Zakonom do prevare penzionera

Dragoljub Lukić

Vlasti Republike Srpske i penzioneri

ZAKONOM DO PREVARE PENZIONERA

Ovaj tekst namjenjen je svim penzionerima u Republici Srpskoj, bez obzira kada su i pod kojim uslovima ostvarili pravo na penziju.

Piše: Dragoljub Lukić, penzioner Gradiška, B.Laminci bb

1

Vlasti Republike Srpske i penzioneri Ko je, kada i na koji način penzionere u Republici Srpskoj doveo do prosjačkog štapa

Zakonom do prevare penzionera Proteklo je više od pet godina kako nastojim da barem dio ovoga teksta objavim nudeći ga i štampanim i elektronskim medijima, pa kako niko od urednika tih medija nije imao petlju da to prihvati i objavi, odlučio sam da se na ovakav način obratim penzionerima u Republici Srpskoj, pretpostavljajuci da najveći dio te populacije nema pojma o kakvom se organizovanom kriminalu radi i ko su ti akteri koji se ovako prljavim poslovima bave evo već punih sedamanaest godina.

Da bi ovu materiju na što efikasniji i razumljiviji način približio penzionerima, poslužiću se Zakonima koji regulišu oblast penzijsko-invalidskog osiguranja, a datiraju još od davne 1990. godine, čak i od ranije.

Isto tako upoznaću Vas sa nekim od važnih presuda svih sudova u Republici Srpskoj.

Radi lakšeg razumjevanja, ovaj tekst bi započeo opisujući zbivanja koja su započela koncem 1993., odnosno 1994. godine kada je tadašnja Vlada predložila Narodnoj Skupštini Republike Srpske na usvajanje prvi Zakon iz te oblasti nakon raspada bivše Bosne i Hercegovine.

Prvi Zakon o PIO objavljen je u ``Sl. glasniku RS`` br. 27/93 od 30.12.1993. godine koji je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku i počeo sa primjenom od 01.01.1994. godine.Sa izmjenama i dopunama objavljenim u ``Sl. glasniku RS`` broj 14/94, 10/95 i 22/96 važio je do donošenja novog Zakona o PIO 22.09.2000. godine kada je usvojen novi Zakon, a objavljen je u ``Sl. glasniku RS`` broj 32/00.

Karakteristika ovog prvog Zakona iz 1993. godine čije usvajanje i primjena dolazi u najtežim vremenima koje karakteriše rat na ovim prostorima kada se najviše gine i napuštaju ognjišta, dok se istovremeno vrši najveća pljačka ne samo od strane pojedinaca, nego i od strane zvanične vlasti.

2

Druga karakteristika ovoga zakona je što se napušta raniji način obračuna penzija kada je osnovno mjerilo bilo visina ostvarenog ličnog dohotka i visina plaćenog doprinosa za PIO, dok se sada kao osnov za obračun penzije uzima školska sprema bez obzira na visinu uplaćenog doprinosa u Fond PIO. Pored toga Vlada proizvoljno utvrđuje najnižu cijenu rada u Republici Srpskoj i određuje koeficijent zavisno od školske spreme što stvarno predstavlja svojevrsni apsurd.

Nije teško uočiti da je Vlada ovako postupila jer je znala da je tadašnja populacija koja je ranije ostvarila pravo na penziju, a koja je ustvari izgradila ovu Zemlju imala manji broj obrazovanih sa visokom i višom školskom spremom , pa je na taj način trebalo manje izdvajati za penzije što predstavlja nesvakidašnji presedan koji se ničim ne može opravdati.

Kako nije postojala ni jedna odredba u Zakonu o PIO iz 1993. godine koja se mogla primjeniti na penzionere koji su pravo na penziju ostvarili do 31.12.1993. godine, Vlada, odnosno Fond PIO RS pristupa raznim prevarama, falsifikatima i krivotvorenjem pojedinih odredaba Zakona o PIO, jer joj nije odgovaralo da istovremeno primjenjuje više Zakona iz ove oblasti.

Jedna od dvije takve prevare, kada je u pitanju Zakon o PIO iz 1993. godine odnosi se na odredbu člana 199 stav 1. i 2. na osnovu koga je Fond PIO u toku 1996. godine pa i kasnije donio na desetine hiljada nezakonitih rješenja o tzv. prevođenja penzija za sve penzionere koji su pravo na penziju ostvarili na osnovu drugih Zakona do 31.12.1993. godine.

U ovom slučaju su činovnici Fonda po filijalama i poslovnicama poturali penzionerima da potpisuju zahtijeve za tzv prevođenje penzija, tvrdeći da će ovako prevedena penzija biti veća od one koju su primali do tada. Neki od tih zahtjeva penzioneri su na prevaru i potpisali, a većina koji nisu, činovnici Fonda su falsifikovali njihove potpise na zahtjevima, a potom donosili nezakonita rješenja koja najčešce nisu ni uručivali penzionerima držeći ih u ličnim dosijeima.

U daljem izlaganju ću reći šta je Fond u praksi ostvario sa ovakvim rješenjima.

Isti takav slučaj desio se i sa mnom zbog čega sam sa Fondom vodio spor od 2005. godine koga sam poslije duže vremena dobio na Sudu, ali Fond još uvijek odbija da postupi po presudi Okružnog suda, tvrdeći da mi je isplaćivao veću penziju iako mi Fond za taj period od 1995. do 2002. godine duguje 12.408 KM prema nalazu sudskog vještaka ekonomske struke, a za to vrijeme od mene potražuje iznos od 3.515,26 KM zbog navodno preplaćene penzije i već vrši obustavu 1/3 penzije već duže od godinu dana.

Ali da bi ovo sve o čemu namjeravam da pišem bilo jasnije moraću da se osvrnem na period kada je ustvari i nastao prvi spor, a to je spor oko rješenja o ponovnom određivanju penzije od 01.10.2002. godine. Kasnije će doći do spora na rješenje o prevođenju penzije od 13.03.1996. godine, koga sam dobio sa zakašnjenjem više od devet godina.

Zahvaljujući sporu oko toga rješenja, zapravo doći ću do saznanja koju su ulogu već tada igrali i još uvijek igraju Sudovi u donošenju svojih presuda.

3

Rješavajući Tužbu u upravnom sporu koju sam podnio na rješenje o ponovnom određivanju penzije od 01.10.2002. godine, Okružni sud u Banja Luci donosi presudu 01.07.2003 godine kojom tužbu odbija s obrazloženjem da sam pravo na penziju ostvario prema odredbama Zakona o osnovnim pravima iz PIO (``Službeni list SFRJ`` broj 23/82 (bez navođenja koje su to odredbe) i iste dovodi u vezu sa odredbom člana 200. Zakona o PIO Republike Srpske (``Sl. glasnik RS`` broj 32/00), a potom i odredbom člana 188. istoga Zakona, na osnovu koga je i doneseno sporno rješenje po službenoj dužnosti. Članom 200. Zakona o PIO (``Sl. glasnik RS`` broj 32/00), propisano je, citiram: ``Sa danom početka primjene ovoga Zakona prestaje da se primjenjuje Zakon o osnovnim pravima iz PIO (``Službeni list SFRJ`` broj 23/82 - sa kasnijim izmjenama i dopunama) i Zakon o PIO (``Službeni list SRBiH`` broj 38/90 i 22/91), izuzev odredaba koje se odnose na računanje penzijskog staža , −

odredbe člana 55 i 56 Zakona o unutrašnjim poslovima (``Službeni glasnik RS`` broj 21/98) i više odredbi Zakona o vojsci objavljenih u Službenom glasniku broj 31/96 ``, završen citat.

Molim čitaoce da obrate pažnju na gore pomenuti član 200 Zakona o PIO iz 2000. godine, zbog toga što je bitan u kasnijem izlaganju, jer su iste ovakve odredbe propisane i članom 211. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93) samo što je u tom članu nedostajao uvodni dio teksta namjerno izostavljen, koga će kasnije sekretar Narodne skupštine dodati i objaviti u ``Službenom glasniku RS`` broj 4/94, pozivajući se na Poslovnik Narodne skupštine i kompletirati ga ispravkom, a tu ispravku i Službeni glasnik sakriti tako da se nije znalo da li je ta odredba validna ili nije.

U početku ni meni nije bilo jasno da li se u konkretnom slucaju radi o štamparskoj grešci, ili je nešto drugo u pitanju, pa sam započeo dopisivanje, najprije sa resornim ministarstvom, Vladom i na kraju sam se obratio Narodnoj skupštini RS, odnosno zakonodavnom odboru, smatrajući da je taj odbor nadležan da vodi računa kakav će tekst kojega Zakona doći pred Narodnu skupštinu na usvajanje.

I tako nakon prvoga zahtjeva koga sam podnio 02.05.2006. godine sa kasnije nekoliko upućenih urgencija pri čemu sam se pozivao na Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakonodavni odbor me obavještava jednim pismom označenog datumom 05.12.2006 godine koga u cijelosti prenosim, a koji glasi, citiram: ``Povodom Vašeg dopisa od 22.09.2006.; 08.05.2006.; 02.05.2006. i 24.07.2006. godine dopisa iz Kabineta Gradonačelnika obavještavamo Vas da je Zakonodavni odbor Vaš zahtjev za pristup informacijama kao zakonodavnu inicijativu u skladu sa članom 185. stav 2.

Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (``Službeni glasnik RS`` broj 99/06), uputio Vladi Republike Srpske na davanje mišljenja, te ćete o daljoj proceduri biti obaviješteni``,završen citat.

U potpisu presjednik zakonodavnog odbora dr. Željko Mirjanić, s.r.

4

Odmah da napomenem da Vlada kao predlagač Zakona nikada nije odgovorila na taj dopis i dala mišljenje o onome što sam tražio. A nije teško pretpostaviti zašto to nije učinila. Nešto ranije sam napomenuo da je Okružni sud svojom presudom od 01.07.2003. godine odbio moju tužbu na rješenje Fonda PIO od 05.03.2003. godine, tvrdeći da sam pravo na penziju ostvario prema Zakonu o osnovnim pravima iz PIO koji je važio za područje cijele tadašnje SFRJ (``Službeni list SFRJ`` broj 23/82....), i dalje navodi, citiram: ``Članom 188 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00) propisano je da penzije ostvarene po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odrediće se u skladu sa odredbama ovoga Zakona. − −

−

prema navedenom rješenju tužitelj je ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju propisane odredbama Zakona o osnovnim pravima iz PIO (``Službeni list SFRJ`` broj 23/82...) članom 200 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00) propisano je da sa danom početka primjene ovoga zakona prestaju da se primjenjuju Zakon o osnovnim pravima iz PIO (`` Službeni list SFRJ`` broj 23/82....) i Zakona o PIO (``Službeni list SRBiH`` broj 38/90 i 22/91) izuzev odredbama koje se odnose na računanje penzijskog staža. kako je tužilac ostvario pravo na penziju po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, to je neosporna i pravilna primjena odredbe člana 188 zakona o PIO``, završen citat.

Sada je bilo sasvim jasno da je za Okružni sud u Banja Luci u momentu donošenja pomenute presude bila validna odredba člana 200. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), iako je ista takva odredba propisana ranije odredbom člana 211 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93) , kojoj je nedostajao uvodni dio rečenice koji glasi, citiram: ``sa danom početka primjene ovog Zakona prestaju da se primjenjuju``, završen citat.

Kako nisam bio u mogućnosti da dođem u posjed Službenih glasnika RS u kojima su objavljivane izmjene i dopune Zakona o PIO iz 1993. godine, zatražio sam od tada nadležnog ministarstva za oblast PIO da me upoznaju da li je rađen prečišćeni tekst ovoga Zakona i u kome je Službenom glasniku objavljen.

U vezi s tim dobio sam odgovor označen datumom 16.01.2006. godine potpisan od strane službenika za odnose s javnošću gospođe Branke Šljivar da prečišćeni tekst ovoga Zakona nije rađen, kao i to da je do 2003. godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite bilo nadležno za oblast PIO nakon čega je nadležnost u ovoj oblasti preuzelo Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite.

Da bi došao do podataka u kojima su sve službenim glasnicima objavljivane izmjene i dopune Zakona iz 1993. godine, poslužio sam se odredbom člana 201 Zakona o PIO koji je objavljen u ``Službenom glasniku RS`` broj 32/00 u kome je propisano sljedeće, citiram: ``Sa danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj: 27/93,14/94, 10/95 i 22/96)``, završen citat

U sljedećem članu 202. propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ``Službenom glasniku RS``, na kraju označen datumom

5

19.09.2000. godine i imenom tadašnjeg predsjednika Narodne skupštine Petrom Đokićem s.r..

S obzirom da u gore navedenom ``Službenom glasniku RS`` broj 14/94, 10/95 i 22/96 nije bilo traga da je vršena ispravka sporne odredbe člana 211. Zakona o PIO iz 1993. godine, i ako ta odredba nije važila, sada je otvoreno pitanje zbog čega Fond PIO nije nastavio sa obračunom penzija po onim propisima na osnovu kojih su penzioneri ostvarili pravo na penziju.

I u vezi s tim i drugo pitanje, zbog čega je Fond PIO preko svojih filijala i poslovnica počeo da potura ili da vara penzionere da potpisuje nekakve zahtjeve o tzv. prevođenju penzija koje su navodno veće od onih koje su dotad isplaćivane i da o tome donosi rješenja u toku 1996. godine i kasnije.

Kako je Okružni sud u Banja Luci u upravnom sporu odbio moju tužbu presudom od 01.07.2003. godine tvrdeći da sam pravo na penziju ostvario prema Zakonu o Osnovnim pravima iz PIO ( ne navodeći koje su to odredbe) i cijeli slučaj doveo u vezu sa odredbom člana 200. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), bilo je jasno da i Okružni sud ne prizna da je ista takva odredba propisana ranije odredbom člana 211. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93), sa ispravkom objavljenom u ``Službenom glasniku RS`` broj 4/94 koji je upravo nedostajao u odredbi člana 201. Zakona o PIO iz 2000. godine i zbog toga je u stvari nastao spor od koga su stvoreni svi kasniji problemi.

Sada je očito bilo jasno da jedna od ove dvije odredbe člana 211. Zakona iz 1993. godine i člana 200. Zakona iz 2000. godine nije bila validna,a to je u konkretnom slučaju ova druga.

Na takvu presudu uložio sam zahtijev za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda od 01.07.2003. godine Vrhovnom sudu RS tvrdeći da sam pravo na penziju ostvario prema Zakonu o državnoj upravi (``Službeni list SRBiH broj 8/90``) koji je prestao da važi decembra 1990. godine (``Službeni list SRBiH`` broj 38/90) zbog čega Fond nije mogao da donosi rješenje o ponovnom određivanju penzije po službenoj dužnosti od 01.10.2002. godine, jer taj Zakon nije važio do 22.09.2000. godine kada je donešen novi Zakon o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00).

Rješavajući zahtjev za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banja Luci od 01.07.2003. godine, Vrhovni sud nije prihvatio tvrdnju Okružnog suda da sam pravo na penziju ostvario po Zakonu o osnovnim pravima iz PIO (``Službeni list SFRJ`` broj 23/82), nego po Zakonu o državnoj upravi, ali ipak nije poništio tu presudu Okružnog suda u Banja Luci nalazeći druge razloge da moj zahtijev odbije.

Taj razlog Vrhovni sud RS je našao u činjenici da je meni navodno potvrđeno ranije rješenje od 02.10.1990. godine rješenjem filijale Banja Luka o tzv prevođenju penzije od 13.03.1996. godine.

Znajući da takvo rješenje nikada nisam dobio od Fonda PIO ja sam u Fondu tražio da mi daju to rješenje na uvid, ali su činovnici Fonda taj zahtijev uporno odbijali.

6

& E3,$& (,$%& +%5& +)& ,3"%(*,& '%/@)6%"*0*& :53#4+5%/%& .%& .%1(*(#& 60#4+'*7& 2"%-%& AB& #& V%/0%& W#@*& ',0*& 5*& 0)& /%',/& *.-0)+/,$& -")5)/%& 4,+(%-*,& C,(,',2*0#& (,$%& +2,"/,$&"0)1)/0%&*&#.&/0)$%&*&.%7(*0)-&',$%&+%5&0%& navodno potpisao;&%&,./%þ)/,&0)& 4%(#5,5&JN=NH=GHHO=&$,4*/)=& & & !%& 3*& 2")4& <,/4,5& 4,'%.%,& 4%& 2,(2*+& /%& .%7(0)-#& /*0)& 5,0& 5,"%,& +%5& 4%& %/$%?#0)5& -0)1(%'%^$"%C,6,$%& *& (,& #& 4-%& /%-"%(%;& 0)"& +%5& +2,"& +%& <,/4,5& -,4*,& *& #& #2"%-/,5&&*&#&2%"/*þ/,5&2,+(#2'#=& & Tom prilikom vještak je utvrdio da taj potpis na zahtjevu nije moj, veü da isti pripada nekom drugom skriptoru. & 9&2,")4&(,$%&1(,&0)&:'"#?/*&+#4&#&V%/0%&W#@*&/%',/&(%'-,$&/%6%.%&-0)1(%'%&#& ("*& /%-"%(%& 2,/*1(%-%,& +2,"/,& "0)1)/0)& <,/4%& ,& 2")-,ÿ)/0#& 2)/.*0)& ,4& GI=NI=GHHL=& $,4*/)&*&2,")4&þ*/0)/*@)&4%&5*&0)&(,&"0)1)/0)&/%&5,0&.%7(0!"&'%,&2"!#$%&'(%)*"+,!-(&&)!.& JNNO=& $,4*/);& þ*/,-/*@*& +#& *& 4%60)& (-"4*6*& 4%& /*0)&,4& -%?/,+(*& 4%&6*& +#& 5*&4,+(%-*6*& (,& +2,"/,& "0)1)/0);& i da sam ja morao znati za njega;& 0)"& +%5& /%-,4/,& 2"*5%,& -)ü*& *./,+&2)/.*0)&/)$,&1(o&5*&0)&2"*2%4%,&*%',&0)&(%&(-"4/0%&-%/&+-%')&2%5)(*=& & & :+/,-/*&2",36)5&.%&<,/4&0)&3*,&4%&2,&+-%'#&@*0)/#&,4"?*&(,&"0)1)/0)&/%&+/%.*& 0)"& 0)& na osnovu postojanja toga rješenja, 4,/*,& 0,1& 0)4/,& "0)1)/0)& ,& ponovnom odreÿivanju penzije od 01.10.2002. godine, +%4%&2,&+6#?3)/,0&4#?/,+(*;&%&/%&,+/,-#& ,4")43)& þ6%/%& GQQ=& E%',/%& ,& 89:& YZZB6#?3)/*& $6%+/*'& ABZZ& 3",0& IJSNN[& #& ',0,0& 0)& 2",2*+%/,&4%&``penzije ostvarene po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odrediüe se u skladu sa odredbama ovoga Zakona``.& & & D%&,+/,-#&(,$%&*&>"7,-/*&+#4&AB&0)&JI=NJ=JNNO=&$,4*/)&4,/*,&+-,0#&2")+#4#& ,43*0%0#ü*&.%7(*0)-&.%&-%/")4/,&2")*+2*(*-%/0)&+#4+')&2")+#4);&()5)60)ü*&(%'-#&2")+#4#& /%& "0)1)/0#& <,/4%& 89:& ,4& GI=NI=GHHL=& $,4*/)& 2")5%& ',5)& 0)& *.-"1)/,& 2")-,ÿ)/0)& 2)/.*0);& *& /%& (%0& /%þ*/& 2"%'(*þ/,& 2",4#?*,& -%?)/0)& E%',/%& ,& 4"?%-/,0& #2"%-*& ',0*& 0)& 2")+(%,& 4%& -%?*& ,4")43,5& þ6%/%& GPG=& E%',/%& ,& 89:& YZZB6#?3)/*& 6*+(& BAV*_ZZ& 3",0& IQSHN[=& & & F%',&0);&&'%,&1(,&+)&-*4*&:'"#?/*&+#4&#&V%/0%&W#@*&;&'%+/*0)&/%',/&*.-"1)/,$& -0)1(%þ)/0%& $"%C,6,$%& 2,/*1(*,& "0)1)/0)& C*6*0%6)& V%/0%& W#'%& ,& 2")-,ÿ)/0#& 2)/.*0)& ,4& GI=NI=GHHL=& $,4*/);& /%& ',5)& 0)& >"7,-/*& +#4& AB& ()5)60*,& +-,0#& 2")+#4#& ',0,5& 0)& .%7(0)-&.%&-%/")4/,&2")*+2*(*-%/0)&2")+#4)&:'"#?/,$&+#4%&#&V%/0%&W#@*&,43*0)/;&(,&0)&& +%4%& 4,-)4)/%& #& 2*(%/0)& *& .%',/*(,+(& 2")+#4)& >"7,-/,$& +#4%& AB& ,4& JI=NJ=JNNO=& $,4*/)=& & & T6*& 4%& +)& 2,/,-,;& 3%")5& /%& '"%(',& -"%(*5& /%& ,/%0& ,4$,-,"& ',0*& 5*& 0)& 4,+(%-60)/& ,4& +("%/)& ")+,"/,$& R*/*+(%"+(-%& ,4& GL=NG=JNNL=& $,4*/)& $40)& +)& (-"4*& 4%& 2")þ*1ü)/*&()'+(&E%',/%&89:&AB&,4&GHHI=&$,4*/)&+%&*.50)/%5%&*&4,2#/%5%&4,&GHHL=& $,4*/)&;&%&,30%-60)/&0)&#&B6#?3)/*5&$6%+/*@*5%&3",0&JXSHI;&GPSHP;&GNSHO&*&JJSHL&/*0)& "%ÿ)/;&4%&(%&(-"4/0%&/*0)&(%þ/%;&0)"&0)&2")þ*1ü)/*&()'+(&(,$%&E%',/%&*2%'&#"%ÿ)/&/%&0)4%/& /)#3*þ%0)/& *& 2"*0)& +-)$%& /).%',/*(& /%þ*/& ,4& +("%/)& 4-%& %#(,"%& .%2,+6)/%& #& ZZ`6%+#& B"2+')ZZ;&+'"*-)/&#&(.-=&zbirku propisa o radnim odnosima $40)&5#&/*0)&50)+(,&*&(,& ()'&JNNP&$,4*/);&%&(,&./%þ*&/%',/&4)+)(& $,4*/%& ,4&*.-"1)/)&*+2"%-');&*& þ)(*"*&$,4*/)& /%',/&1(,&0)&#+-,0)/&/,-*&E%',/&,4&JNNN=&$,4*/)=& &

7

Tako prečišćeni tekst morao je da uradi Zakonodavni odbor kao Skupštinsko tijelo, a zatim da ga usvoji Narodna Skupština, te da se zvanično objavi kao i svi drugi Zakoni u ``Službenom glasniku RS`` koji bi bio označen datumom i brojem toga glasnika.

Kako sam već ranije naveo, u odredbi člana 201 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), prilikom nabrajanja Službenih glasnika nedostajao je jedan i to iza broja 27/93 a ispred broja 14/94 Službeni glasnik broj 4/94 iz koga se vidi da je član 211 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93), ustvari ispravljen i na taj način kompletiran, zbog čega Vlada nije imala zakonskog osnova da ponovo predlaže istu odredbu u članu 200. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), na osnovu koje je Fond PIO donio sva rješenja o ponovnom određivanju penzije od 01.10.2002. godine, temeljeći ta rješenja na odredbi člana 188. istog Zakona.

Iz toga proizlazi da je odredba člana 200. zakona o PIO iz 2000. godine ustvari krivotvorena.

U tom skrivenom Službenom glasniku broj 4/94, ispod teksta koji se odnosi na ispravku navodne greške stoji datum 18.02.1994 godine i ime sekretara Narodne Skupštine Miloša Savića koji je uzeo sebi za pravo da na osnovu člana 117.

Poslovnika Narodne skupštine RS izvrši takvu ispravku koja je, moglo bi se reći, važnija od svih drugih odredbi propisanih u Zakonu o PIO iz 2000. godine, i tako zloupotrebi službeni položaj sa tako teškim posljedicama po penzionere.

Kad je u pitanju zakon o PIO iz 1993. godine i vrijeme njegovog važenja treba istaći da je u toku 1995 godine Vlada predložila Narodnoj skupštini izmjene i dopune Zakona o PIO koje su objavljene u ``Službenom glasniku RS`` broj 10/95 a odnose se, pored ostalih, i na odredbu člana 205. kome su prema članu 51. ovoga Zakona dodani još novi članovi i to: 205/a, 205/b, 205/v i 205/g.

U konkretnom slučaju relevantan je član 205/a u kome je propisano sljedeće, citiram: ``Korisniku ostvarene penzije u Društvenom Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje bivše Bosne i Hercegovine priznaće se pravo na penziju po propisima koji su primjenjivani do 31.12.1993. godine, a prema penzijskom osnovu utvrđenom na osnovu ličnih dohodaka ostvarenih zaključno sa 31.12.1991. godine. Tako utvrđena penzija uskladiće se sa kretanjem ličnih dohodaka u odgovarajućem periodu, na način kako su penzije usklađivane u Republici od 01.01.1991 godine pa do mjeseca u kome je podnesen zahtijev za stavljanje penzija u tečaj.

Pravo na penziju u smislu stava 1 ovog člana ne pripada korisniku koji je ostvario pravo na prevremenu starosnu penziju počev od 01.01.1994. godine i kasnije, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen i uslovi ispunjeni poslije 31.12.1993. godine, kao ni korisniku koji je ostvario administrativnu penziju poslije prvog januara 1992 godine i kasnije. −

članom 53 ovoga Zakona propisano je da isti stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS , a primjenjivaće se od 01.01.1995 godine.``

Imajući u vidu činjenicu da je odredbom člana 46. istog Zakona mjenjan stav 2. člana 199. i dodana tri nova stava, koje Fond nije imao u vidu prilikom donošenja rješenja, te da je Fond PIO RS Filijala Banja Luka donio sporno i poništeno rješenje o prevođenju penzije od 13.03.1996. godine na osnovu odredbe člana 199. stav 1. i 2.

8

istog Zakona, a da je istovremeno postojala i odredba člana 51. Zakona o izmjenama i dopunama o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 10/95), onda je jedino bilo ispravno i zakonito da Fond PIO u tom slučaju ne donosi nikakvo rješenje, pa ni ono na osnovu falsifikovanog zahtjeva od 20.09.1995. godine koje je Okružni sud poništio, nego je obaveza Fonda bila da samo nastavi obračun penzije shodno odredbi člana 51. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 10/95).

Za tako nezakonito postupanje Fonda postojala su dva razloga. Prvi razlog je što je Fond donoseći osporeno i poništeno rješenje od 13.03.1996. godine utvrdio manji iznos penzije za period od 1995. do 2002. godine za 12.408,00 KM, a drugo što im je tako nezakonito rješenje poslužilo kao osnov za donošenje drugog, takođe nazakonitog rješenja i to onoga o ponovnom određivanju penzije od 01.10.2002. godine, a na osnovu odredbe člana 188. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), jer se na tu odredbu Fond nije mogao pozvati zbog toga što sam pravo na penziju ostvario po Zakonu o državnoj upravi koji je prestao da važi odredbom člana 141. Zakona o PIO (``Službeni list SRBiH`` broj 38/90).

Kao dokaz za ovu moju tvrdnju prilažem prepis obračuna penzijskog osnova urađen od strane SIZ-a PIO BiH od 02.10.1990.. godine koga sam primio uz rješenje o ostvarivanju prava na penziju u kome su utvrđeni koeficijenti valorizacije plata od 1970. – 1989. godine iz koga se vidi da najniži koeficijent za 1989. godinu iznosi 1,000 a za prvu godinu radnog vijeka 1970. iznosi 5 753,88.

Međutim prilikom donošenja novog – nezakonitog rješenja o ponovnom određivanju penzije od 01..10.2002.. godine, Fond je koeficijente o valorizaciji plata utvrdio na osnovu nezakonite odluke UO Fonda PIO od 09.05.2002. godine koja je objavljena u ``Sl. Glasniku RS`` broj 24, koju je primjenio retroaktivno od 1970. godine sa najvišim koeficijentom od 27 564,67, što znači više nego prepolovljen u odnosu na keficijent utvrđen rješenjem po kojem sam ostvario pravo na penziju kod SIZ-a PIO BiH od 02.10.1990. godine.

Prilog: − obračun penzijskog osnova od 02.10.1990. godine − odluka UO Fonda od 09.05.2002. godine i − rješenje o ponovnom određivanju penzije od 01.10.2002. godine zbog koga i danas vodim spor sa Fondom PIO RS

9

SIZ PIO BiH

DATUM OBRADE :

OBRAČUN

02.10.1990.

ZA UTVRĐIVANJE NAJPOVOLJNIJEG PENZIJSKOG OSNOVA MATIČNI BROJ : FILIJALA : VRSTA PRAVA :

0102813716 BANJALUKA STAROSNA

PREZIME I IME NOSIOCA PRAVA : LUKIĆ DRAGOLJUB

GODINA

NEVAL. L.D. (din.)

KOEF. VALOR.

VALOR. L.D. (din.)

1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989

1,6317 2,2430 2,5021 3,4623 4,1445 4,9752 6,4651 7,5482 7,6963 8,3242 10,3762 15,4008 21,1644 26,1384 40,1848 128,5243 156,9492 238,8190 674,8478 10020,3600

5753,88 4714,98 4082,34 3462,21 2712,40 2226,47 1955,76 1684,98 1380,88 1175,52 963,99 713,90 551,19 428,40 304,92 174,60 87,14 44,18 16,20 1,00

9388 10575 10214 11987 11241 11077 12644 12718 10627 10020 10002 10994 11665 11197 12253 22440 13676 10551 10933 10020

PENZ. OSN

IZNOS PEN

1043,3059

4438,60

NAJPOVOLJNIJI PENZIJSKI OSNOV JE ZA PERIOD 1977 – 1986 I IZNOSI 1 043,3059 DIN A PENZIJA OD TOG OSNOVA IZNOSI 4 438,60 DINARA. NAJPOVOLJNIJI P. OSNOV PO L.D. VALORI. DO DATUMA OBRADE IZNOSI 5 918,20 din UKLJUČENO USKLAĐIVANJE JE 12,7 % - OD 01.07.1990. obračun penzijskog osnova od 02.10.1990. godine

Prepis Odluke o utvrđivanju koeficijenata za valorizaciju plata koju je donio Upravni odbor Fonda PIO RS, a objavljena je u Sl.. glasnik RS broj 24 od 09.05.2002. godine Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Na osnovu člana 170. u vezi sa članom 54. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (``Službeni glasnik Republike Srpske``, br. 32/00, 40/00 i 37/01), člana 11. tačka 2.

Statuta Javnog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (``Službeni glasnik Republike srpske``, br. 21/94, 33/97 i 19/98), Upravni idbor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, na XVI sednici održanoj 22.03.2002. godine, doneo je

ODLUKU O utvrđivanju koeficijenata za valorizaciju plata, osnovica plata i osnova za određivanje naknade plata iz ranijih godina koje se uzimaju za penzijski osnov prema nivou plata u Republici Srpskoj u 2001. godini

10

I Za osiguranike Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, plate, osnovice osiguranje i osnovi za određivanje naknade plate ostvarene u godini 1970,1971,1972,1973,1974,1975,1976,1977,1978,1979,1980,1981,1982,1983,1984,1985,19 86,1987,1988,1989,1990,1991,1994,1995,1996,1997,1998,1999,2000 i 2001, koje se uzimaju za utvrđivanje penzijskog osnova, preračunavaju se prema prosečnoj neto plati svih zaposlenih u 2001. godini, odgovarajućim koeficijentima za valorizaciju zavisno od godine u kojoj su ostvarene Red. Br. 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

Godina 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Koeficijent

Uporedni koeficijenti utvrđeni od strane SIZ-a PIO BiH od 1990. godine

27564,674398 22587,719298 19556,962025 16586,151369 12994,112700 10666,206420 9369,314736 8072,100313 6615,285806 5631,492619 4618,143775 3420,033204 2640,574261 2052,337938 1460,785704 836,446321 417,454742 211,665582 77,616739 4,790620 0,913661 0,542677 5,604934 4,518204 1,701917 0,837398 0,336601 1,430556 1,115523 1,000000

5753,88 4714,98 4082,34 3462,21 2712,40 2226,47 1955,76 1684,98 1380,88 1175,52 963,99 713,90 551,19 428,40 304,92 174,60 87,14 44,18 16,20 1,00

II Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ``Službenom glasniku Republike Srpske`` Broj: 02-16-6/02 22.03.2002. godine Bjeljina

Predsjednik Upravnog odbora, Slobodan Taranjac, s.r. odluka UO Fonda od 09.05.2002. godine

Poredeći vrijednost koeficijenata valorizacije plata koje je ovom Odlukom nezakonito utvrdio Upravni odbor Fonda od 22.03.2002. godine i na osnovu koje su svim penzionerima u RS donesena nezakonita rješenja o ponovnom određivanju penzija od 01.10.2002. godine, vidi se da najviša vrijednost koeficijenta za 1970. godinu iznosi 275,64% i to za 30 godina radnog staža, dok je najviši koeficijent valorizacije plata utvrđen ranije od strane SIZ-a PIO BiH za 20 godina (1970 – 1989)

11

dvostruko viši i znosi 575,38%, što ukazuje na to za koliko su penzioneri koji su ranije ostvarili pravo na penziju u bivšoj BiH do 31.12.1993. godine, oštećeni tako nezakonito donesenim rješenjima od 01.10.2002. godine.

Na ovaj način je ustvari materijalizovana Odluka Visokog predstavnika od 12.11.2000. godine, na čijem je donošenju insistirala i sama Vlada kod Visokog predstavnika.Tako je stvorena mogućnost da Vlada smanji stopu doprinosa za PIO u oktobru 2001. godine sa 31,654% na 24% i tako smanji sredstva koja pripadaju Fondu PIO i penzionerima.Na taj način smanjene su i penzije više nego za 50%, a Vlada se i danas zaklanja iza te Odluke Visokog predstavnika, tvrdeći da se penzije isplaćuju po koeficijentu 1, a novac koji pripada penzionerima se troši u druge svrhe i prije nego što legne na žiro račun Fonda.

FOND ZA PENYIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE REPUBLIKE SRPSKE FILIJALA BANJA LUKA OBRAČUN PENZIJSKOG OSNOVA Broj: 0001028103716 Godina: 01.10.2002. godine Korisnik : LUKIĆ DRAGOLJUB

Godina

Prosj. mjesečni. broj sati

Plata u Važećoj valuti (din.)

Koeficijenti 1970 – 2001

1970 182 16317,00 1971 182 22430,00 1972 182 25021,00 1973 182 34623,00 1974 182 41445,00 1975 182 49752,00 1976 182 64651,00 1977 182 75482,00 1978 182 76963,00 1979 182 85242,00 1980 182 103762,00 1981 182 154008,00 1982 182 211644,00 1983 182 261384,00 1984 182 401848,00 1985 182 1285243,00 1986 182 1569492,00 1987 182 2388190,00 1988 182 6748478,00 1989 182 100203600,00 Ukupno: 44149 Broj godina za koje su uzete plate 20

27564,374398 22587,719298 19556,962025 16586,151369 12994,112700 10666,206420 9369,314736 8072,100313 6615,285806 5631,492619 4618,143775 3420,033204 2640,574261 2052,337938 1460,785704 836,446321 417,454742 211,665582 77,616739 4,790620 Osnov :

Valorizovane plate na 2001. godinu u KM 4497,73 5066,43 4893,35 5742,62 5385,41 5306,65 6057,36 6092,98 5091,32 4800,40 4791,88 5267,12 5588,62 5364,48 5870,14 10750,37 6551,92 5054,98 5237,95 4800,37 112212,08 462,58 KM

Valor. plate po rješenju SIZ PIO BiH od 02.10.1990. (din.)

9388,80 10575,75 10214,32 11987,17 11241,54 11077,28 12645,73 12718,70 10628,60 14960,00 10002,65 10994,60 11665,80 11197,50 12252,40 22439,60 13676,62 10551,06 10932,53 10020,36 229782,19

rješenje o ponovnom određivanju penzije od 01.10.2002. godine

Iz ovoga obračuna penzijskog osnova od 01.10.2002. godine se vidi da su plate u važećoj valuti (u dinarima) nezakonito množene sa tako niže utvrđenim koeficijentima valorizacije plata i direktno iskazivane u KM, umjesto da za period od 1970 – 1998 godine, kada je u opticaju bio jugo dinar utvrdi zakonski penzijski osnov, pa onda, zavisno od vrijednosti odnosa DM i dinara utvrdi penzijski osnov i penziju u KM.

12

FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE REPUBLIKE SRPSKE FILIJALA BANJA LUKA Broj: 0001028103716 Godina: 01.10.2002. godine Na osnovu čana 29. stav 1. Statuta Javnog fonda za penzijsko mi invalidsko osiguranje Republike Srpske (``Službeni glasnik Republike Srpske``, br. 21/94, 33/97 I 19/98), rješavajući po službenoj dužnosti u pravnoj stvari ponovnog određivanja starosne penzije, direktor Filijale donosi

RJEŠENJE LUKIĆ DRAGOLJUB iz DUBRAVA, korisniku starosne penzije određuje se penzija: - počev od 01.10.2002. godine u iznosu od 275,00 KM mjesečno - počev od 01.01.2003. godine u iznosu od 271,07 KM mjesečno i - počev od 01.01.2004. godine i dalje u iznosu od 267,14 KM mjesečno.

Ovakvo određena penzija usklađuje se mjesečno prema stanju sredstava u Fondu namjenjenih za isplatu penzija.

Isplata po ovom rješenju vršiće se počev od 1. oktobra 2002. godine.

Ovim rješenjem zamjenjuje se rješenje na osnovu kojeg je vršena dosadašnja isplata penzije. Žalba i revizija ne odlažu izvršenje rješenja.

Obrazloženje U postupku provedenom po službenoj dužnosti, a u vezi člana 188. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (``Službeni glasnik Republike Srpske``, br. 32/00, 40/00, 37/01, 32/02, 40/02 i 47/02), utvrđeno je : - da bukupan penzijski staž korisnika iznosi 28 godina, 08 mjeseci i 26 dana.

- penzijski osnov za određivanje penzije utvrđen je prema odredbama čl. 48 do 58., Zakona i predstavlja prosječan iznos neto plate osiguranika, odnosno neto osnovica osiguranja i osnova za određivanje naknade plate, počev od 01.01.1970. godine do dana ostvarivanja prava, valorizovanih prema kretanju prosjeka neto plata svih zaposlenih u bivšoj BiH i Republici Srpskoj i na taj način dovedenih na nivo plata u 2001. godini i iznosi 462,58 KM (obračun penzijskog osnova dat je uprilogu rješenja).

- od utvrđenog penzijskog osnova, prema pripadajućem procentu za penzijski staž (član 59.

Zakona), određena je penzija: - od 01.10.2002. godine u visini od 59,45% i iznosi 275,00 KM, - od 01.01.2002. godine u visini od 58,60% i iznosi 271,07 KM i - od 01.01.2004. godine u visini od 57,75% i iznosi 267,14 KM. Ovako određena penzija prema odredbama člana 130. Zakona, usklađuje se mjesečno prema stanja sredstava u Fondu namjenjenih za isplatu penzija.

Korisnik je obavezan u roku od 8 dana obavijestiti Filijalu o činjenicama koje utiču na isplatu penzije.

Na osnovu izloženog odlučeni je kao u dispozitivu rješenja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba direktoru Fonda u roku od 15 dana od prijema ovog rješenja. Žalba se podnosi putem ove Filijale.

Direktor 28.10.2002.

MP. Nebojša Glamočak Sr. Dostavljeno 1. Lukić Dragoljub, Brezik Laminci, 2. a/a

13

& F%',&+%5&3*,&*&,+(%,&#2,"%/&#&.%7(0)-#&4%&5*&")+,"/,&R*/*+(%"+(-,;&>6%4%&*6*& E%',/,4%-/*&,43,"&'%,&(*0)6,&D%",4/)&+'#21(*/)&,4$,-,")&/%&5,0)&2*(%/0)&-).%/,&.%& ,4")43#&þ6%/%&JGG=&E%',/%&,&89:&YZZB6#?3)/*&$6%+/*'&ABZZ&3",0&JXSHI[;&%&#&-).*&+%& ,4")43,5&þ6%/%&JNN=&E%',/%&,&89:&YZZB6#?3)/*&$6%+/*'&ABZZ&3",0&IJSNN[;&',0%&0)&,4& ,-)&4-*0)&.%',/+')&,4")43)&-%6*4/%&;&+&,3.*",5&/%&'"*-,(-,")/#&*&.6,#2,(")360)/#& ,4")43#&þ6%/%&JNN=&.%',/%&,&89:;&/*'%4%&/*+%5&4,3*,&2"%-*&,4$,-,"&*&+-*&+#& *.30)$%-%6*&4%&2"*7-%()&+-,0#&,4$,-,"/,+(=& & & M&0)4/,5&,4$,-,"#&',$%&5*&0)&#2#(*6,&")+,"/,&R*/*+(%"+(-,&,./%þ)/,& 4%(#5,5&GO=NL=JNNL=&$,4*/)&+(,0*&+60)4)ü)c&@*(*"%5\& & ``Poštovani gospodine Lukiüu, Vaše pitanje koje u više navrata postavljate ovom Ministarstvu nije predmet postupanja prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama jer Vi ne tražite informaciju s kojom ovo Ministarstvo raspolaže veü objašnjenje za koje nismo nadležni da damo odgovor.

