Ekonomija
6
PONEDJELJAK, 10. 6. 2013.
BIJELA LISTA
Porez redovno obračunavaju i plaćaju 104 preduzeća
FILIP MILAČIĆ
doktorand na Humbold univerzitetu
K
ako se vratiti na put ekonomskog rasta, pitanje je koje već dugo polarizuje Evropu. Naime, na jednoj strani se nalaze bogate zemlje sjevera, predvođene njemačkom kancelarkom Merkel koja smatra da su štednja i strukturne reforme jedini način da se navedeno ostvari. To potvrđuje sami primjer Njemačke, koja uživa plodove bolnih reformi, kao i oporavak Irske i Estonije. Uz to, Njemačka i zbog domaćeg iskustva potencira strukturne reforme. Iako je od ponovnog ujedinjenja u ekonomiju nekadašnje komunističke istočne Njemačke upumpano oko 1.400 milijardi eura, prihodi i produktivnost na istoku su još daleko od zapadnog nivoa, a stopa nezaposlenosti i zaduženosti je mnogo veća. Drugim riječima, ukoliko se i dalje očekuje da Njemačka plaća tuđe račune, onda se takođe očekuje da se ponašate u skladu sa njemačkim idejama. a drugoj strani se nalaze zemlje juga, predvođene francuskim predsjednikom Olandom, koji smatra da je štednja postala neizdrživa i da se ekonomski rast može jedino ostvariti povećanom javnom potrošnjom. Njima u prilog idu podaci o dubokoj recesiji u kojoj se nalazi gotovo čitava južna Evropa i masovna nezaposlenost među mladima. o, izgleda da je Berlin uvidio činjenicu da su štednja i strukturne reforme nedovoljne za rapidan oporavak evropske ekonomije, i sve su jače indicije da će u velikoj mjeri korigovati svoju politiku. Prema dosadašnjim najavama, to bi trebalo da izgleda ovako: Njemačka planira da u budućnosti direktno, a ne preko Evropske komisije, pomaže članicama u nevolji, što će biti ostvareno direktnim kreditima, kao i garancijama. Međutim, posebna uloga u ovom procesu namijenjena je njemačkoj razvojnoj banci (KfW). S obzirom da je KfW u državnom vlasništvu, ona uživa mogućnost jeftinog zaduživanja. Ta činjenica biće iskorištena tako što će KfW, preko svojih domaćih partnera, plasirati veoma povoljne kredite kojima će pokušati da “oživi” ekonomije posrnulih članica. a li će navedeni plan donijeti boljitak, ostaje da se vidi. No, jedno je sigurno-nešto mora da se mijenja. Da bi strukturne reforme počele da djeluju, potrebno je vremena, koje, nažalost, brojne problematične članice nemaju. U tim državama kriza je toliko duboka da se već sada govori o jednoj čitavoj izgubljenoj generaciji, što može izazvati velike socijalne i političke turbulencije. To potvrđuje i istraživanje po kome je u 16 OECD zemalja, u periodu između 1970. i 2002. godine, jedan procenat ekonomskog pada uvijek praćen sa jednim procentom rasta popularnosti ekstremnih partija. Uostalom, imidž Njemačke, kao i kredibilitet same kancelarke Merkel je u igri. Izvozna ekonomija kao što je Njemačka, čijih dvije trećina izvoza otpada na Evropu, mora veoma da se stara o svom imidžu, dok je teško vjerovati da kancelarka Merkel može još dugo tražiti oštre mjere štednje, a već godinama socijaldemokratizuje svoju CDU i trpi optužbe od SPD za krađu izbornog programa.
