Page 1


uvodnik Poštovani Ëitatelji,

u četvrtoj godini izlaženja HTZ Glasnika, pred vama je i novo, posebno izdanje, koje donosi presjek korisnih informacija vezanih uz najznačajnija emitivna tržišta, prikupljenih putem predstavništava i ispostava Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu, u razgovorima s profesionalcima, uvidom u službene statistike, stručnu literaturu te tisak posvećen turizmu. Neposredno pred ulazak u najneizvjesniju turističku sezonu posljednjeg desetljeća, u „godini kupca“, godini odgođene kupovine i snažno naglašene last minute prodaje, u kojoj je teško unaprijed identificirati dobitnike i gubitnike sezone, ali je sasvim izvjesno da će doći do velikih potresa i dramatičnih konsolidacija na tržištu, pravovremena informacija i adekvatna poslovna procjena i reakcija ključ su uspjeha. Neizbježno, 2009. godina svjetskoj turističkoj industriji donosi smanjenje prometa koje neće zaobići niti jednu od regija, smanjenje profitnih marži i potencijalne dugoročne posljedice. Negativni efekti globalne gospodarske i financijske krize, koji su na površinu iznijeli cijeli niz strukturalnih problema i nedostataka sustava na kojem počiva gospodarski ustroj najsnažnijih ekonomija zemalja Zapada, zasigurno će se osjećati godinama. Turizam se, iako za razliku od nekih drugih gospodarskih djelatnosti pokazuje relativno snažnu rezistentnost na krizu, suočava s izazovom iznalaženja racionalnijih i efikasnijih poslovnih i marketinških modela, kao odgovorom na redukciju volumena i platežne sposobnosti klijentele, ali i njenu sve veću zahtjevnost u pogledu dostupnosti i kvalitete turističkog proizvoda. U nesmiljenom konkurentskom okruženju, Hrvatska se susreće s velikim izazovom određenja svoje turističke budućnosti, u čemu će podjednako značajnu ulogu odigrati strateške odluke privatnog i javnog sektora. Vjerujemo da će materijal koji je pred vama, kao nadopuna redovnim izdanjima HTZ Glasnika, čiju je vrijednost prepoznao velik broj hrvatskih turističkih subjekata i čiju smo nakladu od pokretanja izdanja zbog velikog interesa gotovo udvostručili, biti od koristi svima koji u ovu i naredne turističke sezone žele ući planski, raspolažući prije donošenja poslovnih odluka što većim brojem relevantnih podataka.

S poštovanjem,

mr. sc. Niko Bulić direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice


sadržaj Uvodnik

sadržaj

1

− Njemačka

21

− Italija

59

− Slovenija

75

− »eπka

99

− Austrija

116

− Mađarska

129

− Nizozemska

145

− Poljska

161

− Francuska

175

− Skandinavija

214

− Slovačka

246

− Velika Britanija i Irska

261

− Švicarska

295

− Belgija

326

− SAD i Kanada

344

− Rusija i Ukrajina

364

− ©panjolska

385

- Japan

418


UVOD Gospodarski krizna 2009. godina donijela je i turizmu na svjetskoj razini cijeli niz problema i neizvjesnosti. Očekivanja o turističkom rastu iz vremena prije krize danas se korigiraju, reduciraju i svode na vrijednosti primjerenije činjenici da je vrlo malo država u svijetu koje u većoj ili manjoj mjeri ne proživljavaju gospodarske ili socijalne probleme, rast stope nezaposlenosti, pad kupovne moći, pad potrošačkog povjerenja i dr. Naravno, u ovakvoj su situaciji prognoze nezahvalne, a poslovni subjekti u turizmu nerado iznose podatke o trenutnim rezultatima poslovanja, pa se stavovi i očekivanja vezani uz ovogodišnju turističku sezonu uglavnom formiraju kroz pokušaj identificiranja dominantnih obrazaca ponašanja koji će u konačnici i determinirati stvarnu realizaciju. Posebno izdanje HTZ Glasnika koje je pred vama, pokušat će ukazati na neke od činjenica relevantne za ostvarenja Hrvatske, naravno, u kontekstu globalnih trendova i očekivanja turističke ponude i potražnje. Kada su u pitanju emitivna tržišta Europe, vrlo je zanimljivo istraživanje pod nazivom „Survey on the attitudes of Europeans towards tourism“, koje je temeljem narudžbe Europske komisije izradio Gallup. Istraživanje je provedeno u 27 država Europske unije, na uzorku većem od 27.000 osoba te donosi pregled turističkih kretanja tijekom 2008. godine, kao i prikaz stavova i namjera Europljana kada su u pitanju turistička putovanja u 2009. Sukladno istraživanju, 67% građana Europske unije realiziralo je barem jedno putovanje koje nije bilo motivirano poslovnim razlozima, u trajanju od najmanje jednog noćenja. Istovremeno, njih 58% je realiziralo odmorišno putovanje u trajanju od najmanje četiri dana. Za građane Unije, tijekom 2008. godine, najpopularnije odmorišne destinacije bile su Španjolska, Italija, Francuska i Grčka. Kada govorimo o 2009. godini, situacija je prilično neizvjesna kada govorimo o namjerama realizacije odmorišnih putovanja, obzirom na visok postotak onih koji još uvijek nisu odlučili da li će realizirati odmorišno putovanje tijekom godine (28% ispitanika). Ipak, razvidno je da će potražnja snažnije biti preusmjerena prema domaćim odredištima – dok je u 2008. 43% Europljana odmor provelo u vlastitoj zemlji, a takvu odluku u 2009. godini planira donijeti njih 48%. Istovremeno, 24% ispitanika u 2009. radi odmora planira posjetiti neku od drugih zemalja Unije, dok ih je u 2008. bilo 31%. Kada su u pitanju europske zemlje izvan Unije, planira ih posjetiti 28% ispitanika, za razliku od prošlogodišnjih 26%. Raspoloživa financijska sredstva predstavljaju glavni motivirajući (ili demotivirajući) čimbenik kada su u pitanju turistička putovanja bilo koje vrste - glavnina ispitanika koji u 2008. nisu realizirali niti jedno turističko putovanje, tako je postupila upravo zbog financijskih razloga. U ovoj godini, 41% ispitanika smatra da posjeduje dovoljno novca za realizaciju odmorišnog putovanja, njih 40% biti će prisiljeno na štednju u nekom drugom segmentu ukoliko želi realizirati turističko putovanje, dok 11% ispitanika izjavljuje da očekuje velike probleme u „zatvaranju financijske konstrukcije“ vezane uz željeni odmor. Najveći je broj onih koji smatraju da raspolažu s dovoljno sredstava za realizaciju putovanja među građanima Finske (69%), Nizozemske (66%), Švedske (62%), Luksemburga (62%), Danske (62%) i Austrije (60%). Većina ispitanika, ukoliko će zbog financijskih razloga biti prisiljena odreći se jednog od planiranih odmora na godišnjoj razini, odabrat će zimovanje (42%), 23% njih namjerava uštedjeti putovanjem u razdoblju izvan glavne sezone, 20% će odabrati bliža odredišta, 12% će nastojati uštedjeti putem jeftinijeg last minute bukinga, 15% će odabrati jeftiniji smještaj, a 8% jeftinije prijevozno sredstvo. Kao mjera štednje spominju se i smanjeni izdaci za shopping, kao i za wellness. Odmor i rekreacija glavni su motivi za putovanje (47% ispitanika u 2008.), a 20% ispitanika posebno je motivirano odmorom na plaži, dok njih 17% traži odmor u kombinaciji s istraživanjem kulturne ponude destinacije.

3


Najznačajniji čimbenik odabira pojedine destinacije predstavlja vrijednost za novac (33% ispitanika), dok 16% anketiranih traži isključivo nisku cijenu, 13% sigurnost u destinaciji, a 12% kvalitetu bez obzira na cijenu. Cijena je dominantan čimbenik na tržištima Mađarske, Poljske, Rumunjske, Latvije i Litve. Čak 54% Europljana preferira tradicionalna i poznata turistička odredišta, dok njih 28% traži nešto novo i nepoznato. Iako ova činjenica naizgled snažno ide u prilog tradicionalnim odredištima, valja napomenuti da je među ispitanicima koji preferiraju tradicionalna odredišta udjel onih koji iz nekog od razloga neće realizirati putovanje znatno veći nego među ispitanicima koji su u potrazi za novim odredištima. Očuvan okoliš je obilježje poželjnog odredišta koje većina ispitanika stavlja na prvo mjesto (31%), a potom slijedi kulturna ponuda (24%) te ponuda zabavnog karaktera (15% ispitanika). Čak 56% ispitanika izjavljuje da samostalno organizira odmorišno putovanje, 16% preko organizatora putovanja kupuje neki od segmenata putovanja (smještaj ili prijevoz), 20% odabire paket aranžmane. Kada su u pitanju putovanja unutar vlastite zemlje, broj ispitanika koji samostalno organiziraju putovanje još je veći – 72% (naprema 47% kada su u pitanju putovanja unutar Unije te 42% kada su u pitanju putovanja u neku od zemalja izvan Unije). Zanimljivo je da se 57% ispitanika prilikom odabira oslanja na osobne preporuke drugih turista (s naglašenim značajem Interneta), dok 31% odluku donosi temeljem preporuke poznatih osoba (obitelj i/ili prijatelji). Razvidno je da je Internet postao dominantan izvor informacija temeljem kojih se donosi odluka o putovanju – 38% ispitanika odluku je donijelo temeljem „istraživanja“ na Internetu, bilo na komercijalnim ili nekomercijalnim internetskim stranicama. Primjetno je i da masovni mediji, poput dnevnog tiska, televizije ili radija imaju sve manji utjecaj na donošenje odluke o putovanju.

U nastavku slijedi grafički prikaz nekih od rezultata ispitivanja. -

4

71% građana Europske unije realiziralo je najmanje jedno odmorišno putovanje neovisno o trajanju)


- u 2008. najviše su putovali Šveđani, Finci, Nizozemci, Irci, Luksemburžani i Austrijanci, dok su najmanje putovali Mađari, a potom Rumunji, Portugalci, Maltežani i Bugari.

- najviše kratkih i dužih putovanja realizirali su Finci i Šveđani, a potom Španjolci i Irci - istovremeno, udjel onih koji su realizirali samo jedno, duže odmorišno putovanje (≥4 noćenja), najveći je u Francuskoj, a potom u Luksemburgu i Danskoj

- prema starosnoj strukturi, barem jedno kraće i jedno duže putovanje realizirali su ispitanici u starosnoj skupini od 25 do 39 godina, a potom oni u skupini od 15 do 24 godine - ispitanici u dvije navedene kategorije općenito su putovali najviše, dok su najmanje putovali ispitanici u starosnoj grupi 55+ - primjetno je i da više putuju stanovnici gradskih i urbanih središta

5


- najmanji broj kratkih odmorišnih putovanja realizirali su Maltežani, a potom ispitanici s Cipra te Portugala i Latvije - najviše kratkih odmora realizirali su Finci (čak 30% njih putovalo je više od 5 puta), a slijede Slovenci, Šveđani i Bugari

- broj ispitanika koji su u 2008. realizirali samo jedno odmorišno putovanje (s plaćenim boravkom ili u objektu u vlasništvu) najveći je u Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Estoniji i Poljskoj - udjel ispitanika koji su realizirali 3 ili više putovanja, najveći je u Švedskoj, Finskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji te Luksemburgu

6


- ukupno gledano (odmorišna i polovna putovanja), 39% ispitanika realiziralo je putovanja u obje kategorije (prosjek broja poslovnih putovanja je 3,7, a odmorišnih 2,5) - 19% ispitanika realiziralo je samo odmorišna putovanja (prosječan broj putovanja je 2,1) - 19% ispitanika uopće nije putovalo

- u kategoriji ispitanika koji nisu putovali, najveći udjel onih koji su od putovanja odustali zbog financijskih razloga je u Poljskoj (66%), potom u Bugarskoj (63%), Rumunjskoj (60%); - istovremeno, financijski čimbenici kao razlog odustajanja od putovanja najrjeđe se navode kada su u pitanju Luksemburžani, Nizozemci, Šveđani, Belgijanci i Finci.

7


- glavni je motivacijski faktor u kategoriji odmorišnih putovanja odmor i rekreacija (36%), „sunce i more“ 20%, posjet prijateljima i rodbini 16%

-

8

odmor i rekreacija najčešći su motivi ispitanika s Malte te iz Grčke, Mađarske, Poljske i Portugala „sunce i more“ najčešći su motiv Slovenaca, Bugara, Čeha, Latvijaca, Britanaca i Slovaka posjeti prijateljima i roditeljima najčešći su motiv Iraca, Šveđana i Španjolaca


- u prosjeku, domaća odrediťta odabralo je 43% ispitanika, 31% ispitanika odabralo je neku od drugih zemalja Unije, dok je 25% ispitanika putovalo izvan Unije

9


- „top 5“ destinacija za odmor građana Unije (odmori u vlastitoj zemlji i inozemstvu) bile su Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka i Grčka

- najčešće su unutar vlastite zemlje putovali Grci, Bugari, Španjolci, Poljaci i Mađari

- osobni automobili i motocikl odabrani su kao prijevozno sredstvo prilikom odlaska na odmor kod 47% ispitanika, a slijedi zrakoplov koji je odabralo 36% ispitanika

10


- osobnim automobilom ili motociklom najčešće su putovali Slovenci, a potom Portugalci, Bugari, Francuzi i Rumunji

- zrakoplov kao prijevozno sredstvo najčešće su odabirali Ciprani, Irci, Maltežani, Britanci i Danci

11


- najveći broj putovanja tijekom 2008. realiziran je u srpnju i kolovozu (51% putovanja)

- zanimljiv je podatak da su ispitanici u 56% slučajeva putovanja realizirali individualno

- paket aranžmane najčešće su kupovali Ciprani i Maltežani, a potom Britanci

12


- usluge organizatora putovanja ispitanici su najčešće koristili kada su u pitanju putovanja u kategoriji „sunce i more“ te putovanja motivirana kulturom

- u planiranju putovanja tijekom 2009. godine, ispitanici u najvećem broju slučajeva namjeravaju uštedjeti organizirajući putovanje „izvan sezone“, a potom odabirom cjenovno povoljnije destinacije ili vrste smještaja

13


- ako će se tijekom 2009. morati odreći jednog odmorišnog putovanja, ispitanici će u najvećem broju slučajeva odabrati zimovanje, dok su najmanje skloni odreći se ljetnog odmora

- na odmoru će tijekom 2009. ispitanici biti najviše skloni štednji kada su u pitanju shopping i wellness (23%), a slijede konzumacije u ugostiteljskim objektima

14


- preporuke prijatelja i kolega najznačajniji su izvor informacija koji determinira odluku o provedbi odmora, a na drugom su mjestu informacije s Interneta

- adekvatna vrijednost za novac i tijekom 2009. uvjerljivo je najznačajnija kategorija za donošenje odluke o putovanju

15


- očuvan okoliš za većinu ispitanika predstavlja najznačajniju odliku odmorišne destinacije, dok je kulturna baština na drugom mjestu

- većina ispitanika u 2009. namjerava odabrati „provjerena“, tradicionalna odredišta

16


- najveći broj ispitanika koji traže nova odredišta prisutan je u zemljama Skandinavije, Irskoj i Sloveniji, dok je udjel onih koji su skloni tradicionalnim odredištima najveći u Češkoj, Francuskoj i Mađarskoj

- kada se jednom odluče za posjet novoj, „netradicionalnoj“ destinaciji, ispitanici u najvećem broju slučajeva traže dodir s lokalnom kulturom, običajima i tradicijom, a potom s velikim zaostatkom slijede bolja vrijednost za novac ili niže cijene

17


- kada je u pitanju dužina odmora u 2009., znakovito je da 28% ispitanika još uvijek po tom pitanju nije donijelo odluku, dok ih 19% uopće ne namjerava putovati

- u financijskom pogledu, tijekom 2009. najmanje problema s organizacijom odmora imaju Finci, a potom Nizozemci, Šveđani, Luksemburžani, Danci i Austrijanci, dok su na drugoj strani ispitanici s najviše financijskih poteškoća u organizaciji putovanja oni iz Bugarske, Litve, Estonije, Mađarske, Rumunjske i Slovačke

18


- za provođenje odmora tijekom 2009. neku će od domaćih destinacija odbrati 33% ispitanika, unutar Unije putovat će njih 17%, a izvan Unije 20% ispitanika

- domaćim su destinacijama najviše skloni Grci, a potom Španjolci, Talijani, Poljaci i Finci - destinacije unutar Europske unije najčešće će posjećivati Luksemburžani, Ciprani, Irci, Maltežani, Austrijanci i Belgijanci, dok će u zemlje izvan Unije najviše putovati Slovenci, Nizozemci, Danci, Rumunji i Britanci - najveći broj ispitanika koji neće realizirati odmor ili su još uvijek po pitanju odmora neodlučni, zabilježen je u Mađarskoj te Bugarskoj, Litvi, Latviji i Malti

19


Naravno, svi navedeni podaci mogu nam pružiti osnovni uvid u stanje na Hrvatskoj najzanimljivijim emitivnim tržištima Europe, ali ne mogu biti osnovom za precizne prognoze stvarne realizacije u pogledu fizičkog obujma turističkog prometa ili, što je još značajnije, financijske realizacije koju ćemo zabilježiti do kraja godine. Unatoč pojačanim promidžbenim naporima Hrvatske turističke zajednice na većini glavnih tržišta, poticaja za organizatore putovanja temeljem angažiranja dodatnih sredstava i uvođenja novih, jednostavnijih modela udruženog oglašavanja, kao i pokretanju kampanja na tržištima koje do sada u promidžbenom smislu nismo obrađivali (tržišta iz šireg okruženja, poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Rumunjske), poslovni rezultati i eventualni uspjeh ili neuspjeh na kraju ove gospodarski iznimno teške godine ovisit će i o adekvatnim procjenama poslovnih subjekata po pitanju politike cijena, uvjeta za partnere, kao i njihovim aktivnostima u poticanju prodaje i u promociji vlastitog turističkog proizvoda. Nadamo se da će sinergijski učinak aktivnosti sustava turističkih zajednica, Ministarstva turizma te svih subjekata u turizmu, podjednako iz javnog i iz privatnog sektora, rezultirati ostvarenjima koja će u kontekstu globalno vrlo nepovoljne konjunkture ipak biti zadovoljavajuća. Ovo je godina u kojoj će biti teško u pozitivnom smislu obarati rekorde, godina kada je najvažnije očuvati svoju tržišnu poziciju i nastojati, ako ne izbjeći, onda barem minimizirati poslovne gubitke. Uvjerenja smo da se Hrvatska za ovogodišnju sezonu pripremila dobro te da će naši rezultati u prosjeku biti bolji od onih koji se očekuju na svjetskoj razini, ili pak na razini Europe (govori se o padu turističkog prometa na razini 5-6%), tj. da će minusi u ostvarenjima hrvatskih poslovnih subjekata, tamo gdje će do njih ipak doći, ipak biti manji od onih koje će, sasvim izgledno, zabilježiti većina konkurenata na Mediteranu.

20


NJEMAČKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: Demokratska-parlamentarna država od 1949. Uprava: Federacija 16 Saveznih država Glavni grad: Berlin Predsjednik: prof. dr. Horst Köhler Parlament: Bundestag, 614 članova, Bundesrat, 69 članova Predsjednik vlade: Angela Merkel Nacionalni praznik: 3. listopad Površina: 357 031 km²

Najveći gradovi Deset najvećih gradova Njemačke: 1. 2. 3.

Berlin Hamburg München

3.395.189 stanovnika 1.734.627 1.259.677

21


4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Köln Frankfurt am Main Stuttgart Dortmund Essen Düsseldorf Bremen

983.347 651.899 592.569 588.168 585.430 574.514 546.852

Opće karakteristike gospodarstva Valuta: 1 Euro = 100 Cent BDP u 2008: 2.062,50 mlrd. Euro BDP-stopa rasta za 2008: + 1,3% (2007: 2,5%, 2006: 3,0%) Izvoz 2008.: 688,39 mlrd. Euro Uvoz 2008.: 681,14 mlrd. Euro Važni izvozni poizvodi: Automobili i auto djelovi, strojevi, kemijski proizvodi Stopa nezaposlenosti: 3,13 milijuna, 7,2 %. (2008) BDP po glavi stanovnika: 30.300 € Prosječna plaća: 3.064 Euro brutto. Stopa inflacije: 2008. godine je iznoslila 2,6%

Gospodarski trendovi Međunarodni monetarni fond procjenjuje gospodarski pad u 2009. od - 1,7% te gubitak oko 81 tisuću radnih mjesta te porast broja nezaposlenih na oko 3,3 milijuna.

Stanovništvo Broj stanovnika: 82.314.906 (Stanje: 18.2.2008.) Od toga Nijemci: cca. 75.148.800 Stranci: cca. 7.289.100 Žensko stanovništvo: cca. 42.089.000 Muško stanovništvo: cca. 40.340.000 Gustoća naseljenosti: 231 stanovnik po km² Vjerska pripadnost:

Kršćani 62,1% (Katolici 31,1%, Protestanti 31%) Muslimani 3,9 % Ostali 1,7%

Starost: • • • • • •

22

0-5 godina: 6 -14: 15-24: 25-44: 45-64: 65 i stariji:

4.346.100 7.303.700 9.689.600 23.736.400 21.492.100 15.870.100


MEDIJI I OGLAŠAVANJE Navedena tablica daje pregled njemačkih vodećih medija po nakladama i dosegu. Mediji su podijeljeni kako slijedi: • • • • • • • • • •

TV-postaje Radio Dnevne novine Informativne agencije Tjedne novine i časopisi (magazini) Stručni magazini (po segmentima) Gospodarstvo Politika Sport Turizam

TV postaje Mediji 3SAT ARD ARTE BERLIN BLOOM BR BRALPHA CNBC Europe CNN DSF DW E-NEWS ESP HR HH1 KABEL 1 KIKA MDR MTV MÜNCH N24 NBC NDR NRW N-TV OF PHOENIX PRO7 R.TVKA R.TVSTU RBB RM RNF RTL RTL2 SAT1 SR SUPRTL SWR TELE5 TOUR VIVA VOX

Opis Gemeinschaftssender ARD/ZDF Arbeitsgemeinschaft Rundfunkanstalten Deutschland Gemeinschaftssender Deutschland/ Frankreich Lokalsender Berlin Bloomberg TV Bayerischer Rundfunk (Bayern 3) Bildungsfernsehen des Bayerischen Rundfunks Wirtschaftsfernsehen Cable News Network Deutsches Sportfernsehen Deutsche Welle TV Euronews Eurosport Hessischer Rundfunk (Hessen 3) TV-Hamburg Lokalsender Kabelkanal 1 Kinderkanal (Sendung Logo) Mitteldeutscher Rundfunk Musiksender Lokalsender München N24 Nachrichtensender NBC-Giga Norddeutscher Rundfunk (N3) Ballungsraum Ruhrgebiet n-tv Nachrichtensender Oberfranken Phoenix Gemeinschaftsprogramm von ARD/ZDF Regionalsender Karlsruhe Regionalsender Stuttgart Berlin und Brandenburg Ballungsraumsender Rhein-Main Rhein-Neckar Fernsehen

Saarländischer Rundfunk Super RTL Südwest Rundfunk Touring/ Franken Musiksender

Karakteristika Spezialprogramm ö/r Öffentlich-rechtlich Spezialprogramm ö/r Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Spezialprogramm ö/r Privatsender Privatsender Privatsender Spezialprogramm ö/r Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Privatsender Privatsender Spezialprogramm ö/r ARD 3. Programm Privatsender Privatsender Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Privatsender Privatsender Privates Regionalprogramm Spezialprogramm ö/r Privatsender Regionalprogramm Regionalprogramm ARD 3. Programm Privatsender Privates Regionalprogramm Privatsender Privatsender Privatsender ARD 3. Programm Privatsender ARD 3. Programm Privatsender Privates Regionalprogramm Privatsender Privatsender

23


WDR XXP ZDF

Westdeutscher Rundfunk NRW Spiegel TV Zweites Deutsches Fernsehen

ARD 3. Programm Privatsender Öffentlich-rechtlich

Radio Mediji ANTBR ANTBY BR DLRBER DLRKÖL DW FFH FFHNHE HR HR4RF HRINFO INFORA KLASS MDRFIO MDRINF NDR NDRINF NWR RADIO1 RAREG RBB 88,8 RPR1 SR SWR SWRCON WDR

Opis

Karakteristika

Antenne Brandenburg Antenne Bayern Bayerischer Rundfunk (Programme 1, 2, 3 und 5) Deutschlandradio Berlin Deutschlandradio Köln Deutsche Welle Radio Hit Radio FFH Radio FFH Nordhessen Hessischer Rundfunk (Programme 1, 2, 3 und 4) Hess. Rundfunk 4 - Radio Frankfurt Hessischer Rundfunk Inforadio Info Radio Berlin Klassik-Radio MDR Figaro Mitteldeutscher Rundfunk Info Norddeutscher Rundfunk (Programm 2) Norddeutscher Rundfunk Info Nordwestradio Radio Eins (SFB/ORB) Radio Regenbogen Mittelbaden/Südpfalz Radio Berlin Brandenburg Hitradio rpr1 Saarländischer Rundfunk (Programme 1 und 2) Südwest Rundfunk (Programme 1, 2, 3 und 4) Südwest Rundfunk ContentRadio Westdeutscher Rundfunk (Programme 2, 3, 4 und 5)

öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich Privatsender Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich Privatsender öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich öffentlich-rechtlich

Dnevne novine Nadregionalni: Mediji BILD-Zeitung Börsen-Zeitung Der Tagesspiegel Die Tageszeitung (taz) Die Welt Financial Times Deutschland Frankfurter Allgemeine Zeitung Frankfurter Rundschau Handelsblatt Süddeutsche Zeitung

Grad Hamburg Frankfurt Berlin Berlin Berlin Hamburg Frankfurt Frankfurt Düsseldorf München

Naklada 300.843 k. A. 139.528 59.894 221.207 93.931 388.507 182.051 146.571 437.124

Doseg international k. A. national national national national international national international national

Regionalni (samo glavno izdanje):

Aachener Nachrichten Aachener Zeitung Abendzeitung Ärzte Zeitung Allgäuer Zeitung Altmark-Zeitung / Salzwedeler Nachrichten Allgemeine Zeitung Augsburger Allgemeine B.Z. Badische Neueste Nachrichten

24

Grad

Naklada

Doseg

Aachen Aachen München Neu-Isenburg Kempten Salzwedel

57.409 93.562 165.836 68.407 113.382 25.274

Aachen u. Umgeb. Aachen u. Umgeb. München, Bayern regional regional Altmarkkreis

Mainz Augsburg Berlin Karlsruhe

59.952 356.287 233.375 151.378

regional regional Berlin + Umland regional


Badische Zeitung Badisches Tagblatt Berliner Kurier Berliner Morgenpost Berliner Zeitung Braunschweiger Zeitung Cellesche Zeitung Darmstädter Echo Deister- und Weserzeitung Der Neue Tag Die Abendzeitung Die Glocke Die Kitzinger Die Rheinpfalz Dithmarscher Landeszeitung Donau Kurier Dresdner Morgenpost Emder Zeitung Esslinger Zeitung Express Flensburger Tageblatt Frankenpost Frankfurter Neue Presse Frankfurter Rundschau Fränkischer Tag Freie Presse Freies Wort Fuldaer Zeitung Generalanzeiger Gießener Allgemeine Hamburger Abendblatt Hamburger Morgenpost Hanauer Anzeiger Hannoversche Allgemeine Zeitung Harburger Anzeigen und Nachrichten Heilbronner Stimme HNA Iserlohner Kreisanzeiger und Zeitung Kieler Nachrichten Kölner Stadt-Anzeiger Kölnische Rundschau Kreiszeitung Syker Zeitung Landeszeitung für die Lüneburger Heide Lausitzer Rundschau Leipziger Volkszeitung Lübecker Nachrichten Ludwigsburger Kreiszeitung Main-Echo Mainpost Mannheimer Morgen Märkische Allgemeine Märkische Oderzeitung Mindener Tageblatt Mittelbayerische Zeitung Mitteldeutsche Zeitung Münchner Merkur Münstersche Zeitung Neue Osnabrücker Zeitung Neue Presse Neue Presse Neue Westfälische / Bielefelder Tageblatt Neues Deutschland Nordkurier

Freiburg Baden-Baden Berlin Berlin Berlin Braunschweig Celle Darmstadt Hameln Weiden München Oelde Kitzingen Ludwigshafen Heide Ingolstadt Dresden Emden Esslingen Köln Flensburg Hof Frankfurt Frankfurt Bamberg Chemnitz Suhl Fulda Bonn Gießen Hamburg Hamburg Hanau Hannover Hamburg Heilbronn Kassel Iserlohn Kiel Köln Köln Syke Lüneburg Lausitz Leipzig Lübeck Ludwigsburg Aschaffenburg Würzburg Mannheim Potsdam Frankfurt (Oder) Minden Regensburg Halle München Münster Osnabrück Coburg Hannover Bielefeld

154.897 38.749 136.542 152.257 192.176 180.628 32.372 102.392 35.363 84.637 165.836 61.459 6.126 246.575 25.110 87.479 70.911 11.057 45.848 242.322 163.586 71.495 199.157 182.051 73.796 366.674 102.999 59.538 86.938 61.493 283.383 109.945 19.837 221.862 20.126 99.174 252.368 27.643 149.495 387.310 386.298 77.509 34.350 131.215 282.875 115.531 45.793 87.436 147.332 93.269 183.927 109.282 36.807 131.665 305.783 203.999 36.246 303.707 28.532 70.000 253.027

regional Baden-Baden Berlin/Brandenburg Berlin + Umland Berlin/Brandenburg Südostniedersachsen Stadt/Landkreis Celle regional Hameln/Pyrmont regional München/Bayern regional Stadt/Landkreis Kitzingen regional Kreis Dithmarscher regional Dresden, Leipzig, Halle Emden + Umkreis Kreis Esslingen regional regional regional regional regional regional Westsachsen regional Kreis Fulda regional regional regional Hamburg + Umgebung regional regional Hamburg, Harburg Stadt + Landk. Heilbronn regional regional regional regional NRW Diepholz, Verden, Haya Stadt/Landk. Lüneburg Brandenburg, Sachsen regional regional Stadt/Landk. Ludwigsburg Westliches Unterfranken regional regional Land Brandenburg regional Altkreis Minden Randlagen regional Sachsen-Anhalt regional regional regional regional regional Ostwestfalen/Lippe

Berlin Neubrandenburg

51.587 107.973

Berlin Brandenburg regional

25


Nordsee-Zeitung Nordwest Zeitung NRZ Neue Ruhr Zeitung Nürnberger Nachrichten Nürnberger Zeitung Oberbayerisches Volksblatt Oberhessische Presse Offenbach Post Offenburger Tageblatt Oldenburgische Volkszeitung Oranienburger Generalanzeiger Ostsee-Zeitung Ostthüringer Zeitung Passauer Neue Presse Pfälzischer Merkur Pforzheimer Zeitung Pinneberger Tageblatt Pirmasenser Zeitung Recklinghäuser Zeitung Reutlinger Generalanzeiger Rhein-Main-Zeitung (FAZ) Rhein-Neckar-Zeitung Rhein-Zeitung Rheinische Post Ruhr Nachrichten Saale-Zeitung Saarbrücker Zeitung Sächsische Zeitung Schwäbische Zeitung Schwarzwälder Bote Schweriner Volkszeitung Siegener Zeitung Straubinger Tagblatt Stuttgarter Nachrichten Stuttgarter Zeitung Südthüringer Zeitung Südkurier Südwest Presse Tagespost Thüringer Allgemeine Thüringische Landeszeitung Traunsteiner Tagblatt Trierischer Volksfreund Trostberger Tagblatt TZ Volksblatt Waldeckische Landeszeitung WAZ Westdeutsche Allgemeine Zeitung Weser Kurier Westfalen-Blatt Westfälische Nachrichten Westfälische Rundschau Westfälischer Anzeiger Wetzlarer Neue Zeitung Wiesbadener Kurier WP Westfalenpost WZ Westdeutsche Zeitung

26

Bremerhaven Oldenburg Essen Nürnberg Nürnberg Rosenheim Marburg Offenbach Offenburg Vechta Oranienburg Rostock Gera Passau Zweibrücken Pforzheim Pinneberg Pirmasens Marl Reutlingen Frankfurt Heidelberg Koblenz Düsseldorf Dortmund Bad Kissingen Saarbrücken Dresden Leutkirch Oberndorf Schwerin Siegen Straubing Stuttgart Stuttgart Bad Salzungen Konstanz Ulm Würzburg Erfurt Weimar Traunstein Trier Trostberg München Würzburg Korbach Essen Bremen Bielefeld Münster Dortmund Hamm Wetzlar Wiesbaden Hagen Düsseldorf

69.874 306.986 1.027.143 315.475 29.793 73.710 31.472 47.391 55.054 23.711 28.859 173.787 407.868 177.282 9.531 43.263 19.101 13.882 69.188 43.975 91.623 100.975 228.603 412.418 159.918 15.932 171.292 310.159 186.743 149.053 120.125 59.849 132.383 200.802 206.209 19.330 143.939 63.113 13.621 409.690 407.868 15.755 100.254 19.048 154.695 144.822 26.995 1.055.246 182.412 131.909 221.338 1.027.143 45.418 80.235 75.989 1.024.345 153.179

regional regional regional regional regional Rosenheim/Mühldorf Ldk. Marburg/Biedenkopf regional regional Landkreis Vechta Altkreise Oranienburg Mecklenburg Vorpommern regional regional regional Stadt Pforzheim Kreis Pinneberg Stadt Pirmasens regional regional regional regional regional regional regional regional Saarland Regierungsbezirk Dresden regional regional regional Siegerland Wittgenstein regional Region Stuttgart Baden Württemberg Bad Salzungen regional regional regional Mittel, West, Nord-Thüringen Land Thüringen regional regional regional Region München regional Kreis Waldeck-Frankenberg regional regional Ostwestfalen/Lippe regional regional regional regional regional regional Düsseldorf, Krefeld, Wuppertal


Informativne agencije Medij afp Nachrichtendienst CID Computer-Informations-Dienst ddp Nachrichtenagentur dpa dpa-afx Internet-News FID Flug-Informationsdienst MID Motor-Informations-Dienst gms-Themendienst News aktuell Originaltextservice (dpa) Reuters German News Service vwd Geld-/Kreditwirtschaft WEN Wirtschafts-Informations-Dienst Energie WID Wirtschafts-Informations-Dienst

Tjedne novine i časopisi (magazini) Gospodarstvo/Politika/Opće: Medij Bayerische Staatszeitung Bayernkurier Berliner Kurier am Sonntag Bild am Sonntag Brand eins BZ am Sonntag Capital Der Spiegel Die Allgemeine Sonntagszeitung Die Zeit Euro am Sonntag Focus Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung Freitag HNA Sonntagszeit Karriere (Handelsblatt) Kurier am Sonntag Manager Magazin Rheinischer Merkur Sonntag Aktuell Stern VDI Nachrichten Welt am Sonntag Wirtschaftswoche

Izlazi

Naklada

Doseg

tjedno tjedno tjedno tjedno 10 x godišnje tjedno 2x mjesečno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno

21.084 68.828 190.377 2.036.054 116.333 128.410 269.833 1.373.976 14.840 451.945 174.528 1.007.044 281.965

Bayern Bayern Berlin/Brandenburg nacionalno nacionalno Berlin/Brandenburg nacionalno nacionalno nacionalno internacionalno nacionalno nacionalno nacionalno

tjedno tjedno mjesečno tjedno mjesecno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno

13.023 185.748 150.000 194.417 168.322 105.534 1.001.891 1.385.187 280.000 401.744 247.923

nacionalno Hessen/Niedersachsen nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno

Stručne novine Gospodarstvo: Medij

Izlazi

Naklada

Absatzwirtschaft Akademie Bank Magazin Banken und Sparkassen Börse Online Börsen Berater Cash. CIO IT-Strategie für Manager Consultant Creditreform

14 x godišnje 4 x godišnje 12 x godišnje 6 x godišnje tjedno 13 x godišnje Nema podataka. 10 x godišnje 8 x godišnje 11 x godišnje

32.492 17.900 12.575 8.000 142.466 11.167 Nema podataka. 36.950 3.200 129.087

27


Cybiz Der Fonds Der Selbständige Die Aktiengesellschaft Die Bank Ebanker Effecten-Spiegel Finanzen Investmentfonds Gi-Geldinstitute GoingPublic Handwerk magazin Horizont Impulse Kapitalforum Kurs Managerseminare Platow Börse Platow Brief, Der Platow Derivate Sesselwechsel Versicherungsmagazin Versicherungswirtschaft Wirtschaftsjournalist Wirtschafts-Kurier Zeitschrift für das gesamte Kreditwesen ZFV - Zeitschrift für Versicherungswesen

8 x godišnje 4 x godišnje 5 x godišnje 12 x godišnje 12 x godišnje 6 x godišnje 50 x godišnje 52 x godišnje 6 x godišnje 12 x godišnje 12 x godišnje 50 x godišnje Nema podataka. 10 x godišnje 12 x godišnje 10 x godišnje Nema podataka Nema podataka Nema podataka 12 x godišnje 12 x godišnje 24 x godišnje 6 x godišnje 12 x godišnje 24 x godišnje 24 x godišnje

20.400 65.000 62.000 2.643 7.500 60.000 100.000 2.000 6.000 5.200 81.000 18.918 276.642 8.400 17.583 25.333 Nema podataka Nema podataka Nema podataka. 4.000 18.504 9.120 5.150 58.831 3.270 6.000

Medij

Izlazi

Naklada

aktiv sportmagazin Alpin Auto motor und sport Bergsteiger Bike DAV Panorama Fit for fun Flug Journal Flugrevue Golf aktuell Golf Journal Golf Magazin Golf Style Golf Time Kicker Mountain Bike Outdoor Reiter Revue Segler-Zeitung Snow - Das Magazin für Snowboarder Snowboarder Monster Backside Magazin Sport & Fitness Sport Bild Sportrevue Tennis Magazin Tour Trekkers World Yacht

11 x godišnje Mjesečno 2 x mjesečno Mjesečno 12 x godišnje 6 x godišnje Mjesečno 4 x godišnje Mjesečno 6 x godišnje 12 x godišnje Mjesečno 4 x godišnje 6 x godišnje 2 x tjedno Mjesečno Mjesečno Mjesečno Mjesečno 3 x godišnje 8 x godišnje 6 x godišnje Tjedno Mjesečno Mjesečno Mjesečno 6 x godišnje Svakih 14 dana

218.500 46.067 654.025 37.490 126.033 449.400 412.064 220.550 65.557 65.000 58.700 53.150 76.000 120.000 378.721 106.592 53.630 65.297 26.500 50.000 74.000 60.000 468.090 34.900 52.887 134.266 45.000 100.483

Sport:

28


Turizam: Medij

Izlazi

Naklada

Abenteuer und Reisen ADAC motorwelt America Journal An Bord Brt travel Business Traveller Clever reisen! - fliegen & sparen freizeit & reisen FVW International GeoSaison LTU-Magazin Lufthansa Magazin Nordis Reise und Preise Reisefieber Touristik aktuell Touristik R.E.P.O.R.T. Tours Travel One Travel Talk Travel Tribune

Mjesečno Mjesečno 6 x godišnje 6 x godišnje 6x godišnje 4 x godišnje 4 x godišnje 6 x godišnje 31 x godišnje 10 x godišnje 4 x godišnje Mjesečno Nema podataka 4 x godišnje 6 x godišnje 47 x godišnje 28 x godišnje Nema podataka 48 x godišnje 50 x godišnje

127.954 13.518.920 42.000 52.000 k. A. 317.833 51.100 32.500 34.717 197.012 350.000 299.237 38.000 127.940 60.000 30.860 34.219 Nema podataka 25.760 35.560

52 x godišnje

1.900

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. U 2008. godini je 49,4 milijuna Nijemaca starijih od 14 godina poduzelo barem jedno putovanje duže od 5 dana (ukupna populacija te dobi u Njemačkoj je 64,9 milijuna). Tako je gotovo 1 milijun Nijemaca više putovalo na odmor u odnosu na 2007. godinu. Do ovog pozitivnog rezultata došlo je najviše zahvaljujući kontinuirano rastućem udijelu populacije koja redovito putuje svake godine (u 2008. godini 60%). Za većinu Nijemaca je jedno putovanje u godini standard, a dva ili više putovanja predstavljaju luksuz, koji si mogu samo ponekad priuštiti. Ukupan broj putovanja u 2008. godini iznosio je 64 milijuna – 1 milijun više nego godinu dana ranije (izvor Reiseanalyse 2009). Povećanje volumena putovanja može se pripisati demografskim čimbenicima; generacija aktivnih seniora 60 + je prije deset godina već znatno utjecala i na sami rast tržišta putovanja. Ciljna skupina seniori (60+) i mladi seniori (50+) su velikim dijelom formirali njemačko tržište: razdoblje i učestalost putovanja, motivi putovanja, odabir prijevoznog sredstva, aktivnosti na putovanju i sl. Institut F.U.R bilježi 111 milijuna kratkih putovanja (do 5 dana). Time se potencijal rasta volumena putovanja očituje baš u tim kratkim putovanjima, tj. drugim i trećim putovanjima i vikend putovanjima dok je volumen glavnih putovanja više manje konstantan. Neovisno o godišnjim rezultatima, njemačko se tržište može opisati kao tržište u rastu. Ta dinamika proizlazi iz promjena u tržišnim strukturama: kružna putovanja, daleka putovanja, low cost avio prijevoznici, internet bukiranje. Nijemci su i prvaci u volumenu potrošnje na odmoru; u 2007. godini potrošili su 61,5 milijardi € (procjena Dresdner Banke). Istraživanja potvrđuju da intenzitet putovanja, broj osoba, duljina putovanja ovisi o socijalnom statusu (prihod, obrazovanje, zanimanje) tj. u recipročnom su odnosu. Grupu “čestih putnika” sa najmanje dva dulja i jednim kraćim putovanjem godišnje tvore do 50% ljudi sa višim socijalnim statusom. U tu skupinu spada 6 milijuna Nijemaca, od kojih 62% koriste usluge agencije za bukiranje odmora. Zanimljivo je da je ista skupina najčešći kupac low-cost karata kao i last minute ponuda. Umirovljenici (25%) i stanovnici velegradova (38%) se ubrajaju u najčešće putnike. Slična je situacija i sa segmentom kružnih putovanja. Više od polovice su pripadnici višeg socijalnog statusa usprkos naporima „pomlađivanja“ tog segmenta, glavna klijentela uvijek čini 46% seniora. Zanimljivo je da ciljna skupina sa višim socijalnim statusom dominira također i u low-cost avionskom i last-minute segmentu.

29


Obitelji sa djecom ostaju važan segment tržišta iako je zamjetno da se dobna granica osnivanja obitelji pomiče, a povećava se i broj obitelji bez djece. Kod obitelji se zadržao trend all inclusive putovanja, pogotovo za destinacije jake u tom segmentu poput Turske i Egipta. Zanimljivo je istraživanje turoperatora koje pokazuje da sve veći broj djece putuje na godišnji odmor sa djedom i bakom. To se pripisuje povećenju broja „patchwork-obitelji“, samohranih roditelja kao i sve aktivnijim seniorima. Institut F.U.R. procjenjuje da će se broj „djed/baka-unučad“ putovanja do 2015. povećati za 18% (2006:1.625.000). Najveći udio u putničkom volumenu tvore niže i srednje socijalne skupine. Isto vrijedi i za skupinu sa srednjim dohotkom (1500-2.500 Netto dohodak po obitelji) koji tvore 40% potražnje.

U nastavku slijedi grafički prikaz volumena putovanja različitih socio-demografskih segmenata. Osobe sa minimalno jednim duljim odmorom u godini (u mil.) 9,0 7,8

7 ,6

7,5 6,7 6,1

6 ,4 5,8

5 ,7 4,9

4,8 4,3

3,5

3,1 3,1

14-19 godina

2,8

20-29 godina

30-39 godina

40-49 godina

50-59 godina

2000

60-69 godina

70 i s tariji

Obitelji sa djec om is pod 14

2007/2008

Seniori su bili glavni „kotač“ razvoja inbound i outbound tržišta, ostvarivši u 2007. godini čak 1/3 (21 milijun) svih dužih putovanja. Zajedno sa ciljnim skupinama parovi bez djece, obitelji sa odraslom djecom kao i stari parovi tzv. „empty nesters“, seniori se ubrajaju među najčešće putnike. Različiti instituti se slažu u predviđanjima da će seniori i u budućnosti potvrditi svoju ulogu pokretača razvoja tržišta. Zadnjih godina definirana je i nova ciljna skupina tzv. „premium putnik“ – tj. kupci luksuznih putovanja koji po danu troše minimalno 130 €. Skupina se u većem dijelu sastoji od generacije 50+ „Best Ager“ (44%) te od uspješnih „mladih odraslih“ (20-34 godine) sa visokim stupnjem obrazovanja, koji nisu tako materijalno osjetljivi na putovanju. „Premium putnik“ trenutno čini 1/10 tržišta i dominira segmentima kao što su kružna putovanja, golf ture, studijska putovanja i shopping trips. Trend smanjenja trajanja glavnog godišnjeg odmora, uz povećanje broja kraćih putovanja (putovanja kraćih od 5 dana) je nakratko zaustavljen u 2007., kada je odmor u prosjeku trajao 13,2 dana. Kako bilježi ETI, u 2008. se ponovno bilježi smanjenje trajanja putovanja te se na odmoru boravilo svega 12,6 dana, što je najkraće u zadnjih 10 godina. Napomenimo samo da je 1980. godine u prosjeku putovanje trajalo 18,2 dana. Trend kraćih putovanja se nastavlja te postavlja rekorde u 2008. godini; 29,4% svih putnika je poduzelo putovanje u trajanju od pet do sedam dana. U nastavku prikaz trajanja putovanja u glavnoj sezoni (u %).

30


Trajanje putovanja u glavnoj sezoni (u %)

52,3 52,3 51,3

2005

2006

2007

27,9 28,2 24,5

13,4 13,2 13,3 9,8 6,6

5 do 7 da na

8 do 14 da na

7,3

15 do 21 da na

22 da na i dulje

Trajanje putovanja je također ovisno o vrsti putovanja. Tako su najdulja putovanja ona koja vode u daleke destinacije, također zbog dugog trajanja leta do destinacije. Uz to putovanja u destinacije na Sredozemlju (13,8 dana) i glavni godišnji odmori u pravilu traju dva tjedna. Također su putovanja u samostalnoj organizaciji nešto dulja od prosjeka dok su najkraća putovanja bus ture (10,3) i putovanja koje vode u Alpe. Većina Nijemaca već tradicionalno provodi svoj glavni odmor u nekoj od destinacija Europe. 1/3 svih Nijemaca provodi godišnji u Njemačkoj. U 2008. godini se taj trend nastavio uz porast potražnje za kraćim putovanjima i city-break turama. Prema izvješću ETI instituta, potražnja za putovanjima unutar Njemačke bilježi znatan porast. I dok je 32,2% Nijemaca u 2007. godini ostvarilo odmor u svojoj zemlji, u 2008. se na to odlučilo 37,2%. Na liste najomiljenijih domaćih destinacija u 2008. vodeće mjesto je zauzeo Bayern s udjelom od 21,7%, slijedi Mecklenburg-Vorpommern, dok je na trećem mjestu Schleswig-Holstein s udjelom od 16,4%. Za ostalih 67% Nijemaca koji putuju izvan zemlje tradicionalno omiljene destinacije su: Španjolska, Italija, Austrija, Turska i Grčka. 2008. godina donosi promjene i kod rezultata inozemnih destinacija. Italija je u 2007. godini ostvarila najbolje rezultate u prošlih 30 godina (2005: 7,7%, 2006: 8,0%, 2007:10,1%) te „zbacila“ Španjolsku sa prvog mjesta inozemnih destinacija. Prema aktualnim podacima Austrija, zahvaljujući domaćinstvu Europskog prvenstva u nogometu, bilježi bolje rezultate nego Španjolska te se opasno pribiližila drugom mjestu omiljenih destinacija. U 2008. Grčka i Turska su bilježile pozitivne bilance dok je potražnja za destinacijama Istočne Europe (Mađarska, Poljska, Češka) u padu. Hrvatska je i dalje na 7. mjestu najomiljenijih detinacija s udjelom od 2,2%. Hrvatska zauzima oko 2,2% tržišnog udjela Njemačke te se nalazi na sedmom mjestu najtraženijih i najomiljenijih inozemnih receptivnih destinacija njemačkih turista. Istraživanje BAT instituta dokazuju da izbor destinacije u najvećoj mjeri ovisi o prijašnjem iskustvu i utjecaju imidža koje zemlja ima na tržištu. Kao najvažniji čimbenici pri odabiru destinacije navode se srdačnost domaćina, udobnost, ljepota krajolika i „zdrava“ klima. Važni su također osjećaj sigurnosti u zemlji, čištoća destinacije i kvalitetna gastronomska ponuda.

Prijevozno sredstvo Njemačko tržište je zadnjih 5 godina obilježeno ekspanzijom u zračnom prijevozu, kako u linijskom prijevozu tako i charter i low-cost segmentu. Do 2007. godine se udio putovanja zrakoplovom na glavno putovanje povećao za 45%. Od svih 16,1 milijun putnika zrakoplovom, 52% otpada na charter zrakoplove, dok linijski promet drži 36%. Polako stagnira rast nisko tarifnih avio kompanija (22% tržišta) koje zbog porasta cijene goriva ne mogu održati obećanje niskih cijena. Na internet stranicama

31


low-cost kompanija koje su prije služile isključivo za bukiranje sjedala u avionu danas se može naći sve veći broj kombiniranih ponuda - smještaj, rent-a-car, što se vidi kao mogućnost daljneg preuzimanja tržišta putovanja. Gradovi Köln i Berlin su postale prijestolnice niskotarifnih kompanija.