Vaše insistiranje na odgovoru «zašto je bilo potrebno ponavljati i propisivati istu odredbu u þlanu 200. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), iako je ista takva odredba u istovjetnom tekstu veü bila propisana i usvojena od strane Narodne skupštine RS þlanom 211. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93) nije moguüe oþekivati od zaposlenih u ovom Ministarstvu jer je tek od 2003. godine nadležnost nad poslovima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja preuzelo Ministarstvo rada i boraþko invalidske zaštite od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Ono što Vi znate, a na šta Vas podsjeüamo je da Zakone donosi Narodna skupština Republike Srpske.Ukoliko ste uoþili propust u Zakonu prilikom njegovog donošenja, ili za vrijeme važenja propisa imali ste moguünost da reagujete i tražite ocjenu ustavnosti i zakonitosti istog.

I pored želje da Vam izaÿemo u susret, nismo u moguünosti na drugaþiji naþin odgovoriti na pitanje koje ste postavili``,završen citat U potpisu S poštovanjem,

Ministar Boško Tomiü s.r.

& & 9.&()'+(%&,-,$%&2*+5%&0)4*/,&1(,&+)&5,?)&.%'60#þ*(*&0)&4%&(,&R*/*+(%"+(-,&/*0)& & 3*6,& /%46)?/,& 4%& 4%0)& ,4$,-,")& /%& ,-%& 2*(%/0%;& 0)"& 0)& /%46)?/,+(& /%4& 2,+6,-*5%& *.& ,36%+(*& 89:& 2")#.)6,& ()'& JNNI=& $,4*/);& ()& 4%& +%5& *5%,& 5,$#ü/,+(& 4%& ")%$#0)5& *& ("%?*5&,@0)/#&#+(%-/,+(*&*&.%',/*(,+(*&.%&-"*0)5)&-%?)/0%&*+(*7=& & & D%',/& 2"*0)5%& ,-,$& ,3%-0)1()/0%& .%*+(%& +%5& +)& ,3"%(*,& M+(%-/,5& +#4#& AB& 4%/%& GO=NQ=JNNL=& $,4*/)& #6%?#ü*& */*@*0%(*-#& .%& 2,'")(%/0)& 2,+(#2'%& .%& ,@0)/#& #+(%-/,+(*&*&.%',/*(,+(*&E%',/%&,&89:;&,4/,+/,&/0)$,-*7&+2,"/*7&,4")43*=& & Narodna skupština Republike Srpske je bila dužna da u propisanom roku Ustavnom sudu dostavi odgovor na navode iz podnesene inicijative. & R)ÿ#(*5;& 2")5%& /%-,4*5%& *.& ,3"%.6,?)/0%& "0)1)/0%& M+(%-/,$& +#4%& AB& ,4& JX=GG=JNNX=&$,4*/)&',0*5&+)&/)&2"*7-%(%&*/*@*0%(*-%&.%&2,'")(%/0)&2,+(#2'%&.%&,@0)/#& #+(%-/,+(*& *& .%',/*(,+(*;& Narodna skupština nije dostavila taj odgovor;& ,þ*(,& *.& "%.6,$%& 1(,& >6%4%& /*'%4%& E%',/,4%-/,5& ,43,"#& D%",4/)& +'#21(*/)& /*0)& 4,+(%-*6%&

14

("%?)/,& 5*160)/0);& *.& 2",+(,$& "%.6,$%& 1(,& /*0)& 5,$6%& 4%& ,2"%-4%& ,/%'%-& 2"*0)46,$& +2,"/)&*&/).%',/*()&,4")43)&þ6%/%&JNN=&E%',/%&,&89:&*.&JNNN=&$,4*/);&0)"&0)&*+(%&(%'-%& ,4")43%&2",2*+%/%&"%/*0)&#&þ6%/#&JGG=&E%',/%&,&89:&&*.&GHHI=&$,4*/)=& & & :-%',& /).%',/*(,& 2,+(#2%/0)& ,4& +("%/)& >6%4)& '%,& *& E%',/,4%-/,$& ,43,"%& ',0*&0)&3*,&4#?%/&4%&#2,.,"*&>6%4#&4%&,-%'%-&2"*0)46,$&/)&5,?)&4%&*4)&/%&#+-%0%/0)& 2")4& D%",4/#& +'#21(*/#;& 0)"& 4%& 0)& (,& #þ*/*,;& <,/4& 89:& & /)& 3*& 5,$%,& 4%& 4,/)+)& /%& 4)+)(*/)& 7*60%4%& /).%',/*(*7& "0)1)/0%& 2")5%& ',0*5%& 0)& *.-"1)/,& 2,/,-,& ,4")ÿ*-%/0)& 2)/.*0%&.%&+-)&2)/.*,/)")&',0*&+#&2"%-,&/%&2)/.*0#&,+(-%"*6*&2,&2",2*+*5%&',0*&+#&-%?*6*& *&3*6*&#&2"*50)/*&4,&IG=GJ=GHHI=&$,4*/)=& & & R)ÿ#(*5;&(#&#6,$#&4%-%/0%&5*160)/0%&M+(%-/,5&+#4#;&#50)+(,&>6%4)&,4/,+/,& D%",4/)& +'#21(*/)& /%+6,-60)/,& >6%4*& /).%',/*(,& 0)& 2")#.)6,& R*/*+(%"+(-,& "%4%& *& 3,"%þ',^*/-%6*4+')& .%1(*()& #& +%"%4/0*& +%& A)2#36*þ'*5& +)'")(%"*0%(,5& .%& .%',/,4%-+(-,;& 2,.*-%0#ü*& +)& /%& ,4")43#& þ6%/%& JLN=& +(%-& J=& 8,+6,-/*'%& ,& "%4#& D%",4/)&+'#21(*/)&YZZB6#?3)/*&$6%+/*'&ABZZ&3",0&JJSNO[&;&',$%&#&@*0)6,+(*&2")/,+*5;&%& ',0)&$6%+*;@*(*"%5\& VLADA REPUBLIKE SRPSKE SEKRETARIJAT Povodom inicijative broj U-56/06 od 08.09.2006. godine kojim se traži pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (``Službeni glasnik RS`` broj: 27/93, 4/94, 14/94, 10/95, 22/96, 32/00 i 106/05) na osnovu þlana 260. stav 2. Poslovnika o radu Narodne skupštine (``Službeni glasnik Republike Srpske`` broj 22/05), Ministarstvo rada i boraþko-invalidske zaštite u sardnji sa Republiþkim sekretarijatom za Zakonodavstvo daje sljedeüe

M I Š LJ E NJ E Navedenom inicijativom þiji je predlagaþ Lukiü Dragoljub iz Gradiške traženo je da Ustavni sud provede postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jer smatra da se ovaj Zakon ne može primjeniti na kategoriju korisnika penzija ostvarenih po ranijim propisima odnosno propisima koji su važili do 31.12.1993. godine.

U skladu sa þlanom 61 Zakona o Ustavnom sudu (``Službeni glasnik RS`` broj 54/05), smatramo da prijedlog predlagaþa treba odbiti iz sljedeüih razloga.

Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju nije u suprotnosti i nesaglasnosti sa Ustavom Republike Srpske jer se njima ne krše Ustavom zagarantovana prava jednakosti graÿana. ýlanom 10 Ustava Republike Srpske je utvrÿeno da su graÿani Republike Srspke ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred Zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, verosipovest, socijalno porijeklo, roÿenje, obrazovanje, imovno stanje, politiþko ili drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo liþno svojstvo. ýlanom 49. stav 1. i 2. Ustava Republike Srpske propisano je da ``Sloboda i prava se ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviÿeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih utvrÿuju Zakonom. Zakonom se može propisati naþin ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje.``

15

Narodna skupština Republike Srpske je 1993. godine donijela Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i u potpunosti ovim propisom uredila pitanja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.

Narodna skupština Republike Srpske nije donijela Zakon o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranje Bosne i Hercegovine, te nije mogla staviti van snage te propise, već je članom 200. određeno da odredbe tih zakona prestaju da se primjenjuju stupanjem na snagu ovog zakona.

Obzirom da se penzijski staž utvrđivao na osnovu propisa koji su se prestali primjenjivati donošenjem zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2000. godine, članom 189. Zakona praktično je ispravljena učinjena greška, jer su odredbe koje se odnose na računanje staža trebale ostati na snazi kako bi Fond PIO prilikom rješavanja o pravima iz ove oblasti, mogao uzimati u obzir i staž ostvaren po ranijim propisima.

Skupština je ocijenila da je neophodno izvršiti ispravku greške iz 1993. godine na način što će ponovo animirati odredbe ranijih propisa koji se odnose na računanje staža.

Zakonom iz 2000. godine članom 188. propisano je da penzije ostvarene po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona odrediće se u skladu sa odredbama ovog Zakona.

Ovakvim zakonskim rješenjem stvorena je pretpostavka da Fond može ponovo odrediti sve penzije računjajući ukupan penzijski staž korisnika.

Na osnovu izloženog mišljenja smo da prijedlog treba odbiti jer smatramo da se osporavanim Zakonom građani ne dovode u neravnopravan položaj pred Sudom-završen citat.

U potpisu Ministar Boško Tomić

Analizirajući pomenuto mišljenje označeno datumom 29.09.2006. godine koga je Ministarstvo za rad i boračko – invalidsku zaštitu u saradnji za republičkim sekretarijatom za Zakonodavstvo uputilo Vladi, a na osnovu koga je Vlada bila dužna da da svoje mišljenje vezano za odredbu člana 200 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), koju je kao krivotvorenu predložila na usvajanje Narodnoj skupštini, a kako je ista takva odredba predložena i usvojena od strane Narodne skupštine u članu 211. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93 i 4/94 - sa ispravkom) koja je upravo ključna u mojoj tvrdnji postavljenoj u zahtjevu za pristup informacijama. Osnovni problem je upravo u tome što sada i Zakonodavni odbor prebacuje lopticu na Vladu, Vlada uporno odbija da da svoje mišljenje, i u svemu tome spas nalaze u resornom ministarstvu.

Samo da ponovo napomenem da je zbog toga i nastao spor sa Fondom PIO i da je Okružni sud u Banja Luci donoseći presudu od 01.07.2003. godine tužbu odbio upravo iz razloga što je tvrdio da sam pravo na penziju ostvario prema Zakonu o osnovnim pravima iz PIO (``Službeni list SFRJ`` broj 23/82 ....), dovodeći cijeli slučaj u vezi sa spornom odredbom člana 200. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), a u vezi sa članom 188 istoga Zakona, iako su odredbe člana 325. do 328.

Zakona o državnoj upravi na osnovu kojih sam stekao pravo na penziju prestale da važe članom 141. Zakona o PIO (``Službeni list SRBiH`` broj 38/90).

Tvrdnja ministra navedena u pomenutom mišljenju da je ovakvim zakonskim rješenjem, stvorena predpostavka da Fond može ponovo odrediti sve penzije

16

znači da ministar sam sebe laže ili neće da prihvati činjenicu da je jedini Zakon o PIO koji je važio do dana donošenja novog Zakona iz 2000. godine sa spornom odredbom člana 200. kao i odredbom člana 188., je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju od decembra 1993. godine, a objavljen je u ``Službenom glasniku RS`` broj 27/93, 4/94, 14/94, 10/95, 22/96. Svi ostali Zakoni i propisi iz oblasti penzijsko invalidskog osiguranja navedeni u odredbi člana 141. Zakona o PIO (``Službeni list SRBiH`` broj 38/90), kao da nisu ni postojali zbog čega Fond PIO donosi rješenja o ponovnom određivanju penzije pozivajući se na odredbu člana 188. zakona o PIO iz 2000. godine, koristeći onu prevaru oko donošenja rješenja o prevođenju penzija od 1996. godine, kojima je praktično produženo važenje svih ranijih Zakona, što u praksi nikako nije moguće.

Međutim, u svemu ovome interesantan je tekst iz jednog pisma Zakonodavnog odbora označen bojem: 02/03-503/07 od 13.04.2007. godine upućenog Ombudsmanu RS koga u cijelosti prenosim očito je da i ovdje postoji brkanje nekih pojmova,a taj tekst glasi:

OMBUDSMAN REPUBLIKE SRPSKE Predmet: Dostava obavještenja na Vaše traženje u predmetu gospodina Dragoljuba Lukića iz Laminaca, opština Gradiška; Vaš broj : 919-515/07 Poštovani, Dana 03.04.2007. godine Narodna skupština Republike Srpske je zaprimila Vaš dopis od 29.03.2007 godine kojim tražite prosljeđivanje obavještenja o eventualnom datom mišljenju Vlade Republike Srpske, odnosno fazi postupka, u kojoj se nalazi predmet u pitanju.

Kao što u Vašem dopisu navodite, dana 05.12.2006. godine predsjednik Zakonodavnog odbora je obavijestio gospodina Lukića da je, Zakonodavni odbor, njegov zahtjev za pristup informacijama, kao zakonodavnu inicijativu, a u skladu sa članom 185 stav 2 Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (``Službeni glasnik RS`` broj 99/06), proslijedio Vladi sa svrhom davanja mišljenja o opravdanosti iste.

Dana 26.12.2006. godine Narodna skupština je zaprimilaa mišljenje Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite od istog datuma. Mišljenjem se izražava potreba odbijanja inicijative, uz obrazloženje da se osporavanim Zakonom o PIO ne dovodi u pitanje ravnopravan položaj građana pred Sudom (Mišljenje ministarstva nalazi se u prilogu ovog dopisa).

Imajući u vidu da je 05.12.2007. godine zakonodavni odbor Narodne skupštine, proslijedio Vladi na davanje mišljenja zahtjev za pristup informacijama gospodina Lukića, kao zakonodavnu inicijativu, a da je traženo mišljenje dato od strane pomenutog Ministarstva, nadležna služba Narodne skupštine je kontaktirala Vladu s ciljem dobijanja mišljenja od strane Vlade.

Uzimajući u obzir gore navedeno, obavještavamo Vas da Narodnoj skupštini do današnjeg datuma nije dostavljeno traženo mišljenje od strane Vlade.

S poštovanjem,

U potpisu Predsjednik Zakonodavnog odbora Dr. Željko Mirjanić

17

U pasusu drugom ovoga pisma navode se ustvari dva pojma koja su potpuno različita i moraju se strogo odvojiti.

Jedno je pitanje koje se odnosi na zahtjev za pristup informacijama koje datira još od maja 1996. godine sa kasnijim urgencijama, a upućeno je Narodnoj skupštiniZakonodavnom odboru, a drugo je pitanje koje se odnosi na inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o PIO koju sam uputio Ustavnom sudu RS 15.08.2006. godine, a koja je zavedena pod brojem:U-56/06 od 18.09.2006. godine.

Iz uvodnog teksta pomenutog mišljenja označenog datumom 29.09.2006. godine i potpisano od strane tadašnjeg ministra Boška Tomića, vidi se da je ovo mišljenje ustvari upućeno Ustavnom sudu Republike Srpske, jer se u njemu , pored ostalog predlaže da prijedlog treba odbiti, jer se navodno osporavanim Zakonom građani ne dovode u neravnopravan položaj pred Sudom.

Nejasno je šta je dotični Ministar ovom konstatacijom htio da kaže, jer se ovdje ne radi o ravnopravnom ili neravnopravom položaju pred Sudom, nego o položaju pred Zakonom.

Obrazlažući ovakvo mišljenje na strani 2 pasus treći navedeno je sljedeće, citiram: ``Narodna skupština RS nije donijela Zakon o osnovnim pravima iz PIO i zakon o PIO BiH te nije mogla staviti van snage te propise, već je članom 200 određeno da odredbe tih Zakona prestaju da se primjenjuju stupanjem na snagu ovog Zakona``, završen citat

I ovdje dotični Ministar uporno izbjegava da kaže kojem Zakonu taj član 200 pripada, zapravo hoće da kaže da je on validan u konkretnom slučaju, a ne onaj član 211 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93 i 4/94).

I dalje u pomenutom mišljenju navodi citiram: ``Zakonom iz 2000 godine članom 188 propisano je da, penzije ostvarene po propsima koji su važili do dana stupanja na nagu ovoga Zakona, odrediće se u skladu sa odredbama ovog Zakona. −

ovakvim Zakonskim rješenjem stvorena je predpostavka da Fond može ponovo odrediti sve penzije, računajući ukupan penzijski staž osiguranika``, završen citat.

I kako vidite ponovo ista priča.

Zbog ovako datog mišljenja resornog ministra uložio sam prigovor da mi objasni u koji Zakon spada odredba člana 200. Zakona o PIO, da li u Zakon o PIO iz 1993. ili u Zakon o PIO iz 2000. godine s obzirom da se o tome nije izjasnio.

Međutim iz resornog Ministrastva nikada nisma dobio pismeni odgovor sve dok Ustavni sud RS nije donio rješenje kojim ne prihvata inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 199. Zakona o PIO iz 1993. godine, i člana 200. Zakona o PIO iz 2000. god.

18

Umjesto odgovora na uloženi prigovor na mišljenje od 29.09.2006. godine, dana 04.01.2008. godine primio sam kopiju rješenja Ustavnog suda RS označenog datumom 27.11.2007. godine uz propratno pismo označeno datumom 18.11.2007. godine u kome se navodi da je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite dana 10.12.2007. godine primilo rješenje Ustavnog suda RS broj: U-56/06 gdje se ne prihvata inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 199.

Zakona o PIO iz 1993. godine i člana 200 Zakona o PIO iz 2000. godine.

Isto to rješenje od Ustavnog suda Republike Srpske kao podnosilac inicijative dobio sam kao preporučenu pošiljku dana 27.12.2007. godine, pa je očito da je rješenje Ustavnog suda prije dostavljeno resornom Ministarstvu nego meni i da Ministarstvo sada ima sigurnog zaštitnika u Ustavnom sudu, jer iza toga i takvog rješenja stoji poimenično navedenih devet sudija , kao i predsjednik ustavnog suda RS. Sada se postavlja logičko pitanje, otkud ovo rješenje kod resornog Ministarstva, ako ono nije Ustavnom sudu dostavilo pomenuto mišljenje koga je trebalo da dostavi Narodna Skupština, jer u rješenju Ustavnog suda RS stoji konstatacija da Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila Sudu odgovor na navode iz podnesene inicijative.

Ako se prisjetimo ranije navedenog teksta iz pomenutog mišljenja od 29.09.2006. godine urađeno od strane resornog Ministarstva nije teško zaključiti da se Ustavni sud rukovodio upravo tim mišljenjem i da je na bazi istoga donio ovakvo rješenje, zasigurno na intervenciju nekoga iz Vlade RS. Što se tiče rješenja Ustavnog suda RS i obrazloženja u njemu, osvrnuću se djelimično na tekst na strani 2 i na stranu 3. Tako na strani 2 pasus treći stoji sljedeće, citiram: ``Članom 201 Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00) propisano je da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93, 4/94, 10/95 i 22/96)``

Ova konstatacija Suda o navođenju Službenih glasnika RS nije tačna, jer u članu 201. ``Službeni glasnik RS`` broj 32/00 nedostaje ``Službeni glasnik RS`` broj 4/94 koji je upravo sporan i zbog koga zvanično nije ni urađen prečišćeni tekst Zakona.

Na strani 3 rješenja Ustavnog suda pored ostalog stoji, citiram: ``S obzirom na navedeno Sud je ocjenio da su u vrijeme stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (``Slu žbeni glasnik RS`` broj 32/00) svi zakoni za koje je osporenom odredbom člana 200. Zakona utvrđeno da prestaju da se primjenjuju , bili propisi iste pravne snage kao i Zakon kojim je utvrđen prestanak njihovog važenja``, završen citat.

Ovdje nije sporna nadležnost Republike, kao što se tvrdi u rješenju Ustavnog suda da mjenja i dopunjava važeći Zakon, kao i da propisuje prestanak njihovog važenja, niti je sporna ocjena Suda da su u vrijeme stupanja na snagu Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), svi zakoni za koje je osporavanom odredbom

19

člana 200. zakona utvrđeno da se primjenjuju bili propisi iste pravne snage, nego je sporno to što je ovakva odredba već ranije propisana članom 211. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93, 4/94 ...) što je potpuno neustavno, a o čemu Ustavni sud prilikom donošenja rješenja nije vodio računa., i zbog čega je morao da prihvati inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o PIO.Ova činjenica je sasvim dovoljno obrazložena u tekstu inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 200. Zakona o PIO iz 2000. godine.

Kada se Sud u svom rješenju već pozvao na ``Službeni glasnik RS`` broj 4/94 u kome je izvršena ispravka odredbe člana 211. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93), i kada je ta sporna odredba kompletirana ili ispravljena, onda se logično postavlja pitanje zbog čega Zakonodavni odbor nije predložio Narodnoj skupštini prečišćeni tekst toga zakona kada je za to bilo vrijeme, a to je trebao da uradi prije stupanja na snagu novog Zakona o PIO iz 2000. godine.

Prečišćeni tekst toga Zakona trebao je biti objavljen na zakonit način u nekim od ``Službenih glasnika RS`` prije stupanja na snagu Zakona o PIO objavljenih u ``Službenom glasniku RS`` broj 32/00 od 22.09.2000. godine, ali je prečišćeni tekst toga Zakona iz 1993. godine, kako je već rečeno, urađen po nečijoj narudžbi kod službenika ``Glasa Srpske`` tek 2004. godine i isti ubačen u tzv zbirku propisa o radnim odnosima , gdje mu nije mjesto i gdje se nalazi daleko od očiju javnosti.

Zbog toga su u resornom Ministarstvu uporno tvrdili da prečišćeni tekst ovoga Zakona nije rađen, naravno samo iz razloga težeg snalaženja u praćenju propisa iz ove oblasti.

Ali, postoje još neke odredbe koje su kao izmjene i dopune uslijedile u toku 1995. godine, kao što je npr odredba člana 51. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO objavljenim u ``Službenom glasniku RS`` broj 10/95 , u kojoj je jasno propisano kako će se penzije određivati onim penzionerima koji su pravo na penziju ostvarili u Društvenom fondu za PIO bivše Bosne i Hercegovine do 31.12.1993. godine kako je naprijed navedeno.

Sasvim je izvjesno da je ta odredba važila samo za birane koji su bliže Vladi i njenim institucijama, što bi trebalo da utvrdi glavna revizija javnog sektora u RS ili nadležno tužilaštvo.

Da je Fond PIO RS pravilno primjenio ovu odredbu na sve penzionere koji su imali zakonsko pravo na to, onda ne bi morao da angažuje toliki broj činovnika, troši vrijeme i novac koji pripada penzionerima i da donosi na desetine hiljada nezakonitih rješenja od kojih , veliki broj nije ni dostavljen penzionerima, a ta rješenja su upravo poslužila da Fond u toku 2002. godine zbog postojanja tih nezakonitih rješenja donese nova rješenja o ponovnom određivanju penzije 01.10.2002. godine po službenoj dužnosti, takođe nezakonita , ali o tome kasnije.

Nažalost, ovdje se ne završava priča o nezakonitim i kriminalnim radnjama od strane Vlasti na svim nivoima , uz blagoslov Vlade čiji su činovnici dobro plaćeni i , kako bi narod rekao, ležali potrbuške, jeli bijeli hljeb i smišljeno radili na tome da što drastičnije i što je moguće brže praktično unište populaciju koja im je svojim radom najviše ostavila u amanet kako bi imali šta da pljačkaju.

20

Treba napomenuti da Zakon o PIO koji je stupio na snagu septembra 2000 godine i sadrži u sebi mnoge anomalije i neustavne odredbe, kao i zakon o PIO iz 1993 godine, da nijedna odredba iz ova dva Zakona nije mogla biti primjenjena na penzionere koji su pravo na penziju ostvarili do 31.12.1993. godine po bilo kom osnovu, kao i na penzionere koji su pravo na penziju ostvarili po propisima navedenim u članu 141 Zakona o PIO (``Službeni list SRBiH`` broj 38/90 od 10.12.1990 godine), u kome je propisano sljedeće: ``Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe : − − − − − − − −

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju («Službeni list SRBiH» broj 21/83, 22/85, 12/86, 36/86, 17/88 i 26/89); Odredbe člana 107, 108, 109, 110, 111 i 113 stav 2 Zakona o unutrašnjim poslovimaPrečišćeni tekst («Službeni list SRBiH» , broj 18/90); Odredbe člana 181 Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija-Prečišćeni tekst («Službeni list SRBiH», broj 2/84 i broj 12/87 i 25/88), koje se odnose na prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja Odredbe člana 376, 377, 378 i 379 Zakona o opštenarodnoj odbrani («Službeni list SRBiH», broj 3/84 i 17/87); Odredbe člana 327 i 328 Zakona o državnoj upravi-Prečišćeni tekst («Službeni list SRBiH», broj 8/90 i broj 22/90); Ugovor o penzijskom i invalidskom osiguranju vjerskih službenika Islamske zajednice («Službeni list SRBiH» , broj 11/86 i 7/90); Ugovor o penzisjkom i invalidskom osiguranju Katoličkih vjerskih službenika («Službeni list SRBiH», broj 11/86); Ugovor o penzijskom i invalidskom osiguranju vjerskih službenika Srpske pravoslavne crkve («Službeni list SRBiH», broj 11/86)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu SRBiH.``

Iz ovoga jasno proizlazi da se odredba člana 188. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), na osnovu koga je Fond PIO RS donio sva rješenja o ponovnom određivanju penzija od 01.10.2002. godine nije mogao primjeniti iz prostog razloga što ti Zakoni i propisi nisu važili do dana stupanja na snagu zakona o PIO iz 2000. godine. Za donošenje ovih rješenja Fond je koristio rješenja o tzv prevođenju penzija donesenih navodno po zahtjevu penzionera, a na osnovu falsifikovanih potpisa tokom 1996. i 1997. godine.

Slične ovakve slučajeve rješavao je i Ustavni sud BiH i donio odluku da Fond PIO ne može donositi nikakva rješenja bez zahtjeva stranaka.

Kasnije ćete moći pročitati kako je ovo pitanje stečenih prava rješeno u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Analizirajući dalje Zakon o PIO iz 2000. godine kao i pojedine odredbe toga Zakona može se konstatovati, ako se izuzme krivotvorena odredba člana 200. kao i odredbe prema kojima je stopa za obračun penzija utvrđena za 10% niža, da je u dobroj mjeri bio prihvatljiv u prvobitnom tekstu.

21

Međutim, sljedeće izmjene i dopune koje je Vlada predložila, ubrzo nakon usvajanja u Narodnoj skupštini su do te mjere katastrofalne i predstavljaju najveće poniženje i oduzimanje i ono malo dostojanstva koga su penzioneri do tada imali.

Ovo je ustvari bilo trasiranje i primjena već davno planiranih mjera od strane Vlade, na osnovu kojih je trebalo da se utvrdi onaj famozni koeficijent jedan izmjenom člana 130. Zakona propisanog u prvobitnom tekstu Zakona o PIO iz 2000. godine.

Poznato je da je ovaj Zakon usvojen od strane Narodne skupštine 19.09.2000. godine i u prvobitnoj odredbi člana 130 stav 1 i 2 bilo je propisano sljedeće, citiram: − −

``penzije određene po odredbama ovoga Zakona uskladjuju se mjesečno sa kretanjem plata u Republici, usklađivanje iz stava 1 ovog člana vršiće se tako što se penzije povećavaju ili smanjuju u visini procenta povećanja ili smanjenja prosječne plate svih zaposlenih u Republici u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se vrši obrada i isplata penzija, prema podacima, koje utvrđuje i objavljuje Republički zavod za statistiku``, završen citat

Prema članu 202. ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ``Službenom glasniku Republike Srpske``.

U potpisu Predsjednik Narodne Skupštine Petar Đokić, s.r.

Ovdje nedostaje datum od koga se primjenjuje ovaj zakon.

Interesantan je ovdje član 201. u kome je propisano sljedeće: ``Sa danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi zakon o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93, 14/94, 10/95 i 22/96)``.

Očita namjera predlagača ovoga Zakona je bila da izostavljanjem ``Službenog glasnika RS`` broj 4/94 u kome je izvršena ispravka one famozne odredbe člana 211.

Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 27/93), da se pod svaku cijenu odrekne te odredbe i da mirno primjenjuje krivotvorenu odredbu člana 200. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), čijom će primjenom, a naravno i primjenom odredbom člana 188. istog Zakona na osnovu koje su po službenoj dužnosti donesena rješenja o ponovnom određivanju penzija od 01.10.2002. godine, Vlada zasjesti na grbaču penzionera i dotadašnjim i budućim.

Ali da se još nakratko vratimo na odredbu člana 130. koja je ipak bila povoljna za penzionere i nažalost važila je jedva sedam dana, a usvojena je u Zakonu o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), na sjednici Narodne skupštine od 19.09.2000. godine, i objavljena već 22.09.2000. godine.

Kasnije ćete moći pročitati da je ovaj Zakon, odnosno odredba člana 130. toga zakona usvojena skoro jednoglasno, kada se upoznate sa diskusijama pojednih poslanika u Narodnoj skupštini, a koje su iznošene prilikom zasjedanja VIII posebne sjednice Narodne skupštine zatvorene za javnost na kojoj se veoma oštro

22

raspravljalo o ovom prijedlogu od strane poslanika u Narodnoj skupštini kao i prisutna dva ministra u Vladi Republike Srpske.

Zbog toga ću Vam, koristeći stenogram sa te posebne sjednice Narodne skupštine na kojoj se odlučivalo o izmjenama i dopunama člana 130. Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), diskusije pojednih poslanika prenijeti u cijelosti, a neke djelimično, kao i diskusije tadašnjih ministara koji su kao predstavnici Vlade uporno i pod svaku cijenu nastojali da taj prijedlog prođe.

Sjednica te Narodne skupštine održana je kao VIII posebna sjednica zatvorena za javnost već 06.10.2000. godine i tekla je ovako.

Prvi se za diskusiju javio tadašnji ministar resornog Ministartva za oblast PIO Željko Rodić koji je pročitao Zakon kako je predložen, a potom rekao sljedeće: ``Gospodine predsjedniče, dame i gospodo ja sam već u ovom prvom istupu neke stvari objasnio.Ne bih sada posebno nešto objašnjavao. Imate uputstvo , nadam se da ste dobili tekst Zakona i uputstvo. Ali dozvolite mi samo da pročitam Zakon kako je predložen.Ima samo dva člana, da bi stvari bile što jasnije.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PIO Član 1. U zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ``Službeni glasnik Republike Srpske`` broj 32/00, član 130 mjenja se i glasi: ``Penzije određene prema odredbam ovog Zakona usklađuju se mjesečno prema stanju sredstava u Fondu namjenjenih za isplatu penzija.Kao sredstva za isplatu penzija u smislu stav 1 ovog člana smatraju se sredstva ostvraena po osnovu doprinosa, naknada iz Budžeta Republike Srpske i drugih prihoda Fonda, umanjena za troškove obrade i isplate penzija kao i troškove stručne službe Fonda (u daljem tekstu: raspoloživa sredstva za isplatu penzija).

Koeficijent za utvrđivanje penzija određuje se tako što se prosječan iznos rapoloživih sredstava za isplatu penziju po jednom korisniku u mjesecu za koji se vrši isplata, podijeli sa prosječnim iznosom potrebnih sredstava za isplatu penzija po jednom korisniku za taj mjesec. I sada onaj četvrti stav koji nije bio u ranijem tekstu, a usaglašen je sa Svjetskom bankom.

Iznos usklađene penzije, koja korisniku pripada za mjesec za koji se vrši isplata, dobije se tako da se penzija korisnika, određena po odredbama ovog Zakona pomnoži sa koeficijentom utvrđenim na način iz stava 3 ovog člana.`` Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske.

Ja bih se sad gospodine predsjedniče, ako dozvolite izjasnio vezano za izvještaj komisije.

Tu se kaže da Vlada definiše najnižu penziju.

Najniža penzija se utvrđuje ovim zakonom.

Teško je reći koja je, ali je Vlada u svojim mjerama donijela odluku da se sve penzije na neki način namire do 80 kada je bila cijena minimalna rada 80 KM.U međuvremenu je promjenjena , a mi smo ostali pri tom stavu da ta najmanja penzija bude 80 KM. Rekao sam u prvom istupu da se ovim mjerama prikupilo za mjesec dana 2, 4 miliona i preko 800 hiljada vezano za ovo namirenje penzija za 80 maraka.

23

Što se tiče druge primjedbe, zapravo obaveze Vlade da prikupi potrebna planirana sredstva. Vlada ne prikuplja sredstva, znamo kako se prikupljaju sredstva, ali Vlada je donijela mjere koje će poboljšati prikupljanje tih sredstava.

Ministarstvo finansija je potpisalo jedno uputstvo kako se to radi, a to uputstvo izradila je Svjetska banka zajedno sa Ministarstvom zdravlja i Ministarstvo finansija je to prihvatilo.

Znači, radi se o jednom komplementarnom zadatku između Fondova kako PIO-a tako i Zdravstvenog osiguranja i financijske policije. Prema tome, postoji uputstvo, a sada ćemo uskoro usvojiti i Zakon o radu koji je dosta rigorozno predvidio i kazne i način prikupljanja sredstava, odnosno način kako da se ovi svi subjekti koji plaćaju doprinose natjeraju da oni uplaćuju redovne prihode. Prema tome, ne možemo zadužiti Vladu, ali je Vlada donijela niz tih mjera i donijeće i druge Zakone, kao što sam rekao da bi se prikupila potrebna sredstva za penzije.

Ako bude kakvih pitanja u diskusiji ja ću rado odgovoriti. Hvala.`` Narodni poslanik Bilić Slobodan ``Gospodine predsjedniče, dame i gospodo, narodni poslanici, cijenjeni gosti.

Pridružujem se ranije iznesem ocjenama, odgovornom odnosu i konstruktivnom pristupu NS ispoljeno i u zakazivanju ovog posebnog zasjedanja .

Ja bih podsjetio da smo mi na prošlom zasjedanju NS praktično plebiscitarno voljom skoro svih poslanika usvojili Zakon čije izmjene i danas poslije 20-tak dana treba da razmatramo. Po ocjeni kluba poslanika SPRS ponuđeni prijedlog izmjena i dopuna nije primjeren trenutnom položaju jedne od najugoženije populacije u RS, dakle penzionera.

Smatramo da se teret reformi mora ravnomjernije raspoređivati na sve kategorije stanovništva, smatramo da oni koji participiraju u većem dijelu u raspodjeli društvenog bruto proizvoda moraju daleko u većoj mjeri da doprinose u rješavanju upravo socijalnih problema i problema penzionera, Smatramo takođe da je bila obaveza Vlade da na ove probleme reaguje ne samo u aprilu mjesecu kada su veoma ozbiljno upozoreni od eminentnih predstavnika međunarodnih, financijskih i monetarnih organizacija na ovaj problem, nego i znatno ranije takva obaveza na kraju krajeva proizlazi iz stavova ove NS donesenih znatno ranije.

Zbog toga klub poslanika SP želi da ponovi ocjenu da Vlada Republike Srpske nije bila na nivou odgovornosti primjerene ekonomskim problemima RS u prethodnom i sadašnjem periodu.

S obzirom da su pozicije Vlade RS u odnosu na ponuđeni prijedlog izmjena i dopuna Zakona sasvim jasne.

S obzirom na to da mi takvu poziciju, odnosno takav prijedlog kritički posmatramo, vjerujemo da će jedan kritički odnos prema ponuđenom prijedlogu Vlade biti usvojen od strane poslanika i od drugih klubova. Stav kluba poslanika SPRS da mi smatramo da je kompromis moguć i da takav kompromis koji je moguć bi zadovoljio zahtjeve međunarodne zajednice, ali i opravdane zahtjeve penzionera.`` Narodni poslanik Perković Mirko ``....Ja sam jedan od onih ljudi koji zahtjeva i želi apsolutno trasparentnost rada svih državnih institucija i shodno tome smatram da nije dovoljna transparentnost ukoliko se vrši javna rasprava, javna diskusija po pitanju određenom problemu, nego da bi bila aposolutna transpertnost potrebno je da se iznesu određeni egzaktni podaci.

24

Zašto ovo kažem? Naime u prethodnom zasjedanju Skupštine kada je donesen ovaj Zakon mnoge diskusije su bile a da među tim diskusijama nisu izneseni određeni egzaktni podaci.

Naime, da bi se raspravljalo kvalitetno oko ovog Zakona neophodno je da svaki građanin u RS , a naročito penzioneri, jer se njih tiče ovaj Zakon, budu upoznati koliki je broj zaposlenih koji podliježe plaćanju obaveza po osnovu penzionog osiguranja i koliki je dio sredstava koji se može prikupiti po osnovu apsolutne naplativosti, dakle 100 %.

Ne vidim razlog zašto ne bi bila naplativost 100 %.

Ne mogu da shvatim da mi u RS , mi imamo negdje oko 230 hiljada zaposlenih imaju prosjek ličnog dohodka, ili prosjek plate oko 300 KM. Ukoliko se zna koliki je procenat izdvajanja po osnovu penzionog Fonda, tačno se može ustanoviti koliki je dio sredstava koji se može prikupiti u apsolutnom smislu.

Volio bi da to neko od strane Vlade saopšti kako ovoj Skupštini, tako i građanima i da na bazi te činjenice pristupimo razmatranju ovog novog dopunjenog zakona o PIO. Naime, vrlo je logično da MMF traži da se ne može trošiti ono što nismo prikupili, znači ne može se neprekidno zaduživati i onda ćemo vjerovatno imati još veće posledice.

No, dozvolite mi da zadržim pravo na još jedno javljanje po pitanju ovoga, da predhodno zamolim resornog ministra da nam prezentira kolika su to sredstva koja se mogu prikupiti na osnovu 100 % naplativosti za penzioni Fond.`` Ministar Rodić ``Da ponovim, mi smo se bavili ovim računicama i na bazi 220 hiljada zaposlenih kad bi svi platili redovno doprinose moglo bi se ukupiti 32 miliona maraka, a sada su potrebna sredstava za isplatu jedne penzije po ovim odlukama zaključaka Skupštine 24 miliona i devetsto hiljada maraka.`` Narodni poslanik Vasić Nemanja ``Gospodine predsjedniče, dame i gospodo, poslanici. O ovom zakonu smo raspravljali prije 15 –tak dana i koliko ja znam predloženi je tekst potpuno isti, znači ništa novo nije predloženo, a znamo da smo prije 15 dana gotovo jednoglasno srpski poslanici odbili ovaj prijedlog onakav kakav je bio.

Očekivali smo da će biti nekakva obrazloženja. Imamo informacije da su predstavnici Svjetske Banke i MMF razgovarali sa nekim od stranaka. Sa SDS niti sa našim predstavnicima niko nije razgovarao i sa nekim novim argumentima da nas ubjedi da bi ovo bilo dobro. Čuli smo, ja sam čuo ovdje od ministra argument da se on nada da će preovladati razum.

Za njega je razum vjerovatno kad se pomene 300 miliona maraka, pa onda je to nešto opipljivo i to je razum, a nije razum vjerovatno da se ovim zakonom ugrožava fizička egzistencija penzionera. Nema nikakvih garancija da će ovi ljudi koji su svoju penziju zaradili, naplatiti svoj minuli rad i da će imati bukvalno fizički od čega da žive.

Pominje se nekakav zaključak o nekakvim zagarontovanim sredstvima, da je neka druga Vlada možda bi to moglo i «piti vode», ova Vlada je toliko zaključaka pogazila i toliko zaključaka nije izvršila da to nije neko obrazloženje koje može proći.

Ali, kratko samo da ponovim nešto što smo prošli put diskutovali. Kao razlog za stanje u koje smo došli i zbog čega se predlaže donošenje ovakvog zakona koji se sad predlaže, je financijska nedisciplina, kriminal i korupcija koji su spriječili punjenje Fonda. Mi kažemo, zbog

25

toga što nismo sposobni da punimo Fond treba da donesemo Zakon da dijelimo onoliko koliko sredstava imamo.

Da ne kažem da je jedan od većih razloga i to što su sebi za pravo uzimali ministri, a posebno predsjednik vlade, da raznim rješenjima oslobađa pojedine subjekte, kako privatne, tako i državna preduzeća od plaćanja poreza i doprinosa.

