Ginisova.knjiga.rekorda by Dalibor Jurisic

G-rN\ESS WORLD RECORDS 2007

SADRZAJ le akte boli

Svako poq avje oznaieno boiDm da bstega pronai i, a podn.slovi ! og

ian ilorratvan

nat

toioqrafie

pojedinonma ibroj[ana

-1*9tu1";5

u boii

obdgaaene5u dodatnm

\v-l \

o.0.",

".*-i", r nlpirem

I'Hm*.'

(tooour

Vodozemd igmazovi ...

Dan Guinneseovih

Pti(e... ... ... ... ... ... ..... . .44 Sisav(i. .. ... ... ... ... ... ...46

..8

svjetrkih r€korda ....

oko

c:\:, -:\l \: . :{s-AvuENr ::(::: _

: - :: :,

evijeta

ptANET

.18 '20

Dinamitna Zemlia

Rijeke

ZEMLJA 12

zemlja . . Podzemlje ... Purtinje

ijezera . ... ... ... ...

Vrijeme. ... .. .... ... .... ...

.24

.28

Zlvor NA zEMUt 30 Neobiine bilike ........ ... .... 32 Jednostavniorganizmi

. .34

K!kciipau(i ... ... ... .... . Ljuskavci i mekuici Ribe

uuDsKo Rotlenje i

flJEr.o

iivot

.42

Starenj€ idugovjeinost. ... .65

rvreaicinrt" tuoa... Bob5ti i Tiieto

... .. ...ia

medicina

;;

itiepota. . . ... .... . .72

.36

...38 .40

UUDSKA POSTIG UEA

......... ... ..76 Epska putovanja. ... ... .78 iizdriljivost ... .... ...82

Maratoni .. ...

...

Masovno sudjelovanje .. lJ

... ..84

...

minuti...... .. ... ... .....

U iednom

danu...

...90

..... ... .92

Ne pokuEavajte

ovo kod

kuie...

... . Zlatne godin€ .

..96

Mladitalenti

.98

.100

Sluii li vas pamtenj€?.. ...

102

zbirke. ... ... ... ... ... ....

..104

DRUSTVO

106

Drevni svijet. ............ ... ..108

svij€t . .. ... .. 112 Potroinja. .. ... ... .. .... ..114 Moderni

Nesrete. ... ...

lstraiivanje... Snaga

Pokusajte ovo kod

. ... ..... ... ..54

.. .... ... .... ... .22

Mora ioceani . . ... .... ... ...26

...

UVOD

kut€

Rat

118

Spijunaia. Zloain ikazna

... ... ... ....

.120

. . .. .. ...122

Bogatstvo ... ... ... Kuani ljubimci

....126

tantastiino vo(e i povrte...128 Hrana i

pite...

Hobi i razbibriga

.. .... ...94

.116

.130

l.:i

'' :'

.i*:rr-

l..r

jud na kao no su Potatne razqovore I .em u zviezda ad.ry/; Pbnera Daniel R.d.lifL (r35 st.), nov' DoktorWho David Lnn.nl (173 jr,),nalvei:ivur pusiolov 3ir nanulph Fi€nn6(220 nr), kozmonaut s.rgcj xrlk.l.v(la3 5t.) i rkuplrai aviontkrh v,e c za

muininu

r)l rtrani.e

lli.* velmul.n

(10"4

leh. pror.v lj.h. tlovj.Fjarn. rlik. c prv.ialc t,a. r.o?,\a. Po4br. lo.ociar "' bo' oroq-\ruvdmddrore Ibru Fro de poql"dr'e D,n$l.. I

l\cobii

aovj.*a m iviiefuu iini(55 nr), doznajte

Naho ve! novonio

rekorder. Guinn€rov h svlelsk h rekorda u punom

c tla v-

ZNANOST I TEHNOIOGI.,A

138

t.omatranje zviiezda .... . ..140

.. ...142 aakete... . ... .. .. .. ...144 nraiivanje svemira ..

.ternel

..146

'leobiinipokusi.. .. .. ... 148 3ranice znanosti Raaunalne

igre ..

150 ..

TEHNoToSKA

Bi(iklizam..... ..

194 Arhitektura .. .. .. .. .. 195 Spomenici.. .. ... .. ... ....198 Transport iturizam.. ..... 200 Oruije.... ... .. ... .. ... ...202

Nogomet..

posncrutl

.. .. ... ... 204 Najduii.... .... 205 Najviii... ... .. .. ... . 208 Najbrii...... .... ... 210 Najveti...

212

SPORT

UM.'ETNOST r

MEDT,I

Umjetnost

iizloid

Stripovi i(rtani Knjige i

...

170

...

..172

romani .. .J74

tasopisi ...

Televizija

..176 178

movi .. ... .. .. ..

azba

cirkusu ... ... .. ...

..1A2 J86

..192

Akdiskirportovi . ... Ameriakinogomet

.. .. 214 ... ...2'16

Arl€rika Automobilizam

218

Sportovi s loptom

Kolarka..

. .. ..

... ...222 .

. . .

. .

. 225

... ..

Golf.

240

. ... ... 246 igre ..... .. .248

Hokej na ledu.

olimpiiske

LJpoznajte na{e natoniljenlje vi3€(ruke rcko.dere i dozn.lre kako i v

moiete poilali rckorder 52,

oMte re

spoobndti judskog ujel.

jahanje bikova..

Ragbi T€nis

Dvqan. davnih.

IJ.lsni elcl€il.

Profesionalno

Ravno u

PRESAVUE E STiAI{ICE U JEM tzoairru:

ovocoorl

metu

... .. .250 . 252

.. . ...

254

isportovi s reketom 256

bude

n snuto, ranegnlto

oblikovano u svim moguaim

bzar^imoblicima velinama

aud6no iiielo. u

zag edalte ,e

5ebe ipozfalre

otene

Otkaaena svjetska

prvenstva.

.. .. ... .. 258

Vodenisportovi Zimskisponovi

X-igre

...

Sportski rezultati

260

P33ell ov6ti o 3l.vnint, Doznajte poneno o najveiim 'lovator ma mealu zvLtezddma,

kao ijihove najrkivenF

... ... ... 262 ...

... .

254

node.i uboji... Po! edalte me$td.re uboi(e iudinasviierur l5l. izb iza naj5tra<nile

266

...

278

..... .230

.. .. .. .. .. ......232 Borilaaki sportovi .. ... ... 234 Kriket.... .. .. .. ... . .235 Bejzbol

238

Kazalo

pojmova.

Zahvale/lzvorifotografija 286 Zaustavit€ tisak

. . . . .

288

Upoznalle zvijezde najvatnij€ rporedne nvar na 5vtetu

postiqnu(ima. 157,

WWW GUINNESSWORLORECORD9

rtrani..

COM

G l\NF5s woRLD RECORDS 200'

UVOD 65.000 OBRADENIH ZAHTJEVA... 2240 NOVIH PRIZNATIH REKORDA... 36 POJEDENIH ZOHARA... 1 MUSKARAC ISIETOVIRAN OD GLAVE DO PETE... TO MOZE BITI SAMO JEDNO. NAJNOVIJE IZDANJE GUINNESSOVIH SVIETSKIH REKORDAI Datje:

Dobro doi nda.le iajpopulamije kit qe ra s!l€t! za 2007. Prije 5ve9a,

t'tajsta ja aivuaa

osoha. Maria Enhet de

ve ika hvala svima vama

sldteova sl uZbeni

.€tti f ikat

kotlne

naiem p.vom Danu

Guinn€siovih 3vje6kih rckorda

GSR- a :

9 nld€.oqa

Zeje posjetu natin uedina

proa e godlne.

smo prodavitidan kada su

G! nn€ssov svj€tski rekordi postali n.iprodavanUa kniisE na svijetu s auroBkim pr.vima. Htio ie sldterovat (ijelisviet B I strio

ugostitiu nalem rredu u London!. Najdojmljivi tr€nlrak proalegodine bila m jevoinja na

ponavj.nja rekoda, od lslanda do lohannerburga, od New Yo*a do

Eye naivefem kotattlvidilovor - r ekipom lV vijeni 2,361 mvsokim dlvom k

Novoq Ze anda. Dan je bio

unltrainje lvongoLije.

revjerojatno u5pjel.n, a v ie o tome mozele proi tat vei na sjedeaoj

zabora!

oomai ni des€(ima pokuiala

obojicu rckordera, Klreza Xl 5huna i AustralG Lu.kyja

Dcgo mile tto vam mogu otkiti da s! n.i. dv. klasiina, dusotralna rerorca

kotaau London

(N kada neau

iskustvo mjerenja njegovih

bosih nopala nakon cjelog dana Ekip€ GSR a sudjelovala

poia(ena

j-"

ito le

doieku dva sjajna

reko.dera koji 5u portavilinove (and de za pojam punolov ne'.

Pridrui

smo 5e britanskom prncu

williamu na dokovima dokle iert tao 23 godilnjem Brtancu O elu Hkku koj j€ ponao * naj'nlaila oroba koia ,e pl€5la Atlantski ocean veslajuai ( o(ean uop{e) ianr i

ir)

At PREDSTAVUAMO,.,

Novr NAJvrlr

tovlex tttl svrrrru l.lr€dnlk Gu nnessovih svjetskih rekorda craiq Glenday predaje Kinezu Xl shunu slu2ben (ertifikat.

Xishl]n (zdesna. naravno) oveje godine pryi put naplnio svoju rcdnu Klnu i posjetio londonskl urcd Gsn'a.5 2,351 m, iaj kozar iz Unutrainje ldongo ije potukao je starirekord... ra manje od jednos

{l tt-:.' 1', f

rt a

GsR UPoZNAJE RICKYJA GERVAISA

REKORDI U 8ROJEVIMA... lt.5il6 3kupljen h

pos a(icr 2005 bila je opoznavanje o(em e.ije u uredu, Rickylem Geoai!.m (sa'vm zdeina) injegolim piiatelji.

'ava _"

predheta (uklluiltu( 635 I ica lz reno.an., 11 t05 rvini. i 2l.000.urobusnrh

-a

Karlom Pilkingtonom i sreph€nom

','e.chantom. Na

147.

nranici otk.ijte ko.

dtl.@

do r/oadi€ri umebeni rcd.rnovi lih britanskih vodirelja. (o

5u puta

tud onika u grup nim rekord,ma (ukljua!luc

62t harmonika$. 257 lrbutnih plesat ca, 16.117 o5oba Nakon toqa, znanslveni

evFtnik

1l l80ljud, kojitu

oavid Hawki€n ija bil,tmo -ed! prvima na pini koii $ aenital :-er tkom pustolovu steveu Fossettu

:5cn

-a(on . n ldulj€g irioct lnog lct j. r vremena. zahvalujemo s,/ Richardu I?

.'..:e'ma* Evenl Manag€ment jto - calc li ta dv. 5jajna dog.data

J poglavlj! Umjehon i med,ji :?t monaLn razvol ada.ae ::n nacju - digitalne 9 azbe. Pokunl :-o b ti tto aklualniji na tim -:oudLlvim novim podruajima

- rekordi !: conavjaju ruie slakod.evno - a _:! evtelnic neprekidno preg edav.lu

::.

terwi(e traiec nove superlarive cog avlLr o g]azbi(od 186. (anice)

: :(

nove rekorde zvodata

poplt

Monkeyra, Jame5a Blunla,

'':.onn€. qrupa

U2 iGor laz da ie lazqovalamo s vaiin .ei m rekorderima. Ako ne tubt€lj

:_ -. ie. te Dodo.

tlho

za va5r proeitatle

filmovaoNar

ito nov doklor kaie o

nljduqotrainiioi

rlanrtvdle l'ttasti&|oi

s€riji,

F Da. el Radcliffe o5jec. zbog toga noglumi! f mu kol je najbrn F.od.v.ni lilm n. DvD-u lmali5mo

POSTAV|T| - tLt sRustr - REKoRD : . momci u$jeli 50 u tome, ,udj€lljuci - . n ivcti borlt rod.. m

piliku upoznati nel€dnu

nego dvijeosob€ kole se naa,e u 5k! p,ni najduhov tijih ljudlnasvijeto Na 87. i 147.

nrani(iotkrtte zaito tL

Evans, Ricky Cetoa

doepjeli

No, dGla iabacivanja

Le€

Eara podataka posljednje godin€

pov*ala se za joi 2244 nova ili obnov jena rekorda. zaio zahvalluj€mo svakome od 65 000 potedi.aca koji ru ove qod,ne izvel lude. zanraiujuae i

hrabre pokunie ponavlianra rekorda

Akoj€ va! rekord potwd€n pdnal alinij€ ukljuten u ovu knjig!, sprltavamo 5e - u l€dnojknji, nio2emo pr€inavit samo ognn ten

brojrckorda aliprcvjeritenaiu ntemetsku nranrcu, mo:da p.oc

t.te

auin

Na kralu, drago

mije tto van mogu

prop{rt davea plan ramo ovoqodilnji

poka,a 5!re pra!

Dai Guinneslovih rvjetskih rekorda, pa

vozilo u povorti (ukliuaujua 3l2l gollvoz o.

ro:,t ton. pr premijene hrane

(ukluau,u( l0 000 kg

@tryja, sendvti ad 2467

It3A

,k ekova

il96t

podizanja na vrat u

t9I

rrika na rtdleboddu

,64

km na koru6 rkada

knligu.

imenima I Kao i uvijek, 'obiani' ljud

zviezd:ma Nai. ponignui.

slavna baza rekorda 5adrii

ljudiiz 5vh podruala tivota, od Afganindna (n jvisi .laftrt n

po<nite vjezbali todhnje, upotrebu il.piaa za le o, skakanje na pogo.ndpu

ono u aemu ne

najbot Nikadeene

rn€d'r'.r!d.oj ruko.netF, utaloici)

svATKo MoZE

kako

ryo

qavnoi 0oz

6onu, ie tvrtkama Virqin

:r:.a?(€

tt.9l}l Polte.Lr, imamo posebnu poelanicu

do z mbablea

(* Ejvia€

uklonjenih Lla{a plel., ukrpno 2aal!), od Austra le

najve6e

borte vodenim baloniru do island. i . najb.Djnies isio{,Em€nos ieranja

jaiom.

NOVIREKORD

r'lovoPostAvuf tir nExoRo

b.lonirn

(vidi 88. n'ani(u). [.lo:ete ,li€nie reko'da lebesplatno i :g.aniaeno emo vatom mailom..

'.:.ooro, iaim

nrcg m smjemicama Kao i uvijek Guinnenove svieBke rekorde mozete b€splatno

portavlj.ti ili ruliti - we no mordt utjnitijen da

irn

lo.rt

tdri. t

prrr. pokulej. po6tavlj.nia rerord.. To tete nail.lle uainiti intlrneafom priavom n rurrw.tuinndfl vorldrraordr.tom Dajte n.m lto vil€ podataka o rekordu koii pokulavate post viti ilirrutiti, a mi t mo vam z. priblirno i€5t tj€dana jrviti nalu odluku. Ako nam r. widivata id.j., Do.h o v. mvll. i tmier^ice za pokuL, postavlienia rekorda. Ato lelite bdu urug4 ponoii i prvor.zredm opqa 17, rt r. - uz odr.d€nu ciFnu, vatu molbu molemo ob.adhi !a dana. Xoiu lod nolutnort odrb..ll, rlrhot

il WWW GUIIINESSWORI DRECORDI'OM

G-INNE55 WORLD RECORDS

2OO7

DAN GUINNESSOVIH SVJETSKIH Knjigr Gt rrn rroyi svi?art r!*ordl I $m. l. u rtdeio.n. 1974. uJl. u povij!'t porlrySi najprod.v.nlj. kdig. !.:a;ti6.nln .utoBkim pr.vlm. u poviieeti, D. bbmo piorl.vili tu $dlanllcu, odluaili !r o org.nizirdi prvi o.n Gulnn6sovih rvj€ts*lh t kord. 9. studsnog. 2005., k d. cijeli svij.t potla€mo d. s€ utljual I potu5. pon.Yitl neki r€lord.

i. dog.rl.j bio tal(o uspie..n & a.rno od r.& svatog 9. rtdG fiFrtur-ldli Dan Guh..rotlh wi.lC.lh ltlod.. iL ndol lnt rn€Ltoj scanid *lvI.gllrE3&roll*rods.om&r|rd.y Iai

troga C.ytd

ortdF. k.Lo re rnond. uldiu6rit

NAJVISE SKLEKOVA NA

NADLANICAMA U MINUTI

VAIROGASNIM ZAHVATOM NAJBRZA

MIUA

amer kanac Arhrta Furman preiao je m j0 nosea d'ug! oebu preko ranena za 15 mln i11,87

Rekordje porta-

vio u Liberty nate Pa(u u

Ns le8eyj!

2005., na Dan

Glinnssov

sAD-! 9. 11. h

NAJVISE GLAVA OBRIJANIH U 24 SATA

Ukrpno 23 069 gl.va potpo

noje obria"o ! 2arta na sedam G- " okacja d jem l!:no.Ir (ie Replb ke Tme le udrLga CANSA Shavathon

pon.

d GJ

lnesovejeiski

I{AJVECA UDAUENOST

8r tana. Steve BJgda e napravjo je r00 5k ekora na .ad an.ama u

PRIJEOENA NA VODENOM TOBOGANU U 24 SATA Ekipa od 10 zaposleiik. prel a je

jedncl

750,276 km u 24 sata

r -.r

sn manlu emisije

)N.. D?s a.d Mel show u p.c!:o' ama London Studiora u Vel. 9r

ia". 9 nudenoga

2005.

NAIBRzE ISPUAI'IJE FRAPEA OD 5OO MI. s!lei5( rekord ! 5pijanju frapea od 100 m kroz samlku iznosi9,8 t a costav o 9a je Britana( otiAnyanwu emisije Pa,/ o'6.adl "a

'.imanju 5hor u pronorijama London Stud osa u Vel S.raniji 9. st!denoga 2005.

iIAIBR2E OGUUE I POIEDEN LIMUN

svjetsk rekord ! suljenju ijedenju limuna,46,53 r ponavio je Britana( Robed [,4.lk Sumt na sn manju emislje ITV-a Paul O'Grady Show u

prcstorijarna London Studiora u Vel. Bdtaniji 9. nudenoq. 200s.

74-merankom vodenonr robogan! u Sremer Biideru u njemaakom gradu Br€meno, u povodu pro5 ave Dari Gulnnesrovih svjetsk h rekorda.

NAJDU'I EUAIGEE SKOK U PARU

NAJDUUI PJEVAEKI

ac Grant Denyer (desno) i Novozelandanin A. J. Hack€tt zveli

MARATON

su bungee rkok iz helikoptera

(POJEDINAI O)

letio na visiniod 300 m tnad plaie Eondiu austrakkom Novom lLr2nom

Aunra

Najdulji ptevaiki maraton koji je izveo

kojije

walesu, u povodu proslave Dana

I'ajaoje s4 h i41 min. Re. kord je pon€vio Nijemac Hadmd pojedinac

Guinnessovih svjetskih rekoda.

Timn u Warenu u Miirlt2u u Njemal koj od 8. do l0.nudenoga 2005

yjfiifl:iiHT:

NAJDU'I STRIP str p koj je u Lucci u lta ij napravi a ekipa od 3s Disneyjev h crtata iz Italije pod nanovom Ci..lo e i/ .onpleanno tottotopft lciccio i ludl rodendan) blo )e dug 242,45 n I rok 0,9 m. Strip je dovrien u

r.kordnom vreme.! od 8

NAJBRZE REZANJE MRKVE

Britanskikuharlames lradin (na did prjkaan g cenifikaion, pokraj vodnelja ains eyja Haiflot(a) osulioie inaczao s15 g oprane mrkve u

jednojminutina

snimanju emisje TV posraje BBc 2 Read/

stead/ Cook, u povodu ob lie:avanja Dana Gunnessovh svjetskih rekorda 200t.

*,@i i

'-'

Et,d

I t\

NAJVEEE

lqveie g.(e

GAEE f

na svjetu dug€ su 144 m i iiroke 10,4 m, a izrad li su h .. padnkipokreta protv siromaitva iz Boltona pod nazivom'ca(e za r romanvo. lzlolene ru i izmj€rene na gradskom vqu u Boltonu u Ve Br

taniji9. nudenoga

2005.

NAJVISE

POUUBACA U MINUII iJnr.ka Granta Denyera u jednoj

nut pojubile

NAJBRZA

Charlene

52 osobe na sn manju

Inon

(sAD) postavila je 9.

rjeijuciena na knjise. Nalijepilaje

ci*

o'cr.d/

pronoijama London studiosa

Gerardo Barbosa Llma F ho lzBrazila

posjeduje najvecu zbirku raznih

Yalertlne, koju su irvorno otpjevaii

Lucy Ewing Cooper u

WsapunkiDa/ar poikGj l970ih i poetkom 1980ih.

Richad RodgeE iLorenz Han. le priznata 9. nudenoga 200s.

duga su 3 m, visoka 3,5 m

lsnoka 1.8 m.lz'adio ih je

intee€tacij€ pjesme MyFurny

u Vel.

Eritanii. Charlene je poznatja po ulozi

Eritanac Edd China. a

zb*a velikojBritaniji 9. nud€noga 2005.

na Novom Zelandu

9Il.2005

veEia

ine pjesrne. U slojoj kolekcLl ima aak 1384

NA JEDNOJ NOZI

NAJvE(A MOTORIZIRANA KOUCA ZA SUPERMARKEI

NAJVEtA zBtRxA RAzLtCltH vERztrA rstE

show u

NAJV|JE cARAPA

PJESME

ne na iak 24 knjige u minutina sn ma

\.vozelandanin Alattan Ca pin navukao e T0iarapa najednu nogu uauck

2005 svjetski rekord u najbruem ljep-

NOVOPOSTAVTIENI REKORD

oso8A s

nju emisije lTv-a Paul

;.du

NOVIREKOBD

'PtSTouEM' zA cUENE

:n s je slrtte u sydneyju u aunralii, - povodLr prodave Dana cuinnessovih

* .

Prije toga,

7.2005., ponavio

i€ pu.tet nje p'sti-

|ts,r'

*NAJVEEE

NOVINE ,, je

Najve(i p mje,ak novina izdanje britanskog lista sun.

v€liaine 3,01 x2,51 m. Rekordn pimj€rak napravila je britanska tvrtka vktory Design Ltd. iz Clownea ! Cheele'fleldu, u povodu pruog oana Gu nnessovih

wjetstih rekor

,":'.tri1"fl!,!'

da 9. etudenoga 2005.

.aE EEEE-' L r--

!- : -

Sh,

7/7 mum

urqes l{\Ps to ba(k Blair on tcttot \avr WWW6UINJ'IE9SWORLDRTCORDS.COM

G.IN\FS5 WORLD RECbRDS

2OO7

OKO SVIJETA SUCI GUINNESSOVIH SV.IETSKIH REKORDA OBI5LI SU SVIJET DA BI VAM PREDSTAVILI

ovocoDlsr{Ju Kr{Jrcu. Evo sAMo NEKOTIKO MJESTA NA KOJIMA SMO POSUEDI{JIH NEKOLIKO MJESECI...

LAs vEGAs SAD: NAI/Eca Ame da rom '

c't ! -' Nadine.ou*e z!" :

'irflil:i:t':':'

zAKls{

BIII

*i'a*

e!no)

.-i."r,a" " -.^r,,

."; :."j"'Iiiil.l"'

zn^FovuAcAvAl'l lRs(A cenuPrltr Puuu

iiiint i;,;;;";,;'.,,'-",.',..""'"""" i'iiillli".iJ"'i ol o'-",'"'""0'"u""'^'"* ;''0""^n-'-"*' Sl,iilll'i,'i^". ii ""0 " - ',"t" Y:li t:J,"::.:"" ::il;:;;;;ii;; i;'r i!l,1ill'i!iLli,l *"'"n n lii#l,i,i';:;;;;"; +""""'"'".'''"*'',,,, "",-' Pr^ "11,""r".'+ ""'"

*t*o"r*tl^ti,IfC .:' : c,,,?lo.lEill[aq]]Si;;::':i i;vr.A::i-.6,. ;l'SGrl?f :";"J: :".]i:'-::r""iiil.:" _ $\Lh,e ---... r ?_*^iddeMe";^doro\io -. ,oo"-"' i."iji. ""'.".ii.,i",'i "':-:rq!i'|;jsstrx :*..h. i,iiii: :'.:,!;;1 -"';".i" *+'"'"' ;',ifi;:

$l#:::::..-'i$*+ "

$i#11:'*m,;:r;:",

,t;,i;ii';iffi ",.. .....;il,,:,,1::i,*.

MI'HAEL, BARBADOS'

i:r'vxl*1,:l'l::lltl ",.

t' l"l-,.* r"'. ". t""c"'n''o'' "* " i-u,i*u P'"a"".

;;ed,h,€rtrda b o e s'dr ch"r€'^Y1r

u]vtcn perADl vozru w[rv<

ru*r#ffif:r t

lr-i--l"l.r

-' I

'iiir-iidi,rurvm'e re..otu

ifr lii,l,li'i1;'*'";y;" r l ::li:i:1*l t.''"'.'i*a l#)i"t'f ll!lli,"Jililti';'"; ,.'-" b' ;+,1:.1:d; i::ill]lGffi ::T"l[fr iiinJ"i"'llli;li'i l,i::li1"#,""1fi il i"iii 1"1",'""" J,li',ff

::m; bilo r.kodio hradiol

RoiriDAit, IA'VIIE UUDI

:icne

tzOZEfl

""'*'

*r'' iillJi

CfiI'E

U{I'TiASll.,A MOllGOIr,A:

Uopre nismo znali da ponojl klnerka pokrajina unurainla Monqollja re do[ nigo tuiida ondje tiviv.o viek tovjek Poka2aro

ft daj. xishun doiira Eko.der pmjeilino ou vkinu od rekordn

h 2,161m u njoqovu

S*r:

OD',EVEIIIIH

t3. d2ujka 2006 , Drotazeri

're'damom.uqled.t l50mobi/n,hieterdni !'r trq ur(ama, bezbl qe ni{e - nrati.. tvredoatr st. ponavrran,u .ae$ov. 5vj.tsr oq rerod.l

llarvEca hAlf,A zvtt'lA I

sv.rErlosr{A t(Uusa t{ svu€ru Protelnlt za rero,de Ma(o f flqatr, (aore. h/ovo,.b,nn"." E utudsom€ 2005 u Hong ronsda b D;eda.c;inn--" .enno d ( anolima Hongtonstoq u,eda runz,n <v,rc en& u gEd*ojtuq vdoria u q,b€nuza DEh otjetlaratu 33,gr.da pa ulo nanq" roi"cro ti.i_

x!tu

.v,.flGn. tllira E,vil.tu,

t itou ng(of,D . titovoPosravuEM

nEKOSD

., GUNNESSWO .DNEODNO' Grrnr Denyer uz pomot

shedra a(o'd..

Chrb cu'nn6rd,h w,ekk,h lu

iaddlo;

orig na nu'odro W rr/u u (oro, ru 200!

v..."-"'f ,oMISTE5NUnG,,u2fl oAliII(A iEPUBUT^: n^lvEo rlozrl( oD LtitEt{xt Hi^xG tuan w'UEfi le Gn nlaton) nadqtedao E$oi o

tu,hnsbvrv€6tircrord rruznoarrid.olite

t a

o?urru2o06 Najv.o mozd* na Naoondhoh lrednu doh,

' ""

odhnu

ovotJa(a l

;r;,, "i", r"" .

;;;:""'"Ntss!\roRLDREcoRos

coM

& PLANET ZEMLJA

NAJVECI KOPNENI KLANAC Grand Canyon, stvaran milljunima qodina na rljeci colorado u sjevemo-srediinjoj Arlzoni u SAD-U, proieie se od klanca Marbe do grebeia Grand Wash, u duzini od 445 km. Dubokje 1,6 km, ito jeietki puta viie od visine Emp re St.te Buildlnga, a ilrok je od 0,s do 29 km. To znaiida je na naliirem dljelu

$mo 4,8 km uiiod

najkraae udaljenosti izmedu Enslerke

GIJINNESS WOR LD RTCO RDS 2OO'

--!IE:'rr, Lll

of s0to)tu0t!oM55INNtn9

{G-rra:'r!-6-ErsE: MMM

'-..-1.

NArVtSt GRANITNI MONOLIT

IIIAJDUUE LEDEiIO OOBA Geoloiki dokazi govo.e da je zemlja u

pa*u YGemite ! ameiikoj

eojoj ranoj povijsii p'etryjela nekc liko edenih doba. Najduije inajte:e ledenodoba b ojeonoprije2,3 do 2,4 mlljarde godina ltrajaloje oko 70 m ljuna qodlna. U rom je Gzdobiu

saveznoj dr;avl Ka lfornlji

cljea Zemlja vjerojatno bila prekrlvena

najvi5l je

granitni monolit na svijetu. vsok je 109s m, a granitne nijene plutonija

ledom dub ne pr bliino

nanale su prije otp like 102 milijuna godina.

NaFtarija nijena kojoj je znansiveno utvrdena naron je Acana Gne ses,

ElCapitan u na.ionalnom

kn'.

NAJSTARIJA STIJENA

pronadena

bnju 1984. stalaje

3952 mlljuna godina. stijene je tijekom kanadskos kog lstrazivaakog projekta ameriaki znanrtlenik

geolot

otkio

samuel Bow-

ring 320 km sjeverno od Ye lowknifea u sjeverozapadnim podruaj ma u Kanadi.

NAJVEEI KONTINEI{T SVIH VREMET{A

*NAJWRDI

svi su danainii kontinentiprlie

OKSID 5t

iovt

ima KH od 33 (ill

l,lohsovu tvrdo{u od 7,5 do 8) i ietvrta je najtvrda poznata

modifikacja siq moida potjeie od udara aneroida ili meteorita. KH znai 'lvrdota po Knoopu'

otpilike

mlljuna qod na bilispojeniu iedan 3uperkontinent, pangeu (ito na gri 250

PRAPOVIJEST

(kvarca) l

NAJSIARIJI

ZEMUII'll

I{AJVECE ISUSENO MORE

Geoloiki procesi pije otprilike t9 milijuna godina zatvor lsu moukiprolaz i

oznaiava otpor materijala prema utiskivanju diiamantne

izmedu At antskog oceana iSrcdozem' nog mola, ito je u nekoliko desetaka tisuaa godina uzrokova o potpuno ili gotovo potpuno isui vanje Sredozem-

rog mola. Buduaida a

iuob k!

j-"

voda isparava-

kiie padala na Gtaiak svi-

jeta, poranao je pro5jeini saliniiet qtetskih oceana i motda je potaknft

poietak ledenog doba. Pde otpriike

5l milijuna sodina, probijena je barjera kod danainjes Gib6lta.a i9edozemno more

opei ispunilo. Danas

Sredozemno more zauzima

GUINNES5 WORLD RECORDS

bli:no 2,5 miijuna km':.

2OO7

kon[naai 'sve zemlie'). Panqea F pc aela lomit prie otprilike lS0mllijuna

FRAGMENTI

qodina zboq tektonskih plcta. Tako su nastaLe danainje kopnene mase.

Sitnikr sialc rkona otkriven Lr Au'tra ijinajstarj je zem jin fragment. Budutida mu se

ponaje vidljiv kad shvatite da se oba e Afike ilu:neAme ke poklapaju kao

43 do 44 mllijade godina, tajje komadie 100 nrilij!na

koja

godina star jlod bilo kojeg prethodnog otkriaa, jto dovodiu p tanje ieoriju da ie povri na Zemlje u to vdjeme bia o@an otopljene magnre.

Dokaz za ponojanje pangee

Danas je

lraivefi kontineir Azija,

za uzlm a

45,036.492 km'z.

Afikaje

na drusom mjesrr,5 povBinom od 30,343.578 km:.

'{gt-

Ova rkupina kLbla dio j. najv.i. q.od€ Ako ne u nale no znaii tal nazt 9otra:ne

- ..-*-*j$L"

'\"Jr,

RELATIVNA TVRDOCA MATERUATA Mohrova ljestvka je nandardno s.edstvo za usporedbu wrdo(e krutih tvari, osobito minerala. lme je dobila po njemaikom mineraloqu Fdedrkhu lvlohsu

I lj*i'iilll;iil,li,ll1',i.x"j'"' I€, f.

r.arc,t

-.oZe

-Uarrenrm

nouttem

se zaqrepsl

--$

Fluorlt - ne moze se zagrep(i bakrenirn novaiaern i ne mo:e

5. Apatit-jedva zagrcbe staklo ilakoqaje zagrepstinoiem 6. odoklas - lako zagrebe naklo, a jedva ga se mo:e zagrepnl

Kva( - ne mo2e

se zag

repni lurpijom

&.rt

10. Dijamant (desno)

NAJVEEA GLACIJATNA GROMADA+

'.. .:ia ident fkirana g acija na gromada j€ '8 g Rock' b izu Okotoksa u Albe(i - l."adi DuSa je oko 41 m, i roka oko 18 m ivkoka oko 9 m.Ieiioko 16.500

: : ral b ok kva(ita preneren je kretanjem ledenjaka (vidi kvadrat desno) u :-: _ od 480 km od do ine Athabasca blizu laspera Albert, pije 18.000 do ':::! godina. Lr

PRVI IDEI{IIFrcINANI

METEORSKI KN,ATER '.'::eorirski kraterBaninger (poznat .r. Mereofiki krater) u ameriakoj

i:.eznol dr;aviArronije r!pa

tlu

_€ oko 1,2 km i dub ne 173 m.

:.:

oz vjeirju da je zeljezni stvor o taj krater . oipril ke 49.000 godina, :.:. .dlrao silinom koja odgovara

::e.rt kojije

snazl od 2,5 megatona INI-a, ito je viie od 150 bombi baaenih na

ELEMEI{TI I MINERALI NAJRASPROSTRANIENIJI ELEMENTI vodik je nairasprostranjenii €lenent u svemiru (iinivie od 9070 clelokupne materije) i u sunaevu sust vu (70,68%). 2€ljezo j€

n.irarFrostranieniii .leln€dl

z€hlji

jer .ini 350,t zemljine dokje molekulalnidulik (N)) naiiasp.ost'anieniji elelnc'|l o atmosteri je' zauzima 78,08% volumena atmosfeG i tini

mase,

75,52% njezine rnaie.

NAIRJEOI ELEMENI U Zemljinoikoriu prirodnom ob iku postojisamo 25 g elementa astata.

I{aJMEKE|

NOVI R€XORD

NOVOIO9TAVUENI REI(ORD

I{A,,TVRDI MII{ERALI tvrdote kao poaetnu toaku ima taLk. tija je vijednoet 1. zboq nieqove mekoae

JESTE LI ZNALI?

It4ohsova ljestvica

savrienos kalanja ! j€dnom (poput qrafita u olovci), talk 'mjeru jerjajno rredrtvo za podmazivanje kad nema prevelikih naprezanja (prlmjerice, u puderima za tijelo). Najtvrdl mineral

vetika grcnada drukaiia

ie dijamant, koiina Mohsovoj ljenvici ima vrilednolt 10.

10 000

NAJVEcT KRrsrAL I'tA zEMUt Unutamja jez96 zemljeje kugla tattavlj€na prcteiito od ieijeza, promjera oko 2442 km. Na l€mperaturiod 5000 do 5000'C la je jezgra wda, a ne tekuaa, zbog 9o €mih ilakova u Zemljinol gigantska u:arena lopta ,€liez. v€lika je poput t.i (€tvrtine Ta

rvljeseca i lma masu od

priblirno

oktuzuiu. u postjednjen tedenon dobu, kaje je

preniettali s njetta na kojina tu nanale tako ito bi ih pokupili, a kad bise ledenjaci otopil i, gronade

NAJVEcE STANE RAVNICE

100

milijuna miijun. miijuna tona. Mnogi geolozl vjeruju da je ta

qadina, ledenia.i

5alar de Uyuniu Bolviji solju. u

Ia ravna pov.ijna pribliino 12.000

auzima

nalazi se 3650 m iznad

(r WWW.GUINNESSWORLDRECORD9

.,ni.;r-"r'

s*iftl

COM 1I

:,r.'i..

NAJVECE

PI.AITIINE

5unttr

NA,VIJA ToeKA ita zEMUt

Naivea lumoviia podrutja

svlletu goleme su crnogoriine iume sjeverne Rusje, koje eie Dmedu 55'sjeverne qeografske iirlne i polarnoq kruqa. Podruiie prekr veno iumama zauziriia za usporedbu, najveae podrui-

je tropske praiume

ie amazonska

praiuma (na slcilijevo) koja prekriva pr b iZno 6,475 m ljuna km,.

NAJSTARIJI NACIONALNI PARK

naciona nog pirka. Tajmu

aJvEeE JEzERo LAVE

le2€rc aktivne lave u krateru vulkana Mount Nyiragongo Demokratskoj Republici Kongo i roko je oko 2s0 m.

le status 1872. dodije io

j€od

1882.

eruptirao

NAJDUa LEDEI'I JEztK

nartavak ledenjaka David na Ross

Dependen.y. Proteze se oko 55 km u tjesnac Mcllurdo u RossovLr moru, s prosjeanom iirinom od 5 km. otk o

iirekreat vno nrjesto n.

mlivllh obiljdja toq

isprnlena mlneralima) na svijetu nalaz se blizu Aimerie u Spanjolskoj, a otkrloju je lpanjohk geolog Jav er Garcla-Guinea u

nala

aktivni geizir,

sejzir Parobrod (steamboat), s maks

malnom visinom od

do 115 m.

H malaje uzdlie 5e oko 5000 metara od dna do ine do wha litice (toina brojka ovis otome odak € se mteri) Nanga Parbat, s vrhom na 812t m

oko 4,776000 km, ii57,2% ukupne

5!me5! luuu pretr!a e ![up.o 95,7% povriiie Cookova oloaja, no h aln driavom s najvetim postotkom povr5in€ prekrivene

nadmorkevsine, po vk n leosma p anina na svjetu inajvlia pianina u

NAJVE<I PLANINSKI IANAC

U sjeverozapadnoj

iup jna

NAJVIIA

u zapadnom (pakistanskom) dije u

POIUMUAVANJA

Najveaa seoda (kamena

SuMsKA PovRgrNA

NAJvEet PRoJEKT

wyomins. led'ro od najdoj-

je). U Y€llowstoneu

svijetu. od podmorske osnov ce u

Litka Rupalna planinl Nanga Parbat

star najmanje 4000 godina.

NAJVECA GEoDA

zi naiviSi

Mauna Kea (Bile a p an na) na Havajima (saD) nalviia i€ plarina na

NAJVEcA

Falcon scott, a pretpostavljd 5e da je

dijelorn na az u

njesovisu gejzir ('ra s l.ido-

le 1902. britansk istrazlval Robert

amer ekoj saveznoj ddavi parka

NAJVISA PLANTNA

PLANINSKA LITICA

Ledeni jezik Drygalski je plut6juai

ulyssei s. Grant, koj je lzlav o da ae tajpark'uvijek bit zdvojen kao javni park

najvetim

1,8 m. Vjerojatno j€ formirana p je otprilike 6 milliuna qodina. Veaina geoda dovoljnoje mala da stane na

lume u Braz lu prekrvale su 2005.

anta*tiikom podruaju

Park zauz ma 8980 km': i

u Nepalu

je 8850 m. Vrh te plan ne najviia je toaka na svijetu. Prv su 9a put 1953. osvoilli i€rpa Tenzlnq Norqay (Nepal) sir Edm!nd Hilary (Nov ze and).

Navajskojbrazd do vrha vsoka le 10.205 m, od iega se 4205 m na azi

Vulkan

Yelowstone u sAD-u prvo je podruaj€ na svijetu koje

Mo!nt Fverest na Hlmalaj v sok

K.invara

Na H malaji5e na azi96 od 109 lrhova planina viilh od 7315 m. se

'Velikizel€niz d', polas !unr€ dugatak 4480 km, rad suzbilanja dezertfikaclle pretjerafoq Projekt je poa€o 1978., a trebao

NAJDUZT

PLANINSKI LANAC Ande u J uZnoj Americi prote:u se 7600 km kroz redam z€maja i imaju neke od najviiih v'hova na Zemlji. Viie od 50 andskih vrhova

svibnl! 2000. Geoda sesanojiod

povriine treb€ o b ti pojum iero.

nalazi se nd

ipirje obrubljene minera ima koja je dlga 8 m, i roka 1,8 m ivkoka

Operacijom trenut.ano upravlja kine5ka Driavna uprava za iume.

5000 m. Lanacje najveiim

vi,ln

veaoj od

dijelom sirok oko 300 km

6IJINNES5 WORLD RECORDS

2OO7

j-- ' 1:j-g!LTSIL!-rtLl-i*-iJr.€+

lllF

-t'?;i' _j!

,+4

*-3i *

DI'BOKA ZEIIIUA * NAJDU2A PUKoIila f{ASTALA ZBOG FOTRESA

.: (

potrer na Sumatri i Andam:nu :.tod o se 25. prosinca 2004. Stvorio . ^ajduzu ikad irmjerenu Pukotinu

'ukotina

:;r.

proiirila uzdu:

j€ne granice lzmedu 'r.ausirakke ploae i iuqoietoinoq v

: : a euroazFke ploae, uduiinl od '::t co ll00 km. '.. poledln m mjestima na ::::.rkom dnu pukotlna je liroka

otpriike

18.000 godlna,

qrada Mk5ou e u Montanl zarobio vodenu masu obllma oko 2000 kmr. Voda se nakon nekog vremena onobodi a iezero se Dlo vode istekao je preko dana3nlih Suhih slapov.. Tok slapa

dugaiak je s.6 km, a vis na Pada i

DEPRESIJA

Dno''IAJDUEUA subglacijalne b.azde Benlley na Antarktki nalazi ee 2538 m ispod .azlne mora, ito je tin naidubljom

OPSERVATORI.I ZA POTRESE u dubini

', .da san Andrea5

1 F ?t.

golemiledenjak zak'aio je rjeku u 5jevernol Ameici blizu danainjeq

NAJDU8LTI

i.-_a opservatorlja

Prij€

NAJVECT SIAP SVIH VREMENA

{sAFOD)

poznatorn depresijom koia nije na

t'tovt REKoRD NOVOPOSTAVUEI'II REKOnD

:i' .onav janj€ zn.nstven h :::.<1ora u vce aktivnog rr:ra I

:(o

t:"

I ::r2

Noliprclazikroz

NAJDUBUE BUSEIIIJE ZEMUINE KORE

I'IATDUBUA

optetuaioril treba biti rek 2007, c ljana dubina

Geo

oika istraiivaika buiotina u blizini Zapoljamija na poluotok!

0ollna Yanung Zangbo u Tibelu ima prosjeinu dublnu od 5000 m. Nlezina

Kola u arktakom diielu Rusije poaela je s radom 24. svibnja 1970. Dosad

najdublla toika Dnosi 5382 m.

m dosesnrtale

joi

:.czJ 2005 Probuiena je

: ' '::€.n5ka

oaa buiotlna

" 5l€vemoameriak!

DOLIITA

nezabijezenu dubinu od 12.261 m doseg a le 1983. Rad j€ tada prekinul zbog nedosiaika novca

r'rA.JVEcE

TEKUeE nJELo NA ZEMUI Najveae tekuie tijelo na

zem jinjezina je

NAJVECA SJECA

5uun U Brazilu je od 1990 do 2000. svake god ne u prosleku posjeieno

2259 km. Vanjska

22.264 kmr iumskih povdina, no je ravno povriini 5a vadora.

obujam od oko 1,719 x

stopa delorestacije u Braz u medu 1994.I 1995. porasale na Pri. bllzno 29.000 knr':qod 3nje, itoje

29,3Y0 Zemljine

najveti porad u ,topi siete iuma.

*tr

^3^a L _-:.:_

WWW GU NNESSWORLDRECORO5.COM 1'

PtAI] EI

IEN,'1

L]A

PODZEMLJE

' '1$

.:.,'I .! NNEt5 WORLD

RECORD5

2OO7

l;o PRES'EK ANDSKE SUBDUKCI'SKE ZONE

+. *NAJDUZA ZONA

*t.

SUBDUKCIJE Z€mjina kora sastoji se od 'aznih litosfernih ploaa. Pojam tektontk 'xrbdukclja' koisti5e za ops kretanja jedne poie kojatone pod druqu.

Andska subdukcljska zona

proteie

oko 7000 km dui zapadneobale luzne Ameike i najduza je svjetska se

qranica tektonrk h ploaa.

NAJvTSE

POGINULIH U POTRESU U ponesu kojije 2. vellaae 1s56.

i .

NAJDUUI DAN NA ZEMUI NOVI REKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

oraJvs(A sTETA zBoG PRIRODNIH KATASTROFA

dulj od prethodioq. zboq toga je najduljidan na zem ji uvijek danainli. dan malo

NAJBRzA KoPNENA MASA

bila najskuplj. godina u

zboq top inskih strLrjanja u zenrljin! omotaau, sve se kontinenta ne ploae po ako kre(u jedna prena druqoj. K€tanje je najbr2e blLzu samoe,

]'IAJSRZE RASIUEA PLAI,III'IA Nanga Parbet u Pak nanu rane b?inom od 7 mm god iile. Planina

u vulkanu na taljanskom otoku Stromboliju u Tircnikom moru vaj!i neprekidne vulkaiske erupcije

je dio hima ajskos platoa, kojije nanao kad se indij5kipotkontinent pr ie 30 do 50 m ljuna qodlna poaeo sudarati s e!roazij5kom kontiienta nom ploaom.

barem od 7. ltojeaa pr. Kr, kad

aktilna sezona uragana te

god jnje.

Andaman!

doseljenlci. zbog svojih redovitih b

aqih eksplozija pl

lave, kole

traju po nekolko sat, vulkan le

NAJvtSt VULKAN

NAJDUUI POIRES

Potres na oto.ima

tlmatr

ndjskom ocean! poaeo

200a bo l€ najduli zabiljeren potres seizmograf

ie 26. pros nca

NAJTRA.,I,IU I POZAR Pretponavlja se da je pozar na tr€setiitu ispod l.,louni Wingena u Novom luznom Walesu u aunralij poaeo prlje s000 godlna, kadje munia poqodia dio treset lta na

tu zabijeZiligriki

POTRESI

Tihiocean brzinom od 24 cm

njegovu akt vnon

poznat pod menom'^4editeran5k

gdje se mikrcploaa Tonqa pomiae

ukupn m gospodarskim qub( ma od 225 m lijardi dolara 2005

VUIKAN 5 I'IAJDUUOM

ite zapravo vulkan

A2ijski tsunam i 25. pros nca 2004. ineob ano osta e katastrole poput poplava, rezult rallsu

VULKANI NEPREKIDNOM ERUPCIJOM

usporavanje zemljne rotaclje za oko 0,02 sekunde po nolleau, pa ie svaki

Pr€ma r€oslguravatelFkom

uzrokovanih prirodnim

tres€t

orb tu. Posljedlca toqa je

drujtvu 5wss Re,2005. je povijenizbog trotkova

gorina dubini od pr b itno 30 m pod zemllom, sporo ,jedajlai5 ojus jena. Do 1866 pretpostavjalo se da j€ pov15ini. vatra daias

Plmna krela'rja zemljin h oceana uzrokovana gra!itacjskim ui nkom [,4jeseca, poslupno prenose inerciju zenrljne rotac je na Mjeseievu

pogodio k neske provincile shaanxi, Shanxi iBenan pog nu oje oko 830.000 judi.

ikad

jet

cerro Aconcaqua, snijegom prekvenlvrh vsine 6960 m u Andama, najvi( je vulkan na svietu,

s,, da je taj cjelom svijetu zab potres magnitude od 9,1 do 9,3 pr€ma Bichtercvoj lenvi.i trajao zmedu 500

fi+:g

RECORDS IOO'

-...4t"":^

- {.F PonutM(

sllaH sigurno 3t prctpGt.vljali ato ao e dogoditi tad oluj. dode

Poruinit Mit. sil.h, pilot P.3, vidio je uragan (atrina irblira dok je u via. navr.t.letio u olulu, tied.tr daM piie nego ato je lragan pogodao x.w Orle.ns. svoie irlurtvo

dovorno vemena

l. i cu,"r€$oviD

podielio

Letje roo u K.lrnu imoiril je iFdan dana pfj-. neqo no re do3

znao sam da (€ ono no v dim a

do kopna Dan prre udara obavi \movie etova, pa imo vldie ka[o se razv']a Zaprepan o narlo

k1:.* *

.meriike

Kakav ie bio oijeaaj

letjeti

Unltar o uje b ote rultepie doqu.e vrireme Xal. na je bila prekrasno ob kova^a o uja sii5tim okom 3i a le spektaku arna

{ NAJGORA ITETA zBoc CIKLONA

r'ema reo5 guravatejskom druttvu uragan Katr na, koj je ':zorio obalu ameriike 5avezne :-uave Louisane 29. ko ovoza 2005., -i.i

Katrina doal. do

a d.kueiju

ss Re,

kmr, od aeqa re 84,2% na az Bpod raz ne mo? Lava se pr er!p( ji !z iteva na

vie od

5125 km) otoka.

snimamo vlan re lotoqralte. nude redin5tv,"n Lelov pogled^an na niz rpektaku ar^ih

Najakrivniji vulkan na sviietu j€ Kiauea na Havajima, koj eruptira represtano od 1983 Lava z azi iz vulkafa brzinom od 5 mr u sek!nd. olos de 5d ado na qran c' crrea r Argent ne je najvaai aktivn; vulkan na svijet!. 5 vsinom od 6887 m

Urpaniiili

'.ew Orleins u Lou siani, kolije

NAJMLADI VULKAIII

i.etrp

Paricutln N4€ks po a koja je 20. veljaie 1943. eruptnala iz po ja kukuruza ibia

,rokovaoje itetu od 45 miljardi :i aG I ote to prv urag.n 5 <:agorit€

u sezoniuragana 200s.

Na qornjoj s

ic p.

kazan je grad

o golema razaranja.

AXTIVI{I VULKANI Naiv€ai aktivni vulkar re Mauna -ca.a Havatima, koj ima ob ik ; .oke

b age

kupole du2 ne 120 km

. n€ 50 km (izfad raz n€ mora). 'nauia Loa ima obujam od 42.500

ku je vulkanska ku-

5mo ,e. U nedtelju

vezis kr.jnjm irhodom

smoje

urasanom cami e,

kan5k akl vna do 1953 Vee na aktivno5ti dogodila se prve godine, kad se k!po a uzdig a do vB n€ od 336 m. Paricut n je geolozima pruZio

NAJvTSA

rijetku prliku da svjedoae radanju,

VULKANSKA ENUPCIJA U

evo

!cj

ismrl

vu kana.

NASA'ii.

NAJBRZ ToK LAVE

JE9IE LI ZNALI?

suNtEvu susrAvu svem rska 5onda

G.rieo

Vu kan Nyir.qonqo u Demokrattkoi

pro etje a te 6. kolovoza 2001. blizu JUP terova vulkanski aktivnog

Replblici Kongu eruptirao je r0. sijeanja 1977. tava je zb la s boine strane vulkana bninom do 60 km/h.

sdtellta oa Znannvenklsu ponje shvatil da je sonda proila kroz v.h 500 km !Bokog erupiivnog oblaka

*f|1--k:.*-

izba.uju galene koliatne p I ina tu

npo nog d iak s i d a

wjet I ost i

iz az

ivajuai pad

Katakl iznitna

e ru

p.ija

lndoneziji 81 5. izazvala je pad prcsje(ne stobatne tenpetatute za 3'C, ita 1

je nqyeai 2abiljereni utje<aj nekc llgtkaEke erupcije na klinu. zbos nie

1816. poznata kao

15-WWW.

lJ NNES5WORLDRECOROS COM

vEUerNA NA'VEEA PUSTII{JA sahara u sjevernojAfr c ptura se 5150 km u sml€ru istok zap.d. Od sl€vera

dojuga, njezina iiina vaila izmedu 1280 i2250 km.9ah..a zauzima podruije od pribliino 9,100.000 km']. * Najmanj. pustihi. jeAtacama u

iileu, koja

proteie na 180.000

NAIVE.A OAZA

Dollna idelta rjeke Nl najveaa je oaza na zemlji, koja zauzirna podruaj€ od oko 22.000 km) orevni E9 pianl b li su pfri jud koji su upotrijebil rijet'oaza' (koja znaai 'nanine'), a bez rijeke Ni - najduie rij€ke na svileru ia 5695 knr - cjel bi Eg pat

km'z

*r;

A *

IEMPERAruRA

NAJvLAZNTTA PUSTINJA

f{AJvllE zABtUEIE

IEMPERAruRE TempeGtura od 58'C u h adu zab je:enaje 13. rujna 1922. u

mjetu AlA2iziyah u Saha u Libji,3to najvila abilj€l€na r€mp€rarura.

,)r

40 "C, godijnje

padie

od 120 do 300 nim kiie. Ta je pustinja

osnovipod.taka od 1960. do

1965., protjeina

tenperatur. u D.llo u u Etiopij bilaje 34 "C. U Dolinismdiu ameriakoj saveznoj d.iavi Kaliforniji, temp€rature zoad 49'Czabllj€iene su 4l dana zaredom,

manld dol.umenrarne

to ErreDeJ (Do lrajntih .a) koju je2001 producirala

iIAJHI.ADI{IJA

U punlnj Gobiu vediinjoj Aziji zim 5e lemp.ratu.a mo:e 5p0niti i ispod -20 'C. Suduaida se temperatura mo:e popeii i do 40'C, Gobi moiemo klasific .ati i kao topfu ikaohladnu punlnju.

NAJHLADNIJA PUSTIIIIJA ti suhih dolinam6 M.Mrrdo ne Antarkikipadne m.nj€ od 100 mm padalina qodiinje, a p.osjeina je godilnja temperatur. -20'C. Unatoi negonoljubivim uvjaima, u toj NOVI REKOSD

polamoj pustinji po3toji ;ivot u obliku alg, (lva, fitop ankona i

{OVOMsTAVUENI RIKORD

u meteoQuillasui, u plstinji

najviiim tempe.aturama od 37,8'C

t .

zabiljeienoje 160 lza(opnih dana

TOPI.A PUSTINJA

no2e

rcloikoj ponaji

Ata.ama u aileu, iznolie su samo 0,5 mm.Iajje podatak otk.ven na sn -

rena temperaiura lznosila 49,2 'C.

kol iatne padali na)

zmedr 1964 i2001. prosjeane godiinje

koliine p.dalina zab je:ene

od 6. vpnja do 17 kolovoza 1917. U [,4arble Baru r Zapadnoj Au(ral]ii,

vie, od 31. (opada 1923.do27. rravnja 192a., iakoje naiviia zmje JESTE LI ZNALI?

rurusuSr MJEsrol

GUINNES< WORLD RECORD' 2OO'

5er le

coinq

q,an.

?'l

-*.1{F"!:-

KoNTINENT

+.NAJVIsE POGODEN DEZERTIFIKACIJOM Dezertlf ikacila, vansf ormacija obradivih povriina u pustlnju, ima brolne prirodne Lrzroke, kao ito

jevarijacija k ime ierozija ta. Ljudska aktivnost, ukljuaujuel pretjerano poljodjelstvo, sjeau 5uma, pa aak I migracilu izbieslic tijekom rata, takoder moz€ stvoriti uvjeie za dezertif ikaciju. situacljaje najteia u Africl. gdje su dvije tretine kontlnenta pretvorene u puninje ii

J NAJVI.A

sahaEkom moru pijeska istoinom ved injem Aliiru duge

.--

su 5 km ldose:u vislnu od 455 rn, ito je viie nego dovojno da

potpuno prekrju 29radu Emplre

NAJVEEI P',ESEANI OIOK Qleensanda u Australijl, zapravoje pjeiiana dina duzine 120 km iSirine 30 km. Zauzlna povEinu od otprilike 163.000 hekta€ Lrvdten je ! Reg narsvjetske banine. Fraserje jedino poznato mje,io na $l€tu na kojem praiuma raste na e

slku u rravnju 1995.

iIAJVISIM I NAJNIZIM I'IADMORSKIM VISINAMA Pu nja na najviioj nadmorkoj vislni, deprcsijaQaidam u K ni, nalazie na 2600 m nadmonkevsine. U Kinise nalazi I depres ja Turpan, najniza

proteie

50 m ispod

Arapska pustinja zauzlma povrilnu od 2,5 nriljuna km':, a iednu trealnu te pov'line prekrlva pije5ak.

DNUI KAKTUS

Kaktus cadon vrste Pachycereus

pr;rglei pronaden u sonoukol pustinji

PovRitNA

M,EsTO

NAJSTETNIJI

KUKAC \7: Pustinisl slakavac

U pustlnli Atacarna u sjevernom iieu sotovo da I nema kiie, iako

ls.h istocerca grega ti a)

neko iko puia u nojeau olujno nevrijeme s pljuskovima poqada manje dijelove te pustinje.

podruija Afr ke, srednjes noka izapadneAzije, dug je samo

4,t6

cm, ali

svakidan mote pojest

KOPNEIA ZIVOTIT{JA NA.'OTPORN IJA IIIA

od realeni vremenski

TOPIINU Mta\ sttuinat Cataglphh bitolor ziui u pustinjl Sahari, sdje izdrzava temperature viie od 55 "C. Kreie

Povremeno se odma6 na stab' ljikama biljaka, gdje je temperatura

ternperatura ni;a za 6-7 "C nego na povdini pustinje.

uvjeti uzrokuju rojenje nezanris ivo ve ikog broja pusiinjskih skakavaca koji

brzo priskupjanju hrane ina tajse naain kraae Dlaie vrelnisunca.

niza. Duge noge izdiru mlava za okoa mm u visinu, qdjeje

GLAVNE PUSTINJE IME

19,2 m,

NAJOUUA SUEA

* NAJPJESKOVITUA PUSTINJA

I'IAJVISI

biojevisok

qotovo kao ietnl iirafe zajedno.

PUSTINJE NA

pusiinja, koja

state suildlnqa.

otok Fraset blizu oba

na poluotoku Baja california u [4ek

RAzlrlO

PJEECA A DII,IA

vegeraciju koja inr stoji

oko s0 milijuna tkakavaca moze poiesti

prehranila 500 judiu

jednojqodlni.

Mauretanlja, Nig€r 2,600.000

Au*r.rka

Gobi

pu5tinja

km,

Aapiki poluotok (kak, lordan, Kuvajt, 0man, Katai saudiiska Arabija, UAE,lemei)

1,sso.ooo km: 1,O4O.O0O

kmr

Mongolita Kina{!futra<nja Mongolila)

PusUnja Takla

Kalahar

Makai

520.000km:

knr rr0000 Lm:

320.000

luinoalrlaka Repub ka xlniianq, Kina Nambiia

':!:!,

.r1l::::;t"'

.GUtNNE5SWOSLDS!C0RD5.COM 23

htrazenoje

NAJDUBLJA

travnju 1991. tadaje

zauzimalo povriinu od 2,61 ha te bio duboko 84 m. Powi na jezera nalazise na drbiniod 66 m.

DEPRESIJA

NAJSLANIJE IEZERO kraela I lordana. na az

_/." ,-*fft 1'-'.

ispod

Ezife

'.i.'

mora r)

lezero Don luan Pond u dolini Wright na Antarkt citako le nano Golima udio od iak 40,20l. ukupnoj teu inl jezera) da ostaje u tekuiem stanju ina temperaturi od -53 'C. Da bist€ ponigl takav sa initet u kadi. morall biste u k€du

usutil0

* .

JEZERA NOVIREKORD

IIOVOPOSIAVUtiI|

REKORD

NAJVE(E JEzERo Najveee unLitrainje more ili lezero

na svijetu je Kaspljskoje,ero (u Azerbajdtanu, Rusiji, Kazahnanu,

NAJVEEE RUZIEASTO ,EZERO

Iu*menistanu ikanu). Duso je 1225 km izauzina podruile od 371.800 km, Oko 143.200 km:. ito je 38,s% ukupne povdine jezera, nalazise u lranu- Najveta dubina

NAJDUBUE JEZERO

NAJSMRTOiIOSNIJE JEZERO

Eajka skolezero u juunom dij€ u

lez€ro odgovorno za najveaibroj smrtrih duaajeva, ako se ne raiuna utapanie, jest jeze.o Nyos u Kamer!nu u zapddnojAfric, gdje je zbos otrovnih plinova podjednjih desetljeaa izgubljeno gotovo 2000 iivota.ledne noii u kolovozu 1986. sotovo 1800 ljLrdi nebrojene iivotinje ubijenisu naglim p'irodnim ispuitanlem p ina uqljianos dioksida.

istoinos sibira u Rusijinajdublje je jezero ra svijet! H drogra15ka duiba Sovjetske tihooceanske monarice izmieria ie 1974. dublnu kanjona o khor, najdubljes dijela jeze.a. otkriveno le da je kanjon dubok 1637 m, ito j€ prcsjeana dubina crand canyona. U jezero bi stala

raipeija 101, najvia€ :grade osta o 113 m

ivijetu, iloi b

Jezerc Retba, poaratije pod

j€zera iznosi 1025 m, a povriina mu se na az 28,5 m irpod razine mora.

nazilom La. Rose (Rui iano lezero), ima povrlinu od pr-

NAJVEEE

NAJvEdE UMJETNo JEzERo

SLAII(OVODNO JEZERO

Nalv€te lmietno jerero po povrtinile lezero volta u cani,

blitno

1,5

x5 km pr niskoj

razlnivode. Plitka aguna smjeitena je 30 km sjeverno od Dakara u Senesa u, ciija Poznatog re ja Par z-Dakar. Eoja jezera pos ied ca ie

prkutnon mikloorganizama

tuperor na grinkiSAD a i Kanade zauzima najvetu povriinu

Jezero

povdire Belgije i ivicaBkel Naivece

slatkovodno j€zero po zapremini

zauzima

je Bajka skolezero u sibiru u Rusiji,

njrjorika ietvrt Nlanhattan. Najvete umjetno jezero po

zapr€mini je umjetno jezero

23.000 kmr vode.

Brackoje na

rileciAngariu

Rusiji, sa

zaprem nom od r69,3 kmr i povd nom od 5470 kmr.lezero je

I'IAJVE.E PODZEMiIO JEZERO

v;-.*

GIJINNESS WOR LD RECORO5 2OO'

NAivrSE JEzERo NA KOJEM JE MOGUCA TRGovAeKA PLovtDBA Jezero Titlcaca

koie

je nana o sradnjom brane Akosombo. Dovrieno je 1965., a do 1969. jezeroje ispuiio 8482 km:, no te 145 puta viie od povdlne koiu

od svih slatkovodiih jezera. Pokriva 82.100 km,, iloje viie od zajedniike

kg soll.

Najveie poznato podzemno jezero otkriveno le r986. u ipilji Drachenhauchloch (zmajev dah) u b izinl Grootfonteina u Namibji.

e2ina andskoj visoravniAtiplano krnealu Perua

Bo ivije. Nalaz se na 3810 m

nadmorske vkine izauzima povdinu od priblirno 8300 km,. Prosjeana mu je dubina zmedu 140 i 180 m, itoje

dovoljno drboko za sigurnu plovidbu trqo!aakih brodova.

_tl

* rrr:-f,

-.-{;eb.

IAJVECA RUEXA

[oJA

JE PREsuSrLA

Zuta rii€k. (HoanE Ho) druqa je najveta rijeka u Kini, a 1997. i 1998. polpunoje p.eruiila u wom donjem toku tijekom 140 dana, usrotavajuai jesentku :etvu. Ta ijek. duga 5450 km tada nekoliko mie5€ci godiinje p'e5!3uj€ u provincijiHenan, oko a00 km pij€ ulijevanja u more.

i5podproljeane razine padalina,

uienalog navodnjavanja i induni jrkih rahtjeva rartuae SLAP S AJVECTM

Prema prcsj€(nom godiinjem

alkaloidnih toplih izr/ora blizu Deild.rtrnguhvera, rieverno od Reykjwika na klandu, bninom od 2/t5 litara kiF,te vode u s€kundi.

NAJVEEI UMJETI{I OTOCI OD TRSKE

D€rnokr.ttoi R.publici Kongu

OtociUro5 na jezeru Titicaca zmedu P€rua Bolivije napravljeni 5u od privezanih rveinjeva t6ke, a

Prctok vode u dapu Guair.

moraju sen.lno obnavljatite, taka istrun€ za mjeleca. Najveti od tih otok. je otokTaquie, kojije

Sirok

oko

km idugaiak oko 7 km.

ijeka izvire iz

Najveaa vru(a

protoku vode, najvetije rlap n6

arvEo ToPLt tzvoR

GoDrs JrM

PROTO(OM VODE

(bi!,t€m zairu), s protokom od 17.000 mr&.

($lto

das 5€te Qu€dad na rijed Alto Parani' izmedu Brazila i Paragvaja donigao ie 50.000 mr/!, iako je 1982. zaw.ranjem wata

brane

ltaip! prekinuto njegovo

A,DUzA BUEXA clawliJe lzvor Nila, najdute d.ke na wijeru, viktorijino jezero u inotnojAJrici. Od svog

ff;'

najudaljen jeq izvora u Burundiju prote2e !e 6595 km u dLrIinu. Za usporedbu, Amazona je duqa 6rh8 km.

* alln

xAJvr$ SIAP n.t.dnom od ij€ke Grao, qorni€m

Salto Angel rukavaca

RI.IEIG

[arDutl

EsruARU

Naiduti enuarii n. lviietu (mjerto gd,e s€.ieka uliieva u morc) ima ijeka Ob na ti€veru Rueiie. tnuad ie duq 885 km i tnol do 80 km. ob ie i

nd$r.

'lj.r.

roF

Najveti d€tni div ulijeva se u riieku Arna.onu i potriva podruaje od oko 7,045.c{0 km':, no je gotovo jedn.lo powtini Auttralije. Amazona ima bezbroj pritoka, ukljuaujuti i

tlor |l. wlj.tu,

3380 a po

16.

nud€noga 1933.

km jddl dutinij.

tua j(delia) u plimnim razdobljima more biti i E

mnogoli

NAJVEEE PRIRODNO

KtIZAtISTE

Ontaio duqatkoj€

7,8 km. Oddavana l€dena povdina zauzim. 165.621 m,, ato ie

olinpi jskih klizalilt..

arvEtr RUEtM PRoloK Rij€ka Amazona illie

ArvEd RDEtr{r suv

Mad€iru, koja ie

pritoku rijek€ C.roniu venezu€li, najvi5ije slap na rvijetu {za lazliku od irhlapielih rlapova'Mladina vela). Ull]pll. dutlna niegova pada izno5i 979 m, a naiduii poj€dinaani pad iznori 807 m. Anileorki slapovi dobili su ime po ameritkom pilotu limmi€ju Ang€lu, kojiih j€ zabiljeiio

RUEKA

Glavnitok rijeke Amazone u lurnojAmeici, kada nij€ terona poplav., dorete iirinu od l1 km.

200.000

u prosjeku

vode u tekundi u

AtlanGki oean, 3to r€ u doba obilnih poplava po/et na vi5€ od IO.C90 mt/t. Pr6jetn6 dubina 1450 km donjegtoka rij€ke iznori 17 m, a najveta dlbina rijekeje 124 m. P.otok vode ijeke Amalone 60 je puta vcti od

prematuie s.mo 17 riieka.

-r.-iWWW GUINNESJWORLDRECORO'.COM

NAJDUBUA PLAVA RUPA .)

NAJDUBUA

rocxA u ocEAitu lnra:ivaaki brod Chalerger

otkio ie ocana

metara, koje 5e sputta u dubinu od 202 metra na atlanrrkoj obali Eahama.

sijelnla 1960. do dna brazd€, a 24. ozujka 199s. japanska berpilotna sonda se 23.

mr vode i

K.'ro izmjeila je dubinu od 10.91 1 m,

planetu. Plave rupe iataze na

6,inimola iliispod

5€

nje, a

moBkom vodom kad su re

polane kape otopile i ra2ina

NOVI

BtoLUMtl{ESCEl{Tt{t

REKORD *

NovoPoSIAVUEiII

NAJUDAUENI'A

Mo6ka povdina koia okrlruje tLr totku zauzima 20,826.800 kmr, itoje

RE(oRD ToCxA oD KoPNA Najudatjenij. toika od kopna na ari

najuznom Tihom oceanu i Ldatjena je 2575 km od najbt,req se

kopna, otoka pikaim, Oucie i peter

Ber ngovo

PovRJlt{A

(l(m2)

z974.ffi 2,753.000 2,503.3a0 2,26s.180

morc

otganiz'|li (ryrcdiniun b6hamerse, lto znaai 'uskovittana vatra') bljerkaju plavo,?etenim

svjetlom, tro vaje des€rinku sekunde. Urkitjesnackoji

I{AJRAVNIJE MJESTO

IIA SVIJETU

MORA

Zaljev Molquito na otoku Vi€ques u Portoriku 3addi dd 150-000 dinoflagetata po tirri. Kad ih se uznemi , ti r.ikrcskopski

mnogo veae od povdine Rurije, najvet€ dr:.ve na 5vir.t{.

Dub nske ravnice su goleme povrline

i/toRE

ttIAJSJAJt{tJt

ZAUEV

portednjes ledenoq doba.

no je najpr€.irnije

izmje.ena vijednort. Kad bi !e Mount Everest spurtio u [4arijansku blardu, nestao bi2000 m ilpod powiine mora.

nekad su bile suhe Jpilje ili

vod i, zaljeva [4osquito spreaava da more orptavi

ravrog tla be? ikakvih obije:ja, a nar.ze se u najdubljim dijeovima DUBtr{A (m) 12OO

oceana. Prekrivaju otprilike 40% oc€anskog dna na dubjnama od

24OO

4000 do 5000 m..rednoliana ravnka

Najvil. tenperatura ,abilje:ena

nan.je talo:enjem nanaga koje teze na baza tnim rtijen.ma o(e.nske kore ina pojedininr su mjenima

o(eano iznosi404 !c_ tzmjerena je 1985. znad hidrotermatnog kpuha, otpriike 480 km od

zapadne obale sAD a. Rekordnr temperatLlU izmjeila je amerlika istraZivaika podmornka

1!Ss 1400

1,542.925 1,527 510

1,249150

180

1,212 300

120

1,007.500

I]70 36S

575.300

461.980

I100

422.lgJ

218.790

737.ldJ

120

NAJPLIEE MonE

Azolsko morq sjevehi dio Cmog mora, ima maksimalnu dubinu od 13 m, . povdina mu je oko 37 600 km,

NAJVISA OCEAI{sKA IEMPERATURA

uglavnom n€i5tra:enu,

16T.950

NAJVEEI ZALJEV

33.550

75000

' t"hhtt\o tur. tqe t3.t42.9x

[d,

n'F

ob'hvd.a

),tnat,ndto qat. t nen.. Mrrc\\c

ea d tqt

pnhvcxo Ltaduaatod1t

..zo@fti*aptti2atjev i eno ]ezatiee

najdubljidio

Madanrkoj brazdiu rihom oceanu. Batirkaf ameritke latne nomarke Liene spustio

okomito okno Siine 75

s6dzi1,l miliun

19s1.

ht*.q,d6*t,.r:

Najveaizaljev na svijetLr p'ema ddiniobatej€ Hudsonov Kanadi, iija je obala duqa 12.258 km iprot€re se 1,233.000lmr. Povdina B€ngahkog ratjeva u rndirkon

najve(aje na svijetu, a rauzima ukupno 2,t73.0mkmr.

GUINNE'S WORLD RECOROS 'OO7

t =*.

NAJVECI...

NAJVE(I

MEROMIKTI.NI BAZEN

NAJVECI TEDENI BRIJEG '.: ,( .11e. jrleg L tr n.r 2005

,: iilt /r , R.$.1! roru (.c :\-tir[l (o .;,j]e. preosi. d. .de.o! ! ..ri 8l5 [o 5€ odvo o od R.s.!f ii.ic !.(. ! oillku 2000 P.on rr. nl

.ri

oko 2500

[mj i b o

ii nc ]20 r

Erlc!Bl5Apoieose omt

stof.(i 2005, a zninnven. nr r,1. kl( dal€ga pazj!o promar,al!

T NAIDUZI FJORD !:o .5br s!rd uka!a.liorda ',.,.i!.\. ii r....m Gr.r ann! r r rL: ll I [n] | lfltra5nio5i [.pn. ir] nr[.va..az!ai po !lot5ion] l,rpci,i.! ( to ovca Wl I am!

r,r

n.rc5liyl! ^-4

.-r-'

koj je 1822

pru

povrinor od

pr b i2no 508000 km: mak5 malnom d!b nom od 2245 m, Crno more najve.a l€ 5

ineroo kt ina polr5l.a !ode, vodcfa pov,! na lcju karaiteri, cju sor.v lode raz ;. re glno(e T 3e 3 olcr ie i, resel!, ler nen,. h.c!ro (iera.ji r.de Ll ioit r 5 oler na zarob 1.. e orrovn i a'oqer ru la (ol b !

j t.a J pot..5. foqao !bt lsL..

tlo?

NAJVECA MORSKA ZIVOTII'/JSKA STRUKIURA NaiveG mo6ka sagradila riva b

nruktld ca je

koiu

m irrd

a, lad

Vell kor.ini

ntuf iIh

nhdr,rirr

.a ntenr! ralle rse oc l5ll kora

(Ioropre!rrer

Prcrle.tute se.

freolrl

5!:lel! otr.! r D.l

kFcn r'io,ala

(z reda Ma.,€po,a4a

NAJOPASNIJI MORSKI JEZINAC I

grebci dlqaiak 2027 km koi,5. ra az b z! obae Qleensanda ! ArnraLi proreze se povri.om od 207 000 km . Greben se s3nol od bezbrol.l.

YALI

lc !trebe.

m lL.a lroa.a dri non od 2027 k r,lo

s.ain! bo

fastalao 600 5

prob eiro

uledno najduri greben na rvijetu.

NAJVE.E PALA.INKE LEDA M06[, ed orckr!.7N" s!]ets[ l] ..€ana !9 avnor Je .a a, fa p. i-r m Dodf.r.l m. Na !'o I ian n len.la, roput v/edde .ra iro6 na

A.tarkt., .. .i!,e

m.ze porrrr.rl

n l.t..5e?orr .r( d! . sc!. r.

NAJVECE OCEANSKO JESTE I-I ZNALI?

ODLAGALIJTE OTPADA Cyre L slevernon. I ho'r

(eftia c.err!

go emile vrl olrsporc

..enisie !.de lol; s. ro.rI rol il l.riom !rt J !.letur (ara rr. .i satr .a ial

nei.

J sv.le s .d s:c

! ai

Kac5etc doqod, s:larajr

oirull e c.lene pof! fe lolc nr..lL b l d€D€ c od 3 do l0 m. Lcd.nc palac nke mogu m.tl proml.r od l0

rnr.l.I m

sildileo<o

2002 DoL.zi € s!

!t! Cj,rcn ni rr oko 6 ilt p dtii.og otpada na I kq

Prcreana drbind frh.q

da 5c u 5ied

bT .l€b-"e do 40.n

-t'a

l\i r. L 5

i"!,

R L D R a a

:. D 5

PLANET

Devedes€t€ su

bie najtoplije

:.bilieieno desetljeae,

a iest

fajtop ilih godina zab llererole upravo 1990-ih.

NAJVECA BRZINA VJEIRA (NE PovRirNsKA)

i o(

NAJVECA Srern oo rute

NAJHLADNIJE KAPI

TEKUIE VoDE Znanstvenkl dr Daniel Rosenfeld (lrrael) i dr W lllam Wood ey (sAD) izvijen li su 13. kolovoza 1999 o sitnlm kapima vode u obac ma lznad

miesto u tropskom ciklonu.

prema vrhu, do vis ne od pr b izno

sAD u

zabijeziisu vj€tar brzine

15.000 nr.

bllziniBridge Creeka u ameritkoj laveznoj drravi oklahomi I svibnja

zatvo€nikrug olujnih ob aka, aeno

1999

u visokoj

Prethodni rekord zmjeren je prijenosnim 3-milimeta6klm Dopp erovim radarom, kojije zabiljez o bz nu vjetra od 460 km/h u tornadu b Du Red Rocka u Ok ahomi 26. travnja 1991

vrtioko oka. To je * najburnije miesto u tropskom ciklonu, ru se nalaze najsnazniji vj€trov i padal ne. U ciklonimasv ovisok m brznana

EKSTREMNI VREMEN5KI UV.,ETI

neko iko m nuta osta e u tekuaem stanju na temperaturama do -37,5 "C. otkrvenesu ihladnije kapl, a te

KRATKOTRAJNA PRIRODNA

o5lg!ravateljska druitva izsubila 500 miliuna

kap veliaine l7 nrlkrcna najhadnijesu kojesu ostalestab ne neko iko minuta Gustoca kapiiznosila je 1,89/mr.

ukljuiujuii qospodarske

KLIMATSKA PROMJET'IA lu:na oscllacija E Nlio nanaje kao rczultat clk itkoq zagrjavanja islolnog srcdiinjeq Thoq oceana. osim sezonsk h ua naka kruzenja Zemlje oko sunca, to je naFna2nlja kratkotrajna prirodna kl ffatska

zastLJEZEt'la coDtNA u vlasr itva, iznosila je oko

brlansk m znanstvenk ma officeu, najtop ija qodina

na^4et sjevernoj po utki, otkad su

poiela mjerenja 1860-lh, bia je 2005.

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

temperatura na ton podruiju b la je za 0,65 'c vlia od prosje(ne temperature lzmedu 1961. 1991.

Cjel ciklus El Nina iLa Nine (koja je njesov hladnijiparnjak

odmah za oka nalaz se'zid oka',

suprotnost, a koiu karaktertira u neobiano niske oceanske

temperature) traje od trido sedam godlna. Uzrckuje neobian€ vrcmenske pr llk€ dijem svijela, kole su bile posebno dramatiaf€ u s,"zo nana uraqana 1982./83. 1997./98

okomitoj struktud koja

vjetra (viie od 177 knr/h), za prvos zlda oka stvara se

napravla l€ takv! itetu na dtoeau, zsradama

Prema

oko je poput go enre cjevl u kojojse zrak izvlai od tla sp ralno uzdiie

486132 km/h u velikom tornadu u

NAJSNMI'IUA

NAJTOPI.IJA

IROPSKI CIKLONI

Krrrno krelanle ciklona prorzroaeno je efektom corolis, kolije u,rokovan kruZenjem zemje. U apso utnom vedlitu . klona, podrriju iirine od 30 do 5s km, na az 5e 'oko', gdje su uvjer stab lnilto je * najmirnije

Koriieal se nnrumentom poznat m kao'Dopp er na kociima', znannvenki5a sveui llita Oklahoma

zapadnog Teksasa u sAD-u, koje su

ll0nchefLr u slpnju 1984

idrugizid.

NAJvrsE KRAVA UBIJENIH UDAROM MUNJE

Ukupno 68 krava pasmifejersey skrilo re pod dtoetom na mlleka'skojfaml

Waruick Marki u blziniDorriga u austra skom Novom luinom walesu ll. 10. 2005. stablo ie poqod la munia, a strula se proiirila u okolno t o

'{:fil atr*

ir-

- ---.{iat.

$-''*,,5

l.:

moaurur

NAJoBTLNTJE SNJEZNE ajvet tolitina 3nij€s. loja je pala iznos 1930 mm, a zabilje2ena je u silver

j.dno'n danu

LakeLr

u Koloradu u

sAD-u od 14. do 15. travnja 1921. U Paradiseu u l',4ount

lll

t-i

Ra n eru Lr a meriikoj saveznoj ddavi Washington od 19. veljaae 1971. do 18. veljate 1972. palo je ukupno 31.102 mm

\nijesa, no

O NAJSNAZN tJt URAGAN Wilma, uragan pete kat€gorije, prohuiao je u listopadu 2005. zabiljezen je kao najrna2nlji urasan otkad su 1851. pot€la mierenia. Avion, lova( na ur.gane, izmjeio

je baronetarkitlak u'oku'od samo 882 hPa, ito je rajriiiik.d zablljeieni tlak u urag.nLr. Brzine vietra u Wilminu zidu oka doseqle su nevjerojatnih 2?0 km/h.

NAJVECI IZMJERENI TORiIAOO

12 'rjei€.i. iznosila je 11.460 mm, a

zabilierena je u Tamaracu u Ka iforniji u o2uiku 1911.

'u.jednim poae

mjobilnii€ $j€ine pad.lin€ u

'u ilajveta dubina snij€ga na tlu

dijelovima sAo'a. oluja je

a 5. sijeinja i blokirala

duUna tjh munla iznorioko 9 km. Ame.iiki meteorolog Myron Ligda loiio je radarcm 1955. bljesak munje koja se protezala 149 km

U Velikoj Etihniii te wake

Qu€beca.

Ledenr kisaje petdana p,ekdla 'r dalekovode s 10 cm leda, ito kabeli nisu

NAJV|SE PRE NUENTH

JESTE LI ZI{ALI?

,ratne

luke, pirge iautocene te prekin!la dovod struje za 3 milljuna judi, tto je gotovo 40% stanovniitva

mogliildriati.

Procjenjuje se da

je ukupna lteta iznosila 650 milijuna

tom.d. regp nr biro koier', dntg!fi nilrn'

prctietu c Uljeii jedah tonado na svakih 7397 knl

UDARA MUN'E Ame.ikana( Roy c. sullivan jedini je roi€k na svijetu kojesje munja udarila s€dam puta. Tajje blvii

REXOiD E PADAUI{E

rendier l2 ameftke savezne dr2ave V rginije bio pravi'ljudski

N.jobrl.ij. sodi:nj. pld.lrn.

gromobran'. ledna munja os obada nruju napona nekoliko notina milijuna voltiijaline oko 20.000 ampera. sullivan je udare munje

N.lobllnlj.

doivio od

1942.

ll 373 nm k ie u god nidaia Mawrynran, M.qha aya, lndt. 9300 mfr k

nj.r.nc p.d.rl6 !.

4ntu

1361

(herapunji, Meghalaya, hd ja

do 1977.

Tornado promjera 1500 m izmlercnje b izu Mulhalla u lievemom dijelu ameriake evezne 3.

dd.ve Oklahome

svibnja 1999. Mje'enje je prcvedeno

pokretnim opseruatori€h'Doppler na kotatima sa Sveutililta Oklahoma, pod vodrtvom anEdtkog znanrtvenika prcl. loshue Wumana. Promier tornada je udalicnGt izmedu najudaljeniih totaka vdoznog vjetG. sEin. vj€t.a

vrij€dno{

KoJE JE

a zatim s€

NAJV|JE ToRNADA u 24 SATA aak 14€ tornada projuriloje krcz jurn€ i rrednjozapadne dr:ave sAD-a 3. i4.l€vnja 1974. Tose podruaje Ame.ike aeno naziva 'Aleja tornada'.

26.

Oko 100 munja u sekLrndiudara u z€mliu svakog trenutka. Uobiaajena

u 2a

l370mDod ltdo 15. otujla ci aot R.unlo4 hdiFkio..an

ukupno je 270 milijuna nabala un lteno u o ujama u Francuskoj

1952

i27. prosinca 1999.

SNIJEG I tED Ameriiki ranter l,latt Co eman izmjerioj€ snjernu pahu ju iirine 38 cm i debljine 20 cm u Fort

INOPSXE OLT'JE

GODIITA

. 2005.

Keoghu u ameriakoj ,av€znoi

1911.

drtavi lrontani 28. siieania 1887. U aasopisu Monthly Weathet

1995.

Seview Maqazlne Coleman je izjavio da je pahulja bila'veaa od

aJvEeA StErA OD LEDEIIIE OLUJE

NAJDUzI BUESAK

.jv.ar *olitjr kit.

tiTtLA oLUJA

NAJVEGA SNJE'NA PAHUUA u

samom yediitutomadaje nu a, al raste prcma rubovima dok ne do5€gne najvetu

itAJVtSE sraBALA

Najatetnija edena o uja svih vremena dogodila se u pruom tjednu sijeania 1998. u istoinoi Kanadi i

TBOPSI(I

CII(LOI{I URAGANI

2000.

14 10 fi19 tl

1887.

1959. 1936. 2003. 2@4.

AJGORE GODII{E

6 9 9 5 6q

UKUPI\IO 26 21

12 7

7 9 8

l6 16

Siatittiaki podaci od 1851. do dahas. lzvot: lh.ionatni cehtat za ltagahe

WWW.GUINNESSWORLONICORDS.COM

SADRZAJ

.:$

NEOB CNE 8 L]KE

]EDNOsTAVN OSGAN Z[4

{

L]U5KAVCI] MEKUSCI RISF

VODOzEM'I LGMATOVI PTICE

5t5A

NAJSJEVERNUI PRIMATI

m.kak ltta.a.a lusGta) 2w a.ii5kom podrlal! ligokudan na lapanskom otoku fon5h!, b iz! Naqana (36 40 5 138 10' ). T s! i sav(l najslever. j p, mal. nuzimal!( jude Poz.at r [ao tn]ein malm!n , pre2rvjavdju.a tâ&#x201A;Źmperalu/a a do Japan3ki u p

15 C, g,iual5e u b

zn lop;i

[afskih :zvora Temperat!re vode a t nr zvor ma moq! dosegnlf r

vtr

c. pa !e 3nle2n

'rajmuiipivo pllskal! vodo . prle.egolto egn! nl! z vode iz aze pr le !!mnka,

6url

.{.ijlq:,. i.,i!. tr, 'lr :#

4 J 't-, : ,i#,

a: l'

:.?',

i www

:.'.}r'

', l

cIITNNFSSWORLDRECORD5.COITI

+. NAJVECA CVJETNICA Nalveia poznata cvjetnlca

(w6te.i. rnensit) koja ra5te u Siera lradreu u

Kalifornijiu 5AO-u,

I !

Poladena je 1892. 1994. inra

a sliana

ido

je grane

dugaike 152 m. zauzimala je povriinu od 0,4 hektara

F razdoblju cvata koje iraje pet tjedana, viit€ija je imala pribliZno 1,5

:esre u zr,nur

siolozi uobiaajeno dikte aii sviiet u pet calJtava:

arganizni bez jezgre

. Ptotoditta:

slazenij i

PovRitNA PREKRTvENA PLUTAJU.oM PAPRATI

NAJSPORIJE CVJETA B jka koja najsporije djeta je r jetka

Najveaa ,ablljezena povdlna vode

bollv jska Puya

potpuno prekrivena nom paprati. c"r'e^on Azo on japonicon, nnosila ie 958s m'?, no je dovoljno da prekrile 35 teni5kih iqralina. lzmjerena je 2000. ! ribniak!

od 3950 m. Njezin cvat pojavljuje se nakon 80 do lso godina. Nakon ito pro@.te, b ljka

Furukawa-5awanoike u japanskom gradu Kasusl.

Eotaniakom vrtu Kal fornijskog sveui liita u Berkeleyju u sAD'U narastao je do visine od 7,5 m i

I'IAJVIIA PAPRAT

prccvjetao vea u kolovozu 1985.,

Naiviia paprat na rvjetu je dryenana paprat cyaihea

nakon samo 28 godina.

a.rnral6, koja ntoze nara(ido

NAJSMRDUIVIJA BIUKA

vsine od 24 m iima listove

Poznata pod imenom 'cvijet stryina',

Na kopnu,

no rp h o p h a I I u s ti ta n u n lli arunr naFmrdljivijaje biljka

lolte (Drbnaea mi.rcipu/a) n.lik na skoliku zatvaEju se u desetlnkisekunde ( 100 milii€kund ) od trenut-

otganizmi koji nenaju k laraf i I i reprodu.i raju

vRsrA s NAJV|JE

vilesta ni.n i argan izni

organizam s najviie zabilje:en h kromosoma je paprat gujin jezik (oph ioglossu n reticutatu n) koja, prema procjeni, lma 14,{r kromosoma (ii720 pai). Ljudi maju samo 23 para kromo5oma.

4ni,'|alia (tivotinje): orsanizni koji uno'e

t .

t{ovl RtKoRo I'IOVOPOSTAVUTiIIRTKORD

-JKE NA NAJVECoJ NADMORSKOJ VISII{I lndia.N. D.laya je 1955. na

EILJKA KOJA

1870. na

umire.

KROMOSOMA

ramondii otkrivena

villn

himalaFkoj planln Kametu (7756 m), na nadmorskoj visini od 6a00 m, otkio dvije biljkecvjetnice E rna n iju h inalayentis i

jedan primjerak

^,ledutim, posaden 1958. na razinimora u

NAJVECA

rita.tski 'ra

Zemlji. Kad cvleta, ispulla iznimno neugodan zadah tlit.n snradu mesa koie se raspada, a mo2e sa se osjetitl na udajenostiod 800 m.

Bijka rane u praiumama 5umatre, vro ma o h je pro.vjeta o u EurcpiiliSAD u, otkad je biljka

I BIL.IKA KOJA NAJBRZE

IOVI

PTIJEN

linovi !€neine nuho

ka pod€zaja,

koj obtnodolaz od littu (narlic

lnsekta kojihoda po

dolje). U vodi, iovna mjelinica oblane mjeiinke (L'trkularia vulqad hvata ituu ua manje od jedne p€tstotlnke r€kunde, ho je tini

* n

podvod|olrt rilikom roF

it i.

lovi plten.

t*l#'

OSOBA KOJA JE POSADILA

NArsRzF . :'

NnlvtSe stnenLa U JEDNOM DANU Kanad.il.

K€n chap

ponor

qiu od

lednom

danor

iednom

t da.a

sadn.a.0enoq bora ! jednom

dan!

iz! gEda Prn(e A bed

15170

l€ En.ephalartos (z mze eno drvo Lr

lr[e24 25

107731 Vileiezanaba,dij€mVer[e&ta^je

2005

nudenoga2000

sa'ad,"tP

ona

993

Xeowna, Brilansla Ko uobria, Kanada

woodi

nfia)

dvlin profadei samo otkro

lohn Nrled eyWood 2 ,Jznoafr ik€ Repub ike ! ilml ga le 1895

Ngoya u Kwazu u Nata u

Najveie

lnove malr

tati)at,Raphia

[ada s ieier ma) Do c

jedan pr mjeDk loq d.veta.

rereniih I

NAIVECI LIST

Najrjeda bllka ra 5vletu vjerolatno

u sas

Kanid 30 lpnla 2001.

4 oo i2oO) L \"0. 'oia Ken Chaprn (Kanada) s*ka!.hewan, Kanada l0.lpnja 2001

NAJRJEDA BILJKA

5ada

11125 Geelong Laid.are Nexlofk,Vkrora, Aunralls 13 koovoza

liovremeno ll4.03l

5pL<:utoer-m'rr!..1

ole

So2r4 o."oNda,p" nar

2-6

posad

15.170

kat(hewan!

ul!:no

r2 000

iur: otolr

pa ma

fatinfeta I

otoka Mar.rene ndijskom o.eanu i emazonska bambus paima (F iae.ligera) z l!2ne Amer ke Afr ke s

dosei d!Zin! od 20 m,

J-{

a'.iikoj Rep!bi cl lalle prlmjetak odalno nenao, a sna da.as Ponol samo u botanldk m v.tovima

NAJvEat PLUEN

BTLTKE MESoZDERKE od sv h m€sozder. h b laka,

NAJDUZT KoRUEN Naidu: suna! korie.ja ;ma

najvei p ijef proba!!lal! b jke z obte i!leperthi.eae

c2 (secd/e.ere;/e) ledan pr mj€rak te rste raole 622,8 km korlle.la z msla

kod Neperih., Za oble b llke, Neperthes

/alrh lN.

rafleJiana, poznato le da jedu ve ke 2abe, pt ce pa nakore Te se vrne roq! nac !

PRVA FOTOSINTEZA

KemiFka ana za dreviog kamenja s Cre. anda pokazalal€ da ie loros iteza na z€m postola a

-,i

prje

3,7

m llard godlna, prb

i2no

god na prile neqo no se re[ad lierova o Ana z! s! provc ] z.anstven c 5a sveli lita u Kop€f. raqenu u Dans[oj, a objav jsu j. I aasap su Eatth an.l Planetary 5.re..e leiterr ! prosln.u 2003

rlilardu

BILJKA NA NA'VECOJ DUBINI Dlane Litt er

Pronai 5!

NAJvEar CJELOVITI LIST

Nalleii(je ovtl istle ist b ljke rio.ati, macrorhiza z sabaha

ledan prlmierak prona.l€n 1966 b o le d!gatak 3 02 m, ! ro[ ],92 m, a mao j€

r,r: e,

WWW GIIIN

. !'r4i!r,, -t ilffi

lf.il!sgt"&,

F!SWOR LDRECO RD5 CO I']

r,?-v, 1tq\tFtngF

zM," " A. NAJVECA MEDUZA Vealna meduza lma

tijeo lizvono

promjera od 2 do 40 cm, alineke wste mogu narast imnogo viie od toga. Nalve(a le arktiaka

divovska meduza (cyanea .apiilatd arriG). Arktiik d v kojeg j€ 1870.

more izbacio na obalu zaljeva Marsa.hrsettsu5AD u imao je tjelo promjera 2,28 m ikrakove

du, ne 36,5 m. Ta je meduza srab jvica koja loviplljen poznata I pod menom Arktiika lavlja

omijena hrana sr jojribe, plaikion i druge meduz-". grlva.

NAJVECI PARAZITI Rlb ja

tGkav ca orphyilobo'

thriun tatun ldoljel zi\i t) katkad

i judi.lv4o:e naEni

odgovala

d!iiniikokkog

.utobrsa, a zabilje:eflsu

od 30 do 50 ni duZlne. Na qlav ima par ve ikih, prozirnih zvono ikih

PARAZITI

strarn 121je m krob kojipr pada drevnojskup niorganlzama fa ik na bakterlle ?vanlnr archae, zasebnol skupinl blaa koja zivotinje, 'risu blljke, g jive nibakterije Taj

nastavaka za p ivanie koiistvaralu plavibiolum n sceftnisiai, a iza

PARAZIT NAJKORISNIJI ZA UUDE

Iaeflb

krune z le ipoveiavaju proiok

dr Deana Vistnesa, 5koristila je

morska osa ll kutljasta meduza (chnohex flecketi) ma kardiotoksiin

antikoagulante iz s ine pjavka za uklanjanje krvi i spreiavanje njezina zsrujavanja tijekom opera.lje prliivanja pac jeniova tjemena. Hlrula nedi.inafis nale tivjeti i do 27 godina, ito je iin

lako podsjetaju na prave meduze i

Ti5! zarnjac vlsta

6,09 m, a gov€da trakavica

superorsan,ma, asvak d o njihova tijea je posebni, visokospecija iz rani

kruite

Prekrasna

, votinjske kolonije

NAJDUZA ZNOTINJA

stvorenla.

moie na€rtido 15,24 m.

medkinske pijavice Htudo Dedi.Dal,s ,adr:i tva r kole anenelizl€ju podruije oko rane, ilre 5 ina

organi zvari cornrldla i lankl plpc zarn cama koli moqu lako opeai.

ro/iun, ponekad naraste ido tae n i a htnc h us t a 9 i n at u

glave se nalaze dugl reproduktvn

orgarizam moie preZlvleti na temperaturama od 121 'c.

dalifiem su srodnvu s nima, slfoiofore su wo raz iaita, zasebna

Drugi ludskiparazit, svlnjska trakavica

ORGANIZAM KOJI IIAJBOUE PODNOSI TOPLtitU (VODENt)

orgarizam iizoo d, anatomsk ry laqoden za spunjavafje specifire funkc je (poput plutanja, ubadanja, hranjenja ili

reproduk.je). Drrsim rijei ma, rvakikrak je

NAJOTROVNIJA

MEDUZA al smrtonosna Fle.kerova

otrov koji je prouzroaosmrt

falmanje r0 judina aostrahkojobal u posllednjih sto godina. Ako im se re pomogne, irtve mogu umrljetiza ietiri minute. iedina utinkovita obrana su renske nallonske iarape:

spasit€jl , Qreens anda nekad su na sudetsklm natjecanlima nosil takve iarape prllagoilene njima, buduii da

iarnja.

ne mogu

probti

NAJMANJI PARMIT Pneunoc)rtls carin,i dug je samo 0,5 do 1 mm, itoznaaida nije veaiod toake na kraju reienice. Zivi u judskim

/ .) NAJVEEE PARAZITSKE PROTOZOE KOD LJUDI kaikad:lviu ljudskom

0,08 x 0.05 mm.

1991.

najdugovieantim parazitom.

p ualma imoze

zasebniorgan zam, kao

tako da je.ledra vuta sifanotorc, Pftya dubia, nalduia je iivotlnja na svljetu. rMote narast

spreiavaju zgruiavanje kryi Ek pa kanadskih kirurga pod vodnvom

uaokolatiupafu pluaa.

ukljuiivali glavobolju, irltaciiu kole, gubitak gubitke p.mienja. U neklm

,aboravljali a.k i svoje

-r.

brcjeve telefona iliodred lte Prema kojem su se vo,ili, a rvl ru re oporavili nakon tri mje5eca. Kad ru diinirluaajevi

,abiljeieni na Sjevernom moru 1997., znannvena inraiivanja otkila ru kriv(a koji je

krao'j€ianje. Pokazalo

cRvt

Veziaasti cru (rrneu5 /ong,35,nur), vrsta trakanog

jednonaniinim dinof lagelarima (biiaiima), promjera manjes od 0,02 mn]', zvanin Pliette a pkcicida.

NAJKRVOZEDNIJI PARAZIT \eprimjetna jataica kukiianih crva

i..y/ortoda

duodenale (na sllci)

'.e.rtor tmericnus nalaze s€ u umet! 1,3 milijad€ ljudi. U tezim ! Jialevima, !tijenk€ crijeva tako tJsto prek vene tim crvima da z9

ed.ju poput

5aga. Krvarenjem

NAJBR'A REPRODUKCIJA Proto2oa G/ru.omr, koja se

Ezmnoiava binamom ri5iom, dijeli sv:ka td eata- U jednom danu moze postati praprapraprapraprad jed ipredak 512 potomak..

sPuzvE I{AJBOUA REGE ENACUA 'VOTITTIJSXA

<oleje rczultat njihova hranjenja,

spuzve (porifera) imaju naiveiu

aovjetanrtvo gubi l0 milijuna litara

sposobnon resen€racije u tivotinFkom svljetu. Ako izgube neki dio tijela, on odm.h ponovno narane. Ako selpulvu protisn€ kroz svilenu tkaninu, djelitise mosu opet preoblikovati u spulvu.

PROTOZOE

(ru.,:iviu

plitkim

vodama sjevernos mora. Nakon

teike oluje 1854. blku 5t. Andrew-

ob.iu ie izbaeen rekordan primjerak duiiod 55 m.

sa u Jkotskoj, na

do 200.000 jajalaca, a

Caenohabditis elegan, neparazitski nematodni crv koji :ivi u tlu, prya jevda viienaniane zlvotinje kod koje l€ odreden cljeli genom (genetski kod). rako se tiielo odradoq pl mie*a sastoiiod samo 9s9 nanica (ljudi imaju vii-D bilijuna nanl(a), posjeduje 100 milijuna geneiskih baza koj€ aini najmanje 18.000 s€na. viie od 50% poznatih ljudtkih g€na odgovara verrijama koje sad.:i c e/eganr.

SPUZVA

NAJVE.OJ DUBINI spu:ve koje pripadaju obiielji

medicinska isrrazivanja u

:;:,adlima u blizini zaljeva

C/adorhr2idae izvaalene 5u iz vode na

Gmb dgeshke! u velikoj

:^€sap€ake u ame'iakoj saveznoj :'zavi [,l.rylandu pote isu ]996.

dubiniod 8840 m,3to je jednako

Bitaniji,

: .ar

'ijeciPocomoke

injezinim

velikicrui, kojimogu narastiido 45 cm, tive

n.inllrrniil p.r.rit

liudl, jerje dilj€m priblirno milijardu

Dr sydney Brenner iz

KO.,I MOGU UZROKOVATI

iIA

rePrcduktivni kapacitet iznosi26 milijuna jajalaca. J.jaica su vrlo otpoha na N€ lanjske

GEiIETSKI NIZ

AMNEZIJU KOD UUDI

NAJMAI{JI ORGAI{IZMI

svakodnevno prcizvetti

PRVA ztvollttrA KOJOJ JE USTANOVUEI{

Ju2noafriike Republike pokrenuo je 1950-ih projekt odredivanja genoma @a u LaboEioiju za molekularnu blo og ju vijeaa za

NAJPLOD NIJI PARAZIT

I{AJDUZA VRSIA CRVA

a odredivanj€

* .

ilovt Rt(oRo NOVOPOSTAVLJEIII REKORD

senettkog

niza poielo je 1990.

NAJVAZNUI NOVI PARAZIT.}

Mikrcsko$kiektoparazit poznat pod imenom Symblon pdndora otkriven je r995. Njegovo je otkiae bitno iz dva razloga: prvo, pronaden je na .eobianon nienu, na brkovima norveikog jartoga (wephropt .oryegr'.ur), na dicid€sno. Druso, nemoguae gaje svdatiu bilo . koju postojeau vrnu ili katesoriju (na sviletu postojivise od ],s ,' Tilijuna poznatih v6ta podiielj€nih u 35 .odova). symbion .:

.ardora bio;etako neobitan da 9a nij€ bilo moguae

5ldatiniu

jedan od ponojeaih rodova pa ie zato

r:mo ra njega stvolen novi rod pod nazivom

DRECOROS.COM

1*wo'

2rvoT NA zEMrit

KUKCI I PAUCI a,,\

NAJTEZI PAUK 2enke palka pt aara (iz

obtelji

rheraphor?ae) jaie su srade od mrrjaka. U veljaai 198s. Amerikana.

char €t 5e dernran uhvatio ie pr mlerak renke b izu Paramariba u Surinamu, koja l€ leZila rekordnih 122,2 s, p ie neso ito je u s jetnjLr 1986.

breJkvafr a (Mfzur pe6i.ae),

uginua zbos probLenra s odbaciva'rjem koze. Raspon noqu biojojje25,7 cm, ukupia tje €sra du; na iznosila je 10,2 .m, a kllleita su jojbila duga 2,5cm.

NAJTEZ|+

5ronprolv Afdikiveliki crn lkorpon Pa n.l i nus i n pe rata r na|e

5na2an da je zabljezeno kako

ieiiti

vodu da biub a:ile nraine bo

itve

do 60 gra.na blti dugaiak I318 cm, poput

prosjeine sale odra5 o9

gura e ugrizene ruke u k pueu i

NAJDUUI PARAZITSKI POST

KUKCI

NAJVEcA vRsrA ptELA

zef ke k.a jevskih piela (chalicodoma ptuto) mogu narasi do duzlne od 1,9 cm. Ta

vda iiv

samo

ob ana buha (clmex /e.rul.,Lrr) hranise ljudrkom krvllu, a moie bez hrane prezivjetiviie od god nu dana. No mekan krpelj (ornlihodoror iuricata), kojij ri bakterju reda 5plrochaefa/es (uzroinika povratne sro,rice), mo2e bez hrane preilvjeti

Moluikirrr otocima u lndonezili, a 1859. otkio ju je britan5ki prirododovac AlJred Russel Wa lace.

NAJvECt

Nakon toga nijedan pr mjerak nije viden sve do vellaie 1981., kad je

Leptir Ptiaje krilo krallke Aexandre (Omithaptera alexandrae) ziv rc

amer(kientomoog dr Adam

PapuiNovojGviieji, a 2enke tog leptira irnalu raspo'r krila kolimoZe premailti2S cm. Tajje kukac tako veik (veliaine domaaeg 90 rba) da sa uroden ci qadaju ukom i sirjelom u visoklnr kroinjama, sdje

0,6 cm iubrizgava tako snazan

obtno l€ti. Pru primjerak do kojeg

Prvo

lr/lesser

vd o dvije qoleme zenke.

NAIOTROVNIJA STONOGA

Solomonsk m otocima. Njezin je otrov tako

Azilski

LEPTTR

doiii znanstv€nici u ovjen je

NAJBRZI

KUKAC

Vellk iropski iohari iz reda D,ciyopterd mogu triati brzinonr od 5,4 km/h, iiole 50 duzina

tilela r sekundi. Naibr:i l€teai kukac je arnrakkikonj c

pri kratkim zalet ma postire

i58 km/h

ivovski stdljen (Yerpa

nandarinia)

zit | )apanskin

planinama

moZe narast do duzine

od 5,5 cm, s rasponom krila od

otpl I ke 7,6 cnr.2a ac mu je dus oko otrov

da mo:e rastopitiljudsko ikivo.

NAJVEcE uroersTE

zA UHoI.AZE iledlno utoiine

uho aze nalazise u Ve ikoj lpllli u Niahu u Sarawaku na sjevernom dije u Bornea. Zalt aena vBte zove ie dlakiva uhalaZa lAtixenia esau). 7i kukc zive u jednom deblu koje je po(etkom iezdesetih godina 20. st. ogradio kunos Muzeja sarawak, Britanac dr Tom Hatrisson, itako nvorio

NAJCvRScA PAUI(OVA

MREIA

[aJvEeE orRovNE ZLUEzDE

5vaka od

ruaro5rnrrr NJUH

Mu2jak ca6ko9 noanog leptira (Eudla pavonta) moie osjetiti mkir:enke kola qa poziva na parenie na

km.zenka no, manje od 0.0001 mq mii5a koiiie

ldallenostiod

mre2u. zabilje;en

otrovnih :lijezdi pauka

Phooeutria nigiveotet duga je do 10,2 mm iima promjer od 2,7 mm. Orim tosa, svaka zlileda sadriido 1,35 mg otrova, itoje

dovoljno da ubiie 22s miseva. P niqtitenter je rciwaa, a

vjerojatno najasresivnijav6ta jutnoameriikos pauka.

Pauci iz tropske

rerega/enA u mrelama imaju porebnu nit za otpatke,

(C.iHrrOH)- Kemoreeplori na

Mutlak e!ropskog zujeies pauka (Anyphaerd acceniuata) brzo vibrira tijelom uz povri nu irta, stvarajutizvuk zujanja kojije d o

udvaranja.raj,vuk 'ituala judsko uho, aline regiiira

NEPREKtNUTo PoDRUtJE

osjetljivlda mosu rarpoznati i jednu edinu molekulu miriea.

ienk.