Zemlja

Udio na tržištu

Španjolska Italija Turska Austrija Francuska Grčka Hrvatska Poljska Nizozemska Danska Švicarska Daleka putovanja

12,9 % 7,2 % 7,0 % 6,2 % 2,8 % 2,7 % 2,2 % 2,0 % 1,8 % 1,6 % 1,5 % 6,2 %

Ništa se ne mjenja kod odabira prijevoznog sredstva za odmor. Nijemci putuju automobilom ili avionom do odredišta, iako auto bilježi negativan trend pogotovo kao prijevozno sredstvo za glavni odmor zbog poskupljena goriva. Automobil još uvijek dominira kao prijevozno sredstvo kod kratkih putovanja, dok se autobusom (20%) i vlakom (16%) preveze vidljivo više putnika na kratkim putovanjima nego zrakoplovom (10%). Autobusom se koristi 9% putnika za dolazak do destinacija za glavni odmor – većinom seniori i za putovanja u Alpe. Kod prijevoza vlakom naglasak je na putovanjima unutar Njemačke te na kratkim city break putovanjima. Tek svako deseto putovanje vodi vlakom iz zemlje dok je u 3/4 slučajeva za putovanja izvan zemlje korišten zrakoplov.

52,4 54,3

Automobil Kamp kućica Kamp prikolica

2,2 1,9 1,4 0,9 28,8 28,7

Avion 6,3 5,9

Autobus

5,3 4,0

Vlak Motor

0,6 1,0

Bicikl

0,3 0,5

Kružno putovanje/brod

2007

2006

2,1 2,1

Naravno, odabir prijevoznog sredstva u velikoj mjeri ovisi o destinaciji kao i o vremenskim prilikama. Tako godine sa povoljnim vremenom bilježe trend putovanja automobilom u neko odredište u Njemačkoj, dok npr. zrakoplov bilježi porast prometa uz porast potražnje za dalekim destinacijama. Najvažniji segment u avio prometu još uvijek čine putovanja na Sredozemlje (17,2 milijuna putovanja), što je 76% svih putovanja na Sredozemlje i 72% svih putovanja avionom. Na odabir prijevoznog sredstva utječe i broj putnika - 60% obitelji sa djecom dolazi na odmor automobilom. Seniori su najvećim udjelom putnici autobusom (35%) i vlakom (45%).

32


Potrošnja na putovanju Iako je potražnja za putovanjima ove godine suzdržana zbog straha od inflacije, procijenjuje se da će Nijemci u ovoj godini potrošiti čak 4% više na putovanjima (2007: 61 milijardi €). U prosjeku putovanje u trajanju od više od pet dana Nijemce košta 840 € (uključujući dodatne troškove). U 2008. očekuje se porast troškova putovanja; više od polovice ispitanika Europskog Instituta za Turizam ETI je navelo da je godišnji odmor platilo više nego prošle godine. Dodatak na kerozin uz trošak avio karte kao i troškovi goriva su najveći čimbenici poskupljenja putovanja. Troškovi glavnog putovanja iznose 910 €, dok se kod duljeg drugog i trećeg odmora potroši 612 €. Putovanje koje uključuje zrakoplovne karte u prosjeku koštaju 1.177 €, dok su putovanja osobnim vozilom osjetno povoljnije (602 €).

Troškovi putovanja po osobi i po putovanju (u €)

2002

2006

2007

943 940 850 845 846

988

803 688 688 546

533 525 516

Zapa dni Nijemci

Istočni Nijemci

Njemačka

Inoze mstvo

535 521

Paušalno putovanje

Najskuplja su putovanja u daleke destinacije - 2.161 €, dok su velike razlike zamjetne i kod destinacija na Sredozemlju. Tako odmor u Španjolskoj u prosjeku košta 1.031 € dok Turska nudi all inclusive za samo 808 €. Usprkos obilja „jeftinih putovanja“, bilježi se kontinuiran porast troškova putovanja. Još prije 10 godina su dnevni izdaci putovanja po osobi iznosili 50 Eura, aktualno iznose 66 Eura. Uz to bilježi se i potražnja za luksuznijim putovanjima - još prije 10 godina spremnost za utrošiti više od 3.000 eura na glavno putovanje se udvostručila (od 1% na 3%). Smanjio se i interes za low cost putovanjima tj. putovanjima za 500 eura (od 35% na 28%). U 2008. godini su turoperatori uglavnom održali stabilne cijene u glavnoj sezoni, dok je veliki dio kapaciteta popunjen kroz ponude za rani buking već krajem 2007. godine. Troškovi paket aranžmana (bez dodatnih troškova) u prosjeku iznose 521 €, s tim da su razlike vidljive među turoperatorima. Kako objavljuje stručni časopis za turizam FVW, top listu najskupljih aražmana predvode kružna putovanja Hapag-Lloyd (7.000 €). TUI i Thomas Cook imaju dosta povoljne ponude između 496 i 343 € i koje uglavnom ne uključuju zrakoplov.

Razdoblje putovanja Nijemci ostvaruju glavno putovanje u ljetnim mjesecima (srpanj – rujan, s vrhuncem u kolovozu). Kod obitelji s djecom je glavno putovanje vezano uz školske praznike u srpnju i kolovozu (57%), a isto vrijedi i za kolektivne godišnje odmore. Te vrijednosti su već tradicionalno konstante. Putovanja bez djece, kao i drugo i treće dulje putovanje, ostvaruju se u razdoblju pred i post sezone (proljeće-jesen). Postotak duljih putovanja ostvarenih u zimskim mjesecima nije toliko važan. U razdoblju studeni – ožujak ostvari se svega 16% putovanja, a „rupa“ je najviše vidljiva u studenom.

33


Buking po mjesecima s obzirom na termin putovanja 60

term in putovanja ožu/trav

term in putovanja s vi/s rp

50

term in putovanja s rp/kol

term in putovanja ruj/lis 40

30

20

10

pr

os i

na c

en i st ud

d to pa lis

ja n ru

oz lo v ko

pa nj sr

an j lip

j ib an sv

va

k tra

uj a

a

č lja ve

j

an

eč sij

nj

0

Čak ni seniori nisu u većoj mjeri uspjeli rasteretiti glavnu sezonu, pogotovo što se tiče putovanja duljih od 5 dana, budući da oni isto ostvaruju glavno putovanje upravo u razdoblju glavne sezone. Seniori su ostvarili veliku većinu putovanja u pred i post sezoni; udio 60+ skupine u putovanjima u glavnoj sezoni iznosi 20%, u proljeće ostvaruju 38%, a u jesen 36% svih putovanja.

Vrijeme i način bukiranja Uz izuzetak last minute putnika kao i onih koji žele kratkoročno i fleksibilno bukirati putovanje, većina Nijemaca bukira više mjeseci unaprijed. Sama odluka o slijedećem putovanju donosi se čak i cijelu godinu unaprijed. Tako se 23% Nijemaca već u prosincu 2007. godine odlučilo za destinaciju za slijedeći odmor, a 15% je i bukiralo odmor. 58% putnika se odlučilo za godišnji do travnja 2007. godine i 51% je odmah bukiralo odmor bilo preko agenicije ili direktno kod hotela/privatnog smještaja. U razdoblju od siječnja do ožujka ostvari se 31% svih bukinga za ljeto, dok je mjesec svibanj po intenzitetu bukinga najvažniji mjesec. Internet sa preko 40 milijuna registriranih korisnika u Njemačkoj još uvijek nije preuzeo glavnu funkciju bukinga od putničkih agencija te još uvijek većim dijelom služi kao sredstvo informiranja i planiranja putovanja ili bukiranja samo pojedinih segmenata putovanja. 60% putnika se informira putem interneta tzv. “Ropos putnici” (Research online-Purchase offline), a manji dio bukira direktno online. Putem interneta se najvećim djelom ostvaruju rezervacije niskotarifnih letova, pribavljaju ulaznice za određena događanja, te se bukira hotel za poslovna putovanja. To pogotovo vrijedi pri kupnji paket aranžmana ili individualnih aranžmana koji zahtjevaju intenzivno savjetovanje, što je moguće u putničkim agencijama.

Organizatori putovanja Paket aranžmani su još uvijek centralni proizvod agencija, a njihov dugo predviđani kraj još nije na obzoru. Više od polovice Nijemaca ima pozitivno mišljenje o organiziranim putovanjima. Štoviše u usporedbi sa 2000. je vidljivo poboljšanje mišljenja javnosti o paušalnim putovanjima, na štetu individualnih putovanja. Ipak, bilježi se potražnja za fleksibilnim ponudama koje se individualno kroje po željama klijenta kao i dynamic packaging. Tako se danas manje radi samo na klasičnim paketima

34


nego se istim dodaju različite opcije npr. low cost avio karata + hotelski smještaj ili rent-a-car. Katalozi su također zadržali svoju ulogu komunikacijskog miksa te nisu zamjenjeni elektroničkim ili internet formatom. Klasična paket putovanja kao i fleksibilni modeli imaju 47% tržišta putovanja u trajanju od više od 5 dana, dok ostalih 36% otpada na bukiranja direktno kod ponuđača usluge (hotel, privatni smještaj, avion). Direktno se najčešće bukira hotelski smještaj (28%). Samo 17% ne bukira unaprijed, a uglavnom je riječ o kamping turistima. Istočni Nijemac velikim dijelom još uvijek preferira paket putovanja (47%, zapadni Nijemci 42%). Također se van Njemačke uglavnom putuje organizirano (ukupno 54%), a čak 72% svih putovanja na Sredozemlje su klasična paket putovanja. Fleksibilni modeli prevladavaju kod bukinga dalekih putovanja. F.U.R. predviđa da će tržište organizatora putovanja i dalje bilježiti rast te će se broj onih koji putuju bez agencijski bukiranog putovanja smanjiti. Zbog potražnje za fleksibilnijim ponudama internet bukiranje još uvijek nije dominantna opcija. Iznimke su turoperatori i agencije poput expedia.de ili direktne internet ponude smještajnih ponuđača te low cost prijevoznika koji isključivo nude opciju online bukinga. Isti nudeći fleksibilnost spajanja segmenata putovanja i cijena imaju očitu prednost pred katalozima čije se cijene definiraju već u listopadu za iduću godinu. Prema VerbraucherAnalyse tržište turoperatora broji 23 milijuna klijenata u Njemačkoj.

Najveći turoperatori u Njemačkoj 2008. prema zaradi i broju putnika (u mil.) P ro m e t u M il € 14000

B ro j p u t n ik a

12.929

12000 10000 8000

5.662

4.722 5.460

6000

2.840

4000 2000 0 TU Th

I

om

Co as

ok

r eG w Re

ou

2.822 1.650 1.436 1.499 1.300 773 879

p A

u l lt o

rs

FT

I

Ög

er

-

u Gr

pp

e

Najveći turoperator u Njemačkoj – TUI, planira se u proljeće 2009. u partnerstvo sa Royal Caribbean Cruises, s prvim brodom od najavljena tri (dva slijede u 2011. i 2012.) proširiti u segment kružnih putovanja za mase. Trenutačno, sa četiri broda Hapag –Llyod pokriva samo dobrostojeću klijentelu. Razlike između ciljnih skupina/klijenata pojedinih turoperatora su velike, npr. TUI ima uglavnom „starije“ mušterije tj. udio seniora 60+ je sa 26% dvostruko veći nego kod drugih turoperatora. Socijalni status TUI klijenta je također viši od prosjeka (43% ljudi s najvišim socijalnim statusom). Sa sestrinskim firmama 1-2-Fly i last minute L´Tur je TUI koncern pridobio i mlađu klijentelu (35% mladih samaca/parova, što je 15% više od prosjeka). Glavna marka Thomasa Cooka – Neckermann obuhvaća „srednji sloj“ (47%), dok je Thomas Cook preuzeo klijentelu sa višim statusom (54%). U tom segmentu pred Thomas Cook-om prednjači TUI luksuz marka Airtours. ITS – volumen marka od Rewe – Touristik dijeli istu klijentelu kao i Alltours sa naglaskom na ponude u Istočnoj Europi i za istočne Nijemce kao i skupini obitelji sa djecom.

35


Udio njemačkog tržišta u ukupnom hrvatskom turističkom rezultatu u 2008. godini Odakle nam dolazi njemački turist? ( Top 5 saveznih država)

4. NIEDERSACHSEN Broj dolazaka u 2007: 146.000 Udio u ukupnim dolascima iz Njem.: 9%

3. NORDRHEIN-WESTFALLEN

5. SACHSEN

Broj dolazaka u 2007: 277.000 Udio u ukupnim dolascima iz Njem.: 18%

Broj dolazaka u 2007: 110.000 Udio u ukupnim dolascima iz Njem.: 7%

1. BAVARSKA Broj dolazaka u 2007: 492.000 Udio u ukupnim dolascima iz Njem.: 31% 2. BADEN-WÜRTTEMBERG Broj dolazaka u 2007: 291.000 Udio u ukupnim dolascima iz Njem.: 18%

Ostale SD: 261.000, 17% Izvor: IPK, 2008

Socio-demografski profil njemačkih gostiju koji dolaze u Hrvatsku (Izvor: IPK, 2008) Spol • •

Muškarci 53% Žene 47%

Dob • • • •

Prosiječna dob: 44 godina 15-43: 29% 35-45: 45% 55+: 26%

„Najstariji” gosti dolaze iz Sachsena (55+: 44%) dok su „najmlađi” gositi iz Baden-Württemberg (15-34: 37%)

36


Dohodak •

Srednja klasa; Netto dohodak po obitelji - 1500,00 € i više

Obrazovanje • Niži stupanj: 37% • Srednji stupanj: 40% • Visoki stupanj: 23% *bilježi se povećanje gostiju sa srednjim i visokim stupnjem obrazovanja

Svrha putovanja Od ukupno 1,6 milijuna Nijemaca koji su u 2007. otputovali u Hrvatsku kao svrhu putovanja navodi se: • • •

Odmor: 86% Ostali privatni razlozi (npr. posjet obitelji i prijateljima): 10% Poslovno: 4%

Nijemci iz SD Niedersachsen (96%) i Sachsen (94%) u Hrvatsku dolaze zbog odmora, time ovim tržištima Hrvatska predstavlja isključivo destinaciju za odmor. Iz Bavarske (15%) i BadenWürttemberga (14%) ostvaruju se više poslovna putovanja i putovanja sa privatnom svrhom nego u prije spomenutim državama.

Koju vrstu odmora odabire njemački turist u Hvatskoj? • • • • • • • • •

Odmor na plaži Ture autobusom Seoski turizam Zdravstveni/Spa City Breaks Aktivni odmor Posebna prigoda Kružna putovanja brodom Drugi oblici

65% 10% 8% 3% 3% 2% 4% 1% 2%

Gosti iz SD Niedersachsen (82%) dolaze u Hrvatsku poglavito zbog odmora na plaži. I ostale države preferiraju tu vrstu odmora: Nordrhein-Westfalen (70%), Baden-Württemberg (69%), Bayern (68%). Gosti iz SD Sachsen u manjoj mjeri ostvaruju odmor na plaži (64%) te radije upoznaju Hrvatsku kružnim putovanjem autobusom (23%). Za goste iz Bavarske (12%) je privlačan seoski turizam kao i gostima iz Baden-Württemberg (10%), dok njih 7% dolazi u Hrvatsku zbog posebne prigode.

Odabir prijevoznog sredstva Dvije trećine (66%) dolazi automobilom u Hrvatsku, što predstavlja porast od 5% u usporedbi s ispitivanjem iz 2005. godine. Svaki šesti odabire autobus (14%) ili zrakoplov (13%). 5% ispitanika dolazi s kamp kućicom, a 2% motorom. Za sve Savezne države je automobil najvažnije prijevozno sredstvo sa udjelom između 53-79%. Za putnike iz Niedersachsen (35%), Nordrhein-Westdfallen (32%) i Sachsen (20%) je zrakoplov drugo među najkorištenijim prijevoznim sredstvima. Putnici iz Bavarske i Baden-Württemberg rijetko koriste opciju zračnog prijevoza. Putovanja autobusom se ostvaruju ponajviše iz Sachsen (16%) Baden-Württemberg (15%) i Bavarske (14%). Udio putovanja kamp kućicom je najveći u Bavarskoj (6%).

37


Kada bukiraju putovanje? 4%

2 - 4 tjedna

9%

4% 3%

8%

4%7% 9%

1 - 2 mj

29%

3 - 4 mj

26% 27%

19%

19% 18%

5 - 6 mj

Njemački gosti - ukupno Mladi Obitelji Best Ageri

9%

2%

Preko 6 mj

23%

12%

33%

15%

Izvor: Bauer Media, 2007

Kada dolaze? 1 0% 1%

Prol jeće

8% 19%

67% 75%

Ljeto

74% 52%

12%

Njemačk i gosti - ukupno Mladi Obitelji Best Ageri

5%

Jesen

7% 18 %

2% 5%

Zi ma

2% 1%

Izvor: Bauer Media, 2007

Za goste iz Niedersachsen (96%), Nordrhein-Westfallen (90%) i Sachsen (90%) Hrvatska je destinacija za glavnu sezonu. Putnici iz Baden-Württemberga (24%) često dolaze i u zimskim mjesecima (studeni do travnja).

Koliko ostaju? 5% 11% t jedan

3% 8% 56% 48%

do 2 t jedna

62% 51% 22% 27%

do 3 t jedna

2% 0

do 4 t jedna

2% 3%

21%

Njemački gosti - ukupno

22%

Mladi

Obitelji

Best A geri

Izvor: Bauer Media, 2007

38


Gdje odsjedaju? 40%

Hotel

33% 19% 16%

Apartman

37% 53%

26%

7% 8% 15%

Pansion

8%

4%

Kamp prikolica, Šator

7%

3%

12%

3% 7% 8%

Kuća za odmor

Kamp kućica, Karavan

6% 5% 3%

Njemački gosti - ukupno

9%

Mladi 7%

6%

Obitelji Best Ageri Izvor: Bauer Media, 2007

Potrošnja po putovanju Nijemci na putovanju u Hrvatsku ukupno potroše 770 € što je oko 65 € po danu. U usporedbi sa IPK analizom 2005. Nijemci su postali oprezniji sa novcem (ukupno 819 Euro/po danu 96 Euro)

Bavarska Baden -Württemberg Nordrhein - Westfallen Niedersachsen Sachsen

Izdaci/putovanje

Izdaci/noćenje

602 € 738 € 995 € 802 € 619 €

61 € 60 € 76 € 70 € 59 €

Udio njemačkog tržišta u ukupnom turističkom rezultatu Hrvatske tijekom 2008. godine Njemački su turisti u 2008. godini ostvarili 1.545.735 dolazaka i 10.982.654 noćenja. Time su njemački gosti ostvarili 21,7% ukupnih noćenja stranih turista u Hrvatskoj i prosječno boravili 7,1 dana.

39


Promet njemačkih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1990. do 2008. Dolasci indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

1.445.905 150.883 148.408 194.318 355.716 210.968 449.000 640.031 720.569 531.259 1.048.275 1.299.729 1.481.659 1.551.844 1.580.244 1.572.090 1.544.801 1.554.794 1.545.735

10 98 131 183 59 213 143 113 74 197 124 114 105 102 99 98 101 99

1990.=100 100 10 10 13 25 15 31 44 50 37 72 90 102 107 109 109 107 108 107

Noćenja indeks 11.943.840 984.021 1.159.476 1.740.658 3.014.113 1.914.656 3.744.000 5.403.249 5.933.641 4.514.765 7.804.139 9.685.991 10.789.069 11.056.130 10.887.638 11.001.142 10.986.866 10.848.939 10.982.654

8 118 150 173 64 196 144 110 76 173 124 111 102 98 101 100 99 101

1990.=100 100 8 10 15 25 16 31 45 50 38 65 81 90 93 91 92 92 91 92

DOLASCI I NOĆENJA NJEMAČKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 13.000.000 12.000.000 11.000.000 10.000.000 9.000.000 8.000.000 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000

19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

40

Dolasci Noćenja


DOLASCI NJEMAČKIH TURISTA PO MJESECIMA 500000 450000 400000 350000

2004.

300000

2005.

250000

2006.

200000

2007.

150000

2008.

100000 50000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

ča

ja

l Ve

Ru j

j Si

O žu ja k Tr av an

nj

a eč

j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z

0

Posjete njemačkih turista po regijama Hrvatske Većina njemačkih turista dolazi u Istarsku i Primorsko-goransku županiju, a zatim slijedi Splitskodalmatinska županija. Minus bilježi samo Primorsko-goranska županija, dok ostale primorske županije imaju porast ili jednak broj njemačkih turista. Županija

Dolasci

Index 08./07.

Istarska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Zadarska Šibensko-kninska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Ličko-senjska Ostale županije Ukupno

569.204 379.281 155.084 147.349 115.343 72.173 39.425 42.469 25.407 1.545.735

100 98 100 101 102 102 103 105 78 99

Izvor: Statistički podaci TZŽ

41


Zrakoplovni prijevoz Croatia Airlines je u 2008. godini organizirala charter letove u Hrvatsku za sve veće turoperatore koji imaju Hrvatsku u ponudi: TUI, Thomas Cook, REWE Touristik, FTI, Alltours, Riva, Misir itd. Letjeli su iz sljedećih zračnih luka u Njemačkoj: München, Stuttgart, Frankfurt, Düsseldorf, Leipzig, Dresden, Hannover, Berlin/Schönefeld i Hamburg. Low cost avio kompanije su povećale broj naleta na hrvatske zračne luke. One su povezivale Stuttgart (Germanwings i TUIFly), München (TUIFly), Hannover (TUIFly), Köln/Bonn (Germanwings, TUIFly), Düsseldorf (LTU), Leipzig/Halle (TUIFly), Berlin/Schönefeld (Germanwings) i Hamburg (Germanwings) sa hrvatskim zračnim lukama.

Autobusni prijevoz Sve većim brojem veza zračni promet dobiva na značaju. Automobil je i nadalje najčešće prijevozno sredstvo Nijemaca, budući da je cestovna infrastruktura u Hrvatskoj sve bolja. Gotovo dvije trećine gostiju (61%) iz Njemačke dolazi automobilom u Hrvatsku, a svaki šesti gost koristi autobus (16%). Za 8 i pol sati se može iz Münchena u Zagreb doći Eurocity vlakom. Auto-vlak osim toga omogućava i prijevoz osobnih vozila. Nijemci koriste i trajektni prijevoz iz Italije do Hrvatske. Njemački autobuseri su u 2008. godini ostvarili gotovo isti rezultat kao i godinu dana ranije, s udjelom od 9% na ukupni broj putovanja dužih od 5 dana. Hrvatska je na 7. mjestu najposjećenijih autobusnih destinacija Nijemaca u Europi. U 2008. godini je Hrvatska (+1,8%) uz Španjolsku (+2%) imala najveće povećanje dolazaka autobusom. Inovacijska snaga autobusera je zadnjih godina znatno unaprijedila programe putovanja autobusom. U svakom slučaju to više nije jeftino „izletničko zadovoljstvo“ koje kupuje starija populacija. Zahvaljujući poboljšanoj ponudi, a naročito u pogledu udobnosti, te pozitivne promjene imidža putovanja autobusom sve više cijene i mladi. 18,3% putovanja još uvijek koristi generacija 60 plus dok je udjel mlađih od 20 god. dosegao 11,8%. Na organizaciju autobusnih putovanja danas uvelike utječe slijedeće: s obzirom na uvođenje novih europskih socijalnih propisa od travnja 2007. godine bez povećanih financijskih troškova i većeg broja osoblja mogu se ponuditi još samo putovanja u trajanju do 6 dana (prema dosadašnjim propisima bila su moguća putovanja do 12 dana). Dakle, osim eksplozije cijene goriva na autobusna putovanja negativno djeluje poskupljenje organiziranja putovanja u trajanju dužem od 6 dana zbog obveze angažiranja dva vozača; klasična putovanja na odmor su u međuvremenu zamijenjena kroz više kraćih putovanja, posebice putovanja u gradove, putovanja s naglaskom na kulturne sadržaje (ovakva putovanja sa zahtjevnim kulturnim sadržajima trenutno dominiraju na tržištu). Najvažnija autobusne destinacije u inozemstvu (izraženo u %) • • • • • • • • • •

Italija Austrija Poljska Španjolska Francuska Češka Hrvatska Švicarska V. Britanija Skandinavija

13,2 8,4 6,7 6,2 4,2 4,0 3,9 2,0 1,9 1,4

Izvor: RDA - Reiseanalyse 2009.

Italija, Španjolska, Francuska, Hrvatska i skandinavske zemlje su imale porast broja njemačkih turista koji putuju autobusom u 2008. godini. Na tržištu u Njemačkoj djeluje 5.500 autobusera, a od toga oko 1200 djeluje kao samostalni organizator putovanja.

42


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA 2009. Procjena ukupnih dolazaka na godišnji odmor iz Njemačke u inozemstvo u 2009. Na početku 2009. godine 64% stanovinika Njemačke je očekivalo pogoršanje opće gospodarske situacije u Njemačkoj, no samo 30% se pribojavalo da će se gospodarska kriza negativno odraziti na njihovo osobno gospodarsko stanje. Takvo stajalište nije utjecalo na spremnost odlaska na odmor, već na način i vrijeme bukinga. Tako se nevoljko bukira dugo prije termina odmora, kratkoročno se odlučuje o destinaciji, cijena diktira odabir i sl.. Samo kod 15% stanovinika financijska kriza će imati utjecaj na odluku o godišnjem odmoru. Ukupno gledajući Nijemci će još uvijek ostati svjetski prvaci u putovanjima van svoje zemlje te će čak 42,2% stanovništva sigurno otputovati na odmor, ali će postati štedljiviji na odmoru (2008.: 960 €) i ostajati će sve kraće (2008.: 12,2 dana).

Omiljene destinacije u 2009. Prema prognozama pobjednica sezone 2009. je sigurno Njemačka, posebno turističke regije Ostsee, Nordsee sa otocima, kao i Schwarzwald i Bodensee. Odmor u svojoj zemlji će ostvariti svaki četvrti Nijemac (25,8%). Tek sa velikim zaostatkom prate omiljene destinacije na Sredozemlju, među kojima se ne predviđaju neke značajne promjene u poretku: Španjolska (8,2%), Italija (5,5%) i Turska (5,2%). Austrija (3%) će i dalje gubiti udijele na tržištu na korist povoljnih ponuda za odmor na Sredozemlju – Turske, Grčke ili Hrvatske. Sigurno je da će se tražiti alternativa dalekim putovanjima među zemljama Sredozemlja.

Njemački turoperatori Slijedeća tablica daje prikaz njemačkih turoperatora i njihovu ponudu abecednim redom (Podaci: www.gedit.de) Pregled turoperatora 123-lastminute 5 vor Flug A A Tours A.N.U.-Touristik AAR Abenteuer & Co Abenteuer Alaska Abenteuer Anden Abenteuer Reisen Afrika Abenteuer Südafrika Abenteuer.net Abenteuer-Reisen Abenteuersport ABeR - Alternativ Bus Reisen GmbH

Last-Minute-putovanja Last-Minute-putovanja Abenteuerreisen/ Avantura Indonezija Putovanja po cijelom svijetu Adventure-Reisen nach Nordamerika, Skandinavien, Australien Kanu- und Trekkingreisen nach Alaska Touren durch die Anden in Ecuador Abenteuer- und Erlebnisreisen nach Afrika Urlaub in Südafrika Abenteuerreisen und Aktivurlaub Erlebnis- und Adventure-Reisen Aktivurlaub in Österreich Busreisen jeder Art

Action & Funtours Activ Reisen Hans Kerschreiter Active Tours Activida Tours

Sport- und Outdoorreisen in Tirol, Südfrankreich, Münchner Umland Sportreisen

Adriaurlaub Adventours Adventure 4 U Adventuretours Aegyptus Intertravel Aero Lloyd African Bikers

Urlaub rund um das Mittelmeer Abenteuer- und Sportreisen, Outdoortraining Abenteuer- und Gruppenreisen speziell für junge Leute Outdoorreisen Spezialist für Ihre Ägyptenreise Fluggesellschaft Rad- und Wanderreisen, Safaris in Südafrika

Experte für Asien und Südamerika Trekking-, Kultur- und Individualreisen in Ecuador, Dom. Rep., Trekking- und Aktivreisen auf den Kanaren und Balearen

43


African Extravaganza Africon Tours GmbH Agentur für Erlebnisreisen

Spezialist für Namibia und Safaris Gruppen- und Individualreisen nach Westafrika, Ostafrika und in die Sahara Sub-Orbitalflüge in den Weltraum, Kosmonautentraining, Polar- und Vulkanreisen, Tiefsee- Tauchbootfahren

AILS Air 6 Air-Berlin GmbH air-bus-reisen Air France Air Madagascar Air Marin Air Service Berlin CFH GmbH

Englischkurse in England und den USA Weltweite Reiseangebote Fluggesellschaft (Mittelmeer, Kanaren, Nordafrika) Spezialist für Fernreisen und Kreuzfahrten Fluggesellschaft Fluggesellschaft Weltweite Urlaube Rundflüge mit Flugzeugen oder Ballonfahrten

Air Seychelles Fluggesellschaft Airways-Travel GmbH Asienreisen Akademischer Reisedienst weltweite Studienreisen, Erlebnisreisen und Kulturreisen Akzente Reisen Gruppenreisen für Kirchen, Vereine, Schulen und Verbände Alaadins Reisen Tauchreisen zum Roten Meer Albatours Studienfahrten für Schulen und Universitäten, thematische Fahrten, Jugendferien Albatros Reisen Schul-, Camping,- Fern-, Wein- und Tagesreisen, Busreisen Albatros Urlaub Spezialgebiete: Südafrika, Safaris, Camping-Safaris Alfa Sprachreisen Sprachreisen Allradbus-Expeditions-Charter Mit Geländebus durch die Sahara oder andere Einöden Alltour Reisen Pauschalreisen und Flüge in alle Welt Alltours Reisecenter Reisen weltweit Alpinschule Oase-Alpin Berg- und Winterurlaub Alternativ Bus Reisen GmbH Europa und Übersee, Busreisen Alpin Sport TS Eisklettern, geführte Bergtouren (auch 4.000er) Ski- und Snowboardfreeride Amadeus Travel Rund- und Aktivreisen in/nach Costa Rica Amaroq - Tours Experte für Schweden AmazoniA Reisen durch Venezuela American Tours Reisen in die USA, Kanada, Karibik Amerik Aventure Abenteuerurlaub in Amerika Ameropa Bahnreisen Amin Reisen GmbH Tauchreisen und Individualreisen, Badeurlaub in Ägypten AMP, Madeira-Portugal Travel Spezialist für Urlaub auf Madeira Andersreisen Reisen abseits des Massentourismus Andes-Amazon Travel Erlebnisreisen in die Anden und nach Amazonien Anglo European Connections Sprachreisen nach England für Jugendliche ANKA Ungarnreisen Reisen nach Ungarn APEX Studienberatung USA Englischsprachkurse und akademische Studiengänge in den USA app GmbH Aqua aktiv Aqua Tours Int. Aquarius Tauchreisen GmbH

Abenteuer in Österreich Kanutouren für Gruppen Angelreisen, Reisebüro Tauchreisen nach Asien, Mittelmeer und Rotes Meer

Arab-isch Arabella Reisen Aratours Argoreisen AS Adventure Service ASC Afrian Safari Club AG ASPECT AST Aster Reiseservice ATI Atlantic Language Galway aTours

arabische Sprachreisen Kreuzfahrten, Golfreisen, Businessreisen Abenteuer- und Survivalurlaub in Guyana und Surinam Reisen durch Europa Tauchreisen, Wracktauchen Kreuzfahrten im Indischen Ozean und auf dem Nil, Urlaub in Kenia und Ägypten Sprachreisen nach Kanada, USA, England, Irland, Australien Touren in Süd- und Ostafrika Reiseanbieter für Studenten Reisen nach Thailand, Bali, Malaysia, Kenia und Mauritius Englischsprachreisen nach Irland Abenteuerreisen und Erlebnisreisen

44


ATS Berlin Attika Reisen Auf und davon Reisen

Nordamerika-, Südostasien-, Europareisen Reiseanbieter für Griechenland Allerlei Reisemöglichkeiten nach Tibet, Nepal, Indien, Pakistan, Bhutan und Thailand

Augustustours Australien Austrian Airlines Autobusbetrieb Gottlieb Aventoura Aventura Action Company Avianca B Bako-Special-Tours Balisafari Baumeler Reisen AG Bawa tours&travel GmbH Beach-Bus Touristik GmbH & Co. KG Beetle Alternativ Reisen

Städtereisen Dresden und Umgebung Reiseanbieter für Australien Fluggesellschaft Individuelle Reisen für Gruppen, Vereine und Schüler, Busreisen Ecuador, Belize/Guatemala, Cuba Canyoning, Rafting, Outdooraktivitäten in Italien, Österreich und Spanien Fluggesellschaft Rund um den Niederrhein Motorradtouren, Segeltörns auf und um Bali Aktiv- und Kreativreisen Ausgefallene Individual- und Gruppenreisen nach Java, Bali und Lombok Busreisen nach Italien, Spanien, Kroatien, Ungarn Sportreisen und Kameltouren durch den Sinai, Sprachreisen Arabisch

Beim Swiss-Canadian English Englischsprachreisen nach Kanada Center Belize Reisen ins Reich der Maya Bendis Travel Einzel- und Gruppenreisen in die Türkei BEOconcept Kletterurlaub für Kleingruppen Berge & Meer Reisen allgemein Best Ticket Service&Reisen Eintrittskarten und Reisen zu Sport- und Kulturveranstaltungen, auch international GmbH BesttravelCanada Kanadareisen BETZ travel service Reisen und Flüge BFR Berliner Flug Ring Pauschal- und Flugreisen, Gruppenreisen BG Tours Reisen nach Bulgarien BI-Reisen Reisen in alle Welt Biblische Reisen GmbH Reisen in die biblischen Länder und zu christlichen Stätten Big Blue Tours Sprachreisen und Urlaub jeglicher Art Binder-Reisen Busreisen jeder Art BKJ-Reisen Reisen für Familien, Behinderte, Gruppen, Schüler und Jugendliche BL-Reisen Fernreisen und Sprachreisen BLAGUSS Irlandreisen Experte für Irlandreisen Blue Diamond Travel Flugsafaris und Motorradtouren in Australien und Neuseeland Blue Planet Erlebnisreisen Abenteuerreisen in Namibia GmbH Bohr Touristik Service Reisen nach Island Bottrop-Travel Reisen in alle Welt BREMA-Agentur Schüler- und Gruppenreisen in Deutschland, Schweiz, Italien, Österreich und Ungarn brtours Brasil Brehm und Müller Brittish Airways Buchenundweg.de Bucher Reisen Büssemeier Bus GmbH Bus Touristik Organisation Bustouristik.com Bus Kollektiv Unterwegs Buy.Bye BWT Reiseservice

Jamaika und Karibik, Kreuzfahrten Spezialist für Südamerika und Karibik Busreisen, Tagesausflüge, Auslandsreisen Fluggesellschaft Reisen aller Art Last-Minute-Reisen Busreisen jeder Art Reisen nach England, Schottland, Griechenland, Holland und Irland Busreisen, Sprachreisen, Kreuzfahrten Gruppenreisen, Busreisen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Fidschi-Inseln

45


C Caissa Touristic GmbH

Städte-, Studien-, Individual-, Gruppenreisen nach China

Calac Sprachreisen Calypso-Sprachreisen

Englischkurse für Schüler und Erwachsene in England und Wales Sprachreisen

Calypso Tours Camps International Campus Sprachreisen

Studien- und Gruppenreisen nach Lateinamerika und in die Karibik Feriencamps in Deutschland und England sowie Highschool-Aufenthalte in den USA Sprachreisen für Schüler nach USA, Kanada, England

Canada Reisedienst Canada Sprachreisen

Reisen nach Kanada, USA, Alaska, Aktivurlaub auf einer Ranch Englisch-Sprachreise für 13-25-Jährige nach Ottawa

Canada Tours Reisen nach Kanada Canadian College of English Sprachurlaub in Kanada Language Canusa Touristik GmbH + Co. Kreuzfahrten USA, Kanada, Hawaii, Bermudas - Städte- und Busreisen, Camping Cape Studies Carl Duisberg Centren Carpe diem Sprachreisen Cathay Pacific Check In Check in Reisen GmbH Chenthaytravel Chile - Angeltouren China-Reisen Chinareise.com CIE Tours Cirrus Airlines Cit-Reisen CITS Guilin Classic Asia Tours Clever Reisen Club Aktiv Rafting&Sport compact-tours COMTOUR.de Condor Flugdienst Consul Weltreisen Conti-Reisen GmbH Continental Reiseagentur Corfelios-Reisen Cornwall-Reisen Costa Rica

Sprachreise Englisch nach Kapstadt Sprachreisen Sprachreisen Fluggesellschaft Urlaub in Portugal, auf den Azoren und Madeira Reisen aller Art und Wellnessangebote Experte für seriöse Reisen nach Thailand Angeltouren zu den schönsten Lodges Chiles Reisen nach China Urlaub in China Spezialist für Großbritannien Fluggesellschaft (innerhalb Deutschlands) Hotels und Feriendörfer in Italien Reiseveranstalter für individuelle Chinareisen Gruppenreisen nach Thailand Last-Minute-Reisen Outdoor, Canyoning, Rafting, Hochseilgarten in Bayern Reisen in alle Welt Spezialist für Reisen nach Indien Fluggesellschaft Weltreisen Experte für Kunst-, Studien- und Naturreisen spezialisiert auf Mexiko und Lateinamerika Reisen auf die Halbinsel Chalkidiki (Griechenland) und Griechenland allgemein Naturreisen nach Cornwall Rundreisen, Natur- und Erlebnisreisen, Trekking- und Regenwaldtouren in Costa Rica

Costa Rica Info Center CRD International GmbH Cuba Reisen Cuchi-Cuchi Expeditionen CVJM-Reisedienst Czech Airlines (CSA) D Dänemark Danex-Umag Därr, Klaus Das Baltikum-Reisebüro David Glesinger - Israel DCE Sprachreisen DCS Touristik Dehn Reisen

Tourenveranstalter in Costa Rica Experte für Reisen nach Kanada, Alaska und USA Reiseveranstalter für Kuba Natur- und Abenteuerreisen in Venezuela Reisen von und nach Russland Fluggesellschaft

46

Hausbooturlaub, Angeltouren in Dänemark Experte für Istrien und Kroatien Expeditionen durch Afrika und die Sahara Für Ihren Urlaub in Estland, Lettland, Litauen Touren durch Israel Sprachaufenthalte in Bournemouth (Südengland) Reisen aller Art Busreisen, Kurz- und Städtereisen, Flugreisen, Kultur- und Musicalreisen


Delphin Reisen Dertour Desert-Fox DESR Sprachreisen Dialog Sprachkurse Die Reisemanufaktur Direkt Sprachreisen Dive Travel Divecenter Kaktus Diversion Dive Travel & Training

Reisebüro mit Preisvergleichsystem Stellen Sie sich Ihren Traumurlaub selbst zusammen Motorradreisen in Nordafrika Sprachreisen Nizza Sprachreisen in vielen Ländern der Erde Spezial-Veranstalter für abenteuerliche Firmenreisen / Incentives Sprach- und Rundreisen Tauchreisen zum Roten Meer, in die Karibik, zum Pazifik Tauch- und Segelurlaub in Kroatien Tauchreisen in Australien und Papua-Neuguinea

Dr. Frank Sprache & Reisen Dr. Steinfels Sprachreisen

Sprachreisen in die USA und den Rest der Welt Sprachreisen in aller Welt

Dragontours DSAR Deutsch Südafrikanischer Reisedienst Dschungel & Meer E Eastline Easy Tours EBOOKERS.com Edelweiss Bike Travel

Studienreisen nach Nepal und Tibet Reisen in das südliche Afrika

Kultur- und Konzertreisen nach Osteuropa Radferien auf Mallorca Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein weltweite Motorradtouren

EF Sprachreisen EFA Sprachreisen GmbH

Sprachreisen Sprachreisen

El-Hann Abenteuerreisen Elsta-Sprachreisen Elzenary-Tours Emirates Endurotouren ENS-Studienreisen Enzian Reisen ESE Europäische Studienund Erlebnisreisen Etours Euro Partner Eurobus Eurosian-Reisen Europrise Young Events EuroproLanguage Eurosites Eurosprachreisen Eurowings Luftverkehrs AG Every Day Holiday Exklusiv Studien-Reisen Expedia Expressions Extratour aktiv reisen GmbH Extraweit-Sportreisen Extremsport F Fahr mit Reisen Fairflight Farohu Adventure-Tours Faszinatour GmbH Fee Sprachreisen Fener Reisen

geführte Abenteuer in Südafrika Sprachreisen Reisen in alle Welt Fluggesellschaft Motorradreisen auf den Kanaren Studienreisen Busreisen aller Art Kunst, Kultur und Erholung in Ihrem Urlaub

Fernreisen

Reiseziele rund um den Globus Sprachreisen Busreisen innerhalb Europas Asien und Südostasien Urlaub für junge Leute, Klassenfahrten Sprachreisen Englisch für alle Altersstufen Auto- und Campingurlaub in Europa Sprachreisen in Europa Fluggesellschaft Abenteuerurlaub in Laos, Burma, Südchina, Nordthailand Studienreisen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Snowboarden, Surfen, Klettern Städtetrips, Rundreisen mit Van und Zelt Kajak-, Kanu-, Wandertouren, Klassenfahrten, Betriebsausflüge Reisen für Extremsportler Busreisen jeder Art Flüge und Pauschalreisen Adventure Reisen in Nordafrika Outdoor-Spezialist für Events, Trainings und Erlebnisse Englischkurse in Nordamerika und Europa Reisen abseits des Massentourismus

47


Feria Reiseveranstalter

Tauchreisen, Spezialist für Reisen in den Indischen Ozean, Asien, Afrika, Weltreisen

Ferien AG Last-Minute-Reisen FHC Sprachreisen Englisch für junge Leute in England und Florida Firststudy Englischkurse im Ausland Fischle-Reisen Busreisen jeder Art Fishermen Travel Club/FTC Luxus- und Abenteuerreisen, Hochseefischen, Yachtkreuzfahrten, Sport- und AG Tauchreisen in Florida, Bahamas und Mittelamerika FJORDTRA Reisebüro GmbH Spezialist für Reisen nach Norwegen Flamenco Sprachreisen Florida Travel Flug.de Flugauktion.net Flug-Discounter Flugreisen Nillies Fly Girl Fly-Tours Fly & Travel Service FP-Sportreisen Freeway Tours Frosch-Busreisen FSTS Sprachreisen FT-Reiseservice FTI-Ferienwelt Fussballferiencamp

Internationale Sprachurlaube Alles für den Urlaub in Florida Onlinebuchung von Flügen Flüge buchen Reisen allgemein Club- und Flugreisen nach Mallorca Tauchreisen auf Cozumel (Karibik) Sprachreisen Schwerpunkte: Asien/ Pazifik, Karibik und Europa Sport-, Erlebnis-, Gruppen- und Firmenreisen Motorradreisen durch den Süden der USA Busreisen, Gruppenreisen Studien- und Sprachreisen Reisen in alle Welt Urlaub für jedermann Jungen und Mädchen von 7-17 Jahren trainieren altersgerecht in Deutschland oder Dänemark

g.e.o. ballooning G Galka Golden Tours Garuda Indonesia Geissberger AG, Car-Reisen Geo-Tours GeoTours Africa

Ballonfahrten und Ballonreisen Individualreisen nach Afrika, Asien und Lateinamerika indonesische Fluggesellschaft Vereins- und Firmenausflüge, Hochzeitsreisen, Schulreisen, Busreisen Trekking, Kameltouren, Wissenschaftliche Exkursionen Experte für Bildungsreisen nach Südafrika. Schwerpunkte: Geologie, Paläontologie, Paläoanthropologie

Gerken Reisen GIJK-Sprachreisen Glanzmann Tours Globostudy Sprachreisen GLS-Sprachreisen Go Ahead Travel Go East Reisen Go Globe Goldsuchen Grasmann GREEN-TRACKS GTN Gullivers H H2O-Tours Hajö! - Lambo-Tours

Busreisen jeder Art Sprachreisen Reisen nach Yukon/Kanada Sprachaufenthalte für Englisch, Französisch, Spanisch und Italienisch Auslandspraktika, Schulaufenthalte im Ausland, Sprachreisen Hundeschlittenreisen in Kanada und Skandinavien Urlaub im Osten - Wohnen in Gastfamilien Studienreisen Fahren Sie zum Goldschürfen Busreisen jeder Art Reisen ins Pantanal in Brasilien Individualreisen nach Indochina, Thailand, Hongkong, Sri Lanka, Myanmar Städte- und Fernreisen

Halkosaari Hannes Hawaii Tours Hapag-Lloyd AG Harley-Davidson Tours - USA Hartmann Reisen

Abenteuerreisen nach Finnland und Irland Reisen zu Triathlon-Veranstaltungen Fluggesellschaft Harley Touren in den USA Spezialist für Malediven und Sri Lanka

48

Sporturlaube Abenteuerreisen nach Südafrika, Namibia, Botswana, Zimbabwe, Zambia und Malaga


Hausbootferien Heimatreisen Hin und Weg HM Touristik HKS Reisen Hoika Reiseagentur Hunau Reisen Hundeschlittentouren Hungaro Kur Huskyfarm Björkilsätern I Iberia Ikarus Tours GmbH IndienTouristik Ingo's Busfahrten Inselhüpfen Inside World International Adventures Treks & Expeditions IPS Reise-Service Iran Touristik ISI Sprachreisen ISKA Sprachreisen Island Erlebnisreisen Isolde-Reisen iSt Italianissimo Sprachreisen its.purespace Iwanowski's Individuelles Reisen J Jahn Reisen Jaltour Online Jann's Adventure Lofoten Jeep und Enduroreisen Jet-Fly Job-Tours Joker Travels Jomon Japan Reisen Jung Busreisen K Kalahari 4x4 Kami Travel-World Kanada Kanada Reisen Kanada-Travel Kanadaspezialist Kanu-Aktiv-Tours Kanu- & Reisezentrale Karawane Reisen Karibik Reisen Karibu-Adventure Karstadt Kassandria Reisen Kästner Kolleg Sprachen Katla Travel GmbH Kellners Reisen

Ferien auf einem Hausboot in Schottland Busreisen jeder Art, Spezialist für Berlin Last-Minute-Reisen Australien, Neuseeland, Südafrika Reisen in alle Welt Erlebnisreisen, Safaris, Seereisen, Last-Minute Busreisen jeder Art Urlaub oder Trainingslager für Huskies in Alaska Kuraufenthalte in Ungarn Sommer und Winteraktivitäten in Südschweden Fluggesellschaft Studienreisen in alle Länder der Erde Rundreisen und Reisen nach Indien, Nepal, Bhutan, Sri Lanka, Malediven und Iran Sportreisen, Busreisen Mit Schiff und Fahrrad über die Inseln der Adria Tauchreisen in aller Welt Kultur-, Abenteuer-, Erlebnisreisen, Wildwasserrafting, Trekking, Expeditionen, Tier- und Dschungelsafaris in Nepal, Bhutan, Tibet und Sikkim Reisen aller Art, Last-Minute-Reisen Studien-, Erlebnis- und Gruppenreisen in den Iran Sprachkurse, Sprachreisen Sprachreisen in alle Welt Experte für den Norden: Island, Grönland, Färöer Inseln Urlaub in Griechenland Sprachreisen, Aupair Sprachreisen Reisen allgemein Touren und Safaris nach Südafrika

Reisen aller Art Reisen allgemein Aktivurlaub in Norwegen in Asien und Australien Flugreisen, Fernreisen, Exklusivreisen – spezielle Tarife für Studenten Städtereisen Sprachreisen Reisen nach Japan, das Land der aufgehenden Sonne Städte-, Urlaubs-, Musikreisen und Tagesfahrten Touren durch Südafrika Rafting und Canyoning in Tirol Reisen und Touren in Kanada, Tipps und Infos zum Land Alles für Ihren Urlaub in Kanada Spezial- und Sportreisen nach Kanada Urlaub in Kanada Kanu Tour auf der Elbe Abenteuertouren in Deutschland und Skandinavien weltweite Studien- und Erlebnisreisen Reisen in die Karibik Abenteuer- und Erlebnisreisen für Kleingruppen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Spezialist für Griechenland Sprachreisen weltweit Island für professionell Reisende Jagdreisen

49


Keniaferien Keniareisen Kent School of English King de la Piste King Orlo Klassenfahrten.de KLM Royal Dutch Airlines Kluth-Reisen Kompass Sprachreisen Kraus-Reisen Kreisel Outdoor's Kreutzer Reisen Krüger Touristik GmbH Kultur & Wein GmbH Kuwait Airways L L'Evasion Tours La Paloma Ladakh Travel LAL Sprachreisen Lastminute.com Lastminute.de Lastminuteangebote 24 Last Minute Man Lauda Air Launer Reisen LCR-Reisen Lengua Lenux LFW-Studienreisen LH-Tours Liburan Adventure Diving Tours

Reisen nach Kenia Badeurlaub und Individualreisen in Kenia Sprachferien für 12-19-Jährige in England Urlaub in Madagaskar Erlebnis- und Abenteuerurlaub in Thailand Klassenfahrten Fluggesellschaft Club- und Ausflugsfahrten, Busreisen Sprachreisen und Schulaufenthalte im Ausland Regionale und individuelle Busreisen Abenteuerurlaub in der sächsischen Schweiz Busreisen zu Musicals, Opern und Theatern Busreisen, Firmenveranstaltungen Kulturveranstaltungen bei erlesenen Speisen und Weinen Fluggesellschaft Reiseanbieter für Marokko und Korsika Reisen nach La Gomera / Kanaren Reisen nach Ladakh (ehem. Königreich im indischen Himalaja Sprach- und Bildungsreisen Last-Minute-Reisen Last-Minute-Reisen Last-Minute-Reisen Last Minute Portal Fluggesellschaft Busreisen in ganz Europa Urlaub weltweit, Asien-Specials Sprachreisen Reisen nach China und Tibet Gruppenreisen mit anspruchsvollem Bildungsprogramm Abenteuerreisen nach Schweden und Lappland Tauchkreuzfahrten im indonesischen Nord-Sulawesi

