CARSTVO: Biljke
Znaš li kako je moguće da peludno zrno koje prenosi vjetar „pronađe“ cvijet svoje vrste i zašto se ne mogu oprašiti cvjetovi drugih vrsta? Peludna zrna imaju lijepo strukturiranu površinsku stijenku (egzina) koja sadrži tvari koje reagiraju s tvarima na njuški tučka (slika 7.2.26.). Rezultat ovih reakcija može biti oplodnja i početak daljnjeg razvoja ili zaustavljanje oplodnje ako pelud potječe od druge vrste. Izgled peluda i njegove vanjske strukture važan je kod identifikacije biljnih vrsta, a zbog čvrstog egzina peludno zrno može ostati sačuvano i nekoliko tisuća godina.
Slika 7.2.26.
različite vrste peludnih zrnaca
Pododjeljak: KRITOSJEMENJAČE U donjoj kredi, prije 130 milijuna godina, pojavljuju se kritosjemenjače sa sjemenim zametkom skrivenim unutar plodnice, koja je obavijena plodnim listovima. Oplodnjom iz sjemenih zametaka nastaje sjemenka, a od plodnice se razvija vanjski dio ploda – usplođe, koje nije prisutno kod golosjemenjača. Ženski i muški rasplodni organi zaštićeni su listovima ocvijeća i zajedno stvaraju dvospolan cvijet. Sve kritosjemenjače imaju cvjetove i nazvane su cvjetnjačama. Kritosjemenjače su dobro prilagođene različitim staništima na kopnu. U vegetaciji dominiraju od krede do danas, a imaju udio od 98 % s 225 000 do 350 000 poznatih vrsta. Kritosjemenjače su podijeljene na dva razreda: 1. Dvosupnice (Magnoliatae) 2. Jednosupnice (Liliatae).
Građa cvijeta kritosjemenjače
vrh tučka (njuška) prašnik držak prašnika
vrat tučka
Cvijet se sastoji od organa za reprodukciju, a nakon oplodnje sudjeluje u stvaranju ploda (slika 7.2.27.). Nastao je preobrazbom listova stabljike, a razvija se na cvjetnoj stapci (pedukulus) koja je na vrhu proširena u cvjetište (receptakul). Cvijet se sastoji od cvjetnih dijelova: 1. Lapovi (sepala) su mali zeleni listovi koji formiraju čašku. Mogu biti slobodni ili srasli, a štite cvijet kada je on još u pupu. 2. Latice (petala) su smještene s unutarnje strane lapova, mogu biti slobodne, a sve latice zajedno tvore vjenčić. Listovi na periferiji cvijeta stvaraju ocvijeće (perijant) koje se sastoji od čaške (kaliksa) i vjenčića (korole). Ocvijeće zaštićuje spolne dijelova cvijeta i privlači oprašivače žarkim bojama. Ocvijeće u kojem su latice i lapovi jednako obojeni nazivamo perigon (slika 7.2.30.). Drvenaste biljke koje se oprašuju vjetrom, kao što su vrba, lijeska i grab, nemaju ocvijeća, a njihovi cvjetovi su sitni i neugledni. 3. Prašnik (stamena) prašnički list muški je spolni organi koji stvara pelud. Sastoji se od prašničke niti (filamenta) i proširenog dijela prašnice (antera). Broj prašnika u cvijetu stalan je za jednu vrstu, a jedan cvijet može imati od 1 do 100 prašnika (slika 7.2.28.). Svaka prašnica ima dvije peludnice (mikrosporangije). Andrecej je skup svih prašnika jednog cvijeta. Postoje i prašnici koji su zakržljali i nemaju funkciju ili su preobraženi u nektarije.
latica lap cvjetište plodnica
Slika 7.2.27.
građa cvijeta kritosjemenjače
cvjetna stapka
Slika 7.2.28.
obojeni perign irisa
4. Plodni listovi sraštavanjem izgrađuju plodnicu koja se formirana u ženski spolni organ tučak (pistilum). Unutar plodnice nalazi se jedan ili više sjemenih zametaka (megasporangija). Ginecej je ženski dio cvijeta koji se sastoji od plodnih listova i sjemenih zametaka.