Lirika

Svako književno djelo ima svoj vanjski i svoj unutarnji oblik. Vanjski oblik vidljiv je i prije čitanja djela: odmah vidimo je li djelo pisano u stihu ili prozom, ako je u stihu, vidimo jesu li stihovi podjednako dugi ili su raznoliki, jesu li povezani rimama ili ne. Stihove čiji se krajevi rimuju zovemo vezanima, one u kojih nema rime – slobodnima.

Vanjski oblik pjesme ovisi i o tome jesu li stihovi povezani u strofe ili nisu. Prema broju stihova u strofi razlikujemo distih (strofu od dva stiha) tercinu (strofu od tri stiha), katren (strofu od četiri stiha), septimu (strofu od sedam stihova) i oktavu (strofu od osam stihova.

Sonet je poseban vanjski oblik pjesme čijih je četrnaest stihova najčešće podijeljeno u dva katrena i dije tercine i na poseban način povezano rimama.

8