Limits Reisen Lisa Reisen LK Reisen LMT-Indonesien-Travel

Abenteuerreisen für Gruppen Sprachreisen Wander-, Kamel- und Jeeptouren in Tunesien und Marokko Reiseangebote und -informationen rund um Indonesien und Vietnam

Logophon Lehrmittelverlag und Bildungsreisen GmbH LPR Bike and More L'TUR LTU Lucky Tours Co. Ludwig-Tours Lufthansa AG M Mach's Madagaskar-Travel Malreisen 2000

Sprach- und Studienreisen nach China

MAP Sprachreisen GmbH Marco Polo Reisen GmbH Marokko 4 U Martin Moxter Tauchreisen Martin Peters Sprachentraining

50

Motorradreisen und Freizeitrallyes Last-Minute-Reisen Fluggesellschaft Bergwandern, Mountainbiking Busreisen jeder Art Fluggesellschaft Kanutouren Spezialist für Madagaskar Kurse für Landschaftsmalerei und Aktzeichnen in Deutschland, Griechenland, Italien und Spanien Schüleraustausch in den USA, Sprachreisen Studien- und Erlebnisreisen Infos über und Reisen nach Marokko Tauchreisen - Ziele: Philippinen, Borneo, Malediven, Mikronesien Sprachreisen für Erwachsene und Schüler


Matthes, Jürgen Mauritius Maya-Travels McFlight Meditour Reisen Meer-Reisen Mekkawy Abenteuer und Kultur

Schülersprachreisen, Klassenfahrten nach Eastbourne, ein Schuljahr im Ausland Spezialist für Reisen nach Mauritius Reisen nach Südostasien Flugvermittlung Spezialisiert auf Türkei, Kreta, Korfu, Ägypten, Zypern und Last Minute Reisen

Meier's Weltreisen Merkel Reisen Metris Weltreisen Millennium Travel Prag Mohr & Associated Mondo Abenteuerreisen Moser Abenteuer & Kultur Mosstours Moto-Afrika Mountain Adventures Muotathal

Weltreisen, Rundreisen Tagesreisen, Charter, Busreisen Weltreisen Reisen in die tschechische Republik Sprachreisen nach Kanada Abenteuerurlaub auf der ganzen Welt Reisen in die weiße Wüste Ägyptens Sportreisen nach Südafrika Abenteuer und Safaris in Afrika Abenteuerreisen

Trekking Touren in Ägypten und Mauretanien

Muratti Adventures Erlebnisreisen und Aktivurlaube M. Unger Outdoor Team GbR Aktivreisen für jeden N Natours Reisen GmbH Natur- und Aktivreisen Nature Trails Wanderreiten Naturprogramme Nautilus Tauchreisen Navyo Nepal Neckermann-Urlaubswelt Nepal Trekking Nepal Trekking Heinz Schauer Nessy-Tours Neues Reisen New York Artlife Der Niederlausitzer Nies-Reisen Nirvana-Reisen Nomad-Reisen Nora Tours Nord Süd Erlebnisreisen Norden Reisebüro Nordland Reisestudio Nordlicht-Reisen Nordische Abenteuer O Octopus-Garden Odin Travel Oeger Tours OK-Reisen Kleinhenz GmbH OLIMAR Reisen Omnibus Höher Omnibus Nees KG Omnibus Püttner Ondabrasil Onka Tours GmbH Online to Sunshine Online-Traveller Orca

Wanderritte in den Rocky Mountains und in Neuseeland Abenteuer- und Naturprogramme in der Eifel und in Tansania, Safaris Tauchreisen in die Karibik Touren und Abenteuerreisen im Himalaja, Nepal, Tibet, Bhutan Last-Minute-Reisen, sonstige Reisen Kultur, Bergsteigen und Trekking in Nepal Trekkings in Nepal Tauchreisen Kunst- und sozialgeschichtliche Studienreisen Kulturreise durch New York City Reisebüro Günther Pietsch - Busreisen jeder Art Busausflüge, Charter, Klassen- und Sprachreisen, Zubringerdienst Spezialist für Ihren Indienurlaub Abenteuer- und Erlebnisreisen in Arabien und Afrika Abenteuerreisen in aller Welt Wildwasserfahrten, Segeltouren (auch als Klassenfahrten) Reisen nach Skandinavien Erlebnisreisen nach Europa Erlebnis- und Aktivreisen in Großbritannien Angel- und Kanureisen, Survival in Lappland und Norwegen Reisen zur Tauchbasis am Meer von Qawra, St. Paul's Bay (Malta) Kultur-, Wein-, und Kreativurlaub in der Provence Reiseziele in der ganzen Welt Busfahrten jeder Art Rund um den Urlaub Busreisen für Vereine und Betriebe Busreisen jeder Art Busreisen jeder Art Amazonas Touren in Brasilien Bustouren Reisen aller Art Reisen in alle Welt Tauchreisen

51


Orient-Reisen Ost-West-Reisen Ostermann Busreisen Otto Outdoor Trekking Tours P Palatia Travel Para Tours Paradise-Touristik

Urlaub im Orient Reiseanbieter für Russland und Osteuropa Busreisen für Schulen, Vereine, Gruppen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Rumänienreisen Reisen in alle Welt Reisen durch die Wildnis von Alaska und Kanada Gruppen- und Individualreisen – spezialisiert auf Reisen und Segeltörns nach Marokko

park sleep and fly Pauschal-Reisen P.A.T.H. Tours Pelka-Reisen Perestroika Tours Petra Tours Studienreisen GmbH

Hoteldatenbank mit auf Flugreiseverkehr abgestimmten Angeboten Online-Katalog für Reisen aller Art Australien abseits der Touristenpfade Städtereisen in Europa, Busreisen Fahrten für Reisemobile, Off-Road, Abenteurer in Osteuropa, Asien und Nordafrika Studienreisen nach Jordanien und Syrien

Petros-Reisen Pfadt-Busreisen Pflüger Philippinen Phoenix Chinareisen Planetlingua Poppe & Co. preiswert-urlaub.de Profi-Reisen Pro Linguis Pure New Zealand Purple Green Sprachreisen R Rabattreisen Radsportferien.com

Spezialist für Griechenland Gruppenreisen, Rundreisen, Tagesfahrten Klassenfahrten, Ausflugsfahrten, Busreisen Reisen auf die Philippinen Badeurlaub oder Trekkingtouren in China Sprachreisen, Sprachaufenthalte Aktivsportreisen, Reisen zu internationalen Sportereignissen Reisen aller Art, Ferienwohnungen Reisen aller Art Sprachreisen weltweit Reiseveranstalter für Neuseeland Sprachreisen in 48 Länder

Rainbow Tours Regenthal-Kanu Reiseagentur Bär Reiseagentur Reiner Mergenthaler Reisebüro Marco Lang Reisecenter Piding Reisegalerie Reisekaufhaus Reiselust China Reisemanager Reisemarkt GmbH Birgit Zimmermann

Flug- und Busreisen in Europa, Sommer- und Wintercamps Kanuverleih und -touren an Regen und Naab, Kanuwandern mit Rückholservice Spezialisiert auf Norwegen Urlaub in Skandinavien

Reisen.de Reisen in die Geschichte Reisenetz Reisen Faszination Reisering ZimmermannReisen Reiseservice Graw Reiseservice Schafnitzel Reiseunion Rene Johansen's Reisestudien Rethen

52

Reiseanbieter Radsportferien auf Mallorca mit Radcross-Weltmeister Albert Zweifel. Für AktivUrlauber, Hobbyfahrer und Amateursportler.

Flüge weltweit. Spezialisiert auf Kroatien, Bosnien, Mazedonien Reisen aller Art. Spezialität sind Golfreisen Reisen nach Brasilien, Kuba, Costa Rica und Honduras Last Minute-, Individual- und Pauschalreisen Fach- und Bildungsreisen sowie Gruppenreisen nach China Reisen in alle Welt und Länderinfos Reisen in alle Welt Reisen aller Art geschichtliche Studienreisen Last-Minute-Reisen Gruppenreisen in Europa Busreisen jeder Art, Reisebüro Reisen aller Art in alle Welt Spezialisiert auf Mauritius, Seychellen und Arabien Reisen rund um die Welt Gartenreisen in Europa, weltweite Kulturreisen Last-Minute- und Pauschalreisen, auch Spezialangebote


Rist-Reisen Rodenwaldt Roll On Travel Roman-Reisen Römer Reisen KG Rotel Tours RR Tours RS-Touristik Rucksack-Reisen Rumänien Reisen Ryanair.com S Saale Tours Saarreisen Sabia Travel Sagarmatha-Trekking Sahara Tours Salve Floresta Salzkammergut.at Sandveld Tours Sauerland-Reisen GmbH Saxoncollege Schnieder Reisen Schöner Tauchen Schönherr-Reisen Schottlandfreunde.de Schwedisch Lappland Sema Sprachreisen SeVGI SFA-Sprachreisen Siam-Thai Sichuan New Oriental International Travel Co., Ltd SI Group Reisen Sivalitour Shambhala Tours & Meditation

Studienreisen, USA, Busreisen Ausflüge per Kanu, Kutsche oder Drachenboot in Norddeutschland Behindertengerechte Reisen nach Asien Abenteuerrundreisen in Nicaragua Busreisen jeder Art Erlebnis-, Studien-, Expeditionsreisen mit dem Bus Reisen nach Madeira sehr breites Angebot Abenteuer- und Aktivurlaub in Europa und Kanada Spezialist für Ihren Urlaub in Rumänien Fluggesellschaft Kanu-, Fahrrad- und Wandertouren im Salle-Unstrut-Tal Weltreisen und sonstige Reisen Spezialisiert auf Reisen in den Pantanal, Brasilien Bergreisen nach Nepal, Indien und Bhutan Touren durch Nord- und Westafrika mit Auto oder Motorrad Reisen zur Mata Atlantika in Brasilien Reiseangebote für das Salzkammergut/Österreich Reisen allgemein Busreisen jeder Art Sprachreisen Englisch Reisen in die baltischen Staaten Tauchreisen - Ziele: Indonesien, Malaysia, Karibik, Mittelmeer Gruppenreisen nach London Reisen nach Schottland mit Touren durch die Highlands Blockhäuser, Kanutouren u. v. m. in Schwedisch-Lappland Sprachreisen Englisch, Französisch, Italienisch und Spanisch Reiseangebote für junge Leute Sprachreisen Reisen nach Thailand und Sri Lanka Natur und Kultur in China erleben Anbieter von Gruppen-,Sport- und Kulturreisen in die Türkei Meditation in Thailand, Reisen nach Süd- und Südostasien buddhistische Seminare und Reisen mit spirituellem und meditativen Charakter nach Tibet, Zanskar und Mustang

Skandinaviencenter Röxe Skandinavien Direkt Skandinavische Reiseagentur Skantur Sky Train Weltreisen Skyship Cruise Ltd. Somerset Language School South Coast College Siegfrieds FiskeCamp

Anbieter für Reisen nach Skandinavien Urlaub im Norden Europas - Skandinavien Ferienhäuser und Reisen nach Skandinavien Spezialist für Skandinavien Weltreisen Fluggesellschaft, die mit Zeppelinen fliegt Sprachferien für Jugendliche in England Schülersprachreisen nach Poole (Südengland) geführte Wandertouren, Schlauchbootfahrten, Angelausflüge in Schweden und Norwegen Space Tourismus Buchen Sie Ihren Flug in den Weltraum besser einige Jahre im Voraus Sperlings Kleinbusfahrten Kurreisen, Busreisen nach Tschechien und Polen Spiering-Reisen Busreisen jeder Art Sport & Fitness Team H. wie Aktivurlaub/Trainingscamps in Spanien und an der Ostsee H. Sport Touristik Sport-Tours Berlin Sportagentur Strobl Sport-Scheck Reisen Sprachaktiv Sprachreisen Sprachcaffe

Tauchreisen - Ziele: Ägypten, Malediven, Karibik, Asien, Australien Reisen allgemein, Busreisen Abenteuer- und Outdoorreisen in Österreich Experte für Sportreisen Sprachreisen, Bildungsurlaub Sprachreisen, Schülersprachreisen

53


Sprachferien in Neuseeland

Sprachkurse in Neuseeland, auch mit Urlaub oder sportlichen Aktivitäten

Sprachreisen Malaga Sprachreisen Russland Sprachreisen und Sprachkurse Sprachschule SriLankan Airlines

Sprachreisen nach Malaga Sprachreisen und -kurse in Russland, Reisen mit der Transsib Sprachkurse und maßgeschneiderte Sprachreisen für Firmengruppen Sprachreisen nach Spanien fliegt von Frankfurt, München und Berlin nach Colombo (Sri Lanka)

Start Storm-Chaser Stormride STA Travel STS Sprachreisen Studienreisen Studiosus Reisen GmbH Subex Reiseservice AG Südafrika Reisen Sun and Fun Sportreisen Sunteam Supertramp Surtrek

Last-Minute-Reisen Jagen Sie Tornados nach Extremsport-Events, Offroadtouren für 4 und 2 Räder Angebote weltweit mit speziellen Tarifen für Studenten und Jugendliche Highschool-Aufenthalte im Ausland für 14-18-Jährige Sprach- und Studienreisen, Bildungsurlaub Studienreisen weltweite Tauchreisen Safaris, Geländewagentouren, Abenteuerurlaub in Südafrika Experte für Sportreisen Kanureisen in Schweden City-Reisen und Sprachurlaube Spezialist für Ecuador und Südamerika - Urlaub im Einklang mit der Natur und der Bevölkerung

Swissair SWR Weltreisen T Tangotours

Fluggesellschaft Weltreisen

Tanzania-Special-Tours TAP Air Portugal Tauch All In Service (TAIS) GbR Tauchclub Galiote Tauchreisen Roscher Team Aktiv team! Sprachen und Reisen GmbH Tenafricatours.com TerraMar Terre des Langues Thaba Tours Thai Airways Thailand Tours Tibetreisen.com Tibet-Tours

Individualreisen nach Tansania Fluggesellschaft Tauchausbildung

Tide Rip Tours TIGA-Tours Tiscover TKTravel.de TMG Travel-Service TMS-Reisen Tommy Trips & Travel Toscanissima Toucan Südafrika Tourcenter Tourconsult Touristik Center Tourismus Schiegg Traum- & Weltreisen

54

Tangoworkshops und Reisen für Tangotänzer nach Italien, Frankreich und Argentinien

Tauchkreuzfahrten im Süden von Korsika weltweite Tauchreisen High Rope Parcours-, Ski-, Kletter- und Canyoningtouren Sprachreisen Abenteuer- und Safarireisen in Südafrika mit persönlicher Note Erholungs- oder Sportreisen in alle Welt Sprachreisen und Schuljahresaufenthalte im Ausland Abenteuerreisen in Südafrika & Lesotho Fluggesellschaft Touren durch Thailand und viele Infos dazu Aktivurlaube, Trekkingtouren in Tibet Kultur- und Naturreisen, Abenteuer- und Trekkingtouren für Gruppen in Tibet Natururlaub in Kanada - Fahren Sie zu den Grizzlys Pauschal- und Individualreisen, Last-Minute-Angebote Urlaub in der Schweiz Reisen aller Art Weltweite Angebote und Reiseinformationen Gruppenreisen und Themenorientierte Reisen Schul- und Klassenfahrten ins Ausland Kulturausflüge und Sprachkurse im Eratal (Toskana, Italien) Reisen in Südafrika abseits vom Massentourismus - auch Safaris Reisen aller Art Spezialisiert auf Australien, Neuseeland, Südsee und Südafrika Urlaub in ganz Europa Spezialist für Nord-, Mittel-, und Südamerika Weltreisen


Travel Club Travel Good Travel Overland Travel24.com Travel Service Australien Travel Service Kern Travel Service Mauritius Travel Trends & more Travel-Village Travelchannel Travelclub Travelin Maldives Pte. Ltd. Travelocity Travelprice Travelshop Travelshop 2000 Travlang Treasure Tours of Nevada Troll-Tours TrueBlue Tucka TUI Tyrolean Airways U Uni Travel United Airlines Unitours Touristik GmbH Urania Tours UrlaubsMaster.de USA West Tours V Vamos Sprachreisen Van + Sun Alpintouristik Varig Verreisen.de Viajes El Toro Viva Sprachreisen Volker Maas Sport- und Erlebnisreisen

Urlaub in der ganzen Welt Pauschal- und Individualreisen in alle Welt Kombinieren Sie die Angebote zu einem Urlaub Last-Minute-Reisen, sonstige Reisen Reisen nach Australien und Neuseeland Tauchreisen und -kreuzfahrten, Safaris Luxus-, Sport-, Wellnessreisen nach Mauritius Experte für Sportreisen Reisen nach Ägypten, Oman, Kolumbien und Mauritius Last-Minute-Reisen Reisen in alle Welt Kreuz- und Tauchfahrten, Segeltörns bei den Malediven Last-Minute-Reisen Reiseveranstalter Reisen Flugreisen, Reisen allgemein Sprachreisen Reisen nach Las Vegas Bus- und Seniorenreisen, Flughafentransfers Tauchreisen der besonderen Art Spezialist für Tschechien Reisen Fluggesellschaft Reisen in die Ukraine tägliche Verbindung Deutschland - USA Städte- und Urlaubsreisen mit dem Bus Reisen allgemein Reisen allgemein Spezialist für USA- und Kanadareisen Sprachreisen Bergwandern, Ski- und Snowboardreisen brasilianische Fluggesellschaft Rund um den Urlaub Reise nach Andalusien, Granada Sprachreisen englisch, französisch, italienisch, spanisch Aktiv-Sommerreisen, Heliskiing im Kaukasus oder in Kanada, Ski- und Snowboardreisen nach Kanada und in die Alpen

VÖS-Sprachreisen Verband österreichischer Studien- und Sprachreisenveranstalter VOSTOK Reisen Experte für Russland, Ukraine, Baltikum VPI-Bonn Bildungsurlaub, Studien- und Sprachreisen, Klassenfahrten W Wasgau Kletterschule Kletterkurse, Aktivreisen in der Südpfalz und in den Nordvogesen von Frankreich Waschbär-Reisen GmbH Reisen allgemein Weber Reisen Spezialist für Kanada und USA Weber-Travel Bildung-, Gruppen- und Erlebnisreisen Weltreisen.de Weltreisen Wembacher Reisen Gruppen- und Studienreisen Wendy-Pampa-Tours Erleben Sie Südamerika Westkanada Direkt Reisen Westkanada Wikinger Reisen weltweite Wander- und Trekkingreisen Windrose Fernreisen Touristik Studien- und Erlebnisreisen GmbH Wolters Wolters Reisen

Flugreisen, Busreisen Reisen in den Norden Europas

55


Worldlink Education Deutschland

Studium, Sprachreisen und Praktika in China

Wracktauchen www.gutereise.ch Y Yachtcharter Barbarella Yemen Airways Yeti-Reisen Youth Educational Travel Yukon Wild Ltd. Z Zebra Tours Zwerger&Raab GmbH

Wracktauchen im Mittelmeer Schweizer Reiseanbieter Reiseveranstalter für Karibikreisen Fluggesellschaft Sport- und Aktivreisen, Erlebnis- und Abenteuerurlaub USA Reisen mit Begleitung für Teenager Abenteuerurlaub am Yukon (Kanada) Reisen nach Südafrika Abenteuer- und Naturerlebnisreisen, Schwarzwaldsurvival

PROCJENA UDJELA NJEMAČKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2009. GODINE Aktualni imidž Hrvatski imidž na njemačkom tržištu je u globalu pozitivan, štoviše određene prednosti dolaze i do većeg izražaja poput blizine tržišta i dobar odnos cijena i usluga. Pored sigurnosti destinacije to su dva ključna čimbenika koji će utjecati na odluke o godišnjem odmoru u 2009. godini. Nijemci, pritisnuti recesijom će se u ovoj godini odlučivati za kupnju cijene, a ne proizvoda. Nijemci vole gostoljubivost, kuhinju, dobar odnos cijena i usluga i blizinu Hrvatske. Čisto more privlači sve više onih koji provode odmor na obali/plaži te nautičare.

Procjena turističkih brojki iz Njemačke Vjerujemo da ćemo u 2009. godini sa svim mjerama i aktivnostima koje smo poduzeli u pripremi ove sezone, a u sinergiji sa turističkim sektorom u Hrvatskoj postići rezultat koji će biti zadovoljavajuć, kada ga stavimo u odnos sa objektivnim poteškoćama (financijsko-gospodarska kriza) na tržištu.

Odnos individualnih i organiziranih putovanja U Njemačkoj se nastavlja trend individualnog turizma. Istovremeno se povećava i ponuda paušalnih putovanja u Hrvatsku. Stoga treba računati s tim da će odnos individualnih i paušalnih putovanja ostati 2:1, a obzirom na krizu može se očekivati i rast individualnih dolazaka.

HRVATSKA U PROGRAMIMA ORGANIZATORA PUTOVANJA Hrvatska je zastupljena u programima svih velikih organizatora putovanja. I mnogi ponuđači/ organizatori specijalnih programa uvrstili su Hrvatsku u svoje programe.

Prognoza rezultata od strane turoperatora Turoperatori uglavnom očekuju nešto slabiji buking od prošle godine, a dostizanje prošlogodišnjih rezultata smatraju lijepim uspijehom. Charter letovi Croatia Airlines 2009. Dan letenja Srijeda Petak

56

Relacija Düsseldorf ↔ Split *zakup na liniji Frankfurt ↔ Split *zakup na liniji Frankfurt ↔ Dubrovnik *zakup na liniji


Subota

Nedjelja

Düsseldorf ↔ Split Düsseldorf ↔ Split *zakup na liniji Frankfurt ↔ Split *zakup na liniji Hannover ↔ Split Leipzig ↔ Split München ↔ Split *zakup na liniji Berlin/Schönefeld ↔ Split Düsseldorf ↔ Dubrovnik *zakup na liniji Frankfurt ↔ Dubrovnik *zakup na liniji Leipzig ↔ Dubrovnik Berlin /Schönefeld↔ Dubrovnik

Na hrvatske zračne luke slijeću i dvije tzv. niskotarifne kompanije i to TUIFLY i Germanwings.

TUIFly Relacija STUTTGART ↔ Dubrovnik ↔ Rijeka MÜNCHEN ↔ Dubrovnik Memmingen/Allgäu ↔ Rijeka HANNOVER ↔ Dubrovnik ↔ Rijeka LEIPZIG/HALLE ↔ Rijeka KÖLN/BONN ↔ Rijeka

Termin letenja

Dan letenja

05.05. - 20.10. 11.04. - 24.10. 30.04. – 20.10.

utorak / nedjelja četvrtak /subota utorak

05.05. – 20.10.

utorak / nedjelja

23.05. – 26.09.

subota

10.05. – 20.10. 11.04. – 25.10.

utorak / nedjelja ponedjeljak / srijeda / subota

25.06. – 10.09.

subota + utorak / četvrtak

08.04. – 24.10. 17.04. – 23.09. 01.06. – 19.10. 25.06. – 10.09.

srijeda /subota /nedjelja petak ponedjeljak četvrtak

Germanwings

Relacija

Termin letenja

Dan letenja

BERLIN/SCHÖNEFELD ↔ Split ↔ Zagreb ↔ Dubrovnik ↔ Pula

KÖLN/BONN ↔ Dubrovnik ↔ Split

↔ Zadar ↔ Zagreb

31.03 – 24.10. 17.07 – 28.08. 29.03. – 23.10. 03.05. – 18.10. 05.05. – 20.10. 16.07. – 30.08. 16.07. – 15.09.

utorak/četvrtak/subota + petak utorak/ četvrtak/ nedjelja nedjelja utorak + četvrtak + nedjelja

02.04. – 22.10 07.07. – 11.08. 29.03. – 24.10. 06.07. – 15.08. 02.04. – 26.06. 20.08. – 23.10. 07.05. – 23.09. 04.04. – 24. 10. 31.03. - 20.10. 02.07. – 13.08. 30.03. – 22.10.

četvrtak/nedjelja + utorak nedjelja/utorak/subota + ponedjeljak + četvrtak + četvrtak + petak subota + utorak +četvrtak ponedjeljak/utorak/srijeda/četvrtak/ petak/nedjelja

57


↔ Pula HAMBURG ↔ Split STUTTGART ↔ Split ↔ Zadar ↔ Zagreb

02.04. - 22.10.

četvrtak/nedjelja

29.03. - 18.10. 03.06. – 21.10.

nedjelja +srijeda

29.03. – 24.10. 05.05. – 20.10. 05.08. – 09.09. 04.04. – 24.10. 18.05. – 19.10. 31.07. - 11.09. 29.03 – 24.10.

ponedjeljak/četvrtak/subota/ nedjelja + utorak + srijeda subota +ponedjeljak +petak ponedjeljak/utorak/srijeda/četvrtak/ petak/nedjelja

31.03.-24.10.

utorak/subota

DORTMUND ↔ Split

*Za 2008. uvedena je i za letove iz Hrvatske nova usluga ''Smart Connect'' kakvu nema nijedna niskotarifna kompanija u Europi. Tako Germanwings uvodi čak 141 rutu više i 500 dodatnih poveznica tjedno. Korištenje usluge je vrlo jednostavno. Na webu putnici mogu rezervirati let s presjedanjem na isti način kako su i dosad rezervirali letove. Tako su moguće dodatni letovi i to : • • • • • • • • • • •

Dubrovnik – Dresden Dubrovnik – Berlin Osijek – Berlin Pula – Berlin Split – Dresden Split – Leipzig Split – München Zagreb – Hamburg Zagreb – Dresden Zagreb – Leipzig Zagreb – München

via Köln via Köln via Köln via Köln via Köln/Stuttgart via Stuttgart via Köln via Stuttgart via Köln/Stuttgart via Köln/Stuttgart via Köln/Berlin/Dortmund

TURISTIČKA SEZONA 2010. Iako je u ovom vremenu globalne i financijske krize nezahvalno davati bilo kakva dugoročna predviđanja, moramo stalno pratiti zbivanja i donositi kratkoročne planove poslovnih aktivnosti. Na globalnom planu financijska kriza i dalje trese svjetske burze, a SAD i povezana tržišta proživljavaju najteže razdoblje u posljednjih pola stoljeća. Nakon pada povjerenja i globalnih narudžbi, Europa je ušla u duboku recesiju, a postoji opasnost da se ona i produbi. Finacijska kriza uzima veliki danak, kako u razvijenim tako i u novim europskih gospodarstvima, zbog globale navale šokova koji su potresli i financijski sektor i realno gospodarstvo te zbog snažnih regionalnih i globalnih trgovinskih veza. U razvijenoj Europi predviđa se negativi gospodarski rast od 4% u 2009. godini, uz nastavak smanjenja i u 2010., ali uz blažu stopu od 0,4%. Tih negativnih trendova nije pošteđena ni Njemačka, iako je Vlada uložila golema sredstva u sanaciju financijskog sektora kao i dodatna sredstva za poticaj konjukture. U pojedinim granama gospodarstva ti su poticaji i dali određene početne rezultate, ali nitko ne očekuje da će kriza u slijedećoj godini biti prebrođena. Stoga, u procijeni mogućih turističkih rezultata za iduću godinu treba poći od činjenjice da će biti najvažnije zadržati stabilnu poziciju na tržištu.

58


ITALIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Italija je demokratska i parlamentarna republika. Nakon više desetljeća izrazito fragmentirane političke scene i koalicijskih vlada, u zadnje dvije godine razvio se politički bipolarizam, prvo u stranačkom sistemu ljevice (PD ili Partito Democratico) te desnice (PDL ili Popolo Delle Libertà), s Berlusconijem na čelu (stranka koja je u prvim mjesecima 2009. godine uspjela prisvojiti i Alleanzu Nazionale, drugu važnu stranku talijanske desnice). Ekstremno nastrojene stranke (Rifondazione Comunista na lijevoj, La Destra na desnoj strani, Verdi itd.) nisu uključene u sadašnji bipolarni sistem, makar je u koaliciji PDL i Lega Nord, stranka koja se trudi uvesti povećane kontrole u imigracijskom sistemu. Umberto Bossi, na čelu Lege Nord, ujedno je i ministar za reforme u Berlusconijevoj vladi te začetnik fiskalnog federalizma. Predsjednik republike: Giorgio Napolitano (2006.) Predsjednik vlade: Silvio Berlusconi (2008.) Zemljopisni i socio-demografski ustroj Površina Broj stanovnika Naseljenost Broj stalno naseljenih stranaca Srednja starost

301.336 km² 60.054.511 199,3 osoba/ km² 3.432.651 43 godine

59


Najveći gradovi

Opće karakteristike gospodarstva U prošloj godini talijanski BDP pao je za 1%, što je najveći pad od 1975. godine. Javni deficit došao je do 2,7% BDP-a (prošle godine 1,5%). Ministarstvo gospodarstva ipak je relativno zadovoljno situacijom, budući da je isti i dalje manji od granice od 3% koju je odredio Maastricht. Vrijednost uvozne robe pao je za 4,5%, obiteljski trošak za 0,9%, a brutto ulaganja za 3%.

60


Talijanska gospodarska situacija obilježena je razlikama između bogatog i naprednog sjevera te siromašnog juga. U zadnjih 10 godina taj se jaz proširio - prosječna godišnja zarada u sjevernoj Italiji porasla je za 11%, dok je u južnoj Italiji pala za 6,5%. Nezaposlenost je porasla do 6,7%, 0,7% više nego u 2007. godini. Stopa nezaposlenosti je manja od srednje vrijednosti za zemlje EU od 8,2%.

Osnovni profil prosječnog talijanskog građana Posao i zarada Prosječna mjesečna plaća

1.312€

Sektor zapošljavanja

Tercijarni

Vrsta posla

Zaposlen na ugovor

Vrsta ugovora

Na neodređeno vrijeme

Štednja

11.700€

Godina umirovljenja

58

Radni dani u godini

248

Mjesečni trošak za hranu

450€

Godišnji trošak slobodnog vremena

1.950€

Obrazovanje Sprema

Osnovna škola

Fakultet

70% upisa nakon završene srednje škole

Vrsta fakulteta

Pravo

Osnove engleskog jezika

28%

Dobro poznavanje engleskog jezika

9%

Ostalo Automobil

0,5 po građanu

Vlak

Manje od jedanput mjesečno

Televizija

280 minuta dnevno

Radio

53,7% građana sluša redovito

Novine

Kupuje 37 dnevnih novina godišnje

Internet

34,1% Talijana koristi redovito

Mobitel

1,2 po građanu

61


Vanjskotrgovinska bilanca (u mln. â‚Ź) Izvoz Indeks prema preth. razdoblju Uvoz Indeks prema preth. razdoblju Sveukupna razmjena Indeks prema preth. razdoblju Saldo Apsolutna razlika prema preth. razdoblju

62

2005. 299.923

2006. 332.013

2007. 364.744

2008. 365.806

5,5

10,7

9,9

0,3

309.292

352.465

373.340

377.284

8,3

14,0

5,9

1,1

609.215

684.478

738.084

743.090

6,9

12,4

7,8

0,7

-9.369

-20.452

-8.596

-11.478

-8.148

-11.083

11.856

-2.882


Glavne zemlje s kojima se vrši trgovinska razmjena Zemlja

2005.

2006.

2007.

2008.

Milijuni €

%

Milijuni €

%

Milijuni €

%

Milijuni €

%

1

Njemačka

39.493

13,2

43.936

13,2

47.254

13,0

46.645

12,8

2

Francuska

36.845

12,3

39.121

11,8

41.991

11,5

40.957

11,2

3

Španjolska

22.466

7,5

24.471

7,4

27.369

7,5

23.898

6,5

26

Hrvatska

2.331

0,8

2.716

0,8

2.808

0,8

3.121

0,9

Utjecaj gospodarske krize na domicilno gospodarstvo Talijansko gospodarstvo se bazira na malim i srednje velikim poduzećima, većim djelom u obiteljskom vlasništvu. Istovremeno, država direktno upošljava više od 4 milijuna stanovnika, a državni utjecaj na privatna poduzeća je izrazito snažan. Takva vrsta gospodarskog ustroja je izdržljivija prema sadašnjem obliku recesije, barem u početnoj fazi i sve dok država i banke uspijevaju održati likvidnost i gospodarsku elastičnost.

Gospodarska snaga turizma u Italiji Gospodarska vrijednost turizma Vrijednost stranih gostiju Broj dolazaka stranih gostiju u 2008. Prosjek stranih gostiju siječanj-travanj 08./07. Postotak zaposlenih u sektoru turizma Turizam sunca i mora Kulturni turizam

10% BDP-a 31,1 milijarda € 71 milijun -4,1% 12% radne snage 33% 31% (stranci 40,3%)

Global Competitiveness Index: Italija i Hrvatska Gospodarstvo GCI 2008.-2009. GCI 2007.-2008. Osnovni zahtjevi Institucije Infrastrukture Makroekonomska stabilnost Zdravlje i primarno obrazovanje

Italija(1-7) 49 46 58 84 54 100 30

4.4 4.4 4.5 3.7 3.9 4.5 6.0

Pozicija (od 134) Hrvatska Ocjena (1-7) 61 57 49 74 51 61 41

4.2 4.2 4.7 3.8 4.0 5.1 5.9

63


Više obrazovanje i sprema Efikasnost tržišta dobara Efikasnost radne snage Sofisticiranost financijskog tržišta Tehnološka spremnost Veličina tržišta Inovativnost i sofisticiranost Sofisticiranost poslovanja Inovativnost

44 62 126 91 31 9 31 21 53

Turizam Indeks 2008.-2009. Indeks 2007.-2008. Zakonska struktura turizma Pravila Održivost okoliša Sigurnost Zdravlje i čistoća Prioritizacija turizma Turističko poslovno okružje i i Infrastruktura zračnog prometa Cestovna infrastruktura Turistička infrastruktura ICT infrastruktura Kompetitivnost cijena Resursi osoblja, kulture i Osoblje Priprema i obrazovanje Dostupnost kvalificiranog osoblja Afinitet za turizam Prirodna bogatstva Kulturna bogatstva

4.4 4.2 3.6 3.9 4.5 5.6 4.2 5.0 3.4

Italija 28 28 46 71 51 82 27 51 26 27 40 3 25 130 22 41 45 46 71 90 5

48 76 68 63 47 66 62 72 50

4.4 4.1 4.4 4.4 3.7 3.6 3.7 4.0 3.4

PozicijHrvatska (od 4.8 4.8 5.0 4.4 4.7 4.9 6.2 4.7 4.7 4.4 4.2 6.9 4.7 3.2 4.7 5.3 5.0 5.6 4.7 2.8 6.1

34 34 43 80 39 42 33 64 37 69 54 6 38 103 43 53 58 60 9 69 41

4.5 4.6 5.0 4.2 4.9 5.7 6.0 4.4 4.3 3.0 3.9 6.6 4.0 4.1 4.3 5.2 4.8 5.5 5.8 3.1 3.0

Mediji i oglašavanje na tržištu – prikaz glavnih medija TV Talijanska zemaljska televizijska ponuda (analogna i DBV) dijeli se prvenstveno na državne kanale RAI, privatnu televizijsku kuću Mediaset, te u manjem obliku televizijsku grupu La7/MTV u vlasništvu Telecom Italia Media. Satelitska ponuda je u rukama televizijske kuće SKY. Postoji veliki broj lokalnih televizijskih postaja koje uglavnom ne utječu na share glavnih televizija, osim što se tiče informativnih programa. -

RAI: o o o o

64

RaiUno RaiDue RaiTre Mnogobrojni kanali specifičnog sadržaja u sklopu DBV i satelitske ponude

-

Mediaset: o Canale 5 o Italia Uno o Rete 4 o Manji broj kanala specifičnog sadržaja u sklopu DBV i satelitske ponude

-

La7/MTV o La7 o MTV Italia


Tisak Dnevni listovi Corriere della Sera La Repubblica La Gazzetta dello Sport La Stampa Il Sole 24 Ore Corriere dello Sport–Stadio Il Messaggero Il Giornale Il Resto del Carlino Tuttosport La Nazione L’Avvenire Il Secolo XIX L’Unità Il Gazzettino Il Mattino Il Giorno Il Tirreno Il Manifesto Il Giornale di Sicilia La Sicilia La Gazzetta del Sud La Gazzetta del Mezzogiorno

Tjednici Sorrisi e Canzoni Tv Settimanale Dipiù Oggi Dipiù TV Famiglia Cristiana Chi Panorama Telesette Donna Moderna L’Espresso Gente Vero Vanity Fair Intimità

Prosječno tiskano 10.07. – 09.08. 801.327 749.936 518.478 420.541 410.877 381.228 297.691 294.904 208.563 193.209 179.292 151.582 129.025 126.378 115.902 108.831 108.414 102.757 87.489 83.881 80.549 68.048 65.554

Prosječno tiskano 10.07.– 09.08. 1.230.043 875.140 779.049 706.132 680.212 579.877 578.033 558.094 555.235 524.294 520.818 368.096 366.545 362.717

65


Guida Tv Nuova Diva e Donna Telepiù Topolino Anna Gioia & Co. Grazia Vivere Sani & Belli Novella 2000

358.744 345.101 335.837 291.216 277.885 270.218 249.392 238.686 217.087

Dodaci Il Venerdì di Repubblica Corriere Sera Magazine Io Donna D-La Repubblica Donne Sport Week

698.371 679.390 633.528 555.465 470.207

Mjesečnici Ime časopisa

Tiraža

Vrsta

Focus Al Volante Cose di Casa Messaggero di S.Antonio

734.230 618.273 573.066 555.896

Općenito Sport Kuća i gastronomija Općenito

Quattroruote Silhouette Donna

526.145 511.365

Sport Ženske revije

Starbene Glamour

359.806 358.608

Zdravlje Ženske revije

Turističke revije Ime časopisa

Tiraža

Qui Touring

322.395

Dove

174.939

National Geographic It. Airone Panorama Travel

156.990 130.177 105.277

Marketing na talijanskom tržištu Početkom 2009. godine, bilježi se pad od 18,7% ulaganja u marketing i promidžbu na talijanskom tržištu. Jedino je u porastu online promidžba. Italija bilježi stalan porast korištenja interneta i online usluga u svim sektorima, ali i dalje zaostaje za europskim zemljama prema broju korisnika i postotku umreženog stanovništva.

Ulaganja u turističku promidžbu Prema zadnjim dostupnim podacima (2008.) promidžbeno ulaganje u turistički sektor raste među turoperatorima i turističkim zajednicama, dok pada među prijevoznicima i hotelijerima. Najveći porast u ulaganju zabilježili su najveće tvrtke u sektoru, poput Alpitour-a ili Costa Crociere.

PROFIL TRŽIŠTA U 2008. Ukupni turistički pokazatelji U 2008. godini broj putovanja Talijana je porastao za 9,4% u odnosu na 2007. godinu. Ukupno je ostvareno 122.934.000 putovanja i 706.650.000 noćenja.

66


Po prvi puta, dominirala su kratka putovanja (kraće od 4 noćenja), a velika većina putovanja i dalje se realizira radi odmora (86% odmorišnih naprema 14% poslovnih putovanja). Prosječno vrijeme odmora je palo sa 6,5 dana na 6 dana. Talijani i dalje preferiraju ljetnu sezonu za svoj odmor, makar u manjoj mjeri nego prošlih godina 38,5% prema 41% iz 2007. Organizacija putovanja putem interneta porasla je za 3% u odnosu na prošlu godinu. Prikaz je to globalnog trenda u kojemu Italija ipak kaska za ostalim europskim zemljama. Broj Talijana koji su odmor proveli u vlastitoj zemlji porastao je za 10%, uglavnom zbog troškova putovanja. Glavna međunarodna destinacija i dalje je Francuska, s 19,6% ukupnog broja putovanja. Prošle godine došlo je i do značajnog porasta vjerskog turizma (+40,4%).

67


Podaci vezani uz turistička putovanja Godišnji trošak za obitelj

2.085€

Glavna destinacija

Italija

Vrsta destinacije

more

Međunarodne destinacije

Europa

Trajanje putovanja

5,9 noći

Glavno razdoblje

srpanj – rujan

Razlozi putovanja

Odmor ili razonoda

Talijanski turizam u Hrvatskoj Italija je u Hrvatskoj u 2008. godini druga po ukupnom broju dolazaka, a treća po ukupnom broju noćenja, odmah nakon Njemačke i Slovenije. Došlo je do pada od 7% u dolascima te 6% u noćenjima, prvenstveno zbog dolaska krize, ali i činjenice da dio hrvatske ponude više nije konkurentan u usporedbi s nekim drugim zemljama Mediterana.

68


Dolasci

Noćenja 1990.=100

indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

1.048.390 145.722 239.081 258.190 356.954 193.827 467.000 688.041 750.809 538.347 1.011.634 1.059.810 1.099.427 1.205.532 1.231.901 1.252.684

100 14 23 25 34 18 45 66 72 51 96 101 105 115 118 119 118 119 111

14 164 108 138 54 241 147 109 72 188 105 104 110 102 102 99 101 93

1.235.413 1.249.343 1.167.646

1990.=100

indeks 5.364.901 601.295 1.149.196 1.282.930 1.790.909 797.725 2.241.000 3.327.067 3.669.780 2.577.648 4.526.444 4.724.313 4.883.496 5.323.234 5.374.998 5.698.791 5.474.456 5.451.968 5.069.287

100 11 21 24 33 15 42 62 68 48 84 88 91 99 100 106 102 102 94

11 191 112 140 45 281 148 110 70 176 104 103 109 101 106 96 100 93

DOLASCI I NOĆENJA TALIJANSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 6.000.000 5.000.000 4.000.000

3.000.000

Dolasci Noćenja

2.000.000 1.000.000

20

08

.

.

.

07 20

06 20

20

05

.

.

.

04 20

.

03 20

02 20

20

01

.

.

.

00 20

19

99

.

. 97

98 19

19

19

96

.

.

.

95 19

94 19

19

93

.

.

.

92 19

91 19

19

90

.

0

69


DOLASCI TALIJANSKIH TURISTA PO MJESECIMA 700000 600000 500000

2004. 2005.

400000

2006. 300000

2007. 2008.

200000 100000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

Ru j

ča

lja Ve

O žu ja k Tr av an

S

nj

ča

ije

j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z

0

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Potpuni ažurirani popis talijanskih organizatora putovanja koji prodaju hrvatske turističke proizvode nalazi se na web stranicama Hrvatske turističke zajednice, zajedno s kontaktima. Uredi HTZ-a u Italiji redovito obavljaju statistička istraživanja među organizatorima putovanja, po kojima se može zaključiti da su glavni nedostaci hrvatske turističke ponude po njihovom mišljenju visoke cijene smještaja i loša povezanost s Italijom. Glavne prednosti su organizacija hrvatskih turističkih djelatnika, dobra unutarnja povezanost te visoka kvaliteta ponude. Povezanost: charter, redoviti letovi, morski i cestovni promet

ZRAKOPLOVI Charter letovi: - Iz gradova Palermo, Catania, Cagliari ljetom za Split i Dubrovnik - Novogodišnji letovi iz gradova Rim, Palermo i Catania za Zagreb - Uskršnji letovi iz gradova Catania i Palermo za Zagreb - Prvosvibanjski letovi iz gradova Catania i Palermo za Zagreb Redovite linije: - Croatia Airlines: cjelogodišnji letovi Rim-Split/Dubrovnik/Zagreb - OnAir: ljetni low-cost letovi Pescara-Split - Ryan Air: ljetni low-cost letovi Pisa-Zadar - Easy Jet: ljetni low-cost letovi iz Milana za Split i Dubrovnik

MORSKI PRIJEVOZ Jadrolinija: - Cjelogodišnje: Bari-Dubrovnik, Ancona-Split/Zadar - Ljeti: Ancona - Stari Grad - Split

70


Blue Line: - Cjelogodišnje: Ancona-Split - Ljeti: Ancona-Stari Grad/Hvar/Split SNAV: - Ljeti: Pescara-Stari Grad/Split, Ancona-Split Emilia Romagna Lines: - Ljeti: Cesenatico/Rimini/Pesaro/Ravenna- Rovinj/Mali Lošinj/Rab/Zadar Venezia Lines: - Ljeti: Venezia- Poreč/Pula/Rabac/Rovinj/Mali Lošinj Trieste Lines: - Ljeti: Trst-Poreč/Rovinj Agestea Lines: - Ljeti: Bari/Dubrovnik

AUTOBUSNI PRIJEVOZ -

Cjelogodišnje vožnje (svake subote): Rim-Zagreb, Milano-Zagreb Eurolines: ljeti Trst-razne destinacije u Hrvatskoj

Turistički pokazatelji za 2009. Postepeni pad talijanskog incominga i evolucija outgoinga, posebice kada je u pitanju Hrvatska, započeli su prije nekoliko godina. Talijanski turoperatori predviđaju da će Talijani i dalje putovati u relativno velikoj mjeri, ali će se vrsta i dužina putovanja bitno mijenjati. Prema mišljenju talijanskih TO, Talijani će prvenstveno birati jeftinije destinacije u Europi, mediteranskim zemljama ili u prekooceanskim zemljama (koje su postale povoljne zahvaljujući padu vrijednosti dolara). Talijanski incoming doživjeti će pad od oko 2,5% u segmentu stranih i 2,8% u segmentu domaćih dolazaka. Statistički podaci pokazuju da će 75% Talijana smanjiti trošak putovanja.

Visoka konkurentnost europskih zemalja Aviokompanije koje spajaju talijanske glavne gradove s glavnim gradovima Europe, odlučile su prilagoditi i uskladiti cijene, krećući se na razinama od približno 99€, uključujući troškove za jednosmjerni let. Nažalost, Hrvatska i naše zračne luke nisu uključeni u navedene promotivne akcije zrakoplovnih prijevoznika. Aviokompanija

Cijena

Alitalia

99€

Lufthansa Italia

99€

Air France-KLM Iberia Meridiana Air Italy Easy Jet

99€ 95€-99€ 41€ 87€-97€ 25,99€

Destinacije 26 europskih gradova Barcelona, Bruxelles, Bukurešt, Budimpešta, Lisabon, London, Madrid, Pariz Glavni francuski gradovi Madrid Rim-Milano Napoli-Torino, Verona-Rim Milano-Stockholm

Uskršnji praznici 2009. Izbor destinacija talijanskih turista za uskršnje praznike uvijek je dobar pokazatelj trenda putovanja za godinu u tijeku. Ove godine Talijani su u povećanoj mjeri odlučili provesti odmore kod kuće. Prema podacima ISTAT-a, 76% Talijana nije se odlučilo na putovanje u vrijeme Uskrsa (5% više nego prošle godine). Oni koji su odlučili putovati, u približno 60% slučajeva ostat će u Italiji.

Turistička ponuda u Italiji Hotelska popunjenost u Italiji u 2008. godini, pala je za 3% (7,8 milijuna noćenja manje). Pad je izraženiji kod stranih turista (-5%), dok su noćenja talijanskih turista pala za 0,9%.

71


Turistički proizvod

Prosjek 08./07.

Terme Povijesni gradovi Poslovni gradovi Morske destinacije Planinske destinacije

-9,9% -6,9% -4,6% -3,9% -1,6%

Hotelski smještaj

Siječanj 09./08.

Noćenja Popunjenost kreveta Popunjenost soba

- 7,2% - 5% - 9,1%

Trendovi – agro-turizam U segmentu ponude agro-turizma, sve se više traže kratki odmori, od najviše 6 dana.

Metode plaćanja Volumen elektronskih plaćanja u Italiji zaostaje za europskim prosjekom - 90% transakcija i dalje se realizira putem gotovinskog plaćanja (u Europi prosječno govorimo o 70% plaćanja gotovinom). Razlog je tome sumnjičavost prosječnog Talijana prema kreditnim karticama i elektronskim transakcijama, što se vidi i u pokazateljima online kupovine turističkih paketa, koja iako rastući i dalje zaostaju za prosjekom ostatka Europe.

Talijanski organizatori putovanja Više od 67% talijanske turističke ponude u rukama je triju glavnih turoperatora: Alpitour, Gruppo Ventaglio i Teorema. 31% obavlja 15 turoperatora, dok ostalih 2% vrše 30 malih turoperatora. Samo je jedan talijanski turoperator na popisu deset najvećih turoperatora Europe. Organizatori putovanja Costa Crociere Alpitour Gruppo Ventaglio Hotelplan Eden Viaggi Ukupno

Proizvodna vrijednost 2007.

Proizvodna vrijednost 2006.

Indeks 2007./2006.

Postotak od 60 glavnih TO

2.021.596 1.245.569 783.412 263.892 227.244 4.541.713

1.632.876 1.333.000 761.146 244.486 189.587 4.218.082

23,81% -7,04% 2,96% 19,86% 7,94% 9,50%

26,43% 16,28% 10,24% 3,45% 2,97% 59,37%

Kružna putovanja Brodska kružna putovanja su svakako jedan od najsnažnije rastućih turističkih proizvoda. Tijekom 2009. predviđa se pad od 2% ukupnog prometa kruzera, ali je prošle godine proizvod krstarenja zabilježio porast od 11,6%, odnosno sveukupno preko 8 milijuna putnika.

E-commerce i paket-aranžmani u usporedbi s individualnim putovanjima Posljednjih je godina ostvaren rast turističkog prometa realiziran putem Interneta, uglavnom nauštrb prometa ranije ostvarivanog putem turističkih agencija.

72


Trend korištenja turističkih agencija pri kupovini putovanja 2001. 2003. 2005. 2006. 2007. 2008.

