Plano Estratégico de Desenvolvimento Municipal de Díli lejizla0vu no ezeku0vu ho funsaun no podér ne’ebé determina liu hosi lei. Munisípiu ezerse funsaun hirak ne’ebé desentraliza husi governu sentrál. Iha 0nan 2012, Governu Timor-‐Leste hahú halao prosesu desentralizasaun administra0vu no poder lokal ne’ebe bazeia ba ar0gu rua husi Kons0tuisaun Repúblika Demokrá0ka Timor-‐Leste. ❖ Ar0gu 5 konaba’a Desentralizasaun define katak “O Estado respeita, na sua organização territorial, o princípio da descentralização da administração pública” no ❖ Ar0gu 72 konaba’a Podér Lokal ne’ebe define katak “O poder local é cons=tuído por pessoas cole=vas de território dotadas de órgãos representa=vos, com o obje=vo de organizar a par=cipação do cidadão na solução dos problemas próprios da sua comunidade e promover o desenvolvimento local, sem prejuízo da par=cipação do Estado”. Desentralizasaun ne’ebe refere iha leten kompreende hahalok tolu: Desentralizasaun Administra0va, Desentralizasaun Fiskal no Desentralizasaun Polí0ka. Desentralizasaun ne’e iha benejsiu real rua: (1) enkoraja par0sipasaun, inisia0va no krea0vidade komunidade iha dezenvolvimentu no mós, enkoraja ekilíbriu rezultadu dezenvolvimentu (justu) liu hosi u0lizasaun poténsia ne’ebé disponível iha rejiaun [fa0n] ida-‐idak; (2) hadia alokasaun rekursu liu hosi mudansa papél tomada desizaun ka polí0ka públika ba nível governu ne’ebé ki’ik liu.
1.1.1. Polítika Dezenvolvimentu Município Dili Futuru Munisípiu Dili sei halao ninian dezenvolvimentu tuir nia vizaun no tuir knar no responsabilidades ne’ebe mak munisípiu ne’e simu hela husi Governu Sentral. Ninian objec0vu prinsipal atu ajuda Governu Sentral hodi fo moris diak no hakmatek ba ninian populasaun no ema hotu ne’ebe rezide iha área administra0va Municipio Dili nian. Maibé dezenvolvimentu nia progresu sei depende ba rekursus umanus ne’ebe mai husi municipio rasik no rekursus naturais no ‘services’/ servisu ne’ebe mak bele explora hodi fo reseitas ba municipio ne’e. Importante ba Município atu emprega no jere didiak ninian rekursus umanus mak iha hodi bele sai produ0vu liutan. Atu halao dezenvolvimentu ho diak no hetan susesu presiza aplika governasaun diak no transparénsia iha servisus administra0vus, finaneirus no lojís0ka.
1.1.2. Hametin Governasaun Diak Aparelhu Estadu nian ne’ebe destaka ba Município tenke funsiona ho diak – tenke iha disiplina de servisu, tenke fo0 desizoens atempadas no rasionais konaba projetus de inves0mentu iha áreas oioin, livre husi korrupsaun, no servisu ho prinsípiu atu hadia povu kiik sira nia moris. Wainhira halao governasaun, tenke konsidera elementus hirak ne’e: ✓ Emprega rekursus umanus kualifikadus tuir ida-‐idak nia área de kompeténsia; ✓ Haforsa servisus de planeamentu, fiskalizasaun , monitorizasaun, administrasaun no finansas no kaer me0n prinsípius de transparénsia no responsabilizasaun ka “accountability”; ✓ Kria mekanismu de koordenasun no kooperasaun ne’ebe efisiente no efe0vu ho Governu Sentral no ho Munisípiu seluk; ✓ Aplika sistema de avaliasaun de dezempeñu ba funsionárius públikus ne’ebe efe0vu, informa0vu no obje0vu.
1.1.3. Estratéjia hodi hala’o Dezenvolvimentu Atu asselera dezenvolvimentu iha Município Dili, presiza hasa’e produ0vidade de servisu iha áreas oioin liu husi u0lizasaun rekursus umanus lolós no introdusaun no adopsaun teknolojias adekuadas, baratu no fásil atu uza. Iha mós aspetus seluk ne’ebe presiza hetan atensaun: ‣ Sei halo tuir lolós polí0kas jerais Governu nian konaba mekanismus hodi halao dezenvolvimentu komunitáriu atu nune’e komunidade iha áreas rurais bele hetan oportunidade atu involve no par0sipa diretamente iha prosesu planeamentu, implementasaun no fiskalizasaun, monitorizasaun ba projetus prioritárius ne’ebe sira rasik iden0fika. Katak planu ba dezenvolvimentu Município Dili sei prepara uluk iha nível Suku (Konselhu du Suku), hato’o ba nível Postu Administra0vu (Komisaun Dezenvolvimentu Sub-‐Distritu) no ikus liu, sei lori mai aprezenta iha Município (Komisaun Dezenvolvimentu Distrital) atu hetan aprovasaun ka lae; 7