NAJaEier

50 puta u 3-4 sat., svaki pLrt

kojojsu pronadeni isisani

otkivanje mina su paele nedatice lApit nell lfera) koje farastlr do l2 mm.

ktra;ivati

ITIAJvECE

lvluijak ameriake v6re ry.ora grlora, nekad zvane prcduii pauk, jednakoie 9 asan Tajpauk tapka svolim aellusnim noti.ama tije om po suhom liliu, nvarajui

5te9od),phus qrade goleme trodimenzionalne isprepletene ip'eklopne mreze koje

National Laboratories i S&K Eletronks t€ Ddavnim sveuailiitem u Montani, zabiljelili su u kolovozu 2003. urpjelnost od 98% u

prekrivaju vesetaclju u

proutavali reakdj€ kukac. na kemijrke tvari koj€ u

NAJvEat KRPELI -r"di krpe ji D podobitelji /rodida,

:a..ziis osam nogu, ubrizgavaj! :r,a izirajuae neurotoksine ! *oje i.maaine isl!! im kru Da bi -ap.aviimjesta ua kru koju silu, -3ranu ido 30 mni. no je veltina

NAJOTROVI'IUI SKORPION -iebe orepiSkorpion izTun sa ). d r odo n u t a u straI i t) uzt okuie

uboda i90% smrtnih

j J.ajeva od uboda ikorpiona

sKoRPro KoJr

Sveuiiliita

amedakim tvdkama Sandi.

PAUCI

!li,

PAuKovE MREIE

pauka, koja zvuk osjeta

SEKSUALNI OD1{OSI '.lutjak aunrahkog ljurkavog cv(ka OrnebM apeda) moie se paitiviie

Najmanje iivotinje koje re trenutatno obuaavaiu za

/V.

PAUcr

tr.

MINA

NATBUC

NAJMANJA

ZIVOTINJA KoRISTE AzA OTKRIVANJE

Afrike

:dentificiran kao dozeni alkohol ant€nama muliaka leptira tako su

lrnimno ivrste mreze koje p etu pauci rcda l/ephi/d mogu uloviti manje ptke, a mogu tak usporiti isitavce velike poput

ZNr a

NAJvEeTM DUBTNAMA 5(orpion A/acran tarlarur pronaden . ! jpiljama koje se nalaze viie od ::: m ispod povriin€ Zemlje, itoie :::rvo dvonruka vBina Empire 5tate r nga u New Yorku u SAD u.

eksplorlv (n. r ici sore).

NAJOTROVNIJI tr PAUK ErazikkilutajutL pauci k roda

;

Phoneut o5obito brazilskilovac P fera imaju najaktivniji neurctoksin m€du danainiim paucima. Njesov otrcvje tako iak da je dovoljno lano 0,005 mg da ubije mita Phoreutria je obianotamne bole, a raspon tijela inoqu i2noripriblizno 17 (m. Ta velika i iznimno agresivna biia leno ulaze u ljldlke nanambe i ,krivaju se u odjeaiiiobLra. Kada ru uznemireni, grizu bijesno viie p'rta pa r€ na godinu dogode rioline usriza 'luaajeva povezanih s tom wstom

WWW.G

t{ovt REKoRo ltovoPosTAvLJENt Rt(oRo

RL D R

N E

''WO

D 5. C O

A. Z I

IM L

A-vcl r=MEKuSct LJUSKAVCI PoDRUaJ€ NAJGUScE NASEIJENO RAKOVIMA

P0. B.z,

ocr

.ii

,ir. :rl T

s..li rr ll5 itr, r .d ]j(!" : ot.li 'r!: rlL

LGa,,r.rr.. ,it.ri \l

c.l

,f.

_\rai. Lt,r.

NAJOSJEILJIVIJE

olir

ire r,"dno(

r. ; j:c le !. \loG E.

rrt. ..

ri.,.n il .1..c.:.r, d[o rr i( ,rcnu o1r)(,],

doz

in,

.'] ..(.'.

:.]1, : j!o]i

NA SVJETLOST

l..le.i

nal!

* Ii,,,,... [oj

NAJDRAMATI.NUA PREOERAZEA LJUSKAVCA

4 9a,,rorrrrr. Di.1 bio] (lokusil

ato t itr [ofr u],r)q ,Ls!lra

11,,.;.t.koq ! 6ta!al ..li l: .,!r-. eili! r!. mal! I rcioa ri b z.! 2,55 r tsia kam.re ma o,f

ti.i'rlJ..rr.r.r.,r|.( r. ! ,.r ,r. .!:., ..:i:r:. ir.: -!. .. is ; i r.1 ..n '.dno,r o!.!to^r lL ilinr K.d r.l'ail.' ,:i.i: r .rr . . .. , ' ..:

NAJVECI

uusxnvec

(Po

DUZTNT) i;pa.j(a .1oar,r .;(o,r

t'r:

i.i, r, .i .!: r., !t

t . o.,,,,i.rlif. r,, r\'orr ri I b.z.b I !jr'a(., 1,.:r,lt! T,[.. lorile tL (oe tpL ri.$1. F.r.Ll\.o

t..tre'a ka.npleti) pntr de.a iod r!.rris:oi.r .b: r r:pa..r rr.1re. (t"ldt

pro!r..rere.n.ijrl0 .n, '.ipoi I lcra od 2 d0

,.5 pa

n..r.r.;nr. lr.1l.

.z l!1r.. icti.D.rlli, rak!

-.: i .. r rn b

10!{

,,,rif

sro. r 'j(' itra , n -.!: '". k.le 5oLrr

NAJTEZI

MORSKI TJUSKAVAC

tr.:.:'

1n_r),,.ri!i

rir.i,r,

* ZIVOTINJA 5 A I

rjl

rurusruaZur.lrwr UDARCEM

.il. 'r rcrrie M/ ! z! 'irr: .:r !.r::i. 1, ia ,. r...-t rr ".,. .,r,: (... rl.,r'1a .r,,rr r [ ].r1r r

ruJ),

NAJSTARIII PENIS

nln!

,1i..m.\i r[..itir..rll ].m ! iri: L s .\ i f;amo I r.' irii .e i - 2rrrll .: .. .

5!ret! Nele!6te

N.lna. p./ rr: r.! r rif Ir. j st:, I r1r t -1it -. , .3

)a.,

rI tcr. vrL

eD.r

10oori..i.r1]r!j t.Ll,a

unonoz:.a, foze za mrn.r,l 10 m.,.dr n r.!d-r ob t. ,ai -i i.cJi i.t:,1. tz r.r rj 2l a ! rakova

rzbi llsrr1 n'oq F l{ ir 5.a9a udirr c fi€ od norrn! p!t.r v.ar od tlc es.e t!:.e <cz.ro.d !n.roi( ^ a,L *

.licr

naFofistkiranije oai

lrtr

u z !o1 mJlJ !ieod l0pgdre o!1.:;vih fa,iu ate,ra rr du .e

s..eirs:

faz kr

!. t!.,1.1 ,i;.,

i.r..!i.,, r..: 5, . r r.ir ir.

.'J.i.ic. p n.. ii I;. r.\p. {,l.n.r i,69 m

NAJVEaA RAZUKA u vELtttNt IzMEDU cRABEZLJtvcA I PLt.tENA Pi! I tor' lBil ui.p le nr !rLb.!1N)r najve<isu sisavci ^! 1.. . pr.!r. r. .lrz ,r .u 25 ,r. r, Hrinr \. ir or l7 rF.i;

E!!r,,j!!r.ea1, : L

'itL

prorlck!

d:! i r!

,dlr

,*:l?r_,

/*^ \ nu,"nrrr rna\,0

RECoRor rooT

: -

iIA.,VEEI BISER Biser Laotsea (poznat

X.REF ikao Alahov

biser)pronaden je na Palawanu na Filipinima 7. svibnja 1934. u divovskojikoljci. Tezak je 6,3 kg

lne cvjetnog mo$kog jeZinca zvuii be,opasno, aI zaptavo 5e ratti o jednoi od

dug 24 cm, a promjer mu je 14cm.

proiitajte na 27. ttaniti.

NAJBRZI KOPNENI PUZ Najbda vrsta kopnenog puza je

obiini vrtni puz (Heit aspera). Pimjerak pod imenom Veme preiao je 20. veljate 1990. stazu od 31 cm u vednjoj ikoll west u Plymouthu u

* .

NOVI REKORD NOVOPC'STAVUENI REKORD

amer tkoj saveznoj dr:avi lvlichlgan za 2 minute i 13 sekundi, brzinom od

*HOBOTNTCA

NA NAJVECOJ DUBINI

0,21 cnr/s. Za usporedbu ljudskih i puzevskih brrinskih rckorda, judi

jednu milju (1,5 km) p jedu za ietiri minute. a puteviza osam dana.

NAJOTROVI{IJI GASTROPODI

Najotrovniji gattropodi su mo6ki puzevi roda conus koji lute neLirotoksin brzog djelovanja. Neke od

robotnica dumbo (Grimpoterthir)

tih vrsta dovoljno

2ivi na dubinama do 1500 m, u

usmdiu aovjeka, ali geog6f5ki modi puz (conur geoglaphus) iz lndijskos i

elizlnl oceanskogdna. Njezinotijelo, duso oko 20cm, mekanoj€, gotovo zelatin02noisposobno izdrtativeliki tak ra tojdubini. Hobotnka pliva ookr€auai pelaje, pulsiGjuai roiicama izm€du krakova i zbaojuti vodu kroz otvore,

nvarajuf mlazniposon.

Ihos

su otrovne da mogu

oceana jedanje od najopasnijih.

PRVI ULOV ZIVE DIVOVSKE LIGN',E irhileuthE drx poznat je i pod

100 godlna da doregne dutinu od 8 mm.

I{AJRJEDE

DOMA€I NAJVEEEM BROJU PARAZITA

Najrjeda morska ikoljka na,vijetu je bjelozuba ikoljka (cypraea

ieucodon) Poznata

5u 5amo dva

medu struinjacima za ikoljke. ledini

pot€bno oko

MORSKE IKOL.lKE

primjerka, od kojih se drugipojavlo 1960., pa je zato to najtra:enija vrsta

MEKUSCI

NAJSPORIJI RAST u :ivotinjskom carstvu naFporij€ la,te tkoljka iz morsk h dubina rindaria callistifornit, kojoj je

okalitet na koiem

prcnadeneie

n a r9 i n a ta, \'sta datkovodnog pu:a iz Ve ikih jezera ! sAD'u iKanadi, domatinje Sta g n i co I a

liainkama rajmanje 35 wsta parazitskih tnkavica (planariia).

Pui prenos parazite koji uzrokuju svrab u ljud .

NAJVECE

oKo

Atlanbka divovska lignja

:ivotinjama, :ivutim ili

i?umrlim.raje lisnja

beskraljeEnjaka.

pronaden 1878. u zaljevu

Thimbleljckleu Ne\ doundlandu u Kanadi,

imao

cti prcmjeG

gotovoii

40 cm,

ito

na otvorene

knjise 6u,n eJ5ovtih svjeilkih rekoljdal Njezino tijelo bilo je duqo 6.1m, a iedan krak

bioje dus iak 10,7 m.

renom divovska lisnja. zabiLjereni rJ pimjercidu:ine do 18 m iieiine 900 kg. Mealunarodna eklpa

z.anstvenika pod vodstvom .omorskog biologa Stevea O'shee s 'iovog zelanda objavia je u oiujku 2002. da su blizu obale Novog ze anda ulovilisedam mladunaca ^euhvatljiv€ divovske lisnje. '/ adunc su bilidugiod9do 13 mm nisu dugo pre:ivjeli u zatoaeiittvu. !dras i primjerak divovske lignje

lapanski isiraZivaai fotograf irali 30. rujna 20c4. divovsku lignju

rJziie

8 metara koja se zaplela u

-ama. na dubini od otprilike ' km kod japanskog otoija lgasawara. To je

pwi

,abiljeieni pdmlerak odrasl€ divovsk€ lisnje rnimljen u nje,inu prirodnom stanBtu,

www.eurNNEsswoRLDREcoRDs.coM

.1.

NAJTEZA KOSTUNJAEA Bucanl(Mola Dola) tezak 2 tone i dugaiak 3 metra zmedu vrhova p€raia, najte:a le riba koitunja.a u o(eanu. Najreia riba hrskaviiarka te qo ema kitopsina

NAJPLODNIJA RIBA

Bu(anj (I4ota nota)

najp odnla je vtsta Zivuaih riba. lain ci jedne 2e'rke sad12aval su 300 nri ituna

jaja, od kojlh je svako b to promlera oko 1,27 nrm.

oeuu

iestooka riba sabla5t lB athytych nops

e xi t 6),

;i!ina dubifama

i ri

RIBA S NAJV|SE

NAJKRAct 2tvorNt vUE( KRALJEiNJAKA

NAJBRZA RIBA

hlraZivaa sa sveua llSta larnes

Kozmopolitska riba jedro (/er/ophotus piatypterus) smatra re najbrzom

Queen!andu otkrii su 200s.

v6tom riba na ma im udaljenostima, iako je ?boq praktiinih probema

koja

od 90 do

slevero noanom T hom oceanu, nema samo velike glavn€ oii nego idrugi, mantipar oiij!, poznat kao sekundarne jabua ce, imlejtene

unuiardonjes dije a qlavnih oiilu

usmjerene prema dolje. svaka od

tih

da kora jnim nijaturnigupl (Eylota siglilaia) Zivl naivtje

ieiko ustanov ti nlezinu roinu bainu.

59 dana

ribo ovnom kampu Long Key na Flord u sAD-!, jedan primjerak re vrne preiaoje 9r m u t. sekrnde, itoje b?ina od 109 km/h. Urporedbe radl, gepard na malm udajenort ma do5eie brzinu od 96 km/h.

* Za

U nizu pokusa

PRVA MODENNA VRSIA KOPNENIH RIBA malu, crvenu, @o iku

jabuiica i,na vlastite leae iretiru,

* .

koie vjerojatno poja.avaju NOV NEKORD

osjetljivostte v6te na svjeilost

I'IOVOPOSTAVLJENI

RI(OND

*NAJMANJI MORSKT ...

KONJIt 3 odrarri minijatori

mou

'i 1+ I lolii rHopol"apd l,

dLgd,dr s.mo

@"-"

'ibe

sano ],15 njeziaerezine. dh

i,korinava samo 20% kkika ::l^:l::l:f::lT:"lt tro. sn€renog naden mo6kikonjia, maten u tijeto.

;

poput nafianjih iba ra

ljima mola Flores blizu obala lndonezje, a otkrilisr je pomorski biolozi s Prcjekra It4orskj konjia.

Bhi iivi^4ajnor medu

l'6ls*qlsire@&r6Nirg$t#ti{ar*. RIBA KOJA PROtZVODt NAJMANJE JAJA

Ckld lropherr noorjitiv u noinoafia kom jezeru Tangaij ka i u r€p.oduktiv

nom razdob lu lijelesedam ilimanle jaja. Poznatje po rsnonr l€9 u Kad zba-

stona

jetu ra nova vrsta orkivena je 2003. u osjetjvim kora-

nazlvori Phreatobur

walkeri, znanon je doznala t€k sredinom 1980-ih. r. vrta :ivi na kopnu, pod lisaem na oba ama rijeka Kad je bace u vodu. bzo ae

tvoT[rlJsKt MozAK

"-"+ j[::H::",*ii[:iffi:i """ yi

Dod

NA.'AKTIVNIJI

Mora^ atrale

kolisu prov€denlu

somova i2 Erazila, poznatLr u

niezinu mra(nom stan itu. No lza sekundarnih jabuiica nalaz 5e i rreal par otilu koje nemaju retinr, atl preusmjeravaiu svjetloi u velike

(viditekn o

(

jaje,:enka

se okreae uzma sa u u51a, gdje sa muijak opiod tnkubacija traie tridesetak dana, a ienka

m adLnce alva u

;i{: ,:.

rnima

' /

dol

ivan za Podmaz'vante

ne po3tanu

iuplt

zatrm zlazr , nbe uaE:i

Kako se ne bi u9u3la u tol

tvar, r ba donovno ki3e 5l!2, zbacujualle r d inog 50na!a.

NAJMANJI KRALJEZNJAK

0rema istra:ivaniu kore re obialio Theodore w P etrch sa sveuii iita $rshington ! sAD'! 25 kolovoza 2005.. seksualno ne i mutjak v6te tpini.ept, prcnaden na dubiniod 1425 m u Filip nskom

'hoto.arynus

notu, bio je duqaaak ramo

5,2 mm.

Zanimljvole da

trb!h,

bokov€

5e 1a vl5ta

ilil€da (kao itole pr kazano na n.igore)

t me je pretvoriu dvospoca. Azji), navodno doretu duilnu od 3 meta it€U inu od 300 kg. Naimani. .latkovodna riba je niinijaturni qup (Pandaka pyqnaea) ! Luzona na F lip nima. Moijaci5u

letka kitopsina (Rhin.odo, lyput a najveii .' mjerak koji su izmjerili R

iianise planktonom,

je dugaiak 12,55 m.

obujam oko najiircg dijela l jela z.oro mu je 7 m. a teiio je izmedu

dugaakl samo 7,5 9,9 mm.

ovljen je 11. studenoga 1949. pokraj otoka Baba, u b izini

I{AJVECA RIBA GRASUIVICA

i21 r.

(carcharodon carchdr,ar) dugaaka je od 4,3 do 4,6 m iobiinotei od 520 do 770 ks. Ponole mnogi zvjeitaj o golem m primjercima do 10 m€ta'a te mnogodokaza kotiukazuju na to da nekelelike bijele p5ine nararlu i vite od 6 metara u duiinu, iako ih ie

rale k lopsine (Shincodon typrld ,€ ialne 30,5 x 14x8.9 cm pronailisu .:b.riu lovu na raiift u Meksiikom

29.lipnja 1953. saddavaloje

zivizametak dugaaak 35 cm.

I{AJVECA

SIATKOVODI{A RIBA

ledina

Mekontki divolski som (Pangariut qigar), kojiuivi u slivu ijeke Mekong, P rdn,tlvorgre koji zivi u slivu rijeke chao Ph€ya (obie u juqoinoinoi

duzava jesulia ili djepLrlia

RI'A I(OJA TBE vl'ta be koia kile

beza€ljurti. Ta vrna

RIBA S

NAJRAZVIJENIJIM.) OSJETOM MIRISA imaj! najboljiosjet minsa '1ru2v jenije njuine orsane. )oznati5u po tome ito osjete '.ro15k psi

: :

len na ve ikim udaljenonima, mosu osjetit jednu kap u 100 miLijlna kap vode.

''!

strat vanja suseriraiu da je mogao postiai dui nu od 13,7 m, iako je to joi predmet buduai da su pryi

foti ni'asprave, zubl

pronadeni poaetkom 19.

Riietka v€lika bijela psina

NA'VEEE RISUE JAJE

za j€vu

prapovijesnr rib! veau od No moder^e procjene ukazuju na ro da le u prapov jest najveca wsta rib. bio morskl pas mega odoi, Catdarcclet negalodan, koii )e 2 vio prije olpriike s0 do 4,5

miljuna sod na Noviia

NA,IVECA RIBA

:.a.nvenkibio

}IAJVECA PRAPOVIJESNA RIBA eonrotozijoi nisu'hkri i

: vlaih v6ta.

grdob ne reprodudra seksualnim parazitnmom:muzjak se trajno .r av6ri za vea! Zenku - koja te ! prosjeku dugaaka 46 mm tako no re zagrize za

I{AJMAN.'A RIBA U PRODA.,I

Ugrozena vr5ta zvana rinarapan (Mistlchthr,s /uzonenrt5) ie qupi

koii:ivisamo u jezeru Buhina filipinskom otoku Luzonu. Liutjaci tu dugaiki od 10 do 13 mm. Osuieni riblji kolat od 454 q ead,:avao biol(o

70.000 pimj€raka!

-:t

trbVl i

voDozEMcl

IIIAJVEEI VODOZEMAC

NAJMANJI DAZDEVN,AK Odradi primjefti hek5iakog salamandera bez plu(a

I I

18 o I i tog I ott a

ne x i G n a ) maksimalnosu dugi2,54

Kine5ki divovrki daidevijak (Ahdtias davidianu, 2iri gotskin

potoc m. sje!erorstoi're, rrediinje

jutne Kine. Prosjetno je dug

1.14 m

iteii

od 25 do 30 kq ledad primjerak pronaden u provinciii Hunan bio je

AJvEer RUAa

Ritaairo riletki vodozemci bez udova koji5e na pruiposied aeno brkaju s 9l nama, ali ru prepoznalljivi

Natveiije rhompsonov Le.ili) lC aec i I i a thonpton i) iz Kolumbije,

naianido

kojimot€

1.5 nr

duline

do 3

dug1,8m iletio je

55 k9.

o n.jmanjem vodo.€mcu moiete proailatiu dontem okviru o

I,IA.,DLAKAVUA 2ABA M!iki primjeKi dl.kave iabe lIr khoban achut robuttut)

JESTE LI ZI{ALI?

I{AJRJEOI VODOZEMAC Zlarna iaba (8!fo periglene, , !i n. vrlo malom podruitu (manjem 10 kmr) 0 pa.ku prnode Monteverde Lr panlnskom masivu CordileG de I lariin, u blizini Monteve.dea (Pro!in.ia de P!nra.ena5, Konarika) Populacil. tih laba k nepoznatih 5e raroga draniano tmanjila tijekom jediog de5etljeaa. Porljednli zab lie2eni p'imje'ak vden je izmedu 1988.

od ht adnok wn i kn tje2nj aci

Anphibia Mogu 2i\eti ^a kopnu i u vodi. Mladunci te abitno 1e9u kao vadeni punoglatcisa 5kryana.

. Gnazovi, rczrcd

Repti ia, hl ad noktuni su k tatje Zni aci, obi ano pre

tiveni twdan

ploaana. Mladunci se lijeZu iz iaja s koinatom tjutkon.

1989.

rakoru

iek

zapadne Alrike jedinstveni su po dlacikol. im prekriva n.ainje udole u sezon pa.enja. Medutim, pailjivljinr promat.anjem otkdva,e

je'dlaka zapralo mas. rtnih aanina koie. qusto prekrivena krvnin I 1..m. Znen\rv.nkl pregon.vljaj! da !e iaba korin tim zratinama kao pomo(nim dilnim

AI * voDozEMct

KOJI NAJDAUE tETE

ileke vtste letedh iaba nogu pr€. leljet i do 15 m s pomotu koiica na

orgdn m6, poput tkrga, jer njma apiorbr. kirik zr.vno i! vode u

nogama koj€ im pomaru u

kojojziv, dopunj.vaju(ikis

gomjojtlri

koji

/,/ // ': /

l€teca

letu

pika.zana je kottaikan-

rab. (Aqakhnir rpurerr).

stvaraj! pluaa, nate s.bo

herpetolozilu

wsiu otp sali kao izumrlu,slLribeno j€ klasllk rana kao opasno

GMAZOVI

NAJOTROVNIJA 2ABA Zlalna zaba otovna nrelica' lPhyllobatet te ibilis) iz )u1^ei srednje Amerike dlga je ramo 4.5 cm. al u sebi im, dovoj.o

I{AJXRAEA ZMIJA Najkra(a zmita na rvij€l! le vrlo lLe ptotyphlopt bil i ne ata)

otrova da ubije 10 ljld ili 20 000 laboratorijskih niieva. Znanrtvenk moraj! nositi debele zanitne rLrkavke kad je dodiruj!, u duaaju da na rukama

t\,4rrtin queu, Barbadoiu

i5t.

Luciji. Najduii poznall pr mjerak bio je du9 tamo 10,8 cm ii.nao je rako tanko lijelo da je mogao pro(i kroz ruP! u obianot oovci nakon uklanjanja griJitne jezgre. tlajkraa. oirovni(a je namaqua i itolkana patuljana

guja

lg'tit tchnetderi) tz Nrmibije, tija prosje.na duiina

+.NAJvE€A Zeen At'itka taba qolijat (conra.ra goi,at

ovljena u travniu 1889. na rje(i sanaga u Kamerunu, imala j€ tijelo dugo 35,83 cm.5 isp/lzenim nogarna bia je dugaika 87,53 cm, a teZia je 3,65 kg. Prosjeana duzina za tu vrstu iznosi 30 cm, ilo jeveliaina prGjeanog ze(a. rl.jrn ni.

ialra naim.nii porn.ti vodocm..

Eleuthercdacttlus Lmbatu s Kube, kojiu odrasloj

dobido5eie duiinu od 8,5 do

12 mm od

vAa

T' .Ea '

VODOZEMAC S NAJOGRANICENIJIM RAZVOJEM

Neki primjerc daidevnjaka elamandera ne raaijaju se u 'no'malne' odradejedinke, ako seksualno ezrievaju imogu se razmnoiavati(to je stanje poznato kao'neotonija'). N.ipoznitja vrna kod koje to dogada je axolotl lAnbFtoma meri.arur) 'vodeno tudovine lz

Meksika, koj izgleda popot golemog punoglav(a duZinedo25cm.

Moie 5e, kad vodeniizvoriprcsuie, raditiu kopnenioblik odraele :lvotlnje, a obino5e razmrotava u nezrelom, vodenom obliku.

istoanoi I sred

inioj Au5tralili

JESTE LI ZNALI?

jed'rom uqrizu zmila moze ubrizqat 50 mg otrova, ilo je dovo jno da ubje manjeq tobolaara u nekoliko tekundi, aliivlie nego dovoljno da ubje nekoiko odradlh oroba.

d azdevoj ak a izsu be oka,

NAJOTROVNIJA MORSKA ZMIJA Bekherova molska zmlja (Hydroph6

paleonlo oga predvoalen

be/.her, koja zlvioko greb€na

NAJSTARIJI IZEUUVAK

XROKODII.

bitan

divjin :ivirnanie od .llgatora (iiltgator

5klm profesorom Peierom Doyleom

Danas u

.blavioje 2002. otkria€ 160 milljuna godina narog fos iziranoq zbluvka htlosa!ra, velikog ibolikog mo6kog

200 k neskih

smaza.lzbljuvakje pronaden u kam€ .oom! u Peterboroughu u V Britanii.

NAJRJEDI GUETER

,amaiika iquana (c),./ura coilel opa5no je lsrozena wsta koja ie .cnovno otkriveru tek 1990 Buduai da ne postojiviie od 100 odraslih

crimjeraka, ta se vrsta bor za iivot u zolkanim brdima He |rhire Hils na

totiko daidevnjaka da je njihova ukupna nasa ve(a

A5hmore u Timorskom moru kod sjeverozapadne obale Austral je,

AJRJEDI

rinenrir), ito tu v6tu iinijednom od ralugroienijh v6ia na sv jelu.lv4o2e ih se naaiu moivarnim stan ltlma donjeg toka rijeke Yangtze. U prorjeku su dugaikl 2 m teZe

lma miotokianiovo! mnogo puta otro!nijiod otrova bllo kote kopnefe zm je. obiii. kjuna5ta morska zmila (Enhydr,na r.histosa) vjerojatno je jednako otrovfa kao Hydtophis betcheti, ati )e apasnija jer je b'ojrija, raiirenila i

olpriike 40 k9.

* .

NOV| REI(OiD NOVOPOSIAVLJENI REKORD

lrlAJOTnOVil IJA

KOPI{EiIA ZMIJA Najotrcvnij. kopnena zmlja je ljuskava zmlja ili tajpan (o.yyuatus

ri&o/epidotut duZine do 1,7 m, koja u iviu

NAJVEEI GUSTER

'ii'

Komodo zmaj (varanlr romodoenils), naie poznat i kao komodrki varan, iiv na

ndonezijrkim oto.ima Komodo, Rintta, Padar j Forer. Prorjeln: duzina mu:jaka je 2,25 m, a tetina oko 59 k9. Najveaitoano izmjereni primjerak bio/e muzjak u zooloikom vrtu u 5t Louku u ameriakoj saveznoi ddavi l\.aiisouri. Godine 1937. bio je duq 3,1 m lteiak 155 kq.

;--) WWW 6

N E

SsWO

RL D R

R O

C O

I..

l* * I

iIAJKRACE VRIJEME U KOJEM 5U VIDENE SVE PiORODICE PIICA

Britanci Derek

Scott

Narry

Howard rajedno su vidjellsve porodice ptica koje po5toje na

svij€tu u totno godinu dana, od

rij€inja 1998. do 31. prorinca tih godinu dana proputova isu 28 zemalla

1998. U

km.Ia dva prcmatra-

19.312

l. otka vidlela s! ukuono :zri raa,tir,t, vnta pr c.

t{ajostRul

Iek malibrojptka

lrrruH

visokorarviten osjet mir5a. Medutim, crnonogl albatros \Dianedea nigripes) kati ii\1 na steve.nom

hom oceanu, moie

orjetiii mii5 iunke na povriini vode

NAJMAN'A

na udaljenost od najmanje 30 km.

PTICA

pie inj kolibrii

Nalb.ojnila pritja v6ta flih wemena bio je golub pLtnjk (Edop&ej migrdto.ui) iz sjeverne Amerike. Nemoguie je doznati totan brcj

Ukupn. duiina muijaka iznoti 57 mm, a polovicu line kljun irep. Teii smo 1,5 grama, dok ru

naibrlc niaie krililn..

ikolibit

I .

PRva PERI{AIA

Zuofl

ciru u lipnju

'ane

vrste gma,a

kojije

'ra

edlma

imao tuplje izrasline nallk na

danalnja ptitia pela. to se stlorenje vlerojatno slutilo perima kako bl l€bdjelo, pibliino 7s milijuna sodina prije razvoja h

v6ta.

Najvitu siarcsna dob neke ptice u

divlji'riirnosi50 godina.

je dob

ddivio Mamov zovoj (Puftnur

Lleyn u sievernom Walesu u velikoj

Bdtaniji 3. travnja 2002.

AJvEet tMtrAToR

Tdenjak (Aoocepha/uspa/urt'5)'not€ oponatati pjev do 80 raz iah h ptiijih

vria, uqlavnom afitkih u rvom ,imskom

qtica

loie iui€

rtaniitu. Njegova

pdlatenje i odabir prrtne6. ali ,e i vatno srcdstvo pjesma sluriza

ra orna.avanje podruija.

2000.

objaviiotkiie 220 miiijuna godina st tog fotlla Longisquane intignisa,

ptitj

NAJSTARIJA PIICA U DIVUIIIII

put pBtenovan 1957. (! dobiod pet qodina), a zatim ponovno 1961., 1977. inapokon 2002. ulovljen je na Bardseyju, otoku pokraj poluotoka

populadja tlh golubova mogla dosed brojku od r0 miliadi prlmjeraka. Kad bipoietje i, njihova bijata zakilila nebo, a bila su potrcbna tri

Cincinnatiju u SAD-u.

kolibriti Indu kilima 90

inntut provodi irlandiki prcg€m pdenovanja ptica od svog osnutka l932.lslandan n 6skarl. s gurosson, iuvar svletlonika u St6fi6f6iju na otociira W€stmann, pntenovaoje 65.243 ptke od 1953. h andski prircdoslovni

govore da je poaetkom 19. sioljeta

NOVOPOSTAVUEI'|| REKOnD

u sekundi, dok sviostal

Znanstven

putrnus). mala morska ptica. Prvije

NOVI RIKORD

nahati kriliDa 200 puta

PRSTENOVAiIIH PTICA

pimjeraka, all tak ioprczne procjene

dan. da cijelojato prcletinad nekim mj€nom. ledno iato tada le molda enojalo od iak dviie milijarde ptica. Ne iznenaduje da !u golubovibili pop!lama meta sportskih lovaca, toliko popul.ma da ie uponiizlov na kraju ponigao neito 3to s€ ainilo nemoguaimi porlj€dnji poznati golub putnik, ienka po imenu Ma(h6, u9 nula je 1914. u zoololkom vrtu !

Cruenog

t{AJvBE

do veljaae 1997.

l{AJBROrltllJA

VRS'A SVIH VREMEIIIA

Kube i Otoka mladosti.

NAJDUZ + KLJUN Kliun auttrahkog p€lakana lPelecanus conspi(i atut) dugatakje izmedu 34 i47 cm.

lajduti tljun u odno6u na ukupnu dulinu tliela ima dugokljuni kolibrit (Ent,fera enr,tera), nanovnik Anda od venezue e do Bolivije. Kljun muje dug 10,2 cm, du2iod

tijela (izuzmemo li rep).

NAJKRVOZEDNIJA PTICA

l,i.(

l!r.

\amp

ari

7(b.,

J=i,r, :.-'. *i.' 5l ! f .,.,f

r 1964 zrannven ci !u . oi di tr !trta k iuci vc lc -o 51. .erpitc krv lor. ,+

NAJDULJE KUKURIKANJE lc k.d uaD lez.fo

'.., riL

.,,r, [.r]jctr.ja ole )l,5sckufd r '.r.r (.ro jcole-or.d nrnom - ri .r O.o 94 ! Lled L,lit.r!kom :,.r1 \.rlanLE n.1. 19.15

NAJVECE JAJE U OONOSU NA VELI.INU TIJELA i rrri r vj(4ptcrJ,xrlnnrr)5 Nololl

:. i,dn lcic nalleielnlc r olnos! r,r . r.r 5voq 1r.. iclf. r..\. r 1.51::7 [i z.q a ].ti. : -. nil6 _. !ii.,e g.r.\. ..tLr: .. rola 5L ie:

tl0I

NAJVECI VOKAEULAR

71i

reii:rr![ n-q. : (.1

r1r t.r;..7 | ..r !.1?,..8 m ., f,r !r.. iJ ra klira a ra n^' ran, Pr!ri fcs n m ona. rir r

ii ledna e od r. .L) ot h ot,o!. p: G nr a r.1.r olt, !..: la

,9..9,

PROMATRA.ICA PTICA Vo.le(d \v.t5l.r .rcmatra. rd fr Q

! dl. r

80!0..1 9,'00 poziat h ,j5:a 82!!

o.l

ni..\( | !i:.1 s,r..o !. i.

.ti: i... o.51. e ra s !7;...." F.o n, | 5. or 9n I rc..ra

!.r" r:

]. LI]i

KO'IU PIICA MOZE IZDR2ATI dahr

fi{

/.,\["r] ! n.z. udria: pGtr,..rl

rqv r (4pi.foo_vi.r

.1.

{. e( 0 .n m.'!, qare,r:i;. "... ..\e( tr': rLr .d 25.. 7i imrl

rlo\.7u !5 n! o.l2

/! r

a.!1Le.ie

i.::

'j2. .tr.' .. ri.oaira.o:cri . 5t oralkol r(.5t,! .en. zabe

s.ezr.

(ro mn..rr (l,,r.le 01'o!.e 2!o:.re p1o r! !r !.r:en .er9.di. n r \ .9 as.\r .ji . ..rj.a ai'o! r 5r

NAJNI2A TEMPERATURA

C.tr[ f]

i.-r,.(i !:."." r.:r' i.

Pr ( v.n p tur! lPrDhlr .|rh.o!t s PaoLI N.ve Gv.e]e

1990 :b.,r VODECA

a lc ADcr ki.ka Plrocb. 5iet5 ,,(r, r(ol.r te od 1965

NAJVEC A PTICA

NAJOTROVNIJA PTICA

n! Ble.osAr.nr Ar.r..r | ! d !ore da ie r.slro, I' i i. pr ii, /r.! o olio 7,5 r prorarlcf

arir .loroa. b a rerorolri!i,(ata)9.e rei.nr PL,.\ ,.,a...rte !ni,l i9-!l ...,..r'ils :. Anerkant.

N.lrc( r\r)oi kr a [.i c n]d i i.i. 01.. I p,:iri.,el!z.can'.r.rirl

i i rl.

\ NAJVECI RASPON KRILA SVIH VREMENA

:. ai. ..,

:.<. . oio!J ca.ca_Q.t

otkr {ak.

a,D ,!rei.tdle .: . . l,4l [q a iz eq. n.rr

5(1,. fhouta

! De. ll!

--7

JESTE LI ZIIIALI?

kftljeznjaci koji ftdaiu zive

nhjekon koje ptoizvode

NAJMANJA VRSTA MEDVJEDA

MalaFki tuniani medvied suptropske iuqoistoane

Aziie najmanja ie vrsta

(mi medvied ime je dobio po zlatnoj mrj u obliku polun'jeseca medvjeda. raj

ma. odradi mu:jak

visok je 72 cm do ramena.

Suniani medvjedi odlianl su penjat i rpretno 5e 5 uie du9i.n jezikom pandiama traU

enle meda

nkl.

MESOzDERI

NAJRJEDI

DIVUI

PAS

POSUEDNJI

Etiopskiaaga j (Carti sm;€n5ri)

OTKRIVEiII MESO2DER

naj.jedaje vBta divljeg pta i vjerojatno je najrjedi aft .ki mesojed,

nrativaaisu u prosln(u 2005 pokuiall ulovit novu v6iu rnesozdera na Borneu. Toje pruotakvo otkriG na oloku otkad je I895. otkriven

tvo.jazavac s Eohea.Ta iivotinja zsleda kao mjeianac rnaike uce pretportavlja se da je nresozde( FotograJnana je 2003. u

panlnskim praiumama

lzrazito ruti<asta koza kineskog

rui castoq dupina (soura chinens]'

pr mjeraka. Ta le vrsta vrlo izlo:ena zarazl blesnocom, koja je slavni

chDenr6), podvrste indopacifiakog gdavog dupina, iiie takva 2bog plqmentacile neqo zboq brcinlh

unok l

'manjenja

njezin. broja.

iil. koj 5enalaze ispod povrilne koie. Kryne iile requli€iu dupinovu kMih

stsAvAc s IIIAJVIIE NAZIVA samo u engleskom jez ku, prma (Puna concolol ina v ie ad 40 naziva,

'rije

trenutaino postoj rianle od 450

ukll!iujuii

i naz ve kuguar,

cryenitigar pan nskilav katamauni joi

DUPIN NAJZIVOPI5NIJE BOJE

llorldska pantera. Pume iive u sjevernoj luinoj americi, a njihova rasprostranjenost vjerojatno je jedan

tjelsnu temp€raturu pi v€rim napoima, tako no s€ iirc iitpuitaju roplinu l\1edutim, kad se tek rcdi, kineskiru:itastldup n crneje boje, koja tijekom odrananja prelazi u rivu tek u odrarloj dobi ponaj€ ruiliasia.

od razoga zatto imat! lolko naziva.

SISAVAC lazavac medoU der (Mel/ivord

capenstr)branit ae se p,otiv iivotinje bio koje veliine. KoZa mu je tako debela

daje neosjetljiv na ubode

smrdljivlh sastojaka. Dvije od tih tedam tvari, tioli

agreslvn

I'IA.JHRABRIJI

koj sad.ie sumpoi odsovo.ne ru za odboian zadah zl0ievine, a poznate su pod nazvom 1E).2-buten-1rio i 3 meti -1-butantlo.

tvaritako

lake da

pie ., bodje dikobraza iugrize

jud

veaine zmija. Os m toga, tako je

razr jeden h

abava da se jazavac, ako 9a h jena iileopdrd uhvate za vrat, nroze

neutralne tviri Ta b se nevjerojatno mdla kon.entracija mogla usporediti s ulilevanjem iajne illlke tekuiine u

okenuti

svojoj koii I gristi

iapadala dok se ne odobodi

NAJSMRDLJIVIJI SISAVAC

Obiani

snr rd

lac (Mephit6

porodice kuna izbacuje tekua nu odvratna vonja ir svojih ana n h iljezda kad je ugrozen. ra obranibena mephttis)

mo90 osjettisamo 10 kapi

miljardom k.pi

lta.,ouzA VODEIIIA KUNA

Juznoameraka divovska vidra iisarc lftercnua btasiliensis) na qlavu i tijelo duzine 85-140 cm irep duiine 33-100

{.+ t ,Ht 3

b,'

primjeraka (tri u luinoaft akol Republki i ledaf u lapanu do 2003.). Prije su judirnalikakota vrta kita izgleda samo zahvaliujua

m.lobrcjnim kratkim 5u5retima u tropskim morima. Mo2e naranido 7,s m,5vij€to5i!eje

boje

ima

duqu nluiku.

NAJRJEDI MORSKI SISAVAC od poznat h vrsta kltova I dupina, najrjed je k neskijezeEkidup n li Yanqtze dupin (t/poler vex;//ifer)

NAJDUA ZUB KITA

Najduzizub kita je

Trcnutaano ih ponoiitamo nekoliko desetaka na ciieom svijetu. Njihovse

broinalno smaniuie ier

konkurencija rlbarima, ali i zbog s uiajnoq zapetljavanla u r ba6ke mr€2e, uniitavanja naniita

NAJVEEA KUNA

KITOVI I DUPINI

NAJNOVIJI DUPIN

Por jednja

Naivea kopnena iivolinia z oorodite kunaje so6ka kuna (Gulo g!io) koja jevisoka 38 cm do ramena , dusa 101 cm. odradimuzjak

obiino re:iod Z€nka od 8 do

dupina vno zaobljena i ispupaena aela v o malih, debeliuakanih lednih p€€ia

do 14 kg, a odrasla

kg. Zaklada za

gorske kune iz sAD-a zab liezila je

€dovlto vida u plitkim vodama b zu

rekordnog mdjaka od tak 25 kg.

Vellkog koraljnoq grebena u Austlaliji. Klaslfi(iralisu qa kao lrrawaddy duplna sve dok DNK

TUI.JAN S NAJVE(OM HIDROFOSIJOM

adunieiuljana koje je u nudenome '999 more zbacilo n. pla:u ! South

ujirazdvojilo od.najke iozli o udaiviio kamenuobalu. Nakon r€d oporavka u centru za mo6ke tivotinje ! scaboroughu u Velikoj Bdtaniji, mlada se ienka tuljana viie nije htjela vra.

no5eu

vodu ijako bise uznemila kad

blle samo poprskalivodom Ta nevje,ojatnafoblja n kad nije i, jeaena, a

koj!

nono.erct

se nekad misl

analiza ostala

istra:lvanja nisu dokazala da je rilei o

usinulos narvala koje je

NAJVEEI SISAVAC

Plav k 1 (Ba ta e napte ra nu scu ]u prcsjeanoje duq 24 metra t€zido

Tek posllednjlh neko iko godina

Kljove narvala prosjeano

r.d ir.. od $ih toplokrvnih iivotinj. Ta

blizno 2 m, a

vuta ima i najsporiji

3 m. TeZe do

kg, a

Kitovo srce ku.a samo aetnido osam puta u mlnuii. Usporedbe radi, yce prcsjeane odrane osobe kuca 70

Plavikitovilmaju i naivet€ srce od svih iivotinia na p anetuj tako velko da bne mog ipllvatikroz njeqovu aortul Kucanje kilova sr(a moze se (uti na uda jenoni od 32 km

I{AJRJEDI KIT

Za Longmanova k junasta kita (lndopacetut pacificus) drgo se znalo samo prema onacima dviju lubanja.

more irbacilo na obalu. su duge

5hieldru u britanskoj pokrajini Tyne and weai potelo e€ bojati vode nakon

zagadenja.

otkivena vrna dupinaje aunrd ski dupin tupih peraia (Orcaela he,nohnr), kojlje 2(r0s. foma no rcklasifkn n kao zas€bna v6ta. Mnogo su godina tog plailjivog, trobojnog

lMonodon

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

NAJBROJNIJA VRSTA

TUUANA

iIAJMANJI KII ova su kandidata,a najmanju ivotinju iz reda kitova: Nedorov drp \Cephalohyn(us hectotil I ^ (Phoco€na pliskav

Najbrcjnija vda t!ljana

kalfornij5ka

slrus), kojinara5tu do samo 1,2 m.

popu acija na Antarktici mil iuna, a pr€tpostavlia se da ih ima aak 35 milijuna.

ienkatuljana do kraja uivota nijese ponovno pl vikla na vodu.

WWW.GUINNEISWORLDRECORDS COM

f{ A.

-T rE

NAJVECI KLOKAN Muzjak cfrenog klokana lt a..apus tufus) iz steditnie, j!in€ I istoine Aunraije visok je do 1,8 m kad se uspravina nratnje noqe i dLrgaaak 2,85 m (rkljuaujuai rep). U irnininlm duiajevima moze tezit i 90 kg.

KUKCOZDERI

NAJVE(I KUKCO2DER

NAJVECI .t NOENI

Najveaa vrsta kukcou dera na

sviietu ie mleseiev nakor lEchihosare, gynnuul, slo je iudno me, buduaida Z votinja nije s Mjese(a, a nije 'rittakorl ral d vovskirodak ieza koli nasraniuie Borneo, Mal€zlju, sumatrLr, Tajland i

zEeEvl * I'lAlVECl LAGOMORF

Mianm.r

ima susto krzno umjesto bod

(Lepus

2ow 9a i gynnurc I'galatepi Iijelo iglava dugisu mu a

26-46 cm, rep mu je

Ar-aj (vidi Najveai

noini

o 9 ava dugisu mu 51-61 cm, rez 3,2-6,5 kg. NAJVISE OBITAVALISTE SISAVCA !hata pika (ochtona macrot6) zili

^-aj

imatijelo dugo 40 cm,

tezak je oko 2,7s kg. Te samotiervotinje provode do rcp duq s0,5 cnr,

80Yo

no{itra:ed hranu

u kroinjama

vB.anra do 6130 m u azijrkim

spavajuiiu qnijezdima na dfteau.

TOEOLEARI NAJIEZI

IOEOLiAR

NAJOPASNIJI

(UKCO2DER

solenodon (brado,ub) te ma

SVIH VREMENA

optatu n, rio je I Ao5tralijiu plestocenu, koj je poteo prije 1,6 miiluna sodina izavd o prije 40.000 godi.a. Austra ski D i ptotodon

dtveta. Zatim anuSkuje

solenodon (so/enodon paradorur)

znannvenik 5lephen Wroe prooiavao le qelovitiko5tu. te

vr o rijedak kubanski solenodon

p5tan butikotu i vadi

\Daubentonia madasatcatiehsisJ s Madagaskara

dtueaa. a najveaidio dana provode

1 do 2 kg. malo v€ae od

Itakorol k karip5ki ssavac nevina zgleda iduge htrkaviaave nluike. Ponoje dvje vrster halaanski

unutft kakva

i2 viu zapadninr

dug 17'25

majmunt ina kalati i sprctni trednji pttt. Njine se slu.i za tapkanje pa koti

nalazi li se

Tije

othu,

jugozapadninr tundrama aljiske.

.m, a letak le od 2enke

MAJMUN

Najve( lagomorJ (zec), pripadn k reda koji ukljlaute zeieve kuniae, jen alj.ski kun a il kunia lz tundre

Zi!otinje iprocilenio da je reiia oko 2,8 tona. odra5 iprimjerak boje

(5.

cuba,ui). oba mosu bir duga priblino 28 cm. tllna solenodona otrovna je za njegov plijen i potencilalno

dugprbi:no3m visok2m

NAJVECE TEGLO KOALA

PRVI POZNAII SISAVAC KOJI

orJE xoZoM Kad se okoti, donart Julie Creek

(Sminlhopsf douglai'), sitna vnta austra 5ko9 m ia-toboliara, dug

Najveie es o koala (Pra{o/arcto' .tnereu, je parjednojaitan h blizanaca nazvanih Euca i Lyptus koji su roateni 10. i 11 tr6vnja 1999. u Queendandu u Aunraliji. Onisu prvi poznati blizanci kodla

ipruikojisu identifktani kao takvi uzimanjem ONK k otisaka prsuju. lzorkeje u,eo Leigh Slater iz Proqrama proutavanja koala Sveuiilila Qu€en5Land 25. rtudenoga 1999. Blizanci koala osob to ijetkijs maika zbog veli(ine toboka ne moze nomalno othranit oba potomka, pa obiano pretivljava samojedan mladunac.

sa su

le samo4 mm ini{jiisu mu pres abl da bi Pokreta i plut€. Kan.dlki fDiolog d. lacopo Moriola \a S!.!ailita M.G I otkio je da ta vEta upja kis k zravno kroz kou u. Taj pro(es traje sve dok ne napun majiin tobolac a tadaje vei dovoljno velik dd mo2e disatiiplu(ima.

r, tF

E 7

+.PRIMAT

NAJVEEIM NOSOM

stariji mutjac majmuna surlaia

I'IAJVE6 PRIMAT SVIH VREMENA

clgartoplthecus b/ackl bio je qolemi aoljekoliki majmun kojije miliiuninra qodina, istodobno s pripadnicima judske .as€. Zivio ujLrqois' to<noj A2iji. zumro je pijeorpili

(Na'a/6 /aryatud, kojiiivisamo na otoku Borneu,lmaju no, duiin€ do 17,5 cm. Nosje (eno tako velk da m vi5 pr€ko usta, a pocrueni i nabrekne kad ie maimun uqrozen ili uzb!den te lm duZiikao rezonato. kad proizvode svoj

ke 100.000 godin. zbog joi nepc znatih raz oga. Fosiliz rani zubl i .ine

karaktei5t ani zvuk upozorenja.

Najveaa:ivuia v'sta l€mura je lndri (tndri ihdti). oW je 64-72 c'l]',

2,5 cm

v sok oko 3 metra

.. i -: \

MAIMUI{A Majmun't plrl mangabet (ropiocebu' t,pdni) oik,iven je 2003.

Tafzaniji,

su 9a dvije

otkile

inGiivaikeek

p€

neovnno ledna o druqoi.ledna ekipa ktraiivala le u Sumskom G zeruatu Ndundulu u paninama !du!ngwa, a d.uga sioiinama k omeiara

NAJMA J ToBoLeAR llqorepi pan ga (P/an;gale r.gram,), poznat ikao ravnoglavi m ! tobolar, dusje oko 5 cm.

dalje,

malmun koj

(Ca

Nat!eaa zabi jeiena bEina toboltara

znoti64 km/h, a po(i:e je odrada

.m. prekiven d09om smealom dlakom,

ie.ka

cnog lka lap., dlgog repa, bjelkana trbuhate izraiene krene ibrkova koj

crzina b la je 56 km/h, a postgao ju .e muijak cruenos klokana kojij€ rq nuo od napora nakon ito s! 9a

istoanog sivog k okana r,4a.ropu, giganteur). Najveaa lrajna

craiii1,6

km.

z mzelenim

itilelo Boliv je

iErazia. P'i rodenju tez sanro 1s g,

teZine od

199I. Olg je

13,6 cm, ne raaunajuti

sjeveroi5toanom d je u Madagaskara. Mo2e qa se naiiu naiiitima koia se na aze na ra2ini mora,

rcp. kojije obitno duii od tijela. Unatot ve iUn,

i na

nadmoBkojlisini od 1500 m.

NAJJU2iTIJI PRIMAII

(o5rM covJEKA) chdcna babunl (Paplo u^nui) rive

i .

NOVIREKORD

NOVOPOSiAVUINT RE|(ORD

luZroaf riikoj Republki,

! riie.

njegovojglavi dalali goiovo

trokutanoblik 05

m toga, majmun se

za manqabeje slasao vrlo neobitno, dubokim ghsom nalik na lavei.

'k ,

ienka (ruenog klokana (M.ooput .!fud izvela je niz skokova od koj h e iedan bio duqiak 12,8 m.

a qLava

A.nazone

ldkoje tajmajmun bio potplno nepoznat znarivenkima. lokalno nanovnlftvo dobrc ga poznaje i na, va g,

NAJDU2I SKOK KLOKAIIIA ilekom potjere u Novom luznom ,!a e5u u Auetra iji u sijetnju 1951

ithrix pygnaea) iivi

NAJVECT LEMUR

ivina

dtoeiu, a kojeg su otkrile obje ek pe, biole dug oko 90

550 k9

od onalih v6ta lemura.Ia dnevna iivotinja koja obltava na dryeau, tez 6-7,5 kg I nasell.va praiume u

n. plan niRunswe i u susjednom

Nacona nom parku Kituo. Plailjivl

NAJBRtt roBoLtAR

itei ak oko

zauz maju iak 60.67 cm. Gotovo da nema repa pa se potome razlikuje

T{AIiIOVIJA VRSIA

MAJMUN

nam da je taj istinski King Konq blo

ukjudujuiirep,

MAJMUNI

*rrreluarulr

iqolema konvilke otkrvaiu

puiji' p,

tako dobio

atinsko

ime k.d su 9a znannvenkls uibeno opisali2005. Toje prua nova vmta

afrilkoq majmuna otkrivena u

porjednjh z0 qodina.

NAJVEEI MAJMUN

t'/u2jak mandrila {Mardrll/us sphlnx) ili aovjeka rnalmuna lz ekvatorijalne zapadne Afrike ma g avu itiie o p otetne duZine 61 76 cm , ,eo dug 5,2 7.6 c-. Odrasl

mu:iacivisoki5u 50,8 (m do ramena iteze p.osieano 25 kg, iako ru zabiljeieni primjerci tezine do 54 ks. iiedan od iajzivopisnije obojenih ^,randilje r6avaca, a prepoznatljivje po izrazito plavoj nrarnjki, ku proiaranom crvenim liniiama zutojbradi.

WWW.GUTNNESSWORLDRECORO9

COM'9

NAJSTARIJI

SISAVAC Homo r.prersr) jen a,ijrki

il vilegodin.,

ali najdublju potvrdenu staron od 85 godina doiivio le muzjak sona po imenu Lin Wanq,

kojije uqinuo

v€ljaie 2003.

25.

zooloikom

Pretponavlja wste kitova rive

afiikoq dona ptosieano je afticana) lLoxodonta visok l'3.7 m do ramena itezl

I{A,VEO PROJEKT PREM'ESTA JA SLOI{OVA

maximut.

slonovina koji su dozivjell

naron od 80

NAJVEA KOPNENI SISAVAC Odras i muzjak

KoFmni iisavac koii mol€ dotivieti naidublju

slon {gephar

5LO1{OVt

da neke

joj dulje,

iakose o tome malo zna. Peraiani kit (8alaenoptera phlralus) zivi vjerojatno

najdulie. Moze dozivjeti najviie od 90 do 100godina.

Najveai projekt premjeitanja nonova na svijetu izvela le u koovozu 1993.

orsanizacja za zaititu ti\otinja Carc Fot rhe rnternational (CFrW) i nadzorom predsjedn

divljih Wild Pod vodstvom

ka CFTwl a

veterinar. za divje :ivotinie, B.itan(a dr Eila lodana, upravnog direktora CFTW a, Britanca Chisa lordana i 5t'uinjaka za upravljanje divljim iivot njama, Clema Coetseea iz Zimbabv€a, viie od 500 zimbabveanrkih tlonova u obiteljskim rkupinama premjeiteno je priblino 250 km, D Nacionalnog parka Gonarezhou u rezervat Save Valley, da ne

bibillodsv ielieni.

GToDAVC|

I{AJNIZA TJELESiIA TEMPERATURA SISAVCA

Tlelesna temperatura arkt ake

vieleice

spemaphilus panril s Aliatke i z sielerczapad.e Kanadepada na '3 "C kad je vjeverka u nanju usporenos f unkcioniranja tijekom osmomjese.ne hibernacije u vrileme a*t tke zime (ona j€

islod.vac loji in'a najduue

r.zdoblie hib€madie). Norma

tlelesna temperatum te vjeverlce

ljet iznosi37"c.

NAJK RVOZEDNIJI PAPKAR oioku Rhum, u sklopu britan-

skog otoaja Hebrida, vegetacija ne

sadEi dovo jno minelala poput

kakija ifosfora. oa bl dolla do tih

n!inih prehranbenih

sastojaka,

kda crvenos jelena (cervu' e/aphus) na tom otokLr napadaju

aduniad morskih ptica koje se gnijezde na tlu, osobito lt4anxove zovoie lPuffinut puffinus). Jele i ptirama grizu glave i2atim zva(u njihove kostite tako u tijelo unose m

I{AJVEEI PRAPOVIJESNI GLODAVAC

Phoberomja

paite^onl ('Pattelsonov

mijrtraha'). moavama vda koia le tivjela pije 5 do 8 milijuna godina na podruaiu danainje Venezuele, bio

je velk poput bivo a.Iezioje oko 700 kg i nal kovao na divovskog zamo(a golemih zuba. Koisr€ti ,esnaznim rcpom, ba ansiraoje na straznjim nogama trazeti qrabeZllivce (poput divovskih

krokodila, sabljozubih m.tak€ tobolaara ipti(a metoiderki ili pho.us.hacida). ost.cite v6te prvi su put otkriveni 2003

I{AJSTARIJI GLODAVAC 5umatranski dikobraz

(Hytttix brachyura) doi rio je 27 sodin. i3 mjeseca u Nacionalnom zooloikom parku u Wathingtonu

NAJMANJA AI{TILOPA

>tir,L_-., 3

ZrvoflNJA KoJA

6€ntov karibu (8ar9lfer

cewonre isk rodak mravojeda, devetoprug

p as an

NAJDUZA KoPNENA

MtcRAcua tvoflt'tJA

NAJEESEE RADA B

je 25-31 cm do ramena I te2 3.3,6 k9, ilo u nati da je velit ne smedeg zeca

ac (D a syp u t no ve n. i nctu s)

jedinijesisavac (ta ru ml.dunaad uvijek jednojajiane tetvorke.

ktoqjajalca djele nu posteljk! u maternid, pa su

tara,dus) s Aljaske i podruaja Yukon u sjelernoj Amer ci putuje

ido

4800 knr godiinje,

noje

najveaa uda jenon na koju re reli n€ka kopnena:ivot nja.

Razvijaju 5e lz

lnd

Nepa u,

jedinije

PAPKARI

5itavac s aetni roga. Par rcgova

,akriljao iprosjeano je dug 2-s

na prednjem dijelu iela aestoje je ena

Itasutus javanicul ina ri)eto dugo 42-55 cm, vi5oka je 20'25 cm do ramena

it€ika

cm. Drug par, malo du2i, nalazi 5e neponedno ispred uiiju idug

NAJUSPAVANIJI SlSAVAC

NJE

nt a\ o)ed a

Neki ljenjivci (8.adypo'

(At y r n e ca p h a a s

tridactyia) iznoslod 1 do 2 m, ajezik mu je dug priblino 60 cm, ato znaii da je to sisavac s najduiim jezikonr u

tjelo.

lDatypodidael prcvode

naie, naidu:i iezik

spavajuti ili drijemajuel. Najpasivniji od ,vih ,kavaca vjerojatno ,u tri vrste t.opdih jenjivaca

od evih sisavaca ima plavikit, aiji

je2ik moZ€ teziii ido ietiritone.

NAJSPORIJI SISAVAC Troprstiljenjivac t tropske luine An e t i ke (B ta dypu t t i tl a.1y I u ponit€ prcsieanu bE nu 1,8-2,4 m u m nut (0,1'0,16 km/h), ali na drv€tu moie ubEati ido 4,6 m u minuti.

* .

NOVI RTKORD NOVOPOSTAVLIENI REKORD

je 8-12 cm.

1,5-2,5 kg. MalaFkl

*s|sAVAC

jelen riietko se susreie u orrodi, jer je 1o ioena:ivotinja. m

zIVO

NAJDUZ| JEztK stsAvcA u ODNOSU f{A TIJELO Prosleana duz na rjela divovrkog

odnosu na

NAJVTSE RoGovA Mu:jak eetveroroqe a.tilope \rett a@ rus qu ad i.otnkt, koja

ilvi r

NAJMANJI PAPKAR s tfila v6ta malaFkog miijeg

NEOBIENE

KOJEG JE NAJTEZE KLASIFICIRATI

1::

(O.ycteropui .fer) ima tako audnu anatom ju da sa 5e ne moze

svrst.tin ujednu

drugu Zivuau vlstu ,levaca, pa mu je zato dod jeljen za5ebnircd risavaca

('cjevozubi').

www.6ulNNEStwoRLoREcoRDs COM

5.1

po!r

llrD!KA

a i\l Lj aA

DVORANA SLAVNIH Portojiodrealena vEta rekordera koii ru jedinstveni dio rvijeta Guinnessovih svjetskih rcko.da. Oni moida nisu olimpij<i ili prepo:natljiv€, slavne Iianosti, i rijetko tu im po*rovitelji po2nate nark€ izvuada imena. Meatutim, njihovi talenti iine ih

jedinitvenima u niihovimspecifiinin podruajima. cuinneirovt sv.retrti .eftordi nisu niita bez posveaenodi, straiti, ment.lne 5nage, velikoduano5ti i rmisla za humo. tih likova koji n.dahnjuiu. Pred vama je mali izbor oroba koji su satetak toga o znaai biti Guinner5ov sviei5ki rekorder ovim im puten ,ahvaljui€mo na njihovoj trajnoj potpori... sunEsH

roao rl {AUsIMUra), .I9 AI(IUATNIH iEKOiDA

z.ito

ste pceli postavljari Ekorde'r Motje uraL 1991 l!poprmre.a[ (n]qe 6jr.n.sovrh ettkth rckatda P.iea

5am

e n3r

sia?u

d! ponoqnem drJs md o!.b10

Kad

da5ua rro ri 7 5av. zaloilo5! uif rcito osobil! Pon5loem 'Ntobh 5(o,(t

En,

Drv prr Dckriao

shvaro

zato da podi9nen drunven!

dle( kol.odranalrr

rr,.n

4,5 (q,

rat.m rahva.on

onervren. em

,qub. qolovd poa ve

xoji j€ bio vai prui Guinne$ov

lm0sal ,a,cdom

Odladr ,rh ! piorletu porusavaopor:!r d!a r.rorda !rl, mlere. tuzbef,o iam

T,ian.e

1q95

suREsHovt NAJVAZ

svJETsKt REKORDI

DISCIPIINA Nl.doienri i iarvic pratier. N?dur\otli Dck!rr m nrb;i!

(qo'e)

iru(a

225

11115

Na,oJj sn6cn p4i m dr.r Na,o.d uoa .na-l o, ode.J me$ c, m odom Naldulc nalarr! ledm ro, Nd.vec !oalenorl p'leaerd r op€lom.d a,519 Naldu,e n.prek dno pu?ar,re Naldur brb.jaal

ndar..

tElEr murrEsuElt (vEut(A 3m^,lud, z.ito rre poieli posi.vljari Guinne$ove ivjet'le r.korde? N e r. rod a:.la da o.nanem rekorder Neld{o 5aF poieorl m;(dd nn 3!dJc o@o na huhan tamoj

DATUN

REKORD

^x[r

rxu ic(oRDA

Ncmdm nek poleban pldn t eovrezbe, a vol,m ielal p.e lep n kralcm u kol-"n

n;n feiJ.. u Nodr,hanptoilh ,e! o.por.rd iedcv'i. ir,d2 tclu rekordiom vremcnu

Od toqa ddna, ponavJrnle re[orda rnalram deain m

iai.om

pETERovt trtAJvAZNUt svJETsKt REKoRD|

DISCIPIINA

Nalb,:e i$ilanje p nt.lakog pra Nalb.:e Jola.te p o p,va ndq,Jv(e Natbr:E.edcile o.roka i tr le a lltinuro) arbr:eled.ije melo kuha. h rara f,trn!tol

Nrjbrte spranr€ra,da medo! ne

(r,o )

N.lvse hot dolovi u pe.eu oor.der h u

ukhuta = rckotd

katr v)je

NEKOBD z

l I

4tr l3,a I min ilc r 5

m a

.e pnznajr c,nna$avi 3vjatk) tetaati

GUtNNa55 WORLD RtCOnD5 200'

OATUM

P,Lk!p ian a novrd 7r

,erte lise ikad o:liiedili? N r3d,

a oicnol€(udio

h.no(cp rafu dte.d MogJo $m rudlero!it ft hrnran crnim

nanlei{nma prlupllat yedslva i-inr ra kupnl! io, 5.e op,cme nva d5k h

ko G,5kltera

Kojije hio Pop o

v.i

tnrad

.ak keleta

prvi Guinne$ov

ncdov ne za pel sekund

ni lJ,ievau Ea'r BJd..1975

d!o..J.d 50.J1.r .la pool p(e

Samo

ulpre a su

qe pJo vs nlkap

Koj. i. tajna vaies uspj€har Pos!c.en.i de.ta ia inaq.

lnate li tavj€t2a one koiitel€ krenuti v.iim rlopama? Pob, n

tes. dJ !z !cbe u! rei

; ff_ili,,i$i"ltiF !q'rzi ,d;,ni#

i#rr iil,t'

t, il I

Il rl

rl rl

It JI

I I

ll L

l: 1

."Ji#,1,ffj,ii,r,,ffifi**,H;l$f;:

'"iffi,trtrjffi$ffii

'r7 I

ffiffi

I'IEVJERO.,ATNO UUDSKO TIJELO tamo vla5n k ne jednoq od .aFtajnijih tehnotoik h pon qnlaa na zeml ! LjLdskoiijelo razvilo se u vno pritagodljjvo orude, nui.o za pre;ivtiavanje tudske

a€n

rote nje o sposob.o brTo pond vc ku bziiu (Asafr powcl

Ekord

lOO

,c: kenijac Pau Tergar 55

m, , \,l/, \d^oq.//v.n,-olr .'r,. najbie je irtrae marard,

]amaike ponav ,

O,1or

,.kordn h 2 h.4

"pq

m nure i

iehrndl.Ilelole

snnTno Aurlftna. Dav d Huxicy poqrk.ro i€ Boeing 747 re:ak tenon od 9r m za I minlrL i2r,7 sekurd, io le najteri avion koji je vukao iovjek. Ndla !, tije a i zdd I va dmcr ik karkader Evet (n evet lomiole kosti433 pur:, no je najviae rtomtjqih kosriju u:ivotu jedne o$be 187 tona na uda

Zbog toga sho u iarr naj€q audesnog rijeta istakiutiloi nekc rckorde kol uvhie pod koiu d6ovio

umr.

tl..

.!-

I I

) ).

-t ., \& ri.

l& I

I \l rH urrT

v/!\rw 6Lr Nf.r55[. oRLDRraii{i)5

LJUDSKO TIJELO SADRZAJ RODEN]E 2 VOT

STARENJE I DUGOV]E.NO5T

MEDIC NsKA

BOLTsT

.UDA

IVEO C NA

I]ELO IUEPOTA

POSEBNO IZDVAJAMO.., TJELE5N EK5-IREM

auDEsNo

lELo

o NAJV|S|

Zvu€r

uu5rnnac X Shuf (r. 1951 )primlerenjL, sijeioja 2005 u bo ri. grada Ch(enga u kine5kol pokrali Unutra!.loj Klnez 15.

Mo'rgo

2005.

r!.!

bolevsok2,35 m X Shun ie prvip"t

oiputovao nvan K ne posjet o ondonsk ured Glirnesoyih

..-)' GUtNltts5 woRLD RtcoRDs 200t

JE +. .

X-REF

nota bil) zaprck. 'tarcst.. pon a vlja nlLt cu t. he$ava srjetskag,ekatda Maict tl paq a.l t

t.l.

n eis t a

n|e

a5a

l,larl! Boqdan! ! (r.ikolbo n. I .ek. og i! po,od. (vo !

i. nx(ala t6t.taF F. trim lc,rn.e.Irai O1(iir..

B!kureiiu

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJENI

MAJKA

Rum!nlka AdrianJ Em la lieru (r 31 svibnla 1918 ) rod a je ratrk m rezom l6 sle(nla 2005 [(er E]z!

!ar.

* .

NAJSTARIJA

R!nufF[oj,

godina

NAIVISE BRAEE

230

dcb oo

dafa I

SESTARA ROOENIH PRIJESTUPNOG DANA Trole cle.e norv.5ke ob te l

REI(ORD

He.riksen ricld (r r960 ). O av (r 1964) iLel Mart n {, r968 )

NAJVISE PREZIVJELE DJECE IZ JEDNOG PORODAJA

5la!e rodendanc svake aetvrle qod n€, ie,5! rodcn p, enupnoq

Zabijezcni su rr porodala loja a, pr.zrvie e sedmorke

NAJSTARIJA MAJKA KOJA

IE RODILA BLIZANCE Am€rika.ka Donfa M.a!

studenoqa 1946 ) rod a le b nafce 9 rljna 2004, I dob od 5Tqodina

Amcnkanka Bobb e

rod al€ l9 ^4.C.uqhcy

da.a B izanc Matthelr; .V.hae rode. 1(a6k m rezom u lled crnskom (entr! N.nhr dge u Nodh.dge! ((a lorrila, 5AD) 286

C.i r cle.aka lrr dlevoj i (e,od . r. orm tjedan! pr-orano Ha5na l/lohammed

Hlhd

Saud jske

A.r.rinrka

A€bije

(en r bo. (

Chr(\! rod a re 5t L!le ! folsion! (Tekqr, sAD)icn djcloji.a dva dlcial. P0o dijete rode o je

8 Dro5 nar 1998, a pre ona h 5.dmro (ne s . dol.)nrkon l2 da.a Nrl al5. beb. Do!

i€te!n,a

NAJBROJNIJE OKUPLJANJE DJECE'IZ EPRUVETE' U[!pno t79 dje(€ z.rete um]et.on

o sc 6. rulna 2003

Cehtru za pomo.

(are

rVF

u Prag!

reproduk.il

! a6kol.

NAJVECA BLIZANATKA STAROSNA RAZLIKA

Arer kankr

/-.\

pos je,

op..riiom ok!p

vola (u

Pe99!

NAIMLADA

rodira le tek 2. veja(e 1996,84 dana

ROOENJE

ty.f'od

qer u

\rl€d c

D.nv

Bkom.eftr! ce5

PRAPRAPRABAKA

Nala aCa oiobn kola

€L 1Pei.s!,ra.ia, 5AD)

8 ozljka 1987 dozfa NAJKRA.E RAzDOBLjE

rlale

.lez na orau.uka po5ta. baka bla je Kanadanka Hatret Ho mes (r 17 s leinja 1899.),

IZMEDU DVAJU PORODAJA Novoueandanka layn. B eack ey rod a je JoseDha Rob.,ta L rLlna 1999, a Afn e le$ (! lov.e l0 oz!rta 2000, rako. inro 208 da.a

koia le 5C

! dob

dana

od 88 qodina

pona.

Draprapr.baka

€c.

ie dle

Fann! l l.sirdenoga 1995

lI_

t I

/-.

GI]INNESS WORLD RECORDS 2OO'

lffir ,f',,

r{AJvECa

PonooArr{A rE rr{A Kanadanka Anna 8.tet vi3ine 2.27 m. rodil. ie

tesfog

(. Swai),

dietaia -r. \ rO,A l9 u wom Oomu ,

sevilleu (Ohio, sAD) 19. rijednja 1879. Novorodenieje !nrlo 11 satipos ije Najteie novorcdente koje je rodila zdrava majka bio je djeiak teiak 10,2 kg. Rodila ga je Talijanka

Cah€lina Fedele u ralijanrkom grad'r Ave6u u rujnu 1955.

Graydak€u

(ll inoir, 5AD), u povodu p.oslave 150. godiinjice dolatka Friedricha i lohanne Bu5r€ iz Njemaak€ u 5AD.

OBIIEUSXI zUOT

ITIAJMLAO| MLADE CI Od 38.820 brakova sklopljenih u

t{AJvBE Bt-tzA Aca u

IsIo, SKoLI U JEDNoJ AKADEMSKO', GODIiII

Oram parova blizanaca iz razlait h obiteljipohadalo je i5tu tkolu u

Tadiikinan! 1994., 49,60n nevletta biloie u dobiod 19 ilinanjeqodina (emo 47% nevjesta b o je u dobi lznad 30 godina). a.k 18% od ukupno s1.s25 mlade

jednojakadem5kojgod ni. rlmothy Gabriele Lynch, Amy iAnna L.m, Cer

Krystal Kely, Samantha

tenja 1997. u Gvatemalibiloje udobi od 19 ilimanjegodina, no ih tinin

5avannah Fuller Monquel E ij.h Faiton, J€'' ilamison Carkin€ne,

mladlrn nladoLnlrnla na wii.ru.

Briitany iBrooke Hobart t€ Brier i Brody Riggs Gvi k sAD-a) upita iiu Sesii razred u akademskol godiii 2004,/05.,0 iko ilndian River

I{AJDUUI BNAX

2IVUCEG PAnA lohn Ro(hio (sAD, r Giovanni, nudenoga 1903.) injegova srpruga Amelia (r Antonelli, r 10. linopada 1905.) vjenia isu te 10. 24.

vej.(e

1923. na Rhode hlandu u saD-u, a 10. vejale 2006. prodavlli su 83. goditnjlcu braka.

l.d€lphiji u SAO.U.

zlatnipir (s0 godlna braka) 31.

rijetnja 1961.

iIAJVISE SESTARA UDANtH za BRAaU

Svih pet kaerl N.randre Nath l

TarahoniRoy uda o se zmedu 1977 i 1996. za p€to/icu braae, s nove Trarpode Kamakera iKhane

AJVTSE BRACE r SESIARA KO.'I SU

R6niRoy (svi iz Banqladela).

PROSLAVILI ZI.ATI{I PIR

NAJOUUE

POROOAJNA

TEzINA

Dvanaenero braie i sertara, len

OBITEUSKO 5TA8LO

kt€rillen

Podrijetlo K'ung ch'lua ili KonfLrcija

sinova Charleyja iAlce wade (oboje iz saD-.), prorlavlloje

NAJMANJA

Najmanja teiina pri poro daju nekoe djeteta koje je prelivielo, a za koiu postoje

(Kina, 551.-479. pr. Kr.) moze se

pratitidalje ! povijen od bilo kole drlge obitelji. Pornato je da je

I"AJVEEE OBITEUSKO

OKUPUAiIJE

pou.dani doka,i, jen 260 9. lvlal. Amerikanka Ruma e

njegov prapraprapradjed Kuns Chla

LJkupno 2369 tlanova obitelji Susse okupilo le 28.lipnja 1998. u

Zivio u 8.

n. p.

Rahnan rodena je 19. rujna

Kr. Kunq

2004. u Medkinskom (entru

Sveutilina Loyola u May-

*oodu (lllinoit

sAD). nakon

emo 2s ljedana i5 dana.

-tlr

+. -t

NAJVECA srARosNA RAZLIKA DJECE 'IZ ISTE EPRUVETE'

Amer kanka Laina 8€.rl€y zateta je umjetnom oplodnjom, zaj€dno

svolim

bratom Jeffreyjem ie€mom leigh. Dvo5taniani embrij male Laine bio je zamznui gotovo 13

pije neso no ie rod€na 13 svibnja 2m5. Slij€va nad€tno na dici nala.€ e€: brat Jeffrey.

godina,

majka Debbie, Lalna. oia( Kent i sertra Ca.le gh.

,-rG-..

WWW GUINIIE99WORLORECORD5 :

O',' 5'

NAJSTARUI

2rvufr SIJAMSKI BTIZANCI (MUSKT) Aherlkaod Ronnie Donnie Galyon ft.25. lnopada 19s1.) naFtarijisu iivuai mutki ! jam,ki blizanci. Spojeiisu ! nruku, a pun h 16 god na

ndiupali5u

karnevalima u .lrklsima, ,ve do umirov jenja 1991. slika prikaz!je blzan(e na p'os avinj,hova treceg

i votnom dob Kinje omrcod inlarkta 23 1.2000, u dob od 107 god oa 175 dana natviiom provjerenom

NAJSTARIJI SIJAMSKI

BLrzA cr (MU3KD G

Nalrrariji muiki blizan.i rvih vremena biisu Ame. kan(iClen Dale rvoyer, koj su do:ivje i 105 najstaf

j :ivuiiblzan(

To(i

lnopada 1877., a umr i 1940. Doiivjelit0 61 god ne B li sLl ra2dvojeii !znad (ruka, a ,mal 5u

god na Rodeni5u 20 lipnja 1895,

acomo iGiovanni Batl sta ! sjevernot ltalj

rodeni5u

ponal s!23.

je.n,.2000. Dale je 0mnovlien la,mer i20 minuta je ttarljiod G €na, un rovljenog uilteja. Gle. je

zaledniak! rdje i(u. trbuh

idvie

1{AJSTARIJI...

AI O NAJSTARIJA

2vucn 2rnn [,,1a.

I'IAJSTARUA ZEI,.IA

prerninuo 15. t.avnja 2001 , u dobi od 10t god na,9 mjete(ii25 dana.

Naivia provierena iivotna dob koiu je doi vjelo ll!dsko bi(e izno5i 122 godlne i 164 dana kolko te, vjela

2rvueE BUzANKC

Francusk nla leanne LouBe Calmenl. Rodena je 21. veljaae 1875 kao d jere N.o ata (1817. 1911.) i

Ma,9!erile

Gile5. 1838 1924.), a umna le u na.aakom domu u Are5u u juznoj Fran(lskoj4. ko ovoza 1997.

iIAJSTARIJI ELIZANCI

.(a 2005,

l.8

1892 ),

ala

u dobi

od 116 god,na i 85 dana. Rode.a le

l4 r!t.a

lednoj.jiane brizaoke 0ella Ve(h one Da,mo lvarie ve(hione 0rLorero iz 5A0.a rodene 5u l2

NAJsrARuE trvueE rRoJl(E Njem ce Minna oora Bld(ker L!Ee Amale Steiener i Eerlholdine Alwine Be.necker rodeie 5u 31 sjeanja

ietop.da 1907. Ponale s! najstarile 2 vuce blzanke 25. ilib.1.2004., ! 95

godina

227 dana.

1914. Sve

tri proslav

le ru 91.

rodendan 200s.

a Esther de Capovila

8. p,o5

NAJSTARIJE

dob od

1{AJSTARIJE IROJKE Am€.ikanke Failh, Hope iChariiy Cardwe lrodene iu 18. rv,bnja 1899. u EmMott! uTeksasu u5ADu. Faithje umrla 2.listopada 1994 dobiod 95 godlna i 137 dana.

NAJsraRUt ZNUet BUzANct (MUSxo-zEr'rsKD Lou sa Dunn Fred Adams z Vellke Eritaniie rodenisu 9. o:!jka 1907 Ponal su najrta riji iiv0ii m0iko ienskibllzan( u studenome 1999,

I'IAISTARUE EEIVORKE aelvorke Ollman D ijemaakog grada M0n(hena, Adolf. Anne

Mare, Emma irltabeth. rodeie 5! s!ih aeivero

5. ,v bnja 1912.

dobi od 92 god ne I 199 daoa.

1889.,

+. I

NAJSTARI'A ZIVUEA ZENA 5 DOWNOVIM SINDROMOM

Ameikanka Nanqsiddoway (L r8. kolovoza 1937.)pGtalaje tvuia orobas Downovlm sindromom 21 lipnja 2c4s., u dobi od 67 qodina,107 dana. Tenltaino ;ivi u West lordanu u ameritkoj nalnarlja

eveznoj dr:avi Uiah, a na i cije prkazana nasvoj55. rcdendan. Kenh Rob€.$ z lotno.fiike Republike (L 5 lip.ja 1953.)

najrrariji ie tivtlti ni'd*ara. r oo$iovnn iindromom. Navdiole t2 qodine i 16 dana 22 lipnja 200s.

oo GurrarrrEss woRr.D iECoiDt loot Il-.'-c*i-;5lqrffi

..t

# +.NAJSTARIJI MU5KARAC lapanac 5hiqechiyo na Tokunoshimi,

rzrmiiz

* .

jugozapadno od japanskog grada Tok ia, doiivio ie 120 qodiia 237 dana. Rodenle 29. ipnja 1865. i uplsan le kao ie(oqodiiniak u prvi japanski popis nanovniitva

1871 Umro je 21. veljaie 1985. u 12 sati I 15 minrta od podjedka

NAJSTARIJA OSOBA S DOWNOVIM SINDROMOM

29. 1. 2003 da

5 travnja 2002. u Putnam Co!ntyju u Tenne$eeju u sAD u lo Anne tada

NAJSTARTJE

tME

t2w:

unovaten

dvomjeseinol obrcl kad je Prv sljetski rat zavrilo 11.

Memorljalnoj boln c sharp u san Di."gu u Kallfornij u 5AD u 1 8. travnja 1998., u dob od 55 godina i286dana. ledna beba umraie pr porodalu

17.sijeinla 2005., u dobi od 113 godina 149 dana. Emi ano je i naisrariji

1918., alinije 5udjelovao u borbama jer je bio na

lo Anne Benedict Walker

Gbo

veljaai2000., u dobiod 6l godine. Time je [4ark portao najstarija Goba

posvoienom osobom.

posvojlla

21. kolovoza 1891. u

iivu.i veteran

le bllo 65 qodina i224 dafa, ito le iininaistarijom

NAJ9TARIJA POSVOJITEI.JICA Amerikaika Frances Ensor Benedkt (r l1 svibnja 1918.) u dob od83 qodire 329 dana zakonrkile

Toro lz Portorika roden je

NA,ISTARIJA MAJKA KOJA,IE RoDTLA aETVoRKE Aunra ka MerrylThe ma Fudel rodla letridjevojaice ijednos djeiaka u

izvjeitaja, o5oba obojela od Downova sindroma, pozrata kao gda K. z ll noki u sAD-u, umrLale u dob od 83 god ne od komplkacja zbos s omljenog kuka.

MUSKARAc Emiiano rMercdo del

muikarac na svijetu, a ja je dob potvrdena, postao je

kojoj le izranao novi zub. Najstarija osoba koioj jâ&#x201A;Ź izrastao umnjak ie Timoth-"us Louw z Ju;noafr ike Republ

zbos zarajenja dlinos surtava.

NAJSTARIJI

Zrvu(r

Roiu u Portor ku. Naistariji

NAJSTARUE OSOSE KOJIMA su tzRAsLt zuBr

Prema podac ma viie mediclnsk h

NOVOPOsTAVL]ENI RIKORD

lsena

otoku 1320 km

Briiaicu [4arku Tori(r 25. s.1938.) izranao ie doni desnitrei sjekut a

NOVIREKORD

studenoga 1918. Na

27.6.1922). A

[:if"'''6 dobi od 80 godina i216

NAJSTARIJI PACIJEI{I

Francuskinja leanne Calment (187s.'1997.) podvrgnuta je operacij kuka u

dobiod

114 god

na 1l mleseci.

ZNUcE osoBE NA svtJETu

D82AVA DoB

Getuntolaqy Research Graup

DATU RoDEI{la

qry.ary)

www.GU NNE55W0R!DRECORDS

lr/l

NAJVEEE STRANO TIJETO ZABORAVLJENO U PACIJENTU lndijka Meena Porohit podvrsnuta je (a6kom rezu 1. tpnja 1989. rod la djevojii.u. Kiru.u

PRVO U5PJESNO

DJEIOMICNO PRESAOIVANJE LICA Francuski.ja lebelle Dinone podwqnuta le prvom djelomiinom prcsaalivanju lica u 5veuailiinoj bolnici Amiens u Fran(uskol27 11. 2005. kabellino Lke blo ie unak.:eno kad ioi

ie niezin pas, kuani rubimac, odqrzao nos, usne

arterije dlga 33,02 cm

nBu otkriven, sve dok

lile(n ciiisu obavlli laparotomiju 3. rujna

ibrad!

svlbnj! 2005. tice

jedobiLa od emoubojice z Lillea koji je donirao viie orsana, a operacilu je prcdvodio profe5or lean Michel

Dubena.d iz Franc$ke, kojije 1998. izveo pM presainvanje lake.

1993.

I'IAJMLAOI PACIJENT PODVRGNUI PRESAOIVANJU Novoroilenietu Cheyenne Pyle iz sAD-a prc5adeno le 8.studenoga 1995. v.e donatora u Djeajojbo n c Ja.kson u Miam ju na Flor

SAD-U,

diu

samoledan 5at fakon rodenja.

NAJSTARIJI KIRURSKI ZAHVAT Trep.nac ja, pro.es

PRVA PACIJENTICA POOVRGI{T'TA PRESAOIVANJU KOJA JE ROOILA

!kanlanja kori

iz kranjalnos prostora lubanje,

naFt.rijije kirudk ,ahv.1.

Prui

nepobltan dokaz vepanac je pronader je na kon!ru s0'sod lijeq muaka(a u grobu na.om 7000 god na u Ensrheimu ! Francrskol.

I 1

NAJVIII POSIOTAK OPEKLINA KOJI

eksplodirao natopio mr tijelo benz nom 2 vpnja 1996. opera.ia na kolojsukirurzi uklanjali mrtvotkivos

* X.REF

bolest koja je da 96a lh ubttata dva hilijuna tjudi 1

stranici otktijte a kojojje

GUrNrlGrr wo,.Lo

a trajala je 36 sat

prosincu 1960. presaden

NAJVIEE DAROVAI{E KRVI

plblik€ do 21. travnja 2006. darovaoje kd Boduaidaje krv poaeo daivat 1944. u dob od 18godina, 200,5lllara

* najsrariies r€dovirog danvaGlja krvi. ponavio je i rekord za

PRVO U5PJESNO PRICVRSEIVANJE CIJELOG LICA

Vodeii indij5ki mlkrokirurg dr Ab(ah.m Thomas izveoje r99a. prv! oper.ciju pritvriaivanja cijelog lca. Pacijentlca te biLa de!etogodiSnja nd jka 5andeep Kaut ije je li(e iijeme st'9nula vri lica o koju se zag dvila ojezina kosa svezana u rep. operacija le uspje a, a sandeep je 2005. pohaalal. ikol! za

REg;"'/r"-v

lolje

Maurice Creswick iz luznoafriake Re

spremn k njegova mopeda

tje

opera.iia koiima ie podvrqnuta jedna osoba. Blli5u to zahvat uklaijanja t0moG pove,an h s nevus

! Opeoj bolnkiW fnlpeq u Manitobi u KanadiT rujna 1967. Ll

Britanac David chapman preiivio ie opeklina narijelu nakon itoje

900/0

Amerikanac Chan€s iens€n operiran je aak 970 puta od 22. vpnja 19s4 do kraja 1994., ito ie naiviae

3,5 kg

I{AJVtlE...

JE iIETKO PRE'IVIO

Davidova

Kanaala.ka lohanna Rempel rodila le dleiaka Kerryja Melvina Rossa t€ikog

NA.,VIIE OPERACIJA

DL Robe( 8. [4cC ure i2 Kaiide le od 1924. do 1978. zveo 20.423 ve ika operativna zahvata, no je

najvile ob.vljenih velikih

NAJVECI PREDMET IZVADEN IZ LJUDSKE LUBANJE

Lij€anicisu 25. travnja 1998. ! noa lklanja i noi dus

cije

NAJDULJI

Zvor

UMJETNIM SRCEM

20,32 cm G iian nozu na s iz glave 4l god irje:dve

i€ najviie orga€ pEailef,ih j€(l. nojosobi. Tada m! le treaiput r malo vie od mjese( dan: u Djeijojbolni. lacken ([4iami, sAD) presaden nov] 2eludac, jetra, gujteraaa ltanko olevo.

Sritaicu Peteru Houghtonu usadena ie nakon teikoq inlarkla riana pumpa iaryik 2000 u

bolnkiloho

Raddllfe u Oxfordu u Ve ikoj Brtan i120. ipnia 2000. Ventrikularni uredaj od iada neprek dno odrrava rad njeqova yca. Holghton je 1r. ko ovoza 2004 postao pacijent kojije najdulje preiivio 5 umjetnirn rrcem,

iak

NAJDUUA OPERACIJA

UMJETiIIH ZGLOBOVA

Amerikanka Gertrude LevandoMk

Ertanka

A..€ Dav son mnogo godina ar(rts, a do47 godineza

bolule od

mjenjenojoile

ve kih zgobova

(oba ramena, lakta, zapeiaa, kuka, ko jena iglezola) ltrizg oba na p6tma Charesu N weddeu (SAD), koj bo lujeod reumatodoog adritiia, od 1979. do 199s. zamjenj€noje 12 zglobova.

PtELr'utH 2ALACA PnEsAoEt'IH oRGAt'tA

Afreriaklknrlg d. Andreas Tzak s pre 5ad o j€ u jednojopec(it sedanr orqa narieva, quiteciu, :e udac, deb€lo i tanko crijevote dva bub€ga. Pacijef' trca je b a dsetomjesecna lalijanska dlevoja G, a zahvat j€ izvedei u Dj€.tol

lohanner Re ieke pretivio je 2443 lboda piela u rudi,ku k05rra Kamativina

rj{

Gwai 1.

okrug! Wanki€ uZimbabveu 28. 1962.5v ia c daden su iprebrqef. u

NAJDUUE.,,

me je postav jen rekord ?a

rakon vadenja dij€pog crileva 6.8 l9al., kadjojje b olestsod na. umnaje25. 11.1978., u dob od4lgodine 357

najviie pre-

,ailenih orsana u jednoj op€raciii. Amerikana. Daniel Canal dobio je svot tre(iret od aetninova organa u

NAJDUUE

PREirvuAvAt'uE BEz PULSA Bitankalule M k preZivjela jelr dana kvoiilnom sunavu fakoi nfarkta virusne upaleyianog m 4iaa 14 kolovoza 1998. KardokruR boike John Radc tt€ ! Oxford! uVe koj Br taniji dpotrijeb su iep!hrajui!

od 13 godiia,

pump! za kry(ABl80) kojom suje od'rava ifa u vot! tjedai dana srce joj

aine

Espos

to (saD)pa

dana, nakon

noie

je u komu

u komiprove a aak

zahvatenotunrorom l0.travnja 1969., a 14.8 2004 tol je aktivno ;iv o. Kaiadaiin Wol{gang Mu er podvrg

PACU€NT

DAIUM

Britanc! Harryju Drveru (r 9.10. 1930.) presadena le aortawlnle, a opernao 9a je britansk knurg d.lohn Keals 12.4. 1978. Nakon 25god na i238dana prav nog lunk.ion ranF, aorta je 16.3.

2004. zamtenjena droqom. zahvat ie ideo Eritana. dL Philip Kay.

M Dubernad

2000

Driverje2l lravnja od 75god

Urpj€<nauqradfja (Okojerazviowillian Dobelle,SAD)

plutms kdh koji,e najduli€ pr€iivio.

SVINJSKOM AORIOM

SarneyCdrk (saD)

(ran(uska)

umetnoqoka

u Op

PRESAOENOM rgSl

kila

NA.,Duut ztvoT s

m€novani) 17 pnja Lou sWarhkansky I prorin.a

(n€

Prerailivanj€ obje ruke prci.

pre5ad vanju pluanog

boln.i Toronto u Oitartu u Kanad

15 9.1987, a 16 godina 307daiaposlile, 19.7.2004 ponao je pdmateli

PIOl{IR5KE OPERACIJE

oevret(sAD)

r{ArDuut Ztvor BEz JEOI{OG PLUCNOG KRITA

illje

KIRURG

opo'avilo pumpa je ukoirje.a

Amerikanac Bru(eceilirg (r 7. pnla 1923 ) izqubio je desno pluano k.ilo

aoj

PRVO...

Chkigu u lllinosu u

do 8. vela(e 19s1.

IIIAJDUUA KOMA

! dob

sAD'u op€racj uk anjanja c ne na jajn cima koja jetrajala 95saii, oda.

boi cilackon u Miamitu n. Flordi! 5AD ! 21.1.1997. trajaole 16sati.Ti

1998.,

podvrqnutaje

bez puka u

NAJVtgE tzvAoENrH

lipilu

u 5AD 1,. Zaaudo, 2rtva

te vea 5utradan normalno

NAJvr5E

1513 dana.

NAJVTSE

(5AD)

2006., u dobi

194dana postao

najsiariia o6oba kojoj je presadena ivinjsk. adta. WWW 6U

N N E55W O RLD RT CO RD

5 COM

DUTJI

BORAVAK NA BOTNIEKIM KOUCTMA

,=',

Eritanac Tony Collns proveo je 77 sat i 30 minuta na boln ikim

ko kima u hodniko bolnke

Prin(e$ [,4ar9arel! Swindoru u briian5koj pokraj n i Wiltsh ire od 24. do 27. veljaae

rlD

2001.Ionyje

dljabetiaar a na pr mitak u bolnlcu tekaole zbog v rusnog

NAJvriE ZueNrH KAMENACA IZVADENIH IZ

NrutElet uzRoK sMnrr

PACIJENTA U kolovozu 1987.

BOTESTI U industrDkinr zemljama,

ntijela ne-

krunihu

bol$ti v(a

(kfro: lne bo en

nrtnih

)

uoklju

imenovane 8tuodisnje zene

viie od 50.1

izvadeno je ukupno 23.530

,uar h kamenaca. nakon ato

uda ri ka o posl ed

5etltila

i€nje artenlskih nijenki). Naiviia radna krvo:ilnih bolesti zabiljeiena je u sje.

na teike bolove u vbuhu. operaciju je zveo britantkl leinik K. Whitt e Madin u bolnic Worthinq u

ALERGIJSKA EOLEST

uzRoKovAl{rH stDoM

od bronhija ne astme boluje

NAJRASTRENtTA

Prema procjenama najnovijes

priblino

qodiinjeg izvj€3(a uN ova

sviteta, a od iste bolestlqodiinje umre 180.00011ud]. Procjenjuje re da

idr

Programa za HlV 5vjet5ke zdravstv€ne organizac je A/D5

Epidenic Update, 20A5. zab l)ezeno

le najvie smrtnih

s laaleva uzrokovanih tldom. Ukupno 3,1 miljon smrtnih ,luaajeva 2005. povezan je sa sindromom steiene

miltuna ljudi.

BOLEST KOJA SE NAJBRzE SIRI

150 m lijuna

ljud d ljem

gospodarsk troikov povezan s tom bol€iiu prema5uju zalednitke tro5kove 2a tuberkulozu HIV/sidr.

NAJSMRIONOSNIJA BOLE9I Prema procjenama zdravnv€nog

lmunodef icijencije (alD5).

je sadi HIV-om

izvjetaa uN a za 20U., balest koja

Od toga je aak 570.000 irtava

ubija najvie ljudije shemiina bolen

bio

od 15 godina, a 2,4 milijuna ttava je iz subsaharske Afrike.

srca, koja

zaraze virusom ljrdske munodei.ijeo-

Prema rluzben m podacima na

broja rmrtn h nua.jeva) 2004.

(ie

svlet5kol razini, do danasj€ od posljedka te bo eni umr o uk!pno

NAlHlllrllJl

Prib Zno49

luna novih duaaleva

(HlV) z.biljezeno je 2005., tako da

nso 2vaden

\ \

ke a tercskleroz€ (olte-

100000|jud ma 5 mptome tih boistl.

River u Kanadi 10. 12 1996.

'.t.

oiajeva. Najraine-

vernoj l'skoj, gdje v ie od 3c0 6oba na

Nijmlada oloba kola ie imala tuane kanEnce je Kanadan n BGndon &unetie5eguin, kojem su kame.clpryi ptt dlagnGticiraniu dob od5 god. ir94dana u bo.k Grand Kamend m0

uzrotnki smrti siani i moidan

GoDtNA 5 NAJVTSE SMRTNtH SLUtAJEvA

z.raieno ukupno40,3

m ade

le uzrokova a 7,2 miljuna

nuiajela (ii 12,6% ukupnog

ZDRAVSTVEl{I PROBLEM

r-ir

5mrrnih

zdravflena organ zacja proclenjuje da te do 2020. bole,ti povez.ne s puienjem, kao ito ru qaane boeni, rak bolen dianih Svjetska

'.a^

putova, btinaism.ronosnije te da ae rzrokovati viie rmrtnih sluiaj€va od side, ruberku oze, prcmetnih neve(a,

uboi5tava i samooboistava zaledno.

J>\

NAJVIiE DONATORA KoSTANE sRZI (u 24 SATA) Ukupno ?50 os.ba prijavilos€ 15 7.2005 za donaciju

koitane

nii

nom u Pembrokeshireu

na skupu

odta'

uV Bitanij,

znak rletanja na Bdtan(aAd.ma tvane

lhomae

(1969. 200a.) kojl le bolovao od

akutne mjeloidie eukemije. Adamle

:r\

5 ,o

GUtnilcsJ woRrD nECoRDs toot

qodfa iivota prcveo u po kui.ju da pod qne svijen ljudi o I jeienju rak. i,fedu osob.ma na dki nalazise l posliedniih l0

adamova majka

Chri5

(tda

zdesna)

- o)*-_ / /t.-

NAJVISE

IZLI',E.ENIH GUSAVACA Golovoje l0 mililfa lud z je(eno od gube u l5 godina, od 1981. do 1998

.-z' :- i'

/lt

NAJVISE CIEPIVA U JEDNOM DANU

Osobte bolniikog cenlra Floida

cijep oje protivgr pe ukupno 2480 osoba na nadionu Orcola Heritage u Kssimmeeu na Flord u SAD

NAJUSPJESNUA

IMUNIZACIJA

,t.

svjerska zdravnvena org.nizac ja je

l. steanja

narvrse

kreveta, a danas

CRVA IZVAD ENIH IZ LJUDSKoG Z ELUCA U sv

bnj!

1990. na Kl

ganroentero ojku

nik!

Ameikanka Martha N€l5oi pimlena je 1875 u Ddavnu ustanov! za sabo lrmne ! co umbusu (oh o, sAD) Umrla je

Lje.nic su u njezln! tel!cu pronail 56 bije ih nilan h @a

! sleinlu

godine

Ik cn

kao

1975.,

! dob

bo9 nje skorlenjene u svijeiu. velike bog nje5u 1950- h uzokovae pr b :no 2

m llna

smrtn h ducjeva godiinje.

ali su trkorijefjene zahvaljui!ailediom t pu (jep va koje je b lo uiinkovto prol v svih oblika bo en

nles(i!

NA.JVISE oPERAcUA

NAJTEZT SLUcAJ OPSESIVNOG GUTANJA Najtet

s uaaj ops€s

vnog

Kanade, kola

Drraviol !(aiovl

tu2

a.a

MoZDANE ANEURTzME Japanski neurokir!19 F rotoshi

saio

odsjeka za neurok.ursiju M€d.

od 103

or ent u ohiu, nakon ltoje u bo n cama provela v ie od 99 godina.

faku

Otkrvefoje da

se u nlezinu

i'koq

t€c tulG uiapa.ikom gcd!

predmet.,

juaujui 94i

Toyoa(eu u Akhi,u zv€o j€ 2100ope raciia uzrokovanih proj renlem krvilh

predmetr zvadeii k rurikim

;ila u mozgu od 5.7.1972. do 2.4.2001

NAJV|SE PoPuE tH TABLETA

dugaak do

Pacilent

dent

qradais

objav adasuvelike

BORAVAK U BOLNICI

lirurgli!

D shDuoke. T!2ia se.a jake b. ove I ie r.! I mlanlnu nik.n itoje pole a sathlmlGirovo /ibu).

ma aak 560 Pr hva-

NAJDUUI

primjena ie 58 sod ioja lapanka

zahvat! Crvisu

17.000 rrtava

kog rata u su5jednom sldanu, od aeg. le nl h 1500 dobio umletn€ udove

(na sornjoj s (i) i izvadi i ih 90 minutnom operac jskom

aje ukupno

1980.

liinke

koj le prcgutao najviietabeta

pod med . .skom kontro

leC H.A K ner(z

pood9.6

NAJvEaa EPtDEMUA KoLERE Prcna tzvjei(u o zataznim balenina za 1999 Svietske zdrawtvene organiza( je, vlie od 500 000 jud u Latinskoj Amerkl zaraz ose

om,56tgq bio

* .

bolnniOntario

kan.di

NOVI RIKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

mbabv€). rab ete j€

1967.do 19

1988.

PRVO ORALNO KONTRACEPCIJSKO SREDSTVO Amerikan& Car Djerasr zlmio j€ modernu kontra.ep.ijrk!

pir

u 1951,

dokle Edio kao inGiivaa za Labo ratorije tniex u ciudad de Mdx.u

TUEeENJE

NAjVISE USADENIH KOROT'lARNlH STENTOVA

U Emlh Lohena (5AD)usd€nje ukup.

no 31 koronarn

ned(umeti.a)od

8. 2000. do 31. 1. 2005 Nalvije nentova

odjednoto, tak ien, uedeno mu je opera(iFk

zahvatom

r3.9 2002

njujodkojbohic LefoxH usAD.u

NAJVTiE LUEeENTH GUBAVACA

.l>

Bo n ca Avadhoot Bhagwan Ram Kushta Seva

Ashcm u indijskom gradr Parao

llleiia

le vie qubavaca od b lo koie druge bo nk€ Od 1961. ukrpni b.oj reg nriranih paciienata potpuno obolj€ ih od 9!be bio

le 99 045, a on h

I'IAJVECA POSTOJE.A RATNA EOLNICA Bo nka Medunarodnog odboG Crye-

nog kr 2a u top dinqu u Kenl osnovdraje 1987 U poaetku je imala samo40

ije

j€

tje

zah!.a€no subom b lo je iak r47.503. Svisu pa. jenti uspjeino zlijeaen

U NNE5SWORLDRECORD5 COM

TETOVIRANJE

{APUHIVANIE

ZENA s NOU NEKORD

trovoFosTAvuEril REKoiD

CEtA

I,IAJVISE TEIOVAZA 5vipt zeta Kryrtyne Koloriul iz Kanade u 10 godina tetoviralaje 9s% svog tijela, da b b la jedinnvena u svojoj plesnoj toak i.

NAJVECE

I{AJDUUA

Umi€tnik rpeciializi€n za tiele5ne perf omanse, Amerikanac lerome Abramovitch, p'epo,natljlv j€ po napuhivanju teLa - modif kacijilica iaela iniekcijon slane otopine. Ub. zgavanje 2s0 mlotopine traje

SEANSA TETOVIRAI{JA ALrstralac Glen (eizer proveo je 42 h

min

na teroviranju kod

Aunra ca Paula

do aetnisata, a jol24 eata potGbno je da le dana otopina .azgradi. Pow€meno si ! obraze ubrizgava jol 150 ml otopine G u i nnettovi sviettki tekotd i

preporuiuju vam da to ne

Blackhalla u

fi) #;';*t." Ffitrf#: ,; 18. .ujna 2005.

MUiKARAc s NAJV|SE PrERcrivca

KOZMETIKA . ilAjvtlE xozMEl|'(tx

Kubanac Luis Antonio Aguero iz Hava-

5idonia l4assie Hutagalung iz lndonez

ne ima 230 pien;nga na glavi

itijelu.

je, vizaiinka nudija Pmtussional

5amo na lku lmavlSe od 175

pdene

PIERCING

MAKEoVEBA Artin

Cosmetica Madha Tllaai izvela je 96 ko-

trgo

va. Agoero uzdrzava svoju obitelj na-

zmetiakih makeor€ra u 24 sata

pla(ujLrd ljudima koji qa fotoqranraju.

vaakom centru Kelapa Gading u Jakadi u

t{arvrlE PtERclvca s KtnuRiKlM TGLAMA

vElrer

Amedkana( Benjamin Drucker u 5vom tijelu ima 745 kirudkih iga a veliiine 18 (1,2 cm) kole mu ie u tijelo zabio Amerikanac Nate Adams za 2 h i21

min u nudij! lxEody Pier.ing of Taos u Novom Meksiku u sAD-u

lndoneziiod 22. do 23.svibnja 2005.

NAJVISE BIKINI oTTLACTJA U 4 SATA

Australka Larcera Guttery obavila je

bikinidepila.iju na 252 klientice u

ietiri sata na sajmu Every Woman's Apo 2004. u Burswood Domeu u Perthu u Aunraliji 12. lipnja 20O{.

12. srpnja 2003.

o nau5rnnnc

Auslralka tue lllniel depiliala ie 32 pa€ nogu u jednom nr 5ninanju emklje

s runrvrSr

+. rerovnZn Krajnji domet ! vilerlojnom tetoviranju ponigao je Aunralac Lucky Diamond Rich {roalen na Novom

zel.idu) koji

se bavi

:ong ir.njem

motonim pilama, voinjom

monociklu i gulanjem maaeva. stotine umjetnika tetovale viie od 1000 sati modiflcira e su njegovo tijelo. Pot€oje tako da su mu preko cijeloq tijela letoviraliniz rlika u bojiiz cijelog rvijeta. ludyje zatim odluaio pretritil00% 5vog tijela €rnom !intom, ukljuauj!ai kapke, nj€inu kozu lzmedu noznih prsuju, unutratnjon uiiju, pa tak izubne delni. sad mu na choj podlozi tetovnaiu b i€le mrlje, a na tim bijelim povriinama izrad'rju slike ! bojil

I'IAJVISE DEPILACUA I{OGU U 1 SATU

Gu,hr€sr

',tu Woridne.od ! studiju ry pc

st4e seven t{enrod(

stsnEju u Norom

luznom walsu (Aunralija) 8.

s. 2005.

AJVBEFRtzuRAuIDANU

Talijan

Chinian Petn o napravio ie

fiarre ra

250 klijenata

opranom

kosom od 18. do 19.lipnja 2C{4. u

ftizeEkom elonu Nicostyle u d€maekom sladu Hamb!€u.

iIAJSKUPUA FRIZURA

Za poljet

elonu Cout0rc Clx slavnog

b.ilanskog frize.a teea statfoda izdvojit aete 1000funti (1751 dolar), astaffodu aeie platiti2000 funti(3502 dolara) da mjenu po vai€D izboru. u .ijenu j€ ukljuten iampanjac, tartufi i va5 po5jetl na

lagode p.elivene iokola dom te nak nadna iiizeEka i€an5a

tjedana porlije

.t'''

DRTAVA s NAJVTEE

EsrETsKlH PLAsflaNtH OPERACIJA Prema poda.ima Medunarodnog

druitva z stetsku plast iiu k rurg ju, sAD e idJje -. pfro- nestu po b'o J eneRl h p dni nil- ope ac.a. Ca.

enetki zahvat obavljen je 2004., itoje gotovo 13% svih estebk 76.091

prastiinih opera.ia na

svijet'r

h a NAJVIEE

r-;;;;;;;;;;DR2AvA s NAJMLADTM

PIERCINGA NA-,IEDNOJ

sEANsr

PODVRGAVAJU ESTETSKOJ Britanac Kam Ma primloie

KIRURGIJI U

ipanjolskojje rekordnih

pa._e^ord

l.o q

40,19%

pod!'gikjL aale od 21 naistarijim

enetsklm zahvatima nr godine. Driava s

1015 novih prerdDga od

tltanja bez koriitenla a.esre!\d. \\e pre.cdg" lzveo je Britanac Char ie

* Wlbon na jednojseans pacijentima koiise podvryavaju koja je tralala 7 satii55 esretskoi kirurgiii je ndija, gdjeje minuta, a ,veden. ie 5443% pacijenata narlje od 50godina 4. oiujka 2006 u studilu 5underland Bod}] Art t

e'T;:fit'""

I{AJPOPULARNIJI EXIRURSKI ESTETSKI

ZAHVAT Prema strazivanju koje su t' 42 ddave provell ilanovi Medunarodnog druitva za enetsku pl.niinu kiruBiju, najpopularniji neklruriki

* runlvrSn A

E SPOLA B ber,

kollje

ikojsveznoj ddavi l\,4at

znat kao 5po

na Ollmpilsk nr iqrama izveo j€ viie 5000 ope'aoja. uglavnomzahvala

ptasntHa

opere.

mlene

I *./

KtRURGtJA

mulbq

u zensl,

p,o

operacija promjene uenskos

mlik

spol.