Mi kada smo došli u fazu kad ne možemo da prikupimo ni 50 % sredstava koliko je potrebno , onda treba da donesemo zakon da se dijeli onoliko koliko ima sredstava . Potrebno bi bilo da se za ovakvo nešto, moralno bi bilo da se vežu radnici koji su odgovorni za punjenje Fondova i Budžeta.

Ako penzioneri dobiju 30 % da onda i taj radnik državnih organa, radnik finansijske policije i ostali koji su odgovorni za punjenje Budžeta, za finansijsku disciplinu dobiju 30 %, a ne da tako odradi svoj posao i dobije 100 % platu, a u Fond odradi vremenski,a ne kvalitetno, a u Fond se napuni 30 % primjera radi i penzioneri dobiju onoliko koliko fizički ne mogu da egzistiraju.

Mislim da se na ovaj način otvara prostor da se Budžet puni na račun Fonda, pogotovo što od ove pomoći trajne i ovih kredita ništa nije predviđeno i čak se unaprijed kaže da nema šanse da se dio tih sredstava isplaćuje u penzije.

Svjedoci smo privatizacije u kojoj se prodaje državni kapital, to je isto dio minulog rada ovih ljudi iz tih sredstava ništa nije predviđeno za penzije.`` Poslanik Dunjić Slavko ``.... Ja sam svjestan da oni možda dobronamjerno, ne možda nego sigurno jer oni dolaze iz zemalja gdje je to potpuno normalno i nezamislivo da neko preskoči da puni taj Fond tako značajan kao što je penziono-invalidsko osiguranje. Njima je nezamislivo bilo koji drugi Fond koji počiva na zakonskim i ustavnim temeljima, nenormalno bi bilo. Kod nas je to praksa. I moramo to reći i ko su krivci.

Ja sam danas na komisiji za društvene djelatnosti morao nešto slično reći i vidio sam da tako i kolege misle, ne zamislivo je i mi ćemo preći preko toga i sad moramo konstatovati i tačno se zna da ljudi pet mjeseci nisu primili penziju. Kako očekuju da će to sad riješiti ovim izmjenama. Neće biti tih penzija, nego one kasnije koje će biti biće.

Ja sam potpuno svjestan da je ovo prijedlog, nije nacrt, pa da bi trebali amadmanima reagovati, ali pošto je išlo po hitnom postupku moram primjetiti da ovdje, a to je usko vezano uz posao kojim se bavim, nekako sam najbliži, pošto mi je takva struka, najviše sam sa tom populacijom staračkom i penzionerima saobraćam i radim tako da je ovdje rečeno kako će se puniti Fond i u redu je. Ali kaže samo će se iz tih sredstava umanjiti za troškove obrade i isplate penzija, kao i troškove stručne službe Fonda....

Vi ćete morati , isto što sam sklon svakako bi morali razmisljati šta je sa onima bar u 99 ili 98 godini koji su preskočili da uplate taj neophodni doprinos, a kao firme su egzistirale, preživjele i dobili nekakvu platu radnici. Da li se oni mogu natjerati, onda bi bilo sigurno mogućnosti koliko-toliko ovih pet preostalih penzija da se isplati i da se to nekako sa Novom godinom izreguliše, a onda bi se krenulo u novoj godini i koliko sam shvatio da bi se 01.01.2001 krenulo na ovakav način izračunavanje koeficijenata....`` Predsjednik Udruženja penzionera Novak Dojčinović ``.... Želim da naglasim da je po prvi put iz sredstava za određenu pomoć Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite obezbjedilo potreban iznos, koliko reče ministar da je to oko 800 hiljada maraka da se one penzije koje su manje od osamdeset maraka da se dovedu na nivo od osamdeset maraka. Ja taj podatak još nisam vidio , nisam vidio liste. Moja je penzija veća od osamdeset maraka pa ne mogu ni na tome saznati, je li to ostvareno.

26

Trenutno jutros na žiro–računu Fona PIO ima 2,5 miliona maraka. Penzija za maj koja nije isplaćena iznosi 24 miliona i sto hiljada maraka i nešto oko devet stotina hiljada troškovi stručne službe Fonda, to su plate, to su materijalni troškovi, to je obrada penzija, to je za plaćanje pošte za podjelu penzija i štedionici za njihove usluge. To iznosi zaokruženo 25 miliona. Znači to što bi trebalo za majsku penziju i što ima sredstava ima 2,5 miliona ili 10 % pojednostavljeno. Pitao sam dalje u Fondu jutros koliko je naplaćeno prihoda u prošlom mjesecu po svim osnovama i po doprinosu i po tome šta je Vlada dala na ime svog duga, ne pomoći, eto sreće da Vlada daje pomoć. Vlada se nije odužila JF poprilično, to smo tražili prekjuče od gospodina predsjednika Vlade, da JF kaže koliko je to, da RS unese u Budžet za iduću godinu nekoliko stavki, a to je otpisanih 11,5 miliona za četiri godine (1994-1997) doprinose Javnom Fondu. Nikakva naknada JF nije data da se izračuna koliki je efekat negativan ostvaren po javnom Fondu zbog sniženja stope doprinosa sa 22 na 18%, koliko Vlada po 4 osnova po zakonu o PIO duguje JF, to je za onaj poseban staž, borce, policiju, poginule i sveštana lica i drugo što se tamo daje, sve je to pozitivno, da se to sve unese u Budžet za iduću godinu. Posebna stavka da bude da je to za PIO dug RS do kraja 2000-te godine i da se u Budžet unese i stavka koliko će RS biti dužna da po ta 4 osnova zakonska da plati JF za isplatu penzija u 2001. godini.

To će biti poprilična sredstva. Sada mi znamo opštu situaciju i da su radnici na čekanju, ali primaju minimalne plate. Sve je to problem. Ali moramo shvatiti kako je moguće sada penzionerima umanjiti cirka 100 miliona maraka za godinu dana 30%, to bi možda bilo i više.

Mi govorimo o zahtjevu Svjetske banke šta ona traži. Ne znam ko reče da ni njima nije jasna naša materijalna situacija, oni polaze od nečega.. Nije usaglašen Budžet. Trebali bi da zamisle se nad tim socijalnim problemom koji ne bi trebao biti socijalni problem, pa da kažu da će se dati određena sredstva i besplatna i kreditna na osnovu nečega da se vrate iz te privatizacije koja bi trebala usljediti. Do danas koliko sam ja obavješten nije ni marka jedna legla na račun JF, a mi govorimo o nekakvoj privatizaciji.

O kojoj? 10% pripada JF, to je minimalno što je rečeno, tu je trebala usljediti i druga mjera da bi se to povećalo i na 20% kao što je i u Federaciji i druge možda mjere treba da se ravnaju sa Federacijom, jer penzioneri su isti u BiH, drugačiji su možda prihodi u Federaciji, pa se tu može govoriti kada će neko da isplaćuje više penzija,, ako je teža situacija u RS, a to može da sačeka i da bude duži rok za isplatu. Postići mjesec za mjesec, to mi ne vjerujemo da može biti. Ali, treba raditi na tome da se vidi šta je to moguće.

Ove mjere koje su preduzete one teku, kao što reče ministar 2,4 miliona maraka da je naplaćeno, ali to je vjerovatno ušlo u ovih 15,5 miliona. Ovo drugo nema. Sada ja shvatam i gospodina predsjednika Vlade (Dodika) i ministra finasija (Kondića) kada govore ono što je pisano da se traži, neće biti stent-baj aranžman, pa neće biti ovo i itd. Šta kada mi penzioneri bijedni treba da za godinu dana da damo 100 miliona za pokriće Budžeta i JF i RS. Je li to moguće? Ja ovdje ništa drugo ne mogu da kažem, nego prepuštam svjesti i savjesti Narodnih poslanika i prisutnih predstavnika Vlade (Rodić-Kondić), članova Vlade i koji nisu prisutni, predsjedniku Vlade, da zajednički cijenite da li je racionalno da se zbog ovih kredita koji bi bili dobijeni u ovoj i u idućoj godini, koliki će oni biti i pod kojim uslovima, da li je racionalno žrtvovati 100 miliona sredstava od bijednih penzionera. Šta će se uraditi? JF nije u mogućnosti jer ne raspolaže sredstvima sa kojim bi trebao raspolagati. I obveznici doprinosa i prinudne mjere i stopa doprinosa je u nadležnosti NS, a nešto u nadležnosti Vlade.

Prema tome, Jf nema ništa, izuzev što je prošli put NS donijela jedan član kojim se ovlašćuje Javni Fond da radi na ubiranju prihoda. Nama je predlagano i osamostaljivanje kao što neko predlaže, kako je to riješeno u Srbiji. To je druga stvar. Imali smo i mi u SFRJ osamostaljivanje Društvenog fonda, onda su bila sredstva iz doprinosa i veća nego što su bile penzije, pa je ulagano u sve i svašta , u domove penzionera koji nikad nisu poslužili svojoj svrsi, neki nisu dovršeni, u razna davanja izgradnje kapaciteta banjskih, rekreacionih, što su penzioneri ponekada i koristili. To sad još nije i Fond, to je krivac i Fond što to zajedno, i da

27

mu pomogne Vlada da se ta sredstva vide koja su, najkasnije do kraja ove godine predaju u Fond, ili da se nastavi plaćanje prave zakupnine, za ono što Vlada nije u mogućnosti da preda Fondu.

Da Fond radi šta zna. Penzioneri su gladni, penzioneri su neliječeni i prodavati ono što smo mi gradili ko hoće da kupi, a ne čekati neke domaće platiše jer ih nema.Oni su svoje ispucali. Oni grade objekte moderne, najmodernije, i dobro je da se to gradi. Iz kojih sredstava i otkud toliko bogastvo da se to tako gradi? Vi koji više putijete više vidite nego ja koliko vidim. To je od krađe doprinosa i poreza broj 1. Javni fond nema evidencije, ono što ima jedva da 10 % iz privatnog sektora, plaća. Pa je li to kapitalistički način rada? AKO JE TO TAKO, ONDA KONOPCE PENZIONERIMA PA NEKA BUDE I NEKI DRUGI POSAO ZAVRŠEN. Penzioneri prednjače po umiranju u odnosu na Afriku, prema tome ako to treba da bude spas RS to je žalosno. To ne smije biti. Evo penzioneri su tu, od maja nisu primili penziju, evo Vas ovdje, riješite šta se može. Šta bi moglo recimo da se ovaj član 130; on bi trebao da ostane na snazi u svom dijelu što je bio prije prijedlog, da se usklađivanje penzija mora vršiti sa rastom plata.

Mora biti neko mjerilo. Za mene je laicizam kad se kaže da je usklađivanje penzija sa sredstvima na računu Fonda. To nije usklađivanje, to je isplata. I dalje smo to usklađivanje vršili, ali zato se duguje pet penzija.

Mi smo imali jednu odredbu u našim amandmanima, ona stoji kao prelazna da se garantuje redovna isplata penzija. Pa koliko je to? Ako nema sredstava na računu da onda Vlada iz nekih izvora da pozajmicu JF i da se ta pozajmica vrati do kraja iduće godine, do kraja nekog perioda kad se kaže.

Nismo mi za blokadu da RS izgubi 300 miliona, ali nismo ni za to da mi zarad ti 300 miliona što bi dobila Republika da mi penzioneri moramo dati 100 miliona učešća. Ne može i molim Vas shvatite to najozbiljnije, ja neznam da li se ovo prenosi danas, ne prenosi sigurno TV, pa ne mogu znati i da se na određen način penzionerima kaže da oni to znaju. Mi nemamo mogućnost ni putem sredstava javnog informisanja da saopštimo šta je to zaključeno. Neka se zamole penzioneri da shvate situaciju, da je ona ovakva da se kaže šta je žrtva i drugog dijela koji primaju plate i koji primaju nakanade za godišnji odmor, regres i zimnicu. Čast onima koji ne primaju, odrekli smo se i mi toga ako ja kažem da se treba odreći 100 maraka moje penzije, trećina, onda neka kaže i ministar, odričem se i ja jedne trećine. Da znamo da je to tako, i da poslanici kažu odričemo se i mi 1/3, pa i drugi u bankama i drugi koji imaju. E onda ćemo reći tu smo negdje. Međutim 1/3 odreći se onaj koji ima 1500 ili 2000 maraka, to je opet dobro, ali onaj koji ima stotinu da se odrekne 1/3 to je nesnošljivo.

Izvinjavam se molim vas što sam morao biti dug, zaista je situacija takva da moramo svi podijeliti ovaj crni kolač, koliki je toliki je.`` Poslanik Dragutin Rodić ``....Želim prije nego što išta kažem o izmjenama Zakona o PIO da se osvrnem na jednu činjenicu koja je, mislim pravni presedan u RS, bar dok smo mi poslanici u ovom sazivu.

Da mjenjamo jedan zakon koji praktično, ja sam sad vidio da on pravno i formalno jeste u Sl. Glasniku 22.09 , a ja tvrdim da ni jedna ustanova nije imala prilike da vidi zakon i evo prvi put smo mi možda prvi dobili na svoje klupe Zakon koji smo usvojili 19.09.2000 godine.

Drugo što želim da kažem i mislim da je vrlo bitno, da je ovo jedna od najradikalnijih reformi koja je urađena i to prvo u Zakonu o PIO mnogo prije nego u drugim Zakonima...

28

Mislili smo usvajajući to sve i čineći jednu radikalnu reformu da makar član 130 može biti ona mjera koja će u osnovi riješiti ono što se i sada dešava.Ne isplaćuje se ni sad penzija mnogo više nego od onoga što se trenutno u Fondu nalazi.

Međutim, želim da kažem nekoliko vrlo bitnih stvari i zbog javnosti i zbog sebe kao čovjeka i zbog kluba poslanika DNS, jer smo mi prošli put usvojili ovaj Zakon i glasali za odredbu člana 130. , da se penzije usklađuju sa prosječnim rastom plata. Treba znati i čuti i ovo: Osnovni zadatak PIO u svakoj državi, pa i u RS, jeste obezbjeđivanje socijalne i materijalne sigurnosti korisnicima prava ovog osiguranja za slučaj nastupanja određenih rizika i prvenstveno za slučaj starost, invalidnosti i smrti.

Trend pogoršanja odnosa između broja osiguranika i broja korisnika prava započet je još ranije i već danas je dostigao alarmantan omjer. Naime, odnos između broja osiguranika i korisnika 1983 je bio 4, 2 osiguranika na jednog penzionera, a danas imamo 1,25 odnosno 1,4 osiguranika na jednog penzionera.

Međutim, imajući u vidu činjenicu i lepezu široku, a moram da se posebno osvrnem na jedan dio u Zakonu koji se odnosi na poseban staž, na obaveze države da izmiruje te obaveze prema tim osiguranim licima koja je direktna posljedica prouzrokovana građanskim ratom u bivšoj BiH. Ovo je sada frapantan podatak koji kaže da smo po tom osnovu negdje oko dva miliona godina staža koje neko mora da pokrije i finansira.

Međutim, osvrnuću se još na jednu vrlo bitnu oblast na kojoj je vrlo malo urađeno i mislim da tu leže rezerve da prevaziđemo ovo stanje.To je PIO i privatizacija o kojem je vrlo malo rečeno u ovom zakonu. Donošenje Zakona o privatizaciji, trebalo je prema očekivanjima penzionera da u dogledno vrijeme poboljša njihov materijalni položaj na osnovu ovog osiguranja. Osnov za takva očekivanja nalazio se u rješenju sadržanom u tom zakonu prema kojem se za potrebe PIO u vidu dionica usmjeri negdje preko 5,98 % ukupnog iznosa državnog kapitala koji se privatizuje. Činjenica i nažalost da ta očekivanja do danas nisu ispunjena ni jedan dio državnog kapitala predviđen u zakonu o privatizaciji nisu se ostvarila jer ta sredstva nisu prenesena u Fond da se uveća imovina i stvore novi dodatni prihodi da se isplaćuju penzije.

U vezi sa transformacijom državne svojine u druge svojinske oblike treba istaći da je Republičkim zakonom o privatizaciji uskraćeno JF za PIO i pravo da raspolaže značajnim dijelom vrijednosti državne imovine, odnosno kapitala koji je na osnovu zajedničkih ulaganja saglasno ranijem zakonu o udruženom radu plasirano u banjsko-klimatska odmarališta, u domove penzionera u druge privredne i neprivredne objekte na teritoriji RS. Moram da kažem da je to ogromna imovina sa kojom je Fond raspolagao i sve ovo što govorimo danas mi smo 1992. godine, do početka rata na ovim prostorima, imali zakonska rješenja gdje je Fond PIO imao jednu posebnu oblast gdje se ulagalo u banjskoklimatska lječilišta, odnosno u standard penzionera. Danas Fondovi , danas Republika Srpska ne može raspolagati s tim i tražiti dodatna sredstva za isplatu toga.

Meni je žao što prošli put, kada smo imali sjednicu NS nije se moglo doći do pravih i relevantnih pokazatelja, jer saradnja između NS i Vlade kod donošenja ovog zakona nije bila na zavidnom nivou.

Mi nismo imali tačne pokazatelje šta nosi ova mjera, nismo imali prilike da razgovaramo osim onih 85 amandamana, evo danas sam prvi put imao priliku da vidim ovaj azakon u prečišenom tekstu, pa bojim se da su se neke stvari i potkrale i nisma siguran da sam baš za sve glasao kako je ovdje, to mislim na članove 57., 58. i 59. Međutim, i to ćemo razjasniti.

29

Ja predlažem, ja smatram da mi ne smijemo ostaviti penzionere u stanju da imaju potpuno nedefinisan položaj kada je u pitanju najniža penzija. Ja se slažem sa ministrom koji kaže da imaju određene mjere i koji kaže da je 80 KM.Međutim, bojim se budemo li išli dalje u primjenu da danas usvojimo ovaj član 130 ovako kako je predloženo, da nećemo imati osiguranje te kategorije penzionera koji bi išli do tog iznosa.

Dalje, mislim i predlažem da je potrebno na osnovu, ja tvrdim i za to ću se uvjek zalagati da ključ u ovoj oblasti leži u finansijskoj disciplini kontrolnih organa u RS. Mi danas nemamo samo problem penzionera, kada je u pitanju penzija, nego postavljam još jedno pitanje: šta je sa osiguranicima za sve godine za koliko nije uplaćen staž osiguranja, nije uplaćen doprinos. Mi ćemo dobiti u procesu privatizacije još povećanje broja penzionera koji će imati neplaćene godine staža. Ponovo ulazimo u jedan problem koji je uzročno-posljedično vezan sa ovim drugim problemom.

Iz tih razloga ja bih predložio, i mislim da trebamo danas čuti, mi smo naznake čuli šta hoće Svjetska banka i MMF, ali bi ova Skupština trebala biti do detalja upoznata šta je korist, a šta šteta. Koliko je to sredstava koliko je potrebno i koliko gubi RS za neke infrastruktuarne stvari, a koliko gubimo na ovaj način.

Ja bih predložio da poslije svega ovoga da sjednu predstavnici klubova, Ministar finansija, zdravlja i socijalne politike, udruženja penzionera da se nađe nešto što bi moglo da razriješi ovu situaciju, a ta norma prije svega da bude zakonska, a tek onda da to budu zaključci i odluke.`` Ministar Željko Rodić ``Gospodine predsjedniče, teško je sve ovo pratiti, ali očekivao sam da je danas vanredna Skupština, posebna Skupština sa jednim Zakonom, praktično sa jednim članom. U ovim diskusijama, nadam se da opet nije u pitanju promocija, jer smo imali promocije na prošloj Skupštini. Znači vraćamo se ponovo na zakon i danas raspravljamo o jednom zakonu koji ima samo jedan član.

Molio bih da vodimo malo o tome računa. Ja shvatam gospodina Dojčinovića i njegov strah za penzije, za život, za socijalnu sigurnost penzionera.

Mi smo imali prije dva dana jedan razgovor sa predsjednikom, predstavnici penzioneri, Ministar i premijer i mislim da smo shvatili da penzioneri imaju razumjevanja za ovaj stav Vlade da se ovaj član usvoji kao ovakav. Normalno uz neke garancije, MISLIM DA SMO SE NEŠTO I DOGOVORILI O TOME. Rekao sam koje smo mjere donijeli da će se to pokušati stanje popraviti. Vidite da bi bilo možda dovoljno para ako bi rješili problem prikupljanja sredstava.

Mislim da to treba svima da bude jasno.

Gospodin Rodić je govorio dosta dobro, jest da se opet vraćamo na neke stvari iz zakona koji smo bili usvojili, ali ja mogu reći samo jedno TEŠKO JE TU NEŠTO USAGLASITI BEZ SVJETSKE BANKE, DA NE PRAVIMO OPET VANREDNU SKUPŠTINU SUTRADAN. Mislim ovo je ovako. Rekao bih gospodinu Dojčinoviću nije žrtvovanje 100 miliona , mi ne žrtvujemo 100 miliona, jer ne garantujemo da ćemo imati.

Ovim načinom kao što je sad predloženo, u izmjenama Zakona, znači ne garantuje se dovoljno sredstava za penziju, TO BI SE ČEKALO. Sad se u oktobru aprilska penzija dijeli. To bi još drastičnije bilo ako bi usvojili, zapravo ne bi prihvatili ovaj amandman,

30

Onako uz dobru naplatu, a rekli smo šta treba da radimo da bi bila bolja naplata, uz ove mjere posebne Vlade biće još sigurno mjera.

Prema tome, moglo bi se doći do neke penzije, koja ne bi bila mnogo manja, bi nešto bila možda manja nego što je sadašnja.

Još jedno samo da kažem gospodinu Rodiću da su u pravljenju ovog Zakona učestovali i predstavnici Fonda i predstavnici Udruženja penzionera.

Prema tome, odbijam tu njegovu primjedbu da nije bilo saradnje između Vlade i penzionera.`` Poslanik Dragan Čavić ``Gospodine predsjedniče, dame i gospodo, ja bih prvo prije nego što počnem govoriti o izmjenama i dopunama Zakona o PIO, odnosno o članu 130, želim da kažem nešto na osnovu, čini mi se neodmjerene tvrdnje uvaženog Ministra Vlade kojoj je NS izglasal nepovjerenje, a to je da je ova tvrdnja potpuno neargumentovana i proizlazi iz stava da lokalna vlast daje u Republici Srpskoj instrukcije lokalnim preduzećima da ne plaćaju doprinose, da se na taj način ruši izdajnička Vlada.

Kako oni sebe nazivaju to je njihov problem. Ali ne mogu da imputiraju nešto što apsolutno ne stoji. Mi mjesecima, da ne kažem dvije godine, insistiramo na uvođenju finansijske discipline, mi insistiramo na budžetskoj disciplini, a da ne govorim koliko smo tešku raspravu vodili o izvještaju, odnosno o postupku usvajanju Budžeta za 2000. godinu i kakvu smo raspravu vodili na temu Izvještaj o izvršenju Budžeta za prvi šest mjeseci. Nije tačno da ingerencije Vlade nisu infiltrirane u opštine, tačno je da je Vlada preinačila preduzeća sa opštinskog na Republički značaj. Sva ona preduzeća koja malo proizvode ili rade, ili su kadrovski interesantna za privatizaciju određenim ljudima iz struktura političkih partija koje čine Vladu. To je realna činjenica.

Treba pogledati koliko su strateška preduzeća, sa liste strateških preduzeća platile po osnovu doprinosa za penziono osiguranje.

Ja vam tvrdim da samo strateška preduzeća sa liste sigurno duguju Fondu ko zna koliku cifru, možda 30 ili 40% od ukupnog deficita.

Postoji jedna opšta tendencija apsolutne centralizacije svega, pa smo u procesu imali i nacrte zakona o inspekcijskim službama, radnoj inspekciji, tržišnoj inspekciji koji ustvrai treba da ukinu tu neku lokalnu nadležnost i da svedu opštine na jedan geografski pojam koje nemaju nikakvih operativnih nadležnosti, što će u principu ugroziti potpuno funkcionisanje lokalne samouprave. Što se tiče zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO i izmjenom člana 130. ja sam pažljivo pročitao ovaj član i vidim da su u stavu 2. predviđena sredstva iz kojih će se puniti i obezbjeđivati penzije.

U 4. stavu ovoga člana koji je ustvari suština cijele te rekonstrukcije penzionog Fonda pa bi narod rekao koliko para, toliko muzike. A para je sve manje. U takvoj situaciji posebno su na udaru penzioneri jer se oni u odnosima sa MMF-om penzioni Fond tretira kao budžetska stavka u planiranju javne potrošnje i određivanju javne potrošnje, ali ona nije sadržana u budžetu izuzev u onom dijelu koji je predviđen za subvencije iz razdjela koji je definisan u djelu Ministarstva za zdravstvenu zaštitu.

Mene u svemu ovome interesuje zašto se ovako radiklana mjera koja bukvalno znači sljedeće: kad se primjeni ovaj član i njegov treći stav u jednom hipotetičkom tekućem mjesecu, Recimo da je utvrđeno da je u tekućem mjesecu prosječna penzija koja se može isplatiti znači raspoloživa sredstva po penzioneru iznose u tekućem mjesecu npr 40 KM.

31

Recimo da je prosječna penzija koja je obračunata po Zakonu iznosi 100 KM. Koeficijent diobom ova dva broja iznosi 0,4.Kad se taj koeficijent primjeni na jednu obračunatu penziju od 150 KM, jer je to tako, onda ispada da će penzioner koji obračunski ima prava po osnovu zakonskih odredbi da dobije penzije od 150 KM, on će po osnovu ovog koeficijenta, jer para nema u Budžetu odnosno Fondu PIO, da će on zbog toga da dobije penziju od 60 KM umjesto 150 KM. 90 KM-ova iz toga mjeseca postaju predmet zaborava.

Ona više nikada ne postoje kao bilo čija obaveza da mu se u nekom periodu isplati.

Ja se sada pitam jesmo li mi u stanju da zbog ovoga dobijemo obrazloženje šta mi ustvari dobijemo od MMF-a kada na ovaj način bukvalno žrtvujemo penzionere. Mi smo penzionere osudili na umiranje. Osudili smo ih da se oslanjaju na svoju djecu ako su tu i ako imaju, a uglavnom nemaju. Ja želim da postavim drugo pitanje.

Gospodin Kondić će vjerovatno da nam objasni šta ćemo mi dobiti od MMF-a za ovako krupnu uslugu? Za ovako ogromnu i tešku žrtvu?Moramo to da znamo. Šta je posljedica toga?

Drugo, mi znamo da u Federaciji ovaj zakon o PIO nije usvojen. Mi znamo da oni ne ispunjavaju uslove prema MMF-u da bi ušli u aranžmane koji znače sljedeće finansijske aranžmane sa MMF-om i Svjetskom bankom. Da li to znači, ako se to kod njih ne usvoji, što god mi ovdje usvojili , džaba nema para ni RS. Dajte nam i taj odgovor. Želim takođe odgovor koliko se trenutno mjesečno koristi, koliko se mjesečno u Fondu prikuplja sredstava u posljednjem periodu u tekućoj godini i koliko je potrebno da ga subvencionira Budžet. Mi to moramo znati. Mi ovu situaciju ne možemo držati u magli, moramo da je raščištimo sa egzaktnim pokazateljima.

Ja postavljam takođe pitanje, ako se u tretmanu MMF-a i penzioneri sa svojim siromašnim i jadnim penzijama, ako su oni takođe predmet globalnog posmatranja javne potrošnje i oni predstavljaju segment javne potrošnje kao i budžetski potrošači, zašto Vlada nije predložila mjere da se i ostali budžetski potrošači ponašaju po istom receptu: ``Koliko para toliko muzike``.

Gdje je solidarnost ostalih kategorija budžetskih potrošača, zar je moguće da će nama dobijati plate budžetski potrošači u punom obimu, oni nikada neće biti zaboravljeni.A istovremeno penzionerima isključivo primjenjen princip koliko para toliko muzike.

Zašto se ne bi izvršila jedna solidarna preraspodjela. Mi tražimo da se to zakonski reguliše ili da nam se kaže jasno šta mi gubimo. Hocemo li mi žrtvovati svoje roditelje, jer su moji roditelji penzioneri, jesam li ja sprema da njih žrtvujem fizički zbog neke cifre koju trebamo dobiti.`` Poslanik Paravac Borislav ``Mi smo na prošloj sjednici praktično usvojili Zakon. Vi znate kako je on išao, da je bio sporan član i da se on ponovo pojavljuje ovdje. Mi smo imali samo preko 20 amandmana, prihvaćeno je 6 ili 7. Povukli smo ih i prihvatili smo da izglasamo taj zakon radi toga što je članom 130 bilo rješeno pitanje zaštite penzionera.

Mislim da mi danas polažemo ispit iz morala i savjesti. Ovo nije pitanje zakonske regulative. Mene podsjeća ovaj zakon na jedan naš stari običaj koji je iskorijenjen prije 300 godina, kada je sin svog iznemoglog oca natovario na leđa i nosio duboko u šumu, i ostavio ga tamo na milost i nemilost hladnoće i zvijeri. Teško je to shvatiti, ali tada je to bilo i moralno, to su uradili indijanci samo malo humanije, naložili mu vatru i ostavili jedno breme drva.

Mene to podsjeća i na današnju raspravu i na ovaj amandman, odnosno ovu izmjenu i dopunu ovoga zakona. Ko garantuje isplatu penzionera, ko garantuje da penzioneri neće biti

32

gladni. To treba da bude gospodo država, a te odredbe u zakonu nema.Država nama treba da služi za zaštitu, a ne da pjevamo ``Bože pravde``.

Shvatamo mi vrlo dobro zahtjev MMF-a i Svjetske banke i potpuno su oni u pravu, oni žele čiste račune i prostor da ulažu svoja sredstva, da vrate ono što su ulagali i da naplaćuju kamate. Sasvim je u redu i to treba. Ali je Vlada bila odnosno Ministarstva da prije toga izvrši ove zaštite i zaštiti penzionere i penzione Fondove u prethodnom postupku.

Vlada je to uradila na jedan vrlo neprincipijelan i nepošten način. Jednostavno dovela je NS i poslanike da se o ovome izjašnjavaju. Ništa nije poduzela da to uradi. Ima rješenja, da li su oni neka nepricipijelna rješenja, neka koja mi znamo da nisu dugotrajna i da će se brzo mijenjati. Ali smo prihvatili i imali razumjevanja. Ovdje je bilo prijedloga da ima još mnogo takvih rješenja i privatizacije i naplate potraživanja i ovdje smo napravili neki bilans da imamo sredstava. Ja se samo neću ovdje složiti sa jednim prijedlogom. To je da mi usvojimo ovaj zakon uz neke zaključke koje će Vlada ispuniti da bi obezbjedila sigurnost penzionerima.

Ovdje su mi još svježe one rasprave o zaključcima Narodne skupštine upućune prema Vladi. Sjećate se kako je prošlo ono glasanje. Prema tome, ne može ovdje stajati nikakv zaključak jer mi nemamo povjerenje da će ti zaključci biti izvršavani od strane Vlade.

Mi imamo ovdje jedan prijedlog zaključaka odnosno jednog zaključka koji bi mogao da ide ka rješenju tog problema, a to je da se odloži donošenje ovog Zakona o izmjenam i dopunama zakona sve dok Vlada ne ponudi, da li ovim ili nekim drugim Zakonom ali samo Zakonom rješenja koja će izjednačiti status svih budžetskih potrošača uz primjenu istih kriterija za utvrđivanje visine mjesečnih isplata plata i budžetskih potrošača i penzija obezbjeđenih kroz kvalitetnu naplatu Fonda PIO. I nikako drugačije.`` Narodni poslanik Radić Predrag ``Gospodine predsjedniče, dame i gospodo, poštovani poslanici, pošto je gospodin ministar za zdravlje nekoliko puta pozvao nas na razgovor. Eto ja nalazim za shodno da kažem da ga potpuno razumijem i da razumijem možda malo i više, jer on očekuje to od mene da ću ja to razumjeti.

Eto to mi je materija, ja se ne razumijem u ono što se razumije doktor Rodić, ali neka i on meni dozvoli da se i ja razumijem u ovo malo više no što se on razumije, bar kad je budžet u pitanju, kada su u pitanju ekonomska pitanja itd.

Jasno je meni i razumijem da je međunarodna zajednica zainteresovana da se penzije ne isplaćuju iz Budžeta. Ne samo zbog toga što oni nama uduvavaju onu injekciju daju budžetsku za koju gospodin, kako se zvaše, koji je otišao u Kaliforniju pa nam poručuje odande šta nam je raditi, da trebamo ministra izbaciti naglavačke iz kabineta. Nismo ga poslušali naravno, znamo mi naše ministre i nećemo ih dirati.

Jasno je nama ako bi se stvarno naplaćivalo i povećavali doprinose za penzionere i sve to davali u Budžet nisu oni zainteresovani da dođu ovdje na područje i ulagali svoj kapital gdje su tako visoki doprinosi za penzije i mnogo čega drugo.

To je jedno, a drugo oni su tako rekli da iduće godine ne očekujemo. Sad smo oduvali i gotovo. Sad morate samofinansirati se i imati samoodrživu ekonomiju, mada su u tu ekonomiju najmanje uložili. Ono u šta je uloženo to je u infrastrukturu koja će zahtjevati u narednim godinama održavanje i puteva i željeznica i telekomunikacija i zdravstvenih ustanova i školstava i carinskih ispostava i policije i u to je sve ulagano, da se mi odmah razumijemo.

To neće stvarati nikakvu vrijednost, niti smo nešto uložili u nešto što će stvoriti novu vrijednost da bismo mogli otplaćivati. To je ono čega se ja bojim, ali to već prolazi i to je priča za neki drugi komad, što bi rekao Zoran Radmilović.

Jasno je meni i razumijem da je dosad naplaćivano samo 50% od potrebnih sredstava za penzije.To nam kaže i gospodin Dojčinović, a to je po prilici iz dosadašnje

33

diskusije isto tako izneseno. Jasno mi je i razumijem ako mi ne usvojimo ovo da nećemo dobiti ovu pomoć za koju je gospodin Tomas Miler juče rekao, nećemo možda i dobiti zbog toga ako SDS osvoji vlast kao što tamo reče neće dobiti nikako. Tako piše.

Prema tome, to je ono što je neko ovdje postavio pitanje, a kolika je to korist, koliko je to što oni nama nude. Nemojte da nam kredite ponude, neće nas valjda isključiti iz aranžmana da ne mogu kredite dobiti što štitimo jednu socijalnu kategoriju koja je nazaštićena.

Jasno mi je da samo 43 900 penzionera od ukupno 175 hiljada su oni koji su po starosnoj osnovi u penziji.Ovi ostali su po raznim osnovama dobili penzije.Međutim, ako računamo kolika je razlika između 43.900 i 175 hiljada da ih možemo negdje zaposliti odmah im ukidajmo penzije. Ja tvrdim da nemamo i za one koji su se sada školavali i nemaju gdje da se zaposle. Prema tome, to je činjenica. E sad je neko ovdje pomenuo moral jezika. Ja sam juče na konferenciji za štampu , kad sam izašao rekao da ću glasati opet onako kao što sam glasao prošli put, ali ne da bi inat gonio prema međunarodnoj zajednici, već zato što mi niko nije objasnio šta će se desiti sa tih 175 hiljada ljudi koji su sad u oktobru, evo oktobar ističe primili svega četiri penzije.

Hajte mi objasnite kako neko može živjeti deset mjeseci sa četiri penzije i to ovako male. Gospodo, to su naši roditelji.To su naši profesori koji su nas učili. To su naši ljekari koji su nas lječili. To su naši inžinjeri. Mi ćemo sutra doći u tu penziju.

Ja samo postavljam pitanje odakle gospodo? Kako ti ljudi uopšte mogu da prežive hajde da pokušamo to da razumijemo. Ako ćemo sada skresati na ovu polovinu.

Drugo, ja sam dobio informaciju da je Vlada oslobađala strateška preduzeća da uplaćuju doprinose u penzioni Fond. Ja bi molio da se to ovdje transparentno nam asvima kaže, koja su to preduzeća bila oslobođena i koja su to preduzeća imala platu redovito, a nisu uplaćivali u penzioni Fond i da ne kažem niz drugih stvari i u zdravstveni Fond. Zbog toga ne možemo penzionere ni lječiti.

Ne moram posebno iznositi podatke da je potrošačka korpa oko 400 KM za 4-članu porodicu. Uzmite sada prosječnu penziju o kojoj smo baratali ovdje, 100-150 KM. Nema od čega da se živi. Imajmo i to na umu.

Dakle, nije to nikakav inat i naše nerazumjevanje, naša tvrdoglavost, nego jednostavno ja kažem to je kategorija, to je negdje 10% ili više od ukupnog broja stanovnika, bespomoćnih ljudi. Oni sada očekuju na koji način ćemo to da riješimo.

Ja ne znam, ali bi bio red kad je već počela privatizacija, to je uostalom gospodin Rodrigez Ansola rekao molim Vas to mora biti transparentno. Koliko ste do sada prodali onoga što su ti ljudi stvarali i koliko ste izdvojili sredstava u njihov penzioni Fond.

On je stavio primjedbu da je gotovo sve davato u penzioni Fond. Ako je tako- ne valja.

Zna se koliko po Zakonu pripada tom Fondu. To su oni stvarali.

Neka niko ne priča da je to stvarano onim ili ovim, to su oni otkidali i stvarali i sad mi to prodajemo, a Vi penzioneri ćete dobiti ovo što ćete dobiti.

Dakle, kad mi neko bude odgovorio, a ne ovo, gopodin Rodić je upotrijebio jednu riječ koja je za nas karakteristična. Iza one govornice je rekao: PA NEKAKO ĆEMO. Mene interesuje gospodine Rodiću, kako ćemo. Kad mi neko bude odgovorio kako ćemo obezbjediti penzionerima tri obroka i kako će on biti zdravstveno zaštićeni, ja ću odmah dignutu ruku. Ako međunarodna zajednica ima možda bolji odgovor neka pomogne i kaže kako ćemo to uraditi.

Dotle, ja kažem zbog savjesti svoje ne mogu glasati za tako nešto, pa posljedica kakva god bila da bila. I još bih predložio gospodinu Dojčinoviću, pošto ovdje nema izgleda ni jednog penzionera, možda ima ali ćuti, predložio bih iza ove govornice gospodinu

34

Dojčinoviću, a i svim penzionerima RS neka glasaju za svoje članove, pa će njih ovdje biti 1015 pa ćete itekako tražiti njihovu koaliciju, a ja sam uvjeren u jedno da oni neće nikada donijeti štetnu odluku po svoju djecu i po svoje unuke. Zato nemojmo ni mi donositi štetnu odluku njihova djeca, nemojmo donositi štetnu odluku na račun tih penzionera, naših očeva, naših profesora, da ne brojim mnogo, koješta drugih.

Toliko i hvala vam lijepo.`` Ministar Novak Kondić ``.... Zaista govoriti o ovako složenim pitanjima kao što je izmjena Zakona o PIO kojim se želi ostvariti instrumentarij da se sredstva za isplatu penzija dovode u vezu sa ostvarenim mjesečnim sredstvima u situaciji kada je penzija takva kakva jeste. Znamo da ne zadovoljava elementarne potrebe penzionera, veoma je neugodno ali moramo se suočiti sa određenim pitanjima, a iz njih nadamo se da možemo naći odgovarajuća rješenja koja će obezbjediti da se uradi sve što je u mogućnosti organa vlasti da se tim ljudima pomogne i da dobiju onaj dio novca koji objektivno može da da naša ekonomija.

Međutim, problem je u nepoštivanju zakonskih odredbi i u finansijkoj nedisciplini naših preduzeća koji jednostavno traže, neću reći namjerno, ali vjerovatno su i oni prinuđeni svojom ekonomskom problematikom u preduzećima i traže načina da isplate zaradu svojim radnicima, a da na neki način zaobiđu uplatu poreza i doprinosa.

Zbog toga bih ja zaista odvojio dvije stvari: jedna stvar je da se razmatra izmjena i dopuna Zakona koja bi zadovoljila kriterije MMF-a i Svjetske Banke pa i Evropske unije, a s druge strane da odvojimo pitanje kontrole i naplate javnih prihoda i funkcionisanja svih poreskih organa i poslovodstva naših preduzeća i njihovog ponašanja i odgovornosti, i moralnoj i zakonskoj za neuplaćivanje utvrđenih obaveza i zbog toga ja mislim da na taj način ako postavimo stvari možemo naći odgovarajuća rješenja.

Kada je riječ o naplaćivanju ovih prihoda, ja zaista moram reći da je Vlada prije mjesec dana od kontrolnih organa finansijske policije i Republičke uprave javnih prihoda dobila dugi spisak preduzeća koji duguju poreze i doprinose u ovoj godini, ali vjerujte da se čine napori da se to naplati. Međutim, zbog naše ukupne ekonomske situacije se susrećemo da ukoliko blokiramo račune nekih tih računa i najvećih dužnika da dolazi do potpune paralize njihovog rada i do prijećenja sa štrajkom i izlaskom na ulice.