17,8% 16,5% 13,8% 13,1% 12,5% 10,4%

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Talijansko turističko tržište sve se više okreće prema jeftinim destinacijama, kraćim putovanjima i online, individualnom bukingu. Trenutačna svjetska gospodarska kriza zaoštrila je tržišnu utakmicu. Vrlo je vjerojatno da će glavne destinacije Talijana i nadalje ostati zemlje Mediterana i Europe, dok je porast putovanja u prekooceanske destinacije eventualno vezan uz tečaj dolara. Hrvatska je turistička ponuda ove godine nerijetko znatno skuplja od konkurentnih zemalja. Doduše, Hrvatska slijedi načelo kontinuiranog razvoja usluga i unapređenja kvalitete smještaja i sadržaja (što za sobom povlači i više cijene), no i brojne konkurentske zemlje, poput Egipta, Francuske, Grčke i Španjolske nude kvalitetan proizvod, ali i povoljne cijene, prvenstveno zahvaljujući izvrsnoj povezanosti i velikom broju low-cost letova. Bitno je spomenuti Maroko, čije su cijene za tjedan dana all inclusive programa s letom, ostale jednake cijenama prije uvođenja Eura.

TURISTIČKA SEZONA 2010. Opći pokazatelji Organizatori putovanja predviđaju određenu stabilizaciju turističkih kretanja u 2010. godini, ali nikako porast prometa. Očekuje se daljnje jačanje trenda individualnog prometa i online trgovine (i prikupljanja informacija). Talijani će uglavnom (barem oni srednje i niže kupovne moći) birati zemlje koje će imati cjenovno najpovoljnije ponude.

73


Pokazatelji za Hrvatsku Talijanski turistički promet u Hrvatskoj u 2010. godini usko će biti povezan s percepcijom kod potencijalne talijanske publike. Sustavno podizanje kvalitete je značajno, ali i riskantno ako nije adekvatno usuglašeno s cjenovnom komponentom. Izuzetno je važno da porast cijena bude popraćen konkretnim poboljšanjem kvalitete, te odgovarajućim marketinškim i promidžbenim aktivnostima. Globalna gospodarska kriza ne utječe toliko na broj talijanskih putovanja koliko na prosječni trošak po putniku. Ako porast cijena u Hrvatskoj bude protumačen samo kao poskupljenje bez korjenite promijene (poboljšanja) u turističkoj ponudi, prosječni talijanski putnik izabrati će jeftinije destinacije. Što se tiče organiziranih putovanja, trend porasta korištenja interneta u Italiji te činjenica da je skoro 50% prometa na internetu u Italiji realizirano zahvaljujući turizmu, govori u prilog činjenici da će postotak individualnih putovanja rasti, nauštrb organiziranih putovanja. Hrvatska ponuda će stoga morati pozorno pratiti trendove i adekvatno prilagođavati ponudu, kao i kanale komunikacije.

74


SLOVENIJA

OPĆI POKAZATELJI O TRŽIŠTU Političko uređenje: parlamentarna republika Površina: 20.273 km² Najveći gradovi: Ljubljana, Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Koper i Novo mesto - u tih sedam najvećih gradova Slovenije živi gotovo četvrtina svih stanovnika. Struktura gospodarstva Slovenije se posljednjih desetljeća značajno mijenjala, tako da je udio industrije kao sekundarne djelatnosti u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti pao ispod 30%. Glavna proizvodna područja Slovenije su kemijski proizvodi, električna i strojna oprema, automobilski prozvodi, tekstilni proizvodi, papirni i drvni proizvodi te odjeća. Industrijska proizvodnja je prilično jednolična, dok je proizvodne specijalizacije premalo. Opseg industrijske proizvodnje se nakon osamostaljenja smanjio, naročito u tekstilnoj i kožnoj industriji, papirnoj industriji, prehrambenoj industriji te u preradi željeza i čelika. Jedna od najuspješnih djelatnosti u Sloveniji je farmaceutska industrija proizvoda (Lek, Krka) koja zahvaljujući 75% udjelu u prodaji i izvozu spada među najveće u srednjoj Europi. BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Kretanja BDP-a u Republici Sloveniji u proteklih 10 godina

2008.

mil. EUR*

mil. USD

37.126

54.605

mil. EUR 37.126

Realni rast u% 3,5

75


2007.

34.471

47.242

34.471

6,8

2006.

7.430.746

38.899

31.013

5,9

2005.

6.878.528

35.695

28.704

4,3

2004.

6.487.868

33.724

27.162

4,3

2003.

6.018.328

29.058

25.752

2,8

2002.

5.542.504

23.070

24.500

4,0

2001.

4.949.587

20.390

22.790

2,8

2000.

4.428.707

19.888

21.600

4,4

1999.

4.027.585

22.158

20.801

5,4

1998.

3.587.205

21.592

19.259

3,6

Izvor: Statistični urad RS

U Sloveniji je 2008. godine bruto domaći proizvod (BDP) iznosio 37.126 milijuna EUR, uz realni rast gospodarstva od 3,5%. To je bitno manje od rasta gospodarstva u 2007. godini (6,8%) čime je prekinut uzlazni trend zbog kojega je Slovenija u posljednje dvije godine bila zemlja s najvišim godišnjim realnim rastom gospodarstva u euro zoni.

Bruto domaći proizvod, tromjesečni podaci Tekuče, mil. EUR

Realna rast u %

Realna rast u %

2008., IV

9.117

-0,8

-4,1

2008., III

9.647

3,9

0,8

2008., II

9.636

5,5

0,6

2008., I

8.726

5,7

1,9

2007., IV

8.920

5,4

0,4

2007., III

8.958

7,5

2,0

2007., II

8.754

6,6

1,5

2007., I

7.838

7,6

1,6

Izvor: Statistični urad RS

U četvrtom se tromjesečju 2008. u usporedbi s istim razdobljem u 2007. rast realno smanjio za 0,8%. To je prvi realan pad BDP-a u zadnjih 16 godina, tj. nakon drugog tromjesečja 1993. BDP se u četvrtom tromjesečju 2008. realno smanjio za 4,1% uspoređujemo li ga s trećim tromjesečjem iste godine, dok pad u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije (4. tromjesečje 2007.) iznosi 0,8%.

76


Nakon visokog 5,7% rasta u prvoj polovini 2008. godine, rast se gospodarstva primjetno smanjio već u trećem tromjesečju (na 3,9%), da bi u zadnjem tromjesečju prešao u negativni rast. č-4Realna rast v %, Najava za 2009. godinu je u uvjetima globalne gospodarske krize svakako pad porasta gospodarstva, a predviđanja se kreću između –2% (Banka Slovenije) i –4%.1)Realna rast v %, BDP "per capita" u USD

u EUR

Realna rast u%

2008.

26.762

18.196

2,4

2007.

23.403

17.076

6,2

2006.

19.373

15.446

5,5

2005.

17.840

14.346

4,2

2004.

16.885

13.599

4,2

2003.

14.556

12.900

2,8

2002.

11.564

12.281

3,8

2001.

10.236

11.441

2,7

2000.

9.997

10.858

4,1

1999.

11.170

10.486

5,3

1998.

10.892

9.715

3,8

Izvor: Statistični urad RS

Aktualno je stanje slovenskog BDP-a 18.196 EUR po stanovniku (po podacima za 2008. godinu).

Postotak nezaposlenosti u 2008. godini, aktualno stanje u 2009. i procjena trenda Stanovništvo prema radnoj aktivnosti, Slovenija, 4. tromjesečje 2008. Ukupno Muškarci 1000 Prebivalstvo skupaj 2.040 1.012 Aktivno prebivalstvo 1.046 566 - delovno aktivno prebivalstvo 1.001 544 - brezposelne osebe 45 23 Neaktivno prebivalstvo 711 301 Izvor: Statistični urad RS

Žene 1.027 480 457 22 410

77


Postotak nezaposlenosti u Sloveniji, prosinac 2008. vs. siječanj 2009. XII 08.

I 09. %

Ukupno Muškarci

7,0 6,1

7,8 6,9

Žene

8,1

9,0

Izvor: Statistični urad RS

Postotak nezapolenosti je u 2008. godini u Sloveniji iznosio 4,4% (4% za muškarce i 4,9% za žene) što je manji pad u odnosu na 2007., kada je iznosio 4,9% (4% za muškarce i 5,9% za žene). U četvrtom je tromjesečju 2008. godine u Sloveniji bilo registrirano 7% nezposlenog stanovništva, 6,1% žena i 8,1% muškaraca. U siječnju 2009. nezaposlenost se sa 7% zabilježenih u prosincu 2008. povećala za 0,8% (odnosno 7.700 na novo registriranih nezaposlenih osoba) pa je u siječnju u Sloveniji bilo registrirano ukupno 73.911 nezaposlenih osoba. U siječnju je zabilježen najveći pad radno aktivnog stanovništva u prerađivačkoj industriji (čak 4.500 manje zaposlenih nego u prosincu 2008.), u kojoj je inače zaposlena četvrtina radno aktivnog stanovništva Slovenije.

Aktivno stanovništvo, Slovenija, siječanj 2009. Aktivno Delovno aktivno prebivalstvo prebivalstvo skupaj Skupaj Moški Ženske

946.157 530.497 415.660

Delovno aktivno prebivalstvo zaposlene osebe

872.246 783.004 493.806 429.777 378.440 353.227 Izvor: Statistični urad RS

samozaposlene osebe 89.242 64.029 25.213

Registrirane brezposelne osebe

73.911 36.691 37.220

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači 2008. je zabilježeno ponovno povećanje nezaposlenih osoba (3000 novih nezaposlenih) te se očekuje nastavak tog trenda, a potvrđuju ga i predviđanja – nezaposlenost bi u naredne dvije godine mogla porasti na 5,2% (ali i do čak 7%) po predviđanjima europskih stručnjaka.

Prosječna plaća U veljači 2009. prosječna je plaća u Sloveniji iznosila 1.381,87 EUR bruto, odnosno 898,74 EUR neto (4,2% manje nego u siječnju 2009.), s time da je prosjek zadnja tri mjeseca iznosio 1.418,85 EUR bruto ili 918,29 EUR neto. Realni rast bruto plaća u 2008. je godini iznosio 2,5%. Prosječna je plaća iznosila 1.391,43 EUR što je nominalno za 8,3% i realno za 2,5% više od prosjeka u 2007.

Prosječne mjesečne plaće u Sloveniji

februar podatki)

2009

januar 2009

78

(začasni

Bruto plača

Neto plača

Bruto povp. zadnjih treh mesecev

Neto povp. zadnjih treh mesecev

1.381,87

898,74

1.418,85

918,29

1.416,40

917,15

1.475,23

946,01


december 2008

1.457,66

938,66

1.477,41

945,99

november 2008

1.550,29

981,58

1.458,23

934,81

oktober 2008

1.424,08

917,64

1.409,78

910,64

september 2008

1.400,21

905,13

1.392,57

901,50

avgust 2008

1.405,00

909,12

1.380,67

894,32

julij 2008

1.372,46

890,24

1.365,73

885,59

junij 2008

1.364,53

883,58

1.359,72

881,91

maj 2008

1.360,20

882,94

1.355,84

880,29

april 2008

1.354,42

879,19

1.344,39

874,16

marec 2008

1.352,87

878,73

1.334,98

869,24

februar 2008

1.325,73

864,50

1.331,57

866,54

januar 2008

1.326,19

864,43

1.387,06

893,58

Izvor: Statistični urad RS

Stopa inflacije U ožujku 2009. mjesečna je stopa inflacije iznosila +1% u odnosu na isti mjesec lani. Prosječna inflacija u 2008. godni iznosila je 5,7%. Stručnjaci EU u narednom razdoblju očekuju u Sloveniji rast cijena od 3,7% u 2009. te 3,1% u 2010.

Mjesečni indeks

Ljetni indeks

Povprečni ljetni indeks

marec 2009

101,0

101,8

101,8

februar 2009

100,5

102,1

101,9

januar 2009

99,6

101,6

101,6

december 2008

99,4

102,1

105,7

november 2008

99,3

103,1

106,0

oktober 2008

100,0

104,9

106,3

september 2008

100,0

105,5

106,4

avgust 2008

99,4

106,0

106,6

julij 2008

100,0

106,9

106,6

79


junij 2008

100,9

107,0

106,6

maj 2008

101,1

106,4

106,5

april 2008

100,8

106,5

106,6

marec 2008

101,3

106,9

106,6

februar 2008

100,0

106,5

106,5

januar 2008

100,1

106,4

106,4

Izvor: Statistični urad RS

Vanjskotrgovinska bilanca U zadnjem je tromjesečju 2008. došlo je do velikog realnog pada izvoza, uvoza i investicija. Najviše je nazadovao izvoz, realno se smanjio za čak 9,4%, dok se uvoz smanjio za 7,3%. Tako je cjelokupna razmjena dobara i usluga s inozemstvom pozitivno pridonjela rastu gospodarstva tek sa 0,6%. Pad izvoza nastavio se i u siječnju 2009. - treći uzastopni mjesec. U siječnju 2009. slovenski je izvoz iznosio 1.183 milijuna eura, što je 26% manje od siječnja 2008., dok je uvoz (1.252 milijuna eura) 31,5% niži. Industrijska proizvodnja se u siječnju 2009. u usporedbi s prethodnim mjesecem povećala za 0,7%, dok je u usporedbi sa siječnjem 2008. bila čak za 17,4% niža. 1. tromjesečje 2008. Izvoz i uvoz su se u prvom tromjesečju 2008. u usporedbi s godinom ranije realno povećali - izvoz za 4,1% te uvoz za 5,1%.

Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 1. četrtletje 2008 I-III 08/I-III 07 I-III 08/I-XII 07

80

SKUPAJ

102,1

101,2

0 Živila in žive živali

116,9

114,2

1 Pijače in tobak

100,1

100,6

2 Neobdelani materiali, razen goriv

98,6

97,4

3 Mineralna goriva in maziva

118,3

106,1

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

124,6

122,3

5 Kemični izdelki

98,6

99,6

6 Izdelki, klasificirani po materialu

99,8

99,0

7 Stroji in transportne naprave

103,2

101,5

8 Razni končni izdelki

102,6

104,0


Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 1. četrtletje 2008 I-III 08/I-III 07 I-III 08/I-XII 07 SKUPAJ

106,0

104,1

0 Živila in žive živali

113,8

110,3

1 Pijače in tobak

94,2

95,1

2 Neobdelani materiali, razen goriv

97,7

97,9

3 Mineralna goriva in maziva

132,2

118,5

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

144,1

129,7

5 Kemični izdelki

103,9

105,4

6 Izdelki, klasificirani po materialu

100,9

99,9

7 Stroji in transportne naprave

102,1

101,3

8 Razni končni izdelki

102,8

103,5

Izvor: Statistični urad RS

2. tromjesečje 2008. Izvoz i uvoz su se u 2. tromjesečju 2008. u odnosu na isto razdbolje 2007. realno povećale – izvoz za 4,1% te uvoz za 6,3%.

Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 2. četrtletje 2008 SKUPAJ 0 Živila in žive živali 1 Pijače in tobak 2 Neobdelani materiali, razen goriv 3 Mineralna goriva in maziva 4 Živalska in rastlinska olja in maščobe 5 Kemični izdelki 6 Izdelki, klasificirani po materialu 7 Stroji in transportne naprave 8 Razni končni izdelki

I-VI 08/I-VI 07 IV-VI 08/IV-VI 07 IV-XVI 08/IVVI 07 101,6 102,2 101,2 115,9 112,2 104,7 101,8 103,2 102,6 96,6 97,8 94,9 119,4 106,9 121,6 139,0 139,3 150,5 98,3 100,5 97,4 99,5 100,7 199,5 102,6 103,2 102,0 102,6 103,2 102,3

Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 4. četrtletje 2008 I-XII 08/I-XII 07 X-XII 08/I-XII 07 X-XII 08/X-XII 07 SKUPAJ 105,5 106,1 105,6 0 Živila in žive živali 111,2 108,6 109,6 1 Pijače in tobak 96,0 95,9 96,5 2 Neobdelani materiali, razen goriv 94,3 97,4 92,9 3 Mineralna goriva in maziva 136,4 135,0 140,3 4 Živalska in rastlinska olja in maščobe 146,8 138,9 150,7 5 Kemični izdelki 103,8 104,9 103,6 6 Izdelki, klasificirani po materialu 101,0 102,6 101,2 7 Stroji in transportne naprave 101,7 102,3 102,0 8 Razni končni izdelki 100,0 96,8 98,0 Izvor: Statistični urad RS

81


3. tromjesečje 2008. Prosječne vrijednosti su bile u trećem tromjesečju 2008. na izvoznoj strani za 2,3% te na uvoznoj strani za 6,9 % više od onih u trećem tromjesečju 2007.

Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 3. četrtletje 2008 I-IX 08/I-IX 07 VII-IX 08/I-XII 07 VII-IX 08/VII-IX 07 SKUPAJ

101,2

103,8

102,3

0 Živila in žive živali

115,5

113,1

113,5

1 Pijače in tobak

102,6

103,6

106,0

2 Neobdelani materiali, razen goriv

96,5

99,2

98,5

3 Mineralna goriva in maziva

115,3

124,5

110,2

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

138,5

137,9

139,3

5 Kemični izdelki

95,5

103,3

101,5

6 Izdelki, klasificirani po materialu

100,1

102,7

101,6

7 Stroji in transportne naprave

102,1

103,0

101,7

8 Razni končni izdelki

102,9

104,6

103,5

Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 3. četrtletje 2008 I-IX 08/I-IX 07 VII-IX 08/I-XII 07 VII-IX 08/VII-IX 07 SKUPAJ

105,8

107,8

106,9

0 Živila in žive živali

109,7

106,6

105,8

1 Pijače in tobak

95,4

94,9

94,4

2 Neobdelani materiali, razen goriv

95,6

97,4

100,0

3 Mineralna goriva in maziva

136,7

139,6

138,6

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

144,0

140,6

143,3

5 Kemični izdelki

105,9

104,3

105,6

6 Izdelki, klasificirani po materialu

101,7

104,4

102,9

7 Stroji in transportne naprave

100,3

101,9

99,8

8 Razni končni izdelki

101,3

104,8

103,2

Izvor: Statistični urad RS

4. tromjesečje 2008. Prosječne vrijednosti su bile u četvrtom tromjesečju 2008. na izvoznoj strani za 1,4% te na uvoznoj strani za 1,1% više od onih u četvrtom tromjesečju 2007. Kao što je naglašeno na početku analize vanjskotrgovinske bilance, izvoz i uvoz su se u četvrtom tromjesečju 2008. realno smanjili u usporedbi s istim razdobljem 2007., i to izvoz za 10,2%, te uvoz za 7,1%.

82


Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 4. četrtletje 2008 SKUPAJ 0 Živila in žive živali 1 Pijače in tobak 2 Neobdelani materiali, razen goriv 3 Mineralna goriva in maziva 4 Živalska in rastlinska olja in maščobe 5 Kemični izdelki 6 Izdelki, klasificirani po materialu 7 Stroji in transportne naprave 8 Razni končni izdelki

I-XII 08/I-XII 07 X-XII 08/I-XII 07 X-XII 08/X-XII 07 101,5 102,0 101,4 112,7 114,0 102,9 101,9 103,4 102,3 96,8 93,0 94,4 110,1 107,9 96,7 131,0 134,4 121,7 97,0 98,5 101,2 100,5 101,3 101,9 102,1 102,3 101,9 103,7 104,5 101,6

Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, Slovenija, 4. četrtletje 2008 I-XII 08/I-XII 07 X-XII 08/I-XII 07 X-XII 08/X-XII 07 SKUPAJ 104,6 103,5 101,1 0 Živila in žive živali 106,5 104,9 98,5 1 Pijače in tobak 95,5 95,8 95,2 2 Neobdelani materiali, razen goriv 96,6 94,4 98,2 3 Mineralna goriva in maziva 125,6 111,1 98,4 4 Živalska in rastlinska olja in maščobe 131,6 122,8 106,9 5 Kemični izdelki 106,2 102,3 105,2 6 Izdelki, klasificirani po materialu 101,9 102,9 102,2 7 Stroji in transportne naprave 100,4 102,9 101,7 8 Razni končni izdelki 101,0 102,7 101,1 Izvor: Statistični urad RS

Stanovništvo Prebivalstvo po skupinah in spolu, Slovenija, 30. september 2008 30.6. 2008 30.9. 2008 Prebivalstvo Skupaj 2 039 399 2 053 740 moški 1 012 277 1 024 261 ženske 1 027 122 1 029 479 Državljani Republike Slovenije, brez tistih, ki začasno prebivajo v tujini Skupaj 1 958 568 1 958 879 moški 950 144 950 421 ženske 1 008 424 1 008 458 Tujci s stalnim prebivališčem v Sloveniji Skupaj 32 874 34 119 moški 22 208 23 032 ženske 10 666 11 087 Tujci z začasnim prebivališčem v Sloveniji Skupaj 47 957 60 742 moški 39 925 50 808 ženske 8 032 9 934 Državljani Republike Slovenije Skupaj 1 990 397 1 991 909 moški 966 433 967 308 ženske 1 023 964 1 024 601 Izvor: SURS, Ministrstvo za notranje zadeve - Centralni register prebivalstva.

83


Indeksi števila prebivalstva po skupinah, Slovenija, 30. september 2008 IX 08 IX 08 IX 08 IX 08 IX 08 IX 03 IX 04 IX 05 IX 06 IX 07 102,8 102,8 102,5 102,1 101,5

Prebivalstvo Državljani Republike Slovenije, brez tistih, ki začasno 100,4 100,3 100,2 prebivajo v tujini Tujci s stalnim prebivališčem v Sloveniji 172,9 156,6 144,9 Tujci z začasnim prebivališčem v Sloveniji 223,2 256,8 233,7 Državljani Republike Slovenije 100,5 100,4 100,3 Izvor: SURS, Ministarstvo unutarnjih poslova RS – Centralni register prebivalstva

100,1 100,1 111,9 105,6 247,6 175,2 100,2 100,2

Krajem rujna 2008. godine je u Republici Sloveniji živjelo 2.053.740 stanovnika. Od toga su muškarci činili 49,8%, a žena je bilo 5.218 više od muškaraca (tri mjeseca ranije ta je razlika iznosila 14.845, dok je krajem 2007. godine u Sloveniji živjelo 24.618 više žena od muškaraca). Broj stanovnika se u odnosu na rujan 2007. povećao za 1,4%. Većinu (95,38%) su predstavljali državljani Republike Slovenije, bez onih koji privremeno borave u inozemstvu (33.030 osoba) te stranci s privremenim prebivalištem u Republici Sloveniji (60.742 osoba). Upravo se posljednja skupina stanovništva Slovenije, stranci s privremenim prebivalištem u Republici Sloveniji, u trećem tromjesečju 2008. najviše povećala (sa 47.957 na 60.742 osoba, među njima prevladavaju muškarci (83,6%)), dok je broj stranih državljana sa stalnim prebivalištem krajem rujna 2008. iznosio 34.119. Prosječan stanovnik Republike Slovenije star je 41,4 godine.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Industrija u Sloveniji je u veljači 2009. godine proizvela 22,3% manje nego u veljači 2008. Mjesec dana ranije, nazadovanje zabilježeno u razdoblju između siječnja 2008. i siječnja 2009. bilo je nešto manje od 17,4%. Slovenija se s takvim nestabilnostima u proizvodnji i gospodarskoj razmjeni još nije susrela. Najveći pad zabilježen je u tekstilnoj, gumarskoj, metaloprerađivačkoj industriji, u proizvodnji kemikalija i umjetnih vlakana te prehrambenoj industriji itd. U odnosu na listopad 2008. smanjenje gospodarske aktivnosti iznosilo je 12,8% što je najveći pad u euro zoni (1,6%). Više od industrijske proizvodnje smanjio se izvoz. Slabi prije svega razmjena s članicama EU, a niti na tržištu rada pokazatelji nisu optimistični. Broj registriranih nezaposlenih osoba postupno raste iz mjeseca u mjesec. Prognoze glede gospodarskog rasta za 2009. su iz mjeseca u mjesec sve pesimističnije. Dok Europska komisija za Sloveniju predviđa 0,6% rasta BDP-a i 0,9% inflacije, predviđanja Slovenskog Ureda za makroekonomske analize i razvoj najavljuju 4% smanjenje gospodarske aktivnosti.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Glavni televizijski mediji u Sloveniji su: RTV Slovenija, POP TV i Kanal A, TV Koper-Capodistria, TV Paprika, Prva TV, Net-TV. Najvišu gledanost (iako se ona općenito smanjuje) ima 1. program nacionalne RTV Slovenija, slijede komercijalne POP TV i Kanal A te 2. program RTV Slovenija. Glavni radijski mediji u Sloveniji su: Radio Slovenija (drugi po slušanosti), Val 202 (prvi po slušanosti), ARS, Radio Center, Radio 1 (treći po slušanosti), Radio Glas Ljubljane, Radio Hit, Radio Antena, Zeleni val… Radio je medij koji u Sloveniji konstanstno drži svoj 60% dnevni doseg još od 2002., pa skoro 2/3 stanovništva barem 15 min. dnevno sluša neki od radio programa.

Dnevni listovi i magazini Čitanost se po najnovijim podacima nacionalnog istraživanja čitanosti (NRB 2008.) smanjuje, pa tako u Sloveniji više nema tiskanog medija koji čita više od 400.000 ljudi. Tiskanim medijima pridružila su se internetska izdanja dnevnih novina (prema istom istraživanju 54% stanovništva Slovenije upotrebljava internet). •

84

Delo – glavni dnevni list u Sloveniji, tiska se u 75.000-80.000 primjeraka, treći po čitanosti (9,1% čitalaca);


• • • • • • • • •

Dnevnik – dnevni list sa nakladom cca. 65.000 primjeraka, četvrti po čitanosti (8,6% čitalaca); Slovenske novice – najčitaniji dnevni list s nakladom od 100.000 primjeraka (20,5% čitalaca); Večer – glavni tiskani medij na području regija sjeverne Slovenije (7,7% čitalaca); Primorske novice – dnevni list Primorske regije u Sloveniji s nakladom od 103.000 primjeraka; Finance – jedini poslovni dnevnik u Sloveniji; čitanost 3,1%, od kojih je 10% studenata; među čitaocima prevladavaju 30-godišnjaci; Ekipa – sportski dnevni list (2,0% čitalaca); Mladina – tjednik o aktualnim političkim, društvenim i kulturnim događajima i pojavama; naklada je 17.000 do 20.000 primjeraka, a čitanost 69.000 čitalaca od 10. do 75. godine starosti; Jana – popularni tjednik s nakladom od cca. 35.000 do 40.000 primjeraka; Žurnal24 – jedini besplatni dnevni list među najčitanijim dnevnicima; ima vrlo visok doseg (12,4%).

DNEVNE NOVINE U SLOVENIJI – podaci o čitanosti doseg jednog izida - VALUTA DELO DNEVNIK EKIPA FINANCE INDIREKT PRIMORSKE NOVICE SLOVENSKE NOVICE VEČER ŽURNAL24

9,1 8,6 2,0 3,1 1,2 3,9 20,5 7,7 12,4 Izvor: Nacionalna raziskava branosti 2008

U 000

PEX

155 147 35 53 21 66 350 131 212

0,7 0,8 0,8 0,6 0,7 0,9 0,8 0,7 0,8

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji (% ukupnog broja stanovnika) 1. tromjesečje 2008:: 24,2% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 780 tisuća turističkih putovanja, bilo privatnih bilo poslovnih. Od toga je 21% stanovnika otišlo na oko 628.000 privatnih putovanja, od kojih je 58,2% bilo realiziranih u Sloveniji, a 41,8% u inozemstvu. Većina privatnih (95,7%) i poslovnih putovanja (97,2%) u inozemstvo bila je realizirana u Europi. 2. tromjesečje 2008.: 31,1% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 940.000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 26,8% stanovnika otišlo na 759.000 privatnih putovanja, od kojih je 47,6% bilo realiziranih u Sloveniji, a 52,4% u inozemstvu. Većina privatnih (97,4%) i poslovnih putovanja (96,6%) u inozemstvo bila su realizirana u Europi. 3. tromjesečje 2008.: 51,6% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina, otputovalo je na oko 1.700.000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 50,3% stanovništva otišlo na 1.600.000 privatnih putovanja, od kojih je 38,7% bilo realiziranih u Sloveniji, a 61,3% u inozemstvu. Većina privatnih (97,3%) i poslovnih putovanja (94,9%) u inozemstvo bilo je realizirano u Europi. 4. tromjesečje 2008.: 26,4% stanovnika Slovenije starijih od 15 godina otputovalo je na oko 948.000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 22,5% stanovništva otišlo na 753.000 privatnih putovanja, od kojih je 60,1% ih je realizirano u Sloveniji, a 39,9% u inozemstvu. Velika većina privatnih (93,8%) i poslovnih putovanja (94,4%) u inozemstvo bilo je realizirano u Europi.

85


Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2008. posjetili turisti iz Slovenije 1 .tromjesečje 2008.: Cilj 25,8% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijedi Austrija (23,1%), Italija (19,4%), Bosna i Hercegovina (7,7%) i Francuska (4,8%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja su bile Njemačka (19,9%), Austrija (16,2%) i Italija (14%). 2 .tromjesečje 2008.: Cilj ukupno 55,7% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Italija (7,6%), Njemačka (6,5%), Bosna i Hercegovina (5,4%) i Austrija (5,3%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja su bile Italija (20,4%), Hrvatska (16,3%) i Njemačka (13,6%). 3. tromjesečje 2008:: Cilj 72,3% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijedi Bosna i Hercegovina (6,3%), Grčka (4,1%) te Srbija (2,5%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja su bile Hrvatska (17,3%), Njemačka (16,4%) i Austrija (14,0%). 4. tromjesečje 2008.: Cilj 34,3% privatnih putovanja bila je Hrvatska, zatim Italija (13,2%), Bosna i Hercegovina (12,8%), Austrija (9,3%) i Njemačka (7,8%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja su bile Njemačka (14,1%), Italija (12,0%) i Austrija (11,6%).

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije 1. tromjesečje 2008.: 9,7% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije, što je za 6,4% manje nego u prvom tromjesečju 2007. godine. 2. tromjesečje 2008.: 12,6% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 3. tromjesečje 2008.: 12,8% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 4. tromjesečje 2008.: 11,8% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju na dotičnom tržištu Postoji kontinuiran i vrlo visoki afinitet slovenskih gostiju prema Hrvatskoj, posebno prema hrvatskoj obali i otocima. Brojne su komparativne prednosti naših turističkih destinacija – blizina, poznavanje, mediteranska gastronomija, enologija, prirodne ljepote i razvedenost obale, dobra mogućnost za prilagodbu smještajnim segmentima. Turoperatori uvijek očekuju veću fleksibilnost hotelijera i spremnost na akcijske popuste i bolje uvjete dok se individualni putnici s vremena na vrijeme žale na nedovljnu gostoljubivost i osjećaju se potcijenjeni u odnosu na ostale strane goste.

Vrsta transporta koji su slovenskih turisti koristili u 2008. godini 1. tromjesečje 2008.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil, s udjelom 85,1%, a pri kraćim privatnim putovanjima u Sloveniji čak u 94% putovanja. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo bio je autobus s udjelom od 7,1%, a treće zrakoplov 4,6%. 2. tromjesečje 2008.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom od 80,9%, a pri kraćim privatnim putovanjima po Sloveniji čak u 93,2% putovanja. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio autobus s udjelom od 9,1%. Za duža putovanja u inozemstvo korišten je zrakoplovni prijevoz u 4,8%. 3. tromjesečje 2008.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom od 85,5%, dok kod kraćih putovanja po Sloveniji je automobil korišten čak kod 93,3% putovanja. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio zrakoplov 5,8%, a nakon zrakoplova, autobus s udjelom od 5,1% i vlak 1,2%.

86


4. tromjesečje 2008.: Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom od 83,2% na kraćim putovanjima u Sloveniji čak 95%. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo je bilo autobus s udjelom od 6,4%. Treća najčešće korištena vrsta prijevoza bio je zrakoplovni prijevoz 4,6% i željeznički prijevoz s udjelom od 4,3%.

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali slovenski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor? 1. tromjesečje 2008.: U prvom tromjesečju je 89,7% svih privatnih putovanja od strane turista organizirano bez posredovanja turističke agencije. Na 65,2% neorganiziranih privatnih putovanja Slovenci su otišli bez rezervacije, dok su za 32,4% neorganiziranih privatnih putovanja noćenje rezervirali neposredno u smještajnom objektu. Turisti su koristili Internet prilikom pripreme na 27,8% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri organiziranju dužih privatnih putovanja u inozemstvo (60,4%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (51,3%) i za rezervaciju smještaja (24,7%), dok je za 12,2% privatnih putovanja na taj način izvršeno plaćanje smještaja. Privatna putovanja realizirana putem turističke agencije su organizirana kao noćenja (48,5%) ili u obliku putničkih aranžmana (40,6%). 2. tromjesečje 2008.: U drugom tromjesečju je 87,4% svih privatnih putovanja od strane turista organizirano bez posredovanja turističke agencije. Na 72,1% neorganiziranih privatnih putovanja su Slovenci otišli bez rezervacije, dok ih je 24,6% noćenje organiziralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su koristili Internet prilikom pripreme 23,9% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri organiziranju dužih privatnih putovanja u inozemstvo (37,5%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (66,0%) i za rezervaciju smještaja (15,9%), dok je za 7,1% privatnih putovanja na taj način izvršeno plaćanje smještaja. Privatna putovanja realizirana putem turističke agencije su u 68,7% bila organizirana u obliku putničkih aranžmana. 3. tromjesečje 2008.: U trećem tromjesečju je 86,7% svih privatnih putovanja od strane turista organizirano bez posredovanja turističke agencije. Na 66,2% neorganiziranih privatnih putovanja su Slovenci otišli bez rezervacije dok ih je 31,2% noćenje organiziralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su koristili internet prilikom pripreme za 32,8% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri organizaciji dužih privatnih putovanja u inozemstvo (44,0%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (69,1%) i za rezervaciju smještaja (16,4%), dok je za 6,8% privatnih putovanja na taj način izvršeno plaćanje smještaja. Privatna putovanja realizirana putem turističke agencije su u 59,8% bila organizirana u obliku putničkih aranžmana te 39,0% u obliku organizacije noćenja. 4. tromjesečje 2008.: U četvrtom tromjesečju je 88,1% svih privatnih putovanja od strane turista organizirano bez posredovanja turističke agencije. Na 73,7% neorganiziranih privatnih putovanja su Slovenci otišli bez rezervacije dok ih je 21,7% noćenje rezerviralo neposredno u smještajnom objektu. Turisti su koristili internet prilikom organiziranja 23,8% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga za duža privatna putovanja u inozemstvo (46,8%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (53,0%) i za rezervaciju smještaja (23,2%), dok je za 9,9% privatnih putovanja putem interneta izvršeno i plaćanje smještaja. Privatna putovanja realizirana putem turističke agencije su u 62,1% bila organizirana u obliku putničkih aranžmana, a 33,1% u obliku organizacije noćenja.

Preferirana vrsta smještaja 1. tromjesečje 2008.: Na 21,7% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, dok su na 17,6% privatnih putovanja koristili druge smještajne objekte. Na 60,1% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – od toga 56,6% kod rodbine i prijatelja i u vlastitim objektima za odmor (34,9%). 2. tromjesečje 2008.: Na 27,2% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, dok su na 19,5% privatnih putovanja koristili druge smještajne objekte. Na 55,3% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – od toga kod rodbine i prijatelja 40,4% i u vlastitim objektima za odmor (52,8%).

87


3. tromjesečje 2008.: Na 18,0% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, dok su na 28,3% privatnih putovanja koristili druge smještajne objekte. Na 52,1% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – od toga kod rodbine i prijatelja 39,8% i u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (33,4%). 4. tromjesečje 2008.: Na 23,9% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelskim objektima, dok su na 10,3% privatnih putovanja koristili druge smještajne objekte, najčešće turistička naselja, apartmane (80,8%). Na 64,4% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – najčešće kod rodbine i prijatelja (62,0%) i u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (31,9%).

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja 1. tromjesečje 2008.: U prvom tromjesečju su slovenski turisti otputovali na oko 628.000 privatnih putovanja od kojih je 73,5% bilo kraćih (65,9% u Sloveniji) te 151.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 75,2% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska na putovanje naveli provođenje slobodnog vremena (odmor, godišnji dopust, putovanje), a za 24,5% privatnih putovanja je glavni razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor, zabava (59,2%), rekreativne aktivnosti (29,3%) i razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (4,8%). 2. tromjesečje 2008.: U drugom tromjesečju su slovenski turisti otputovali na oko 759.000 privatnih putovanja od kojih je 64,9% bilo kraćih (59,7% u Sloveniji) te 180.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 82,9% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska na putovanje naveli provođenje slobodnog vremena (odmor, godišnji, putovanje), a za 17,0% privatnih putovanja je glavni razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor, zabavu (73,6%), rekreativne aktivnosti (11,8%) te razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (8,9%). 3. tromjesečje 2008.: U trećem tromjesečju su slovenski turisti otputovali na 1,6 milijuna privatnih putovanja od kojih je 39,9% bilo kraćih (62,2% u Sloveniji) te 129.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 86,9% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska na putovanje naveli provođenje slobodnog vremena (odmor, godišnji, putovanje), a za 13,1% privatnih putovanja je glavni razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor, zabava (82,9%), rekreativne aktivnosti (6,1%) te razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (8,1%). 4. tromjesečje 2008.: U četvrtom tromjesečju su slovenski turisti otputovali na 753.000 privatnih putovanja od kojih je 74,2% bilo kraćih (67,0% u Sloveniji) te 195.000 poslovnih putovanja. Slovenci su za 76,7% privatnih putovanja kao glavni razlog odlaska na putovanje naveli provođenje slobodnog vremena (odmor, godišnji, putovanje), a za 23,1% privatnih putovanja je glavni razlog bio posjet rodbini i prijateljima. Kao glavnu aktivnost na privatnim putovanjima naveli su opuštanje, odmor zabava (74,9%), rekreativne aktivnosti (9,9%) i razgledavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti (8,3%).

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju 1. tromjesečje 2008.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i po domovini), koja su u prosjeku iznosila 3,2 noćenja prosječno potrošili 167 EUR ili u prosjeku 52 EUR na dan. Najviše su trošile osobe muškog spola i turisti od 45 do 64 godine starosti. Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 30 EUR dnevno, a u inozemstvu 70 EUR na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili gotovo 118 EUR, oni koji su otišli na putovanje iz razloga opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 42 EUR dnevno, dok su turisti koji su otišli na odmor zbog rekreativnih aktivnosti potrošili u prosjeku 60 EUR na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 29 EUR dnevno. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 45 EUR na dan. Turist u turističkom apartmanu je potrošio u prosjeku 47 EUR dnevno, dok je turist u hotelu ili motelu potrošio približno 83 EUR dnevno. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj su prosječno trošili 35 EUR, u Italiji oko 75 EUR, u Austriji oko 71 EUR te u Bosni i Hercegovini 34 EUR.

88


Poslovno putovanje je koštalo oko 469 EUR, u Sloveniji oko 232 EUR, u inozemstvu oko 535 EUR. Poslovni turisti prosječno su trošili 182 EUR dnevno. 2. tromjesečje 2008.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i po domovini), koja su u prosjeku iznosila 3,8 noćenja, potrošili prosječno 183 EUR ili u prosjeku 48 EUR dnevno. Najviše su trošili turisti od 45 do 64 godine starosti, a najmanje turisti stari 65 godina i više. Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 36 EUR dnevno, a u inozemstvu 54 EUR na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili gotovo 103 EUR, oni koji su otišli na putovanje iz razloga opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 46 EUR dnevno, dok su turisti koji su otišli na odmor zbog rekreativnih aktivnosti potrošili u prosjeku 54 EUR na dan. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 24 EUR dnevno. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 30 EUR na dan. Turist u turističkom apartmanu je potrošio u prosjeku 44 EUR dnevno, dok je turist u hotelu ili motelu potrošio približno 89 EUR dnevno. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj su prosječno trošili 36 EUR, u Italiji oko 77 EUR, u Austriji i Njemačkoj oko 70 EUR, te u Bosni i Hercegovini 42 EUR. Poslovno putovanje je koštalo oko 514 EUR, u Sloveniji oko 287 EUR, u inozemstvu oko 563 EUR. Poslovni turisti prosječno su trošili 179 EUR dnevno. 3. tromjesečje 2008.: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i po domovini), koji su u prosjeku iznosili 6,3 noćenja, potrošili prosječno 238 EUR ili 38 EUR dnevno. Najmanje su trošili turisti od 65 godina i više i to oko 28 EUR, dok su turisti iz ostalih starosnih grupa trošili oko 36 EUR. Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 29 EUR dnevno, a u inozemstvu 41 EUR na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili gotovo 96 EUR, a oni koji su otišli na putovanje iz razloga opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 36 EUR dnevno. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 18 EUR dnevno. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 22 EUR na dan. Turist u turističkom apartmanu je potrošio u prosjeku 36 EUR dnevno, dok je turist u hotelu ili motelu potrošio približno 83 EUR dnevno. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj su prosječno trošili 32 EUR, u Italiji oko 41 EUR, u Grčkoj oko 92 EUR, u Bosni i Hercegovini 29 EUR, u Srbiji oko 23 EUR te u Francuskoj oko 74 EUR. Poslovno putovanje je koštalo oko 526 EUR, u Sloveniji oko 288 EUR, u inozemstvu oko 576 EUR. Poslovni turisti prosječno su trošili 136 EUR dnevno. 4. tromjesečje 2008:: Slovenski turisti su na privatnim putovanjima (u inozemstvo i doma), koji su u prosjeku iznosili 3,2 noćenja, potrošili prosječno 181 EUR ili 56 EUR dnevno. Najmanje su trošili turisti od 65 godina i više, oko 45 EUR, dok su najviše trošili turisti u starosnoj skupini 45-64, oko 63 EUR. Na privatnom putovanju u Sloveniji turisti su potrošili prosječno 33 EUR dnevno, a u inozemstvu 78 EUR na dan. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili gotovo 124 EUR, oni koji su otišli na putovanje iz razloga opuštanja, odmora i zabave trošili su u prosjeku 47 EUR dnevno. Turist koji je boravio u vlastitom apartmanu ili kući za odmor trošio je prosječno 25 EUR dnevno. Turist koji je prenoćio kod rodbine ili prijatelja trošio je prosječno 34 EUR na dan. Turist u turističkom apartmanu je potrošio u prosjeku 57 EUR dnevno, dok je turist u hotelu ili motelu potrošio približno 95 EUR dnevno. Turisti na privatnom putovanju u Hrvatskoj su prosječno trošili 43 EUR, u Italiji oko 81 EUR, u Austriji oko 89 EUR, u Bosni i Hercegovini 51 EUR, u Njemačkoj 59 EUR i u Španjolskoj 88 EUR. Poslovno putovanje je koštalo oko 531 EUR, u Sloveniji oko 171 EUR, u inozemstvu oko 642 EUR. Poslovni turisti prosječno su trošili 137 EUR dnevno.

89


Organizatori putovanja u Hrvatsku IME AGENCIJE

ULICA

KRAJ

A-DMC NIKAIA d.o.o.

Kotnikova 5

1000 Ljubljana

ADRIA HOLIDAYS, ADRIA PLUS

Podbevškova 13

8000 Novo Mesto

ADRIATICA.NET

Pražakova 4

1000 Ljubljana

AGENCIJA AB

Šaleška 19a

3320 Velenje

AGENCIJA GRAD - POTOVANJA PIRC

Svetozarska 14

2000 Maribor

ALPETOUR, PA d.d.

Mirka Vadnova 8

4000 Kranj

AVANTURA

Slovenska cesta 40

1000 Ljubljana

BOOM

Hočevarjev trg 3

8271 Krško

BONUS

Trg Borisa Kidriča 2

2000 Maribor

BLEDTOURS

Bled

CAVALLO TRAVEL

Cankarjeva ulica 6

2000 Maribor

CENTER

Kocljeva 12 b

9000 Murska Sobota

CETERA D.O.O.

Brilejeva 21

1000 Ljubljana

CLUB BURIN

Rojčeva 26

1000 Ljubljana

COLLEGIUM

Kersnikova 3-5

1000 Ljubljana

CONDOR TRAVEL

Mariborska cesta 212

3211 Škofja vas, Celje

DOBER DAN TURIZEM d.o.o.

Dunajska 39

1000 Lubljana.

EURO-TOURS

Dolenjska cesta 43

1000 Ljubljana

EUROVAL D.O.O.

Ulica heroja Bračiča 6

2000 Maribor

EXPLORA

Kidričeva ulica 20

5000 Nova Gorica

FIBULA

Gorenjska cesta 24

4240 Radovljica

FORTUNA TRAVEL

Milke Kerinove 5

1000 Ljubljana

GRUBER

Prešernova ulica 10

2000 Maribor

GRADTUR d.o.o.

Gola Loka 14,

Ljubljana

ILIRIKA TURIZEM

Dunajska c. 22

1000 Ljubljana

INTELEKTA

Prežihova ulica 5

9000 Murska Sobota

INTOURS

Dalmatinova 3

1000 Ljubljana

IZLETNIKOVA TURISTIČNA AGENCIJA

Aškerčeva ulica 20

3000 Celje

KAŽIPOT

Čopova ulica 5a

1000 Ljubljana

KLAS AVTOBUSNI PROMET

Bakovska 29A

9000 Murska Sobota

KOMPAS

Pražakova 5

1000 Ljubljana

KOMPAS NM

Novi trg 10

8000 Novo Mesto

LEJA TURIZEM

Teherska cesta 13

3000 Celje

LINDA

Cesta Staneta Žagarja 32

4000 Kranj

LEZE, TA Lešnik in Zemljič d. o.o o.

Kraigherjeva 4

2230 Lenart

LIBERTY SLOVENIJA

Robbova 2

1000 Ljubljana

IRV TRAVEL

90


LIFETREK

Partizanska 18

4000 Kranj

MANAGER

Šaleška 20

3320 Velenje

M&M TURIST

Cankarjevo nabrežje 3

1000 Ljubljana

MEDITERANA Promarine d.o.o.

STEGNE 21 c

STEGNE

MONDIAL TRAVEL

Kersnikova 3-5

1000 Ljubljana

ODISEJ

Maistrov trg 2

4000 Kranj

OKLOP.com

Reteče 12

OJLA d.o.o.

Petrov trg 2

4220 Škofja Loka 3311 Šempeter v Savinjski dolini

PALMA

Lilekova 5

3000 Celje

PANORAMIC TRAVEL DMC

Stegne 11a

1000 Ljubljana

POTEPUH M. B. DOLINAR D.O.O.

Trg celjanskih knezov 9

3000 Celje

POTOVANJA PISANEC

Stara Loka 115

4221 Škofja Loka

PUTRA

Cvetkova ul. 2

9000 Murska Sobota

PROMET T&T

Celovška 73

1000 Ljubljana

PTUJSKE VEDUTE D.O.O.

Na gradu 1

2250 Ptuj

RAZISKUJMO SVET D.O.O.

Glavni trg 17 b

2000 Maribor

RELAX

Meža 10

2370 Dravograd

SAJKO

Celovška 73

1000 Ljubljana

SONČEK

Glavni trg 19c

2000 Maribor

SONČEK

Glavni trg17

2000 Maribor

STILBI

Tržaška 9

Postojna

Kopališka 4

1000 Ljubljana

TAO - T&T

Petkovškovo nabrežje 5

1000 Ljubljana

TENTOURS

Ljubljanska 85

1230 Domažale

ŽIDANA MARELA

Vodnikova cesta 2

1000 Ljubljana

SAJKO

STILBI SUN HOLIDAYS SUN HOLIDAYS

Slovensko tržište u ukupnom hrvatskom turističkom rezultatu - 2008. godina Hrvatska kao turistička destinacija ima i dalje neprikosnovenu poziciju na slovenskom tržištu što je u 2008. godini rezultiralo i apsolutnim rekordom u dolascima i noćenjima sa slovenskog tržišta. Cijeli niz godina s tog se turističkog tržišta ostvaruju izuzetni rezultati; godišnje nam sa slovenskog tržišta dolazi više od 1.000.000 gostiju koji ostvaruju više od 5,5 milijuna noćenja, dok je u 2008. godini bilo ostvareno 1.042.666 dolazaka i 5.802.277 noćenja, što predstavlja 2,7% odnosno 2% povećanja u odnosu na prethodnu, 2007. godinu. Tijekom cijele godine su pokazatelji sa slovenskog tržišta bili vrlo povoljni i stabilni, premda je nivo dosadašnjih rezultata tako visok da se ne mogu očekivati veliki pomaci, pa i postizanje dosegnutih rezultata treba smatrati izuzetnim uspjehom. Hrvatska ostaje siguran i stabilan cilj slovenskih gostiju u narednom razdoblju. Činjenica je, međutim, da hrvatska turistička ponuda mora ozbiljno i dinamično proširivati, poboljšavati i promovirati predsezonsku i posezonsku ponudu, ali i dizati kvalitetu

91


kompletne usluge ako želi još više motivirati turističke dolaske iz Slovenije, obzirom da je ponuda konkurentskih mediteranskih destinacija sve kvalitetnija i primamljivija. Udio slovenskih gostiju u ukupnim dolascima stranih turista bio je 11,5%, od kojih su brojniji bili samo njemački (21,7%) turisti.

1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

apsol. 306.170 229.660 294.438 299.908 438.000 577.920 637.662 689.851 848.888 876.987 869.000 918.462 884.273 878.882 913.072 1.015.379 1.042.666

Dolasci indeks

1992.=100

75 128 102 146 132 110 108 123 103 99 106 96 99 104 111 103

100 75 96 98 143 189 208 225 277 286 284 300 289 383 310 339 341

apsol. 2.088.897 1.494.457 2.065.931 2.059.840 2.862.000 3.735.047 4.035.713 4.237.203 5.015.481 5.119.205 4.993.371 5.207.786 5.032.470 5.099.116 5.245.881 5.689.746 5.802.277

Noćenja indeks 72 138 100 139 131 108 105 118 102 98 104 97 101 103 108 102

1992.=100 100 72 99 99 137 179 193 203 240 245 239 249 241 341 254 276 278

DOLASCI I NOĆENJA SLOVENSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1992. - 2008. 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000

Dolasci 3.000.000 2.000.000 1.000.000

19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

92

Noćenja


DOLASCI SLOVENSKIH TURISTA PO MJESECIMA 400000 350000 300000 2004.

250000

2005. 2006.