Prertao je operiraii 2003., u dobi od 80

qodina. a

ula'ienie

imao natmanjerrj

operaciie povrat[a pruotnoq spo

a BrberP cl+ r

j€ u je.lnomtrenutlu bio zaduan za

KIRURSKIH zAHVATA RADI PROMJENE SPOLA

j€ trecine svih promlena spola na

svijdu.r

Amerikanka Cindy Jackoi platilale

sinca 1979., radlprornjene spola. Od

ukupno 99.600 dolara za 47 p anitn h operac ja od 1988., ukjuaujua devet

zahvata odnosise n4

lce ivr.t, a druge izmlene ukltu(Ulur.-, +ra.ivanle uslu, transfomacije no9r4 l posul,cij! rul'u. Fulvra. ir.nsrek5!aln5\

wvdovnjakinja, doslaje

nadovnke 1998. kad se kanddirala za gradonatelnku peruanskog

8-r

NAJV|iE PLAsr(NtH oPEnAcuA

Perlanka Fu via Celka 5 guas sandoval ima a je 64 kkudkazahvata od pro

vie od 25

spo, a[ roro ]00

NAJVBE

toqa,

'ejetka prijenoln(a promlenel

kazestudham, je utome da kosa svakidan temeljito

13,140 svih

a. Tajbvi kandidatza dizanje lteg€

sachusettsu. Tajna velia ne rckez,c€, se

cijen i' promjene spo a viie od 30godira u Trini ' ' dadu u Kolorad! u sAD-u Trifidad e pcF ' um'o 2005.,l4odio je op€rac je

Amerikanac Aaron Siudham diaise rro' kezlcom koja je bil. visoka s3 cm kad je izmjerena 11. rujna 200s. u Leom n-

bilo je

s NAJVTJE oPERA-

Ameritki kirurg Stanley

IROKEZICA steru u amer

KTRURG

CIIA PROMIE

ikih klrurskih zahvara koli !u ukljuiivali:

trl zat€zanla lca, dvlj€ korekcije nos, dvj€korekcileoi ju, lposukciju, opeGcije kolj€na, struka, trbuha, bedara ieljuni, uetk€ u Lisn (e obraze, skidanje gomjeg

oja koze kemljskim

preparatina i po utralnu iminku.

.i r', \

O NAJDUUA

rzrozENosr

VATRI

(BEz KrsrKA)

Iielo Amerikanca Teda A. Batcheora, profesionalnog kaskadera kojl radi

vatrcm od

1975.,goieloje pune 2 minuie i38spkundi. Ctelo to vrijeme Batchelorje blo bez dotoka kisika. Rekordni pothvat ortvaren je na otoku u LedgetQuarry Pa*u u Nelson! u ameiakoj saveznoidzavi ohio 17. senja 2004.

L]UD5KA

"ilro

ISTRA PLANINE

penjanju na planine iznatl 8000 m ulaze

Planina

u 'zanu smtti. Nedostatak kitika iznad 7600 m rczultna zbrka n i n

razniitj a nje n,

tlabon prcbavon

NAJBRA USPON NA SVE VRHOVE IZNAD 8OOO M

jak Jerzy 'lurek' Kukuczka popeo 14vrhova viiih od 8000 m za 7 qodina, 11 miesecii 15 dana- Ptui uspon na vrh Lhotse (8501 m) na nepalskotlbetskoj granicl ravr5io je Po

se na

4. inopada aqatne 2a Zivot.

1979., a

podjednjije

pothvat ostvario urponom na 5h sha Panqmu u Tibetu 18. ruina 1987. U alpinktiik m krLrgovima vrhovi Dnad 8000 metara smatralu se konainim lzazovom, presijinljim od osvajanja tedam whova'.

NA'MLADA OSOBA NA EVERESTU

PRVO OSVAIAiIJE

Nepalka lvling Kipa Sherya

lSIRAZUAIKOG

(na s ici dolje desno) popela

GP/'ND SLAMA'

se na

wh [,4ount Evereria 22.

svibnja 2Cr03., u

dobiod

godlna. Pd osvajanju vfia pratiisu je brat l',{ingma Gyula sherpa i senla Lakpa sherpa (dolje ijevo). Njih tfoje

bilsu potpoG

{:.4

lu:ne Koreje stigao je 30. travnja 2005. pjeii.e do sjevemog pola i prui na svijetu

NAJSTARIJA OSOBA KOJA SE POPELA NA VRH IZNAD

8000 M

Young-seok Park iz

zavriio 'istrazlvaik grand sian', koji sesastoj od uspona na najviSe vrhove svlh sedam kont nenata (3edam vrhova')i l4whova iznad 8000 m te pjeiaienja do sjevernog i Juznog pola. Njegov pothvat poieo je osvajanjenr Mou'ri Everesta 16. svibnja 1991.

Najstarija osoba koja se popea na

jedan od 14 vrhova vii h od 8000 m je lapanacToshlko Uchida, koj je osvojio vrh cho oyua,

ielte najviie

planine na svljetu s 8201 m, 1. listopada 2002., u dobiod 71 godine.

ZEI{A KOJA SE NAJVISE PUTA POPELA I{A EVEREST

Nepalka Lakpa sherpa (na dicisasvim

ljevo) petise put uspjeifo popea na vrh l,lount Everesta 2 lipnja 2005. osvojllaje vrh sa supruqonr, Amerlkancem Georgeom Demarescuom, koji5e tada sedm put

perjao na naivi:u planinu na

NAJMTADA

OSOBA KOJA JE POSJETILA OBA POLA

Amerikanac lonathan Sllverman (r.

13. ipnja 1990.. na dicidesno) stiqaoje do sjevernog pola 25. ypnja 1999., a doJuznog poa 10. 5i€inja 2002., u dobiod

1211 dana. Do sjevernog

je pola

godina

doi.o kao ian turktiake eksped!; cije na rurkom ledoomcu Yamal, a dolu:nog pola na joi jednoj

turistitkoj ekspediciji, spustivii na c lj zrakoplovori iz iilea.

PRVA POLARIIIA OSVAJANJA Pet ilanova norueike ekspedicije

predvodene satnikom Roaldom

POLARNA PODRUIJA

NAJVECA

POLARNA./AiIIARKIIEKA

Iako su nakon

EKSPEDICIJA 'operacija Hlshjunp' an'eriike latne mornar ce, istla:ivaika ekspedicija s ci jem izrade zemlio

vida, zvedera je na Anta*ticl u ljeto 1946./47. Ekspedkijuje iin o trinaest brodova, av ona

Engebrethom cravningom Amundsenom stiglo je do luznos pola u rl ratiujutro 14. prosinca 1911.

ukljuiljua i nosai

Phllippire Sea, oko 25 aviona

53 dana dugog mada od zaljeva kitova ponali prvi ljudi kojima je to uspjelo. Putova i5u saonicama koie su vuk ipsi.

Amer aki istra:ivaa Arkt ka Robert

prva osoba koia ie stigla do siev€rnog pol.. Krenuoje s Peary ie

bliek m 5uradnikom Amerikancem

Mattom Hensonoms rta Co umbia na kanadskom otoku Elesmere 1. oU ujka 1909. Pearyje 6. travnia

zakjuiio da

PRVI LEI ZRAKOPLOVOM

IIA ANIARKTICI

Ameikanac dr. Alben Paddock

Pruilet etjelkom teiom od zraka antarktiikom kontinentu lzveli

zrakoplovom Lockheed Vega Auetra ac sir HubenWilkins

Amerikanac CarlBen Eie son 16. studenoga 1928.

n€

crarytigao je do sjevernos poa avio nom Dakota,3.5. 1%2. Do lutnog pola etigao je 12.2 r961. voz om Sno Ca! kao i an znannvene skupine lz postaie McMurdo pa ie ponaopRa

osob. koja ie posietila oba pola.

NAJDUBUI ZARON S UUDSKOM POSADOM dr Jacques Piccard I ameiiki porutiik Donald Wahh Svicarac

upravljalisu 23. sijeanja 1960. batiskaf om amedake ratne momafte lr,este. kraalenim u Svicarekoj, do dubine od 10.911 rn u dije u lt4arijanske brazde

zvanonr'Dubinachalenger" Dubina Cha lenger smatra se naidubliom toikoir na zemlji, a smjeitenaje 400 km jugozapadno od oroka Gu.m. u Tihom o.eanu

IZVLAIENJE PREDMETA

PRVO OSVAJANJ E SVIH VRHOVA

IZNAD

SOOO

Talilan Reinhold Messner postao je prvliovjek kojise popeo na svih 14 whova viilh od 8000 m kad je stiqao na vrh Lhoisea (8s01 m)na nepalsko tibetskoj granki 15listopada 1985. Njeqov je pothvat poieo u lipnju 1970., a do druqe polovice 200s. to je uspjelo

onvaritijoi smo

12 osoba,

fto

pokaruje o koliko se zahtjevnom

za 220 dan.. Putovanjeje poaeo 27. spnja 1989. u Seal Nunataksu i

zavdilo 3. oiujka 1990. u lvirnryju. Ekspediciju je pratila,aprega od 40 pasa Gaonice modemijih ekspedicija

vuku zmajevi), a neko iko pasa avonom je prebaieno u kontroLne postale kako bise odmoriliprije nego

potopljena je 2. svibnja 1942. u Barentsovu mo.u blru obala siever' ne Norveike, unutar polarnog kruga,

dubiniod 245 m. upln je 31 dan, od 7. rirjna

a nalazlse na

Britanac Robert Swan vodio je troalanu ekspedkiju zvanu S.ottov'm

creenwkh

llinog

podije predvodlo je ornerot anu ekspediciju zvanu /cewalk. koja ie 14. svibnia 1989. stiq a do

NAJSTARIJA OSOBA KOJA

1907.) rtigao je do sjevernoq pola 9.

travnia 1990., u dobiod 82 qodlne. Dvije sodine podije,20. prosinca 1991., disao je do luznog pola u

dobiod 84 godine. oba plta do cilja je doiao ma im zrakoplovom.

AJDUZE POLART{O PUTOVAIIIJE SAOT{ICAMA iest ilanova l,ledunarodne tran5antalkutke ekpedicije saonicama je prei o priblizno 5040 km

ledenoj ploii do Ju:noq pola

inatrag trajao j€ 19sati.

su se

NAJBRZI USPON NA MOUNT KILIMANJARO

Amerikanacsean Burch pretrtao je 7. lipnja 200s. Lidaljeno3t od 34 km od glavnoq logora do vrha

Itlount Kilimanjali {na visiniod 5895 m) za 5

vrati i 29.

sati, 28 minuta

i48

putovanja od 56.000 km

PODMORJE

NAJDUBUI ZAROI{

tipiine planinarc traje aetiri-pet dana, 2bog potrebe prilagodavanja na sve vite nadmorske visine. Burch, poznati ameriaki guru fltnesa, za vitinske uvj€t€ pripr€mao se osam

RONILACKOM OPREMOM JE POS.,ETILA O9A POLA Britanskl bojnikWillLacy (r 7. vpnja

Let od glavnog ogora

Britancis r Ranulph Flennes iCharles Burton iz b tanske Tranlclobe

preillsu 15. prosinca 1980., sievemipoll0. vavnia 1982., a

stig a do

29. studenoga 1929.

PRVI PUI OKO SVIJETA PREKO POI.OVA

Britaniji 2. rujna 1979. luini pol

sijeinja 1986. pola. Trigodine

plolstva Richard Byrd prvi

no nanave putovanje.

PRVO P'ESAEEiIJE DO OBAJU POLOVA

11.

do 7. istopada 1981., radio 12 ronilaca u parcvirna. kvadil su 450

Greenwicha u rondonu u ve ikoj

kojaje

PREKO a, JUZNoG POtA

ekspedicije otputovallsu na jug iz

koracrma,

PRVI tET

IIIAJVEEE DUBINE U KOJEM SU SUDJELOVALI RONIOCI Briianska kff tarka Edinburgh

Na o

Nuno comes iz Juinoafriike Republike zarcnio je na dubln! od 318,25 m u Cruenom moru kod Dahaba u Eqiptu 10. lipnja 2005.

dana,

NA,'DUUE VRIJEME PROVEDENO POD VODOM

tteii

oko kraiera na

visiniod 5640 rn, ito je otpfilike nadmol5ka visina

Ame kanac Rkhard Presley proveo je 69 dana i 19 minuta u podvodnom modulu u laguni u Key Largu na Floridi u sAD-u od 5. svibnja do 14.

glavnog logora na

srpnja 1992.

Pokusje izveden l(no dio mkije 4tlantb s ciliem itpitivaflia :ivota pod morem. Pror'ekt

*E .G U

E55WO

ECORDS. CO M

LJUDSKA

ffiffi

POS

EPSKA .

/ {

NAJDUZE PUTOVANJE EI-EKTRIENIM VOZILOM NA SOLARNI POGON

Ekipa solarnog automob la M/dnlght 50n sa Sveuai jta Waterloo u Ontarju r Karad proputovala je 1s.070 km koz Kanadu isAD. Krenulis! s.

Sv€utiliita Waterloo 7 kolovoza. a putovanje zavri I u Parlament Hil u u Ottawiu Kanadl 15. rulna 2004. Ekipa ie uspjela dvonruko preriraiiu prethodnu rekordnu udallenosi.

I'tovtRE(oFD NOVOPOsTAVLJENI REKOSD

KOPNO

NAJVISE OSVAJANJA MOUNT EVERESTA

Apa Sherpa iz Nepala petnaenise

NAJDUZA VOZNJA NA KOStLtCI

put popeo na vrh l\4ount Everesra 31.5vibnja 2005.

TAJERzI USPoI{ NA SEDAM VRHOVA

Brita.ka loanne Gambi onvariia je

najbdi uspon na ,edam whova za:em. Na najviie vrhove ejh kontinenata popea 5e u 799 dana, poaeGis

utrku World Solar Cha lenge 2005.

jiviiusponom na PuncakJayu u lrdo nezii(Arstralija ioceania) 1e.8.200s.

minuta. prosjearonr brzinom od

preko Aunralije za 29

satil

102,15knth. Konstruktori Nure J, ekipa Nuon

NAJVE.A UDAUENOST PRIJEDENA

dam vrhova u 288dana. Rekordo pot hval poteo je usponom na Everen u Ne

ZEUEzt'IcoM u 24 SATA

nih 23.4€7.5 km za 250dana.

pa u (Azija) 16.5.20CO, a zavriio o5vaja

kom su preili28a2,5 km (ne ponavlja lui niledan dio putova

Britanci Norma

5veiitiliita Delft u Ni?oz€mskoi, krei! isu D Darwina r alnrakkoj driavi sjevemi leritorij 25. rujna i sa

Ertanac Andrewsalter popeo se na 5e

lonathai Carter vla-

Port anda u ameriikoj savez

stigliu Ade.ide

dr:aviluinol

Aunralj

28. rujna 2005. Utrka world solar Cha lenge organizira se svake

dvije sodine. osmislio ju ie Danac Hars Thorstrup, a pruije prt

nojdriav Maine prciao kroz iv h 48 kontinentalnih ameriikih saveznih driava,

NAJVEEA BRZII{A NA NATJECANJU WORI.D SOLAR CHALLENGE solarni automobil ivura J zavrlioje

Mount McKir eyjenr na Alja{ ! 5AD u (sjeverna amer ka) 12.5.2001., a,avr

Ameikanac Gary Hatier pro p'novao je na kos lcirekord Krenuoje 31 svibnja 20c0. iz

27.2.29J1.

1992

ukljuiujuaiKanadu [4ek

PUI OKO SVIJETA BICIKI.OM

siko, ie zavrilo putovanje u

Britanac 5teven Strange bkiklom je

Daytona Beachu na Floridiu

ob lao svjet za 276 dana, 19 satl i

saD u 14. veljaae2001. Batterje vozio kGilku Kuboia 8X2200-50 vr jednu

minlta od

11.500 do ara najveiom br zinom od 145 krn4r te isvo iio ier ripa€ prednjih

'-t

iti

9. svibnja 2004.

11.

vejaie 2005., ito je * n.jbrii put oko svijeta biciklom. Preiao je bkik om 29 651 km, a ukupnoje proputovao viSe od 40.100 km (uklluaujual transf ere). Putovanje le poaelo i zavri lo u Vancouveru u

para strainj h guma. swha

putovanja bia je pr kuplja nje nov.a za operacju teda.

Kanadi, a !kjuaivalo je sjevernu Ameriku, Europu, nd ju, Da eki stok, Aurtra ilu NoviZeland.

Fhr'!menc,t

* Najmlada osoba koja ie putovala oko svijeta bi<iklom je Britanac Phlip White, koj je io pongao u dobiod 24godine i 12s dana, od 19. lipnja 2004. do 24. tr-avnja 2005. Pltovanje je poieo

zavdilo na IrafalgarSquareu u Londonu u velikoj Brtanijl.

--1f'" *

NAJMANJA POIROSNJA GORIVA

Brltanac John Taylor I Australka He en Tay or krenuli su 17. sijeinja 2005. na putovanle shell Fue Economy Cha ense, s ciljem obilaska svijeta 5a no manje goriva. Supruzn ci s! vozil nemod fkirani Vo kswagen Go f Fsl i novom Shellovom formulorn gor va. Preilisu najmanje 28.970 km za 78 dana,

St'i**#*: 3gfie DA55

22,2

9!!

NAIDUIA EKtPt'tA vozNJA Moroctl(LoM

Britan.iSimon i Monika Newbound pre5 i5u dosv bnja 2005. vieod 168800 km na molo.iklima. Krenuli s! 12. svibnja 2002. z Dubllna u l6koj.

NAJDU'A SAMoSTALNA voZNJA MorocrKLoM (ZENE) Benk, Pulko preila je 180.016 km na samo5ta nom putovaniu nrotoc kLom kroz 59 drrava lsedam kont nenata. Putovanje je poie o u Ptuju u

5 ovenka

oveniji 19. I pnja 1997., a zavrillo

2000 dana pos ij€.

denoqa 1989. Suproinc su puto

NAJBRZE PUToVANJE oKo SVIJETA AUTOMOBILOM Rekord pftoq inaibdeq pltovania muika(a lzene oko rvljeta automobiom preko ien kontinenata, na kol€m s€ prema

1991

prav

ma iz 1989.

mora pijeaiputdui

od ekvato.a

(24.901 m la 1140.075 km)drie Saloo choudhury nieqova srpruqa Neena

choudhury (oboie iz lndlje).

$ iinlii

BdtanacTont avery Kan.alanin Matty McNair, andrew Gerber iz luznoafritke Republike, Britanac George wdk i Kanaalanin Hugh

od 16 pasa hlskyF st gla le na Sjevernipolz. SS danr,22 eta i 1l minuta, od 21. oZujka 2005. do 26. travnja 2005. Klenul ru s Rla Columbia ia otoku Ellesmereu arktiakoj Kanadi i pokuiali ito je moguce totnite dijediti smjer o.poravane I Da e-Han s te zaprega

' .,

9. rujna do 17.slu

vali a!tomobilom Hindustan'Conte ssa Classic' z r989., a putovanlel€ poaelo

izavdilo u Delhju u ndii.

AJDUzE PUTovA JE TRIIKTOROM

Rus

VasllijNa2kevi preaao je

21.199 km na nemodif ciranom

traktoru od 25. iravnja do

o tntouZe TRAJIIIO

HoDoaAleE Amer kanac Adhur Bleisitt

kolovoza 2005. Putovanleje poielo izavdilo u Vladim ru u R!siji.

udaljenost od 59.571 km na

iTATDUZE

Putovanje koje le po(elo 25. prsin.a 1959 lrate vec 37

KOPNENO PUTOVANJE

sodin.. Poijetio je

rih

ledam

I{A POGOlrl VJETROM

PUTOVANJE DO SJEVERNOG POLA

ekspedicie ame.ikanca Roberta Pearya

69 dana, 19 sat

i5 minula od

* NnrsRZe povn5rrsro Eksped cija koju

turrletralao

10. pros nca 2002 u istom gradiau,

Amerikana. Roben To. ine pre3ao j€ od 29. travnja do 16. ipnja 2001. lozilom na pogon vjetrom streeirdi/o," !kupno 3410 km od Brownsvil,"a u Teksaru do Maide u sjevernoj Dakoti u sAD-u.

Antarktiku, ploLo kroz

:105

driava, otoanlh rkupina

Ble$ilt nosi dtueni krii visine 3,7 m i prcpovijeda izBiblije.

i7 lqoq

{

,ilru

L]UDSKA PO!

EPSKA

Iony lenvey, JeGmy Watts iJohn Goille u g seru B/aderlnner 5l Srrdnone

oplovia ju:nldio Aunral]ete obiila Rt Hom u argentini pde nego tto s€

Char€nger Putovanje dugo 2721 km poie o j€ i zavdio u southamptonu

NAJERzA EKIPNA PI.OVIDBA OKO SVIJETA

I{A'882E SAMOSIAT"T{O VE9I.AN,IE PREKO IIHOG OCEAITA (S ISTOI(A iIA ZAPAD) Sriianac lim Shekhdar preves ao je

(ean

za 273 dana,13 h

llhl

i12 min. Kre-

Francuz Sruno Peyron iposada

od l4 alanova oplovilisu svijet za 50 dana, l6 sati, 20 m nuta i 4 sekunde ia katamaranu Orange /l od

nuo je iz lloa u Peiuu 29.5.2000, d

24. sijeanja

putovanle je zavrtio bliru Bisb.ne. u Au*alii 30. 3. 2001. P'ocjenjuje re da je bez ikakve podrtke prevalio 14.550

Putovanje je

uflom lGmetafkom iam! le

IIIAJBN2E SAMOSTALJ{O VESLANJE PREKO ATLAI{-

IIKA

ISIOKA NA ZAPAD)

Najbr;u samosta nu p ov dbu na veda preko Atlantika koju pri2naje Druitvo za prekooceansko ves anje

15.

o:ujka 200s.

poielo

zavriilo u

IENA

PRVA

KOJA JE OPI.OVILA SVIJET (SAMOSTALNO I BEZ PREKIDA)

sh.rk, napravljenom u tu svrhu.

Aunralka Kay Cotlee krenula je 29. nudenoga 1987- na plovidbu oko svijeta u svojoj 1 1-metaBkoj ja hti frrst lady Putovanje od 189 dana

poieloje iuavriilo

i4eo je kojije

u sydneyju u

Francuz Enrmanue co ndre.

prec

ao 5354 km od Playe Santiago

na La Gomeri na Kana6km otoc.na

do maine Port 5t. Cha.le! na Ba.badc

za42 dana.14sau i31 minLtuod sieinja do 19.leljaie2004.

su,

NAJVEEA BRZINA

POSTIGNUTA

KLIPI'IIM

illoRE

HELIKOPTEROM U KRUGU OD

lOO KM No

NAJBRzI PRELAZAK ENGLESI(OG XANALA U

KANUU (I(A.'AKU} JEDNOSJEDU

NAJSTARIJA OSOBA KOJA JE JEDRILA OKO SVIJETA (SAMOSTA|-NO I BEZ PREKIDA}

lapanac M noru s:lto oplovioje, sam i

Britanac lan Tordoff p€veslao

lS. 5.

bez prek da, svijet u svojoj 1 5-metaB-

ezanin RogerAndd Eilertsen port gao je bEinu

2005. Engleskikanalza

Plovioje od Folkestonea u Kentu u

od 225,41 knth u kugu od 100 kn. Rekord je ponavio

toje pothvat zavBio 5. pnja 2005.,

dobiod 71 qodineltako postao na}

13. 11.2005. u helikopteru

3h i21 min.

Bitaniji do Wienta u Francuskoj.

koj jahri shLten doli

stadja osoba koja je

za 233 dana.

oplo!lasvljet

NAJER'E VESLANJE OKO

Putovanje od

Robinson RH-44 iznad O6la u

VELIXE BRITANIJE 8EZ

potelo je i zavrillo bllzujapanske

Noryeikoj. Rogerje toq dana ponavio jol (etiri evjetska rekorda FAI-a (fedCranbn

PODRSKE

llkeMisak

A4rcnautique lnle.natbttle) pa sada ddi ukupno

* .

por 8en lamTur'

Bitanci lesty nar.lames Banin iW naqe obijllsu kopno V Britanije veda-

SAMOSTALIIA

ju(iza 25dana,2l h i14 mln od 7.lip'

PI.OVIDBA OKO

nja do4. vpnja 2Cr05. N su se iskrcavali

SVIJETA

ni dobili bilo kakvu pomo. na putova-

Eritanka Ellen lvlac

por. William de Laelo,

nju kojeje poie o

NOVOPOS'TAVUENI RE(ORD

B dgea u

Kaja

na kojem su pre5lvlie od 32Ca km.

X-REF je najve.a udatjenan

maranu 8&Q za 71

postavljen 2005. Na 201.

ttranici otktijte kano leti.

i33t

NAJBNZA PLOVIDBA

dan.14 h, 18min

MOTORI{IM PLOVIIOM

od 28. 11 2004. do 7 2 2m5. Krenula

OKO SRITANSKOG OTOKA Najbda plovidba motomim plov lom oko Britan5koq otoka traja a ie 27 h i10 min, pri prosjeanoj b?ini od 5l,5 avoro va (99,1 knrh). Rekordni pothvat oltva-

iliiu q,

NAJBRZA

izavriio kod Tower Londonu uVe ikojsrltanijii

NOVIREKORD

blitno 50.000 km

11.8.2005. Bitanci Neil i,rccrigori

sai u

NAJVEcA UDAUENOST PRIJEDENA

KAJAKOM U 24 SATA Pryak u via€ tportova u koiima e€

,ahtieva iznimna izdrzljivo't, Ame kanac vedaoje kajakom nD j€ku Yukon u Kanadi punih 421 km u 24 5ata od 20. do 21. lpnja

ran Adamson,

2004.

F' NAJBRzI LEI OKO

SVIJETA HELIKOPTEROM (SA ZAPADA lrlA ISTOK) Britanac Simon Oliphant-Hope

preetioje svijet

u smjeru istoka

prosjeinom brzinom od 88,9 km/h u helikopteru s jednim

.. NAJDUZE

motorcm MD s00E za 17 dana, 14sati.2 rnlnute i27 eek!ndiod

3. do 21. lipnja 2004. Putovanie

+ NEPREKIDNI NAJDUZ

ZRAK

LET

(Brro KoJoM TETJEUCOM)

let bllo kojom 'reprekidni etjeli(om onvario je Amerikanac

Virgin

ztainci ad

Fo$eit kojije preletio

42. 469,4

etje i cam c I o b a I f ly e I

Atantic.

Fossett je

LET CEPEI.INOM

je let kojimje Nijenrac Hugo Eckeneru nudenome 1928. preletio 6384,5 km u

Najddi steve

NAJDUZ

Najduzi neprekldni let cepelinom, i po prijedenoj udaljendti i po t6janju, bio

poletioS.

veljaae 2005. iz Svemirskog centra Kennedy na Floridiu sAD-u isleto

satii45 minuta porlie u Boumemouthu u Donetu u vellkoj Briianiji 11. veljaie 2006. Fossett je preihodni rekord balona Breitling Orbiterc 3 $uilo za 16s,4 km, a preonab mu je samo 90 kg goriva od poteinih 8210 kg. 75

Graf

saveznoj drzavi New

leey

Friedrlchshafena u Njemaikoj.

Amedkanac Bob Nolloway preletio je moiornim para, gfiderom 41 50 km od Astoriie

SLIJETA IE

u Oregonu do Washingtona

HELIKOPIEROM NA NAJVETOJ VISINI

u Nlissourij'r u sAD u od 18.

lipnja do 12. sDnia 20C4.

Francuz Didier Desalle poletio je svrha Mount Everest. (8850 m)

sletio na njega hellkopterom EurocopterAS 3s0 83. Na tojje visini vrlo teiko odriav.ti he ikopter u zraku zbog

JESTE LI ZNALI?

zeppelin.Iaj

povijesni let p€ko Atlantika tElao je 7l satod Lakehu6ia u amerlikoj

obiita svijet

POSTIGI{UTA CEPELINOM Najveca vis na ikad ponignuia ce' pelinom (koju je odobria FAI) iznosila

le 6614 m. Rekordje pottavio Britanac Davld Hempleman-Adanrs u cepelinu Boland Rov€r A-2 iznad Roseda ea u

hdrilici,

PRVI SAMOSTALNI LET OKO SVIJETA Amerikaiac wiley Post prvl je

-Johntton. Isplovio je iz Falnautha u Cornwa uu Vetikoj Bnbniji t 4. lipnja

samostalno pre etio rvijet od 15.

I{AJVE(A VISINA

MOIORNIM PAFdGUDEROM

je poaelo izavdilo u shorehamu u briranskoj pokrajinl West

PI'IOVANJE

do 22. ypnja 1933. u zrakopovu Lockheed Vega zvanom l44innie Mae. Preletioje 2s.110 km za samo 7 dana, 18

saii

1968. kao

tudionik utke

Go/de, 6/obe na(€ sunday

49 m nuta.

falnouth 22. travnja 1 9. kao jettini natjecatelj kaji

zrakoplov je blo opremllen tada najmodernijom tehno osijom, kao sto je automaiskipilot.

Albertl u Kanadi13. proslnca 2004.

NAJMLADA OSOBA KOJA JE PREVESLALA

ATI-ANTIK !

(r.3. 12. 1981.) samonalnoje i bez pG drike prev€dao Atlantik od 27. vibnja do 28. rujna 2005., u dobiod samo 23 godine i 299 dana. veslao je od Atlan' tic Highlandsa u ameritkoj saveznoj

:avi New le6€y do 5t. lvlarySa na bri-

PREKO ATLANTII(A Prvineprekidnilet preko Atiant ka izvelisu Britancilohn Wiliam A cock i Arthur Whitten Brown, koji su 14. ipnja 1919. u dvokrilcu Vkke6 Vimy poetjel iz 51.lohn3a u Newfoundlandu u Kaiadi i spustili se blizu Clfd€na u lrskoj 15 sati i 12 minuta podije. obojica su za taj pothvat dobia viteiku titulLr.

y.lim putovanjem koleievajalo 123 dana,22 h i8 min

tanskom otocju

sc I

postao je * pda o6oba koja je sarnodtalro iber

!..- , ffii;"1.ff;;;bn**s v.lilc *

Britanii€ i

o6oba koja

PRVI NEPREKIDNI LEI

REKORDER

OGAI{

PLOVIIO sIANT

lndiiski@n (lZ)

PavelReaoy Uk6r'ne

11.2005.

\tt tlke Calho blia

OCEAI{

Line u Petu! do otoka

riw aa na otoaju Matqgs

PlOVllo

REKORDER

naj.

sa-

(desno) prikazan je s Britanc€m

poti^diii

START DOE r7.5.2m6 2t 201.2m4, 11.7.199t.

2l & l$2 (rqD)

Na dici

sk Richardom Sransnom.

57 dana

(Urt.ina)

'nladi mosralno i be, podrlke prev€.lala oc€an.

RE{OND

ik(-4 Emmanue aoindrc LadyBitd 7,1,2m{,. 4211,14h,,1n _ _ (F?""lk.l Anafrik {2., Emmarue' Coind e iadt,id t 7.-oo!. 6Zd,1ihA; (rd<6ka) ih @ {{ limsheihd re tnad 2i.6.2000. 273d,Bt,r?m (Vel &iuijar t€dtilidio Maud Fo.tenoy o@ 12,1,200t, 72d.ia hdrtrGa fi csla) Arla'

rnd]il&i

5im6 chalk (ve. sdraniia)

t@tpnn

27,2,2003. logodiia

www.GUTNNESSWORLDRECORD5

COtV at

L]UD5KA

SNAG

* runrvr€n

teZtrun run RAMENIMA

Aunrijanac Franz M(lllner driao je 30 sekundi prorjeinu te:in! od 519 kg na ramenima kad je he i, kopter od 2000 kg detlo na okvir kojije on djelomiino podr:avao svojim ledim.. Rekord je ostvaren na snimanju emisije Gulnnert Wold Recods: Die grdBten

weltrckotde 24-

trj€

2005.

NAJDAUE...

NAJDAUE ODGURAiI

AUIOMOBILU24H(PAR) Kanadani Rob Kmet iAdam Zeqlei odguralisu Dodge 5X 2.0 te:ine 1180 kg iak 70,28 km u 24 h. Rekord je postavljen na krutnoi 5taziduqoj 1,6 km u

Glml Moto6port5 Pa*u

Gim iju u [4an

tob

u Kanadi od 2. do

3. rujna 200s

NAJDAUE BACENA osoBA

iuha Rasanen bacio je o,obu terine 60 kg n6 p.ethodno pr premjen madrac na udaljenosti Finac

od 1,87 m na tnimanju emisije

,how Dei Seord u Mianu

ltaliji

s.5liea.ia 2006. maakoj 29. 10. 1920.,

kodnfti€

pokretnom iipkom Berg olymp c lajje rekord s uibeno p znat. N-4lu2benoje

8.lktopada 1920. desnom rukom podigao tipku s utezirnaldne3S0 k9.

.NAJvtgE luha Rasnen prebacioje p wku

bacvu teZine 12.3 kg iznad p.eike od

7,1m n, snimanju emisie t'dte de lous

* .

NOVIREKORD I'IOVOPOSTAVUENI REKORD

/er secords u B€nodetu u Francuskoj

NAJDUUE MEHAI'IICKOG BIKA 'AHANJE

25. kolovoza 2005.

Australa. Nigel Med ey iahao je mehan (kog bika 2

*GUMNJE

AUTOMOBIIA NAJERzA MIUA (POJEDTNACNO)

Iaylors Amu

min l5

aonra skom Novom

lurnom Walesu 13. kolovo?a 2005.

milje(1,6

pva (uklpne teiine 64 kg),

od 53

u Leiesre6hneu u Velikoj

2005. u Eoxhohu

Anderson drzi irckord za najveau

teiinu podignutu sano malim prnim., 89,5 k9.

zatimje

u zraanoj lu(i Bruntingthone

s Lrtezima

open nternational

lvassachusettsu u 5AD,u 19. 10.2005.

dizalicom podigao ba&u na visinu od l8 m. Reko'd je poriavljen 5. oiujka

Eritaniji 3. listopada 2004.

malim prtima iipku

Gip Charnp onships u NoMoodu u

dr:ao je u zublma uie p'iveza'ro za bacvu od 14 kg ispunjenu s 50litala

minlta i14 e€klndi

Srltana( Sarry Ande6on podigao je

PtvsKE BAevE zuBtMA

rao je minlbus

km) za 50

IEZnA

PODIGiIUTA MAUM PRSIIMA

NAJVTSE D|ZANJE

G€orges Christen iz Luksemburga

na udaljenon od

t{AJvEcA

kg na narjeGnju

Biianac lulian Adams odguterine 1880 kg

Luksemburgu.

NAJVEcA TEZtilA PODIGiIUIA

ONAJSNAZNUA r) PLU CA

DESf{OM RUKOM

Britanac lVanjit 5in9h napuhao

I StPKoM

je meteoroloiki balon tetine

Niema( Hermann coer

1 kg do promjera od 2,44 m za 42 minute u Rushley Pavilion

Leicneru uVelikoj Britaniji 15. rujna 1998. Centreu u

I'IAJVECA UDAUENOSI PRIJEDENA BICIKI.OM NA RufNt Pocol't u 24 SATA

Didier 5imons iu B€lgile preiaoje 411,88 km na bciklu m ruanipogon

t.ka iatu u Hannutu u Belqiiiod 27. do 28. kolovoza 2004. u 24 sata na

BACAI'IJE PIVSKE BAEVE Finac

NAJBRZE..,

NAJBRZE PRIJEDENA

MIUA PUZANJEM Amedkanac Ashdta Furman prepu?ao

nrilju (1,6 km) za29

selangorTurf u

Nlalerij

nin i30 su

ubu u Kuala Lumpuru

17. vejaae 2006.

NAJBRZE NOSENJE KLAVIRA UZA STUBE

spanjo ac lose Anqel Aria Villanueva

peo se uz 15 stuba na visinu od 2,5 m noseal stolac za klav r a zaum je uza

iklavrtdine 175 k9 za 1 zat m je sjeo na no/ac i svlrao

stube prcn o min i 6,35

klavrh

mlnute. Rekord je p6tav j€n na

snimanju emisije

5how oe ros neconCr

u Madrdu u Spanjohkoj 5. 12.2001

NAJBRZE RAZBIJANJE 15 BETONSKIH BLOKOVA

NA IIJELU Australac N€al Nardy poslagao je na p6a I

6 betonskih blokova, koj€ je zatim za

I 1,57 r ma Be

jen razbio Australac Pavick

lchamber na snimanjuemisije Gdn ne$ Wo./d ne.ordt u tudiu

NAJBRZH M SKAKANJEM 'O

NA JEDNOJ RUCI NijemacRodofo Reyes preiaole l0 m na jednojruciu okomitom polozajLr za

l48s

u Flensburqr u Niemaikol

12. kolovoza 200s.

2m5.

efonsk su menki imali

Bitanac 5tephen Nyland podiqao ie

vrat

NAIBRZE OIE IE vreau od

Rekord ua i€ne driiBritanka

V kiGibson, koia je 28. 3. 2005. na toi

staz Preniea vreau od 20 kg za 4 min 148 s.

VESLANJE

u (vrat u

Daska za vedanje

MINUTI (FOFCE BASQUEJ lanron zeta podigao je 22

kanalza

jednojmind na t'61e de lols /er necon 5

puta kamen od l00kg u

NAJVECA TEZINA NA PROGUTANOM MAEU

I{AJVISE PODIZAI{JA NAKOVNJA U 90 SEKUT{DI

Francuz Alain Bidart disaoje nakovanj 88 puta u 90 s na sn manju emisle

Ltta d€ lout

/es

R{oidr

prosutaoje maa duz ne

u soulacu u

Francuskoj 17. kolovoza 200s.

*9r".,

NAJVISE TELEFONSKIH IMENIKA PODERANIH U IRI MII{UTE

20, 1 k9 koja

je tako

Amerikanac Ed shelton poderao je 55 telefonskih imenika od vrha do dna u vi minde u prostor jama organizacije waste l,lanagement of Ameica Recycling tucil]

16.

travnja 2005.

satii26 minuta

11. rujna 2005.

u Soulacu u Francuskoj15.8.2005.

NArVr5E...

je dusa,

moze ezati, kleiatiili stajati, kao i na obiinoj dascira surfanje. Britanci Pete Craske ilames Crack nel prevesali su Engleski

NAJVISE PODIZAiIJA KAMENA OD lOO KG U

snimanju emisile

PRELAZAK T ENGTESKOG

Spanlolac los€

NAJBRZI

KANATA NA DASCI ZA

NA VRATILU U .I2 SATI

pr€ako.n)2222 puta u 12 h u Stoneleighu u V Bdtanii 9. 1 1. 2005.

50kg na ttaziod 1012,5 m za4 mn i 6s nagodijnjem Pruerstvu u noienju ugiena ! GaMhorpeu u britanskol pokrajin West Yorkhire 1 . tGvnja I991.

1044 svanice.

NAJVIiE PODIZANJA IIJELA

ravnir

Renou (Nevada. sAD) 18. 1 1. 2005.

svoje tijelo viseai na

VRE(E S UGUE]IIOM Britanac David lons prenioje 19.lipnja

L]UDSKA

ffiffi

POS

MARA PJEVACKI

IESTE LI ZI{ALI?

*ff

MARATONI

ovdje je dia naiih snjerni.a ponaijank m at atanskih re kord a. e d i noni n o iete prcnad na internetskaj nta za

Nijemac

Hartmdrimm (desno) pje-

vaoje 54 sta i41 minutu u war,"nu u lvliiitzu u Niemaikojod L do 10. nudenoga 200s., fto je . Eidulii

hki:wwguinneswrld-

pjevad(i maraton. Braziltki zbor Comunidade Evangalka Luterana Da Paz pjevao je 36 sat ! Gmpls Cha pelu u ULBRA- uGioatuuBrazilr

dobe nlade ad 14 godina ne nogu tudjetovati otobe od 14 do 18 gadina naraju inati pisneho adobtenje za sudjeta. vahje kaje patpisuje rcdnetjiti

od 3. do 4 vpnja 2004., noje. naidulii ekiprt pi€vaiti mar.ron

lndiski pjevaaki zbor ourq-8hila

Life(aft sinqers pievao ie3l sat 45 pokuhjt postavti ahja E kotda notap biti dva heovli

minuta u KalamandirCvic Centre! u Bhilaiju u lndij5koj d.iavi Chhattis qalh od 5. do 6 veljaae 2005., ito e

Pt i

na svjedaka, nijeniajuat se tua

ka aetirieta. stiedod hohju potpisivatt dnevhik na poae&u

patkaj svake snjehe Roda.i otuba kaje pastavljaju rckatd

najdulji Erupni pjevaaki

Mjesto na kajen

rckotd

pona\'lja

noq biti at@tena

pakukja pasta tanja rekorda.

O KLUPSKI NASTUP I

DJ-A

Nanup Britanca Dam ona Houchena, poznatog kao Dl Genir, trajao je ukupno 84

shirc od 16. do 19.

veljaie 2005.

srRELttARs(o

ItIATJECAI'IJE

Koiarkaski klub

Ko5ARKA Itans lqrao

koiadu

o$m stre tara sudjelovaloje ra

405at i3 m nute ia Tehnooikom

stre iiaEkom natlecanlu koje je rralalo

institutu Ga way-l,layo u irskom gradu Gawayu od 23. do 24. rujna 2005.

24s.t.

u mjenu Bogen<hie8an age

am sagewerk uTraunreutu L

Njemalkojod 24. do2s ypnla 20c4

O5oble nudenti sveuai ina Omaha

BEJZBOL

Bejzbohka utakmi.a

Rekreacijskom

kompleksu Se.kwth u Missies pp lV lsu u Ontarju ! Kanaditral€la je 2t sau, od 18. do 19. ktopada 2003. Ekipa B jelh odiqrala i€ 68;nnlnga

Ko5ARKA u IiIVALIDSKIM KOLICIMA

(Nebraska, sAD)

isra s! koiarku

inlalid5kim kolicima neplekidno 26

loachlm p esao je 100 satiu trgovaakom centru Dtle Out et ! Mississ.Lrgi u kanadskom Ontarilu Nastup ie traiao od 16 do 20. veljaee 2005.

.NAJDUUA+

sati, od 24. do 25. rujna 2004.

Avonu u bitarskoj pokrajinlWatuick shire od 3r. oirjka do L travnja 2005.

KONCERI GRUPE t!6ke grupe 46!2 Hi-Jazz r A6uzu Lr Hatayu 0u6ka) t€jaole 44 h 20 min, od 18. do20 ko ovoza 2005. Kon.en

UTAKMICA SOFfiBALr/,

SVIRAI{JE NA CRKVENIM ORGUUAMA

Britanac l,latthew Penn sviraole na crkver m orguljama 33 h i 5 m n u crkvi 5letoq Troirlva u strat'ford upon'

NEPRE(IDNO PI'ZANJE

Najdrlje nepekidno dob'ovoljro puzanje (krctanjetako da je

PLESAIIJE

Austra ac Arulanantham 5urech

Najduja Lrtakmi.a roftba/ia trajala j€ 95

tati

pa*u

23 mlnure, a odigrana je u

laniszewski! karadskom gradu Dollard des Ormearx u Q!6becu od 29. lipnja do 3. vpnta 2005. Nakon 417 inninga, kon6ani rezultat b oje 774:729 za Delmar Ed

P.ihod od utakm ce blo je namijenjen dje.joj boln cir Montr6alu kanadikoj Dleijoj zakad Starllght

ledno ili d.!qo kolieno u ne prekidnom dodiru 5 tlom)laeo ie

Arnralrc Aru anantham

Suresh loachim,

kol jeod

18.

do 19.abnja 2001 prcpuzao 5652 km, no je

vik od

2500

pokrajzgrade k'aljice Novom rLrtnom Waleo

@d.'-.1' Klne)iz tkole English FiEt u kineskom gradu Sansaju,

ens eskoq jezika koj je trajao 72 sata, od 9. do 12. rujna 200s

REPAIIJE

Kanadski rap-izvoalaa DO (rcden

kao Duane Glbson) neprekidno je

repao8satii45 minuta na Knights

Dark

Na1 onais Car Showu u

Torontu u kanadskom ontariju

ypnja 2003.

ttrANJE NAGLAS (EKTPNO)

Amerikanke Linda Bagnal, Emily

.NAJDULJI

RADIJSKI NASTUP DJ.A s ovenac l4arko Potrc vod]o je radiFki

Dl maraton kojijetrajao 122 sata. Rekod ie portav len na radiiskoj

Chr(hman, Ange a Furney l5h rley Horn neprekdnosu ditale naqlas 110 h

SVIRANJE GITARE

amer kanac Brian Engelhart svilaoje gitaru 44 sata u rstoranu Mo Doggie's Barand Gr ! Fenionu (l,{khiqan, sAD) od 14. do 16 lipnja 2005.

ven jl od 21. do 26. siudenoga 2004.

od 17. do 21.listopada 2005.

GRUPNI DRU'I' FOII.

orunr rol/ (tehnika bubnjanja) izvodilo

ponaji Radiocenter u Mariboru u 5lo

4 min u knjlzariBarnes & Noble u wilmingtonu (5levema Karolina, sAD)

je 12 h, 49 min 133 s osam uaenlka vednje 5kole Lake or on u lvlkhigaru u sAD-u 15. sijeinja 200s.

SITAR

Kanadailn Shambhu Das eiraoje sitar 24 sata na Sveu( itu Toronto (Ontario, Kanada)od 8. do 9.listopada 2004.

SKIJANJE

Ausiralac Nick Willeyskljao je nepre-

RASPRAVA

kidno202 sata i1 min!tu uThredbou I auiakkom Novon iu:nom Walesu

ZVONJENJE

RufNtM zvoNctMA

Dnrituo Rostrum Clubs ofTasmania, u koje su ui anjeni prlpadnici tananske

Kanadanif loe Defrles svir.o ie ruina

zajednice (rkupno 72s

zvonca 28 h, 50

mba),

rasprav

min.l21s u

Pent

ctor

ija o je o temi "Najveie boqalstvo ra5

Convâ&#x201A;Źntion Centreu u Pentidonu u

manje su njezini judi" 29 dana,4 sata, I minute i20sekundi, od 2.sludenoga

Brltanskoj Kolumbiji u Kanadi od 25.

prosirca 1995. Raspravaje

odr;ana na travniaku paramenia u r-lobartu na Tasmaniji (Aunra lja).

O BUBNJANJE (EKIPNO) eta aetmaest bubnjara sv rs minuta na Glazbenojakademiii Nexus u coveniryju u brltanskoj pora o je s2

kajiniWest M dlandsod

17. do 19.

svibnja 2005.

do 26. srprja 2005.

DVORANSKI HOKEJ

Elvisa Pres eyja 43 h, 11 min i

s. Rekordje ponavljen u Modehau' Bdttcheru u njemaikom gradu Hedeu od 24. do 25. ipnja2004.

snickers grale st

anreriaki nogomet 26 sati ! 24 minute

sportskom konrpeksu nqram FC u Centenonu u sAD'u od 19. do 20.

ikoliTalmld

Torah u Edmontonu u kanadskol A berti od 28. do 29. veljaie 2004.

PREDAVANJE

ske gramatlke'72 h l

thacth

u Eluruu u

AMERtaKt NoGoMET

Ek pe Tyson i

rujna 2004. izveo maraton u wakeboardingu na 5ki iftu kojije trajao 6sati i 17 mlnuta. Rekord ie postavllen u Wh iecap Leisureu na

pokrailni Buckinghanrsh re.

* .

NOVIREKORD IjIOVOPOSTAVLIENI REKORD

NAJDULJE BUBNJANJE

RUKAMA lndijac Kuzhalmannam Ranrakrrhnan bubnjao je

5vibnja 200s.

Britanac lan Taylor je r.

Rekordje pctavjen

sln.a 2004

a(ot-sKt sAT

David

Sp{.hio i30

MARATON U WAKEBOARDINGU

Cannaioreu

PJEVANIE U STILU ELVISA 'c!dis' Gthje pievao

nil!

NAJDULJI

Clanov kuba Mande BloornfiedAza od qralisu utakmi.u dvoranskoq (i podnos) hokeja koja je traja a 24 5ata.

Nijemac rhomas

je u

od 2.do 10 rujna 2005.

dr:aviKeraliod

ndijskoj 25. do 29

() 5

GNUC

MASOVNO SUDJELOVANJE . +.

{,)i-*'9

f*- * .'

rt!

.t:

' g i '-,' J+ir ) 1"

: 1

NAJVECA PADOBRANSKA FORMACTJA U SLOEODNOM PADU ,, rrl ,,. tar rr\LdI , .r,. tr ':-

;' --{ :. .\. "., -t a 't

W''

NAJBRZE...

NAJVECE PODVODNO

NAJBRZE POREDANA

NAJVISE PAROVA KOII SE ISTOVREMENO LJUBE

'.1 .i.. , ,

NAIBRZE EUiENIE lOOO BALONA

MtLIA Novatca

vleruceru',e

NAIBRZE EKIPNO PREMATANJE RUKU

ii.,

, ..i. . ,. '.

n.lv

NAJVISE ZAGRLJAJA U JEONOM SATU

parova vjen(.n,h pod

von.m.!

OKUPLJANIE LJUDI OD.'EVENIH U MOBITELE

.'.':' 1O NAJVEEIH REKORDA NA JEDNOM MJESTU Brcj

.*t GUINN€55 WOR!D RECORDS

2OO7

tudionika

Mierro

R'd4t';

MARACAS A1{5AMBL

osoba, predvoilen bl ranskom

2vijezdom Happy i,,londaysa, 8ezom, tresao ie svojim mara.asDa na otvaranju radiopostaje xFM u Mancheneru u Velikoj Britaniji r5. ozujka 2006.

LOCOMOf'ON PLES

nalvrsr

nazvuceltx eoKorADrcA CURLY WURLY

Ukupno l25ilanova cABIT'a

UkLrpno 673 osobe pesale

sr /oconotlod na Co.n Exdangeu Leedsu u velikoj Brlan j 23. studenoga 2005. Ples je

o ruruvt5e TJUDI

SA ?

Sr5tnrun

OD BATONA aak 1491 sudionik nosoje ieine od balona na manifestacijikoju ie organtira a tvrtka sentota Leisure Group na pla, siloso na singapu6kom otoku 5ent6a 4. lipnja 2005.

dajje orsaniz rala niroremrka lv(ka Phone Hous€, u povodLr otvaranja

LAVUI

Guinnessov rekord orqaniziravii lavlli

kojemje sudjelovalo 328 lavova. Pes se odr;ao u spodskom komplektu lurong Ean u Singapuru ples u

melodiju austrijske (iaa.hpol*e pet na manjfertaciiikoju ie oBani?irao Life Rad o u Linzu u

st(uP zMAJEva

xojt

PLESU

Centreu u Manchesteru u vel. Britaniji 20. kolovoza 2005.

lurong Community Clubu ! Taman lurcngu u 5ingapuru 5. o2ujka 2005.

.hA dG3l

llor

nExlnD

trtovoPo'I WEt{ iEroiD

uV Eritanlji

30. 10. 2005. svi 5rl eokoladicu s ka€melom

24. nudenoga 2005.

ISTOVREMENO

O NAJBROJl'IIJA PUBLIKA NA NASTUPU

KoMteARA S tanskikomiiar

Lee Evans

2005. u MEN Areni u

BACAiIJE FRIZBIJA

zmajeva 5udjelovalo ie a0 zmajev., po r0 plesaia u svakom, u Taman

PLES PAROVA

ninlta

pl€sa s 242 5udionika u Trafford

Alst ji

Na najveien' plesnom okupljanju

in Henson vodioje teiaj

Rekodnlh 814 uaenika i njihovih

Ukupno 422 para plesa a su na

23.5 ietnia 200s.

Heath.owu

IGRA 'POKVARS OG TELEFOI{A'

5Ao-u, sudjelova oje u 9rl'pokva' renog telefona l5. tr€vnja 2005.

PLES

Organlzacija 5ingapore Nat onal Wushu Federation ponavia je noli

Britanac

Townj, kluba oboiavatelja zvljezde ieriiala Starqate 56-t, britanske 9 umice Amande Tapping, okupilo !€

rodltelja iz Osnovne ikole Someryille u Ridqewoodu u NewJerseyju u

2005.

svoje 1 50. prcdavaonice u Rotterdamu.

PLESI'II TEEAJ

organizirala zaklada HBOS (Ha ifax and sank of Scotland).

VODENI AEROBII(

Ukupno 247 osoba pratioje vjeibe aerobika ! vodiu Vannkanien Waterworld! u Loddefjordu u norvelkom Bergenu l4. studenoga

tak 853 osobe inovremenosu bacile NeMonuuKansasuuSAD-u

Eritaniji, prcd publikom od 10.108 osoba. Broj gledatelja zraaunat je prema b.oju

1. listopada 2005.

ka€ta prodanih na blasajni.

frizbije u Bethel collegeu u North

A DO5IIJGNUC

MASOVNqSUDJELOV O NAJVECI

+. Nd

TECAJ PRVE POMOCT

rr b orf

cmteiaru prve pomoi

rror! ora o lc 408 o5oba. o,.ld. , Fo qa ie b.rva6k Crven (. : rr ".q.nrelnom 5rad on! DIK N..^r;ei ., flema.lom grad! N.r naot{, 29 5vrb.la 2005

TE.AJ OAVANJA UMJETNOG OISANJA

ribroln l'.m teGlu oz,vjavanja ddvrrla uml{rrno9 d5.rnia (CPR) s!dle rov. o iu 2152 orobe TcGli€ orqai zrdoodleltnr oiego/lmp€rialCountc5 anw ([oq (rvcnog [nra u tan Deg! Na

SdJH *

NOGOMETU

NOVOPOSTAVLIEN R'KORD

!ruo.o 88. or.De 3!dle o\i e s,, ,J lrrn ,r ! no.oij .ogonretu na o mo t5(on (ed o.! ! .lena.k.nl !rao! 8.r .r I prosn.a 2005

NAJVEEA UUDSKA DRZAVNA ZASTAVA

91 s'nron kaze uVdoraPr/kL GlrsgoNJ! ! Ve [o] Britaiiji22 t' l-r

: , it

h 257

( r!rn

* G

INFORMATITKI TE'AJ ll5 !.€n [a z iko e sr]a.do

Cr< I

.a!,r.r na sroi.ol svol.r re t le rrr 'oim ra o '5r r /e', !(or\k! 1l25n

r.l

li.a.u u k neskolprov rrl 5iandoigi!dleo!aole l5 ile. !a Lanx anq u

o. io ladari.u o a[oll[e

!are ler {, Fran(rkr roraz s,o,,L 1a1onr 20l6 I

BITKA

PISTOUIMA NA VODU o

t:o I nD na vodJ gadare s! re 1171 05.be.a 5!e!( s:" .c,o a Marymo!nt ! Los A._oe esr ! Kn fo,.I ! sAD u 28 t,r,ri,3 2005

UDARANJE GOLF.LOPTICE Cnl 1451 loDt.e novrenr€.o 3u rdarefc na

ll9ot

gralila

usple o

od 60

Rekord. orke(ar iia 5huberl

3pred kaza

N.f. Yo,r! J tAD J 22 ctll(a 2006, L Iovo.j! p'os ave 9od !nl .e pred(a!e tpaDalol

b,od,r-"rsIc

PLES MACARENA r829 osoba (ovreme.o.€ D c5a o rDcrref, na 3. ma.lu {rf6le l'cic de lolr /ei Re.ordJ u

C.I

E.noder!

Fran(usko,

HAKA

SAD u

5 ozujka

2005

Ui!DNo 2200 osoba zvod o le hr,<u mdo4k .e(nonila I pes, na Trqu i'edo,J: on Me

bour.e!

a!tar sko-

I rljnr

gradL

2005

BORAA VODENIM

bacio je punlef 55 000 ba ond h vodom na pia t cooqe€ ! Arnrali 23 oiujka 2006 .a p,ednavlailu konzo e Xbor 160

O BORBA PITAMA S NADIEVOM (NA.,VISE PITA)

ni melod,l! pjesm€ dr!zine r"loity Plrlo. !i'rryr look o. ife 8.ghr

oi!/.

(a fornl I

EALONIMA ulup.o 2849 n,d on'ti

Cnl oklp o !€ na icdnom mjenu sv raiu. na koko5ov oc5ima, tolen, !daralu. avlema poiovr.ama Iokosova oraha

5,d.

SVIRANJE NA KOXOSOVIM ORASIMA

nL(!p o

.le

.J .a Jda.enor: o.l 100 r.rroa (91 m) . t re !pui 1 u.utar oDr

1789 osoba

,006 n. rfornat (kom 1e.alu

I710 gorlcra, .,da,

rl.r

2006 nrdte ova o le 1169 oloba

iest nacla na stao onr

N.. o.a .o9 sreu. (e - 5 .gaoL,u 19 re la.e 2006 ,azov le pr vJkao

07r.(e.o! poduaa

.IGRA'SIMON KAzE'

ikotska le 5 vejaac 2006

cab jaikoJ !1akh

TURNIR U STOLNOM

povodu Dros ave 100 god !.1 .e

Dvle deselc'o( a.e el pe ba(iie 3! ll20 radlevef h pila ! ir m nute u .atvdojDo,b oo srolL, saien:h p tr

nole rpr .e.o u arcni Boilon ! br rai+om 9rad! Bo\o.u 29 8 200t

FORMACIJA U OELIKU SRCA UklD.o 1600.rob.to: ose ! ob kL

y.a ra nia.lena(l kol!le organ z ra. llada(ka naco.al.a s

rzbi zar,a.5l!rl! krvi! B!dimp€iii Midatr(or

14. ko ovoza 2005

LOV NA USKRSI{A JAJA

u najve.em lovu na lskrsnajaja

iak 5189 djece 4834 odras e

'{ drt liiliri

osobe. ukupno 10 023 sudlonika' tragalo je za 301.000 jaja tovje

oqaniziran 9. travnja 2006 u

5bne irountaln Pa*u u Geoa

giiu

5AD-u na Prcdnavljaniu

HORO PLES

U najveaem horu, bugaukom kolu

NAJVEEE OKUPUANJE

IMENJAKA Ukupno 1095 muikara.a imenom Muhamed okupllo te 10. veljaae 2005. n. Prod.jnom festivalu u Geek Parku u oubaiju u Uledinjenim

teno pleie u a5 metrl(nom poretku 25/16, eudjelovala je 11 961 koje se

osoba u

sofiiiu Bugarskoj

2. svibnja 2oo5

MOZAIK OD LIMENKI

Na Nacionalnom tjednu dobrovollaca

ozujk! 2006. u lohannesbursu u J!2noal ikoj RePubllci, ju2noaliika u

tvrtka zdravnvenog osiguranja Discovery

n.praviaje mozalk od

41.064limenke

. .

BORBA ',ASTUCIMA

u bolbiianucima na sv€uiilinu

Yo*u u sAo-u 17. travnia ,ldjelolalo je 3648 osoba

bany u New 2oos.

SJEOANJE WHOOPEE

Atlantiu Geolgiiiu sAD

10 2005

IRSKI PLES tak 7664 pleta<a iziiloje l0 ruina 2005. n. ulke iotplesalo irskiples u

Gradskos vijeaa irskog

KOT{JItKA PARADA

konjitkoj paradi 2T kolovoza 2005. u Santa Catariniu Erazilu Na

sudielovaLo ie 812s konja s iahatima

Doqadaj je organizkala brazil'ka

veljaai 1997., no je najbrojnile okuplianje zena svih wemena.

ZDRAVICA

Godiinji Festlval sek5ualn

tak 10.079 osoba istovremeno je nazdravljalo u paradnoj zoni oodor u japanlkom s'.du saPporo na Hokka du 7.llpnja 2003.

raz

GODI3I{JI SKUP ZENA

Uliani karneval u Rio d€ laneiru odria_

svake godine u veljaai ili 02uiku vi5e od milijun zena okuplia se u hramu

va s€

AttLrka Bhagavathy u ThiruvananthaPuramu u indiFkoj dri.viKera i, na religijskom skuPu 'Pongala' 2ene lz svih rclls ja i

2004. privukao rekordn h 400 000 nra_

zajednica Ke'ale okupljaiu se donoseci posude za kuhanje kako bi

ritualnim ainom osigurale obilelFko zd'avlje inapredak. R€kordnih 1,5 milijuna iena bilo ie na fenivalu u

NAJVEcE OKUPUANJE

UUDI

raka 25. svibnja 2005

iIA

'ASIUK istowemeno su ukupno 5983 osobe najastuk kojis mulira ispuitanje 'jele vjetrova na konferencijl catalyn u

oqanlz:cij

cArAt{xA

Najveiu rajanku na kojoije sudjelovalo 280-245 otoba na 6062 lokacije dilj€m Australije orsaniziralo je alnrahkovijeae za borbu Prctiv

FESTIVAI HOMOSEKSUALACA

iitosti l,'lix

SrasiLu Seo Paulu u

Brazilu 29. wibnja 2005. privukao je

ODJEVENIH U GORILE Priprema... pozor... Gori al ukupno 637 osoba sudj€ovalo je na utrciG/eat

KARNEVAL uoZljku ilakodnwno Pielaii

Gorllla Fun 8trn u Londonu u vellkoj Britanijl 25 rujna 2005., u wrhu prikuPljanja novca za zakladu Dian

oko 2 mlijuna osoba Kamevalje nih posjetitelja. medu kojimaie bilo 2600turina s brcda Qdee, Maryl

X.REF

UUDSKI IANAC Viie od s milijuna osoba spojiloje ruke iformiralo ljudski lanac d!g 1050 km od Teknafa do Tenlulije u Bangladeiu 11. Prosinca 2004

prctujed Ptivukao ie 3 miljuna ljudi. Na 118 ttrani.i otktiite u koien te

f{AJVISE SXOXOVA BtcrKoM oD 180" Kenny Be aey iz Belgije ideo je 26

6i\

skokova bkiklom od 180'na5ni

l?te de lour /et nfto.dr!Cabourg!uFran

manju emisie

\5-

crskoj4. kolovoza 2005

I'IAJVISE OGUUENIH

JAAUKA lams Cc.knell o9u-

Brilanac

lio ie petiabuka u jednoiminut

enlsiji N-a Paul O'Grady Shaw u tondonu M Bitanla) 23.3.2005. u

X.REF

Zetite li u(i u knjisu rckotdaT

NAJVISE JAEUKA PREREZANIH U ZRAKU

te€ livi bolie? Najqije kon-

Keineth tee (sAD) presjekao je noj min'nl samurajskim matem

rakthajte s nat', idoznaite

2ljabuku

ova auda u 60 sekundi... Mo-

snjemke, a zanh zgtabite itapetuu i uvkite se sani. Upute na 7. ttahki ponoA van da ponane€ rckatdet

MAIEM

Wzete poiel prcGavajuai

u zraku na kara-

jed.

*NArvrSE

BETONSKIH BLOKOVA RAZBIJENIH SAKoM

lels€Uu (5AD)

5 2004

Svedan n

Al chehade razbiole

betonska bloka veliiine 70 x 500 x

jednoj.n nutiu Helsinq' borqu u 5veds[ot lu.svrbnta luu4.

200 mm u

* .

NOV| RI(ORD

NOVOPOSTAVUTNIRT(ORD

NAJVISE

POJEDENIH

NAJV|3E PtvsKtH BocA

OWOREiIIH ZUBIMA Amer k.n..lose lv.n Hernandez sk nuo je zub nia

2oxnnn

55iepova s piwkih boca u 60s u TVnudiju emisije

Bitanac Ken Edwards pojeo je 5. orutka 2001. iak

n/ckllake u New Yorku u sAD-u 5. prosin(a 2001

ioha.a u minutina sni'

manju emisie 8ls Eredkfan

NAjV|IE orKoPtaNtH GRUONJAKA

Channel4. Prcma plavili-

AustG ac Rkk Caizler otkopcao

jeled.om rukorn hoz s ojodjece 42 qrudnlaka u m

n!1ina snimanjLr entsje Guinness Wa d Recotds \)

sydneyju u australskom Novom

lutnom Walnu 19 6 2005.

*NAJVTSE PUCNJEVA

EtEM

Amerikanac Chris Camp udario je biiem 222 puta u m nutiu

preltanu migoliiti, pa mine

5prngfedu u llinoi5u

sAD-!

29.lravnja 2005.

iel!dacl' zjavoletal bivi

zvuEzDA (uz PoMoC RU[u) NAJVTJE

Amerikanka Branna 5chroeder idela je a8 zvilezda u minutira glmnast akoj akademiji cymcarolina

F, ,':Af

-ilil A.

ONAJBRZA PRODAJA ROMAIiIA

K^jiga Harry Potter i

Prin nijelane

tryi hni

nattavak sedjala britanske autoricel. K. Rowling o Harryju Potteru prodan je u 6,9milijlna p mjeEka u 24 h (prcdavano je 287.554 pimje a na sat) nakon no je 15. 7. 2m5. objavljena u sAo-u. Sestinastavak knjige

o Harryju Potteru opkuje Hanyjevu jenu qodinu u Skoli aarcbniaitva i ogwads. Pdhodni €kord dr:ao je ietvrti n.navak inog

vjeniaarcnja seti)ala,

Hary Potter i planenipehat

NAJVEEA UDAUENoST PRIJEDENA SOBNIM BICIKLOM - EKIPNO Najveia udalienost koju j€ ierterotlana ekipa preia na sobnom biciklu u 24 sata znos 783 km. Rekod su postavi i N iiemci 5yb lie Bick-Gelbedinq, Kathrin Brinkmann, Anne von der Etken, Gerd Hoppe,

lulia [,,latus iMalrhais Thei]e u centru za fitnes i saunu orei Fit u QLrakenbrue{ku u Njemaikojod 6. do 7. nudenoga 2004.

I{AJVECA UDAUENOST PRIJEDENA MONOCI(LOM

* .

NOU

ntl(OtD

NOVOPOSTAVLJENI

REKOND

ouruvr(l

De$teroalana njemaika sLr

HRAIIIE iIEHUMAiIIAN E SKUPIt'lE u prikupljrnj! hrane kojeje9. rujna 2005. u Bechtekvilleu u Pennrylvaniji u

UDAUEIIIOST PREVAUENA U VODENOM TOBOGANU ekipa koju

5AD-u oBanizirala am€riak. 5kupina

Ihunder

Ime Oetjen

760,275 km u 24 eta rpuitajuai s€ niz 74 metra dugaiak

vodeni tobogan u Brem€r Biideru u njemaakom gladu nudenoga 2005.

EKIPNO

KanaalaniNalhan Hudy€ i Nolan Nykolaishen

Mario LawEndel, lan-Be

prcllitu

u 24

km rnownobtleom na

jezeru l,ladge

eta

3284,59

krurnojstarina

sa,katchew.nu u Kanadiod 4. do s. o:ujka 2005.

Novo2elandanin Ken Looi preiao je

]{AJVE€A UDAUEI{OST UZ cURANJE TRGovAaKtH KOLICA

EKIPNO

AJvEea UDAUEt'tosr 50 KUBIXA

Aunralac lvlark 'Srownie Brown preaaoje u 24 sata 928 km dvotaktnim Yamaha Aercxom u Gland PdxTraining Centreu u South i,4orangu u

Victorji

Aunraliji od

23. do 24. kolovoza 2005.

Reserue u We

lingtonu na Novom

Zelsndu od s. do 6. vejaie 2005.

T{AJVECA UDAUENOST

toranjEster iispust o s njega u Lenzburc! u Svica6koj od 8. do 9. listopada 2004. U ukupnizbrcj raiuna se samo uspon, alise L,sponii

PRUEDENA IATRAJKE Amerikanac Anthony Thornton preiaoje 153,5 km natrajke u [4inneapoliru u amer tkoj saveznoj drravi Nlinnesoti od 31. prosin(a 1988.

do L sijeanja 1989.,

p.orjeanom brzinom od 6,4 kmh.

PRIJEDENA SKU'EROM OD

378.7 km na wom monociklu u 24 sata fa graliitu za kiket Basin

Dvanaenercilana njematka ek pa iz tvdke EDEKA sildbayem na smjenu je 24 sata qurala trgovaaka kolka na 434 m dugoj stazi u zratnoj luci Miinchen u Njemaakoj23. vpnja 2005. Pretlisu udaljenosi od 294,5 km prosieanom brzinom od 12,2

uDAuEitosr

SNOWMOB'LEOM

En9€lmann, AndeE Filipnon,

Bremenu od 11. do 12.

ITIAJVECA

PRIJEOENA

To6ten Kamp MarclKuzyk,

Frank Bahlmann, preila

the Vi ley p.ikupieno je

rarvete... .

iinililochef

71.163,8 kg hrane u 24 !ata.

8alle, Thomas Anker, Nils

rendt stLrut,

NAJVEcE PRTKUPUAIJE

Ajvrir

USPOiI UZA SIUBE Najv liuspon uza stube iznosi 15.000 m, no ie v le od jedne pol virine Mount Everena. Rekord je ponigao lvi(arac Kurt Hets, kojite 333 puta popeo na 45 m visoki

spultanja moraju izvestl

a a 7

--1f'

Fanu u Salenru

ni !

uVlg

sAD

5enla 2005.

NAJvtgE PUTN|KA u

PoozEMNoJ ZEUEZNICI Mosko6k metro u Rusiji Preveze oc do 9 milijuna putnika na dan, ito 9a

miLiuna pr mje.a<a rVD-a

ain najprcmetniiim ve€9radlk m

NAJvtiE PADoBRANSKIH

Viie od 100 tona malerjala padne na Zemju iz svemna

SKOKOVA Amer kanaclay stokes zv€o je nevjeroFtna 514 uspjeina padobranska sko ka u 24 svislne od Pr bliuno 640 m,

'ata znad lezera ELslnorea SAD u od 1r. do 12.

ruruvrSe + KONCERINIH

NASTUPA Is

(pravim lm-"nom Fran.ois van der Menre, na slki) u pratniiqlaz_ benika la.oa van Deventera iDaniela Adam

Roo5a Gvi iz

nanupioje

luinoafiike

podruaju Pretoije Republkiod 5. do Naivia€

u 24

eta,

Republlke)

na 41 koncertu u

t 6.

24!3la n.

luinoafnakoj wlbnja 2005

aak I 6,

i8eo je orkenar

Br.ssband mmanuel Eenrsmond u uithurermeedenu u Nkozemskoj od

28 do29 rujna 2001.

ledrilica ASA/

An.o Im, pod

NAJVTSE

uzAsroPNtH StlANJA Chr(ian Petd ooiijaoj€ 250 osoba ob kovao njhov€ frizlr€ ! Ham_

Talijan

zaPG

drlqoj etapi (od cape Towna do [4elbournea) utrke Vo vo

NAJV|iE TRBUiNJAXA (uz PoMoerRBUsNoc oKvtRA) trbuinjaka

pomoiu trbuinog

130.200

okvira u 245.ta u Pronorutvrike A(e erated PhyskalTheraPY u Forr l:'rderdae! u 5A0-u od 24. do25.

I'IAJVIIE PRESKA(IVAiUA KONOPCA

konopac rekordilh

era

BUTvGEE

na gradskonr bazenu

sKAKAeA

oukrans Rlver

Erdseu u JuznoafiikoiReP0blicl 10.5 2002.skakaole samo

h 2l mn.

godilnje iznosl 6s4 limenke

lipnja 2005.

svake 2 min i5151

I'laJVllE TRKAIA U iTAFET|

r volrnjskih piolzvoda po (anov^ikur iapan.i poledu

14 ,'

lnrci na nazi sportskog

25000osoba umre od q adi

NAJV|SE

ZAGRLJA'A

Ameikanac Brett Shae

brinom od 23,45

pople 0,5 irara gaznanih

poiruga skog grada saita Maria da Feire od 3. do4.

Naivi:e bo'lg€e *ol(ova koj€ ie id€o pojedina( u 24 e€ ie 101, no je ponigao BillBoshoff k JUU noai.iike Republike

I,IAJVISE PLIVAEA U

STAFETT aak 2889 tud onika preplivalole po jedan kruq u 24 et'rojp vaakojlta{et

20..21.srpnja 2005. Ciie dan odriavala le prosjekod 104 preskoka u m nlt

sv€mnsk. leiF (a volaqer ,, najudalieniii prcdmei

od zenlje toji ie hr.dio aoviek, pajede 1,436 0oo

rLrln.2005

151 035 Puta u 24

u Juneauu na A lasd u sAD

dovoljno znoF d. napuni iaiu od 0,7litre izglb do

Amerikanac la.k Zatorski izveo je

burgu u Nlemaikoj 1ar9.lipnja 2004

.l.aila

vlednlitvom Fiancuza Sebanie na los' !ea, preplovilaje 11.1.2005. aak 562,9 naLtiakih m ja (1042,6 km) u 24 era na

505osoba Dvelo ie bunqee skok naA J. Ha(kett Bungyju u Ca m5u (Aunralla) 26.10 2000, ito znaii da le jedna oroba

na.ane za jo< 2,46 milijarde

izdrrao l0satikiie, a svake dviie ipo minlte moraole aesu iedan skokl

NAJvrlE...

NAJvriE

NAJVECA UDAUENOST JEDNOTRUPCEM

K.lifornljiu

ttoke'je pri ponavljanju rekorda

Am€rikanka lebel Bush preskoaila je

ko.rcrar. limem gla*€

nude.oga 2001

8rtaniji28. travnja

nd l, dEavi s najvite unoEtava na sviielu,

2005. Briian5ka vojlka prcirpie a 1.

vpija

1915.,

pfroq dand

zemLJa izvede samo Jedan

pun oket'dan je zapravo

WWW

N N TS5W O RLD RECO RD

5 COM 9I

LJUDSKA

KOD

NE POKU

res * .

l{ovt Rll(oRD

NAJDUUI

NOVOPOSTAVLJFNI RT(ORD

5A sKORPIONIMA 'IVOT Tajlandanka Kanchana Ketkaew

AJvISE

Mnteva rore JE ODJEDNOM PROGUTALA

rcko.dn h l5 000 :ivih 3korpiond

ll1;;lf*rfr{;HilTr:-f

ZENA

Dean Sheldon ddao je u unima lkorpiona du9o9 17,78 cm tak 18

verutka (dolje) progutala je 13 maieva dugih

sekundi na 5nimanju emitije

Guinnes wodd Re.otdt: Prinetime 21. prosin(a 2000. Time je

p$tavio

rckord za raivea€g tkorpiona u

I{AM3E FOrErrlMX ll(Ot}rOXA

tivjela je u staklenojprcnoriii povriine 12 mr 5 3000,korpiona aak

I{AJDUUE PREZUUAVAiIJE BEZ HRAI{E I VODE

:;";il:i;tr#:Tii:lriJi:,, lvode 18 dana. Po icija gaje travnja 1979. zatvoila u emicu

hrane

3. rujna 2004.

Amerikanac Matt Henshaw prcsutao je 6. travnja 2000. u Perthu u Aunralijl

*oi. je prgutao nruikdra(. Bili naivia€ mateva su

\.\ \..

liroki4.m, dugi58,9

cm, a

tetilitu

T{AJDUzI HoD Po VAIRI Britanac s.ott 8el preiaoje 76,2 m

Hdchsiu u

po zaru temperature od 543 do 601

ij',:fi

'C u Osnovnoj iko i Eelah u Carlisle! u Vel Britaniji 28. sljeinja 2006.

NA,DUZA

NAIDUUE PREZtvUAVANIE

MOTOCIKLOM KROZ VATRENI TUNEL

BEZ HRANE Lijeini(l prccjenjuju da dobro uhranjena osoba moie prerivjetl

4,5 kg.

30 dana

iliv

5e samo na

vodii

Aunnl, potpuo

IliiJ#1T;l'J:i*: voZ

Eritanac 5tephen Srown provezao s€

motdiklom koz 51m dug vatreni tunel na trka liitu Knockhillblizu Dunfemllnea u Fifeu u V Britaniji

leieru bez teiih posljedka za

t. 0'

zdravlje. Najdulje razdoblje bez koizumiranja ilrte hrane iznosi 382 dana, no je uspjeoAngusu Barbie.iju iz Ffea u Vel. Brita'riji. s6rbierije Zivio na aaiu, kavi, vodi, sodi ivitantinlma u bolnicl Maryfled u Dun' deelu u Vel. Brilanij od ipnja 1955. do srcnja 1966. zahva jujua toj 'd jetl', rmriavio je s 214 kg na 80,74 ks.

NAJvriE-ZrvrH

Ameikana( J.<kie Snakem.n' Bibby

o . ri, ,r,/'r., t, I'

i-1 i"i

12,5 sekundioram

2ivih tegrtula dugih 75 cm b€z dodatne pohoti. Rekord ie portavio u patku Guinnett

CEGRTUSA U USTIMA ddaoje u u(ima

frpe,.ierc

world Recotds

u Orlandu na Floridi u

sAD-u 19. wibnja 2001. Jackie re cijeliuivot bavizmijama pa j€ itreii brak sklopio u rupis 300 aegduial

,GF* \!!ItE :

2OHARA U XOVTEGU

:,:::r,e"iolftqJod

.: l ': 1.c,oD

AJvISE

j999

NA'DUUE

PROGUTAiIIH BAKUI

ZADRZAVANIE oAHA

Finac

NijemacTom Sietas zaddavao le dah 14 mln I r2 5 na dub ni od 3,05 m u Milan! u lta iji5. sljeanja 2006. Tonr se pije zarona p.ipremaotako tto je duboko disao punih 30 mln.

voz

AmeikanacW R.'R0sty' Haight lzdr taoiedoveliaie 2003. aak718sud a u .utomobilima kao liudska pokusna

utka' na rekonnrukcij.ma sudara.

NA 'ZIDU SMRTI' Najdulju votnju motociklom na lakozvanom zidu smrti' zveo je Njemac Martin Blume, koj se po zidu vozio 7 h I 13 s u Berlinu u Njemaakoi 16. travnla 1983.

NAJvtSE EKsPloztvt'ltH XAPSULA DETOIIIIRATIIIH

NA OSOS| AmerikanciW Purce , David Ni

U k r aj i n

a. stef a n

zuur Kova

ltiu k

tavanu u Montaihctju t)

Uktajini. Na talan se skio a snjega je napokon s'no

ad nacista,

iaet rigledat€lja) poslnuloje pr izvodenju slavnostrika hvatanja metka, u kojem 5e obilje:enimeiak i, barcm jednos pinolja ispaliuje na madio niiara, toji gluml da metakhvata zubima. ako 5u uto ukljlaeni iluz onirt tkielementi, trikle ipak vno opaen. NaFlavnla tm.t prlhvatanju metka

sestra koja

ie brinula

o 2otrlcltnetre MOTORNIM PILAMA

Chung Ling sooa (L kao

Davld Beavlt Phil Fravel ilvlike Hudson

BANZAI SKOK

tanzal padobranstvo sastolise od

amerilki kaskader-entuzijan Mike Daugherty. Nakon togd kaprule ru

toga da 5e padobran Dbaci aviona na vBiniod 3000 m te da se skoeiza njim.5 ciljem da,e padob'an uhvati, prltvlsll na leils i otvori prije pada

tlo!

:esre u

namjestiisu 160f niskh eksplozivi h kapsula, koje obiano sadde lainu kru,

I{AJDUGOTnAJI{ IJI

Najmanje 12 osoba (os.m n'adion aara

NAJvtSE lzDRtANtH SUDARA U TESTIRANJU VOZILA

tzDRZurvosI

Finskoj 9. stopada 2000 Eakljesumu dod.vala dvojka pomooika.

AIoPAS Ut MAoto taARsKtrRtK

NAJVrSE...

NATDUUA

AnttiKaruinen ugasioje u unima 36 bakljiu minutina sninranju emisje Guinne$ World 8e€rdr u Neltink ju u

Najdu je vrjeme izmedu

ronlaiko odijelo koje je odjenuo

detonnane. Rekord je ponavljen

nudiju

Tay or (na

Vel.

5levernoj Karolini u sAD-u

Brtanii2l.

24.

snimanju emisie Mttt /h/.e-

ozujka 1918.

EUE 5cre€n Gems u

!licl)uhvatioje

jeanja 2003.

upaiene motome pile lak 78 puta na

ft:j u Tampereu u Flnskoj.

t'avnja 2005. Eksplodiralo je

Kanadanin Aarcn Gregg

skoka iotr'aranja padobrana iznosi

. 2000. iznad Davisa

NAJVTSE utovuEt'ltH STRIJELA

vatio ih rekordnih 86 puta u Port.

Anthony Kely rukom je

Austra

ulovio

34stijee

dvie minute na

snimanju emisje ro show De, Re.ord u

sAo'u.

SAlLl

23. rujna 200s.

N.li!anu u ltalijl5. sijeinja 2006., a bo le udaljen 8 m od dvojke strjelaca.

PAD

AJvtSE sruBA

Britanski kaskader Martin 5henton

je r.11.1998 ufaprijed isaniranipad nlz 109 betonskih

izveo p

stuba Ashton

^,lemo.iala

Bitaniji.

WWW.GU

N N

ESSWOR LDRE CO ROS. CO M

s K

:i&

NAJVISE POJEDENIH EOMBONA SMARI'Es U TRI MINUTE Bdtanka Kathryn Ratcliffe !z pomoa

ZELIE Lt Btfl REKORDER?

Ako:elite vidjeu svoje ime

E :.

itapita zajelo pojelaje 170 bombonai

knjizi rekorda. a ne znate

(a sma'l,es u

triminute nasnimanju enislje ouinness Wa d Recotds 20A5 Roadrhow u Trafiord C€ntre! u ^,4ancheneru ! britanskol pokraiini Lanca-

nadahnu(e kod kuae Na ovim stran cama pronaa aete

shire 27. 11.2004. Kathryn je prvire-

kord u toj kategor portavila jo5 2002., ali eake godine poboljiav.a rezultat.

prcdmeti, poput nipaljki, papi6, igra(ih karata i smjernice za rekorde

ovlh

NAJV|SE PoJEDEN|H

reods.con qdfiisathome.

zR A

nr2gdrnr mnure

izlu2.e roreje si.picima za ieo 6a zrna l6ie le rize u trimlnute, jedno pojedno. Ta9'(Vah Good nq a

jlSvix#l?,,,**-*{t |

NAJVE(I A MOZAIK OD M&M BOMBO NA

Nowzelandanin Maur ce Bennett

izradioje portrct ame ikos pjevaaa Erninema (ak6

Peterborc!gh Regional Co legeu

5040

u Peterboroughu u Vel koj Britanlji 7. nudenoga 2000.

"';

predstavjanju knjige zelite /i biii rekordel? sn manju emisije 'ra Fox & Friends u New Yorku u 54D-u f. ipnja 2005.

t{AJBRZE oBLtKovAN PAS OD BALONA Rukama lza eda, Brtanac Craig 'B ink'Keith napravio je pudlku od balofa za samo 9,25 sekundi u w€du Gujnnenovrh rvjetrklh r€torda u Londonu u Ve ikoj Britanili25. sv bnja 2004

qfotrilebioje

ba on za inodeliranre 2600.

/-'.h.

tt i,

boja. Portret je poslao na natjecanje

Color My Wodd, koje

olganiziGll

tvorci tvdke I,l&M. Najteiidio pMe", bila je samokontrolai 'Powemeno se

I'IAJVISE POJEDEi'IOG ZELEA u MtNUTt

Amerikanka Noelle lke pojela je 45 g telea u jednojm nuri

MauhallMathe6 l.)od

M&M bombona u ie't lazliitih

niem mooaoqrd,i.lia da ne

ll -

ooieaemiombone roiiq, treb:ti

-;rid'6-".dir,.r

NAJBRZE

PRESVLAcEt{JE popLUNA

Britanka Lz Ba*er stavilaje navlaku na dvonrukipopiun 2a samo 1 min l 1l s u BBC-jevu lv centru u Londonu u

Ve. Sritaniji25. ypnia 2005.

NAJDUUA VRTNJA TAVE

iIA PRSIU

Jvedanin Ande6 Bjorklund uspio je na

prnu vrtjeti obiinu aluminijsku tavu iidne 30 cm prnih l4mlnuta na snlmanju emisije GuiDnesr sekord rv Stockholmu u Svedskoj29. 1r. 2001.

NAJBRZI PERAEI PROZORA

odredenom natjecanju u pranju prozora, dvoje Britanaca nadmaiuju sve druqe:Terry Eunows ilanine Guteley. T€rry je oiktio trinandadna uredska prozori ve iiine I143 r 114,3 cm sekunde na zgradi NEC-a u Birmingharnu u Velikoj Britaniji2. orujka Koristioje 30 cm dlgu napravu za pranje prozora l9litara vode. neje izvea ist pothvat za 25,38sekundiu hote u Noliday lnn u skom gradu Newcanle-upon-Tyne 23. travnja 2005. iiime posiavia ,vjetski rekord u tenskoj kateqoriji. oba dosadaja nadgledala je Nacionalna f€deracija

F' -r1

+. NAJBRZA PRIPREMA

NAJDUZI LET PAPIRNATOG AVIOiIA amerikanac Stephen Krleqer b:cio le avlon od pap ra na udaljenost od 63,19 m u hanqar! pokraj jezera Moses u Wash ngtonu u 5AD u 6. rujna 2003. Av on je bio napravjen od lista pap ra 44 istandardne ljepjvetrake duse 30 nm iiirok,"

SENDVIEA STOPAI-IMA Amedkanac Rob W lliams pripremio je, koristet se samo nopallma, bolonjskl sendvia od iunke, 5 i 'a salate te 9a ukrasio maslnanta za 1 minutu s7 sekundi na snimanju emisje Guinneis World Re.ordtj Primetime 10. (udenoga 2000. sastojke iz omota takoderje izvadio

25 mm.

NAJBRZE SPREMANJE KREVETA U PARU Ekipnirekord u spremanlu kreveta na kojem se nalaze jedan pokrivai, dvje plahte, podlosa, jastuk,

NAJVE(E svuANJE TAVE A uminiFka tava promjera l0 cm

NArvrSE

jaltuinka, deka ikutnlddai knos

sLAMetcA u uslMA

svljena je na 23,5 cm u 30rekundi. Pothvat su lzvea dva rekordera. Prulje bo Amerikanac Craig

Svcara. Ma(o Hort uguraoje 258 damaca za pi(e u usta ddao ih tako 10 sekundi u Beipu u lvka6korn gradu Bernu 22. travnja 2005.

sekund, a postiqle su qa sestra Sharon str nger imedk nska se(ra Michele Benke (obje iz vel. Britanlie) u Canarv whariu u Londonu u Vel kol Britaniji25.

Prmphrey, kojije rekord postalio 16. inopada 1999. r Los ange esu u Kaliforniiiu 5AD u. Druq rekord

iTo vAM

POTREBNO?

I .

Balohiza nadetnanje (5)

zrna tize (65)

Bonbani str€n

Q,a)

Pasuda vade sa sapunon (9litara) i sputva za

, Stipaljke (160) ' Papn A4 i ljepijiva traka . slanti.e za pi.€ (259) . Tava (1, prcnjerc ia cn)

nudenoga 1993.

NAIDAUE BA.ENA IGRACA KARTA Ameriki madioniaar

ck smith

m. bacio je jednu sraau kartu na udajenost od iak 65,96 m u

Milnchenu 26. sijeanja 2001.

aleveland State Convo.atlon Centeru

NArvrSE lflPAUKl zAKVAeENtH zA LtcE Br

t.nac Gary Turnerzakvaioje

lke

159 druenih

iiipaljkiu

21.l.

2002.

I'IAJVIiE JAJA U JEDI'IOJ RUCI

lvanchesteru u ve ikojBrltan j 27. nudenoga 2004.

Oh u u sAD-u

Britanac Daniel l,4ller usploje drZau 11

jaja u jednoj ruc u srednjoj ikoll

Hexam u Nodhumberlandu u velikoj

I'IAJVISE ITIPAUKI U

5.travnja 2006. svjedokinja le blla pomoanka prcae nika, gda Britan

JEDNOJ NUCI B.itanac Eliiolt Howes uspio je 9. vpnja 200s. u Newburyju u

NAJvtgA KULA oD

britanskoj pokrajin Berkshlre sk nut 5 lz€ta za rublje 22 itipaljke I drzat ih u jednoj

l(ocKrcA SEeERA Britanac [4at Hand napravio je

19. ipnja 2003. kulu od 1194 kockice ie(era vsoku 14s,5 (m

ruci. Zadriaoje itipaljke u !aci ne dodlrujrti ih ni jednim

u Berlnu u Njemaikoj.

O NAJVISE ZUCR NA LICU Ameikanac Tim lohnnon balansirao je s 15 ilka

od r>

nehdajutes aelika na svom lcu (pojedna na svakom obrazu, trina svakom uhu, dvlje 'ra bradl, dvje na usnama, jedna na nosu trina

telu) punih 30 sekundiu srcdnjolSko

Havens u Piedmontu u Kalifornlji u 5AD u 28. svlbnja 2004.

\\r$/

I t\ { irri WWW.GUINNE55WORLDRECORDS.COM

MLADI *

,! aa

NAJMTADI POSJETITEU

OIUPINE I'TANICA Amerikanac 5ebania. Harie (r. 19. rujna 1991.). u(enik 8. razreda iz Floride u sAD-u, ,punio re 4. kolovou. 2005 do olupi.e broda RMS litanic u podmohki Mt 1, u dobi od 13 godin., 10 mle5e(i i 15

d.na. z.hvaljuiuti iom rekodu, ovjekovjeaenom ponavljanjem gravlrane plote na olupini (mala

nika). S€banian je ponao rcdoviti

I{AJMtAOI...

IIIAJMIADI

tzvoDAtr

VRHU BRITANSKE

UESWICE Clanovi britanske grupe [4cFly, nijeva nade3no:

Judd

(r23.

H.ny

12. 1985.), Tom

Flercher(r. 17. 7. 198s.),

(r 12.l.1986.)i Dougie Poynler (r 30.11. 1987.), najftladi su glarbe ni(i koji su &aput doili na Danny lones

ljestvice albunima

n@l'l on

the 3td Floor 5. senja 2W4.l

Wohdenand 10. tu)na 2m5.

DRESER IIVOTIT{JA Najmladi drerer iivotinja sa uakonrkom dozvolom za obaulanje tog po5la bio ie Bitanac Ca.l Ralph kott Norman (poznat kao 'Kapetan

14.

nudenoga 1315., iako je umrc

$mo p€t d6na poslije. Alfonlo Xlll. bio je !in p'eminulog k.alja Alfonr. Xll., a na,lijedio qaje na dan rodenia 17.

svibnja 1885.

iIAJMI.AOI LOVOCUVAR

Carl',

r 23. oluika 1958.). oozvol! za d'eiu'u zivotinja p'ema bitanskom

Eitanac Robe.t Mandry {r 1. rijetnja 1994.) pryije put prcfesionalio

zakonu o tivolinFkim prcdnavama i! 1925. dobio je 13. otujka 1970., u dobi od samo I godin€ i 355 dana.

N.jhladi monarsi na svijetu bilisu

vodio lov na im6nju svoje obirelji, na fami Holdshott u Hamprhicu Velikoj Eitaniji 9. nudenoga 2005., u dobiod samo 11 godina i312 dana. Robed je te sezone, od listopada 2005. do 1. velj.te 2005.,

francu5ki i ipanjolrkl kralj koji ,u

vodiojoi

ponali vladari u trenutku rodenja. F.anorki kralj lean (lvan) l. bioie sin prem nulos Luja x. inaslijedio 9a je

wog Prethodnlka Colina Pa.lonsa

I{AJMIADI MOiIARSI

lov., nakon umi'ovljenja

Robed vednu rvojih vikenda nakon lkole posvecuje po3l!

iveie.i

NAJMTADA SKAKACICA

uTtcE Meklikanka kir Alvarez (r 19.lipnja 193.) pon.l. je u prosincu 2CrO5., u

dobiod 12godlna, najmlada oroba koja j€ rkotila 518 rnetarrke litke La Quebada uAcapuku u Meksiku. Go' e wha litic€ viioke 30 m udaE o vodu bninom od 90 krvl'l

ba koja skoti

lovo.uvara, koji uklju.lje pomasanje

pti(ima, kontrolu itetoiina

pr preme za sjedeau seronu

irArMLAoA Pollltcxa ZATVOREI{ICA Trcgodilnja Tha ntWunna Khin i2 Mianmara b la je jedna od 19 prctuvladinih

prcsvjednic.' zajedno r majkom uhiae na je u !.pnju 1999 u Peguu u Mianmae

NAJMLADA RADIJSKA VODITEUICA

Cnogodlinia Ame.ikanka Kimb€ney Perez(r. 20. 2. 1998.) svakesubotev6di

enrisiu na radiju KLAX 97.9 ta Baza FM

Lo, Angeletu u

Kalitomii! sAD'u.

I{AJMLADA OSOBA 5 PAROM uMJETIrltr leKtH RUKU

flo

Lteinik Dipak Datta ugradio je 2002. ormogodiinjem Eitano Kyleu Bartc nu drugu bionitku ruku u odoj bolnici Nodem ushetfieldu uv &itaniji. Kyleu tu amputkaliruke lnoge nakon 3to

1998. zararen meningitieom.

Prva ruka uqradena

muie200l.

a a 7

--1ft

I i

NAJMLAOI BROKER 5 DOZVOLOM

IME Nkk Stoekentoek

Koreia) (togo) (Pakistan) Ha5an R.za vani.a r.g s tivica+ar Kim Yun'mi Uuina

Soul€ymane Mamam

lo5eph H€nry

Nuxhall(saD)

DO8 12 god.

svje$kipflak uekokovima uvodu 12 god. i141dan cvajatka olimpijsrog rlab (rlil..je) 13god.i85daN sljetiko nogomdno pmenrtvo 1l god. i:l10dan: Medlnarodne utaknice

kriketa

(Njenaaka) acavin Gordon (l6ka) B i sutheiey (Vel.

irqiocarcia

Bilanija)

(Jpanjoltla)

Ptoa bejzbohka

liga

15 god.

Pobjednik Wnbledona

Stephen

(SAD)

Princetona u New lerseyj!, koji

t 2a brokerc serle 7 Nacional' ne udruge o5iguravalelja poloZio sp

25.linopada 1993., u dobiod

emo

i12!

(muilad

17god.i227dana

Ragbtaika 9a 17 qod. i229 dana Bokaiki pru3k ! r€ikoi kaiego.iji 13 god. i 11 dana Ryler

17 godina i206 dana.

klp

NASCARA svjetsk pBak u rnoo*e,u

199od i229d.na 19god.il50dana 20 god. i125 dana

21god. i105 dana

NAJMI.ADA OSOBA KOJA iIA SVIM

. ^NAJMLADI

JE SKIJALA

dan

KOI{TII{EI{NMA

17god.il5d.n.

vozat

HendryV€.Brtanija)

i314dana

16 qod.

H€nriComet(Fraf.ulka) Pobj€dnikTolrder.an.ea Kyh sukh

14 god.i227 dana

Poteo c Whohdo;a Ome) 15god.'2s7d..a

chia<hiiq wu qalvln) svjeteki ptoak u p@/u JamiebnFinlay{vel.srllanija) ragbi.ikdlnija Bori5 3e(ker

dozvolom je Amerlkanac Jason A. Ean€ z Najm adi broker

OISCIPLINA (N zozemrka) Pikado

laHovsKr

Amerikanac Imothy lumer Hayes poaeo je rkiatiu dobiod letii godine na

lkia iltu

VELEMAJSTOR

Strattonu u vemontu u

Ukraiinac serqei Kariakin

sAD u. U dobiod 11 god na rkiao ie u Europi (Coumayei ltalija), u dobi od 12 godina u Aunraliji irhrcdbo), a u dobiod 13 sodina skliaoje iu Africi (oukaimeden) i Juinoj Americi (ti1e).

zaronio u lpilii! CaMash Cenoteu blizu Akuma a

NAJMLAOI VODE GERILE

Anla.klike), 5kljaiu(i u Az ji

mara zvan! 'Boila voj5ka' predvode Lur her l Johnny Htoo,

I2!od lnii

tljeaija

1990 )

medu.arodnoq iahovskoq ve emajstora 12. kolovoza

2002., u

Napokon, u dobiod l4godina poljetio je po5ljednji konrinent (o5im

Pobunjeiiik! etn iku m liciju iz Man

12.

dobiod

godina

i212 daia.

t .

NOU NEKORD NOVOPOSTAVLJENIR€KORD

blizanci

za koje govoG da imaju'mittiine mo{l'. Ia je sklpina 24 L 2000 d.ia a 700talaca puna 24

sta

boln.i!

Rardabuu

T{AJMLAOI GOLFER XOJI JE POGODIO RUPU JEDNIM UDARCEM

ir95

dLrboka

iIA-IMLADI IzABNA I PAPA Eenedikt lX. izabran je za papu u trimandata:od 1012 do 10,14, od travnja do rvibnja 104s. iod 8. nrdenoga 1047 do 17. rpnja 1048 Pretponavlja se da je tajlalijan ponao papa ! dobl od emo

Amedk.nac Chrinian Cae€nter k 6.6. 1995.) pogod o je rupuj€dnim Lrdar cem u dobiod 4 godine

kojojje voda

dana u

goll klubo Mountain !'iew u Hickoryju (5leveha Karclina, SAD) 16. 12. 1999. rbi'rdaita iSrati(a goEa koia jc

11ii12godina

posodlla ruFl i€d$rl| udarcm je Bitanka Katy tanglE, koia je u dobi od i135dana pogodila 3. rupu na

IIIAJMLADI

9 god na

FIIMSK REDATEU

golligraliitu loest Piner B€€ch6 u B.oughronu M Erit.nija)9.8 2m5.

Nizozemac Sydney Ling

srudenoga

(.20.

19s9.)'eiiraoje

u dob

od samo 13 godina profesionaln

NATMLAoI SPtusxt RoMLAc

glanl

'lpilirk detko', r

1983.)

liln

Lex the

wondetdog

(Nizozemska. 1973.), triler o

Amerikrnac Tony DeRosa ml. (zvan

pruiie put

NAJMLADT sponrnS

NA X-IGRAMA Japana( TakeshiYasuroko

(r 25. lipnja

prvije put nastupio na X'lg.ama u dk.lp iniAggresive /n{ine skate ve,1 1986.)

20.lpnja 1998., u dobiod

god na

WWW,GUINNE9SWORLORECORO5,COM

;rutr

ZLATN .

NAJSTARUI IGRAE U LIVADSKOM KUGI.ANJU (r.17.3.1905.) z

B ack-

bio predsjedn ik Kug

lai

kog kluba Woolwich and Plumstead.

."o,rro*u,

PROFESIONALNI PLESNI

ANSAMBL Ukupna dob l0 alanka plesnog an5ambla Tivoli Lovelies iz Melbournea u

austrakkoj dr2avi Victoriji biia je 746 godina i 147 dana 12. lktopada 2004. lzvorna putovala je Austraiijom,

,abavljajuti sledatetje ionslilanjem, gutanjem

NAJSTARIJA PROFESIONALNA PI.'AI{ISTICA Rumunjka Cella Delavrancea (1887., 1991.),

najnaria profesionalna pian

tica svih wemena, odrzalaje posljednji

javninastup u dobiod l03godine. 12

azila je na iest bisova.

IIAJSTARIJI AKTIVNI PITOT

Putl{taKoc AVtoI,tA Reginal Thomas Weaver

izluznoafriike

Republ ke (r. 12. 10. 1932.) poslao le p lor 1 95 7. Tat 73-qod i3nji rekord er joi ahivno

l€ti, a u ozujku 2c06. ponigaoje rekod

NAJSTARIJI ZMA'AR

u;sTAntJt covlrx

Amerikanac Nea Go$ ml. (r 25. istopada 1920.) joije 2005. aktivno, nekoliko puta mjeseino, letio zmajem.

I{AJSTARIJA NEVJESTA

Ta ijan

Aunralka Minnie [,,lunro 31. svibnja 1991 u dobiod 102 godne udaiaza

1919.) sudjelovao

od nevjercjatnih 6500 sati u zaku.

ii,ttjt'*t*o"+

uso sansonetti(r.10 sijeanja je 10. travnja 200s., u dobiod S6godina i90 dana, u

ler!

83-goditnjes Dudleyja Reida u Poinr

eksperimentalnom

Clareu u arstrakkom Novom luznom Walesu. Reid je bio dovoljno m ad da

besteiin5kom stanju'spaceland, u posebno pilagodenom Boeiigu 727 u Fo't Lauderda eu na Floridiu sAD-u.

b.rt€ii65*om staniu je Ame

Najstarija iena koja ie l€rj€la u

NAJSTARIJI

DoBtrNtK PoeasNoc SPORTSKOG NASI.OVA amerikanac Morton Cohn najsrariji je dobit'rik sveuiiliinog poiarnog tportskog

lova. Poadsn nasov

dodijeje'r mu le 28. sDnja 2001., kad mu je b lo 78 sodina l8 dana,

kanka

Dorothy Simp6on (r 27. nudenoga 1924.), koja je 22. srpnja 2004.leijela

na juiinu tLdobiod T9godina i237 dana.

u bestezinskori stanju 76, u

Zrakoplov je poletio iz zlaane baze

zukov*i blizu

Moskve u Rusiji, a let je organizirala amerltka tvrtka space

s2 godine nakon itoje postigao sjalne rezultate u go/fu za sveuailifte

Mkhigan u sAD u.

NAJSTARIJA PROFESIONAI.NA

(oruRAUKAitca

a.. \ * NAJSTARIJI

PACIJENT PODVRGNUT OPERACIJI SRCA Amerikancu Herbedu Caffingtonu (r 17.llstopada 1898.) ugraalen je 10. lipnja 1993. sriani zalstak l4edtronic HancGk tr, u

dobiod 94godine i

dana. za

129

istakjejoi radio

1s.

lipnja 2005., kad muje bilo 106 godina i 134 dana.

Amerikanka Donna Vano (r 3.6.1953.) natjeie se kao profes ona na koturalj kaiic od 1991. Natj€te se iu dis.ipli

nana skatebaarda

snawboatda.

I{AJSTARIJI

srolNorENrsAa Najnaiji stolnoienii.i je Bdtana( Art hur sweeney (r 1.12.1915.) koj jeu doblod 89 godinajoi igraoza Raven' head Rebeke u nolnoteniskojligi Nottinghamshkeu u Velikoj Britan jt.

lfj' iIAJSTARIJI NATJECATEU NA GOLF.PRVEI{SWU Nizozemac Ed Alofs (r. 13. veljaae 1902.) natjecao se na ptuenstvu compaq world

Putunq Championshipt 1997. u Orlandu na Floridi u 5AD u od 29. nudenoga do 1. prosinca 1997., u dobi od 95 godina 1289 dana.

iIAJSTARIJIASTRONAUTI i;J Naistar li anronaut ie Amer kanac John

6enn Dl., koi jeu dobiod

godina i103 dana bnsnan usvemir kao ( an poede Dbcoveryla 5I5 9t 29.

IGRA.ICA

istopada 1998. Mlsijajetrajala 11 dana

NAJSTARIJI PJEVAC NA a BROJU 1 BRITANSKE LJESWICE

dcpio navh

ljestvlca u

ypnja lel4.) najnada je

sijernja 19a3.), koja te u dobiod 5l godine i67 dana 5 ostatkom pos.de ansirana u misiji575 76 Atlanttr 22

iIAJSTARIJA OSOBA I(OJA IRIALA MARATOI'I I.IA

re aak pet p0ta letiela u

redoviia ig.aiiG hokeia na t.avi na svijetu. cijelu r€zonu 2004.nt. iqrala le za ekipu Yeovil & 5he6ourne ld Xl u ienskoj hokejaikoj

aemir

Do6etu u Velikoj Eitaniji,

SVIM XONTINENIIMA Amerikanka Nlargaret Hageriy nda a

ipnju 2000.

ie maraton na svih sedam kontinenata za mao manjeod 10 qonlna. Pruu

V B taniji.

nudenoga 1995.,0 dobiod 72 godine i 225 dana. a

I{AJSTARUA ZEI{A NA VRHU MOUI{T EVERESTA lapanka Tamae Watanabe k 21.11.

pothvatje zavdila

dob od

81 god

NOVIREKORD I'IOVOPOSTAVUENI NEKORD

4. srpnja 2004., u

101 dana.

vrh [,,lount Elercsta

NAJSTARIJE NATJECATEUICE NA IZBORU UEPOIE Da bkte mogl sudlelovatina izbo.u ljepote Mi J€nio. ameriG (prui put oddanom 1971.), morate biti:ena koja je doregnula'dob elesancje', 60 qodina liv !e.

u dobl od 53godine i177danr,15.5. 2002 ! 9 sati i 55 minuta, re tako ponala najnada zena kojoj je to uspjelo.

u svemiru bia je

o2uika 1996 iatlse na zemliu spustio devet dana posliie,31. ozuika r996. shannon Llcid bia je jedina iena koja

utrkutda ate

I 938.) popela se na

Iajrtarij. len.