Od dosadašnje privatizacije mislim da je zaključak NS bio da se podnese informacija o dosadšnjem postupku privatizacije. Odgovorno tvrdim da sva dosadašnja preduzeća do 300 hiljada koja su prodana, da su uglavnom naplaćena ili prodana za staru deviznu štednju što je opet druga boljka naše ekonomske situacije, i da u keš novcu nismo naplatili ništa.

Ovdje se postavlja jedno pitanje: Šta ćemo ako usvojimo ovakav član 130 Zakona, šta će se desiti sa penzionerima. Pa ja mislim da se neće desiti ništa, jer se nije desilo ništa u ovom vremenu usvajanja, objektivno nije se skupilo više sredstava.

Prema tome mislim da u ocjeni ove ukupne situacije narodni poslanici i naši penzioneri i ukupna javnost, moramo imati neke činjenice u vidu i imati mudrosti za donošenje odluka koje su ovdje zaista pred nas stavljene.

Ja ću se vratiti konkretno na problem koji je ispostavljen BiH u cjelini u smislu produženja stent-baj aranžmana. Ja ću podsjetiti da je BiH negdje po potpisivanju Mirovnog ugovora, tačnije 20.12.1995. godine postala članica MMF-a i od tada počinju pregovori da se uspostavi saradnja i da se dođe do stent-baj aranžmana sa MMF-om.

Iako, da kažemo , ova postojeća Vlada koja sada ima nepovejrenje te 1998. godine je bila podržana od svih međunarodnih institucija tek u drugoj polovini 1998. godine došlo je do potpisivanja stent-baj aranžmana i odobravanja sredstava BiH u ukupnom iznosu od 94,42

35

miliona specijalnih prava vučenja SDR-ova, odnosno prevedeno tačnije to bi bilo negdje oko 126,7 miliona dolara.

Mi smo do sada provodeći proces usaglašavanja Zakona u RS, a i u Federaciji BiH , povukli tri tranše od MMF-a i do sada je RS naplatila, odnosno dobila je u vidu zajma 30,15 miliona specijalnih prava vučenja i četvrta tranša treba da iznosi 10 miliona specijalnih prava vučenja.

Ukoliko jedna zemlja nema stent-baj aranžmana, a to podrazumjeva reforme i našeg odnosa prema ino-povjeriocima i otplati zajmova prije rata koji su nastali, a mi znamo iz naših preduzeća plaćamo od 50-80 miliona maraka svake godine po osnovu kamata, a to podrazumjeva da bi se taj aranžman zaključio da RS mora ispuniti uslove za to.

Ukoliko ti uslovi ne budu ispunjeni u koje spada i Zakon o PIO da će dijeliti penzije u onom iznosu u kojem je realno moguće i što RS sa svojim organima i njihovom sposobnošću naplate od propisanih prihoda.

Problem je došao u dosta malom vremenu, što mi do 7-og odnosno sutra Svjetska banka mora imati jasan stav da li smo izabrali Glavnog revizora i do 14 oktobra da li smo usvojili ovaj Zakon.

Zbog toga je bila potreba da je Vlada tražila zasjedanje NS i da se upozna sa ovim problemom.

Određene uslove mora takođe da ispuni Federacija BiH. Ja koliko imam informacija da oni još nisu ispunili uslove uključujući ovaj problem koji je ovdje.

Svjetska banka kada je prošle godine doznačavala sredstva po jedom programu, a to je za strukturalnu podršku Budžetu za proces privatizacije, kada je RS prošle godine bila ispunila uslove, a Federacija nije ispunila, oni su napravili presedan. Nama su doznačili sredstva, da bi Federaciji doznačili nekoliko mjeseci kasnije.

Sada nemamo jasan stav, da li će se kažnjavati jedan entitet ili će se kazniti BiH u cjelini.

Ja msilim da mi moramo biti svjesni ove odgovornosti. Ukoliko se dogodi da mi ne udovoljimo ovim zahtjevima, a suštinski mislim da nećemo sebi osporiti ni jednu činjenicu koja je relevantna za popravljanje situacije u penzionom Fondu, može se dogoditi da se suspenduje ta saradnja, a onda vjerovatno da budemo okrivljeni za takvo stanje ako se to suspenduje za čitavu BiH što mislim da moramo imati jasne stavove da sebi ne bi smjeli dozvoliti taj luksuz.

I upravo mislim da imamo odgovornost da pokušamo naći rješenje da ispunimo ova dva uslova da našim građanima ne ostavimo jedno teško breme iz kojeg neće moći izaći u narednom periodu.

Vjerujte mislim da smo ovdje svi svjesni situacije u kojem stepenu se nalazi naša privredna aktivnost. Da RS ne može uzeti zajam nigdje, niti za penzije, niti za nešto drugo posebno ako bi došlo do ove suspenzije ovakvog odnosa sa ovim međunarodnim organizacijama. Nećemo obnoviti svoju ekonomiju zatvoreni i nećemo obezbjediti da taj proces proizvodnje obezbjedi sredstva za nadgradnju.

Ja mislim da je ovo zaista, ja kako osjećam , istorijska odgovornost ovog Parlamenta i Vlade i svih koji možemo uticati na ova rješenja DA NE SASJEČEMO GRANU NA KOJOJ STOJIMO, nego da pokušamo ispuniti ove uslove kao i obaveze prema Vladi i prema drugim organima da ova sredstava namjerimo i da damo.

Mislim da imamo tu odgovornost i šta objektivno može da uradi Vlada, šta mogu i hoće da urade inspekcijski organi i naša preduzeća.

36

Poznato je da međunarodni kapital ima svoju cijenu. Mi smo , podsjetiću Vas imali informacije povjerioci Londoskog kluba su BiH otpisali 87% predratni zajam. Pariski zajam je to otpisao sa 67%, ali niko nije otpisao kamate. Te kamate su obezbjedile cijenu datih kredita. MEĐUNARODNI KAPITAL SE NE MOŽE GUBITI NA SUPSTANCI, ON SE MORA NAPLATITI. Ali naš narod i naša ekonomija ne može da čeka i potrebno je što prije da završimo ove poslove i obezbjedeimo ovu privatizaciju i početak jedne sigurnosti za dolazak kapitala u preduzeća i da će našim ljudima jedino na taj način biti lakše.

Iskustva drugih zemalja u tranziciji govore da bez sedam godina nekakvog post-tranzicijskog postupka dolazi do značajnog porasta bruto-nacionalnog dohodka.`` Narodni poslanik Radić Predrag ``Ja sam gospodinu Kondiću postavio jedno pitanje. Nisam ustvari ja mislim da je iz SDS-a rekao da su pojedina velika strateška preduzeća bila oslobađana obaveze uplaćivanja u penziono-invalidski Fond. Iz svega što je gospodin Kondić rekao ja sam razumio da su to bila neka preduzeća koja su bila u teškoj situaciji itd. Ja imam ovdje podatak o 24.01.2000. godine gdje se jedno strateško preduzeće, dobrostojeće oslobađa dva miliona KM uplaćivanja i to na period od dvije godine, i da će 2002. godine to uplaćivati u ravnomjernim kvartalnim tranšama.Ja kažem dobrostojeća, a ne neka koja treba spašavati tipa «Incela». «Incel» toga nikada nije bio oslobođen, a nema odakle plaćati.

Ja bih molio ispred ovog Parlamenta da se popišu sva takva preduzeća, jer ovo nije jedino. Da se popišu pa da se lijepo izađe pred ovaj skup i da to bude transparentno. Ja sam za transparentan Budžet i u prihodovnoj i u rashodovnoj strani. Ovdje je prihodovna strana oštećena i lijepo molimo da se to napiše i da znamo koje oslobađao, i zašto je oslobađao.

Ovakvih 5, 6 i to je 12 miliona KM-ova oslobođeno i to nije u redu.

Ja bih jednu stvar molio, da se više ne pozivamo na istorijsku odgovornost NS bar kad je ova stvar u pitanju.

Vi se sjetite da sam u junu mjesecu upozoravao na dopis gospodina Huana Hosea Rodrigeza Ansole od 24. maja kad je upozorio.

Da smo tada bili krenuli , ne bi došli sada u ovaj ``cajtnot`` kad moramo pozivati na istorisjku odgovornost NS RS. NS RS je uvjek bila spremna da Vam se stavi u servis i da zajedno rješavamo probleme.

I sad smo to spremni. `` Ministar Novak Kondić ``Ja sam vjerovatno propustio da prokomentarišem Vaše pitanje, jer nisam htio da oduzimam više vremena.

Naime, o čemu se radi?

Zakonom o privatizaciji državnog kapitala za sva pravna lica je rečeno da poreze i doprinose obračunate do 31.12.1997. godine nisu obavezna platiti.Taj je Zakonom porez otpisan, uključujući i doprinose. Sve drugo od 01.01.1998. godine do danas niko nema pravo osloboditi izuzev Skupštine jer se radi o zakonskim rješenjima.

Ja znam da je bila rasprava u ovoj Skupštini, da je Vlada na osnovu saniranja stanja u rafineriji Brod donijela odluku da se dio sredstava, odnosno obaveza koje Rafinerija duguje Budžetu RS prolongira do , čini mi se, do 2002 godine da se taj iznos plati, a ne da se plati u obrocima.

37

Druga rješenja koja postoje nisu donijeta na zakonu i ja ih nemam. Ukoliko ih imamo sakupiüemo ih i predložiti ovom Parlamentu, nije nikakav problem da prikupimo u narednih 10-tak dana sve dužnike, jer smo prije mjesec dana radili jedan veliki spisak i dostavili NS da se vidi koja su to preduzeüa koja po nalazima naših kontrolnih organa duguju.`` Narodni poslanik Predrag Radiü ``Vrlo kratko i samo üu reüi gospodinu Kondiüu da nije rafinerija Brod. Znam da smo oko nje raspravljali, nego jedna druga rafinerija koja dobro stoji i fudbalski klub izdržava (oþito ovdje se radi o rafineriji ulja Modriþa). Mišljenje autora ovog pisma.``

& Narodni poslanik Dakiü Milijana ``Konaþno nam ministar Kondiü priznade da meÿunarodni kapital ima svoju cijenu. To znaþi da su, a znamo da su i donacije neþiji kapital, naravno meÿunarodni, nije kapital iz RSa, znaþi i donacije imaju svoju cijenu.``

& Narodni poslanik Kneževiü Ostoja ``Mi nažalost se bavimo posljedicama koje su rezultat nediscipline i nerada Vlade.Svima nam je poznato da sama poruka OSC-a za ove izbore glasi ``Nadglasajte korupciju`` i gdje kaže da su Vlade entiteta samo po osnovu poreza na promet cigareta oštetile BiH i entitete za 500 miliona KM. Ovako ponašenje Vlade ne može da ide na štetu onih najugroženijih kategorija društva koji su najmanje krivi za to stanje. Mi ne možemo sada, da budem vulgaran, da zadavimo penzionere da bi drugi preživjeli.

Predlažem da ovo stanje prevaziÿemo na taj naþin što üemo izvršiti preraspodjelu u potrošnji Budžeta. Da svi jednako podijelimo ovaj teret.

Meni je stvarno nerazumno da neka javna preduzeüa i Vlada u ovom vremenu kupuju tako skupocjene automobile. Mi smo neki dana imali priliku da preko sredstava informisanja saznamo da je Vlada kupila najskuplji automobil na sajmu u Sarajevu.

S druge strane se suoþavamo da trebamo iüi u pravcu smanjenja ovih doprinosa u cilju da se prevaziÿe teška ekonomska situacija kad je u pitanju Budžet.

Mislim da ovako ``vruü krompir`` je Vlada prebacila Parlamentu sa namjerom da izbjegne odgovornost. Meÿutim, narod Republike Srpske mora da zna da je najveüa odgovornost na Vladi što nije iskoristila instrumente sa kojima raspolaže, jer kod nje su instrumenti kontrole i prinude i mogli su da obezbjede dovoljno sredstava da bi se ova situacija sa penzionerima mogla prevaziüiO!!" "

& 8")4+0)4/*'&DB&8)(%"&Ĉ,'*ü;&saopštava prisutnim poslanicima da nema više prijavljenih u ovom trenutku, pa je predložio pauzu kako bi predstavnici klubova stranaka i predstavnici stranaka koji su predlagali odreÿena rješenja ili žele direktno da pregovaraju sa predstavnicima Vlade o ovom pitanju. "

& M&(,5&+5*+6#&+#&2")46,?)/%&4-%&%5*/45%/%&,4&',0*7&0)&0)4%/&#+-,0)/=& & R*/*+(%"&A,4*ü&+%,21(%-%&#(-"ÿ)/*&%5%/45%/&G&4%&+)&*.%&þ6%/%&GIN&.%',/%&,& & 89:&4,4%0)&/,-*&þ6%/&GIN%=&U%',&þ6%/&GIN%&$6%+*\& & ``Vlada RS obavezna je da iz svoje nadležnosti obezbjedi da koeficijent za utvrÿivanje penzije iz þlana 130 stav 3 ne može biti manji od 1, a da minimalna isplaüena penzija ne može biti manja od 80 KM, najniža penzija.``

38

"

& U,& 0)& (%0& #+%$6%1)/*& %5%/45%/=D%',/& (,$%& 2")4+0)4/*'& DB& 8)(%"& Ĉ,'*ü& 2")46,?*,& 0)& 2"*0)46,$&.%'60#þ'%&#&-).*&+%&,-*5&*.50)/%5%&*&4,2#/%5%& E%',/%&',0*& $6%+*=& ``Obavezuje se Vlada RS i Fond PIO da zaostale neisplaüene penzije do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO isplati u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Za ostale neisplaüene penzije obraþunaüe se po zakonskim odredbama koje su važile do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO.`` Predsjednik NS Petar Ĉokiü ``Sada se izjašnjavamo o Prijedlogu izmjene i dopune Zakona o PIO RS i konstatujem da je ZA glasalo 57 narodnih poslanika, protiv nema, UZDRŽANO 8, NISU GLASALA 2 poslanika. `` "

& D%& '"%0#& 2")4+0)4/*'& DB& 8)(%"& Ĉ,'*ü& ',/+(%(#0)& 4%& 0)& #+-,0)/& E%',/& ,& *.50)/%5%&*&4,2#/%5%&.%',/%&,&89:&AB=& & & :-%',&#+-,0)/*&()'+(&,-,$%&E%',/%&zbog velike žurbe Vlade, ,30%-60)/&0)&-)ü& +#("%4%/&(0&=&NX=GN=JNNN&$,4*/)&#&ZZB6#?3)/,5&$6%+/*'#&ABZZ&3",0&IPSNN=& & & B&,3.*",5&/%&").#6(%()&$6%+%/0%&,',&#+-%0%/0%&,-,$&E%',/%;&%&*5%0#ü*&#&-*4#& ,/%',&?#þ/#&"%+2"%-#&2,0)4*/*7&2,+6%/*'%&',0*&+#&+)&2",(*-*6*&#+-%0%/0#&(,$%&E%',/%;& +-%'*&,4&2)/.*,/)"%&',0*&2",þ*(%&,-%0&()'+(;&.%+*$"/,&ü)&+)&#2*(%(*&4%&6*&0)&(,&5,$#ü)=& & & T6*;&/%?%6,+(&þ*(%0#ü*&4%60)&,-#&*+2,-0)4;&-*40)ü)()&4%&+)&>6%4%&/)ü)&.%#+(%-*(*& /%& ,-,5);& /)$,& ü)& 2,& +-%'#& @*0)/#& 2")4#.)(*& +-)& 4%& +)& .%& ,-%',& +(-,")/,& +(%/0)& ,+*$#"%& *& 4%& $%& zaledi na duži rok;& %& +-)& #& @*60#& 5%/*2#6%@*0)& +%& +")4+(-*5%& ',0%& 2"*2%4%0#&<,/4#&89:&*&4%60,5&260%þ',5&2)/.*,/)"%&#&AB=& & & M',6*',& 0)& (%þ%/& 2,4%(%'& 4%& 0)& .%& 8"*0)46,$& ,-,$& E%',/%& #+-,0)/,$& #& DB&& NL=GN=JNNN=& $,4*/)& +%& -)6*',5& -)ü*/,5& $6%+,-%& *& 2,")4& ,/,6*',$& 2",(*-60)/0%& 2,0)4*/*7& 2,+6%/*'%;& ,/4%& 0)& ()1',& +7-%(*(*& *.& ',0*7& 0)& "%.6,$%& >6%4%;& ,4/,+/,& 2")4+0)4/*'& >6%4)& ("%?*,& 2,5,ü& ,4& >*+,',$& 2")4+(%-/*'%& 4%& +-,0*5& :46#'%5%& -)ü& GJ=GG=JNNN&$,4*/)&"%4*&(,&*+(,&1(,&0)&>6%4%&2")46,?*6%&;&%&D%",4/%&+'#21(*/%&#+-,0*6%& /%&>999&2,+)3/,0&+0)4/*@*&zatvorenoj za javnost dana 06.10.2000 godine.& M&(#&+-"7#&>*+,'*&2")4+(%-/*'&#&V*_&0)&/%&.%7(0)-&>6%4)&4,/*,&4-*0)&,46#')&*&(,\& & −" :46#'#&,&4,/,1)/0#&E%',/%&,&*.50)/%5%&*&4,2#/%5%&E%',/%&,&89:&AB&*&& −" :46#'#&',0,5&+)&E%',/&,&*.50)/%5%&*&4,2#/%5%&.%',/%&,&89:&AB&,30%-60)/& #& ZZB6#?3)/,5& $6%+/*'#& ABZZ& 3",0& IPSNN& ,4& NX=GN=JNNN=& $,4*/); proglašava nevažeüim/& & &&&& &&&&&&&&&&&01!&&,-)& ,46#')&,30%-60)/)&+#&#&ZZB6#?3)/,5&$6%+/*'#&ABZZ&3",0&PNSNN&/%&+("%/*&&& &234&$&235&&,4&&JX=GG=JNNN=&&&&$,4*/);& *& "%4*& 6%'1)$& "%.#50)-%/0%& 40)6*5*ü/,& ü#& @*(*"%(*&& %67)$-6&+%4"?%/#&#&2,5)/#(*5&,46#'%5%=& & & M& #-,4#& 2"-)& ,46#')& >*+,'*& 2")4+(%-/*'& /%-,4*& /%& ,+/,-#& ',0*7& ,-6%1ü)/0%& 4,/,+*&,-%'-#&,46#'#&%&2,(,5&*&"%.6,$)&.3,$&',0*7&4,/,+*&(%'-#&,46#'#&*+(*þ#ü*&4%&

39

Savjet za implentaciju mira podstiče entitete da sprovedu sveobuhvatnu reformu sistema penzionog i zdravstvenog osiguranja koja će se zasnivati na principima efikasnosti, finasijske održivosti , te obezbjeđivanja maksimalnog učešća privatnog sektora.

Uzimajući dalje u obzir činjenicu da su zvaničnici RS priznali da postoji potreba za usvajanjem Zakona o PIO utemeljenog na zdravim finansisjkim osnovama, te da su zakonska akta u tom smislu i usvojena 19.09.2000 godine (``Službeni glasnik RS`` broj 32/00), a da su osim toga Zakonom o izmjenam i dopunama Zakona o PIO od 07.10.2000. godine (``Službeni glasnik RS`` broj 34/00), u tom zakonu izvršene izmjene u odnosu na indeksaciju.

Uzimajući u obzir gore navedeno, ovim donosim sljedeću Odluku o izmjenama i dopunama Zakona o PIO, čiji tekst sljedi u nastavku, a koji stupa na snagu odmah na privremenoj osnovi, sve dok NS RS ne usvoji taj zakon u odgovarajućem obliku, bez dodatnih izmjena i dopuna i za njih vezanih uslova.

Iz ovoga proizlazi da je NS trebala da usvoji ovaj Zakon što se ni do danas nije desilo, a pomenuta odluka Visokog predstavnika trebalo je da se primjenjuje od dana donošenja te odluke, tj od 12.11.2000. godine.

Međutim, Fond je ovu odluku počeo da primjenjuje tek od 01.10.2002. godine, nakon što je Upravni odbor Fonda PIO predložio , a Vlada prihvatila prijedlog da se stopa doprinosa za PIO koja je do 31.09.2001. godine iznosila 31,654 %, a odmah 01.10.2001. godine smanjena na 24%.

Smanjenjem ove stope doprinosa za PIO znatno je smanjen i priliv sredstava od doprinosa u Fond PIO, pa je to bio razlog da Vlada odnosno Fond PIO donese rješenja o ponovnom određivanju penzija od 01.10.2002. godine.

Osim toga, Upravni odbor Fonda PIO, da bi što više umanjio potrebna sredstva za isplatu penzija donosi nezakonitu odluku o utvrđivanju koeficijenata valorizacije plata na način da ih smanjuje više nego za 50%, a osim toga istu tu Odluku sa tako nižim utvrđenim koeficijentima valorizacije plata, primjenjuje retroaktivno od 1970. godine.

Da bi ostala dosljedna u svojim namjerama prevarom penzionera, i ovoga puta, takođe na nezakonit način, Vlada, nakon što je Upravni odbor Fonda PIO RS donio onako nezakonitu pomenutu Odluku o valorizaciji plata, kao prvu za te namjene od 09.05.2002. godine, temeljeći je na odredbi člana 170. a u vezi sa članom 54.

Zakona o PIO iz 2000. godine na osnovu koje je Fond donio sva rješenja o ponovnom određivanju penzija od 01.10.2002. godine, i tako nezakonito utvrđenog koeficijenta primjenio retroaktivno čak od 1970. do 2001. godine, što je potpuno neshvatljivo šta tom Upravnom odboru Fonda i Vladi nebi moglo pasti na pamet.

Ovakve odluke Upravni odbor Fonda donosi sve do 2006. godine pozivajući se na iste zakonske odredbe člana 170. i 54. Zakona o PIO ne navodeći pritom ni u jednoj od kada će se primjenjivati.

40

Tek u Odluci o utvrđivanju koeficijenata za valorizaciju plata koja je objavljena u ``Službenom glasniku RS`` broj 5 od 31.01.2007. godine navedeno je da će se ista primjenjivati od 01.01.2006. godine.

U ovoj Odluci Upravni odbor Fonda se sada poziva na odredbu člana 82, 83 i 211. Zakona o PIO, Prečišćeni tekst ``Službeni glasnik RS`` broj 106/05 u koje su ugrađene izmjene i dopune Zakona o PIO objavljene u ``Službenom glasniku RS`` broj 67/05 od 21.07.2005. godine, u kome je u stavu 2. član 13. propisano sljedeće: ``Mogućnost usklađivanja koeficijenata valorizacije iz stava 1. ovog člana razmatra Upravni odbor Fonda, a isti se obavezno usklađuje kada se steknu uslovi za to.``

U članu 14. istog Zakona briše se ranije nadležni zavod za statistiku bivše BiH (kao da nikada nije ni postojao), a ostaje samo Zavod za statistiku Republike Srpske.

Ovdje je potpuno jasno da je namjera Upravnog odbora Fonda bila da ne prizna ništa od onoga što je ranije vodio Republički zavod za statistiku BiH, da bi mogao ovako nezakonite Odluke u pogledu visine koeficijenata valorizacije plata primjenjujući retroaktivno, i to čak od 1970. godine.

Prosto je neshvatljivo kako je Upravni odbor Fonda uzeo sebi za pravo da nekome, ko je ostvario platu koja je zaista zarađena i prikazana u obračunu, na koji je plaćen doprinos za PIO, ne samo da je ne valorizuje na više, nego smanjuje za 40 ili 50%, i tako prekidajući niz povećanja koeficijenata valorizacije plata posmatrajući od posljednje prema prvoj godini radnog vijeka.

Osim toga koji je to zakonski osnov, pa i logika, ako se ovdje može uopšte govoriti i o tome, da se jedna Odluka , pa makar bilo ko da je donio, može po pravnoj snazi stavljati iznad Zakona i to retroaktivno, čak i za 40 godina.

Koji su to umovi koji bi da na takav način vrše prevare i pljačke penzionera?

I još nešto što se ovdje mora napomenuti, to je da je Fond prilikom izrade obračuna penzijskog osnova, platu u važećoj valuti u dinarima do 1998. godine množio sa tako nezakonito utvrđenim nižim koeficijentom valorizacije i iskazivao direktno u KM, što je prosto nemoguće.

Koja je to matematika?

Umjesto da platu u važećoj valuti u vremenu od 1970.-1998. godine kada je u opticaju bio jugo-dinar uveća za zakoniti koeficijent i taj iznos podijeli sa tada važećim kursom-odnosom dinara i DM, i tako utvrdi penzijski osnov kao i penziju , Fond je utvrđivao penzijski osnov i penziju na takav način koji je uopšte neprihvatljiv i nezakonit, a sve na štetu penzionera.

Doduše, treba priznati da je bilo godina u kojima bi na ovakav način obračun penzijskog osnova i penzije bili niže utvrđeni od prikazanih u obračunu. Međutim, to nije ni blizu onih pogrešnih iznosa koji su išli na štetu penzionera, tako da Fond PIO mora i ove greške da ispravi u novim rješenjima.

41

Ono što je ovdje interesantno, to je prije svega stav 3. čl.1. ovoga Zakona u kome se po prvi put spominje nekakav koeficijent i način na koji se on utvrđuje.

U stavu 1 ovoga Zakona propisuje se da, citiram: ``Penzije određene prema odredbama ovog Zakona, usklađuju se mjesečno prema stanju sredstava u Fondu namjenjenih za isplatu penzija.``

U stavu 3 ovog Zakona propisano je da se koeficijent za utvrđivanje penzija određuje tako da se prosječan iznos raspoloživih sredstava podijeli sa prosječnim iznosom potrebnih sredstava.

Ovdje se postavlja jedno ključno pitanje, koja to sredstva predstavljaju koeficijent 1, da li raspoloživa ili potrebna sredstva, i šta su ustvari potrebna sredstva.

Ukoliko ta raspoloživa sredstava predstavljaju koeficijent 1, a to su prikupljena sredstva umanjena za iznos najniže penzije, zatim troškovi obrade i isplate penzija, kao i troškovi stručne službe Fonda, onda je odredba člana 1a stav 2. ovoga Zakona smješna , cinična i uvrijedljiva za sve penzionere.

Postavlaj se pitanje na koji je to način Vlada RS obavezana da iz svoje nadležnosti obezbjedi da koeficijent za utvrđivanje penzija i člana 130. stav 3.

Zakona, ne može biti manji od 1, kada je ovaj Zakon propisao u članu 1, stav 1 da se penzije uskladjuju mjesečno prema stanju sredstava u Fondu namjenjenih za isplatu penzija.

To znači, ono što reče jedan poslanik u toku svoje diskusije ``koliko para – toliko muzike.`` Samo što Vlada u najvećoj mjeri određuje koliko će para biti na računu Fonda, jer se iz diskusije svih poslanika koji su uzimali učešće u raspravi na toj Sjednici, vidi da je Vlada najodgovornija za ovakvo stanje u kome se penzioneri nalaze.

S jedne strane Vlada uzima sebi za pravo da pojedinim preduzećima i pojedincima prolongira rokove za plaćanje doprinosa za PIO , ili pak potpuno oslobađa, o čemu niko ne vodi računa, a penzioneri kojima ta sredstava pripadaju nemaju nikakvog uticaja na takve postupke Vlade i pojedine Ministre u Vladi RS. Ovdje Vlada uzima sebi više prava nego što joj po Zakonu pripada da upravlja sa Fondom PIO, ne vodeći pritom računa da ima i obaveze prema Fondu propisane Zakonom o PIO. Obaveze Vlade prema Fondu propisane su odredbom člana 199 zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 106/05) Prečišćeni tekst u kome je propisano sljedeće, citiram: −

Republika obezbjeđuje Fondu sredstva za pokriće rashoda po osnovu posebnog staža utvrđenog u smislu odredbe člana 42 ovog Zakona, kao i za pokriće troškova za prava koja se po ovom Zakonu ili drugim propisima

42

−

obezbjeđuju samo određenim kategorijama osiguranika, ili se obezbjeđuju u većem obimu u odnosu na ostale osiguranike.

Fond vodi posebnu evidenciju o sredstvima za pokriće prava iz st. 1 ovoga člana na osnovu koje svaka tri mjeseca ispostavlja račun Republici, završen citat

Obaveze Fonda da vodi evidenciju i vrši kontrolu obračuna i plaćanja doprinosa za PIO, kao i ostale radnje, propisane su odredbom člana 23 do 26 zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 106/05) Prečišćeni tekst.

U tom cilju propisano je da, ako obveznik doprinosa ne uplati doprinos u zakonom propisanom roku, Fond dostavlja podatke Poreskoj upravi radi prinudne naplate utvrđenog iznosa dugovanja koja ima prioritet kod izvršenja.

Poslodavac je dužan prema odredbi člana 25 Zakona da uplati doprinos iako nije isplatio platu i to do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Ko god od penzionera pročita ponuđeni dio teksta iz stenograma sa sjednice Narodne skupštine, zapaziće da je u toku cijele rasprave provejavalo pitanje nedostatka discipline u prikupljanju sredstava po osnovu doprinosa za PIO. To su isticali ne samo poslanici u NS i predstavnik penzionera, nego i tada prisutna dva ministra ispred Vlade koja su se upravo borila da ovaj ponuđeni tekst zakona o PIO, prođe.

Nakon svega ovoga što je naprijed navedeno, očito je šta je Vlada ustvari unaprijed planirala usvajanjem ovako nepovoljnog Zakona za penzionere, zatim donošenje odluke Visokog predstavnika o potvrdi toga zakona, poslanici u Naradnoj skupšrini nisu ni slutili šta će se desiti, a potom i u vezi s tim sniženje stope doprinosa za PIO sa 31,654% na 24% kao i nezakonitog smanjenja koeficijenta valorizacije plata o čemu je odluku donio Upravni odbor Fonda od 09.05.2002. godine, i na bazi svega toga kao konačno donošenje rješenja o ponovnom određivanju penzija za sve penzionere koje je donio Fond PIO označeni datumom 01.10.2002. godine.

Sve ovo je značilo stezanje već ranije stavljene omče oko vrata penzionera , a to je sve omogućilo Vladi da nesmetano pljačka sredstva koja pripadaju Fondu PIO i penzionerima, a istovremeno hvaleći se kako se penzije isplaćuju po koeficijetu 1.

Vjerujem da će većina penzionera koji pročitaju ovaj tekst zapaziti kako će Vlada kao svoje zaštitnike iskoristiti i iza njih se vješto zakloniti, kao što je MMF, Svjetska banka, Evropska unija i na kraju Visoki predstavnik, kako je niko nebi mogao da okrivi za ovakve kriminalne radnje i pljačku penzionera, samo iz razloga što je to navodno bio uslov za dobijanje kredita.

A tadašnja Vlada u Federaciji BiH i sve druge kasnije nisu od ovoga ništa bile dužne da ispune, a ipak su dobile iste takve kredite, znači bez ikakvih uslovljavanja od strane gore navedenih institucija.

Iz tih je razloga u Republici Srpskoj najniže utvrđena penzija upola niža od istih penzija u Federaciji BiH.

43

A što se tiče drugih uslova propisanih Zakonom o PIO u Federaciji BiH npr. ne postoji odredba kojom je propisana mogućnost ili obaveza uskladjivanja koeficijenata valorizacije plata jer je to nešto što, kada se jednom utvrdi ne može mijenjati.

Prostom računicom izvedenoj na bazi podataka Zavoda za statistiku RS o ukupnom broju zaposlenih u RS, zatim prosječno isplaćene neto plate u jednoj kalendarskoj godini, te razlike za koliko je smanjena stopa doprinosa za PIO od 7,654%, Fond PIO i penzioneri su samo u 2010. godini oštećeni za oko 160 miliona KM. Istom računicom došlo se do podatka da je za period od 2002. kada je smanjena stopa doprinosa PIO pa do 2010. godine, od penzionera opljačkano oko 1,060 milijardi KM. Sva ova oteta sredstva ostala su u Republičkom Budžetu , zatim opštinskim budžetima, kasama javnih preduzeća i drugim dobrostojećim preduzećima, kao i u džepovima privatnih poslodavaca.

Kada se ovome dodaju sredstva koje je Budžet trebao da uplati Fondu za izmirenje svojih zakonskih obaveza prema članu 42. Zakona o PIO , za ko je je Fond dužan da vodi posebnu evidenciju i ispostavlja račun Republici svaka tri mjeseca, ali se niko ne usuđuje da to uradi plašeći se za svoje pozicije.

I u tako teškom i više ne izdrživom stanju u kome se penzioneri nalaze već dugi niz godina, ponovo se javljaju one iste osobe iz 2000 godine, pa i ranije, poput Petra Đokića, ranije predsjednika Narodne Skupštine, a sada ministra za oblast PIO, bivšeg ministra zdravlja i socijalne zaštite kome su pripadali poslovi iz ove oblasti Željka Rodića, sada predsjednik Upravnog odbora Fonda, i svih drugih stručnih saradnika , koji su penzionere raznim nezakonitim radnjama i prevarama doveli u ovakvo stanje.

Ministar Đokić je ponovo sebi stavio u zadatak da po Vladinoj volji uradi nekakvu reformu PIO sistema i da vrši izmjene Zakona o PIO. Očito je da u dobroj mjeri ministar Đokić žuri da to uradi, ali na bazi zatečenog stanja kako bi se ono što su svi zajedno uradili na štetu penzionera, bilo zaboravljeno.

Ukoliko penzioneri dozvole da se ta nakana ministra i Vlade RS ostvari, nakon saznanja na koji način su dovedeni u ovakav položaj, onda će biti sami krivi i moraju znati da im još za dugo vremena neće biti ništa bolje, jer pohlepa za pljačkom sredstava koja pripadaju Fondu PIO neće nimalo splasnuti, s obzirom na dosadašnje navike Vlade za rasipništvom i trošenjem tih sredstava u druge svrhe.

Poredeći ovako stvoreno stanje u oblasti o PIO u Republici Srpskoj i način na koji se Vlada ponaša prema Fondu PIO i penzionerima, recimo sa stanjem u Srbiji, onda tu postoje velike razlike i u položaju Fonda PIO prema Vladi, a isto tako i Vlade i Budžeta Srbije prema penzionerima.

44

U vezi s tim evo samo nekoliko podataka.

Prije svega da napomenem da je Fond PIO u Srbiji samostalan tako da resorno ministarstvo i Vlada imaju puno manje uticaja na funkcionisanje Fonda PIO za razliku od stanja u Republici Srpskoj.

U Srbiji trenutno ima oko 1,7 miliona penzionera, od čega na penzionerezemljoradnike otpada 220 hiljada sa prosječnom penzijom od 9 hiljada dinara ili približno 90 eura ili 180 KM, s tim što im se penzije već u januaru 2011. godine povećavaju za 8%. To je inače kategorija penzionera koji imaju najnižu penziju u Srbiji. Svim ostalim penzionerima planirano je povećanje za 2% takođe u januaru i još u dva navrata u toku godine.

Od ukupnog iznosa potrebnih sredstava za isplatu penzija Vlada Srbije iz Budžeta izdvaja 48 %, dok je Vlada RS za te namjene planirala da izdvoji u 2011. godini 188 miliona KM ili jedva 22% i to na penzije ko je su unaprijed prepolovljene još 2002. godine, a to znači praktično izdvajanje oko 11%.

Uzgred treba napomenuti da je prosječna plata u Srbiji niža od prosječne plate u Republici Srpskoj dok je prosječna penzija viša za oko 40%.

Da bi lakše shvatili sva ova događanja sa penzionerima u Republici Srpskoj smatram da Vas u najkraćim crtama upoznam sa nekoliko odredbi iz Zakona o PIO Federacije BiH koji je usvojen 20.06.1998. godine i objavljen u ``Službenim novinama Federacije BiH`` broj 29 od 23 jula 1998. godine , a to znači nakon skoro pet godina od usvajanja onako nakaradnog Prvog zakona o PIO u Republici Srpskoj od decembra 1993. godine.

Ključne odredbe propisane u Zakonu o PIO Federacije BiH , koje ću jednostavno prepisati, odnose se na ona pitanja koja su potpuno drugačije rješena u Federaciji BiH, a regulišu pitanja stečenih prava koja su u Republici Srpskoj potpuno ukinuta , iako se radi o jednoj državi, istim zakonima u bivšoj BiH, jednom Fondu u koga su svoj doprinos plaćali svi radnici u BiH pod istim uslovima i istoj stopi doprinosa za PIO. U tu svrhu navesću samo sledeće odredbe Zakona o PIO Federacije BiH i to: Član 32 Starosna penzija se utvrđuje od mjesečnog prosjeka plaća koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 godina osiguranja koja su za osiguranika najpovoljnije , počev od 01.01.1966 godine, ako nema tih podataka, uzimaju se podaci od 01.01.1970. godine (u daljem tekstu:penzijski osnov).

Član 45 Plaće iz ranijih godina valoriziraju se prema kretanju prosjeka plaća svih zaposlenihh na teritoriji Federacije. Valorizacija plaća iz ranijih godina , prema kojima se u smislu člana 32 ovoga Zakona utvrđuje penzija, vrši se prema prosjeku plaća u posljednjoj kalendarskoj godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju, odnosno prema kretanju penzije u godinama u kojima nije izvršeno u potpunosti usklađivanje penzija prema kretanju plaća svih zaposlenih.

45

Koeficijente za valorizaciju plata iz ranijih godina utvrđuju nosioci osiguranja, svake godine jedinstveno za sve plaće na osnovu statističkih podataka o kretanju plaća svih zaposlenih na teritoriji Federacije.

Član 46 Koeficijenti valorizacije izražavaju se cijelim brojevima, sa tri decimale.

Koeficijenti valorizacije za svaku godinu jedinstveni su za sve plaće bez obzira na njihovu visinu.

Saopćenje o koeficijentu valorizacije objavljuje se u ``Službenim novinama Federacije BiH.``

Član 50 Starosna penzija se utvrđuje u procentu od penzijskog osnova prema dužini penzijskog staža i iznosi za 20 godina 45% od penzijskog osnova, a za svaku daljnu navršenu godinu povećava se za 2% od penzijskog osnova , s tim da ne može iznositi više od 85 % od penzijskog osnova.

Član 51 Starosna penzija usklađuje se sa procentom do rasta prosječnih plaća na teritoriji Federacije u godini u kojoj se vrši usklađivanje ove penzije na osnovu podataka Zavoda, u skladu sa raspoloživim sredstvima nosioca osiguranja.

Mogućnost usklađivanja penzija obavezno se razmatra svaka tri mjeseca, a , kada se steknu uvjeti iz stava 1 ovog člana penzija se obavezno usklađuje.

Konačno usklađivanje penzija za prethodnu godinu vrši se istovremeno sa usvajanjem godišnejg obračuna nosioca osiguranja za tu godinu. Procenat konačnog usklađivanja penzija zavisi od raspoloživih sredstava u godišnjem obračunu nosioca osiguranja.

Član 72 Osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju u visini od 85 % od penzijskog osnova i osiguranicima koji su ostvarili invalidsku penziju po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću osigurava se zajamčena penzija koja ne može biti manja od 80 % od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine, usklađene za procenat porasta penzija u godini u kojoj se isplaćuje zajamčena penzija.

Član 100 Pravosnažno rješenje o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja može se izmjeniti novim rješenjem , ako je pravosnažnim rješenjem povrijeđen zakon na štetu korisnika prava.

Član 118 Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje su : 1. Doprinos iz plaće i drugih primanja osiguranika; 2. Doprinos za isplaćenu plaću na teret poslodavca; 3. Dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem.

46

Stope doprinosa iz stava 1. ovog člana utvrđuju se proporcionalno za sve osiguranike za isti obim prava.

Stope doprinosa iz stava 1. ovog člana utvrđuju nosioci osiguranja u istoj visini. Na stope doprinosa saglasnost daje Vlada Federacije.

Član 123 Obveznici uplate doprinosa i člana 121. stav 1. obračun, obustavu i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje vrše mjesečno, odnosno prilikom svake isplate plaće i drugih primanja.

Obveznici uplate doprinosa iz člana 121. stav 2. i člana 122. ovog Zakona dužni su uplatiti doprinos do 15-og u mjesecu za protekli mjesec.

Na iznose doprinosa koji nisu plaćeni u rokovima iz stava 1. i 2. ovog člana plaća se kamata prema važećim propisima o zateznoj kamati u Federaciji.

Ustanova preko koje obveznici uplate doprinosa iz stav 1. i 2. ovog člana obavljaju platni promet neće dozvoliti isplatu plate i drugih primanja prije nego, uz redovne plaće i primanja, ne budu uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim Zakonom.

Član 126 Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika vode se na podračunu nosioca osiguranja i penzija vojnih osiguranika se isplaćuju sa tog računa.