200000

2007. 150000

2008.

100000 50000 0 j Si

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an Sv j ib an j Li pa nj Sr pa n Ko j lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

nj

a eč

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj sa slovenskog tržišta Slovensko je tržište tipično individualno tržište zbog blizine i zbog vrlo dobrog poznavanja naše domovine, kao i mogućnosti praćenja hrvatskih medija. Procjenjuje se da do 15% slovenskih turista dolazi organizirano – posredstvom turističkih agencija, dok si ostali sami organiziraju boravak.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je kao turistička destinacija zastupljena u programima slijedećih organizatora putovanja: • • • • • • • • • • • • • • •

KOMPAS RELAX PALMA D.O.O BURIN A-DMC NIKAIA SONČEK SAJKO TURIZEM D. O. O. DOBER DAN TURIZEM OJLA D. O. O. PANORAMIC TRAVEL ILIRIKA TURIZEM ALPETOUR TENTOURS BONUS ODISEJ

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine u usporedbi s prethodnom godinom U programima organizatora putovanja za 2008. godinu u turističkoj ponudi Hrvatske prisutni su dodatni sadržaji orijentirani na razdoblje predsezone i posezone – posebni katalozi koji sadrže

93


aktualne programe za npr. mjesec svibanj (prvomajski praznici), za rujan, listopad (aktivni sadržajni odmor – branje maslina, mandarina, ljekovitog bilja). Obujam organiziranog prometa u 2008. godini po svakom praćenom organizatoru

putovanja Najveći broj putnika realizirali su Kompas i Relax, kao najveći turoperatori za putovanja na hrvatske destinacije. Kompas je, prema dostupnim podacima realizirao oko 40.000 putnika iz Slovenije, dok od Relaxa nije bilo moguće dobiti relevantne podatke, a sami pretendiraju da šalju mnogo više. Ostali turoperatori – Dober dan, Burin, Tentours i Bonus kretali su se u rasponu od 8 do12 tisuća putnika.

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja i s gledišta individualnog gosta na slovenskom tržištu Prednosti Hrvatske kao turističke destinacije su za slovenskog gosta znatne, prije svega zbog njenih prirodnih bogatstava, kulturno-povijesnih znamenitosti, specifičnosti mora i obale, očuvanog i čistog mediteranskog ambijenta. Primjedbe slovenskog gosta i organizatora putovanja ipak su česte, a odnose se najviše na nedovoljnu gostoljubivost i profesionalnost u pojedinim segmentima turističke ponude (ugostiteljstvo, nautički turizam...). Prisutne su i primjedbe o osjećaju zapostavljenosti i neravnopravnom tretmanu slovenskih gostiju u odnosu na zapadnoeuropske – Nijemce, Talijane, Austrijance… Osnovne primjedbe organizatora putovanja i slovenskog gosta odnose se na nedostatak kvalitetnih vanpansionskih – zabavnih, kulturnih, sportskih sadržaja te neinventivnost i jednoličnost ponude; nerealno i neprimjereno dizanje cijena pojedinih kategorija ponude na određenim destinacijama, nedovoljnu čistoću i higijenu smještajnih i javnih prostora, nedovoljnu profesionalnost osoblja u cjelokupnoj turističkoj grani, kao i u javnim službama, neprimjerenost objekata i javnih prostora u predsezoni (građevinski radovi u blizini i na putu do smještajnih i ostalih objekata). Organizatori putovanja u Sloveniji i slovenski gost u budućnosti očekuje veće standarde u kvaliteti usluga, ponudu raznovrsnih atraktivnih i sadržajnijih programa zabave, sporta, rekreacije, autohtone gastronomije. Također očekuju čistiji i ekološki bolje očuvan prostor odnosno pridavanje veće pažnje održivom razvoju. Veće uvažavanje slovenskih gostiju od strane domaćina, gostoljubivost i profesionalnost, osmijeh dobrodošlice i poneka riječ na slovenskom jeziku uvijek su dobrodošli.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske

Istra Kvarner Zadarska regija Šibenska regija Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska

94

2008.

2007.

2.190.871 1.659.865 904.420 297.603 522.563 246.260

2.122.014 1.651.038 825.721 316.297 505.501 246.783


Noćenja slovenskih turista u 2008. po regijama Istra Kvarner 5%

9%

4% 37%

Zadarska regija

Šibenska regija

16% 29%

Splitsko dalmatinska

Dubrovačko neretvanska

Slovenski gosti zastupljeni su izuzetno dobro u svim regijama, ali zbog blizine i dostupnosti najveći dio otpada na Istru i to oko 37%, Kvarner posjećuje oko 29% slovenskih gostiju, a ostatak otpada na dalmatinske županije. U zadnje vrijeme, zbog poboljšanja cestovne infrastrukture prema Dalmaciji, zamjećuje se lagani porast udjela slovenskih gostiju u odnosu na Istru i Kvarner.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Najčešći način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku je, zbog blizine i poznavanja destinacije, prijevoz automobilom, budući da 80% slovenskih turista dolazi u individualnom aranžmanu. Osim prijevoza automobilom prisutan je i prijevoz autobusom, avionom, vlakom i brodom, ali u zanemarivoj mjeri u odnosu na osobne automobile.

Avionski charteri – broj, trajanje rotacija; polazišta – odredišta Avionski prijevoz je uslijed izgradnje cesta prema Dalmaciji postao nerentabilan i slovenski turoperatori su otkazali odnosno odustali od te vrste prijevoza.

Autobuseri Najveći turoperatori imaju svoje autobuse, a od klasičnih autobusera tu su Alpetour Škofja Loka, Izletnik Celje, Pohorje tours.

Vrsta smještaja koje su koristili u Hrvatskoj Najzastupljeniji oblik smještaja kojeg koriste slovenski turisti su apartmani u privatnom smještaju. Pored njih popularan je smještaj u autokampovima i u hotelima. Osim toga, slovenski turisti koriste i apartmane u privatnom vlasništvu te kuće za odmor.

Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju Sa ovog tržišta Hrvatsku najčešće posjećuju obitelji sa djecom u širokom starosnom rasponu od 25-55 godina, a točna razrada navedena je u prethodnom dijelu teksta.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnjih odmor u inozemstvo u 2009. godini Procjenjuje se pad ukupnog prometa sa slovenskog tržišta na nivou do 5%.

95


Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. (apsolutne brojke za svako odredište; postotak usporedbe s prethodnom godinom) • • • • • • •

Lošinj Poreč Umag Krk Brač Šibenik Pag

Ocjena najomiljenijeg odredišta ovisi o raspoloživom kapacitetu destinacije, tako da bi za objektivnu procjenu trebalo analizirati po relativnom udjelu u ukupno ostvarenom prometu.

Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Nakon potpunog završetka autoceste Zagreb–Dubrovnik, redoslijed će se kod nekoliko odredišta promijeniti u korist dalmatinskih destinacija.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu • • • • • • • • • • • • • •

KOMPAS RELAX PALMA D.O.O. BURIN A-DMC NIKAIA SONČEK SAJKO TURIZEM D. O. O. DOBER DAN TURIZEM OJLA D. O. O. PANORAMIC TRAVEL ILIRIKA TURIZEM ALPETOUR TENTOURS BONUS

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske – hrvatski turizam u kontekstu gospodarske krize /recesije Aktualni imidž Hrvatske kao turističke destinacije je vrlo dobar. Hrvatska je kao turistička destinacija i dalje vodeća destinacija na slovenskom tržištu. U predstavništvu HTZ Slovenija bilježimo veliko zanimanje i interes za Hrvatsku među slovenskim gostima. Imidž Hrvatske na visokom nivou drže bogatstva prirodne i kulturne baštine, kvaliteta i čistoća mora, konfiguracija jadranske obale, očuvanog mediteranskog ozračja itd. Osim toga, ostvaren je povoljan odjek dodatne televizijske kampanje koja se je na najznačajnijim televizijskim postajama realizirala tijekom ožujka, a drugi dio tijekom svibnja. Činjenica je, međutim, da gospodarska kriza uzima svoj danak. Svakodnevno se zatvaraju velike tvrtke koje su zapošljavale veliki broj ljudi, svi ekonomski pokazatelji su u negativnom trendu, vlada neizvjesnost oko očuvanja radnih mjesta. Ukupnoj situaciji sigurno ne doprinosi trenutni granični prijepor i blokada slovenske politike za ulazak Hrvatske u EU. Ipak, Hrvatska je najbliža i najdostupnija destinacija prema kojoj slovenski gosti imaju visoki afinitet. Osim toga, pruža najbolje uvjete za brzu prilagodbu u smještajnom i cijenovnom smislu. Zbog svega toga očekujemo ipak lagani pad u odnosu na prošlu, rekordnu godinu, ali on ne bi smio biti veći od 5%.

96


Prodaja aranžmana za prvomajske blagdane koje su svi touroperatori ponudili u posebnim katalozima je na prošlogodišnjem rekordnom nivou, a prvomajski su blagdani udarni predsezonski termin u Sloveniji, zbog povezivanja Dana osvobodilne fronte i prvomajskih praznika. Prodaja glavnih ljetnih odmora još uvijek zaostaje za 10-tak % ali je razlog za to očekivanje popusta, pa će se zasigurno smanjivati prema početku glavne sezone.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku 2009. Preliminarna procjena broja dolazaka kreće se oko 1 milijun dolazaka, dok broj noćenja procjenjujemo na nivou 5.700.000.

Omjer organiziranih i individulanih dolazaka u Hrvatsku u 2008. godini (promjene u odnosu na 2007. – razlozi) Omjer organiziranih i individualnih dolazaka je 20:80 u korist individualnih i u zadnjem razdoblju se još više povećava u korist individualnih. Razlog je veća dostupnost informacija i olakšanje u direktnim i online rezervacijama.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2007. godinu) Hrvatska je kod glavnih turoperatora, zbog velikog interesa, najzastupljenija u katalozima, na samom tržištu se događa restrukturiranje temeljem integracijskih povezivanja, pa tek slijedeća sezona treba pokazati kako i koji će turoperatori ostati stabilni na tržištu dok je vrlo vjerojatno da će neki manji gubiti svoje pozicije u nemogućnosti da konkuriraju velikima.

Prognoza rezultata u 2009. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja • • • • •

Relax – nema procjene Kompas – 40.000 Dober dan – 6.000 Burin – 6.000 Bonus – 10.000

Avionski charteri u 2009. godini • •

Ljubljana-Dubrovnik Ljubljana- Split

Autobuseri u 2009. godini Izletnik Celje, Alpetour Škofja Loka, Pohorje tours, ostali manji autobuseri.

Preferencije turista s dotičnog tržišta obzirom na vrstu smještaja (promjene u odnosu na prethodnu godinu – razlozi) Traže se sve više hoteli viših kategorija, kao i kampovi te privatni smještaj više kategorije. Sve je popularniji program ruralnih kuća.

Potražnja za specifičnim sadržajima/aktivnostima (promjene u odnosu na prethodnu godinu – razlozi) Nameće se potreba razmišljanja o novim, mlađim generacijama slovenskih gostiju koje nemaju tradicionalne i povijesne veze s Hrvatskom, bar ne u mjeri kao što imaju njihovi roditelji te se shodno tome od njih ne može očekivati niti poznavanje hrvatskog jezika niti posebna naklonost našem mentalitetu. Hrvatska turistička ponuda mora se prilagođavati navedenim činjenicama, izbjegavati stereotipe, jednoličnost i neinventivnost, svoje prirodne i kulturne vrijednosti oblikovati i ponuditi na moderan, atraktivan način, te voditi računa da visokim ekološkim standardima sačuva svoje neprocjenjivo prirodno naslijeđe.

97


Osim toga, od iznimne je važnosti i ulaganje u kadrove koji će osigurati visok nivo i profesionalnost turističke usluge te kontrolirati kvalitetu usluga. Za slovenskog gosta potrebno je naročito u predsezoni i posezoni osmisliti atraktivne programske pakete (vikendi, praznici, školski praznici) koji će sadržavati mogućnosti za uživanje u prirodi sa zabavnim i sportskim programima (šetnje, biciklizam, ribarenje, ronjenje), gastronomskim specijalitetima, te kulturno povijesnim znamenitostima koje su u Sloveniji još uvijek nedovoljno poznate. Pored navedenog, hrvatski bi turistički djelatnici morali u potpunosti uvažavati i prihvaćati slovenske goste kao i sve ostale strane goste, ne podrazumijevajući više njihovo razumijevanje hrvatskog jezika. Odlični rezultati hrvatskog turizma koji se ostvaruju na ovom tržištu zaslužuju da se slovenskom gostu u Hrvatskoj pokaže uvažavanje kako promidžbenim materijalima na njihovom jeziku, tako i u svim ostalim elementima turističke i medijske komunikacije.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – PROCJENA Preliminarna procjena ukupnih dolazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo u 2010. godini Ovisno o kretanju gospodarske krize i njenim implikacijama na slovensko tržište, predviđamo ostanak na nivou prometa iz 2009. godine.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2010. godini, uz usporedbu s 2009. godinom Predviđeni redoslijed najomiljenijih destinacija u 2007. godini: Hrvatska, Grčka, Turska, Tunis, Egipat.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. Prognoze organizatora putovanja za 2010. godinu: proširenje turističke ponude i dodatnih turističkih sadržaja, povećanje kvalitete implicira porast putovanja. Sugeriraju vrlo opreznu politiku cijena, odnosno zadržavanje na istom nivou uz dodatne besplatne sadržaje.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta u 2010. godini Za 2010. godinu procjenjuju se dolasci sa slovenskog tržišta u broju od 1 milijun te ostvareni broj noćenja od 5,7 milijuna.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2009. – razlozi pozitivni/negativni) Najavljena je i veća zastupljenost Hrvatske u programima putovanja naročito na području ruralne ponude što je aktualni trend. Znači – obogaćivanje agencijske turističke ponude ponudom agroturizma - seoskih domaćinstava, ruralnih kuća za odmor, kao i hotelskih objekata i objekata privatnog smještaja više kategorije.

Mjere koje bi u 2010. godini trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja u 2008. godini bilo bi potrebno podići kvalitetu cjelokupne turističke ponude, od smještaja do vanpansionkih usluga i dr., proširiti i obogatiti postojeće turističke sadržaje, uskladiti cjenovnu politiku po sistemu »vrijednost za novac«, odnosno da cijena usluge što vjernije odražava kvalitativnu i kvantitativnu vrijednost turističke usluge, voditi brigu o zadovoljavanju visokih ekoloških standarda te o očuvanju čistoće prirodnog okoliša.

98


ČEŠKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje - parlamentarna demokracija - 13 županija - neovisnost od 1. siječnja 1993. - Dan državnosti - 28. listopada - predsjednik Češke Republike: Václav Klaus - predsjednički izbori održani u veljači 2008. - parlamentarni izbori: održani u lipnju 2006. - jezik: češki - religija: • Katolici: 39,2 % • Protestanti: 4,6 % • Pravoslavci: 3 % • Ostali: 13,4 % • Ateisti: 39,8 % - diplomatski odnosi s RH: uspostavljeni 1. siječnja 1993. - glavni grad: Prag

99


Površina - 78.866 km², državne granice duge 2.303 km, graniči s Njemačkom (646 km), Poljskom (658 km), Austrijom (362 km) te Slovačkom (215 km).

Najveći gradovi - Prag (1,2 milijuna stanovnika), Brno (379.793), Ostrava (319.238), Plzeň (166.475), Olomouc (103.299), Liberec (99.909), České Budějovice (99.105), Hradec Králové (98.292), Ustí nad Labem (96.552).

Opće karakteristike gospodarstva Češko gospodarstvo je u 90-im godinama prolazilo teško razdoblje prelaska na slobodno tržište i restrukturiranja gospodarskih temelja. Nakon raspada Sovjetskog saveza došlo je do pada proizvodnje u praktički svim gospodarskim granama. Danas je Češka Republika ekonomski vrlo značajna država. U okviru bivšeg komunističkog bloka gospodarski je najrazvijenija država. Najveći dio BDP-a čini sektor usluga. Industrija je tradicionalno glavni dio gospodarstva Češke Republike. Njezino sadašnje stanje je rezultat više od dva stoljeća razvoja. Uz tradicionalno prehrambenu industriju postupno je ojačalo i strojarstvo, kemijska industrija, porasla je proizvodnja električne energije, ugljena željeza i čelika. Značajno mjesto zauzima industrija energenata. U proizvodnji koksa Češka spada u sam svjetski vrh. Dovršetkom nuklearne elektrane Temelin, porastao je udjel nuklearne energije u proizvodnji električne energije. Zahvaljujući stranim investicijama posljednjih se godina naglo promijenila struktura industrije. Veliki dio proizvodnje čine moderni uređaji i industrijske komponente namijenjene prije svega zapadnoj Europi i razvijenim državama svijeta. Među najveće češke firme spada Škoda – Auto koji čini značajni dio češkog izvoza. S gledišta prodaje na drugom mjestu je koncern kemijskih tvrtki Unipetrol. Zahvaljujući modernim industrijskim strojevima i uređajima te orijentaciji na razvijena tržišta Češka republika je postala najrazvijenijom državom u srednjoj i istočnoj Europi. Uspoređujući BDP i kupovnu moć stanovništva Češka je uz bok Grčkoj i Portugalu. Poljoprivreda je u padu i zapošljava svega 4% ekonomski aktivnog stanovništva. Usprkos tome, poljoprivreda je i nadalje vrlo značajna gospodarska grana. Uloga poljoprivrede nije samo u proizvodnji zdrave hrane, već i u funkciji zaštite okoliša. Osnovna poljoprivredna grana je biljna proizvodnja. Na 50% obradivih površina se uzgajaju žitarice, nakon toga slijedi uzgoj šećerne repe i krumpira. U uzgoju životinja dominira uzgoj svinja i goveda. Tradicionalno je jak uzgoj slatkovodnih riba, prije svega šarana, a zatim lov divljači. U uzgoju slatkovodnih riba Češka spada u europske velesile. Trećinu područja Češke pokrivaju šume te je stoga ovdje razvijena i drvoprerađivačka industrija, a drvo se jednim dijelom prerađuje i za izvoz. Promet u Češkoj ima veliku ulogu koja proizlazi iz zemljopisnog položaja. Osnovom prometnog sustava u Češkoj je kombinacija željezničkog i cestovnog prometa kojom se ukupno prevozi oko 99% putnika i 98% roba. Češka željeznička mreža je jedna od najgušćih u svijetu iako promet po mnogim lokalnim prugama bilježi gubitak. Posljednjih je godina značajan porast zabilježila izgradnja auto cesta. Od 2007. češke željeznice su značajno poboljšale brzinu i komfor time što su uvele luksuzne i brze vlakove PENDOLINO i to na relacijama: • • •

100

Prag-Ostrava-Prag koji prometuje 7 puta na dan u oba pravca, uz zaustavljanje po 1 minutu u Pardubicama i Olomoucu. Razdaljinu od 356 km pređe za nešto više od 3 sata. Prag-Bratislava-Prag 1 puta dnevno u oba pravca, uz zaustavljanje po 1 minutu u Pardubicama, Břeclavu, Brnu i Kúty. Razdaljinu od 396 km pređe za nešto manje od 4 sata. Prag-Beč-Prag 2 puta dnevno u oba pravca, uz zaustavljanje po 1 minutu u Pardubicama, Brnu, Břeclavu i Hohenanu. Razdaljinu od 405 km pređe za 4 sata.


Za Hrvatsku je ponovo uveden vlak „ JADRAN“ na relaciji: Prag-Brno-Bratislava-Zagreb-Split i obratno koji će zamijeniti dosadašnji popularni „Jadran express“ ukinut prošle godine. Vlak će od 19. lipnja svakodnevno prometovati s polaskom iz Praga u 09:18 h i dolaskom u Split narednog dana u 05:54 h te povratkom iz Splita od 20. lipnja u 21:00 h i dolaskom u Prag narednog dana u 18:40 h. Zadnji polazak je 5. odnosno 6. rujna. Vanjska trgovina je sastavnim dijelom gospodarstva svake države. Za Češku Republiku, koja je država sa nedostatkom određenih sirovina i široko razvijenom industrijom, ima iznimno veliki značaj. U uvozu prevladavaju goriva, strojevi i prometna sredstva, a u izvozu prevladavaju različiti industrijski proizvodi te također strojevi. Agencija Czech Trade, za potporu trgovine, bavi se potporom izvoza i povećanjem konkurentnosti čeških firmi i poduzetnika u inozemstvu. CzechInvest – agencija je za potporu poduzetništva i investicija. Ovdje se zapravo radi o koraku prema „sistemu jednih vrata“ tj. one-stop-shop za domaće i strane tvrtke - jedan centralni izvor informacija, savjetovanja i ujedno posrednik prilikom traženja financijske potpore iz EU fondova.

BDP - Prema podacima za 2008. iznosio je 3.705,90 milijardi CZK ili 146,18 milijardi EUR (tečaj: 1 EUR = 25,35 CZK). Izvor: CZSO za 2008.g.

BDP po glavi stanovnika - 355.319,00 CZK ili 14.016,50 EUR. Izvor: CZSO za 2008.

Stopa nezaposlenosti U 2008. stopa nezaposlenosti iznosila je 5,2%, dok se za 2009. predviđa na razini od 6,5%. U 2006. stopa je iznosila 7,1%. Najniža je u Pragu i Mladoj Boleslavi, a najviša u Mostu. Bez posla je oko 320.000 građana, a 2006. taj je broj iznosio 450.000 nezaposlenih. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u 2009. iznositi 6,5%, odnosno približno 400.000 nezaposlenih građana. Izvor: CZSO za 2008.g. + predviđanja

Prosječna plaća Prosječna plaća u 2008. iznosila je 23.170,00 CZK ili 914 EUR (tečaj 01.12.2008.; 1 EUR = 25,35 CZK), dok je u 2007. iznosila 21.692,00 CZK ili 821 EUR (tečaj 15.12.2007.; 1 EUR = 26,41 CZK). Izvor: CZSO za 2008.

Stopa inflacije - Stopa inflacije u 2008. iznosila je 6,8%, a u 2007. 2,8%. Izvor: CZSO za 2008.

Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinski SUFICIT u 2008. iznosio je 70,44 milijardi CZK ili 2,78 milijarde EUR (tečaj: 1 EUR=25,35 CZK). Izvoz je u 2008. porastao za 10,6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 2.507,49 milijardi CZK ili 98,91 milijardi EUR. Češka je u izvozu dostigla Veliku Britaniju, a prestigla Španjolsku, Portugal i Grčku. Češki udio u ukupnoj svjetskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni u posljednjih 10 godina povećan je na 0,7%. Povećan je i izvoz u zemlje EU. Najbolji češki trgovinski partner i dalje je Njemačka, s 34,1% ukupne razmjene, a slijede Slovačka, Austrija, Italija itd. Povećao se udio Kine i Ruske Federacije. Veliki izazov za češke izvoznike su tržišta nekih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

101


Dug države u 2008. (do 31.12.) iznosio je 999,8 milijardi CZK ili 39,4 milijardi EUR. Deficit državnoga proračuna je u 2006. iznosio 97,3 milijardi CZK ili 3,538 milijardi EUR odnosno 3% BDP-a. -Tečaj 29. 12. 2006.: 1 EUR = 27,49 CZK -Tečaj 28. 12. 2007.: 1 EUR = 26,61 CZK -Tečaj 01. 12. 2008.: 1 EUR = 25,35 CZK Izvor: CZSO za 2008.

Stanovništvo Na dan 31. 12. 2007. Češka Republika je brojila 10,381 milijuna stanovnika, od čega je 5,29 milijuna žena i 5,08 milijuna muškaraca. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 131,6 stanovnika/km². Urbana populacija čini 73,6% ukupnog stanovništva. Prosječna životna dob stanovništva je 73,7 godina za muškarce i 79,9 za žene. Prirodni prirast na 1.000 stanovnika je 1,0.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na gospodarstvo Češke Nalazimo se u situaciji kada banke nisu spremne posuđivati novac, poduzeća sve teže investiraju, a potrošači sve suzdržanije troše. Naravno, radi se o krizi koja može dovesti do kolapsa bankarstva, ugroziti funkcioniranje svjetskog financijskog sustava i pogubno djelovati na ukupnu realnu ekonomiju te zahvatiti i političku sferu. Proteklih godinu i pol, od početka hipotekarne krize u SAD-u polovicom ožujka 2008. godine, svjedoci smo brojnih političkih i ekonomskih analiza, aktivnosti pa i pokušaja da se kriza, koja se razlila po cijelom svijetu, zaustavi. Većina prognoza, usprkos svim nastojanjima, najavljuje da će 2009. godina biti vjerojatno najteža od početka krize, a oporavak se može očekivati najranije tek krajem godine ili početkom 2010. U početku kriza samo financijskog tržišta, prerasla je u široku ekonomsku krizu, počevši od SAD-a. Smanjenje potrošnje američkih domaćinstava odrazilo se i na potrošnju uvoznih roba. U zemljama koje imaju snažne trgovinske veze sa SAD-om javili su se problemi u izvoznim poduzećima. Do usporavanja ekonomskog rasta došlo je i u eurozoni, kao i u ostatku Europe - Rusiji i Kini, pa je Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio predviđenu procjenu rasta svjetske ekonomije u narednom razdoblju.

Među zabilježenim problemima spomenimo: - Vlade Velike Britanije, Beneluxa, Švedske i dr. stekle su udjele problematičnim bankama - Island je prvi došao na rub državnog bankrota i nacionalizirao sve velike banke - Mađarska je među prvima dobila međunarodnu kreditnu pomoć kako bi otklonila probleme vezane uz visoku ovisnost privatnog i državnog sektora za inozemnim kreditima Nezapamćene mjere liberalizacije monetarne politike nisu pomogle da se odstrani loša struktura kapitala, kao posljedica pogrešnih investicija posljednjih godina. Na popularizaciji sada dobivaju fiskalne mjere (Obama, Barroso, Darling - Velika Britanija, Kina). Pretpostavimo li da će Vlade biti sposobne usmjeriti sredstava u optimalnom pravcu, fiskalna politika bi se mogla pokazati kao učinkovito oruđe. Češke financijske institucije nisu direktno zahvaćene krizom, pa ipak, s obzirom na globalnu povezanost financijskih tržišta, dolazi do snažnog posrednog utjecaja na češko financijsko tržište i realnu ekonomiju. Prašku burzu su zahvatili valovi rasprodaja, Index PX je izgubio više od 60% vrijednosti. Kretanja na financijskim tržištima snažno utječu na profitabilnost čeških mirovinskih fondova i fondova kolektivnog investiranja. Ekonomski problemi u zemljama članicama EU, koje su i glavni trgovinski partneri Češke, odrazili su se na smanjenje potražnje uvoznih roba. Češka ekonomija je u prošloj godini u zadnjem kvartalu „usporila“ rast na „svega“ 4,6%. Predviđanja rasta u 2009. su u prvo vrijeme bila oko 3%, a danas bi se „zadovoljili“ rastom od 0-1%. Sa strožim uvjetima i skupljim bankarskim kreditima teško se nose developerske i građevinske firme, a kriza se osjeća i u automobilskoj industriji.

102


MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA ČEŠKOM TRŽIŠTU Televizija Državna televizija emitira na dva kanala ČT1 i ČT2. U 2008. ČT1 emitirala je preko 9.000 sati programa od čega 50% zabavnog, 15% informativnog, dok je na kanalu ČT2 emitirala isto toliko sati programa od čega 40% zabavnog i 25% informativnog programa. Uz državnu televiziju djeluju i dvije privatne televizije – TV NOVA i TV PRIMA. TV NOVA ne daje podatke o emitiranju dok je TV Prima imala oko 8.000 sati programa od čega preko 60% zabavnog. Najveću gledanost dosežu TV NOVA, oko 30%, ČT1 i ČT2 oko 46% i TV PRIMA oko 18%, dok se preostalih 6% odnosi na male lokalne televizije. Pokrivenost oglašavanja je također najveća kod TV NOVA - preko 65%, TV PRIMA 22%, ČT1 i ČT2 oko 12% (zbog ograničenja - državna televizija). Pored navedenih televizija postoje i lokalne te nekoliko kabelskih programa.

Radio Postoje javne i privatne (60 vlasnika) radiopostaje. Državno-pravni Český rozhlas ima nekoliko postaja: Rádiožurnal, Praha, Vltava, ČRO 6 te regionalne postaje.

Tisak Prema podacima Češkog statističkog ureda u Češkoj redovno izlazi 3.372 tiskanih naslova od čega 96 dnevnika, 92 tjednika, 722 dvotjednika ili mjesečnika te preko 2.500 ostalih vrsta časopisa.

Od toga su najpoznatiji, najčitaniji i najtiražniji: Dnevnici Naklada MF DNES BLESK PRÁVO LIDOVÉ NOVINY HOSPODÁŘSKÉ NOVINY

300.000 270.000 250.000 80.000 65.000

Prema najnovijim istraživanjima najčitaniji dnevnik, MF DNES dnevno čita 1,5 milijun čitatelja.

Ostali časopisi Naklada BLESK MAGAZIN

300.000

MAGAZIN MF DNES

320.000

MAGAZIN PRÁVA

300.000

REFLEX

75.000

TÝDEN

75.000

ELLE

54.000

MLADÝ SVĚT

40.000

KVĚTY

420.000

STORY

230.000

VLASTA

410.000

RYTMUS ŽIVOTA

280.000

103


Stručni tisak – turizam Naklada COT BUSINESS

40.000

TTG

30.000

KOKTEJL

40.000

NATIONAL GEOGRAFIC

50.000

HOTEL REVUE 100 + 1 zahraničnÍ zajmavosti

25.000 45.000

PRAGUE CLUB MAGAZINE

25.000

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su 2008. otputovali na odmor U 2008. građani Češke ostvarili su 9.530.900 putovanja, odnosno nešto više nego prethodne godine.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo U inozemstvo je u 2008. otputovalo 4,530.900 građana Češke ili 1,7% više nego prethodne godine. Omjer ostvarenih putovanja zemlja: inozemstvo iznosi 52,5%:47,5%.

Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2008. posjetili turisti iz Češke (statistika o odlascima u inozemstvo – češki izvori) 1,139.200 499.300 437.000 274.000 212.800 196.000 187.200 187.200 145.700 112.000 97.500 83.000 959.900

Hrvatska Slovačka Italija Austrija Francuska Španjolska Grčka Njemačka Tunis Bugarska Egipat Turska Ostale zemlje

25,10% 11% 9,60% 6,00% 4,70% 4,30% 4,10% 4,10% 3,20% 2,50% 2,20% 1,80% 21,40%

1 200 000

1 000 000

800 000

600 000

400 000

200 000

Fr a n ija c Š p u sk an a jo ls k a Gr N j č ka em ač ka Tu B u nis ga rs ka Eg ipa t O s T ur sk ta a le ze m lje

lija

I ta

ka

st r Au

va

Sl

Hr

104

ov

ts

ka

0


Omjer organizirani / individualni promet Na putovanja u inozemstvo 58% građana odlazi individualno, 35% organizirano, tj. posredstvom turoperatora ili agencija, a 7% na neki drugi način (liječenje, službeni put, stručno putovanje i sl.). S razvojem modernih komunikacija sve veći broj građana organizira svoje putovanje individualno, iako dobar dio tržišta i dalje ostaje vjeran turoperatorima. Omjer individualnih putovanja je sve veći i zbog blizine, npr. prema Slovačkoj, Austriji, a i Hrvatskoj te svakako zbog rezervacija putem Interneta. Kao što se vidi iz navedenog redoslijeda, Hrvatska bez konkurencije zadržava primat na ljestvici inozemnih destinacija u koje češki turisti najradije putuju. U tijeku 2008. češki građani su u svoju omiljenu destinaciju, Hrvatsku, putovali nešto manje nego prethodne godine, ali i više nego nekoliko zadnjih godina. Postoji više razloga, ali svakako jedan od bitnih je različitost i bogatstvo ponude inozemnih putovanja na češkom tržištu, posebno za Grčku, Bugarsku, Egipat, Tunis i Tursku. Također je zabilježen porast zanimanja za dalekim i egzotičnim zemljama (Tajland, Kuba itd.).

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju na tržištu Prednosti Hrvatske su očuvanost prirode, bogata kulturna baština te svakako odnos čeških turista prema Hrvatskoj kao prema tradicionalno najomiljenijoj destinaciji, odnosno percepcija hrvatskog Jadrana kao „češkog mora“ te svakako relativno mala jezična barijera. Danas se kao velika prednost iskazuju dobre autoceste te sve bolja i brža povezanost Jadrana s ostatkom Europe. Nedostaci su u još uvijek u našem ponekad prisutnom pogledu na češke turiste kao na goste „drugog reda“, premda su Česi danas ravnopravni članovi EU sa sve višim standardom i sa sve većim mogućnostima putovanja u druge destinacije s povoljnijim uvjetima odmora. Profiliranje Hrvatske u sve kvalitetniju turističku destinaciju, što znači i sve više cijene, ovo tržište ipak ne može tako lako prihvatiti.

Koju vrstu transporta su Česi preferirali prilikom odlaska na odmor u 2008. Češki turisti najčešće su putovali u inozemstvo: a) b) c) d)

autobusom vlastitim automobilom zrakoplovom vlakom itd.

35% 43% 18% 4% 4% 18% 43%

35%

vlastiti automobil

autobus

zrakoplov

vlak i dr.

Koji način organiziranja/bukinga su Česi preferirali prilikom odlaska na odmor u 2008. Česi su u 2008. najčešće za organizaciju svojih putovanja u inozemstvo koristili : a) individualnu organizaciju putovanja (Internet) b) organizirano putovanje preko turoperatora i agencija

57% 37%

105


c) samo boravak ili putovanje preko TO/agencija d) ostali oblik (rekreacija putovanja, liječenje itd.) 4%

4% 2%

2%

37%

57%

individualna organizacija putovanja

organizirana putovanja putem TO/agencija

samo boravak/putovanje putem TO/agencije

ostali oblici/rekreacijska putovanja/liječenje

Preferencije čeških turista s obzirom na vrstu smještaja Češki turisti za svoja putovanja u inozemstvo koriste: a) hotele i privatni smještaj b) kamp i druge slične vrste smještaja c) ostali oblici smještaja (brodovi itd.)

70% 21% 9%

Razrada češkog tržišta s obzirom na motive putovanja Prema motivu putovanja Česi na odmor u inozemstvo najradije putuju: a) b) c) d) e)

zbog sporta i rekreacije posjet rodbini u stranim zemljama na kružna putovanja da bi upoznali zemlju zbog zdravstvenih razloga ostali razlozi 5%

69% 10% 13% 3% 5%

3%

10%

13%

69%

sport i rekreacija

kružna putovanja

posjet rodbini

ostali razlozi

zdravstveni razlozi

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Trošak pojedinog putovanja u inozemstvo iznosi 14.240 CZK (oko 565 Eura).

106


Globalni pregled organizatora putovanja u Češkoj Deset najvećih turoperatora u Češkoj prema broju putnika ČEDOK

406.000

EXIM Tours

238.000

FIRO tour

145.000

SUNNY DAYS

114.000

BLUE STYLE

92.000

CK NEW DAMA

92.000

ALEXANDRIA

79.400

KOMPAS

77.000

B&K TOUR

60.185

INGTOURS

58.974

NAPOMENA: Financijski su danas najsnažniji (TO koji imaju Hrvatsku u svojim programima): Čedok, Firo tour, Alexandria, Vitkovice tours i Victoria. U Češkoj je registrirano (imalo je koncesiju do kraja 2008.) preko 850 turoperatora i više od 5.000 agencija. Od tog broja, oko 70 turoperatora ima više od 20 zaposlenih, a svega sedam zapošljava više od 100 djelatnika. Prema podacima dvije češke asocijacije turoperatora, ACKČR (Asociace cestovníh kanceláří České republiky) 64 članice u svojim programima imaju Hrvatsku, a AČCKA (Asociace českých cestovníh kanceláří a agentur) govori o 98 članica. To je ukupno 162 turoperatora s „hrvatskim“ programima, s time da velik broj turoperatora nije član niti jedne od asocijacija.

107


UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2008. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj s češkog tržišta Hrvatsku je u 2008. posjetilo 622.620 čeških turista koji su ostvarili 4.122.460 noćenja.

apsol. 192.680 171.349 12.322 107.755 238.252 435.168 119.104 346.000 579.061 498.538 415.295 697.521 742.485 697.902 699.473 663.794 615.535 593.276 669.132 622.620

1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS * Čehoslovačka

Dolasci indeks 89 7 874 221 183 27 291 167 86 83 168 106 94 100 95 93 96 113 93

1989=100 100 89 6 56 124 226 62 180 301 259 216 362 385 362 363 345 319 308 347 323

apsol. 1.893.043 1.524.570 82.493 806.176 1.711.914 3.301.374 889.496 2.432.000 4.166.446 3.527.934 2.844.657 4.713.186 4.921.354 4.560.486 4.554.400 4.172.787 4.051.780 3.921.345 4.394.711 4.122.460

Noćenja indeks 81 5 977 212 193 27 273 171 85 81 166 104 93 100 92 97 97 112 94

1989=100 100 81 4 43 90 174 47 128 220 186 150 249 260 241 241 220 214 207 232 218

DOLASCI I NOĆENJA ČEŠKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2008. 6.000.000

Dolasci 5.000.000

4.000.000

3.000.000

2.000.000

1.000.000

19 89 1 9 .* 90 . 19 * 91 1 9 .* 92 .* 19 93 19 . 94 19 . 95 . 19 96 19 . 97 19 . 98 19 . 99 20 . 00 . 20 01 . 20 02 20 . 03 20 . 04 20 . 05 . 20 06 20 . 07 20 . 08 .

0

108

Noćenja


DOLASCI ČEŠKIH TURISTA PO MJESECIMA 250000

200000 2004. 150000

2005. 2006. 2007.

100000

2008. 50000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

Ru j

Sr pa nj Ko lo vo z

S

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an

j

an

č ije

j Sv ib an j Li pa nj

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka čeških turista u Hrvatskoj Oko 72% turista iz Češke u Hrvatsku dolazi individualno, a 28% organizirano. Automobil je glavno prijevozno sredstvo Čeha koji dolaze na odmor u Hrvatsku (69%), 11% dolazi kamp-prikolicom ili „mobile home-om“, autobusom 15%, vlakom 3%, zrakoplovom 2%.

Zastupljenost Hrvatske u katalozima turoperatora Turoperatora „specijalista“ za Hrvatsku na češkom tržištu ima desetak – od većih, s ponudom do 100 stranica kataloga, do onih manjih koji nude samo nekoliko destinacija. U katalozima najvećih leadera na tržištu (ČEDOK, FIROtour, ALEXANDRIA) čiji katalozi u prosjeku imaju 500 i više stranica, Hrvatska zauzima najviše do 20% programa. Hrvatska je u programima dva najveća turoperatora za RH, VITKOVICE i VICTORIA u katalogu zastupljena s preko 80%. Niz malih i srednjih turoperatora nudi isključivo Hrvatsku, kao npr. 101 ZEMEK tours, GOLDEN CITY tours i MEDITERAN Travel. Organizirani promet u 2008. bio je uglavnom na razini 2007., a brojke su se kretale od oko 41.000 putnika za VICTORIA, 35.000 VITKOVICE, 22.000 ČEDOK, 15.000 FIRO, a sa po 10.000 do 14.000 putnika GOLDEN CITY TOURS, ZEMEK, TIPA TOURS i MEDITERAN TRAVEL.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organiziranih putovanja 2008. u odnosu na 2007. Posebnih novosti nema, osim što sve više turoperatora u svojim katalozima ima sve veću ponudu drugih destinacija, a posebno onih koji su isključivo bazirane na avio prijevozu. Hrvatska je u ovoj godini bila nešto bolje zastupljena u katalozima turoperatora u odnosu na 2007., ali sve manje na bazi avio-prijevoza.

109


Obujam organizatora prometa u 2008. po praćenom turoperatoru VICTORIA

41.000 putnika

VITKOVICE tours

35.000 putnika

ČEDOK

22.000 putnika

FIRO TOUR

20.000 putnika

GOLDEN CITY TOUR

15.000 putnika

TIPA tour

14.000 putnika

101 CK ZEMEK

14.000 putnika

MEDITERAN Travel

10.000 putnika

FORLINE

8.000 putnika

KOMPAS

7.000 putnika

ALEXANDRIA

7.000 putnika

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Nedostaci hrvatske turističke ponude prema mišljenju čeških turoperatora su u prvom redu sustavna povećanja cijena hotelskog smještaja (na pojedinim lokacijama, uglavnom nakon rekonstrukcija hotela ili promjena vlasnika), čime cijene u usporedbi s drugim destinacijama postaju visoke (Tunis, Egipat, Bugarska i Turska). Hrvatskim domaćinima se često prigovara da češke goste koji su u nekim područjima na prvome mjestu među stranim gostima, još uvijek tretiraju kao „goste drugog reda“. Prigovori se odnose i na poslovanje „na crno“ koje u Hrvatskoj prakticiraju neke češke agencije, a koje se prema njima, tolerira. Također ima mnogo prigovora na veliki broj privatnih iznajmljivača koji direktnom ponudom i cijenama koje nisu navedene niti u jednome službenome cjeniku, „odvlače“ goste. Diskretno upozoravaju na sve veću agresivnost drugih, nama konkurentnih, turističkih destinacija koji sve više ulažu u promidžbu. Prednosti hrvatske turističke ponude, u prvom redu su očuvana priroda, čisto more koje Česi često nazivaju „ Češko more ili češki Jadran“, ali sve u pozitivnom smislu. Gostoljubivost domaćina te lako komuniciranje i vjernost dolazaka u Hrvatsku je postala tradicija te je Hrvatska i dalje uvjerljivo na prvom mjestu po broju odlazaka čeških turista u inozemstvo i vjerojatno će tako ostati i ubuduće.

Razrada dolazaka po regijama u 2008. a) Splitsko-dalmatinska županija: Ukupno 215.909 dolazaka i 1.537.814 ostvarenih noćenja ili 7% manje noćenja nego u 2007. b) Dubrovačko-neretvanska županija: Ukupno 33.254 dolazaka i 244.719 ostvarenih noćenja ili 4% manje noćenja nego 2007. c) Šibensko-kninska županija: Ukupno 82.700 dolazaka i 483.400 ostvarenih noćenja ili 5% manje noćenja nego u 2007. d) Zadarska županija: Ukupno 77.877 dolazaka i 546.377 ostvarenih noćenja ili 3% manje noćenja nego u 2007. e) Primorsko-goranska županija: Ukupno 89.101 dolazaka i 603.384 ostvarenih noćenja ili 5% manje noćenja nego u 2007. f) Istarska županija: Ukupno 99.403 dolazaka i 658.615 ostvarenih noćenja ili 6% manje noćenja nego u 2007. g) Ostali dio Hrvatske: Ukupno 24.376 dolazaka i 89.170 ostvarenih noćenja ili 17% manje noćenja nego u 2007.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Najviše čeških turista u Hrvatsku putuje osobnim automobilom 65%, na drugom mjestu je autobus 16%, oko 14% ih dolazi automobilom s kamp-prikolicom ili „mobile-home“-om, 3% dolazi vlakom, a 2% zrakoplovom.

110


Zrakoplovni charteri u 2008. Chartere u 2008. iz Praga za Split su imali: ČEDOK, FISCHER i M‘PLUS od početka lipnja do polovice rujna s tjednom rotacijom – sa 186 avio sjedišta te VITKOVICE tours sa tjednom rotacijom i 72 avio sjedišta. Iz Praga za Dubrovnik: VITKOVICE tours i FISCHER od početka lipnja do polovice rujna s tjednom rotacijom i 115 avio sjedišta. Iz Ostrave za Split : VITKOVICE tours od kraja travnja do kraja rujna s tjednom rotacijom i sa 130 avio sjedišta.

Autobuseri Redovne autobusne ture organiziralo je preko 200 čeških turoperatora.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog češkog gosta Najveće prednosti Hrvatske kao odredišne destinacije za češke turiste su prirodne ljepote i zemljopisna blizina, a samim tim i brza i laka dostupnost svim prijevoznim sredstvima. Također, čistoća i urednost mjesta, gostoljubivost te „vrijednost za uloženi novac“. Osjećaj sigurnosti je vrlo važan, kao i ekološka očuvanost. Ugostiteljska ponuda je dobila prolaznu ocjenu, dok je raznolikost iste nešto lošija. Također, ima prigovora na shopping ponudu, posebno sa stajališta cijena. Najveći nedostaci su način na koji se percipira češkog gosta (u odnosu na goste drugih nacionalnosti).

Vrsta smještaja koju su Česi koristili u Hrvatskoj Češki turisti u Hrvatskoj najviše koriste privatni smještaj i apartmane, zatim hotelski smještaj (paket aranžmani) te kampove.

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj češki gosti najčešće konzumiraju Od dodatnih sadržaja, Česi su veliki „potrošači“ izleta, sportskih aktivnosti te razgledavanja kulturnih znamenitosti. Iako ponekad u nečemu štedljivi, nikada im nije problem platiti za ulaznicu u nacionalni park za cijelu obitelj ili za neki atraktivni izlet.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka Čeha na godišnji odmor U 2009. broj putovanja građana Češke u inozemstvo mogao bi biti na razini 2008., što znači da bi Česi sukladno tome ostvarili približno 4,5 milijuna putovanja u inozemstvo.

Redoslijed najomiljenijih destinacija - za sezonu 2009. (procjena čeških izvora) HRVATSKA

990.000 putnika

SLOVAČKA

750.000 putnika

ITALIJA

520.000 putnika

AUSTRIJA

290.000 putnika

GRČKA

250.000 putnika

ŠPANJOLSKA

200.000 putnika

FRANCUSKA

200.000 putnika

NJEMAČKA

195.000 putnika

111


TUNIS

170.000 putnika

BUGARSKA

145.000 putnika

EGIPAT

110.000 putnika

TURSKA

95.000 putnika

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Grčka i Egipat bilježe stalni porast broja dolazaka čeških turista. Bugarska je 2008. pretekla Tunis, dok je sve drugo ostalo nepromijenjeno uz napomenu da trenutačno za 2009. najbolje „stoje“ Italija, Grčka, Bugarska, Egipat i Tunis. Razlozi su isključivo u agresivnoj promidžbi i povoljnim cijenama, kao i last minute bukingu i low cost zračnim vezama, dok se kod Španjolske i Grčke radi o atraktivnosti putovanja i činjenici da su to za mnoge još uvijek turistički dovoljno nepoznate destinacije. Ipak, Hrvatska i dalje ostaje najomiljenija destinacija za Čehe.

Ukupni pregled organizatora putovanja iz Češke U tijeku 2008. je došlo do značajnih promjena kod turoperatora i to do promjena vlasništva kod ČEDOKA i bankrota ADRIATIC LINE, koji je u svojem programu imao isključivo Hrvatsku. Svi ostali turoperatori su nastavili s aranžmanima, osim FISCHERA koji je u 2009. izostavio Hrvatsku iz svojeg programa. Također treba napomenuti da nema pojava neplaćanja za korištene usluge i tome slično uglavnom konsolidacija na tržištu. U 2008. predviđao se dolazak TUI-a na češko tržište i to kupnjom EXIM-a koji nema Hrvatsku u svom programu, ali za sada do navedenog nije došlo. Vodeći turoperatori u Češkoj prema broju gostiju u 2008. ČEDOK

410.000

EXIM TOURS

250.000

FIRO tour

175.000

SUNNY DAYS

125.000

BLUE STYLE

95.000

CK NEW DAMA

95.000

ALEXANDRIA

90.000

KOMPAS

70.000

450 000 400 000 350 000 300 000 250 000 200 000 150 000 100 000 50 000 0

K

LE XA

S

IA R

A M

S

LE

AY

D N

A D

D

Y ST

Y

PA M O

A

W

E LU

N N U

S R U

R U TO

K

TO

O D

M XI

E N

B

S

O R FI

E

E Č

112


Vodeći turoperatori u Češkoj prema broju gostiju u inozemstvu u 2008. EXIM tours ČEDOK FIRO-tour SUNNY DAYS BLUE STYLE ALEXANDRIA

250.000 putnika 220.000 putnika 170.000 putnika 120.000 putnika 95.000 putnika 90.000 putnika

250 000

200 000

150 000

100 000

50 000

A LE XA N D R IA

ST Y LE B LU E

S U N N Y

FI R O

D AY S

TO U R

K Č E D O

E XI M

TO U R S

0

Vodeći turoperatori prema broju gostiju u Hrvatskoj tijekom 2008. VICTORIA VITKOVICE tours ČEDOK FIRO tour GOLDEN CITY TOURS TIPA tours 101 CK ZEMEK MEDITERAN Travel FORLINE KOMPAS ALEXANDRIA

45.000 38.000 25.000 22.000 15.000 15.000 15.000 12.000 8.000 7.000 5.000

50 000 45 000 40 000 35 000 30 000 25 000 20 000 15 000 10 000 5 000

M

10 1

C

K

ZE ED M EK IT ER AN Tr av el FO RL IN E KO M PA AL S EX AN D RI A

to ur s

S

PA

Y CI T

TI

TO UR

to ur RO

K FI

G O LD EN

ČE DO

to ur s E

O VI C

VI TK

VI C

TO RI A

0

113


PROCJENA UDJELA ČEŠKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. Aktualni imidž Hrvatske na češkom tržištu Hrvatska će i dalje zadržati poziciju tržišnog lidera na češkom tržištu, sa skoro dvostruko više gostiju nego sljedeća na ljestvici, Slovačka. Ipak, u zadnje vrijeme bilježimo pad turista iz Češke, kao rezultat visokih cijena u Hrvatskoj te sve veće konkurencije i ponude drugih odredišta na ovom, po broju stanovnika, ipak relativno malom tržištu. Treba istaknuti da je u 2007. nakon dužeg niza godina po prvi puta zaustavljen pad dolazaka čeških turista u Hrvatsku i to sa znatnim povećanjem prometa od 11% (jedna od najboljih turističkih godina s ovog tržišta). U 2008. zabilježen je pad dolazaka u odnosu na 2007. (-7%), no još je uvijek to rezultat 6% bolje nego u 2006. U cjelini gledano, Hrvatska je dobro pozicionirana na češkom tržištu, ima dobar imidž i sigurno će i u budućnosti biti među vodećim destinacijama za Čehe. Ipak, moramo se naviknuti da gosti iz Češke ne dolaze „sami po sebi“. Stoga je naša poruka da ovom tržištu treba pristupati kao i svakom drugom tržištu do kojeg nam je stalo te ulagati bar približno onoliko koliki je i njegov doprinos ukupnom turističkom kolaču Hrvatske.

