CARSTVO: Protoktisti
Koljeno: BIČAŠI (Flagellata) Opisano je oko 6900 vrsta jednostaničnih organizama koji se pokreću pomoću jednog ili više bičeva. Organizmi osjetljivi na svjetlost (fotosenzitivni) imaju posebne stanične organele, fotoreceptore, kojima detektiraju svjetlost, čime započinju fotosintetske reakcije u kloroplastima. Autotrofne praživotinje opisane su u algama, a nazivamo ih i phytoflagellata. Heterotrofni bičaši, koji nikada ne sadrže kloroplaste, vrlo često žive u tijelu domadara životinje ili čovjeka izazivajući bolesti. Poznati su pod nazivom zooflagellata. Tripanosoma (Trypanosoma gambiense) je prisutna u tropskim područjima Afrike, a razvija se u tijelu ce-ce muhe. Ubodom muhe tripanosoma dolazi u krvotok domadara životinje ili čovjeka gdje napada eritrocite u kojima se razvija. Jedan od simptoma bolesti je sklonost spavanju po čemu je bolest dobila ime (slika 5.1.6). Lišmanija (Leishmania infantum) je parazitska praživotinja koju prenose sitni komarci ubodom. U organizmu domadara praživotinja se razvija u eritrocitima. Bolest je poznata kao lišmanijaza kod životinja, posebice pasa. Kod ljudi je poznata kao dum-dum groznica i rijetko se javlja. Prevencija bolesti koje prenose kukci jest dezinsekcija, kojom se uništava populacija kukaca koji prenose bolest. Trihomonas (Trichomonas vaginalis) je uzročnik upalnih procesa mokraćnog i spolnog sustava kod ljudi.
Koljeno: SLUZAVCI (Sarcodina) Koljeno sluzavaca obuhvaća jednostanične organizme koji se pokreću lažnim nožicama (pseudopodijima). Stanične organele plivaju u rijetkoj endo plazmi koju obavija gušća i elastična ektoplazma, a na vršnom dije lu sta nice širi se stvarajući lažne nožice (slika 5.1.7.). Amebe hranu hvataju lažnim nožicama, a hrana u stanicu ulazi endocitozom na bilo kojem dijelu tijela. Ulazak tekuće hrane nazivamo pinocitozom, a ulazak krutih čestica fagocitozom. Korjenonošci su promjenljivog izgleda, a najčešći je stanovnik slatke vode s dovoljno kisika i organske tvari Amoeba proteus (slika 5.1.8.a). Najpoznatiji parazit u crijevu čovjeka je srdoboljna ameba (Entamoeba histolytica), koja u tijelo ulazi hranom zaraženom fekalijama, a izaziva dizenteriju ili grižu. U crijevu čovjeka iz čahure izlaze srdoboljne amebe koje žive u stijenci crijeva, gdje se hrane bakterijama i eritrocitima iz sluznice crijeva. Simptomi bolesti su grčevi, mučnine, povraćanje i proljevi, a za prevenciju bolesti važna je osobna higijena. Krednjaci (Foraminifera) su korjenonošci kojima se tijelo nalazi u kućici od vapnenca. Ime su dobili od latinskih riječi foramen = otvor i fero = nosim. Na površini kućice nalaze se brojni otvori kroz koje prolazi gusta citoplazma, a kućica je nastala izlučivanjem kristalića kalcijeva karbonata na površinu membrane. Krednjaci žive na morskom dnu i mulju, a njihove naslage formirale su vapnenačke stijene na Velebitu (slika 5.1.8.b).
tripanosoma eritrociti
Slika 5.1.6.
tripanosoma, uzročnik je bolesti spavanja
stvaranje lažnih nožica
jezgra
Slika 5.1.7.
stvaranje lažnih nožica i pokretanje amebe
Zrakastonozi (Acrinopodia) su jednostanični oblici s čvrstom čahurom iz koje pesudopodiji izlaze u oblicima zraka (slika 5.1.8.c) Slatkovodne prugaste praživotinje s duljim i kraćim nastavcima pripadaju redu sunašaca (Heliozoa), a planktonski morski organizmi su iz reda zrakaša (Radiolaria). a
b
a) najpoznatiji korjenonošac Amoeba proteus
c
b) različiti oblici krednjaka
c) Actinosphaerium eichorno, česta vrsta sunašca iz kopnenih voda bogatih kisikom
Slika 5.1.8.
predstavnici sluzavaca