Amerikanka Shannon Lucid (r 14.

dana iznad cranfie da u Bedfordshircu

je u dobiod 60 godina album 8e/oad (ots

1998.

hvat zvela u dobiod 80 qod na i166

1940.), kojem

javljen 27. rujna 1999.)

i9-

uVBritanli23.8.1986.

dos€gao vrh ljestvie je sritana(

(r 7.lipnja

eriakoj saveznoj drzavr Wash

Rekod za naFi.diu ienu koia je sanFst lm rkoaila padobraM drtiBritanka Sv via Erett koja je pot

Nainaiji pi*ai kojijes novim 6bu-

a nr

ton. u dobiod 96godina i63dana.

ATBUMA Tom Jones

HOKEJA NA TRAVI Britanka lulielones k 13.

vratlla se na Zemliu 7. nudefoqa

iIAJSTARIJA OSOBA KOJA JE SAMOSTALNO SKOIILA

PADOBRANOM amerikrnac Mllburn Hart skoa ole 18. 2. 2005. samostalno padobranom

,r-

bliz! Nacionalne zlaane luke Eremerton

NAJSTARIJI STATNI KOTUMNIST U

NOVINAMA Amerikanac lack Iucker 1914.) od rvibnia 1994.

(r 25 travnja pile kizaliinu

kolumnu ra iaiopis Wen Coldy Week, u Richmondu u ameritkoi saveznoj ddavi

(aliforniji.

.JRIDRECORDS COM

tot

L]UD5KA

ftrrffi

PO5

SLUZI

.r:::'

hD )

\--

J-) s t'

ffi:&t I lndiji28. prosinca 2005. vuiiti layarimhin rekod? Da bismo ,dm po- 09 \lLpili \no 100 p ed^ era za-olirp p.'lareljd '. od vdm p.ctiid 10 p,edmeta \lL(djr ^ rcdo\ jedor. a !i ih

Gana 5abha u Hyd€rabadu u

Mislite lida motete

pokuiajte zapamtitiinm rcdos iedom. N.kon ioga pokulajte itako dalje ae dok ne pGtan€te dobri u rome. Zatim se moida mozete pilavitiza ponavljanje pravos rekordar Na 7.straniciotk lt€ kako to uiinlt. netnol r 20 predmera, pa s30

dr'.

! {e

d (H i {!'

S.r ..t /

{

\i..

N..\i g, \.''a. i,

e-- \

b' h-Qi'-

3 \

. :\-, ,\

ffiffi

ZBIRK

l.t v.|mlho (lUs), uhldu.ni

tsgodianil humd., po r..lmnlu rdjetnil i irtu$n 5vj.r.*l Futni*, drll nrord a n.jv.a! rhide voal@ a fiuanltu. NLd dl€ od 20 lodld

.tsDlimi.. nhlEv. rblrL r..n.&rh

*!plj .

Z.&o tv.ka

uqio

vrcal..

a nsanlnu?

je jedinstrena. a na

li5lN ire i anihi ai@r strdEkim

€bi im.

znal komp.nije. naljepnkama ilirukom

phanim menima ne ulaze u moje blago.

Od.tl.

iloblv.t.?

R€ddita potovanja na Oaleliistok teno u zaine luk , p. ndtojim u tranznu

pokupin r.zliaib re6.e za muaninu od avioprij€voznika iaviokompaniia. 0obiv6o *m ih i iz drugih iaora, jer je remogute kdiniti

gDrN

1000

l.i

uutrrturu

Nizozema. Niek Vermeulen posiedule

(ka

54106

ETIKETE S ODJECE

Kinez Tao Chun Lin posjeduie zbirku od 102.005 etikera 5 od koje rkuplja od 1970 ih

avionskih vre-

li omlU.n!

vEticl?

Vreti.a za muaninu tvrtke F nnaviat on koia pikazujebba koj pdEt4 alim wet i(a 3vi.a rlk€ .viokompanij€ Te ll An i vno rie*a (LM{va s<i(d ioa prije

bllo muano

N€, .ikada, alidvapur em u avionu pok upio 'pun e' v.eaic€ i morao em odmah nakon toga opratirukel Kad bi di bio mu.io, moji prijatelji b

nireklidaupotit.bimono

iIRAFE

tih aviopijevoz'

zbi.ku od 6701 et kete s boca vode,

Niemaakoiposjeduie zb rku od 2443 predmeta povezanih sa iirafama, koje skupja od 1974.

dr:ava

s 1327 razn h

vrea.

PINGVINI

sovE

Nilemac Benjamin B nkau poieoje sku

Oianne Turner

pljat zbnku kadjedobio pliianog ping vina za pru rodendan. Danat 15 godina

zbirkL od 18.055

ije posjeduie

iaii

1289 pingvna

Ma nea

igraia

mu je primje'ak veliki pingvin zvan (origrpinguin.

ka. Najomi jen

od 1970-h.

R u ,a

\-:

A .\r

il,*

--1

susa Fo6ter iz Ereitenfedea

por

lmt

ab rll

muinln! od prib zno

1000 razlii

iudl skuplja vretke u NDozenrkoj, Njemailoj i 5A0-u. Danas diljem sljeta po{ojivi<e od 200 lkupljaaa.

ETIKEIE S BOCA VODE

* VRECICE

v.rlh to*ffilul

naije vno malo 1970-ih, rlirve vii€

rdliahih &io{oopania!

Skuplja ih od 1992.

AVTqNSKE

s{,

Ta ijan Lorenzo Pes.iniposjedule

iz 95

Bilo

,. li vam il.d

vod.

6lu9e

rhrre

I a7

985. sanjay posjeduje I

skupio je 5006

naivetu

lz svih s0 ameriak h saveznih drzava od 1981.

PRIVJESCI ZA KUUTEVE F orn k Colonije u Urug-

Em lo Arenas

vajr posjeduje 25.630 razliiiuh privjesaka za kljuaeve.

skrpja ih od 195s.

LONtICI ZA KAVU

oniiaa.

BOCE VISI(IJA

Portugalac Alf redo Gonlalves skupio

-{.

.9 tr">

z 80 zemalja i

F. ,E

SIARI FOTOAPARATI

Dili5h Parekh iz Mumbaija u lndili skuploje 442s narih fotoaparata od

"r.

19-11.

Njem ca lrma Goth poiea je skupljati onii(e za kaw prije dvadesetak godina itrenutaino posjeduje 1028

czliiitlh

L.!

t v fr,

Har ey 5p ller

hrafom

zbirku kovani<a (iz najviie ddava), 23t kovanica iz 235 lazliiitih ddava.

'€ ' !

sanjay Relan skupioje 221

.ovianku iz 221 razliite dr:ave od 1

*JELOVNICI\

NOV.ANICE

id la.

GUMICE ZA BRISANJE

Njemica Petra Engek skupia le

nevjerojatnu zbirku od 19.571 raliiite gumke za brisanje iz 112 dr:ava od 1981. Gumke su izoiene u 22 naklene kutije u Petrinu domu.

* .

NOVI fiEKORD

NOVOPOSTAVL'ENIREKORD

10.500 boca viskija razliauh oblika i

GUMENE PATKICE

boia.Ta ie,birka otvorena za javnon u A fredovoj trgovini Wh,tky & Co. u podugalskom gradu Lisabonu.

zBINKA

BROI

PRIMIEFAXA VIAsNII(

SKUPUAIIJA

(sADj *!;i!;ti;ieja!e te-d! 5!3 M;i;ed s dthnein 'OCETAK 1542 chster Lindgren (Kanada) * Kopae za rcmen 8!8 r:jlqi rYey qaql iDtlitvJt: ig.i *Naljepniceza kugldje 1i.455 ctdic Brown (ve! 8rilanija) e21 ulrich Kriekhs (Njematki)

861

fi,t; *Riiigyfqgji lx,ylti" *Mo6li plov.l frstire

*Staklene3niernekuqle

1970-ih

1P?

19&:il 19i0jlt

Roberro A. Fuqlini(Arqenuna)

iFl(a:ll

904

1957. 1970.

l:Aoi (!:ni!ja)

!rr0 1s70 h D9-0:1 . 1970-ih.

travnja 2006. posjedovala 2s83 patklce koje su

{Aliralija) (Kina) 2002.

H€nryvandeligt

wendy su€n

prijatejlma koj su ih ito se toliko svidjelo da su joj poi€li darivati palkice. charloue je 3.

vidje

lafralsreeq (Ku€jt)

17-4 rhel'

sljedeeeq tjedna kupila je joi trida lm prave drultvo, a

1515 R€inhard Sr6.kl Guniia) a30o Cto d w€s.hsmoser (Njeiaik!) 5630 Wang Linqxian (Klna) asoo !9e DoJ,;rpn

621 !020

Amerikanka cha otte Lee potela je skupljat svoju rekordnu rblrku kad je 1996. kupila trigumene

:H;iff',"*' ll:; l"'jJil,:j,,^", *0,',.ool

t J-

J c

* )

'. 'z'A

fi* -.t &,i

ul ,) NNESSWORLORECORDS.COM

1O5

FANTA5i6\io Vo.E I PoVR.E

1.28

HRANA PCE

1t0

HOBI] RAZBIBRIGA

134

IGRA IKOCKANJI

136

NAJBRZE

trnupRrulr PURANA Vnce.tP iigtor z (ooteh aukskol qrofovr cala. oi..uiaole pJEna za l minut! 30 rekJnd n. re e! zil iTE u Dub in! l7 5tldeloq. j980 Vf(enrie 15. pros.(d I978 postavo rekord! ub jaii! .erup:nl! 5tot.! pJraia, iro le posi gao za 7 s:tir 32 m nur-"

105

GU]NNF55 WORLD RFCORD'

2OO7

r:,.;

.{*

vo'

vNr svuET nevjesta sumel,kog kralja sh'i'sina, kojiie vladao izmedu 2037. i 2029. pr Kr Pjesma poainie nihovima:

Mtadore.jo, d?s ycu none, vetika je ljepota twja, nedeni,

vetika

ie liepota tvoja, nedeni. ICA

PNVA

vozila na taenkama ko stiliru 'EUEZ Babilon.i (oko 2200. pr Kr.) i nari

Gl.j. Najsiaijizapis o traan(ama kakve danat poznajemo je

NAJSTARUE

ZALEDENo

$ i

TIJELO

u i(om polo:aju kao i aijezde a jeidu Orion. Predmet od

kulturu rediinie Eurcpe p je s000 godina.

lpiljiu

ledentaku ! Tnokkim A pama ia ta ilansko' -austrljskoj qrani(i. Anal za 6trija, kako je mumija nizvana, i njegole imoline pru:ia je arheolozima novi

NOVI fiEKORD

NOVOPOSTAVLIftI NftORD

da !e katanrclalni val virine 490 m

NAJSTARIJI INSTRUMENT KOJI

uocuer

SVIRATI Ekipa adeologa predvoalena kinesk m znanstveniko.n luzhongom Zh.ngom otkr aje 1999. iest neo; tetenih kineskih konanih frua na rih 9000 godina. Na najbolje ctuva 5u

odsvirati melodijLr

L jelrua duga 22 cm, ima s€dam rupa

izradena je od koni noge

a.lnnr! otk venikod Jlahua,lo

cfrenog krunanog 2dra nrentisu

kacije starog poljodjekkos

a na

naplavnoj ravnicizLte rLjeke u Kinl.

,.8

GUINNE55 WORLD RECORDS IOO'

ketao btzinom od 160 knth.

prcnadena do dan.s. Prccjenjuje se da su rezbaile izradene prije 5000 godina.

nojfruli uspjeli

bjelokonije leliine 38x 14 x4 mm, a ,rad I s! sa ljudi aurignaciena (razvojne faze m ades pa eo it ka), o kolima 5e malo zna. roje ijedan od najrtariih pikaza iovleka. Niz rezbaija otkrivenlh na nlje.i u KnoMh! u kskoi. identifknan j€ kao * naistarija karta Mieseca

otkiven taidoqad6i, pobzalo

orpilike 32.500 do 38.000 godina. Na njojje izrezbarcn lik iijisu udovi

uzrokujuai najveau rlatkovod'ru poplavu u povijdti. Godine T993., kad

njemaakojdolin a.h poijeae prije

'-!

otprilike 18.000qodina iz ilose sibirrko jezerc dugatko oko 120 km, Prlje

Proctenjuje 5e da komadia flrarnutove

rujnu 1991. dva su paninara otk la oiuvane o'tatke neolitskog iovjeka, narc 5300godina, na

* .

NAJVEEA POPI.AVA

NAJSIARIJA (ARTA TIIEEA

kljove pronadene 1979. u

NAJSTARIJA LJUEAViIA PJESMA

Arheolozi su oikrlli jubavnu pjesmu napsanu na I inenoj Plot ciiz doba sumerana, koji su izumjeli p6rno oko 3500. pr. Kr Pjesmaje nazvana

priliano neromantitno,'lstanbul 12461',l5matra se da ju je recitna a

NAJSTARIJE ZVOT{O

Intinabulum kojije

RAI{E CIV|UZAC|JE

crtei

vagona na drven m lraankama u rudniku kod Lebedhila u ADaeu

1849. u

Babllonskol palati u Nimrodu prcnalao britanski arheolog s tilulom viteza, Austen Henry Layard,

potjete iz otpriike 1100. pr Kr

* pnvr VINARI

Najr.nij dokumentirani dokazi koj potvrduj! da

se groude uzsajalo radi proizvodnje v potjeiu iz 5000. pL 'ra Kr, a otkriveni su u l4ezopot€miji (danatnjem I'aku). Medutlm, ltari Egipiani(dolje) pryisu oko 1000. p. Kr zabiljeiili proces proizvodnje vina

SEDAM IUDA STAROGA SVUETA

-JSL**,.

raqrad.r,e o[o 350 pr Kr u llezu u Tutr[o] Uniit 5J ga

Kip He ra

(

lAoo.nt !

s.k

merara, gGden od 292

pr Kr, iekad

(o aire pr.kriven kremod od

kpod nola rezama naraz

d.230

na;z o znad

uaza u lku Rod6 Sru! c re

Grobn(a karij5kog ka la Mau

Koaile speien ukrapalu

/' * r,laJsrARur DREVNT

KANA'-

Kopanj€ Velkog kineskog kana a koli se p.otez€ od Pek rqa Hanqzhoua poielo le 540. pr. Kr., zavrieno le 1327. Tada

(ukljuaullii irukavce rj€ka) dugaaak 1781

km.

(.d

zola na azila \e u Fa ikarna5u,

u dva bakreia

se ko

daias Eodrum! u Tu6koi 5agraalena je oko325. pr Kr

ai oh ad,

NAJSTARIJI

svrEfl0Nl(

"t KOMAD

KoLAiA

Naj.tarlji svlcr onik eqraden je

\ruzel hrane Alimentarium Veveyu u Svi.a6koj zlo:io je

rarosu,

komad kolaia na star 4200 godlna

'raFtarj svjelu. Ko aa

bio

PIRAMIDA Nalveia piranr da, uledno i

da Quetzakbat u mlenu Cho ula de Rivadavia, 101 knr luqoBloino od Ciudad de N4exca u l\,,lekslku.

posut sezamom, iznttra sadrzi

*..1+

h vriova u

a..

s otuo.n r- oLo o00 or

pripremllen s mlijekom.

N,.

zEusov KtP

i:.

Kip{ FidiiJ srlAaojo 450 p.Kr k p Zelsa (Jupitora)od mramora,

NAJSTARIJA NULA

znamenku nula prli 5u put upotrijeb ll Bab lonci oko 100. pr. Kr, kao odredn cu veliaine poptt nu e u

ara

bje ok6rl,

Na azio 3e u O

vbk

impiliu 6rikol,

oo ",eo'e-ie.-e.cdo"o 0,r""_,sen.ooa.

I-J -,1_; I _ -9_f " ..: i-9

l0iil00.Najstarijizapsnuekao numerlike vrilednonl koja oznaiava se u dje u

X.REF

'niita', fa az

Bto1nasp^utdtddAa.tu

\oF."

Tr laraona z aetvde dinanlje

528.

'doi'ao,1o15 -alen" i'd d,,o' o- B,a'-.qupl".

5edan tuda nadernog svijeta notete prona(i na

eqradira5! p ram de u Giz u Eq piu. ve lka p rafrlda

(Khuluovobzo4$qcdena

: :'': .'. ':' .' ..' -_ i*i,

.j! r ._i '-' l'. ir. r 'r. +

vsei

med, a vj€rojatno je

zau2ima gotovo 18,2 hektara. Procjenjuje se da j€ ptrarn de 3,3 m ljuna mr,

i-'i..ir ,

8".o .od"."'

-e=-e: t , .'.1 . ,i

vsoka le 54 m, a osnovca joj

volumef dok pirarn da Khufu, poznatija kao Keopsova p cmida, lma volumen od 2,4 miijuna mr. arheo oz su procilen I vrijeme nartanka te prctkolum' oov5t" o d^ide'a ;. orprl,p -'l:. . 800 0,. . ...I'. i+

Dandvle ncma onarala lemiram din

le oko 2200. pr Kr zvio u narom Egiptu. Kolai je izvana

najveti spomenik,lest pnam

zu Apk5andriie Blo

promiera 11 cm b ole zape(a(en ivakuum ran u Pepionkhovu grobu, a Pepionkh

NAJVEaA

oko25s0. pL Kr

iu poierk!je

-r

. t

,i'

i:'\fl

j,.F.

WWW GUINNESSWORLDRECORDS,COI/ 109

DRUSTVo

] DREVNI SVIJET * ruarsnnrrr NEDIRNUTI KRUG PANJEVA .)

hranov h panjeva otkriven je 1998. na obaliNorfolka u Velikoj Britaniji. Poznata kao'Seahenge',

ruersrenrrl'

ia nruktuE iz bronianog doba

KRALJEVSKA 6ROBNICA

promjera 6,78 m napravljena je od dryeia vuienog u proljeae llj

MAJA

rano jeto 2049. pr KL To je jedini nedirnuti drevn krug

crobnica majai5kos kra ja ot kriv€nale 2001. na na azlitu San Bartolo u Gvatemali i potleie D 150 pr Kf Pr€tpo(avja

5e da

muralotkiv€n iste godife Bartolu poij-"ie z

otp

san

ike 100.

STARI EGIPAT

nalazise u hramu Karnak u tuksoru, a sporazum je prvotno zapBan na

NAJSTARIJI HUEROGLIFI

pr Kr., ito 9a iini * najstariiim muralom Maia (gore). rajzidii plkaz prcn6 priu o stvaranju

Procijenjeno je da hijeroglifl iskopani

svijeta idaje uvid u sunav

3200. pr. Kr Ploake od bje okost

kralevske vlasti [4aja (d€tajitog mLna a Lrpot jeb jeni su kao

glineni peiati upotrebljava i su se za

1999. u Abydosu.1E3 km juzno od Ka ra u Egiptu, datiraju oko 3400. do i

oznaaavanje spremnika.

odgovor le, naravno, jedanl

NAJSTARIJE

MATEMATIiKE

iIAISTARIJA MUMIJA

ZAGONETKE

Najrtarja cjelovia mum ja pripada Watiju, dvoBkom glazbenlku D 2400. pL Kr, a pronadena je 1944.

Kdd je napravlj€na lranskripcila 3650

god na staroq eg patskog svitka

* JESTE LI ZNALI? Znanttuenici su 3. tvibnja

2@z objavili attuice fosilizirarfi ondtaka A(haefi ucius slnensisl dairaartji€

Nljke .vjemie,

poraie konadu

kanena u sjeveroistotnoj Kni. Eitjka

I f

'ta?

nainanie

PRVI POTPISANI MIROVNI SPORAZUM

da sadrii razne matematiake

Saqq6r u Eqiptu.

oqiike zaqonetke. Najstarili prob em je zaqonetka kojaje danas poznatija kao Kada podoh u 5u lves:

god ne ratovanja Dmedu Egipta i Hattija (danalnje Turske) I osnovan je ,avez u sluiaju nranih il unutarnjlh napada. Koplja tog dokumenta

stetoh aovjeka sa sedan zena,

Nalsrenur oeeLrsr NA ORIGINALNOM MJESTU

svaka zena nosi vreia tedan, u wakoj vreai, maiaka tedam, sa svakon naikon, natiia tedan:

PRVE OLIMPIJSKE IGRE antiike Ol mpljske gre nazvane su tako jer s! prvotno odrzavane na ravnicama O impije u Grikol, a oddane su u srpnju 775. pr Kr Tada

Prve

je u ulrci pobiled o co'olbor, kuhar s E sa (takvo le natjecanje pr kazano na vaz s ljeve strane, koja potjeie z 5. ( pr Kr.). lsre su prv aa le s avne natlecateli€ populsokrata, Ptaqore, Arstoie a j Hipokrata. Dlsc pline su b le petobol, tr(anle, ba.anle d !ka, ba.anje

kultove'. Na potcajPieriea de Fredija, baruna de corbert na, e iqre ,laLgrr..le su L Are, i 6. , du jr

node..e Ol rp lsl 1896.

Prve Zlmske olimpijske igre odrtane su u chamonx! u Francuskoj 1924 sve do 1992 odriavale sr se iste qod ne

kad i Ljetne o impilske igre. Tada je Medunarodni ol mpijski odbor (lOC) donio odlukr da 5e zimske I jetne isr-" izmieniuiu svake dvije qodine.

Neferovojgrobniciu

zvanoq Pap rus Bhlnd, otkrivenoje

Mirovnisporazum kojisu potpBa i egipatskifaraon Ramzes l. (poznat kao RamzesVelki) HattusiB ll., kr.lj Heiita. postignutje 1271. pr. Kr Tm 5u sporazumom okonaane

natiU, naike, wete isedan zena, kalika ih je i;lo u Sv.lvet?

Obelisk kod He opoisa biku Kaira u

ptu onaoje na svom rijestu otkad ga ie 1750. pr. Kr ponavio 5enuvet l. u povodu ob jezavanja 30 godiinjice E9

@ @

'"': -

NAJVREDNITE STAKLO

fure

Rekodnih 1.078.480 dola6 plateno je za imsku

aa3u !tQ"_"-_ iz olDrilile 300 qod ne <ot. je Po/ndld kdo Cootlab/e A :" ^'5-, Mr&e//.avezariic!. p,omre, joj ,zror 17 rn , so.a,e A ' londoBkom )orneov su u vehloi vetrKoi ]u(m lo (m. Fooana Fodana ie u bnooBKom sorheb/su * ,X - ',/ -' \:4 -.'./ 4; ,> B'il.nu'4 lip.ia 1979 8n13n(u Fob.r syresu. '!

"\- "!,rZ prcdnavr,kJ rvlrov,n+og io.oa &iurskh 2eljez.'ca. (avez jal(a je dobrla nazN oo tooe nosu jojrijero, o5nov(a potpuno q *t t'-)-t oktuienivrlo finom mrelom kaveTom odsrdka.

I{AIDUUA

PRVA ABECEOA

VLADAVII{A

Najstarija poznata abe(eda, rustav

Phiopr ll. (porn.l ikao Pepill. ili Nefe*are) bio j€ faraon it 6. dinanije. Njegova vl.d.vina poiela je 2281. pr. Kr, kad mu je bio 5 godina ivieruie !e da je lraja a 94

pienja u kojem r€ timboli koine ra

iIAJSTARIJA OPORUKA Najrrarija pisna oporuka potjete 2051. pr. Kr,

napisao iu je Nek'ure,

sin egipaBkog laraona Khafie.

oporuka je u.ezana u zidove njegove srobni(e iu njoj pise da onavlja l4gradova, dva imanja r onalu imovinu rvojoj supruri, joi jednojreni i rvoj€ trcje dj€e.

PRVI POKUSAJ AIEI{TATA Pryi zabiljeieni pokutaj atentata izvden je na faraona Yednjeg egipatskog kraljevtua, Amenemh.ta 1.,

ol(o 2000.

* rnlvt5n') STUPA

iu 20.

ouna.avanje slarova, a ne pojmova, potieae i2 oko l9m. pr K( Ameraali eg plolog lohn

Darnellotk ojuje

potetkom 1990'ih urezanu vapnenaike nijene u wadiel-Holu bllzu Luksora u Egiptu.

I{AJSTARIJE

KOI{JUI rcE

wiietu osnovaoie egipatskif.raon Ramze! ll (1304.-

dinanije (12s0.-1000.

'numtam. pr. (r) prcnadena je i rube.culor5 rchistoronini zarazna boleet plu(n.

Kr.) kako

biu,qajao konje

u a nakit ukratena komadom st6roegipaakog telika prodana ie 17. rtudenoga 1993. u

Chrktie'ru u New Yorku u SAD.U za 189.000 dolara.

GRCI

za rat. lov i rekr€aciiu. Poaelkom 1999. otkio ih ie udruteni

PRVI R,EO{lx Smatra 5e d6je plvirjetnik napieo

njemaako+gipat5ki afi eololli lim kojije predvodio niematki afieoloq tdgar Pu(h u drcvnom egipatstom gradu Piamess€ na delti Nila.

itarogrlti lilozof Protagora i. abdere,

I{AJSIARIJA ZARAZNA BOI.EST

ruvEcA POMOnSIA BIIKA SIAROG VIJEKA

sluaajevl gubeopiranisu

jol

1350. pr.

Kr u narom Eqiptu. Na eqipalskim

lg *2Dlt

Gnie.ova kutija

Prue konluinice na

-1237.

i?5,

I{AJVREDI{IJA KUruA ZA ]{Af,IT

ffi FRV

koiiie u 5. rt. pr. Kr. sanavio rjeinik relkih riieai loje s€ nalaz€ u

U Bicikod Salamide u crtkoju rujnu {80- pr. Kr., rudjelovalo ie oro 800 brodova na nrani poraz€ne plrziisk€ llot€ i 380 brcdova na rvani pobjedniake liore Nenjana i niihovih saveznika. Moguaeje da ie u bi(i $.rdjelovalo 200.c{0 liudi.

,ffi

*PRV| POZ An ZAPIS MAJA

Paqoda letavanarama u drcvnom

qradu Anuradhapuri na Sri Lanki najveii je budhli(ki spomenik od ciqle. Virola ie oko 120 m

t .

t{ovt itrcRD I'tovoN(lsIAvUEU

ittu kod grada Sin

it(OiO pronaili maian5ki zapis za koii se rmatra da ie nanao od 300. do 2m.

pr Kr

razvrjalo bninom

tliinijom

dru9im 5rednjoameiikim kuhurama nego no !€

,co

M ttl

DRUSTVO

I.MODERNI SVIJET . JESTE LI ZNALI? IO

SVUETA

NAJMLAOI

GRADONAEELNIK Najm ad qradonaae n k le Amerikanac Mi.hae sessionr, uaen k yednje ikole, koj je izabran za

'EZIKAGOVORNIKA: NAJVIIE

gradondielnika H lhda ea 8. studenoqa 200s., nakon

(91s

millufa govornika)

ens esk (354

21. nudenoga 2005., u dobi od

ipanjolskl (32s mi ijuna) hindi(300 milijuna) arapsk (272 ni ijuna)

bensalik (194 l1r iuna)

NAJVEEI GODISNJI TRGOVAEKI GUBIIAK sAD ima najveiitrgovaik gubitak fa

ijuna)

(170m juna) 8. 9.

ruski(15a miijuna) japanski (125 milituna)

10 njemaiki (108 milijuna)

* .

ito

Porazlo suparnika Amerikaf ca Dous asa ns esa. Po orajje preuzeo

wijetu. U pruih r1 mjeseci2005., ral je gub tak iznosio 661,8 mililardi dolara, s predvldanjem da a€ do krala 2005. dosegnul700 milijardl

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJ€NI RII(ORD

NAJMLADI GLAVNI GRAD

Predsjednik lnguietije, RrslanAuie!,

prog asio je 3. studenoga 1998. rov glavnigrad te repub ike, ilanice Ruske Federacje. Glavn grad Magas (0

prjelodu'sunian srad')

poietku

DOMOV!NA NAJVECEG BROJA

predsjedniake pa aie vriedne neko iko miijuna dolara i

Domovlna veaine traiite ja azila je Afgan nan. Prema

kritlziralitaj

povjerenstva za izbjegllce

pr Ujedlnlen nr narodima (UNHCR) potkraj 2003., 2,1

zatraZjo je politiaki 74 ddave,

azi

NAIUVJERUIVIJA POBJEDA NA IZBORIMA

Najvetu razlik! u broju g asova na izborima od iak 4726.112 g asova, onvario je Ru, Boris NikolajeviiJelj(in,

narodn kand dat za zastupnika Moskve na par amentarnim izborima odr2an m u biviem sovletkom Savezu 26. ozulka 1989.leljcii (poslije predsjednik Ruske Fedem(ije) ukupno 5,722.937 9 asoval njesov najb suparnik dob o je tamo 392.633

na koiem se nala,i zqrada vlade.

IZBJEGIICA

sanojao samo od

ito je 22%

ukupne svjetske popu acije Dbjeqlca.

G(I]NNE5S WORLD RECORDS

NAJMANJE VLASNIKA

AUTOMOBTLA Ratom opunoiena alr ika

ddava

5omalila bivja sovjeaka rcpublika ladii k stan zaledno drze svjetski rckord naj

manieq broja automob a ponanovnikul

lil

0,1 automobilna 1000stafovnika

tonrob

lna 10.000osoba.

au-

za usporedbu,

LukembLrrg ima 576altomobia na 1000

nanovnika sAD

(na8

automoblna l,7osoba.

mjestu

uryjet!)ima

automob Ina 2,05 osoba {ili 475

-\"

PRVA PREMIJERKA

rimavo Bandaranaike postala je premijerka lri 5

Lanke 21. vpnja 1950.

itu je

du2nost obnaiala do 1964. Ponovno je lrabrana

vlartiod

1970.

ibila

do 1977. te od

1994. do 2000.

PRVA

pneostportce

NAJvEtA PoLlTraKA NESTABIT NOST

Driava salvador (sore) mijenja a je

NAlNtt ztvori|l

l,,laria Estela Martinez de Pe16n postala je predsjednica Argentine

TRolKovt

nakon suprugove smrti 29. ipnja

Prema svjetskom

nEiivanlu iivotnih

tako svaka vada trajala prosjeano mjesec dana. otkad je ponala

troikova koje je proveo iasopis Economrl 9 avnigrad kana, Teheran, blo je u proslncu 2005. najjeftiniji grad na svijetu Najviti iivotni t'oikovi u prosiicu 2005. zabiljezenisu u Oslr u Nofreikol. Japanski gradovi prvi put od 1991. nisu na pfrom mjenu.

suverena dr:ava 1825., u Bolvij je zveden rekordni 191 poku5aj

pro,jeinojedanputsvakih l8 njese.l otkad je 1821. stekla iâ&#x201A;Źzavisnort. skija je promijenia l7 v ade

v ada u samo 33 mjeseca, izmedu

oiuika 1949. iprosirca 1951., pa ie

drzavnih udara, od kojh su 23 blla

DRZAvA s nnrve(rna I DUGOM PO STANOVNIKU

Katar di:e ve ike rajmove koje pokriva rezervama nafte, tako da je

drqovala 12 miiiardi dolara, ito iznoti pr b iino 15.000 1999. driava

I,IAJVE.I NACIOiIALNI DUG

U velja(i2005. zabiljezen je naclonalnidug sAD-a od 8,2 biijuna dolara. Tajje dug odruiv

zahvaljujuti ve iaini i snazi ameriakog gospodarnva, a iinl65% amer (kog bruto druitvenog

* netsrupun

od povrjine rapadne Eurcpe. Ta je izborna jed n ca duga 22s0 km od sjevera dojuga i 1500 km

INAUGURACIJA

od stoka

do zapada, a prekriva cije u ddalu zapadnu Austra iju, osim podruija grada Pertha na jugozapadu.

Preuzimanie du:noni predsjednika sjedinjenlh

NAJBROJNIJA STRANKA

PoL[t(KA

odr:ana 20. sijeinja 200s., najskupja je

Kineska komunistiaka pan ja, osnovana L srpnja 1921. u 5angajr,

imalaje 69 m lljuna aanova 2004., ito je oko 5% nanovniitvi Kine.

sveianost stajala je oko

proizvoda (BDP-a).

NAJDULJT I NAJKRAat

NAJVEaA PovRstNA PoLlTtaKE tzBoRNE lEDtl,llcE Aunrahka federalna par amentarna i:bornajedinica Ka goor ie u ZapadnojAustra ijipronire se na viie od 2,600.000 km'?, podruaju veftm

"l{

otEKNANt ZtvorNt vuEK Prosjeani oaek

van ;ivoini vijek u

samo 31,3

qod ne.

1974. s vlasu je svrgnuta vojnim

udarom 24. dujka T976.

DRUITVO

POTROSNJA Erojke na

oin

JESTE LI ZI{ALI?

nrankana

prcdttavtjaju kotiaine pojeden ih, popuSenih, popijenih iI saivakanih nantnica po osobi u iednoj gadini.

Pinjeice, btojka

Tu6ka

u2 govedihu znaai

da se u Argenttnipojede ptatjeino 56,3 kg neta pa stanovniku goditnje.

ta ipak ne zhaaidB su Aryentinci kohzunrati najvite nesa na s jetr.

Argeh na ina . najri;u stopu po- S druge strane, Tadzikban, kaji ina l7olnh h'ane. Prcsjeai Aryentinac sama ,6% obradivih povriina, iha konzuhin 183% hininalne dnevne . najniiu s'qpp FDno''je hnne.

KRUH

199,5 kg

tuatkai stanowik ruske u

kotiaine hrane koju prcparuiuje ganiracua za ptehnnu i paljopriv-

10A

dana pakde onotika kruha kolika je njegova tjelesna tetina!

rckord ddi saD, sdje je 2005. pajedeno 12 nitijuna toha sovedine. Nata brcjka podijetjena s brcjeh ttanovnika izhatitano 44 kg po Tai

rcdu ukdinjenih naroda FAa).

Sva ki

SE.ER

VOT(A

62,5 k9

llara

12,6 lata Potroinia alkohola tenelii re na kalti-

IadZikistana. konzunna saha

nininalne dnevne koliaihe hrane koiu preporuauje rAa. 55%

slR

ALKOHOI. 21,5 k9

Uzevti u abzn dieeu i arobe

u ctakojje 20a5. pajec. ukupno 292.000 tona st':

ni a6to9 (1N%) alkohola koii re kon.

pokazuie da ptiblizna 80on adraslih Rusa pije oko 220

GOVEOE MESO

2uni?

pilu, vinu itenokin pkina.

(TEI.ETINA I JUNETINA) A.gentina 56,1 k9 Viie od 2

nilvna

tona govedeg nesa

. .

CIGAREIE

JABIjKE

70,9 k9

svtJElt-o Ptvo /

/ TAMNO PIVO aejka 157 itara

1,59

biijuna sEnavnik ltoktavije u prctjeku pajede 472 iabuke godisnje

l,lI

ZAMRZNUTA HRANA 15,5 k9

rlr rl-

I I

GUME ZA

ZVAKANJE -

900 g

IT GUINNES5 WORTD RECORDS 2OO'

Banana (Musa sapientum), uoG koje se najviSe kOnZUmifa U

ZNALI? ai{ania hitika koia se uzsaiat" JESTE Ll

vtNo

79,5litara

zA DoRuaAK

ZITARICE

4aa0 do 7000 gadtna tovci

hranu.

5,3 kg

aoKoLADA ;;;X*^

. SLADoLED

11 5

tua'ie.no \e Datede 230

i'"

p,o,i

",o,oi"i"oasos po .rdnavnirt ead^nle.

tr . iA, I ,ska

MED

2591q I

3kg

Ats?al

'e.o

namlfnlca I peti najvaZn iji

PEaENt GRAH

| nusakec4apo

,.p-"," i*,,,2 sL.novntku

godtsnte.

I I

ietvrta

Je naJVaZnUa te m e lj n a

ELooF naua\ Lpotebt.lati tu bitjku kao '2 drcvne

10,4 kg

su skuptia

ventricosum). Povle'ni.arr tvrde da

piie bitjeii Egipat, gdje

SVijetU,

za h'anu je abetinska banana (Ensete

I :iS I ,.r,ni"

.zEsroKA

PoljoPrivredni proizvod nakOn :itariCa, Sg(efa, KaVe I kakaa. Britanci

Pojeciu 140 mitijuna banana

svaKog

tjedna!

I I

\r,

sLATKtit

&s-:

15,9 kg

KAVA

5.3 kg

rk}

II iI

WWW.GUINNESSWORLORECORD',COM'I!5

DRUSTVO

RECE NAJTEZA ! rursnrca runV AEROMITINGU Ukupno 78 judipoginulo ie, a vi3e od 100 ih ie ozliiedeno 27. ypnja 2002. u zrakop ovnoj bazi sknyliv b izo Lavova u Ukrajin. kad se mlaznilovac suhoj 5u 27 'F anker'srLriio medu demonstECije akrobatlkih

NAJTE'A NEsRECA cEPEt-tNA cepelif Am€riike ratne mornar.e Akron raspaose3.tGvnF 1933. u oluji nesrecis! poglnule 73 osobe.

okan!o

dtueae prije nego no 5e 2abio u zgradu

vi5inu,

*{fl

RUDARSKA NESRE.A aak lsagotoba poginuloje u nratnoj eksplozii u klneskom rudniku r-lonke ko (Befxihu) 26 travnja 1942.

NAJRAZORNIJE RUIENJE BRANE Brane Banqiao i5himanlan

lijeko.n manevra Dqublo

Y-

izrad oba e NewJefeyja u SAD u. U

nui

'llf

le su

u kolovozo 1975. ipoplavie

kine5ku provin(iju Henan, priaemu

je posin!lo 230.000 osoba. Traged ju 5u uzrokoval geoloik problemi kon(rukcijske 5laborti brana.

NAJvEcA SLUcAJNA EKSPLOZIJA 1{A ERODU Fran.oski teretn btad Mant Blanc

5000 tona eksp oziva i zapaljiv h

tvar sudaro

se 6. pros nca 1917. s

d.ugim brodom u luci Ha ifax u Novoj Skotskoi u Kanadi.

Poginuloje 1635 osoba, a ek. plozija 5e moqla osjellti na

[i 'ii ffi

NAJSMRToNoSNUT PAD

DIZALA

Ukupno 10s rudara pos nulo je kadje 10. svibnja 1995. dizalo u rudn ku z at. u vaa Reefiu luznoafriakoj Repub ic pa o 5 visine od 490 m. N€5reiuje urrokovala lokomotila kola ie ut. u pogre5an tuneliniz okno pala

AJIEZA NESRECA

IZAZVANA MASOVNOM PANIKOM

NAJIEZA ZRAXOPLOVNA T'IESREEA Nalteza ,.akop ovna oeve(a doqodila 5e 27.

Chongqingr u

oiLrjka 1977., kad su

K..

tkloniita nakon zraanog kad se

rena ponovno

og asia. Dok se mnoltvo

NAJVECA GLAD Diljem Kineje izmedu

1959. 1961. od g ad

miijuna judi, ito ugui lo ibilo

II {

115

6UINNE55 WORLD RECORDS

IOOT

znaai

5e dva

. \.'

4+bNAJTE E MrRNoDopsKE poMoRsKE NESRECE IME IEODA

DATUM

A8O.l ZRTAVA

1987

4J7t

1948

3920 1863

1865

19t2

NAJvEaA INDUSTRIJSKA EKSPLOZIJA

1503

t .

NOVI RTKORD NOVOFoSTAI/LIENI REI(ORD

kemFkojtvornic 1.lipija 1974. ! Flkborcughr u

U eksp oziji u

F:4.-'t;-

britanskoj pokGjin Ljncolnshne poqinllo je 55@ba, a ozlijedeno njih 7s. uzrok ie vie'ojatno bilo iniecanje

NAJTEZA VATROMETNA NESREeA

1r.A

l- ;r,.t -o

NAJVEEI POZAR U

TUNELU Najmanje 155 skijas pog nuloje 12. I1. 2000. u poraru u

poqinuio ie zboq nesreie tijekom vatrometa pokrai rijeke Seine u Par2u u Franclskoj 16. sv bnja r770. Vatromet ie Lrpr liien u povodu pronave ienidbe Louisa, fraic!sko9

A.,vEtt

ulle

t t{EREDt

je u u ianirn nered ma poginulo oko 1400 U

o;ujku

5MRJNIH

oko 50tona p na cik ohekana iz cljevi, ito je prcuzrotilo eksplorlu snage 15

SLUCAJEVA ' NA CESTAMA

tona TNT-a. Olteieno je i v ie od 1800 kuca s.njeiten h u okolk tvorn ce.

sprccavanju oztjeda

o pro.

Prctr,a Sttebkon izvjeku

netnin

nesrccana od 1992.

I{AJSMRTONOSI{IJI UDAR MUNJE

do 2002 Svjetske zd€!,rtve-

Ukupnoje 81 osoba poginula

idju,

8. prosinca 1953. u Boe ngu 707 kad je u taj putnlakirrakoplov udaiila munja blizu Elktona u ane.iikoj

*nrt'lih rlu{.ieva u pra rlehnn iesrecama. Ta je dopa 2000. kno5ila 43,9

saveznoj ddavi lvlaryland.

smrtnih 5luiaj€va na 100.000

ne organ zacije ima

WHo),

ftaau

n.ivilu stopu

1947. na rajvanu

tuneu na Ueljeznitkoj c,uziK.prun.Im su setunelomtu ni

osoba. Ne.edi su izbi i nakon uhiienja u ene koja je prodavala

crevozili do l€denjaka Kitzneinhom u aumijskim Alpama. Pozar je prounoalo neispravnl ventilator qr janja u

krijumaarcne (i9arete.

vozaievoj kabini, jerje rapa o drauliano ulje koje je injecalo.

RUDNIKU ZLATA

NAJVISE

NAJIEUA Oko 176osoba poginuloje pr ekrplc ziji cinene s gorivom u tunelu $lang u

NAjTEZA

ESREaA

Prema istom zvjeiiu,

cEsrovNA NEsRE(A Afqaninan!

s najvil€ lrnnnih slu.aicva na (ertana je SAD, i 44.249 poginulih

drzava

3. nL,denoqa 1982.

oko 175oroba poginuloje

15. rujna

1985. u rudniku zlata Kinro$ u

Itpumalaigi

u Juinoaf

riikoj Republki.

NAJTEiA TRAJEKTI'IA NESRE(A

NAJTEZA HELIKoPTERSKA

Irajekt Dota Paz, kolije plovio z Tacobana u Manilu na F ipinima,

NESRECA

sldaio

ttankerom Yericr rano

ujutro21.12.1987. Oba plovia pG lo.ula suza neko ikominuta. Na trajehu Dord P6z r€ prcma s urbenim podadma nalazilo oko 1550 putnika,

Ruskl vojni hel kopier koji

prevozio 61 ,bjeg icu (medu kojma je bllo zen. idjece) srutenje 14 prcsinca 1992. blzu Late u Gruziji. N je bio preiivje ih.

ali njegov vlasnik, Sulpcio Line5, poslije je nateinelju razgovora s pre:ivjelima i

NAJTETA tNDusrRusKA

roalacima putnika doiao do brojke od

Otrovnioblak meul izocijanata (l',llC) prckrio ie rano uiutro 3. prosinca 1984. naselle oko tvornke pesticida korpora.lje Union Carbide u Bhopalu u ind Fkoj driavi Nladhya Prad€rhu. Neki izvoritvrde da je bilo iak

4j75 Znaua.

NAJvEcr PoZAR TataEki (mongolski) napadaii su tijekom p jaike ruskog grada Moskve u svrbnju 1571. zapalilipozare u kojima

je, prcma

iaje(ima, poginuo do

200.000 [4osko! jana

xrruusxl resnefn

20.000:rtava. a viie od 100.000 otoba joi patiod zdravrtvenih tegoba izazvanih nereaom. WWW.GUINNES5WORLDRECORDS

COM 11'

DRUSTVO

RAT *

NAIVECA PARADA

KAMIONA KAMUFI.IRANIH NA KANADSKI NA.IN Llkupno

l4 kamiona obojen

h kanad

skm vojn m kamufla2nim nainom su.

dlelovaloie na parad kod Eaigeraig Parka u Corowiu aunraskom Novom

l!2.om

Walesu 16. oZujka

2002.I oje

to naivete okopljarje tih vozila nakon

*1,

.taD

NAJSTARIJI

VOJNI VETERAN NaFtarj vojnivete.an b o je Talijan AntonioTodde, koji5e borio u Pruom

je22 iteinla 4 sleinja2002 ! dobi

ryjelrkom raru Rod€n 1889., a umro

od 112 godina i 346 dana, i me je 2a 41 dan potukao prethodn rekord koji le drzao AmerikanacJohn B 5a ing,

NAJKRVAVIJI RAI Nalktuavitiral prema brol! ltudskih irlava b o je Druglsvletskiral od 1939. do 194s. P'ocieiiuie pog nulo 55,4 miil!na

ljuna 5ovjeta i7.8

rn, jufa k ne5k h (vila

NAJVECI KONTINGENT MIROVNIH SNAGA

voln k amer ike Kontederact€

Mnotvor.a m s la Ul€dlnl€nih naroda s najv€c m koni nqentom trupa bia le nr rla zaitit ernage U/ed,rl€rrh nrroda (Un ted Nations Prore(r o. Fo(e, UNPROFOR), na prostor! bivi€ Jugonavile od ve jaie 1992. do orujka l99s Misila je u rujiu r994. zapoijavala 39 922

ZRAENO RATOVAN'E

pripadnika voliog 05ob ja, rk t)ar)rai Snage za btza

ZRAINI NAPADI NA NAJVEEOJ UDAUENOSTI

Dva bombardera BJ2H Aheriakog

ratnog zrakop ovstva .ns rala 5! kntareae prolektil€ na niete u lraku 2. rujna 1996., nakon ela od 25 750 km k Zr.koplovne baze aide6€n u Guamu koj je trajao 34 5ata.

NA,DUUI

:i:lI3if

NEPREKIDNI MEOUNARODNI

SUKOB

Ddava

Nald! rar za koll bl se mog o reaida le lralao bez

/- 1- .-'' T d€reLogod : .1 o '9J0 'i-,i'6,s6 ' od 1618 do 1648 \od o : /^edrrcz,te,op+ .N. oi ocaa o,uoq "1. ,.

NATVECI r :::i,': ZMIEN

ANTIRATNI

du2noni.la

!klj!a!i€

Narodn€

or!2a.e policijske snag€ (sra9e u.urarnje !iqurnoni) kole re u Kn smairaju orutanimsnagama'. Narodnoosobodiaika vojska i nl

NAJVECE VOJNO ZRAKOPLOVSTVO (PO BROJU zRAKOPTOVA)

Naiveae vojno 2rakop ovstvo (po

broju zrakoplova) mal! sted niene Amerlike Driave, koj€ su ! rulnu 2005. inia e ukupno 6042 zrakop ova, tmed! osta og I r82 bombardera te 2506 ova(a i

iuriinr(a

mi ijuna lt!d, pro5viedului protiv pritetea€

anerak€

i"\a-r€1al'al oolc.l\ podaci pokazuju da

svjeta.

WOR

NAJXRACI RAT

miilln judiprosvjedova i ! gorovo 600 gcdova dijem

(eqa je'posobn njh 281,240272 bilo sposobno rckordna brolka

ve,a(e Takozvanisrogodljntl rar zmedL .-d. ..r. .rsesre I.a.,r( e.Lot d..qdo p.osvled Najv€i se 116godifa od 1337. do 1451., b o prosvied odrz.o ! R m! ! le rapravo niz ratova, a i€ ledai Ita j gdle 5€ okupi o 3 !!lob

Diljem sv lela 2003 oora.

najbrolnijim oru2anim s.agamaje K na, kojale prema procte.ama z 2005. ma a 142,955255 h za vojiu sr2bu, od oroba s

za aktvno obavlanle

PROSVJED lfuRl#l",*o,

NAJVEaA voJsKA

'ac

'dt. rTeedr B'-d-Je'

zanzibara (danat dio ranzanile), trajaole od 9 5aiido 9 sat 45 mlnua 27 kolovoza 1896 Tn britaiska ratna broda don iela 5o pobjedu Brtanc ma.

LD RECORD! 2OO'

'\ri- .

*--

-rllt

* .

uzRocr NAJVEcIH GENOCIDA U 20. STOUEcU Y:

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJENI

REKOfi D

OR'AVA ZRTAVA RAZIOG IDAIUM X.REF znate ti kad je upatijebtjena

\qerila

2,000

Aiannai

1,SOo

000 o0o

pva atantka banba u tatu? tli koliko ie osoba poginulo u najftzom iien napadu atanskan banbon? Odgovore

Prolonnarodaoqon,1990 h sovle$ka okup&ja Aigannana, od 1970 hdo1930lh (ojesu pobiiCtoeniKmeri,l9T0 h Gmbod:a 1,700000

ndonezla 1,200000 Maovnipo[oli(vla

Ruanda

1,o20.ooo

Etn iko

ktnnomlmoru, od 1970

iinenie maniins[oq naroda

12tu Ra,tata Haif, stattlet obnelttli.entat prcutavaqe halokausta

tute prcnaai na 202. nranici.

h do 1990]h

Turs], 199Gih (d. jel

i ge n*itla

NAJSTARIJI PILOT LOVCA

NAJVISE POGINULIH U JEDNOM POTONUEU SRODA

zraela. UriG l(L f. iravnja 1943.), brigadnl generaL Draehkog ratnog ,rakop ovstva, bioje aktivnipilot ov.a od 196a. pa sve do Posiednies

Ukupno 7700 osoba poslnulo je kad te njemaikl putfiikibrod Glst/off od 25.893 tone

eta na mlainiaku F-16,20.lPnia 2003., kad mu je b lo 50 godina 72

Uihelm

torced rala sovjetska podmornka tl3 kod Danziga 30 sijetnla 1945.

NAJVISE POGINULIH U NAPADU KEMIJSKIM ORUZJEM Oko 4000 osoba poginulo

je raaki predsjednlk Saddam Hurse n kemljskim oruijem napao pr padnike

je kad

kurd5ke manline u Ha abji

NAJRASIREl{IJI JURISNI ZRAXOPLOV U DRUGOM

svlerskom ratu Brod br 440, pod imenonr Robed E. Pe.ry, podeo se

SVJETSKOM RATU

gradltiS. rtudenoga 1942., a u more je porinut 12. studenoga iste god ne.

smatra se da je u Rusij prje, tiiekom nepovedno nakon Or'rgoq

NAJVECI BROD NEVIDLJIV NA RADARU

svlertkog rata prokvedeno viie od 36.000 zrakopiova klase ljuiln lL 2 jturnovtk,a napad c ljeve fa 'ra zemlji, ito taj avlon iinljednlm od jrriinlh zrakop ova u rajbrojnijih

povijeni. Nazvan je'leteaim tenkom' zbog debeog oklopa avrste grade.

POMORSKO RATOVANJE PRVA NUKIEARNA PODMORNICA Prva nukearna podirornka na sviletu bi a je U55 Narti/ut porinuia

:l;lXll::r?i:r1 i:1"'.'"Ttil.

Naurills t€ lonsiruira a tvrtla ceneralDynamks EectrkBoat, a je dug 98,7 m iilrok 26,8 m.

ivedska korv€ta klase Vsby dusa j-" .ko 72 m ima istisninu od 600 tona. lzgraden u brodogGd llitu Kockums, talje brod s usradenim us ilinim v akn ma

I{AJVECA MORNANICA

lt ( bo L

)

u lraku u ozujku 1988.

sjedinjene Ameriike Drzave imaiu brolniju mornaricu na svjetu. 'ra Po(etkom 2006 u Ameriikoj ratnoj

kazna zbog potpore kolu su Kurd pruzi i lranu

nrornarkisluZie su 356.283 osobe,

raiko-kanskom ratu od

uz potporu 175.581 civ lnog

1980.

Mornari(a s najvii€ Ameriika rati. mornar ca. koia je poietkom 2006.

mnogo akiiod klatinog

broda iste !ell(ine, a upoirebllava vellke ravne povriine kakve

NAJBRZA BRODOGRADNJA Brodoviod 10.000 tona gradenisu u rekordnom vremeru u brodoqrad lli tu Ka ser's Yad u Portlan du u Oregonu u sAD u, tijekom prograflra brodo gradnje Liberty u Drugom

(ukljuauju. podmornice)

do 1988.

5puurunZn *

PRVI

da bi se doznali podac poput brqa

oPfliKI

bankovnog raiuna neke osobe osralh

SPUUNSKt SATELITI

pojedinodi Prema p!da. ma Radne grupe za borbu protiv phnhlrga, brojevi sluiajeva phrrhinga u sijeinlu 2005.

coRONA (pokrenutom 1959.) prvitu put upotrijebtjeni 'ipilunsk ' sateliti il sate itiza 'zv danje' u svrh! prikupljanja infornracija. c ljprojekta bio je

porarisu za rekordnih42%. 2004.

NAJVISE RANGIRANI

AMERteKt ipuuN

qajecAi

umirovljen i vojn i prkovnik George

rrofimoff najvlie je rangiran

sateltisu dizajnirani tako da l2ba(uju kanistre ( | 'vjedra')s filmovima, koli su se padobranima spunalina mjesto gdje b ih pokuplo posebni

Amer kanac u odori koii ie

optuzen za ipjunaru. Trofimoffje 14 ipnja 2001. proglaief krivim zbos jpijuniranja za sssR iRusi! dok je radio kao (ivilni zapovjednik ameriike postrojbe u zdrutenom.entru za ispltivanje u NUrnbergu u Njem.ikoj od 1969.

SATELITSKE SLIKE NAJVISE REzotucuE

pikseru.

o je zabilj€zeno 8829 e

prcsncu maliova

erhu phnhinga, a do kraja sjeinja 200s. broitakvih poruka pos anih

Najbolje sate itske r ike u prodaji jesu one koje snima satelit QurckBird tvnke DigitalGlobe. Lans ran 18. istopada 2001., OlickEtd moie srimat (no bljele fotosrafije zem je s rezo ucijom od 61 (m po pikselu, a raznobojne snlmke s rezolucijon od 2,44 m po

do 1994.. a na doiivotn! kaznu osuden je 28. rujna 2001.

iih

broj nternetskih nranica naml."ile,

phlshingu poveaao se s 1740 na

2560,

ito znai das€ brojnGnkaod

listopada 2004. gotovo udvonrui o.

NAJoPASNU| ptsTou u

RUZU zA usNE P itoij u ruiu za usne pod nazivom 'Pojubac smrti', dizajniran za sovlerske agente KGB a u h adnom raru, mogao le ispa tijedan smftonosnihitac

rualve(e

vottn

KRADA ,TROJANSKIM KONJEM'

T'IAJMANJI iPUUT'IS(I AVION

Banda kinesk h hakera osumnjlienaje

Avion Black Widow (Ona udovjGJ veline ljudskog dlana razvila je u

u studenome 2004. za upotrebu'iro janskog konja u swhu krade osjetljivih

svrhu vojnog izv danja tvnka

podalaka iz raznih vlsokih amer ik h volnih idrZavnih urtanova [4edu c je-

Aerovtonment iz lt4onrovije u

KalJornii u 5AD-u. Raspon krila iznosi mu 15,24 crn, tetisamo 80 g nosi minlaturnu videokameru retine 2 g.

NAJNET iPUUN

Najni, lpijun bioje Francrz cheborrg (1768.18s8.) kol jeu

odranol dobi b o v sok samo 58 cnr. Rkhebolrg le dLrZbeno bio zapos en kao batler kod vojvotkinje od orea'rsa, majk€ kalja Luja+ pa, a lad o je kao

rajn asent

(1789. 1799.),

vima su bili

Ameiiko zapovjedniituo

2a zakoplovstuo I

sunave u A.Doni, Agencja za sustave obrambenih lnformacija, Centarza sr stave ratne momar ce u san Diegu

Centarza obrambene prcjekt e u Ala bami. Tajni p anovi NAsAjna vozila za istrativanie Nla6a (na s ki) takoder5u bili medu ukradenim dokumentima. Krade se nanavljaju idanas.

Francuskoj revo uciji

prenos{iporuke u Pariz kao'beba koju je

iiz

Parlza odjeven

t'lAlVECl PORAST PHISHINGA

Ph,lhrirg j€ naain kaale idenr reta s

projekti€ u Alaba-

mi, zapoljedniituo za infornraclFke

pomoiu ainih e'rnailoya jli

* 4 tt-

brolke s,6,7 i8. U drugomle sluaaj! nizozemska

po cia zaplijen apitoje

mobitele, kao ima e p ito je skriven-" u

drugih

r I prcjeki a, boin€ !,1 sgna n€ Ekete, sustavza lzbacilanje dimne zavjese (r7av.a re n.dzorni sustav

NAJVECA VOJNA

POSTROJBA MORSKIH

stsAvAcA ProgGm dresure morskih ssvaca za

+ .,AJVECA CIVITNA <RAOA 'TROJANSKIM <ONJEM' : :.i<r aF u svlbnju 200s - -.Lnrlsk h jpljuna za koje

ameriku latnLr mornarku ! San Deq! u Kalilorniji! sAD ! pokenlt je 1960

Dotravnja 2003 ,avojn! jes u2bu obuieno 75 dobrih dtpina (lursiopr irun.atut i20 ka lfomlFk h morkih a

Naclonalna siqurno!na agencla

\av

(Nsa) nalveaa

(Zalophus cal ifani an us

NAJVEEA OBAVJESTAJNA AGENCIJA je

naltajnija

nad mkom'Nema takve

':_..,

rai!inaln program koji

r--.n rsaunala I nanosinetu : _. oolrde na CD ovma

!a bi lkra d€s-.t(e _._:la lod€i h rae skih :

:, -: q avnetvrtke za , - :. ahon ilVkute. . : :- Nl.hael Ha€phEt osude : . - 2t06 nad€tn dvjegodne :: : r:raraija iprodala'rja

:. :'r9Ena s'troianskim ko

: :.-

irtvama

r seiea

platlt

odiletu od

(427 000 do ara)

1-',/IIE KORISTENA VOJNA

::SP LOTNA LETJELICA ,

:r: :-

:Cc4 bespilotna etjelica : r oro zvod tvrtka Genera

!.aLri.a

systems,

prikup a h v i€

r t: !!0 5at eta, od koj

: : -'.:i m podruaiima kaka, : :'.;i nana stoti pr mjerak : ,:a iarusponk aod r _ .ie etl€t vie od 40 5n1, ispo : :-.r:ikol vol(

uveljaa 2004.

(No su.h Age.qy), a nlez na l€ mlsi ja pr kupjanje podataka o medunarod-

povjesniaar povjesniiarobavleitaji h nuz b, posl€dule viie od 7000 pred meta ip !n5ke opreme, poput papira,

k m dogadal ma Pro.jeijuj€ se da 38.000 osoba radl Lr no:€ru agencje u amer ikom graduWashinqtonu, s godlinllm proraiunom veiim od

kamera, uredala,a skrvanje ldrug h iplunskih naprava. N4elton posleduie

:2 m8k ranih

mob ne

: :fr

p5(u struarlakt

za NSA,

deserak NsA'lf lh.alveaih vedina za

otkriti ni gdje

nalazl!

NAJVECI DOMET BEZIENE KAMERE U OLOVCI

Prema

pri5luiklvanje pikupivii€ od 2 milijuna poruka u jednonr satu, ukljliujuaj e malove, te efonske pozive l

Diepnlddat b€tiinog uredaF Pen(am ams

ak€

tvdke 5wann estojise od ka

bojiimikofona pretuienog ! zajtitn znaktvdke Beziini enossq nala do ruiioq pllamnika (kojise nioie povezau s TV-om iv deouredajem) ui.kov tje do priblino 80 m.

m€re u

C :_

,,in,

UREDAJA NA KAMIONU Kamioi Amer ake vojske F

350. irna

h rredaja u nilu iamesa Bonda, ukjuaujuai

oklop od kevlara, gume koie funkcion ralu ikad se probuie, surtav z2 qaienle po:ara svojn

ri f-,

NAJVIiE ZASTITNIH

vie od l0zaittn

:-: _: Svaklod tlh piitolja, : :.:oq nazlva I,IOKTEL, moie

pomats.

sm jemo

MOBITEL _. iarkod ere na hryatsko-

: :-:

lamesu Barnford! (5AD), svaklod

standardnom Ford!

:i.. g€nk u nopadu 2000, : : . ra. lenila deset piitoLja

nlm gospoda6k m, voln m

6500 kniiqa te 30.000 fotoqrafija o ipijunaZi. Zbnkale tajna pa ne

\AJOPASNIJI PISTOLJ

aqe..le

NAJVECA ZBIRKA SPUUNSKIH PREDMETA Ameriiklptac H. K€iih Meltoi, voji

SMARTRUCK ill, utemeljen

!na

novatev6te.Poznatal€ pod

bra.50 na dalji.5lo upravlanje s detektorom za snalp€re Kamion

udalenonispa it

IIOVIBEKORD I{OVOPOSTAVUENI REKORD

DRUSTVO

ZLOCIN I KAZNA SLIKA KO.,A JE

UKRADENA

NAJVISE PUTA slawa Rembrandtova sl ka pod nas ovom /a.ob /// de Cheyn

n mlreFkih eria ( vciena)iak aetir puta, ito tal dtepn poarr€l a ni (r612 ) ukGdena je

n kom ukGdefom nalvie puta. svakiie put anonimio vra.ena i nitko n je optu2en za njern! kGdu s ika je tol ko poznat. da je lopov ma b lo nenioguie

parlema n. to da ru bogale r da posjedulu uksuzne nvari 6 edaole

vsi

na uZetu za

ndekr !sporeduie zlo!porabu avn h uZb u sv.h! privatne dobit u viie

od 150 dr2ava, pr€ma m jlieniu poslov. h driavn h a.alriia.a

rubll€ mljko

donle rublle, kdko bibio si9!ran da pot€ncjalna 2.tva Ziv sama

NAJVE.A

POLTCTJSKA

DEVA NAJVISIM cttrtona

POSLOVNA PRUEVARA

IJBOJICA KOJI JE

u ve iai 1997 lapanskit.qovac bakrom Yasuo Hamanaka pri2nao

usMnTlo NAJvTJE LJUDI U JEDNOM DANU u ciiaiom divianju koje ie rrajaro samo o5am etiod 26 do 27. ira!.la 1982.,

27-godiifj po kajac Wou

2003 pria!vnimzamjenikom

Bom-lon k l!ine Korele sa 176 metaka z prike ruin m granatama

okruga qrada Los Anqere5a

rinlo 35 osoba u l!inoIore]5kol p,ovif cij Kyong ubiole

mten! san

D mas u 5AD.u

5ang-namdo. Na kraj! le razn o

NA SUDU

le prjevar! ikrlvoivorenle poveza no5 nezakontim rrgovaflem kole

lelapanrkr tlrtk! Sumiiomo oiteti o za prlb izio 2,6 m llardi do ara rajl€ znos ndtao u r0

SERUSKI USOJICA TOJI JE USMRTIo NAJVISE LJUDI 5erl ski ubo ica

lEsrE Lt zf\tAt-t? 1t

lapahci naipaiteniii

natad .a tlletu7 Pasteni su gcda.i2AA4 predali

prcdneta pt.nade.jh 0 vaz i I i n a i av nag p t \e ro, a Medu rt]cana kBabta.a i

e usnrnro

najvlje iudije Ko unrbjac Pedro Lopez Pr znao j€ da je pot(,aj l970 ih s ov.o I ubio 300 dlelolaka u Kolumbli, P€ruu iEkvado/!. OpiuZe. ie za t7 !bojstava ! Ekvado.u i nazvan Cudovtrte j .4nda. Oruden je na

doi votn

NAJVTiE PUAaKt

POVEZAiIIH 5 MIRISIMA

godlna n€dopuiten h transak.ija.

udruqe sldskih zvjen telja. Na llet.oj koivenc ji Udruqe

NAJVISA I iIAJMAI'IJA KORUMPIRANOST

30 npnla 2004. ot pkaoje 360 rileaiu minuti, s

Zt-OCtltnCrl BANDA Banda lvlara 5a vatr!cha Ange esa

! 5A0.!

drlq h baid su re do5€

jeiic

(1,45

l3)

z Los

rasla je

bri€ od svih novile vrijeme 5tvor I

5alvadora koji su

?bt€q n qradanrkog mta r980 ih, a ba! 3e [n umc!,en em d,oo€ o,uau t" ,oo u" t se da banda dr em * leta ma

." e,*ti.i"t /

700 000 4 anova, od aega ih

iluia

2rtve b'rao oedu 2enama,

.luiec

nlihove poitanske sanduiice kako b i m rr! nj hov h

zakllli o uka2lle r72

NAJBRZE RASTUEA

je od 8000 do 10.000 u

jena (510 000 dorara) kole jujuil svol€m 'nos! izv€o zahva le za z oiin' sh rota ie pote..il: n€ dalara u kutiii2a (ipele!

v!e od 200 prj.ik vri€diih m

GU NNE5S WOiLO RECOROS

2OO7

preoznoieu od 97,23%.

najkorumpiranije driave na sviietu su Eangladej i aad Taj 2005.

lapana( 5e chi 5hnola povezan te r 60

SUDSKI IZVJESTITEU KOJI NAJARZE TIPKA

Mark ( slngbury k Hounona u amerii(oj savezioi drzav 1€ksasu bzlnski je prvak Naconalne

Pr€ma ndeksu pe(epclle ko,upcije Tran5paren(y nlernal onala za

Jeso

Prema nom iid€ksu za 2005

najnanje korumpirana dr:.va

moguae prepoznat

|J:J:;I:"^H,,

r lniliiarda dol.r.

NAJVE.A PUA.TG KOIU IE

bivieg ratkog pre&jednika saddama Hur*ina, ukrao iz lraike yedi!hje banke 0 otujku

SV.lETSKA KRIMINATlIIA STATISTIKA NAJVIEE ZLOEINA

(UKUPI{O)

BRO| ZtOCltrtA

DEZAVA

€5 milijun. v

(plslorak

jednosr mien

dolara iobveznna

lkupnom brcju stanqvnka).'

NAIVGE ZLOCINA

DFdAVA

BRO' ZLOTINA NA 1000 osota

otmice lmoEtva sllovanja Kndeautomobia Prije€rc hike Provale Ukupnl boj,zlolina

Kolumbja

4,12061J

Kolunbja llinoafriaka Republika aunralija Nlemaika 5panjolska Astralija Dom nika

0|511uj r,19538 6,92154 10,8668 12,326s 21,1454 111,8??

tzvot srih podataka, otin pasebna istaknulih, je sedno UN-ow btatinnje zlotiha i utihkovilosti p1wsuda od 19 . da 20A0 Uted UN-a za bobu protiv zlatina i 2loupohbe drcg., Medunaradhi .entu za spteaavanje zlo(iha) lzvoR: Gtupa Hirox EVaR: UNICRI (lnstttut U^La za neduregionalhe 2beine i ptavastde). s.vjeta@hje

100

milijun. dolarE

NA'VEIA'UA'K^

DRAGUIJA

vr iednost draqu ia ukadenih u

','

podacina

*^tana zloiin4

o2ujak 2A02.,lotina

92.515,054do|aru

NAJDUUE SASLUSAVAN.IE

O NAJVISE

Najdulja qradanska parn ca odriana pred

poroiom

b o je s uaaj

Kemrer prot v

OSUDENIKA

Monsnia, povezana s navodnim izlievanjenr otovnih kemika lja r sturs&nu

NA SMRT

(Misoul

sAD)1979. sudenje je poielo

sAD ima najvite osudenika na

5.2.1984. na Okruznom rudu St. Clair u Bellevileu (llinois, SAD), pod prcd

smrt. aak 3373 zatvorenika iekalo je na pogubljenje l. sijeinja 2006.

,jedanjem okruznog suca Richada P Goldenhelsha. Zavrieno je 22. 10. 1987.

Amerikanac Kenneth Lee Boyd (na sllci do ie) uhieen je zboq ubojsiava, 1988. I pogubljen

I'IAJUSPJESNUI ODVJETNIK

2. proeinca 2005.

sir Lionel Luckhoo iz Gvajane, sia ji partner u tvrtki Luckhoo iLu&hoo k

ponovnog uvodenja smrtne

Georgetowna u Gvaiani, uspioje zal+ donr os obodlti245 osoba optuzenih

Blloje to 1000. pogubjenje od

lmoBtvood l9!O. do

znds ukaden 22.vejaie 2005. lz trezora u Kenru u Ve ikoj Biraniii (xiquravarelltko drunvo nak nadnoje ponudilo nag.adu od 3,s n ljuna do ara z otk.ivanje p.iin te ja, 3to je jedna od nai veiih nagGda ikada ponuiienih u

Od 20 do 50

iIA,'VE.A PU^IXA

TNEZOR^

trezora Britansle banke za Blilki stok u Bejrutu u Libanonu 22.

1985.

?,369.784 .lolara NA'VE.A PUA.TA VLAIG u pjatk v aka Poitanske s u:be 3 ko ovoza 1e6r ukradenoie novianirafr a. Pronadeno je

* .

NOVIRE(ORD NOVOPOSTAVLJENI

NEKORD

WWW.GU NNE5SWORLDRECOROS.COM

123

DRUSTVO

BOGATSTVO * lkrli t'nir:a

NAJVREDNIJI .) SAPUN

Ta jan5k umjetnik 6iann Motti napravio je komad sapona odtjelesr€

oo 1[.o,

maniDvadene iz bivieg talijanskog pre.nljera sivija Benu{on ja. saprn je zlo;en u ga ediu sase u u iv caBkoj moze ga se kupitiza 17.505 dolara. Uiijetnik, kojile svolu k'eaclju

na4ao Mani P!/ite ( ti5te ruke ), tvrdi daje nian doblo od neimenovanog zapon-cnika klin ke za panianu k rurqiiu u Luqanu u Svkarskoj, qdie je Ber uscon podvrqnul estet5k m

NAJSKUPLJT KOZMETICKI TRETMAN KOZE Preparat Eotaeri.a D!a/

-Mud (ilameriake tvnke Bergdorf Goodman stoli 845 dolara, a tadriidvile maske od bl.t. od 28 9

NAJsKUPUA KUEA I

vdjednon

ku.e V !

Wind eshamu u Sutreylo

Ve koj Srtanijitrenutaano miliuna do ara. ma 103 sobe I pet baz€na. Dmed! ostalog,

Fd.Z i graliite

rquash, dvoranu za kug anle

I{AJSKUPUI TRKACI KONJ

Najveaa cilena plaaena za

punok.vnog konja na javnojdratb iznos 16m lj!na dolala, korikoje plaaeio za dvogodiinje Zdrilebe, tada bez im€na, koje joj nij€ traa o nijednu unku. rdrijeb€ j€ k!pjeno na

dratbina trkalinu calder

Ford !

5AD u 28. veltaae 2006.

I'IAJVECA PRIVATI{A ZBIRKA ROLLS.ROYCEVA Pretpo(dllja 5e da su ta.

NAJSKUPUA aoKot-ADA

Cjena 450 9 tokolade Amed€ Po(e ana iznori 90 do ara To le prua ao[olada na sv ielu.apcvliena od zrna jedne vrste kakaovca, PoKelana, koja je prozirno-b jele boje Ia itansk pro zvodai tokolade Amedel godiinje proizvede oko 20 000 p oaka

no bidand bia vlled.

non od 189,6 nrilijardidoiara Svoje bo' qalstvo ?aradio j€ nd nafti, a pos

ljeje

ponaof lantrop dobrotvor

NAJBOGATIJA

privatnu zbi{! aLiomobila Ro 5 Roy! kojol 5e na aziiak 150 vozila.

korporacje Microsoft, najbogatijale osoba na svjelu. aa5opii Forbej

Hassana

.e,

ervdj€dio je 900 miriu

ZtvucA osoBA Amerikanac WiLl a m H Gater ll predsjedn g avn proqramer

Osim Rol

D. Rockete

na dolara 1913,

te ioko ade.

Bolk ah iz Birneja ima iajveau

joi

NAJEOGATIJA OSOBA lohn

Roy.eva, sulian posjeduje

1998 l!ksuznlh automobila

! ozujku 2005. procijenio na 50,1 m lijardu dolara. .jegovoje bogatstvo

igrjan

m.amo.n prilaz, a mozaiinipod radne iobe

ukraienle niima od

-k.ratnog zlata. Podzemna

7__.-

r! flll

1-"".1rrf

l:irr ii

i ii:: r::|.:i

lr,

lI ltl

+'-.;l C U rN

F!t Wol L l

NAJVEEE ZARADE 2005. GOVORNIK Bl

M sriianila)

Jamie O iver

+. *

.tl

Clnton (sAD)

Wo igang Pu.k (Aunr ja)

NAJSKUPLJI TOST

Ton na kojem

w voDttEutcA

Kat e

noGoMErAS

DavidBe.kham

KoIARKAS

shaqullleoNea(saD)

coui( lsAD)

navodno nalazi5lka

Djevice N4arije prodanle za 28.040

dolara na eBayu u studenome 2004. Nakon ito je primjetila

I .fJ

.ta

Amer kanka Diane Duyer zapeaatl a je sendvla, duvala

ga 10god na kio talkman te ga proda a kanadskom

13,4 m ljuna do ara

w tlfilMrzA TALENTE AOxSAa sUDAc NA

182 mirjuna dolara

NAJSKUPL,IE TRAPERICE Na skup ie traper ce na svjetu

NAJEOGATIJA PREMINULA SLAVNA OSOBA vis Presey zaradio je 45

rniljuna

dolara 2005.,29 godina nakon itoje umro od sraanog tdara. Priblizno 15 miijuna doara nasodin! dolaz od prodaje ulazni.a na njesov posled, a ortalo od Prodaje Prozvoda s

kome'cilalnoj prodajl, u,kladu s pravi ima Cuinnessovih wjetskih rekorda, jesu E(adiie aouture swarcv'ki ctystal leans, koje je

kuplt

trgovlnama Ne man MaKus diljem sAD a za moguae

samo 10.000 dolaralTe

dizajn€6ke lraperke ukraiene

iiADro

Najskup ji

kavijar naiskuplja

hran. na svijetu -jeA/nrar, koj

SVEUCILISTE se

Poairn

Farvardskog sveui

proizvodiod lranske beluge Samo

u Cambridgeu u amerl(koj

ro9 trnog zlata' redovito se prodaje za 14.500 do ara. A/masie priprema od jajaiaca te rljetke aLbino jesetre z Kaspijskog jezera, ttare od 60 do 100 god na.

saveznoj

1 kg

dr:av

34miilunadoiBra

O<d de la

Hoya {sAD)

50m ijuna dorara David copperfe d (5AD)

5Tmiilunadolara zA

DrEcU

K.ROWINg

(Vel &itanlja) 99,l m ljun dolara

utn(A

vozAt

chaelSchumacher '\,r (Njemaika)

50miilunadolara Daf Brown (5AD)

PlSAc

76,t miiluna doara

corlA

rger woods (saD) 87 m ljuna do ara

NAJBOGATIJE

I'IAJSKUPUI KAVIJAR

mon Cowe

(V Britanila)

I(NIIZEVNICA J

rGRAa

tAR

ita

VODmUTA CttAf SHowa

Oprah

winlrey

225n

tilnad.

FnED5TED

Terry 5 Seme (sAD)

(sAD) a

uPnaVilOG

230,6

oFILMS(|

Gsrqe Lu(a,

PnoDUCENI

2s0 mi iluna dolara

L l

juna do ara

[4assachusetts

izi05ioje 22 m lilarde dolara 2005, ito je viie od god injeg proraiuna iak 142 drzave, ukljuaujua Kubu, Jordai iLitvu.

,tA

(sAD)

ane Betten@un

(t,arc6ka)

l6miiiardidoara

MUSXARAC B I

NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U PRODA.,I Me(€des Benz

cLK/LN,l

NOVOPOSTAVUENI REKORD

Gate5 6AD) 50,l mllljarda doara

stajaole

1,s47.520 do ara kad je puilen 0 prodaju 1997. N.jveaa brzina mu je 320 km/h, a do 100

t WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM I25

NAJVEEE ZARADE 2005.

.I*b*

GOVORNIK

BilClnton(sAD)

6m ilm

+. *

do &a

NAJSKUPTJI TOST

Tost na kojem se navodno nalazislka Djevice N.la je prodan le za 28 coo dolara na eBayu u strdenome 2004. Nakon

noje primlet

Maia lampova (Ruira)

NoGoMETAS

David

1q2 m ljuna do ara

ame kanka Dane Du\ er qa l0qodina kaota isnran te ga prodala kanadskom

8{kham (v Brtanrla) 32,5

zapeaatila je sendvia, auva a

.-.

lj!na do ara

1s,2 m

rEMsAtrca

KOSARXA!

ffiiluna dolara

shaqui

eo Nea (sAD)

IALEI{TE

BoKsAe

NAJSKUPLJE TRAPERICE NaFkupje traperke na svjetu !

O NAJBOGATIJA PREMINULA SLAVNA OSOBA Elvs Presley zaradioje 45 m lljuna dolara 2005.,29 godiia nakon ito je

komercijalnoj prodajl, u 5k adu

praviima Guinnessovih svjetsk h rekorda, jesu Escad ne couture Swarovski Ctystal Jeahs, ko)e je

umro od ytanog udara. Prlb iZno 15 miljuia dolara na godinu dolaziod prodaje urazn.a na njeeov posjed, a onalo od prodaje proizvoda s

Neiman fi4arcus d]ljeir sAD a za samo 10 000 dol.ra Te

NAJSOGATUE

NAJSKUPUI KAVIJAR ji kavijar naiskuplja

d zajnersketraperce ukraiene sr

svEUarLriTE

hrana na svijetu -je a/mas, koj se proizvodiod iranske beluge Samo 1 kg toq ?nog z ata redovito se

Proraaun Haruardskoq svela

do 100 godina.

NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U PRODAJI

N2EViIICA

ZA DJECIJ

moguie kupiu u trgovinama

Natskup

prodaje za 34.500 do ara. A/mat se pr prema od jajaiaca te rljetke a b no jesetre lz Kaspijskos jezera, stare od

ita

u cambridseu u amerl(koj

PISAC

Dan

&own (sAo)

voDIrEUrcA oprah winlrey (sAD) CHArstowA 225n jtna daata TfrED'EDNTK

Terry s

UPiAvI\loG

230,6

OFIIMSKI

Georqe Lu(as (sAD)

PRODUCENI

290 mirluna dolara

Sene (tAD)

h I juna do ad

saveznoj drzav Massachusett, znosio je 22 miijarde dolara ito je vite od qod injes

2005.,

proraiuna iak 142 ddave, uk juaujud Kubu,lodan Lirvu.

* .

ZENA

L I

ane Betten.ourt

NOVIREKORD NOVOPOSIAVLJENI REKORD

lvercedes Benz CLK/LM stajao je 1,547.520 dolara kad je puiten u

prodaju 19e7. Najveaa brzina mu je 320 km/h, a do 100

ECORDS

aOM

125

rMcr

\--/'.

ilt

PSr

]

PAs KoJt JE itAJBRtE

PRoBulto too BALoNA Ananaria, a€tverogodianja rack

Ruell

terijerka Lr vlarnittvu Amerikanke Oore€ sitterly prcbuiila je 1Cr0 balona za 53,74 s na snimanju emisijeAnimal P arcta Guinness Wotld Recor*: Anazing Aninalt u los Angeletu u Ka llorn

PAs KO.,I JE UIOVIO NAJDAUE BACEN FRtzBt

(5aD) u ovio je njegov pas cheyenne-

Arhl€y Vvhippet na 1 18,9 metara.

Poljski i nizozemski

A p.tulja<i

u i

Ma€aret Nipper imaoje uiidugatke 79o. LzmjeGne su l.11.2003. na NaNOM NEKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

cionalnoj izloibi ame akih uzsajivaaa zeieva !Wi.hitiu Kansasu u sAD-u.

Rocovr

larar Uncle sam imaoje 15. vavnja

2c,05., sudjel@alo je 627 pasa

Nipper's ceronlmo, engleskikun

"l A

manifgtaciji 5up€r sit , koju je oqa'

zEc s NAJDU'TM US|MA vlasniltvu Amerikanaca Waymona

)

NA DoMAeoJ Kozt

niznala R5PCq na izlo:biWaq and Bone

n irlariieg au{.g :.<a.

NAJDUZT

jedo200s ddao rcko.d

I{aJvBE PAsa xoJt su PosLuSAu zaPovuED 'CEKA/

Dan*inje rlne Hygom, prcskodo j€ 99,s

windsor Great Parku u V Bdtaniji 6.

(ovrem€no

po5

koji

uiali zapovijed 'tekaj'.

2004. rogove duqe 132 cm od jednog do drugog vrha.

ttoje okotriputa

duie od ove knjiqe kad je otvorena. 5am je u vasnittvu Williama iVivian Wenlling i, Rothwillea u ameritkoj

I,IA.,BROJNIA PO,EDI{ACNA SETNJA PASA Arnedkanac John Gad. inMemeno je ietao s22 p!: tak 14minda i18

saveznoj dEavi Pennsylvaniji.

s€kundi, prednavfajuai druitvo B€n

itAlstARtI

NA'IMAiIJI PsI ajni:i pas je Danka

Friends Animal. Rekod j€ postavljen u

slovakia, iivava visoka 13,8 cm

ZEC SVIH VREMENA Divlji ze( nazv.n Flop5y uhvaien ie . kolovoza 196a., a uglnuoje nakon 18 godina, 10 mje5ecii3 tjedna

Kanabu u ameritkoj sveznoj drtavi

duga 18,8 m.lzmjerena je 30.

Utah 11. kolovoza 2005.

svibnja 2004., a u vlasnistvu ie gora Kvetka iz 5 ovaake.

Cln u Herningu u Danskoj 23. 6. 1997.

pdkaan snifil€t

nizozemski patuljasti ze( koji

* .

AJVrlr zEafl sKoK

rv,limre undsT6sen, zec u vlasniltvu

zeaeviteZe od 09 do 1,1 kg. Na slicije

koji je u Paedeni u Kalifohiji u sAD-u 12- 10.1994. bacio Mark i,,lolnar

zetsvr

u SAD'u 24. rujna 2005.

ri,bi

NAJMANJE PASMINE ZEEEVA

$l t,"l

Heaven Sent Erandy, :enka

PREPREKA (EXIPNO) aetii Fa ti.fetno je rvladala agll,iy nazu 2a 1 minutu i2 sekunde. Ekipa od

Rekord su ponavili Francuzi Delph ne Boucher (Narla), Dani€l lubault Er c

cravo

.im.nji p.s po du:inije

I{AJBRiE PRUEDENA actltw slaza s 10

(Usuett€),

Kordak

ilvave koja:ivi sa svojom vlasnkom Paulette Keller na Floddi u SAD-U. lzmjerena je 31. sijeinja 2005. ibilaje duqa samo 1s,2 (m od njulke

(tady) I Ade lne

Boitnartel (Rurty) na snimanju emisije l?18 de lour /er R{ondr u francuskom qraditu La Tranche Sur Mer 28. srpnja 2005.

ajmanjl pas svlh vlemen. bio je patuljani jorkiirki terjervisok

7,11

cm od njuike

idug

dovAa

NAJVECI ZEC +. Naiv€t

pas'nin. dom.dh z€t€v.

f lamanski

odali, koji

mogu

9,5

rcpa.

teiili

od 7,5 do 8 ks, a dugisu 91 cm odjednog do

drusos noinog pEta. zabiljetenlsu prlmjerci t€iine do 11,1 kq, ali Gulrnenoyi w/eali .ekordi ne prihvaiaju t€rinske rekord€ za kuine ljubimce, kako ne bipoticaliprisilno

?/a i25

GUINNE'5 WORLD 4ru's:,at1

lX.:,1'. RECORD5 2OO'

_ft''-a-

\''

NAJDUZI BRKOVI

'.a.duii brkovl na maiki dug su 19 cm,

NAJBROJNIJA LEGLA

LEGLO OATUM 12 2 1942. t4

ZrvoflNrA

a pripadalu

aoont

Miss American Pie kvanoj Naiss), rakurskoj iz [4ainea, ii]a le v asnka Kalja Ky l6nen iz 3lesija u Firskoj. Rekordni brkov Dmjeren 5u 22.

.aak

2S 2.1974. 29.

24 24

1. 2oO4

1914

svibanj 1999

11 15 skoi mi(gerbll) 14 (rava t

Zamora( Tvd

MAEKA S NAJVIIE PRSTIJU

MAEKE NAJMANJE MA.KE Najmanja iivuta matka po visinii r!2 nije ltse Bltse, kojaje 24. i:udenoga 2003. bia vsoka 9,52 cm

3u9a 38,1 cm od njuike do vrha -epa. Ta mjeianka h malajske

ilamsk€ maike

u vlasn

Contant u Ontariju u Kanadi. ma 28 prstiju, po sedam ra svakojiap, koli su lzbrojeniu rujnu 2002.

itvu je

Cmerlkanaca l,layoa iDee

Whittoi.

Nainanja maaka svih vr€mena

malajske i perzijske maike.

z atna rib

.dras ol dobi bio je visok ramo 7 cln dug 19 cm. Vla5nk su mu bi i Amerikanc Katr na Scott Forbes.

T{AIDUZA ZI.ATNA RIBICA G (Carasrius aurat!, r v a+

nlitvu Nizozemca

1931

1960 ih

1332005

,ivui pasje Glbson, harlekinska njemaika doga kota je kolovoza 2004 b la visoka 107 .m Glbson je terapeutsk Nalvii

o ie TinkerToy, mjeianac p ave

a.1992

ONAJVISI PAS

RAZNO

11.

sa GijsbeEa bila

je duga47,4cm od una do vrha repne peraje kad je izmj€rena 24. ozulka 2001. u Fapertu u Nizozenlskoj.

NAJSTARIJA MA.KA SVIH VREMENA creme Puff (3 kolovoza 1967.)

vlela je do 6. kolovoza 2005., n-evieroiatnih 38 qodina i 3 danal Bia ie ! vlasn itvu lakea Perryja iz

Aunina

u reksasu u sAD-u,

koj je

blo viasn k prethodnog rekordera,

sAD u.

NAJSTARIJI ZNUEI PONI slgar Puff, mjeianac ernoora i iet andskog poniF u vlasn in/u s. Bottinqa i2 britanrke pokrajine wen su$ex,

NAJVrsr S|(OK PIGMEJSKOG KONJA

Lovebug, pismej5ki mln jatumi konj u

NAJPLODNIJA

MA.KA

iaa

Kryna col€ pre,koaiole 61 cm na snimanju enrlsije Anima Planeia GrDres Worldne' arlt: Anazing Aninak I Kafifot^iji v asniitvu Amerikanke

tgrani

nraaka z Bonhama u Teksasu u sAD-u omacl a je 420 ma Duny,

u zlvotu. Posjednje

leglo (j€dnog maaiaa)

u sAD-u

1952.

24 rujna 2005

I'taJDUZ| sKoK

U VODU SVINJE Svinja ltlissPiggy u vasniitvu austlaka Toma Vandeleura preskoaila je 3,31 m

prlskoku u bazen na izozb RoyalDaF win (Aunra lja)22.7 2005, nasnima n)uf! en s\e Guinnets wond Records.

t* t.

NAJDUZA MACKA

versmos LeonetliReserve Red zvan Leo bioje dugaiak 122 crn od nluike do wha repa kad je zmjeren 10. o2ulka 2002. Leo, rakunska maika

iz Maifea, ! va5n itw je Friede relandiCairol oamron iz chkaga u ameriikojsaveznojdr;avi

llnois. raj mamutsk maiak, iija je om ljena hrana p avirlr, ima iape tako ve ike da rnu odsovaraju dleije (ipelice broj

181

-d,Ery

lir

TNNT5SWORLORTCORD5.COM 12t

.-# s!

DRUSTVO

FANTASTICNO VOCE I POV *

NAJSTARIJA

HORIIKULTURALNA IZTO'BA llortik!Ltura no dr!itvo

NAJTEZE VOCE I POVRCE TE2INA

votE/PovRcE

Pennsyvan je odr2ava ohi ade phij5ku z oibJ cvileca u

Phiadelphij u amer akol sav€rnoj

d.z.v

Pennsvlva.iL od

p. a 1829

oiba iije odrza.a sano 1918 I od

1943. do 1946., zboq sudje

5AD.a

-:--.

ovaija

dva sviets[a rata

NAJVECI FESTIVAL tEiNJAKA T'odnevni gilroysk lenival ieinjaka svako ljeto okuplla oko 130.000

osobauGkoyu

! K:lifornli!

5AD u. Posjet tej mog! kuiat razne rne hrane 5 okusom aeinjaka, od 2

. {!_

'.?

NAJTEZI PUMMELO

oibe.r) je voie koje rane u j0go6to(.ota2r,r lapanac 5eiji 5onoda predrtavlo je

re:ii€

4,86 kg

n.tjeca.ju Banp€,yu ! gradu prelekturi Kumamoto 28. sljeinja 2005.

ed er

SAD

Fresnor

iJornlli!

nnosio je 58,4 cm u naji rem

d Jeju kad

P\nhetalcittut gtandb

pr mleraI

NAJVECA NARANTA

Promler.alveie nara.ie, uzgoiene !4! AmerlIana.a Patr.ka ]oanne

te 2mjerena

15 lvib.la 2005

NAIDU'A SPAROGA

Kanadan Harry iCatron W lems€ prednav Lu 2 ntopada 2004

.aldu2! iparoq! na aleiu, d!9!.:k 351,7 cm, .a manifena.j Port E g n Pumpkinfest u Ontar

u Kanadi

NAJDU'A TIKVA Najdurr tikvu na 5vletu od 2,91 m uzgojiole Kanadan n Crant McGreqoL

T kva ie

pred(aljena i zmjer€na 2. istopada 2004. na Pon

NAJTEZI

MANGO 'It

'\t

NalteZi mango na svijetu pr padaoje 50rtizvanoj Keitt rez o je 2,46 kq Prednav la ga je Coleen Porter Ka lua Kone

lnopadu

+. 124

2005

UZGAJNAt

oATUM

(rapan) ?005 1992 AilhoiyLanor(Aun,a la) 2001 a- Nea e (Ve,ka 3r irn la) B,a.Car (k(Ve kaBrtan'la) ?00t 1991 lohn Nr.ry Elane(5AD) 1992 Berna,d Lavery (vc lJ 3, taniLJ) 1939 Bernaro lavery (Ve ka Brran ra) 1925 R. strar (Ve ia sritanla) 2004 s(oti N,rard e Robb (5a0) 1993 John Evrn! (SAD) 1999 ALan Fat:e6ey (Ve ka Britanla) 2003 s.ori i Mardie Robb (sAD) 2001 21,69I Gerardo i/aggip nio (lta Ja) 2S,25 k9 Sernard lavery (Ve|ka Sriranila) 1990 2001 124 kq Alred r cobb (ve ka Brraira) 1935 r,19 (g Robe( K rkpatrnk (sAD) l99l 6r,049 K A(her (Velka sriianla) 2O0r 42,3 k9 Robert$'eber (Ausiralija) 1995 I06 [9 Debb e Nazeiton (aunra ]a) 34 6 kg George iM.rgaret klDrtarer (5AD) l00l 2O0r 19,2 k9 s.ori Robb (sAD) 200d 29 kg Dave es (SAD) 2002 3,l kq fted atarron (Ve ika 311.i la) ?003 5,26 k! Aharon shemoel(zrae) 2005 246 kq Co een Pone,15aD) 2005 62lq Ma,k 3a9q! Ve l, Brc^ r) 1993 160 e T..yslate'y(Nov 2eand) 1994 7,24 kq Meltdn e (Ve (a B, tan'Ja) 1930 4,73 kq Co in Mooro (Vo ka Srrai lJ) 729 9 Par fiday (SAD) 2002 1999 2 1 kq waren Yeoman launralila) 1994 3,06 kq E Kamuk (Papua Nova Gr'neja) 2001 1,04 kq Kalherine Mu.ph.y (SAD) r99a 3,5 k9 K 5 oane (Ve ka Br;ta^ila) l7 kq Manue Pd/ez Pa,ez (Spanrollla) 2004 4,36 (g ter Sonoda (lapan) 2001 2005 666,32 k9 Lary che.[on (sAD) 2aa2 2,14 k9 Edward Narod M(K nney (5A0) 2003 ll,1 kq Manabu Cno (raprn) 1935 2,67 k9 E stone ive la Brtanla) 1932 10,5 kq Ned Kati(h (Au5ta lja) 1991 436 tq 5teve Houl (Kanada) 1933 2lrg c AndeEon(Ve ka Brtaniia) ]99q 34,15 k9 s.oft [4ard e Robb 6AD) 1936 3,51 [q G Graham (sAD) 17 7 kg s.od Mard e Robb 6AD) 2004 2005 121,93 k9 Loyd Siqhl (saD) <9 199 {9 21,4 (q 79 15,37 kg 3,1 tq 56,24 kg 19,05 kq 294 kq 3,61 kq 2a,6 k9 23,7 kq r,Sa

c.saiolwasak

NAJVE.E GADANJE HRANOM

Blio! b z! Va 9od.e p05iednle 5r lede u miesec! koovozu odr2ava i€nl valrajii.a,la lomatna Pr b uno 38000 lld 2004. medlobno se gadalo 5o(o U

Spa.loskom grad!

enciie, svake s€

r25tona

EliG

kaj!

bltke,

(e i

u Gma zateknu prekivcn su umakom od rajice Rlek€sokaod €li.e, kole mogu bit duboke ido 30 cm, teku gradom a€ dokvatrogai jmrkovma n€ isp€ru uli.e iliude sv kol

5e na

NAIVECA VO'NA PIIA : i.ovlRotary k uba o iver iz :-:anske Kolumbije u Kanadi ispekli

NAJUSE BIUKE

BIUKA

14 srpnja 1990. pitu od vlSanja ..ria je reiila 17,11 tona.

NAJVECA

VO.

A SALAIA

Bila ie izloiena naqlav_

rJkarna koplla

prcvinciji chanchamayo 27. 7. 2003.

(cole,,

l1:j

2,5

2,7em

Davd

20M '998 2001 2001

2004.

199t

Bernard Lavery (vehla Bttanra)

(SA0) (sAD)

Najduiu budcu nasvlj€tu od 2,2 m p€dstavio je 17.10.2003. Nijemac Klaus schoenemann, koji lu ie uzsojio u svom vrtu u Hagenu u Njemaikoj.

Nan.y Lee spilove

2004

Ressle Kirkman

1999

(aorm6l 3,7tm lzvrinlodbor Cosmosa, o[ayama, Japan 2003 2004. 7,74 m D. M.Wil .ms6AD) Panuk 1979. 1,55 m tM lowe (Ve ka Brltaniia) Sunovrai OOcm Rdgnd c P Va<ur -aqrng rsrPd\ldr -ool i/d.!(al . Fukrija henFti.a) 11,4m Reinhard sielkr (NFmlaka) 2005 2003 1,75 m BoC, Baptistitko sveutil Ete z Honq

NAJVISA SEEERNA TRSKA

NajvBa ieaema t6ka (saccharum o#i+ narum) blla je vlsoka 9,5 m kad je iz-

rnjerena 21.2.2005. lzladaje u

P€riin

1,39

vdu

Giancarlo zigante je 2. 1 1. 1999. bliru hrvatskog mjerta Buia naiao bljell tartuf (Eutuberaceae 1,31 kg

procijenjeno je da vrijedi 5080 dolara,

4,37 2,19

m m

Lauc Liang

5,3m

Ru: n

(samo5raan)

403

(sAD)

Aryind, Rekha, Ashhh

iz Aldebursha u Sutrolku

vellkoj Britanijl u rujnu 2005. u

.diia)

Bemdd Lavqy (Velika

Britanja)

(sAD) m Pau u sharon Pa umbo (sAD)

2001

1994: 2005.

m Anne I Charle5 Grant (sAD) 9,5 m M,venkarelh Gowda (hdija) 7,76m M Hetns(Nzozem5[a)

Sun.okret * Razliak Rai(a

164,5.m MaBaret Lp{omb

19,8h \,r"'rlu 3,22

3,81

-ld, La_(a5hne.

1986.

(sAD)

2005

v Btrd"ja

2000

ArthurCash

waLa.e

NAJTEZA CIKLA

svlh vremena tei la je ju je Brltanac lan k9.lz ozlo 23,4

Najtei. cikla

Neale na Na.lonalnom

izlo:io ie amerikanac tarry ch€ckon na manifesiadji

*br

bundeva Pennsylvanije u 1. lktopada 2005.

rvlelody Waqner (sAD)

W JEi

BUNDEVA

2002.

Konstantinos xyrakis i

Everetr

a NAJTEZA Bundevu ietine 666 kg

27,7

+. !

svijetu teula je 7 s, a urgojo lu le Brlan Carllck

19?91

lRashml

sara Gurerbock (SAD)

BOROVNICA

2001.

Danelle, Gabriele

Nema

NAJVE.I TARTUF

(19,5 x 12,4 x 13,5 cm), a

* NAJTEZA +

Mi.helle Kaietly (taD)

lndijca M. Venkatesha Gowde r gmdu [4j oreu u indijskojdrzavi Kamataki.

tubertezine

LJresnica

NAJDUUA BUEICA

4,61m

4,14m

^omtrgu peruaiskog grada La |"l€r.eda

DAIUM

Brenner(sAo) t5 m ADdu Ma3loor (nd d) 14,1m Staron Rorie (sAD) siljkagcha 2,3 d Par (e i tteve A non (sAD) Prokulica P ditS. Munii(ndiF) ugojei) 21,3m Kaktus(kuino 2,74n lohn Priedni€kr (velika Eritanlja) celd

..sanzacija La Floida pripremila je ".lveau voanu rrlatu na svijetu kola je

:3i a402ione.

VISINA UZGA'NA.

ttt (anatantut

J's

HI {N E9

pruennvu divovskoq povraa u Sonrersetu u Velikoj

Britaniil 7. rujna 2001.

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVTIENI REKORD

NEW C} WORLD RECORN

onustvo

FIIRANA I PKE I

IiIOVI REXORD

NAJvEeE... . ilalvEtE aaGEl

t'lovoPoslAvuENr nftoRD

8a9e/ p<ivo teiko 191,7 kg itpek a je

PEcrvo

ameriika tvnka Brueggeu Bage 5l zlotila 9a .a New York State Fairu u

Geddgu u ameiakoj eveznoj dr:av

NAJSKUPUI SENDVIE

New Yo.ko

27 kolovoza

2004.

NAJvEet ooRUaAK povod! 40. godiinjke tokoladnoq

se^&ia McDonald nazvan je po svom tvo(u, Sritancu

scottu Mc0onaldu, kuharu

29 svibni.2cos. p.ip.avljen je dor! ia k za 27 854 @b€ u Geqnkirchenu u

tqovine Sellridg€s

namaza Nutella (Fere.o, Njemaika),

Londonu u Velikoj Ernan ji Prodaje re za 85 funti(147

dolar.) i$ddi2500

NATVEO VAUUSAK

Najveii valjul.k od rite nad la j€ lvrtka Ocean Emp,re Food Shop {Holdlngs) L1d 0 Metro C tyju u Hong

GINEBox

svibnja 2005 V.lluiak bro teiak 600 k9. te Kongu

NAJVEC| FOCACC'A KRUH fo.a(ia k.oh teiak 2800 k9 kpekli su Ia ijaniPetro Catu(i Antono Latte 0 Mottoli u Taranru u

ralji 6

kolovoza 2005.

NAJVEcA RTBUA TRZ tcA

I{AJVECA KUTIJA

eoKoLADt{tH n-oatcA sanojiod dviju ki3kikise oq kruha kojije iermenurao 24 sata.

K( Kat OenE, Srednl stok) izradila j€ kuttu tokoladnih plGkateiku r700 kg

Lzmedu kruha na azise

centru Burlunra. u Dubaju u Ujedi.

5endv a se

za fen va

Swet Surpris

irgov.(kofi

nlenim Arapsk m Emnati'na 30.5.2005

ma5lraju'!ka.na, hrane

klasitne qrazbe), svj€Za

Pe( vo r ( .netom

paneta,.naio.eza od (mih ra.tufa. sn bze de

Bouse of Bread u

Creeku

Wash ngior,5AO) 15. istopada 2005

prelilenoultemavokada, paaelina

cryenim paprom

,enfom te enqlesk€ rajaice.

I{AJVECI DONER KEBAB

$ I

Najvetib'od od nadoleda izrad aje tvedrka tunka Heng ass sve/ ge AB 8rodjereiio856,5 k9, a boj€ Elolen

Kungnddgirden

u 51och

Spanlolska tvnka CINEEOX napravila le po(ij! kokica obujma 48 mr. Kutljaje ispunlena kokicama

za8et

nazabavi u

5ali Geroniu Spa.io 5koi 15 rurna 2005

t{.iveca lopta od kokica t€t

1406 kg, a izradilo ju je 40 dobrovolaca

holmu u Svedskoj18. travnja 20c4

O NAJVEEA PORCIJA

KOKICA

I{AJVECI BROD OD SI.ADOI.EDA

0 parku

Ooner keb.b leiak 4r3 k9 prip,emljen je u Maroosh

zem.lja. zaposen cisu 2003. obrad nevjerojarnih 515.409 ton:

I{AJVECE

PECIVO S CIMETOM teiko 1 I 1.8 k9, poput dvij! od,adih iena, 5pekaje pekari (a

quSara

:..

vediinje trin ce u lapanu, o.jvei. je riblja trznica na sv jelu kola uvozivije od 450 v6ra mo^kih proizvoda iz 50

f:m Nobe Pop(om u amerikoj eveznoi d.Zavi low 12.lipnF 2004. na

ITAJVECE

JELo oD SKouKt Applause Feniva u u

sai.ta od

roie ikotki,220 kq luka,

70 k9 mrkve,50 kgaeinjaka.5 kg

Nolomlui'iom

te t'ere de

r,stopada 2004

p€r

llja

170 rara vina pripremlieia re ia si ma.luefrisi. nna, 20 irara maslinova

5w lvleru

lolr

/es Re.o/dr ! 5t Ple(e F,a.clskol 5. rulna 2001

r{AJvEet sEirDvtc

Ameri(ka t!.lka wiid Woody! Chil aid crilliz Rosevilea u Iti(hi9an! pripremila je 17. oiulka 2005 qolemisendvii r govedinom i senfom terak 2,467

je bio debeo 5,34

tona sendvia iirok 1,6 m.

NAJVEeT

IOM YUNG KUNG Odjelza indu(iFku prom dtbu itorizam tailandskog

nradloje

Minietartva trgov ne (udenoga 1999. n.

18.

Patly Beachu u tallandskom qradu chonbur najvea tom ylng iung (vBta ja} o

\ -

Ito

GulNt{E5s woRL0 Rt(oR0t toot

D.lnl4e

rai and'ke tuhe)na 5vJelu.

Skuhanole ukopno 5000 litara j0he, ito je dovoljno da 5e napln viie od 60 kupaoniakih kadal

. \"

^Jilt*.

* $tAJVEer.)

JESTE LI ZNALI?

STAPIC MORSKE HRANE

Kod ku.€

rr#l

ietvrtka

velikoj Btitznii pripremio 16. srpnja 2005. pileae

r tajlandskoj provinclji

Xli conshohocken, a hrenovku amedaka

Tortu dusu 2663,11 m ispeklaje zakada Reach for a Dream u Johannesburyu u luznoaf riakoj RepublkiT. srcnja 2005.

tvrtka Berksl,4eat Packing. Golem hot-doq pripremljen je za humanltarnu manifestac ju Annual corvettes for Kids u Fogesv leu u

NAJDUZa SALAMA

amerlikoj saveznoj dr:avi

dusaje

PennsvLvan

s64,88 m, ito je duze od najdute pjei

ianedine sa ama

u sahad.

kojajeduqa465

je priprernljena uVarallu

jiu

kio [4anue

.NAJDU'A sUsH, RoLADA

Rekord je portavlo Amerikanac Kyle

Yoshirogarlu sag 20. lnopada 2002.

22. prosinca 2005.

NAJVECa

{Po

HRANA svtH VREMENA

flRANA

rEir A

nEKoBDEn

TEZTND

Rodendanska

toa(a

Matsu ri u japa nskom

gridu

NAJVEEI NAPUHANI BATON oD GUME zA ZVAKANJE

EarthGrans Bakery I stanovni.i

rort Paynea (5AD)

10.000posjetiieljalestivalau 26,8alona A.apu (u'oan Trl kala'(Mek5 ko)

P ta od

pripreml sujesudionk

humanirarne kampanje Roll for R€lief na sveuiiliitu Corne u lthac u New

sushl roada duga 1825 m rad ie sudion ka festivala Saqa Genki

17,5 m. Pecivo ie ispekla pekarnka

runrvstl

Naidu2a proljeina rolada bilaie duqa 435,36 m, a

aoKoLADtcE cuRtv wuRlv

Najdu:ihot-dog na svijetu bio ie du9

NAJDUZ| Hor-Doc

NAJDUUA PROUETNA ROI.ADA

RAZVLAiENJE

Dartnell Steif berg u uredu Guinnetsavih tvjetskih rekorda u Londonu u velikoiBritan jl

Yorku u SAD u 30. travnja 2005.

ko ovozu 2005

oti.a aokoladice Culy wurly I Iti ie minute, u stroqo kontro iranim uvjetima, rastegnrla na 1,53 m.

ij 14.8.200s., a njezint izradu organizirao le gradonaielnik u suradnjl s tvrtkom za proizvodnju salama Salumif

uve

rcelliju u na

jeto

tikka maela teiko 10,3 tone

ruruoule... . NAJDUZA ToRTA

na svtktu. ..

EatternEeuLkhfielduu

Songkhla 23. o:ujka 2005.

Najduza saama na svijetu

any

pti tuci inate pasudu iiraku 10 hetan! Bitana( AbdulSalan iz rcnotana

Pacifc Fish Proce$ing Co. Ltd u svojoj tvornici

na.ete priprenti

ako

Najvei ltapit mode hrane ie:ioje 50,05 kg, a izradlla ga

naiveai

pe(an o,aha Be,zbolsl

I ub

O ver Rotary

C ub (Kanada)

Amerikanac Chad Fell napuhao je balon od gume za Zvakanje promjera 50,8 cm bez pomoei ruku u srednjoj Skoli Double 5prings u okrugu Winston ameriike savezne drlave Alabame 24. travnja 2004. Tajna njegova uspjeha, kaie Chad, jest u tome 5to balon puie s tri gume Dubble Bubble.