Procjena ukupnog broja dolazaka s češkog tržišta u Hrvatsku, u 2009. godini Očekujemo broj dolazaka i noćenja na razini približnoj ostvarenju u 2008. Ukupna realizacija prodaje za Hrvatsku kod većine organizatora putovanja, osim par iznimaka, je na razini 2008. ili čak nešto bolja, s tim da se broj individualnih aranžmana predviđa na razini prošle godine. Posebno ističemo refleksiju ekonomske krize za koju vjerujemo da neće eskalirati u povećanju broja nezaposlenih i većem padu češke krune u odnosu na EUR.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka s češkog tržišta u Hrvatsku, u 2009. godini Bilježi se stalno povećanje u korist individualnih dolazaka, odnos je 70%:30%. Razlozi su ti što sve više čeških građana koristi rezervacije putem Interneta. Blizina destinacije u tome ima sve veću ulogu a posebno nakon poboljšanja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj. Također napominjemo da Česi sve više koriste stare kanale prodaje tj. ljetuju kod već ustaljenih domaćina i putem preporuke prijatelja.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2009., zastupljenost organizatora putovanja se neće znatnije mijenjati u odnosu na 2008. Primjerice, kod ČEDOK-a zastupljenost iznosi svega 3% u katalogu za putovanja zrakoplovom, 40% u katalogu na bazi autobusa i osobnih automobila. Valja spomenuti da Vitkovice tours, dvanaesti po veličini turoperator u Češkoj, a nekadašnji „specijalist“ za Hrvatsku, u svojim katalozima ima gotovo 90% hrvatsku ponudu. Kod ostalih većih turoperatora Hrvatska je u katalozima zastupljena od 15% do 20%. Postoji veći broj malih i srednjih turoperatora koji u svojim programima imaju isključivo Hrvatsku, kao što su: ZEMEK, GOLDEN CITY TOURS, MEDITERAN itd.

Prognoze rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Uglavnom su umjereni optimisti. Prodaja je na razini prošle godine osim kod nekih, od kojih se posebno ističe Vitkovice tours, koji bilježi veći pad u odnosu na prošlu godinu.

Zrakoplovni charteri u 2009. Obzirom na blizinu destinacije zrakoplovni charteri su limitirani te se više koriste druga prijevozna sredstva. Tijekom 2009., uspostavljeni su sljedeći charter letovi: Prag – Split ČEDOK/ Fischer,CK Mile i CK World Travel/ Svake subote od 29. 5. do 11. 9., s ukupno 186 avio sjedišta.

114


VITKOVICE tours Utorkom od 01. 6. do 14. 9., s 40 avio sjedišta. Prag – Dubrovnik VITKOVICE tours Srijedom od 09. 6 do 13. 9., s 40 avio sjedišta. Ostrava – Split VITKOVICE tours Srijedom od 02. 6. do 13. 9., sa 135 avio sjedišta.

Autobuseri u 2009. Kao i u 2008., preko 200 čeških turoperatora organizira autobusne ture za Hrvatsku.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI U 2010. se očekuje povećanje broja čeških turista koji putuju u inozemstvo do 3%, tj. ostvarenje približno 4.700.000 putovanja. Prema predviđanjima Hrvatska će i dalje biti broj jedan destinacija za češke turiste, a redoslijed najomiljenijih destinacija se neće mnogo mijenjati osim što će dolaziti do većeg povećanja odlazaka u Grčku, Tunis, Egipat i Tursku, zbog povoljnijih uvjeta aranžmana te Bugarsku, koja se sve više profilira kao ozbiljna destinacija na ovom tržištu. Prognoze turoperatora su dosta realne i ne očekuju neke veće pomake u 2010.

TURISTIČKA SEZONA 2010. - HRVATSKA Hrvatska je bila i ostala najomiljenija destinacija za češke turiste i to će zasigurno ostati i u 2010. Svakako moramo imati u vidu da su Česi u najtežim i najproblematičnijim godinama za naš turizam bili vjerni i da nas nisu napustili, a tradicija je još i duža te smo i uz njihovu pomoć dostigli poziciju koju danas imamo na europskom i svjetskom turističkom tržištu. Nije realno očekivati veće povećanje s ovoga tržišta koje trenutačno zauzima četvrto do petog mjesta među svim inozemnim tržištima, obzirom na limitiranost emitivnog potencijala te sve veće otvaranje prema drugim destinacijama, cjenovno i klimatski povoljnijim. Također treba imati na umu da se Češka u zadnjih 10 do 15 godina značajno promijenila. Zbog toga je bitno da se percepcija prema Česima kao „rezervnim gostima“ promjeni. Češka je članica EZ i NATO-a, standard se povećao, otvorene su nove „green field“ investicije te su danas u Češkoj nazočne sve značajnije inozemne firme među kojima i svi svjetski hotelski lanci. Češka je danas i turistička velesila, a sam Prag je postao jedan od najznačajnijih kongresnih centara u Europi, a zračna luka ima sve veću ulogu u zračnom prometu Europe. Da bi se broj dolazaka čeških turista u Hrvatsku zadržao na sadašnjoj razini, za 2010. je potrebno uložiti dodatna sredstva i napore i time ponovno „probuditi“ ovo tržište kada je u pitanju promet prema Hrvatskoj, destinaciji koja mu je tradicionalno bliska. Ipak, valja imati na umu da dolaze nove generacije, stasale u drugačijem okruženju, s drugačijim navikama i mogućnostima. Grčka, Egipat i Tunis ulažu značajna sredstva u promidžbu i rezultat toga je da samo u ove tri zemlje odlazi na ljetovanje milijun Čeha te da te zemlje preuzimaju sve veći dio češkog tržišnog „kolača“. Stoga ponavljamo našu poruku: „Mijenjajmo percepciju prema češkim turistima i tržištu, ako i dalje želimo da nam budu jedni od najbrojnijih gostiju“.

115


AUSTRIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Austrija je parlamentarna republika u čijem je sastavu 9 pokrajina, a svakom pokrajinom upravlja vlastita pokrajinska vlada (Landesregierung), na čijem je čelu pokrajinski predsjednik (Landeshauptmann). Najviši predstavnik države je savezni predsjednik, čiji mandat traje šest godina, a njegova uloga je, u biti, ograničena na predstavljanje države. Istog bira izravno narod, a reizbor je moguć samo jedanput. Aktualni predsjednik je gospodin dr. Heinz Fischer (SPÖ) koji je izabran u travnju 2004. godine, a predsjedničku dužnost preuzeo je 8. srpnja 2004. godine. Zakonodavna vlast pripada parlamentu (Bundesversammlung) koji se sastoji od dva doma: 1. Nationalrat ( Narodno vijeće) – donosi savezne zakone, ima 183 člana i bira se na četiri godine. 2. Bundesrat (Savezno vijeće) – predstavlja interese pokrajina, ima 64 člana. Savezne pokrajine su zastupljene prema broju stanovnika. Zakone prihvaćene u oba doma parlamenta potvrđuje predsjednik. Izvršna vlast je u rukama Savezne vlade (Bundesregierung), na čelu je savezni kancelar. Koalicija crno-crvena, koja je na čelu imala kancelara Guzenbauera, nije se uspjela održati u cijelom svom mandatu, pa su prošle godine održani prijevremeni izbori. Opet su najviše glasova dobili socijalisti i narodnjaci, no treba istaknuti i da je ekstremna desnica polučila dobar rezultat. Ustoličila se koalicija, ponovo crveno-crna, na čelu sa socijalistom Wernerom Faymanom, kao kancelarom i zamjenikom Josefom Pröllom, koja za sada dobro funkcionira. Površina Austrije iznosi 83.858 km2. 116


SAVEZNE DRŽAVE, GLAVNI GRADOVI, BROJ STANOVNIKA I POVRŠINA:

• • • • • • • • •

Wien (Beč): 1.539.848: 415 km2 Niederösterreich (Donja Austrija): St. Pölten: 1.473.813: 19.174 km2 Oberösterreich (Gornja Austrija): Linz: 1.333.480: 11.980 km2 Steiermark (Štajerska): Graz: 1.184.720: 16.388 km2 Tirol (Tirol): Innsbruck: 631.410: 12.648 km2 Kärnten(Koruška): Klagenfurt: 547.798: 9.533 km2 Salzburg(Salzburg): Salzburg: 482.365: 7.154 km2 Voralberg (Voralberg): Bregenz: 331.472: 2.601 km2 Burgenland (Burgenland): Eisenstadt: 270.880: 3.965 km2

Opće karakteristike gospodarstva Kao posljedicu svjetske financijske krize i konjunkturnog pada, Austrijska narodna banka (ÖNB) očekuje recesiju u austrijskom gospodarstvu tijekom 2009. godine. Na temelju jake konjunkture u prvoj polovini godine, u 2008. predviđao se rast realnog BDP-a od 1,6%, no u 2009. će realan BDP pasti na -0,3%. U 2010. se očekuje ponovo lagan oporavak austrijskog gospodarstva, s rastom od 0,8%. Nakon dosegnutog maksimuma u rastu investicija u 2007. (3,9%), ÖNB očekuje porast od samo 2,5% u 2008., dok će u 2009. uslijediti pad ulaganja (-1,6%), jednako kao i u 2010. (-0,4%).

BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Proračunski manjak će se povećavati idućih godina (-0,4% BDP-a u 2007., -0,7% u 2008., -1,9% u 2009., -2,5% u 2010.), pa tako nije ostvareno predviđanje o njegovom smanjivanju. Udio državnog duga u BDP-u u 2008. je malo smanjen (59,3%), no u 2009. bi po prvi put trebao preskočiti granicu od 60% (61,2% u 2009. 63,1% u 2010).

BDP po glavi stanovnika 2007. = 32.570 EUR 2008. = 33.821 EUR

Postotak nezaposlenosti Stopa nezaposlenosti se u 2008. smanjila na 3,7%, no nezaposlenost će porasti u 2009. na 4,2% te u 2010. na 4,8%.

Prosječna plaća (Euro) 2004. = 2.256. 2005. = 2.284 2006. = 2.394 2007. = 2.784 (brutto); 1.935 (netto)

Stopa inflacije – aktualni podaci Stopa inflacije doživjela je porast, čemu su razlog cijene sirovina i nafte, pa će se stopa inflacije u 2008. popeti na 3,3% (najviše od 1992.), a tek 2009. i 2010. će se opet spustiti na 1,4% odnosno na 1,6%.

Vanjskotrgovinska bilanca Predviđeno slabljenje konjunkture u Austriji će se odraziti na znatno smanjenje izvoza te domaću potražnju. Dok je izvoz u prošlim godinama bio konjunkturan pokretač (8,5% u 2007., a 2,5% u 2008.), u 2009. će izvoz pasti (-2,7%), a ponovo će rasti u 2010. (2,1%).

117


Za malo i otvoreno gospodarstvo poput Austrije, odlučujući čimbenici gospodarskog razvitka su: izvoz i uvoz roba, usluge, kapital i know-how. Uspješno izvozno gospodarstvo omogućava radna mjesta (svako treće radno mjesto u Austriji ovisi o izvozu), blagostanje i porezne prinose. Između 1996. i 2007. je austrijski izvoz roba i usluga prosječno godišnje rastao 8,7%, što je skoro ravno svjetskom rastu (8,9%) te više od izvoza EU-15 (7,9%). Udio izvoza u BDP-u je porastao s 37% u 1996. na 58,7% u 2007., čime je Austrija zauzela 5. mjesto među EU-15. Austrija je i u 2008. ostvarila pozitivnu trgovinsku bilancu, no u 2009. se očekuje recesija radi svjetske krize. U 2007. je austrijski izvoz roba dosegnuo godišnju stopu rasta od 10,5% i ostvario vrijednost od 114,7 milijardi € (42,3% BDP-a). Iznadprosječno je rastao izvoz u Aziju (16,3%) i ASEAN-države (20,2%), dok je stagnirao izvoz u Ameriku, ali SAD ostaje na 3. mjestu ispred Švicarske. Uvoz u Austriju je u 2007. iznosio 114,3 milijarde € ili 9,6% u odnosu na 2006. (42,2% BDP-a), čime je drugi put zaredom ostvaren suficit od 0,4 milijarde € (-0,2% BDP-a). Iznadprosječno je rastao i izvoz u istočnu Europu (19,1%) i ZND zemlje (15,3%), pa je u 2007. činio 21,7% ukupnog austrijskog izvoza.

Stanovništvo Stanovništvo Austrije je prema podacima iz zadnjeg popisa stanovništva (2000.g.) sljedeće dobne strukture: 0 – 5 godina 5 – 10 godina 10 – 15 godina 15 – 20 godina 20 – 25 godina 25 – 30 godina 30 – 35 godina 35 – 40 godina 40 – 45 godina 45 – 50 godina 50 – 55 godina 55 – 60 godina 60 – 65 godina 65 – 70 godina 70 – 75 godina 75 – 80 godina 80 – 85 godina 85 – 90 godina 90 – 95 godina 95 i više godina

396.727 451.151 485.627 481.293 503.338 511.109 625.096 707.678 669.485 564.636 501.705 459.769 503.143 326.708 321.271 282.639 199.317 77.450 41.581 8.031

ili ukupno 8.121.300 stanovnika, od čega 48,50% čini populacija muškog spola, a 51,48% ženskog spola. (Izvor podataka: Statistički godišnjak 2005.). Od toga je: - 9,1% stranaca; - na jugu i istoku Austrije žive pripadnici 6 manjina priznatih u Austriji: Gradišćanski Hrvati, Romi, Slovaci, Česi i Mađari. GUSTOĆA NASELJANOSTI: 93 stanovnika/km² (60% stanovništva živi u gradovima). STOPA RASTA STANOVNIŠTVA: 0,3% godišnje.

118


PODJELA STANOVNIŠTVA PREMA VJEROISPOVJESTI: 80% 5% 6% 9%

rimokatolici protestanti ateisti ostali

MJERE ZA PREVLADAVANJE GOSPODARSKE KRIZE, POSEBICE U TURIZMU, KOJE SE PODUZIMAJU U AUSTRIJI •

S procijenjenih 32 milijuna posjeta i oko 125 milijuna noćenja tijekom 2008. ostvaren je rast turističkog prometa od 3%. Dvije trećine turističkih tvrtki izražava optimizam u svezi zimske sezone, a 7 od 10 tvrtki zadovoljno je s ostvarenim brojem noćenja. Ipak, za 2009. se procjenjuje pad u turizmu od oko 4%, a i trenutno stanje rezervacija je puno slabije nego prošle godine.

Ministarstvo gospodarstva i Austrijska gospodarska komora (WKO) su stoga 9. siječnja objavili paket poticajnih mjera za turizam Austrije (2009.-2010.), kako bi se očuvala i poboljšala konkurentnost. U akciju su uključeni i državna turistička zajednica Österreich Werbubg (ÖW) i Austrijska banka za turizam (ÖHT).

U 2009. ÖW će u cijelom svijetu na 40 tržišta poduzeti preko 1.500 marketinških aktivnosti, a težište je tih djelatnosti na domaćem te na susjednim tržištima jer će se putovanja u gospodarski teškim vremenima usmjeriti na bliža područja. Time će se pokušati kompenzirati manjak gostiju s dalekih tržišta. Ministarstvo gospodarstva je priredilo izvanredan proračun od 3 milijuna EUR-a, a WKO 1 milijun EUR-a, koji će biti namijenjeni prvenstveno susjednim tržištima, a osobito kampanji na domaćem tržištu.

U 2008. je ÖHT, po nalogu Ministarstva gospodarstva, dalo poticaje za oko 1.000 turističkih projekata, s investicijskim obujmom od oko 750 milijuna EUR-a. Austrijski turizam osigurava preko 180.000 radnih mjesta, pa su stoga već u prosincu 2008. povećana kreditna sredstva za 18,75% (38 milijuna EUR). Kako bi se održala visoka razinu investicija, uvest će se za turizam mikro-krediti, zatim će biti povećana sredstva za mala i srednja poduzeća na 500 mln EUR-a, a udvostručen je iznos jamstva za pojedine slučajeve na 4 mln EUR-a. ÖHT je uputio Europskoj investicijskoj banci (EIB) zahtjev za odobrenje posudbe od 140 mln EUR-a, što omogućuje nastavak povoljnih kreditnih uvjeta za tvrtke.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Dnevne novine:

• • • • • • • • • • •

Neue Kronen Zeitung pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 1,0 do 1,65 milijuna primjeraka. Kleine Zeitung pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 260.000 primjeraka. Der Standard pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 100.000 primjeraka. Oberösterreichische Nachrichten pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 140.000 do 160.000 primjeraka. Die Presse pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 155.000 primjeraka. Tiroler Tageszeitung pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 125.000 primjeraka. Heute pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 200.000 primjeraka. Kurier pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 220.000-350.000 primjeraka. Salzburger Nachrichten pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 85.000 do 130.000 primjeraka. Wirtschaftsblatt pokriva cijelu Austriju, s nakladom od 40.000 primjeraka. Österreich s nakladom od 500.000 primjeraka, pokrivaju cijelu Austriji.

119


Časopisi:

• • • • • •

Profil s nakladom od 90.000 primjeraka. Format s nakladom od 60.000 primjeraka. News s nakladom od 310.000 primjeraka. Trend s nakladom od 91.000 primjeraka. Gewinn s nakladom od 110.000 primjeraka. Reisemagazin s nakladom od 45.000 primjeraka.

Stručni turistički časopisi:

• • • • •

TAI Austria s tjednom nakladom od 12.400 primjeraka. TIP s tjednom nakladom od 10.800 primjeraka. Traveller s tjednom nakladom od 8.500 primjeraka. Travel Express s mjesečnom nakladom od 10.300 primjeraka. Hotel&Touristik s mjesečnom nakladom od 20.000 primjeraka.

Agencija za tisak:

APA – Austrian Presseagentur

Radio i TV: Službena ovlaštena kuća za radio i TV-emitiranje je ORF, a na raspolaganju su dva programa (ORF 1 i ORF 2 ). U sklopu ORF-a ide i poseban kanal SPORT PLUS. Privatne i inozemne stanice emitiraju se preko kabelskih i satelitskih kanala (TW1), a na teletekstu se redovito pojavljuju vijesti iz politike, gospodarstva, turizma, kulture i sporta. Radio ORF emitira 24 sata programe na Ö 1, Ö 3 i FM 4 za cijelu Austriji, a svaka od devet «zemalja» emitira i vlastite radio programe. Postoje i brojne privatne radiostanice. Radio Wien je jedan od najslušanijih privatnih radio postaja. Na Internetu, ORF djeluje sa stalno rastućim programom ORF ON Network. Agencija OBSERVER svakodnevno nam dostavlja e-mail poštom presliku svih objava o turističkoj ponudi Hrvatske (uz turističku objavu dobivamo i novosti vezane za političku i gospodarsku situaciju) uz informaciju o nakladi svake objave, pa se na osnovu JOURNALISTENINDEX-a izračuna i vrijednost svake objave.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor Službeni podaci koje je prezentirala mjerodavna istraživačka kuća Bundesanstalt Statistik Österreich kazuje da je u 2008. godini 76,1% Austrijanaca (starijih od 15 godina) tj. njih 5,3 milijuna, najmanje jednom putovala na odmor, bilo u vlastitoj zemlji ili izvan nje. Ukupno je ostvareno 15,4 milijuna turističkih putovanja.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji 62,3% stanovnika, kod tzv. glavnih godišnjih odmora, koji traju više od četiri dana realiziralo je svoj odmor u inozemstvu, dok je 37,7% stanovnika odmor provelo u vlastitoj zemlji.

120


Redoslijed najomiljenijih destinacija „Turistička“ Hrvatska je već duži niz godina uspješna konstanta na austrijskom tržištu. Naime, i u 2008. godini Hrvatska se nalazi među tri najtraženije turističke zemlje. Predvodi Italija sa 20,1%, slijedi Hrvatska s 11,3%, Njemačka s 8,9%, Španjolska sa 7,4%, Grčka sa 6,3%, Turska s 5%, Egipat s 4%, Francuska s 3%, Mađarska s 3% te USA sa 2% outgoinga.

Omjer organizirani/individualni promet Omjer je sljedeći: 72,4% individualni promet, a 27,6% organizirani promet.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija Blizina destinacije te laka i brza dostupnost, odlučujući su faktori odabira destinacije za korištenjem godišnjeg odmora. Naravno, uz navedeno ide i dobro poznavanje turističke ponude, kao i kvaliteta usluge, a sve je izraženiji faktor vrijednost za novac. Komparativne prednosti najomiljenijih destinacija, uz navedeno, su slijedeće: • • • •

Italija - i dalje zadržava primat, unatoč nedovoljnom ulaganju u hotelski sektor iz razloga raznolikosti ponude, ne samo turističke već i one za shopping, a i gastro ponuda Italije je iznimno raznolika i cjenovno pristupačna; Turska iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, objedinivši izuzetno atraktivnu «all inclusive» ponudu, koja se zbog cjenovne povoljnosti jako traži; Njemačka je zemlja koja zbog niza poslovnih i trgovačkih veza bilježi putovanja Austrijanaca tijekom čitave godine, a značajan je i turstički segment putovanja između dvije zemlje; Hrvatska je uspješna na zahtjevnom austrijskom tržištu, Austrijancima su dobro poznate naše komparativne prednosti. Velika većina naših gostiju su tzv. «stalni gosti», no ono na čemu moramo poraditi je dovođenje novih, mlađih generacija gostiju, koji traže raznoliku turističku i sportsku ponudu.

Koju vrstu transporta su u 2008. preferirali austrijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor •

55% svih putovanja ostvareno je vlastitim prijevozom, tj. osobnim automobilom, 29,5% koristilo je avion, a vlak se traži sve manje (6,7% gostiju).

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali austrijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor •

65,4% realiziranih godišnjih odmora je u vlastitoj organizaciji, dok se usluge turoperatora i turističkih agencija koriste u 34,6% slučajeva.

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Hotelski smještaj je najtraženij i to s udjelom od 51,0%. Privatni smještaj i smještaj kod poznanika zastupljen je s udjelom od 28,6%. Postotak korištenja privatnog smještaja još je izraženiji kada se provodi u vlastitoj zemlji i to s udjelom od 33,5%, te neznatno zaostaje za hotelskim smještajem koji je zastupljen s udjelom od 45,4%. Kada se sagleda samo preferencija korištenja smještaja izvan vlastite zemlje, taj se omjer podosta mijenja: 56,9% Austrijanaca koristi hotelske usluge smještaja, a 23,3% privatni smještaj.

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Interesantno je istaknuti, da je „sunce i more“ sve rjeđi razlog odabira destinacije. U zadnjih dvadeset godina taj se postotak znatno smanjio; 1987. udio ovog čimbenika iznosio je 37,9%, da bi u 2008. iznosio samo 20,2%. Aktivni odmor zauzima sve značajnije mjesto, a postotak njegovog udjela raste iz godine u godinu. U 2008. taj je udjel u ukupnim odmorima iznosio 22,8%, dakle bio je veći od udjela odmora „sunca i mora“, što je zasigurno dobar razlog da i naši turistički djelatnici, i to u svim segmentima, prilagode ponudu takvom trendu. Veoma značajan motiv putovanja je i oporavak. 17%

121


gostiju upravo u tom segmentu vidi glavni razlog putovanja, no uz navedeno sve je izraženiji interes za tzv. kulturnim putovanjima po europskim metropolama i egzotičnim zemljama. Taj postotak danas već iznosi 16%.

Koliko puta godišnje Austrijanci putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinog putovanja Istakli smo da je 76,1% Austrijanaca starijih od 15 godina realiziralo barem jedno putovanje, dok je 61,4% ostvarilo jedno glavno putovanje, tj. putovanje koje traje duže od četiri noćenja. 62,3% Austrijanaca svoj je glavni godišnji odmor proveo u inozemstvu. Simptomatično je da se glavna putovanja sve više skraćuju, unazad 40 godina trajala su između 7 i 14 dana. Danas ona traju između 5 i 7 dana i takvo korištenje godišnjih odmora ima postotak od 48,4% u 2008. godini.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Austrijanci su za potrebe godišnjeg odmora u vlastitoj zemlji po osobi izdvajali 340 Eura, dok u inozemstvu potrošnja po osobi iznosi 850 Eura (u tom iznosu uključen je put kao i dodatni troškovi).

Pregled organizatora putovanja na tržištu Od oko 170 registriranih organizatora putovanja u Austriji, često strukturno i vlasnički povezanih, ozbiljnije se plasmanom putovanja na odmor u Hrvatsku bave: a) stalnim programima većeg obujma:

• • • • • • • • •

TERRA REISEN Salzburg u vlasništvu TUI Njemačka; GRUBER REISEN Graz u austrijskom privatnom vlasništvu; ADRIA REISEN Wien u hrvatskom privatnom vlasništvu; SPRINGER REISEN Klagenfurt u austrijskom privatnom vlasništvu; ITS BILLA Wien u njemačkom vlasništvu; BLAGUSS Wien u austrijskom privatnom vlasništvu; NOVASOL Innsbruck u danskom vlasništvu; INTERHOME Innsbruck u švicarskom vlasništvu; SABTOURS RAML Linz u austrijskom privatnom vlasništvu.

b) povremenim i manjim programima

• • • • • • • • • • • •

122

Christophorus Mayrhofen u austrijskom privatnom vlasništvu; Vordereger Busreisen Zell am See u austrijskom privatnom vlasništvu; Sommereger Reisen Klagenfurt u austrijskom privatnom vlasništvu; Neckermann Reisen Wien u njemačkom vlasništvu; Österreichisches Verkehrsbüro Wien u austrijskom vlasništvu; Rail Tours Austria Wien u austrijskom vlasništvu; Ruefa Reisen Wien u austrijskom vlasništvu; TUI Austria Wien u njemačkom vlasništvu; Wintereder Busreisen Vöcklabruk u austrijskom privatnom vlasništvu; Gegg Reisen u austrijskom privatnom vlasništvu; Kratschmar Reisen u austrijskom privatnom vlasništvu; Otto Reisen u austrijskom privatnom vlasništvu.


Lideri na tržištu su svakako TUI i Thomas Cook, a specijalisti za Hrvatsku: Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, Adria Reisen Wien, Springer Reisen Klagenfurt, Sabtours Linz, dok su Novasol i Interhome najveći specijalisti za privatni smještaj.

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2008. GODINE U 2008. godini, s tržišta Austrije je u Hrvatskoj zabilježeno 813.728 dolazaka (indeks 97 naprema 2007., uz ostvarenih 4.164.793 noćenja (indeks 98 u odnosu na 2007.). Učešće Austrijanaca u noćenjima na nacionalnoj razini iznosilo je 8,2%.

Promet austrijskih turista u Hrvatskoj od 1990. do 2008. godine Dolasci indeks 1990. 426.745 54.008 1991. 164.124 1992. 248.988 1993. 362.458 1994. 193.082 1995. 342.000 1996. 447.437 1997. 456.899 1998. 374.276 1999. 640.199 2000. 686.844 2001. 690.366 2002. 708.506 2003. 740.960 2004. 742.498 2005. 790.083 2006. 839.717 2007. 813.728 2008. IZVOR: DZS

13 304 152 146 53 177 131 102 82 171 107 101 103 105 100 106 106 97

Noćenja 1990.=100 100 13 38 58 85 45 80 105 107 88 150 161 162 166 174 174 185 197 191

indeks 2.975.349 303.144 1.014.203 1.594.904 2.406.360 1.254.548 2.165.000 2.836.888 2.871.271 2.377.516 3.358.250 3.600.881 3.543.456 3.585.371 3.638.005 3.756.535 4.069.302 4.244.607 4.164.793

10 335 157 151 52 173 131 101 83 141 107 98 101 101 103 108 104 98

1990.=100 100 10 34 54 81 42 73 95 97 80 113 121 119 121 122 126 137 143 140

123


DOLASCI I NOĆENJA AUSTRIJSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 4.500.000 4.000.000 3.500.000 3.000.000 2.500.000

Dolasci

2.000.000

Noćenja

1.500.000 1.000.000 500.000

20 08 .

20 06 .

20 04 .

20 02 .

20 00 .

19 98 .

19 96 .

19 94 .

19 90 .

19 92 .

0

DOLASCI AUSTRIJSKIH TURISTA PO MJESECIMA 250000

200000 2004. 150000

2005. 2006. 2007.

100000

2008. 50000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

Li s

an Ru j

Sr pa nj Ko lo vo z

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an

S

nj

ča

ije

j Sv ib an j Li pa nj

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca u Hrvatskoj Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca i dalje ostaje u omjeru 65% individualnih dolazaka naprema 35% organiziranih dolazaka.

124


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2008. godini Zastupljenost Hrvatske kod organizatora putovanja i u 2008. godini bila je izuzetno dobra. Uz organizatore putovanja i trgovački lanci ulaze u organiziranu prodaju: uz već dobru znanu ITS Bilu uključuju se i HOFER, EDUSCHO, SPAR i MERKUR. Uz specijaliste za Hrvatsku, kao što su TERRA REISEN, ADRIA REISEN, GRUBER REISEN te SPRINGER REISEN, SABTOURS tu su i specijalisti za privatni smještaj NOVASOL i INTERHOME.

Obujam organiziranog prometa u 2008. U 2008. godini organizatori putovanja iz Austrije su, prema vlastitim izjavama, ostvarili slijedeće rezultate u organiziranom prometu za Hrvatsku:

• • • • •

Terra Reisen Salzburg (individualci i grupe) Gruber Reisen Graz (individualci i avio gosti) Adria Reisen Wien Springer Reisen Klagenfurt (individualci i grupe) ITS BILLA Wien

108.000 paksa 27.000 paksa 18.000 paksa 14.000 paksa 17.000 paksa

Za Novasol i Interhom nemamo točne pokazatelje, no oni kao najveći specijalisti za privatni smještaj te ekskluzivne vile bili su zadovoljni ostvarenjem sezone.

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Blizina i sve bolja cestovna infrastruktura, kao i ljepota destinacije koju prati velika sigurnost boravka, zasigurno su naše najveće komparativne prednosti. Zamjera nam se nedovoljna fleksibilnost u posebnim akcijama i bonusima pogotovo popustima za djecu, za koju naša konkurencija nerijetko daje gratis boravke kroz čitavu sezonu. Zamjerka se odnosi i na činjenicu da je u nekim destinacijama došlo do nerealnog podizanja cijena smještaja (bez adekvatne vrijednosti za novac) te na malu tolerantnost u pogledu vremenskog trajanja boravka (ne držati se «slijepo» smjene gostiju u terminu subota-subota).

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Sve naše turističke regije bile su zastupljene u ponudi organizatora putovanja tijekom 2008. godine. Pored uobičajene potražnje za Istrom i Kvarnerom, Dalmacija plijeni sve veći interes. Daljnjom izgradnjom Dalmatine, dostupnost juga Hrvatske je sve bolja te stoga ne čudi sve veći broj gostiju u tim regijama.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Prema podacima iskazanih od strane ARBÖ, (najveći auto klub u Austriji) preko 60% Austrijanaca u Hrvatsku dolazi vlastitim prijevozom. Neznatni broj koristi usluge avio prijevoza, no zastupljenost autobusnog prijevoza kreće se između 10-15%. Usluge vlaka se rijetko koriste.

Zrakoplovni charteri

• • •

Gruber Reisen Graz - charter veze za Brač, Dubrovnik i Split; Nacionalna kompanija Croatia Airlines imala je redovne linije za Split, Dubrovnik i Zadar; Sky Europa – charteri iz Beča za Split i Dubrovnik.

Autobuseri Posebne ponude autobusnih putovanja cijele sezone nude sljedeći organizatori putovanja: Terra Reisen-Salzburg, Gruber Reisen-Graz, Springer Reisen-Klagenfurt, Sabtours Raml-Linz, Blaguss Reisen-Wien. Nešto manje zastupljeni su: Christophorus- Mayrhofen, Kneissl Touristik- Lambach,

125


Ruefa Reisen-Wien, Winterreder Busreisen-Voecklabruck, Vordereger Reisen-Zell am See, Alpenland, Otto Reisen-Graz, Fuchs Reisen-Hartber, Gegg Reisen, Allerstorfer Reisen-Linz, Dobler Reisebüro, Reisebüro Weiermair, Jöbstl- Graz, Pfleger Reisen-St.Pölten.

Vrsta smještaja korištenog u Hrvatskoj Statistiku vodi samo Terra Reisen Salzburg, ali samo za hotelske i apartmanske aranžmane. Evidentno je da se u zadnjim godinama više koristi hotelski smještaj.

Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi Ankete ukazuju da u Hrvatsku najučestalije dolaze slijedeće starosne populacije: • •

od 30 do 49 godina putuje 45,1% populacije preko 60 godina 26,6% populacije.

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnih gostiju Ljubaznost i gostoprimstvo, pored predivne i netaknute obale, uz izuzetne dobre klimatske uvjete te blizinu destinacije, kao i sve bolja cestovna infrastruktura, naše su najveće prednosti u segmentu individualnih gostiju. Nedostacima se smatraju nedovoljna ulaganja u kampove i privatni smještaj, iako se i u tim segmentima vidi pomak nabolje te nedostatak kulturnih i zabavnih manifestacija, kao i nedovoljno atraktivnih i ekskluzivnih sportskih sadržaja.

Vrsta smještaja korištena u Hrvatskoj Najviše se koristi hotelski smještaj. All inclusive ponuda je sve traženija, naročito ona koja nudi veliku i raznovrsnu ponudu za djecu. Sve su traženiji kvalitetni apartmani, kao i ekskluzivne vile. Uočen je veći interes za kampove, osobito nakon što se u njih počelo više ulagati.

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti austrijski gosti u Hrvatskoj najčešće konzumiraju Već smo istakli da aktivni odmor uzima sve veći primat, stoga korištenje staza za pješačenje, biciklističke rute, ronjenje te penjanje imaju sve više pobornika. Ne manje bitno je i korištenje wellnes ponude.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini - analiza emitivnog potencijala tržišta u kontekstu recesije i globalne gospodarske krize Bitan utjecaj na turistička ostvarenja imat će aktualna financijska i gospodarska kriza. Iako je nije očekivala naposljetku je i Austrija službeno objavila recesiju. Predviđao se pad BDP-a od 1,5%, no on već sada iznosi 3%. Nezaposlenost raste na, za Austriju velikih, 5,6%. Predviđa se da će u slijedećih par mjeseci preko 100.000 Austrijanaca ostati bez posla, a očekuje se i pad turističkog prometa od 4%. Stoga, dati procjenu inozemnih putovanja Austrijanaca u 2009. godini nimalo nije jednostavno. Zasigurno će biti zabilježen minus, a naše prognoze ukazuju da bi on, kada je u pitanju Hrvatska, mogao iznositi -3%-5%.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. Sezonu 2009. obilježiti će slogan BLIŽE – KRAĆE - JEFTINIJE. Stoga će naglasak biti na vlastitom prijevozu i blizini destinacije. Italija i Hrvatska bi u tom smislu trebale najviše profitirati.

Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Gubitnici sezone zasigurno će biti avio destinacije. Treba istaknuti da zasad cijene prijevoza avionom nisu smanjene, za razliku od cijene goriva, koja omogućava jeftinija putovanja osobnim vozilima.

126


Velike minuse bilježiti će stoga Grčka, Tunis, Španjolska, a jedino tko momentalno profitira je Turska koja se cjenovno prilagodila novonastaloj situaciji.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2009. godini Ne očekuju se velike promjene kod organizatora putovanja - svi i dalje u ponudi imaju Hrvatsku.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU - 2009. GODINE Aktualni imidž Hrvatske Po medijskim analizama Hrvatska bi u 2009. mogla bilježiti manji pad u odnosu na druge, nama konkurentne turističke zemlje.

Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2009. godini Trend koji sve više zahvaća Austriju je provođenje odmora u vlastitoj zemlji. Time se podiže nacionalna svijest, pomaže se financijski i gospodarski vlastitoj zemlji, a postiže se i racionalizacija troškova. Treba istaknuti da je momentalni rast bukinga Austrijanaca za vlastitu zemlju u odnosu na prošlu godinu bolji za 8%. Naše prognoze, ponavljamo, govore da bi pad broja dolazaka i noćenja za Hrvatsku mogao iznositi -3%-5%.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini Dosadašnji omjer 65%-35% u korist individualnih dolazaka, mogao bi se u 2009. izmijeniti. Naime veliki broj potencijalnih gostiju čekati će «last minute» ponudu te je stoga upitno da li će koristiti usluge organizatora putovanja.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja I dalje smo zastupljeni kod svih najvećih organizatora putovanja, a usto veseli i podatak da je veliki broj autobusera rezervirao niz grupnih termina po čitavoj hrvatskoj obali. Interesantan je podatak da se trenutačno puno bolje prodaju grupni nego individualni aranžmani.

Prognoza rezultata u 2009. po svakom praćenom organizatoru putovanja Najveći prigovor od strane organizatora putovanja je da su naši hotelijeri u 2009. u prosjeku podigli cijenu za 10%. Pored globalne krize, taj se faktor i te kako negativno odrazio na buking za prva 4 mjeseca. Momentalno svi bilježe minus u rasponu čak do 20%, stoga nitko ne želi izaći sa procjenama za 2009. godinu. Predstoji velika borba, posebne akcije, pa čak i korekcije cijena, kako bi se sadašnji minus što više ublažio. Jedino su Novasol i Interhom zadovoljni sadašnjom situacijom. Naime traži se jeftiniji smještaj, stoga apartmani i privatne sobe za sada idu bolje u odnosu na prošlu godinu.

Zrakoplovni charteri u 2009. Uz Grubera, charter letove imaju i ITS Billa, te Sky Europa i Inter Sky. Nacionalna kompanija Croatia Airlines redovno leti iz Beča za Dubrovnik i Split.

Autobuseri u 2009. Naša sve bolja cestovna infrastruktura i povezanost razlog su povećanja broja termina za grupe od strane autobusera u 2009. godini.

127


TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2010. godini Treba istaknuti da svi gospodarski analitičari ukazuju da bi 2010. godina mogla biti još neizvjesnija od 2009. Stoga i ne čudi da je i Svjetska turistička organizacija u zadnjih par mjeseci stalno korigirala indeksni pokazatelj putovanja i to u negativnom smislu, pa je adekvatnu procjenu za 2010. teško dati.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2010. Pretpostavljamo da će i u 2010. najomiljenije destinacije biti one koje su u neposrednoj blizini Austrije, dakle primarno Italija i Hrvatska.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. godinu Organizatori putovanja zasigurno će već i u 2009. morati posegnuti za racionalizacijom, a pritom mislimo i na otpuštanje zaposlenih. Danas se nitko od njih ne želi upuštati u dugoročne prognoze.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2010. godini Sve dok gospodarska i financijska kriza ne budu okončane, u što mnogi sumnjaju da će se dogoditi tijekom ove, pa i naredne godine, nerealno je davati bilo kakve procjene ostvarenja.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska će najvjerojatnije i dalje biti zastupljena kod svih velikih organizatora putovanja, uz činjenicu adekvatnih kvalitativnih unapređenja ponude i formiranje adekvatnog odnosa vrijednosti za novac.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja, daljnje mjere koje treba poduzeti su:

• • • • • • •

Na Mediteranu je započela velika turistička «borba», s obzirom na novonastalu gospodarsku i financijsku krizu, stoga se traži viša kvaliteta i bolji odnos cijene i dobivene usluge; Hrvatska je na putu ulaska u EU, za što se treba pravovremeno pripremiti, tj. uspostaviti razinu ponude primjerenu europskoj razini; Treba biti oprezan pri formiranju cijena – povećanja, posebno na i iznad inflatorne razine, ne dolaze u obzir; Treba pratiti konkurenciju i nuditi uvjete koje tržište može akceptirati; Hotelijeri moraju u poslovanje uvesti maksimalnu vremensku fleksibilnost aranžmana, reagirati adekvatno i promptno na zahtjeve tržišta; Maksimalno i dalje raditi na kulturi ophođenja te na kvaliteti radne snage i to u svim segmentima komunikacije s gostom; U narednim godinama, glavni moto će i dalje ostati – bliže – kraće – jeftinije, što je i naša prednost.

Izvor podataka:

• • •

128

Jahresbuch 2009 Statistik Austria Strategie Österreich Werbung WIFO – Institut


MAĐARSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Republika Mađarska je republika s jednodomnim parlamentom. Od 2002. godine na vlasti je bila koalicija socijalista i liberala sve do prije nekoliko dana. Nakon raspada koalicije socijalisti vladaju manjinskom vladom. Od 1. svibnja 2004. Mađarska je punopravna članica EU. Nacionalna valuta je forinta (HUF), 1 EUR=297,2 HUF – datum uvođenja EUR-a još nije određen i najvjerojatnije to neće biti prije 2014. godine. Predsjednik republike: Predsjednik vlade: Nacionalni praznici:

László Sólyom (od 7. lipnja 2005. godine) Gordon Bajnai (od 14. travnja 2009. godine) 15. ožujka (revolucija 1848.) 20. kolovoza (sv. Stjepan - prvi mađarski kralj) 23. listopada (revolucija 1956.).

Površina Površina - 93.030 km²

129


Najveći gradovi Mađarska je podijeljena na 19 županija: Bács-Kiskun (administrativno središte Kecskemét), Baranya (Pécs), Békés (Békéscsaba), BorsodAbaúj-Zemplén (Miskolc), Csongrád (Szeged), Fejér (Székesfehérvár), Győr-Moson-Sopron (Győr), Hajdu-Bihar (Debrecen), Heves (Eger), Jász-Nagykun-Szolnok (Szolnok), Komárom-Esztergom (Tatabánya), Nógrád (Salgótarján), Pest (Budapest), Somogy (Kaposvár), Szabolcs-Szatmár-Bereg (Nyíregyháza), Tolna (Szekszárd), Vas (Szombathely), Veszprém (Veszprém), Zala (Zalaegerszeg) i Glavni grad - BUDAPEST (23 okruga, 1.702.297 stanovnika) Najveći gradovi:

DEBRECEN (205.804 stanovnika) MISKOLC (171.096 stanovnika) SZEGED (167.039 stanovnika) PÉCS (156.664 stanovnika) GYŐR (128.808 stanovnika) NYÍREGYHÁZA (116.874 stanovnika) KECSKEMÉT (110.316 stanovnika) SZÉKESFEHÉRVÁR (101.755 stanovnika)

Ukupno 298 naselja ima status grada, gdje živi 6.737.000 stanovnika u 2.843.000 stanova. U Mađarskoj ima ukupno 2.889 općina.

Opće karakteristike gospodarstva Gospodarstvo je skoro 90% privatizirano i temelji se na proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, građevinarstvu, tekstilu, proizvodnji automobila. Ukupno je 3.926.000 zaposlenih, a od toga 2% u poljoprivredi, 22% u industriji i 76% u uslugama. U turizmu je neposredno 10% (398.000 zaposlenih) ili posredno 12,4% (490.000 zaposlenih). Privatni sektor proizvodi oko 80% GDP-a, a u njegovu stvaranju poljoprivreda sudjeluje s 3,3%, industrija s 32,4% i usluge 64,2%. Turizam sudjeluje s 8,5%. Direktna strana ulaganja u zadnjih 17 godina iznose oko 66 mld. EUR-a, od čega je tijekom 2007. godine uloženo nešto više od 2 mld. EUR-a. Mađarska je zapala u velike gospodarske probleme. U 2006. godini bilježi jedan od najvećih proračunskih deficita u Europi: 10,3%. Vlada je donijela niz restriktivnih mjera, međutim cijeli se teret svaljuje na građane; povećanje poreza i ostalih davanja, participacija troškova u zdravstvu, ukidanje niza beneficija (studentima, umirovljenicima), ali i velikih poskupljenja energenata, a to onda znači i niza ostalih proizvoda. U 2007. godini proračunski deficit je smanjen na 6,2% GDP-a, ali vladine mjere su dovele do osjetno smanjene kupovne moći i pada potrošnje. Mjere nisu pogodile samo građane nego i mala i srednja poduzeća, koja su sa svojom proizvodnjom usmjerena na domaće tržište. U 2008. godini proračunski deficit smanjen je na 3,2% GDP-a, ali je zabilježen gospodarski pad od 3,3%. Gospodarske teškoće su se povećale i Mađarska je bila prisiljena povući oko 20 milijardi EUR-a od europskih i svjetskih novčarskih institucija.

BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine

GDP - indeks (%)

2006. 104,1

2007. 101,1

U 2008. nominalna vrijednost BPD-a iznosi 127 mld. EUR BDP po glavi stanovnika - 12.658 EUR

130

2008. 100,6

2009. (prognoza) 95,5


Postotak nezaposlenosti u 2008. godini - aktualno stanje u 2009. i procjena trenda Postotak nezaposlenosti u 2008. godini iznosi 7,9% (sa 17.000 više nezaposlenih, bilježi se porast od 5,5% broja nezaposlenih u odnosu na 2007. godinu). U 2008., broj nezaposlenih iznosio je 329.000 osoba. Broj zaposlenih je 3.849.000 građana, što je sa 48.000 osoba (ili 1,2%) manje nego u 2007. godini. U periodu između XII. 2008.- II. 2009. broj zaposlenih se smanjio na 378.000, što je 9,1% nezaposlenih.

Prosječna plaća – aktualni podaci (siječanj-veljača 2009.) Prosječna neto plaća u prva dva mjeseca 2009. godine iznosi 119.300 HUF (bilježi se porast od 2,89%). Prosječna bruto plaća u prva dva mjeseca 2009. godine iznosi 193.200 HUF. Index bruto plaće 2008./2007. iznosi 7,5%. Prosječna bruto plaća 2007. - 185.000.- HUF Prosječna bruto plaća 2008. - 210.700.- HUF

Stopa inflacije - aktualni podaci Srednjoročni cilj: 3,0% Aktualno: 2009. ožujak, KSH: 2,9%

Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend Vanjskotrgovinska bilanca (mld. eura)

2006. -2,4

2007. -0,1

2008. -0,2

siječanj, 2009. -0,2

2009. prognoza 2

Stanovništvo (po dobi, po spolu) 2008. godina: 10.045.000 stanovnika (4.769.00 muškaraca i 5.276.000 žena) živi u 4.238.000 stanova. U 2008. nastavio se negativni prirast stanovništva te je tako i u 2008. godini - oko 2% stanovnika manje u Mađarskoj u odnosu na 2007. Procjena za 2009: - 10.031.000 stanovnika (4.761.00 muškaraca i 5.270.000 žena) - Gustoća naseljenosti: 108,2 osoba na km² - 47,5% muškaraca i 52,5% žena ili na 1000 muškaraca 1107 žena Po dobi: 0-14 god. 15-64 god. iznad 65 god.

15,3 % 69,3 % 15,4 %

- 7,7% stanovnika živi u manjim mjestima – manje od 1.000 stanovnika - 33,6% živi u malim mjestima – između 1.000 – 9.999 stanovnika - 30,4% živi u naseljima srednje veličine – između 10.000 – 99.999 stanovnika - 28,3% živi u velikim naseljima – iznad 100.000 stanovnika

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) po segmentima TV: Javne televizije: «mtv» www.mtv.hu (prosječna gledanost: 14,4%) i «m2» www.mtv.hu (prosječna gledanost: 1,5%), javna televizija «Duna TV» www.dunatv.hu (prosječna gledanost: 1,3%),

131


Komercijalne televizije: «TV2» www.tv2.hu (prosječna gledanost: 28,1%) i «RTL klub» www.rtlklub.hu (prosječna gledanost: 29,5%) «Viasat 3» www.viasat3.hu (prosječna gledanost: 3,8 %) komercijalna televizija vijesti «HIR TV» www.hirtv.net (prosječna gledanost: 0,8 %) Kablovske televizije: «Filmmúzeum» www.filmmuzeum.hu (prosječna gledanost: 0,2%), «Hálózat» www.halozat.tv (prosječna gledanost: 1,1%), «Magyar ATV» www.atv.hu (prosječna gledanost: 0,3%), «Spektrum» www.spektrumtv.hu (prosječna gledanost: 0,8%), «Sport 1» www.sport1tv.hu (prosječna gledanost: 0,6 %) i «Sport 2» n.p.. **Echo Tv** www.echotv.hu (broj priključenih domaćinstava: 1,5 milijuna)

Radio: Javne radio postaje: «Kossuth» www.radio.hu (prosječna slušanost: 29%), «Petőfi» www.radio.hu (prosječna slušanost: 20%) i «Bartók» www.radio.hu (prosječna slušanost: 3%) Komercijalne: «Sláger rádio» www.slagerradio.hu (prosječna slušanost: 39%), «Juventus rádio» www.juventus.hu (prosječna slušanost: 15%), «Danubius radio» www.danubius.hu (prosječna slušanost: 36%), «Radio 1» www.radio1.hu n.p., «Sztár rádió» www.sztarfm.hu, «Roxy» www.roxy.hu, n.p. „Klubrádió“ www.klubradio.hu n.p., „Lánchíd Rádió“ www.lanchidradio.hu n.p., „Inforadio“ www.inforadio.hu (slušanost, budimpeštanska županija – oko 160.000), „Jazzy“ www.jazzy.hu n.p., „Gazdasági rádió” www.gazdasagiradio.hu n.p.

Dnevne novine: Političke: «Népszabadság» www.nepszabadsag.hu (prosječna čitanost: 650.000), «Magyar Nemzet» www.mn.hu (prosječna čitanost: 215.000), «Magyar Hirlap» www.magyarhirlap.hu (prosječna čitanost: 89.000), «Reggel» www.reggel.hu n.p., «Népszava» www.nepszava.hu (prosječna čitanost: 87.000), «Metropol» www.metropol.hu (prosječna čitanost: 800.000) Športske: «Nemzeti sport» www.nemzetisport.hu (prosječna čitanost: 200.000), Gospodarske: «Világgazdaság» www.vilaggazdasag.hu (prosječna čitanost: 420.000), «Napi gazdaság» www.napi.hu n.p. Tabloidi: «Blikk» www.blikk.hu, (prosječna čitanost: 800.000), “Bors” www.borsonline.hu (prosječna čitanost; n.p.)