na poštovanje poreskih propisa i saradnju sa PU. “Pozitivan tretman mogu imati samo uredni poreski obveznici koji redovno izmiruju obaveze, doprinoseći ostvarenju budžetskih prihoda, te unaprijeđenju poslovnog i investicionog okruženja u Crnoj Gori”, dodaje se u saopštenju. Na listi su se, između ostalih, našli Filip Morris Montenegro Podgorica, Merkator Crna Gora, Voli trejd, Atlas i Erste banka kao i NLB Montenegrobanka, Industrija piva i sokova pivara “Trebjesa”, Okov,
N
Šest rudara je u jami već sedmicu
N
D
SOLARNI KREDITI
Zainteresovani, ali neodlučni Građani se u velikom broju interesuju za projekat Montesol, ali malo njih se odlučuje na podizanje beskamatnog kredita za solarne kolektore za domaćinstva, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. “Razlozi za ovakvu situaciju su višestruki. Prije svega, to je slaba svijest građana o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije i donekle slaba kupovna moć građana”, kazali su agenciji Mina-biznis predstavnici Ministarstva. Oni smatraju da će biti potrebno još vremena kako bi građani razumjeli energetsku efikasnost na pravi način i prihvatili je kao način života. Iz Ministarstva su kazali da,
nakon unapređenja finansijskog mehanizma projekta, građani mogu da apliciraju za beskamatne kredite u iznosu do 5.000 eura sa periodom otplate do sedam godina. “U cilju dodatnog pospješivanja projekta, Ministarstvo ekonomije, u saradnji sa partnerima, aktivno radi na proširenju projekta Montesol i na određen broj preduzeća iz sektora turizma”, naveli su iz Ministarstva. Projekat Montesol je zajednička inicijativa Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, italijanskog Ministarstva zaštite životne sredine, kopna i mora i Ministarstva ekonomije Crne Gore. I.C.
BERANSKI RUDARI
Neće gledati sunce dok ne vide pare Šest rudara koji su ostali u nekadašnjem beranskom gigantu Rudniku mrkog uglja, koji rade na održavanju jamskih prostorija, već nedjelju dana su u jami, koja se nalazi na dubini od preko 200 metara pod zemljom. Rudari su poručili da će ostatati taamo, dok im se ne isplate sedam zarada koje im se duguju i poveže radni staž za 18 mjeseci koliko nije uplaćivan. Njih šest Dejan Đukić, Rade Cimbaljević, Novo Kuč, Brano Bašić, Bogdan Todorović i Miomir Rajković su se odlučili na ovaj radikalni potez, jer kako kažu nemaju više izlaza. “Prije 10 dana smo uputili posljednji dopis, a koji je jedan od desetinu koje smo uputili izvršnom direktoru, Siniši Jovančeviću, da mu kažemo i molimo ga da nam isplati dugovanja jer nemamo za hljeba djeci. Rekli smo mu da nam isplati tri zarade, ali od njega nikakav odgovor nijesmo dobili. Odlučili smo da ne izađemo iz jame sada dok nam se sve ne isplati i staž poveže”, rekao je Đukić, otac četvoro djece. Njih šest radi na održavanju jamskih prostorija od 2002. godine kada je proizvodnja i obustavljena, uz brojna obećanja da će sve biti u redu i da će proizvodnja krenuti. “Čak donosimo i alat od svojih kuća jer nam Uprava ništa ne daje. Pred izbore nam je obećano da ćemo poslije izbora biti pripojeni Rudniku Pljevalja, ali i to su jedna od brojnih pustih obećanja”, kazao je Cimbaljević.