Predstavni.i lvrtke swat.h (Japan) 5tudenri

.atetrqa

koledZa

10,54tone

strarford upoi avon (Vel. srftanija)

Culryoid goe

r{ept

deso)

AbdulSalam, re5toran Ean€rn

Ey€

10,3ro.e

(vel. Britanija)

www

GUTNNESSWORLORECOR0S.COM

131

NA r Pt€E HRANA

NAJBRZE POJEDENA IRI KREKERA

Brita nac Ambros€ l4endy pojeo je

tri

kekera2a 3478s u nudijr LBCRadija u Londonu u Velikoj Britanij 9.5.2005.

IIAJBRZE POJEDENA TRI

BozIfNA KoLA.A Britanac Dav d cole pojeo je

-, .

;ltua kolaia (mln.e pi-.) za

.1#

4 '

NAJBRZE NAPRAVLIENA

JEDNA LIIRA SLADOLEDA

B tanac Brian Duffieid 1

minutu i29 sekund na snimanju emislje ro show del record u Milanu u ltaliji 5. sijeinja 2006.

* .

etr,isiji uziya The Paul o crady Show u studlju ry posiaje rrv r Londonu u V Britaniji 20. 12. 200s.

26 s

NAJBRZE POJEDEN SIROVI LUK

pojeo je siroviluk za

ti bc

1 m n i

B taiac Peter Barham napravioje itru sadoeda z. 18,78s u hote u Ninds Nead ureu Bray b i2u bitanskog grada lvlaldenheada 21. ipija 200s.

NAJVIIE ELOZEIIH OKUSA SLADOLEDA

Taliaiska tvrtka lPA Gelatieri Padova izlotila je 521okus sladoleda na istom

NOVI REKORD NOVOPOsTAVUENI REKORD

mjestu na hrmanitarnoj manilenac '500 okusa rclldarnosti u Padoviu

s.ovi I teavu ljestvi.u, koja mje ri kot iiinu kapsaidna u paptu (tvarikoja sa ni

tjuttn), otnklia je aneriiki

farna.eut Wilbur Scovi 1912. Slatkipapat ina

IA'ASCO UMAKA U 30

andew Hajinikitas popio je

NAJVISA HRPA

Hrpu poppadomd (vrna leplnje) visoku

l02cmnaslagalisuzapodercibrltan, tunke Magnetknorth, Kate Bowen, Chris Conlan, Chr s lohnstone i lay Ro

ske

che, na

BA.EIA PALA.INKA

ralijanAldoZ

icin vrijed nost I 6

m u zlak

I bacio

je palaiinku 3,3s

na,nimarlu emisiie

ITV-a

lhjs

Mornlng u Londonr 28. ve iaae 2005.

* runruu€r CILI PRAH

Millon Reserve' najljual je tili prah u redovltoj prodaj, a stvorio 9a je Amerikanac B air Lazar sadd 16 m lijuna jedin ca '16

s.ovl/ea, 5to je najveia vijednost na ljenvid ljutorti zapravo je aitti kapsakin (v di rubriku Jeste /lznall?). I4oie se kupltiza 199,95 dolara, a prodaje se u ob ikr praha kojise dodaje

RECORDS 2OO7

manif€nacj

Scope u hote u

Greatlohn street u Manchesteru

NAJVIiE POJEDENIH EILI PAPRICICA JEDNOJ MINUTI

ameiiki ry voditelj [4ark 5. Allen (sore), kojije pojeo ll jalapenoiili pap ica u jednojminLti. No krunuje preuzeo Aunralac Stuan R6, kojiihje pojeo 1s u ledfojminutiu Temple-

noweu u Melbourneu u aunrakkoj Victoriji 20. nudenoqa 2005.

Britaniji l4. 10. 2005.

I{AJSKUPUA JUHA

PICA

NAJJA.E PUO

luha'Budapre*aaezid'pripremjeiaj€ od peraje norskoq psa, ikoljkiabaio"e

Piva

japansk h cvjetnih gljva, moukih kasta

ameriake tvrtke Boston Beer i2

vaca,5ui€nih daqnji, piletin€, huan ha

nr, svinletine

q isenga. zdjelajuhe

stoj

108 funti(190 do ara)u londons kom renorafu Ka l,4ayfair luhu treba

naruiii p€tdanaunapdjed

ovaj vatreni rekord sruienjedva puta 200s. Ptoiput yuiio ga je 7. travnja

POWADOMA

r20 nrl tabas.o rmaka u 30 r Postavljanje rekoda snimljenoje u sydneyj'r (NoviJuZn Wa er Aunfa ia)8.5 2005.

NAJVISE ka psa

NAJVISE POPIJENOG

Austmlac

NAJVISA HRPA PALA'II{KI

de lour /es neco.ds r Bdnodetu u Francuskoj 1. kolovoza 2003.

taliji28. o:ujka 2004. JESTE I.I ZNALI?

Hrpa od 980 pa aiinki, vsoka 70 cnr, nasta a je na snimanlu emisije t'ata

san Adams utapias saddavalo je

^4asechusettsa 25% alkohoa kadje test lano 2. kolovoza 2005.

. \-'

rc'

NAJVEEI

IZBOR VISKI JA 3ritanac Forbes Robertson, vasn k Milonavr Casina u Ayru u Skotskoi, mao ie 800 v6ta vitkila u ponldi ra ovlaitenlm prodajnim mjestlma

NAJS(UPUI XOKTEL

NAjVE(I IZBOR SERIJA

lako 9a tr€nutaino

Shetry C ub iz Tokija u lapanu imao

iti,

je 227 raz iaitih vrsta ierlja

nle mogu(e narukokteltord Eowmore b o je naf

skup j

koktel

hvremena,scijenonr

od 799funtl(1431dolar. Mogao se kupitiu londonskom hotelu Park Lane Hiltofu, a sadrravao je s0 mlviskijd

NAJSKUPLJA

SAUCA cAJA Rijetki kineski zeleni aaj

3. studenoqa 2005.

Iregrany'n noji 3000

NAJMANJA PIVOVARA

Pivovara Bcgdy G\eynant

k capel

Bargora u Aberyst!4rythu u brtanskom Walesu mo2e odjednom var t]40,9 tara pila. Pivom opskrbljuje jedino

ever uK Foodd napra'

suslednu pivnku Tynllid art Arms.

v la je u sijeinju 2005.

stoji 528 do ara.

NAJVEtI VINSKI PODRUM

NAJSKUPLJA KUPNJA VISKIJA

Britana. Norman She ley kupo

Pench's Club

(PO BROJU BOCA} Podr!mi vlnarlje rMi estil Mki u Vlodavjlsadde viie od 1,s miljuna

najskuplju vr€.i<u aaia na svijetu, p ramida nu we(ku ukralenu s

le 76 boca viskija lv,lacalan za 341.154 dolara 16. studenoga

Bugarkojna svom je cjeniku imao

u rulnu 2005. Tih 800 boca

Bowmore i 15 mlairte cne topljene aokolade. Viskije b o star 40 godlna. Trerutaano

prednavlja 800 godina od 5v

najskrpl kokte

letu le Fltz sde Ca. u baru

Hem ngway u pariikom hote u Rltz, a

2000. zb rka ukjuauje

narc,

rijetke i neoblane boce Ma.a lana, a naFtarija boca potjeie jot lz 18s6.

NAJVEEI IZBOR KOKTELA

1227

Cocktai Bar z Varne

razllitih kokte a

koovoza

2005.

PG Tips

(Uni

280 dijanranata (na sllci)

vrijednu 13 100 do ara

boca vina. Boce su pohranjene u 55

km podzemn h galerja iskopanlh u vapnencu Prua boca pohranjenaje 1968.

NAJVEEI lzBOR PIVA

D€l rium Caf6 z Bruxe esa u Belgili imao je u prcdajirekordne 2004 razlaite !rste piva 9.5 ieinia 2004.

Tvdka

Naponena: Da bite rekardi u

hftni I pltu nogli kvalifi.nati za cu nne$ole svjetske rckorde h/ana i piie naraju biti u rcdovitaj prodaji

NAJBRZE POJEDENA

PIZZA PROMJERA 30,5 CM Nyron weekes s Barbadosa pojeo je 25. 3. 2006. pDzr

velaine 30,5 cm 58,47 s.

2 min i

Nyronr bitom bEi-

63 h da pojede

najv€ru

pizu

na svtetu, koja je pripremljena 8. 12. 1990., a imala je promjer l7,a m i

te:ia

12,191!

WWW GUINNESSWORLDRECORD5,COM 133

DRUSTVo

I RAZBIBRIGA

'"IilOBI

X-REF

NATVECA

UDAL'ENOSI zaita bi

PRI.,EDENA NA

se viie od 600

otoba nasknab u gotile

KOTURAUKAMA

l.ljan

ltlauro Guenc, preiao le

38,5 km na koturajkama r,lednom satu na kruinom toku u talijanskom

gradu serigalla b iz! Ancone

* .

NOVIREKORD

11. ipnta 2005.

NOVOPOSTAVUENI REI(ORD

Godinu dana prje toga, fa nom kr0Znom toku, Mauro je pona!io

ivj€tski rekord prejavji na kotura jkama 543,594 km ! 24 s.ta od 11. do 12. I pnla 2004.

NAJDU'I...

Brt3n.. Edw.rd

LANCI OD PAPIRA

dio je fran.usko plet vo dugo 19,73 km.

.ad oje

'tt

NAJBRZT...

itAlDUtt 60 osoba u 24

s.ta

Perer

Hinnal.rd

zra

Poaeogaje p$t u travnlu 1989, no znaaida plete vet vi,e od l7 god nal

Lana( od papira dlzine87,44 km

NAIDUzE FRAiIcUSKo PLETIVO

koled:! PaulD. Camp u Frank linu r Vrq niiiu 5ADrr od 4.

do 5. lipnja 2005.

NAJDUI.JI FII.MSKI MARATON

kojij€

cjeloveaernjih

mova rekordn h 114 h

SmnukinuKnopo

s u nlemaikom gGdu Sulzba.hr u okrugulaunus od

28 ko ovoza do 1 rujna2005. Posta! ljaije rekoda organiz ra a le njemaika velai€ 2006.

Back to Ba.k, najkraae vrilenre u kojemje ostriena ovca lod te vune ruino

diemper znos

4 h, 51 min i je po5tav la ek pa Meriwa lumbu(ks iz Novog Jutnog Wa e5a u Australiji2004. 14 s. Rekord

NAJBRZE srRtZEt'tJE

ovcE

ovce na sninranju emisije cuinresr t7ol/d Fecordr u nud ju TV po5t:je

! sydfeyju Aunraliji 17. lravnja 2005. seven Neiwork

NAJBRZE BUIE JE loo EALoNA Britan.iVernon Kay iAlaf Conne y

probuliiiu

100 balona za 47 s na

na.)u e6 si)e Paul a'cftdy Show studiju rw-a u Londonu u vel

sn u

Srtaiij

5. prosinca 2005., bez

upotrebe oitr h predmeia.

NAJVECE KULE OD KARATA

parku Wa 1D rneyWorld na

12 prosinc. 2004. Ku

Flordiu 5AD

a ve ia ne

422 x 3,6 x

B'ianje izradio ikulu od karata s naivite Ta

mala 13l

te rekordna gradevina od ka.ata

katibiajevsokaT,Tl m,a

postav jena le

6 nudenoga

1999

1OO

lapanka Ak e rMo.ta izradia je 100 orlgami Zdralova (vid dolle) za t h, 18 min i35 s na 5vertiliatu Bukyo 6akuin u saltami u lapanu 23.

2,61 m napravlrena ie od 162.000 karata

katova

NA.,BRzA IZRADA

oRtGAMt 2DRALovA

Vodeti svletski gradtell nruktura od igGtih karata je Anrerikanac Bryan Berq. Najv.au kulu od karara po(avio je ! zabavnom

. rF . ; :,: z '

Mealunarod.og

Caivja na 1r.n(uskom otoku Ko?ki od 25 do 26. rljna 2004.

tl' :'

lm.

udrltenja za nalec.nje

tvrtka Kinopolis Main Ta!nus

je preiao 85,12 nautakih m lja (157,65 kh) od lmperlle ! ta ijido

'oD ovcE Do DZEMPERA' Prema prav

Aun.a/ac Dwdyie Elack po(avio je rekord od 4s,41 s u strizenju jedne

NAJVECA UDAUEIIIOST I(OJU JE PREPLOVIO MODEI. JEDRENJAKA U 24 SATA Ta ijai C aud o Vigada+ lberto upravjao le puleh svojom 'adiolez€ dvo.netaBkom jahlom U(a De/la Colori lkupno 23 h 42 m n Model

,,-,,,i,,

NAJBRZE RuaNo PLETENJE

Bp eten

Njemica Cauda Wavra g edala je ao

od papir.

.\"'\

NAJVECA ORGANIZACIJA 5

JESTE LI ZNALI?

SKUPUAEA MARIIKA vie od 55.000 ianova izvi3e od dr:avi. Amer ako filatelist iko

110

druiivo (APs) najve(e je neprofitno rdruienje skupljaaa ma'aka l povjesiitara poite. U cilelostlse

vanje razine veG ljudi

niacija World values suyey tjudina je ponavljena pitanje

liv

'les€

a srctnl, ptiliao

sretni, ne baS trctni lli uapae

nine stehiT'

nand na

NAJVE(A SLAGALICA U OBLIKU KUGLE

NAJBRZE PROSJE'NO

VRIJEME SLAGANJA RUBIKOVE KOCKE vijeme

Rekord za najbrie prosjeino

NA.,VIsE PIVNICA POSJEEENIH U 24 SATA

slaganje Rubikove kocke na natjecanju znosi14,52 s, a postav o 9a je lapanac

Skupina od 19 studenata s koledia 5t. Andrew Sveudlliita u sydnevlu u

Shotaro tvlak suni na turniru Caltech

Austra iji, ponavila je noviekipni rekord posjetivi 82 pivnice u 5ydneyju od 9. do 10.lipnja 2005. Pojedinain rckord za . n.ivii€ posiet€nih pivnie drii Britana. Bruce Maners. kojije od 1960. do 27. veljaie 2005. posjetio aak 38.000

Pasadenlu Kalifornijiu SAD-u

16.linopada 2004.

NAJBRZE SLAGANJE RUBIKOVE KOCKE

Klub Rubikove kocke

Kalifornijskoq

na 2,75x 1,92 m.5lagalka koja

prikazuje

aeti

karte svjeta sastoji se od 18.000 dijelova, ito je I rekord za

Najv€aa slagalica svih

vr6nena

amer tkinogomet, isastojala se od 21.500 dije ova, od kojih je 5vaki blo

3 si

tako postavio novl svjetski rekord. * Rekord a naivile sloienih Rubikovih ko6ka u jednom satu iznos 42, a ponavio 9a je Mitchell

I'IAJVEEI HULA.HUP KO.,I JE NETKO ZAVRTIO

Repub ci17. p.osinca 2004.

amer kana. Ashrlta Furman uspioje oko nruka tri puta zavrtjeti hula-hup promjera 4,8 m na snin'anju emkije Ri.hard.nd./udy u Londonu u Vel. Britaniji 24. llrjna 2005.

hula.hupa u minutiostvarila je

k luznoafrilke Repub lke Johannesburgu u luznoaf akoj Brom

NAJBRzE PRIJEDENA

TIDDLYMNKS

MIL'A

Amerikanac ashrlta Furnan preiao je

r..iljr, ptena p1v tna Tiddlryinka, za 26 mln i 26 s u zgradi lvledunarodne zlaane

llke Kuala Lumpuru Kuala

tumpuru u N4alezij 15. prosinca2005.

dvonruko v€alod ove knjlge! sa(avilo ju je 777 osoba u Hons Kongu u Klni3. nudenoga 2002. . Naimanju slagalicu od 1000 dij€lova u prodaji napravia je

NAJVEEI...

tebe

trchina" no

oni* nd'ljanh nard na svrji€n .

da su

sretan

*NAJBRZE SASTAVUANJE GWR-HASBRO 5LAGALICE Da bi s

doda te*na ljublteje

aga lG, Guinnessovi svjetski

aga lcu najbrze

ssiavio Brltanac Stephane Cornul za samo 34 minute

4*kunde,

u uredu Hasbroa u

l,lidd esexu u Velikoj Britan ] 13. sljeinja

2005.

T^i. ^

u Hong Kongu proizvodi llagal ce Tomax. Niezina ie veliiina 29,7 x42 cm. [4inijaturne slagalice puiiene su u prodaju 2003., a sllke na nlima

Najvile okreta solemos

prlkazuju ra?no ike motive, od spomeiika do umietniakih diea.

le zavrtjela d vovskihu a hup promjera 3,5 m aak 62 puta oko svog

ryrE,-l'iE -ffi',_

tije a. Rekord je postav jei na sn manju em sije ro 5how

i1-c:

*rr;;"iil{i:" J 2006. .-

qi;iiy.11

s. sije.nja

tvrtka nandard Project Lim t-"d, koja

Spanjolka Laura Rico Rodriguez, koja

riarij

ma6

Do sada je

bikove kocke u muzeju Exporalorlum 1.1

3o/o Latutja.a

slagalicu GWR Tinetl Puzzle.

imala ie povrlinu od

sijeanja 2006. pryensivo u daqanju Ru'

sano

smata'v

prodaii.

5428.8 m':, veau od iqrallita za

Leyan Lo sloiio je kocku za

da su

'wlo vetni" suprcho tane,

naivise dijelova slasali.€ u

tehnoloikog lnnituia organizirao je 14.

u Ka fornill u SAD-u. Amerikinac

stanov

iak 55% itpi

adgowib je

tanika

I'IAJVEEE SLAGALICE Najveae slagali.€ u prodaji izraduje tvrtka Ravensburger iz Ravensburqa ! Njemaikoj, iija je ve

Najveaiji

sijeu

nici VenezueE

Tvrika unima lndustrial(HK) Ltd. k Hong Konga napravia le 5la9a ku u ob iku kugle promjera 4,77 m. slasallca je predstavllena 10. rljetnja 2005. u honqkonikom Centru za slmpozlje iiz ozbe, sdjeje is u:beno

diljen

svijeta, kaju je prcveta atga

flnancira i anar nama, darovima l prodajom svojih publlkac ja i u,luga,

utwdi

u anketiaiji)e cili bilo

NAJBRZI TORANJ JfiVGA OD 30 RAZINA

-".-

^,,

Najbr:a g€dnja tornja./€nga od 30 razina, prema prav lma igre, trajalaie 4 min

i4s. Napravilisu gaAmerikanci

Dan [,4o9an ]Ananasia Carpanzano na

Tower Bridgeu u London! 1.4.2005.

.{. -V.,- --,'_-_ '1.^r-. --#+ ^ t' -"i: 'f: . \

;*v, '* -i

} 1'-y:-

'..?

f '

w'"';'uu'""'ss*oRLDREco

; '**' .'.'?i

coM

r35

DRUSTVO

IGRA I KOCKANJE *

NAJVECI KARTAS(I TURNIR ! 160 ek pa graoje [vadr]u na natv€c€ir kartatkom t!r. iu ra svilel! 20 svbnta 2004 u aa( 320 graia

Po'ruga s(om 9r.du Penel u okrugu co mbra. Pobijed o le portuga skipar Fe/na.do i Antonio Tavares

I I

(

(,'

gra i su pat ngue 16 Mar

1. sv

b.l:

MARATON KRUPJEA Enona( lntan Prag lodioje iq'e za noLom u Olymp c Cas nJ ! T; .u Eston neprekid.o od 18 do 20 ve jaie 2005 te ponalio rekord za

najd!limarator kr!p

h 2h.u

u Nlemaakol od

NAJDULJI.)

PTTA'vQUEU (BocANJU) ala.ov drujtva operatioi Bo!le'

L\\

NAIDUUI MARATON

29 trav.la do

2005

berr Jarui5

radio u

k l4 stuoenoga

POKER

*NAJVECA

NAGRADA NA WSOP-U

NAJVISE

SUDIONIKA NA WSOP.U l.vord serier ofPoker(\ /5OP)

Hatrah3 Rio Ca3i.u u La5Vegas!

prvlkao ie rekord.

osvojot!

Joe

driav Nevad

saveznol

Lar

gGia itovreme.o j€ vejaa 2006 9G o poker ! noj

pr stupninu

pokeratkoj sobi na nternetskoi

nra.k Pokersta6.om.

vpnja 2005 lqrao se Texar Hold'Em,

NAJVISE O I'A'E IGRAEA POKERA

Do danas su

toj stGn o karte podrle e gotovo 5 m ja.d p!ta,odqranoje gotovo 20 m ll!na pokeraik h turn ra, a isp:tio se vjie od 4 n, iiarde doaG.aq/ada se na

l5 da.a

NAJVIEE POBJEOA U FINALU WSOP-A

Amerikanac pobjedio je

h 5619 3udion ka

Cak lO0.O00

Alnra a(

Hachem u Rio Cas nu

Kaiad 19 prosii(a

2004, u dobiod 79god

NevadiusAD !uslpnj!2005. dodije Jeia pobledn ku natle.anla t4lorld 5eri€5

n Ro

1925.),loile

FalhvewCasino Besor

N agara

t! ! Onlaril!

Na,stariji krupi€ Ka.adaf

5t!

'Th€ K

Unqar

pLia ! l.a ! WsOP a 1980,1981 i 1997 FinaeWSOPaje lurnrr.a kolemu se gra prema Varinna )gte reNas Hald En, prBtupiina iz.osi 10 000 dolara i

iema

oqc..eiia !

NAJVISE OSVOJENIH NARUKVICA NA WSOP.U Ameri[anciDoye Tera! Do ly' BrLrnson i ioh.ny'Or enta Expre$ Chan 6!ojiisu po 10.arukvi(a ^: natje(anjt Wa d Setiet af Paket atne nar!kvce osvajalu pobled. : poled.aan h tuhira na svakom Z

oqa

KOCKANJE NAJVEdI KLADIONICARI Sv

iF od )000

lanli

a.l

Replb

.n.a Lr Ve {. 6koj, kao s

irpostavama u sAD u,

Argent.i,

Belgil tgipt! Peruu

Portor kL

ladbroketje n:lveia k ad on iatr.: tvrtka na svjetu Najveiipromei il

vie

od 4 72 miilarde

NAJBRZA IGRA ,OPERACIJE'

kockanja,

NatLrmru kojije orsan zira. 1a Brita.ska !dru9a uro oi

NAJVE.I KOCKARSKI BROO Erod G/o.y ofRome u vlaifiitvamerlake tvrtke Ca€sa6, smlejt€ .

k h knurga

Ma$aud

lssa

pnja 200r

u Srdgeportu u lndianiu 5A0-u najvei j€ svletskik:5ino na rien

a T'ipo la u

povrilnom za ko.kafle : 8640 mr te 5 pro(orom za 532i brod!,

+3a

J .l--

IA<}

$l)'

Itrl--. .

A.,DUUI MARATOI{ U MAH.JONGU

o.sanizacia sea Trail

longa od 10. do 11. studenoga 2005 na 5ea rrai Pantatonu na sunset Beachu ! Sjevernoj Karolini u sAo.u.

AI NAJMANJI

Dvije aelveroalane skupine igrale su

SAH

NArvrSE tsroDoBNtH PARIUA SAHA

U Ben

Najmanii rulno lzradeni iah napravio je lndilac

Grrion CulturalPa*u u gradu

laspal 5ingh Kal! iz Putligh:r6 u Amritsaru u lndiji. Plota je veliaine 32 x

Pachu.i u Hidalgu u l'rekriku

odisranoje

12.388 padija saha 2s

32 mm, naiv€aa fsura (kralj) visoka je 13 mm, a najmanja (piju.) samo 7

lipnja 2005.

iIAJV|SE tsroDoBNtH

PARTI',A SCRAAAIEA u pokuiaju portavjanja rekorda koji

mm. Prcmjer potrolia svih

je trajao sorovo dva sata u centru

sheffied Worknation u Yorkshireu u Velikoj Britaniji 13. studenoqa 2004., Brtanac stewart Nolden igrao je scrabb/e protiv l8 izazivaaa isiodobno i izgubio samo dvlje partijel

AI NAJSKUPUA PLOCA ZA MONOPOLY Eksk

uzivnilompiet za Monopoly

noji 2 milijuna dolara, a irradio ga je draquliar sldney Mobelliz san iforniji u sAD-u je napravljena od

Francisca u Ka 1988. Ploia

23-karatnog zlata, na dirnnjacima kuaka ihotela od iistog zata nalaze se rubini i$firi, a totke na kocki(ama izradene su od 42

DRUSTVENE |GRE

I{AJVECI TURlrtlR

aak 215 sudionika isralo je s8 partija lgre Coot€ u Teksalkom ddavnom povije5nom muzeju B.b Bu lo.k u Aulr nu u Tek\ani Pobjed'rica

t!'n

SAH povdine 5,28 m7, izradila je tvrtka [.4egache5r. Klalj je visok 119 crn,. ponolje mu

La5 Vegas s

superstars

je promjera 35,8 cm. Arnerikrnc Denny North Peter 5h

kliodigralisu

ementeu u K.liforniiu sAD-u 5. rujna 2005. C

Naivea lahovika figu-

PLoiA zA rwrsrER P

oiu za lw,tierveliine nr zradilitu ilanov

izradio 9a je Svedanln Mair

27,T x 8,43

A aison.

drunva koul ng Kardinaal [,,1]ndrenty Grcep z Limburga u Nizo?enrskoj. D vovska iqra IwBtera zat m je od grana 24. travnja 2005

mjer ponolja

u 5AD u ulozio je 2r. o:ujka 2003.

mi ijuna lj',di di jem svijeta.

Veqatu u Nevadiu sAD-! iosvoiio nevjeroiatnih 19,713.982,25 dolara.

* NAJVEEI

pobjedu na lumtru u scrabbieu izn05ia je 50.000 doara. osvoiio ju je Amerik.nac Davld cibson na dojmljivim omierom od 21 pobjede l3 poraza.

o Hn:ve(a

DRUSwENA tcRA Monopotle 1999. igra o 500

Las

ORD

Najvetisah na rvijetu,

ko ovozu 1995.,

Amerikanka Ta.a Land(hoot.

NAJaESCA

Megablckr u Excalibur Hotel'Casinu u

NOVOPOSTAVUENI REKORD

ra bila je

Neimenovani 25 sodiinji proqramski inZenjer D LoeAnqelesa u Ka ifomiil

dolara u kolka6kialtomat

NOU

Najveaa nagrada na svijetu za

turriru

SAD-u 23. listopada 2004.

IrlAJVEer DoBtraK NA XO€KARSKOM AUTOMATU

100

NAJVECA NAGRADA ZA POBJEDU U SCRABEIEU

* .

Visok ie 4 m, a prcizn6 1,4 m.

NAJSJAJNIJA

MAGLICA Maglica orion ([4ersier 42), golemiras-

pdeniob ak plina ipraiine, najsjajnija je maglica na nofnom nebu. smjenena je u 'maru' zvije2da orion inajbliieje podrueje nastanka zvjezdanih sustava

zemlji. Vidljivaje golim okom kao nejasna mrlja svjetlonl. a udaljenaje oko 1500 svjetlosnih godina. Naprcdna kamera za inrazivanja (Acs) na NA5A'nu svemlrkom tel€skopu fiubble snimilaje od 2004- do 200s. niz

fotog€fija koje, spojene

jednu cie inu, onroqu.uju najdetaljniji prizor maslice oron kojuje ikada vidjelo ljudsko oko. Nova s ika prikazana na ovim strankama sadr:i milijarde plksela i otkriva slozene strukture plna i praiine te protoplaretarne diskove koji okruu uju vno mlad€ zvjezdane sustave.

WWW,GI.IINNE5SWORLDRECORDS,COM'It9

NAJSJAJNIJA

MAGLICA oion ([,4essier 42), qolemiraspBeni oblak plina i pratine, najsjajnija je maglica na noanom nebu. smjeltena [.lag]ica

je u 'matu'zvije2da orion inajblizeje podrutje nastanka rvjddanih sustava zenrlji. Vidijiva je golim okom kao nejasna mrlja svjetosti, a udaljenaje oko 1s00 svjet osnih godina. Napredna kamera za istrazivanja

(Acs) na NAsA'lnu svemirskom teleskopu H.rbble 5nimilaje od 2004. do 2005. ni, fotografija koje, spojene u jednu cje inu, o'noqu.uju najdetaljnij prizor maglice oron kojuje ikada vidjeio ljudsko oko. Nova 5 ika prikazana na ovim stran cam. sadrz

miijarde p ksela iotkriva s oiene nrukture plina I praiine te protoplaretarne di5kove koii okruzuju vrlo mlade zvjedane su5tave. WWW GUINNESSWORLDRECORDS COM

I!9

PROMATRANJE ZVITEZDA

ZNAI'i05-

arI'i0L0GIJA

I,.g &

Rur sergej

(rik.lev

prcveo

diipromteiama

sveftiru vi+ vremena od bilo koj.g drugog ljudskog bita uklpno aO, dana,9$tii 39 minqta, Pitali o9a ito sa ee najvii€ dojmilo u nje3ovu

u ko

liin isadriaju

ktvi,

smanteioj g6toii kostju i xaienju.1\1oF pdlrednja m sila u wi la F Pdte tefii mlee(a, arlJejo< nsam sa5v m oporavlo za oporavakle obiino potrebno onol ko

{emena kol*o ienaia

imrija

Najviie me se dolmia

.@ i:;l':fffii:T,; l, : l\

ui no da niie ,avna,

PripremFna le

konzum&lu u

d€hidrirana i (onzetokana zapravole pr lino dobra, a imamo je vlie neso dovoljno, Fr smo sprenni,a naigor moquii s.enaril.

sio van najvii. nedosiaje ari

Nedortaju

mipijatelri

obltelj. 5a

obom

motemo poniet eho 1,5 kq oobnih stvari, pa obiino nosim rotoqral le i male prcdnere koil za mene imaluvelku v.ljednort

Mealunarodna 3v.mi6ka Kako postaja moi. uip@diii t it iDm?

ineveliine kao iM,r, a na Mtr! poslojiv !e znanstvenoq materiiaa. Na tVlSPniu novimaterljali, al jesve MsPje s

Xakva je hrana na MsP.u?

Da zag avimo ovdje na3vemirskoj

ponal, be: noguanon da re

vci

nio na zemju do do

li istina d. sq 2ahodi naielon€niji dio oprcne? Na rvem 6kom !atlu iesu, a r on na Mtu bili!u n.iboi pouzdail,

iednon

bor od oiih

odqoileno zbog neveia <adova

t.r

1925.r PRVO LANSIMNJE

5p.rtnllka 2 naglo poEda na 40'C.

RAXETE S

tinjenku daje Lajka usinula od pregijavanja Rusi su objavilitek u

GORIVOM 'EKUEIM Pruo lans ranje

rakde r tekui m goi-

vom (patentiGne i4. $pnla 1914.) D v€o je anreriakiznan5tvenik dr Robert

farmitete Elfie

Prvi

Troikovi izrade jednog IcBM-a QnE rco nt i ne ntal B a I ink M it-

ri/e

interkontinent.lni b,lirtial<i prcjeklil) Ae{ekeep€.a zno5e 70 miliuna doara. Tal projektil nvan potisak od 226.796 k9 pripolijetanju.

nanju i€ prenieti 0 nuklea nih bojevih glava naciljanih 1

r n.

raziiiit€ ciljeve na udaljenon

* .

n.jv€t

izveo je kozmonaut, maior

ipreletjea 56mte

Alekselevia Gaqain (1934.-1958.) u

vodu,

pala u susjedovu sedicu skupusom.

etjelici yortol t 12.travnja 1961. Yoslok l lansiran je s kozmodrcma

za vadenje nafte iz sjevemos

visinu od 12,5 m

1985.: NAJSNAZ NIJI ICBM

let u svemn5ljudskom posadom

lansiran je 21. listopada 2000.

raketom Zerit-$a s platfome od,,'iey tv.tke sea Llunch. koja je

polnorska lansirna platforma. Djelonritno urcnje'ra u

oZLrjka 1925. Njegov.

zrakoplovrtva (poslije pukovn k) Jurij

saveznoj ddavi Masechusett, 16.

,t.

RITKETE satelit lhuraya-t tezak 5108 kg

1951.: PRVI LET U SVEMIR UUDSKOM POSADOM

amerikoj

KORISNA NOSIVOsT

listopadu 2002.

Hutch ngs Godd6.d (1882.-1945.) na u Auburnu u

2000.: NAJVEcA

€keta doseslaje

1947.: PRVI LET

Bajkonur u Karahstanu u 6 h I 7 min.

NADZVUCIOM BRZINOM

Ameriiki etnik (poslije brigadni se.ea ) charles 'chuck' Elwood Yeager postiqao je 14. linopada 1947. brinu od 1,015 maha (1078 km/h) tako probio zvutnlzid. Letio je na vis niod 12.800 m znadiezera Mu.oc ! Kalifomiiu sAD-u zrakopovom na

Gketnipogon 8e//X5r.

.I95?.: PRVI PAS U SVEMIRU Lajka je 3. studenoqa 19s7. postala

pryipas ipryo uivo biae sa zemie koje je uilo uzemljin! olbitu. Lajkaje bila

piz€mljlo se u bllzinismelovke u ruskol reqili5aratov 115 min podiie. Gagarinje kkoiio iz yortoka l nakon 108 min leta

ina Z€mlju doskoaio

padobEnom 1r8 min nakon

MOTORI S KRI'IIM GORIVOM aketna motoE za vil*truku lpotrcbu koja poma2u u lansiranju Dva

ikad

gorivo. oba su duqaaka po

am€ ikiprobni piot

koineni raketnimotori na

4t4

kru.to

Pet€ Knlqht

5iroka 3,6 m, a sadde450.000 kg

postigao le zrakop ovom X-15A'2 blzinu od 7274 km/h I i6,7 maha

pogonskog gor va, dajuiiukupni

znad Kallfonije u sAD'u 1967.

roie najv*a bzina

ikad

12.

10. dana u

nakon lansiranja. Ta je raketa Rusji

rv, lansianaje

1959., a

ijeekspod

potsak od 1,49 milijuna k9. Pfriiatls takv m pogonom, Coiunbla, poletioje

1969.: NAJSTTIAz UA Rakela

l. linopada

S.jkonur u Kauahstanu 21. veljaae

toqa da ietemp€ratura u kabini

mor.

1981.: I{AJVEII RAKETI{I

1967.: ]{AJBR2| AVTON t{A

je prozvali'Muttnlk'. Hrana jojje bia pr premljena tako da j€ otruje n.kon

NOVOPOITAVLJINI RI(ORD

du:ia

Ouqaakaje 132,8 m iliroka 67 m.

RAKFII{I PO6ON

poriignuta zrakoplovom 5 ljudskom pGadom lansiranim D naka.

NOM REKORD

nekad

ameriikih svenrkskih tatlova kodste krutq a ne tekuee godvo, i najvetisu

iedini pdnik spurnllka 2 Gatetita 2), druqe svem rske letielke posane u orbitu, iima aje, na:a ost, samo jednGmjernu kartu. Nlerino ime na Mkom,naai 'lajavko', a na rapadu su

orbiti. [4ealut]m, nekoliko eti nakon lanriGnja, problem s toplintkom zolacijom doveo je do

taje platforma

M(EIA

kozmodrorna

rala T0sekund

t€bala 6i9ulat odlazak na Mjesec Prcjek je odbaten nakon tri neuspiela

navnja 1981.

1990.: AJMAiIJA RAKETA ZA LAI{SIRANJE SATELITA Najmanle vozilo za lanskanje l.telita bio je Pegarus - pl'o privatlo

korulruirano vozilo :a sv€mirska

lansirania kojije lmaotrodie

raketn motordrgaaak samo 15,5 m. PegaJu$ je nan iedio Pegasus xr. Oriqinal te pryi put upotiiebljen 1990., a

bioje lansiran

i2 aviona

*,:

:,..:.

t lst

letu.

1967.':

NAJVEEA

RAKETA Ameiaka raketa safurn aovjeka na Mjesec 1969.

dvije sodine pijetoq leta), nje najsnaznija raketa u povijesti, alije bila najveea. sa svemirskom letjelicom Aporo na vrhu, bilajevisoka 110,6 m. Na lanslrnojramp tezilaje 2901tone, a potisakjoj je bio 3440 tona pripo ijetanju.

1998.: NAJSNAzNUI IONSKI MOTOR UPOTRIJEBUEN U SVEMIRU

geosinkroniziran! orbitu na 36.000 km lznad zemjine povriin.".

NAsA inr etjelicu Deep space l,lansi ranu 24. 10. 1998., pokretaoje onski motor Os obailao je zrake oniz bnih

2004.: PRVI PRIVAT O

atoma ksenona bzinom od 3s km/s, rtvaraju(i potiFk od 0,09 njdna, ravan silikoju ima lisi papira kojipociva na

ljudskom posadom dogodio se 21. lipnja 200a. Spa.eshipone je svem Eka etjelica kolu le d zajnirala i izradila ameriaka tvrtka tcaled composte5, a prolekt je financirao Amerikanac P.u G. Al en. Leijelca je ponigla vis nu od 100.124 m. uz eije a je jdetjea u zrain! llku

d anu ruke. lonski motor b o

je 10 plxa

uainkovltiji od kemijske rakete.

1999.: t'lAJst{AtNrJA LANSIRKA RAKETA Arlane 5-E5C4 ptuije put poetjela u prosincu 1999. Lansirka rakeia u sranju je izbacit ierei od 10 tona u

FINANCIRAN LET U SVEMIR Prul privatno financiran let u svemir

trt

Mojave u Ka iforniji u SAD-u, a njom," je upravllao amer ikipilot

I I

r' 'r'rl;l q I l

i :

Imr-1,

rul ffil

'r'!i

(

I rl

*.!

-!/\

'-***EFF " www.GUtNNES5WORLDRECORDS

COM .t'lli

DRZAVA S NAJVIEE KORISNIKA INTERNETA

P'ema podac nia l4edunarcdne te e-

komun kacijske udruqe (dio !jedinje-

h naroda),sAD ma 161,632.400

i . Driava s najvii€ korisnika i u odno6u na broi stanovnika je i Nov zeland, u kolemuaak7931 I @ba na 1O.OO0nanovnika ima

PRVA OSOBA

UHIEENA

^, ZBOG T RAZMJENE DOKUMENATA NA INTERNEru Kinez cha'r Nai-Min9,

DRZAVA S NAJVISE WE8 STRANICA U ODNOSU NA BROJ STANOVNIKA

Prema izvjeitaju ComDuDicationi Out

srradnju I razvoj (oEcD), Njemaaka ima najviie interretskih nranlca u

INTERNETSKI PRIJENOS

UZNo s

odnosu na brojstanovr ka, aak 847

iijije

nadimak na interneiu 'Big

* studenom. 2005 zatv.^ku

Danskos tjesnaca, sdje je brod potonuo 1941 Olupinu na dubiniod 2800 m otkrio je

je nalpokriveniji

Prema OECD u, 5AD

iirokopojatnom mreiom. Rekordnih 40,876.000 korisnika ima prirtup us u gama ie mre:e. Naivet! pokrive.

nost

iirckopoj.eom mreiom

nosu na brcj stamvnika ima luina

tehnologiju za razmjenu podataka BitTorcnt P2P To je pruitakav duiajkoji je rezulurao zatvoukom

Ko'eja, sdje 2466 osoba na 100sta novnika ima pristup us lgarna te mr€re

INTERNETSKIH SERVERA iak 195,138.696 web seruen (host) illjedanteruer na 65 sranovnika.

titovtREKotD

I,IOVOPOSTAVLJEN'

RTKORD

NAJVECA KOMERCIJALNA STRANICA NA I}ITERNETU Amer kanac

DR'AVA S NAJVISE

SAD ima

Britanac David [4earns lz

o(t

(sAD, 2000.). Korisiio je

jnsko upravjanje) na dnu

SIRoKoPoJAS oM MREioM

kaznu od trimjeseca zaio

2003.), Cura na adatku (5A0, 2003.) I Cryerlpl.net

T,IAJVEEE DUBINE lzravna snimka broda H1,45 Hoodem tirana je 24. srpnja 2001. na nternetu svDLl-a (vor la na

NAJVECA POKRIVENOSI

tto je na internet stavio filmove Daredevl (SAD,

erre

omosueuje kupnju ipro 'lileta daju raznih predmeta na internetskm dratbama u stvarnom vrenenu.

PRV| EUOI,COIV

56,1

miilun korisnika kupovao

kanac

s.ott Fahlman

5€

sveliiliita

19. rujna 1982. U

poruciuputenoju sustavu bitena, pred o:!oje upolrebu

le lmao 135,5

snajliaima na:aejuse drugertwri osih osre€ja..

r)i:(za

milijufa reginiranlh

nspolazum u komunikacii.

iih

porukama, nekim

rr)

@=) :0J..

Elv

,aiepl friuna

izra:avanje emot vnos konkkna poruke, kako bise sprlei o

pucam od smijeha

NAJVISE I DONIRANOG NOVCA NA INTERNETU U 24 SATA

Nalvea iznos novca ikad don ran pre ko nt€rneta u 24 sata je 19,863.186 doara. Od 18 satii 15 minuta po lokalnom wemenu 30. pros nca 2004. do 18 sati i 16 minuta 31. prosinca 2004., internetska nranica Odbora za hitnu pomoi u sluialu katastrofe dobia je 166.936 donacija nakon Pozlva za pomoa:rtvama lsunamija, kojije ponan nakon razaranja u jusoistoanoj Aziji 25. prosinca 2004.

NAJVEEA INIERNETSKA TRGOVIiIA

amazon.com osnovao je Jefi Bezo5 (sAD) 1994., a svoja virtualna vrata otvorio le u srpnlu 1995. U po<etku iezarniilien

kao lnternetska knjizara, a do dana5

le na toj nraricl prc zvode kupilo viie od 13 mlijuna kupaca iz

blirno 160 driava. Katalog 47 miljuna knjiqa diskova,

pro zvoda iini amazon..om

PRVI WEBLOG.I

Prva intern€tska nraniG, kojuje 199l.stvorio :

natjecao 2004

Potkaj 2004. eBay

diq ra

Omidyar (roden

cje os

Carnegie Me on u Pt6buryhu u sAD u

ako se opienlto korLle za

l\,4.

u Francuskoj) osnovao je 1995. eBay (sAD), web stranicu koja ljudima iz

Pfros smljeika' upotrijeb o je Ameri

EMOTICONI

/ook 200J Organizacle za gospodarsku

Britanac Tim Berner Lee (desno), danas bibila opisana kao blos. Bila jeto zapravo internetska stranica kojaje

sadr:avala vljest o novostima koje se objavlluju

()

na wodd wide h

webu.laj

pertekstualniprojekt takoder je

osmis io Bernets-Lee,

kojije

prosincu 2003. za svoie zas =(

r lse

.r-**

!;'a'ffiffl syn-boljt,i.o.m

"I:'-

{omen; rPEG * hipenekstuahi pdraiivai ,eeisrrnan;

lijj:: 1!S:.-

19-87. 9f9lplDau5kal Britanta) 1991.

l;i;b;ii;ta

Mpl

Fiaunh;ae, rdstitut

nrerietskpretrativaa

lnralivatiizNacionalnog(entra 1991. za rupetrailn4ieJplikacije (sAD) _

ae "eBra

osoBNtH RAauflAt-A 'zomb'raiuna na raauna a

1ee2.

a su oblana kua'

z.ra:ena'vi!s

truima'. Stisuaatak-

harru_9e' (Niemaita)

NAJVREDNIJE

1991. Talk Radio (sAD) I9?:. naoo HK 1997 . 1?e7, Youno 3ir PaulM(Cartney (vel. Britanija) 1997.

radiopostaja

TMPERICE (PRODANE NA

{SAD) KimbeieyYlunslsAPl 15AD)

pryi izravn i prije. 05 lzved klasitnog djela na inrerndu

(vtt sritrirja) fbr8 2001. Bitanija) 200t. Chan Nai-M n9 (Kina)

umjetniak'isP krupa uparku s

bavid solE MsN (vel.

int{neru

*Divoukakaznazbog razmjeie

dokumenat na lnternetu

vsokog kapaciteta kojise nala2e oko Do.k andsa u VelikojBr tanlj.

lnanstvenirinr kojise sastojao od i:r!anjaka sa sveu(iiita u Tokiju te iz ioansk h tvrtkiFujitsu Computer

Technologies i WDE Project uspleino

.€ l0 miruta odajijao

541 giqabajt

oodataka mrezom dugom 20.645 km

9 nudenoga

2004.

NAJVECE NEZAVISNO TNTERNETSKo

ivoRBrE

(HuB)

Londonska burza dionica (Llnx) prenori 76 gigabajta podataka u

sekufd

vrleme najjaaeg prometa. sastojise od

I'IA,VE(A KAZNA ZA

SLANJE SPAMN Triame ike tvrtke, AMP Doll S& vingt Cash Link s!,stems iIElMarketing Grouo nroraeru u prosincu 2004. zajedno ispalti1,08 mihjad do ara Ame kancu Robertu Krameru, vlarniku tvrrke C 5 ntenret 5eryks, pruiate ju iitern€tskih usuga

sjedinem u lowl

Amer kana( Randy Knight prodaoje oig nalne. 115

znaju. Prema podac ma tunke za

ameiikog proizvodaaa

gurnon na internetu CipherTrust saD je 200s. imao najv ie '?ombija': procjenjuje se dasu bmlnak na

Straus & Co., trapeice 501,

raaunala kojima su moqll napadat na

eBay 15. lpnja 2005.

daljinu.

INTERNETSKIH Japa'r ima najvlie zabiljeien h samo ubojstava osoba koje su se upozna e na

internetskim'blbljaonicama' (chat roomr) ldoqovorile se o zaiedniikom muikarca i37 Zena, umrloje u

miliju'r ma rpamova (nei€ljen h

neEkim iamoub aakim sporazumima (poznatima i kao cybercrd) 2005. U li

5hoq Emi5ii. i. bih b€.pl.tE I dowDro.dt .,ta ie vll€ od 3 nlllun.

rc k ord e zbag najaeiie d aM I aa di ta no 9 podcasta aih vcmena. otillismo u cuardian i nov n6ri su ondje s ikali njegovu

Gutnnes€ r'4ea*e

* Dai ! K lm ret rmio

soi. odG.vljdje,to

otoba sprij+

Fod.ast audioem sije iicky cervat show koju p.oducira G u a td i a n U n I in i ted lievo) b o je dolvnloaftekn dmn p.orjeino 251 .570 puta

Gsop ts

po €pizodi u pruom mjesecu,

poaevj od 5. prosinca 2005.

Podcn ukljuruje povremene rasprave lzmedu bdtansklh

kon uvodenja propisa kol pomatu po-

vodilelja i komlaara Geruais,

icljldasprle(lramoub aike

(desno), stephena lt4erchanta

(u sredini) i

Ka a Pilklngtona.

ovir sqiestta r*oidllD

200t. o6!j.6rje

Da. Ne znam zalto bi me

lnter

PODCAST

ieno ie u pokunlu samorboistv. na

put

Kdt

joi

NAJCESCE

I)oWNLOAD''/,N'

SAMOUBOJSTAVA

da su 2003. zatrpa€ njegove korsnjke

fotografhali

at' Js,. rdli.. Posl.<Llt kako Ri.lyFre pokrd.j. d. wi.d xala u

zEMLtA s NAJvtiE

sanroubojstvu. Ukupno 91 osoba, 54

Sliedi d,.lmi6ri tEmkipt 12.

anonimnorn kolekcionaru iz lapana za 60.000 dolara na dlaibi intemetske srranke

stopadu te godine,

po*rrt .udimi5ije ai.ty cervrtr

Levi

raspo aganju lma 1964.020 zarazen h

u sAD-u. Kramerje te tvrtke optuzio

osam internetskih davatelja u51uga

INTERNETU)

raonaia prep ave podac' ma.iljanu internetsku strani' cu, ito uzmkuje iskjuilvanje ncnce a da vlasnklra(una a za to ne s

BRZINSKI REKORD INTERNETA 2

crlffi

radioemisija 6eetolt e We.k,ldernei

*.ybetktink! .ybelktiiikr

p rdupom

NArvrlE'zoMat' .

lP-Ef Iim Bene6-Lee (v.1.

nternet5ka stradi.a I bl09

niernet5ka

DAIUM

NEKORDER

ito nt. nlplltio I luntu r.

ry.li

Ri.*yr Kanu i6ba nalo vil4 @...9e

Ri.kyr Gu i

Nisi li oduvijek htio b

hne ssovi k

iicty:

*i etsk ih

ti u

re kotd i n a1

Da@a i5u nah orcgodilije

izdanje knjige i pclisrao em je. . ima neklh taKinaifi ih svari,.. litao

rmo.jegovu okusl! gkvicu... nalikuje

iictyr vidi 9a

k6ko ,jedi. kan, kako ti Ie

Ridy: Sjajno, oob@,

vi3€ o tome iduti tjedan, emo tto iei eda morati p

Enenaden sn lto ne skaaei 2ato lto su nas upravo

acti a ro.

iete

WWW GUINNESSWORLDRFCORDT COM 14'

NAJDUUA

MtsUA SVEMIRSKOG

OOIJELA

amerilki anronaut

Bilt\,,tdrthur izba.i isL

veljaae 2006. naro rusko svemirsko

odijeo O.i.n M i, Nledunarodne svemirske postaje. opr€mljen odaiilj.iem, 'Sultsat 1' emitirao je gotovo 3500.adioporuka i podataka o temperaturiunuta. odije a, koje su dujali radioamater na zemlji. Po5ljednji prijen05 iz odijela '5u t5at.1' prlmljen i€ 18. !ellaae 2005., malo prije nego 3to mu se

* PRVA PAUKOVA +

iIAJNIZA TEMPERAIURA KOJU JE SWORIO EOVJEK

A *

* NAJDUZI MODEL UGUIENE NANOCIJEVI

Model !s jiine nanocijevi kojl sadd 65.000.tom. usljika konstrui.an je 22. travnja 2005. Studenii l nanoznanon i tehnologiju

saD'u dizajniralisu je od

Natn

NAJOUUE IZMJERENO

PRODULJIVANJE

loviek znosi450 p kokelv ia (0,00000000045 K znad ap6olutne

VREMEiIA

nule, najniie moguae temperature), a

Celiriatomska s.ta od c€z ja prenesena su u istopadu 1971. zrakopovima oko sviiet. nakon ato 5! sinkronizirani s .elerentiim satovima u ame.iakom pomorskom opservatorlju u amer akom qradu Washingtonu, kako b se zmier ll uainci koje je predvidie a E nsteinova specljalna teorija re.tiv.osti. Kad su letjell prema zapado, 5alovi su doblli 271i 7 nanosekundi, a kad su letleli prema istoku, izgub I 5! 59 + 10 nanosekundi. Vremenska razlika

uzroko!ana je zemljinom'otacijom. Mole(ular Vitiont. Model

I{AJTOPLIJI PLAMEN

duiine 360 m demonnrira

Naitopllii plamen nvoren u laboratoiju nviG uglliani subniv d (caN,), koji prltlaku od I atmosfere pr rodno qori plamenom kojiposti:e temperaturu od 4988 oc.

MREZA U SVEMIRU

t€mp€ratura koju je ttvorio

Arabe a iAnlta, dvije Zenke pauka kr iara (Arareus diademdtus), poslane su 1973. u svemirn. ameidku svem rsku post ju skylab u m6li

post gla ju je ekipa znanstvenika pod vodrtvom Aarona Leanhardta

Skylab

3. zabrane

su za eksperlment

ulvdit

pa!.ipetu

Iehnoloakoq innitula

eijije ciljbio

^4asedusetttu Cambrdgeu u 5Ao u. Pritakoniskim lemperaturama mater la popr ma novo stanje poznato pod nazivom Bosetin-

Silaje to zamirao ameriake nudentke ludy

steinovkondenza! a atomi se u tom stanju ponairju kao jed.n 'superatom

iomalnog oblika, pautina je bila finja nego na zemlji ir.azliiitom

znanstvenicl tada mogu

lpotijebiti

maqnetna polia da izolkaju idodatno

kako

mrcrLr u bestezlnskom nanju.

[,liles lako su pauci ispleli

mreU u

debljnom nlti, za razliku od pauiine zemaliskih paukova,

iie

ru niti

NAJSMRTONOSiIIJI I(EMIJSKI SPOJ KOJI JE gIVORTO cOVJEX Spol 2, l, 7, &tet6kloro.dibenzo-pdiokin il ICDD nalsmitonosniji je od 75

lultenko je

poznatih dioksina, kancerogen h nut prozvoda mnogih rdunrj*ih pmcesa, a 150 oco putaje ot'ovnijiod (ijanida.

NA',SMRDUIVIJE TVARI

uk€j tor

nski predsjedniiki kand dat Vik.

lleeiko

otrovan je 2004.

koncrtra

tom ainoq TCDDa ! omjeru 1m i6tic na mi iladu no odgovara jednoj kapi u cidemi z prilwoz benri.a i dtuga je

najv€G ko iaina ikad izmjerena u iovjeku. preZiv

lako

joi pau od

oit*enja unutmjih organa i klorakni, bolen koja unakazlje ko2u.

Naj,md jlvije tvai koje postoje stvorio Io su who'Me7 i U5 Govemnent Standatd Bathrcon Malodat lstanda tdni zahadtki snrad aneriake

je tovjek

y/dde), a

edde

pet odnosno osam

kem tsk h Fstojaka.

sathloon Malodor

+. o NAJVEfii nuae GoLDBERG R,be Go/dberg je urcdaj aiji je izum nadahnlo inoimeni ameiaki cdaa nipova i dobihik Pulitzerove nag/ade kojije osmislio i(ri.o prctj€rano slozene izum€ namijenjene najjednonavnijim zadacima. Najv€ai Rube Go/db€rg svih wemena sanc jao Fod 125 operacija, a konstrunali su ga t anovi amer ikog oruitva profesionalnih inienjera Purdue (fotografnani 2005.) na godiinjem natjecanju Rube Go dberg 9. travnja 2005. Pobjedniakiuredaj bio le namjenjei zamj€nibaterlja u bate' lskoj wjetiljcl, ali taj jednonavni zadatak iwodi uz pomoc velikog broja

svakodndnih pedmeta poput lsievaaa za pralinq biljaEkih kuqlii kotata bicilla_

r,!

t I smrdi pryenstueno po ljudskom izmetu, a liudima pdtaie neopirivo odbojan

vei

omje'u 2:1,000.000. Pryotnaje

namlena te tvari bl a irpitivani€ snaqe

NAJDUZA MUNJA KOJU JE STVORIO EOVJEK

proizvoda protiv neugodnih mir5a.

Hrvatski izumitelj i znannvenik

Mo-Me? jetvar na bazi5umpora koja 5mrdi po truloj h6nl i mesu koje

Nikola Tesa stvorioje 1899. munju dugu 40 metara u svom laboratoiju u Koloradu u sAD-u. Ka?u da se grom auo na udalienosti od 35 km. Naslki$ prikazanialanovi

se raspada. Stvorena je

tij€kom Drugog

svjet5kog r6ta, kad su fransiski

bod

Poketa oipol: nanojali poniziti i poyamni njematke wjnike groznim

udruzenja Teda Coil Builde6 iz Ridmonda u ameri(koi $veznoi ddavi vl'giniji, koji rekonttruiaju

smradom. ldeja le propal., bududda .ije bilo moguae pGdzno gadanje

c leva. umjesto toga, agadene

trtAjvtst sKoK LAstcE

NAJDUUI LAEORATORIJSKI

Znannvenkl s. Sveuti iJta Victoia na Novom ze indu koji proutavaju ponaianje u ivolinja, otkril su da

3.e

mogu

skoiitido

oikrio kolko visoke ii rcke moraju bit ograde utoiiita za ptce, a u njega su bili ukljuteni lokalni grabei jivcipopd nakora, nr'orova, op6uma, divlj h mataka i miieva.

iIAJBR'| IEP

Nalveaa

boce

bnina koju je postiqao tep

iampanjc Dnosi

11,5

krfi,

POKUS U TIJEKU Pokus Pltch Drop izvodi se od 1930.

na austrakkom sv€uii

iitu

kretanja naprijed veba bitildent ina btzinlkretania prema doie, a tada

trcba postiiida jaje padne gotovo okomito na nrmu pad nr',

Queensland. svrha je pokusa

vis ne od

l,e m. Pokus je proveden kako bi

mlerenje viskoznoni katrana. Crni kavan na azise u staklenom lijevku, a aitava ie konstrukcia smjeitena u spremnik. Kad je odrezan vBak liievka, katran le poaeo polako kapati. Potkraj 2000. kapnula je osma kapod poaetka pokusa, kojim ie dokazano da je virko,nost karrana otprilike 100 miliiardi puta ve(i od

pokuru provedenom u ekspanziFkoj cijeviX2 na sveuilliitu Queennand u BrisbaneLr u Austra iji. Poput ljetrovta tunela, cijev X2 oponata rvjete s kojima se suoiava svemirski brod prl ulasku u zem jnu atmosferu. tep bi pr toj b'zini mogao prcletjeti uda jenost od Londona do Pariza za 30 lekundil

],IAJVI3E OLOVA PREWORENOG U ZLAIO Poznati arieriaki znanstvenlk Glenn

seaborq prctvorio ie 1980. nekoliko u zlato u laboratoriju lawrence Berkeley u sAD'u. Njegova tehnika posudena je iz metoda nukleahe fizike, a sartojala se od uk anjania protona i

titu(a atoma olova

neLrvona iz atoma o ova. Seaborqova tehnika bila bi preskupa

NAJVEEA VISINA S KOJE JE ISPUSIENO JAJE OSIALO CIJEI.O

za rutinrko pretvaranje olova u

Brtanac David Donoghue ispust o je 22. kolovoza 199a. jale iz helikopt€r. na visiniod 213

-lgraliite

m.lajeje palo

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

NAJSTARIJA

,FARMA

tE3EVA' 'Farmu leieva' u Knoailleu

uameri.koj saveznojddavi Iennessee ornovao je 1971.

antropolog William Eats kao dio 5veuailitta Tennessee. Na povdini od 1,2 ha ljudsk. tijela tr!nu pod razlititim uvjetima, a u bio kojem ti€nutku ondje

zlato, a injesovje rad nalblit

re nalazi najmanje

alkem ia'skos

trupala, lto znanstven cima prura pril ku da prouie proces

solf-

40trulih

iruljenja. Pokusi

,tijelima pruillisu

Blackpoolu u Lancashneu u Velikoi Britaniii i ostalo c jelo. 'Brzina Lr

fl) lrrl fft Lat-

tti,

..4

NAJMAI{JE RAVI{ALO Kanadski znan(venki John Mccaffrey i Jean MalC 8ar beau s lnstituta za

mikronruktume znanosti Naclonalnoq v ieaa za

izumleli5u 1994. ravnalo za udaljeno(i, koje

nala,i

u e ektron5kom mikrorkopu.

NAIMAN.,E RACUNALO 5 KUGLICAMA

lamesGimzerski ekipa znanttven ka z aboratoriia

druqoga bio bidebljne ljldske vlasi.

NAJTAMiIIJA TVAR

lBM ova inra:ivaikog odje a

KOJU JE STVORIO

avicaukojnapa' vilisu raiunalo t kuglicm.,

Cml premaz od slitine nlka ifosfora, koji su 1980. razv liamerlikii

u znrlchu u

od kojih je slaka imala promjer manji od milijuntog To molekulaho laaunalo

ili abak sastoji s€ od 10 mc lekula uqliika 60 koie ie me guie pokPtati po mik.o-

tkoFkim uto ma na t€kre noj povrsini lrhom mikrctko-

.OVJE(

indijsk znannvenk, odra:ava 5amo svjellott, ito znaa da je otpr like 2s puta manje reflektlvan od obiine cne boje lapanska tvdka Anritsu pobolllala je premaz i 1990 razvila njegovu do 0,15% vid jive

sada najramniju

vePij!.

NAJVEEI POZNATI PROSTI BROJ

Pronl brojjen b'oj kojije djeljiv

* .

samo s 1 i5a s€mim sobom, NOVI REKORD NOVOPOsTAVUENI RI(ORD

1lr:

N.jmanja podjela na ravnalu airoka je samo 18 atoma, tako da su pojed ni atomi vidliiv. Deret tak!ih ravna a poilaqanih jedno do

prl'njerice brcj 13. Nlem.ik oanl kirulq izaliubjenik ! matematiku

[4a.tin Nowak izraiunaoje u o2ujkLr

prost brol kojise sastojiod ito ga aln najduiim kad zabille2enim prost 2005.

7,816230 znamenk,

broj€m. Potukao ie prethodni rekord za vi3e od pola m lijuna zna.nenki.

I{A.,IIIE M.,EsIO NA ZEMUI Najt ie mjesto na zem jlje aneholina pokusna komora u .boratoriju Orfe d u [,4 nneapolsu u ameriakoj savezrol drzavi 1,4 nnesoti. 5uperosj€tlj vi tenovi provedeni 21. sljeanja 2004. rezult rali 5! oiitavanjima pozadinskog

ilma od

NAJSNAZNIJA ZRAKA NEUTRINA

Najsnazniju zraku neuvina na svjetu stvara urealaj /veulr ros af fhe

lnjedot (Nutt'|t) Beanline

Ma,,

laboratoiju rermi National Accelerator u Bataviji u ameriakoj saveznoj drZavi lllinoi5. zraka 5na9e 200 kilovata ispaljrje se spod povdine zemlie prema detektoru u .meridkoj saveznol ddavi N,linnesoti, udaltenom 720 km. cilj eksperimenta je doznativiie o

pi.odi tihneuhvatljivihtubatomrkih

9,4 dBA.

ilAlvtsA IEMPERATURA KO',U JE PROIZVEO EOVJEK

Eksperlment j€ poznat pod nazivom TVINOS (Mrin rry'ertor Neuttino Otcillation karch), a pokrenut ie u otuiku 200s.

Zrannveik

D Naconalnog laboratorija sandia u Alb!querque!

Novom Meksiku u 5AD u ponigli 5u

z.0redajem temperaturu viiu

od2mljardekevina. Temperature po5t gnute tim eksper meniom, kojim le plltanjem 20 miijufa ampera n.oje kroz ieliine :ice stvoren

5uperzagijani plin iLi plazma, bi e su mnogo viie nego ito je oaekivano.

znannvenk se nadaju da ie to otkiie jediosa dana pridon jetl riinkov lijim pogonima za nuklearnu fuziju. Rezrltat s! objavljen u veljai 2006.

* run.lve€r rucel

Krgelje savrieno ba ansirana. poiirana kamen, kugla koja l€ii u ponoll! oblkovanom tako da odgovara njez notzakrivljenorti. Vrti se 360" u svlm smjerovima i pluta na tankom sloju vode. Najve(i kugel na svijetu, po promjeru iteiini, je sku/ptur. zemtja.t'tjesee L4ary t ortan PaBonr (na slci lijevo), koja je otkrivena 8.sljeinja 2003. u znanstvenom muzeju vkginlje u R(l mondJ u SAO.U. Kuqra e Tapravo komad tuzno. afrikoq anoq qranita iskle5an u kuqlu promiera 2,653 m.

l" L

l!0

NAJSI{AZNIJI

OTPORNI MAGNET Natsna2niji otporni magner na svjetu (no je suprotno supravodljivom magneru) je magnet 35 Teda u aboratorijr Nat onalHigh l,4agnetic Field u -a ahasseeu na Flo di u SAD-u.

Najveainiz mikrofo'ra je LoUD (projekt iarge a.ourrk Dat ). sastoji re od 1020 mikrofona u nizu,

Razv ier i2 maqneta 30 Tesa u p.oslncu 2005., 35 Tesa ima

i'ragnetno poje oko 700.000 puta

NAJMANJE tETKICE OD NANOOEV.ICA Ameritkiznanstvenik dr Pu kkel

ito

korisnk ma omoguaava otkrivanje, p'aaenje i pojaiavanle pojedinih glasova u nnoitvu lludl. Ureilaj5u ra?vi i znanstvenki s Ma$achusetBkog tehnoloakog lnnituta r Cambridqeu u sAD-u, pod vodsivom prof erora Ananta Aoarw.l. 7 lnd iF tJ n.n..

Alayan s po iiehniakog nstituta B€nss€ a€r u

NAJVEEI NIZ MIKROFONA

l*,u* , 'i".", doo. t, u

gradu Troyu u tmatra 'otpadom'.

NAJMANJA IZBU.ENA RUPA

anreriikoj saveznoj drzavi New

ostatak

York stvor o le najmanje ietklce

Evo

od nanocjevika. Dlaike tih a€tk ca tisuir su puta tanje

okru:enjima rmanjuj€ kollainu tog genetskog otpada na minirnum.

znanstvenici sa sveuaiiiita u Cardiffu u Ve ikoj Britanili oblavil su 29.

lako je stvorena oceanska

nudenoga 2005. da su razvil uredaj koj more buiiti rupe pronrjera od samo 22 mikrona. Tehnika se koristi procerom nvaranja € ektriinih izbola

aiice se sastoje od ug jan h ianocjevilca, sitn h dugu jast h molek!la promjera samo 30 D

u.ja

u lzra2ito nepovo ininr

bakierija zvana Peiagiba.ter

lbique kola je, ra samo

1354

9ena, 9en€t5ki naluiif kov tija

mi ilarditih dijeova metra

NAJDUUA NUKLEARNA FUZIJSKA REAKCIJA

znannvenki iz ekeperimenta no9 reaktora Tore Supra ! Cadaracheu u lrancuskoj uspje iru 2002. odrzali nuk earnu fuzijsku reakciju od 3 megavata aak 210 lekundi.

onaci najmanjeg poznatog otkrivenisu u ipiijina oioku Flores u lndoneziji. Otkivena

iomoguatte

ZARUUA KOJA NAJDUUE GORI

napredak u mln jaturizaciji eektroniakh sunava. za usporedb!, ljudska vlas ilroka

je s0-80 mikrona.

stoljetna iarulja Livermore iz Vatrog*ne ponaje br 6 u Livermore! u ameriikoi saveznol drrav Kaiifornii qori otkad je insta irana 1901. To i€ ruano lzraalena 2arulia od 4 vata koia gori 24 sata dnevno da bi

GEiIETSKI

osigurala noinu rasvjetu

NAJU.INKOVITIJA

vatroqasnih uredaia 5amo

BAKTERIJA Najveii dio ljudskos sef oma, koda potrebnog za'gradnju' judskoq bi(a, nala,ise u samo jedai do dva posto naie DNK, a

NAJMANJI HOMINID

drugu

visokisamo 1 m, nananjiva 5u Florcs prije 13.000god na i

vjerojatno ru odr:avali

judima. Oikiae te iove

vute objavjenoje 28. listopada 2004.

;]q'.

NAJVrir

REZULTAT

TONY HAWK PRO SKATER (PSI lako je skatebodrd amerltki izun te iako je Tony Hawk Pro

Skater (r999.) za Playstatlon jedna od najvei h igara u ameriakoj pov jest, ryjetski reko'der nije Anerikanac, nego Nruat Domagoj Brojiz zagreba, koj je 9. koovoza 2002- na stazi warehouse

ponigao

1.943.543 boda.

iIAJUSPJESI'IIJI JUNAK VIDEOIGARA lv,lario, vii.ualninoar kojeg je nvorio

tttEte Ii Lbox? Igrdte

uditE u khjigu rckotda Maddena 2005j '?rarien 1. taberite kratku igtu rM Minute Drill' i pastavite

lapanac Shigeru Miyamoto, pry se put pod tim imenom polavio r Nin-

ilapan! od

iendovoj'Game & Wat.h' vePiji

milljun reglnri'anih natjecate ja samo

su zajedno prodane

tvaniake panavke, pa te infomacijana

prcfilim.

3. taberite dvije ekipe (obje

gotovo 200

NAJVEEE NATJECANJE U

Ameriika humanitarna organiza. ja proizvodai

da bitte paslali

VIDEOIGRAMA dj€.u rMad of D

niuhah

Donkey Kong iz 1982. lU otigirclrci arkadnojvezlite igre lz 1981. ado se'Jumpman'). Mariose do danas pojavio u najmanle l2svideoigara koje

biisu

1984.

vdsig

ntenational

za i

a Konami/Centuri

pokrovitelj natjsanja lrdck

& rield Chalhnge koje

istovrem-"no

dogadalo u sjevemoj Amercl, Njenra&oj

vRsta tGiE - ,t{at tcalllE, onemoqutava od4lene bonure.

e mjeiii mteratem nagiba koj frora bni0,001, da bie irpunili iianda rd i natj€ nja. svako polje mora

ltovo, ItavoslE o muE

30. travnja

do 19.5vbnja

l98a Naijnanje je pr vuklo vlie od u

sAD-!. Najbo ja

oFdovala

ameriaka gnaa

su u Japen, gdje su

seruoill

5lapanskim njenraakinr prvacima u

lpnja 1984. Naslov vjetkog @ojio je 1&god inji harmonikailohn Phil ip Britt iz R veBidea u Kalfornijiu sAD-u.

ciieloq sAD a. Na natlecaniu iebilo 200 stolova za whiffle f lpei a na96de su

irnosil€ 1000 dolara (!kluiuluU i 'luksuznu hotelsk! 50bu'). rurnir je

fnalu

12.

pruaka na kraju natjeGnF

PRVO NACIONALNO

PRVET'ISTVO U FLIPERU lk rurnir u lvhifleu'. wfrifie je bio pruif pei odrzanjeod 24 do25.

orqaniziran ladi

za udrugu sabovidn h

5vlbnja 1935. u

Advancement Assoclat on of the Blind, a neki wh,tr/€l piilagodeni su rako da

FuturinkBa roomu u

rMiwaukeeu u Wisconsinu u sAD-u

slljepe

@be moge srdlelovatina

privukaojestot ne igraaa flipera iz

Guinnersovi svjetski rekordi iTwin Galaxies orsaniznali5u od 22. do 23. travnja 2005. pruenstvo u igranjuflipera u dvorani Pinball Hall of F.ne u Las Vegasu u

Nevadiu sAD-u. Na automatima su namieit€ne standardn€ pon.vke za natjecanja (vidi lijevo) kako biseotkrilotkoru najboljiisr.ii. Buduaida ne postoje dva inaflipera, igratimoraju igratina istom autoh.t!, logi€juti svojim'edj'kim brojevima.

Lawnan"

3llELt

59.530

!e.t-s-h.b..oI

Brian Weilbacher (5AD)

190.240 Ton N.iqhbou

(sAD)

640) Tonv MooE (sAD)

69,895,170 69895,t0 CE Cra g Senq{o(r

c@tuft ftun

p.avilan i pori€ je nenabilno.

the

l!"_dj4:ajf11y

EoMtExE flo6E

ako noge niru ujednatene, naq b

Badgerstate

REZUTTAI rcBAt SERUsXIBNOJ IGAA kings and Qleent 2243 Michael Frankovlrch 1SADJ 0s376 11428 qptalr Fehtastk 2:5'240 T!$ 1l4P)

do vaino, jer iera ponaje lakla ako j€ polje kr.oteno.

ro je

kupljanja sredstiva

've

nij.

y,lPt

19,507.390 1.011433.710 rin Bekno (sAD)

7522 11207 s1048101J71 TBC

815280

I83I7I 1.726330.320 lim Behito (5AD) 15s1,573.470 rimBelritolsAoJ ?all:lJ!.6.9_1 456reJ8.970 roil Mogl-e

!sA-01

!1fJ-41

*uz dobivene dodatne loptke, naknadhe dodatft loptice nitu doplttere.

,| NAJVISI

NA.IUSPJESNIJA JUNAKINJA VIDEOIGARA

REZUTTATI

RERZERK (ARCI

Postizanie najviieq rezuLtata u ovoi

Lare Croft lz raiunalne igre

lomb

iaide,. preno je granice videoigala

.onao prepoznat j vo ime

javnom

j.uituenom zivotu. U sm slu globalne ..€poznatliivosti, Lara le ponala ipieiniia od chun Liia (slreet Fiqhter), rau ne (Donkey (ong), Daphne Dragor3 tat) te Jill Valentine I claire iedJle d (serial nesrd€nt Evil).

* ilajuspjeiniia iunakinja videoisara koja nije ljudsko bice je gda PAC'|',4AN.

NOVIREKORD NOVOPoSTAVLIENI REKORD

NAJVECT

.olpdd (qrac

NAJVECT

istopad! 2005. u trodnevnom maratonu MI,IORPG a (masovna anline rale playinq iqfa za riie qtaaa) wotld of Warcrcft lBlizzatd Entertalnneft, 5A0) !mrla od scrpllenoni. Vlie od 100lgraaa posjet lo je virtualnu katedra ! u i9ri, sdje je odriana misa u nlezin! aart. Proizvoalaie [4N]ORPG a poie ieu poticat da u svole gre uklluie 'ant opses jske naf ke' svaka tri sata.

tez.€ olo

smatE

Od 27. do 28. ozujka 2005., viie od

Aktivna igraiica raauna nih igara lz Kine poznata pod imenom snowly sudjeova a je bez preklda u

rcYPAD

velkim ponignuaem, unatoi tomeSlo je qra staG 26 godina.

VIRIUALNI POGREB

lolvo ea z. vdeorgre i,1ne r.4j

l9'

konstruirala ie ekipa nruaniaka pod vodstvom Amer kanaca Davida Randolpha i Davida Ledgera. Uredajje predstavljen 28. orulka 200s. u TV emirij Atta.k ofthe show(G4, sAD) kao funkciona na, povetana replika izvornog./bypada NFs a (N ntendo Entertainment Sy5tem).

:-n._,u lin'3

joi

klarianoj arkadnoj isri

I sodina nakon posljednjeg ru!€nja

igriMt

rekorda, bivii svjetski pryak u PAC MAN Amer kanac

Chis Ayra

skuploje 325.270 bodova za 4 h i25 nrln.lzveo je to u naiinu iqranja'8rri mec ' (Fast 8lr/err), koj se smatra

DOOM 3 (PC)

Na razinl vjeitine'[4arinac' (Marire),

l9'godiinji student nrojarstva l6r0me

ZAt'lSTAVITE TISAK

Bouzillard iz Francuske zavriioje na

rlom prijenosnom laiunalu igru Doori J za I h, 30 min 52 s. ([,l]erenje wemera prestale nakon svakoq zatamrlenia na kraju razine ifastavlia se nakon ilo nenane prozors

Actiisiona@ igre za Atari iz dZu n 9 I i ? B ta zi Ia c Rodri q o

ualtavanjem isrc.) Taj rekord potvrd

aje orqanizacija

Twn Ga ax es kola je presledavalaAV lAudlo video tnte eave) daroretu, lako ne moie sa slgurnoiau utvrdit da je igra od grana bezpreklda.

DONKEY KONGI IZAZOV 'NO HAMMER' (ARC)

Amerikana. Shawn Cram ponigao je 5. svibnja 2006. evjetski rekord od 317.000

bodova na originalnom automatu Donkey (org na kovanice. Rekordnl rezultat ostv.rio je bez upotrebe iekiea, kojilumpmanu

ra,bijanje baivi kolima sa gada Kongl

WWW,GUINNESSWORLDRECORDS.COM I53

TEH

DANCE DANCE REVOLUTION EXTREME (ARCI

Nakon 18 mjeseci vjdbanja, Amerikanac Jason Gillee(e otplesao je rekodnih 97,72%,

FFOGGER (ARC}

amedkanac Donaid Hayes, kojidr2i wjetlke rekode u sedam klasiinih arkadnih igara, postavio je svoj sedmi rekord

rezultatom od

589.350 bodova u lgrifrogger u Funspot Family Entertainment

Centeru u WeiB B€achu u New

promaiivii samo ietiri koraka (0,12%) i ,ruiivii rekord nar iest mjeseci. samo 1,3Y0 dijelilo sa je

Hampshireu u sAD-u 25. oiujka 200s. Hayes je jedini israi na svijetu

od savr!€nog rczultata od 590

500.000 bodova, time je,aladio nagradu od 2s0 dolara koju je ponudio sudac Robert Mrutzek iz

kojije postigao rezultat viiiod

Kanadanin Greg Sakundiak wjetski

Twin Galaxiesa. ietskog autoriteta za najviie rezultate u ratunalnim israma. Trebalo mu je 2 h iss min

je rekorder u a*adnoj videoig ri

da dode do

DPAGO'V'SIA'R (ARC)

Dragon3

lat

rezultatom od

14{1. razine, priiemu je t.pcem viie od 735 puta skoaio na

374.954. sakundiak je irekorder u

igrana

HALO 2

* hg Team Wi€stling t lwin

3,795.500 bodova i

Cobra s 1.900.450

Amerikanac Cody Miller

ruke (wAF)proglasila

zavriio je u kolovozu 2005-

tdin€ 'Legendarno'. za 3 h, 17 min i50s ibez iiednog izgubljenog 2ivota. lVill€rje prvi rekoder za kojes ,u Twin Galaxies potvrdili da je ,avdio isru be, izsubljenog zivota. Viii

pimijetio jer 'Postoji

lukavih taktika kojima se Cody nije sluzio... bila je

to iirta igra injegovi

* .

GRAND fHEFf AUfO: V,CE ClfY lPS2l

Kanatlanin Matthew L Baker zavdlo je 2s.lipnja 2003. tu kontroveznu

(xB)

koleqe iqraal treba i

bito

NOV| RS(ORD NOVOPOSTAVL'ENIREKORD

2001.

vozaiku avanturistiiku igru smjeiienu u ameriiki grad lt4iami za rekordnih 3 h,59 min i3 s. Pravila dopuitaju iqnoriran je nevatnih zadaiaka. a snimanje iuiitavanje moie se obavljaii samo unutar igre-

lzbor J0 najboljl" rezultata svih v'emen. u arkadn,m igrama, prema izboru lwin Galaxiesa:

IGRA *Astercidi

NAJSTARIJA IGRAEICA I VIDEOIGARA KOJA SE JOs NATJEEE

0o s selfponavilaje

srynja 1984.

rekod u iq Q*8eri, u doblod godina.loi se idanas natjeie za

LEGEND OF ZELDA: OCARINA OF T'ME (N641

Amerikana. lvlkhael Damiani odigrao je peti dio sedjala Zelda za lnrpresivnih 5h 4 s te time srutio svoj prethodni

svietskl

rckord za viie od sedam minuta.

Damianidd irckord u lqanju igr€ Minlth Gp lzlstog setijala, s

pftakinje. u dobi od 80 godina. Pote a je igratinako'r slprugove smrti 1983. odtada ioeu redovlto igm u svojoj oka nojlgraonici. iras ov svjeirke

rczultatom od 2

45 m n i 32

JUNIOR PAC-TI'AN

(AR'I

ponoalje postgao novl rekord

aim mogualm

3,330.950 bodova. Ashman je zatim bez pauze po*avio i rekord u

igranju Sobot/ona s 945.550

drZao

5avr+nu'

joi ieiirl ig€aa uspje a su ui niti ino. Danas s€ vfiunski iqraai natje iu u tome tko ae odigEtiiqlu s najve bodova,

joi

184.200 Davd

rezultatom bez izgub

lenog zivota u najkraaem vremenu.

kolljeod 2.srpnja

1985.

POKEMON PINBALL (GBCI

Anrer kanac rMatt O'Rourke ponlgao je

25.lipnja 2005. r€zultat od 309,374 900 bodova na Pokemo, Pirbaltu (plavom) i 322,497.700 bodova (.rvenom).

SPvr{u,\rtEP (ARC}

ODIGRAiIIH 'SAVRSE IH' PAC-MANA

Paul Dean (SAD) posugao je 9,512.590

(5A0)

bodova u ovoj igrl. Njegov je rekord

14:04

Imgad 6@(tAD)

16 2 2000. 58:42 11 7 1999. 445rs 8 8 2004.

viieod

zultata

vih

oo;ab

524/6

Bllly

Hars{iibi

MitcheLl6rADl s30:00

21 1.2m5.

3 7.

1999.

ROAOTROi' (ARC)

u noti maratoiskog igranja od 4. do s. prosinca 2005., nakon lto je proleo

t€n !;tl ponavljajuai rekord u isi niot PAC-MAN, Anet ka-

pda

oddrugog re-

StaR FOX 64 (N54)

zvjezdanih dolara, iako je [,lichael ubio

SarPER

JESTE LI ZNALI? c ui n ne stovi tuj e6ki rc kotd i pnhvaiaju rekotde u Etunat nin brana, aI one kaje 'ano provkre i potwde tucitwin

(wwv. tur'i ns a Iaxie t co n ), sluzb2nog tijeta koje prati najbolje rezulaE u raahatnin igrana i fliperu. llo svoje

pokuiak postavtjanja rekotda

noiete poslaf i nana - na

/t{AR O WOBID (SNES}

Guinnetsovi svjeaki

je prethodnirekord od 3 h,8 min i 34s kad je zavrio lsru slper Mario Worid za samo t h, 3l min i44 s. Pri prolasku kroz

rckodi po-

niu tisuno iganje raiunakih igaz. Ne pnhwbno na6tc ne u ra@Mlnin igrana ili vi-

va iSraite dslEana. ^loiina Redot/ito siguno i otlgonno.

lif6

amedkanac lason Baum prepo ovio te 9a od po-

vremena. 832.620 bodova.

Ameikana. Mkhae Ddrni.ni porazio je Androsa i Venomijansku vojsku za emo 27 min i40s. Raaun za okonianje galakt akog lata iznosio je 21.312

1.1.2005.

8 2.2004.

aJ)_l"rclLi|'dcri

Ame kana( lohn Martinez.

Priie viie od 20 qodina, 28. 5. 1985.,

Ri* roihelgil (knada)

Yuen,sAD

od 1c0 part ja).

TOP-LISTA NAJBRZE

Ch sAyra

35,732.870 Shawn Cram, tAD

Sert 5ati (vi3e

838.a75 bodova

parrLtu Pac-Mana i postigao 3,333.360

Amerikanac Abdner Ashnran iqrao le E! luniot PAC-MAN purih Ses\ sati, poievji u 18 satl 4. prosinca 2005. Do

wot zookeep.r

*wizad ol

Postlgaole ukupno 94s.550 bodova, sruiivli prdhodnl vjetrki rekod od

PIC-'I4AjV (ARC) 1999. odigrao pryu

IGRAODE'AVA DATUIII SAD 13.11.1982

41,335.440 s(on safran,

67.310 le5 Lagi€r, sAD 30- 5 1986 lPole P$itioh 13,271.520 BobGerhardt,Kanada 28.11.1933. 1Q'8ert a.5.7ool t s.r4bre .147580 qobea i/rf,r.k,5Ao *sp"GHatie. 35774.7!0 N6 H,!t.v irranr; ij 8.7005 31,660.614 DavidPalmer,5A0 31.7.1985. *statwats . tupq PAC MAN I.O45.OOO Rict O .oasgill, Kd;dd; ) 2. )m2 1.162.125 Greg Fear 5AD 5 61 2q05: *tappet 1,648.905 nephen (r€man, sAD 5.6. 1999 lte!* 1.9.200s. 6,768.288 Davld Cruz,sAD *tah

igrao

C,tkad je Amedkanac Billy l',{itchell

3.,rpnja

REZUIIAI

GBC

GaneBoy Colot

devetvjetova

nije zsubio nij€dan zivot.

JN€S

- Juper lvtrtendo

WWW GUINNE!TWORLDRECORDS

'OM

155

PRVE ROBONIKE

OLIMPI',SKE IGRE robollike

Prue medunarodne

Olmp iske iqre odriavale su

lod

..Q

27. do 28. rujna 1990. na 5ve

liiiiitu

Strathdyde u Clasgowr j . Irol/eyma, (robot ia koraiima nalik ni golf-vozllo na kraju 5e pokvario) prenioje olimpijiku baklju ulkana Glasgowa od gri kog rettorana Partenon. Prednavnici u

raruarurr POKRETNI ROBOT

upravljanle dimenzla 60 x 250

!m (mikromelara), prednav

8r tan

bilie9 Sovjetskog Saveza sudjelovali su u disc p inama kao ttoje izbjega-

lisiopadu 2005. ekipa pod

vanje sudiri, penjanje uza zid. sovor i hodanje na dvije noqe

on. na tepihu ponav ieno'n posebno za tu prgodu zaglavila se

Btucea Donalda

Sveuiiliita

Dartmouth uv B laniji. (Mikrometar je jedna trsuaina milimetra.) Dvije notine takvih robota moqlo bi stalati iedan pokraj druqoga na bombonu tM&[,!.

[,liko.obot ima razne

pr mjene u podrutiima kao

biotehnologija i integdrani

"r'r I

NaZa

PRVI ROBOT DADILJA Japanska

'PaPeRo'.

PaPeso chlldcare posebno je opremljen dvjema stereo5koprkim kamerama

NATJECAIIIJE ROEOTA

('oi'

za prepoznavanje okoline i lca), s osam mikrofoiskih 'utiju za pr€poznavanje govora z vlknrukih izvora, a posieduj€ mobilnitelefon koji mu omoquauje kontakt s odsutnim roditejima. Robot ima vokabular od 3000 ijeii I reagka na dodir 5 pomoau devet senzora. Dieca za koju skrbi PaP€io nose ultaauini odaliljaa i beiiini mikrofon, no robotu omogufuj€ da.ielovijeme pratinjihovo tretanje.

Ukupno 645 inzenjera i466 robota iz 13 dr2ava sudje ovaloje na Eama BF bocames 2005. na Drtavnomsveuai

itu

di{plina bie su nogomet s repro' gGmnanint Aibo roboliakim p6im., ro od

JESTE LI ZI{ALI? Ujedinje ni narcdi prcdvidaju

bol ako sumchryanje u raznim tet n5 km katesorilama, ut{a nadvlje noge, qaienie poiara iq azbera umietnost. Najvlie m€na ja, aak 28 zlatnih

datu2007.udanavina ljudi bin gotow 2,5 niluuna robata za zabavu i nabodho

wiene ftenu6tno h tm ano 137.01N tuedvida re i 41

meda la od

roboti

34rnoqute osvoiilisu

NOVOmSTAVUET'I| REKOnD

NAJBnI UsPoN RoBoTA uz 1o-MErARsKo utE

Robot C/mbAcr.,

AJBRZT

kojije izlad o Brit€-

naclohn Thorpe iiko a Highfie d5 u

uV Britaniji, uz lcmetauko u:e 2.5,2 r u Faidordu u Vei. EritanijilT 7.2005. pop€o

sPRtl'lt

ROBOTA I{A 25 MEIARA

m za samo 6,5 su Fairlordu uVel. NOVI RE(ORD

rv,latlocku u Derbyshireu

z sAD-a.

Robot .t<utt/e, koji je izradlo Bit nac Mike kanklin, pretriao je ttazu od 25

* .

tvrtka NEC prcizvodi liniju robota Partne.type Pe 6ohal Robots ili kojisu dizajniraniza maktimalnu interakciju s ljudima. Robot

NAJVEcE

sai Francis(o(Ka fornia, saD). Neke

da tu do kraja 2007. tak

SAD-a, Japana, Kanade, Europe i

Robota na bet eno daLl nsko

jeu

Brilan il 16 ypnia 2005.

RoBor KoJr NAJvriE tKAaE onali laboratorijSandia r SAO-U konstru rao le rcbote 'skakaie' koi s pomoiu k lpova pokrctanih unuiamjim Nac

izgaranjem skaiu dovislneod 9 m. Moguae ih je prmijenit u istrai vant ma planeta, priiemu b letj€ ca za 5puttanje mogla

isk(ali skakale koji

bi inrativali okolno podruile.

t'tAlvEct RoEoT Robot tower 8e/ron, dovrien 1ee8 , nanrijenjen je

NAJBR2E

zevn3eruo NATJECAIIIJE DARPA Robot

prcnoienju

betona. Visokje 70,5 m iima uiovarni k.ak dug 76,5 m. U svojim dvjema posudanra za beton ukupnog obujma 3 mrmoze isporuaiti 180 mr belona na sat. Robot je dizajnlrala iprcizvela japa'rska tvrtka Mitsubishi Heavy

kojije najbrie zawilo

nalecante DARPA Grand Cha lenqe 2005.,,'ltrku voz la bez vozaca, bio je Volkswagen Touareg koji je

modifcira a amerilka ekipa

Sveuailiata stanford. Automobil

8. linopada 2005. svladao 211,1 km

terena krcz puttiniu Moiaveza fmo 6 sati i 53 minute. Etipaie orvojila mgradu od 2 milijuna dolala koju dodjeljuje DARPA (oefen5e Re te a rch P r oj e ctt Ae e n cy), amer tkog Mini5tarstva obrane.

os.

uhi€he

moqumilenlar pobialna

. NAJVEaA

IzLo'BA RoBoTA .obota, koja

\.l{

oddava ..r ----\

fi"flilTl;ili*' proizvodata i99713

posjettelja okuplo

se u

za meilunarodne iz

oibe

6,'

l* ::T"''''

H'"-'

Centru u

iapanskom gradr rokiju od 30. nudenoga do 3. prsinG 2005.

-=i2-

Trodnevna

koiba odriaa

se na

$;>-t

AJVEcT

RoBoTlaKt rEt-EsKoP NAJOSJETI.JIVIJI NA EMOCIJE (rmet robotiiku glavu kojoj pogon daje 15 umrden h raiunala i21 motor nvoria je Amerlkanka

Teleskop liverpool, u viasn itvu

Cynth a Brea?ea

2 m. Nalazise

innituta

+ * NA.lDUUI LET RoBo eKoG ,POMOENOG

Tehnoloikog

lvlassachusetts (r\,11T) z

[,4a$achusettsa u 5AD-u Dizajn ran je tako da prepozna raz ia te emo( je

prisus.etima s ljudima te da na njih reagira na odgovarajuai naain aak devet raauia a kontrol ra samo

ASTROITIAUTA'

instituta za anrofiziika istraZivanja (ARl) iverpu skog Sveuiiliita lohn

Moores,lma qlavno zrcalo promjera ia kaiarskonr otoku ta P.lml(Spa'rjohka). Nam jenjen je promatranj! vidljivih valnih du jna i nfracruenog podruija spektra, a prvi je put upotrljebljen 27 ,rpnja 2003.

nstrumenta zahtleva stalne p'omjene po oiaja usta,

AJaEEaE KoRlSrEN IiIDUSTRUSKI ROBOT

PRVI ROBOT

rnusni

ponigl odredeni tonovi.

Prui

.obot koji moie tako 5vi6ti jen do eda neimenovani izradla tapanrka tvdk. Toyora. lnoj 'obiie ji' padaju rcboti

NASA-in sprlnt

AE Cam je kamera dlzajnirana da biastronaLi ma

TERAPEUTSKI ROEOI PARO, robotiiki tuljan koji le

osgurala jasan pog ed uzivo na kolege kojirade u svemiru. Tajje uredaj mala kug a na vlastiti pogon,

d ?ajnirao Takanori5hibata

aisembl/) dtajnirao je

koji mogu

insttuta lrte llgent 5yttem5

Svicarac Vic sche nman

tubu ibubnjeve.

sposobna za pom canje od jest stupnjeva. Na urpjeinom test ranju 3. pros nca 1997.letjelaje 1 sat i 15 minuta u svemiru (na slici).

Japanu, u stanlu le reaglrati na ljudskidod r izvuk. Razvjer je kao

terapeutsk robot ivid jivo vnanjuj€ razinu

nre$

NAJBRZ RoBontxt Dtoxu (anelte robotiaki dtokej za Fhanle n. devima u ddavama Arapikog zaljeva koji je dizajnirala ivica15ka tvrtka K-Team. Taj tradiciona ni sport u po' sljen'rje je vrijeme pr vukao painju sku' p na ?a ljudska

plava koje

se boje za

Zivot€ d:okeja, od kojih 5u nekiietlero godiinjaci, a pisi java h 5e na utrkeiz

ddjivo5ti, iesto nakon lto ih izg adne da bi lm smanjili teiin!. Kakob to spri jeiili, vladajuiiiei. u Kataru ape rali!u

1970-ih, a prolzvodiga

tvkarska tvrtka staubll Un mation. Najieiae je

u pacijenata.

Senotjedno test ranje 2001 u centru za dnevnu skrb starilih osoba pokazalo je b tno pobojianje

(rcsa pa.ijenata nakon susreta 5.obotom kolije prekiven

razinama

NAJBRZI ROBOTI.)

ajbNii robot na dva

lotaa,

lo , € mo/p

je EnEw {d"5noJ

od 5 knh zradila gaje japanska tvrtka Hitachi, a prednavlien le u oiujku 2005. Bobot se duzls€n

ket tibrzirom 70' md/d a,e I

erjeirpn. tg,ba.

letar

Na rd. \e

la(ir moi"

ziLstavlati. pa !€ dnr L Lsp'dvlo- poloa.L

'labil1o poput aovjeka. Fmiew je kratica za Ercellent l\/lobility and lntetactire E{inen.e

tyo*mate (Kolega r odlitnom pok.etlllotu

da se na svim utrkama deva do 2007

natlei! ilkljuiivo robot

aki

Kamel je terak 27 kg

diokeji ma ug.aden

. tLib.ii hltra'oi.lti rctot ie ASI[,10, fto ie kratica za Ad?n@d Step in inovatve Mob,/,t/ (Korak n.pl jed u in@atimoj

cP5 te uredaje za ubla;av.nje udara.a,

pok/etl,lvon,). Prorvod*

a moguie ga je daljinski

2005. objavila da !€ A5IMO mote

kontrclnati

eda zablje2ena bzina zn6i40 krLh.

/oJ.5tckom. Najle(a do

tvdla Fondd <od je L prorrcJ ketati b?inom od 6 knt4'. Najvainij€

japanska

,e napomennidd 'obor rc ainipodir(, obje noge mienjati entar ravnotez e le vaati u kluq.

tla. d mote i

"----'--.

eirati

svibnja 2006.

najlanj mobite,

barem na Dalekom istoku, b o

je Sam5ungov modelx828 (de'no), deblj ne samo 6,e dimenzijama, X828 ima kameru od dva megapikrela, rMP3

p/ayer, 80 MB

nemorje

i|AJAR'A SMS PORUKA POSLAlrlA OKO SVIJETA

anovi bitanske orsaniza. je s otoka Cola u Skotlkoj ponal su 22. svibnja 2005. 5lv15 po.uku na mobilne telefone u ien ddava na ien koniinenata. Poruka se vrdtia Project Trust

na izvornimobiln telefon na Col u samo 2 min i 285 nakon

NArVEer

itolu je poiiljate j poieo ULTRAZVUI I UREDAJ ZA

ODBIJANJE MLADEZI S NAJVEEIM DOMETOM l.4orquiro je zvutnik koj emit ra

LCD ZAStON Tvrtka LG Ph llps, partnerstvo korcjskog LG'.

autisamo osobe mlade od 20

i nizozemskog Phi ipsa, predstavila je najveai tcD

godina.lzumlo ga je Britanac Howard stapeton iz twtke

d6piay)uPajuuuJu:noi Koreli. Zadon od 254 cm iirok je 2,2 m, visok 1,2 m ima kvalitetu

tike

od 5,22

bezopasni ultrazvuini ton koli mogu

siteanju 2006. ptuu lebdeiu dasku (hoverboard u povijesti. ral skuter

lebd l0 cm znad tla na awstom zrainom jastuku imoie 5e kretat brz nom do 24 km/h. Vozai kontrol € smj€. kretanja prebacujuai tiele5nu

tezin! i po lqama

upravljaau mijenja

propelera/motora.vozllostoji 17.000

koisti prezbiakuziju, prirodni gubitak sluha koj se dogada u

dolara, a 5' itar5kimotor osgurava

130.338 piklela. TV zadon u

NAJMAN.,I DIGITALNI DIKTAFON Dikiafor EDt.-nini A2M

ruske tvrtke Teletystems

Naj akai

ma dlmenzije 43 x 36 x 3

mm tezi

10 g, a

mote

ialor u prodaj le raser

Compeiitto, br

ta nske tvdke Tetra Nova Equipment. Pujten je u prodal!

istopadu 2005. Taj iator 2a jednu o5ob! teiisamo 930 q sanoil se od onutraanje pronirke, mretice protiv muha, motkiiklnova polrebnih za

NAJTANJI

MOBILNI TELEFON pobojiavaju

5€ svakodnevno, a u

vriieme tiskanja ove kniiqe potkrai

svib'rju 200s. po cijeniod 185

dc:':

NAJEUDNIJE BUDILICE internetskoj slranici

€wlaunches.co.n obj.vlieno j€ 20. o:ujk. 2006, p8t naiiudniiih,

!li n.iuiinkovitiiih

budilic.:

3. Crodt SvakipLt kad prit5.€:. tipku rnooze, satse otkonlra 5 va!::

stolia, 3krije'se. MoG? unatilprcnatiga da biste g, sk ,: noanog

priivrievanle t€ weae

5. Sterni alarln: vi5i sa etropai svaki put kad 5e pitisne tipka'ooze,

polako se podigne za 20 cmi nakon

jot nekoliko snooze6, budilcaje lako visoko da moraie

arortry:Tal lukav $t

.:: -:

alsrm i zuji razdra2J,". ,vukom na ik na aijanje kuka vas pr sijala da qa proqanlale p: se oqlasi

:::

!(atikako birteie

iskljuiili.

NAJBR'I

rr€dor€:

Snalno vibfia, pada ta

LEBDECI

SKUIER

etoliia iskakute po sobidok ne ustanete I ne zaunsviteje. Tipka i5kljuiivanie relko ie dortupna.

Hamm.cher Schlemmer & lnc pr€dnaviLa je u

CompanV

Irani6lo.) tehnoogijida b reosa;' :

tl.

I{AJLAKSI SAIOR

bol .c

(ftn t/n

4ika tako visoke rezo ucije. Te €v:.' ima ilzbor programa te prikaz vremena, a brterija traje jedan sar TVs.tovipoie isu se prodavati J

Karakter nike mobilnlh telefona

Uredaj ma domei do 20 m i prui je pul Lrpotriiebllen spred rrgovine 5par u Barryju u Juznom Walesu u Vel. Britaniji. Danas qa upot'ebjava lile od 100 britanskih ma oprodajnih

{

ieleriz.tu ine NHl fV Wtktwat.h s. (m izraden je u lFI

rasponu od

18 do 20 kHz, kako biotleco skupine tinejdzera s podruaja

REZOLUCIJA

zAst-ol'tA NA RUiiIOM TELEVIZORU Najoitriiu s iku na prilenos'rom

bnin!

Compound securty systems, a rredaj

dvadesetima, obiano

NAJBOUA

sat.lagali.a

alam og

asi,

(na s

i: .: .:

ici):(8.

daqalka od aer

Dleti! nak, a zvuk a arnra ne(: zaustavtisve dok ne proiadere dijelove ine vratite ih na mlei::

-rRcHos

A) a$ 'r-il

ItJ 1ol

tr:

>..

[fr

MULTIMEDIJsKI

DzuBOrs NAJVECEG KAPACITETA

I ^

MEDIJ S NAJVEEIM KAPACITETOM POHRANE PODATAKA

centa, a za erimanje

poh6n ti 400 sati videom.lerijala pr kazatidiku formata 169 na mpresivnom zas onu od 18 cm. Diuboks moie snimau

Metl Bluray Disc Re.otdable Blu ray Dis. Rewritable ina)r

bilo kojeg uredaja

nandadnimvi-

deoprikljulkom (te evizora, DvD€, kabelskih kutija itd.) berdodatnih prcgrama ill pcebnih urcdaja. [4oie poh€nitii vai izbor ry prcgrama te rcproducirati glazbu u einr formatirna. U Europ se prodaje od srpnja2005. za 1027dolara.

amerieke kovan ce od 5

nalvii kapacitet pohrane

ima

podataka od sv h prjenosn h medija

kapa.tei pohGne od 25

GB,

ieproducira dlke u boji.

sofy od o2ujka 2005 prodaie disk zraden r tehno o9 jl 8/u ra, koji

hot av70a PvP lPesonal Vdeo Piayed ima memoriiu od 100qiqabalta, moZe

dimenzije 7,5 x 7,5 mm

jojje

potrebna rupa promjera samo 2 mm. cijena kamere PC208 u vejaai 2006.

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

itole

pet puta vi3e od obianog DVD a.

*NAJSNAZNUI RUENI LASER

PRIIENOSNI MED'A PTA YER NAJVEEEG

KAPACITETA Ameriika tlrtka Wo verlne Data n.. z Ka Jornle objav aje na l/edunarodnojkonven(j itrgovaakom sajmu PMA 2006.

Orandu na

ordiu

SAD u da

u prodaju puita MvP 9720, prijenosni

nedi. p/ayer najveaeg kapaciteta

spydet Grcen 300 naj\nain jt je ruanilaser na b.te'iie u prodaji. Pro zvod ga kineska tvrtka Wcked Lasers. To je uredajkLase lllb. prosjeane snaqe 300 mW s najvliim oiitanjlma od 420 mw za rspo.edbu, tipiaan lase6kl pok.zivai ima snagu od spydernavodno moze p.ojicirat :raku na 193 km. Na maloj udaljenoniiroZe upallti

iibku, prerjeal vrpcu i buliti

ba one.

svijetu, sharddiskonr od 120G8 i

l,,lodel 500+mW kodnog imena

zadonom u boji od 6,4cm.

MANT s, prodaje sevojnim

NAJVEEI PLAZMA ZASLOiI

Panasonicov P/atma D/tp/ay iirok je viie od 2,5 ma 1080 p

(prosresivnu) visokodefln ranu ]v rezolu.ilu. Prototip golemog zasLona pred5tavljen je fa N4edunarodnom salmu e ektronike u

La5

vegasu u

saD-u od 5 do 8. sjeinja 2006.

NAJMANJA VIDEOKAMERA U BOlt

v deokamera rc208 Mni cMos, kojLi je proizvela

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COI\,I i59

NAJNOVIJE VIJESTI O SLAVNIMA iz Guinnessovih svjetskih rekorda

,tM

... novi trikovi

Stari psi... mer kanka Park Hilton proglaiena je ilavnom osobom koja j€

najizloi€nija oku iavnosti 2005., prema

ivrtk za

spitlvanje

tri

5ta

l[,4arket Rese.(h. Nadjednka laica hotela Hllton doia ie na mnoge nasovnice pritama o p.ek du s najbo jom prijatejkom N co e R chie, prekidu sa E-Po

za.uinikom Paritom Latsisom iz Grake i zamienom rinke.bell, niezineljublmi.e

r A

lFl

me'.kL modelAnn. N.oe Smlth uoo

,n:r:

*r,"io

ooo

q,n"-.

:manrtoo

.'r'r"i** *",t'r'i

.li

ko cima i. Howada lv4a6ha la ll., 6d€(iu nriptn'klubu u Teks.su. Kad su s€ vj!.€li

1994, njemuje bilo 89, a njoj no je bila r€kord-

27,

||a radika u dobi od tak 52 godine.

aivave, kinkdlouom (nra im ssavcem nalik

na rakuna)pod lmenom Eaby Luv

Za narlovnu ulogu u

wom

pruom filmu (rat Jtorpiona (sAD, 2Cr02.), Amer -

lkti 100 najslavnijih, nrjv€ta sodi.nja

r.r.da glu ic!

kanac DUTAY E TOHt{SOli

2004.

iznosila ie 22 miliiuna

ie t5 miliuna dolara, .ime ie po'tao n.jboli.

DEEW

AANFY

OEE.

plaa.ni d€bilant*l 9lumac,

Ameriaki glumac BRUCE WLLIS

,aradioje

100 milijuna dolara za

ulogu u rilmu vii€dnom 55 milijuna dolara, Se'lo aulo (sAD. 1999.), noje rckord za n.ibolr.

pl.a€nog glum(.

tilm.

r. j.din

aivaaa arrada glun ce ra i.dnu mlnutu ndtuDa u TV

rcrbmi iznoti rekordnih

928.000 dolara. Australska

gllmica

ICOLE

n ,Y.tu godLnju

r.r.dr

2003.

PoFwU.tdr . naiv.aoh z.r.dom tvih vr€rDna, t

pr.v:tice ddiame ala izvodaai(i

ukupno 125 milijuna dolara j€

iTADOX A koja je 2004. zaradila rckodnih 50 miliuna dolara, prcma

ameritkipjevat

forbeiovol listi 100 najslavnijih od 15. lipnja 200s.

x"lffi":"i:",i:tH:il (,,4 No.5 u p/osincu

Rekord za

llDfrltl

zaradila ie tak 3,71 mrliiun

ICHAEL

JAO(SOI{, kojiie 1989. dolao na vrh fo.be5ove line kao najbolje plaieni zabavljal 5vih vtemena.

oogle,

najv.al

inGrllctstl

prllr:iraa eddi vik

Pro{le ie

godlne.neilka

1,94 m

{

(lijew) u konkurenciji mjtran nUlh osoha i

I miliadi

.remetskih nGnica, vodl

n i6niJih i.dlaF dj.Eri 2m' Kao ftoje

aidenciiu o n.itraleniim iodi jnje izvjelre, porna-

mitralniJl nulkara. n. Googleu bio je ared&igluma( &ad

Zeitgebt, zapraro otkdva <oji su

naitraiEiiji liudi

5jg\ND,\l-l

< SUMiUIVAC SR, ,I l\,4oie ito btiaustra ski

1... IZA REIETAKA Koji tragiaar drii Guinnessov svjetski rekod upitne vrijednosti za naiieite uhitivanog glumca? Pogledat aemo neke od uobiiaienih sumniivaca.,. Br.

loaest deakoRurs€llCrowe?