Član 128 U cilju kontrole pravilnosti obračuna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, nosilac osiguranja obavlja poslove finansijskog nadzora i poslove ekonomskofinansijske revizije uplate doprinosa kod obveznika uplate doprinosa i vrši uvid u evidencije naplate i rasporeda uplaćenih doprinosa kod Zavoda za platni promet Federacije BiH .

Nosilac osiguranja i obveznik uplate doprinosa mogu u toku upravnog postupka, kojim se utvrđuje visina i iznos uplate doprinosa zaključiti poravnanje, potpuno i u pojedinim spornim tačkama, o čemu sačinjavaju zapisnik.

Nosilac osiguranja može smanjiti dug po osnovu kamate i pristati na obračun i uplatu duga u dužem roku, ali ne dužem od šest mjeseci.

Zapisnik o zaključenom poravnjanju iz stava 2. ovog člana ima snagu rješenja donijetog u Upravnom postupku.

Član 129 Utvrđena dugovanja za koje nije sačinjen zapisnik o poravnanju iz člana 128. stav 4. realizuju se tako što se obvezniku uplate doprinosa rješenjem nalaže obaveza da uplati doprinos i rok u kome se ta obaveza treba izvršiti.

Član 133 Novčanom kaznom od 500-5000 KM kazniće se za prekršaj preduzeće, odnosno drugo pravno lice, odnosno poslodavac ako :

47

1. Ne uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa ovim Zakonom; 2. Dozvoli isplatu plaće bez uplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Član 136 Korisnicima penzija koji su penziju ostvarili pod uvjetima utvrđenim po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja do dana stupanja na snagu ovog Zakona penzija se isplaćuje pod tim uvjetima, izuzev u slučajevima utvrđenim ovim Zakonom.

Član 139 Vojnim osiguranicima pripadnicima bivše JNA državljanima Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: vojni osiguranici bivše JNA) – korisnicima penzije koji imaju prebivalište na teritoriji Federacije, penzija se isplaćuje u visini 50 % iznosa penzije određene u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona (u daljem tekstu: propisi vojnih osiguranika).

Član 140 Ako penzija vojnog osiguranika pripadnika bivše JNA određena u skladu sa propisima vojnih osiguranika iznosi manje od zajamčene penzije utvrđene u članu 72 ovog Zakona, penzija će se isplaćivati u visini određenoj u skladu sa propisima vojnih osiguranika.

Član 143 Postupak za ostvarivanje prava pokrenut po zahtjevu prije stupanja na snagu ovog Zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona ako je to za osiguranika povoljnije.

Član 144 Za utvrđivanje koeficijenta za valorizaciju plaća iz člana 45. stav 2. ovog Zakona do 31.12.1991. godine uzima se prosječna plaća u Republici BIH na osnovu podataka Zavoda.

Član 146 Državljani Bosne i Hercegovine- korisnici prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja nastavljaju koristiti stečena prava kod nosioca osiguranja na teritoriji Federacije.

Član 147 Korisnicima penzije kojima penzija nije isplaćivana prema rješenju kojim im je priznato pravo na penziju nosilac osiguranja je dužan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona , započeti isplatu stvarnih iznosa penzija prema rješenju kojim im je priznato pravo na penziju, ukoliko raspolaže potrebnim podacima za takvu isplatu.U suprotnom, navedeni rok teče od dana dostupnosti podataka potrebnih za takvu isplatu.

Penzija iz stava 1. ovog člana pripada od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 148 Osiguranje sredstava za isplatu razlike između primanja koja su korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja isplaćena u periodu od 01.04.1992. godine do dana stupanja na snagu ovog Zakona i primanja koja su im pripadala po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja su se primjenjivala do dana stupanja na snagu ovog Zakona-

48

uredit će se posebnim propisom , koji će se donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 149 Osiguranje sredstava za izmirenje duga po osnovu neuplaćenih doprinosa obveznika iz člana 8. tačka 2, 3. i 4. ovog zakona , uredit će se posebnim propisom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 150 Plaće ostvarene u periodu od 01.01.1992. godine do 31.12.1995. godine ne uzimaju se prilikom utvrđivanja penzijskog osnova.

Poredeći ovaj Zakon sa Zakonom o PIO RS od decembra 1993. godine, a potom i Zakonom o PIO RS od septembra 2000. godine, na osnovu kojih je Fond PIO RS donio toliki broj nezakonitih rješenja kojima se nezna broj, te činjenice da je na ovim prljavim i kriminalnim radnjama u Republici Srpskoj bio angažovan veliki broj činovnika na svim nivoima , računjanjući tu i zakonodavnu i sudsku vlast, onda se može samo slutiti koliko je sve to koštalo ne samo Budžet nego i Fond PIO, koje su u krajnjem slučaju platili penzioneri.

Prosto bi bilo nemoguće i meni, a još više i ostalim penzionerima u Republici Srpskoj shvatiti kako su baš ona najvažnija pitanja u Federaciji BiH Zakonom o PIO od jula 1998. godine rješena tako jednostavno, pošteno i na zakonit način, dok je oko rješenja tih istih pitanja u Republici Srpskoj bilo najviše zloupotreba službenog položaja, krivotvorenih zakonskih odredbi, fasifikata i prevara da bi tadašnje vlasti na osnovu takvih kriminalnih radnji mogli da uporno ističu kako se u Republici Srpskoj penzije isplaćuju po koeficijentu 1 ili u 100% iznosu.

Ovdje treba samo vidjeti na koji način se vrši valorizacija plata u Federaciji BiH i kako su penzioneri nastavili koristiti stečena prava kod nosioca osiguranja na teritoriji Federacije, te na koji način su rješena pitanja osiguranja sredstava za uplatu razlike između primanja koja su korisnicima prava iz PIO plaćena, i stvarnih iznosa penzija prema rješenjima po kojima im je priznato pravo na penziju.

Na sličan način ovo pitanje zakonsko je bilo rješeno i u Republici Srspkoj i to odredbom člana 51 zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO (``Službeni glasnik RS`` broj 10/95), koji je citiran na stranicama ovog teksta. Međutim, do primjene ove odredbe nikada nije došlo zasigurno na insistiranje resornog ministarstva i Vlade.

Posmatrajući cijeli period od 1993. godine, kada su i započele već opisane zavrzlame i prevare penzionera , koji se može označiti kao mračni, ipak smatram da je Vlada svojim nezakonitim radnjama i postupcima koji se zasigurno mogu okvalifikovati kao teška krivična dijela sa više obilježja propisanih krivičnim Zakonom, ipak u najmračniji period spada vrijeme od 2000. do 2002. godine zbog svega onoga što je Vlada učinila, a ko pročita samo stenogram sa one posebne sjednice Narodne skupštine od 06.10.2000. godine, biće mu dovoljno da shvati suštinu.

49

Potrebno je još samo da se barem površno upusti u proučavanje zakonskih odredbi i načina kako je Visoki predstavnik donio svoju odluku na zahtjev Vlade, zatim kada se ima u vidu smanjenje stope doprinosa u toku 2001. godine, što predstavlja unaprijed smišljenu namjeru da se uklope u planirani scenario, a potom kao vrhunac svega toga donošenje nezakonitih odluka od strane Upravnog odbora Fonda o utvrđivanju upola nižih koeficijenata valorizacije plata.

Krunu ovih događaja predstavlja donošenje potpuno nezakonitih rješenja o ponovnom određivanju penzija od 01.10.2002. godine, zbog čega sam i poveo spor sa Fondom koji još traje.

I na kraju donošenjem rješenja o ponovnom određivanju penzija od strane Fonda PIO od 01.10.2002. godine, zapečećena je sudbina svim penzionerima na duže vrijeme kome se ne nazire kraj, a Vlada je tim činom ispunila svoj cilj, koga je mnogo ranije isplanirala.

Svim ovim radnjama i postupcima, Vlada i njene instutucije su se okomile na Fond PIO i penzionere kao strvinari i zbog svoje pohlepe najveći broj penzionera doveli na ivicu gladi i teške patnje koju penzioneri nisu ničim zaslužili da bi se na taj način uvukli u jedan mračni tunel, kome očito bar zasad nema kraja.

I u tako više neizdrživoj situaciji gospoda iz Vlade poznata još od 1993. godine poput gospodina Željka Rodića o kome je dosta bilo riječi kao i onih koji su na scenu stupili 2000. godine, poput gospodina Petra Đokića, Aleksandra Džombića, bivšeg ministra resornog ministarstva gospodina Boška Tomića, koje je predvodio i još uvjek se tako ponaša sada bivši predsjednik Vlade gospodin Milorad Dodik, i drugi znani i neznani kao neukroćena goropad ozbiljno zagovaraju nekakvu reformu penzionog sistema i donošenja nekog novog zakona o PIO. Poštovani penzioneri, budite sigurni da bilo šta da Vlada uradi u svojoj namjeri, da nam neće biti ništa bolje, jer će se sve reforme i zakonske odredbe bazirati baš na ovako zatečenom stanju, zbog čega se već oglasio gospodin Đokić, tvrdeći da se ovom reformom penzioneri neće dovesti u nepovoljiniji položaj, a to drugim rječima znači da Vlada ima namjeru samo da ovo sve što je dosada učinila, a šta je to učinila sami vidite, da jednostavno stavi pod tepih i da se zaboravi.

Ukoliko penzioneri i sada nakon svega ovoga dozvole da to Vlada i uradi, prije nego što ispravi sv eono što je dosad učinila na štetu penzionera, i da odatle krene u nekakve reforme od kojih svi znamo ne može biti ništa bez bolje materijalne osnove.

Ono što je Vlada dužna da uradi, to je da prestane sa pljačkom penzionera na već opisani način, da da saglasnost na povećanje stope doprinosa kakva je bila do septembra 2001. godine, da u potpunosti izvršava svoje zakonske obaveze prema Fondu, da se ne mješa u poslove poreske uprave, da pojača poresku disciplinu i sve drugo što bi značilo uistinu boljitak za penzionere.

A penzioneri moraju ozbiljno razmisliti o tome da se Fond PIO osamostali po ugledu na stanje u Republici Srbiji i da se riješe gospodina Rakulja i svih poput njega

50

koje Vlada obilato koristi i tretira kao socijalne partnere u pregovorima koji nemaju legitimno pravo da zastupaju penzionere, jer ih penzioneri nisu ni birali.

A što se tiče učešća Vlade Srbije i pitanja koliko izdvaja iz Budžeta za Fond PIO, to sam već rekao, a i sada ponavljam, da je to iznos od 48% od ukupnih sredstava potrebnih za isplatu penzija u jednoj kalendarskoj godini, u Republici Srpskoj , s obzirom na nezakonito donesena rješenja iz 2002. godine što predstavlja svega 11%, i od ionako umanjenih penzija za 50%.

Nema nikakvog razloga da tako ne bude i u Republici Srpskoj jer smatram da struktura penzionera nije ništa nepovoljnija u Srbiji nego u Republici Srpskoj, što bi trebao da utvrdi Fond PIO kako je i zakonom propisano, ali je očito da gospodin Mastilo kao direktor Fonda kao i svi raniji direktori nema hrabrosti, a ni interesa da tako nešto uradi.

Da bi penzioneri došli do prave istine kakvo je stanje u ovoj oblasti bilo do dana održavanja one posebne sjednice Narodne Skupštine od 06.10.2000. godine, potrebno je samo da dobro pročitaju diskusiju pojedinih poslanika u Narodnoj Skupštini koji se nalaze u ovom pismu, pa da se uvjere ko ih je, kada, i na koji način doveo u ovakvu tešku materijalnu situaciju.

I diskusija tadašnja prisutna dva ministra i njihova obećanja kada se uporede sa današnjim stanjem, biće dovoljno da penzioneri već jednom shvate da za ovu Vlast predstavljaju samo brojku od preko 200 hiljada duša, koje neprekidno pljačkaju i ugrožavaju im životnu egzistenciju.

Analizirajući samo na kratko podatke o kretanju prosječnih neto ličnih dohodaka svih zaposlenih u Republici Srpskoj od 2001. do 2006. godine, prema podacima stalnog sudskog vještaka ekonomske struke koje sam koristio pred Osnovnim sudom u Gradišci u parničnom postupku, vidi se da su moje obračunate penzije Fonda PIO (ali ne i isplaćene) u odnosu na prosječne plate u 2001 godini iznosile 80%, u 2002. godini 79%, u 2003. 70% u 2004. 62% u 2005. 56% i u 2006. svega 49%, uz napomenu da Fond ni za jedan mjesec nije isplatio penziju prema obračunu.

Uzgred da napomenem da je Fond prema podacima vještaka ekonomske struke za period od 1991. do 2006. godine ostao mi dužan oko 40 hiljada maraka bez kamate, uz napomenu da je u periodu od 2001. do 2006. godine prosječna neto plata u Republici Srpskoj porasla je za 70%, a penzije za posmatrani period su čak i smanjene, čak i od obračunatih iznosa penzija.

Takav trend rasta prosječnih ličnih dohodaka svih zaposlenih u Republici Srpskoj s jedne, a istovremeno pada obračunatih i još više neisplaćenih penzija s druge strane, značilo je samo navikavanje penzionera na smanjenje dnevnih obroka za hranom i lijekovima, bez obzira na potrebe i sve lošije zdravstveno stanje te populacije.

Nadam se da mi penzioneri neće zamjeriti za ovo poređenje, ali ja bi se poslužio onom anegdotom kada je Ciganin svome konju umjesto sijena počeo da daje slamu, ali da bi ga zavarao stavio mu je naočale, i kako reče, taman kada ga je

51

navikao da jede slamu, on uginu. Očito je da bi sve češće umiranje penzionera upravo i odgovaralo Vladi.

Utvrđivanje penzija penzionerima koji tek sada ostvaruju pravo na penziju ili će ih uskoro ostvariti vrši se na nezakonit način odmah prilikom donošenja rješenja o ostvarivanju prava na penziju zbog upola niže utvrđenog koeficijenta valorizacije plata, što znači da su te penzije već u korijenu sasječene za 50% i dovedene na onaj nivo koliko je Vlada voljna da plati.

Tako su ranije pominjana potrebna sredstva za isplatu penzija izjednačena sa raspoloživim sredstvima i zbog toga u Fondu PIO, resornom ministarstvu i Vladu uporno ističu kako se penzije isplaćuju po koeficijentu 1.

Koliki teret Vladi predstavljaju penzioneri, oni sami suviše dugo osjećaju na svojim vlastitoj koži, ali nažalost , pored Vlade protiv ove najugroženije populacije sve žešće ustaju sindikati kao i udruženja poslodavaca u Republici Srpskoj.

Posljedice povećanja ukupne stope doprinosa od 2,4% od čega 1% otpada na povećanje stope doprinosa za PIO su toliko zabrinuli vođe ovih udruženja i same poslodavce, pa im se skoro otvoreno pridružuju i pojedini Vladini mediji, slikajući ih svakodnevno, a istovremeno ih ohrabruju kako će morati zbog ovoga «tereta» da otpuštaju radnike.

Nevjerovatno, koliko je sljepilo zavladalo baš kod onih kojima je u ovim, treba priznati teškim vremenima, ipak najlakše, ali nikako da se oslobode navike i pohlepe da oni dobiju što misle da im pripada, zaboravljajući i ne vodeći pri tome računa o nekim osnovnim činjenicama od kojih svi uporno bježe.

U vezi s tim u «Nezavisnim novinama» od 23.02.2011. godine, na strani 10, ističu se tako bombastični naslovi kao: ``Poslodavci u Republici Srpskoj opterećeni većim doprinosima i porezima``, ``Nameti zatvaraju firme``, i dalje: ``Poslodavac za 100 radnika na godišnjem nivou mora platiti 92 400 KM poreza i doprinosa više nego prošle godine`` itd.

Nikako, ili vrlo rijetko se u elektronskim ili štampanim medijima ne može čuti ili pročitati nešto što bi bilo vezano za probleme penzionera u Republici Srpskoj.

Ne mislim da gospođa Mišić koja predstavlja sindikat Republike Srpske, ili gospodin Ranko Milić i ostali ``Milići``, kao predstavnik Udruženja poslodavaca Republike Srpske moraju znati nešto više od onoga što znaju u vezi sa problemima penzionera, ne može njih da krivi niko što mediji neće ili bolje rečeno ne smiju da se bave ovom problematikom vezanom za visinu stope doprinosa za PIO, o pljački penzionera od strane Vlade, a sigurno je da znaju , ali neće da kažu da je jedna KM u Federaciji BiH opterećena porezima i doprinosima sa 70 pfeninga , za razliku od iste zbirne stope u Republici Srpskoj koja iznosi 43%.

Oni ne znaju, a trebalo bi da znaju, da stopa doprinosa za PIO u Federaciji BiH na neto plate iznosi 33, 334 %, za razliku od stope doprinosa u Republici Srpskoj od 24 %.

52

Oni takođe ne znaju, a to isto ne znaju ni penzioneri u RS da je stopa ovoga doprinosa u RS još 2001. godine smanjena sa 31,654% na 24% i to na godinu dana prije nego je Fond donio rješenja o ponovnom određivanju penzija, i da je zahvaljujući tome samo u 2010. godini od penzionera oteto nešto oko 160 miliona KM. Sva ova sredstva od doprinosa za PIO od 2001. do ove godine ostala su u Budžetu Republike i opštinskim Budžetima, kasama javnih i drugih preduzeća i u džepovima privatnih poslodavaca.

Tada se poslodavci nisu bunili, a sada prave probleme za ovu šaku jada.Da su poslodavci barem malo realni trebali bi u ovakvoj situaciji da zahtijevaju od Vlade da se ona odrekne dijela poreza.To bi isto morao da traži i sindikat , ali je već odavno poznato da su odnosi na tim relacijama više nego dobri.

Sve u svemu, penzioneri ,kuda god da se okrenu, ili gdje god da zaškripi, Vlada se iskaljuje na njima.Ali objektivno govoreći penzioneri su sami krivi za to najvećim dijelom.Jer tolike godine trpiti da im ``Ovakvi dobročinitelji`` poput gospodina Željka Rodića, više direktora Fonda PIO , više ministara resornog ministarstva sa već dobro poznatim gospodinom Petrom Đokićem i premijerima, te tzv ``Vladini socijalni partneri`` u liku Rade Rakulja, a imati mogućnost da sami odlučuju o svojoj sudbini, a neiskoristiti je, prosto je neshvatljivo.

Možda će sada barem da nešto učine jer još nije kasno.Uostalom, evo uskoro će i proljeće i prve ševe će da zapjevaju, pa će biti lakše da izađu na ulice kada nema druge, ili dalje trpiti ovakva poniženja i tiha ubijanja.U protivnom moraće svi gledati kako su tamo nekakvi skorojevići za tako kratko vrijeme stekli neslućeno bogastvo o kome ni sami nisu sanjali.

Nedavno je u javnost procurila vijest koju je plasirao , niko drugi nego gospodin Đokić od ranije poznat kao veliki ``Dušebrižnik`` za penzionere da će na poslovima oko priprema revizije PIO sistema i novog Zakona o PIO u nekakav zamišljeni «Savjet za praćenje stanja u oblasti PIO», angažovati kao socijalne partnere predstavnike sindikata, kao i predstavnike Udruženja unije poslodavaca, što dodatno otkriva njegovu namjeru i svakako namjeru Vlade da ove predstavnike, pored gospodina Rakulja i gospodina Stevandića uključe u kreiranje kako bi dodatno zagorčali život penzionerima.

A gospodin Đokić vrlo dobro zna, ili bi morao znati, da kao Skupštinsko tijelo već postoji odbor za praćenje stanja u ovoj oblasti, ali je očito da se taj odbor nalazi samo na papiru.

Da gospodin Đokić ima barem malo dobrih namjera i poštenja, uključio bi sve penzionere da kreiraju ovu politiku, na način da se putem javne rasprave izjasne svi koji misle sasvim drugačije i koje bi prije svih , trebalo nešto pitati.

Unija poslodavaca i predstavnici sindikata su se već ranije izjasnili o tome šta misle o povećanju stope doprinosa za PIO, a kao argument ističu da će svako povećanje doprinosa zaposlene radnike u proizvodnji dovesti u vrlo tešku situaciju i da će doći do masovnih otpuštanja radnika i zatvaranja radnji i fabrika.

53

Ove i ovakve priče mogle bi da prođu samo kod male djece.Penzioneri vrlo dobro znaju kako danas poslodavci posluju i kako se odnose prema zaposlenim radnicima.Znaju isto tako da veliki broj zaposlenih radnika nije uopšte prijavljen, a isto tako da su njihove plate prijavljene na minimalni iznos, pa i na takve plate vrlo često ne uplaćuje doprinos za PIO. Znaju penzioneri da Vlada zna za tu masovnu pojavu i da zbog takvih pojava svi imaju koristi osim radnika i penzionera.

Ranije sam u ovom pismu istakao koliko je Vlada, samo u 2010. godini smanjenjem stope doprinosa za PIO u 2001. godini, jednostavno otela ono što pripada penzionerima, da to iznosi oko 160 miliona KM, dok za cijeli period od 2002. do danas ta cifra iznosi više od 1 milijarde KM. Penzioneri to takođe znaju ili bi trebalo znati gdje su ostala ta sredstva i kako su potrošena.

Vlada bi i dalje da to čini, i zbog toga bi i sada, kao socijalne partnere u liku predsjednika Udruženja penzionera gospodina Rakulja i poslanika u Narodnoj Skupština gospodina Stevandića pojačao sa sindikatom i poslodavcima, i to sve iskoristio kao jedan veliki zid i branu između Vlade i penzionera.

Sadašnji činovnici i vlastodržci koji čine čuda od ovoga naroda i penzionera, nisu bili ni došli na ovaj svijet kada su baš ovi penzioneri gradili i izgradili hidrocentrale i svu infrastrukturu uz njih, škole i bolnice i pošte i puteve kao i najveći broj tvornica i hala koji su radili punim kapacitetima gdje su radili oni koji danas nemaju ni posla a ni penzija, i da su skoro sve baš ti vlastodržci namjerno upropastili.

Penzionerima treba biti jasno da Vlada od njih ne otima veći dio penzija smanjenjen stope doprinosa i nezakonito utvrđenim koeficijentom valorizacije plata, a isto smanjenjem svojih obaveza prema Fondu da bi pomogla i pokrenula privredu i proizvodnju , jer privreda kao takva skoro da i ne postoji , nego da bi bogati bili još bogatiji, a siromašni još siromašniji.

To je za njih humano i normalno , pri čemu gube iz vida da u bilo kome društvu ne mogu dugo da opstanu samo manje brojni i bogati na jednoj, i velike većine siromašnih na drugoj strani.

Gdje je tu srednja klasa?

Takav način rada i življenja ne postoji u kapitalizmu, pogotovo što smo mi veoma mala i siromašna zemlja.Treba li tim vlastodržcima toliko bogastvo od nekoliko stanova, kuća, vila, automobila i još pored toga ogromna ušteđevina za koju unaprijed kažu da su obezbjedili svojoj djeci za školovanje i život, ne pitajući se šta će biti sa drugom djecom kojima kao socijalnu pomoć ili dječiji dodatak daju po 40 KM mjesečno.

Ponašajući se ovako očito je da se ne boje ni Boga , ni naroda.To što se često mogu vidjeti u pravoslavnim bogomaljama i kako se druže sa sveštenicima, ne znači

54

da žele da se iskupe za ono što čine sirotinji, nego samo da bi od lakovjernih glasača dobili što veći broj glasova na sledećim izborima.

Ukoliko penzioneri već jednom shvate, a krajnje je vrijeme da se to i desi, na koji način i od kada se pljačakaju od strane Vlade kojoj su apetiti za otimačinom sve veći, a koja je izgubila svaku mjeru u tome, na taj način ubijajući ovu najslabiju populaciju, narod bi rekao ispijajući krv na slamku, i da bi to već jednom spriječili, penzioneri mogu naći više načina da to urade uspješno, a da bi se to desilo onda bi po mom ličnom mišljenju morali uraditi sledeće: 1. Odmah organizovati prikupljanje potpisa na području cijele Republike Srspke koji bi bili priloženi uz zahtijev Visokom predstavniku u BiH, da stavi van snage Odluku svoga prethodnika od 12.11.2000. godine, zbog ovako teške i sramne zloupotrebe, što traje već punih deset godina, 2. Da upotrebe sva dozvoljena sredstva i načine , jednostavno da prisile Vladu da stopu doprinosa za PIO vrati na nivo od 31,654 % koliko je iznosila do 01.10.2001. godine, ne obazirući se na eventualno protivljenje privatnih poslodavaca sa kojima račune treba da raščisti sama Vlada jer postoji više instrumenata za tako nešto i svi znamo da svako smanjenje stope doprinosa za PIO više puni Budžet Republike i opštinske Budžete , kase javnih preduzeća (Elektroprivreda, Telekom, Pošte RS, Banke i druga osiguravajuća društva, veliki trgovački lanci i druge profitabilne organizacije).

Ako na takav način privatni poslodavci zaista budu prisiljeni da otpuštaju radnike, sa čime već odavno prijete Vladi, onda i Vlada bi morala da otpočne sa otpuštanjem dobrog dijela zaposlenih na poslovima koji se finansiraju iz Budžeta Republike, ili opštinskim Budžetima.

Ako su bivši radnici, a sada penzioneri mogli da svojevremeno naime doprinosa i poreza izdvajaju vrlo često i 100% na neto platu, gradeći pri tome domove penzionera, lječilišta i zdravstvenih ustanova, pa koliko se sjećam i dobar dio grada Neuma, a da danas od toga ništa ne uživaju, jer je Vlada uzela sebi za pravo da jednostavnom Odlukom dobar dio tih dobara prenese u svojinu Republike, onda penzioneri nemaju pravo da ćute.

3. Penzioneri moraju već da znaju koliko Vlada iz Budžeta treba da izdvaja u Fond PIO radi obaveza predviđenim zakonom o PIO, i da zahtijevaju od Fonda, pa makar i protestima da u vezi s tim postupi po Zakonu i da redovno, i to tromjesečno o tome ispostavlja račun Republici, a ne da Vlada svoju zakonsku obavezu tretira kao da daje pomoć Fondu, što se često može čuti od strane političara pa i samoga direktora Fonda.

4. Penzioneri takođe moraju da zahtijevaju od Vlade da uvede reda u poštivanju zakonskih obaveza u pogledu plaćanja doprinosa za PIO, i da se ne postavlja kao posrednik između Fonda i Poreske uprave pri tome oslobađajući pojedine obveznike od plaćanja ove zakonske obaveze.

U tom cilju potrebno je ozbiljno raditi da se Fond PIO osamostali poput Fonda u Srbiji, da bi na taj način Vlada bila onemogućena da upravlja Fondom postavljajući po svom izboru članove Upravnog odbora, direktora Fonda po stranačkoj pripadnosti.

55

5. Tu penzioneri moraju imati veći uticaj na rad Fonda, i izbor direktora i drugih rukovodioca u Fondu.Prikupljene potpise penzioneri trebaju iskoristiti i kao prilog uz inicijativu za pokretanje postupka ocijene ustavnosti i zakonitosti svih odluka Upravnog odbora Fonda koje se odnose na nezakonito visinu utvrđenih koeficijenata valorizacije plata, zbog kojih su svim penzionerima penzije unaprijed umanjene za najmanje 50 %, kao i za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 13 i 14 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o PIO Službeni glasnik RS broj 67/05 6. U vezi s tim svi penzioneri imaju zakonskog osnova da od Fonda PIO traže da se sva rješenja od 01.10.2002 godine do danas stave van snage zbog nezakonito niže utvrđenih koeficijenata valorizacije plata, pa prema tome i penzijskog osnova kao i penzije.

Znaju penzioneri da u Fondu PIO nedostaju sredstva za isplatu penzija u ovoj visini, ali neka gospoda iz Fonda i Vlade utvrde koji je to procenat, a ne da uporno tvrde kako se penzije isplaćuju u 100% iznosu, i da to uzimaju kao razlog da i ne razmišljaju o eventualnom usklađivanju ili povećanju penzija , toliko dugo vremena , iako su plate za isti period povećane za 100% .

Očito je da su Vlada i njene institucije u Izvršne vlasti u saradnji sa zakonodavnom vlasti punih 17 godina činili «velike napore» da svim ovim ne zakonitim i prljavim radnjama i postupcima penzionere dovedu u ovako težak materijalni položaj, ne prihvatajući pri tome činjenicu da su postojali i raniji Zakoni i propisi iz ove oblasti koje su morali ispoštovati i priznati ranije stečena prava.

Jer, ako sam konkretno ja, kao mnogi drugi prihvatili ponudu ondašnjih vlasti da se u cilju smanjenja broja zaposlenih u organima državne uprave predviđen Zakonom o državnoj upravi, odreknem mogućnosti da radim još skoro 12 godina, i ako sam zbog toga u opštinskom budžetu ostavio neto iznos na ime plata i drugih primanja preko 100 hiljada KM, a od Fonda PIO sam za to vrijeme dobio svega 16 hiljada KM, ne znam ko bi to mogao biti toliko lud da pristane na tako nešto.

U konkretnom slučaju, a prema odredbi člana 328 Zakona o državnoj upravi (``Službeni list SRBiH`` broj 8/90), razliku između penzije koja bi mi pripadala po Zakonu o PIO i iznosa propisanim Zakonom o državnoj upravi, trebalo je da se domiri iz opštinskog Budžeta gdje sam ostavio navedeni iznos.

Fond je to moje zakonsko pravo ingnorisao i nikada nije tražio od Opštine sklapanje sporazuma i uspostavljanja odgovarujućeg materijalno-pravnog odnosa da se ovo pitanje reguliše na zakonit način, kako sve to nebi išlo na moju štetu , a u tom slučaju nebi išlo ni na štetu Fonda odnosno drugih penzionera.

Da napomenem da se u konkretnom slučaju radi o sporu u vrijednosti oko 40 hiljada KM za period od 1994. do 2007. godine.

Iz tih razloga sam i poveo spor sa Fondom PIO RS i ne sluteći tada na kakve ću sve prepreke naići u toku spora i koji će sve kriminalci stajati na tom putu dugom već punih osam godina, što se vidi iz teksta ovoga pisma.

56

Međutim, budite sigurni da sve ovo ne bi trajalo ovoliko dugo da uz izvršnu i zakonodavnu vlast nisu, rame uz rame, stali svi Sudovi od najnižeg do najvišeg u Republici Srpskoj.

Zbog tolikog broja negativnih presuda i rješenja Sudova na svim nivoima samo sam se zbog jedne presude obratio v.d. presjedniku Okružnog suda u Banja Luci, skrećući pažnju na takve presude Suda i tvrdeći da bi ja , kada bi se našao u situaciji da donosim takve presude sam po sebi pljuvao svaki dan, a na sve to dobio sam odgovor da Predsjednik suda prema Zakonu o Sudovima nema pravo da utiče na to kakve će presude pojedine sudije donositi.

Najblaže rečeno to je velika sramota koja pokazuje, prije svega , pravu sliku o stanju u kakvom se društvu nalazimo.

A sadašnji Predsjednik Republike Srpske i bivši Predsjednik Vlade za čijeg se mandata sve ovo dešavalo počev od 2000. godine pa nadalje i pod čijim su budnim okom bile sve ove institucije i pojedinci kao najodgovorniji za sve ovo , u posljednje vrijeme nešto mnogo priča o radu Sudova i Tužilaštva u Republici Srpskoj, ali bi trebao da ima na umu da je te njegove priče o radu Sudova narod već okvalifikovao kao mlaćenje prazne slame.

Ima još mnogo važnijih i gorućih pitanja u Republici Srpskoj o kojima bi se moglo pričati na široko , ali to ne čini ni pozicija, a bogami ni opozicija, zasigurno čuvajući te priče za predizbornu kampanju za sljedeće izbore, a to je prije svega pitanje ispitivanje porijekla imovine.

Ali to su i suviše teška i škakljiva pitanja koja ova i ovakve vlasti neće zadugo staviti na dnevni red, a zna se i iz kojih razloga.

Ono o čemu sam dovoljno opširno pisao u ovom pismu, a to su koeficijenti valorizacije plata i način kako je Upravni odbor Fonda PIO donosio nezakonite odluke o tome, a kao dokaz u prilog mojoj tvrdnji da su tako utvrđeni koeficijenti valorizacije plata nezakoniti, prilažem nekoliko primjera radi poređenja sa stanjem kako su ti koeficijenti utvrđivani na zakonit način ranije, prije raspada Društvenog Fonda za PIO bivše BiH do 1991. godine.

Iz jednog takvog obračuna za utvrđivanje najpovoljnijeg penzijskog osnova od 08.03.1991. godine koji se odnosi na period od 1970 godine do zaključno sa 1989. godinom, može se utvrditi da koeficijent za poslednju godinu radnog vijeka koja je priznata u radni staž iznosi 1,000 koji je kumulativno uvećan za svaku sledeću godinu, posmatrjući od poslednje do prve na osnovu podataka o kretanju prosječnog nominalnog ličnog dohodka za sve zaposlene u bivšoj Bosni i Hercegovini, a prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, tako da najveći koeficijent za 1970. godinu u konkretnom slučaju za 20 godina staža iznosi 5753,88 %.

Međutim, prema rješenju Fonda PIO RS od 01.10.2002. godine po kome je izvršeno ponovno određivanje penzije, najniži koeficijent za 1989 godinu iznosi svega 4.79, pa kada se ovaj najniže utvrđeni koeficijent stavi u odnos sa najvišim koeficijentom po tom rješenju od 27564, onda se dolazi do rezultata da je najviši

57

koeficijent utvrđen za 1970. godinu u odnosu na najniži u 1989. godini, viši za 5753,88 puta ili tačno onoliko koliko je utvrđen po ranijem, gore pomenutom obračunu, a koji iznosi takođe isto toliko za 20 godina penzijskog staža.

Iz ovoga jasno proizlazi da je Fond PIO RS prilikom ponovnog određivanja penzija od 01.10.2002. godine, a primjenom nezakonitog i nižeg koeficijenta utvrđenog po Odluci Upravnog odbora Fonda od 09.05.2002. godine, ranije utvrđeni koeficijent od strane Fonda PIO BiH, umanjio sa 5753, 88 na 2756,46, a to znači da je na ovaj način ranije utvrđeni koeficijent valorizacije plata nezakonito umanjen za više nego 50% što sam i tvrdio u tekstu ovoga pisma.

Ja i ovom prilikom odgovorno tvrdim da se ranije utvrđeni koeficijent valorizacije plata u bivšoj BiH za bilo koji period , ne mogu ni u kom slučaju mijenjati i smanjivati u slučaju da je pravo na penziju ostvareno po Zakonu o PIO koji su važili do 31.12.1993. godine, i u svakom drugom slučaju koga utvrdi zavod za statistiku prema kretanju prosječnih neto plata svih zaposlenih u Republici Srpskoj.

I dalje, u jednom drugom slučaju gdje je penzija ostvarena, recimo konkretno u 2009. godini kod Fonda PIO RS za period radnog vijeka priznat u radni staž od 1970. do zaključno 2008. godine, a to znači za 40 godina priznatog staža prema obračunu najnižeg koeficijenta za 2008. godinu koji je nezakonito utvrđen u nižem iznosu i to 0,6159, a najviši za 1970 godinu 41480,820, pa kada se ovaj koeficijent stavi u odnos sa koeficijentom iz 1989. godine od 7,2092, ponovo se dolazi do rezultata da je najveći koeficijent utvrđen za 1970. godinu u odnosu na koeficijent utvrđen za 1989 godinu, veći takođe 5753,88 puta.

To praktično znači, da je Fond prilikom obračuna penzijskog osnova u konkretnom slučaju za period od 2008. godine do 1989. godine, ne samo da nije platu u važećoj valuti uvećao za propisani koeficijent valorizacije, nego je te plate čak i smanjivao i iskazao u nižim iznosima, navodno kao valorizovane.

I u periodu od 1989. do 1970. godine z akoga smo vidjeli da bi za 1989. godinu, kao baznu, koeficijent valorizacije plata trebao da iznosi 1,000, a najviši za 1970. godinu 5753,88, Fond je i u tom obarčunu koji je označen datumom 27.04.2009. godine, kao najviši i to za period od 40 godina priznatog penzijskog staža utvrdio najviši koeficijent od 41480,820, što opet znači čak niži od najvišeg koeficijenta za 20 godina staža prema ranije utvrđenom a zakonitom obračunu, a to ponovo znači da je i u ovom slučaju više nego prepolovljen.

Ovo je ustvari bio osnovni cilj Vlade da putem Upravnog odbora Fonda i nakon svih onih ranije opisanih priprema rađenih po unaprijed zamišljenom scenariju od 06.10.2000. godine, i sve ostalo što se kasnije dešavalo, sada kruniše donošenjem ovako nezakonitih rješenja o ponovnom određivanju penzija od 01.10.2002. godine, prema kojima su sve penzije ustvari više nego prepolovljene.

I svim drugim penzionerima koji su ostvarivali pravo na penziju nakon 01.10.2002. godine, pa i danas zadesila je ova ista podvala Vlade kako bi mogla da pljačka penzionere na tako brutalan način , o čemu je bilo dosta riječi ranije.

58

Eto, na kraju da kažem i to da sam navršio 70 godina života, da sam sav radni vijek proveo na poslovima u opštinskim organima uprave, a da u poslednjih 50 godina ne pamtim da sam čuo, ili da sam se služio takvim ili sličnim Zakonima iz bilo koje oblasti od vremena stvaranja bivše FNRJ, 1945. godine pa i Bosne i Hercegovine, kao što su ova dva zakona iz oblasti PIO RS. Ja koliko znam iz kontakata sa pojedincima koji su zaposleni u Fondovima PIO u okruženju, da tako nešto kod njih ne postoji, i da se donose tako nezakonita rješenja kojima se penzioneri varaju na tako brutalan način, a da iza takvih rješenja aktuelne vlasti na svim nivoima brane Fond PIO ne birajući sredstva i načine koja ne bi mogla da prihvati ko nema, ama baš nikakvog obrazovanja iz ove oblasti.

Zavisno od toga kako će penzioneri u buduće reagovati, nakon što se malo više obavjeste u kakvoj stvarno državi žive, i ko nas vodi ovako zaslijepljene, ostaje da svaki penzioner sam odluči ili u nekim udruženjima svi zajedno, da li će se zbog ovakvih kriminalnih radnji obratiti nadležnom Okružnom Tužilaštvu zbog ovolikog broja učinjenih krivičnih djela, a učinioci su već dobro poznati, odgovarajućim prijavama, pa makar svi živjeli u ubjeđenju da od toga neće biti ništa. Ipak mislim da će i to biti dovoljno da se takve prijave nađu u ladicama tužilaštva, pa makar čekali na zastaru gonjenja.

Gradiška, mart 2011 godine

Poštovani penzioneri, Nakon što sam polovinom marta ove godine završio sa tekstom ovoga pisma, i s obzirom da se baš nekako u to vrijeme uveliko nagovještavalo donošenje novog zakona o PIO od strane sada aktuelnog ministra Petra Đokića, a pretpostavljajući kako će izgledati taj novi zakon, što se na kraju ispostavilo kao tačno, ja sam u vezi s tim jednim pismom od 06.04.2011. godine obavijestio gospodina Đokića da ne bi bilo dobro da na bazi sadašnjeg stanja u ovoj oblasti radi na izradi novoga zakona, jer bi to značilo, ništa drugo, nego potvrdu svega onoga što je bilo do sada, samo u drugoj formi, u stvari zaleđeno, a sve na štetu i sadašnjih i budućih penzionera.(prilog pismo o 06.04.2011. godine)

59

VLADA REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite n/r ministra Petra Đokića

Poštovani, U prilogu ovoga dopisa, dostavljam Vam jedan primjerak pisma namjenjenog svim penzionerima u Republici Srpskoj radi upoznavanja sa stanjem u oblasti penzijskoginvalidskog osiguranja, prije i nakon raspada bivše BiH, kao i sa osnovnim odredbama Zakona o PIO iz 1993. i 2000. godine.

Obzirom da ste upravo Vi kao tadašnji predsjednik Narodne skupštine oktobra 2000. godine i kao jedan od glavnih aktera u svim tim događajima, počev od 06.10.2000. godine, kada ste na dnevni red VIII posebne sjednice Narodne skupštine stavili na razmatranje i usvajanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PIO i svim kasnijim unaprijed isplaniranim zbivanjima u vezi s tim, zajedno sa gospodom koja je imenovana u ovom pismu, a koji ste svi zajedno teško zloupotrebili službeni položaj i oštetili penzionere, dovodeći nas na ivicu gladi i siromaštva, pljačkajući penzionere na način kako je opisano u ovom pismu u prilogu.