Poručili su da su obustavili održavanje jama, a glavno održavanje se odnosi na ispumpavanje vode, koja je polako počela da plavi jamske prostorije. “Nećemo više raditi na održavanju, počelo je polako da se plave jamske prostorije i ako je Upravi cilj da dođe do toga neka im je srećno. A kada se to desi neka slobodno dođu da sve sravne sa zemljom, jer više rudnika nema”, poručili su radnici. Predsjednik sindikata Ljubo Gledović saopštio je da su ih nekoliko puta i ubjeđivali da se ne zatvaraju u jamu, jer su uslovi kao i što vidite katastrofalni, i veoma teški i opasni po njihove živote. “U stalnom sam kontaktu sa rudarima, što ne bih rekao za direktora ove firme ili bilo koga iz Uprave. Zdravstveno stanje se pogoršava jer su iznemogli, i počeli su kašljati, zbog velike vlage i sami ste vidjeli gdje borave, a i zbog isparenja kojih u jami ima”, kazao je Gledović. On je dodao da ih je posjetio predstavnik Granskog sindikata energetike Milorad Terzić koji je obećao da će pokušati tokom ove nedelje da zakaže sastanak sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem. Ako ne bude pomaka, prema riječima Gledoviča, svi će se spustiti u jamu i tamo ostati do ispunjenja zahtjeva. Rudnik mrkog uglja je privatizovan nekoliko puta, prvo Česima, pa onda Grcima koji su i danas vlasnici. M.Tmušić
Šimšić Montmilk, Monteno Max i Ramond.... Na Bijeloj listi su i Mesopromet Bijelo Polje, Hotelska grupa Budvanska rivijera, hercegnovski Blu lajn i Elips, Jugopetrol, Daido Metal, Adriatik Marinas, Knjaz Miloš Montenegro, Komercijalna banka, Barska plovidba, budvanska Atena Bohor i kotorski Napredak. U Crnoj Gori, prema podacima Centralne banke, u Centralnom registru računa zaključno sa 31, majem bilo je registorvano 53.490 preduzeća i preduzetnika. I.C.
Foto: Miki Tmušić
STAV Njemački zaokret
Ministarstvo finansija i Poreska uprava objavili su Bijelu listu, odnosno spisak 104 poreska obveznika kod kojih je uočen najviši stepen fiskalne discipline. Od tog broja, 28 je iz Podgorice i Danilovgrada, devet iz Nikšiča, šest iz Bijelog Polja, Mojkovca i Kolašina, devet iz Pljevanja i Žabljaka , iz Berana, Plava i Rožaja 16. U Herceg Novom je deset firmi kod kojih je uočen najviši stepen poreske discipline, u Budvi, Tivtu i Kotoru 18, kao i devet u Ulicinju i Baru. “Kriterijumi prema kojima je obavljena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su urednost obračunavanja poreza i podnošenja poreskih prijava, kao i redovnost izmiravanja poreskih obaveza”, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva i PU. U saopštenju je objašnjeno da su se na listi našla imena poreskih obveznika sa kojima Poreska uprava kontinuirano ostvaruje uspješnu saradnju u pogledu poštovanja propisa i izmirivanja poreskih obaveza. Jedan od kriterijuma bio je i da u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu utvrđivane značajnije nepravilnosti, koje bi ukazivale na bilo kakav vid neregularnog poslovanja. Objavljivanje Bijele liste, kako su naveli predstavnici Ministarstva i Poreske uprave, predstavlja još jedan korak u podsticanju obveznika
Od jula let za Baku Montenegro erlajnz će, u saradnji sa agencijom R-turs startovati sa čarter saobraćajem ka Azerbejdžanu odnosno Bakuu. Kako je saopšteno iz ove kompanije, saobraćaj počinje 18. juna i trajaće do 3. septembra. “Letovi će se realizovati za sada jednom sedmično, uz mogućnost proširenja na dva leta sedmično”, navode iz MA. Nacionalni avio-prevoznik je, prema ljetnjem redu letjenja, koji važi od 31. marta do 26. oktobra, povećao broj frekvencija ka svim postojećim destinacijama i ponovo uveo linije ka Londonu i Kopenhagenu.
Zelena knjiga na stolu Okrugli stolovi povodom javne rasprave o Nacrtu Strategije razvoja energetike do 2030. godine – Zelena knjiga sa Nacrtom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, biće održani tokom sedmice u Budvi, Pljevljima i Podgorici. Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da će okrugli sto povodom javne rasprave o Nacrtu Strategije razvoja energetike sjutra biti organizovan u Budvi, u utorak u Pljevljima, a u srijedu u Podgorici. Oni su naveli i da će na okruglim stolovima predstavnici obrađivača, Dejvid Hejvud i Mladen Zeljko predstaviti Nacrt Strategije razvoja energetike Crne Gore. Javna rasprava o Nacrtu Strategije, koju organizuje Ministarstvo ekonomije, počela je 20. maja i trajaće do 28. juna. Ministarstvo ekonomije je, kako su objasnili njegovi predstavnici, u cilju efikasnije pripreme Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu projekat podijelilo na tri faze.