I mu p.va zatlorska kazna dosudena kad je udar o Kineza Je

lioki..:

Koje zvijezde

<SUMNJIVICA BR. 2

I mogu(e da te to 5okanlna rokerka Courtn€y Love? le I ona zatvorena zboq ubojstva, da b nakon toga vod a

seiu do nebesa?

oslobodena 2ato ito

Vodimo vas do najviiih

najniiih nadarenih

iu:iaitvo

osoba u Tinseltownu...

nije uspje o prona(itrup o

SUMiIJIVAC BR, 4 lije to moida prpoin ilnak Errol Flynn? le i on stao na

> SUMNJIVAC BR. 3 :ta 6oida z\i)ezda Chaplina

noqu po (aj.u kolije zatraio

Robert Down€y ml.? le li on r..veo not iza reietaka Lr Jr ikom gradu DZibutiju, _i

avnom

gcdu Francuskog

:cma ilanda Gada poznatog

:od

menom 0Z

b!ti)zalo itoje

Br. 2... ISPADANJE DOJKE Kako je Janet Jackson opravdala 'nezgodu' koia ie kainiena s 550.000 dolara, ;to je najveca kazna koju je morala platiti

televiziiska kuia? e edr ?!rop e Ji .rrorqr uoleu u6rrE repor pDtua?eprr bl rMd6z aroq,ElauNrd aoudlpoiprt, Z qnd rt.tua)qnal lot'(696r'606Dnuu'(l r orl nrui 6uopDUe as nln5d )d rt rj r:tUO O9OO 'u'pu

rdD!€u.u alrpo ? rauE e)

*""*-

ev)

SADRZAJ UI\,IJETNOST

172

IZLOSCI

STRIPOV ICRTANI ROIIIANI

174

KNJIGE I IASOPI5I

176

TV EI\,IIsUE I REKLAI,4E

178

TV ZVUEZDE

180

FILMOVJ

182

NA VRHOVII\4A UESTVICA GLAZBENE NAGRADE

188

GLATBENE ZANLI\1UIVOsTI

190

192

C]RKUSU

.,j-..-i

O NAJSKUPUI FILM SVIH VREMENA Fllm K;nq

(onq (Novi ZelandAAD, 2005.)

imaoje proratun od 207 mllijuna dolara. Time je doiao na wh liste najsk!p1jih filmova, ispred

ttad.a

(sAD, 1997.)

aovjeka pauka 2 \s^D,2ooa), koji 5u stalali 200 milijuna dolara svakl. Redatej (D9 Konga Peter la.klon (Novi

zeand) dobioie 20 milijuna doara za reiiju

filma.Ioje

najveia r€datelieva plaaa

isplatena prije prcduk.ije.

ll'.

Ut\4JETNO5

UMJE ,I/

r{AJV6E...

NAJVBE MEDUNARODNIH ilAGnADA ZA FOTOGMf,UU Japanac Minoru Daiqaku dobio ie

1302 nagrade na 46 medunarodnih

izloibi fotografiia od 1967.

PRODAiIA PUTEU IiIIERI{ETA

Slika Mtner Stewa.t Hodg5on

bita6-

kog loda Frcd€i€ t€ighton. prcdana

M inteheBkoj n.anid wwsthebt'5.com a 550.750 dolara. je 29. I 1. 2m1.

NAJSKUPUA SLIKA KOJU JE I{ASLIXAO SLOil

ilAJVECE...

skupina slonova nadikala je diku na'

zuanu CoM Wind, Swirling M6t, Char

ninq t6nn6 19. veljaae

koj:jeza 39cdo dola€

2m'

aetirislta na dan,

[/wBE

103,9 m x 55 cm izradlo je Sarkati sald

u slonov*om kampu

pamuane vune. Skulptura je

telila 20 kg, nakon lto ru je

DJETU slila u tehnici ulje na platnu nazvana Iree of Aeace nadikana je 1999.

natopilikemijskim redrtvom 26 nvdniavanje.

rliclveliaine

Mozaik od 2,280.000 a€pova boca ce

z.nitu g€du

i2radu oeanizirala Zaklada ra u kolumbiFkom

santiagodeca

1{ASLIKAITIA

t{ajvEo MozAtx iz6'

ornivanja n ema&og grada Landee

beqena 19.5.2005. Doldeni mozaik bid

DtAt{ovA

den je u povodu prorla!€ 950. godi3nji'

nalazise ukupno42.5i5

AJVECA SLIKA

oTrscrMA

OD IEPOVA EOCA

rarliaitih oti$ka pEtiju, a njezinu je

vdjednqt

uranjanja u boju onaju neobojen€.

IIUEI 16(0

ngapura 20. svibnja 2003. u

tehnika bojenja lkanine voskom, koiim se prekivaju povBine koje nakon

PNSruU A I{EKO{II

1,7 x 2,8 m

dvorani Expo u singapuru. Satikje

nAiatanH onsa(A

otirima djeajih pfniu. i

NAJVEEI SATIK

Miveau batikdiku na svijetu velitine

Maes u Chiang Maij! na Tajlandu.

Khairnar zavdio je u travnju 1999-, nakon 1r mje*<i

Gandhia viloku 2,28 m

prodana Tajlandaninu Panir! Warinu

NAJVECA SKULPIURA OD PAMUKA

rada po

]{A|S|(UPUA SLI(A

@litine 99 x 64 m.

NAJVEEA GRADE.

6re€r Pow€r,golema dika izradena otie.ima dl.nova, zauzimala je 337,802 m?. Narlikaloju je 3138 sudionika u oiscovery Parku u hongkontkoj tetvrtiTsuen wan u Xini22. travnja 2005 Svrh. tike bila i€ aircnj€ poruk€ o otuvaniu okolisa.

vtl{A oD xot{zERVIRAl{E HRAI{E Gradellnu od 15.276 izladila je udruga

:;l

luinoaf'rtkoi Republrd 27. ir.hja 20(r. Nakon ponavli.nj. rckorda hr.nd ie dontr n. ,komalnm

rlanohilllu

*,,,

Dulbanvillea.

iIAJVEEA SLII(A KREDOTT|

Golemu 4965,23

SKUPruRA OD fAtKALICA

arex alisator

kojeq ie izradio

Am€rikrnr. Mi.ha.lSnith od viae od 3 m lijuna tatkali.a, bio je dug.aak 4,5 m iteiak 132 kg kad j€ 22. oruila 2005. izmjeren u eednjoj rkoli Galve: u Prairievilleu u

amedtkoj saveznoj ddavi Louisiani. lzrada skulpture tratala j€

I,,

Trandom.tion) u Dudanvilleu u

ta godin€.

t{A

Ptoe

tXU

nitu n. ploanilu povdine

m'? izradilo je 1s54 djece oeanizaciji udruqe cara del Ieicer Mundo, Povjerenstva za

djecu

mlade, raklade FUNARTE i lokalne vade u Esteliu Nikaragvi

27. svibnja 200s.

]{AJVECA g(UI.PIURA OD COXOLADE

tokoladno jaje v6ine 8,32 m i5i.in€ 6,39 m izradila je b€lgijrka tvnka Guylian u Grote Ma ru u sint' -Niklaaru u Selqiji 23. o:ujka 2005.

tlt **1

f.r.

"ll{r

I ; I

NAJVECA

SLIKA U PIJESKU e bi oryani

Zaklada Art ln ihe Frame

ianskog otoka lereyja

ziraaje 18.9 200s. izradu dike u pijesku povriln€ 241,92 m'].

NAJVEaI MozAtK oD PoiTANSKtH MARAKA

Bugarin Andrej Andreev lzradivao je

od 5. 5. 2004. do 19

2005. moza k

od 102.153pojtanske rnarke.lt4ozaik jezauzinrao 50,8 nr: pr kazivao povijesne pl

runrveit naooel GRADA

IZRADEN oD pioslroA

1000 zdjela, tava I drugog

(uhinjskoq posuda. Kotai tondon Eye je lopia:ke od nehrilajuaeg ielika, a katedrala 5v. Pau a je ve ika posuda za peienie. l4odelie predsiavljen .a tzlozbl Univetsal Experience u saledji Hayward u Londonu u velikoj Britaniji od 6.listopada do 11. prcsinca 2005.

NAJVE€A sLtKA NASLIKANA PRSTIMA

Sliku pov6ine 1007 m, naslikaoje prstima 187 osoba sa svelai lita Tuha (Ok ahoma, sAD)

9. 2005 ,

povodu proda-

ve prve nogometne utakm ce sezone.

o Nllan2e

NAJvE(t PRtvREMENt

NAJVEEA KRAVATA Kravatu dugu 808 m

kradiisu

anovl orsanizacije Academia Cravatka. Drada ie traiaia pet dana,

NAJVECA PIETENA pol,djra

'revjerojatna oblika od ba ona

554

NAJvEea SKULPTURA OD

B taniji29 8.2005. kl02bu su organlzirali Hew ett Packad i NcH, dobrotvorna orqanizacja za djecu

SKUIPTURA : Y

iivot njska u

lednom

u New Yorku u sAD u

clntaras Karosas zrad oje skulpturu naz-

21. studenoga 2005. Cassldy

vanu LrV( /nfotree od 2903 televizo€ u

je premazao uneda mu ne

NAJVEc|

'ra niakom koedzu u Londonu u Ve.

etu

PRIJEMNIKA

Anerire L teve.nol rta - let' golem punlen zecOuqa. aak 60 m, ispleten od vune ?uiiiane poputtoaletnog papira'. Pletenje skulp iure 4ane Zec trajalo je pet godina, a na tom mj6tu trebala bi onati 20 godina, nakon iega te se lazgmditi prtodnim putem. U ia.denoj utrcbi zeca gnijezde se div je Na brou

Krajevskom umjet-

amenran.crohn ldss dv

ptlla

NAJVECA tzLoZBA

BAToNA

fenivalu saltama u japanskonr gradu saitaml Blo je velliine 30i40 nr.

sku

FOTOGRAFIJA l3.6T0fotografija nasmijetenih judi

MODELIRANJE

l,4ura od 2,545.270 kovanka od jed nog jena sastavjenje 10. 10.2004. na

a kravata je svezana oko arene u Plli u Htuatskoj 18. lisiopada 2003.

iz ozeno je

MURAL OD KOVANICA

K.ez Zhan Wang Dradio je mode Londona od

zore anrbeme Bus.tske.

l',4uzelu na otvorenom u Vilnlusu u Litvi.

zauz

ria povriinu od3135m':.

oIsAK oD

DRVENOG PEEATA Najveci otiek od dryenog peiata 0a5,6 m,) izradilo ie334di€{e. zlden jeu Lichu u Njemaakoi 19. 9. 2004.

vervao ba one u 30 raziaitih ostalog, napravio psa, rlona, ribu, pudlku, kokodila, nai,

vikiniku kacigu, n:iir konja, vilinskog konjica,

iilafu,

tfr

zlvotinje, a posjetiielji su potakiutida se popnu na golemo tijelo,

umjetniaka

WWW.G

N E

SSWO

R L D R

ECOR

lora,

STRIP r. o

NAJDUZ| srntp

Strip kori ie u

Lu('

ltaliji u povodu Dand Guinnettovih

svj€tskih rckord. izradila talijanlka ekipa od 35 Disneyjevih crtaia pod naslovom Ckcio € ilconpleanho saftosapra

lciccio i tudi todendan) bio je dug 242,4s m i iiok 0,9 m. Stripje dovrien u rekordnom v.eme.u od I rati i 30 minuta, a sanojao t€

NAJVTSE osvoJENtH STRIP'I{AGRADA EISNER U

JEDI{OJ KAIEGORIJI Amerikanac rodd Klein owojio

od mogui h 13 nasrada na dodje i strip naqrada E sner za naibolie kpitivanje slova. Naqrade nip-indurtij€ imesu dobil€ po crtaau

stripov. willu Eitne.u,lvo(u ndP junak. OLrha, a pruisu plt dodljeljene 1988. 2,35 milijuna primjeraka. Napitao ga

je i nacrtao Kanadanin Todd

---{!(Farlane, sal

STRIPOVI

* NAJDUUE

rzDAvAl{r srRtP Stip Dandy (Ki@i) od

]{AJPRODAVANIJE JEDNOKRATNO

lzDA IE

STRIPA Prvi broj st pa spder-Mdn prvije putobjavljen u kolovoru 1990., n

u'edio Amenkanac lim

crup Rekordno rasprodano

lrdanje objavljeno je s razliitim naslovnicama u boji i nekollko je puta ponovno ti5kano da bi se zadovoljila velika potraznja.

Najveia drazba ttripova, strip -umjetnoni, film5kih plakata i on.lih

nipom

suvenira povezanih sa

1937. neprekidno izdaje

odruana je 13. listopada 2002.

tvrtke DcThdh\on & co iz

tetverodn€vnu dra:bu organlzirao je Beritage Comk Auctlons iz Dallara u

Britaniji. Najpoznatiji lik tog tjednika je neobrijani

Teksasu u sAD u, a

likovima

tojiiu

pojavili

copy ptinie?k ptroga bto)a MaNel Com;csa i21939. Stipje prodan

ame

kancu layu Par

no!

350.000 dolara u nudenome 2001.

AJVTSE

NAJVEGA DRAZBA srRtPovA

pruog izdinja 4. prosinca

(otajni Dan) koji je na slici pdkazan s onalim vatnim

IIIAJVREDI{|J| SIRIP Najwednijirtip na sijetu je pal

5,207.430 dolara.

IZDANJA JEDNOG STRIPA Pruo izd.nje meksiikog ndpa Pepin

tiskino j€ 4. dujka 1935. kao tjedna antologija stripova kojiru s vrcmenom

23.listopada 1955.

zarade.oje 7s51 broj.

+"-.-.--'*" -.i+: GODINA

SUDERIUNAK

STNIP

Fanbm s-p"'".n Batman

A.€ coDi6 bL

11 A,trcntat'b'

CRTANI ROMANI

PNVI CRTANI ROMAN adaniroman su str pov dugipoput knjiga, aile su priae itpriiane slikama.

Ivorcitih tnanlh

piia'

trtane

knjizevnostl' aesto tvrde da su njihova .l€la umjetniaka, a nesamo fomat

.bFvljivanja.

tftani roman' polav o ie n. naslovni.i amerlikog nripa 8/oodnar, iljlsu aulor ilunraior

tseyond

line

Georgea Meugera,

and Again

inala

podnasiov Crtani rcman,

1939. 940. 1940. 1941.

9t6 q53 q6O

*NAJUSPJESNUT FILMOVI SNTMUENT PREMA STRIP-PREDLoSKU

1952.

'd.2 1966.

1971.

I'IAJVEEI CRTANI ROMAN crtari tonan Blankett: An llunrcbd

ioylek pauk (SAD, 2002.)

Nove/arne akog autora Craiga Thompsona ma rekordfe 592 stranlce. Taj je iagradlvani roman pdia o dvojcibraae kola odrastaju ulaze u tii€jdzerske qod ne.

403,706.375 dolara na

Po am

Richad corben j pi5ac Robert E. lowad. lnejegod ne knjlsa nr pova

1975.

aireiikog autora

lol3

17 DetecnLe(on J o l3 Aneticah Coni6 bt 16 All'kt.ami1bra Dct""tn(antb' 231 Bdqdr ot i-g &d,eahdheiotdo 28 thctedible Hulkbt.1 aaazhg Fdnu\ b ( Fantasti( Fout fi 4a 2ma aD bt 2l'arc) Delective Conks

coon rDrt Grdv\o J Zeenaejetiljka tldeina:ena 3d woman Rob ^ (,asonTodo, Lioa ora@d1ld AnsLp Hulk spd-.Md_ trebrni letal sudacDredd

1938.

ameriikim kinob againama. U 10 dana preho je zaradu od200mlijuna dolara, za€divU 223,04 dolara 'nilijuna do 12. sv bnja 2002.. ftoje bde od b lo kojeg druqoq filma.

(ovlek pau^ z zaEd'o F 3/3,31l.39J dobra, no znao da ukupna zarada obaju

NAJV|SE NAGRADA zA NAJBOUEG AUIORA NASLOVNICE

mova

izn osi 777.084.268

Trccl film iz tog i€rljala premljerno ae

ftan

do ara.

blti prikazan 2007.

i4!;re4rrli,t]};iiEt:ntr!r's:4

Amerlkanac an Boland osvolio je pet strip nagrada Eisner za najboljeg

The

11995 -1991 ), Suptene \1997 .),

crtaaa nas ovnice za str pove:Annal Man \1992. 1994.), wonder wonan

ZEMTJA S

League af Ext aotdinaty Gentlenen (2000.-2001) te za teague of

ruervrSr

(1993 1994.), Batnan: Gathk (nights (2001.), /nv6lb/et (1999

Ex,raord i n a ry

NAJVTSE NAGRADA

119A9.),

Hell

Ge ntl enen, Prcnothea, snax, Ton Stong i Tan Strong\ Teftific Talet lsvi lz 20A4.J.

2001.) i Fiarh (2001 ).

Kil\ng lake

NAJBOUEG PISCA Aan Moore o'vojioje o,am

Britanac

strip ragrada Eisner za najboljeg

pica: watchnen \1988.1, Batman:

NAJVTSE NAGRADA zA NA,IBOUI CRTANI ALBUM Britanac Alai [4oo€ osvoj]oje aet ri sirlp-nagrade Eisner u kateqor jl naj boljeg cdanos albuma (novi i ponovno tiskani) za nipove: tvat hnen (1988., s Daveom cibbonsom), Baimani Ihe

(i//ing /oke

(1989.,

Bol andom). sma//

anom

K,/rro (1994.,

o(arom zarateom) i From 8e// s Eddlejem

campbelom).

(2000.,

llanga nr pov u lapanu, s l3tiednika, 10po umi€s€i 20 mjeseanika, aine

udo od 40% utiskanom mate jau U 1990- m godii nja prodaja manqe postis a

je,aradu od 600 milijard jena (5,5 mlljardido ara), od iega je 50% potroieno na iasopise,

ostalo na kniige

J.d4 l1^'

)

trrncn

STRIPOVA

nika

TJMIETNOST

KNJI l"-^?:r-.-E-s-r -ugo EErtt * .

.ll(. E lI N^--t.=.^". ol cratam Rawle uxl contaus 4O

NOVIREKORD NOVOPOsTAVUENI REKORD

':fiiffi:;.:l*::-;;

NAJPRODAVANIJA KNJIGA SVIH VREMENA osim Bib je iKuEna

kojir

#',li"lll1"3:ne,zatffi

5u dje a sa

@'.*;,:;:.:1'l'""

zaitiaenim autorskim pravima, nalprodavanija knjlsa svih vremenajesu GuiD

NAJMANJA REPRODUKCIJA TISKANE KNJIGE mikrol 1oq€flja,

ilnlnr

prokvode r.iunalni iipovi, instituta

netsoi svkttki rekordi \ptiie Guinnee sov, krlljla rckorda). od poietka ob

ky, najbde je pro

lavljivanja 1955. knjisa je prodana u viie od 100 m juna p mjeraka i

titka knllga eih

I'IAJPRODAVAN IJA

sAD u u lipnju

zavjeta Eiblije (vePiju k.alja

zlatu na silikon'koj plollci

?? l_"_

.uoK rrre

author

five years,

'::::;r;::;:*#:.:'J:.f

AUIORICA ROMANA Najprodavanila minula Agatha ady Mallowan),

aulo chrn

ca romanaje pree

iijihje

(r M lei podije 78

kriminalini;

viie od 200.000 primjeraka.

ZARADA DJE.JE

mjeraka i prevedeno na aa jezika. Napi-

AUTORICE

sla jel19

kaza

linih pred(ava,

a pod

pseudonimom Mary Westmacoit i

ist

jubavnih rcm:na. Zarada od nlezinih auto6kih prava iznosi nekoliko mllijuna

*ena rarbesowj ni

naFlavniih za 2005., koja je objavje'ra 15. lip'rja 200s., godiinja zarada brltanske autorice L K. Rowlinq procijenjenaje na 59,1

NAJBRZA PRODAJA

PUBLICISN.KE KNJIGE ,ying 8,ito4l, memoari blvie

prue

ameriikedame ri ary Rodham Clinton kojiopisuju njezin zivot s ameriikim predsjednikom Billom c intonom i

NAJDUZT RoMAN SASTAVLJEN OD

ilAJvEaA GoD|SNJA

kih romana prodanou2 milijardep -

^4assachusettskog za tehnolog ju u sAD-u,

tiska isu 2001. tekrt Novog

tr;ffi;;:ili::#*

m iu'r dolara

100

tznezattt Ruttr Ronan Wonan s Wotld 12005.) Britanca Grahama Rawlea sartoj seod 437 stran ca proze zrezanih iz 1208 raz aitih:en* h iasopisa 196Gih.

2004.

Priia od 76.768 rjeiisanavjena je od

ito je iinl

I'IAJVECA GODISNJA

40.000 odlomaka teksta,

ZARADA PISCA

najdurom priaom svih vremena

Yin.ll€v kod, Amedkanac Dan Brown

sastavjenom od krezaka iz iasop sa novina. Autoru le treba o pet godina,

zaradioje €kordnlh 76,5 nrilijuna do aE 2005.

37 tuba ljepila ltroje ikara da dovrti taj monumentalni posao.

Prema Forbeiovq linl, pisac knjqe Da

NAlvEaA cUENA PLAaENA ZA PRVI ROMAN Novinaru sunddy Ime5a, Britancu

b tanskl iameriiki piatilisu l999. rekordnih 2,8

Paulu Eddyju izdavaai

., +r

NAJVECA OBJAVLJENA KNJIGA

svilet!, pod je 15. prosinc. prednavljena naslovom Butan, 2003. u NewYorku o SAD r. Teii60,3 kg i saddl 114 nranka r boj. Kad je otvorena, Najveaa objavllena knjisa na

vlsoka je 1,52 m i ilroka 2,13 m.

& f.l.

llt '*1 I

|'t

'lLr..

Btt

B,tr

Dale pdp@ted.a

F loji

odvlj.va aft. ldjige o F yiu eteN, autdi@ r. K.Itowllng: U GuinB

ff ri.blc

d& h 3n'q$li mvl@i.ha l!4 Eliai. gle u tnjiri It*ry Fofi.r i H tdils.. 5 mm ,e rqdr& o $llm posdgtudm. nNorb

Xolilo je Gilo gla5mo pr.liti toliko Tehnika kojod seduiin da bih F podsjetio na ,ve glaove koje on stvorio j$t da uzmem malidiktalon isastavim poprglaova nakonjto ih izmislim. Na pdnjer simim rijeil'2. *anka, ujak vernon..., azatim njeqovu pruu retenicu. Kad je snimanje bilo gotovo, mao sm

Kolilo 3te 3rr.aliv.li 5 r. K. Rowliig? Na R.du fer*ra n rmo mnogo ,uradivali, s6no mije ponogla oko nekoliko kgovoE ijeti koje je sma izmG lh. sada mivaljda vea vjeruje, nakoi ie5t knjigal or anjam e na njezlne ophe likova, njihova nava, renper6denta iona ih ivojiava, ito me uputuje na to lto bi je

ftdu pdlm koil proaft.js n@ lojlgs - kakrv l. to slg0rno 3te

kasetu 5a 114 razliaita 9la5a.

nriiiuna dolara za njeqov prvi roman Fimt i(tada joi nenapisan)

PREDUJAM

trier govori o polcajkiGrace F int koja se nalazi na tajnom zadatku iprvo le knjievno djelo tos istra:ivaakos

dujam od 1,2 mililuna dolara

ton.

zdavaika kuaa Random Hou!€ sma

tra

PUBLtctsTlaKU Krurcu

vo javajuaom i n€uspjeino je

cllnton prodao je prava na objavljivanje svojih memoara di jem svijeta izdavaikoj kuti Alfred A. Kfopf lnc. za vje od 10 milijuna doara, ato je najveai predujam 5vih vrernena isplae€n za publicist

iku knjlgu.

kolljedobi

Rekordnih 118 pkama ndljca Poorana chandre Pande objavljeno je 2001. u novinama Dalnik./aqran.

rcobjavljeri roman &r/ins Pdt

NAJVEEI PREDUJAM zA

NAJVTSE P|SAMA OBJAVUENIH U

NOVIl{AMA

veljaii 1996. da bitan5ka

9 umka loan Co lins moie zadr:ati pre a za svoi

Bivii ameritki predsjednik Bill

te poveano s Hanyjem Portercm radi€ u apblutnoj tajnon . Jo! su m usnice spucaneodienog qizenja koFm 6dimo.

Vrhovni sud savezne ddave New York u

p aatioknjri. slmafju n mjenu ia

NAJVEO ZADRZANt

odluiioje

i.jmrt

obeaao ran da neau n kome iivome

Nevje@jatan je o5jeaaj pdjedovati jedin rukopis najnov je s ie o Ha.,yju Potteiul osjeaao em e popu kad je rilao 'rojsija s planinel lVealutim, on nije morao potpisatl uqovor olajno5ti - ja jesaml

nanavak. Taj

li vairc bilo oiuvati

€di!

pedu

tuiila

NAJVBE MJESTA t'lA uEswtct zvuaNtH KNJIGA

lim Dae (vidisliku qore) zauzeoje len mjena na lje!

Ameriiki iasopie Iy6utde,

tv ci najprodavanijih 4uanih knjiga kad

tao zauzel€ prvih iest mjesta na Ama-

zonovoj ini'Najprodavanijih amer

vremeDom) fra ncuskos pkca l,larcela Proutta saddi oko 9,609.000 znakova.

NAIPRoDAVANUT eAsopts

Britanski pdpovjedaa

su knjiqe o Harryju Potteru koje je

I,IA,DUA ROMAN Ronan A la recherche du temps lU potrazi za izqubljenin

verziju romana nezado

s tjednom prodajom od 11,8 milljuna primjeraka, postao je 1974. pru ijednik s prodajom vetom od mi ijardu primjeraka na sodinu.

krjiga'u kolovozu 200s.

NAJVEEA

zvuanih

POP-UP KNJIGA

obnovljeno izdanje Ezopov,h basnl dlmenziia 122 x 76 cm itezine 13 kq najveaa je pop up knjisa na sv jetu. Dizajn raoju je Amerikanac Boser

Britanka Beftha Wood (r. 20. 6. 1905.)

Knjige amer:ikog pisca L. Rona Hubbarda prevedene su do iittopada 2005. na 55 jez ka.

objavilaje prvu knjlqu pod naslovom Fresh Ait and fun: lhe 5tory of a

ROMANOPISAC

Culbeltson, a likovno opremio

Btackpaot Holiday

ameriikiilu(rator Peter d€

rodendan, 20. lipnja 200s.

sev€.

* iIAJSTARIJA AUTORICA S PRVOM KNJIGOM

canp na *ai 1@.

iIAJPREVOOENIJI PISAC

, l-."o S I'IAJVEEIM OPUSOM Braziskipisaclose Carlos Ryoki de A poim lnoue objavioje iak 10s8 roma na

od l. lpnja

1985. do kolovoza 1996.

NA,STARIJA MEHANIIKI TISKANA KNJIGA opee je prlhvaaeno

daje

prua

mehanitki tiskana knjiga bila Gutenbergova 8,b/,/a. Oko 1455

tiskaoju jeloh.nn Henne zum poznatiti kao Gutenberg (1398. 1a68.) u lvlainzu u Njemaikoj.

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM'''

rfS!.1

DR'AVA 5 NAJVISOM STOPOM

GLEDANJA TELEVIZIJE Pr€ma Nie se. Medit, Ame

3{;H,'Ht*,** ito je viie satitjedno od bilo

kojes drugog naroda na svijeto. Zapravo, od poaetka praaenla navika gledanja televDie

NAJVISA KAZNA DOSUqENA TV KUCI

1950.ih lvrtke Nie sen Media,

Amerikanci 5u 2005. prove nalviie vremena g edajlaite eviz tu

NAJVISE W KANALA U VLASNISTVU POLIN'ARA

Ameriika federa ra komisija

u kampafl za talijanske predsjedn ake izbore 9.lravnja 2005., blvi G janski

dosud la je u o:ujku 2006.

prem ler silvio Benuiconi maole

ndjvlu kaznu

iajv ie nastupa

za TV emisilu.

podruZnice morale su p atiti

p/ilazivanje ep zode serije

tailjanskojte e!iz l ! pokuialu pridobivanja qlasdia No Berlu(oniju 1o nije biloteiko kvedi!o; nlegova tvdka. N4ediarel, posjeduje 1l, ry ponaje: Cand e Cinque,ltd a Uno i na

8ez iraqa (na dlci) u koloj

trlu lavnih

O NA'VIsE ,t EMMYJA ZA TV SERIJU

c ona no lpravla v ada Unatoi tim predion nia, Benusconije izgubio

trad

izbore uz

o ma u

lazllk!

Nagrada Emmy zd najbolje ameritke t€levizFke emisije ekvivalent j€ O(ar€ ter la U/,., 5e?a,? (PBs, sAD) osvol a re

I{AJUSPJEJNUA AMERIiKA gERIJA NA BRITANSXOJ TELEVIZIJI

Erilairk. rv

postala Channel4 obiav, a je rezu tate nalqledanile

amerake seri€ nakon ito je l0 kolovo2a 2005. prikazana prv: epizoda s€rje /2g!b'enl (ABc, sAD). S brojkom od 6,a mlillna g edareja, /29!breris! glatko potukli prethodni r€kord kojitu drrale

(urani.e

(ABC, sAD)

t4,6 miijuna

dosvibnja 2005.4ak 101 Emmyja. Na s cile Gunda o o<ar, kojeqa rekod njeqove em6ue zargurno neie

NAJSXUPLJA MINI"SERIJA Desetodilenamn slaoDrugom svletskom ratu Zdrut€na braaa u pro dLikcijiHBO a

suradnji

amer akin

producent ma stev€nom Spie beqom i 'Iomom Hankbm, stajalale 125 milijuna do aG, a sn manje u Hertfordshneu

NAJVECI STAI.NI STUDIO

8im, epska povijesna dramska seria koju produc Elu lv kuie HBo (sAD)l BBC

(vel Britanlla),

koj

ni studio

sanoji od 2 ha kul5a iiest zvuin h nudija u kompeksu Cin€.ntd Studios u Rimu u ia ijl Ku se Foroma

ve iine su 600/i pravog Foruma, a mas inova staba u svetom iomark!

Bolanlitrajaloie devet mjese.i od ka 2000 aak 17

oili

miljunadoara od ukup

.og proraa!na bili 5u lroakovi gradnl€ 5erja drri i reko'd za * najvetu koliiinu umjetnos snijesa na-

pravlienu za

seriju,

150

tona

reciklranog papira upotrileb jeno ie za zadu rnijega r sumskim prDori ma. uredenje okruzenja za sn manje

nara 5u viie od 200god na.

ilgi,'os

:rl"I::'r

Zn.atnncarnt nidra IV enl. Oo.tor

poa.l. '196!.,

llto {lBC, Velika aribnij.) s prikdiv.ti 23- ifudenog.

lrenutl. tiltanja ov.

k.ilg. pn*az.ho ie

709 epizoda

r73 p.ite. Razgovarali 3no 3

brilM3llm glum@m Davidom

Ln.ntonl d.r.tom i najnovijon ln*.m..ijom

l:i;:

P€ler Davi5on b o oohol Pij€ roga, kad m' je bio d*et godina, isplela mije!lpopur

o.o9 kojiIe

nosio Tom Baker Zapravo, Tom

Eals zad!:antezatono em porrao uma( G edao sam ntegova Dodora Whoa izakljuiio da j€ to posao za mene. Bio $m siquran da t'u qlumi Doktora na televiz ii 9

g.l.lo

Doktora, i pitrli ko ia.ovN ulogu,

prlFehio z.

ougo $n bio obolavaGlj Docto.a t!48 Bala mi je isplela dtemper za kdlet lad ie

ie o5j€.ai etvadri woj r..? fanbn ianl lmdmvla{tiTadd da ne spG miniem enilnl odviiat iab.vnu p€r G[nu

K.r.v

(Brnanka Billie

per, na

sli.ilijdo)l

NAJVTSE

REKVIZITA U TV REKLAMI N€vleroFt.ih 250.000,aziobojiih optlca upotrileb ieio r€ u TV reklanr za novu po.ud! Sonyjelih LCD te €v20ra Ta v zua no do mliva rekama!nim en: le bez rai!na ne gEf ke. a piv le pui

prikazana 2005 Dan5ki r€datell NkolalFug ss sn mio i! je na

Ro$l.n

H u!

san Fra..iscu

amer akol saveznoj drtav

Ah={g *

POGINUI.IH U TV KVIZU Natmanle 74 osob€ pog nu € su .l

! azf .e za f I p .5( TV kr z Woror€€ (A85 CBN) 4. vejd(e

2006 Moglinost osvalanla m liun cesosa (le 100 do ara) natjera a j€ 30000 judida re naglral! na u azu .r nadion Ultrn u rvlan L Kad su ,'3tn .€ popun le nor ie judi pa e !- pred oial.r(k m mnostvom

NAJDULJE RE(LAMIRANJE

JEDNOG PROIZVODA

stampedu za

Naiskuplji reklamni ternin

REKLAME

NAJVISE

jeh.c

Thonras Gotischa k

s!d eiovao j€ od l99r u svakol reklam proizvodaca s atkiia Haribo Pojalio se ! 206 te evnlsklh I 118 radii5kih rer ama u r4 godina

Peta sezona 8r9

NAJSKUPUI REKLAMNI iZ.o 2 mii!n. do aG pla(eio le za l0 i€ku.d r-"klama u jed.osatno Dos jediioiepizod 5crje P/rarert (NBc.5aD) EmisF Pr b

8,othe.a (Erdemo

r',lemaika) em t cna ie 8763 !1a ia crogram! Prenr ere tern5ehen od 2 ozrjka 2004. do ozujka 2005

le u sAD u pr kaza.a 6 sllbnja 2004., a q eda o lu le oko 5l,l

Dglbreni

(ABC, sAD),

pl kazana 22. ruj.a

-00d . imdl. ,e p o'd ,' od .'r.dodd.Dve. eotp^to anierakog zvrinog d.ektora ABC.a Lloyda Blaun. zatonoje

xxxv 28

sjea^Ja

JESTE I-I ZNALI?

Anatak nupa vjjenag z,akaplova na plaz 0

2001

NAJDULJA TV REKLAMA nistat L 1011 StaJaale oka

plon l.e Tea 6reen

nr.ule,: pr kaza: lu l€rvponalaYor. uNzozemskol tralalaje 24 u

orulku 2005 Naikrata Tv reklama zauzlma

240 AA0 datara i

bit.a ie

praGaun0 pilot epirode

samo po a okv ra (ledno po je)

naje smo l/60 s€k!.de snlm r€no le r2 vez ia r€ ,€k am€ za kaiadsk rv!(hM!!., a prva ie pr kazana

* NAJSKUPUA PILOT-EPIZODA Dvosatna p'lot-ep zoda serle

supet Bavtta

Rekrama za L

TERMIN U TV SERIJI NAJDULJI NEPREKIDiII TV PRIJENOS UZIVO

svih vremena,2,4 mlil!na do atu za 30seku.d em t G.la, pla.e.le mr€i NBC ! prle.os! utakmce

2 ,l€anla

2002.

sn manie tako skupe serle, no /zqubtenisu ponali naiuspjeii ja aBc ola ser ja 5v h

odobio

wmsa! .l

l,'

,r ,i

;it ',r

EZ ..' q-

r f:.

\ [!fft

rD::f-r-E

WWW.GUINNESSWORLDRECORD5

-'F-iaE;!.-J

CO[4 I79

NAJDUUE PRIKAZIVANJE 5F W sERIJE (BEZ PREKIDA)

Seria si.ryare SG t (od 1997. do

prikaruje pfre epizode2T. vpnja 1997., kojaje nosila naziv DjeG bogova'. 203. epizoda'Druitvo lopova', prik.zana 2006., po g edanostije pretek a Dot:ee x, koji su se tnimali do 202. epizode(od 10. rujna 1993. do9.

danat uilaje u

10. sezonu, a

se bez prekida od

svibnja 2002 ). Na

l.ije pika,ana

trenutaana postava seije, t amerltklm zvrinim producentima Bradom Wr qhtonr (niprijed ljevo) i Robeirom c cooperom (naprijed desno).

NAJDUUE PRIKAZIVANJE VARIJETETSKE Tv EMISIJE

PRVI BRAK U REALIfY SHOWU ameriik miijunai Rick Rockwel

izabrao je u vejaal 2000. Amerikanku Darvu Conger biviu medkinsku sestru hitne s uU be,

5;jbado 6;9arre (Univisioi

za svoju

evirlon Neiwork, 5AD) pr kazuje se svake subotnje veaer od 8. kolovoza 1962.

natjecateijskom rea//ty

Em silu na

ipanjoskom

poietka je vodi iileanac Mar o Krertrberqer (dolle),

poznatjlpod nadimkom

nevje(r

zlostavllanle blvie dlevojk€ ida se iak ne rvjda Darui, emisija je imaia golemu g edanon. smatra se da je upravo taj Jhow pokrenuo eksp ozlju rea//t/emirija koja je

obijezia polljednjih po a

u Foxovu

$owu

Tko se Zeli udati za nilijunaia? (Fox, SAD).lakole Fox po5 ile

odustao od ponavljanja eriisije, a

brakje ubzo poniiten rakon 5to se otkrilo da le Rck optuien za

NAJPOPULARNIJA PREMINULA

AMERI.KA

fv zv|EzDA

NAJDULJE IGRAiIJE ISTE ULOGE U TV SERIJI

Ameraka glum ca Nelen wagner glumila je ik Nancy Hughes l\4ccloskv u serliiAr ihe Word turns (Dok se sviiet okreae, CBs, sAo) od prue epizode 2. travnia 1956., ito ie najdulje sranje ste u oge u TVserlji (njezin ik izsovorio je iprvu reieni.u u pruojepizodi). Helen je prorlavila 50. godiinjicu u oge Nancy rodendan se'ile u travnju 2006.

Prema istraZivanju ameriike tvrtke

rvlarketing Eva uations nc., najpopulamija prerninu a ameriika t€ evkiFka zv jezda je konr iarka iglumka Lucile Bal. Najpoznatija je po liku iz TV ser je /tove ru.y(cBs, sAD), a g umila je iu vie od 70f lmova, ukljutujuiifilm YouR, Mine and OUR lsAD, 1968.) s Henryjem Fondom (sAD) i Farcy Panls (saD, 19s0.)

Bobom Hopeonr (sAD).

NAJEOLJE PLACENI TV SCENARIST

Amerikanac LarryDavid, koscenar st ijedan od tvoEca poznate humor stiine serlle sei#e/d, ,arad ole 242 miiluna dolara 1998. David je napustio serilu 1996, allse vratio da napiie posljedrju €pizodu 1998. il novije vrijeme pi5aoje scenarjislum o u h!moristianoj \v rei)i Bez aduievtjenja, nofin.

NAJ.ESEE PLJESKANJE

Pro.ijenjeno je da domaiica emisije (o/oveieVanna White (SAD) rukama pjesne720 puta po emisiji.To znaii

da pljesne 28080 puta god Snje da je pljesnula prib iino 393.120 puta od pryoq nanupa u emisiii 1982.1

"^,-..-.Jt

---r.t';' lt *

NAGRADE

a '-- ?

NAJVISE NAGnADA BAFTA ZA NAJSOUU TV GLUMICU

(cr. D,r.riie 9 L-.e

csrct e iJ .ngradu BATTA tn purn lloiD.i.h /n la/klrq ro n straDq.r (r968 ). /

lir. RonJr.

i1982I lrti.l nr. 3io.oe romlih€/t (2001 L Thora H ro 7r Ialkinq tladds 11989 ), Ialkint) H..ds 2 ltt99) La,,t t.t v,/.d L-1000.), n.rn Nllrre. . P.me t!rp€.r

r.2iJ(1991 1993 )1c l!1€ Wa 1c6 /r itv BeartnutSon (2A02) thrtict il00l I Irr. arnleir/r' lries (/00.11 lvliner Wa te6 d lere clord ?a t, * uEslopne n.grade:a

NAJMLADI GLUMAC NOMINIRAN ZA NAGRADU EMMY * t,a.<e M!n z 11 512 1985)nom.ranleudob od l5 godi.a ra .agradu Emmy za.t.vn! Ame. ka.ar

og! " (Jre!o" rJd\o,5ta.e5erje ri ! 09! [rln.o]ma u jertlMako/nr ! red,ni(Foi sAD) na 53 qodi!.lol ..d.e .r9rraa Emni, 2001 J

NOVIRIKORD NOVOPO'TAVL]ENI

NAjVIJE NAGRADA EAFTA ZA NAJBOUEG TV GLUMCA

6( 9! ra.i Nl.ia. C..r.1.!!rrl(l r iacraa! :A:r! :r ' r bc.e. !J-.a "iJ . .- -_. - . ';a t'VrFJ;.. ir.i.rj :.5 :;il :.._i rri,

je (et

(2001) Pene.r i,rir.,i 1.lfX2l rr eor. : tri uraetoPna orvaianja nagrade za natboLjeg glumca e(.,,i

d.e r l)' 1r15[ r ! r ircm ROb e.- :r : : : .! !5.i, o l, r.rii:.r': :r . i l-:-; ., (aieg!,l natbc,e! -,'r ., .: zd ! !!L fore r/( ..!. :1. ;:': ..'.': : a] F tse 'ari-. _::'::l : r !: Ca.aca Te., 5. _. a i.i.i cc '99J do 1996 le kol lr

NAJVISE NAGRADA EMMY ZA NAJBOLJEG GLAVNOG GLUMCA (U ISTOJ ULOZI) Anre, (( ,l . ri. 0.. K.ortj orroJ o lu .a:..dd., Erlr .! z^ mn! .'e.lbJ ! 5pc.ec.c'uo7 rckoroi rr ter p!ia ra !ioq! sarneUi F fea ! seri Ih€ 4rr1, Grit'rlh Sho,rod 196r do

r95l

1966 oo i967

Najvi+ .agrada Emmy ra najbo liu glavnu glumku u isroj

uldios(i

eqJ-c(.:..re3.roir 5i)r Lr !ad! za ni5olfr u og! u hr mor n. Id fol

5er li

Mrrph!, 8@/r'r osvo a epel

..na 989 990 992 199:

991

-t

l.- ,

# tl

v i,

43. ---4

RFKORD

II'UBOUE PtAcEilE UEDIJSf,E A'UEZDE

ia.

Jpy

ttuMoRtsttMDoKUMENTAR FluT'

(idr

J-Dr 6aDe Ore, 6AD, 2003.) Prdaiun 39 m ljuna dolara z.r.&: 139 milljuna dolam

FILM s NAJVISE OSVOJENIH OSCARA

akademije za 2004,

treildio

trilogije novozelandskog redaielj. Pet€ra lacksona Goryadar pdenova: Powatak kralja (NZ/5AD, 2tA3.) Gvojio je svih 1 1 q.ara ,a

TII{E'DZINsK FILM 3

Prorafun:6

z.r.d.

m lituna do ara

u sAD.u:13,5 mi jutradoara

t,' I

ntla (sAD/Njefraika, r00r.)

rr fr lilun dolad Zarada:300 mi juna do ara

Pbraaun: 41 mi ijun do ara

zar.d.

Prc.aiun:

Proraaun:

242 m liruna do a,a

z.r.d. !

mlljuna

saD-u:1or

NAJVECA ZARADA po KII{ODVORAiTI U PRVOME

VIKEiIDU

Filn Harry Potter i planeni pehat Nel.

5ara

Fllm P/anira Erokeback (5A0, 2005.) tatvanskoq redatelja Anqa Leeja

tanijaAAD, 2005.) na DVD u proda van je buinomve(omod ien primjera

{ilmskih (enarlja u svojojkarijer od 1969. do 2004.

iqraoje u samo pet ameriikih

ka usekund kadje puiten u prcdaju

kinodvorana pruog vikenda prikazivanja, a ipakje zaradio iak

V Britai jl i od iada prodaje u vite od tri prinrjerka u s+ kundi. U sAD-uje puften u prodaju 7. ozujka 2006. isamo tog dana prodan

547.425 doara. Prosjeana zarada po

kinodvorani knosiia je 109.4€5 doara, itoje najveaa zarada po k nu ajv€au zaradu svih vr€n'en. po

NAJBRzE PRoDAVANI IGRANI FILM NA DVD.U

20. 3. 2006. u

je u viie od s milijuna prlmjeraka.

NAJVEt| FtLMsKt sruDto

koje je nominiran. Poyratal kra'a taj rekod dije is dva fi ma: Bet Hur {sAD, 1959.) i

kinodvorani sivario je ka, /arcva (sAD,1994.) kojije u samo dva kina

Najveai {ilnrski studio na svijetu.

Titank (SAD, 199-t.).

zaradio nevjercjatnih 793.376 dolara.

grad! Hyderabadu, otvoren je

Filmsk grad Ramojiu indiFkom 1996.

Zauzima povriinu od 574 ha, ima 47

nudija ,a snimanje zvuka trajne kulise koje s uie za snimanje scna od z€lje?niakih ponaja do hramova.

NAJVE(E tsrovREMENo PREMIJERNO PRIKAZIVAIIJE

Tvrtka 20th Century Fox istovremeno je 19. svibnja 2005. prikarala filrn Ratovi zvijezda: Epizoda t . - osveta strha (5AD, 2005.) u rekordnih 115 ddava diljem sviieta. Fim je raradio ukupno 303 mllijuna dolara.

# -e

NAJPRODUKTIVNIJI SCENARIST

onarz

rurske napr$ote J95

NAJSVESIRANIJI TVORAC FILMOVA

Ameikanac Robed Rodiguez napbro je senar j u film E/ Marlachi (sAD, 1992.) dokje sudle ovao u med cinskom inraiivanju k o pokusnikun( a svol

honorar upotijebiole za prcdukciju

fima. Rodriguez je ircii€ote montirao film, snim o imontiGo zvuk iglazbu, pobr nuo se za lotografiju f lma i specijalne efekte te rukovao kamerom.

NAJVREDNIJI FILMSKI SCENARIJ GDbnip mjerak senaija ,a film (!m (sAD, 1972.) od 173 stranice, kojije pripadao amedikom glumcu Marlonu Brandu (1924.-200a.), prodan je,a 312.800 dolara anonlmnom kupcu na

draibi u Chastietu u New Yorku u sAD-u 30.lipnja 2005.

do:

. ttet ?' --4 r 4

'"*** F.r.

IE ...l II

FILM

SiIIMUII{

PRCMA VIDEOIcRI

zoh tilih

tukirg (sAD/aeika, 2OO4 ) Pbraiun: l60niiju^a d.Lad Ya,

zar.d.zTsmrjunado

(ve. Brlanija/NjemaikaAAD/apan, Pbraaun: 30 mi juna doara

zaEda

2001 )

PFraiun:25 m ijona do ara z.r.d.:4zr fr ljun; do a

m ilunadoma

Pbraton: rzr mi ju^a ddara Zarada 34Omiijunado a

NAJSTARIJA KIiIODVORANA SAGRAOENA U IU SVRHU KOJA RADI

Kino

strase 138 u njemaikom gradu Stet tinu (danas poFk grad szczecin) ijoi radl. U prosiicu 1945., kad je grad pripao PolFkoj, kinoje nazvano ordra, a 1950. prcmijenilo je inre u Pionier

NAJVECA

ZARADA PRVOG DANA

cJELovEaERNtEM FtLMt) za snimanie cielo!eiernies

Ratovi 2vijezda: Epizoda lll.

osyetd Sitha (saD, 2005.) zaradio je rekordnih s0,013.859 dolara prvog dana prikazivanja r sAD u l9. svibnja 2005. Prikazan je u

Film ameriakoq redatelja Le$ sho esa

hldier ku

Bay (SAD,

fril'!!na

NOVIREKORD

tilovoPoslavl-ttNt RE(oRD

PRVI U HOLLYWOODU...

Prvifilm snimli€n u rbllywoodu bio je rn o/d

c (dopunenie

snimljen 1907, kad je produkcija z Chicaga premjeitena

Kalifornlju u

potnz

2AA) dobb ie ona-

Iiiepit we/r'enon polrcbnin

za ,\,e dobne skupi.

za zavdetak snimania

ako traje samo 7

r ito

sa ain naj

're), kraiim klas fkiranim igran m fimom. Priia o paru kojije razdvojen Dnrsirn wjetrkim ratom premijerno je

filma.

evi hollyr,roodski

strdio

bio je Nenor Film

Company osnovan 1910.

kazana

18.o:uika2005. u Empire ArE Centeru u Grand Foku u amedikojsveznoj

a prenijernole prikazan a. rujna 2005. u Austra iji.

ukupno 3551 amerlikoj

u saD.u: 53,3

califor,ta (sAD, 1910.), kojije

NAJKRAd KLAstFtctRANt IGRANI FILM

NAJVTSE PLASTEL|NA

animiranoq filrna studiia Aardman Ar m'atian Wallace i Grcnit u velikoi povtthoi zavjei Ne ika Btitani)a, 2005.), za izradu ian maciju ikova upotrijeblleno je2844kg plastelina. snimanje filma trajalo je petsodina,

PRIKAZIVANJA Fin'

(s^D,2Ln4 )

onier otvoreno je pod naz vom

He los 26. rujna 1909. u Flkenwa der

z:ra&

tu.a

druqim tvrtkama i nastao ie Holiyvoodski znak na

breiu jku iznad prlenolnice filma poslavjen le 1923. kao rcklama za n€kr€tnine. a pruotno je bila napisana rijei H o |ywoodt and. znak le

1,l

1W.

kupila i obnovib TBovaika

ldnbra,

^-l

ltIt J'

koja

i. utlonila

tt fi

# WWW.

N N E5SW O RLD RECO RD S

IA:I

a. *

NAJUTJECA.INIJI GLUMAC

Prema Forberovoj

list

100

naFavn jlh za 2005., najutjecajniji gluma( u Hollywoodu je

GLUMtcA s NAJVECoM GoDISNJoM zARADoM P.ema fo.b€rcrc/ li(l 100 naflam jih za

Drs Earrymore zaradila je 200a. 22 milliuna dolara.

2005, amerika glumiG

Amerikanac lohnny Depp, kojije zauzeo sedmo nrjeno na popisu

davnih osoba, ito je najvile otvojeno mjesto za glum(e i g umke. forbesove god lnje pro.jene

PRoSJEeNU zARADU Prema podacima na nran

cithemovieli

m6.conl bdtanski gluma( Orla.do Bl@m 9 umio je u 14lilmova kojls! z.radii uklpno461 miljardu dolala, no ziaiida

moaiiutjecata teme je se na kombinacili viie ( mbenlka: zarade te pojalllivanja na ]v.u, radllu, r tisku i

cLUMAc aut su FtLMovr PosncLr NAJVECU

je,vaki njegov fim u prc5jek! zarad o 328

ni ijuia dolara

rtiglimiwtu

nternetu.

na klnoblagajnama.

fil'rbvi po

Glavni glun|ac aiii rr| p?osjeanu

al.du

j€

Mark Hamll (SAD). kojile glumio glavnu

llogu u rkupno l4 filmova na dolara na kinob agajnama u slij€tu, u prosleku 2aJ m

juia dola6 po nhu, pre

ma poda.ima asen.ie Box ofilc€ Mojo.

*NAJUTJECA'NIJA

uzAsroPl'flH

NAJVTSE

(1999.),

FILMOVA SA ZARADOM

vEaoM oD loo MtLuut,la

GTUMICA Prema forberovol

Kingova pdia po kojojle rn mljen najuspjeiniji lilm ie zeiena mrr,

DOLARA (GI.UMAC}

list

100

naF avn jih za 200s.,

najurjecajnia sl'rmica u Hollywood u je Amerikan ka

ler Lopez, koja se nalazin€ 24. mjenu popisa oroba.5e5ta je medu 'lavnih Jenn

najutje(ajnijim slumc ma prva medu glumkama.

clumac Tom Nanks (sAD) q um o je u 14 filmova sa zaradomvetomod 100 nrili

FILMSKI SIUDIO

NAJvEaoM ZARADoM Amer ak nud oWamer 816. za.adiole

\2w2.), Btodolon ziwta l2aa0), Toy

Potter i p/amenl pehar (290

nilja

11999.),

/n'ai

11998) i Spaiavanh vojhika

Ayana(1998.). Pon gao

filma

ndtning

zaradio

emo

you Dol(1996.),

25,8

NAJVTSE

1,37m ijardidolac 2005., llo tini

triiini s

najv{omzaGdom 2005. bll s! Hany

kojije

aiii su filmovi

a6), Charlie i tlarnka bkolade l2a6 niliju.a dolara) i Salrar: FoC€tdk (205

NA.'VEEA GODISNJA ZARADA FITMSKOG PRODUCENTA

GLUMAC S I'IAJVEEOM

ameriaki producent i redatelj serija a Satovi zvtezda George Lucar nalazi 3e na vrhL rb.r.ue lkr€ 100 najslavnijih za 200s., s procijenjenom

zaradom od 2q0 miiinna

GoDtlilJoM zARADoM

miljuna dola€.

uzAsroPMH

(SAD. 2001.), amer aki

DOLARA (GLUMIGA) Amer aka glun ca Jada Pinkett smith

40 mllijuna do ara 2004.

qlumila i€ u;en lllmova ezaradom ve(om od 100m ijunadoara,

a a - .l'I a zaredom: rhe ]l4atrl^ Reroaded i Q00r.), rhe Mard{ Reyo/utionr t lb}.J rogaje(al tet,r f,lmas.,mr

€

'2N3.), co ateral lzw.J 1 Madagascai'il', Osrla dva nj€zina filma sa za.

{20p5.).

radom v€aom od 100 miljuna do ala bi

suVriek 2

(Wt)

PtsAc

Lukasti Drafesor (9%).

ArvEeoM

FILMSKOM ZARADOM Prema knjigama ameriikog pi5ca

ste

phena K nga snimljena su 341llma, koja 5u za6d la ukupno 835,9 mllilu

fimr.

poitisli

najve@ urupnu rarad! j€ samue L lackon, koj je glum o u 68 nhova e,a radom od uklpno 7,42 milijadedo a6.

FILMOVA SA ZARADOM vEeoM oD 1oo MtLuuNA

prcsjeoom

m ijuna do

birekod od

d6etfilnrova zaredom, da nij€ bilo

do ara po

kojile z€radio287 m luna

0dio od 15,60,.6 Triwamerda fima

stary 2 11999 ), zetena

. clma.

miljui

do ara na ejetskim k nobasajnama.

juia doala ! saD.u,a odtogajeiakT filmova snimio za€donr: U/o! ne rko nozet /'20a2), Put prcna uniiteniu

puuku

zaradom od 181

* .

NOVIREKOBD

IiOVOP.'STAVUEI'II REKORD

+*+ Fih nnry

Fottcr

ptmi

pelw

t *? a

-. 6.r.t';' !E I

fllmom o fiaryiu PottN. u saD{

(v.

Bdt nij.l! D,2005.) F Ovllu n.jb.i. le prdavani DvD iganog fi|tu slh wnna. u v.likoj Bdt niil pn LF s

dobio

M.lo

12,

Sro

mklil

- j x-ner

o 5vjdrl@m ct@rdu u

v.llkol Brltrniii

@Eku PG.t!, Dani.l Ra&lilf., ttlodiin a 4iiezd. fllma (E ili.i

crlnton), tupriaao nan F le najviie E5tr.lilo .a snimniq tilm.. o ga

Bilole mnoqo uzbudt vlh trenltaka kojl bi se mogli opisati kao zastraiuj!u. lma

osobon na ,vijetu nije filnska zvijezda. Mozete li posoditi a kone je ijet?

jedia Gna u kojojN rypadasmetlepa la moram past 5vsineod9 m lakosam vsio na ti. znaoda mamonatboje

Odgovor potra2ite na 160.

kaskadere i strltnjake za siglmo{ pryi put kad san morao izve5tidobodan pad,

3to

je.ajboli€ [.d slqmia u

fildovim

o H.rryju Pott ru? lskreno?Svel Sjatno jevratitif naposao

iponovio

s natie

prijatella, nesamo med! glumcima, nego u cije om produkcljskom llmu. Uzbudljivo je dobitindiscenarit i vidleti kakvl me lzazoviaekaju. Uiim mnogo og!m rlmanju illmova. ro je jedno od

Ameriika glumica Reese witheBpoon poetiglaje

najboljih iskustava u molem tivotu.

cLuMtcA aut su FtLMovr

(sAD, 1 977.) i tada ie osvol o q.cara za

POSTIGLI I{AJVECU

Gnarij, qavnu

PRosJEfNU ZARADU

nije putnomin

Pcje.na zarada filmova u koj ma je gfumila Natalie Podman (sAD) izrosl 113,6 m juna dolara. Natalieje

u ogu

irciij!.

aeirnae-

ran u sijeinjr 2006. za nr Match Polnt (sAD, 2005.), ito mu

je ukupno 21 nomiracja za oscaE.

14snimlenih fimova nanup u glavnojulozi, a svakile film pro

8 od

ijeino zaradio I55,74 milijuna dolara. iulia Roberts i da je je glumica aiji iu filmovi posiisli naiveau ukupnu umila je u

33f ma s ukup nom zaradom od 2,10 milijardi dolara. G

NAJVTSE PsovKr u FTLMU Ptena tasopisu fanily Media 6uide, filmu Martina 5co6e5ea CatDo (SAD, 1995.) zab je2enesu tak 534 p5ovke ito je gotovo tri psovke u minlti. Rekod za n.iviie pevkiu ani'niianonnlilmu dtii South Pa*: BiWc

Longet and

Unut \SAD,

1999.), ka)1

saddiaak336 psovki. u SAD rjedobo oznaku R, a uV Bitanijioznaku 15.

ttvuaA osoBA s

NAJVTEE

NOMINACIJA ZA OSCARA Ameriik

vijest je objavljena 28. veljaae 2006. Usovor je

adatejJohn Williams nomi' niran je zi oscaG ukupno45 puta od 1968. do2cr05. maoje iak dvje noriri sk

NAJvtSE NoMtNAcuA zA

f lmove Mdrchen i

5l'e-

NAJBOI.JEG REDATELJA

FILMA U KOJEM REDA'EU GLUMI GLAVNU ULOGU Ameikanac Woody A en nominiGn je pet puta za najboljeg redatelja filmova u kojima je glum o glavnu u osr:Annie i/a// (5A0, 1977.) 1978., ,rterio6 6AD, 1978.) 1979., Ercadway Danny Rore

restre (5A0, 1986.) 1987. te z/oilri i prekGl (sAD, 1989.) 1990. Niesova

DODJETA OS€ARA NA,VISE NoMINACUA ZA NAJBOUI

ORlGlilALNl SCEI'IARIJ

lerta nom naciia za naiboju reziiu bia je za lil"rl Meci imad Broadwap (sAD, 1991.), aliu tom filmu nije glumlo.

GLUMAC KOJI JE OSVOJIO NAJVTJE oscARA

NAJBoLJU REzuu Ameri(kig umac Clint Ealiwood osvojio je dva oscara za reziju fl rnova u kollma

gfumio. Pruog

ocla

osvojio le 29. ozrjka 1993. za film /Vepomtrrlvi (SAD, 1992.), a drugog za

!,$ , j].

ritn Djevojka od nilijun dolata lsAD,

Amerikana. Woody Allen nominiran je 14puta za najbolji orlginaln senadj.

2fita.) 27. v€ljaae 200s. za 'rajbolju puta, reziju nominiran je ukupno dtogi pu|2004. za filn Mistiina ijeka

Prviput nominiran je za Arnie Hail

(sAD, 2003.) u kojem nijeglumio.

.+.E E'l

(sAD, 1984.) 1985., Bannah i njezne

miliiuna dolara za slumu i produkciju filma 5trave

na.ije 2005.,

slavna glumi(a iiji su filmovipo5ti. sli najvetu prosjeinu zaradu. U iak

NAJVISE

PtAEENA GLUMICA ZA FILM

svim p,ijarejlma.

Stekao 5am nekoliko doisia dobrih

za.adu.

naji2tozenijffi stavnon

n.Ft lnliln

ntke

zv ije zde redovito pajavtjuju u novinana 'e na TV u. No atoba koju Fi I

kd.gEm EmnM nhsn i Ruperlom

Isr primj.bk! u $rundi, a pdog de u S Dq i.qbm je F kddnlh pd miliun. pnmiFd6. r.i bEino

WWW.GUINNE5SWORLDRECOROS.COM IA5

TOP.LJESTvICE

NAJBRZE PRODAVANI

*]'IAJBOUI POiEIAK NA BRITANSKOJ TOP.LJESTVICI

BRITANSKI

lllka vokalna grupa westlife pona aje 4 3.2006. ptoa grlpa ilih le pryih 20

AIBUM

objavlenih pjerama doilo na pruih

albun Whatever People say I

An,

That's what

doilonasam vrh, itonje uspje o nijed

Noi britanske grupe Arctic I'lonkeys (na

noldrugolgrup pclednjh

je pjevai

AexTurner) prodan le

mjesta bitansk€ lj-4tvice, a 13 ih je

l'n

353 735 prlmjeraka u

40 qodina.

NAJDULJI POVRATAK NA VRH LIESWICE

prvom tjednu prodaje, od

Pjesma Elvisa Predeyja /aiinouse Rock

21. do 28. sljeanja 2006. Ta

dosesla je vrh britansk," !estvice(fakoi no je 24. l. 19s8. pfriput bila na broju

je grupa obor la prethodni rekord britanske grupe

ls.

2005. P€sLeyieva plesma Heart-

a je na pryo mleno amerakih ljenvica 2r. r.2006 (vrhje

break lioiel do!

HearSay od 106.361

prodanoq primierka 2001.

pruiput doleg

i :'

JESTE

LrZNALl?

Downloadlrane p/etme ma k su 2A05. udio od Ak 98'n u ukupnon broju prcdanih singlova u sADu, tta je

najv{i postotak glat

benih sinalova pftdanih U svijetu

2005 prcdaha

downloadimnih rlnqlova.

GLAZBENI IZVODAt S iIA.JVEEOM ZARADOM

htGiivanje (prvotakve vrste) koje !r prove iBil/board i Niehen otkriole

daje

Bka grupa U2 zarad la rekordna 255.022 633 do ara 2005.

NAJBRZE MC REPAI{JE

Ameriaki rap-izvoda( Ricky Brown od-

repaojeT23 doga za samo 51,275 na svom a bumu No ctue u studrju B&G u

seattleu u ameriakoj save?noj driavi

NAJPRODAVAN UI

DOW/I/IOADU JEDNOM T.IEDNU U SAD.U 5.gl

grupe D4t Lally lafly

downloadt nje

u SAD-u U

i; l!iii

L,."

puta.

I'IAIVISE ISTOVREMENO

MJESTO ISTE PJESME NA TOP-t-JESWtCt lsta se pjesma 9. vpnja 2005. pojav L, dvaput na prva trinrjesta topje ke, prv put u povljesti rocka. Pjesma je bla irside YourHeav€n, a zvodaiisu b li anrerliki pj€vaii carrie undetuood iBo Bice, prvoplasirana i dtrgoplasnar na Aneiikon idolu 4.

Washinqtonu 15. sje(nja 2005.

NAJMLADA GRUPA iUA JE PIESMA ZABRANJENA NA RADIJU

Pje5ma / Like Fai Chlc*rgrupe

PRODUCENI

Ya Daddy? z Ba line u Novom

who3

Jerma ne Dupri6AD) postao je pfra

Irinom

osoba koja je produc lala sva trisingla

,abranjena je na radlju zzz FM u Lismor€u u Novom Juznom Walesu 23. prosinca 2004. Prosje(na dob

na vrhuameriakeR&B lenvice 3

s 200s

Produ(ent s najviSe hitova m I R&B l,estvice je Babyface (\enneth Edmonds, 5aD),

80 tjeda'ra,

broju

1 za

ito je najvise tjedana na irvodaaa u sAD{,.

tzvoDAtrcA s

aak

€rialtih

pi€sama

l4aiah

(sAD) doseqloje vrh Us lj€nvica

do kraja 200s.

Whihey Hounon (sAD) ma

je se-

Wa esu u Australli

I98s. do 1988., no je

naiviie tz.stop-

nih singlova na broiu 1 us ljestvica.

NAJVISE P,IESAII4A NA PRVIH PET MJESIA US UESTVICA Amerik raper 50 Cent (Cunis iackon)

inaoje 12.3.2005

aak

tris ng a na pryh pet Candy shap, How

broiu

19.

NAJV|SE S|NG-

LOVA NA VRHU US UESWICA

dam pjesama navrhu Us lj€stvi.a od

NAJUSPJESNIJI R&B

tak 175 000

21.4. 1956.).

Osamnaen Presleyjelih plesama zauzimaloje prva mjesta jestuca rkupno

godina i 26

' - rnremo

DOWNLOADIRANTE

PRVI DIGIIALNI SINGL PRoDAN u vrSE oD MILIJUN PRIMJERAKA

nglGwen stefanl (sAD) Holdbacl Gtl u listopadu 2m5. dawnloadnan je 5

vlae od milijun puta u

tAD u.

o rzvoonirca

t{AJVrlA uEDr{A PRoDAJA

Utjednu kolile zavriioS.4 2005., prodala downloadrarihs nqlova u V 8d. tanlilptoile put prema3ila broiku od

m lun

pr mjeraka. ukupno je

s NAJvEeoM UKUPNOM ZARADOM NA TURNEJI

do'")-

/oadtrano 1,076.986 sinqlovr. Tiedna prcdaja u sAD u vrhuiac je doseq a s

NAJPRODAVANTJA GLAZEENA VIDEOKASETA v deakaseta

The Making

Ple5ma Hung Up posta

af Mkhael

broju

britaEkih liestvi.a.

Nladon-

na * najstarija iaodaaica koia ie o5v.j.l. rhove b.ftanskih lj€stvi(a

900.000 pr mjeraka.

ringl@. i album.,

AJPoSToJAt'lUr rzvooAe A BRITAI{SKIM UEStvlCAMA

rckordna tri pLta

iIA

rr,4ado.nin album Corfe$ions on a Ddn.e

je prua mj6ta na jstuiGma d.tava N6 ovnisingl HuDg Up dc eqao le wh iettvka 5 nqlova u 41 ddav.

tingla /Vo Ionozor Od toga 5u emo 5249 pimjeraka bill materialn n6ai auka uobliku ploia ll CD.ov..

iIA

SVJETSKIM

too. oeoiio u 40

iEKORD

PRIiIJ:RAXA Najprcda.niji.lbum urijetu

thdl/s Oub

&tton

isr Najprcddv.niji

(1967 )

(1976.)

lrew

grup. Beatl6

gup. B6ton

ga4ed

(1994.) Eupe Hootie & rhe

Najbde pddava

aietu

debitanrsti

l qrupe Ssder

Najpodavan iji 5ingl

Najpodavaniji ri,El

! aijetu ! rijetu

i/ot

2,8 milijuna do danas

9! An fhalt I

Whal

(2006.) Eupe Acric Monkets

Mite Ch6'llar Ghdle

da6

(2000 )

WhateEt People I

15 milijuna do

Bldfi+r

debitanrsli ,r.t ro ,ediam (200t ) lam* Bllnta

Naibde prcdavani album

Mi(hdl. ]a.keM

(1982.)

,rnd

prcdaju 14.3.2005. do danar je downlordirdn 57.8,04 puta.

the Wtud

Abd te W

G6byja

50 milijuna

l97lsotuthir,g

13 milijuna

(1942,) Sinqa

l@ L@k Tonioht

| 1997.)

(prd€na)

Ehona lohna

milijuna oboiavatelja, a na

turnejije zarad la reko'dnlh 394 milijunt dola.a.

NAJVECA II{IERNETSKA

ie moquae zakonito downloadtlati ie iluner tvrlke Apple, koia poioii od svib-

millli

OnrolskyoJ lrich gai (5AD) downioadi rdoje21 2.2006. m ljarditu pjesmu put€m te online trqov

* .

NOVI RTKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

oqu,Ilnera

plesama A ex

ne Bla leto

plesma

NAJBOTJA PRODAJA BRITANSKOG ALBUMA U JEDNOJ GODINI

Debitantski album

PNODAIIIH

REKORDER

Kaliforniji u 5AD-u. Nakon

nalaz viie od

Nainiiu tjednu prodaiu singla na whu britanskih ljestvi(a onvarila je 25.3 2006. ameriika rock-grupa Oron sa 17.694prodana pr mje.ka

UESTVICAMA

cher je vidje o s,88

puiten le

nia 2003. Danas se u kata

nanupom u Ho lywood Bow u u Los Angelesu u

la Christieja lPetera KaVa (V Britania)

mj$to kanadskih jstvka

smo

travnju 2005.

605 nastupa diljem svijetd.

Naiveca interneBka zbnka qlazbe koiu

svoju'oprcitajnu rurnelu

NAJPRODAVANIJI SINGL U VELIKOJ BRITA IJI 5in9l ls lhit Ihe way to) Anatillo Ia^\-

VRHU UESWICA Plesma iEke grupe U2,4/ 8{aure ol You doi a je u travnjr 2005. na pryo

AI.BUM S I'IAJVISE PRVIH MJESTA

z.vr5i.le

GLA;ZBEI{A TRGOVII{A

I{AJSI.ABUE PRODAVAiIA PJESMA

lracDaoe o'Donne maoje b emjedan album godiinje na bitan5kojljenvk alblma Top 40 od 1991. do 2006.

aje 19.11.

2005..jez na 11. pjesma n. brcj! l br tanskih liettuka, no znatida je ona * i4odaai(a s naivile singlova na

tackson's Thtilea ob)arliena I prosin.u 1983., prodana ie u viie od

Ameriaka pjevai ca Cher

19,906.000prodanh sing ova u ttednu nakon Botiaa 2005.

bilan,

rkog izvoalaaa lamesa Elunta Back ta Bedlam pta4an )e

lak 2,168.000 pr mjeraka 2005., ito je rekordn. prc daia ie qod n€ 0V Bitaniii.

+. *

do5ao na vrh amsiike ljestvi.e albuma. Album Ultl-" stevre Wonderi

NAJUSP+5Nu| IZVODACI NA

BRITANSKIM RINGTONE IJESTVICAMA Crupa Gorillaz dda a je pea ti miesta na brltanskim ringione

tjednu nakon 24.

ljstvkama u

12. 200s.

Goillaz je

n.iu+j.inija virtualna

grupa, koja je prodala gotovo 10 milijuna pimjeGka

deb taniskog a buma GorTaz i drugog a buma

I .

Denon Darr do trawla 2006.

The Twelve Yeat Okl

Gsi6

/.1963.:)

doiao navrh Us ljestvica kadje ste-

veju bio enro

13 godina

mje{€ca.

|ZVODAIICA S NAJVISE OSVOJEIIIH GRAMMYJA Amerika pjeva(ica Arctha Franklin osvojila je

Grammyja. Prvijedobila

1967. za najbolju 2ensku R&B voka nu

irvedbu

s pjesmom

rzvooAf s

8erpe.r.

NArvrSE

OSVOJENIH GRAMMYJA U NOVI REKORD NOVOPOsTAVUENI REKORD

NAGRADE

NAJMANJE PJESAMA NOMINIRANIH ZA OSCARA U

ISTOJ GODII{I Ameriakl pjevai [4 chae] lackson

NAJVEEA

ISTOJ GODINI

osvojoje iak osam Gramliyja 1984.

AGRADA ZA SKTADA IE

NAJBROJNIJA PUBLIKA NA ISTOVREMENIM ROC(-KONCER-

TIMA Nekoliko istovremenih rock koncerata Llve 8 u 10 gradova diljem svijeta 2. ,rpnja 2005., ukljutujuai London (vel. Britanija), Philadelphiju (sAD), Pariz (Njemaika), lohannesburg 0u:noaf riaka Republika), Rim (ltalija) i [4oskvu (Rusija), pratiloje pr b i:no mi ijun gledateja.

iiraoje

naiveaon lutrijolll SMs poruka. B lo rezu

2,060.285 SMs prilava za 150.000 karata u prodaji.

tridodje

e oscara nomln rane su

samo trl pjesmer na 7. dodjeli Akademijinih nasrada 1935., na 8. dodje i 1936. i na 61. dodieli 1988.

Nagrada Grawemej€r Sveuiiliita

Lo! svi e najveaa je nasrada za sklada'rje na svijetu, vrijedna 200.000 dolara. Posljednji dobiinlk je madaBki

PRVA ZI.ATNA PLO.A Prva Zlatna ploaa dodijejena je

su posta ijedini zvoalaii 5a ien takvih nagrada, koie se dodleljuju za

10. vejaae 1942. arneriakom tromboninLr I voili sanava A tonu 'Glennu' lv4i leru za pjesmu chattanoaga choo choa.

viie od 10 mi ijuna prodanih

I{AJVISE

DIJAMA]{I]{IH ALBUMA Beatesisu u svibnju 2005. doblli dijamantnialbum za a bum 7, aime

primjeraka albuma samo u sAD u.

GRAMMY solo PoPnzvoDA( s

NOMINIRANIH ZA OSCARA U

NAJVIJE OSVOJENIH

ISTOJ GODltrll Na 18. dodjell Akadenrij nlh nagrada 7. ozujka 1946., za najbolju orislna nu pjesmu nomin ranoje rekordnih 14 pjesama. Akademija je sljedeae godine promljenila prav la, tako da se svake

GRAMMYIA

myja, od iesa ie5t za

KATEGORIJAMA nominiran uviie kateqorija od b o kojeg drusog glazben ka: county, pop, dzez, b/uegra$, klasika, etno, rccitacla lskladba te arantman. o5vojo je 8 nasrada od 20nomlna.ia.

GRUPA S I{AJVISE OSVOJENIH GRAMMYJA lrska qrupa U2orvoiila le aak22 Glan myia, ito je rekordno postignuae sru pe.

Grupa 5 naiviie o6vojenih

Grani'yia

iednoj sodini je

ameiika ro.k srupa sartana, koja je Gvojia 8 nagGda 23. velaie 2000.

raj

Dvedbu t imi- ]' mlarili emGtalni i4oiraa kojije ,i' Lanu

Wonde, je

a,.,

RAZLIT|TIM

Amer ik pjevai Sievie Wonder osvol o je od 1973..ak 20Cram

!t 4|,

NAJVISE NOMINACIJA U

Ameriikisvirai bendza B€la Feck boje

skladatejGy6rgy Kurtig, a nagradu je dobio za skladbu Con.ertarte op.42 za violinu, violu I orkenar

NAJVIEE PJESAMA

i;'

6 v

tI;

+"-,+

la '17

rrt'lr l! I

tl BRIT I{AGRADE IZVODAC S NAJVISE

BRlr I{AGRADA Brltanski pjevai Bobbie

Wil'

liams osvotio je 14 BRIT (Bitisir

Irun) nag€da ,vojoj kadei, tto ie vit€ od b o kojeg drugog lolo izvodaia iligrup€. Najndiju Mgl.du dG bio je ,a pj6hu ,argelr u kate go'lji Naibolje pj6me u potljed' njih 25 godiM ni wdanoni od.zanoj 10. wljae€ 2005. Record lndunry u

KOI{CERINA SNIMKA KOJA JE I

I{A.,BRZE PRETVORENA U DtGtTAtJtfl OBU|( ZA

DOWNLOAD'RAME Na koftedu tiv€ 8 odraanom 2. ypnja 2005, &itanac sn Paul McGnn€y (soc d6no) i lra( Bono {go,e lijerc) otpjevali su llaril 8e.lle!a 59i Pep Lonely llearr: Oub Ahd, kcju ie bilo dogu(e domloadiraai !.rlo il4 minute i39 sekundinakon r.vrlerka nanupa. To je i aploluthj lekod z.

PRVI DOBITiIIK GRAMMYJA U IENRI GLAVNE KATEGORIJE

Ameiaki izvoda( Chinopher Cros bio je prvi dobitnik G€mmyja u tetki gldne kateqo je ine godine. Njegov debitantrki a bum Chrrtopher Cro$ ( 1980.) osvojio je naEadu za alblm godine pjesma sailtng osvojila je nagrad€ za plotu godine i pjernu godine a dobio je i naEadu !a

tzvooAtrcA s irArvrSc OSVO.,EiIIH BRII iIAGMDA tairka pjevaiic. Annie Lennox osvc

iila ie 5ed.m BRllnaq6da, od toqa iednu kaoal.nica qrup€ EuMnmic5199.

GRUPA S I{AJV6E OSVOTENIH BRlt ITIAGMDA krla grupa U2 owojilaj€ rcko.dnih

SiII

I{AMJE

najboljeg novog izvodaaa.

NAGRADE GRAMMY

ER|T nagrade orvajanje.n naEad€

PRVI GRAMMY

najbolje nove irvodate za svoj albu'n

najboljLr samostalnu izvodaiicu i najbo-

Gid You Know 1$ Ttue. No kad te otkrlveno da je njihovajedina ulosa u

lju urbanu iaodaii@ 2005' u dobi od 18godlna.

The Fresh Prince

(*aWillsmith)

osvojilisu 1998. prviGrammy za naibolju..p-izv€dbu pjermom ParcnB tutt Don t Unde5tand. No bojkotilalisu uruaenje, naton tto su saznali da re dodiela nagrade neae

hnjolca

1987.)

hak

nanovnkialbuma ipjevanje na piar 'bad u videospotu, .ag.ada im je odu-

iu snjmili proferionalni Moryan iPilatus tazotkiveni

zeta. Pj€me

pj€vaq a

s'r kad je plo<! usred nanupa uti\/o na

pr€.kakni.

1. 4.

poiala je najm ada dobitnica

tiedana na brcju

am€riake

ddiirckod

Oral prcdan je u l57.tlo0 pimj€r.k, u prvom tjednu u lipnju 2m5.

BRIT I{AGRADE

Bdtanski pjeva{ Ton lor'€s posrao ie u dobi od 52 godine minaijidobitnik BRn nagrade, 'ade,

kon tto no je ie

2mtfti 2G*rto

!a irn'nni erazbeni

.lhfrl rx lF.liolr*orr idru. Njezin album fiir.,i,l')

I{AJ'TARI.,I

DOAI' II(

Alejandra

stva.anju albuma bila po,avljivanje na

MTV-U pocela

t.\

Shakna

I{AJMI.ADA DOBIIiIICA BRII NAGRADE

Fabrice lvoryan (Fnncuska) i Rob Pilatus (sAD), dobilitu 1990. crammy ?a

ta lo.tura, duet

prcinca 2005. rekodnih 25

f.itanska pjwaaic. loss Stone (.

Ameritki'IP.IZVODACA rap'izvodali Dl lazzy leff

PJESAMA Piesma

OSVOJEiIIH

I{AGRADA U GODII{I

Popduet [4i l] Vanilli, pravim imenom

najhle dortupl dot.v'.bad.

trESwtcE tATIrtO

(sorc)

GRUPA S

NAJDUUE NA VR{u AMERICKE

kolu mb rske pjevaaice

Briianrka grupa Elur owojilaje .ekodne ietiri SR|T nagrade 1995.

PRVO ODUZIMAI{JE

dstr

t€!

NAJDUUI

NAJMTADA VlOtlNISTICA SA SNIMLJENIM ALBUMOM

VIOLINISTI.KI MARATON hdljka

2003. na Plesnom

koncede Cajkoskog i Seeihovena u

soorya

azbeni zapit l4olinskog koncerta u

Djuru 3t Gjkovskog, te Beetho\€nova Violinskog koncerta Lr DdLrr! (op.

(op. 61) lz 1991 . objavila je a

drtka Trittico,

prihod od prodaje darovan je u

GIAZBENT INSTRUMENTI KOJE JE NAJTEZE

Australac Adam Lopez Cona ogievao je

srcdnji c u 8. oktavi(c#8) na snimanju em sije 6u;nne$ world TV posiaie

neordr

nudilu

Ssen Network (svdney, Novl

lu:ni Wa s, Ausllalija) 4.

6. 2005.

konferencija prog asila je Lr ruinu 1977. da su glarbeni instru menti koje je najte:e svllati francuski rog (dolje) i oboa. (Oboa je opisana

kao'drveni in(rument

Pijanin Cianni Berqamelli i flautinica Ombrctta n4atfek (oboje i, rtalije) povodu 1s0. sodiinjicesmrti talijanskoq opemoq skladatelia Gaetana Donizeitija. Konced le odrzan u Laboraio.ijsko istE:ivaikol piran'idi u do inlKhumba na nepakkoinrani

Mouni Everena, na nadmoEkoj v sini od 5050 m.

NAJDUUA OPERA NAJBRzI FAGOTIST

Briianska dru:ina Sadler's We s izvela

Talijansk fagotist Carmelo Cru.ltii odsvirao je Eumbarov /et za 33,8

je cleloviiu veziiu opere Malstori pjevaii iz Namberga njenaikog

sekund u Cosenz (cal.bra,lta ija)1. irtopada 2003.

skladate ja Richarda Wagnera od 24.

ko ovoza do 19. ruina l968.svaka

dedba trajaaje

NAJDUUA ODSVIRAI{A NOTA NA PUHAEEM

satil

15 minuta.

NAJMLADA

IIISTRUMENTU

OPERNA PJEVAEICA

Nijemac Dorninic Barth dr:ao je

Amerikanka Ginetta G orla La Bianca pjeva a je uloqu Gilde u Elqolett! u

neprekidnojednu notu na tenoF 16A1.-1767.)

(OI{CERI I{A NAJVE(OJ

mnogobrojne koncerle,sonate iortale

SVTRA SXLADATEU S NAJVEEIM OPUSOM

azbenorn tunlvalu

do 700 okenra nih suiia.44 muke te

TO1{

Trivandrumu (Kerala, indiia).

odr:alisu 24. linopada 1998. koncedu

kantatu ra svaku nedjelju u godini),78 misa za pos€bne prigode.40 opera, 500

GLASOViI

T{ADMORSKOJ VISINI

skladaoje 12 kompleta mie (pojednu

NAJVISI MUSKI

Athira Krishna svilalaje

B tank Vanesa-Mae $lmib je violinske

vio inu 32 sata od 10. do 11. rtudenoga

rcqu rekodn h 49,2 sekunde na glazbenom fenlva u u fu,leldingenu u Njemaakoj 16. kolovoza 200s. Nosloje aep za nos radispretavanja

talijan,kom sladu velletri 24. oiujka 19s0., u dobiod 15 godina i316 dana. samo 4s dana poslije nastup laje kao

seyirskor bri?au u mskom kazaliStuTeatrodellopela 8. 5. 1950. Rosina u

puhati'.)

flNU EI{T VRUED OST PtrDAIIO Volonaelo 1,2l7,7l1dolara 22,lipnja1988., sotheby's, Ve

lk!

PIO'EDII\IOflI stradivaripoznatpodimenon

London, cholmondeley, iratten

B.itanija

cremoni!

lta1ijioko1698,

l(oniiabas r52hldota !6.;rukd1999- K;rr;bd\boreni(oMoNagr;na 252,487

dohra

Sotheb/s, Londo^, izlatLn uVene.iji 1750, Ve ika B.iraniia 29. rujna Pdodieini5d blbnjeva Premierna Ch 5tie'r London, koj€mje svnao bubijar grupe Thewho ve ikj Keith Moon od 1968. do 1970.

2,7 milijuna

dolara

17.11.2005.,

Gitara FenderStatoc.ner

Horel Ritz-Grtton, Doha,

ste Ezre

*s!tbubnjeva

. Gitara pono

2004.,

Bllralija

t 1;iluund;la;

Katar

aijdde

kojuu potpi'

podan6 j. je na

dohrcrnoj re.anoni Rea.h Out to lcia. 17.linop.da 2ooo, qa;o nahway moderz, vrarniJtvo Hard Rock iohna Lennona na koiem ie napirao

Caf€,

Geru u Veneciji1742.,. poriedovao

"ou,*r.oro ,l . rcvoposnvurrr ll nrrono

L,.-

oQilike

1,25 miliiuna

doh6, no je

vih od prethodnog ftkorda koli j-e ia'pio. I j16.o..et

i2 199&

!Jl?p

sve havedene wijednoni odqofttaju datunu

be.

4. t-

t't'' t IT

NAJSIARIJI ORKESTAR Prvi modern i eimfon i5ki orkestar osfovanje na dvoru voivode Karla

Theodora u Mannheimu u Njemaakoj 1743 sastoiao 5e od ietirl d iela: I menih idrvenih puhaaih te iiiaiih inttrumenaia i !dara jki.

Najstariji aktivni simfonijski ork€srar, Gewandhars iz njemaikog grada Leipziga, takoder le osnovan 1743. U poieikuje bio pozrat pod nazlvom Groset Con.ert, pos ije kao Musikbende

Gesel(haft,

danairje

NAJVECE...

NAJvEet KoNIRABAS

Am€rikanac Arthur K. Feris izradioje 1924. u

konji(Newle6ey, SAD)

kontrabas v slne 425 m.lnnrumenije

tezio s90 kg, zvuana kutija bla je promjeraZ43 m, a inraoje kozne zice duge 31,7 m. NajnEe odsviranetonove viie se osjetilo iego iio ih se tu o.

uruve€e

vrolnn

TalljaniEdck Furlan, EmllFurlan Elmer De Bona izradili su violinu

dutine 4,2 m iildne 1.4 m,

zvonca rrc(" billld * vo -ttd rJd Volonielo

DAIUI/I

VilaV€rde, 10.000 Gdanjsk

16.listopada 2005.

ll.

pro5tnca

?000.

)1. stuoenogl

ZOOr.

ir.$ionja2005. 29. studenoqa 1993.

Itedtha deshol

314 odbury, velka Brrlani! l. ypnta 1999. +Drlpt . DttSelda_o_ 219 lragoe$,stajerska, auslrlja 30. ko ovoza 2001. . Bubnjevl 7727 Hong Kong, Kim . Elekt ini ri.te5ajze. 107 For$ant M ssouii, tAD 25. rujna2004. . Ehrlmwhi 1490 Jiang5u, Kina 17 lirtlpada 2004 . Flaut! ss5 Hong Konq Kina l. spnja 2005 . Cije ist blbnteu s02 Tircma, Washingion, SAD 16,veljate2004. ll22 van(ouvel Bc, tanada 7. svbnja 1994. ioo8 6!a;9ri;Klna 15.lhopa!;200;, ;ey)rgng . Hainonika 1706 slaitle, waihingron,9D 27,svtbnja 2005. aedbu 106 Md,i;h;ad. Be;khie. V 8. I lionii 2002. . lapansk blbanj 1899 Tlinan,Taivan 7. kolovoza 2004, . Ka2ao 1791 Quin(, illinois,sAD 30 lipnja 20M. * M;ido .; l8l B-ronadL Niemdikd 75 .ur'a 2OOt 73 Cdp€T!w.. itR rMenoa 29 sopad;2004. M;bdnd 126 *r Melodika ofa'znies. Njemitka Nieratia 15 5 pnja 2003 0na2ool. 're G(hatr'Ries, *Panovafrula 2317 La Paz, Bolivia 24. i,topada2004. . P ano ldolje detno) 301 Shenyang, Klna 26. kolovo2a 2005. r 8lo:J,jur 62al Wa.d;, Hong Ko-g, K nd ,t pr6n,d2003 *saksoton 900 Toronlo, Ontario, Kafada 30. svibnja 2004. *Sanize_ 315 To< o..dpd27 studenoga 999 . Sofff sofar 4OO Elkins Park Penmyvania, tqD 25. rujna 2005. 400 2005. I *1aRlosa6 lp:4 ryia.oj9;l9p:; x.r6vda2oo5. ! r Tronoon 289 &oel-uize-. !zo7em$a b. ,p;,a i99i l *Tuoa Il4 ope. NjeTa<ka 21. sv:onja2ou. I I25 orol Coronaoo.san DieSo. r7.loor'o/d2005. I r Ll,ule.

kobilicom od 4 m, u Be lunu u

Itallji 10. istopada 2004.

M,IESTO Plrtugal Pojska i03 t" o.9,.,rpnd;ta 6ia N"w"dL,(At 1011 Kobelapan

INSTNUMENT BROJ . U5na harmonika 625

M,o.llni r wobble oroid * xun

K''alifornija, saD

4000 Londoi,

230

tanija Aun.il t Tajvan

Velika

r$li"rdR*Ml

11.551 Kaoh5iunq,

15,lipnja 1925. ].;tuoenoga 200118.

p.din(a 2004.

NAJVEcT

NAJvEat zBoR

LIMEIII INSIRUMET{I

zbor od 60.000 osoba pjevao je

Najveia konirabas tuba na svijetu v ka je 2.28 m. Cijevtube duga

je 11,8 m,

promjerod 1 m- lzradila ju je p.ateaa skup na ameriikog skladateja Johna Philipa soue, za svjetsku turneju od 1896.do 1898., asadare nalaziu posjedu promotora drkue iz a otvor ima

vrjnic natjecanja zborova u Brglalu

, NAJBROJNIJA PUBLIKA NA KoNGERTU KLAstaNE GLAZBE

otpil

ke 800.000 osoba sudjelovalo je

NAJvE(t oRKESTAR

pod vodstvom indijskoq d rigenta zubl-

Ukupno 6452 glazbenika iz vancoweF-

na Mehte, na Velikom travnjaku Central

koq simfon Fkog orkenra i studenala giazbe iz Brltanske Ko-

Pa*a u NewYorku u 5AD-u 5.7.1985.,

lLrmbite

izveloje

svibnia 2000

15.

lkladb!

r* u,nu* or uir".

ZiIALI?

sudjelova o l60.0co pjevaia.

na besplatnom koncearLr na otvorenom koji je oddala Njujorika filharmonlja

JESTE LI

Njemaakoj 2. 8. 1937. Na natjecanjule

u sklopu

prodaveVikenda Kipa slobode.

naptnnih

wzar

tovon rukon ponigao je 22. wibnja 1987.jknu od 4340.215 dolan u Soth+

bfruuLondohuuVelikoi Britaniji, vile od bilo kojeg d rugog g Iazbe n og r u ko p i t a.

itaistariia poznata verziia

NAJDUUA SERIJA ALBUMA KO',U JE SNIMIO

solo tzvooAe

aranZman Beethove'

uvezani svezak od devet

si nfonija

1,932.398dolarau

Ausira ac Lslie Howard snlmio je sve

sotheb/; u

skladbe za klav r F6nza Lieta na 94

velikoi Btitlniii, ito ie rckord

CD{

Londonu

ukljuiuluii (onc€rt Jophie M€nier, koj motda nije Listov) od 198s. do 1999

za gtaAeni

snimljena slazb€ tlaje viie od 1 17 l edrZ 910 mi iuna gla2benih nota.',li

kao pozadinu ove sl/ani..e.)

(95,

apis na ietlnoi

*anki. (upotiiebtl

WWW,GUINNES5WORLDRECORDS

sno

COi']l I91

"rn

cl Rc ,$frL W-g l;,.ri ITATTY

VELIKIM MAEKAMA

IRA

crRKusKE vJESTTNE

Ht0 ilililAt

TROSTRUKIM VIJKOM

IVEDE NA STULAMA

a 40

vo(rukisalto rtrGt.ukim vijkom

{

godina bio

je slavna atGkc la u svakoj

predstav u kojoj

fenivalu u Monie Carlu u lvlonaku

pojavio.

PREDSTAVE NAJBRO.II{IJA PU8I.I(A Plbllkaod

52.385

Nba

bila je na

pGdriavi cirkusa Ringling Srcs. and

Banun & Bailey

u Supedomeu u New

uPRAvuAau BtctKLA

NAJVEaE rotKE sA tvoflNJAMA Ndvise lavova koje je u kav€ar dtg sirao I hranio jedan krothelj lavova

de lous ies ne.ordJ u francuskom

iznosi 70, fto je urpj€lo 'Kapetanu allrcdu sfinederu izV Britanii€ u cnkusu

gradiiu La Tranche sur Mer 26. vpnja 200s.

V Sritaniji1925.

16.702 osobe (od

kojihje 15.686 plat o ka(u), skupia !e pod iatorcm drkus Rinqlinq Bros. and Bamum & Sailey u Concodiji

U najveaoi

olympijlu Londonu

B€nranr Mills u

Najbrojnija publil(a pod

.iftuskim ;atorori

totki

pol.rnim

n€dviedima nastupalo je

medvjeda koje je dresino Nijemac Willy Hagenbeck u

(Kansas, sAD)13. rujna 1924.

nu u Njemaikoj 1904.

ZEMUA 9 NAJVTIE

clNKUSKIH UMJETNIXA iivioko 15.000 cirkuskih umjetnika. Rusija je i* driava s naivi;€ trajnih .irt$kih .g€ala, Ak 12. U Ruslji

slonovirna lmao je am€riiki us Ringlng Bros.

and Sarnum & Saiey cak ss donova vodio je na svo ju turneju 192qih i1930 ih.

sloflole je drcsl€o Nijemac

NAJSTARIJI IRAJNI CIRKUS

Hugo

nazivom Cirque Napolsn) otvoren

j Ir

khmitt. t

Cirque d'Hiver (izvorno poznat pod ie u Parku u Francuskot 11. 12. 1852. taqradio qa rela(quet

lqna(e Httorf. a'hiiel,t Loj le

Gmislopa,iiLuzeliezniilu

NAJVECA

ctRKUsKA TofKA Najvlie izvoda(a u jednoj cirkuskoj toak , 263 osobe oko 175 zivotinja, imao je ameri(ki cirkus Barnum & Baileyna svojoj

tumejipo SAD'u

NAJMLADI

,MESTAR

CEREMONIJE'

pcinc 2005., u dobi ti godine, najmlada

emo

osoba koja je vodia ctrkrsku

prednavu. Cranftn je osma genera.ija 'meiiara ceremonije r obteliiCh pperfeld I I

H.:

I'IAJDUUE STAIAiIJE I{A

is.iplini d rkuskog bkiklizma, rekord za najdulje najanje na upravljatu bicikla u pok€tu zno, 37,5 sekundl. Postavio ga je Francuz

eansu {Louislana, SAD)14. tujna

1975.

5ijetnju 2003.

GIGATTIC RAITROAD CIRCUS

26.

27. [,ledunarcdnom cirkuskom

italvtstM

Skoaivii s ljuljaike na itulivisokoj 1,55 m, Rus seqej aerkasov izveo je

Amerikanac Clyde Raymond Beatty dresnao je lstovremeno 43 ve lke maike (avove i tigrove) 1938.,

tRosTRuKt sALto s

1890.

lvan Doduc na snimanju emisije

t"td

tt!l

' 4--l

-*frtrlr 'rI I 4t

sKoK MOitoctKLoM s NAJV$E PLATFORME

NAJVIEE HULA.HUPOVA

v6EO r{A RUXAMA

Aunralac Alex Toms uspj€ino je monovkoke platforme

aunralka Kareena oates vrtiela je oko

cuime$ovii rvjerskih rekor-

nruka 41 hullhup vis€ti na rukama. zavrttela ih je tri puta izmedu ramena i bokova. Rekord je postavila na sni

ciklom sl€aio u studiju

vRriuA

s 2,s m

d6 u Eppingu u sydneyiu u

i.lovom Juznom Walesu

aunral*om

lipnia 200s.

6;q :PgR1 E

manju eminje Gtrinnen ul,iorld n€(ords

r,ra,ED oM Kotatu

NAJVGE oKRETA oKo SEBE S IRI I(UIIJE ZA CIGARE

MOTOCIKLA

Madar Xistian Krinof izveo je

NAJBRZT PRELAZaK ZrcE

Niemac Johann Trab€r vozio je po :ici na jednom kotatu motodkla brzinom od 53

knfi

na festivalu Tummelum u

Flensburgu u Njematkoj 13. 8. 2005.

t ZONGLIRANJE S TRI

LOPIICE NAGLAVCE Ausvalac Ma Easson ;onglirao je tri s

loptice 55,9

viseai nag

alte

u dnugrav

dFklm iiznrama n. snimanju em

nes l/orld n€(ords

nudiju

sije

ta-

seven Nen'ork u sydneyju u aunlalskom Novom luznom Waleiu

19 ipnja2005.

sve

tetverc i to

t 6E5 HE

tri krtije bacio u zrak te

ih nakon okreh ulovio u njihovu poletnom polotaju. Rekord je posiavio u

E LwaeKE KosuuE

MadaEkoj 13.

wold

Re@fdr u studiju

lv portje

Novom lutnom Walesu

19 lpnja

2005.

aJBRZE oSLoBADANJE

tz LwaCKE KosuuE POO VODOM Aunralac 8en Eradshaw bio je potpuno zaronjen u baren

vodom kad s€

oslobodio iz /uda&e koiure za samo

snimanj! em sije Gulnnert world netorcls u studiju w ponaje

seven Network u sydneyju u Novom Juznom Walesu u Aunraliii 17. 4. 2005.

balansirajuti na monoclklu virine 2,79 m u Venke Eeachu u Kalifomiji u SAD-u 17. kolovoza 2003.

trtArvt5E..,

* aEh (

orljka 159{.

I'IAJVISE PRESKoKA

KoNoPcA I{A Zlcl u MII{UII

Henry Ayala z Venezuele prcskotio je konopac

zki

JEDiIOJ

S€-

ven Netr4/ork u sydneyju u aunralskom

kutij€ za cigare

zavnog cirkl.6a u Budimp€rtiu

Ame.ikanac Chaz l,4arquette uspj€ino je preskakao konopac

o. zo

dvorani za vlerbanje [aadaEkog dF

38,59 s na

PRESKAKANJE KOI{OPCA s NAJVISEG Mo octxlA

tako da je

za 50,08 s na snimaniu emi5ije Gutn,rest

culn-

portaje

nruki okrd

NAJaR'E osLoBAgaNJE

Aunralac Ben Eradthaw odobodio s€ iz iudaike konrr€ koja odgovaa prcplsima

*NAJDUUE

Y U

u sydn€yju u Aunraliji 4. 6. 2005.

NAJBRZE...

-,t

21 1

puta u minuti hodajuti po

u cirkuru Billy

lnart

u Durdham

Downu u Brinolu M Britanija) 30 9 2{Dl

ZONGTIRANJE s NAJTEZIM PREDMETIMA

slovak lt4ian Roskopf zongliraoje s tri kugle ukupne tezine2s,86 kq. svaka je kugla bila teika 8.€2 kg, a rckord je portavljen na igra-

40,{4 sekunde

ma lmpossibility Challenger u Stam-

bequ

NjemaikoiT. nudenoqa 2CtI4.

ISTOVREMENA VRTI{JA

NAJvtiE HULA-HUPovA NAJvtiE

Aunralka Kareena oates isiovremeno

IZBACIVAiIJE PLAMENA

je vdje a 100 hula-hupova na snimanju

Australac Tim Elack izbacio je

emisije culnne$ World iecorCs u stu

plamen iz una na visinu od 5,4 m na ,nimanj! emisije cu,rness World ie.ords u studiju w postaje seven Net!.rork u sydneyju u

dlju

australskom Novom lurnom

Wales! 19. lipnja 2005

postaje seven Network u syd

neyju u aunrakkom Novom luznom Walesu 4. lpnja 2005. oatesje, prcma pravilima Guinnesrovih svjetskih r€kot da, tri puta morala zavrtjetihula hupo ve nandardn e veliiine

iteiine

izmealu

!!ww.GUtNNtSSwoRLDRECORDS.COM

193

TEHNOTOSKA

POSTIGNUEA

SADRZAJ ARIIIEfiURA 196 SPOME lcr 198

IRAN5POSI 200 onUZJE

202 NAjvEal.

204

NlJouzt... 2 I'14JV6|...

208

AlBnzl... 210

.#fiff*,

ffiffi r

cutf{EsS wonIo

RECOiDS

lo0,

r?e'*.-

r,';\

b =-----....-

+ + u.Y +

\OWW 6UINNESSV\'ORLDRECORD9

(OIV'I95

ARHIT *NAJDUZI TUNEL ZA RUBUE JESIE LI ZNALI?

hotelcrand Hyatt Shanghai tune za rublje koj vodi od 87. kata do podruma tornja lln Mao.5 K neekl

ima

Aneriika dtuitw gradeint kih inzenjera predlozilo

duiinom od 330 metara, du:ije od

prostakvanje 5ed an iuda

* bi

re' odala paatt najve(in

PRVE POKRETNE SIUBE sluiile su za

Prve pokretne stube

zabavr, a postavio ih jeAmerikanac

ttaje. Vet je sastavtjen papis

le$e W Reno na Coney handu u njulorikol ietvrti Brooklynu 1891.Taj je uredaj pod zao ljrde na visinu od 2.1 m pod kutom od 2s nrpnjeva i

od 21 gradevine, uktiuiuju(i

brzlnom od 22,8 m/min.

Pattaga za

noin popinn

Ei#elav toranj,

Taj

Mahal

i *NAJSKUPUA ZRA.NA LUKA naina luka Chek Lap ^4edunarodna Kok u Hong Kongu u Kini oivorena

rc<otds. conlnew7 wondeB.

je 6. vpnja 1998., a u njezinu je gradnju utroieno 20 ml ijardido ara.

DZAMIJA NA

qradnje zgrade terminala, koja je

tajsu iznos ukljuienl troikovi

dliinom od

NAJVECOJ

najdu:a zgrada terminala zraane luk€ na svjetu, kao iroikovipoboljianja iifranrukiure, popui ku tivlranja

vtstNl

zraana luka sagradena.

Spomenik Washingtonu u

*PRVI FII.MSKI

1,3 km

NAJVISA GRAOEVII'IA BEZ

eELraNoc oJAaANJA

otoka od 1248 hektara na kojem je

Dzamija kra ja Abdulaha

Klngdom Cenire u Rljadu u saudijskoj Arabiji nalazi se 183 m lznad razinetla, a dovriena je s. srp'rja 2004.

NAJVr3r...

amer ikom gradu Washingtonu visok

STUDIO

'Crna Marija' Thomasa Edisona,

konnruk ia prekrivena cnim papirom za krovopokrivaike radove, sagrailena je u taboratorjima Ed son u NewJeF seyju u sAD-u. Dovriena je 1. ve jaae 1893. po

169,3 m najviia je kdmena gradevina na svljetu koja je konstruirana bez ae iinog ojaianja. Veiina viiih modernih zgrada gradi se oko konstrukcije od armiranog beto'ra koja im daje polrebnu

cijeniod 537,67 dolara.

NAJVECA CRKVA I KOJU JE SAGRADI LA JEDNA OSOBA U

*NAJVISE PREDVOUE Predvorj€ hote a

BurjAlArab u

Dubaiju u l.ljedinjenirn Arapsklm Em ratima vsoko je 180 m. Tvor ga golemlved jnjl pronor oko kojeqje sagraden hoteli kojise proteze uvs od prizemlja. BurjA Arabje i najvila zgrada na svijetu koia 5e

koristi samo kao hotel.

ipanjoskom sraditu l,aejorada del

campo, kojise nalazi32 kn' od Madrida, Spaniolaclusto Ga leqo llartirez v anoruano ie saqradio 'katedra !' na osnovciveliine s0 x 20 m. Gradio ju je od 1962. lusto je svoju crkvu sasradio bez arh tektonrkih I nzenjerskih znanja, a sv€ ie planove konnruirao u qlavl. crkva izvana podsjeaa na kastlljski dvorac, a u nutrainjost joj je u

NAJVISA ZGRADA OPERE Zgrada Clvk Opere na Wacker Oriveu u Ch cagu u ameriakojsaveznoj

ddavi linois

'reboderje

od 4s

katova kojise proteie u visinu od 169 metara iu kojenr se nalazi dvorana s 3s63 sjedala. Teatrc de la scala u l,4ianu u Italji iBojiojteatar u Moskv u Rusiji dijele rckord operne zgrade s

najvir€ galeri,a. obje zqrade maju po iest redova qaler ja.

GUINNESS WORLO RECORD5 2OO'

STAI{OVI NA NAJVECOJ VISINI John Hancock Center u Chkagu u SAD u visok je 343,s m iima 100 katova. Dowien je 1970., a obnovljen 1995.lako

je,sradaviienamjenska, od 44. do 92. kata nalaze se

stanovi,

ito

ih iinistanovima

5EDAM

EMPIRE SIATE BUILDI'{G Ta 443 m visoka ikona na Petoj

aven

Najviii dvostrani sat na svljetu nalazl se 177 m iznad razine ulke na vrhu zgrade Morton lnternational u Chkagu u lllinoisu u sAD-u.

HOTEI I{A

Vlsll,ll

Hotel Grand Hyatt shanghal u iangajrkoj pos ovnoj eetvrti Pudons nalazise od 53. do 87. kata 88-katnog tornja Jin lt4ao, kojile 5 vtinom od 420 nr najvija rgrada u Kinl ijedna od najviiih zgrada na svijetu. Hotel nudl ve iaanswen poqled na susiednu riieku Huang Pu

33.

34.

1 5vibnja 1931 iiadaje blla

PAPIRNATA ZGRADA Najveaa zsrada sagrade'ra samo od

papira lma osiovcu ve ialne 15,2 x 17,9 nr visoka le 6,4 m. zgrada je predstav jena na man festacijiAPEC lnvenment Vlart Thailand u Bangkoku u Btopadu 2003., a ob ikovanaje kao tradiciona na

Hidroe ekirana ta pn koja

povezujeBraz iParagvajlma

.r*

megavaieti struje qodiinje s

cit ToMt{t ajviii tor.nj

NAJVECT rGLu

na rvijeru dovden je 197s. u Iorcntu u

Naiveai samostoiea kupolastl iqlu

ma unutarnji promjer od 7,36 m i unltarnju vsinu od 3,81 m. saqraden le na podruaju elektrane u

vnoglavih 553,14 m U pogledu motete uUvat s v dikovca koji e na azina vislniod 445,5 m.

NAJvEet LEDENT HoTE! hoielu lukkasjarviju

ivedskoj ima povriinu od 4000 do 5000 m'z. a u zimskoj sezoni 2004/05. mao je 8s soba. Hotelsadr:i edeno kazalljte utemeljeno na d zajnu navnoq shakespearova kazaliita G obe u Londonu Lr Ve ikoj Britanijite ledenl bar I ledenu crkvu. Prvi hotel sagraalen je 1990. i zauzimaoje povriinu od samo s0 rn':, a otada se ponovno qradlsvakoq

* .

NAJVEcA

0uabecu u Kanadi, a dovBen ie 22. veljai€ 2005., nakon 18-dnevnog radi eklpe od 29 osoba.

NAJVECI... Ledenl

broj 3s0 izmedu

uli.euNewYorkuuSAD-!

t'tAJvtSr sAT

NAJVECOJ

iuDA MoDER oG svtJErA

povezuje Karip5ko more iT hi o(ean otvoren j€ u kolovozu

NAJVEEE PREDVORJE HOTELA

1914.