Kako ste se i danas našli u poziciji, zasigurno ne slučajno, da kao ministar resornog ministarstva ponovo odlučujete o sudbini penzionera, i da nam još više stežete omču oko vrata, odlučio sam, samo kao jedan od penzionera koji se, evo već devetu godinu borim protiv svih institucija vlasti na svim nivoima da bi ostvario svoje zakonsko pravo, da Vam ovom prilikom skrenem pažnju da nikako nebi bilo dobro da na bazi sadašnjeg stanja u ovoj oblasti radite na nekakvoj reformi penzionog sistema ili donošenja novog Zakona o PIO, sve dotle dok ne ispravite sve one fatalne greške koje ste učinili na štetu penzionera od 2000. godine do danas, pa i od ranije, koje su sve zajedno navedene u pismu u prilogu.

Obzirom da ovo pismo sadrži u sebi dosta detalja i da je prilično široko napisano, predlažem Vam da za ovo vaše upoznavanje sa sadržajem ovog pisma iskoristite znanje iz ove oblasti koje posjeduje gospođa Milena Majstorović, jer je ona radila u Fondu PIO RS kada je i započeo moj spor sa Fondom, a uzgred da kažem i to da sam svojevremeno protiv iste te osobe, danas vaše saradnice, podnosio prijavu Okružnog tužilaštvu za zloupotrebu službenog položaja, čega se ona vjerovatno sjeća.

Vjerovatno će i penzioneri već jednom shvatiti, nakon što se upoznaju sa ovim pismom, da im o glavi radi, još od davne 1993. godine gospodin Željko Rodić sa najdužim stažom, ranije ministar resornog ministarstva za oblast PIO, sada predsjednik Upravnog odbora Fonda, zatim bivši predsjednik Vlade, sada predsjednik Republike Srpske gospodin Milorad Dodik, potom Novak Kondić bivši ministar za finansije u Vladi Republike Srpske 2000. godine, Rade Rakulj kao predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, svi dosadašnji direktori Fonda PIO kao i direktori Filijala, i sadašnji direktor Fonda gospodin Mastilo, bivši ministar resornog ministarstva Boško Tomić i drugi navedeni u ovom pismu, kao i ostali znani i neznani koji se mogu pronaći između redova teksta ovoga pisma u prilogu.

Zbog svega ovoga bi Vam preporučio kao starija osoba koja je dobro izbombardovana sa velikim brojem nezakonitih rješenja Fonda PIO i presudama Sudova na svim nivoima koji su vjerno štitili izvršnu pa i zakonodavnu Vlast, da sa sadržajem ovog pisma i ovako lošim stanjem u kome se penzioneri nalaze, upoznate i sadašnjeg predsjednika Republike Srpske jer su za njegova mandata kao predsjednika Vlade u periodu od 2000. do 2002. godine sve ove kriminalne radnje ustvari i započele, a Vi, kako već svi znamo, vjerno služite toj politici i nastojite da takvo stanje, na sebi svojstven način, zaledite.

60

Sve ovo Vam pišem u dobroj namjeri plašeüi se da ste izgubili svaki kompas i da stvarno neznate šta radite. " S poštovanjem, Gradiška 06.04.2011. godine

Penzioner Dragoljub Lukiü, Gradiška B.Laminci bb

& 9&(,&+)&.%*+(%&*&4,$,4*6,=& & & & T/%6*.*"%0#ü*&/,-*&.%',/&,&89:&'%,&"%4/*&5%()"*0%6&*&2,0)4*/)&/0)$,-)&,4")43);& '%,& /%& 2"*50)"& ,4")43)& þ6%/%& PG=& 4,& PL;& 6%',& 0)& #,þ*(*& 4%& -"*0)4/,+(& ,21()$& 3,4%& #& þ6%/#& PO=& ',0*& 0)& #(-"ÿ)/& #& -*+*/*& ,4& H;JP& FR;& *."%þ#/%(& #2"%-,& /%& 3%.*& "%/*0)& #(-"ÿ)/*7&',)C*@*0)/%(%&-%6,"*.%@*0)&26%(%;&%&',0*&0)&,46#'%5%&M2"%-/,$&,43,"%&&<,/4%& -*1)& /)$,& 2")2,6,-60)/& #& ,4/,+#& /%& ,/%0& .%',/+'*;& *& 2")6%+',5& /%& ,-%'%-& /%þ*/& *."%þ#/%-%/0%&2)/.*0+',$&,+/,-%&*&2)/.*0);&,þ*(,&0)&4%&>6%4%&+%4%&/%2#1(%&"%/*0*&/%þ*/& ,3"%þ#/%& +%5,& .3,$& (,$%& 1(,& +)& (%'%-& 2,+(#2%'& M2"%-/,$& ,43,"%& <,/4%& /)& 5,?)& 3"%/*(*& /*& 2")4& +#4,-*5%& ',0*& +#& +)& #& #2"%-/*5& +2,",-*5%& 3).& #2,"*1(%& #& .%',/#& 2,.*-%6*&#2"%-,&/%&()&/).%',/*()&,46#');&1(,&2")4+(%-60%&+-,0)-"+/*&%2+#"4;&0)"&3*;&%',& /*',5)&,/4%&3*&+#4,-*5%&5,"%6,&3*(*&0%+/,&4%&+)&/*&0)4/%&,46#'%;&3*6,&þ*0%;&/)&5,?)& 2,&2"%-/,0&+/%.*&+(%-60%(*&*./%4&.%',/%=& & & 9.$,-,"& 2,0)4*/*7& -6%4*/*7& þ*/,-/*'%& ',0*& "%4)& /%& *."%4*& /,-,$& .%',/%& 4%& 0)& ,-%'%-& /%þ*/& ,3"%þ#/%& 2)/.*0+',$& ,+/,-%& *& 2)/.*0%& #& 2"*50)/*& #& +#+0)4/*5& A)2#36*'%5%;& 5,$%,& 3*& 4%& 2",ÿ)& +%5,& 2,4& #+6,-,5& 4%& +#& #& A)2#36*@*& B"2+',0& 2"*7-%ü)/%&*&,+(%6%&2"%-*6%&',0%&-%?)&/)&+%5,&#&+#+0)4/,0&B"3*0*&*&_"-%(+',0;&/)$,&2"*0)& +-)$%&#&<)4)"%@*0*&V*_=& & & ](,& +)& (*þ)& BA& V*_& (")3%& #'"%(',& ")ü*& 4%& +#& <)4)"%@*0*& ;& '%4%& +#& #& 2*(%/0#& 2",2*+*& *.& ,36%+(*& 89:& priznata sva ranije steþena prava;& .%& "%.6*'#& ,4& +(%/0%& #& A)2#36*@*& B"2+',0& $40)& +#& 2)/.*,/)"*& /%& "%./)& /%þ*/)& 4*+'"*5*/*+%/*& *& -%"%/*& C%6+*C*',-%/0)5& 2,0)4*/*7& .%',/+'*7& ,4")43*& *& 4,/,1)/0)5& /).%',/*(*7& "0)1)/0%& 2,& .%',/*5%&*.&GHHI=&*&JNNN=&$,4*/);&1(,&0)&/%2"*0)4&/%1*",',&,2*+%/,&#&,-,5&2*+5#=& & & A%4*& 2,")ÿ)/0%& *& 6%'1)$& +%$6)4%-%/0%& (")/#(/,& /%5)(/#(,$& +(%/0%& ',0)& -%?*& #& A)2#36*@*& B"2+',0& +& 0)4/)& *& +(%/0%& #& <)4)"%@0*& V*_;& .%(*5& #& A)2#36*@*& B"3*0*& *& A)2#36*@*&_"-%(+',0;&,/4%&(,&#&/%0'"%ü*5&@"(%5%&*.$6)4%&,-%',\& & & 8")5%& 2,4%@*5%& <,/4%& 89:& AB& ,4& GG=NX=JNGG=& $,4=& 2)/.*0)& .%& 0#/*& JNGG=& $,4*/)& +)& *+26%ü#0#& 2")5%& ',)C*@*0)/(#& G;NL;& %& *+26%(%& +)& -"1*& .%& #'#2/,& JINJIQ& ',"*+/*'%& 2)/.*0%& ,4& þ)$%& /%-,4/,& /%& ',"*+/*')& #& */,+("%/+(-#& ,(2%4%& IQXNI& ',"*+/*'%=8",+0)þ/%&2)/.*0%&.%&0#/*&*./,+*&IJN;PX&FR&*&#&,4/,+#&/%&2",+0)þ/#&26%(#&#& A)2#36*@*&Y&QGL&FR&[&*./,+*&IH;I&b=U"%/1%&.%&*+26%(#&2)/.*0%&*./,+*&XI&5*6*,/%&FR&#& /)(,&*./,+#=& Prilozi: podaci za Republiku Srpsku

61

,FXD?A?i.B A+-+BA+Bi@B E,?Vb?>%

Q0SR2ST\ R0RLNRLM0T 2fL2j%

!&

!

[[\ Q

M M X

[t

[[\ U T S i [t

;;&;& 8 7 3

' ( ^ 4^ / ( 4( ' 4 $@CE.F .H-bB>A@?

OR0T 5LN0[LTLR\

=

+-,FA.?

F,F>Bi.?

4TK q 012

QSfLfOSN

=

D-.C-,

;=6 =__

_a _ss

= ;;:

:! _a

)0JQ0S\

r?l,C-,

;=s ss

_a s66

= = =

s ;=!

^2[SQ0S\

X-,+

;=a =:

_a _s!

= =6

:= _!=

90SMZ

-E,Bb

;== ;!

_a =s=

=_ =!

s _

USLT

X-D

;== 6a:

_a ! :

=_ __

s _=s

90\

DC.

;=! ;!

_6 ;6a

=_ 6 _

s 6a

)QJ2

DCb

;=! aa

_6 __!

=_ s;6

s _==

)QT\

-HVCA+

;=! s!s

_6 a6s

=_ =;s

s 6 _

Q1QNR

A?E+?Xl-,

;=! ==

_6 6ss

=_ !:=

s __6

2UR2Y[2S

F@+Fl-,

;! ;!!

_6 s _

=a a a

s 6

4MRO[2S

.FH?Xl-,

;! s

_6 = =

=a :=

s ;

(Of2Y[2S

>?u?Xl-,

;!; a_!

_: a6

=a !s:

s a;=

52M2Y[2S

!

!

=_ 6=!

:! s

)0JQ0S\

;! 6s=

_6 =:s

=a :_6

s s:

^2[SQ0S\

;! 6a6

_: _;:

=6 _=_

s =a:

90SMZ

D-.C-,

;== :;

_6 a

r?l,C-, X-,+

;;& &

7 3

< / ( 4( ' 4 $@CE.F

OR0T

=

C

LJ *9 .H-bB>A@?

+-,FA.?

F,F>Bi.?

5LN0[LTLR\

4TK q 012

QSfLfOSN

D-.C-,

s6%=

: %=s

_ %:

!%

)0JQ0S\

r?l,C-,

s6%s!

:_% _

_ %6s

!%;6

^2[SQ0S\

X-,+

=!%=;

s:%!!

__s% 6

_!%6:

90SMZ

-E,Bb

= %=a

:=%6a

__;%

_ %!a

USLT

X-D

_ :%!;

=s% :

_6s%s:

6:%6_

90\

=

DC.

_; %!:

!!%6:

_:6% :

6s%s

)QJ2

DCb

_;_%a

_

%6!

_:6%:_

6s%s;

)QT\

-HVCA+

_;_%6!

_ ;%;!

_:6%ss

6s%=;

Q1QNR

A?E+?Xl-,

__ %s:

_ % 6

_=s%s:

s_%6a

2UR2Y[2S

F@+Fl-,

___%

_ ;%;

_=s%=s

s_%as

4MRO[2S

.FH?Xl-,

___%a6

_ %

_==% _

s_%a=

(Of2Y[2S

>?u?Xl-,

___%=:

_ _% _

_==% a

s_%:s

52M2Y[2S

!

D-.C-,

__6%_

_ a%s;

_=!%=6

sa%s6

)0JQ0S\

r?l,C-,

__6% ;

_ 6%;:

_=!%aa

sa%=:

^2[SQ0S\

X-,+

__6%;

_ 6%s=

_=!%;s

sa%s

90SMZ

!

;}

GHF, EF>-+-@- F.> E?.GBDA@FV B B.H-bB>A@FV FABVC,-I-

OQSM2 OP K0R0 /Q[TLM ^QJK OP /2JNLOJ 0JK 5LN0[LTLR\ JNQS0JM2

2UQ[TLc0 SUNc0 JNRLRQR2 OP R0RLNRLMN

?EClbB@- ,EA@-% ?EClbBi@B G-HF> G- A+-+BA+B@C 6_

62

P0RQ2RSW Q0QKMQKL0S 2dK2j% !

,EUC>@>i.A @+-+A@+Ai?A D,>hY>=% ! &

[[\ Q

M M X

[t

[[\ U T S n [t

!!&!& 8 7 3

' ( ] 4] / ( 4( ' 4 $?BD.E .G-YA=@?>

NQ0S 5KM0VKSKQW

s

+-,E@.>

E,E=Ai.>

4SJ q 012

PRdKdNRM

s

C-.B-,

!<< :!

X6 e

<X 6<s

:s a

)0IP0RW

r>l,B-,

!s 6a<

X6 <:a

<e :X6

a a:

]2VRP0RW

U-,+

!s 6e6

X: X!:

<6 X<X

a <e:

90RLc

-D,AY

!sX X6X

X: 6!

<6 as:

a! ea

TRKS

U-C

!sX s::

X: :<a

<: s

a! !<s

90W

CB.

!se < !

X: seX

<: e6

a! e :

)PI2

CBY

!s6 Xs:

Xa :e

<: aa

a! 6:

)PSW

-GhB@+

!s6 < 6

Xa !66

<a

a

a! :eX

P1PMQ

@>D+>Ul-,

!se ss6

Xa <

<a XX<

a e s

2TQ2[V2R

E?+El-,

!se <<

Xa X!a

<a <a6

:s :s

4LQNV2R

.EG>Ul-,

!s: Xs:

Xa Xs:

<< ! :

a <se

(Nd2[V2R

=>u>Ul-,

!sa ! 6

Xa e::

<< XX6

a! X e

52L2[V2R

!

!

C-.B-,

!s: 6<!

Xa Xe

<< ! s

a! !X

)0IP0RW

r>l,B-,

!sa :s

Xa 6

<< X<X

a! X<:

]2VRP0RW

U-,+

!sa a!:

Xa 6:6

<< : a

a! 6ee

90RLc

!!& &

7 3

; / ( 4( ' 4

s

$?BD.E

.G-YA=@?>

+-,E@.>

E,E=Ai.>

NQ0S

5KM0VKSKQW

4SJ q 012

PRdKdNRM

C-.B-,

XX6%X

X e%a!

X<s%<6

ae%a6

)0IP0RW

r>l,B-,

XX6% !

X 6%!:

X<s%ee

ae%<:

]2VRP0RW

U-,+

XX6%!

X 6%a<

X<s%!a

ae%a

90RLc

-D,AY

XX6%!e

X :%!a

X<s% !

ae%a!

TRKS

U-C

XX6%XX

X :%:<

X<s% :

ae%<

90W

s

CB.

XX6%66

X a%66

X<s% s

ae%<a

)PI2

CBY

XX6%a!

X <% a

X<s% e

a6%

)PSW

-GhB@+

XX6%<!

X <%6:

X<<%s

a6% s

P1PMQ

@>D+>Ul-,

XX:% 6

X <%s:

X<<%<X

ae%X6

2TQ2[V2R

E?+El-,

XX %XX

X X%e6

X<e%e<

a!%X

4LQNV2R

.EG>Ul-,

XX %e

X e%:

X<e%X<

a!%s

(Nd2[V2R

=>u>Ul-,

XXX% 6

X :%

X<e%<

a %:!

52L2[V2R

!

C-.B-,

XXX%<6

X a%6X

X<6% s

aX%ee

)0IP0RW

r>l,B-,

X!<%:s

s:%:a

Xae%sa

: %6a

]2VRP0RW

U-,+

X!<%aX

sa%!e

Xae%s6

: %ee

90RLc

!

!}

FGE, DE=-+-?- E.= D>.FAC@?Eh A A.G-YA=@?Eh E@AhB,-H-

NPRL2 NO J0Q0 /PVSKL ]PIJ NO /2IMKNI 0IJ 5KM0VKSKQW IMPR0IL2

2TPVSK_0 RTM_0 IMQKQPQ2 NO Q0QKMQKLM

>DBlYA?- ,D@?-% >DBlYAi?A F-GE= F- @+-+A@+A?B 6e

63

D

D

E

D

E

F

G

H

T

I

U

J

V

U

K

W

I

X

L

Y

X

X

N

U

M

[

I

Z

K

O

\

I

]

P

W

M

U

b

j

/

,

b

k

/

c

;

)

y

/

/

1

/

(

b

3

3

d

2

)

b

*

1

&

0

.

.

,

.

)

&

&

4

'

y

d

)

)

~

y

/

/

,

y

'

b

/

/

y

%

/

k

/

%

%

'

)

j

(

%

,

/

*

/

(

b

(

-

Q

S

T

9

!

"

#

Q

_

\

]

[

`

I

,

=

d

/

e

@

3

?

-

9

4

f

@

*

=

@

0

;

)

J

>

.

]

/

=

%

g

&

*

9

D

o

p

q

%

D

r

D

o

t

D

o

t

t

D

o

t

o

s

D

o

r

j

j

D

o

r

q

s

j

D

p

D

D

o

r

p

r

D

o

r

o

u

D

o

r

D

o

t

u

q

D

o

r

t

p

D

o

o

D

o

r

p

u

D

o

r

o

q

D

o

o

q

j

t

s

o

s

t

q

k

k

p

s

t

q

p

q

s

t

p

u

o

s

t

p

t

s

t

p

q

D

k

k

k

t

p

s

t

p

D

s

t

q

s

t

u

s

t

u

o

s

t

u

o

s

t

s

u

s

t

s

t

t

s

t

u

t

k

t

k

t

j

s

k

q

u

D

o

j

j

s

)

y

/

b

/

%

M

H

G

Z

J

U

P

[

N

Z

K

N

U

M

^

U

N

K

V

O

\

X

I

]

P

N

V

M

\

G

T

j

\

0

b

`

(

/

,

b

/

k

D

R

_

a

j

1

c

H

J

]

,

;

$

[

'

y

Q

S

/

/

%

1

/

-

,

d

=

/

e

/

%

s

r

q

s

s

D

r

p

o

s

D

r

t

s

3

(

s

D

o

s

D

o

u

D

b

,

s

D

o

p

(

b

3

s

D

o

r

D

o

r

d

*

2

)

&

b

*

1

0

.

.

,

&

&

4

s

'

y

d

)

.

)

~

y

/

)

)

/

,

'

b

/

y

/

%

s

s

y

%

/

j

(

/

%

'

s

%

k

s

D

)

y

/

s

b

/

%

s

s

$

%

.

&

'

(

¡

)

)

:

?

r

r

r

s

r

r

p

r

r

t

r

r

o

r

o

k

D

r

k

j

r

o

s

r

o

q

q

p

s

r

o

t

q

o

s

o

k

k

k

D

k

o

D

k

o

t

D

s

r

p

W

t

t

D

q

u

u

z

t

D

q

q

t

t

D

p

t

D

t

t

k

p

s

s

D

k

D

q

k

D

q

s

p

j

j

s

v

t

j

D

k

o

j

D

t

u

o

t

D

t

r

s

o

t

p

o

q

k

t

q

p

o

o

o

t

D

t

s

t

D

u

u

t

D

p

t

D

s

s

t

D

p

k

o

8

D

<

c

<

k

D

k

o

¢

*

u

k

o

j

D

j

k

o

j

j

u

D

r

r

q

u

j

j

v

8

?

;

;

;

<

c

}

f

f

B

<

<

A

9

f

}

8

<

:

9

j

k

j

k

j

k

j

k

£

¤

)

+

,

¥

¦

-

§

*

¨

.

§

©

/

ª

.

¡

-

«

*

¬

.

­

-

£

®

+

¡

0

¯

-

¦

1

%

k

j

k

j

k

¥

)

j

@

3

?

-

9

4

f

*

@

=

@

;

0

)

J

>

.

]

j

j

j

p

j

j

s

k

s

r

D

s

j

/

=

g

%

&

*

h

,

9

)

i

M

<

&

\

s

D

s

u

q

s

s

r

q

p

p

t

s

t

u

o

t

o

t

u

s

t

u

o

q

j

t

o

o

o

o

k

k

q

k

k

r

k

k

k

s

D

k

o

k

s

j

t

o

k

s

D

j

j

j

s

u

ª

2

u

u

s

u

s

s

s

¯

)

s

j

¤

3

:

n

n

>

9

A

:

<

m

:

8

:

:

<

f

9

f

z

<

:

}

<

w

W

>

>

|

e

:

<

A

V

9

=

i

]

m

{

@

=

8

\

8

n

>

>

w

Z

:

A

:

8

v

k

t

s

:

:

9

m

9

f

|

v

j

8

9

z

p

t

w

<

Z

o

p

9

:

>

{

%

8

&

:

4

B

-

@

+

B

c

,

k

D

D

s

D

q

D

p

D

o

s

t

u

o

s

s

t

u

o

q

D

s

t

u

o

t

D

s

t

u

o

q

j

s

t

u

r

D

s

t

u

t

D

s

t

u

p

s

t

u

u

s

t

u

s

t

D

j

o

j

:

j

j

j

j

j

j

j

D

k

r

j

j

j

j

j

t

p

p

p

p

p

?

s

k

k

k

k

k

u

u

q

t

W

u

u

z

p

t

o

D

p

D

p

D

k

v

p

p

°

4

­

¯

§

¯

¦

±

­

°

§

«

­

¬

­

¨

²

³

¯

°

¡

¢

§

k

j

k

j

k

j

j

u

q

t

k

q

s

t

u

s

t

u

s

t

s

j

t

D

o

t

o

j

j

j

)

p

D

p

D

D

j

q

D

u

w

8

=

8

\

]

V

c

e

<

j

p

D

t

o

<

>

8

;

A

p

D

r

o

p

D

o

v

;

?

;

<

c

}

f

f

B

<

<

A

9

W

k

f

}

8

:

:

8

:

<

m

:

:

n

n

>

9

A

:

<

f

9

f

9

<

:

}

<

w

<

z

>

=

|

p

:

{

@

i

<

s

m

>

8

Z

s

k

n

>

9

A

:

9

:

8

:

|

v

9

:

9

v

D

8

f

z

u

j

w

<

Z

r

D

9

m

l

%

%

%

,

c

D

x

'

+

B

I

(

/

-

@

l

.

%

'

4

B

Q

&

9

s

b

&

:

k

D

%

%

%

8

`

x )

&

\

l

.

M

<

D

%

%

%

)

i

r

x

'

,

h

l

.

%

'

b

$

\

k

D

%

%

%

&

x

'

J

V

,

H

]

1

`

(

X

R

\

0

G

V

a

Q

^

:

>

{

¯

£

¤

5

6

64

7

8

9

:

;

<

:

=

>

?

;

9

;

@

?

;

@

A

9

=

:

<

B

@

<

C

;!cR f!g.V;R=.Vc > =Rf!g.V;R=.Vc

9

%bTW TQxF1wQT&e %&G (&TQxF1wQT&e

,j

,j,j 6 3 L3 8 L

D E B L L/RVRM

O 2 Â&#x2C6;5 6 3

/!=#!- {R?-#!- N!-c !g->; N!/ /#= /#; !@^#Vc VRgcRN?!- .$c.?!- =.@RN?!- <RMRN?!-

*++l

*++Â

*++o

*++q

*++n

*++m

*++

*+,+

ln

lmq ln* ln, lq lnl ln ln lm, lnq lmq l  lmo

 *l

l   +q  +o  ,+  ,m  *n  *n  l  *l  ll  ll  oo

 qo

 l,  o  q+  o*  o*  q  n,  n*  n*  nq  n  +

o*,

 ml  m   o+m o,q o* ol+ olo olm ol oln oo+

omo

ol, oq+ oq onn onq om onq o l o m q+, q+n q*m

noo

om n* nl, no, nom nqm nqo nn nml nml n + m,

nmm

nn, m,l nm, nmq nnl n  n * n + nmq nm nmo nmm

nmÂ

nnm nn* nn, nmq nn nm nmq nmo n  nn n , n m

1&e` D E

S%&(%Xw CTIX(%Xw %XP` xXHF %w S(&T S(Fw (b(We TxeTQITX Pe1ITX 1JTQITX TPTQITX

,j*j 6 3 67 L3 8 L

D E E B L L/RVRM

O 2 Â&#x2C6;5 6 3

/!=#!- {R?-#!- N!-c !g->; N!/ /#= /#; !@^#Vc VRgcRN?!- .$c.?!- =.@RN?!- <RMRN?!-

*++l

*++Â

*++o

*++q

*++n

*++m

*++

*+,+

onq

omq oqo oq oq, oqn onq oq om+ on, omq o omq

q l

o q,m q,q q* qln q qo+ qq+ q l qo qom q l

n+n

qoq q n+, qm qmn n+q n,n n, n,m n*o n*, n o

n l

nlo n l no* nnl nm n m m+n m, m,m m*, m,n mln

mno

m+ mlm mol mql mq* mn* mq+ mmn m l m +m  +

, ,l*

mnl , +ml , + o , ,*o , ,lq , ,o* , , m , ,q , ,no , ,no , ,mn , **m

, *+Â

, ,nl , *Â Â , , l , *+* , ,m, , *,q , *,, , *+m , *+, , *+q , , , *+n

, ,

, ,m , ,n , ,nm , *++ , ,ml , *+o , *+, , *+l , *, , , Â , *,l , **q

1&e` D E

S%&(%Xw CTIX(%Xw %XP` xXHF %w S(&T S(Fw (b(We TxeTQITX Pe1ITX 1JTQITX TPTQITX

, Â ++ O.<>r"> g-.V/R$ ?-#c. g;!cR

, *++

&&(%F %JTX%bT 1y bX1WW s%bTW

, +++ O.<>r"> g-.V/R$ =Rc. g;!cR

m++

&&(%F %JTX%bT 1y &Te s%bTW

q++ Â ++ *++ + *++l

*++Â

*++o

*++q

*++n

*++m

*++

*+,+

O-!{>$.= ,j O.<>r"> g-.V/R$ =Rc. > ?-#c. g;!cR

X%x` ,j &&(%F %JTX%bT 1y &Te %&G bX1WW s%bT

65

6Rg#?;>]$> f!@.< f! Vc!c>Vc>$#

ETx(IFH)% XxW)% &WeHe(eT 1y e%eHWeHPW

9+(,-")5)/,& #& A)2#36*@*& B"3*0*& #& 5%0#& ,-)& $,4*/)& 3*6,& 0)& #'#2/,& G=LIN=NLI& ',"*+/*'%& 2)/.*0%;& ,4& þ)$%& /%& 2,60,2"*-")4/*')& ,(2%4%& JJN=LQL& +%& /%0/*?*5& 2"*5%/0*5%& þ*0%& 2",+0)þ/%& 2)/.*0%& *./,+*& H=JIN& 4*/%"%& *6*& 2"*36*?/,& HN& eM& *6*& GQN& FR=:+(%(%'&2)/.*,/)"%&,4&G=PNH=IXX&',"*+/*'%&*5%,&0)&2",+0)þ/#&2)/.*0#&#&5%0#&,4& JI&PPN&4*/%"%&2"*36*?/,&JIN&eM&*6*&PLN&FR;&1(,&2")4+(%-60%&LL&b&,4&2",+0)þ/)&/)(,& 26%()& *+26%ü)/)& #& 5%0#& JNGG=& $,4*/)& ',0%& 0)& *./,+*6%& IO& ILJ& 4*/%"%& *6*& 2"*36*?/,& XNN& FR;&4,'&#&A)2#36*@*&B"2+',0&(%0&2",@)/%(&*./,+*&+-)$%&IH;I&b&,4&2",+0)þ/)&/)(,&26%()& #&A)2#36*@*&B"2+',0&',0%&0)&-*1%&.%&GO&b&#&,4/,+#&/%&2",+0)þ/#&/)(,&26%(#&#&B"3*0*=& & 8,(")3/%&+")4+(-%&.%&*+26%(#&+-*7&2)/.*0%&.%&5%0&JNGG=&$,4*/)&#&B"3*0*&.%&G=LIN& NLI& ',"*+/*'%& *./,+*6%& +#& IO& 5*6*0%"4*& *& PO& 5*6*,/%& 4*/%"%& *6*& 2"*36*?/,& XNN& 5*6*,/%& 5%"%'%;&1(,&/%&$,4*1/0)5&/*-,#&*./,+*&,',&Q;P&5*6*0%"4*&5%"%'%=& & V#4?)(,5& ")2#36*')& B"3*0)& .%& JNGG=& $,4*/#& 2")4-*ÿ)/,& 0)& '%,& ("%/+C)"& A)2#36*þ',5&C,/4#&.%&89:&*./,+&,4&JIN&5*6*0%"4*&*&HNN&5*6*,/%&4*/%"%&*6*&2"*36*?/,& P;L&5*6*0%"4*&5%"%'%;&1(,&2")4+(%-60%&-*1)&,4&ON&b&,4&#'#2/,&2,(")3/*7&+")4+(%-%&.%& +-)& 2)/.*0)& /%& $,4*1/0)5& /*-,#& #& JNGG=& $,4*/*=>"*0)4/,+(& ,21()$& 3,4%& ',$%& 0)& #(-"4*6%& >6%4%& B"3*0)& ,4& NG=NP=JNGG=& $,4*/)& *./,+*& LON;OG& 4*/%"& *6*& GI& FR& þ*0%& -"*0)4/,+(& +)& #+'6%ÿ#0)& +-%'%& I& 50)+)@%;& (%',& 4%& 0)& ,4& %2"*6%& JNNI& 4,& %2"*6%& JNGG& $,4*/)&-"*0)4/,+(&3,4%&2,-)ü%/%&.%&I&2#(%=Y4,'%.&#&2"*6,$#[=& & &Prilozi: podaci za Republiku Srbiju & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & &

66

ZAKON O BUDŽETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2011. GODINU I. OPŠTI DEO ýlan 1.

Ovim zakonom ureÿuju se prihodi i primanja, rashodi i izdaci budžeta Republike Srbije za 2011. godinu, njegovo izvršavanje, obim zaduživanja za potrebe finansiranja deficita i konkretnih projekata i davanje garancija, upravljanje javnim dugom, korišüenje donacija, projektnih zajmova, korišüenje sopstvenih prihoda, prava i obaveze korisnika budžetskih sredstava.

Budžet Republike Srbije za 2011. godinu sastoji se od: A. RAýUN PRIHODA I PRIMANjA, RASHODA I IZDATAKA

u dinarima

Ukupni prihodi i primanja ostvarena po osnovu prodaje nefinansijske imovine - budžetska sredstva - sopstveni prihodi - donacije

804.947.313.000 726.400.000.000 76.377.364.000 2.169.949.000

Ukupni rashodi i izdaci za nabavku nefinansijske imovine - budžetska sredstva - sopstveni prihodi - donacije

898.891.736.000 820.344.423.000 76.377.364.000 2.169.949.000

Budžetski suficit/deficit Izdaci za nabavku finansijske imovine (u cilju sprovoÿenja javnih politika) Ukupan fiskalni suficit/deficit

-93.944.423.000

B. RAýUN FINANSIRANjA Primanja od prodaje finansijske imovine i zaduživanja Izdaci za nabavku finansijske imovine i otplatu glavnice duga Neto finansiranje

26.575.485.000 -120.519.908.000

534.458.426.000 413.938.518.000 120.519.908.000

Prihodi i primanja koji predstavljaju budžetska sredstva utvrÿeni su u sledeüim iznosima u Raþunu prihoda i primanja, rashoda i izdataka: Ekonomska klasifikacija UKUPNI PRIHODI I PRIMANjA

Iznos u dinarima 726.400.000.000

1. Poreski prihodi 1.1. Porez na dohodak graÿana 1.2. Porez na dobit preduzeüa 1.3. Porez na dodatu vrednost - Porez na dodatu vrednost u zemlji - Porez na dodatu vrednost iz uvoza - Porez na promet proizvoda iz prethodnih godina 1.4. Akcize - Akcize na derivate nafte - Akcize na duvanske preraÿevine

67

71 7111 7112 7141

717

677.200.000.000 79.100.000.000 35.000.000.000 355.800.000.000 117.700.000.000 235.500.000.000 2.600.000.000 160.100.000.000 75.300.000.000 72.500.000.000

-2Ekonomska klasifikacija - Ostale akcize 1.5. Carine 1.6. Ostali poreski prihodi 2. Neporeski prihodi - Takse - Novþane kazne - Prihodi od prodaje dobara i usluga - Ostali neporeski prihodi od toga Dividende budžeta Republike 3. Donacije

715

742 743 742 741,744,745,77,78,8 745123

Iznos u dinarima 12.300.000.000 39.600.000.000 7.600.000.000 49.200.000.000 16.470.000.000 2.900.000.000 4.050.000.000 25.780.000.000 9.000.000.000 0

Rashodi i izdaci budžeta koji se finansiraju iz budžetskih sredstava utvrÿeni su u sledeüim iznosima u Raþunu prihoda i primanja, rashoda i izdataka: Ekonomska klasifikacija

OPIS UKUPNI RASHODI I IZDACI

Iznos u dinarima 846.919.908.000

1. Tekuüi rashodi

4

788.496.528.000

1.1. Rashodi za zaposlene

41

196.625.729.000

- Plate zaposlenih

411

156.719.885.000

- Doprinosi na teret poslodavca - Ostali rashodi za zaposlene 1.2. Rashodi za korišüenje usluga i roba

412

30.904.606.000

413 do 417

9.001.238.000

42

47.215.987.000

1.3. Rashodi po osnovu otplate kamata - Rashodi po osnovu otplate kamata na domaüe kredite - Rashodi po osnovu otplate kamata na strane kredite

44

45.636.001.000

441

24.029.727.000

442

14.058.530.000

- Otplata kamata po osnovu aktiviranih garancija

443

7.274.278.000

444 45

273.466.000 55.109.559.000

- Prateüi troškovi zaduživanja 1.4. Subvencije - Subvencije u privredi - Subvencije u poljoprivredi

3.100.000.000 20.000.000.000

- Subvencije za železnicu

16.040.640.000

- Subvencije u oblasti turizma

2.896.000.000

- Subvencije za kulturu

378.366.000

- Ostale subvencije

12.694.553.000

1.5. Dotacije meÿunarodnim organizacijama

462

942.423.000

1.6. Transferi ostalim nivoima vlasti

463

67.055.997.000

- Transferi opštinama i gradovima - Transferi za zaposlene u obrazovanju na teritoriji APV

31.800.000.000

- Ostali transferi 1.7. Transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja

10.291.449.000

- Republiþki fond za penzijsko i invalidsko osiguranje - Nacionalna služba za zapošljavanje -

Fond

za

socijalno

osiguranje

68

24.964.548.000

464

274.271.282.000 230.900.000.000 18.350.000.000

vojnih

23.500.000.000

-3Ekonomska klasifikacija

OPIS

Iznos u dinarima

osiguranika - Republiþki zavod za zdravstveno osiguranje

615.048.000

- Ostali transferi

906.234.000

- Ostale dotacije i transferi 1.8. Socijalna zaštita iz budžeta

465

1.456.302.000

47

88.426.938.000

- Tranzicioni fond

4.440.000.000

- Deþja zaštita

39.162.700.000

- Boraþko - invalidska zaštita

14.886.600.000

- Socijalna zaštita

19.292.609.000

- Uþeniþki standard

1.951.631.000

- Studentski standard

3.261.017.000

- Fond za mlade talente

589.252.000

- Sportske stipendije

800.000.000

- Izbegla i raseljena lica

1.068.397.000

- Ostala socijalna zaštita iz budžeta

2.974.732.000

1.9. Ostali tekuüi rashodi

48 i 49

11.756.310.000

- Sredstva rezervi

499

4.297.000.000

- Ostali tekuüi rashodi

7.459.310.000

2. Kapitalni izdaci - Izdaci za nefinansijsku imovinu - Nefinansijska imovina koja se finansira iz sredstava za realizaciju Nacionalnog investicionog plana 3. Izdaci za nabavku finansijske imovine (u cilju sprovoÿenja javnih politika)

5

31.847.895.000

51 do 54

19.513.147.000

551

12.334.748.000

62

26.575.485.000

Primanja i izdaci utvrÿuju se u Raþunu finansiranja u sledeüim iznosima: Neto finansiranje Primanja od prodaje finansijske imovine i zaduživanja Primanja od prodaje hartija od vrednosti Državne hartije od vrednosti Primanja od zaduživanja Primljeni krediti od inostranih vlada i meÿunarodnih organizacija Primljeni krediti od banaka i finansijskih institucija izvan javnog sektora Neutrošena sredstva iz prethodne godine Izdaci za nabavku finansijske imovine i otplate zajmova Izdaci za otplatu glavnice za emitovane hartije od vrednosti Državne hartije od vrednosti Obveznice (Londonski klub, Stara devizna štednja graÿana) Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita Otplata glavnice domaüim kreditorima Otplata glavnice stranim kreditorima Otplata glavnice po garancijama Izdaci za nabavku finansijske imovine

69

u dinarima 120.519.908.000 534.458.426.000 382.589.000.000 382.589.000.000 151.869.426.000 38.923.080.000 91.545.160.000 21.401.186.000 413.938.518.000 375.311.191.056 334.753.744.371 40.557.446.685 34.734.826.944 9.553.282.256 18.174.054.511 7.007.490.177 3.892.500.000

2

REPUBLIýKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE -ZAPOSLENI-

KORISNICI PENZIJA U MAJU 2011. GODINE

UKUPNO

Grupe iznosa penzija

Starosna penzija

Invalidska penzija

Porodiþna penzija

Ukupno

0

1

2

3

4

do 12.077,43

31.690

12.850

92.070

136.610

12.077,44 (25%)

44.062

42.520

146

86.728

12.077,45 - 14.457,15

30.795

30.463

47.750

109.008

14.457,16 - 16.866,67

45.118

34.829

39.728

119.675

16.866,68 - 19.276,20

67.777

39.509

35.408

142.694

19.276,21 - 21.501,00

53.516

28.948

26.831

109.295

21.501,01 - 23.444,00

49.246

23.469

15.966

88.681

23.444,01 - 27.000,00

87.546

32.588

19.941

140.075

27.000,01 - 31.000,00

91.252

27.018

13.433

131.703

31.000,01 - 35.362,00

68.281

18.033

9.249

95.563

35.362,01 - 43.000,00

69.140

15.944

8.135

93.219

43.000,01 - 49.064,00

31.071

6.187

2.942

40.200

49.064,01 - 63.000,00

32.105

4.890

2.581

39.576

63.000,01 - 77.825,38

11.186

1.356

157

12.699

77.825,39

1.665

136

1

1.802

637

19

17

673

0

0

0

0

77.825,40 - 82.403,34 82.403,35 82.403,36 - 105.057,36

1.203

31

16

1.250

105.057,37

0

0

0

0

105.057,38 -110.586,69

68

0

0

68

110.586,70

59

2

0

61

110.586,71 i više

3

0

1

4

716.420

318.792

314.372

1.349.584

Ukupno Proseþna penzija Neto sred. za penzije

26.985,49 19.332.941.886,43

23.442,38 21.540,11 17.297,06 6.866.815.236,32 5.437.710.249,51 31.637.467.372,26

70

2

REPUBLIýKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE - SAMOSTALNE DELATNOSTI -

KORISNICI PENZIJA U MAJU 2011. GODINE

UKUPNO Grupe iznosa penzija

Starosne penzije

Invalidske penzije

Porodiþne penzije

Ukupno

0

1

2

3

4

do 12.077,43

1.562

647

6.058

8.267

12.077,44 (25%)

1.198

907

9

2.114

12.077,45 - 14.457,15

2.713

2.770

2.172

7.655

14.457,16 - 16.866,67

1.829

1.792

1.503

5.124

16.866,68 - 19.276,20

2.288

1.853

1.182

5.323

19.276,21 - 21.501,00

1.733

1.448

992

4.173

21.501,01 - 22.944,00

1.271

885

478

2.634

22.944,01 - 27.000,00

3.606

2.187

940

6.733

27.000,01 - 31.000,00

3.187

1.558

630

5.375

31.000,01 - 35.362,00

2.604

988

430

4.022

35.362,01 - 43.000,00

2.840

917

381

4.138

43.000,01 - 49.064,00

1.259

398

142

1.799

49.064,01 - 63.000,00

1.197

386

189

1.772

63.000,01 - 77.825,38

406

131

6

543

77.825,39

0

0

0

0

77.825,40-82.403,34

38

16

0

54

82.403,35

17

15

0

32

82.403,36-105.057,36

28

4

0

32

105.057,37

0

0

0

0

105.057,38-110.586,69

2

0

0

2

110.586,70

1

0

0

1

110.586,71 i više

0

0

0

0

27.779

16.902

15.112

59.793

26.497,24 736.066.913,63

22.745,84 384.450.109,90

Ukupno Proseþna penzija Neto sred. za penzije

71

22.944,05 16.634,22 251.376.351,48 1.371.893.375,01

2

REPUBLIýKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE -POLJOPRIVREDNICI-

KORISNICI PENZIJA U MAJU 2011. GODINE

UKUPNO Grupe iznosa penzija

Starosne penzije

Invalidske penzije

Porodiþne penzije

Ukupno

0

1

2

3

4

do 5.000,00

2.668

460

845

3.973

5.000,01-6.000,00

794

110

184

1.088

6.000,01-7.000,00

996

88

22.540

23.624

7.000,01-9.230,00

2.380

406

985

3.771

9.230,01-9.494,99

546

212

50

808

168.623

8.619

9

177.251

9.495,01-9.579,05

668

195

7

870

9.579,06-11.494,85

2.394

1.830

323

4.547

11.494,86-13.410,66

519

520

127

1.166

13.410,67-15.326,47

349

595

62

1.006

15.326,48-21.501,00

1.000

256

201

1.457

21.501,01-35.362,00

897

104

13

1.014

35.362,01-49.064,00

90

11

2

103

49.064,01-77.825,38

6

1

1

8

77.825,39

0

0

0

0

77.825,40-82.403,34

0

0

0

0

82.403,35

0

0

0

0

82.403,36-105.057,36

0

0

0

0

105.057.37

0

0

0

0

105.057,38-110.586,69

0

0

0

0

110.586,70

0

0

0

0

110.586,71 i više

0

0

0

0

181.930

13.407

25.349

220.686

9.495, 00 (20%)

Ukupno Proseþna penzija Neto sred. za penzije

9.519,59 9.950,96 1.731.898.249,29 133.412.470,54

72

9.229,99 6.770,27 171.619.684,60 2.036.930.404,43

ZARADE OD 1970. GODINE Godina

GodiĹĄnja zarada u Republici

1970

13.188

1971

16.164

1972

18.888

1973

21.936

1974

28.524

1975

35.160

1976

40.896

1977

48.696

1978

58.380

1979

69.912

1980

83.604

1981

112.260

1982

143.016

1983

181.932

1984

260.616

1985

454.080

1986

924.528

1987

1.854.228

1988

5.094.636

1989

91.701.372

1990

48.480

1991

101.688

1992

472.668

1994

1.980

1995

4.116

1996

7.896

1997

9.576

1998

12.624

1999

15.132

2000

28.668

2001

70.080

2002

110.496

2003

199.344

2004

246.660

2005

306.168

2006

380.940

2007

464.928

2008 2009 2010

548.088 529.764 569.400

Napomena: od 2003. godine podatak o bruto zaradi

Izvor podataka: RepubliĂžki zavod za statistiku

73

KORISNICI PENZIJA U 2011. GODINI Starosne ZAPOSLENI

Broj

Proseþna penzija

Invalidske

Porodiþne

Broj

Proseþna penzija

UKUPNO

Broj

Proseþna penzija

Broj

Proseþna penzija

% u neto zaradi

Neto zarada

Januar

711.862

25.613

322.110

20.426

313.886

16.377

1.347.858

22.223

65

34.009

Februar

713.982

25.606

321.259

20.424

314.120

16.380

1.349.361

22.224

63

35.538

Mart

715.315

25.594

320.410

20.420

314.383

16.386

1.350.108

22.222

62

35.777

April

715.635

26.990

319.495

21.541

314.217

17.288,75

1.349.347

23.441

60

39.298

Maj

716.420

26.985

318.792

21.540

314.372

17.297

1.349.584

23.442

66

35.362

0

Jun

#DIV/0!