Tjednici: Politički: «Heti Válasz» www.hetivalasz.hu (prosječna čitanost: 200.000), «Magyar Demokrata» www.demokrata.hu (prosječna čitanost: 170.000), «168 óra» www.168ora.hu (prosječna čitanost: 180.000)., Ženski: «Nők Lapja» www.noklapja.hu (prosječna čitanost: 1.000.000), «Hölgyvilág» www.holgyvilag.hu (prosječna čitanost: 200.000)., «Kiskegyed» www.kiskegyed.hu (prosječna čitanost: 700.000), «Tina» www.tina.hu (prosječna čitanost: 280.000), «Story» www.story.hu (prosječna čitanost: 1.500.000), «Best» www.best.hu (prosječna čitanost: 500.000), «Maxima» www.maxima.hu (prosječna čitanost 256.000), „Gyöngy” www.gyongy.hu (prosječna čitanost 250.000) Gospodarski: «HVG» www.hvg.hu (prosječna čitanost: 300.000), «Figyelő» www.fn.hu (prosječna čitanost: 66.000), **Hetek**, www.hetek.hu (prosječna čitanost: 160.000) Športski: “Képes Sport” www.kepessport.hu (prosječna čitanost; n.p.)

Magazini: Ženski: «Cosmopolitan» www.cosmopolitan.hu (prosječna čitanost: 150.000), «Elle» www.elle.hu (prosječna čitanost: 130.000), **JOY** www.joy.hu (prosječna čitanost: n.p.), **Glamour**, www.glamour.com, (prosječna čitanost: n.p.) **Marie Claire**, www.marieclaire.hu (prosječna čitanost: n.p.), “Éva Magazin” www.evamagazin.hu , “InStyle” www.instyle.hu

132


Muški: «Mister» www.mister.hu (prosječna čitanost: 50.000), «Men'shealth» (prosječna čitanost: 100.000) , «Playboy» www.playboy.hu (prosječna čitanost: 100.000), «FHM» www.fhm.hu (prosječna čitanost: 140.000), «Diplomatic Magazine» www.diplomatamagazin.hu ( prosječna čitanost 62.500 ) «Recept klub» (prosječna čitanost: 75.000), «Magyar konyha» Gastronomski: www.magyarkonyha.hu (prosječna čitanost: 75.000), «Gusto» www.gusto.hu (prosječna čitanost: 75.000), «Borbarát» www.borbarat.hu (prosječna čitanost: 10.000), «Decanter» www.decanter.hu n.p., «Konyhaművészet» www.konyhamuveszet.hu (prosječna čitanost 37.500 ), **Fakanál**, www.fakanal.hu (prosječna čitanost: 50.000)

Gospodarski: «Manager Magazin» www.managermagazin.hu (prosječna čitanost: 50.000)

Turistički – stručni magazini: «Turizmus Panoráma» www.turizmus.com (prosječna čitanost: 15.000), «Turizmus Trend» www.ttrend.hu (prosječna čitanost: 15.000), «Világjaró» www.vilagjaromagazin.hu (prosječna čitanost: 50.000) , «Az Utazó» www.azutazo.hu (prosječna čitanost: 50.000) «Aqua» www.aquamagazin.hu (prosječna čitanost: 70.000), «Yacht» www.yachtmagazin.hu (prosječna čitanost: 70.000), «Hajó» www.hajo.sailing.hu (prosječna čitanost: 30.000), «Magyar Turista» nema websitea, n.p., Sporthorgász www.sport-horgasz.hu (prosječna čitanost: 200.000), «Submarine» nema websitea (prosječna čitanost: 25.000) **Go Utazás**, www.goutazas.hu (prosječna čitanost: 50.000), **A Földgömb**, www.afoldgomb.hu (prosječna čitanost: 12.000) **Chili**, www.chilimagazin.hu NOVI MAGAZIN! ( prosječna čitanost: n.p.) **The Explorer**, www.theexplorer.hu ( prosječna čitanost: n.p.) Navedeni mediji su mediji dostupni u cijeloj državi, no tiskovine se uglavnom najviše prodaju u Budimpešti.

Najposjećeniji Internet portali (u 2008. godini): 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

www.google.hu, www.iwiw.hu, www.startlap.hu, www.freemail.hu www.youtube.com www.origo.hu, www.microsof.com www.myvip.com www.live.com www.extra.hu www.ultraweb.hu www.freeweb.hu www.index.hu

Najpoznatiji turistički Internet portali: 1. www.hurranyaralunk.hu (71%) 2. www.lastminute.hu (51%) 3. www.budavartours.hu (47%) 4. www.vendegvaro.hu (47%) 5. www.nagyutazas.hu (32%) 6. www.go.hu (29%) 7. www.travelport.hu (26%) 8. www.vilaglato.hu (18%) 9. www.nettravel.hu (13) i 10. www.nu.hu (8%) 11. www.globaltraveller.hu

133


Posebni (mađarski) Internet portali o Hrvatskoj U „mađarskom Internet prostoru“ – znači na adresi „www………..hu“ mogu se pronaći, posjetiti i koristiti brojni portali, uglavnom za bukiranje ali i sa obiljem korisnih informacija. Navodimo samo nekoliko zanimljivih i korisnih adresa: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

www.horvatorszaginfo.hu www.adriatica.hu www.kekadria.hu www.adrialin.hu www.horvatorszag.lap.hu (u okviru portala www.startlap.hu), www.horvatorszag-utazas.lap.hu www.horvathotel.lap.hu www.horvatkemping.lap.hu www.horvatapartman.lap.hu www.horvatszigetek.lap.hu www.horvatorszag-nemzetiparkok.lap.hu www.pliticeitavak.lap.hu www.kornati-szigetcsoport.lap.hu www.pag.lap.hu www.dugi-otok.lap.hu www.krk.lap.hu www.vir.lap.hu www.mljet.lap.hu www.porec.lap.hu www.vodice.lap.hu www.zadar.lap.hu www.sibenik.lap.hu www.split.lap.hu www.dubrovnik.lap.hu www.peljesac.lap.hu www.trogir.lap.hu www.kvarner.lap.hu www.crikvenica.lap.hu www.rab-sziget.lap.hu www.hvar.lap.hu

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor Mađarski državni statistički ured za 2008. godinu donosi slijedeće podatke (razlikuju se od podataka Mađarske turističke zajednice); U inozemstvo je putovalo 17.400.000 građana – porast od 1% 1 dan u inozemstvu boravilo je 11.006.000 građana – pad -2,8% Više dana u inozemstvu boravilo je 6.421.000 građana – porast od 7,9%

134


Putovanja mađarskih turista tijekom godine (u postotcima) 36,4

40 35 30

25,8

25

28,5

20

21,8

15 10 5

1,9 1,4 2,1

0

3,1 3,3

4

4,9 1,7 4,6 5,7

Putovanja

7,5

8

8,2

9,2

5

Glavna putovanja 2,6 2,8

3,8 4,6 3,3

Iz priloženoga se može zaključiti kako mađarski građani svoja putovanja u inozemstvo realiziraju uglavnom tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna – 67,7%, dok na glavna putovanja u inozemstvo otpada 77,7%.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Unazad nekoliko godina prosječno 62,5% građana odmor provodi u vlastitoj zemlji; 18,5% putuje u inozemstvo, dok 19% putuje i u inozemstvo i u vlastitoj zemlji.

Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2008. posjetili turisti iz Mađarske U posljednjih nekoliko godina mađarski državni zavod za statistiku ne prati organizirana putovanja mađarskih građana u inozemstvo, tako da nemamo točne podatke o putovanjima mađarskih građana u inozemstvo po destinacijama. U mađarskoj javnosti i u stručnim krugovima se govori o Hrvatskoj kao najtraženijoj inozemnoj destinaciji kada su u pitanju putovanja na godišnje odmore – u Mađarskoj je Hrvatska gotovo „sinonim za inozemstvo“.

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije Prema podacima i našeg i mađarskog statističkog ureda unazad nekoliko godina, može se ustvrditi kako mađarski turisti u Hrvatsku najviše dolaze individualno, između 75 i 80%, dok ih preko putničkih agencija dolazi tek 20 do 25%.

Koju vrstu transporta su u 2008. Mađari preferirali prilikom odlaska na godišnji odmor? Mađarski turisti, ukoliko se radi o obiteljima, u inozemstvo najradije putuju automobilom, no na udaljenije destinacije prinuđeni su koristiti zrakoplove. Budući se radi o tržištu gdje se u prošlosti manje koristio avio prijevoz, još uvijek je atraktivno putovati avionom. Također je važno naglasiti kako su izuzetno traženi i diskontni avio programi gdje se „opet otkriva Europa“.

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali turisti s mađarskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor? Organizaciju glavnih putovanja, svega 20%, mađarski građani u cijelosti prepuštaju putničkim agencijama. 53,2% samostalno organiziraju svoje putovanje, dok u 37,1% putovanja dijelom sudjeluje putnička agencija, a 9,7% su ostale institucije (škole, klubovi i sl.). Kada se govori o organiziranom prometu u 2008. godini, može se uočiti značajni porast bukinga preko Interneta. Također se može uočiti da mađarski građani i dalje gube povjerenje u domaće turoperatore i sve češće se odlučuju za poznate brandove kao što su Neckermann, Tui i OTP Travel.

135


Općenito, mađarski građani na glavno godišnje putovanje najviše putuju svojim osobnim autima 43,2%, zatim autobusima 21,5%, avionima 22,5%. Budući da iz Mađarske za Hrvatsku nema chartera, k nama avionom putuju izuzetno malo.

Preferencije mađarskih turista s obzirom na vrstu smještaja Posljednje istraživanje pokazuje kako je u inozemnim hotelima boravilo 29,5% mađarskih građana, u apartmanima 17,7%, kod rodbine i prijatelja 16,6%, pansionima 8,5%, u privatnom smještaju 7,8%, u youth i omladinskim hotelima 5,9%, u kampovima 2,8%. Međutim, slika je glede Hrvatske nešto drugačija; organizirano se najviše traži hotelski smještaj, zatim apartmani i privatni smještaj, dok individualni putnici preferiraju privatni smještaj.

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Istraživanja govore o slijedećim motivima: • • • •

Odmor na moru Posjet rodbini Posjet gradovima Odmor u planini

28,1% 15% 13,8% 11,4%

Ili drugi prikaz motivacije putovanja u inozemstvo: • • • •

Odmor Shopping Posjet rodbini i prijateljima Poslovna putovanja

44% 30% 16,1% 6,3%

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Neke karakteristike mađarskih turista koji dolaze u Hrvatsku (prema anketi TOMAS koju provodi naš Institut za turizam): • • • • • •

mađarsku turisti u Hrvatskoj u prosjeku troše 46,57 € dnevno dolaze pretežno individualni gosti i to vlastitim automobilom osnovni motiv dolaska je odmor i relaksacija rjeđe od prosječnog turiste idu u restoran, a češće od prosječnog pripremaju samostalno sve obroke veoma mali udio gostiju starijih od 50 godina dobro poznavanje hrvatskih prilika bilo je presudno da osobna sigurnost bude ocjenjena vrlo često visokim ocjenama

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Udruga mađarskih putničkih agencija – MUISZ (www.muisz.com) okuplja oko 250 putničkih agencija (od 1.150 koliko ih je u Mađarskoj registrirano). Predsjednik: Ms Gabriella Molnar (molnar@blaguss.hu) Turoperatori (specijalisti za Hrvatsku), turoperatori sa dominantnom hrvatskom ponudom i turoperatori sa značajnije zastupljenom hrvatskom ponudom: 5 Kontinens Utazási Iroda Adriatica Net Specijalist za Hrvatsku Andora Utazási Iroda Autóklubtravel

136

www.5kontinens.hu 5kontinens@5kontinens.hu www.adriatica.net info@adritica.net www.andoratura.hu andoratura@t-online.hu www.autoklub.hu nora.kalocsay@autoclubtravel.hu

Ms. Anikó Németh Gosp. Tihomir Brzica Gđa. Samija Zitouni Mr. Andras Szűcs Mr. Miklós Czeiszing Ms. Nóra Kalocsay


Baumann Reisen 2000 Utazási Kft. Blaguss Utazási Iroda Kft. Car Tour Dominiraju hrvatski programi Fehérvár Travel Guest Utazási Iroda GO4 Travel Ibusz Intersí Utazási Iroda Istria '94 Tours Adriatica Kft. Isztria Tours Specijalist za Hrvatsku Kisalföld Volántourist Kompas Dominiraju hrvatski programi La Grotta Dominiraju hrvatski programi Márton Utazási Iroda Neckermann OTP Travel Quaestor Travel Szervíz Iroda Tensí Holiday Magyar TUI Unitravel Utas Tours Specijalist za Hrvatsku Vista Travel Fenstherm Tours

www.baumann-reisen.hu baumann.reisen2@baumannreisen.t-online.hu www.blaguss.hu molnar@blaguss.hu www.car-tour.hu info@car-tour.hu seresgabor@cartour.hu www.fehervartravel.hu fehervartravel@hu.inter.net www.guest.hu guestzrt@guest.hu www.go4.hu zsolt.benson@go4.hu www.ibusz.hu outgoing@ibusz.hu www.intersi.hu katalin@intersi.hu www.istria.hu istria@istria.hu www.isztria-pecs.hu info@isztria-pecs.hu www.volantourist.hu kovese@kisalfoldvolan.hu

Mr. Laszlo Baumann Ms. Gabriella Molnár Mr. Gabor Bajnai Mr. Gabor Seres Mr. Péter Ribi Mr.György Badacsonyi Mr. Zsolt Benson Gđa. Dimitrula Ziszidisz Ms. Katalin Klein Gđa Aniko Straub Gda. Ana Katics Mr. Vilmos Horváth Ms. Éva Köves

www.kompas.hu zseljko.balazs@kompas.hu

Gosp. Zseljko Balazs

www.lagrotta.hu snjezi@lagrotta.hu

Gda.Snjezana Perusic

www.martontravel.hu marton@t-online.hu www.neckermann.hu veronika.bekefi@neckermann.hu www.otptravel.hu info@otptravel.hu www.quaestor.hu www.szervizoroda.hu i.bardos@szerviziroda.hu www.tensi.hu kjaki@tensi.hu www.tui.hu ester.rajkay@tui.hu www.unitravel.hu www.horvatutas.hu utastours@utastours.hu www.vista.hu info@vista.hu www.fensthermtours.hu

Ms. Mária Boóz Ms.Dr.Veronika Bekeffy Gđa Judit Molnar Gđa. Zinka Skenderović

Mr. István Bárdos Ms. Krisztina Jáki Mr. Csaba Csakany Ms. Rajkay Eszter Ms. Ágnes Ungor Mr. Gábor Urbantsok Gosp.Laszló Komaromi Mr. János Kurucz Mr. Gergely Vértes Gđa. Karolina Toal

Mađarski propisi obvezuju organizatore putovanja na polaganje kaucije, sukladno planiranom prometu u tekućoj godini i to u dvije kategorije: 12% za organizatore putovanja koji u ponudi nemaju chartere i 20% za one koji imaju. Podatak o položenoj kauciji govori o obujmu poslovanja pojedinog organizatora putovanja.

Popis mađarskih TO/TA prema aktualnom iznosu obvezatne kaucije za 2009. godinu: 1. kategorija – 20%; za one koji organiziraju chartere; • •

NECKERMANN IBUSZ

2.300.000.000,00 HUF 800.000.000,00 HUF

137


• • •

OTP TRAVEL MAGYAR TUI GO 4 TRAVEL

70.000.000,00 HUF 99.000.000,00 HUF 33.000.000,00 HUF

2. kategorija – 12%; za one koji ne organiziraju chartere; • • • • • • • • • • • • •

Quaestor Vista Car-Tour International Inersi Kisalföld Volantourist La Grotta Kompas Utas Tours Guest Fenstherm Tours Istria 94. Tours Isztria Tours Andora

390.000.000,00 HUF 264.485.000,00 HUF 228.000.000,00 HUF 107.421.000,00 HUF 92.818.181,00 HUF 72.000.000,00 HUF 40.830.000,00 HUF 33.451.000,00 HUF 19.800.000,00 HUF 10.000.000,00 HUF 9.600.000,00 HUF 6.100.000,00 HUF 5.000.000,00 HUF

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2008. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj

apsol. 1989. 117.369 1990. 72.807 1991. 6.971 1992. 43.160 1993. 90.730 1994. 128.817 1995. 34.080 1996. 85.000 1997. 126.688 1998. 137.670 1999. 141.413 2000. 238.774 2001. 279.825 2002. 318.015 2003. 356.139 2004. 403.443 2005. 453.395 2006. 402.782 2007. 381.202 2008. 370.392 IZVOR: DZS

138

Dolasci indeks 62 10 619 210 142 26 249 149 109 103 169 117 114 112 113 112 89 95 97

1989.=100 100 62 6 37 77 110 29 72 108 117 120 203 238 271 303 344 386 343 325 316

apsol. 749.647 516.900 63.670 286.290 625.145 900.243 217.421 523.000 759.289 805.238 813.403 1.403.295 1.553.600 1.732.576 1.905.285 2.092.449 2.405.145 2.196.365 1.984.644 1.933.978

Noćenja indeks 69 12 450 218 144 24 241 145 106 101 173 111 112 110 110 115 91 90 97

1989.=100 100 69 8 38 83 120 29 70 101 107 109 187 207 231 254 279 321 293 265 258


DOLASCI I NOĆENJA MAĐARSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2008. 3.000.000

Dolasci Noćenja

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

20 07 .

20 05 .

20 03 .

20 01 .

19 99 .

19 97 .

19 95 .

19 93 .

19 91 .

19 89 .

0

DOLASCI MAĐARSKIH TURISTA PO MJESECIMA 180000 160000 140000 2004.

120000

2005.

100000

2006. 80000

2007.

60000

2008.

40000 20000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

Ru j

Sr pa nj Ko lo vo z

Sv ib an j Li pa nj

S

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an

j

an

č ije

j

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Prema podacima unazad nekoliko godina, može se ustvrditi kako mađarski turisti u Hrvatsku najviše dolaze individualno, između 75 i 80%, dok ih preko putničkih agencija dolazi između 20 i 25%.

139


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u odnosu na prethodnu godinu u programima mađarskih turoperatora bila snažnije zastupljena.

Obujam organiziranog prometa u 2008. po svakom praćenom organizatoru putovanja Magyar TUI Adriatica.net La Grotta Neckermann Utas Tours Car Tour Fensthermtours Istria 94 Guest Vista OTP Travel

18.567 pax +11,1% 14.258 pax -5% 10.400 pax +10% 6.800 pax +20% 5.974 pax -8% 2.673 pax -17% 2.500 pax +78% (počeli sa prodajom i drugih partnera) 2.351 pax +247% (ujedinili se sa Adriatica Kft) 1.180 pax +10% 1.015 pax pad? 663 pax +16%

Ostali ne dostavljaju svoje podatke.

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na mađarskom tržištu? Organizatori putovanja kao prednosti Hrvatske navode uglavnom blizinu, dok najčešće i gotovo redovito govore o visokim cijenama hrvatskih hotela kao glavnom nedostatku Hrvatske kao turističke destinacije.

Razrada dolazaka po hrvatskim regijama

Dolasci po clusterima I-XII 2005/2006/2007/2008.

2005. 2006. 2007. 2008.

140

120

100

110 99

Tisuća

92 - 10%

80

I-XII. I-XII. I-XII. I-XII.

84

-6% 76 71 - 11% -6%

60

74

-

68

65

- 10% -4%

65 63 58 57 - 8%-3% 48 - 26%45 -6%

40

23 23 21 0%-7%

20

13 13 12 0%-7%

9,7

8,9 8,8 +0,3% - 9%

0 Primorsko-

Splitsko-

goranska

dalmatinska

2006. - Dalmacija 206.392 (52,4%) dolazaka

140

Istarska

Zadarska

Šibensko-kninska

Dubrovačkaneretvanska

/

2007. – Dalmacija 192.712 (52,6%) dolazaka

Ličko-senjska

Grad Zagreb


Noćenja po clusterima I-XII 2005/2006/2007/2008. 700

600

605 542 - 12%

Tisuća

500

2005. 2006. 2007. 2008.

478 -12%

500 446 404 - 11% -9%

400

300

434 394 373 - 12% -5%

I-XII. I-XII. I-XII. I-XII.

378 342 326 - 9% -5%

200

266268 +0,6% 219 -8% 119120108 + 1%

100

-10% 0 Primorsko-

Splitsko-

goranska

dalmatinska

2006. Dalmacija 1.162.008 (53%) noćenja

Istarska

/

Zadarska

Šibensko-kninska

Dubrovačka-

49 51 45 14,914,9 + 3% -10% 15,9 - 6%0% Ličko-senjska

Grad Zagreb

neretvanska

2007. Dalmacija 1.091.039 (54,4%) noćenja

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Kao i svih proteklih godina i tijekom 2008. godine mađarski turisti u Hrvatsku su uglavnom putovali osobnim automobilima i autobusima, rjeđe vlakom, a najmanje zrakoplovima, budući da nikad do sada nije bilo chartera.

Zrakoplovni charteri u 2008. Niti protekle godine nije bilo zrakoplovnih chartera

Autobuseri u 2008. Klasičnih autobusera za Hrvatsku, koji bi i sami organizirali putovanja, u Mađarskoj nema. Uglavnom turoperatori angažiraju autobusere prema svojim planovima i potrebama.

Individualci u 2008. Individualci uglavnom za naše prednosti naglašavaju prirodne ljepote, vrijedne kulturne i povijesne spomenike, atraktivne programe na destinacijama, a osobito naglašavaju naše kvalitetne autoceste i laganu dostupnost hrvatske obale za mađarske turiste. Glavni nedostaci su porast cijena, napose omjera „nekvalitetna usluga/njezina cijena“.

141


Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj MAĐARSKI TURISTI U OBJEKTIMA ZA SMJEŠTAJ 2008. MAĐARSKA

OBJEKTI

INDEKS 2008./2007.

UDJEL MAĐARSKE U UKUPNO STRANIM U % NOĆENJA TURISTI NOĆENJA

UKUPNO STRANI

TURISTI NOĆENJA TURISTI NOĆENJA TURISTI HOTELI

75 648

324 793

104,79

542

2 645

83,13

86,55

TURISTIČKA NASELJA

21 244

131 156

83,90

APARTMANI

11 134

71 896

105,20

KAMPOVI I KAMPIRALIŠTA

47 854

259 601

94,10

1 100

2 625

69,53

32 385

62 369

94,03

108,11

PRIVATNE SOBE

159 144

968 165

96,45

OSTALI OBJEKTI

21 341

110 728

103,67

370 392 1 933 978

97,16

APARTHOTELI

HOSTELI LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

UKUPNO

104,27 4 141 104 15 144 137

1,83

2,14

76 365

3,48

3,46

83,24

559 561 3 688 216

3,80

3,56

102,12

166 616 1 161 139

6,68

6,19

93,63 1 941 679 13 349 431

2,46

1,94

64,80

367 266

0,93

0,71

807 206 1 434 601

4,01

4,35

97,54 2 583 115 18 557 154

6,16

5,22

927 437 3 325 185

2,30

3,33

97,45 11 260 807 57 103 494

3,29

3,39

15 569

118 520

100,16

IZVOR: Državni zavod za statistiku

Mađarski turisti u Hrvatskoj u prosjeku borave 5,2 dana. U prvih devet mjeseci 2008. godine Hrvatsku je, posredstvom putničkih agencija, posjetilo 89 tisuća turista (rast od 5%), koji su ostvarili 547 tisuće noćenja (rast od 11% u odnosu na isto razdoblje 2007. godine). Tijekom 2008. godine plovilima pod mađarskom zastavom izdano je i produženo ukupno 930 (rast od 5%) odobrenja za plovidbu u obalnom moru RH, a broj osoba, prema državljanstvu, na plovilima iznosio je 7 tisuća (na razini 2007. godine).

NOĆENJA MAĐARSKIH TURISTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000

KE

U NA

ST EL I O H

TH AR

T

I UR

AP

KO

Č

TI

T

O TE LI

I TM AN AR

G

AP

ST AL IO

N

A

ZM

O

A AM PI R K

KA

M PO

VI I

PR

A ČK

I

ST

I UR

A

LJ

E AS

BJ EK TI

LI ŠT A

LI TE O H

IV

AT N

E

SO

BE

0

LU

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj mađarski gosti najčešće konzumiraju Mađarski turisti najviše konzumiraju izlete brodom, obilaske nacionalnih parkova, kulturnih znamenitosti, rado se pojavljuju na atrakcijama koje se organiziraju u destinacijama. Svakako barem jednom tijekom sedam dana s obitelji objeduju u restoranima, gdje imaju najviše primjedaba na odnos cijene/kvalitete.

142


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini Obzirom na gospodarsku situaciju, restrikcije, neizvjesnost poslovanja te porast troškova života, gotovo sigurno neće doći do porasta broja putovanja na godišnje odmore – prema provedenim anketama većina građana još uvijek ne planira dulja putovanja u inozemstvo. Odluke će se donositi u posljednji trenutak, čemu doprinose i „last minute ponude“ organizatora putovanja.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. Sva istraživanja (uglavnom ankete) pokazuju kako će Hrvatska za mađarske građane i ove godine biti najtraženija inozemna destinacija kada su u pitanju putovanja na godišnji odmor u inozemstvo.

Promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Ne očekuju se promjene.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2009. (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) - promjene u odnosu na 2008. U 2009. godini, zbog opće krize u gospodarstvu i nastavku negativnih trendova, očekuje se zatvaranje oko 10% mađarskih agencija i turoperatora – to je procjena mađarske stručne javnosti (objavljeno u nekoliko stručnih medija).

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske na tržištu Već nekoliko godina (od 2000.) Hrvatska je za mađarske građane najvažnija inozemna destinacija, a rezultati svih dosadašnjih istraživanja o glavnim putovanjima u godini pokazuju kako će Hrvatska biti i dalje najtraženija destinacija, što je potvrđeno i na nedavno održanom sajmu turizma u Budimpešti „UTAZAS 2008“. Imidž Hrvatske u Mađarskoj se nije značajnije promijenio u odnosu na 2008. godinu: prelijepa, atraktivna, zanimljiva, poznata, susjedna, lako dostupna, prijateljska, gostoljubiva, ali i sve skuplja destinacija. Ova percepcija ne mora značiti kako se radi o osjetnom porastu cijena kod nas (cijene jesu nešto više), nego je posljedica i stanja u mađarskom gospodarstvu gdje građanima ostaje manje novaca na putovanja u inozemstvo.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2010. godini U 2010. godini bi se mogao „dogoditi“ porast broja dolazaka i noćenja, naime, radi se o izbornoj godini kada se poduzimaju različite (i gospodarske) mjere kako bi se privukli birači!

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini Za očekivati je kako će se omjer individualnih i organiziranih putovanja neznatno promijeniti u korist individualnih putovanja. Glavni razlog su veći troškovi života i dalji porast korištenja Interneta.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2009. Veći organizatori putovanja su u svojim katalozima proširili ponudu za Hrvatsku – očekuje se repozicioniranje na tržištu i porast trenda putovanja na bliže destinacije.

143


Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Organizatori putovanja očekuju dalji ukupni pad broja putovanja, unatoč proširenju ponude za Hrvatsku.

Zrakoplovni charteri u 2009. Niti ove godine se ne očekuje pokretanje chartera.

Autobuseri u 2009. godini Najavljuje se pokretanje novih linija na relaciji Mađarska – hrvatska obala.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2010. godini Nažalost, kako je velika neizvjesnost u svezi kretanja u 2009. godini, o 2010. godini nitko niti ne razmišlja.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2010. Realno je za očekivati kako će i u 2010. godini najtraženija inozemna destinacija za mađarske građane ostati Hrvatska (dobro poznati i lako dostupni susjedi, gdje se nalaze i najbliže morske destinacije).

Prognoze organizatora putovanja za 2010. Prognoze nema jer turoperatori ne žele niti mogu razgovarati dok se gospodarska situacija u Mađarskoj ne stabilizira.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2010. godini Teško je bilo što ustvrditi, budući da sve ovisi o gospodarskoj situaciji i mjerama vlade u svezi oporavka mađarskog gospodarstva.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Za sada nema nikakvih najava, ali ponajviše se čeka što će se dogoditi na političkoj sceni (iduće godine u svibnju su i parlamentarni izbori), kakve gospodarske mjere će se donijeti i što će biti sa nacionalnom valutom.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Utjecati na hotelijere da ne podižu cijene bez opravdanih razloga i motiva - najčešći je savjet mađarskih turoperatora.

144


NIZOZEMSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: konstitutivna monarhija Ukupna površina: Kopna: Mora i voda:

41.526 km² 33.883 km² 7.643 km²

Provincije: Drenthe, Flevoland, Friesland, Gelderland, Groningen, Limburg, Noord-Brabant, NoordHolland, Overijssel, Utrecht, Zeeland i Zuid-Holland.

Najveći gradovi: Amsterdam: Rotterdam: Den Haag: Utrecht: Eindhoven: Tilburg: Almere:

755.269 584.107 478.948 294.742 212.324 202.090 185.937

Glavni grad Kraljevine Nizozemske je Amsterdam, dok se sjedište Vlade nalazi u Hagu.

145


Opće karakteristike gospodarstva Nizozemsku odlikuje prosperitetna i otvorena ekonomija, u velikoj mjeri ovisna o vanjskoj trgovini. Obilježja nizozemske ekonomije su stabilni industrijski odnosi, umjerena nezaposlenost i niska inflacija (prosječna inflacija u 2008. iznosila je 2,5%) te važna uloga Nizozemske kao transportne države, morem, zrakom i kopnom. I dalje je među vodećim europskim zemljama u privlačenju izravnih stranih ulaganja, osobito iz Belgije, Njemačke, Francuske, Engleske i SAD-a. Najznačajnije industrijske grane su prerada prehrambenih proizvoda, kemijska industrija, prerada naftnih derivata i proizvodnja elektronike. Kao i većina zapadnoeuropskih zemalja i Nizozemska u posljednjih nekoliko godina bilježi usporavanje gospodarskog rasta.

BDP – aktualno stanje Prema podacima Nizozemskog statističkog zavoda BDP je u 2008. iznosio € 594,6 milijardi ili € 36.061 po glavi stanovnika. Stopa BDP-a je u 2007. bila 3%. Taj trend rasta zaustavio se prošle godine, pogotovo u drugom dijelu godine, te je tako stopa BDP-a u 2008. godini iznosila 2%. Pad stope BDP-a u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine, uzrokovan prvenstveno smanjenjem izvoza, označio je službeni početak recesije u Nizozemskoj.

Postotak nezaposlenosti U 2008. godini nezaposleno je bilo 304.000 ljudi (3,9%). Početkom 2009. taj je broj narastao na 314.000, što je 4,1% radnog stanovništva. S obzirom na ustrajan pad stope nezaposlenosti prošlih godina, same cifre nisu zabrinjavajuće no procjene s obzirom na pad izvoza i proizvodnje jesu.

Prosječne plaće Prosječni osobni dohoci zaposlenika porasli su u 2008. godini 2,1% i time nastavili stopu rasta u odnosu na prethodne godine (dok je prosječna plaća u javnom sektoru u prvom kvartalu 2007. bila 2.308 eura, u istom periodu 2008. ona je iznosila 2.328 eura). S obzirom na velike razlike u visini plaća te brojne Nizozemce koji primaju penziju i razne oblike socijalnih pomoći te one koji nemaju nikakav prihod, prosječan bruto godišnji prihod po radno sposobnom stanovniku Nizozemske iznosi 23.021 eura.

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2008. godini iznosila je 2,5%. U siječnju 2009. bila je 2%, što je 0,1% više nego u prosincu 2008.

Inflacija u 2008.

Izvor: Nizozemski statistički zavod

146


Vanjskotrgovinska bilanca Ukupna vanjskotrgovinska bilanca bila je prošle godine pozitivna – razlika između uvoza i izvoza iznosila je ukupno +35,7 milijardi eura. Kada je u pitanju Europska unija, pozitivni saldo vanjskotrgovinske bilance iznosio je 93,4 milijarde eura. Zabrinjavajući pad izvoza pokazao se u studenom prošle godine, stoga je vanjskotrgovinska bilanca bila 11,3% lošija nego u studenom 2007. godine. U siječnju 2009. stopa izvoza je pala za čak -21,3%. S obzirom na taj ustrajan pad te na pad stope ekonomskog rasta od -0,6% u zadnjem kvartalu prošle godine, prognoze ekonomskih stručnjaka nisu pozitivne.

Vanjskotrgovinska bilanca u 2008. (uvoz, izvoz, balans - ukupno i prema EU)

Izvor: Nizozemski statistički zavod

Stanovništvo Prema procjenama Nizozemskog statističkog zavoda s početka 2009. godine stanovništvo broji 16.489.032 osoba (8.329.513 žena i 8.157.074 muškaraca), i to: • • • • •

0-20 godina: 20-40 godina: 40-65 godina: 65-80 godina: 80+ godina:

23,9 % 25,7 % 35,5 % 11,2 % 3,8 %

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno stanovništvo Kao i sve druge zemlje i Nizozemsku je zahvatila gospodarska kriza. Očekuje se budžetski deficit od -5,5% dok nezaposlenost raste. Osjetan je pad kupovne moći stanovništva i dolazi do masovnih otpuštanja radnika. Osjećajući krizu turoperatori su zakupljivali manje avionskih sjedala i hotelskih kreveta. Buking nikada nije bio sporiji i nikada nije bilo više specijalnih ponuda. Mnogi očekuju last minute ponude.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Državna televizija: * Nederland 1 * Nederland 2 * Nederland 3

147


Komercijalni TV programi: * RTL 4 * RTL 5 * RTL 7 * RTL 8 * Veronica * Nickelodeon * SBS 6 * Net 5 Dnevni tisak – nacionalna izdanja: * De Telegraaf * Volkskrant * Algemeen Dagblad * NCR Handelsblad * Trouw * NRC.Next

naklada: 775.000 naklada: 320.000 naklada: 300.000 naklada: 260.000 naklada: 115.000 naklada: 85.000

Besplatne dnevne novine – distribuiraju se u sredstvima javnog prijevoza: * Spits naklada: 350.000 * Metro naklada: 775.000 * De Pers naklada: 500.000 Najvažniji izdavači regionalnih dnevnih novina: * GPD naklada svih izdanja: 2.000.000 * Wegener naklada svih izdanja: 1.200.000 * Boom Uitgevers naklada svih izdanja: 400.000 Najznačajniji izdavač tjednog tiska: * Wegener

naklada svih izdanja: 7.200.000

Najznačajniji magazini s turističkom tematikom: * Trips & Travels 135.000 * Samen op Vakantie 99.000 * National Geographic Traveler 60.000 * Meridian 18.000 * Over de Wereld 10.000

izlazi 2 puta godišnje izlazi 2 puta godišnje izlazi dvomjesečno izlazi dvomjesečno mjesečnik

Najznačajniji izdavač tiska s turističkom tematikom je ANWB media, s izdanjima: * Kampioen 3.800.000 mjesečnik * Op Pad 64.000 izlazi 9 puta godišnje * Reizen 60.000 mjesečnik * ANWB Familia 60.000 izlazi 8 puta godišnje * Waterkampioen 60.000 izlazi 2 puta godišnje * Kampeer & Caravan Kampioen 137.000 mjesečnik

Najznačajnije internet stranice s turističkom tematikom: * * * * * * * * * *

148

www.reisradar.nl www.opreisgids.nl www.anwb.nl www.oppad.nl www.reizen.nl www.columbusmagazine.nl www.volkskrant.nl / www.volkskrantreizen.nl www.topvakanties.nl www.inpakkenenwegwezen.nl www.vakantie.nl


* * *

www.elsevier.nl www.ad.nl/reizen www.telegraaf.nl/reiskrant/

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor U 2008. godini barem jednom je na godišnji odmor otputovalo 82% sveukupnog stanovništva.

Broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali u inozemstvo/odmor proveli u zemlji: Ukupan broj realiziranih putovanja iznosio je 35,9 milijuna, od toga 18,5 milijuna u inozemstvo (51,5%). Čak 9,6 milijuna Nizozemaca (62%) prošle je godine barem jednom putovalo u inozemstvo, a prosječno su ostvarili 1,9 inozemnih putovanja radi odmora. Najznačajnije dobne skupine su djeca (88%) i mladi od 13-17 godina (85%), uz jednak postotak dobnih skupina od 25-54 godine (84%). Najniži udio u putovanjima već godinama ima dobna skupina 65+.

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2008. godini: Mediteran (osim Francuske): Ostatak Europe: Ostale zemlje:

29% 63% 8%

Odredište 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Njemačka Francuska Belgija Španjolska Austrija Italija Turska Grčka Velika Britanija/Irska Češka Ostale zemlje

Broj dolazaka

% 2008.

% 2007.

2.996.000 2.904.000 1.970.000 1.847.000 1.098.000 1.015.000 780.000 731.000 698.000 421.000 4.040.000

16 16 11 10 6 5 4 4 4 2 22

17 15 12 9 7 5 4 4 4 2 21

Sve najomiljenije destinacije u 2008. godini su manje ili više zadržale pozicije koje su imale u 2007. godini. I dalje su najpopularniji odmori na plaži. City breaks su i dalje na drugom mjestu, iako je njihov broj u 2008. godini pao s 2,4 na 2,3 milijuna dolazaka.

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije 70% putovanja je organizirano, a od toga je u 36% slučajeva organizirano cjelokupno putovanje, u 23% putovanja organiziran je samo smještaj te u 11% samo prijevoz. U 30% individualnog prometa 17% gostiju unaprijed rezervira smještaj, a njih 11% planira smještaj naći na licu mjesta.

149


Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Komparativne prednosti najomiljenijih destinacija su bogatstvo i raznolikost ponude koju pružaju svojim gostima, uz odličnu prometnu povezanost svim vrstama prijevoznih sredstava. Sve zemlje u gore prikazanoj tablici imaju stabilne i uhodane kanale prodaje putem mreže nizozemskih turoperatora. Niti jedna od gore navedenih zemalja nije zabilježila značajnije ekonomske ili političke potrese, koji bi kod Nizozemaca stvorili dodatan osjećaj nesigurnosti i neprivlačnosti destinacije. Nedostatak Turske ili Grčke je to što su obje izrazito avio destinacije, no uvođenjem mnogobrojnih charter linija, otvaranjem neba za low cost kompanije, povoljnim cijenama paketa koji u sebi sadrže i avio let te snažnom promidžbom, navedeni je problem sveden na minimum.

Koju vrstu transporta su u 2008. preferirali Nizozemci prilikom odlaska na godišnji odmor? Za sva putovanja u inozemstvo automobil i dalje ostaje najomiljenije prijevozno sredstvo (53%) iako se bilježi lagani pad u odnosu na 2007. godinu. I za putovanja u Hrvatsku osobni automobil ostaje bez konkurencije. Zrakoplovni i autobusni aranžmani su također pokazali porast u odnosu na 2007. godinu iako su zbog recesije i utjecaja gospodarske krize posljednja 4 mjeseca 2008. godine počeli opadati.

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali Nizozemci prilikom odlaska na godišnji odmor ? U posljednjih nekoliko godina buking putem interneta je u velikom porastu. 60% Nizozemaca bukira svoj odmor putem interneta, 16% telefonski, 21% odlazeći u turističke agencije i 3% ostalo. Bukiranje preko interneta svake godine bilježi povećanje, a bukiranje u agencijama je stabilno. Agencije su još uvijek važne zbog davanja specifičnih informacija o destinaciji; pripadnici starijih dobnih grupa (55+) i dalje manje koriste Internet u odnosu na mlađe dobne skupine.

Preferencije turista s nizozemskog tržišta obzirom na vrstu smještaja Nizozemci su se odlučivali za sljedeće smještajne kapacitete: * Hotel/motel 39% * Kamp 17% * Bungalov, privatna kuća 14% * Apartman 11% * Smještaj kod rodbine/prijatelja 9% * Privatni smještaj 5% * Bed & Breakfast pansioni 3% * Ostalo (brod i sl.) 2% Postotak smještaja u hotelima je ovako visok zbog Turske, Grčke i drugih dalekih destinacija gdje se avio prijevoz uglavnom kombinira s boravkom u hotelima. Ovako visok interes za hotele ne utječe na odluke Nizozemaca za ljetovanje u našoj zemlji i na smjer promocije Hrvatske jer Nizozemci u Hrvatsku idu prvenstveno zbog smještaja u kampovima, mobilnim kućicama i apartmanima, a tek onda zbog hotela. 65% svih Nizozemaca koji posjete Hrvatsku odsjeda u kampovima.

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Prema podacima Instituta za turizam motivi dolaska su sljedeći: Pasivni odmor, opuštanje Zabava Nova iskustva i doživljaji Uživanje u gastronomiji Upoznavanje prirodnih ljepota

150

63.4% 40.3 % 35.9 % 34.1 % 15.2 %


Povoljne cijene Ronjenje Sport i rekreacija Kulturne znamenitosti i događanja Zdravstveni razlozi Kupovina Vjerski razlozi

9.0 % 8.2 % 5.8 % 5.1 % 4,4 % 4,0 % 1,0 %

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Dok je potrošnja za odmor u Nizozemskoj ostala na razini prošlih godina, budžet za putovanja u inozemstvu porastao je u 2008. godini s 633 eura na 680 eura.

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Najznačajniji turoperator na tržištu je TUI s brandovima Holland International i Arke, s financijskim potencijalom od 1.300.000.000 EUR. Slijedi OAD Reizen s financijskim potencijalom od 900.000 000 EUR. Na trećem je mjestu Thomas Cook s brandovima Neckermann i Vrij Uit s financijskim potencijalom od 700.000.000 EUR. Kras BV je jedan od najznačajnijih ponuđača turističkih aranžmana u kanalima direktne prodaje poput posebnih ponuda u tisku te preko Interneta, a ponudu plasira kroz brandove Kras Stervakanties, Sterproducties i 55+ reizen.

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2008. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj s nizozemskog tržišta Dolasci i noćenja nizozemskih turista u Hrvatskoj u neprekidnom su uzlaznom trendu od 1996. godine (s izuzetkom 1999. – Kosovska kriza). Brojka 100.000 nizozemskih posjetitelja po prvi puta premašena je 2000. godine, a u narednim sezonama stopa rasta prometa s ovog tržišta u pravilu je dvoznamenkasta. Sezona 2008. je po broju dolazaka bila 12% bolja nego godina 2007. Po broju ostvarenih noćenja bila je 15% bolja nego 2007. godina.

151


Promet nizozemskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2008. Dolasci 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

apsol. 299.343 19.786 11.917 16.965 29.809 25.341 42.000 64.964 88.286 72.551 103.595 125.087 148.140 179.483 212.090 243.651 241.856 264.664 297.318

index

Noćenja 1990.=100 100 7 4 6 10 8 14 22 29 24 35 42 49 60 71 81 81 88 99

7 60 142 176 85 166 155 136 82 143 121 118 121 118 115 99 109 112

apsol. 2.465.385 143.505 105.158 158.681 284.178 234.153 377.000 610.936 696.097 592.192 900.542 1.058.838 1.204.240 1.496.973 1.690.241 1.910.080 1.938.295 2.030.442 2.334.993

index 6 73 151 179 82 161 162 114 85 152 118 114 124 113 113 101 105 115

1990.=100 100 6 4 6 12 9 15 25 28 24 37 43 49 61 69 77 79 82 95

DOLASCI I NOĆENJA NIZOZEMSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 3.000.000

2.500.000

2.000.000

Dolasci

1.500.000

Noćenja

1.000.000

500.000

152

20 08 .

20 06 .

20 04 .

20 02 .

20 00 .

19 98 .

19 96 .

19 94 .

19 92 .

19 90 .

0


DOLASCI NIZOZEMSKIH TURISTA PO MJESECIMA 160000 140000 120000

2004.

100000

2005.

80000

2006.

60000

2007. 2008.

40000 20000 0

S

ča

lja Ve

O žu ja k Tr av an Sv j ib an j Li pa nj Sr pa n Ko j lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

j

an

č ije

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s nizozemskog tržišta Za Hrvatsku ne postoje točni podaci o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka iako je za pretpostaviti, na temelju razgovora s turoperatorima, da se taj omjer kreće u odnosu 65% : 35% u korist individualnih putovanja.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Nakon što je duže vremena I.D. Riva Tours bila jedini turoperator sa zasebnom brošurom za Hrvatsku, OAD Reizen je učinio isto u 2003. godini ponudivši automobilske, autobusne i zrakoplovne aranžmane. Njihov primjer u 2004. slijede De Jong Intra, Vrij Uit i Holland International. Također, većina ostalih turoperatora proširuje svoje ponude za Hrvatsku u okviru skupih kataloga. I.D. Riva Tours svake godine izdaje najveći i najbogatiji katalog posvećen samo Hrvatskoj. Isto čini i OAD Reizen, tiskajući odličan katalog, samo na dvostruko manje stranica nego što je to slučaj s I.D. Riva Tours-om. De Jong Intra Vakanties, Vrij Uit i Holland International imaju kataloge u kojima su zastupljene Hrvatska i Slovenija zajedno, dok razni drugi poput Cycletours, Happy Home, Kras, Sunair, Kristal Reizen, Internatuur, Tent Travel/Euronature, Pharos Reizen, nude hrvatsku ponudu u okviru drugih europskih zemalja ali zastupljenost Hrvatske je na samo par stranica. Internetska prodaja aranžmana je jako zastupljena u Nizozemskoj i svi turoperatori i putničke agencije daju mogućnost direktnog bukinga preko interneta.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine u usporedbi s prethodnom godinom U 2008. godini svi turoperatori koji su već imali uvrštenu Hrvatsku u svojoj ponudi povećali su broj stranica u odnosu na 2007. godinu. Ponuda se iz Istre (gdje se nalazi većina zakupljenih kapaciteta) proširila prema Kvarneru i Dalmaciji. Znatno se povećao broj autobusnih tura, a počela se nuditi ponuda Gorskog Kotara i istarskih ruralnih vila.

153


Obujam organiziranog prometa u 2008. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Rezultati pojedinih turoperatora u prodaji Hrvatske tijekom 2008. godine bili su slijedeći: • • • • • • • • • • •

I.D. Riva Tours OAD Reizen Vrij Uit Vital 2000 De Jong Intra Vakantie VacanceSelect TUI KRAS Vacancesoleil Pharos Reizen Sunweb Vakanties B.V.

+2% +6% +5% +10% -8% +20% +1% + 20% +1% +5% +2%

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na nizozemskom tržištu S gledišta organizatora putovanja i gostiju s nizozemskog tržišta komparativne prednosti hrvatskog tržišta su: • • • • • • • •

Autentičnost doživljaja Prirodne ljepote i zaštićeni okoliš Kulturna baština Veliki broj kampova Jak nautički potencijal Bogata i raznovrsna gastro ponuda Osjećaj sigurnosti Prijateljska atmosfera

Nedostaci koji se spominju su: • • • • • •

Pomanjkanje obnovljenih smještajnih kapaciteta Relativno niski standard sadržaja u kampovima Neujednačena kvaliteta infrastrukture i usluge Udaljenost od Nizozemske Previsoke cijene hotelskog smještaja Nedovoljno zabave i sadržaja za obitelji s djecom

Razrada dolazaka i noćenja s nizozemskog tržišta po županijama: Županija Istarska Primorsko-goranska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Dubrovačko -neretvanska Ličko-senjska Izvor: HTZ

Dolasci 2008. 145.855 41.102 25.620 12.222 21.057 12.409 9.281

2007. indeks 128.070 114 38.623 106 22.666 113 14.481 105 19.294 109 10.745 115 7.863 118

Sve županije bilježe povećan broj dolazaka i noćenja.

154

Noćenja 2008. 1.585.626 242.718 208.929 75.005 105.068 48.184 39.704

2007. indeks 1.362.706 116 228.135 106 183.378 116 67.749 111 91.533 115 41.278 117 29.975 132


Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Prodaja zrakoplovnih aranžmana bila je u laganom padu u odnosu na 2007. godinu. Što se tiče prodaje autobusnih aranžmana prodaja je znatno porasla. Prodaja aranžmana koji su se realizirali osobnim automobilima također je porasla što se posebno osjetilo u kampovima. Hrvatska - vrste prijevoza tijekom ljetne sezone 2008 - u postotcima Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Zrakoplov -1,4 +0,9 -2,3 -2.8 Autobusni aranžmani +27,6 +26,4 +24,2 +24,4 Automobil +16,4 +14,4 +13,4 +13,7

Istovremeno, rezultati konkurenata bili su slijedeći:

Zrakoplov Autobusni aranžmani Automobil

Italija -6,0 +15,4 +16,4

Francuska +6,0 -17,1 +2,3

Španjolska -0.8 +4,5 +4,2

Turska -6,7 x x

Grčka -2,9 X X

Zrakoplovni charteri u 2008. Grupacija Sundio koja okuplja nekoliko nizozemskih turoperatora kao što su Go Go tours, Sunweb u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom Transavia u srpnju i kolovozu su letjeli za Zadar i Pulu. To su u 2008. godini bile sve charter linije koje su povezivale Nizozemsku i Hrvatsku.

Autobuseri u 2008. Najznačajniji autobuseri u 2008. godini su bili: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras i TUI. Prevladavaju klasični autobusni programi koji u većini slučajeva uključuju Istru i Kvarner.

Individualci u 2008. Prednosti: • Odlična klima • Bogatstvo sadržaja koji se nude • Odlične ceste i prometna povezanost • Ljubaznost i stručnost „bijelog osoblja“ Nedostaci: • Kvaliteta smještaja • Visoke cijene; cijenama su naročito iznenađeni gosti koji su u Hrvatskoj boravili prije petnaestak godina. • Loša prometna povezanost između otoka • Nedostatak zabavnog života za mlade

Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Smještaj u hrvatskim kampovima prednjači po popularnosti smještaja među nizozemskim turistima. U kampovima je ostvareno preko 1.500.000 noćenja.