Predvorje hotela Nyatt Regency u

Prdpctavlja

se da je

vije

5an Franciscu u Kalifornlji u 5AD'u dugaakoj€ 107 m, iiroko 49 m l

visoko 52 m, ito odgovaG visln

TUitEttsPoD Dva

NAJvEet KotAt-vtDtKovAc

ilnine 7,6 m otvorena 5u 1994. ipovezuju Eng esk! l Francurku 5pod Engle5kog

Btitith airuays London Eye, koji s,,t dizainlrali britanski arhltekti Davld [,'larkr ]lu ia Barfield,lma promler

NOVIREKORD

od l3s m. Napravlje'r u Jubiee Garden5u na londonskom 5outh Banku, zavrtio je svojprvi'krug'

NOVOPT'STAVLIENI REKORD

veljaie 2000., a s redovitim radon poteo je mjesec dana pot ije.

2eleznitka tunela du:lne

50 km

BARI'ERA U s'EVERIIIOM MONU

::1tt*:"+'_*fl

coleminiz brana, nasipa i b.rij€ra 9radi5e od 1923. i

ponaie Nizozemskot u bobi

X.REF Koiika iuda staroga svijeta

nozete navestiT PokuiajE

MOSI

GOIDE

GATE

Donedavnonajduzi najvijlia tornjevima visine 227 melara saqraden le od 128.000 km

ijol

t(e

pru:a velitan(ven prizor

iznad za jeva 5an Franci5cou

TEHNOLOSK

POST

SROME od jednoq kornada d.veta. skulptura je dLrga 1,5 nr, jiroka 0,64 nr iviroka

0,l8 m.

5adrU I

par;ivolinja

izrezbarenih od drveta.

NAJvE(l 'LUK PoBJEDE'

slavo uk pobjede u Parzu u Francuskoivisok ie 50 m iSirok 4s m. Naruiio qa ie francuski voiskovoda

sro1,3l m,. na n.lviem mjenuvsokje 30 m. Gradnja tog 50 m,

hrama poaela je u 8.stoljetu. Kompleks Ellora nalazise na UNEsCO'ovu popsu svjetske spomen ake bajt

PozLAeENA zGRADA Pagoda shwedason stozana je oblka, a na azise u Rangoonu u lvlianmaru.

vsoka le se m, osnovka jojje iiroka 137 rn i prekrivena le z atnim listiaima. Budktiikihram mnogo je puta

* NAJVI 5I

KAME NI BUDA Go

emikip Bude

Leshana u

71 m. To je

visokje

najviiikip Bude

NA.,VECA

Drevnizid oko Nanlinga u kineskol prov ncij lianssu bio ie dus 33,6 km. sasraden je u w jeme d nastije [.1 ng

sjeverozapadnoj strani vrha Guimeng u

(r368. 1644.), a dvile treiine tog 2ida joi stoje. Prosjeino je visok 12 m i

Pingy ! kineskoj prov nciji shandonq. Sirok je 2Cr0 m ivisok218m.

Kp Boqa duqovjeinostl noji

35 m

ite:i

NAJVTSA

DRVENA PAGODA Pagoda 5akyamuni u okrugu Y nqxian srediinie kineske provlnciie

trenutaino 5e obnavlja nakon ito je lzdriala ekstremne vremenske

pallbu.

topn iku

NAJvEEA DRVENA

NArvEel...

SKULPTURA Nijemac

Rechelt uz pomoi

MOT{OLITNA GRAOEVINA Najv& sadevina izradena od lednos

Balija, Dradio je od

podruaje su

komada nijeneje hram Kallasa u ipiljskom kompleksu E ora u indljskoj prcvnclj Maharashtra. Dug je oko

1999. Noinu arku

znanostl kulturu) popisu

iirokje

sedam sodina. 1000 tona.

paninama fi,lenq shan b ]zu grada

(oqanlracija'raUjedinjenih

zaiedniiki lapanskoraivanski projekt, a njesova je zrada vaja a

1056. Gradevina noji na kamenoj pod ozl i ima pet razina, a

KAMEiIA SKULPTURA

u cije osti lzrezbaren u UNESCo-ovu

Bronianl k p Budevisine 120 m posravljen je ujapanskom qradu Tokliu u sijeiniu 1993. Kip ie

shanxlvsoka le 65 m.sagradena je

t'tAJDUzr ZrD OKO DREVI{OGA GRADA

kineskoj provinciji seiuan inezbaren je u padinibrda u 8. stoljeau, a

daje na tom

mjestu vie od 2000 qod na postojala stupa (bud stika kruzna gradevina iz koje se razv la pasoda).

tr\ \ AI

NAJvrSr... r{AJVrSr KrP

fe.

NAJVECA

obnavljan, a smat.a

Napoleon Boraparte 1806., a dovrien je 1836.

NAJVEcA

!l I

TI;-;F;F;FF;F;F GUINNE55 WOR LD RECORD5 2OO'

t FI]F[

h* ruruvr5t xolttluonlrrvu.) SPOMENIK Gateway Ar.h u 5t. Louisu u

ameiikoj

save,noj driavi fi,4lssouri izraden jeod nehrdajuaeg

ie ika.

Raspon

ivisina luka iznosl

192 m. Gradnia spomenika stajalaje 29

miljuna dolara, a dizajnirao sa jefinsko-

,meriikiarhitekt

Eero Saarinen 1947. u aast

iirenja stanovnlka na zapad nakon kupnje Louisiane 1803. Luk je dovrien 28. listopada 1965.

Rekord ra naivi:e kipova podignutih samome sebi

NAJvE€A SKUPTNA

USPRAVNIH STIJENA Bltu francuskog

sela Carnac na azi

od 3000 prapovljesnih kanenih lpomen ka, menhlra (pojedinainih urpravnih stijena)

se vi9e

I'IAJVISI OBELISK spomenik Washinqtonu u ameriakori gradr washinglonu vBok je 169 m, ito za iak 20 m premaiuie vislnu Velike piramide u GDi u Eg ptu. Dovrien je 1884. u aast Georgeu Wash ngtonu, ptuom

do mena Gtr!ktura koje se sastoje od vlie nilena). Kamene nrukture

predsjedniku sjedinjenlh Ddava obelisk je aetverostrani stup koji se

pod gnute su u ranom, srednjem i kasnom neolltiku (kamenom dobu).

suzava prema,

najieiie, oitrcm vrhu.

NAJVIS| MEMoRUaLNt STuP NAJV|S|

rorEMsKt sruP

Toiemskinup

rczvon

vis ne 5494 m, pod

Duh Lekwannena

(zentje

vjetrova ) podignut je u V ctorili u Britanskoj Ko umbij u Kanadi 4. kolovoza 1994., u povodu gara

Stup na obali rjeke san laclnto bllzu Houstona ! Teksasu u sAD-u visokje

povdiia temeja u podno2ju iznos ]a mr, a kod

t{AJvEat BUDA oD ZADA Najvei kip Bude lrraden od jednog komada zada te:ak ie 260.75tona. visok 7,9 m, Sirok

idug 41 m Klp

173,7 m,

6,8 m

prcmatraike platforme na vrhu 9 m':

nalaziu hranru u Vnu Bude od iada u Anshanu u kineskoj

saqraden je izmeilu 1836.1 1939. u spomen na Bitku kod 5an laclnta 21.

travnja 1836.

NAJvEat KtP D'EVICE MARIJE

KtPOV|

Kip Djevlce l,4arlje s mal m husom na rukama visok je 14 m, a postavjenje na

NAJvtSE KrPovA

t--

ponavio je Josif Visarionovii Dirgaivlli. zvan staljin (1879.-19s3 ), voda sovjetskos saveza od 1924. do 1953. P'ocjenjuje se da je u vrijeme staliinove smdi diljem bivies SSSR-a i inoane Europe posiojalo oko 6000 nj€govih

PODIGNUTIH JEDNOJ OSOBI lako ie nemoquie do(ido toanoq broja, smatra se da ie

Nalazi se na Brdu mladosti i,nad grada Haskova r

Budidillem svijeta pod gnuto

juinoj

Busarskoj. Kip je

otkriven 8. rujna 2003.

Helve(r RETIGIJSKA GRADEVINA angkor Wat (Grad hram) u povdinu od 162,5 hektara. sasradio 9a je kmeEkikra j Suryavaman ll. od 1113. do 1150 u aan hinduktiakom bogu Viini. Gradske zldlne dugesu 1280 m, a prij€ 1432.. u njemu je zivielo

80.000ljudi. Gradnja hraiiia poaela je oko 900. cielikomp eks koji objedinjuje 72 velike gradevine proteze se na

',tr 'f viie od 24,8 km.

'tni

WWW GUINNESSWORLDRECORD5,COM 199

o5T

TEHNOLOSK

TRANS +r *

NAJTEZE VOZILO KOJE JE VUKAO

ZMAJ

Ve i(lnu am€rake nacionalne zrakoplov ne industrile odraz?va ainlenica da su i s

jedece dv je najvece zrakoplovne kom-

panije u nacionalnim l€tov ma, Amerkan Airlines (72,729 miljuna) iUnited Airlines (61,868 mi ljuna),

hkoder ameiike.

vuinl zmaj povdlne 70 m'] kojije probela amerlaka tvdka Kiteship,

vukaoje 4s minuta jahtu tunerlcas Cup-C as idlne 25 tona, brzinom od pribliinoT avorova (13 knth) u

Prema IAIA i, zrakop ovi

lu( Audland na Novom 17.

prcinc

Ze andu

2004.

vuini zmaj diaan je zmajevima koje puitaju zmajari, alije

NAJVEcA ZRAKOPLOVTIIA KOMPANIJA PO

KOLIEINIIEREIA ameiike

kompanije FedEx preletieli su 14.579 milijuna tonsk h kiometala. Na druqom mjestu nalazise Korean Air Lines

8264 milijuna tor5kih kilomerara, dok je treca njemaika Lufthane s ukupno 8040 milijuna tonskih kilomeiara.

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVIIENI REKORD

NAJVECA ZARADA OD TURIZMA kema podacima svjeiske

TRANSPORT

sovaike oqan zacije Ujed njenih naroda (UN\ryTo), sp+

KOITINI TERETA

Johannesburga u Juznoaf r tkoj

ie jezn ik m

sustavom preve,eno je 2178 mllijardi

tona tereta 2004-, ito 9a prema Me dunarodnom rindlkatu ie jeznica (UlO iini najv(im prijevoznikom tereta.

Od turizma je u sAD-u

* '

Dmedu V Britanije i5AO€ 4.10.1958.

ni prometuje rvrtka Expreso lntemacio-

puiniikl avion. Pokreta a

Prema podacima L{edunarodne udruzraani pdjevo, (IATA). 34407 mi'

lijuna judi etjeloje 2004. izvan Njemaake

odredina

zrakoplovima kompaniie D,"lta Air etjelo je 79,289 riilijuna putnika 'rer unutar SAD-a 2004., ito je, prema poda L

cima ATA-e,

tinl*

konpaniiom

rakoplovnom naiviie pr€-

vez€nih putnika na na-

Njemaaku zrakop o

vima njemaake kompanije Lufthane.

50, smjeitena

vozitl350 putnika.

N.jdu:a

Bez

ra NAJVISE PREVEZENIH PUI. NIKA NA MEDUNAROD. NIM LETOVIMA

9e a

Navi and Ghost

zaanu lintu s mlanim avionina

Repub ci 2. 5. 1952.Tvrtka BOAC pokrenula je prvu transdlantsku

PUTII.K AVION Britansk De Havilland Co-

Velikoj Bftan ji

tereia teie 28 t. .utobusna liniia, poznata kao iiberator! Aoute, duga ie9660km tinilom koja povezuje G€cas u Venezueli i Buenos Aire5 uArgeiti-

nq izmedu tondona

PRVI MLAZNI

2004. zaradeno 745 rnilijardi

dolala, fto iznosil2on ukuh nog svjetskog prihoda od

Autobusi tvrrke DAF SuperCiq/Train iz DR Kong€ dugisu 322 m imogu pre-

pnilets putnkima tvrtke BOAC ujedno je i prvi let putnika u mlaznom avio

sk opu

cijaliziranoj agenciji UN€, sAD ima naivetu 2aradu od turizma na wijeiu.

NAJDUZI AUIOBUS

iIAIPROMETNIJI ZEUEzNtaKt susrAv Po

K neskim nacionaln m

poletio 1949. Njegov

Ormeho tAi2 Limeu Peruu. Linlja prclazi kroz glavne gradove ien

PRUGA

NA I'IAJVIIOJ 'EUEZIIEKA NADMORSKOJ VISINI ieljezniika linija Qinsha l]bei u Kini, dovrsena u linopadu 2005., nahzise na

najviioj nadmoEkoj vsini. Najveai dio

ieljezni.e duge 1956 km le:i4000 m znad 6,lne moG, a najviiatoakaje na vislrlod 5072 m. U prometbitrebala biti puitena 2007.

. :**

rtl

l.: +:

" -' ,+hr p ema UNWTO

najpopuarnjm

) :

::i::ill," I l0% udie a na ai€tskom tri nu tur zma. Sljedeia nalpop! ar.ila turnika odred ita 5! Spanjolska s 53,6 m

sAD

ljuna po5jet teja

AI .

45,r m, iun

NAJPROMETNIJI

DRZAVNI

zEUEzNriKr

TUR|STt t(OJt

SUSTAV

NAJVISE TROSE

gradan provode najveii dio godljnleg odmora u inozemnvu Drzava

NAJDUZI LET .t PUTNIIKOG ZRAKOPLOVA BEZ PREKIDA

Najduzi neprek dn et purn akog zGkoplova tiorioje 11 654 naliiik€ mije (21.600 km) od Zraaie uke u Honq Konqu u Kinido ondoiskog Heathrcwa, preko

Rekordiilet od 22 sara i 42 m nute Dveden le Boe fqom 777.2001R od 9. do 10 rt!denoga 2005

Ocori(J 5e mo2e nazvat ptuim 3v€m rs( n turn ma,jers! purovanje p atiiP svorh dzepova

5h!:llervorth

5e u

N. drugom te mien! 5A0 do ara,

sa 65 6

lreiem Vel ka

prometnih 9u2!i

PUTOVANJE AUTOBUSOM

i!varigural! p!tnike

Prenra podac ma

UNWTOi, reqila

.alveaim broleni nraiih poslelne ja ! 2004. bia je E!ropa. sa 763 nii juia porjettella lako !dio Europe na trzinu pomalo opada,laj kont neit joi priv aa 54,5% uk!pnoq broja nran h posjet terla Llnutar reg je, .ajvje posletite ja Europa s 19,8% udjela re zapadna

vrnu.

Naikraailuttav pod2emneie €ar ce ie

tr:iatu.

n:eskom qrad! Haif 01 vo,ei je l9s9. a dlq je ramo 1800 m

ldle

.a svletskon

NAJPOPULARNIJE TURISTIEKO ODREDISIE

Fran.!5ka j€ 2004. privukla 75,1 m li!n nran h posiettella, ito ie

Britan(i Hughie Thomp50n, lohn Wenon I Rkhard Stee preil ru 87 367 k lometara kroz l8 zemalla u World 8!5u, (venom londorskom autobusu ra dva kata marke Routerdaner od 6. studenoga 1988 do 3 prot nca 1989

NAJVISE DRzAVA POSJECENIH BICIKLOM N emac Heinz stlck€ naplsr o ie dom u nuoefoire 1962. iolada b cik om preno 539.130 knr te posletio 211 driava teritor ia. Pro.r ierio ie !kupno l5 putovn ca, a bi( k mu le ![raden pet p!ta, ako qa ie svaki

plt

lapanu, u

JESTE LI ZNALI?

! a kaplavn. arq n

at sigu t n tj a s

o.t

a n t

zratnin tinijana

i za.ij e,

a za

bita

zabiljeZen sana tedan snftnisluaal na 5 niliiardt

usplo pronaa

NA,'POPULARNIJI OBLIK MEOUNARODNIH PUTOVANJA

.NAJPROMETNIJA

Prema poda.ima UNWTO a,49,30/" sd

5,1l2 ml jard put. ka,

NAJDUZE

Fu.opa s 18,2%

luista kol

putnika 2004. Na

drugoml€ mie(! lndla

NA.,POSJECENIJA

PODZEMTliA ZEUEZI{ICA

Jui.oalriil!

m lirdi

TURISTI.KA REGI,A

na tvj€tskom

TURIZAM

jez.ica (UlCl, lapanske zeiezn ce prevez € su 8,617

Britanila s 55,9 m ljardi do ara.

NAJXRAEA

lem(lsu 2004 na putovanJma potroii 7l m ljardu dolara kjena z.ainos prlievoza nij€ ukljuiena). N

m ,tardi

p.vlailluiia

Carmelii

Medunarodnog slnd kata 2e

ZRACNA IUKA

2004 posjet nra.e

2em je prtovalo te .enovnin putem. a 43% kor nlo se uatnim prlevozom.

NAJSKUPUE

Med!.arod.om .aanom Hartdi€ld u At]ant

TURISTI.KO PUTOVANJE

l![on

Amerik poslovn iovjek

amer akoj saveznoj driavi

Denn

srlto

nlemetsk m lunai N4ark shltie worth izluinoafriike Replb ke pat s! Rusjlaak po 20 milij!.a doara za

ceorgiji2004 projo je83,6

milijlia

puinika,

nojea

ialprometntom zaa.on

putovanle f a 1\,4edunarodn! svemirsku

ponaju (ss)

tovo pltovanie traja o

28.4 do 5 5 2001 , a shuttle worrhovood25 4 do5 5 7m, le od

WWW 6U

N N ESSW O RLD RFCO RD

'OM

2OI

HNOLOSKA POSTIGNUiA \t

ORUZJE NAJPRECIZNIJA

sOMBA

Bonba larht Dned Atbck M\ninon,

PRVI TET{X

alu 5! pro zvod.ju sulinancnal Amer iko ratno zrakoplovstvo i Am€r ika ratfa nromarica, nalpre(iznijale

( joz mosuae odstupanle od 12 m, cnla bombu neprestano prati steliBki su5tav za navodenje.rale bom

bomba na svijet! koja 5e lan5.a z zraka. Pogada a nakon lans

Lincolna

iboje

po2nat kao

to. I

rn.o/D, a poslileje prcraden

ba navodno

sluialio baaena na kinerko velepGlanttvo u Beoqrado u svibni! 1999.

tenk poznat pod nazilom Mrlt W,/r€. Pry:je putvo:en 6. rujn: 1915. Tef' kove je u borbi ptui ! potr jebio nr traljeski korpui, porlile tenkovski

PRVI NAPAD BESPILOTNOM LET.,ELICOM CIA-ina b€sp

lolia

AGN1

l14He lf re

ieno,.! oper.tivaca -Qa'ide u altomobiu.

na a

Mark . Nla e're:ioj€ 28,4ton€, poketao 9a je motor iaiine 78 kW (105 Ks). Najle.a

briia

b la

* .

PRVA ATOMSKA BOMBA UPOTRIJEBLJENA U BIIKI U 8 sat i 16 minuta 6 kololo2a 1945, posada bombarde€ B 29

6al Ameriakog €tno9

zrakop ovnva

ba.i:

le atomsku bombu na iapanski 9Gd Hnoshinu Bonrbaje ima a €kspozvn! s.agu 15 k lotona tr n iroioluena (CrN!06Nr), bo je znanos kao TNT

ubia l55.200ljudi, ito ie najviie posinulih osoba u napadu atom.kom bombom. Ta Eksplozila le

I'IOVIREKORD NOVOPOSTAVL]ENI REI(ORO

ORUZJA Pruizab lje;enispomen ta iianske rvorn ce za proizvodnl! or!4a

Beretta, t najstarleg proiaodata orulja na sviietu, potleae 2 1526.

Enola

studenoga 2002 u Jemenu Plje tog napada P/edato/

uaaieve

NAJSTARIJI PROIZVO9A.I

Fiancuskol 15. rulna 1916.Ienk

projekti

'adja.je

u sjedeaih

korpur u bilki kod Flets Courcelettea

eljel ca

GeneralAiomics RQ Preddtor(na n ci) i'pal a je

brojk. uk juirje ismdne od po5ljed ca

Posao se prenosi

vei

16 generacija, a

smjeiten I selu cardone ValTrompia pokrai B.esc e u lta ili. Tvrtka N. P Ame5. otnovana 1791. ! Chelmslordu ! ameri(kolsave2noj

no;e.jejoi

klnsoi sword od kra ja Georga lll. dobiva

Dan.5 dJeluje pod nazivom Ames Poaeci W kinson sworda, * naj. starijeg britanskog proizvodata

mateva seiu u 1772, kad j€ H€nry No(k osnovao tvrtku, a 1804 Wil

Kra jevskog

Brtanska tvrtka lohn Brooke & tons osiovana ie 1541 i * najstariiije proi,voltaa odora na svijetu smjesl€na ! Nlddenfled! ! Velikoj Brilan,ji, tvltka je iia odore 2a raz iate korrnike, ukljuiujuai britaiske trape u T.afa 9a6koj bitki,

britaiske

lrancuske trupe u oba

5vjetska rata i rusku vojrku Prolzvodnla je prertala 1987.

najstariji je ame.iaki prciaodai maaev.

driav Mdta.hrsetts,

tiiulu

NAJUSPJESNUI

ZAPOVJEDI'llX PODMORNICE Lothar von Arnaud de la Periare borio se u Nlemaakolca6kol momaric u Pruom svjetskom ratu, tljekom kojega le polopio nevlerolatna 194 broda 5 ukupnom brutot€Zinom od 454.000 tona. ako je de a Periar€ dje ovao na 5am m poaeclma podnorniakoq latovania, nlegov je rekord onao.etaknut do

TOPNIEKO ORUZJE

NAJVECEG DOMETA lutnoafriaki top G6 p,oDvodi LW odjeltvrlke Dene. Tajtop od 155 nim postavrj€r je n. karoserju koi',

ito

izraduje tvrtka A vB OL4C. Oslm

korn

vojsk. Juinoafriike Rep!blike, izvozi5e u Ujed niene L Omai GSje 200r rpalio proFkt na

Arap'ske Emnale rLrjnu

udalenost od 53,6 kh

pomocu

ststav a ve I a c i ty. e h h a h ce d

Arti

ery Projeetile lV

tAP)

La n 9

GIJINN'SS WOR LD R!

RD5

2OO?

r a ng e

novag

dvomodularnoq sustala nabola

Mfl.

NAJVISE SRUSEI{IH AVIONA

RAT

zRAt tasovt Eikh Hadmann (Njemaika) Batun Manlred rreiherr

ru duge 171,5 m

glava StN-20, dometa od pribliino 8300 km. Pretpostavlja

BORBEI{O DJELOVANJE I{A AJVECOJ UDAUEI{OSTI

Dva Sa.trdalea B 52H

Dtuq ,vietsk Pry qjetsk

rfi rar

SiUIEI{I avtoNl 3s2 80

von Ri.hthof€n (Njemaaka) ioaquin Mo.ato (Jpanjolrta)

Nikolajv Slrjag in {bivii

sSsR)

Nquyen

Vai Co( (Sjevernl Vtetnam)

je danas u sluibi rnanje

Lidija Liival je

t.Erli zr.6ri .3 h Dru9og

5vjebkos

r.t

n.lvlle

Am€ialog

ratnoq zrakoolov5wa, prvi takvi modeli koji 5u poletjeli u borbenoj misiji, pogodilisLr iEike met€ s 13

I{AJVEEI TOP U POVIJESII

konvencionalnih klstareiih projektla ansiranih iz leta u opera( I, Pu5tinj5kiud.r 2. rujna 1995. L€r od 34$ta kojim 5u prel€tjeli 26.000 km iz vojne

nekadali jem Sovjetskom savezLl (danas Ukrajina) u srynju 1942.

jemc

opradi Sevastopoja u

upotrijebi i teljezniik top 5d'we.e. G(]riav kalibra 80 cm, 3 cijevidugom 32,5 m.lzradila ga je njematka tvrtka Krupp. Cijelije

top bio dug 42,9 m ite:ak 1114 tone. Domet proj€ktila teikog 8,1 tonu bio je 20,9 km, a projektil od 4,8tona imao j€ domet od

poviietti? Prcnadite zapise o

46,7 km.

drcvnim

P.etpostavlja te da ru

X-REF Kojije nt bb hajkruaviji u

pdi

bi*ana, zratnon i

pomoskom htovaniu te n ajret im uzr o.i na 9e noci da

topovi konnruirani u Kinii rjevenoj Alrici oko 1250.

baz€ Ande.sen u --zrakoplovie cuamu, naldu:ije borbenilet svih vremena. Velika brzina aviona omogutia le izvedbu zadatka u ,at vr€mena manie od 5lian€ misiie koju

tu izveliE-52G p€tgodi.a piie,

PUSKA ZA

tilr& na dlaienje

RrcA

5pretava za ijep jiva.j€ kamere kad e upo llebljava da malm udaljenon na

operaciji Pustini5ka oluia-

NAJruCENIJA

NAJVEO...

IZA

UGtA 'E (/Anau/t zrtiol nlfe), koju su

NAJVECI RAII{I BRODOVI

osmislila dva bivla vija

Ratni brodovi naiveie isti5nine pod

nika elitnih ponrojbi lzrael

punim oPtere(enj€m

;--E__

jesu no5aai

orutj€ je koie omogu.ava strjelcu gadanje iza ugla s pomoiu videozadona kojim je mosuie pokretati cijev i

aviona klase

Nimita

eat

USS

rvlm,tz, Dwight D.

Ca vinson, Theodore Bootevelt Ab.aham Lincoln. Geoqe Washington. )ohn C. S,ennit, Hatry S. Trunan i Ronald Reagan. Potljednjih pet brcdova imaiu irti5ninu od priblilno 98.550tona- Dugiru 333 m, imaju sletnu palubu povrtin€ 1,82 Ehenhowgr,

poketu ih teiki parne turbin€ na nukleami pogon 5nage 194.000 ha, a

kw (2().000 KS). Mogu poniii bzinu vetu od l0 ivorcva (55 km/h).

rotiGtije do 90". Corner

t'ot

moie prcdzno poga dati mete do 100 m udalie noni pinoljem kalibla 9 mm

i do 200 m udaljenosti

IAJVECE PODMOT rcE NAIO je 23. rujna 1980. objavio porinute prve ruske podmornice tipa 941 Akula (Iajfu,) u tajnon

brcdogradilinu u Severodvinrku na Eijelom moru u Ruriji. smatra

sedata plovila imaiu inisninu pri zaronu od 25.500tona. Podmornie

WWW.G

N E

9SWO RTD

ECOR

pui

NAJVECI +.O

NAJVECI MOTOCIKL KOJI SE MOZE

voztTr

Ame.ikana. Grcgory Dunham konn.uino je motodkl koii se mo2e voziti, a kojije dowha ruakivi5ok 1,42 m, dug 6,18m iteZak2,94tone

8,2 tarskimotorV8 glme su.nu visoke 1,88 nt.

Poqon mu daje a

visio izmedLr

dvij! platforni.

Pomicanjem naprijed natrag kabe

Prcre2ao Potonul brod injeqov teret od gotovo 3000 ukuzrih

NOVIREKOND

I'tovoPoslAvuENt 8tl(oRD

NAJVECA

TRAJNA

! V

SVJETLOSNO-

.ZVUENA KULISA

'slmfonla svlet a', n z lare nih svjetala uskladenih

slazbom, ukjuiuje se svake noaina 33 zgrade u luciVc

tora u Hong Kongu u Kini. svjetlosno zvuanu kulisu os mislio je Vladin ured za tLri zam za5ebnog adnrininGtiv

nos podruija Bong Konsa, a po<ela je radiu lT.sijetnja

NAJVEEI SAPUN

KARIOI{SKIH KUTIJA

Najveiikomad sapuna bio i€ veliiine 2.5 x 1,4 m iletioje 12,5 tona. lzradila 9a je tvrtka Unilever5oulh

4,1r

Africa Home & Pe&nalCare u

Duftanu u lu:noafiikojRepublici, napr.vlien je 12. kolovo,a 2005.

NAJVECI

lAslux

Charbe Barooky i2 wadi Chahroura u lbanonskom sradu Bejrutu, izradioje 5. kolovo,a 2004. ja5tuk

veiiine

IIIA.,VECA PIRAMIDA OD

5,2 x 7,4 m.

lastuk je napravjen od tkan ne i kpunjen spuivom, a teiioje 32s kg.

Najv€ia pnamida od kartonskih kurija 5anojala re od 5250 praznih kutita od dete.dienta poslaqanih u 24 razine. Bila je duga 5,57 m, alroka 5,5 m ivisoka 5,76 m. Napraviloju je ten zaposlenik. tvrtke lsmai Aii Abudawood Tradinq CompanV (IATCO) Lr trgov niHyperPanda u Riadu u saudijskoiArab ii 12. sijetnia 2005.

NAJVECA PILA aje oitricu dusu 70

Najveaa p la ima nr, a

upotrilebjenaje 2004. za

.ezanje potonulog nosaaa aulomob la Irtcolor na diu Eng eskog kanala. Pila 5etastojala od

ami'anos kabela za Qanje kojije

I{AJVEEA DIZALICA ZA BRODOVE

Dizaika 2a brcdove Slrepy Ihie! Selgiji mote podiii brod teiine r 3:: tona na vis nu od 73,15 m, a ukuc_: ie visoka 117 m. Punena je u r.o nudenome 2001. kao dio Cana a Centre, umjetnog kanala koj povezuje rijeke [,4euie i S.he dt

NAJVECA VRATA 5vaka od aetverlh vrata u NA5A

zsradi ,a sastavjanje vozila b izu Cape Canavera a na Florldiu sAD visoka su 140 m, lto odgovara v! _ zgrad€ od 35 katova. Vrata ru napravljena da bi potpuno 5a5tavljene rakete saturn iApoiio mogl€ proeikroz njih- Zgrada

novije vijeme sluti za misije

fl',*

,>"1

t(t

:f ::=t

:ii

t* led, no u

se svrhu ne

brodovi na zalealenim povdinama

t{ArvEet NAMJERNo PO'OPUENI BROD

Najveii brcd koji su namjerno potopili njegovi vlarnici bio je nosaa aviona USS Amerka (CV 66), dug 319,2 m iistisnine od 75.800 tona. Potopljen je tij€kom viezbe r bojevim sadanj€m kod obal€ Virginije u sAD-u

14.5vlbnja 200s.

* runrveer

sneorSru.rec DIJELA Feriw kotai

bez srcdiinjeg je u diiela. Promier mu je 50 m, a

'nieft€n zabvnom parku taQua u Tokiju (lapan). Da b uzbudenje bilove(e, golemi'vlak smru'

Ihu.de. Dohhin,

najv€d 'vlak smr.i' u

sinon od 80 m Tokiju, prclazi koz sv

yediiniidio kotata bainomdo

130

LaQua je otvoren u svibnju 2003.

NAJVEcT

Ro{o trajekti MV Cdr,bou i MV laseph & clarc smalwood dugi tu 179 m, r istisninom od 16.203 tone.

jedini(a mjerenja kapaclteta

Pripadaju klasi ledoloma.a'41

brodova za prijevoz kontejnera).

supe/,5to je najvlia mosuta klas3 ledolomaca za komercijilna plovila. U vlatniitvu su tvrtk€ Main€ Atlantk, koia ih upotrcbljava ra

Napravila ih je tvrtka 5am5un9

plovidbu izmedu kanadrkog kopna otoka N€wfoundlanda, a mogu smjestiti 1200 putnika il70

lEU \fwenly+aot Equivalent Unit

Dugiiu 137 m iiiroki45 m. Srodovitu u rlu:bi od 2005.

NAJvEtt AKVARU

Akvarij Georgla u Atlanti u ameriikoj raveznoj dr:avi Georgiji najvei je akvarljprema kolitinl

klllh.

Heary lndunriei za tvrtku [,lediteranean Shipping Conpaiy.

NAJVECT

DVOSMJERNI BROD Brodovi blkanci leDpera Mate.a, tankeriza prijevoz nafte u vla5niltvu finske tvnke Fortum, naiveiitu brodovi na svijetu d,ajniranitako da mogu ploviti i napiled i natr.g. Erodovi dugi 230 m konnrukani !u

:dsi3A +::Y:-'

NAJVECI BROD ZA

PRIJEVOZ I(ONTEIilENA Brodov b kanci lvlsc Parrela MsC Suianralmaju kapacitet od 9200

leKr

LEDOIOMAC

FERRTSOV KOTAC BEZ

8i9'Oje pryi

vode na svljetu,3 obujmonr od 30,28 milijuna liiara.latke i nolske vode. Atrakcija ie otvorena u nudenom€ 2005. i zauzima povriinu od 46.450 m':. Saddi

NAJVEEI NAGIBNI BROD

Ploveca ittraiivaaka

platfor

na lFbating Intuunent P/aforn ili FLIP) oceanskije istlazivaaki brod duq 108 m, kotl se mo:e

zaokenutira

90 nupnleva, tako da 17 m

njegov€ dut n€ ortane iznad vode, a

je potop jen

pod vodom, uz pomo(

babn-

nih spremnika. Dok potoplje-

nikaitone,

FL|P

dio, u kojem

s€

ov p utajuti nalazipronor

za posadu od 16 osoba i

niihovu inraZila*u oprcmu,

razlititih v6ta morkih ,ivotinja i 100.000 j€dinki. 500

.-'iif:

L ..- i,l :

NAJDU +.

NAJDUZI MOST

Causeway spaja lvlandevl le i

reljerniikog mosta duiine

[4etairie u ameritkoj saveznoj ddavi Louitianiidug j€ 38,4 km. Dovd€nje 1969- i tako je dugaaak da sa sredine

prcko kanala Arihur Kill izmedu Ne\l le6eyja iStaten klanda u New Yorku u sAD-u, mo:e se okomito podiaida bise brodovima omoguaio prclazak ispod njega. Pokrctii dio portavijen je izmedu dva tomja visine 66 m. Mon je dovrlen 1959.

S RAMPE KAMIONOM

NAJDUZT

zA oDvoz 5MECA

TRANSPORTI{I MOST

u SAo u

22.lipnja 2004.

I{AJDUZI PoKREI I MosI [ajduii pokrctni mon j€ cha/et Ber.y prcko Cm€ riieke u Lorainu u

ameiikoi saveznoi dr:avi ohio.

ziei'erarz

i:ltlXl::llliN:::1"^J** t'sropaau zooi. ouqo je

g,rr

debra * IAJDUZI MOTOCIKL bila je duqaaka 36,83 n!a Ru,Oleg Rogov napravio je motocikl 12.lipnja2002. dus

ruinim pilafta,. izradu su organizirali Poljak Daniel czapiewski i njegova

Poljskoj.

205

GOIN

Ekiklktiiki mon dug 237,5 m premoiiuje 17 ielje:nitkih trakova na kolodvoni camb dq€ ! velikoj

ima dvije svanice koje s€ mogu

Eritaniji-

I'IAJDUZI

inezana i, jednos

devetdana

t{ajDuZt BtctxLtsnaKt Mosr

Dugaiakje 101,5 m, a poputTower 8idgea, tlavnog pokretnog mona,

ilAJou2t aBAK

RaiunaLo s kuehcima koje su

Najduza dalka na svijetu

lzradena je ua

Transportni mon Ne\rlport prcko dieke Usk u waleru u Velikoj Britanijiduqje 181 m ivisok 75 m. Prijevoz vozila i ljud obavlja se na vitetoj platfomi koja klizipo moltu.

poditida bi5e brodovima omoguaio

NAJDUTA

izmjerena je

170 m

irAjoua sKoK

Am€ikanac Allrcd Sleep pretkotio ie 23,57 m kamionom za odvoz smeca na naziLebanon Valley u NewYorku

DEBTA

POD|ZN| MOSI

Mott 5econd Lake Pontchaftlain

JEDNOG

NAJDUzI

Podirni monje pokretni mon iijit€ pokretni dijelovi podiiu izGvno uvit umjesto ni larkama. Dio

mosta nije moguie vldjetikopno u

DASKA

9,6 m u Tveru u Rusiji19.

prorinca 2005.

O(REINI MOST iIAJDUZI MoDEL VLAKA

lvodelvlaka H0u mierilu 1r87,1 duq je 110,3 m isartoji5€ od I oko' motive i887 v.qon.. lzrailen ie u M iniatur wundedandu u.iematkom gradu Hambu.g! 27. studenoga 2005. Da je model pravivlak, njeqova duiina iznosia bi9607 kml

Zeljezniikimon

El Ferdan

preto

sueskog kanala bliru lsmailije u Egip-

tu ima srediinjidio duq 340 m kojise okreae za 90 nupnjeva kako bi

omoguiio prolazak brodova. Ukupna dutina morta ie540 m, a za iavnort je otvoren 2001. Okretni dio teli 13.2ootona.

____"_'-a

NoVIREKoRD

NovoPosrAvuENr REKoRD

X.REF U Guinnessov m svletsk m

rekordima 2007 nalazt se nnaga rekar.la povezahih s

u ki.e5koj provinciji Zhej ang Grad'rja

je 1,4 milijade do am, a

ii!ilt, "oro.,*.f NA TRI KOTAEA

mona naja

Svka6ka karnevahka skupina cugga Ru99e. Buus zradila je moto.lk na tri kota(a duiine 8.1 m iteZine 5030

NAJDUZI LANAC GRUDNJAKA

kg,

koj slu:ikao pomiino postoje

za 21 12

ilaia

skupine. Vozio ima

litarki motor

i karoseriju

poieaje

Lara. grudnjaka du9 60,01 knr jen od 79.001 grudnjaka

naden je 21 pros nca 2002. na otoku Sentosa u 5 ngapuru. Dradu anca

Yheu Kinidugaaka je

113s m i

sanoji se od 16 dije ova, od kojih je

T'IAJDUZA TORTA Kuhar 28 najpoznatljih hotela u Dubaiju napravilisu tortu od banana

ldatulja du:ine 2530,8 m, koju su sastav li na obalnom ietalinu u

Aiu anantham Suresh Jo..h m i7

voztto zA GorF (ri

Amerikanac Peter Nee i?radioje golf vozilo 'limuzinu'

pokretnim stubama L Trgovaikom centru Wenfle d u Burwoodu u

duso 5,81 m odjednoq do drugog odbojnika. Voz osa

aunrahkom Novom luinom Wa -au Voznja jetrajala 145 sat is7 minuta

(1i

bat,

yer,

kdiu

NAJDUZA ZTaARA

od 25. do 31. sv bnja 1998.

Zaara duqa 96 knr sdgrade'ra j-. u Svedskoj 1940-h rad pr jevoza

su rad ostan ca

Ca$

NAJDUZA GUMENA BRANA

rje(l

NAJDUZE

NAJDUZa voZNJA POKRETNIM STUBAMA Lanke preiao je 22s km na

organ z

tvrtka Wacoa Zakada za borbu protv raka dojke z singapura u svrhu podizanja svijestio toj boesu.

Gumena brana Xiaobudong na

visoka najviia stanbena

najuiem dlje u iirokje 300 m, a na naji rcm iak 36s m.

5astav

95FL/1,

veliiinon. Sto nb/ite, koliko

kojih je 120000 poginulo tijekom gradnje. Kaialje dug 162,2 km. Na

pnju 2003. otviranje

rudaie o ovnog su lida iz rudn ka u Kristinebergu do pogora za obradu u Bo idenu. ako se Ziiara vlie ne kor niu prvotne svfte, turlstise rnoqu Z

vozlt puna dva sata ia

onk

NAJDUzE PUTOVAI'lJE

AUTOMOBILOM schmid p.ei isu viie od 587.000 km u Toyota

aare duqoi 13,6 km lznredu

NAJDUZT KANAL

PREKOOCEAIISKE BRODOVE NAJDUZA VoZNJA UNATRAG KAMIONOM S PRIKOLICOM

Najduzikana za p ovidbu prekooceanskih brodova

ivicarac Hans Frei vozio je 8. ypnja 2004. u Niema(ko kanrion s prikolkom ufatrag puna 345 km bez prestarka 6

rat

i 25 m nuta.

NAJDUU r Mosr PREKo OTVOREI{OG OCEANA

1869., a povezuje cfleno iYedozemfo morc. Bilo

qladnii le sudie ova o 1,5

l,4ost preko zaljeva Hanqzhou duq le 36 km I povezuie qradove C xilZhapu

ONAJDUZA CESTOVNA KOMPOZTCTJA Najdu:a (estovna kompozicja b ia le dlga 14743 m. Teiki teg lai l.{a.k

I'tan, koji je vozlo Australa. iohn Atkinen, vukao je 113 prikolka

.) I ,'l i

otprilike 150rn 18. veljaie 2006. Pokrovitelj dogadaja bio je Hoss Breath Cafe iz Cliftona

za cigare I stalak s

nina da bise putf ciimali

Dubaiju u Ujed nlen m Arapskinr Emiratima 2. prosinca 1995.

dutrlke, Dwpla

r Aultralj.

WWW GUINNETsWORLD

NAJVI l. I NAJVIEI VELIKI KOTA' U ZABAVNOM PARKU veliki kotaa Dai-Kanransha otvoren ie za javnost 17 ozuika 1999. u PalletTownu u lapansko'n gradu

Iokiju. od dna postolja do vrha kotaaa visok je 120 m i moie pri.niti

I{AJVISI JARBOL ZA ZASIAVU BEZ POTPORN'A Najviii larbol za zastavu bez potpornja visokje 126,8m, a nalazi!€ u

Ammanu, qlavnom qradu lodana. Ponavila ga je tvrtka Tident support Corporation u svibnju 2003.

NAJVIIE

NAJVISA

ZATVORENO DIZALO

NAJVISI 'VLAK SMRTI' rrgda (a u zabavnom parku slx

Veliko di?alo ugraaleno 1997. u Novo

creat Adventur€ pokraj Jacksona u

nacionalno kazalite u tokitskoj visoko je 11 .n od

amer akol saveznoj

SRUSENA

ietwtishiblya

ZGRADA

poda do stropa. S rokoj€ 3 m i dusaako 6 m, a dizajnilano jetako da u njeqa stanu scenski rckviziti.

Amer aka tvrtka Controlled

Demolilion ncorporated iz Marylanda ekplozivom je

2tkatnku

Hudson Buil-

iIAJVISA AKTIVNA VJETRENJA.A Nood Moen

1998. zgrada je zauzlma a

62.297 mr

iblo

je po-

trebno 1033 kg eksploz va kojl je detonirao aak 9,5

sekundida tu staru zgndu

drza! NewJersey ina najv iu toaku na 127,4 m iznad tla, ito ga iini nalviilm 'v akom smrt' na wiletu. Otvoren ie

projeee2005., a

ujedno le i naibdi 'vlak smrti' na svljetu, jer postl:ebEinu od 205 knVh

u schiedamu u Nizo-

zemskoj. visoka je 33,33 m, a postoje i

Mkh ganu 24. listopada

ags

samo nekoliko sekundi nakon

Najviia tlad cionalna vjetrenjaaa De

NAJVISI KONIROLNI IORANJ U ZRACNOJ LUCI

rradiciona ne nizozemske vietrenjaae koje su viie, aliviie nisu u upotrebi.

roranl od 130 m u l,ledunarodnoi

zrainoj uci Kuala Lumpur (KLIA) u Ma ezij najvii je kontrolnitoranj na

NAJVISE GROBUE

svijetu. oblikovan je poput qoleme

Trajno osv jet jeno qrob je [,1emoria

olimpijske baklje, a dlzaln rao qa je

Necopole Ecumenka u 5antosu pokralSao Pau a u Brazilu visokoje 10 katova izauzima povd nu od 1,8 hektara. Gradnjaje poaela u oiujku 1983., a prv poqreb oddan je

]'IAJVISA BOLNIEKA ZGRADA

ypnja 1984.

28.

Najviia bolnika zsrada na svijetuje Guy3Tower u bolnici Guy! u Londonu u

velikojBritanl, koja levsoka 142.5

m. Dovrienaje 1974. iima 34 kata.

NAJVISI RASVJETNI TORI{JEVI NA STADIOITIU

le,t

rasvjetnih tornjeva na igraliitu za

kiket

u sydneyju v sokoje 81 m. Pctavljenisu 1979. iviiisu 5 metara

od prethodnih rekordera,

Aunra ii.

Gi]INNESS WORLD RECORDS 2OO'

*rr

NAJVISI POMIEIA DIZALICA Dlza i.a Denas cc 12600 kofu je konstruirala tvrtka [,lannesmann Dematk, visoka je 198 m.sattojise

diza ice vislne 114 m. Dkalka noze podiai najvie 1600 tona, a tako je ve ika da je potrebno 100 kamiona da bi se

premienilisvi

nj€zn djeovi

t{aJvtSt M['taRET

! Velikoj dZamii Hasrana I u Casablanci u MarokLr. Troikovi qradnje dzamlje [r]narer od 200 nr na azise

z.os I su

5 mi

ijard dlrharn.

m rl!na do.ia).

L4edu

(513,5

nrin.retima n

proilost, .ajvii le Qutab N,linar, koj j€ saqraden 1194.luzno od New D€

$RT*

hja

rndj.Vsokje72,54m.

:?Rr -,

NAJV|SA STAMBENA ZGRADA Nalviia zgrada fa svjetu sagradena ramo ! stambefesvrhejeQl na Zlatioj obal u aunrahkorn Queen5 andu. Do krova je visoka

275 m, a ukupna

:hRa

loii€

visina 323 m.

Otvoreru je u lnopadu 2005. ina svojih 80 katova ima 527 stanova.

NAJvtSt N4ost

je 2,160 m

inoji

i;AFEE i:r;FEE

ffi ll' ?YGnr ll'-L-!Gnr

th'.tgGrltr :l*f!Fnr :i-t': F:=r

ii"rF-'EE

poie a s komercijalninr buienjem 21. srpnja 2000. Najvlid totka na platform, dDalcd, ialazi!e na viie od 610 m nadmoBke visine. 50 m

vilom od

u Kanadi,

Poznata i kao FinanciFko Taipei, zgrada

'fedlite101 na Tajvanu Iaipei lisoka je 508 m Nadvis a je tornjeve Pelronas (na slicl lijevo) ve( t jekom

tornla

kojije

Francuskol dug

na s€dam betonsk,h

stupova, od kojih najviiiima 333,88in.

=hFai

ZGRADA

!pravom tvdke Texaco platforma je

ito je lini u lorontu

Mosr

Miiiau i4ad.r.t

ruruvrSnf

koja se Ddize na 570 m nadmo6ke visine u [,lek5iikom zaljevu. Pod

Naj!€ia ukupna vrsina od naldubleg dije a do inele 3a3 m. Dizajnlra a qa je britanska twtka Foner and Partne6 otvoren je u prorincu 2004. i d o je vatne c€novne veze zm€dusr€diinje i

grail€vina na lopnu.

strukcja na svljetuje platfoma za

du 2003., nekoliko mjesec

ia gradevina na svjetu je pontonska platforma Ura r lVek5iakom zaljevu, plurajuii pogon za prcizvodnju nal1e u vasniitvo Najv

ne Patform.

monkim dnom povezana naftolod ma i pritv.jaena ietkima masiviim aellin m kabelima na svakom kutu, a ukupna teiina jojje 5

prje

a.iranog zavdetka

qradnje,

u jeto

2004

bul lke nalaz se na

1306 m nadmorske vis

Nalviia ramostojeaa qradevna kon-

NAJVISA GRADEVINA

Shel a. Vrh

NAJvrSa sAMosroJECA GRAoEVtI'lA

kolovoza 2003. Najve(! visinu ponigla je nopa-

* .

NOVIREKORD NOVOPOSIAVUTNI

REKORD

X.REF

dobva.te nafte ipllna Petronius,

o nruvtSl

DVOSTRUKI --'Tonnrut

Najviiikaneni kip Eude isklesan je u liti.ibrda.

lako v ie n su najvje zgrade na svijet!, 451,9 m v soki torrjevi

Pet.o.as u Kuala LumpLrru u Ma eziji

idalj€

dojmljivikao najviaa

dvostruka zgrada.Iornjev s 88 katova otvoreni5! u ozujku 1996

rigll ri/

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM 209

NAJBR NAJBRZI MOTOCIKL

5,8 m

Amerikana( Dave Gmpos vozed 7 metara dug motocikl po imenu Easyride,i, koji pokretu dva motora

dlgim

UH19P po imenu Jenny //.

nuxton Harley-Davidson od 1500 ku' bika ponavio je aFolutni brrinski

Ploviloje

nalo automobl ski motor V6 snage

rekordAmeriakog udruzenjamotociklina (a[4A) ] l4edunarodnog udruienja

82 kW(110 KS), kojipokreau dva

propelera (jedan staga 2a potisak, a drusi ispod za podizanje).

moto<iklirh (Fllv),

s prosjeinom brzinom od 518,450 km,fi. Rekord je

postavlj€n na Bonneville saft Flalsu

(uhh, sAD) 14srpnja

iIAJBRZA VOZNJA NA

STRAZNJEM (OIAEU BrcIKLA

NAJBRzI BORBENI MLAZNI AVION Nalbrzi borbeni mlazni avlon je ruski lovacl.ti*oyan lvllc,25 (NATO ovo kodno ime roxbat). Brz na izvidn ikog aviona Fo.{bat 8. izrnjerena na radaru, znos laje oko 3,2 maha (3395 km/h).

Amerikana. Bobby Root ponigao je brzinu od 138,s km/h na nra:njem kotaau bklkla. Rekord je postavljen na snimanju emlsije

iIAJBR2E VOZILO 5

6(,,nreri !/o./d

POGOiIOM NA KOIACIMA Ame kanac Don Ves.o posiigao je

ie.o.dsi Prinetme u Palmdal€u u a

meriikoj ,ave,noj ddavi (aliforn

brzinu od 737.794 km/h u Yerco &rb,l4aloru s turbinskim pogonom. Rekod ie postavlien na sonn€villesalt

31. sijeania 2001. Radi postizania

potrebne baine, Rootaje pruih sto meta.a vuklo drugo vozilo.

Flal5u (Utah, 5AD) 18.

Nekadainje Briianlke i€ljezni€€ poiele su 4.lbiopada 1976. svakodnevno koristiti bzu dnevnu liniju HsT (High sped lra,,) izmedu

llui.og

Walesa, na

kojoj su voz li vla kovi lnte(ity 125. ledan od njih pongaoje rekordnu brzlnu od 238 km/h na probnoj voZnji Dmeilu Dar ingiona u

* NatsnZr A I SERIJSKI

NAJBRZE

voztlo

grofovljiD!rham

SOLARNI POGON

i Yorka u

sjevernom Yorkshkeu u

Anrerikanka Molly Brennan portig

MOTOCIKL

aje

ikojBritaniji

postiqao ie brzinu od 406.52 km/h na modifkiranom

bainu od 78,39 ktrVh u vozilu na solarnu enersiju 6enera/ MotoE sunraraer u Mesi u ameriikoj sveznoj drzavi Arizoni 24. llpnja 1988.

NAJBRZT HELTKoPTER Sluiben bzinskirekordpre-

moto(iklu 5uzuki Hayabusa od 1350 kublka na Bonneville

N|JBRZI HovERcRAFT

ma ltledunarodnom zrakoplovnom savezu (FAl) za helikopterc

Ame kanacJohn Noonan

linopada2ml.

{Temin 'pogon na koratima'odnosi na iinj€r'icu da se tnaga motora urmjeEva na kotate, kojizatim

T{AJBRZI DIZELSKI VLAI(

Londona, Edstola

1990. U j€dnom

krusu Campos je ponigao joj v€iu prosj€inu brzinu, od tak 519,609 kn41

t F ats! (Utah, sAD)

voznj ho' ver.rafta (plovila lebdje lca) 1995., Amerlkanac Bob Windt postigao je Na Svjetskom pruennvu u

Tajje rekord prosjeara brzina dviju voinji, odlazne ipovratne, ia nazi dusojjednu milju (1.5 km). 7. rujna 2005.

bzinu od 137,4 km/h na.ijeciRio oouro u Peso de Regui u Portugalu.

ndt je uprav lao aerodlnamianim,

studenoga 1987.

iznosi 400,87

knlh. Ponavio ga ie

lohn Trevor Eggington s kopilotom De€kom L clewsom (oboji6 iz Brtanije) u helikopteru W6tland LylU. znad someFeta u velikoj Eitaniji 11. kolovoza 1986.

NnrsRZt u POVtJE5Tt... svako vozilo

vrpri

ovoj wemenskoj

'ra u jednom je venLrtku bllo

najbrie p jevozno sredstvo na sllj€tu. za r:ko od njih pika-

,alismo najv€cu bEinu, mjeno

(kad je ro bilo moguae) lme re-

kordera. Nevjerojatno je da 5u

iak 5&0 qodina nalbr:e priie vozno srednvo bile sanjke...

oto 55otl. pi Ki

Iadd

GU]NNE55 WORLO RECORDS 2007

1443 khth, Anpthill,

sedfotd, velika Bitanija

# I I

210

sAD (SAD)

Patu, Kalifatnija,

r.nny

oiuja* ia?3.

oiujak i897,

NAJBR'I AUTOMOBIL slltbeni bEinrki rekord {na jednu milju ili 1,5 km) iznosi 1227,985 ktrrh (1,002 maha). Ponavio gaje Sritanac Andy Grcen u automobilu lh.urt SSC 15. 10. 1997. u Black Rock Desedu (Nevada, sAD). Iaj je automobil bio na m'a2nipogon, 5to znaii da ru

PUflIIIKI AVION Tupoliev 'IIAJBRA Tu-141 pryi je put poletio

plojjn(i

1968.

31 .

biviern sovjerskorl

ininsr

reroro I

puhitkoq

sata, a

avrona

54minure 30s€kundi,

porlrvljen je

14.

t..mja

1990.

Poiljednji Concode povuaen je upotrcbe 24 listopada 2003.

iIAJBRIA SVEMIRSKA LETJELICA

IIIAJVECA ERZlilA I(OJOM SU SE KRETALI UUOI zapovjedn i modul Apol/a t0 u kojem

Savezr ina\,odno postigao b?inu od Z4

m.ha (2s€ knft), a nomaina brzina leta bila mu je a2 maha (2336 km/i).

generai) Thomas Panen Stafford (U5AF), zastavnik Gada sntnik)

zrakoplov je povuien iz

Eugene Andrcw Cernan

lporebe

1978.

sAqAerospatiale concorde, koji ie 2. o:uika 1969., tetio je tzinom do2,02 maha (2145 km,lr), a 2l. sijeanja 1975. ponao je pdi

prviput poleuo

n.dzvulni avion kojile redoviro

letjel pukovnik

(sada brigadni

izanavnik

Gada satnik)tohn Watt, young (usN), postigao je makrimaLnu brzinu od 39.897 ktrth (11,08 km/s) na visiniod 121,9 kilometara, na povratku iz svemlra 25 svibnja 1959.

N.jv€aa bzina koju je ponisla svemi6ka letjellca iznoJi 252.800 knrh.

Rekod su port.vile bespitotne solame soide nastale u suradnji NA5a,e i Nje, maike, Helior t (lansirana 10. prosin.a

seror 2 (lanrirana l5.riieanja tu brzinu postigte ! trenutko kad su doi e do peihelona 1974.) i

1976.). 5onde su

(toake najblize suncu u njihovim soiam in o.bilama). 5onda ,e/tor 2

pibli:ilase sun(u

16.

A!(ralac Joe colshalk prcco je u yojem poqrebnom

voz lu Fod LTD P6 iz 1979 tvn mile za 117s, ketutise

brzinom od l58ktruh. Eekord je postav jen na naztW ow

b.nk

tavnja 1975. na

samo a3,s milijuna km,

ito znaaida je postav la

NAJERZI PO6REENI AUTOMOBIL

aunrabkom Queent

landu r0.6.2005.Vozio ma 5,7 litaGki motor ! ubriT

gavaiienr dliiinog okrida

letjelic. roj. t€ n ivile pribliiila Smcu.

X.REF U

ovogadiihien izdanju

rckorda pronaai iere nnogo dtugih bziTkih rekotda. O

hajbden ulatku swni5ke letieli.e u zenliinu atnotferu prcaitale na 142. tl/an(i!

NAJBRZI AUTOMOBIT SERIJSKE PROIZVODNJE

BugattiVeyron je 20. svibnl. 2005. na volkswagenovoj probnoj nazi u wo fsbu rg u u Njemaakoj postigao rekoidnu bEinu veau od 400 km/h ! dvije voznje.

* ilorrlxmD

rcVOPO9IAVUE

Paltatak

's I

zantjinu

NEXOTD

atntfetu

:IV

t. oiujk. re5r.

12.

t'avnia

1961.

t6.5vibnj. te69.

WWW GUINNE55WORLORECORDS.COM 211

SPORT SADRZAJ aK( l5k sPoRTo!

214

AI\4ERI.K NOCOMTT

216 218

ALTTOIIOB

2Ai\/

SPORTOV 5 LOPTOII

KOJARKA BE]ZEOL BOR

LA.(

234

SPORTOV

KRiKET BC

(L ZAM

NOCO[1ET

240

GOLF

I]OKE] NA LEDL]

)46

oiftPl5lE ctE

248

f.t

.,1

FROFE5 ONALNO

]A ]AN]: B <OVA

250

RACB

nA\4.1O U

:EN5

[' tTU

5PORTOV

254

5qE(lTOM

OT(A.'NA S!]ET5KA

PRVEN5T!A

VODEN sPORTO! z r./15( sPoRTov

GRE

264

5PORTSKi RaZLI-TAT

212

'':{'foh

GUINNE5S WORLD RECORDS 2OO'

'*;b

4t]

,,;r*il

PRVI SIIIOWEOARDER IZVATT SAD.A KOJI JE

osvoJlo ztATNU MEDAUU U

SUPERP'PEU NA

ZIMSKIM X-IGRAMA Antii Autti (Fintk., gorc na nizu fotografiia) postao je pruitnowboa/der izvan sAD-a koji le osvojio zlatnu medalju u supetPheu

ptna kveo F oirct od 1080ltLrpnJeva (v okrcta od S60nupnjeva) u Aspenu 0 ameiikoi saveznoj dr:avi Koloradu na 9 zim5kim X'igrama 2005 itime osvoiio pno mjâ&#x201A;Źno ispred Amerlkanaca Dannvja kese ishauna Whitea

www,GUINNtSSWOR!ORECORD9 COM

rt!

NAJVISE POBJEDA

ir,r

.^. u sEzoNt znaropLovtrrttt

UTRKA RED BULL (5aD) lvlike'Mungo' ^4angold pobijedioje 2005. na utrkama u

Rotterdamu, z etwegu, Longleatu. Budimpeiti i San Francis.r.

[,{angoldje

* .

36 bodova,

NOVIREKORD NOVOPOS]AVLJENI

ORD

NA'VEEE NATJECANJE

U PA'NIBALLU

I'IAJPOPULARNIJI EKSTREMNI SPORT

Prema istrazivanju koje je 2004. u sAD'u prove a Udruqa proizvoilaia

onandu (Flodda, sAD) od

lljuna judi, a na trea€m paintba//s 9,6 sudionika godiinje. m

24. do 30.

lsiopada 2005.

okupioje ukupno 370

sportskih prcizvoda, najpopu arnij

je u spodskom konrpleksu

Sports

toj sezoni o,vojio

najvi;e

osvoienih bodov. u sezoni zrakoplovnih utrka Red Bull.

ekstremni spod jeir/ine koturaljkanje, koj m se bavi 17,3 nr lijuna ljud. Na drusom mjenu je skafeboardirq kojirn se bavi 11,6

Pshtbal Pro notions odtian

Svjetski kup Ihe

stoje

NAJBROJNIJI ISTOVREMENI BASE SKOK

U najbrojnijem istovrenrenom BAsE

skoku (kratica r ieai buildlnq,

antenna, tpan, earthj zqtada, antena, raspon, zemlja) sudjelovaloje r5 osoba

NAJDUZ| sKoK MOTOCIKLOM S RAMPE

Trigger cumm (sAD), alan akobabkog

motokos tima Crusry DeDont preskoiioleS4,5 m na HondlCR500. Rekordje postavjen 1a. svibnja 200s. natrka iitu Queenrland u lpswchu (Queendand, Aunra ia), na snimanju emisije ry postaje Seven Network Guinness world Reords.

NAJVISE PoBJEDA u

Franpis tesrand (Fran.u,ka) blo je pobjednlk Svletskog krpa u poied nainoi muikol konkurencijl pet

(iaEI

takoder

pet ima Muriel sarkany (Belgija)

fi,laleziii skok ie ,zveden

talo

1997.,

r"fe

de Ious /et

2005.

sLoBoDr'[ PENJAa

popeoea

5 min i

u2 rtijenu visoku 121m, bez uZeta lli

bilo kakvog drugog ob lka osigu€nja. Rekordle portavjen na obalilezer. Tahoe (Kalifo'nija, sAD) 29. 5v bnja 1997.

NAJVIIE oSVoJENIH 9VJETSKIH KUPOVA U BOULDERINGU

da su

rpnja

18.

1999., 2041 ., 2002. i 20M.

ne.ords u Port Medocu u Francuskoj

DanOrman (sAD)

N.ivEe o6voj€nih svjetskih

kupova u p€nianju

'A'UN'E

NAJBRzT

puta od 1990. do 1993. i 1997.

prosifca 1999.

NA KOTURAUKANIA

na snimanju emisije

SVJEISKOM KUPU

NAJV|SE uzAsroPNtH FATSP'M'UA

stephane Alfano (Francuska) zveo je dotad nevldenih 15 uzastopnih flatspinava Aa inine korlraljkana

PENJANJE

JEDRITITARSTVO

Najv ie svjerskih kupova u pojedinaanoj

muikoj konkuenciji

bouide,hgu (slo'

NAJDuir LEr JEDntucoM

Terence Delorc (Novize and) pre euo

2002 te ierome Meyer 2001. I 2003.

je 2192,9 km iznad ElCalafatea u Argentinl 4. prosinca 2004. t{aiveaa pouatna udalienogi

Najviie dvoj€nih svj€tskih kupova u boqrderi.n$, (t€n€), tri,

pdieilena jeddli.m irnci 2247,6 km. Rekodje postavio K aus Oh mann

bodno penjanle na nizimnijenama), dva,

osvolil

Francui Chrinian Co€ 1999

ima sandrlne Levet (Francuska)

2000.,2001. i2003.

(Njemaika) u chapelcu u Arsent ni 2. pros nca 2003.

svjetski rcko'd prem Medumrodnom zrakoplowom 5av€ru (F6d€ratior AdrDnarrttgk rnaeniatio' ,al€ - FAI) a miwiu ukupnu ud.lienost prijeit€nu i.drili.om iznori 3009 km na letu F.ee dirtance

triju kontrolnih toikaka. Let je izveo K aus ohlmann (Njemaika) iznad Chapeka u Argentin 2l. srjeanja 2003.

* NAJVISI SKOK U VIS NA BMX-U Mar

Nofinai

(sAD) uspio j€ 20.3.2Cr01.

Bl,4X biciklom

. ji

Dave l4irra (5AD) s ramDe od

skok s rampe motocik om znos 5,1 1 n. Rekord le ponav o Graham larvis (Velika Britanija) na snimani! emisije |dte de lous Najv

/er necordi

Port Medocu u Francuskoj 18. vpnja 2005

Kalfofirlj

NAJVISE UZASTOPN PREDNJIH OLLIEJA

(HALFPPN

8,07 m u vis (y€dical

aD s qua,lerphea od 7,3 m u ok ahomi u sAD{. Hofinranajeu za etu prema mmpivukao motoclkl. Najv 5 skokuvis svihvremena znos 5,8 m, a izveo 9a je

NAJVISI SKOK MOTOCIKLOM

rkoilt

sascha lt4ii ler (Njemaika)

prcdnja ollieja s haffpipe rampe na snimanju emisije L'ata de Tous les Re.ords u

nr u

sAD-! u s,jeinjLr 2001.

NAJVISI

Francuskoj 5. spnja 200s.

A'F NA

SK EBOA RD U IHA LFPI PEI Jo(ke okson (ivedska) izveo je skok u vis

NAJDUZI LET JEDRILICOM (ZENE)

EOARD"VG I BMX

Naiveaa udalienort kolu le zena pre etje a ujedili.i znosi1078,2 km, ito

le uspje o PameliKurstjers Hawkirs (Velika Britanija). Rekord je postlsnut

NAJVISE'(TCKFI.'POYA OD 360 STUPNJEVA U JEDI{OJ MINUTI

Marc Hazlza (Francuska)

(Queensland, aLr'tralija).

prijeitem i€drili@m (iene)

iznosi

1042,55 km. Rekord je postav la Nana zejdova (aeika) u rocumwalu (Novi

svietsld rekod pr€ma Mealunarodnom zrakoplovnom savezu (trdrattor adronauttque

stupnjeva

jednoj minut

na snimanju emisije

. kolovoza 2005.

najvetu

izno5 1270,5 km na

letu Free d'3ian.e

triju kontrohih

to<aka. L€tje izvela R€iko l\,lorlnaka (Japan) iznad Ch.peka u Argentini 30. prosinca 2004.

* runlvr5r Mcrwrr .) (HALFPIP+

Terence Bougdour (Fran.urka) izveoje na

skatebaadu s halfpipea skok McTwist otl 540 stupnjeva. Rekord je postavlje'r na snimanju emisije

l'ite

lour

ies Records u

fGncuskom gradu La Tranche sur [,ler 2t .

{pnja 2005.

resrr u znlr.r:

che sur lveru (Francuska) 27. 7. 200s.

Daprinos BMx legehde Mata Hoflnana (SAD)

eknrenni n spottovi ma je nepra.jenjiu t,unio je vi;e

NAJVI$ A'R NA

tti kava

rite

7,1 m na rampl

Campu u

991. sag 6tl io

(Mega ra npu). Na ljetnin X-igtana 2a02. pottao je

od8,2m u PointX

Kaifornjiu 5AD-u 19.6.2001

ukupnu udalj.nost prijeitenu

jedrili(on (iem)

Danny Way (sAD) izveo je skok u vis od

nlWales, Australija) 25. 12.1998.

FAI) za

Tercnc€ Bouqdour (Francuska) u La Tran-

IQUARTERP'PEI

Naiveaa povratna udali€nost

,nteDaaid.r€ -

uArgelarcazoslu u Fran"

SKAIEBOARDU

5. sile(nia 2003. znad Kinqarova

JUU

(alr) od 2,3s m

cuskoj6 7 200s. Tajje rekord zjednaiio

izvela skok od g00

NAJVISE

UZASTOPNIH POSTSEZONSKIH POBJEDA

{G,r

pobijedilisu u 10 uzastopnih

(

ponsezonskih NFL Ltakmic od 2001. do2006.

tom su razdoblju osvojili tri 5uper U

t. Et \

Belkhick(sAD), ddirekord za

NFI trenera s naivii€

pGlsezoftkih pobi€da. Njegov rekord od 1 1:2 za jednu je pobjedr boljiod

_2,

Vincea tombardija (sAD),

ili'{,

t, 1e I i)' [,*

- *4,

kojije kao trener Green

deset pobjeda dva poraza.

* .

NAJDUZI GoL IZ IGRE OZVAN NFL.A)

NOVIREKORD NOVOPOSIAVLJENI RIKORD

i{FL UTAKMICA

NajduZ gol postignut udaKem nogom iznos: 78 jarda, a izveo 9a je bosonogiCh ng Do Kim (SAD) na nad onu Hono rlu na Havajima u

SAD-U 23.

ltudenoga 1944.

AlvrlE TOUCHDOWNA NA JEDI'IOM STADIONU

Brett Favre (sAD)kojlje od 1992 do 2005. grao za

Punter

je najv ie touchdow,a kojeje postigao quaiterba.k na

* ruruouZr

+. UDARAC

Nathan Vasher (SAD) nakon

promiie-

nog udarca na golproiaoje 108 jarda i postigao torchdown za Chkago Bea6e protiv san Francisco49e6a na Sold er Fie

du u Ch cagu (llliiois, sAD) I 3 nude-

noqa 2005. Taj Gkordni udarac najduzi udarac sv h vremena, takoderje l

najduii udratni udarac nakon

Feag es (SAD) odlgrao

je ,

igGjua za New England Patriotse 1988. i1989., Phiadelph a Eaqese

od 1990. do 1993.. ArDona Cardlna se od 1994. do 1997.. Seatt e Seahawkse od 1998. do2002. iNewYork G antse od 2002. do 2005. Feaglesje ponigao i * najvile punta u karileri, 1437 punta u

lSqodiia

qlanja u NFL-u.

I'IAJVISE UZASTOPNIH NFL

UTAKMICA S TOIrcHDOW]]I()M POSTIGNUTIM PROBIJANJEM

Lambeau Fieldu u Creen

ito

leff

rekordnih 288 uzanopn h utakmk

kariierile ponqao ukupno

Bayu (Wis.onsin, SAD),

NAJVIIE UZASToPNIH

LaDainian Tomlinson (sAD),

kojl qra za san Dego Ch 9e6e, odigraoje€kord'

NFL UTAKMICI Rekordan brol sledate ja na redovltoj NFL

utakmici (Ndibra/ Footbal/

leagle,

103.467, doiaole na utakmku ameriikih momaadi Arizona Grdlnalsa protiv 5an Francisco 49ersa na nadionu Azteca u Ciudad de Mdxicu u rvleksiku

2.linopada 2005.

nih 18 uzsiopnih utakmka u kojinra je ponigao barem jedan tou.hdow, pro. bijanjem u NFLsezonama 2004. i2005. je rezu tat post gao i Lenny Moore

NAJVTSE

BoDova NA

SUPER

Tal

BOM.U U KARIJERI

koj je poniqao touchdown probjanjem ihvatanjem opte u 18 uzdtopnih utakmca od 1963 do 1965.,

Jerry Rice (5AD) postigaoje 48 bodova

igrajuaiza

Francisco 49erse i Oakland Raide6e.

(sAD)

tinrore

Co t5e

NAJVISE UZASToPNIH NFL SEZONA S TOUCHDOWNOM POSTIGNUTIM BACANJEM Vnny lenaverde (sAD) post gao je ne zabil ezen €arltat u povii€ni NFla t me ito je u 19 uzaslopn h sezona (1987. -2005.) poniqao fo{rchdowr bacanjem.

i,..

O NAJBROJNIJA PUBLIKA NA

na 5uper

8od

utakmicama u karijeri

1989, 1990., 1995 i 2003,

NAJVT5E KARIJERI Gary

gcjuii

za San

BoDovA u

Ande&n

(sAD) postigao je

rekordnih 2080 bodova u svojoj NFL karijer od 1982. do 2001., igrajuai za Pittsburgh Stee erse, Phiiadelphia Eag ese,5an Francisco 49eue i

NAJVISE

TOUCHDOWNA.I u trtFt SEzo t 5haun Alexander ISAO) ponigao je 28 touchdowna za Seattle Seahawkse u NFL sezon 2005. Alexander je ostvario 27 touchdowna probijanjem i jedan

NAJVIIE BoDovA NA

IED OI

UTAXMICI

QUARTERBACKA I WDE

Ernie Neve6 (sAD) post gao je 40 bodova za Chkago Cardinake protiv Chicago Bearea 28 nudenoga 1929

PRVIH 1O.OOO JARDA POSTIGNUTIH U TANDEMU

RECEIVERA Qlrd€rbacr Pel,ton Nlannirq (SaD) @d€ /ecete/ (hvatai) Maruin

[AJvtSE JARDA osvoJENtH PiIMAI{JEM U iIFL KARUERI

(540)D hdianapolis Cots

Baritoi

Rlnning back lvlaEha Faulk (sAD)

landem qudrterback, hvatac kojile pon gao l0.000jarda. u NFLiezoni

osvojioje rekordn h 6875 jarda prlrna'

2005.

njem u svojoj NFt

kaij€ri, graju.

lndianapolis Colte od 1994. do 1998. Sr lori!Ramse od 1999 do 2005

onvar

su 10.542jarda.

NAJV|SE

roucHDowNA

DUO'CA QUARrERBACXA I

WDE RECE'VERA U IJFI

l1 god ne mleseci. Ramsi tezonu 1962. zav.iil 5 0 5 1. Prile nego ito je olpulten 0 sezonl 1965., svare je onlario rezultat 1411 3. samo su

NAJsrARur PoeErNrK

NAJVISE F,EID GO|-OVA U SEZONT Neil Backe6 (sAD) 2 Arzona card na s. postsao je rekordnih 40 golova i2 igrc u NFL sezoni2005. Ra.keB

P/rcekr.rerola K mr n (svedska) odigrao je pet 0iakmka za

te poetavio I rekode za

Washingtoo Redskins€ 0 sezonl 2004., u dobi od 32 god ne.

uratmio na koji aje

najvil€ uzastopnih

postigao gol iz igre na

NAJsrARut PoCETNTK r{A

50 iarda, postisavii naj-

POPISU AI(TIVNIH IGRACA U NFL SEZOT{I Ben Graham (SAo) iz New Yorkletsa

tetir

manieledan soi i, igre uzartopneutakmice u lezoni2005. te za naj.

poieole grati! sezoni2005.,

vi!€ uastopnih utakni-

NAJVISE

KARI,IERI Quaderbdck lidianapolis Colt5a,

QUARTEREACKOVA

Peyton Mann ng (5AD), bacio je u

ca s dva

sezoni 2005. r€kordro 94. dodavanle

ir igre, ponigavii

u PosTsEzoNr wille

Mccinest (sAD, do1je,

brojem

55) po(igdo je l5 zalnavljanja qu a tte t ba.kava I svajo) ponsezonskoj karljeri s New England

Pariotsima (od 1994. do 2006.)

l,l(Ginestje postigao a najviae 2agstavljanja qu.rterba.kova na postsezonrkoj NFI utaklni(i, s 4rrlr zaustavjanja na oiakmic protv Jackronville laqua6a 7. sjeanja 2006.

u dobi

najmanje dva gola iz igre u ui.kmi.a u se7oni2005

tolchdownom hvataau Marvi.!

Hatri50nu (saD).

Dvoja( Mann ng Harison

pottalio je iNFL rekord za na,vit€

urpjdnih dodavanja

(783)

postignuta gola

-cf

NAJMLADI NFL IRENER

Harland slare (5AD, r 25. (udenoga 1930.) po(ao je trener Lo! Angeler Ramsa

uyed sezone 1962., u doblod

u.cor\r 2lt

* .

NOVI REKORD NOVOPO5TAVUENI REKORD

UTRKA NA 100 M (MUSKARCD

Justin Gat n (tAD) pretriao

je 100m

za 9,77

5 na

natjecanjr za Grand Prlx IAAFa u Dohi (Katar) 12.5. 2005.Ime je izjednailo

MEDALJE I POBJEDE NAJVISE ZLAINIH OLIMPIJSKIH MEDAUA (MUSKARCD Tri sportaia

owojila

devet zlatn h

o mpijskih medala. Atletiiar Paavo Num (Finska) oeojioje ti medalje 1920., pet 1924. jednu 1928., p vaa Mark spitz(sAD) oeojio je dvije 1968. seiam 1972., a at etiaar Grl Lewis

oMjiole ieriri 1984., dvije I98a., dvje 1992 ijednr 1996 (sAD)

Ako uzm€mo u obzir Medu gre (lanrajka), pGtavljen na

1906., rekord s 10 medaja

MF€vu

mond c arence Ewry (saD) kojije cvo jlo rrimeda je 1900., tri1904., dvile

Super G6nd Prix!

Ateni u Grikoj 14. 6. 2005.

F orence C rifi thloyner (sAD) ponig a je rekord u

ut d na 100 m !a tene

vremenom od 10,49 sekundi u lndlanapolisu u sAD u 16.

1906.

dr:iRay

idvije 1908 Natjecao

daljs mjesta voskoku s mjesta. sve te ditr pline

Henkel (Njemaika) koji je postav jen joj 1992.

iskljuaene su iz olimpijskos prosrama

Dvoransk rekord u skokr u vis od 2.43 nr ponavio je laverSotomayor

nakon 1912.

NAJVIEE ZLATNIH OLIMPIJSKIH

MEDAUA (ZENE) aetk atletiiarke oMjile

ietir

Bl.nl,e' eloen (Nizozem5l a) na 100 m,200 m, 80 ms

preponamaiitafetu4x

KLADIVA (ZENE)

renom za mulkarce, svisinom od

kladivo na udaljenon od 77,06 m na Memorilalnom miungu Vladlmir Kuc u [,,loskviu Rusiji

o lmpljska zlata:Franclna E sje

ratjana Lisenko (Ruslja) bacila je

2,45 m su

BACANJE

(Kuba) 4. o:ujka 1989. on

drii i rekord zi skok u vis na otvo.

vpnja 1988

se u skoku

u vs s rnjesta, skoku u

kojuje preskoiio

u salamanci

ipanjo skoj27. vpnja 19e3. Rekordniskok u vis na

otvor€nom ua iene iznos 2,09

l5. srpnja 2005. m,

ito je preskoiia Stefka Konadinova (Buga6ka) u Rimu u ltalij 30.

100m1948.,E zabeth cuthbert (aunla lja) na m,200 m itafeta 4 x 100 m 1956. te na 400 100

BACANJE KOPI.JA Rekord u

ba.anju koplja

Nlemaika) na 200 m

muakar(e d.zilan Zelezny (aeika). on je 2s. svib'rja 1996. u len u Njemaakoj bac o kop je n. udaljenost

itafeta 4 x 100 m 1976.

od 98.48 rn.

i 1980. te Evelyn

osle dys Men€ndez (Kuba) bac aje koplje na udajenon od 71,7 m, ito je

m 1964., Barbel Witckel

(r E.kert, bivia

Arhford (SAD) na 100m 1984.

iitafeta

4 x 100 m

rekord

ba(aniu koplia

a iem.

Rekod je ponavjen 14. ko ovoza

1984., 1988. i 1992.

2005. u Hesinkijuu Finskoj.

TEHNIEKE DI5CIPLINE

.SKOKSMOTKOM

(ZENE) .)

NAJVIIE AODOVA U DESETOBOJU ('ENE}

Alstra skujyte (titva) osvoj

Jelena hinbajeva (Rusija) ponaviia je

ukupno 83s8 bodova u desetoboju u

svjetski rekord u skoku

lmblji u ameriikoj saveznoj drravi [4 souriod 14. do 15. tEvnja 2005 Njezine rqitate u pakdinin di$ipli

iene preskoilvlivisinu od 5,01 m na

nana nazete prcna(ina 26a. ttunki.

sKoK u vts

Kjasa Bergqvist (Svedska)

I,"-#u

prerkoii

je 4. veljaie 2006. visinr od 2,08 n, oborvii dvoransk rekord Heike

motkom za

Svjetskom atleiskom prvenstvu u

Helsinkiju u Finskoj 12. kolovoza 200s. 5rutila je vlartit rekord u dvoranskom skoku s nrotkom preskoi vii

491 m u Donecku u Ukrajini 12. veljaae 2005.

r.v.

Trunsh D baba (Etiopia) driire . dvorar6koj utKina 5000 m ra lene. Iu je udaljenon driala za

JESTE LI ZNALI?

kord u

14min

32,93 s na Svjetskom dvoran-

t eB k i h fe d e rcc ij a

SAD-u 29. sieinja 2005

liona

UTRKA NA .IO.OOO M

Kenenie Bekele pretriao le 10.000m u rekodnom vremenu od 26 min 17,53s na Svjet'kom atlet5kom ptoen

ttu!

u Bruxellesu

Rekord u

ubriM

gii

26. 8. 2005.

l0.o00 m

(lekaier na KondGtjeva, lr na Kaba-

rova,luliva Peionk

na lulia

pryenstvu u Glasgowu u

29.1.29J5.

DVORAIISKA

Leaque Meet nq u Bruxellesu u

UTRKA IIIA 5OOO M

Belqi

Kenenis Bekele posrav

200a.

'ujna Gulna.a Samltova (Rurija)

po(a-

utrci 6a 30oo tn s ta i€ne. ut*u je Pr€pEkalna vila

ie.ekod

zawiila za 9 minuta i 1,59 tekundi na natjecanju super G'.nd Pix u kiikliu u Gdkoj4. srpnja 200a

je dvoranski

naku. a otganizacua

|AAF je 1912. u Stockhol nu osnovalo 17 nationalnih

CESTOVNA

potetku je to bita

25. rujna 2005. na Berlnskom

tledunarcdnu anate5ku

Bdlanii20.2 2004. Eekele drii i re. kord u ulr.ina 5000 m l

ca za

AthLetic Federation). /A,AFle

19u. poceo niienjati neka s

wj a p t a v i ta,

da pustajua

ptateni za tudiehvanie

nedunarcdnin atleakin Najbolje vrijeme na cestovnoj na 30 km za nu;karce poniqao je Paul Kosqei (Kenija) u

utKi

Berlnu Hergelu u Nizozemskoj

kft

MDuk Noqu.hi (lapan) pobiiedira ie

hamu u V

otvoenom, 12 min

wdeta 1e wletska atletska orga.iza.ija (u SAD U atle tika 5e naziva i utrke ite,., hiCke ditciplne ). Glavni uted IAAF a nalazite u M.,

maratonu u Njemaikol. Na tom te natjecanju postavila dva nova svlettka rekorda:najbr:a utrka na 25 km, 5 vremenom od I sat, 22 m nure i 115ekundire najbrta .estovna utrta na 30 km 2a i€ne, s v.emenom od 1 sat, 38

rekord u ut.ci na 5000 m, pretraavil tu udaljenonza r2 min i49.6s u 8nm n9

ofAthle

UTRXA NA 25 KM

V Britanlji

Preprekama z. 7 m nuta 53,53 sekunde na natje(anju TDK Golden

(nre'n a

nom od 29 min i31,78s. Po5tavlen je u Pekingu u Kini8. rujna 1991.

Guikina)

na Sljetskom dvoranskom atletskom

saif Saaeed Shaheen (Katar, na slci u sred ni)pretriao je 3000 m s

Lssoc at on

gowrna zB ttandatd izinhje netoda nlerenja trenena i pQaenk wkgkih rckotda.

iene drii I unxia Wang (Kina)5 vreme

UTRKA NA 3000 M 5 PREPREKAMA

Medrnarodna udruga at

5kom at etskom pruenstvu u Bortonu u

Niemaakoi9. sv bnia 2004. Utrk! le zavdio za 1 sat, 12 minuta

'anate6ka'. Tek 2A01 . tAAt ie dabio svoj sadainji naztu

UTRKE

DVORANSXA UIRKA NA 4OO M

Keron Clement (sAD) previao je 400 m 2a44,57 sekundina dvoranskom natjecanj!

Fayetteville! u Arkansasu 0 sAD u 12 o2ujka 2005.

lam

Kratdhvilolit

(b v{a

aehodovaika) ponavila je 7. otojka 1982. u

M anu

rekord u

uifti

ltalii .lvoranski 4OO lrl a I€n€,

vremenom od 45.59 sekundi.

DVoRANSKA MUSKA

IIAFETA4x2oOM Ekipa Ve lke Brtanije (Linfod

;''

Chr stie, Danen Erailhwaite,

Ade Mafe

ilohn

Regis) po-

stav aje €kord od 22.11 s

ia ut(iu

V Britanj 3.3.

min

Glasgowu u

Dvoraffki rekod za i€nsku 5tafetu 4 r 2(x) m izn6i 1 mn i32,41s, a postavila ga je ruska ekipa

NA 5000 M (zENE)

1991.

UTRKA

van Abeylegesse lTulsk.) ponavild je 11.lipnja 20oa. rekord u utrci na 5000 m u Eeeenu u Norveikoi, t vremenom od 14 minuta i24,68 ekundi. E

x.ner

kftiu knjlqe u tablicana ta spotttkin rczultati na notete prohaii sve atlettke Na

rckotde. Rezultati

ut*a

nalaze se na 266. i 267.

stranici, a tehnicke discipline

WWW.6UINNESSWORTDRECORDS COM TI!'

Bft€rd 5i Ranubh Fi.ffi i Mich.el Ittld pdi $ ishi.li ..dam lElton n. 3..lrt

ko{iFnat Od

xoji J. od 5€ U lipnj! sam dotivio inaian riani udar i bio em lr dana ! k@i. Ugradi i su mi dvostru' ku sianu premdnicu i trinae( puta pokuta valisu hi pok.enuriece denb lacijom. No poiojala F opanost da temo tgubit pok@ite jstvo Land Rorera budemo i odgadali ekpedkiju, pa !m poteo mda 'poha o hodati. Nakon rjedan dana moqao

*d.mrLm.

& 2, 3nrd.taali e u OgnjG

2t. lirtop.d.

iog6 20o!,

efrII u 6l€q D Falklandr*n otoala u syd netju sing.Fuu, lddonu,

nol

i *\b.|ar,ibli { &ili B tu

r€iru

toga sM

ksm srJoudom

2003.

t'omj*tnoi ekpe

No on je mgao dobiti $mo tjedan dana qodilnjeq odno.a, pa smo putovanie mo6l onvarlti u tom rokul Nakon ito smo

2abd i tutu,

NOVIREKOiD NOVOPOSTAVLJENI

pds

ttati

i5teli no

dzgdeao em

dkli

* .

bio naiteti?

gdje je bilo wio toplo i vlarno. Tada se

joj

nilho oporaviliod alstralii@g roatona

.kp€dirila n.jvi& Fon6it onon nqdu jom -

kad

ponaii izgubljeni grad

$m pokuiav& Aabiji.

Ubar u

$m hodati po per minuta i!b@ nakon

ih k€to

ijeinju

..d.n tur.ton.

je bilo u Edu do maGtma u sin96puru,

l.n!

po deet minuta. k je po aska dva probna maratona.

ste

sto planirne 5l€d€a.

r.rmillj.li dol3t. tr{ali?

i6rd

Visinsk

Razmllljao em o lone da s ne 5mljem i<rpit i izgubiti nag!, jer nesuttadan

raw

sw moj€ ek5pedidje bile

m tecnima. Sada

nijenama i led!. Volio bih

uiid

p€nianje po

pritetim

5am trenirati

REKORD

z. iene.

MARATONI

NAJBRZI

MARATOII

NAJSTARIJA OSOBA KOJA JE

tsTRaaLA MARAToN

GURAJUCI KOLICA

Utrku le zav.iila za 2 sata,

523 dana, izmealu

minrta i 25 sekufdi u Londonu u Ve ikoi Britanili 13. travnia 2003.

25 vejaae 2002.

98-goditnjiD mitrion Yordan dk (Grika) striaoje maraton od 41,8

* aala

NAIBRZA MARAToNSKA STAFETA

ilaimla.la o6oba koia ie inr.

marator m ivim kontinen.

N4ark sin. air (ve. Britanija). Posjednji maraton inrtao je 26. orulka

iima je

Ekipa od 211 trkaia sportskog yednjoikohkog iav,"za pref ekture

2005., u doblod 24godine i356 dana.

Kanagawa istriala je maraton za

NAJvTSE

slici) za 2 sata.49 minula

knr za 7 satii33 minute u At,"niu Grikoj 10. l stopada 1976. Bitanka lennyWood Allef (r. 1911.) je naistarta iena koia je isrriala

43 sekunde na maraionu

mtraton. Nitje.a

stad onu HlratsLka u Kanagaw u Japanu 5. sv bnja 1998.

gurajufi kolica istriao je lvlkhal Kapra (Kanada, na

a se na Londonskom

maratonu 2002., za koj jerekla da

jojbitiposjednji. Lnriala sa je 14.4 2002. za 1l sat i34minute,

Kanadi26. rujna 2004. NeilDavison (Vel. B ta nija) nraao je polumararon Cily of

NoMkh u Norfolku

sat, 38

mif i8 s 12. lpnja 2005.

dobiod 90 godina i145 dana.

Horst Preis er (Njemaika)

i 1992

MARATONA U TRI DANA

NAjBROJt'llJl MARATON

Raymond Nrbbard (Ve . Britanija)

It4araton u N€w Yorku u sAD u odrZan 7. nudenoga 2004. od 37.257

prijavjenih natjecaielja zavrillasu 36.s62

MARAror{

Pau Tergat (Kenija) iitriao je maraton za 2 sata,4 minute 55 sekundiu Ber inu u Njemaikol28. rulna 2003. Pau a Radclifie (Vel. Brltanja) postavila je rekord u naratonu

[4aralon Everest poi nje na Gorak sh€pu (5212 m), a zavdava na Namche

NAJBRZE

tsrRtANr

Bazaru (3444 m).

MARATONI NA SVIM KOI'ITINENTIMA (iEI{E)

AaN TRCANJA taBAToNA

vRUfi/tI

yeiom uori€ oJior ko ionglnajuii 5 trl predme'ta

3:26:00

Rekod za teie postavila je Anne 5t€ntiford (Ve. Bitanija) 1997., a iznosl 5 sati, 15

tME I DRtAva

3:4319

preokr€iuti palaainku u tavi uodjeaikonobara G otvor€nom mlneralne vod€ na poduzavnik!)

2:47:00

preskakljuai (bez konop.a)

555:13

b*om

,I"o

NeMon (ver B

rr'te

(diice,

Roser

Rekodra muikar.e

znosi3 sata, 50 m nuta i23 ekunde, a ponav o qaje Har Roka (Nepa)2000.

Amie Dworecki(saD) postavia je rcko.d najbrze istrian h maratona na svih 7 koniinenata, ltoje kvela u

iatjecatelj..

MARAToN NA NAJVISoJ NADMORSKOI VISINI

51s.

NAJBRZT

istriaoje

1305 utrka dug h najmanje42,19s

istriao je od 16 do 18. travnja 1988. trl maratona u tridana za 8 h,22 min i31 s. Maraton u Belfastu u Ve. Britanij istriao je za 2 h, 45 mln I 55 s, u Londonu za 2 h,la m n 455te u Bononu L SAD u za 2 h, 47 min i

Bosionskimaraton prv je put odrran 19 travnja 1897. i bio je dug 39 km. John A. Ke ley (SAD)istrdaoje Bononskimaraton 6l put izmedu

lsrRaANtH MARAToNA

km lzirealu 1974. 11. pros nca 2004.

1924.

50,97 sekundi na

NAJBRZA TRI

NAJSTARIJI MARAION 15

minuta

iekunde.

DAIUM

tanlja)

6ab)

Boudai (9vk ska)

27. !!ibnj91q33. 21: liitop?99 1?es:

,,T"

.-\l

svDl{Ev 97

* (.

NAJvTSE POBJEDA U TRIATTONU (2ENE)

Iri sportaiice

osvoiile su po

dva narlova svjetskih prva-

kinjautianonur[4kheilie Jones

(AunEiija) r992.

1993., Karcn smyeE (sAD) 1990. i1995.tâ&#x201A;Ź Emma

Gney (Aunlaliia,

na slicl

discipline) 1994. i 1997. Michellie Jones osvoj la je naiviie medaliar dva zlata,

NAJVECI POLUMARATOII

sedam medaljarjedno ekipno zlato, dva ekipna yebra,ledno

ve ikasjeveara utrka BUPAva seod

pojedjnaino yebro,lednu ek pnu bron.u idvje poled naine bronce.

evvcan e'u po n'Tyn ea do South

shie dsa u britanskoj pokmjini

lyne

and Wear Ltrku oddanu 22.listopada

NAJVTSE

TONI

PoJEDt aeNtH

AJBRZT PoLUMARAToN

POBJEDA NA SVJEISKIM PRVEI{STVIMA

Haile

Gebela$ie (Etiopja) istra.o je

Dvije

pofumaraton za 58

mnuta 55lekundl

na n'aratonskom natje..nju

Arzonir

zona u

15.sijdnja 2006. Na ittom natjecanju postigao je i Phoenixu u

svletski rekord

ud(u

na 20

SAD u

2000. od 50.173 pdavljena natje.ate la zavriila su 35.822 natjecate ja.

trkai ce osvoji e $ t nas ova na AAF-ovim svjetsklm prvennvima

* u

po umaratonu:regla toroupe (Ken ja) 1997., 1998. i 1999.

ifie

Pau a Radc

NAJBRZI POLUMARATON

UNAIRAG (ZENE) Paula

N4a

rer(Aunrija) inraala je 10.

nopada 2004. u Austdji polumaraton

iIAIVISE EKIPNIH

l4ssekund.

POBJEDA NA SVJETSKIM PRVENSTVIMA

NAJvrsE PoJEDtNAet{tH MEDAI.JA NA SVJEISKIM PRVENSTVIMA Lidia timonllavuteanu (Rumunj5ka) osvojila je od 1996. do 2000. oem medalja na lMFovim Svjetsklm prvenstv ma u pol!maratonu:

tri

eklpna zlata, jedno eklpno srebro, jedno pojedinaino vebro ltri pojedinaine bronce. Rekord za muikarce dr;il far lesfaye (Etiopija), koi je od 1999. do 2002 osvojio

Kenljaje osvojila osam raslova na IAAF ov m Svletskim pruernvima u po rmaratonu u muikoj konkrrenclji:od 1992. do 1995., 1997., 2000., 2002. 2004. Najviie ekipn h pobjeda r tenskoj kon kurendji oitvari a je Rumunjska, ies! od 1993. do 1997. i2000.

-Y I

BRZO HODANJE NA 20 KM (ZENE) .) olimpiada lvanova {Rusija) drzi svjelski rekord u ceslovnom blzom hodanju na 20 km. Rekordno vrijeme od t h,25 min i41 s postiqla je na svjetskom atletskom pruennvu u Helsinkiju

resre u zrauz

Sto nitlite, zaito te naratan na attetsk im natkcanjina

tftibai

42.195 n7 Ta udaljepvi je put istaana na Olnpijskin igrana u Lonnost

donu 1908., a iztacunata 1e tako da utrka pome isprcd dvarca Windtot a zatrii pred potasnon lo2an na olinpii-

(Ve. Bitanila) 2000., 2001. i2003.

n.jbdu cestomu

hn, s vremenom od

FinskojT. kolovoza

2005. *

;.\_

Fb fe

Iu udalienott ipak niie sluibe no prihvati I a A4eduna

DRAGSTERI

PNVA

vozActca u zAvnlNtct IPRO SrOC'O Er ca EndeE (SAD)

postala je prua Pro Stock NHRA (Natiord/ Hot Rod

PRVI

aiiociationl koja je doi

POBJEDNIK?

do zavrinke na narjecanju

UTRKE INDY 5OO

Ameriquest lMortgage Nationals u Chicagu u ameriikoj saveznoj ddavi

I pob jedio je 30. svibnja

Maman

Wasp

ra ptuoj

nois u listopadu 2005 U zavrinol

utrciizgubilaje od lasona Linea (sAD)

utrcilndianapolis 500 ( ndy s00), s prosjeanom brzinom

od 120,06 knr/h. Ta je utrka u poietku bila poznata pod nazivom'lnternational

PRUI fOP FUEL DF/.GSfER KOJI JE PROBIO GRANICU OD 3OO MII.JA NA SAT

Kenny Bernnein (sAD) utaoje u

lsiopada 2005 u Chicagu u ameriikoj

lohn Force (sAD)osvojioje l3 NHRA

saveznol dr2avl I Linois postigao

prvennava u kategor

rezulrat od 4437 sekundi.

1990., 1991., od 1993. do 2002. I 2004. Force je 10. oiujka 2004. u Yorba Lindi

nat ona s20. ozujka 1992.

SEZONI Tony stewart (sAD)

metra u tqp Fuel dragsGn, bio je Anthonv schumacher (5aD), kol ie 1.

Eudweiser K ng kad je prcbio bl?nsku qranicuod 300 nr lja fa sat (482,8 kva lfikactanra za NHBA Galor-

ZARADA U NASCAR

NAJVISE OSVOJENIH PRVENSTAVA U FUNNY CAR DRAGSTERU

povijest u svonr Iop f.reldragsteft,

kn/h) vozeai brzinonr od 485,5 kn1h u

*NAJVEEA

NAJBRZA UTRKA U fOP FUEL DRAGSIERU . voEaa koji je najbde pre5.o 4o2

NAJSTARIJI

VOZAt

KOJI JE POBIJEDIO NA PRO SIOC,( UTRCI Warrenlohnson (sAD, r 7 vpnja 1943.)

r vozaiica koja je najbrie preila 1u)2 metra u lop ftre,

u Denveru u Koloradu

godine

l3 mllijuna dolara 2005.

dr;av Kalforriji

Motorplex u Dallasu u Teksasu u SAD-u post g a rezL tat od 4,458sekundi.

koju i€ postigao funny €,1

NAJVISE UZASTOPiIIH POBJEDA NA TJTRKAMA TOP FUEL DRAGSfERU

FORMULA

Anthony khuma.her (SAD), kojivoz

NAJVISE 'NAJBRZIH KRUGOVA' U KARIJERI

dragrter amer ike vojske (vid 255. strankr), p6tav o je NHRA rekord

Vozaa s

pobledrjual na pet uzanopnih utrka.

cher (Njemaaka),

khuma.herdrzi rekord u * naivi:e uanopn'h zavrtnih vo:nji (7) * najviie wastopnih pobieda (20)

2005 imao aak 69. schumacher dr:l i r€kord ?a voraia s hajviSe orvojenih velikih nas.ada, 5 8a pobjede

lop

Fue/ dragste.u. sve

rekode postavloje u sezofl2005, a njegov pobjedn

-i'

cdr:

postjgao blzinu od 536,84 km/h iz stida u votnji, ito je naiveaa brzina

na Ltrkama u

furny

draqsa€ru bila ie N4elan e Iroxel 6AD), koF je u lstopadr 2005 na utr.iTexas

naFtarjije vozai kojije pobled o na utrkana POWEBade Pobljedioje na tri utrke 2005., od koiih ie posliedrla bia Mopar M le High Nationals

u .meriakoj savez'roj

ikinlz

nastavio se

najviie'iajbr, h krusova u

karllerl u Fomuli I je

Mkhaelkhum&

kojilh je od

1991.

od 1991. do2005., kao lrekord za. najvi:e osvojenih bodova u karii€ri u Fohuli l, s 1244 bodova. Ostal e sh u n a (h e rove rcko rd e no2ete prcnati u tablki na

DRIFTING

NAJVISE OSVOIENIH BRO'I POAJEDI\IIK

DAIUMI

aNaivilepbj9dalkMnruktod 183F{ai(nalija)

1q61-2005.

REKOAD

PRVENS'AVA D'I DRIFT SERIES IRL

34 Michaelsdumader

(i6ka)dvaputje pobijed o na ptuefnv ma Dl Drft Damlan M! vey

_ Najvile pobjedan erona(vuat)

series lRLr 2004 i 200s Najvite bodova u

ido sadaju

Danica Patri.k (sAD)

kao prua vozaiica kojaje vodla na

utKi lndianapo vodlla je

is 500. U sv bnju 2005.

tri puta

u ukupno 19

krugova. Patrkk, ietvrta iena koja

ut*u itoj€

pobjednlka Ltrke lndianapolis500 u

dogodio

5e 25. 5. 2003 , kad

je Gilde

Fenan (Erazil) pobjedlo na 87.

utr. lndy

om canrcneverom (Braz l). Bila je

19.

sijeanja 1984.) bilolesamo20 godina i

kadje zavriioveliku nagEdu Blazila na iestom mlestu 26.3.2000 67 dana

s€zlikom od samo 1,2475

najmanja razlika pffa

trl

VODE.E STARTNE POZICIJE NA UTRcl DY 5OO

ck [4ea6 (5AO)

svo]

o le gest vodecih

slartnih pozkija: 1979., 1982. 1986,

VELIKIH NAGRAOA izmedu 1961. i2005.

T{AJVIIE UTRKA NA VELIKOJ NAGRADI BEZ POUEDE se

OBI|EU S NAJVISE OSVOJEI{IH VEI.IKIH NAGRADA HillM Ertanija) bio je svterski atriputa zavriio je

pruak 1962. i1968..

Svjetsko prvenstvo u Fomuli 1 na

drugom mjestu. Njegovsin Damon ponao je svjetsk pfrak 13. 10.1996.

'.i.

,,h

Ie52.-re53.

r9€9

1993.

2{)€

And@decsarL

1991.-2004.

NAJMAI{JA PREDNOST NA UIRCI INDY 5OO

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJENIREKORD

NAJSTARIJI POBJEDNIK 5OO

Al Unser (5AD) pobiiedlo ie 24. 5. 1987. na 71. utrcilndianapolir 500, u dob od

godine i80 dana pobijedio na 36. Lrt(i lndlanapolis 500 30. 5. 1952.

NAJMTADI SVJETSKI PRVAK FORMUTE 1

Najm adi vozai

kojije osvo-

jio svjetlko pryenstvo FoF mule 1je Fernando Alonso

r 2e. srpnja kojije pryl nadov

(Spanjolska, 1981.),

ovojio 25. rujna 2005.

lnte

agosu u Brazilu, u dob

od 24 godine i59 dana.

naj'rlaili voai kojii€

dob od

22 godine

i26

nagradu Madarske 24. kolovoza 2003., vozet

KONSTRUKTOR 5 NAJVIIE OSVOJENIH

Ferrari(talija) o5vojio j€ 183 utrke

ut*€.

1988., 1989. i 1991.

Graham

pobjede

Naimlaili pobjednik ie Trov Ruttman (SAD), kojile u dobiod 22

trcaa najnapetija zavrtnica u povijesti

ratjecatelja u pov jest

andrea de cesaris (ltalija) natjecao od 1980. do 1994. na 208 utrka Fomule 1 be, ijedne pobjede.

utrka bez

1977,1993.

plasimnim, takoder ilanom ekpe, He-

blaleto

rbjvii

UIRKE INDY

sezoni2006. Njegovposljednj uspjeh

Buduaida jeTony Ka'raan (Brazll) doiao

NAJMLAOI VOZAt 5 BODOVIMA I{A SP.U

vcllo, nrg

Roger Penske (sAD)! asnikje ekipe od

na ciljtreai,

Jensonu Buttonu (Vel. Brltania,

na ino.

500 s pr€dnoku od 0,299 s pred drugo-

natjecala na ndianapollsu 500,

je poiela izavrtila ietvrta, najboljirezultat neke vozaiice

glllij-e.l

najnapetijol zavdnic !r povijest ut*e lndy s00. Raz kajebila samo0,043s.

NA UTRCI ll'lDY 500

je u povjest

e-ii(klEtruktq)

Unser ml. pobliedioje24.5.1992. scotta Goodyeara (obol ca iz sAD-a) u

A *INDYCAR NAJVIEE POBJEDA

5OO

2004.

PRVA VOZAaTCA KOJA JE VODILA T

NA UTRCI INDIANAPOTIS

Midaelsdruro.hs

0talija)

2004. Kazama Yasuyuki200s.

!'ajvjezlpoqtif

je osloj o petlozata. Trcjicajapanska vozaia voz a iu automobil Nissan 515 Slvia: NobuteruTanl9uchi2001., rMlki Ryujl

2004.

(Njenatli)

?g i"*l (-r"lijil . 256 Ri@doPate(nallja) _ 'nB lyittlg-astopniltpo,bjsqi ! 4b.4o45@l(rErija) Na.!}e uanopnii pobedj t Arb;Gn;G;zi[ Najvi\. bodov€

NAGRADI D1 Ve ka nagrada Dl u drftmgu oddava god ne od 2001.

IrA

rMiAatsdrilmdd (Njend<$)

NAJUSPJEINUI AUTOMOBIL U VEI.IKOJ

se svake

euoi(voao

1qS1-2m5.

iNjq'i.!i)-

i4..3"0'R'i

rualuuol vozlc NA SVJETSKOM PRVENSTVU U

nelt.tu

Najmlad vozaa koji

natle(ao na

svlerskom pdennvu u reliju Fcd6raton

lntemationale de

Autonobile \FtA) je

rari[4atti Latvala (Finska), koji se u dobiod 18 godina i6l dan.atje(ao na 50.Acropola € iju u Ateniu G(kojod 5. do

8.lipnia 2003. Latvalasudie

lovanje na utrkama uskladuje ra iko sk.n obvezama zas qumo je

t .

NOVIREKORD IiIOVOPO5TAVLJENI

(ORD

NAJMI-ADI

voznt rorr JE POBIJEDIO NA NASCAR UTRCI

Kyle 8u<h (SAD, L 2.svibnja 1985.) postao je 4. rulna 2005.

pobijedio na

utd

NASCAR

NEXIELC!p5erl5 BuKh le u dobiod 20 godina 125 danatma om razlikom potLkao prethodni

rckord Dona da TnomaF (saD), kojije bio samo ietiri

NArvtJE NAsLovA PRVAKA Najvii€ pobjeda ia Nacionalnom pr

pobijedila n A5<AR prvenstw !'linston Cup. Bobby je pob tedio

NASCAR

vennvu, sedam, postigaojeA.I Foyt (sAD) 1960.,196r., 196r., 1964, 1957.,

1975. 1979. P0eien/o kole setrenu-

NASCAR te krat ca za Nationri Arso.;a-

taano naz va FedEx serierChampion.

tian lor Sto.k

5h p nekada 5e zvalo AAA (Amercan

n. na udruga za utrke serijskih .uto

Automoblle Assoc at on, od 1909. do 1955), zatim USAC(U5Auto C 0b, od

smo

1956. do 1978.). zatim CART (Champonsh pAdo RacingTeam' od 1979.

do 1991)te ndycar(od 1992. do 1997).

PRVI DEBIIAI{T KOJI JE POEIJEDIO I{A PRVEIIISWU

Nig€lManse (V Bitanila)uiaoje u po vilen 1993. kad je postao pryidebitant ko| te pobijediona lnd}(ar pruenrtlu. Manselle 1992. pobij€dio ina ajetskom ptoenltlu Formule 1 itakoponao t prvivoEat kojije o6vojio oba n slova u dvie rebft zarcdom.

NAJVTIE PoBJEDA U LIGI PRVENSTVA

5am Hornish m. (sAD)dvaput je pobljedio na pruenstvu RL-a (lndy Rac nq

Leaque) 2001. i 2002.

PRVI VOZAC KOJI JE U

rsroJ sEzoiI POBIJEDIO NA

INDYCARU I INDYJU 5OO

Britan ja) u istojje sezoni, 2005.,

lnd anapoli5 500.

NAJMANJA

2000., a nlegov brat Terry 1984.11996.

PoBJEDNTCKA PREDNoST Car

Auta Raeing lNa.iG

mobila). Ricky craven st saol€ na cilj 0,002 s pije Kuda Buscha (obo ji(a iz sAD-a) I pobijedio u najnapetijoi

zavrinkineke NA5CAR ut € na stazi Da ington u Darlngtonu u Jutnoj Karoliniu sAD-u 16. orujka 2003.