Jul

0

#DIV/0!

Avgust

0

#DIV/0!

Septembar

0

#DIV/0!

Oktobar

0

#DIV/0!

Novembar

0

#DIV/0!

0

#DIV/0!

Decembar

I-XII SAMOSTALNE DELATNOSTI

714.643

26.158

Starosne Proseþna penzija

Broj

320.413

20.870

Invalidske Broj

314.196

16.746

562.188

Porodiþne

Proseþna penzija

Broj

Proseþna penzija

22.710

#DIV/0!

UKUPNO Broj

Proseþna penzija

% u neto zaradi

Neto zarada

Januar

26.980

25.133

16.841

21.607

14.901

15.744

58.722

21.739

64

34.009

Februar

27.178

25.122

16.849

21.599

14.946

15.744

58.973

21.739

61

35.538 35.777

Mart

27.478

25.118

16.866

21.590

14.986

15.753

59.330

21.739

61

April

27.640

26.492

16.877

22.764

15.041

16.607

59.558

22.939

58

39.298

Maj

27.779

26.497

16.902

22.746

15.112

16.634

59.793

22.944

65

35.362

Jun

0

#DIV/0!

Jul

0

#DIV/0!

Avgust

0

#DIV/0!

Septembar

0

#DIV/0!

Oktobar

0

#DIV/0!

Novembar

0

#DIV/0!

Decembar

0

25.672

27.411

POLJOPRIVREDNICI

Broj

Proeþna penzija

Broj

Proeþna penzija

Broj

Proeþna penzija

Broj

Proeþna penzija

% u neto zaradi

Januar

183.727

9.009

13.259

9.418

25.149

6.414

222.135

8.740

26

34.009

Februar

183.298

9.014

13.305

9.425

25.192

6.416

221.795

8.743

25

35.538

Mart

182.973

9.018

13.341

9.427

25.256

6.416

221.570

8.746

24

35.777

April

182.406

9.517

13.374

9.943

25.288

6.769

221.068

9.228

23

39.298

Maj

181.930

9.520

13.407

9.951

25.349

6.770

220.686

9.230

26

35.362

Starosne

16.867

22.061

Invalidske

14.997

16.096

59.275

#DIV/0!

I-XII

22.220 UKUPNO

Porodiþne

0

Jun

#DIV/0!

#DIV/0!

Jul

0

#DIV/0!

Avgust

0

#DIV/0!

Septembar

0

#DIV/0!

Oktobar

0

#DIV/0!

Novembar

0

#DIV/0!

0

Decembar

I-XII

182.867

9.216

13.337

9.633

74

25.247

6.557

221.451

#DIV/0!

8.937

#DIV/0!

Neto zarada

Osnovice

%

Od proseþne zarade

22%

1

35

17.571

3.865,62

2

40

20.082

4.418,04

3

54

27.110

5.964,20

4

65

32.633

7.179,26

5

80

40.163

8.835,86

6

87

43.677

9.608,94

7

115

57.735

12.701,70

8

127

63.759

14.026,98

9

155

77.816

17.119,52

10

200

100.408

22.089,76

11

300

150.612

33.134,64

12

400

200.816

44.179,52

13

500

251.020

55.224,40

48.798

PROSEýNA ZARADA ZA PERIOD I-III 2011

PRIMENJUJE SE OD 1. MAJA 2011.GODINE DO 31.JULA 2011.GODINE Osnovice

%

Od proseþne zarade

22%

1

35

17.079

3.757,38

2

40

19.519

4.294,18

3

54

26.351

5.797,22

4

65

31.719

6.978,18

5

80

39.038

8.588,36

6

87

42.454

9.339,88

7

115

56.118

12.345,96

8

127

61.973

13.634,06

9

155

75.637

16.640,14

10

200

97.596

21.471,12

11

300

146.394

32.206,68

12

400

195.192

42.942,24

13

500

243.990

53.677,80

75

OBJAVLJENO U SLUŽBENOM GLASNIKU BROJ

50.204

PROSEýNA ZARADA ZA PERIODX-XII 2010

PRIMENJUJE SE OD 1. FEBRUARA 2011.GODINE DO 30.APRILA 2011.GODINE

OBJAVLJENO U SLUŽBENOM GLASNIKU BROJ 4/2011

OSNOVICE OSIGURANJA NA KOJE SE OBRAýUNAVA I PLAûA DOPRINOS ZA PIO ZA LICA UKLJUýENA U OBAVEZNO OSIGURANJE

REPUBLIýKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE PROCENTI USKLAĈIVANJA PENZIJA I VREDNOST OPŠTEG BODA (Vlada utvrdila vrednost opšteg boda od 01.04.2003.godine)

Mesec

Procenat usklaÿivanja

Opšti bod (u din.)

April

-5,60%

218,30

Jul

7,69%

235,09

Oktobar

2,97%

242,07

Januar

12,28%

271,80

April

-4,57%

259,38

Jul

5,13%

272,69

Oktobar

5,06%

286,49

Januar

11,64%

319,84

April

-1,71%

314,37

Jul

6,82%

335,81

Oktobar

3,56%

347,76

April

8,34%

376,76

Oktobar

5,83%

398,72

April

3,75%

413,67

Oktobar

7,78%

445,85

Januar

11,06%

495,16

April

6,97%

529,67

Oktobar

14,13%

604,51

2010

Decembar

2,00%

616,60

2011

April

5,50%

650,51

Godina

2003

2004

2005

2006

2007

2008

76

9

@

9

Q

8

Q

Q

Q

Q

Q

R

J

S

Q

J

N

Q

Q

Q

Q

J

J

N

Q

L

L

I

<

R P

S

J

S

L

R

S

M

S I

I

7

P

R

N

F

K

K

I

K

I

K

I

K

I

K

K

I

I

K

F

K

I

K

K

K

I

>

?

N

N

N

N

O

O

O

N

N

O

N

O

O

N

O

N

O

N

N

O

N

O

O

O

9

>

G

G

G

R

R

R

N

R

N

N

F

S

I

I

I

I

I

I

I

I

F

3

P I

I

N

N

I

I

P N

4 0

I

I

I

/

=

.

P

P

P

6

( H

L

H

H

L

H

L

H

L

H

L

H

L

H

J

H

J

H

J

H

H

4

#

P

P

P

(

3

$

-

)

&

'

Q

Q

Q

Q

Q

Q

Q

Q

Q

Q

Q

Q

7

,

9

M

F

M

R

M

S

N

I

I

I

$

;

8

R

P F

M

M

G

P N

F

N

I

G

I

'

5

P

6

þ

L

L

L

K

K

K

I

K

R

N K

K

K

K

K

F

K

K

K

4

&

2

P S

P S

S

P S

S

S

;

P

P S

S

S

8

+

O

P

O

O

O

O

O

O

O

O

O

P

O

P

O

$

ý

5 ;

#

4

R F

R

S

F

L

F

J

G

F

S

L

J

R

R

I

2

R

N

G

S

:

N

I

I

"

6

*

7 P F

F

F

S

N

F

N

2

<

P

P

P

P

P

)

5

L

L

H

L

H

J

H

J

H

J

H

J

H

J

H

J

H

H

H

H

H

I

I

I

N

N

N

(

I

I

I

I

I

I

I

I

I

'

&

%

$

#

Q

Q

Q

Q

N

G

G

Q

Q

Q

Q

Q

Q

Q

R

J

J

N

J

Q

M

F

I

I !

"

9

G

R

L

F

R

N

L

S

N I

I

8

P

7

L

L

N

J K

S

S

L

J

G

K

K

K

S

L

K

K

S

S

L

K

S

R

F

K

K

K

K

K

P S

S

S

6

5

O

P

O

O

O

O

O

O

O

O

O

O

P

P

O

4

R

N

R

N

M

S

S

F

I

I

3

J

J

J

P N

P N

N

N

N

N I

I

I

2

L

L

L

M

M

M

M

M

L

L

M

L

1

L

L

H

H

I

G

H

H

I

I

G

H

G

G

H

I

I

I

L

J

J

R

R

H

G

H

I

G

H

H

H I

I

N

N

H I

N

I

ý

I

L

M

N

G

N

G

F

I

I

þ

J

F

M

S

JP

F

I

I

N

P S

J

G

P G

M

F

I

I

P

P

P

J

M

H

H

M

N

H

H

N

H

N

H

F

H

H

F

R

N

H

H

J

H

F

H

N

F

F

F

F

F

F

F

F

F

F

F

J

J

S

M

G

G I

P

P

P

G

N

M

M

M K

K

I

K

K

I

I

M K

K

K

M

M K

K

I

K

M

M

M

M

J

M

M

H

M

M

M

G

M

K

G I

I

I

G

I

I

I

I

I

I

P M

R

ý

I

J

G

N

L

F

I

L

J F

S

L

J

L

N

S

I

L

N

M

S

G

R

M

S K

K

K

I

I

K

R

K

K

K

G

M I

J

M

M

K

K

M

M

G

J

M

K

K

K

I

J

G

G

G

G

I

I

I

I

I

I

I

J

F

S

J

J

F

M

R

N

S

S

F

þ

I

L

F

S

R

J

N

I

I

P L

I

J

N

F

J

F

N

J

M

J

G

I

P

G

H

F

H

N

H

H

S

R

H

S

H

H

H

L

H

H

H

H

F

R

R

R

F

R

R

RP

RP

R

R P

R P

S

E

V B

V

E

B

E

f

X

f

E

` V B

DB

D

DB

X

X

E

H

\

U

[ E

hU

_

V

E

X

]

d

C C

c

^

\

Z

D

W

B

W

Y

T

A

D

B b

Z

Y

^

e

a

U

B

A

77

A

d

U

g

U

78

Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar

Mesec

40.245 43.353 42.213 45.304 43.183 44.246 45.307 43.597 43.577 44.147 43.895 51.115

Proseþna zarada

84,1 107,7 97,4 107,3 95,3 102,5 102,4 96,2 100,0 101,30 99,4 116,40

Indeks kretanja zarada

102,4 101,3 100,4 101,1 101,6 100,1 99,1 99,9 100,2 99,8 100,8 99,9

Indeks troškova života

28.877 31.121 30.362 32.571 31.086 31.768 32.553 31.338 31.319 31.734 31.576 36.789

Proseþna neto zarada (bez poreza i doprinosa)

21.709 (75,18) 21.708 (69,75) 21.709 (71.50) 21.710 (66,65) 21.714 (69,85) 21.710 (68,34) 21.711 (66,69) 21.708 (69,27) 21.721 (69,35) 21.722 (68,45) 21.724 (68,80) 21.726 (59,06)

ZAPOSLENI

SAMOSTALNE DELATNOSTI 21.259 (73,62) 21.266 (68,33) 21.278 (70.08) 21.282 (65,34) 21.279 (68,45) 21.278 (66,98) 21.271 (65,34) 21.269 (67,87) 21.313 (68,05) 21.323 (67,19) 21.291 (67,43) 21.291 (57,87)

8.129 (28,15) 8.131 (26,13) 8.133 (26,79) 8.135 (24,98) 8.138 (26,18) 8.139 (25,62) 8.140 (25,01) 8.141 (25,98) 8.143 (26,00) 8.144 (25,66) 8.146 (25,80) 8.148 (22,15)

POLjOPRIVREDNICI

PROSEýNA PENZIJA (procenat u proseþnoj neto zaradi)

PROSEýNE ZARADE I PROSEýNE PENZIJE U 2009. GODINI

79

Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar

Mesec

41.651 44.871 46.457 48.525 46.454 47.486 48.394 47.190 48.016 47.822 47.877 54.948

81,5 107,7 103,5 104,5 95,7 102,2 101,9 97,6 101,8 99,6 100,1 114,8

Indeks Proseþna kretanja zarada zarada 100,6 100,2 101,1 100,6 101,3 100,0 99,8 101,7 101,1 101,1 101,7 100,7

Indeks troškova života 29.929 32.336 33.508 34.952 33.463 34.161 34.591 33.955 34.570 34.422 34.444 39.580

Proseþna neto zarada (bez poreza i doprinosa) 21.736 21.745 21.746 21.747 21.754 21.753 21.751 21.749 21.760 21.764 21.769 22.205

72,63 67,25 64,90 62,22 65,01 63,68 62,88 64,05 62,94 63,23 63,20 56,10

ZAPOSLENI

21.299 21.293 21.300 21.298 21.297 21.304 21.305 21.300 21.328 21.316 21.326 21.736

71,17 65,85 63,57 60,93 63,64 62,36 61,59 62,73 61,70 61,93 61,91 54,92

SAMOSTALNE DELATNOSTI

8.151 8.153 8.156 8.158 8.161 8.164 8.167 8.169 8.171 8.175 8.177 8.344

27,23 25,21 24,34 23,34 24,39 23,90 23,61 24,06 23,64 23,75 23,74 21,08

POLJOPRIVREDNICI

PROSEýNA PENZIJA (procenat u proseþnoj neto zaradi)

PROSEýNE ZARADE I PROSEýNE PENZIJE U 2010. GODINI

80

Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar

Mesec

47.382 49.394 49.633 54.532 49.064

86,2 104,2 100,5 109,9 90,0

101,4 101,5 102,6 101,1 100,4

34.009 35.538 35.777 39.298 35.362

Proseþna neto Indeks Indeks Proseþna zarada (bez kretanja potrošaþkih zarada poreza i cena zarada (od 01.01.2011.) doprinosa) 22.223 22.224 22.222 23.441 23.442

65,34 62,54 62,11 59,65 66,29 #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0!

ZAPOSLENI

21.739 21.739 21.750 22.939 22.944

63,92 61,17 60,79 58,37 64,88 #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0!

SAMOSTALNE DELATNOSTI

8.740 8.743 8.746 9.228 9.230

25,70 24,60 24,45 23,48 26,10 #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0! #DIV/0!

POLJOPRIVREDNICI

PROSEýNA PENZIJA (procenat u proseþnoj neto zaradi)

PROSEýNE ZARADE I PROSEýNE PENZIJE U 2011. GODINI

REPUBLIýKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE

ZAKONSKI IZNOSI OD APRILA 2011. GODINE: ZA KATEGORIJE ZAPOSLENIH I SAMOSTALNIH DELATNOSTI

PRAVA IZ ZAKONA

5,5 650,51

PROCENAT USKLAĈIVANJA: OPŠTI BOD:

Najviša penzija od 1.januara 2011.

42,5 godina staža 40 godina staža

105.057,37 98.877,52

Najviša penzija (za zateþene korisnike) od 1.aprila 2003

42,5 godina staža

110.586,70

40 godina staža

104.081,60

Za zateþene korisnike

Najviši penzijski osnov 90%(sam.del.)

85%

91.559,28 82.403,35 77.825,39

NAJNIŽI IZNOS PENZIJE

OD 1.JANUARA 2006.GOD.: 25% proseþne zarade iz prethodne godine (25.514*25%=6.378,50)

12.077,44

Od 1.I 2002.godine: 20% pros.zarade u prethodnoj godini 9.022,57 Po starom Zakonu (prema stažu) Najniži Usklaÿen osnov 24.095,25 iznos 60% 70% 80%

14.457,15 16.866,67 19.276,20

Usklaÿen limit za visinu novþane naknade za zateþene korisniike (þl.224 Zakona)

TELESNO OŠTEûENJE (povreda na radu i profesionalno oboljenje)

6.023,65

TELESNO OŠTEûENJE (bolest i ostale povrede za zateþene korisnike)

2.174,88

Pojaþana briga i nadzor

8.674,29

II grupa 50%

7.228,57

I grupa 60%

8.674,29

II grupa 40%

5.782,86

Centralna Srbija i K. I Metohija

4.321,24

Vojvodina

6.431,31

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30%

6.023,65 5.421,28 4.818,92 4.216,55 3.614,19 3.011,82 2.409,46 1.807,09

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30%

2.174,88 1.957,39 1.739,90 1.522,42 1.304,93 1.087,44 869,95 652,46

Rešenje o usklaÿivanju penzija, vrednosti opšteg boda i novþanih naknada od aprila 2011. godina (01 broj 181-2735/11)

Osnov naknade: 14.457,15*40%=5.782,86 II grupa 70% Pre 1983.

II grupa 60%

I grupa 50%

2.891,43 2.024,00

I grupa 60%

3.469,72

II grupa 40%

2.313,14

Direktor sektora za finansije Ivan Mimiü s.r.

81

4.048,00

II grupa 35%

Posle 1983.

INVALIDNA DECA

Za zateþene korisnike

14.457,15

14.457,15

I grupa 100%

POMOû I NEGA Iznos naknade:

19.756,99

Za zateþene korisnike (Samost. delatnosti)

penzije (za zateþene korisnike)

ZAKONSKI IZNOSI OD APRILA 2011. GODINE: ZA KATEGORIJU OSIGURANIKA POLJOPRIVREDNIKA PRAVA IZ PROCENAT USKLAĈIVANJA: 5,5 OPŠTI BOD: 650,51 ZAKONA Najviša penzija od 1.januara 2011.

42,5 godina staža 40 godina staža

105.057,37 98.877,52

Najviša penzija (za zateþene korisnike) od 1.aprila 2003

42,5 godina staža

110.586,70

40 godina staža

104.081,60

Za zateþene korisnike

Najviši penz. osnov 90% 85%

91.559,28 82.403,35 77.825,39

NAJNIŽI IZNOS PENZIJE

OD 1.JANUARA 2002.GOD.: 20% proseþne zarade iz prethodne godine

9.495,00

Po starom Zakonu (prema stažu): Usklaÿen osnov 19.158,09 50% 9.579,05 60% 11.494,85 70% 13.410,66 80% 15.326,47

Najniži iznos penzije (za zateþene korisnike)

Osnov naknade za zateþene korisnike: 14.457,15*40%=5.782,86

INVALIDNA DECA

TELESNO OŠTEûENJE (povreda na radu i profesionalno oboljenje)

6.023,65

TELESNO OŠTEûENJE (bolest i ostale povrede za zateþene korisnike)

2.174,88

14.457,15

I grupa 100% Za zateþene korisnike

POMOû I NEGA

4.048,00

II grupa 70%

Pre 1983.

Posle 1983.

I grupa 50%

2.891,43

II grupa 35%

2.024,00

I grupa 60%

3.469,72

II grupa 40%

2.313,14

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30%

6.023,65 5.421,28 4.818,92 4.216,55 3.614,19 3.011,82 2.409,46 1.807,09

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30%

2.174,88 1.957,39 1.739,90 1.522,42 1.304,93 1.087,44 869,95 652,46

Rešenje o usklaÿivanju penzija, vrednosti opšteg boda i novþanih naknada od aprila 2011. godina (01 broj 181-2735/11)

Direktor sektora za finansije Ivan Mimiü s.r.

82

M& A)2#36*@*& _"-%(+',0& +%& +(%/0)5& IG=NI=JNGG=& $,4*/)& 3",0& ',"*+/*'%& 2)/.*0%& *./,+*&G=JNX=XNQ;&(%',&4%&/%&0)4/,$&2)/.*,/)"%;&"%þ#/%0#ü*&#'#2%/&3",0&.%2,+6)/*7&,4& G=PLH=QNH&#&*+(,5&2)"*,4#&4,6%.*&G;JJ&"%4/*'%=& & 8",+0)þ/%& 2)/.*0%& .%& *+(*& 2)"*,4& "%þ#/%0#ü*& +-)& -"+()& 2)/.*0%& ',0)& +#& 4,+(%& "%.6*þ*()&*./,+*&J=IOO&'#/%&*6*&LNN&FR;& & M4*,& 2",+0)þ/)& 50)+)þ/)& 2)/.*0)& .%& +-)#'#2%/& 3",0& ',"*+/*'%& 2)/.*0%& #& 2",+0)þ/,0&/)(,&26%(*&,4&O=JPJ&'#/%&*6*&G=IGN&FR&*./,+*&POb&,4/,+/,&&J=IOO&*6*&LNN& FR=& & 8")5%& 4"?%-/,5& 2","%þ#/#& #& A)2#36*@*& _"-%(+',0& .%& *+26%(#& +-*7& 2)/.*0%& #& JNGG=&$,4*/*&2,(")3/,&0)&IO;G&5*6*0%"4*&'#/%&*6*&Q&56*0%"4*&*&XXO&5*6*,/%&5%"%'%;&,4& þ)$%&ü)&+)&#&-*4#&4,2"*/,+%&.%&89:&2"*'#2*(&GH;I&5*6*0%"4)&'#/%&*6*&P&5*6*0%"4)&*&QJO& 5*6,/%& 5%"%'%;& %& ,+(%(%'& ',0*& ü)& /)4,+(%0%(*& #& *./,+#& ,4& GO;X& 5*6*0%"4*& '#/%& *6*& I& 5*6*0%"4)& *& HJO& 5*6*,/%& 5%"%'%& 3*(*& /%4,'/%ÿ)/,& *.& 2","%þ#/%& 1(,& *./,+*& POb& ,4& #'#2/,$&*./,+%&2,("3/*7&+")4+(%-%&.%&*+26%(#&+-*7&2)/.*0%&#&JNGG=&$,4*/*;&%&,+(%(%'&,4& OOb& #& -*4#& 2"*'#260)/*7& +")4+(%-%& 4,2"*/,+%& .%& 89:=9.& ,-,$%& 2",*.*6%.*& 4%& ü)& +-*& 2)/.*,/)"*&#&A)2#36*@*&_"-%(+',0&#&JNGG=&$,4*/*&3*(*&+#3-)/@*,/*+%/*&,4&+("%/)&4"?)-)& #&#'#2/,5&*./,+#&,4&I;HJO&5*6*0%"4*&FR&*6*&2,&+-%',5&2)/.*,/)"#&',0*& ü)&4,3*(*&#& 2",+0)'#&2,&I=JQN&FR&$,4*1/0)&*6*&50)+þ/,&2,&JXN&FR=& Prilozi: podaci za Republiku Hrvatsku

& & & & & & & & & & & & &

83

PRIHODI REDOVNI PRIHODI porezi

60.996.547.488

porez na dohodak porez na dobit porez na imoviu porez na robu i usluge pore doprinosi

1.056.739.245 5.685.161.602 504.133.992 52.068.826.723 1.681.685.926 39.316.927.042

za zdravstveno osiguranje za mirovinsko osiguranje

ostali prihodi daro od imovine upravne i admin.pristojbe, prist.po posebnim prop. i naknade od prodaje proizvoda, roba i usluga i prih. od donacija kazne, upravne mjere i ostali prihodi

UKUPNO IZVANREDNI PRIH. od prodaje nefinancijske imovine

!

"

#

$

%

&

#

18.099.794.215 19.358.792.181 1.858.340.646 6.760.741.657 1.254.531.556 1.415.080.371 3.471.684.084 83.714.026 535.731.620 107.074.216.187 351.270.025

107.425.486.212

RASHODI I IZDACI RASHODI

120.235.859.447

Izdaci za nabavku nefinancijske imovine

2.075.437.624

B. RASHODI I IZDACI

122.311.297.071

C. RAZLIKA PRIHODA I RASHODA -

'

(

)

*

+

*

,

-

.

/

-

0

-

1

2

3

4

1

5

-14.885.810.859

-B)

D. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA (glavnice) E. UKUPNI RASHO

6

7

8

134.052.390.115

9

:

;

<

3

@

3

/

4

9

0

-

1

A

/

0

B

0

.

*

=

C

>

1

?

4

>

0

C

;

2

1

4

1

A

-

(

'

A

,

C

1

ukupno planirani rashodi i izdaci (E) $

#

D

E

F

F

G

G

11.741.093.044

H

!

"

#

I

"

7

D

8

J

107.425.486.212 2.152.000.000 109.577.486.212 134.052.390.115 -24.474.903.903

L

K

od naplata danih kredita drugim razinama vlasti

84

7

8

8

6

1.080.984.774 20.600.000.000 2.793.919.129

UKUPNO PLANIRANI RASHODI I IZDACI u 2011.g. - po korisnicima 10 13 15 17 18 20 22 23 24 25 27 30 40 46 48 50 55 60 62 65 75 80 90 95 100 106 110 120 121 122 123 160 185 196 225 230 235 240 241 242 260

Hrvatski sabor Ured predsjednika RH p Ured predsjednika RH Ustavni sud RH :

8

8

332.521.000 1.360.000 55.452.000 59.278.461 20.404.685 216.407.052 20.232.567 19.159.000 28.260.000 23.940.930.159 366.459.000 4.969.836.217 4.672.552.996 4.024.299.900 558.444.000 38.772.158.781 953.564.151 4.617.672.152 1.885.420.132 6.535.821.304 629.183.180 11.735.350.146 239.552.000 396.113.610 25.608.831.978 62.730.000 2.751.710.543 9.540.018 5.785.000 3.022.051 3.380.748 270.460.933 52.772.000 8.862.000 151.820.340 664.576 5.494.000 22.351.000 19.999.900 13.372.000 11.160.535

Vlada RH

8

N

M

"

"

"

" razvojnu strateg i koordinaciju fondova

O

O

O

Min. financija RH sigurnosnoMin. obrane Min. unutarnjih poslova

Q

8

O

P

Min. vanjskih poslova i evropskih integracija Min. g Min. kulture Min. poljoprivrede, ribarstva i rurarnog razvoja

Q

P

Min. mora prometa i infrastrukture

Q

P

P

Min. turizma Min. uprave Min. zdravstva i socijalne skrbi HAZU Min. lja Pravobranitelj za djecu Pravobranitelj za ravnopravnost spolova Pravobranitelj za osobe s invaliditetom

R

7

8

7

8

Dr 8

7

8

S

Komisija za odnose s vjerskim zajednicams Hrv. Informacijsko-dokumentacijsko-referalna agencija

R

6

T

Zavod za sigurnost informacijskih sustava :

6

UKUPNO

134.052.390.115

Napomena: u Ministarstvu gospodarstva planirani su izdaci za mirovine i mirovinska primanja u iznosu 35.221.787.645 kn.

U

V

W

X

W

Y

Z

[

\

Y

Z

]

U

^

W

X

[

X

_

W

`

[

a

b

[

X

W

\

[

X

c

`

d

e

f

g

h

f

h

c

p

\

g

i

j

k

g

e

e

l

m

X

n

[

v

[

Y

a

\

[

]

[

c

w

\

x

g

a

\

c

\

[

r

U

X

U

n

[

y

t

e

e

g

o

g

x

[

X

[

`

d

U

z

[

{

c

a

c

]

\

[

Z

`

[

]

X

c

o

p

U

o

[

q

c

p

r

d

o

[

Y

U

m

[

s

[

Z

d

f

q

h

s

b

\

p

g

W

b

W

j

t

q

f

h

u

ru RH u srijedu 17.11. a izglasan je u utorak 23.11.2010.g.

85

15. studeni 2010.

Vlada: proračun za 2011. s rashodima od 122,3 milijarde kuna ZAGREB, 15. studenog 2010.(Hina) - Hrvatska Vlada danas je Saboru uputila prijedlog proračuna za 2011. godinu kojom predviđa prihode u iznosu od 107,4 milijardi kuna, a rashode u iznosu od 122,3 milijarde kuna.

Tako bi manjak u proračunu iznosio 14,8 milijardi kuna, odnosno deficit središnje države bio bi 4,3 posto BDP-a.

Uz predloženi proračun i projekcije proračuna za 2012. i 2013. godinu, Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i prijedlog zakona o privremenom neusklađivanju mirovina u 2011.

"Proračun za 2011., uz prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji ćemo predložiti do kraja ovog tjedna, jest početak konsolidacije javnih financija u postkriznom razdoblju", istaknula je premijerka Jadranka Kosor.

Ističe da je politika Vlade u 2011. smanjenje udjela državnih izdataka u BDP-u, da neće biti novih poreznih opterećenja, da će se zadržati zaštita najugroženijih skupina, da neće biti dodatnog smanjenja plaća i mirovina "Proračunom poručujemo hrvatskim građanima da će dobiti plaće, mirovine, socijalnu pomoć, a Hrvatska će uredno servisirati svoje obveze", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.

Time je odgovorio i "dežurnim katastrofičarima koji su si uzeli za pravo da plaše hrvatske građane" te im poručio "neka plaše svoje stranačke kolege, a građane ostave na miru".

Pitajući što bi se dogodilo da se, "po željama nekih s figom u džepu", išlo u smanjivanje plaća i mirovina, Šuker je kazao da bi time bilo pogođeno 1,8 milijuna građana.

Proračun za iduću godinu rađen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,5 posto, a taj bi rast, kaže premijerka, mogao biti i veći s obzirom i na nedavno predstavljene velike investicijske projekte.

Proračunom za 2011. godinu se, u zamrznutim rashodima, osiguravaju dvije milijarde kuna vezano za proces pridruživanja, za kamate 1,1 milijarda kuna više, osiguravaju se sredstva za vojnu opremu, sredstva za mirovine povećavaju se za 163 milijuna kuna, osiguravaju sredstva za porodiljne naknade, sredstava za parlamentarne izbore, referendum o pristupu EU, popis stanovništva, naglasila je premijerka.

"To pokazuje da su učinjeni veliki napori na racionalizaciji i uštede svagdje gdje se može i na svemu bez čega se može preživjeti", rekla je.

Kosor je pozvala lokalne vlasti da idu Vladinim tragom, napominjući kako ima i dalje onih koji ne reagiraju na krizu ili reagiraju s odmakom od dvije godine.

"Proračun za 2011. je društveni izazov, podrazumijeva usku koordinaciju monetarne i fiskalne politike. Proračunom, uz zakon o fiskalnoj odgovornosti, započinjemo proces smanjenja troškova javnog sektora i time jačanja konkurentnosti gospodarstva", kazala je Kosor.

86

Osvrćući se na problem deficita u iznosu od 14 milijardi kuna, Šuker je izdvojio najveći strukturni problem - mirovinske doprinose.

Procjena je da će u 2011. nedostajati 15,7 milijardi kuna za isplatu u odnosu na prikupljene doprinose, a što se nadoknađuje iz proračuna. U idućoj će se godini od mirovinskih doprinosa prikupiti 19,3 milijarde kuna, a za isplatu treba 35,1 milijarda kuna, rekao je Šuker.

Napominje i kako će se za godinu ili dvije morati povećati i stopa izdvajanja za drugi stup mirovinskog, a to će opet značiti manje za prvi stup.

Za iduću godinu Vlada predlaže da ne bude usklađenja mirovina (dva puta godišnje s rastom plaća i potrošačkih cijena). Predloženim bi zakonom o privremenom neusklađivanju mirovina u 2011. bile obuhvaćene sve mirovine ostvarene na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju i posebnih propisa o mirovinskom osiguranju, koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.

Vlada je Saboru uputila i prateći zakon o izvršenju proračuna kojim uz ostalo predviđa ukupno zaduženje države od 23,2 milijarde kuna, od čega se 9,9 milijardi odnosi na otplatu starih dugova.

U raspravi o predloženom proračunu, potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac naglasio je kako se proračunom stvaraju pretpostavke za bitno drukčiji odnos vlasti prema javnom novcu.

Ministar obrane Branko Vukelić naglasio je kako su u proračunu osigurana sredstva za normalno funkcioniranje Oružanih snaga demantirajući tako napise da je zbog nedostatka sredstava ono dovedeno u pitanje.

Ministar Popijač kazao je da se nastavljaju svi programi potpore poduzetnika, potpore izvoznika, a po prvi su put osigurana i sredstva za fond gospodarske suradnje.

Poticaji za poljoprivredu ostaju na razini ovogodišnjih, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

87

godina IX., broj 1/2011.

Statistiþke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje BROJ KORISNIKA MIROVINA I PROSJEýNA MIROVINA za o!ujak 2011. (isplata u travnju 2011.)

I. KORISNICI MIROVINA PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU Tablica 9.

Vrsta mirovine

Broj korisnika mirovina

0

1

Starosna Invalidska Obiteljska UKUPNO

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 2

624416 255358 239631 1119405

2.374,31 1.925,13 1.848,02 2.159,18

II. HRVATSKA VOJSKA - prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slu!benika i ovla"tenih slu!benih osoba (DVO, PS i OSO) Tablica 9a.

Vrsta mirovine

Broj korisnika mirovina

0

1

Starosna Invalidska Obiteljska UKUPNO

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 2

2127 8746 570 11443

4.634,73 3.104,07 3.519,52 3.409,28

III. HRVATSKI BRANITELJI IZ DOMOVINSKOG RATA I ýLANOVI NJIHOVIH OBITELJI (prema ZOPHBDR) Tablica 9b.

Vrsta mirovine

Broj korisnika mirovina

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez

0

1

2

Najni!a mirovina (þl.31. st.3.

ZOPHBDR/2005.)

Invalidska Obiteljska UKUPNO

330 57556 12173 70059

2.136,60 4.926,26 7.017,98 5.277,41

IV. Korisnici mirovina ostvarenih prema Ugovoru izmeÿu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruþju prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a i þlanova njihovih obitelji Tablica 9c.

Invalidska Obiteljska UKUPNO

Vrsta mirovine

Broj korisnika mirovina

0

1

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 2

6358 443 6801

2.680,79 3.423,04 2.729,14

SVEUKUPNO (9+9a+9b+9c) 1207708 2.355,13 Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez prema Zakonu o porezu na dohodak (NN, br. 177/04) osim obiteljskih mirovina prema þlanku 9. stavku 1. toþki 7. i þlanku 53. stavku 2. Zakona.

Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je: 1:1,22 Od 1. srpnja 2010. primjena Zakona o smanjenju mirovina odreÿenih, ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (NN, br. 71/10.).

Udio prosjeþne mjeseþne mirovine (prema ZOMO) u prosjeþnoj, posljednjoj objavljenoj, mjeseþnoj neto plaüi u Republici Hrvatskoj ( za veljaþu 2011. - 5.242 kn) iznosi 41,19 %, a prosjeþna mjeseþna mirovina sveukupnog broja korisnika u prosjeþnoj neto plaüi iznosi 44,93 %.

88

godina IX., broj 1/2011.

Statistiþke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

KORISNICI MIROVINA PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU, VRSTAMA, SPOLU, PROSJEýNOJ MIROVINI I PROSJEýNOM STA!U Stanje: 31. o#ujka 2011.

Tablica 19.

Ukupno Vrsta mirovine 0

Starosna Prijevremena starosna Ukupno Invalidska Obiteljska SVEUKUPNO

Broj korisnika

Prosjeþan sta#

1

2

514190 31 08 17 110226 34 11 25 624416 255358 239631 1119405

Mu!karci

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 3

32 03 13 23 05 27 27 04 17 29 03 03

Broj korisnika

Prosjeþan sta#

4

5

"ene Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 6

Broj korisnika

Prosjeþan sta#

7

8

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 9

2.398,16 2.263,06

247458 34 04 28 56431 37 05 26

2.665,13 2.449,37

266732 29 02 24 53795 32 04 03

2.150,48 2.067,61

2.374,31 1.925,13 1.848,02 2.159,18

303889 159469 19394 482752

2.625,07 2.005,02 1.653,83 2.381,23

320527 95889 220237 636653

2.136,58 1.792,28 1.865,12 1.990,82

34 11 29 24 07 08 22 05 04 31 01 11

29 09 04 21 08 23 27 09 27 27 00 17

KORISNICI MIROVINA PREMA VRSTAMA, SPOLU, PROSJEýNOJ MIROVINI I PROSJEýNOM STA!U PREMA ZAKONU O PRAVIMA DVO, PS i OSO Tablica 19a.

Stanje: 31. o#ujka 2011.

Mu!karci

Ukupno Vrsta mirovine 0

Starosna Invalidska Obiteljska UKUPNO

Broj korisnika 1

2127 8746 570 11443

Prosjeþan sta# 2

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 3

37 03 06 27 04 02 25 07 26 29 01 05

4.634,73 3.104,07 3.519,52 3.409,28

Broj korisnika 4

Prosjeþan sta# 5

2025 8218 106 10349

37 05 13 27 04 07 21 00 21 29 03 05

"ene Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 6

4.677,29 3.124,44 3.302,06 3.430,11

Broj korisnika

Prosjeþan sta#

7

102 528 464 1094

8

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 9

33 07 18 27 01 21 26 08 13 27 06 23

3.789,76 2.787,01 3.569,19 3.212,25

KORISNICI MIROVINA PREMA VRSTAMA, SPOLU,PROSJEýNOJ MIROVINI I PROSJEýNOM STA!U PREMA ZOPHBDR Tablica 19b.

Stanje: 31. o#ujka 2011.

Mu!karci

Ukupno Vrsta mirovine 0

Najni#a mirovina (þl.31. st.3. ZOPHBDR/2005.)

Invalidska Obiteljska UKUPNO

Broj korisnika

Prosjeþan sta#

1

2

330 57556 12173 70059

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 3

05 03 07 20 05 09 08 01 10 18 02 20

2.316,60 4.926,26 7.017,98 5.277,41

Broj korisnika

Prosjeþan sta#

4

5

267 56459 1716 58442

05 03 20 20 05 08 05 06 23 19 11 08

"ene Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 6

2.318,44 4.934,96 7.240,71 4.990,71

Prosjeþna mirovina

Broj korisnika 7

63 1097 10457 11617

Prosjeþan umanjena za porez i prirez sta# 8

05 01 11 20 07 02 08 06 13 09 07 26

9

2.308,81 4.478,62 6.981,43 6.719,75

KORISNICI MIROVINA PREMA VRSTAMA, SPOLU, PROSJEýNOJ MIROVINI I PROSJEýNOM STA!U OSTVARENOM PREMA UGOVORU IZMEĈU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O SURADNJI NA PODRUýJU PRAVA STRADALNIKA RATA U BOSNI I HERCEGOVINI KOJI SU BILI PRIPADNICI HRVATSKOG VIJEûA OBRANE I ýLANOVA NJIHOVIH OBITELJI (HVO) Stanje: 31. o#ujka 2011.

