Razvojna korpa
Digitalni jaz Digitalni jaz može se definisati kao procep između onih koji, usled tehničkih, političkih, socijalnih ili ekonomskih razloga, imaju pristup i mogućnosti da koriste IKT/internet, i onih koji nemaju. O veličini i značaju digitalnog jaza izraženi su različiti stavovi. Digitalani jaz postoji na raznim nivoima: unutar zemalja i između njih; između seoskog i gradskog stanovništva; između starih i mladih; kao i između muškaraca i žena. Digitalni jazovi nisu nezavisne pojave. One odražavaju postojeće društveno-ekonomske nejednakosti u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, kapitalu, stanovanju, zaposlenosti, čistoj vodi i hrani. Ovo je jasno iznela Radna grupa G8 za dgitalni razvoj (G8 DOT): Ne postoji nikakva dihotomija između digitalnog jaza i širih društvenih i ekonomskih razlika kojima bi razvojni proces trebalo da se bavi; digitalni jaz treba shvatati i njime se baviti u kontekstu širih razlika.2 Da li se digitalni jaz povećava? Kretanja u IKT/internetu uzrokuju mnogo brže zaostajanje zemalja u razvoju od napredovanja u drugim oblastima (npr. u poljoprivrednoj ili medicinskoj tehnici), a kako razvijeni svet ima potrebne instrumente za uspešno korišćenje ovih tehnoloških dostignuća, ispostavlja se da se digitalna jaz neprestano i brzo širi. Ovo je često izražen stav u različitim vrlo cenjenim dokumentima, kao što je Izveštaj o ljudskom razvoju Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Izveštaj o svetskom zapošljavanju Međunarodne organizacije rada (ILO). Neka suprotna mišljenja tvrde da je statistika u vezi sa digitalnim jazom često varljiva i da se ona uopšte ne širi. Po ovom mišljenju, tradicionalno fokusiranje na broj kompjutera, broj sajtova na internetu ili na dostupni propusni opseg, treba da bude zamenjeno fokusiranjem na širi uticaj IKT/interneta na društva u zemljama u razvoju. Često navođeni primeri su digitalni uspesi Brazila, Kine i Indije. 127