PRvt

vozaa KoJt

A5CAA

POSIJEDIO NA UTRKAMA TRI SERIJE NA ISTOJ SIAZI Eobby Labonte (sAD) pobiedio 2005. na svojojprvoj NAS(AR

11.

utrc serie

Ccltsman na nazi[4an n5vile u v rgini] u sAD-u. Labonteje tom pobjedom ponao pryivozai koiije pobjedio na qe

gavne NASSRse4e (utrk€ kamona,

8u(h

Nexte kup) na inolnazi. Bobby Terry Labont€ (takoder iz

saD-a)

pona

pw.

braaa koja

prvi vozaa koii svojoj karij€ri osvojio i

Bobby Labonie je I

r€riju

&.dr i rUscAR

NAJV|SE POBJEDA NA INDYCARU U KARIJERI

a. L Foyt (sAD) pobijedio j€ na ukupno 5T lndycar utrka u svojoj karljeriod 1960. do r994 Foytle osvojio naivi;e

lndycar prvensrava u larijeri, iak sedam. za

dr:iisvlettkirekord

naivite ,apoaerih urrka

hdianapolis

500, s 35 utrka

izmedu 1958. i

1992.

ilnivo:aai6 s EjvEe pobi€da na r€liiu PariaDakai Pru ie put po9a

bijedio 1987.,

l989.do

a zat m

joi

puta od

1991.

{o6rruktor

po.

s najviSe

bj.da na Eliiu Parir.Dak.r ie Mltiubish (lapan),5

10 pobjeda od

1985. od 2005.

NAJVISE POBJEDA I{A RELIJU PARIZ.DAKAR

ZA MOIOCIKLE Stephane Peterhanlel (Fr.ncuska)

pobljed oje na rclii! Pariz Dakarza motocikle rekordn h lett puta, ito od 1991.

a FUEL DRAGSfiER i NAJBRZT NHRA rOP

Najveaa

b?ina lop

Foe/

REtI

dm€iikoj saveznoj d davi ohio 25. svlbnja 2005. u

dragrteru

Hadman nED.

aak pet pobjeda na southern 500,

najstarljoj utrci NASCIR serje, poniglisu cale Yarborcugh (sAD) 1964.. 1973.. 1974 , 1974. i 1982- te JefiGodon (sAD) od 1995. do 1998. i2002.

HRA DRAG

ptuaka u reliju od 1995. do 1999.

1976.

1977. u

iIAIMLAOI SVJETSKI PRVAK U RELIJU Colin [,,l.Rre (Vel. Brtania,

Lan(ii.Walter Roh (e

obojica z biwe Zapadne Njemaake)

nen

makijem, obojica iz Finske) od 1999. do 2001. u Mitsubishiju i2002. u suballru.

AJVIIE POBJEDA NA REIIJU PARIZ.DAKAR Ai vatanen (Finska) pobtedio j€ na reliju Parz'Dakar €kodna4 puta, ito

]

prvenstvu POWERade 2005.

ponavi svjetski pruak L 5.

funny caru

najmanjom

NHRA natjecanja.

NAJVIIE POBJEDA NA

RELIJU GUMEALI. 3OOO Kim schm tz (Njematka) ortvarioje

suvozaaem Rinom Mannis€n-

Gary scelzi (sAD) osvojio

titulu svjetskog pruaka na

itprcd Rona Capgsa (SAD),

kolovoza 1958.) osvojio je narlov svjetskog pruaka u rclju 199s., r dob od 56mo 27 godina i89 dana.

suvozaaem Chistianom Geistdorfercm,

drugom automobil! te TommilvEki-

NAJV|SE PoBJEDA NA UTRCI SOI'THERI{ 5OO

UIRKE}

MOI{TE CARI.O

1980. i od 1982. do 1984.. svakl put u

IFUNNY CAR,

POB'EDA I{A RELIJU

sandro [,4unari(]ta ija) 1972., 197s.,

Hebronu u

itAjvtlE uzAstoPr{tH

iet d uzanopn. naslova svjetskog

s.humacher (sAD)

NAJNAPETIJA ZAVRSNICA PRVENSTVA

I'IASLOVA SVJETSKOG PRVAKA U REIIJU

NAJVISE POJEDINAINIH

Trivozah pobljedil. su po ietniputa na reliu ftronte ca o. Rekod dijere:

1998.

Tonrmi lvlAki'ren (F nska) osvojio je

d.agsle/a na kraju 402 nr duge naze bila je 540.98 knth. Reko.d je ponavio Anthony Lr

do 1993., 1995., 1997

dvije pobjede na reliju Gumbrll3000: 2001. u Mercedesu 8tabus EV12 l'regacar i 2004. u Meredesu C13000. Utrka Gumbal 3000 privatna ie utrka

pryiput oddana 1999. iotada

svake godine vozina javnim cenama.

NAJDUZI REtI Najduii rcli svih wemena bio

r!r*e

Singaporc

Airlin6

dug aak31.107 km. Natjecatelji ru k€nuli

Cwent Gardena u Londonu u Velikoj Eritaniji 14.

za 1977., a

isprcd Opeme

db$b4^.&

kdo@

utlk! :alrlili

k{e

u 5yd-

neyju u Austaliji2s. rujna 1977. Pobjednitka ekipa u

est

vu Eritanaca Andrcw

Cowan, Colin l,lalkin i

Me(edes 280E. Na dicije p karana nje matka €kipa u wom-tr.bantu €o1R u kenijskom podruaju Ulu 17. 12.

*AIE.':

2CD3.

NAJVISE UTAKMICA U AFL-U KAO KAPETAN EKIPE

Stephen Kernahan (aunralija) odigrao le 226 rzanopnih utakmka u

AFlu (Aunralian

kao kapetan ek pe,

Footba lLeague)

igrajuiiza

Carlton od 1986. do 1997.stephen na slk driikup Pryennva AFL_a za 1995. na FareweLlGame

Breakian

Launchu 16. svibnia 2005. u Nrelboumeu u Alnraliji. Cadton

je Pruenstvo AFL-a osvojlo

NAJVISE NASLOVA VODECEG GOLGETERA U SEZONI

D ck Lee

(Aunralija) blolevodeaigo ge

ter uezonama AFL'aiak 10 Plta qra iuai za Colinqwood od 1907. do l92l

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVLJENIREKORD

*NAJBRZE BACAI'IJE LOPTICE U SOFIBALLU AaENE Zara l,lee (Australija) bacl a te za

NAJV|S| IGRAC

AFL.A Najv

jilgraa

AFL

aje Aaron

roftbdl/ bEinom od 111

loptlct kn/h na

snlmanju emisije G,Dn€tt World Re cordr u nudlju

postaje seven

N€r

work u sydneyju u austra -

NAJVISE POSJEDA NA SP-U U KONFBALLU

Toje natlecanje pruiput oddano 1985. kao dio svjetskih igira. Nizozemskaje pobjedivala svak put i osvoiia rekordnih ien naslova 1985., i989., 1993., r997., 2001. i2005.

NAJVIEE POBJEDA NA

FINALNIM UTAKMICAMA je nastupio u 126 fina a je israo u viie, collnswood Gamo rekordn h 157 finala) ipobijed o 69 puta. Ekipa kolaje pobijedlLa u Essendon

najvi;e velikih finala i€ carro'

sa 15 pobjeda u 29 utakmka. Walesu 8. svibnla 2005.

.NAJVISE NASIUPA NA

sandilands (Aurtralija), visok 2,11 m, kojlie od

MEOUNARODNIM

2003. do 2005. igrao za

UTAKMICAMA

AUSTRALSKI NOGOMET (AFt)

NAJVISE UZASTOPNIH

UTAKMICA S GOLOVIMA

NEfBALL

Peter M.Kenna (Austra ija)zabio je barem jedan gol na svakoj od 120

uzastopnih utakm ca igraltaiza Colingwood od 1968. do 1974.

Republ ku i Nov Ze and od 1994. do 200s.

NAJVISE UZASIOPNIH

NAJVISE NASLOVA

INTFRNATIONAT.)

VATERPOLU

RULES SERIES Natjecania za lnternationa Rules series se svake godine od 1998., a po puta naslovsu osvajaleAustra ija (2000,

odriavaju

ietii

2002., 2003.

snlmanju emlsije l'6t6 de tous d-ca Re.ords u

. ,.'

NAJVBE GOLOVA U XARIJERI rony Lockett (Aurtra ija) postlgao ie 1360 golova igrajua za St. Ki du l Sydney Swanse od 1983. do 1999.

DODAVAI'|JA U

Maxlme Lepinoy iN cho as Br 1to postavlLisu rekord

i2005.)ikska (1998., 1999., 2001.

i2004.). Ekipe is'aju jedna protlvdruge u hibrldnoi iqrl r elementima aufa skih pravila i galtkog nogometa. Pobjedule eklpa s najviiim

'"1,

AJVIIE

UZASTOPI{IH EKLIPSI Aex zerbe (sAD) postisaoje 26 ek ipsi s loolbagom na sn manju emisjje |eG de lour /€s necords u Biscdtrosseu u Franc!5koj30. ipnja

resre

r.r

zuur

'Le ptiri'

i'e kl ipse' d io su vjeitina u tlabo.lnon stilu

ttikova noiete naci na

2404.

RUKOMET

O NAJVISE

NAJV|SE osvoJENtH EUROPSKIH KUPOVA

POBJEDA U

zAvRSNtcl

(MUSKARcD

PRVENSTVA IRSKE U HURLINGU

Barceona 6panjo 5ka) pobijed la je u Lig prvaka iak sedam puta 1991., od 1996. do 2000. t€ 2005.

Najvlie pobjeda u zavrinici

NAJvtsE NAsLovA EUROPSKIH PRVAKA

(MUSKARcD

''$t i^ vt4

Najvie nasova europskih pruaka

1994., 1998..2000. i 2002.

NAJVISE NASLOVA ZENSKE RUKOMETNE

HOKEJ NA TRAVI

EUROPSKE LIGE

2002. Na slkisu Notue:anke Karcline Breivang (lievo), Katja Nybers (u 5rcdi ni) lGro Hammerseng (dernot

s Ru,ki njom Ljudmilo'n Bodnjevom (kleii) na iestom zenskom europskom pruenstvu

NAIVISE PoBJEDA u SVJEISKOM KUPU ZA MUSKARcE

Notueika je osvojila tri naslova ,enske rukometne europske lige: 1994.,1996.

osvojila je reprezentacija 'ukometu Svedske, kojaje pob j-"d la iet riputal

Ptuenstva lrske u hurllngu, tak 30, ostvaria je ek pa Corka od 1890. do 2005. Na s icije nrjelac Corka Ben o'connor (l6ka) koji slavi pobjedu

eoje ekipe

prot v Galwaya u zavrin ci Ptuenslva luke u hurllngu

NAJVISE NASLoVA OLIMPIJSKIH PRVAKA (ZENE)

11. rujna 2005.

Danska j€ osvoli a tri ol mpilska z a-

ienskom rukometu:1996,

2000 i 20M

Reprezentacija Paklstana osvoj la je Svjetski krp u hokeiu na trav

rekordna 1982.

ietiriputa

1971., 1978.,

i 1994.

I,IAJVISE

POBIEDA U

u rukometu 14. prosinca 2004.

svJETsKoM Kupu zA ZENE Reprezentac ja N zozemske osvojila je svjetsk kup u hokeju na

KANADSKI

travi(ak pei putar 1974.,

NOGOMET (CFr)

1978.,

1983., 1985. i 1990.

I,IAJDUZI POVRATNI UDARAC NOGOM U FINALU GREY KUPA

NAJVTSE

Najdu:i povratni udara. nogom u fina u Grey kupa iznosi9sjardi(87,7 m), a zveo qa le Tony Tompkins (sAD) za Ed

Got-ovA NA

MEDUNARODNIM UTAKMICAMA sohai Abbas (Pakistan) postisao je ukupno 274 go a od 1998 do 2004.

monton Eskimose prot v Montrea

Alouettee 27. 11.2005. Eskimos pobijedili

rezultatom 38:35.

FOOfBAG

*NAJVEE PoRAzA ZAREDoM U FINALU GREY KUPA Rough de6a

Ek pa saskatchewan

(tada poznatih pod imenom Regin.) zgubila je pet uzastopnih utakmka u

finalu Grcykupa od 1928. do 1932. Ukupn rezultatsv h utakmka b o je 102:15 za njihove protivnike.

NAJvtiE uzAsroPt'rH 'PoNtRU(tH LEPTTRA'

va,ek Klo!da (aeika) ponisao je iak 35 uzanopnih poteza 'pon ruiileptir s footbaqom na snimanju emisije a'ete de lo.rs /et,9e.ords u Arqelas-cazonu 6.

ypnja 2005. WWW,GUINNE9SWORLDRECORDS

COM 22'

itAlvtsE iIASLOVA LIGE PRVAKA (MUSKARCO

aak 13 nas ova Lige

ekipa CSKA iz Moskve (bivil 555R) od 1959.

* PRVACI

do 1991. U Ligi prvaka natjedu odbojkaiki

klubovi, a odrzava se svake godine.

SVJETSKE ODBOJKASKE

se najbolji eu rcpski

tIGE

NAJVISE SMEIEVA U MINUTI

(MUSKARCT)

aetveroalana ekipa izv€la ie devet

odbojkaikih smeaeva u jednoj minLrti, a rekord su postigli ftancuzi Stephane l,lathur n, Denis Damel, sebastien Le Boste istephane Faure

t?t6 de loor /€t Re.ords u sou acu u Francuskoj 15. na snimanju emitije

Ddava , naiviie osvojenih nadova pryaka svjeake odbojkaik€ liseje ltalija (na dici u bljelim dresovima), koja je od 1990. do 2000. pobijedila aak osam puta.

kololoza 2005.

IIIAJVISE OLIMPIJSKIH MEDAUA U ODBOJCI

OSVOJENIH TURNIRA U ODBOJ€I NA

(MUSKARCD Td sponaia dije e rekord triosvojene ollmpijske medalje: Jurii Mlhajlovia

O NAJVEEA ZARADA U KARIJERI U ODBOJCI NA

PIJESKU Karch Kir.ly (sAD)

pra*. m

AVP

mjvia. nsloYa tumlrima, iak

osvojio je aetiri naslova ,vjetskih pr-

NAJVISE UZASTOPNIH PREBACIVANJA

Nancy R€no, Lisom Arce,

Miety lray iElaine Youngt. rrcnutaano joj je partneica

f edet aioh tnE n

ati o nal e de

i6ku

iIAJVISE OLIMPIJSKIH PRVAKA (MUSKARCD

ODBOJKA

NAJVIIE NASI.OVA DRZAVNIH PRVAXA

Ekipa Changor de Naranjito iz Mutke nacionalne odbolkaike lige Porto ka osvoj la je nas ov pryaka 20 puia od

odbojka na pije.*u igra 5€ od 1996. na otimpiFkim igama, a 5AD ie dlaput pc

1958. do 2004.

biedio u muikoj konkurcnciji. U Atlanti s1r 1996. pobjediliKarch K 6ly i Kent

NAJVISE iIASLOVA EUROPSKOG PRVAKA (MUSKARCD rkipa bivieq sssR-a orvojilaje

par

pobijedii5u

BalantoiE c Fonoimoana. &azil5ki Ricardo Alu santo6 i Eman!€l Rego

osvojio je u atnu m€dalj!

Ateni

2Cr04.

turneju u

2005

bacivanja lopte p€ko mre2e tako da je

a u Sydneytu 2C,00.

Angelom Rock, Cammy clarell, Lindom chisholm,

NajvetLr novianu nagradu,

qaki put loptu odbila druga oioba.

Dain

lgratica s najviie osvojenih u odbojci na pije5ku je Holly McPeak (5AD), loia je od 1993. do 2005. pobijedila tak 72 puta. McPeak je pobjedivala s

tumira

tuk 7,28 miliuna dolara,

odboiclna

i,vedeno je ukupno 49 uranopnih prc-

5tefi€r

ibroncu 1992.

I{AJVECA I{AGRADA ZA SVJETSI(U

Yol/er?bal/ za 5vleBku

coid5 u soulacu u rrancuskoj 18. 8.2cr0s

1988.

IURIE'U

ODBOJKA 1{A PIJESKU

Na snimanju emisije l'Ete de lous /et

brcncu 1964. te 5t€ve Immont (sAD) kolije osvojio zlato 1984.

vaka:1997., 1999.,2003. i 2005.

144

PIJESKU (2ENE)

kojije osvojio

ato 1964. i 1968. re broncu 1972., Katsutoshi Nekoda (lapan) koji je osvojio zlato 1972., yebro 1968. i z

Svjetsko prvenstvo za mdkarce i Zene

na natj€canjina od 1979. do 2005.

Pojarkov (bivai sssR)

NAJVISE SVJETSXIH PRVAKA (MUIKARCO

prvije put oddano 1997. Blazilskipar

z.radioje Gkordnt

J.0/b02J oorara na llJroenrm AvP turni ma do k6ja lezone 2005- Ka(h j€ owojio i

NAJUSE

naslova eurcpskog ptuaka u odbojci .d 1S50 do l9q2

* .

tilovt RExofiD NOVOFOSTAVUET{|RIXOiD

www.6utNNEtswo

NAJMANJE POEIIIA U

IGRAI S NAJVISE

POIUVREMENU

= f

POSTIGNUTIH POENA U

New Orleans Hometsl ponig is,.)

ramo l6 poena u drugorn po uvremenu utakmice protv Los Ange es Clippetsa 1. orujka 2006. u Los Ange esu u Ka ifornlji u 5AD u izg!blli 589i67. Flonretsi su promaiil u 21

pokriaju,aredom lzabiisamo

s koieva D igre

34 pokLrlaja.

postiqao je 15 poena u petominutnorn

produietku 19. sijeinja 2005. protiv seattle Supe6on csa u Seattleu u Washingtonu u sAD-u. Time je srui o

prethodnirekord od l4poena kolije postavlo Butch carter (sAD) iz lndiana Paceua protiv Boston Cellksa

NAJVISE UTAKMICA OCA PROTIV SINA Mike Dun eavy n. (sAD), trener Los

PRODUZECIMA Earl Boyklns (sAD) z Denver Nuggetsa

20.

oiujka

NAIMLAOI DOBITI{IK NAGRIIDE ZA NA.'KORISNIJEG IGRAEA

Angeles Clippera, vod oje aak 11 puta od lijeinja 2006. svoju ekipu

m. (sAD).

dobitnik nasrade,a najkorisnijes

TRENER S IIAJVIIE

DOAIVE IH UTAXMICA PhilJa.kson (SAD) dobloje aak 175 utiknka kao trener Chkago Eu ha od 1989. do 1997. iLos Aigees

I'IAJVIJE KOSEVA Iz IGRE U KARIJERI Kareem abdu labbar (sAD) zabio je iak 15.837 koieva iz 1989. u Naciona nol

(NBA),

Par Riley (sAD) na

* x.ner

Bejzbot ad nilja zaw'nacianatnin hobikn Arr,e ke'. Ako Zelite domati neita viSe oton papularron tpottu i njesavin rekordenna, do wtina k cta akrchete stanicu.

koiarkalkoj

igrajuiiza Miwa!kee

lgi

Buckse

PRVI POEETNIK KOJt JE OSVOJTO NAGRADU JEST' EOY.'EK

Bei Gordon (SAD)iz Chicago Bulsa prvije poietnik kojije osvojo NBA nagradu jeni io[iek, koja se dodjeljuje najbojem islaau ise u rczervnom sastavu. Gordon je igrao na sve 82 utakm ce u sezoni 2004./05., a u 79 utakmka

uiaoje

kfupe.

Prosjek mu je bio 15,1 poen,2,6

UDAUEoSI

*2akucvanje, mjvete s

udarj€nosti

lorurom naprijed {tEmpol n)

(tdporin) p6t9nlt9rarcm (mu!kad) <ci dg.ol tujv<e ud3 ienc5ir/iere) <r 6!-_: ! r:r<e t€f -d es.<,i Najdate akwavanF

Najdaljikoi Koi oon qnul ! najvec uda jenonl

TRICA U NBA KARIJERI

:i,

Regsie lvliler (sAD) postigao je rekordnih 2560 trica 2a lndlana

karier od

1987. do 2005.

t' T

RE(onDEi/DRZAVA

;2;

lonaihoi Ttibo;

m 2485s

lrtR.lvlse.>

Matejrmti. €tdeniia)

27,49

p -+..)

mjenu sa 155 postsezonskih pobjeda kao trener Laketsa od 1981. do 1989.. New York Knkksa od '1991. do 1994. i Nl ami Heata od '1995. do 2002. te od 2005. do danas

46m 7,52m

igraia na NBA A/l5tar utakn' icama. Pottqao je 29 poena u druqom poluvremenu ipotaknuo ek pu noine konferencje da porazi zapadnu konferenciju s 122:120 u Hounonu u Teksasu u sAD u 19. veljaie 2006.

drrsom je

skokova i2,0 asisien.ije po utakmki.

FE(ORD

LeBron James (sAD) postao je u dobi 2l god ne I 5l dan najm ad

Lake6a od 1999. do 2003. te od

gre u svojoj karileri od 1969. do odigrala je 282 utakmke 2a New York Liberty u Zenskoj nacionalnoj koiarkaikoj iqi (WNBA) od 1997. do 2005.

PLAY.OFFA

NAJVISE ODIGRANIH UTAKMICA U KARIJERI KOSARKASIcE

protiv Go den state wadorsa 2a koje igra njegov s n N4ike D!nleavy

t' J*

1984.

fGiiBka)

Eya Ho.n (tzrae) chr nophs Eddy 15AD)

a r*n Fdr.c:

rsADr

ntruEt

dBr

il*': .

+. *

NAJMLAo| tGRAa 5 POSTIGNUTIH POENA U NBA KARIJERI 5OOO

LeBron lames (sAD, r.30. proslnca

NAJVIEE

JESTE LI ZI{ALI?

NASI.OVA PRVA(A Hounon Com€tsi osvoji i su rekordna aet naslova prvaka od

1997. do 2000.

NAJVISE KOIEVA IZ IGRE

Lisa Leslie (5AD) postig a

je 1743

1984.) ponigao je 5000. poen u dobiod 21 godine i22 dana igrajuil za cleveland Cavalierse

od 1997. do 2005.

proriv utah la22a u 5alt Lake

WNBA kari,eri, iak 1137 u 273

citylu u anreriakoj saveznoi drzavi

utakmke, postlq a letakoaler

Lisa

Utah 21. sijetnja 2006.

Les ie za LosAngeles Sparkse

koia iz igre

za Los angeles Sparkse

Naiviie slobodnih bacanja u

veti

1997. do 2005.

ilarvrsE

WNBA

AGRADA ZA OBRAMBENOG

rcRATAGODINE

NAJVEEI PROSJEK POSTIGNUTIH POENA

Bloker vi5ok 2,18 m, Dikembe Mutombo (Dernokratska

Cynthia Cooper (5AD) ponigla j-" 2051 poen u 124 utakmke za

Repub ika Kongo), osvojio je

Hounon Cometse od 1997. do 2003, aime je ostvarila

poena igrajuaiza Los Angees Spark' najviSe pGtignutih 5e, iioje poena u W'IBA kariieri. Napokon, kta iqraika izvea le

rekordnl prosjek od 21,0.

Ticha Penkheiro (sAD) zvela je 1s91 asinenclju u 240 utakm ca

SUDAC S NAJVISE REDOVITIH UTAKMICA

Dick Bavetta (sAD) sudio je na 203s redovitlh uiakmka do 8. ve jaie 2006., nadmaiivi rekord lakea o'Donnella (sAD) ,a najvlie 5udenja na redoviim utakmkama u Povijesti NBA ige. Bavetta nlje izottao ni

jedan dan s pona u svojoi 31-qod injoi NBA kar jerl.

igrajual za sa(ramento Monarchse od 1qS8 do 2005.

dugoje 28

NAJVISE BLOKADA

ponigla rekord za

TRENERI 5 NAJVISE

osvo.tENtH

Atlanta Hawkse 1995., 1997. i 1998. te Phiadelphia 75erse 2001.

NAJVISE ASISTEIICIJA

iak 2540 skokova lgrajuaiza istu ekipu od 1997. do 2005., i me je

naivise ikokova u WNBA karij€ri.

nagradu Obrambenilgrai god ne NBA lige iak ieti puta, igrajual za

ne,

S prcsjekom od 17.3 poena po utaknrici, Leslie je ponigla 4732

NASLOVA Dvojic: trenera owojili ru po devet NBA prvenstava:

NAJVISE UKRADENIH LOPTI Najviie ukradenih optiu WNBA

Bonon Celticsima 1957- iod 1959. do 1966.te Phil

karijeri, iak 520 u 228 utakmka, ostvarlla ie shery swoopes (sAD) lgrajuaiza Houston Conretse od

lackson (sAD, dolje)

1998. do 2005.

iLos Angeles Lake6ima od

Margo Dydeck (saD) izvela je 726 b okada ! 255 utakmka

od 1998. do

478

2002., san

Lynxe od 1995. do 2005. te za

chkago Bulklma od 1990. do 1992. iod 1995. do 1997. 1999. do 2001.

NAJVISE IRICA

Katie 5mith (sAD) ponigla je trka iqraiuaiza lt4lnnesota

Detroit shock 2005.

NAJMLADI IGRAT

PO9I|G UT|H 1 5.000 POENA Kobe Bryant (SAD,

23. kolovoza 1978.) portiqaoje svoj 15.000. poen 6. siieinja 2005., u dobi od 27 godina I 136 dana, Laker5e

5taEe 2003. 2004.

te za

igraj!iiza

Sun 2005.

Lo, angeles

prctiv Philadelphia 75ersa.

WWW.

I] IN

ESSWO

E(O RDS.CO M

NAJBROJNIJA PUBTIKA NEKOG KTUBA

i]&

I J'

Najbrojniu publku na

iak

159,374.364 g eda

ielja od 1901. do 200s.,

t,l,

B.ooklyn) Dod9e6. Na sl ci Cezar lzturis (sAD)

gersa dijellautograme svojim oboiavaieljima.

UDARAt

NAJVISE

SIRIKEOUrA U MLB KARI.lERI Reggie lackson (sAD, dolje)

bejzbohke Major ise ! samo 29 dana, od 12. iprja do 10. srpfja 2005., ina svakom od njih odg eda

poniqao ie 2597 rtr*eouta u N4LB karijed,sto je najviie za pojedlnainog

City Chiefse, New York

NAJBROJNIJA PUgLIKA U MLB SEZONI !kupno 73,070.631 osoba qledala je

utakmice bej?bo ske l'.lajor iqe 2005. ito je rekordna porjeaenost u jednoj seroni. Prcsje.an brcj gledateja po utakmlcibio je 10.916.

NAJvriE...

NAJV|5E OSVOJENIH ZASTAVICA

AMERtfKE LtcE Yo* Yankeesi osvoji i su zastavicu Ameriake lige 39 puta od Nevv

1921. do 2005.

NAJBRZE

BA'ENA LOPIICA

Lynn No an Ryan (sAD),lgrad

postavliao od 1957. do 1987., igrajua za Kansas

NAJBRZI OBILAZAK SVIH STADIONA MAJOR LIGE Am€rika nci M ich.el Wenz ilacob Lindho6t porjetil su 5ve stadione

ifornia Angeha, ba.ioje loptku brzinom od 162,3 km/h na nad onu Anaheim u Kalifornlji u sAD u 20. Ca

NAJVECI PROSJEK UDARACA U SEZOI{I MAJOR LIGE

Barry Bonds (sAD) postiqao j€ prosjek od 863 udarca za san Franckco G antse 2001.,

itoje najvlii

prosjekjednoq iqra(a u sezonl.

I{AJVTSE UDARAtA KOJE JE POGODIO

BAcAt u JEDNoJ sEzoNt Joe N4cGinfity (sAD) pogodio je rekordnih 40 bacaaa u sezoni

bej,bolske Major ige r900. za Ryan

je u 5vojoj karileri od 1965.

do 1993. ponlgao s714 izbacivanja

(rt,keo!ta), iio le nrjviie

NAJVECI UGOVOR ZA HVAIAEA Mike Piazza (5AD) potpisao je 1998. ugovor s New York [,,lets ma

sari*eouta u MLB kariieri.

UZASIOPI{IH POBJEDA NA WORI.D 56R'E5U

koliqa le ualn o naivrednilm hvataaem fa svijetu. Vrilednost usolora lznos laje 91 miijun

dolara, kojisu m! trebalibti

t,/

itplaaeri tljekom sedam godina. Oslm tog honorara, Plazza je dobio ipravo na upotrebu uksuzne lote za sve utakmice na domaaem terenu, kao ipravo na Lksuzne hote ske apartmane dok

*-k

I{AJDAUE BA.EI'IA

NAJVISE

New York Yarkees pobiledllisu pet

puta zaredom na World Serlesu od 1949. do 1953.

NAJVIIE NAGRADA CY YOUNG

Nasrada cy Young dodjeljrje se svake godine od 19s6.

najbojem

bacaiu lvajor lige. Roger Clemens (sAD) dobio je aak sedam nagrada, igrajud za Bonon Red Soxe 1985., 1987. i 1991., Toronto

LOPIICA (MUSKARCD

Glen Edward Gorbors (Kanada) ba.io je loptku na udaljenost od

York Yankeese 2001. te Houtton

13s,88 m 1. ko ovoza 19s7.

zena koja je naidali€ bacila lop je Midred Ella 'Babe' D dr kson (sAD), koja je 25. senja 1931. bacia lopti.u na udaljenonod 902 m u le6ey civju u sAD-u.

tift

uelayte

1997.

i 1998., New

NAJVTEE'DtvutH BACANJA' U MLB SEZOIII

Blllstemmeyer (sAD) izveo je 63 'divlja bacanja'u MLB sezoni 1886., igrajuai za Boston Bravese

lEr *

I'IAJVISE SPAIENIH

UTAKMICA BACA.A U MI.B SEZONI Alspalding (saD) spasio je rekordne 54 utaknrke kao bacai graiuiiza

NAJVISE DOPUSTENIH

HOME RUNOVA BACA.A U MLB KANIJERI

Bacai Robin Roberts (SAD) dopusuo je rekordnih 505 hone runova od 1948. do 1966.,lgrajuaiza Phiadelphia Philiete, Balt more Oio€se, HoLrnon Anrose iCh cago Cubse.

BACA. 5 NAJVISE UTAKMICA POTPUI'lO

rrrl.rvrss ertprutn

NASLOVA

a n.innail Redse od 1963. do

1978. i od 1984.

SVJETSKOG

do 1986.,

Phiadelphia Phll iese od 1979. do

PRVAKA

1983.

svletsko prvenstvo u bejzbolu

te [/]ontrea Expose 1984.

odriiva

od 1938 iokupla klubove raznih

NAJVI3E ODIGRANIH

driava poput Spanlokke, Portorika i luine Koreie. Kuba (qore) iak je 24

UTAKMICA U SEZONI

plta osvoj

PROVEDENIH U IGRI Baca. koj je u karljeri mao najvie utakmica potpuno provedenih fa

iak

a naslov ,vjetskog ptuakal

165 utakmka za LosAngeles

Dodgerse 1962.

19s3., 1961, od 1969.do 1973., 1976.,

1978.. 1980., 1984., 1986., 1988., 1990., 1994.. 1998., 2001., 2003. i 2005.

NAJVIEE IZGUBLIENIH UTAKMICA BACA.A U MLB SEZONI

lohn coleman (sAD) izsubio je ukupno 48 utakmka kao bacaa

I'lAJsTARul I'|AJAVUlVAa

igrajuaiza Ph ladeLph a Phlllese 1883.. ito je rekord za rMLB sezonu

svoju 55-qodiinjr karljeru Emest'Ernie'

IZLAZAKA NA

at-bat rekordna 14.053 puta igrajua za Cincinnati Phil iese i [,4ont€al b(pose

MauryWllk (sAD) odlsiao je

1939., 1940., 1942., 1943., 1950., 1952.,

NAJVISE

PALICU (AT-BAT) U MLB KARIJERI

terenuje Denton True CyYoung (sAD), kojlje od 1890. do 1911. odigrao 749 rtakmka za Cev€ and spld€rse,5t. Lou 5 Card na se, Boston Red soxe, Ceve and lndianse i

t'.

od 1953. do 1985.

NAJVISE DVOSTRUKIH UDARACA U MLB KARIJERI Trls speaker pogodioje 792 doublesa (dvortruka udar.a) u slojoj [,aLB karjerlod 1907. do 1928., iqrajutiza

Phiade phla Philliese, Bonon Bed 5oxe, Wa5hington Nat onake

NAJVISE POBJEDA U

IAPAN

SERIESU Natjecanle Jdpan serter na

NAJVISE TROSTRUKIH UDARIICA U MLB KARIJERI

kojem se svake godine

nakon aega je preiao New York Gi.nt\lma od 1951. do 1953.. Ba timor€

5am Craudord postgao je 309 rrplesa (trostruk h udaraca) israjuai

Oriolesim: od 1954. do 1959. te Detrolt

za cin(innatiRedte I Detroit Tige6e

Centralne i Pacifl(ke ige u lapanu, prvije put odr:ano 1950. Ekipa Yomiuri Giantsa pobjediia je iak 20 puta od 1951. do 200s. Na

HaMell (sAD, r 25.sijeinja 1918.) poieo je 194€. s Brooklyn Dodge6ina,

Tigersima od 1960. do2002. Tlekom

karijere, HaMellle najavio vite od 8300 utakmi.a bejzbolske

l4ajor ]qe.

NAJV|SE Tvo-Hrr urAKMtcA Bacai tynn Nolan Ryan (sAD)

Uehara 0apan)

koj

baca za

nljedo

punio protivn cima da dodu do prue baze

fa aak7 utaknrlca

1973..1991

NAJVISE UKRADENIH BAZA U MLB SEZONI Hush Nl.ol(sAD) ponisao je 138 ukradenih baza u MLB sezoni1897.,

igraluii za Cincinnatj Redse

NAJvtgE oDrcRANlH UTAKMICA U KARI,IERI Peter Edward 'Pete' Rose (sAD) odigraoje rekordne 3562 utakmke

\S\'

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVLJTNI REKORD

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM

2]!

-i-Pd

BOKS I\IAIDUUI BOKSAIKI ME.

b- '-ar

Borba za nas ov svietskoq

pftaka u akol kategoiji(prema Queensbenl, pravilima) izmedu Joea

Gana (sAD) Oscara

Matthewa 'Batr ng Ne son: (Daiska) ! Goldliedu 0 Nevadr u 5AD'u 3 rujna 1906 prek nutaj€ u 42. rundi, kad je 6ars proglaien pobjednikom zbog diskva f ka.j€

NA.IDUUI I'llZ 8EZ PORAZA Rkardo'Fln to' Lopez (Mek5iko)

biole nepoblleden u svojol l7 godii njoj profesona nojkarjeri, sve do

oiujka 2002. Onvario je nD od 50 pobleda ijedne ner jeiene bo'be.

NAJVISE

wwE

Iowee (Jdno#riaka Republika)

meaa

z. ndlovvletskog

pryaka

bantam kateqoriji u Joh.nnesburgu u lot.oafr ikoj Repub .12.12.1950. O's! van ie.a karu p.edao mei

NAIMTAOI

wrc stl i n g E n terta i n me nt) naslova prvaka, iak ien,

U TESKOJ KATEGORIJI

q€l8enn (V Bitaija) obraniole na dov svjet5kog pryaka ! sup€Eednjol

Najv!i svletski ptuak

kat€gorl devel plta od

5vietske boks.ake udrugeje N kolajVa.

NASLOVA PRVAKA

NAJVIII PRVAK A SVIH VREMENA T

postiqao le uklpno 14 nokauta protv Dannyla O'sullivana M Brtanija) u r0

tufd

SKOG PRVAXA U SUPER. SREDNJOJ KATEGORIJI

NAJVISE NOKAUTA Vi(

NAJVBE UZASTOPI{IH OBRANA NASI.OVA SVJEI.

1992. do 1995.

te5koj

oev{Rutia), kojite visok 2,13

I{AJVIiE UZASTOPNIH

kategoiji

m tdak

OBRANA NASLOVA

k9 Nad mak mu je'Zvter s inoka. Valuevje ! l2 ruidipobijedo 1,8m

SVJETSXOG PRVAKA U

! sokoglohna

PEROI.AKOJ KAIEGORIJI

i osvojio nadov wjetskoq

E!sebio Pedroza (Pa'rama) uspjeino je obraiio nas ov prvaka 19 puta od

SVJETSKI PRVAK

150

Ruiza (5AD, goredesno)

pftaka 17. prclin(a 2005. u Ber nu u Njemaakoj.

1978. do 1985.

12 9. 1958.) z Po.

1998. do 2001. Stone

cold na gornloj5lci

28.

otljk.

T999.

ozujka r976,

NA.,VISE UZASTOPNIH OBRAiIA NASLOVA SVJEISKOG PRVAXA U LAKOJ KATEGORIJI Robe(o Duran (Pananra) obraniole svot naslov 12 puta od 1972. do 1979.

NAJVISE RUNDI U JEDNOM MEIU Pr le uvoden a

Queeisbeny pravila

I,*

iN ge lowisend

(oboika iz Ve . Britanile) izvel su 1786 diudo ba.anja u jednom 5al0 u Londonu u Vel Britanil 23. ve jaae 2002

NAIVIIE UDARACA RUKOM U IEDNOM SAIU

Mealetralao4 h i30 nrin.

NASLOVA ',/V

Da e Moore

Anthony Ke ly (Au(ralja) lzveoje I1.557 udara(a rukom u jednom satu u Armiddleu u alnrahkom Novom luZno'ri Walesu 22. l nopada 2005.

+.*NAJVISE WWE

{

SACAN'A U JEONOM SAIU

(obol(a zVe Ertan ie)u borb od 2i6 rundi! Chesh reu uV B.itanij 1825.

"I'+

NAIVISE DzUDO

1867 , Ja(k Jo.e5 porazio je Patsyja Tunn€Vla

):J\.r.l!

BORITAEKE VJESTINE

PRVAKINJE Na)rite Wo d Wrcstling EhEnainnent natova prvakinj€, iak ie{ o5vojila je Trish Slratus (Kanada)od 2001 do 2005

NAJVISI NOZNI UDARAC Je$ e traokson {sAD) udario je metu isiom koia je probuiia ba on na vi5 n od 2,94 m 2l pr6in.a 2000.

NAJVIJE DZUDO EACANJA U IO SATI Madai C$ba Mezei zotrn Fa.k.s iaelisu 57603 dzudo bacanja u l0ei Lr 5zanyju u \4adaukol 1 5.2001.

HRVANJE

I'IAJVEd TURNIR U MONGOLSKOM HRVANJU aak 2048 nat ecatelja sudielovalo je na tunriru u monqoskom hruanju u Bayanwuli u Xwuzhumuqinqi r kineskoj pokrajln Ui!trainjoj Mongolljiod 28. vpnja do

NAJVISE NASLOVA PRVAKA U VELTER KATEGORIJI ULTIMATE F'GHTA

Matt Hugher (SAD, na sii.igore desno) osvolioje iak osam uFc nas ova pryaka u velter kateqorjl ultinate fighta od 20A1. do 2005.

UL|IMATE FIGH|

NAJI.AKSI BORAC

Najlaki borac koji trenutaano sudie uie na UFC prvenstvima u

ultinaE fightu ie Ihiago 'Pitbul Aves (Brazil), alja je

SUMO.BORAC S NAIVIIE YUSI'O POBJEDA

Sumo-borac yokozun, Taiho (lapan) pobjedio je (ak 32 plta na Yrsho

Makuuch turnlrima od 1961. do

NAJVISE NASLOVA PRVAKA U TESKOJ

1971.

BRA.A SUMO.BONCI

iIAJVISE NASLOVA PRVAKA U SREDI{JOJ

Ndtsu (ljeto) Earhu 1998.

KATEGORIJI

t'IAJBROJNIJA PUBLIl(A

Majstor neko iko bor laakih vjeitina Frank shamrock (5AD) osvojloj€ p-"1 uFc naslova prvaka u eednjoj kategorijiu {ritlmat€ fight od 1997. do 1999.

NAJVISI BORAC

loe Louis (sAD) bio je ptuak 11 godina 1252 dana, od 22.lipnja 1937., kad je nokautrao lamera

zvanog'Cifderella Nran', u osmojrundi u chlcagu u

NAJUSPJESNUA

pet UFC naslova prvaka u teikoj kategorijiu u/tinrate flghtu od 1997. nas ova do 2001., a osvojioje prvaka u laklojteikol katesorlji

Najv

SVJETSKOG PRVAKA U TESKO., KATEGORIJI

iosepha Braddocka (saD),

KATEGORIJI Randy couture (sAD)orvojo le iak

NAJDUUA VLADAVINA

ozekiWakafohana promoviran je

lllinoisLr u sAD-u, pa rve do

rans ),okoz{rre kolije njesov m adi brat Takanohana (oboji.a iz Japana) imao od 1994., nakon itoje osvolio

Ukupno 190.000 osoba q edaloj€ hnanle na stadionu Pyongyang u Pyongyangu u

1949. svoj nasov obran o je rekordn h 25 puta.

* .

NOVI REKORD NOVOFoSTAVLIENI REKORD

? ac

sjevernojKoreji29. travnja 1995.

borac koj

najmanla tez na prije borbe iznosila 6s k9

NAJTEZI BORAC

Rekord za najteieq borca u uhinate fightu \UFC) dt?e trl

lv,lcGee

(sAD),

kojije

Amerikanca: Sean Gannon.

can Mccee iTim Sylv a, ko i5u

teik

po 120 kg.

NAJVISE POBJEDA ULT'MATE FIGHTU

Borci u lakioj teikoj kategoriji Rardy 'Ihe Natural' Couture (5AD) iChu.k'The keman' Llddell (sAD, na slkl u plavirn hlaikama, u borbiprotiv Brazika Tita Oniza) pobijedl su na 11 pruennava u

!/rimare fishtu (uFc)- Majnor bor a&ih vjeitina Liddell zgubiole ramo dva

p^€nrva u u/tt nate light4 couture izgubiojetri.

a hrva(

U.'

tt f

JESTE I.I ZNAI.I? Nakon .to ie Australija pNi put pobijedila Englesku na

novnana 5portiig Times atmftnica:

znak sietania na ensteski kriket, koji je

MEDUIIARODNE UTAKMICE

utakmic ) za zapadnoindijsko otoije od 1990. do 2005.

NAJBRZI

PiOIUCENTRY NA MEDUNARODNOJ I'TAKMICI

itAJvtSE Run oyA

Brian Lara (Linidad ilobaqo) posligao je 11.124 ruDa u 294 utakmke (prosjek od 53,02 rura po

ff1ff,*ffif,T'iil:::

pLrbrlu piot,v z'moab"ea u tlew anasu

uGp€Townu ! luzno.lrtLol Repub(r

IIIAJBRA CE'I'IUNY

Viv Rkhards (Antigva) poetigao je

kolovoza 1882... Tijelo te bitikrcnnano, a pepeo Postije

ie spaljeno nekoliko

loptica za kriket, a pepeo ie polozen u natu unu. za tai naslou Pepeo', dva te

Zapadnolndijsko otoije protiv Engleske u 5t.lohn'su na Ant gviod 11 do 16 travnja 1985-

(lndija)postisaoje

35 cenlury./a od 1989. do 200s.

.NAJVBE NU'VOVA NA JEDNODNEVNIM

I'TAKMICIMA

KARUERI sachin T€ndulkar {lndiia) po'

nigao je 14.146 runoya (pro5leino 44,20) na 362 tedno' dnevne rned!narcdne utakmi-

.e 1q8q-2006

I{AJV|SE Ru,voya BEz POSIIGI{UTOG CE'U'URYIA Sh.ne wane (aunralia) ponigao je ukupno 2908 ruDova be, ijednog

NAJVISE CETVruRYIA

sach n Tendu ka.

NAJVISE DVOSTRUKIH CE'VTUPYJA

Najvih jhnlnga 5 200 i iviie runova, iak 12, pon qaoje sir Don Bradman (Au5t'alija) koj je za Alstraliu odisrao 52 utakmiceod 1928. do 1948. &adman dEi i rekord ,a naivili Fb6j€k dar!<. u nEdunarcdnim kik€t ut kmi(.rla. 99,% u 52 utakmke 16996

runova o 8a inningal

1928. do 1948.

ceDtu,yr; od 1992. dodanas. Warne ie poniqao 1 1 polucenturyia.

.'IAJVBI PROSJEK UDARACA U POSUEDMEM I/I,,V'ITIGU Najv li prosjek udaraca ! ietvdom nDtngu utakmke je 73,40, a ponigao qa ie 5ir Don Bradman (Austra iia) u 52 otakmiceod 1928. do 19ra

NAJVBT PRoSJEK BACANJA

U POSUEDNJEM'i'/V'IVGU Naiviii prosjek bacania u ietvrtom inhingu rraknice je 14,45, a portgao sa je Bishan Bedi(lndija) u 26 uiakmka od 1966. do 1979.

NAJV|IE VRATA

(aunfa lja) lode(l i€ osvalat vrata koji j-a olvojio 670 vraia Shane Warne

(pmsjek od 2s,15 runova po

vratima

137 utakmica od kolovoza 1992. do

oiutka 2c,06.

*I{AJEOIJI

PROSJEX BACANJA

GeorgeLohman M Eritanija) inao 1885. do 1895. pmsjek udaGca oc

: :l

u; Englesku, na natmanje2000 o!:

NAJVTSE SUDENJA

MEou.

NARODI{IH UTAKMICA steve Eucknor (Jamajka)sud

oje ra

ll0medunarodnih utakm

l9t:

do 2006.

l{AJvtSE osvoJENrH VRATA

Muttiah MuGlitha6n (5f Lanka) osvojio je vii€ od 1000 v'ata na

meduna,odnim ut?kmicama Ial

off-ipln €r ponao ie pryi

iqraa

ko.

do.o do ietvercznamenkane brcr(:

ojffi;

r--

r .-

*NArvrgE IZBACIVANJA OD

Eroc eAcAcA Na ,,1.

'? II'IAKMICI MEDUI{ANODilOJ

*NAJVEE

il\ -iMEbUNAnOOUI iib-Zlilinrtl-U*A'jli

rednodnevnoi m€duna,odnoj protD Aunrarije u

utakmki

rohannerbursu,r

odisGo ie chaminda va55 za protiv Eaneladeia u Pietema

Mi<haela Athedona (Vel.

tank!

t2b!€!

r!:noafriikojR€pub ici 14.2.2003. va$

driv,,ri6i'-'---"" ;:11:il::";?;i:l;li;lilil:j pojedi-

5.ii1ll'#1,11jlliTii"iill'jii

Litak' 4344.

E:25.srirankaje pobjeditaza 1ovrata.

Najviie trornamenkanih lnnlnga

naanog udaEia na medunarcdnoj

rekordni ek pni rezuttat za pryi

po Zapadno

mici u krikenj iznosi o"-am. Rekord je

nignut na utakmici izmealu indijtkog otoqa iluznoafdtke

Nai

njLr prije neso

iro je zavdio I rezuttarom

Lanke

Hara;u u zimb.bveu 25. travnja

2004.

St. lohntu na Antigvi od 29. tlavrlia clo 3. . iIAJV|SE ODtcRA tH svibnia 21P5. Na nki je pikazana etipa UtAfMtCA U KAR|JER| luznoafnite Republile. 5achin rendulkar odigrao je 362 na Antigua Res€ation Grcundu u

utakmke za lndjju od 1989. do

2005.

JEDI{ODI{EVI{E 'iii6'u1-riniiiiir

NAJVBE @ACVANJA OO TSIOG

BACAcA

sanatha layasurya

(li

Lanka) izb€ciojewaqar younis (pakisran) iak 13 puta na 45 ut?kmica iznEdu

Lanke iPakinana od 1989.do 002, no je Gkord za

;,1#:l:*i',{1fiiij,,,,*1imil:I*"'"* (tri . postiemp VRATA

. NAJVISE

cUVAI{JE

chaminda vass

KARIJERI Lank.) prouv zimbabvea u colombu I{AJVISE IZBACIVANTA U na Si Lanki8. prorinca 2001. sachin rendulkar (lndija) posligaoje 39 XARIJERI certurylb na 352 utakm ce 1989.-2006.

F*1

CEVTURy,TA U

Tendulkar iRahulDravid

poetiglisu

331 ruD protiv Novoq zelanda u

IIATBOUI BACAcK

indij-

UTAI(M|C|

skom q6du Hyderabadu 8. nudenosa Najboljibaca&i 1999., poEtavivai €kord ra n

meit arcdnin ut

potetak

na utakmici sljelekog

kupa

kmtrru,

.NArzusrEKrpir

t vponrglale rLrnodr,$Repubriraponqiar" lutnoatflaka Republika

.ezJrdrod4389 JdrJgom nnhgu

*NAJV|SE TROSTRUKTH

POTEIAK

I{A MEOUiIARODIIIOJ

iv.t p.r!'€rdyo na iedlodwrim

CENTURYTA NA

FI^-

(lz

t'vatan;a i a2 saie.ja) na 219 utakmica od 1996. do 2006.

-!I-.| llr

FV/

AJVBE FrEaoEF HVATANJA U KAR|JER|

"iil;';:;;"',.."

'""'ii!:tJ,:'."'';J::-" l.

ix^

\q:l

I urvrsr f

Adam Gilch st {Aun'alija) osiguraoie ukupno 384 izba.ivanja

b) \4 ?

izmed! Engleske i Australije od 1994 do 2001.

anie rlrrfljngE, emo 3s,

postigao je zimbabre prctiv

iepublike

innlng,

Edtanija, gorc lijevo) izbacio je 19 puta Glen Mccrath (Aunralija, gorc

IZBACIVAI{JA OD EWARA VRATA NA MEDUNARODI{OJ I'TAKMICI Jack Russell (Vel. Britanija)

hveoje

lu:noaf tke

Republike u Johannesbu.gu

^ r>_-

Julnoaiiiikoj Republici od prciinci

30. nudenoga do 4.

1995. Utakmic. i€ zawiila

MEDUNARODNIM I'TAKMICAMA ud.r.ta u povijeni medunarcdnih kiket utakmi(a ponigla su vile od 300 rurova

11 lzbacivanja za

Englesku prctiv

198s. do 2000.

izj€dnatenim rezuhato.n.

Samo dva u dva

irnhga: rn Don Er.dman (Australia) u

* .

I{OVI REKORD

I{OVOPO'AWENI

REKORD

52 utakmke od 1928. do 1948. iBr an Lara

nidad iTobaso, na rlici derno) z. zapadnoindijsko otoije od 1990. do 2005.

www.GrINNEsswoRLD-.{.aa

- -,11/ ,

.) NAJVEEA UDAUENOST PRUEDENA VOZN'OM UNAIRAG U 24 SATA

Dan Sonnema (5AD) prciao te unalrag 180,177 km u 24 sala na ob anom biciklu u kompeksu Dieney5

wide World oi sporls

VETIKE UTRKE NAJVIJE iIASLOVA ,KRAUA PLAT{IiIA' I{A 7OUA DE FRANCEU

!v(i tour de vadi.ionalno 5€ dodje luje majiG s totkama i naslov'Kralja p anina Rlchad virenqoe (rran(utka) ovolio je 'Nalboljem penjaiu' na France

5OO

BEZ

PREDVODNIKA 5A STA.'ACIM STARTOM (zENE) svjetskirekod 0 m

ltrc

najaaim startom

majku edam puia od 1994. do 2004.

trlAJvtSE osvoJENtH

UIRKA GIRO D''IALIA r.ojic

vozaaa dije e .ekord oajv

na 500

osojenlh Ltrka Gto d rta/ia: allredo

anna Metes {Aunralija), koja

nda {lraLia) 1925., od 1927. do 1929. i

1947., 1949.,

udaljenosl za 31,952 r na

1933., Fausto Coppl 0talija) 1940.,

l9t2

[,4edr {8eig]ia)

i1951. te Eddy

1958., 1970

do 1974. Nj h

6wjib

At€ni u G(koj 20.

puta

iod

1972.

Robeno Herar Hemandez (Jp3.jol!ka),

tojka

koj

Prva utrka Giro

u5 Posta (2001. ?003 ) i

odrzana te 11.

slibija 1909 ! M anu. a vozis€

d!iine

je vozio za ekipe

:!0),

(1996

berry p004. i

POBJEDA NA ETAPI |OUR DE FRANCEA S I,IAJVECOM PREDiIOEEU najv*om prednoku zios 253 km.

vle/ta

pl.n,nskoj

voinji

Po5ltednri je pur

(Fran(uska), pobjedom na 14 etapiod

Ca(asso.ne. do Luchona

NATBRZE... M 8EZ PREDVODI{I(A LErEerM srARroM (tEr{E}

OLIMPIJSKIH ZLATA (Zere) Leontiei Zljlaard van Moo6e (Nizozemrka) osvojia je rekodne

Posligao ju je 1947. AlbertEo!,don

5OO

run.lvrir tetii

atne medalje u poi€dlnaanoj konkLrenciji te v€brnu i bronianu m€daliu na poerjednjim dvj€ma Olimpiladamar u ollanoi ut.(i, ulrci

v'ijem. i'potj€ri'! sydneyju u Aunralji2000. te u uvcina vrijeme u na

Ateni u Gr(koj 2004. Ukupni broj njezinih medalja, ie!t, takoder je svietski reko,d

rulna

Pobjeda na erapi lour de F.ancea s

godne trennao v,teivukog pobjednika Ioul de Francea L.ncea Armnrcnga

2005 u ipanjol*om gndu l',ladridu.

p an n5kim etapama (od ukupno 10 a EspaDa. 8era5. smatraj! lednim od na,bolJ h 'penjria' na svrjet!, a le

2448 km.

odienuo navnuzlahu majtu

2005.) poit gao je devet pobieda na

etapn h pobjeda) na devet utrka

olam etapa ukupne

/,1

(ehe

5! utrku pet

d'lta/€

TIAJVISE PO8'EDA I{A PLANINSXIM DIOIIICAMA UIRXE VUEUA A E'PAfrA

Erika 5alumee (555R, dana5 E5ton ja) na 500 m 5

drii sljetski rekord u utr(l

nartom Tu je udallenon prejla za 29,655 s u Mo5kvr! biviem 555R-u 6. kolovoza 1987. l€tea m

3 KM BEZ PREDVODT{IKA

sA srAJAetM srARtoM dEr{E) svtet5kirekord u ut.ci na 3 km za:ene 5a stajaaim

nadom, poznaroj pod

nazivom women's lndividual Cyding

Pu6uit, drt Sarah U mer(No!i zela.d), kojaje ut u zavriia za 3 min 24,537 5 na Olimpijlkim igrama u

Aten 0 Crakol 22 kolovoza

200.4

upravljaa. Rekord je postavlo na nazi

NAJVISE OSVOJENIH TOUR DE FRANCEA

sveuliliita Nodhern Mkhigan u Mkhiganu u sAD ! 12. rujna 2004.

driirekord ra najvlie pobjeda na Io{rr de r.anceu. Na tojs avnoj biclk istiakojuir.l pobjedio je rekordnlh

Lance Armstrong (sAD)

sedam puta od 1999. do 2005. Arm5trong driiirekord za

NAJVI5E...

NAJVISE I{ATJECATEUA iIA SVJETSKOM BMX PRVEI{STVU

najv€tu prosjeinu bu inu na lorr de . Fran eu Na Tou de fQn.eu 2005.,

svjetsko Blvlx pruenstvo u

orqanizacllilcl Palais

Y;'J{#i?i,,:,'' 86 sati. r5 minuta

sekunde.

oddanoje od

29. do 31. s.pnja 2005. u dvorani

Omnispolt de Pais-Bercy

u F€ncurkoj i

pivuklo je 2s60

natiecatelia iz

zemalja.

IAJV|SE oKoMtTlH

METARA EICIKLOM U 24 SATA

NAJVECA UDAUENOST...

PRELAZAK AUSTRALIJE

BICIKLOM OD PERTHA DO SYDNEYJA

JEDIoSATNA votNJA BEz

srAJA(M srARroM

EKIPNA UTRKA NA 4 KM (MUSKARCD

Aunrakka muika ek pa (Luke Roberts, Brett Lanc.steL Brad {llccee Graeme Brown) zavriila je utrku na

NAJvriE PoBJEDA nn

BRDSXT

STARTOM U 1 H

BTCIKIIZAM

(MUEKARcD

NAJVBE osvoJEt'IH

-Vai

SruflU

ondrejsosenka iz aeike

ir.jvi:€ osjcnih svierstih kupova u 5P.6ru za rnultarc€, aak p€t, ma

jednom satu u Moskvi u

^,loorse de Mexicu u Mekiku l.linopada 2003. Najveca ldaj€no5t u jednom 5atu Ll

Nico a5 Vouilloz (Francuska): 1995.,

Rusijil9. srpnja 200s.

discip ini 'najbolje iaedbe' znos 48,1 s km, a r€kordje postigla leannie

Naivil€ o6vojenih sv,eGkih kupova u spustu za iene takoal€r pet, ima Annecaro ine Chausson

(Nizozemrka) u Ciudad

Longo'Clprel I (Francuska) 25. linopada 1996. u ciudad de M6ticu.

1996.

iod 1998.do2000.

(Francuska) od 1998. do 2002.

chaurson

JEDNOSATNA voZNJA BEz

r[f-i,

drtiirekord

naivil€

osvojerih svjeckih prvensrava u spustr za iene s l1 pobjedartri osvojen. juniouka prvennva od

RUKU

1993.do 1995. i osam po' bjeda u senio6koj klasi od

1996. do 2003.

22. kolovoza 2004.

urnct

EsPAfrtA

Robedo Heras Hemanoez {Spa.jo.s<a. san _ dero. o$a'io_e rekordne ietlri pobjede na utrc vuelta d E pan, 2000. od 2003. do 2005., kao il0etapnih pobjeda. Medutim, ias ov je 200s. morao prepunit d'ugop at'a.om De.isJ Venco\L rq- i.d. deino). nakon no ga le lpanjobki bkiklktiaki savez (Rea/ fedeta(ion Espanola de cJclisn) rutpendiGo na dvie godine zboq pozitivnog rezuttata testa koiije u He.asow oqanizmu potvdio ponojanje ,abranjenewari eitropoietina (EPO), homona koji proizvode i bubrczi. Ako zabBna ortane nasnazi. He.a5t€ rckord pobjede ddati zaiedno s Ionyjem Rom nqerom od (JvkaEka) kojije owojio uilk€ od 1992. do r994.

sA srAJAetM

sV',ETSKIH KUPOVA U

(be, predvodnlka sa stajaaim stadom) 2a I min i55 s na Olimpiskim igrama u Ateni! G(koj

PREDVODNIKA

ypnja 2005.

rekod UCla zalednoetnu voi nju s najaainr nartom zno5l,15,065 km, a poniqla qaje Leontien zijla.d.

4 km

VUELTA

(ZEr'lE)

2enski

Trinan 8arne5 (Aunra ija) preiao je etapu od Pertha u zapadnoj Aurtraliji do sydneyja u Novom Juinom waleru za samo 17 mln. D Pedha ie 9 dana, t kreiuo 27. rujna inlgao u Sydney 6. iistopada 2005.

O BEZ

18.093okomita meira u 24 sata u Wildhausu u SviG6kojod 16. do 17.

PREDVODNIKA SA

(MUiKARcD

N.larcel Knaus (Svica6ka) prelao je

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

X.REF Sto

' ruocourtu tn

nislite, kaii nagonetai

PIJESKU

najv ite za raduje? adgavot pottazite na 167. sttanici, sdje tete prcnati i druge

Prvo FIFA-ino svjeBko prvenswo u

nogometu na pljesku odr:anoje u Rlo

delanelru u Brazllu u koovozu 2005., a pobled ale Francuska. Na s ci ijevo francuska momiad ponosno pokazuje trofel nakon pobjede nad Po'1uqa om ufina u svjetskog pr\/en5wa. utakmka

sviettkin noganetnin

je zavriila

NAJBOTJI SEZONE U PREMIER IIGI

l,lomtad

chelseja Fc

poie a je sezonu 2005./06. sa sedam

pobjeda.lgrai

Britan ja) savi postignut posodak (dolle lijevo) 5a

cudjohnrenom (rrland).

KtuBovt

I{ACIONATNE tIGE

NAJSRZI GoL NA PRVoJ UTAKMICI U PREMIER LIGI Ledley King Nel. Britarija) pongao je

so u devetoj sekundiza Toiienham Hotspur protiv Bradford

KIH NASIUPA ZA ISTI KLUB

lloney League,

Real

Haro d

Madrd

(ipanloska) imao je prihod od 3241 miijuna doara u sezoni2004./05. Prviput u osam godlna neklje k ub

Bell(v Brtanij.)od graoje

401

uzanopnu utakmku za nogometnik ub TEnmere Rovets od 1946. do 1955.

I{AJVIIE NASTUPA U FINALII FA I(IIPA

pretekao Manchener United (Vel. Britanija), ajl su pr hodi u rtom razdobju b 11289,8 m lljuna doira.

I'IAJMANJE PRIMLJENIH GOLOVA U SEZONI

VRAIAR KOJI JE POSTIGAO I'IAJVIIE GOLOVA NA

Lod Arlhur Kinnaird (V. Britanja) nastuploje u devet finala od 1873. do r883.lgraoje za WandereFe Od Eto nianse iNeMon Heath, klub kol je podie p6iao N4anchener Unted.

ENGLESKE PREMIER LIGE

JEDNOJ UTAKMICI Paragvajski vratarlos6 LuisChilavert

Ciiyja 9. proslnca 2000. Utakmica le

Naomaad

cheheja Fc (Ve. Britanila) primila je samo 14 qolola

nrdenoga 1999. porazi i Fetro CatrllOeste s rezultatom 6rl u kad su 28.

NAJBRZE POSTIGNUTI

HAT.fRICK kojem je jedan

isra.

arsentinskoj profeslonalnoj llg. chilavert, kojije grao za Real zaraso,u (5panjokka) i strasbourq (Frarclska) ddi i rekord za vratara

koiiie postisao najvile golova,

(Vel. Br tanija) za Ross

PRVoLIGAIKoG KLUBA (v Britanija) bole

Brian clough

samo44 dana na te u kluba Leedt

NAIMI.AOI STRIJELAC PREMIER LIGE

lamesVarghan M Britanja) ponigao

56 golova na naciona nim i

je go za Everton protiv Crystal

medunarodnlm utakmkama od yprja 1992 do lnopada 2001.

l0.travnja 200s., u doblod samo 16

ONAJVISE

POBJEDA U LIGI

8rtanrji28.

PRVAKA

1964.

RealNaadid (spanjo 5ka) pobijed o je

na65 utakmica UEFA ne Lige pfraka od 1992 do2005 iprltom ponigao â&#x201A;Źkordnih 228 golova. Naslk je David Beckham (ve . Britanja)iz Real[,ladrida,

NAJ(RAt| MANDAT DIREKTORA

jedanaeneraca za v-;lez sadie d,

rczultatom 3:3, a F.ancuska

NAJVTaE uzAstoPt'fl H LtcAS-

NAJBOGATIJI

NOGOMEII'll KLUB Prema podacima De otte Football

zavriia nerljeieno - 3:3.

a l{

ie naslov pruaka osvoiila iaodenjem jedanaesteraca 5 rca tatom 1:0.

PO.ETAK

NAJVISE SVJETSKIH PRVENSTAVA U

kojie

suigraaem Robinhoom (Bra-

zi) s avlpogodak proi v Rosenborga na utakmici Llge pruaka 19. istopada 2c4s. u Nladridu

r apaniol,kol.

Pa acea

t--l

+. * NAJVISE uzAsToPrr[H

JESTE I.I

NASTUPA U PREMIER LIGI

Engletki titak prcglatio

Frank Lampard (Vel. Britanija) odigrao je 160 uzanopnlh utakmica u Prem er ligi za Chehea FC od 13. lnopada 2001. do 25. nudenoga 2005. Lampard na s kl lijevo postize pogodak izjedanaeneKa u utakmici

nonadi

-\! NAJvtlE uzAsroPr{tH

a ,

or!9og 5vjetskog rata, od

a6ena

ddi

rckord za

Pao o N4a d

'rijedan

NAlvtJE oDtGRAt'flH UIAKMICA U ElrlGLESKO, c:

NASIUPA

osvojioje ien Europskih kupova s Rea Midridom (lpanjokka)od 1956.

AC l,4ian ( talija) odigrao

utakmkl rkupine

engleekog nogometnog kluba.

pobijediisu58i3.

I'IAJVIIE GOLOVA

u sEzoill iloGoMETilE t-tGE (Po.rEDr AaNo)

(Nizozemska) o'vojlo je

postigao gol u linalu

Najviae

(Spanjo sk.) AC Milan

utaknkama reprczentaclje Deano! ukupn rezu tat iznos 82 gola.

(iallja).

15, ostvarioje k ub RealN4adrid (Spanjoska) od 1955. do 1970

* tnaru{tEtoDBuA

(!!frgd)

' Najviled€dlva'rjaglaM u2

ll G.ba

3ie

mio

iEroiDcn/Dtlava Im clw 04rl

1{ 137 Tah$Nkde

lijviL odbijilja ! 30!(z!E) a ldjvrr.odbiji,l.glemn fih ekip. od

natjecanji.na z. Europskikup, iak

19 golova na

tid€ bdala.

Madrid

NAJV|JE uzAsroPNtH NASIUPA NA EUROPSI(OM XUPU uzanopfih nanup.

wibnja 2005. Taj gol postigao je u dobi od 36 godina i 333

ito sa iini* najstarijim isratem koji jc

(5kot5ka druqa liga) u istojs€zoni. No

ramo 53 sekunde z, AC rvlilan protiv Liverpoola 25.

dana,

TREiIER 5

NAJvtJE osvoJENrH

golova u 38 utakmka za Ayr United

{djvile *.b.lh4i !3oJ

osvoJENtH

KLUSOVIMA

Everton (Pfta liga) 1927.28., a lame! Smith (Ve. Eritanija) ponigaoje 65

o lValdlni(lta ija) postigao je golnakon Pao

NAJVTSE

PRvAxA s RAzltalttM

Nogometna legenda Wi iam Ralph 'Dix €' Dean (Vel. Eritanlja) pon 9€o le ukupno 50 golova u l9 uiakmka za

Rg.'TD

NASLOVA I.IGE

EUROPSKIH KUPOVA BobPaisley(v€1. Erlanija) olvojio je s momiadiLiveryoo a FCiak tri Europska kupa 1977., 1978. i 1981.

Kup

NAJBdE POSnGNUn GOt U FINATU LIGE PRVAKA

ltakirica na natje(anju 2002./03.

golov.. Domaiin Francuzi

doigravanju ra

NAJV|SE urAKMtcA

NA JEDTIIOM IURI{IRU

NAIVIsE GoLovA NA

no ie vie od bilo kojeg drusog

buduaida je zabiojoi 3 9oa

klubova ptuaka ili Eurcptki kup, kojise danas zove Liga

do 1960. te 1956.

izmedu Monaka (Francurka) i Deportiva La corune {lpanjolska) 5. 5tudenosa 2003. ponignuto je ukupno 1l

prvoi igi,

u Eng eskoj

EUROPSKIH KUPOVA

UTAKMICI LIGE PRVAKA Na

PRVOJ LtGt (EK|PNO) Momiad Eveirona odig.alaje vile od 4000 utakm

odrzavanje natlecania na kalen bie pokazato kojije klub najbalji u Europi. rako

LIGE PRVAKA

poraz.

rcRAa s NAJVTSE OSVOJEITIIH

Francisco Gento Llorcnte (Spanjo 5ka)

(lta ija) igraole za Ac Mian u UEFA'inojLigi pruaka aak 118 puta od

naidulji ligi. od 7.

tuljknNi nn hvalisanjen,

2005.

NAJVTEE

U LIGI PRVAKA

niz bez porea u PMier qibnja 2003. do 15. linopada 2004. momiad Areiala u 49 utakmk..le

petlpje

EUROPSKT KLUBOVT

uzanopnih r€zona od 1920. do 2m6. 1939. do 1945.).

siietu hakon

ft ancusk ih tportskih noina

SEZOIIIA U EI{GLESKO, PRVOJ I.IGI A6enalig.a ! Ensleskoj pryoj lisi 80 (osim za

ikojBritanijis. veljate

fto tu paczili nadattku nonaad Honveda s 3:2

aetv'log kola FA kupa lzmedu Cheheja i Evedona na St.mford Bridgeu u Londonu u Ve

ZiIALI?

Te6niMD)

[ii(k HFna.&z1r(uba)

Enqiecohb{s ud€r-173(NFnaa*r)

q!{-lasl@1qlll8r\r#it' ro6!undM{3l€6!') qqr!!9q4{i4!9e4@1 h.5e min anduej &r! oorj*.) 3q2e3 An douliqryqlifur.) _ qqbij4pBm _ .-. . - q.'t jg1ehi3onin sLq4Fl9g..j9li!qq!4qd) ii-4Fliggr gji!9ltr4t{dt Ma.tinho a'ise r\4a.tinho oise

NOM NT(ORD

NOVOK'sTAVUEIII RIKORD

\', '

0@i0

crrldr.Manini(B€ziD ,f!ep"!!,""s-",i1,.F.fi-l*),.f.[I]tjtl?ti 8!iitir?, id; Luidlqt6ved;i;) it|Fr"]", p"jiliji . N4bd€ pretdan m atn 7h,18mlti55r l. storkdlq G!ka)

WWW.6 UIN

ES'WO

.r.

ECORDS

coM l4t

.FORT

MEOUNARODNE UTAKMICE (MUSKARCI)

I'IAJVISE NAGRADA

'EURoPsKt tGRAa GoDtNE' Nagradu'Europski igrai godine', poznatu i pod na? vom 8alon dOr (Z atna lopta), svake qodlneod 19s6. dodje iuie francuski noqometn iasopis France Footbali. Trojlca rogometata osvojl a rutu nagradu trlputa:lohdn Cruyff (Nizozemska) 1971., 1973. 1974., Michel Plat ni (Francu5ka) od 1983.

do 1985. Ma(ovan Banen

(N zozemska) 1988., 1989. i1992.

NAJVTIE osvoJENtH

AFRTcKTH KuPovA NAcua Eglpatje aak pet puta osvojio

Afriiki k!p nacija Konfederaclje afriakog nogometa: 19s7-, 1959., 1986., 1998. I 2006.

NAJVIIE A,

PRVAKA U DOMACO., LIGI

rrjekom alheoloikih iskapanja eedlnom

NASLOVA

,radena je r bojama meksiake reprezentacije. Napravia ju je tvrtka co.a Co a k Nleksika, a izloZeia je na nadionu Azieca u Ciudad de

NAJSTARIJA NOGOMETNA LOPTA

1970 ih

blku dvo(a 5tir lrg uV Brjta

nil, iza hrastov h ploia spavaon.€ ot kr vena je slva koina opia. Prostoijaje

N46xku u

neko{ pr padala ikotskoj kraljci Nlary

Britanila) osvojil su 5l

kolajevladala u 16 noljs! Tenovisu potvrdilidaj€ lopla star ja od 430 9o-

Skotske lise,

s 51

PREDMET

1997.

uaalena le izmedu 154!. i1570.

Nalwedniji predmer nogomeine povije5tije or ginalniFA kup, jedan od ietn ju

,.rr.

NAJVISE NAGRADA 'AFRtaKt NoGoMETAJ GODINE'

bj€dniakoj ekipi izmedu 1896. i1910.

Anonmn kupac kup ole tajklptelefoBkom ponudomza 771.387 dolan na drazbiChristie\auVBrtanji l9.5.2005

. ., .no,-,..

1998.

Konf ederacija

NOGOMETNA MAJICA

Nitka se ne orjeta dobrc kad

tri puta

njegan noniad izgubi utaknku. Kako je tek bilo navijad n a Aneriake Sanae ) Auttralija ihk 11. ttawja 2001. porazila s rczultatan

ma dimenzile 51,32 x s1,45 m

do 2005.

NAJVTsE GOTOVA NA OLIMPIJSKOM NAT.,ECANJU (ZENE)

Cfttlane (Brazi, punim imenorrr

rtiane Rozeim de souza silva)iskqit Prinz (Njemaaka) poniqesu po pet Olimpijskim iqGma 2004. u At€flu Gri 'ra koj. cristaneje prikarana na dlcidesno, u

e.tutDrcdnoj

!.ahni.i.

od 2003.

goova

najviii t€tultat na nekoj

riakos

NAJVEcA

Najveaa nogometna maii.a na svijetu

pNenstlo u Cafk Haftauru

:utomdresu,

Brandichanain (sAD) na

olirnpiiskojutakmki26.8.2004.

'')

\rr

NAjVBE GoLoVA U FINALU

SVJEISKOG PRVENSWA flnalu Svjetkog prvennva 1954. u ivi.a6koj postignuto je uk!pno 12 so ova. Austrija je porazla domaalne U

GODINE'

NAJVREDNIJI NOGOMETNI KOLEKCIONARSKI

koje je oduano 1871., a predanje

do 2005.

NAJVISE I'IAGRADA

'AZUSKI I'IOGOMETAi

izraden h kupova za pruo natje(anje

1891 dijeiil s drugom ekipom) od 1891.

10. svibnja 2006.

Nagradu'azijski iogometai godine' dodjellrje Azljska nogonretna korfederacija od 1993. H detoshl Nakata (lapan)osvojolu j€ dvaput,

dina,

prve iqe iPremijer lige od 1891. do 2005 [4omiad Rangersa FC

Meksik!

Natjsanje

odriava svake dvlje sodlne.

I{AJVISE OLIMPIJSKIH

I{ASLOVA PRVAKIl{JA aen

je 1996.

prcgram

O imptskih igara. sAD i€

m€dale r996. j 2041.

FUfSAL

ONAJVISE

GOLOVAU

(POJEDTNAeNO) Kannantih Ercnenka (Rusija) ponlgao te 5edam goLova na u'lakm(i prot\! Kine 1992. u 8ong

f.al! svjetskog prvennla. Prv l€ put sk juaen protlv Brazla 1994, a zatim proti! iilea 1998.

dodijejena @ena kartooa.

Najvite golova u nosometnoj

1998. u 64 utakm ce

[,!:jor l]9l, aak

aak 22

100 u 271

Kreis (sAD) za ameiike momaadiFC Dallas od 1996.

MEOUNARODNE UTAKMICE (ZENE)

do 2004. iRealSalt

Lake 2005.

NAJVIIE GOLOVA NA JEDNOM SP.U

M (helle AkeB (SAD) postigla je

NAJVISE GOLOVA NA JEDNOM SP.U

Na 64 utakmiceod qrane na svjetskom

l0 90 ova na svjetskom nogonretnom prvenstvu za

t€oe1991.uKn.

pruenrtou 1998 u Francuskol portgnut

NAJVISE OSVOJENIH SVJETSKIH PRVENSTAVA NAJVISE DRZAVA ZA KOJE IGRAt ZABIO GOLOVE I{A 9P.U JE JEDAN

svletska prvennva u zenskom

nogometu odr:aval! 5e od 1991. svake

aetir godine.Iurn r

nobed Prcsineaki poniqao te 1990.90 zalugosaviju protiv Ujed njei h

je do sada oddaf aetnl puta. sAD je pobijedio dva puta

Arap6kh Emirata. Poqodak za Hruat5k! postigao je 1998. protiv lamajke.

1991

NAJBRZE ISKUUTENJE S

UTAXMICE SP.A Jos€ Eatista (urugvaj) dob o je crveni

karton nakon samojedne minote na utakmiciproti! Skottke 11. pnj. 1985. na

nadionu tstadio Neza'85 u

Nezahuakoyot u u lvleksiku.

NAJVISE ISKUUIENJA S FINALNIH UTAKMICA SP.A OGRAE)

sobert sonq (Kamerun) jedini je iqrai koi je udaljen sterena viie od R

NA'VIsE GOLOVA NA

UTAKMICI SP.A (EKIPNO) aak 31 go pongnui j€ na utakmic svjetskog prvennva u futra/! 23. studenoga 2000., kad

Brazi porazio Gvat€ma u

MOMEAD S NAJVIgE GOLOVA NA SP.U U FUTSALU

jedanput L

NOGOMETNOJ * iIAJVISE ISKUUIENJA I{A ,EDiIOM SP.U MAJOR LIGI Na Svjetskom pruennlu u Francuskoj utakmici, portigao je Ja5on

I'IAJVISE GOLOVA NA UTAKMICI SP.A

Brazilje po5tigao rekordnih 258 golova na pet 5vietskih prvenstava u futJalu 1989., 1992., 1996., 2000. i 2004.

NAJVISE flA T.'R'C(OYA NA UTAKMICI SP.A

lVanoelTob as (Brazi) po5tigao le

ietirl hat t;.ka, protiv Kazahstana, Eglpta, Gvatemale iRu5ije, na natieca.l! 2000. ! Glatemall.

NAJVISE GOLOVA NA JEDNOM SP.IJ

Manoelrobiar (Brazil) po5tigao je rckordnlh 19 golova na 5vjetskom prvenstvu 2000. u Gvatemali.

3trti

1999

NAJVISE FIFA-INIH

NAGRADA .) ,IGRAE GODINE'

Ronaldo (Braz I, punim imenom Lun Nazarlo de L ma Ronaldo, na 5licidesno) osvojlo je tri t rnationale de f ootba l1 ^te A5roc,ation) nagrade lgrat godine' 1996.. 1997. i 2002 lajje uspjeh postigao i Zlnedine Zidane (Francurka) nagradama 1998., 2000. i2003

* .

NOVIRIKORD NOVOPOITAVLITNI RE(ORD

t*'l

* Nn.renZe

X.REF

Nai''tata

iqatia

koja

(vel. Bitanija) na golf igta

RUPA

Rekord za najbrie odigranu rupu u

list, od 1j4 jarda. Sto n6li

pojed,.aanoj konkuren(iji drii Phil Naylor (vel. Brilanija) kojije 18.

jojje tada bito 90 Otkrute na 99 tt?nicil

te, kotiko dina?

ODIGRANA

je posodih rup jednin udaret' je Kag Lahgley

ipnja 2005. pftu rupu na gra iitu Lr qolf'cenvu 5t. Andrews Bay Gof R€son and 5pa u 5t. Andrewsu u 5kot5koiu vel. Britanijiodigrao za Oev in

NAJVEEA ZARADA U KANIJERI NA EUROPSKIM TURNIRIMA

co in Stuarl Montgomerie (Ve . Briian ja)

za.adioje

rckordnih 12.008.908

lur.nima od

1986. do 200r.

5amo 1

NAGRADE

NAJvtSE PoBJEDA

NAIVISE PGA iIAGRADA ZA tGRAaA GoDll'tE

Najvie nagrada za lgrata god ne Udruge profesionalnih 9o

fer.,

aak

osvojioje llser woods (sAD) 1997.. od 1999. do 2003 2005

sedam,

N.grada je prui put dodileliena r9a8., a utemeljena je 'rd sustavu bodova prema brolu pobjeda. poretku pryih 10, prosjeku rezultata ukupnom

Ve ike Britanije

odtava re

VELIKIM TURNIRIMA

puta, Europa 9 puta, a dv. ie puta rezultat blo lzjednaaen.

tGRAOcu coDll,tE (ivedska) osvojia je osam nagrada za

igraa.u god ne

NAJVIJE PoBJEDA I'IA

I{AJVTSE osvoJEt{tH

sOLHEIM XUPOVA

TURNIRIMA PGA TOURA Nalviie pobieda na turnlrima PGA TouG, aak 82, o5tvario je Sam snead

5olheim kup, tenskipandan Ryder kupa, ptuije put odrZa. 1990. Odriava se 5vake dvije godine, a

(sAD)od 1937. do 1979.

natjeau 5e profe5iona ne iqraa(e

Europe i5AD a.5AD le pobijedio lest puta, a Europa samotriputa (r992., 2000. i2003.).

I,IA.'VIIE UZASTOPNIH OPENU

NAJVIJE LPGA NAGRADA ZA

do 1979.), Ryd€r kup,

svake dvije godlne od

1927. 5AD je do 2004. pobijed o 24

SUDJELOVANJA IIIA US

52 sekunde.

NAJVIIE PoBJEDA A

la(k Ni.klaus (sAD) osvojioje ukup'ro 18 vel k h tumira od 1962. do 1985.

minltu

Jack Nkk

alsje od

1957. do 2000.

sudjelovao na 44 uzanopna U5Opena

NAJVTEE PoBJEDA A BRITISH OPEI'IU ZA ZENE K.rie Webb (Australlja) olvojia je Br

tkh Open rekordna tri puta

1995.,

1997. i2002.

NAJVTSE

osvoJE

WALKER KUPOVA Na Walker k!p! n.tletu se

NAjvtlE osvoJEMH

1995., 1997., 1998.

RYDER KUPOVA

iod

Protesionalno nattecanje iznredu saD.a i Europe (Britairkih otoka iii

2001. do

2005.

NA.,vtgE PGA TOUR

NAGRADA zA tGRAeA GODINE

o lrruvlSr purn

OSTVAREN REZUTTAT RIVAN DOBI IGRACA Kem t Da'rnehi (5AD, r. 3 . 8. 1919.) r€kordn h je 930 puta ponigao rczultatra 1

qlasuju alanoviPGA

vansvojojdobii niziod ije, jto znaaida dodije jena 1992.l poznata je kao nagEda woods (saD) osvojioju je

jetoliko puta odigrao

18 rupa s

b'ojem

udaraca iednakim svojoj dobi ili maniim od nje. Vetnutih rezultata postqaoje u Ahwatukee country clubu u Phoenitu (Ar zona,sAD) od 1992. do 2005.

1999. do 2003. te 2005.

5AD,

Ve ka Britanija rska. Prv l€ pui odrran 1921., a od 1924. odriava se svake dvile qodine.sAD ie pobledio 32 puta, a po sedam puta kup 5u oslolile Vel ka Bitanija i rska. Rezultal le 1965.

igraaica go fa

bo Djednaaen

I e.adu

l, -l

ti' -*ffi',JI r*;:et rll\:gl '

1|i,

NAJBRZE ODIGRANA

RUNDA GoLFA s eEflRr

ffi;ia---^-: Ekipaodietr

. -.rr+l*Ar

lV,l

oo Bnla.aca

d"rd Arn h d

G,"dve.r

nin i4e

h,13

s na

*rti.o,'#oulxl"*

U24SATA

optl .uza golf na ldaljenost od 182 m ! Robbrarnes (Kanada) odigraoje vozeiisevoziomzago{851rup!na gof-(entru 5t. AndrcM Bay Gof R€sort goJ-gla i5tu Victoria u Edrnontonu ! and spa u Andrewsu u ikotikoj u ve . kanadskojpokrajin Abed od21.do Briianlji18.5 2005 topticu je udarlo Phil ancahl(ve.Brtanja)uhvatole

israliltu Bay u

51.

22. ipnja 2004. Poqod oje45 birdr'eF 43opara, aetirlniske rundeod 68 i

Nay or (V Britanija) palicom

caliawayx3.

:ffi;lH*'"-' oDlGRAt{lH U 12

scotr Holand

VRTNJA GOLF-LOPTICE NA NAJDULJA

u golf (Kanada) odigrao j"

naiviie rupa odigranih

latiuz upot'ebu vozila

TURNIRA U ZENSKOJ KONKURENCIJI

(sAD)od 1937. do 1952.

izgolf-kluba Foxfire u Saraeti na Floridi u SAD-u odgraole19.8.2000.475rupau12 12

r#;;il:'i'Jil'ajfl

sATl

Brennan F Robertson (SAD)

sati, ito le

* NAJVISE

Torrance u so f<entru st. AndreM GolfResortand spa u st. andrewsu

iirxitffH* +

:...

kojujeokupio

israda

ro1'a ca (nd, To^ rupa za

87.

r--: ' !:^;F;rl

1e35.

T*S'r i:nlffi:11,:1*il1il:i:fl' innrukror

:! - --

lednu visoku od Rekord za naiviie

o de rafe,ru u siie.nju

Kao vodeea

l(nost

;enskoq golfa, sudjelovala je u osn vanju Udruqe profesionalnih igratka golfa (LPGA).

22l ruput 12stikreilaisepjeike,ito je najviie rupa odigranih u 12 pie!i<e. Rel,o,dje ponavio na golf-igraliitu tuirmont Banfi Springs u Banffu

sati * NoVIREKoRD . NoVoPosTAvLlENl REKoRD u Henry Epn€in (Aunralia) vn o je golf -lopt cu na podloiku za udaranje aak 2 kanadikoj pokGjini Albed 5. 5. 2m5. * NAJBRZE golf-k ubu Bend go u austra skoj vidorij od 27. do 28. nudenoea 1971. m n i 22 s na snimanju €m15ie Guinnes Holland le c ie o vrjeme erao samo ODIGRANE jednom pa (om, ton edmicom r'vold Re.o/icr u studiju w ponaje se RUI{DE GOIfA rupa

odigranih u 24 sara pjeii(e,40r, ponigaoje lan Colston (Austra lla) u

PODLO5XU ZA

ven

ZARADE .

NeMo*

UDARANJE

u sydneyju uaustrahkom

Novom ruinom waresu 18

6.2005. *

NA * NAJDULJI STAZ NATJECANJIMA U GOLF-KLUBU Raynrundocoe ho(Brazl)poieoje ra KARUERI Tiger Woods (sAD) osvollo je 55,770 760 dit na odrzavanju igrallita u Gavea NAJVECA ZARADA US PGA U

doam od kolovoza 1996.

doprosinca

brazikkom Golfand Countrv CountryClubu Clubu u brazikkom

(udrusaprofesonarnihsorfera)

.r-till5;:" ffi["r"{':#$;rffi RAZNO

NAJDUZ| coLF-uDARAc JEDNOM RUKOM

Najduiqolf{daracjednom

K;lx

ffi

u *u., -'"'^-

NAJVTSE GoLF-LopflcA

,ro"o,

ruci

"? i !A

Britaniil 18.lipnla 2005.

?":1,1'll,'^Y:1

1,:""n)

2a 5 dana, 9 sati i 15

11? ..lF tfu-\; \''\,|iD*V-,;"i'T*" v I ild*La\-

*j$

Ell!

crlnla'r steir nq (ivedska) u qof <eniru 5t. Andrevvs Bay Golf Resort u Vel.

!yLlJ.!Y--.-. KONTINENTIMA

wale ujednojje Po jedn! rundu qolfa na gof-loptka pun h l0sekundi 18rupanasvlhien na naijecanlu Kimby cup chalense - konunenata odigrali su Puckrup Hallu u britanskojpokrajin Bas lBie ich ou:noafraka clouceftrhire 20 8.2005. Republika), Br an Kely, Britanac simon

driao

rukom iznosl 257 m, a lzveo sa je

and spa u st. Andrewru u ikotskoj

a{. a

z,+2

"rWW.GUlNNE55wORLDREcoRDs.CoM

.al 245

VRATAR.) S NAJVISE POBJEDA U KARIJERI (Kanada)sudje ovao je u 5s1 pobjedniakoj

utakmic NHL ige.lgrao je za

Canad ense

od ^4ontreal 1984. do 1995. i Colorado Avalan(he od 1995. do 2003.

* najvi:e naslova conn Slrlyrhe, iak tri, lgrajuai za Canadiense 1985.lna

dicisa Stan ey kuponr) 1993.

* .

te za Colorado 2001.

NOVI REI(ORD NOVOPOSTAVLJENI

REKORD

NACIONATNA HOKEJASKA LrGA (NHr)

NAJBRZI GOL KOJI JE

ZABIO DEBITAiIT U NHI..U Najbrzigo kojije na poietku utak JESTE LI

ZIIALI?

m ce zabio igraa koji debitira u

NHL u postgao je Aleksandar

Najstanji hokEat je tahn Bunasky (sAD), koiije 1929. pateo igtati hokej u sre d hjoj teh n

itkai ska ti

Mogllri(bivii555R) za Buffa o Sabrese samo 20 sekuidinakon poietka utakm ce 5. lktopada 1989. * Najbr:i gol ikad postignur

n. hokeia;koj utakmicidosodio

MOM.AD 5 NAjMANJE

Montrea Canadiensi zabiijei ll

Mom.ad s najmanje pobjeda u jednoj seroni su Washington Capita si u se?on 1974./75.

Rungned protiv Odensea u danskojprvoj igl u Horrho mu u Danskoj 1990.

Najbrii hat-rri.t

{trigola) postigao je

ponavivi novir€kord NHla

jun orsk€ ige

o:ujka 1991.

ijednr pobjedu nakon izvodenja kaznen h udaraca) od 8. do 19. prosinca 2005. Tih su

iest

uzanopn h pobieda siednim qolom

MOM.AD S NAJVIiE OSVOJET'IlH STANLEY KUPOVA

NAJVISE GOSTUJU(IH POBJEDA ZAREDOM

Phiadelphia Fly€15i zavrilli su gonujute nastupe u pros ncu 2005. 5jenrju 2006. s rezu tatonr 8-2-1,

Bufia o Sabrcsl pobledilisu u 5en uza, stopnih utakmica s razlikom od jednog gola (ukljuiujuiidvlje pobjede u pro du:ecima

o sen (oanska) zabio sol,a

17.

GOLOM RAZLIKE

samo otam Poraza od najmanje 70 od granih utakmka u sezoni 1975.17

NAJVISE UZASTOPNIH POBJEDA S JEDNIM

PORAZA U JEDNOJ SEZONI

u drugojsekundi, kad je Per

oryajal Stanley kup 24 puta: 1916, 1924., 1930., 1931., N4ontrcal Gnadien5i

1944..1945..1953.. od 1956 do 1960.. 1965., 1966., 1968, 1969., 1911 , 1913.,

od 1975. do 1979., 1986. 1 1993., u

najviie sonuju(ih pobjeda u nizu. aak 17 bodova koie su osvoilliu go(ima rov je rekord iq€, kojim su znatno nadmai li nari rekord od l3 bodova kojl su postavi i fi,lontrea

€kodne

Canadiensi1968./69.

32 finalne utakmke

stan eyjev kup, vebrnu zdle u, pruije

put 1893. pGdnav o ord Stanley od Prestona. tada glavni guverner Kanade,

kojigaje kupozaa8,67 dolara za nje

€od

1894.

naileiu amateake

momaadi u kanadskom hokejaikom

A. *BRANIE

S NAJVISE ODIGRANIH NHL

UTAKMICA 5coit stevens (Kanada) od qrao ie 163s ulakmka u 22 s€zone.lgraole za Washington Capitalse, St. Louis Blues€ i New lertey

De!

(od 1982. do 2004.), tri je puta prcdvo-

d:o Dev lse u osvajanju 5tanley kupa (199s.,2000. i2003.), a 4. 2. 2005.

ponao je pwl qrai Devile i ji je broj

(a) umirovjen. stevensje u

fra

karije odisraoi223

no je rcko'd medu braniaima.

prv€nnvu. Kup je iakon 1910. postao nagrada za pobjednike u llna u

NAJVISE UZASIOPI'IIH NASTUPA U FINALU STANLEY KUPA

Najv

uzastopnih ianupa u

p/dy{ffu

Starley kupa, iak 21, inraoje Larry

kojije od 1972. do l,lonirea Canadiense a od 1989.do 1992 za Los Anqels K iqs€. Robinion

(Ka n ada),

1989. igrao za

JESTE LI ZI\IALI?

DOStft\IK

BROjOSVAIANIA

warie GreEky

(K:nada)

DODJEUU'E 5E ZA

NASTOV

Nacianalna hakejaika liga

HartMemorial Najko 5nijiigraa

jet te vlatnki i igra(i nisu nagii dogovoriti oka novag kolektivnog ugavota. u veljaij 2005. povje te n i k G a ty Bettm a n

la* Adams treiq5najboljim

,jevernoa ne riika spottska

r.zultatima

Conn

Malice Rkha.d Najbolji 5r j€la(

Sn!,lhe

tisa kaja je izgubita sezonu

ezoni

Najkorlrniiiiqrat

2aa4.105.,

Patrick Roy (Kanada)

playoflu stanlev kupa 2

povijesti, a igra(i ivlarnici

At-st r montadi

NAJVISE OSVOJENIH NASLOVA VEZINA

lzabran

Red Wingse

1946.

* s

NAJSTARIJI OLIMPIJCI

Bela

ordody (Mada6ka) I alfred

momiadskim kolegom Glennom

stelnka (Njemaika)

Haliom (Kanada) lz St. Louis Bluesa.

nistlp lsu

Naslov Vezina wake se godlne

igEma u 5t. i{oritzu usvkarskoj1928.

dodjelluje najboljem v'ataru NHL-a.

TRENER S NAJVISE

UTAKMICA kotty BoMan (Karada)

vodio le mom-

aad u

rekordnoj2l4l dakmic NHLaU

svojoj

3tsodiinjoj trenedol karijer . od

1967. do 2002. vodio je St. Loris Bluese l4ontrcal Canad en5e, Buffalo Sabrse,

Pitlsburgh Penguinse i Detro

se. Eowman drzi i rekod 2a

Red W

'dovitoj

ig'

trenera s

sezoni,

na Zlmskim

diensa I973. te od 1975. do 1979., P ttsburyh Pengulnsa 1992. i Detroit Red Wngsa 1997., 1998. i2002., ito ga iin

s naivii€ o6vol€nih

IAJVIEE UTAKMICA co'don 'Gordie' Holv€ (Kanada) odlqrao le 2421 utakmku od 1946.do 1979,no je rckordnl broj utakmic u karijeri. Ho! ,e

sdielovanF u

NAJMLAOA

AMERI.KA HOI(EJAIICA sarah Parons (sAD, r 27 a )e 21 . 12. 2AA5

kolale kad uia

1987.)posta

amerliku ienskr

SVJETSXIH PRVAKI osm puta zare-

dom pobjedvala na

svjet '

netuderacj€ za hokejna ledu

\**-""""'-:

u vancou-

ov 5u

6lm Kanaalaiki

woji e joi smo repczent SAD€. to 2m5

tivke

Senatolse prctiv Toronto

llaple Leafsa vratara

Kanada j€

Ntr

skom junioEkom pto€nstw Medunarod-

NHL-a,

Alfredsson (Jved,ka, dolje

1997., 1999., 2000., 2001. i 2004.

1:2) na Svjet'

uda(a u povije

NAJVIJE NASI.OVA

MEDU]IIARODNIM

PRV| GOt tZ KAZNENOG UDARCA

153 dana.

ledu za Zene: 1990., 1992., 1994.,

Chris Bourque (5AD) portigao je p€t go o.

reprezentacju u hokeju na led!, u dob

skim pryenttvima u hokeju na

va za 5AD protiv Norveike

dogovor u trpniu 2005. tgraii su se vratili na leclu

nalm ada spodaika

iIAJVISE GOLOVA NA

Postavioje rekord oMjivii dryet

za naivise

mpl5kim

Naidull! olimp i5ku karijeru u hokeju na edu imaole Blchard To(ian (ilicaffka). Na o impiFkim lsrama nastupaoje od 1928. do 1948.

(SAD) s pofgnLttih pei golova na ltakm c protlv 5v.auke 3. L 1984., koja le zalriila rezu tatom I2:3 za 5AD.

od l8god na i

stanley kupova na ie u Monireal Cana-

ddi i rekord

NAJDUUA KARIJERA

12{4 pobjede u NNL-u.

a tEnercrn

sodln

UTAKMICAMA

najviie Fbieda u utakni@ma pray{tra, r221pobjede i rt€n€ra s' najviSe pobieda u

u 48.

Kolumbij 26. 12. 2005. Bouque je izjed nailo rekord koj je posiav o wa ly Chap mar

do 1979.

OLIMPIJSKE IGRE I SVJETSKA PRVENSWA

Spodaj s nalvii€ osvojenih nasova Vez na je Jacques Plante (Kanada).

lest naslova osvojioje igrajuilza Monlrealcanadienre od 1956. do 1960. i 1962., a jedan 1969. zajedno

NHL€, u koju j€

2l putdokle igraoza Devoit

Eda

Befoura 5. listopada 2005.

Na s klje prikazan i lgraa Toronto3a Eft Lindros. s brojem 88.

z. .

NAJDUUE ITIATJECAIIIJE

iIA

Rekod najduljeg naFanja na olimpijadi je 40

godiB. PortiJli

ga: Paul

Ehrom

(cran5k , na rlici liF^ro i u sredin0 u jedmiu 194&-1960" 1958.1972- i

1$4.1s,

oriis (D.n*a) u

dr. lvan

maaevanju 196.1932. i 198. te Magnut

Koiow (Norv€ika)

j€dl€nju 19G.1920.,

Lrddi. l|.li.cJlF na olir4ij.diu ldrkoj fodorndii 1928. i 1935.19.48.

je 28 godina. Rekord ,u ponigle: Ann€ Rar6ehousen (SAD) 1960., 1964. i 1988.

Chnstilot Hanron-Boylen(Kanada) 1976., 1984 i 1992., obje 0

t'tovt REKoRD NOVOPOSTAVUENI REKORD

NAJVTIE NATJECATEUA NA UETiIIM

OLIMPIJSKIM IGRAMA Na

olimpijadiu sydneyju

20CD. sudjelovao

NAJVISE

u Austra

iji

je 10.651 sportai,

dresu konia.

ilAJvEer GRAD

NAJvfE DFctPltila l{A

DoMAer

OLIMPIJSKIM IGRAMA

zrMsKrH OLIMPIJSKIH IGARA talianskoj rcgii Pijemont ima 908.000 nanovnlka (1,7 milljuna u 5i r€.r pod'llju) izauzima povriinu od 110 km,te ietako najveciEad doma

Iorino

t€

196,4._

Na Ljetnim olimpijrkim lgrama u Ateni u Grtkoj 2004. oddana eu natjecanja u aak 301 sportskoj

disciplini-

MEDAUA NA

od toga 4069 iena.

ZIMSKIM OTIMPI'SKIM IGRAMA (POJEDTilAeNO)

Naivile m€dalja na zimsldm

drzava rudjelovalisu na Zimskim

olimpijrkim igrama, tak 12, oslojio je Ejom Daehlie (NoF !€rka) u skiarkom trcanju za mutkarce od 1992. do 1998.

olimpiFkim igrarna 2005. Na prethodnoj olimpijadi 2002. rudjelovalo je 77 ddava.

Prczihi 'tatolski' hov od akrilnog ttakla kojipokdva olimpijski nadion u

PRVI ZIMSKI SPORT NA

njemaakom Eadu Monchenu ima povd nu od 8s.000 m':. Polozen je na

OLIMPIJSKIM IGRAMA

telilnu mre2u koiu podupiru nupovl.

kllzanju na 3000 m u Lilehammeru u Norvetkoj 1994.

IAJDUZA SrAFEIA

]'IAJMLAOA OSVA,AEICA

OLIMPIJSKOG PLAMENA

OLIMPIJSKOG ZLAIA (PoJEDTNACt{A DtscrPLrNA)

Najvite medalja na zimskim

oll'npiskim israma u ienskoj konkurenciji osvojila je Raisa smetanlna (bivli SsstuRusiia), koja je u skialkom trlanju od

1976 do 1992. 10

osoiila

med.!a.

r V

irAJvrgE DRZAVA

ain Zimrkih olimpijskih igara (2C105.).

suDtot{lcA

Iaj

1{A

ztMsKtM

OLIMPIJSKIM IGRAMA Nacionain i olimpijski odbori 80

umletniako k izanje bilo je prvi zimsk sport na o impijskim lgrama Pojavilo se na proqramu tjetnih olinpiFklh lgara 1908. i 1920., pril€ prvih Zimsklh olimpiFkih iqara.

/u,"

-5'-€ *.r t

ae narl@2010.

Kanadi,

dobiliVancouver u

POJEDIIICI AJMLAoA

kojije domaain 2l.zimtkih

olimpiFkih igara.

osvajAoca

ot-mPtjsxoc

ZLATA

Najmlada owajaaica zlatne

NATVEO KRov STADD A

Najdlla nafeta o lmpljrkog p amena bilaje 1988. u povodu zimrkiholimpij5kih ig.la u Kanadi. ltafeta je 17.11. 1987. nigla iz Gtke u 5! Jonn3 u New-

medalje bila je Kim Yun'mi(lurna

I prosinca 1980.), koj: dobiod 13 godina i85 dana 'e natjecala u itafeti u brzom Koreja, r. u

Najmlada o impijska prvak nja bilaje lvarjorie Genring (5A0,

18. studenoga 1922.),

kojaje

folndlandu. P.€ne!€na je 18.060 km, i to 8188 km pje3ice 71 1l km zlainim i morskim puterr 2755 km moto.nim

osvojila zlatnu m€dalju u skokovima u vodu na Olimpijrtim igrama u

loEllom za $ijeg i 5 km F€tim sadi cena te je 13. 2. 1988. nigla u Glgary

1935., u dobi od

Berlinu u Niematkoi 12. lolovoza 13

tano

godina i268 dan..

I I

t-t

r NAJSTARIJI NATJECATETJ NA ztMSKtM Ot

Najstarlji natlecate j na zimskim

JESIE t-t

olir

pijskim igmma je lames coates (vel.

B tanija), koji

se natjecao u

ZItAlt?

impiitkas plamena kakvu poznajemo danas odtzava ot

snjkaniu

u dobi od 53 godlne i 328 dana na

olimpijskim igrama ust. N4orltzu u

ivkarskoj 1948. ajstarija natic.a. teliica n. zimrkim olimpijskim

igra

planena na ofimpijskin

|a je Anne Abemathy (Ameriiki

Dieviia nsk i otoci, na slici l-jevo), koja je erdjelovala u natjecanju u enjka-

nju u s:lr Lake ciryju 2002., u dobi od la godina i307 dana.

iIAJSTARUI osvAJAi OLIMPIJSKOG ZLATA oscrswahn (ivedska) bio je ilan

lvedrkoi 1912., u dobiod 6aqodine 2s8 dana. Na olimpljadi u

NAJSTARUI O5VA,'Ai ZLATA iIA ZIMSKIM

vorirukim iulupom, za

trcnruki aksel dobio je 9,35 bodova, a za

a beftvilleu u Francurkoi1992.,

jaiica

Annelise coberqer (Novi zeland) uila j€ u povijen osvojivii srebmu meda

ienskom

sla omu, kao

prv. osvajaiica

nredalje na Zimskim olimpijskim israma

podruija luzno od ekvatola.

OLIMPI.,Sl(IM IGRAMA r

koie je dobio ukupno 13,86 bodova. za

JUZNE PoLUTKE

Duff Gibson (Kanada,

aetverostrukim

tctruki

lu( 7,43 boda.

11. kolovoza

DR'AVE

Pet

je ddava sudje ovalo na 24 Ljetne

rtralija, Francuska, V Britania, Graka i SviGEka (na o nrpljadi u llelboumeu 1956.

SvicEka

se natjec?la samo u

ko-

NAJVT3E DRZAVNTH

NAJMLAOA iIAIJECATELJICA NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA

vremenom od

lvlagdalena Cecilia Colledge (Vel.

Bfitanija,

r 28..tudenoqa

1920.),

koja t€ u dobl od samo 11 god na 74 dana natjeca16 u

umjetnltkom

klizanju na olimpiiadiu Lake Placidu u sAD'u 1932.

minute i&89lekundi.

X-REF

UMJETNTtKoM KLtzAt'uu Klizai Evgenij Pluienko (Rusja)za svoj ie katkipoq€m ]s. veliate 2005. na

OLIMPIJSKIM IGRAMA zimskim olimpijskim iqrama u sah Lake Cityju u drzavi Utah u tAD-u 2002.

I'IAJVISE DRZAVNIH

MEDAUA NA UETNIM

rezultat otkad je 2003. uveden novi

tak 80 drzava osvojilo je barern jednu

velikom kombinacijom skokova,

je najbii toulek na

na 265.

ttani.i,

Cei!.

MEDAUA NA ZIMSKIM

Zimskim oiimpijtkim igrama uTodnu u ltalijidobio 90,66 bodova, fto je najviii

poieo

Tko

svijetu7 Potrazi€ odgovot

noni odr;avanja u Aunra lji).

2s drzava osvoj o je medalje na

sustav bodovanja. Nastup je

Lausanni

njlaklm discipli'rama, koje su oddane u

pljskh iqara. Pobiiediole 18. ve jaie 2006. u bzorn klizanju na 1000 ms

NAJV|S| REZULTAT

Edu

NAJVI5E SUDJELoVANJA NA

stockholmu u Svedskoj ,bog nemoqua'

OLIMPI,'SKIM IGRAMA

shanl Davk (sAD) postao je prui crni sportai koii ie osvojio poiedinainu zlatnu medalju u povijesti zimskih o im-

Najmlada natjecatejl(a na zimskim olimpi5kim igrama bila je

Katskatu

olimpijske igre od 1896. do 2000.: Au-

PRVI CRNI OSVAJAC ZLATNE MEDAUE NA ztMSKtM Ot

nanohniina. U otinpihkon nuzeju u nalari se zbi{a balljisa zinskih t Ljetnih ottnpttskth tgaE

lT.veljate 2005. ,atnu medalju uenjkanju na 20. Zimskim olimpijskim lgrama u To nu u Itallj, u dobiod 39 godlna i190dana.

1956.) osvojlo je

ne va2nort vet.ehosti L ljudskim iotinpijskim

Na 16. zimslim olimpijskim israma u

Antwerpenu u Belsiji 1920., u tojje disciplin i osvojio vebrnu medaliu u dobiod 72 godine i280 dana.

h..

osvAJAitcA MEDAUE iIA ZIMSKIM PRVA

OLIMPIJSKIM IGRAMA

pobjedniike streljaake ekipe Running Deer na olimpijad u Stockho mu u

tenelju tgara i podsjeca

NA.,BROJNIJA PUBLIKA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA Nevjerojatnlh s,797.923 gledatelja bilo je na olimpijadi 1984. u Los

OLIMPIJSKIM IGRAMA meda ju na Ljetnim o lmpijsklm igrarna u sydneyju u

Aunraliji2000.

saveznoj d12avi Kaliforniji. Bile su

to 23. Ljetne

olinrpljske iqre.

l' rt;p

WWW.GUINNES5WORLDRECORDS

COM

249