Tablica 19c.

Ukupno Vrsta mirovine 0

Broj korisnika

Prosjeþan sta#

1

2

Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 3

Mu!karci Broj korisnika

Prosjeþan sta#

4

5

"ene Prosjeþna mirovina umanjena za porez i prirez 6

Prosjeþna mirovina

Broj korisnika 7

Prosjeþan umanjena za porez i prirez sta# 8

Invalidska 6358 08 05 17 2.680,79 6284 08 05 18 2.685,31 74 07 09 09 Obiteljska 443 11 02 12 3.423,04 82 04 04 12 3.657,67 361 12 00 01 UKUPNO 6801 08 06 15 2.729,14 6366 08 05 14 2.697,84 435 11 04 14 Napomena: Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a sta# na korisnika od kojeg je odreÿeno pravo na mirovinu.

89

9

2.296,28 3.369,75 3.187,13

Statistiþke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

godina IX., broj 1/2011.

Rjeþnik kratica koje se koriste u "Statistiþkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje"

ZOMO !

ZOMIO !

Zakon o mirovinskom osiguranju ('Narodne novine', broj 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04.,177/04., 92/05., 79/07., 35/08. i 121/10.)

- proþi!üeni tekst 'Narodne novine', broj 130/10.

Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (primjenjivao se do 31. prosinca 1998., 'Narodne novine', broj 26/83., 5/86., 42/87., 34/89., 57/89., 40/91., 26/93., 96/93. i 44/94.)

ZOMIOVO !

Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (primjenjivao se do 1. sijeþnja 1999., 'Narodne novine', broj 53/91., 73/91., 18/92., 71/92., 26/93. i 96/93.)

ZAKON O PRAVIMA DVO, PS i OSO !

Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slu"benika i ovla!tenih slu"benih osoba ('Narodne novine', broj 128/99., 129/00., 16/01., 22/02. i 41/08.)

ZOPHBDR !

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i þlanova njihovih obitelji ('Narodne novine', broj 174/04., 92/05., 107/07., 65/09. i 137/09.)

ZODM !

Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ('Narodne novine', broj 79/07.)

HVO !

Zakon o potvrÿivanju Ugovora izmeÿu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruþju prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeüa obrane i þlanova njihovih obitelji ('Narodne novine'Meÿunarodni ugovori broj 2/06.)

AVM !

Aktualna vrijednost mirovine - utvrÿena vrijednost mirovine za jedan osobni bod, radi odreÿivanja mirovine i usklaÿivanja mirovine i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja, od 1. srpnja 2009. iznosi 58,37 kn.

AVNM !

Svota najni"e mirovine za jednu godinu mirovinskog sta"a. Od 1. srpnja 2009. najni"a mirovina iznosi 56,59 kn za jednu godinu mirovinskog sta"a.

NKD 2007. !

Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. # NKD 2007. ('Narodne novine', broj 58/07. i 72/07.)

49

90

U Srbiji će te subvencije od strane drževe u 2011. godini za svakog penzionera iznositi 2.822 KM na godišnjem nivou ili mjesečno po 235 KM. Što se tiče materijalnog položaja penzionera u R. Srpskoj, on je zaista bijedan, i sve Vlade još od donošenja prvog zakona o PIO iz 1993. godine, kao i zakona iz 2000. godine uporno i bez imalo ljudske pažnje i stida prema ovoj populaciji primjenjuje najrigoroznije mjere pljačkajući penzionere na više načina kako je već opisano u naprijed priloženom pismu.Bez namjere da se ponavlja ono što je već rečeno, potrebno je samo reći to da Vlada i novim zakonom o PIO koji je kao nacrt već usvojen u Narodnoj skupštini i dalje nastavlja već utabanim stazama koje praktično samo betonira.

Jer, kako nedavno u jednoj televizijskoj emisiji RTRS-a »u Presingu« reče prisutna gospođa Milena Majstorović kao predstavnik Vlade da ovaj zakon nema alternativu, ali je očito da taj i takav zakon nema alternativu samo kada je u pitanju Vlada, jer ga ona zasigurno kao takvog »gura« iz jednog jedinog razloga, a to je da se zaborave sve one nezakonite i neustavne zakonske odredbe kao i odluke Upravnog odbora Fonda, koje ni sudovi pored najbolje volje, ne mogu više da brane.

I baš na osnovu tih i takvih nezakonitih odluka UO Fonda o valorizaciji plata, Vlada ponovo na njima temelji vrijednost opšteg boda od 9,24 KM i svako ko bi se upustio u poređenje visine onako nezakonito utvrđenih koeficijenata i novog načina obračuna sada u vidu ličnog boda, ustanoviće da se radi o istoj otimačini i smanjenju penzijskog osnova kao i penzije više nego za 50%.

Uostalom, kao prilog ovoj tvrdnji, treba imati u vidu podatak da je Vlada Srbije utvrdila vrijednost opšteg boda za april 2011. godine u iznosu od 650,51 dinar ili 13 KM na penzije koje su veće od penzija u Republici Srpskoj za 40%, dok su prosječne neto plate u Srbiji u odnosu na iste u R. Srapskoj niže za 15%.Ako se tome doda da prosječne penzije u Srbiji u odnosu na prosječne plate iznose 66%, a u R. Srpskoj svega 39,3% (koje su utvrđene na bazi unapred prepolovljenim koeficijentima valorizacije plata), onda je potpuno jasno gdje se penzioneri u R. Srpskoj nalaze već punih 18 godina.

Po tim i takvim aršinima koje Vlada određuje penzionerima treba istaći da će svaki penzioner u R. Srpskoj biti subvencionisan od strane Budžeta samo po 68 KM mjesečno za razliku od penzionera u okruženju koji imaju četverostruko veće subvencije. Što se tiče stanja u R. Hrvatskoj treba istaći da je aktuelna vrijednost mirovine – utvrđena vrijednosz mirovine, za jedan osobni bod, radi određivanja i usklađivanja mirovine i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja od 01.07.2009. godine iznosi 58,37 kuna ili preračunato 14,5 KM i to na mirovine utvrđene po ranijim propisima, kao stečeno pravo.

Da je Vlada RS koliko – toliko objektivna prema penzionerima u R. Srpskoj onda bi vrijednost boda trebala da iznosi dvostruko više od predloženog u zakonu, ali je Vlada svjesna da bi u tom slučaju budžet Republike Srpske, opštinski budžeti, kase javnih preduzeća i džepovi privatnih poslodavaca ostali olakšani najmanje za 200 miliona KM koji Vlada opljačka od penzionera za jednu kalendarsku godinu samo

91

zbog smanjene stope doprinosa za PIO što datira još od 2001. godine. a koja je do tada iznosila 31,654% na 24%, dok u Federaciji BiH ta ista stopa doprinosa iznosi 33,334 %.Zbog toga je najniža penzija u Federaciji BiH od 310 KM dvostruko viša od najniže u Republici Srpskoj koja iznosi 160 KM. Treba uzgred napomenuti da se vrijednost opšteg boda ne utvrđuje Zakonom kao što predlaže Vlada u novom zakonu, nego Vladinim odlukama koje bi trebalo mijenjati svaka tri mjeseca.

Da bi do kraja smanjila svoje zakonske obaveze prema Fondu PIO i penzionerima, Vlada je u članu 153. Zakona (radni materijal) izgubila iz vida da ima zakonsku obavezu da trajno obezbjedi sredstva po osnovu obaveza nastalih ostvarivanjem prava pod povoljnijim uslovima u odnosu na obim prava ostalih osiguranika navedenih u odredbi člana 141 Zakona o PIO (``Službeni list SR BiH`` broj 38/90), koje su prestale da važe ovom odredbom a odnose se na sledeće kategorije osiguranika, a koja su u cijelosti priznata ovim kategorijama osiguranika u Federaciji BiH i drugim Republikama u okruženju.

U pomenute četiri kategorije osiguranika navedenih u članu 141. Zakona o PIO BiH spadaju bivši osiguranici koji su obavljali poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova, zatim na poslovima prema Zakonu o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, Zakona o opštenarodnoj odbrani i na kraju radnici koji su ostvarili pravo na penziju prema članu 327. i 328. Zakona o državnoj upravi.Za ovu kategoriju osiguranika razliku penzije koja ne pada na teret Fonda, obezbjeđuje se u opštinskim budžetima zavisno od toga u kojo je opštini koji osiguranik bio zaposlen.

Očito je da i sadašnja Vlada kao i ranije Vlade i njen aktuelni premijer Džombić nisu se zadovoljili dosadašnjim učinkom na štetu penzinera, pa se i dalje poigravaju sa sredstvima koja pripadaju Fondu i penzionerima, kao da im je to nekakva privatna prćija, pa na zasjedanju Narodne skupštine RS, kada je usvajan Budžet za 2011. godinu, gospodin Džombić predloži, da se kako on reče, privredno ugroženim subjektima iz oblasti industrije tekstila, proizvodnje kože i obuće, a koji prema podacima Zavoda za statistiku zapošljavju između 9 i 10 hiljada radnika, smanji osnovica za obračun poreza i doprinosa na 25% od prosječne bruto plate, koja ovako umanjena iznosi 305 KM, obećavajući pri tom da će Vlada namiriti ta sredstva subjektima kojima pripadaju pa tako ošteti i penzionere i zdravstvene radnike, a Bogami i te zaposlene, jer će i oni biti oštećeni za manje uplaćeni doprinos od strane poslodavca, prilikom ostvarivanja prava na penziju, a sva ta sredstva ostaće u džepovima tih privatnih poslodavaca, koji su navodno više ugroženi od penzionera.

Osim toga, gospodin Džombić da bi pokrpao još jednu u nizu rupa i utješio borce i gospodina Ćurguza, ponovo se okomi na penzionere pa ionako mizerni iznos od 200 miliona maraka predviđene kao subvencije iz budžeta smanji na 188 miliona KM, i tako nakon svega toga nedavno tako cinično izjavi da će Vlada dati Fondu garanciju da se može zadužiti kod banaka u vidu kredita za puko preživljavanje od jednog do drugog mjedseca što će penzioneri morati da vrate i to sa kamatom, a Vlada se uveliko razbacuje sa penzionerskim parama na razne načine, pa i prije nego što dospiju na račun Fonda.

92

& >"6,&þ)+(,&+)&5,?)&þ#(*&'%',&0)&<,/4&#&4#3*,.*&.%&/)'%'-*7&GLN&5*6*,/%&FR;& %2)/.*,/)"*& /)& ./%0#& 4%& 3*& (%0& 5%/0%'& 3*,& '#4& *& '%5,& -)ü*& 4%& 0)& <,/4& 89:& 4,/,+*,& E%',/*(%&"0)1)/0%&,&+(-%"/*5&*./,+*5%&2)/.*0%&*&4%&/*0)&',"*+(*,&,/%',&/).%',/*(,&/*?)& #(-"ÿ)/)& ',C*@*0)/()& -%6,"*.%@*0)& 26%(%& /%& ,+/,-#& ,46#'%& M:& <,/4%& .3,$& ',0*7& 2)/.*,/)"*& 5,"%0#& 2,4& 7*(/,& 2")4& M+(%-/*5& +#4,5& AB& ("%?)& ,@0)/#& #+(%-/,+(*& *& .%',/*(,+(*& 2"-)& (%'-)& ,46#')& ,4& NH=NO=JNNJ=& $,4*/)& *& +-)& 4,& 2,+6)4/0)& #& ,-,0& $,4*/*=U,& 0)& 0)4*/*& /%þ*/& 4%& >6%4%& *& $,+2,4*/& Ĉ,'*ü& ,4#+(%/#& ,4& 2"*0)46,$%& ,/%',& /*+')&-"*0)4/,+(*&,21()$&3,4%&,4&H;JP&FR&',0%&3*&5,"%6%&*./,+*(*&4-,+("#',&-*1)=& & & !"#$,&.%&1(%&+)&2)/.*,/)"*&5,"%0#&*.3,"*(*&(,&0)&4%&*5%0#&-*1)&2")4+(%-/*'%&#& M:& <,/4%;& $40)& $,+2,4*/& Ĉ,'*ü& #.*5%& +)3*& .%& 2"%-,& 4%& ,4& #'#2/,& +)4%5& þ6%/,-%& (,$%&,43,"%&predlaže þetiri;&%&1(,&0)&0,1&$,");&$,+2,4*/&Ĉ,'*ü&"%4*&,þ*()&2,76)2)&4%& 1(,& -*1)& -6%+(*& +',/@)/("*1)& #& +-,0*5& "#'%5%;& %& ',0*& 0)& 2)/.*,/)"*5%& .%$,"þ%,& ?*-,(& '%,& 2")4+0)4/*'& D%",4/)& +'#21(*/)& 0,1& NL=GN=JNNN=& $,4*/)& #& /,-,5& E%',/#& ne predviÿa&2,+(,0%/0)&D%4.,"/,$&,43,"%&<,/4%&',0*&0)&4,&+%4%&2,+(,0%,;&0)"&0)&,þ*(,&4%& ,/& /)& ?)6*& /*'%'%-& /%4.,"& /%4& (%',& 2"60%-*5& 2,+6,-*5%& .%& ',0)& 0)& .%4#?)/& 4%& *7& ,3%-60%& kao veoma pogodna liþnost po mjeri Vlade;& 4%& /%& ,-%',& 3"#(%6%/& /%þ*/& #3*0%&/%0#$",?)/*0#&2,2#6%@*0#&#&A)2#36*@*&B"2+',0=& & & K)";&/)',&3*&5,"%,&4%&,30%+/*&'%',&(,&4%&#&<)4)"%@*0*&V*_&2,6,-*/%&2)/.*,/)"%& ,4&#'#2/,$&3",0%;&%&(,&0)&GXI=LHN&+%&/%0/*?*5&2)/.*0%5%&,4&IGN;XI&FR&#þ)+(-#0)&#& "%+2,40)6*& #'#2/,$& *./,+%& Y*6*& ',6%þ%[& ,4& GIG=OPX=GLG& FR& +%& PGb;& 4,'& 2,6,-*/%& 2)/.*,/)"%& #& A)2#36*@*& B"2+',0& +%& /%0/*?,5& 2)/.*0,5& ,4& GLN& FR& 0)4-%& 4%& 4,3*0)& JOb=& & K)&6*&(,&,/%0&2",+0)'&',$%&*."%þ#/%1)&#&<,/4#&89:&AB&%&',0*&*./,+*&IJN;PX&FR& *& /*?*& 0)& +%5,& .%& IN& FR& 2,& 0)4/,5& 2)/.*,/)"#& #& ,4/,+#& /%& 2",+0)'& #& <)4)"%@*0*& V*_=:þ*(,&0)&4%&#&A)2#36*@*&B"2+',0&-)6*'%&-)ü*/%&0)4)&'#2#+;&%&4"#$%&5%/0)&3",0/%& 5)+,;&2%&ü)&*+2%+(*&4%&+-*&.%0)4/,&0)4)5,&+%"5#;&1(,&/%&-)6*'#&?%6,+(&/*0)&(%þ/,=& Prilozi: podaci za Federaciju BiH & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & &

93

6758.785$ 3(1=,-$ ,= 5('291( ,63/$7( =$ -81, %URM SHQ]LRQHUD

3URVMHþQD SHQ]LMD

6758.785$ 32 ,63/$71,0 6.83,1$0$ VNXSLQD

,VSODWQL NRHILFLMHQW

%URM LVSODüHQLK SHQ]LMD

1,73 1,73 1,485

VNXSLQD VNXSLQD

8.8312

6758.785$ 32 9567, 35$9$

346.530 3.779 22.090

118.679.369,43 3.131.553,42 9.736.238,92

342,48 828,67 440,75

%URM LVSODüHQLK SHQ]LMD

VWDURVQD LQYDOLGVND SRURGLþQD 8.8312

3URVMHþQD LVSODWD

,]QRV

3URVMHþQD LVSODWD

,]QRV

171.958 81.873 118.568

68.501.703,48 25.813.858,37 37.231.599,92

398,36 315,29 314,01

35,.$= 1$-1,ä( =$-$0ý(1( , 1$-9,â( 3(1=,-( ,VSODWQD VNXSLQD VNXSLQD VNXSLQD VNXSLQD

1DMQLÃ¥D

=DMDPþHQD

1DMYLãD

1DSRPHQD ,VSODWQD VNXSLQD

=DNRQ R 3,2 SUHX]HWL NRULVQLFL ELYãH -1$ GHPRELOLVDQL ERUFL V LVSXQMHQLP XVORYRP ]D VWDURVQX SHQ]LMX

,VSODWQD VNXSLQD

8UHGED =DNRQ R VOXÃ¥EL X YRMVFL %L+ =DNRQ R RUXÃ¥DQLP VQDJDPD %L+ SULSDGQLFL 9) SR =DNRQX R 3,2 =DNRQ 3,2 YRMQL RVLJXUDQLFL 6)5-

,VSODWQD VNXSLQD

8UHGED 8UHGED =DNRQ R SUDYLPD GHPRELOLVDQL ERUFL =DNRQ R SUDYLPD ERUDFD L LQYDOLGD L þODQRYD SRURGLFH

94

35(*/(' %52-$ .25,61,.$ 32 5$6321,0$

NRHILFLMHQW LVSODWH 7$%/,&$ ,=126, 3(1=,-( 32 5$6321,0$ '2 .0

,VSODWQD VNXSLQD

,VSODWQD VNXSLQD

8NXSQR

2' =$-$0Ă˝(1( .0

2'

2'

2'

2'

2' '2 1$-9,â(

2' .0 2' 1$-1,ä( 3(1=,-( 1$-1,ä$ 3(1=,-$ .0 2' 1$-1,ä( '2 =$-$0ý(1( =$-$0ý(1$ 3(1=,-$ .0

1$-9,â$ 3(1=,-$ .0 8.8312

NRHILFLMHQW LVSODWH 7$%/,&$ ,=126, 3(1=,-( 32 5$6321,0$

,VSODWQD VNXSLQD

'2 .0

2' .0

2' 1$-1,ä( 3(1=,-(

2' =$-$0Ă˝(1( .0

2'

2'

2'

2'

1$-1,ä$ 3(1=,-$ .0 2' 1$-1,ä( '2 =$-$0ý(1( =$-$0ý(1$ 3(1=,-$ .0

2' '2 1$-9,â( 1$-9,â$ 3(1=,-$ .0 8.8312

** Odlukom Vlade FBiH , penzionerima iz isplatne skupine 3 isplaÄ&#x2021;ena je minimalna penzija za juni u iznosu od 310,73 KM.

*

95

96

Demobilisani borci s ispunjenim uslovom za starosnu penziju Preuzeti korisnici (vojne penzije bivĹĄe JNA)

Zakon o PIO

Zakon o oruĹžanim snagama BiH

02.03

350.309

8NXSQR LVSODWQH VNXSLQH L

Broj

346.530

Broj

8NXSQR LVSODWQD VNXSLQD

02.05

Pripadnici vojske FBiH po Zakonu o PIO Zakon PIO vojnih osiguranika (SFRJ)

Zakon o sluĹžbi u Vojsci FBIH

02.02

02.04

Uredba 1

02.01

,VSODWQD VNXSLQD

8NXSQR LVSODWQD VNXSLQD

01.06

01.04

01.01

,VSODWQD VNXSLQD

121.810.922,85

Iznos

Redovne

118.679.369,43

Iznos

Redovne

3.660

Broj

3.646

Broj

3.482.284,26

Iznos

Zaostale

3.442.537,24

Iznos

Zaostale

353.969

Broj

350.176

Broj

6758.785$ 3(1=,-$ 32 ,63/$71,0 6.83,1$0$

125.293.207,11

Iznos

Ukupno

122.121.906,67

Iznos

Ukupno

347,72

ProsjeĂžne isplate

342,48

ProsjeĂžne isplate

97

Zakon o pravima boraca, invalida i Ăžlanova porodice

03.04

Tjelesna onesposobljenost

8NXSQR LVSODWQD VNXSLQD

04.01

,VSODWQD VNXSLQD

8NXSQR LVSODWQD VNXSLQD

Zakon o demobilisanim borcima

03.03

%URM

22.090

Uredba 3

03.02

Uredba 2

Broj

03.01

,VSODWQD VNXSLQD

,]QRV

5HGRYQH

9.736.238,92

Iznos

Redovne

%URM

135

Broj

,]QRV

=DRVWDOH

324.324,80

Iznos

Zaostale

%URM

22.225

Broj

,]QRV

8NXSQR

10.060.563,72

Iznos

Ukupno

3URVMHĂžQH LVSODWH

440,75

ProsjeĂžne isplate

.RHILFLMHQW

KWWS ZZZ I]PLRSLR ED LQGH[ SKS"YLHZ DUWLFOH FDWLG LVSODWD LG

.RHILFLMHQW 8WRUDN /LVWRSDG 3UHJOHG NRHILFLMHQWD LVSODWH ]D NRULVQLNH NRML VH ILQDQFLUDMX L] GRSULQRVD ]D PLURYLQVNR L LQYDOLGVNR RVLJXUDQMH RG JRGLQH

3UHJOHG NRHILFLMHQWD LVSODWH ]D NRULVQLNH NRML VH ILQDQFLUDMX L] SURUDþXQD )HGHUDFLMH %L+ RG JRGLQH

98 RI

.RHILFLMHQW

KWWS ZZZ I]PLRSLR ED LQGH[ SKS"YLHZ DUWLFOH FDWLG LVSODWD LG

99 RI

Za nadati se da će neko od poslanika u Narodnoj skupštini, barem iz opozicije, ukoliko dođe do ovih podataka, pokušati da koliko – toliko pomogne penzionerima, jer je očito da se u gospodu Rakulja i Stevandića, zatim gospođu Mišić i nekakve CCMilićeCC ili bilo koga drugog ne mogu uzdati, jer su se oni kao provjereni Vladini CCsocijalni partneriCC, dovoljno pokazali da rade isključivo za Vladu i kriminalce u njoj i za svoje lične interese.

Možda će i penzioneri već jednom shvatiti za koga mogu glasati već na sledećim izborima, ukoliko im za srce nisu baš toliko prirasli ove dosadašnje krvopije i kriminalci, svi sa već odavno poznatim imenima i prezimenima, kao i kapitalom koga su stekli za relativno kratko vrijeme, jašući na sirotinjskoj grbači, ne plašeći se ni Boga ni naroda.

I kada sam već bio stavio tačku na ispisivanje ove ispovjedi, bukvalno poslednji dan, 02.08.2011. godine pristigla mi je kao preporučena pošiljka Presuda Vrhovnog suda RS označena brojem 11-O-U-001504-10-Uvp od 13.07.2011. godine kojom se moj zahtjev za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banja Luci od 16.04.2010. godine odbija kao neosnovan, a razloge za to možete naći u presudi Vrhovnog suda koju u cijelosti objavljujem uz ostali tekst.Na taj način sam po kozna koji put bukvalno vraćen na sam početak ovoga spora od prije skoro 9 godina.

Moram da priznam da u svojoj dugogodišnjoj praksi nikada nisam naišao na bilo koji akt bilo kog organa i bilo kog nivoa vlasti da postoji tolika protivriječnost između dispozitiva i obrazloženja kao u ovoj presudi Vrhovnog suda RS. I svako onaj ko barem slučajno naiđe na ovaj tekst, i ko je koliko-toliko baratao sa zakonima i aktima koji se donose na bilo kom nivou vlasti, siguran sam da će konačno shvatiti u kakvom se mraku nalazimo kada je u pitanju sudovanje, pravo i pravda, a imena tvoraca ovakve presude nalaze se u samoj presudi, pa je obavezno pročitajte.

100

Prilog: Presuda Vrhovnog suda RS označena brojem 11-O-U-001504-10-Uvp od 13.07.2011

VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE Broj: 11 O U 001504 10 Uvp Banja Luka, 13.07.2011. godine Vrhovni sud Republike Srpske, u vijeću sastavljenom od sudija Smiljane Mrše kao predsjednika vijeća, Edine Čupeljić i Zlatka Kulenovića kao članova vijeće, uz sudjelovanje Margarete Nikić kao zapisničara, u upravnom sporu po tužbi Dragoljuba Lukića iz Gradiške, Laminci bb. (u daljem tekstu: tužilac), protiv rješenja tuženog Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Odjeljenja za rješavanje o pravima iz PIO u drugom stepenu Banja Luka brroj 1028103716 od 08.05.2009. godine i rješenja broj 1028103716 od 20.02.2009. godine Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijale u Banja Luci u predmetu određivanja novog iznosa starosne penzije, odlučujući o zahtjevu tužioca za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 001504 09 U od 16.04.2010. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 13.07.2011. godine, donio je

PRESUDU Zahtjev se odbija O b r a z l o ž e nj e Pobijanom presudom u stavu 1. dispozitiva, tužba u dijelu kojim se pobija rješenje tužene broj 1028103716 od08.05.2009. godine, je uvažena i to rješenje poništeno, a u stavu 2. dispozitiva tužba u dijelu kojim se pobija rješenje prvostepenog organa broj 1028103716 od 20.02.2009. godine je odbačena.Osporenim aktom odbijena je žalba koju je tužilac izjavio protiv prvostepenog rješenja od 20.02.2009. godine, kojim je u stavu 1. dispozitiva rješeno da se tužiocu nastavlja isplata starosne penzije počev od 01.01.1995. godine u iznosu 36,60 dinara mjesečno do 01.01.1996. godine, kada penzija iznosi 48,80 dinara i do 01.09.2002. godine kada iznosi 281,88 KM.U stavu 2. tog dispozitiva određeno je da će se od 01.10.2002. godine penzija isplaćivati prema rješenju od 01.10.2002. godine.

U obrazloženju te presude navedeno je da je tužilac ostvario pravo na administrativnu starosnu penziju počev od 30.06.1990. godine prema tada važećim odredbama člana 327. i 328. Zakona o državnoj upravi (``Službeni list SR BiH`` broj 8/90), u iznosu od tadašnjih 782,4794 dinara, koju penziju mu je isplaćivana do 13.03.1996. godine kada mu je rješenjem Filijale u Banjaluci određen novi iznos penzije u skladu sa tada važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (``Sl. glasnik RS`` broj: 27/93, u daljem tekstu: Zakon o PIO iz 1993. godine); da je u toku postupka utvrđeno da za donošenje tog rješenja tužilac nije podnio zahtjev, zbog čega je to rješenje, rješenjem tuženog od 03.10.2008. godine, poništeno, a novodonesenim prvostepenim rješenjem od 20.02.2009. godine tužiocu određen nastavak isplate penzije u iznosima navedenim u njegovom dispozitivu, a da kod činjenice da nije bilo zahtjeva tužioca za donošenje rješenja o određivanju novog iznosa penzije, nije bilo ni osnova za pokretanje postupka, zbog čega da je prvostepeni organ predmetni postupak trebao primjenom odredbe člana 114. Zakona o opštem upravnom postupku (``Sl. glasnik RS`` broj: 13/02 i 87/07, u daljem tekstu: ZOUP) obustaviti, a tuženi iz tih razloga uvažiti žalbu i naložiti obustavu postupka.

Blagovremenim zahtjevom za vanredno preispitivanje te presude ( u daljem tekstu: zahtjev) tužilac osporava njenu zakonitost zbog pogrešne primjene zakona i povrede pravila postupka iz odredbe člana 35. stav 2. Zakona o upravnim sporovima (``Sl. glasnik RS`` broj 109/05; u daljem tekstu: ZUS).Ističe da tokom cijelog postupka koji traje od 2005. godine

101

tuženi, a ni sud nisu prihvatili činjenicu koju je isticao tokom postupka da je u vrijeme odlučivanja pored odredbe člana 199. stav 1. i 2. Zakona o PIO iz 1993. godine, postojala i odredba člana 51. Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona (``Sl. glasnik RS`` broj: 10/95) kojom je član 205 tog zakona, dopunjen članom 205a, koji da trebao primjeniti prilikom onbračuna njegove penzije s obzirom da reguliše način obračuna penzija ostvarenih u Društvenom fondu za PIO bivše Republike BiH.Istakao je da zbog takvog propusta rješenje od 13.03.1996. godine egzistira već punih 14 godina i proizvodi pravne posljedice na njegovu štetu, zbog čega sud pogrešno zaključuje da je predmetni postupak trebalo obustaviti, jer da je to rješenje trebalo, shodno odredbi 252. ZOUP-a, oglasiti ništavim, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica koje je za njega proizvelo i na osnovu čega za tuženog proizilazi obaveza da obračun i isplatu penzije od 01.01.1994. godine 30.09.2002. godine izvrši shiodno odredbi člana 205a Zakona o PIO iz 1993. godine.Predložio je da se zahtjev uvaži pobijana presuda ukine.

U odgovoru na zahtjev tuženi navodi da ostaje kod razloga obrazloženje osporenog akta i predlaže da se zahtjev odbije kao neosnovan.

Razmotrivši zahtjev, pobijanu presudu, odgovor tuženog, kao i cjelokupne spise ovog upravnog spora i predmetne upravne stvari, na osnovu odredbe člana 39. ZUS, ovaj sud je odlučio kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga: Ispravno nižestepeni sud u obrazloženju pobijane presude zaključuje da se pravilnost postupanja tuženog u pogledu rješenja Filijale Banjaluka od 01.10.2002. godine, ničim osnovano više ne može dovesti u pitanje, jer da je upravna stvar u tom dijelu pravosnažno presuđena, što da je poznato i tužiocu, jer je uredno primio rješenje tuženog i presude donesene u tom postupku (Okružnog suda u Banjaluci broj U 78/03 od 01.07.2003. godine Vrhovnog suda RS broj Uvl 42/03 od 23.02.2005. godine).Iz istog razloga neosnovanim se ukazuju navodi zahtjeva da je pitanje zakonitosti tog rješenja ponovo aktuelno, s obzirom da je poništeno prvostepeno rješenje od 13.03.1996. godine bilo osnov za njegovo donošenje,Ovo iz razloga što se rješenje koje je postalo pravosnažno u upravnom postupku može pod određenim uslovima osporavati samo vanrednim pravnim sredstvima iz odredbe člana 246-252 ZOUP-a.

Kada je u pitanju rješenje o određivanju koje je Filijala Banja Luka donijela 13.03.1996. godine sud takođe ispravno navodi da je činjenična i pravna situacija potpuno drugačija, ali izvodi pogrešan zaključak, da zbog činjenice da tužilac nije podnio zahtjev za donošenje rješenja o ponovnom određivanju penzije je prvostepeni organ s pozivom na odredbu člana 114. ZOUP-a, treba obustaviti taj postupak jer nema i nije bilo osnova za njegovo vođenje.

Naime, prema stanju spisa tužilac je ostvario pravo na administrativnu starosnu penziju počev od 30.06.1990. godine, rješenjem tadašnjeg SIZ-a PIO BiH, Stručna služba zajednice, Fulujala u Banjaluci od 02.10.1990. godine, a po tada važećim odredbama člana 325. Zakona o državnoj upravi, sa ostvarevih 28 godina 8 mjeseci i 26 dana penzijskog staža.Penzijski osnov za određivanje visine penzije određen je na osnovu odredbe člana 24.

Zakona o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja (``Sl. list SFRJ`` broj 23/82 – 44/90, u daljem tekstu: Zakon o osnovnim pravima) od mjesečnog prosjeka ličnih dohodaka ostvarenih u najpovoljnijem desetogodišnjem obračunskom periodu.Visina penzije određena je na osnovu odredbe član 327. Zakona o državnoj upravi u procentu od 75% od tako utvrđenog osnova.Ta penzija je tužiocu isplaćivana do donošenje rješenja od 13.03.1996. godine, koje je, a nakon što je utvrđeno, da je doneseno bez zahtjeva tužioca, koji je prema odredbi člana 199. stav 2. Zakona o PIO iz 1993. godine, bio neophodan za njegovo donošenje, poništeno rješenje tužene od 03.10.2008. godine donesenim u izvršenju presude Okružnog suda u Banjaluci broj 011-0-U-08-000 311 od 10.09.2008. godine.Na taj način postupak je vraćen u početnu fazu u vrijeme kada je to rješenje doneseno i kada je na snazi bio Zakon o PIO iz 1993. godine, čijom odredbom člana 211; je određen prestanak važenja Zakona o osnovnim pravima na osnovu kojeg je tužiocu izvršen obračun penzijskog osnova.

Odredbom člana 199. toga zakona, propisano je da korisniku prava na penziju, koji je do dana početka primjene ovog zakona (01.01.1994. godine) to pravo ostvario po propisima

102

koji su bili na snazi do tog dana, ta prava se obezbjeđuju i poslije tog dana, a u obimu i način utvrđen propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovog zakona, ako su za korisnika prava povoljniji(stav 1.).Korisniku prava iz stava 1. kome i po ovom zakonu pripadao veći iznos penzije priznaće se na njegov zahtjev pravo u obimu koji mu pripada po ovom zakonu.Proizilazi da je korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili prema propisima koji su bili na snazi do dana početka njegove primjene, u koje spada i tužilac, jer je pravo na penziju ostvario prema odredbama Zakona o državnoj upravi i Zakona o osnovnim pravima, data mogućnost ostvarivanja tih prava i poslije njegovog stupanja na snagu u obimu i na način utvrđen propisima koji su bili na snazi do početka primjene ovog zakona, ako je to za korisnika prava povoljnije.

U konkretnom slučaju to bi značilo da je prvostepeni organ, a nakon što je poništeno rješenje od 13.03.1996. godine trebao utvrditi šta je u ovoj situaciji za tužioca povoljnije, odnosno da li je za njega povoljniji iznos penzije po propisima koji su bili na snazi prije donošenja tog rješenja ili prema odredbama važećeg zakona i u zavisnosti od utvrđenog odlučiti u kojem će se iznosu nastaviti isplata penzije tužioca.U skladu sa navedenim odlučiće se i o obračunu penzije na kojem insistira tužilac, primjenom odredbe člana 205-a. Zakona o PIO iz 1993. godine koji propisuje određivanje visine penzije po propisima koji su primjenjivani do 31.12.1993. godine, a prema penzijskom osnovu utvrđenom na osnovu ličnih dohodaka ostvarenih zaključno sa 31.12.1991. godine.

Donošenjem prvostepenog rješenja 20.02.2009. godine prvostepeni organ je odredio iznose u kojem će se nastaviti isplata penzije nakon stupanja Zakona o PIO iz 1993. godine, ali u obrazloženju tog rješenja, a ni osporenog akta nije navedeno na osnovu kojih propisa je izvršen obračun penzije, zbog čega se ne može utvrditi da li je izvršen u skladu sa navedenom odredbom i da li je povoljniji za tužioca.Proizilazi da je osporeni akt, a i prvostepeno rješenje, koje sa istim čini pravno jedinstvo, doneseno, a da nisu navedene odredbe primjenjenog materijalnog prava na osnovu pogrešne primjene materijalnog prava, a što predstavlja razlog iz odredbe člana 10. tačka 1. ZUS za njegovo poništenje.

Kako je to naprijed već napomenuto nižestepeni sud je u pobijanoj presudi dao pogrešnu uputu da je zbog nepostojanja zahtjeva za donošenja rješenja o prevođenju penzije, trebalo primjenom odredbe člana 114. ZOUP-a, predmetni postupak obustaviti, jer da nije bilo osnova za njegovo vođenje, što s obzirom na naprijed navedenu činjenicu i pravnu situaciju nije ispravno, niti su ispunjeni uslovi za obustavljanje postupka s obzirom da je rješenje od 13.03.1996. godine poništeno rješenjem tužene od 03.10.2008. godine.Iz istih razloga neosnovanim se ukazuju i navodi zahtjeva da je to rješenje trebalo oglasiti ništavim, s obzirom da su pravne posljedice oglašavanja ništavim i poništavanja, istovjetne, kako je to rgulisano odredbom člana 254. stav 1.

ZOUP. KOD OVAKVOG STANJA STVARI, BEZ OBZIRA NA RAZLOGE POBIJANE PRESUDE NISU ISPUNJENI RAZLOZI IZ ODREDBE ČLANA 35. STAV 2. ZUS ZA NJENO PONIŠTENJE, PA SE ZAHTJEV TUŽIOCA ODBIJA KAO NEOSNOVAN NA OSNOVU ODREDBE ČLANA 40. STAV 1. ISTOG ZAKONA.

Zapisničar Margareta Nikić

Predsjednik vjeća Smiljana Mrša Za tačnost otpravka ovjerava Rukovodilac sudske pisarnice Amila Podraščić MP

103

& 8,+(,0*& ,4")ÿ)/*& 3",0& +#4*0%& *& (,& 5%7,5& *+(*7& ',0*& ,3%-60%0#& ,-)& *& ,-%'-)& .%4%(')& 2,þ)-& ,4& :21(*/+',$;& 2%& /%?%6,+(& *& M+(%-/,$& +#4%& AB& ',0*;& '%,& 4%& +#& 2")(26%ü)/*& 4%& ,3%-60%0#& (%',& 2"60%-)& 2,+6,-)& 0,1& ,4& JNNI=& $,4*/);& ',/+(%/(/,& 4,/,+)ü*& ,-%',& /).%',/*()& 2")+#4);& %& +-)& #& @*60#& .%1(*()& <,/4%& 89:;& %& .%& "%þ#/& *& #& */()")+#&>6%4);&',0%&+);&'%',&+%5*&-*4*();&(%',&?)+(,',&,',5*6%&/%&2)/.*,/)")&*&/%&,/,& 1(,& /%5& 2"*2%4%& 2,& .%',/#;& %& *+(,-")5)/,& (-"4)ü*& 3).& *5%6,& +(*4%& '%',& 2)/.*0)& *+26%ü#0#& 2,& ',)C*@*0)/(#& G=M,+(%6,5& 5,$6*& +()& *& +%5*& 4%& +)& #-0)"*()& ',6*',& >6%4)& #& ,'"#?)/0#&*.4-%0%0#&'%,&+#3-)/@*0)&+-,0*5&2)/.*,/)"*5%=& & & D)'%&+)&2)/.*,/)"*&/)&*./)/%4)&#',6*',&*&,-%&+0)4/*@%&D%",4/)&+'#21(*/)&3#4)& .%(-,")/%&.%&0%-/,+(;&(,&ü)&3*(*&+%5,&./%'&4%&/%5&*&,-,5&2"*6*',5&þ,"3#&.%2"?%-%0#& *+(*& ,/*& ',0*& +#& (,& #þ*/*6*& NL=GN=& -)ü& 4%-/)& JNNN=& $,4*/);& %& (%0& C%5,./*& E%',/& ,& *.50)/%5%& *& 4,2#/%5%& .%',/%;& "%4*& ?#"3)& >6%4)& 3*,& 0)& ,30%-60)/& -)ü& +#("%4%/;& 1(,& /*0)&#,3*þ%0)/,&*&(,&#&+#3,(#&#&/)"%4/*&4%/=& & & 9& /%& '"%0#& +"4%þ%/& 2,.4"%-& +-*5& /%2%ü)/*5& 2)/.*,/)"*5%& *& ,/*5%& ',0)& *.4"?%-%0#;&'%,&*&#-%?)/*5&2,+6%/*@*5%&#&D%",4/,0&+'#21(*/*&A)2#36*')&B"2+');&',0*& 5/,$,& 6%'1)& 4*1#& ,4& 2)/.*,/)"%;& .%7-%60#0#ü*& 3%1& ,-%',& *.-%"%/*5& 2)/.*,/)"*5%& *& /%",4#&',0*&+#&(%',&$6%+%6*;&.%&(%'-#&-6%+(&'%'-#&4%/%+&*5%5,==& & & `"%4*1'%;&%-$#+(&JNGG=&$,4*/)&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&2)/.i,/)"& &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&!"%$,60#3&W#'*ü;&V=&W%5*/@*& &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&`"%4*1'%&

104

O AUTORU:

Dragoljub Lukić je rođen 16.06.1940. godine u Brezik Lamincima, opština Gradiška.Otac dvoje djece, po zanimanju upravni pravnik, cijeli radni vijek je proveo kao radnik u opštinskim organima uprave Opštine Gradiška.

U cilju racionalizacije i smanjenja broja zaposlenih u organima državne uprave prihvatio je ponuđenu penziju po Zakonu o državnoj upravi koji je važio samo od mart do decembra 1990. godine, a koga vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju kao stečeno pravo još od 1992. godine.

Zbog toga autor knjige i vodi spor sa Fondom PIO RS od 07.11.2002. godine, spor koji još uvijek traje i kome se, zahvaljujući ’’zalaganju’’, ne samo organa u izvršnoj i zakonodavnoj, nego i sudskoj vlasti na svim nivoima, još uvijek ne nazire kraj i nakon skoro devet godina.

KONTAKT E-MAIL : dragoljub_lukic@yahoo.com