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Nizozemski gosti za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj najčešće koriste slijedeće sadržaje/aktivnosti: • •

Plivanje i kupanje Odlazak u restorane 155


• • • • • • • • • • • • • • • •

Odlazak u shopping Odlazak u slastičarnice, kafiće i slično Razgledavanje znamenitosti Šetnje u prirodi Samostalni izleti Ništa ne rade, uživaju u pasivnom odmoru Odlazak na ples ili u disco klub Izlet u nacionalne parkove Posjet lokalnim zabavama Vožnja čamcem Vožnja biciklom Posjet muzejima i izložbama Posjet koncertima Organizirani izleti Tenis Ronjenje

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini Recentne GFk statistike, koje prate ukupnu prodaju turoperatora kao i prodaju prema pojedinim destinacijama govore da do početka travnja buking avio aranžmana bilježi pad od 40%. Autobusni aranžmani se prodaju 20% slabije, dok dolasci osobnim automobilima bilježe porast od preko 10%, što je za nas izuzetno važno, budući da preko 80% Nizozemaca u Hrvatsku dolazi osobnim automobilima. Nama konkurentne zemlje, Italija, Španjolska, Francuska, Turska i Grčka, bilježe pad avio gostiju u prosjeku od 20%. Francuska ima pad bus tura od 7% dok Italija i Španjolska bilježe porast bus tura od 14%. Italija, Francuska i Španjolska bilježe pad od 10% u dolascima osobnim automobilima. Ukupno turoperatori na nivou zemlje bilježe sljedeće: Ukupno Avioni Bus ture Bus transferi Osobni automobile Vlakovi

-15,2 % -22,9 % +3,8 % +6,4 % -8,6 % +3,5 %

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. U ukupnom poretku najomiljenijih destinacija ništa se neće promijeniti. Sve će ostati kao i 2008. godine.

Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Ne bi trebalo doći do promjene u redoslijedu najomiljenijih europskih destinacija. Statistički podaci pokazuju da se Turska malo oporavila od krize koju je imala 2006., ali i da će gospodarska kriza ponovo usporiti turistički rast.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2009. U odnosu na 2008. godinu, što se tiče tržišnih lidera i novih specijalista, nema nikakvih promjena. Pojavilo se kao i svake godine još nekoliko novih manjih turističkih agencija koje će ove godine svoju ponudu obogatiti hrvatskim destinacijama ali se nije pojavio niti jedan veliki igrač europskog ili svjetskog formata.

156


PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske - hrvatski turizam u kontekstu gospodarske krize/recesije Nizozemsko tržište je postalo svjesno da je Hrvatska prelijepa i zanimljiva zemlja, u kojoj ima još puno toga za otkrivanje. Naše promidžbene poruke su ciljane i jasne. Svi mediji pišu izuzetno povoljno o kulturi te prirodnoj baštini. Neprekidno hrane tržište novim zanimljivim temama a mi se trudimo usmjeriti ih u sve dijelove zemlje. Turoperatori su sve zadovoljniji ostvarenim rezultatima, a akcijama poput Buy Croatia još ih više vezujemo za zemlju. Usprkos recesiji Hrvatska se izborila za svoju stabilnu poziciju na nizozemskom turističkom nebu.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku s nizozemskog tržišta u 2009. godini Procjena za 2009. godinu je da ćemo ostvariti 2% više dolazaka i 4% više noćenja nego u 2008. godini. 2008.

2009.

Dolasci

296.151

302.074

Noćenja

2.354.899

2.449.055

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2009. godini neće se značajnije promijeniti. Kao i ranijih godina kretati će se na nivou 30-35% organiziranih odnosno 70-65% individualnih gostiju.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2009. (promjene u odnosu na 2008. – razlozi pozitivni/negativni) I u 2009. godini samo dva turoperatora nude Hrvatsku u posebnim brošurama. Top brošura hrvatske turističke ponude je I.D. Riva Tours katalog, a slijedi ga katalog OAD Reizena. Svi ostali nude Hrvatsku zajedno sa Slovenijom ili mnogim drugim zemljama. Ipak De Jong Intravakantie koji je 2008. godine prestao tiskati katalog u kojem je bila Hrvatska, nudeći je samo preko interneta zbog slabe prodaje, odlučio je ponovo ga tiskati. Svi turoperatori nude i bukiraju Hrvatsku putem interneta. Ponuda se u 2009. godini, kao i u 2008. znatno proširila prema Kvarneru i Dalmaciji. Obogaćena je ponuda privatnog smještaja i malih privatnih hotela. Autobuseri su ponovo u programe uvrstili nove kružne ture koje se spuštaju sve južnije.

Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Zaključno s travnjem 2009. godine, u razgovorima s turoperatorima osjeća se doza opreza kada je u pitanju sezona 2009. Izjave o rezultatima bukinga su šarolike, ali je jasno da je buking usporen i da će se gospodarska kriza zaista osjetiti kroz smanjen broj putovanja. I.D. Riva Tours, specijalist za Hrvatsku, zabrinut je zbog lošijeg bukinga nego lani. Buking avio sjedala je daleko ispod očekivanja, dok autobusni aranžmani nakon početne slabe podaje ponovo dolaze u stanje solidne podaje. Zadovoljni su prodajom auto aranžmana, koji čine najveći dio njihove ponude. Kružna putovanja brodovima po Jadranu se dobro prodaju. Ukupno u odnosu na 2007. godinu za sada bilježe pad od 5%. OAD Reizen kaže da se Italija i Francuska dobro prodaju a da prodaja Hrvatske ide puno lošije nego što su očekivali. Dobro su im popunjene bus ture. Kras ima nešto bolje rezultate prodaje nego 2007. i zadovoljni su prodajom u novonastaloj situaciji.

157


Vital – 2000 specijalist za Kvarner ima 3% bolji buking nego prošle godine u ovo vrijeme i jako je zadovoljan jer je to u granicama njegovog plana za 2009. godinu. Van Ham Reizen od ove godine po prvi put prodaje bus ture za Istru i Kvarner. Nije zadovoljan prodajom ali očekuje poboljšanje. Vacanselect koji je prošle godine ostvario oko 150.000 noćenja s godišnjim rastom od 20% i ove godine bilježi dobar rezultat, koji se kreće na nivou lanjske godine. Vrij Uit brand Thomas Cook-a ima 9% bolje rezultate nego lani. Odlično se prodaju auto aranžmani. TUI - Imaju dosta lošiji buking u usporedbi s prošlom godinom u isto vrijeme, ne samo za Hrvatsku, već za sve destinacije. Solmar Tours je do prošle godine radio samo sa Istrom i Kvarnerom. Od ove godine je prisutan i na Makarskom području. Organiziraju prijevoz autobusima, kružne ekskurzije i individualna putovanja automobilima. Prošla godina im je bila odlična. Ova im je dobro počela te su zadovoljni dosadašnjim tijekom bukinga iako bi, smatraju, mogao biti i nešto brži. Pharos Reizen turistička agencija ANWB-a, ima 100% bolje rezultate bukinga nego lani. Happy Home Internet specijalist za apartmane ima stabilan buking, nešto bolji nego prošle godine. Rekro Reizen koji je prošle godine tek počeo raditi s Hrvatskom i koji je uglavnom u Istru doveo oko 600 automobilskih i autobusnih gostiju, zadovoljan je dosadašnjim tijekom bukinga. Moja Croatia je ove godine uvela nekoliko novih proizvoda, kao što je fly and drive za Osijek. Prodaja je nešto ispod očekivane. De Jong Intravakanties ima također problema s bukingom. Kažu da su Italija i Španjolska odavno spustile cijene te da ih bombardiraju posebnim akcijama. Rabel Travel ima 30% slabiji buking. Thomas Cook-Neckermann Autovakanties ima gori buking nego prošle i pretprošle godine u ovo vrijeme. Oni uzimaju sve programe od njemačkog Neckermanna, a s obzirom da su ove godine prekinuli suradnju s Happy Camp-om i Albatrosom, dva velika zakupljivača kapaciteta imaju i manju ponudu. Eurosprvac turoperator koji se bavi isključivo kampovima kaže da je prodaja dobra ali da bi mogla biti i za nijansu bolja. Topic Travel ima 50% bolji buking nego 2007. godine u isto vrijeme. Sail Events turoperator koji dovodi nautičare jako je zadovoljan bukingom. Kaže da novi klijenti traže manje jedrilice (4-6 osoba) dok klijenti koji preko njih godinama dolaze u Hrvatsku traže veća plovila. Sail Point koji uglavnom nudi jedrenje u Istri i na Kvarneru jako je zadovoljan interesom za nautički turizam.

Zrakoplovni charteri u 2009. Iz Amsterdama za Pulu ove godine TUI namjerava voziti svoje goste od lipnja do sredine kolovoza. Sundio grupacija organizira chartere u srpnju i kolovozu za Pulu i Zadar.

Autobuseri u 2009. Najznačajniji autobuseri i dalje su: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras i TUI. U 2009. godini svi uvode po još nekoliko novih tura po Hrvatskoj.

158


Individualni promet u 2009. Individualni promet je dosta nepredvidiv jer ovisi o nizu čimbenika: vremenske prilike, medijski napisi, politička događanja, gledanost TV spotova, online i tiskovnog oglašavanja i drugo. Međutim sudeći prema zahtjevima za slanje raznih brošura, telefonskim pozivima u Predstavništvu, posjećenosti naših web stranica, posjete klijenata u uredu te reakcijama ljudi u neposrednom kontaktu kroz razgovor, zaključuje se da će i ove godine dosta pojedinaca otputovati u Hrvatsku, možemo reći čak i više nego u 2008. godini, budući da smo još uvijek popularni prvenstveno kao kamping destinacija.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor s nizozemskog tržišta u inozemstvo u 2010. godini Prema procjenama stručnjaka zbog gospodarske krize i recesije očekuje se da će u 2010. godini na odmor ići 3-5% manje ljudi i da će se ukupna potrošnja na putovanjima znatno smanjiti.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2010. U 2010. godini neće biti značajnijih promjena vezanih za redoslijed najomiljenijih destinacija. Francuska i Njemačka će se kao i do sada boriti za prvo mjesto. Putovanja prema udaljenim destinacijama će se smanjiti. Više će se putovati prema zemljama u kojima je valuta oslabila u odnosu na euro jer su Nizozemci jako racionalni turisti.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. Organizatori putovanja smatraju da će se i u 2010. godini broj odlazaka na odmore smanjiti, ali da će još uvijek velika većina stanovništva koristiti jedan veliki godišnji odmor. Putovati će se u zemlje koje su blizu Nizozemske, a mediteranske zemlje će se morati „dobro namučiti“, kako bi privukle Nizozemce.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2010. godini Svake godine hrvatska turistička ponuda posjeduje sve više novih i obnovljenih smještajnih kapaciteta, raznovrsnih gastronomskih i turističkih atrakcija. Kontinentalni dio zemlje napravio je veliki iskorak što se tiče turističke ponude i smještaja, tako da će se i taj dio Hrvatske u 2010., doduše još uvijek skromno, naći u ponudi nizozemskih turoperatora. Postojeći turoperatori koji niz godina djeluju u Hrvatskoj u 2010. godini neće povećati broj zakupljenih kapaciteta, ali će nastaviti trend širenja prema jugu zemlje. Očekuje su pojava novih specijaliziranih turoperatora i agencija, kao i u 2009. godini, koji će još više nuditi posebne aktivne programe kao što je ribolov, bird watching, wellness, ronjenje. Broj nautičara, kao i onih koji će odsjedati u privatnom smještaju, sigurno će rasti. Postoje realni izgledi da se poveća i broj kampista, dok će skuplji hotelski smještaj vjerojatno biti u padu. Zbog velikog utjecaja gospodarske krize i svijesti o negativnim posljedicama koje ista donosi, Nizozemci će manje putovati, što će se odraziti i na smanjenje trenda dolazaka i noćenja u našu zemlju. Ipak, usprkos krizi možemo očekivati neznatno povećanje dolazaka i noćenja od 1% u odnosu na 2009. godinu. Trebamo uzeti u obzir da je 2008. godina, s povećanjem dolazaka od 12% i noćenja od 15% bila rekordna i da smo se po ostvarenim rezultatima sasvim približili najuspješnijoj 1990. godini.

159


2009.

2010.

Dolasci

302.074

305.095

Noćenja

2.449.055

2.473.545

Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Postojala je mogućnost da nekoliko novih autobusera u svoje programe uvrsti Hrvatsku no zbog recesije i slabije prodaje autobusnih aranžmana u 2009. godini odustali su od ideje. Čekaju bolja vremena jer je autobusni prijevoz u krizi. Svi će nastojati sačuvati postojeće pozicije i nastojati zaustaviti padove. U tom smislu očekivati će veću potporu Turističkih zajednica i Ministarstava turizma zemalja u koje dovode goste.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja svakako bi trebalo poduzeti slijedeće mjere: • • • • • • • • • •

160

Nakon što se od 30. 6. 2009. godine ukine ekološka taksa od 11 Eura za svaki europski let sa Schiphola, za taj iznos bi trebalo smanji cijene karata od strane nacionalnih prijevoznika. Uvesti više charter letova i low cost letove, kojih još uvijek nema. Uvesti brodske linije koje će ići od otoka do otoka. Na taj način dobiti ćemo novu turističku atrakciju i omogućiti bolju popunjenost otočnih smještajnih kapaciteta. Još više promidžbeno raditi na ponudi aktivnog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Organizirati što više studijskih putovanja i specijaliziranih poslovnih radionica Buy Croatia u Hrvatskoj. Stalno raditi na podizanju kvalitete proizvoda i usluga. Hrvatske agencije bi trebale još bolje proučiti ponudu nizozemskih turoperatora i ponuditi im programe koji će se moći lako prodavati na nizozemskom tržištu. Iako se proces izdavanja radnih i boravišnih dozvola za strance koji privremeno rade u Hrvatskoj prošle godine ubrzao u odnosu na ranije, još uvijek je cijeli proces nedovoljno brz i efikasan. Nastaviti s organizacijom poslovnih radionica u Nizozemskoj i povećati broj specijaliziranih prezentacija TZ županija i gradova za novinare i turističke specijaliste. Smatraju da bi za udruženo oglašavanje trebalo izdvojiti još veća sredstva. Skraćenu proceduru dobivanja sredstava i povećanje istih u 2009. godini svi turoperatori su pozdravili s velikim odobravanjem.


POLJSKA

OSNOVNI PODACI O TRŽIŠTU Službeni naziv zemlje: Republika Poljska Službeni jezik: poljski Političko uređenje: Republika s parlamentarnom demokracijom Glavni grad: Warszawa (2 mil. stanovnika) Ostali veći gradovi: Lodz, Krakow, Katowice,Gdansk, Poznan, Wroclaw

Administrativna podjela Poljske: 16 regija (wojewodztwa, jednina - wojewodztwo); Dolnoslaskie, Kujawsko-Pomorskie, Lodzkie, Lubelskie, Lubuskie, Malopolskie, Mazowieckie, Opolskie, Podkarpackie, Podlaskie, Pomorskie, Slaskie, Swietokrzyskie, Warminsko-Mazurskie, Wielkopolskie, Zachodniopomorskie

Državni blagdani: • • •

Dan nezavisnosti: 11. studeni (11. studenog 1918. proglašena nezavisnost Republike Poljske) Praznik rada: 1. svibnja Dan konstitucije: 3. svibnja

Najvažnija politička tijela u Poljskoj: • • •

Predsjednik države: Lech Kaczynski (23. prosinac 2005.) Predsjednik Vlade: Donald Tusk (16. studeni 2007.) Dva doma parlamenta: Senat, 100 senatora i Sejm, 460 poslanika (zastupnici za Senat i Sejm, izabrani 21. listopada 2007. )

161


Zemljopisne karakteristike • • • • • • • •

Položaj: Srednja Europa Površina, ukupno: 312.685 km² Površina kopna: 304.465 km² Vodena površina: 8.220 km² Ukupna dužina granice: 2.788 km Zemlje s kojim graniči Poljska: Bjelorusija 407 km, Češka 658 km, Njemačka 456 km, Litva 91 km, Rusija (district Kaliningrad ) 206 km, Slovačka 444 km, Ukrajina 526 km Dužina morske obale: 491 km Reljefne karakteristike: Prevladava ravan teren, osim na jugu Poljske gdje su planinski masivi

Socio-demografske karakteristike Broj stanovnika: 38.482.919 (procjena za srpanj za 2009.; (Izvor: CIA Fact Book.)

Dobna struktura: • • •

0-14 godina: 15,5% ( M 2 .964.995; Ž 2.802.808 ) 15-64 godina: 71,6% (M 13.713.078 ; Ž 13.845.251 ) 65 godina i više: 13,3% (M 1.966.406; Ž 3.190.911 )

Izvor: CIA Fact Book, procjena 2009.)

Prosječna starost stanovništva: 37.9 godina • M: 36.1 godina • Ž: 39.7 godina (Izvor: CIA Fact Book, 2008.) Stopa prirasta stanovništva: -0.047 % (Izvor: CIA Fact Book, 2009.) Prosječan životni vijek: 75.63 godine • M: 71.65 godina • Ž: 79.85 godina (Izvor: CIA Fact Book, 2009. - procjena) Etnička podjela: Poljaci 96,7%, Nijemci 0,4%, Bjelorusi 0,1%, Ukrajinci 0,1%, ostali 2,7%. Vjeroispovijest: Rimokatolici 89.8 (oko 75% aktivnih), pravoslavni 1.3 protestanti 0.3, ostali 0.3 i 8.3 neizjašnjenih.

Gospodarska kretanja u Poljskoj i glavni gospodarski pokazatelji u 2008. godini Poljska je prva zemlja bivšeg istočnog bloka koja je započela (1990. g.) političke i gospodarske tranzicijske procese. Može se slobodno ocijeniti, gledajući 2008. godinu, da je tranzicija i priključenje modernim i uspješnim europskim i svjetskim demokracijama bilo uspješno. U 2008. godini GDP je iznosio 5,5% i svrstao je Poljsku u najbrža rastuća gospodarstva EU. Spomenut rast baziran na rastućoj osobnoj potrošnji, povećanim stranim investicijama te sredstvima iz europskih fondova. Nezaposlenost je koncem 2008. godine iznosila 9,7%, a inflacija 4,3%. Smatra se da je 2008. godina bila najuspješnija od početka tranzicije, kako za poljsko gospodarstvo, tako i za veliki dio poljskih građana, kojima je u 2008. godini osjetno porastao životni standard.

Nekoliko ostalih gospodarskih pokazatelja: GDP – per capita $ 17 300 (2008.) $ 16.500 (2007.) $ 15 500 (2006.)

162


Eskonta stopa: 4,25% (listopad 2008.) Javni dug: 41,6% GDP-a (procjena za 2008.) Stopa industrijskog rasta: 6% Izvoz: 190,5 mlrd. USD (procjena za 2008.) Uvoz: 213,9 mlrd. USD (procjena za 2008.) Glavni izvozni partneri: Njemačka 25,9%, Italija 6,6%, Francuska 6,1%, Velika Britanija 5,9%, Češka 5,5, Rusija 4,6% (Izvor: CIA Fact Book, 2007.) Glavni uvozni partneri: Njemačka 29%, Rusija 8,9%, Italija 6,6%, Nizozemska 5,7%, Francuska 5,1%, Češka 4,2% (Izvor: CIA Fact Book, 2007.) Devizne rezerve i rezerve u zlatu: USD 84,48 mld. (Izvor: CIA Fact Book, procjena za prosinac 2008.) Vanjski dug: USD 227,5 mld. (Izvor: CIA Fact Book, procjena za prosinac 2008.) Strane direktne investicije: USD 24,59 mld. (Izvor: CIA Fact Book, procjena za 2008.)

Gospodarske procjene za 2009. godinu Poljska nije izolirana zemlja kada je riječ o utjecaju globalne gospodarske i financijske krize koja je zahvatila svijet. Zadnje procjene NBP (Narodna banka Poljske) da će gospodarski rast na kraju 2009. iznositi 1,7%, od prvotno planiranih 4,8% za 2009. Stopa nezaposlenosti je u trećem mjesecu iznosila 11,2% i rasla je u prva tri mjeseca 1% mjesečno. Procjenjuje se da bi koncem 2009. stopa nezaposlenosti mogla iznositi 15%. Procjenjuje se da će inflacija u 2009. iznositi 3,2%. Usprkos očitom usporavanju gospodarskog rasta, Poljska je među rijetkim zemljama koje službeno nisu proglasile recesiju. Veliki problem, barem za dio stanovništva, predstavlja velika deprecijacija domaće valute, koja je na godišnjoj razini od ožujka 2008. do ožujka 2009. oslabila u odnosu na EUR preko 30%, te u odnosu na USD preko 40%. U 2008. godini jaka domaća valuta pogodovala je povećanoj potrošnji građana, ali i njihovom velikom zaduživanju kod banaka (uzimanje povoljnih kredita za kupovinu stanova, kuća, automobila). Velikom deprecijacijom PLN u odnosu na euro, dolar i CHF u 2009. godini, rate za kredite su dvoznamenkasto porasle zbog postojanja devizne klauzule. Sve veći broj Poljaka ima velike probleme sa vraćanjem kredita, budući da plaće nisu rasle stopama kojima je oslabila domaća valuta.

Politička situacija u Poljskoj Godinu 2008. obilježila je stabilna, izvrsna politička vladavina pod vodstvom premijera Donalda Tuska, koji je prema anketama koncem 2008. imao oko 60% povjerenja biračkog tijela. Poljska vlada nastavila je uspješne reforme u neefikasnom zdravstvenom sistemu te nastavila daljnju deregulaciju države u drugim sektorima javne uprave. Sigurno će 2009. godina biti veliki izazov, kada je riječ o nastavku započetih reformi i prilagodbi razvijenim članicama Europske unije, s obzirom na svjetsku gospodarsku recesiju. Na vanjskopolitičkom planu, Poljska odigrava sve važniju ulogu unutar Europske unije i NATO saveza, koja je u skladu sa njenim gospodarskim potencijalom, veličinom populacije te specifičnim geostrateškim položajem. Treba podsjetiti da početkom svibnja 2009. godine Poljska obilježava 5 godina članstva u Europskoj uniji i da je ove godine obilježila 10 godina članstva u NATO savezu.

163


Pet godina članstva Poljske u Europskoj uniji: • • • • • • •

5,5 % rastao GDP godišnje od ulaska Poljske u EU 12 mlrd. € iskorišteno iz fondova EU 1,3 mil. Poljaka prosječno je godišnje radilo u ostalim članicama EU 10,3 mlrd. € dobili su poljski poljoprivrednici iz proračuna EU 425,6 km brzih cesta i autocesta izgrađeno je ili modernizirano u Poljskoj uz pomoć sredstava iz EU 700 km željezničkih pruga u Poljskoj izgrađeno je ili modernizirano u Poljskoj uz pomoć sredstava iz EU 65% Poljaka podupire članstvo Poljske u EU

Ocjena socijalnih kretanja u Poljskoj Prošlo je 20 godina od promjene političkog ustroja u Poljskoj i vrijedno je pogledati ankete koje su provedene početkom 2009. godine koje su pokušale odgovoriti na nekoliko pitanja o promjenama koje su se u tom razdoblju dogodile. U zadnjih pet godina, zabilježena je najveća stopa zadovoljstva u svim aspektima života prosječnog Poljaka. Gotovo svaki drugi Poljak smatra da su promjene političkog ustroja dugo trajale, ali da su se na koncu isplatile. S PERSPEKTIVE VREMENA, DA LI SMATRATE DA SU PROMJENE KOJE SU SE DOGODILE U PROTEKLIH DVADESET GODINA BILE VRIJEDNE? 100%

Warto

80% 60% 40%

Nie warto

20%

Trudno powiedzieć

0%

III VII 1994

X 1995

V 1997

IV 1999

V 2001

V 2004

I 2009

CBOS br. 26/2009

Interesantna su istraživanja o stupnju zadovoljstva prosječnog Poljaka sa svojim materijalnim statusom, odnosno vlastitim prihodima i financijskom situacijom za razdoblje 1994.-2008. U promatranom razdoblju, naročito u zadnjih pet godina, znatno je porastao stupanj zadovoljstva prosječnog Poljaka vlastitim životom.

DA LI STE OPĆENITO ZADOVOLJNI SVOJIM ŽIVOTOM? 80%

Zadowolony(a)

70% 60% 50% 40%

Średnio zadowolony(a)

30% 20%

Niezadowolony(a)

10% 0% XI 1994

I 1997

IV 1999

XII 2000

XII 2001

XII 2002

CBOS:BS 5/2009

164

XII 2003

XII 2004

XII 2005

XII 2006

XII 2007

XII 2008


Pregled najvažnijih medija u Poljskoj Dnevni listovi - Fakt - Gazeta Wyborcza - Super Express - Dziennik Sportowy - (Przegląd Sportowy & Tempo) - Rzeczpospolita - Gazeta Prawna - Puls Biznesu - Dziennik

Tjednici - Newsweek Polska - Wprost - Angora - Polityka - Przekrój

Izvor: SMG/KRC

Mjesečnici

Turistički mjesečnici

- Claudia - Olivia - Traveler - Twój Styl - Focus - Poradnik Domowy - CKM - Glamour - Cosmopolitan - Playboy

- National Geographic Polska - National Geographic - Podróże - Poznaj Świat - Voyage - Obieżyświat

Izvor: SMG/KRC

Poljski radio programi

Poljski TV programi

- RMF FM - Radio Zet - Program I PR - Program III PR - Radio Maryja - Radiostacja - Radio Wawa - Program II PR - Polskie Radio Bis - Radio Tok FM

- TVP 1 - TVP 2 - TVN - POLSAT - TVP 3 - TV4 - TVN 24 - Polonia - Puls - Tele 5

Izvor: SMG/KRC

Izvor: Wirtualne media

Analiza i karakteristike poljskog turističkog tržišta u 2008. godini Podaci Instituta za turizam Republike Poljske, koji kao izvor koriste podatke pogranične policije, procjenjuje se da je tijekom 2008. godine 7,6 mil. poljskih građana putovalo u turističke svrhe u inozemstvo, što je za 10% više nego 2007. godini, kada je u istu svrhu 5,3 mil. Poljaka putovalo u inozemstvo.

Ciljevi putovanja u inozemstvo Kada je riječ o ciljevima putovanja poljskih građana u inozemstvo, u 2008. godini, evidentan je rast putovanja u svrhu turističkih putovanja (cca. +20%). Povećanje turističkih putovanja u 2008. godini, tumači se evidentnim povećanjem životnog standarda, sve bogatijom turističkom ponudom u Poljskoj i povećanjem promotivnih aktivnosti inozemnih destinacija. Ciljevi putovanja u inozemstvo %

2007.

2008.

Turistička putovanja

42

52

Posjete rodbini i prijateljima

25

25

165


Službena putovanja

26

18

Školovanje

2

1

Hodočasnički turizam

2

1

Zdravstveni turizam

-

-

3

3

Ostalo Izvor: Instytut Turystyki RP

Način organizacije inozemnih putovanja Tijekom 2008. godine, najzastupljeniji način organizacije inozemnih putovanja bio je u vlastitom aranžmanu (61% svih putovanja), a na drugom mjestu bila je organizacija putovanja u cijelosti preko agencija (19% svih putovanja). Ova dva načina putovanja bilježe trendove rasta, što se tumači povećanjem životnog standarda prosječnog Poljaka. U padu su putovanja posredstvom sindikata i neke druge slične organizacije vezane za mjesto zaposlenja. Sve veća i kvalitetnija ponuda te mogućnost kupovine putem interneta također su utjecale na povećanje putovanja samostalno. Način organizacije inozemnih putovanja %

2007. 2008.

U cijelosti preko agencije

15

19

Djelomično preko agencije

4

3

U cijelosti preko sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen/a

11

9

Djelomično preko sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen/a

12

8

Samostalno

58

61

Izvor:InstytutTurystykiRP

Vrste transporta prilikom putovanja inozemstvo Povećanje životnog standarda, kupovina dobrih automobila, utjecali su na gotovo 20% povećanje putovanja automobilom u 2008. godini. Putovanja automobilom korespondiraju i povećanjem putovanja u vlastitoj organizaciji u 2008. godini. Putovanja zrakoplovom u 2008. godini, također bilježe visoki udjel u načinu odabira transporta, što se može objasniti sve većom potrebom da se na odredište doputuje u što kraćem vremenu i za ne pretjerano visoke troškove. Vrste transporta prilikom putovanja inozemstvo %

2007.

2008.

Automobil

37

42

Drugi automobil

8

6

Vlak

5

3

Redovna autobusna linija

4

2

Autobus kao dio paket aranžmana

13

16

Motocikl i bicikl

2

-

Trajekt, odnosno brod

1

-

Zrakoplov

29

30

1

1

Druga vrsta prijevoza Izvor : Instytut Turystyki RP

Top destinacije u Poljskoj u 2008. godini Donja tabela predstavlja procjenu najposjećenijih destinacija od strane poljskih turista u 2008. godini. Tabela je rezultat prikupljenih informacija drugih nacionalnih turističkih predstavništava u Poljskoj, odnosno informacija iz različitih turističkih publikacija.

166


Top destinacije u 2008.g.

Italija Hrvatska Francuska Grčka Španjolska Turska Egipat

450 000 420 000 350 000 300 000 300 000 300 000 250 000

Sve navedene destinacije zabilježile su dvoznamenkaste stope rasta na poljskom tržištu u 2008. godini, koju svi ocjenjuju kao najbolju godinu od kada se promoviraju na poljskom tržištu. Najveća potražnja u 2008. godini bila je za putovanjima u Hrvatsku, Egipat i Tursku. Egipat i Turska imale su odlične zrakoplovne pakete tijekom 2008. godine. Mogućnost putovanja u navedene destinacije gotovo tijekom cijele godine, odlični hoteli s bogatom animacijom i uslugama (uglavnom all inclusive), polasci s desetak aerodroma u Poljskoj, kombinacija egzotike i mistike Orijenta i Srednjeg Istoka odlično su se prodavali u Poljskoj. Španjolska, Grčka i Hrvatska također su zabilježile dvoznamenkaste stope rasta u 2008. godini. Riječ je o destinacijama koje imaju dugogodišnju reputaciju na poljskom tržištu i standardnu kvalitetu usluge. Italija zahvaljuje svoje visoko mjesto na ljestvici, prije svega odlascima poljskih hodočasnika u Rim. Kao drugi motiv odlaska Poljaka u Italiju je popularnost talijanskih skijališta. Zemlje poput Maroka, Portugala i Cipra, također su odlično prodavale svoje pakete u Poljskoj u 2008. godini, no, njihova ponuda i popularnost je još uvijek zanemariva u odnosu na glavne destinacije. U 2008. godini veliku popularnost imale su daleke destinacije (Karibi, Kuba, Tajland Indonezija, Šri Lanka ), a razlog je ležao u vrlo povoljnom tečaju PLN u odnosu na dolar. Ostale omiljene destinacije koje su imale dobre rezultate u 2008. godini su Slovačka, Mađarska, Češka i Austrija. Susjedne zemlje Poljskoj na istočnim granicama, Litva, Bjelorusija i Ukrajina (nekadašnje poljske teritorije), zabilježile su povećanje posjeta poljskih turista u 2008. godini, ali riječ je prije svega o posjeti daljnjoj rodbini i malograničnoj trgovini.

Pregled većih organizatora putovanja u Poljskoj u 2008. godini Naziv organizatora putovanja Orbis Triada Alfa Star TUI Neckermann GTI ScanHoliday Itaka Rainbow Oasis Ecco Holiday Sigma Travel Logos TOUR Selectours Almatour

Destinacije Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Tajland, Kuba, Maroko, Portugal, Cipar, Bugarska Egipat, Italija, Tunis, Maroko, Italija, Kuba, Portugal, Španjolska, Bugarska Bugarska, Egipat, Turska, Tunis Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Tajland, Kuba, Dominikanska R., Portugal, Cipar Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Maroko, Hrvatska, Kuba, Dominikanska Republika, Portugal, Bugarska, Cipar Turska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka Grčka, Bugarska, Španjolska, Turska Hrvatska, Tunis, Maroko, Bugarska Španjolska, Tunis, Egipat, Grčka, Hrvatska, Maroko, Portugal, Cipar, Bugarska, Crna Gora Egipat, Tunis, Turska, Grčka, Španjolska, daleke destinacije Daleke destinacije Daleke destinacije, Slovačka i Hrvatska Egipat, Cipar, Španjolska Grčka, Španjolska, Hrvatska

167


U nastavku je pregled najznačajnijih organizatora putovanja na poljskom tržištu koji imaju Hrvatsku u svojoj ponudi: ADRIATICA. NET ul. Płocka 17, lok. 4 01-231 Warszawa tel.: +48 22 398 81 30 fax: +48 22 622 41 25 www.adriatica.net e-mail: info@adriatica.net ALPEN TOUR ul. Zabłocińska 6/32 01-697 Warszawa tel.: +48 22 425 92 26 fax: +48 22 425 92 27 www.alpentour.pl e-mail: info@aplentour.pl DELTA TRAVEL ul. Dietla 37 31-062 Kraków tel.: +48 12 422 27 40 fax: +48 12 422 81 30 www.delta-travel.pl e-mail: delta@delta-travel.pl FRATER ul. Dworcowa 19 85-009 Bydgoszcz tel.: +48 52 322 35 67 fax: +48 52 322 48 39 www.frater.pl e-mail: bydgoszcz@frater.pl GROMADA ul. Cicha 7 00-353 Warszawa tel.: +48 22 827 49 60 fax: +48 22 828 24 27 www.gromada.pl e-mail: zarzad@gromada.pl ITAKA ul.Ozimska 9-11 45-057 Opole tel.: +48 77 541 22 02 fax:. +48 77 541 22 03 www.itaka.pl e-mail: info@itaka.pl

ADRIATYK ul. Puławska 182 02-670 Warszawa tel.: +48 22 300 103 222 fax: +48 22 244 80 50 www.adriatyk.com.pl e-mail: adriatyk@adriatyk.com.pl BIKERSHOP ul. Czarnowiejska 6 31-126 Kraków tel.: +48 12 633 74 94 fax: +48 12 623 76 70 www.chorwacja.bikershop.pl e-mail: travel@bikershop.com.pl ECO TOUR ul. Jedności Narodowej 52 50-258 Wrocław tel.: +48 71 372 12 60 fax: +48 71 372 12 60 www.ecotour.com.pl e-mail: info@ecotour.com.pl GANDALF TRAVEL ul. Piotrkowska 193 90-447 Łódź tel.: +48 42 639 80 99 .+48 42 639 71 58 www.gandalftravel.com e-mail: info@gandalftravel.com HEINZ REISEN ul. Toszecka 16 44-100 Gliwice tel.: +48 32 235 86 38 www.hrbus.pl e-mail: heinzsm@tlen.pl

KOMPAS POLAND ul. Płocka 17 lok.4 01-231 Warszawa tel.: +48 22 862 90 20 fax: +48 22 632 21 13 www.kompas-poland.pl e-mail: kompas@kompas-poland.pl LOGOS TOUR ul.Długosza 61 33-300 Nowy Sącz tel.: +48 18 44 35 850 fax: +48 18 44 38 490 www.logos-tour.pl e-mail: biuro@logos-tour.pl MICHALSKA-TRAVEL ul.Łosia 11 05-807 Podkowa Leśna tel.: +48 22 758 92 56 fax: +48 22 758 92 56

KONTYENTY ul.Widok 18 00-023Warszawa tel.: +48 22 828 11 88 fax: +48 22 828 14 46 www.kontynenty.com.pl e-mail: biuro@kontynenty.com.pl

168

JANTER Widok 19/205 00-026 Warszawa tel.: +48 22 828 38 31 fax: +48 22 828 38 32 www.janter.com.pl e-mail: janter@janter.com.pl

WYGODA TRAVEL ul. Grodzka 60 31-044 Kraków tel.: +48 12 430 30 48 fax: +48 12 431 03 88 www.wygodatravel.pl e-mail: info@wygodatravel.pl NAUTICA ul. Toruńska 5 30-056 Kraków tel.: +48 12 626 00 19 fax: +48 12 626 00 36

ALMATUR ul. 3 Maja 7 40-096 Katowice tel.: +48 32 259 88 58 fax: +48 32 258 97 82 www.almatur.com.pl CROATIA ul.Gliwicka 12 44-200 Rybnik tel.: +48 32 42 35 112 fax:. +48 32 42 23 466 www.croatia.com.pl e-mail: biuro@croatia.com.pl EUROCAMP pl. Wolności 7 50-071 Wrocław tel.: +48 71 793 22 22 fax: +48 71 793 22 20 www.eurocamp.com.pl e-mail: info@eurocamp.com.pl GLOB TOURIST Wojska Polskiego 28A 78-100 Kołobrzeg tel.: +48 94 354 54 19 fax: +48 94 354 26 77 www.gobtourist.pl e-mail: info@globtourist.pl INTERHOME POLSKA St. Kostki Potockiego 24 B 02-958 Warszawa tel.: +48 22 642 23 84 fax: +48 22 651 72 81 www.interhome.pl e-mail: info@interhome.pl JUVENTUR ul. Słowackiego 103 97-300 Piotrków Tryb. tel.: +48 44 646 87 13 fax: +48 44 646 87 14 www.juventurpiotrkow.pl e-mail: turystyka@juventurpiotrkow.pl LIDO ul. Piłsudskiego 102 50-024 Wrocław tel.: +48 71 343 65 88 fax: +48 71 344 51 51 www.lido.com.pl

MARCO ul. Szkolna 1/B 43-300 Bielsko Biała tel.: +48 33 811 04 54 fax: +48 33 818 91 93 www.bpmarco.pl e-mail: biuro@bpmarco.pl NAUTILUS ul. Konfederacka 14 30-306 Kraków tel.: +4812 266 02 02 fax: +4812 266 28 98


www.michalskatravel.com.pl e-mail: biuro@michalskatravel.com.pl NECKERMANN Polska ul.Dubois 9 00-182Warszawa tel.: +48 22 536 98 71 fax: +48 22 635 96 94 www.neckermann.pl OSKAR pl.Wolności 2/7 61-738 Poznań tel.: +48 61 852 45 72 fax: +48 61 850 48 61 www.oskar.com.pl email: info@oskar.com.pl PUNT ul. Stryjeńskich 10, lok. A-2 02-791 Warszawa tel.: +48 22 446 83 80 fax: +48 22 446 83 81 www.punt.pl e-mail: punt@punt.com.pl RETMAN ul. Reymonta 51 45-072 Opole tel.: +48 77 4547 535 fax: +48 77 4544 768 www.retman.pl SKARPA Rynek Główny 28 31-010 Kraków tel.: +48 12 421 56 35 fax: +48 12 431 04 37 www.skarpa.com.pl e-mail: skarpa@skarpa.com.pl SUN YACHY CHARTER ul. Batorego 20 02-591 Warszawa tel.: +48 22 423 50 71 fax: +48 22 875 90 99 www.sunyacht.pl e-mail: biuro@sunyacht.pl TRAMP TRAVEL Barlickiego 23 43-300 Belsko Biała tel.: +48 33 828 19 80 fax: +48 33 828 19 90 www.tramptravel.com.pl e-mail: biuro@okservices.pl TUI Polska Dyrekcja ul.Domaniewska 41 02-672 Warszawa tel.: +48 22 874 54 47 fax: +48 22 874 36 93 www.tui.pl

www.nautica.com.pl e-mail:biuro@nautica.pl

www.nautilus.com.pl e-mail: office@nautilus.com.pl

NOVASOL ul. Jagiellońska 67 70-382 Szczecin tel.: +48 91 812 16 45 fax: +48 91 484 19 69 www.novasol.pl e-mail: novasol@novasol.p POLAN TRAVEL ul. 11 Listopada 60/62 43-300 Bieslo Biała tel.: +48 33 811 95 50-52 fax: +48 33 811 95 50-52 www.polan-travel.com.pl e-mail: biuropodrozy@polantravel.com.pl RAINBOW TOURS ul. Piotrkowska 270 90-361 Łódź tel.: +48 42 632 55 47 fax: +48 42 630 64 80 www.rainbowtours.pl

ORBIS – OLSZTYN ul.Dąbrowszczaków 1 10-538 Olsztyn tel.: +48 89 522 06 13 fax: +48 89 527 02 48 www.pbp.com.pl e-mail: orbis.olsztyn@pbp.com.pl PROFES ul. Świeża 8 54-060 Wrocław tel.: +48 71 354 00 02 fax: +48 71 354 00 02 e-mail: profeswroc@poczta.fm

SAILOR A. Madalińskiego 3/8 30-303 Kraków tel.: +48 12 267 35 37 fax: +48 12 267 00 60 www.sailor.pl e-mail: sailor@sailor.pl SKY&SEA ul. Sportowa 50 75-503 Koszalin tel.: +48 94 345 20 90 fax: +48 94 345 20 90 www.skyandsea.pl e-mail: orfice@skyandsea.pl SYLWETKA ul. Puławska 140 02-624 Warszawa tel.: +48 22 854 00 00 fax: +48 22 844 18 59 www.turystyka.sylwetka.com.pl e-mail: biuro@chorwacja.net.pl TRAPER ul. Danuty 9 61-054 Poznań tel.: +48 61 876 88 94 fax: +48 61 876 88 94 www.traper.poznan.pl e-mai: info@traper.poznan.pl VACANSOLEIL ul. Jana Sawy 6/05 20-632 Lublin tel.: +48 81 44 444 81 fax: +48 81 44 240 40 www.vacansoleil.com e-mail: info@vacansoleil.pl

REGO-BIS ul. 3 Maja 21 40-096 Katowice tel.: +48 32 253 88 48 fax: +48 32 720 26 58 www.rego-bis.pl e-mail: rego-bis@rego-bis.pl SINDBAD ul. Rynek 8 45-015 Opole tel.: +48 77 443 44 44 fax: +48 77 402 15 25 www.sindbad.pl e-mail: sekretariat@sindbad.pl SUMADA TRAVEL ul. Krakowska 83 E 34-120 Andrychów tel: +48 33 875 17 31 fax: +48 33 875 83 91 www.sumada.com.pl e-mail: sumada@sumada.com.pl TOP SKI Janusz Szopf św. Antoniego 14 50-073 Wrocław tel.: +48 71 342 08 19 fax: +48 71 341 77 49 www.top-ski.com.pl e-mail: info@top-ski.com.pl 24 TRAVELS.COM ul. Olszówka 15 b 43-309 Bielsko Biała tel.: +48 33 829 86 93 fax: +48 33 816 10 42 www.24travels.com e-mail: pytania@24travels.com

Predstavništvo HTZ-a u Poljskoj procjenjuje da je od ukupnog broja registriranih turista s poljskog tržišta u 2008. godini, u Hrvatskoj organizirano boravilo do 15% poljskih gostiju.

169


Kronologija turističkog prometa na poljskom tržištu od 1990. do 2008. godine. Od početka povijesnih promjena, početkom 90.-tih godina, Poljska se kao zemlja sve više počinje otvarati prema svijetu. Putovanja u zemlje Zapadne Europe, ispočetka su bila motivirana ekonomskim razlozima (potraga za poslom). Nije bilo riječi o masovnim odlascima, jer se početkom 90.-tih godina, pa sve do ulaska Poljske u Europsku uniju teško dobivala putovnica zbog naslijeđene birokratske procedure i političkih razloga. Također, početkom i sredinom '90-tih godina postojala je gotovo zanemariva turistička ponuda inozemnih destinacija, a i u to vrijeme Poljaci su prolazili kroz tešku gospodarsku krizu koja im je ionako nizak standard života još više obezvrijedila. Kupovna moć počinje se popravljati koncem '90-tih godina, te se na poljskom tržištu pojavljuju prvi veći pokušaji organizirane turističke ponude. Destinacije poput Španjolske, Tunisa, Italije, Hrvatske, Grčke bilježe veliku popularnost u Poljskoj, ali je njihova ponuda nedovoljna, a kvaliteta aranžmana je na razini dvije, najviše tri zvjezdice. Primjerice, osim za Tunis do većine spomenutih destinacija putovalo se autobusima, a putovanja su bila vrlo naporna i trajala su do nekih destinacija gotovo 48 sati (Španjolska, Grčka). Od kasnih '90-tih godina ponuda inozemnih paket aranžmana se količinski povećava, ali je još uvijek na vrlo niskoj razini. Popravljanje gospodarske situacije i povećanje životnog standarda omogućava Poljacima da postepeno za turistička putovanja koriste osobne automobile te putuju organizirano zrakoplovima. U 2002. godini dolazi do ponovnog pogoršanja gospodarske, a time i socijalne situacije u Poljskoj. Nezaposlenost dostiže dramatičnih 20%, depricira domaća valuta u odnosu na EUR i USD. Ponovno pada kupovna moć te pad potražnje za putovanjima u inozemstvo. U 2002. godini događaju se brojni bankroti poljskih turoperatora, koji su u želji za brzom zaradom precjenili svoje mogućnosti i podlegli gospodarskoj krizi i izazovima kapitalističkog poduzetništva. Koncem 2002. godine, odnosno početkom 2003. godine, na poljskom tržištu pojavljuju se prvi put masovno ponude Turske i Egipta i prvi put nakon pada socijalističkog sistema ponude iz Bugarske. Treba podsjetiti da je to godina postupnog slabljenja USD u odnosu na EUR, ali i slabljenja dolara u odnosu na poljsku valutu. Upravo navedene destinacije imale su cijene u USD, te su svojom prihvatljivom cijenom (dolarskom) privukle veliki broj poljskih turista. Tih godina egzotika je, po relativno pristupačnoj cijeni, bila u velikoj prednosti u odnosu na do tada etablirane destinacije poput Tunisa, Španjolske, Hrvatske, Italije, koje doživljavaju veliki pad zainteresiranih Poljaka. Od konca 2003. godine, Poljska otvara svoje nebo za niskotarifne avio prijevoznike, što uveliko pojeftinjuje cijene letova i omogućava Poljacima poljetanja sa 10 nacionalnih, odnosno lokalnih aerodroma. Od 2004. godine, ili bolje reći od ulaska Poljske u EU, gospodarska i socijalna situacija u Poljskoj počinje se popravljati. Domaća valuta jača su odnosu na EUR i USD. Smanjuje se nezapolenost do podnošljivih 10%, a popravlja se i kupovna moć. Zbog ukupne male ponude inozemnih paket aranžmana, tada jako popularne Turske, Egipta te povećanja kupovne moći, od 2004. godine, Poljaci ponovno počinju putovati prema Španjolskoj, Hrvatskoj, Tunisu, Grčkoj, a sukladno tome navedena tržista se počinju oporavljati. Slična je situacija i u 2005. godini, dok se za 2006., 2007. i 2008. godinu može reći da predstavljaju najbolje godine u gospodarskom i socijalnom pogledu od pada komunizma. Gospodarski oporavak,

170


opće stanje u društvu, povećanje životnog standarda, osjećaju se na svakom koraku. Povećavaju se svi vidovi potrošnje, a naročito su u velikoj potražnji turistička putovanja. Sve veća je potražnja za egzotičnim destinacijama i sve više Poljaci doživljavaju putovanja kao potrebu u kojoj žele platiti kvalitetu i atraktivnost.

Kronologija putovanja poljskih turista u Hrvatsku • • • • • • • •

poljsko tržište bilježi jednu od najdinamičnijih stopa rasta dolazaka i noćenja u odnosu na ostala emitivna tržišta za razdoblje 1990. (dolasci 39.530; noćenja 231.952) do 2001. godine (dolasci 391.000; noćenja 2.514.311) veliki pad dolazaka i noćenja poljskih turista u 2002. godini izazvan gospodarskom krizom u Poljskoj daljnji dramatičan pad dolazaka i noćenja poljskih turista u 2003. godini stabiliziranje negativnih trendova, odnosno pada noćenja i dolazaka za Hrvatsku zbog postepenog gospodarskog oporavka 2005. godina označava daljnje povećavanje noćenja u odnosu na 2004. godinu (7% rasta) te neznatno povećanja dolazaka u odnosu na 2004. godinu (1% rasta) u 2006. godini puna konsolidacija i afirmacija dolazaka i noćenja prema Hrvatskoj sa dvoznamenkastim stopama rasta 2007. godina ponovni dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja 2008. godina rekordan broj dolazaka poljskih turista (417.211; stopa rasta 29%) i ponavljanje broja noćenja iz najbolje 2001. godine (2.511.568; stopa rasta 37%)

apsol. 1989. 46.331 1990. 39.530 1991. 3.957 1992. 5.511 1993. 6.578 1994. 17.892 1995. 10.227 1996. 36.000 1997. 97.765 1998. 131.049 1999. 104.893 2000. 284.783 2001. 391.809 358.065 2002. 237.968 2003 240.654 2004. 241.868 2005. 275.845 2006. 322.890 2007. 417.211 2008. IZVOR: DZS

Dolasci indeks 85 10 139 119 272 57 352 272 134 80 271 138 91 66 101 101 114 117 129

1989.=100 100 85 9 12 14 39 22 78 211 283 226 615 846 773 514 519 522 595 697 901

apsol. 307.110 231.952 16.655 33.732 46.903 133.013 68.530 248.000 702.941 899.876 679.487 1.818.026 2.514.311 2.185.814 1.330.517 1.285.529 1.374.595 1.612.013 1.833.961 2.511.568

Noćenja indeks 76 7 203 139 284 52 362 283 128 76 268 138 87 61 97 107 117 114 137

1989.=100 100 76 5 11 15 43 22 81 229 293 221 592 819 712 433 419 448 199 597 818

171


DOLASCI I NOĆENJA POLJSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2008. 3.000.000

2.500.000

Dolasci

2.000.000

Noćenja 1.500.000

1.000.000

500.000

19 89 . 19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

DOLASCI POLJSKIH TURISTA PO MJESECIMA 160000 140000 120000

2004.

100000

2005.

80000

2006.

60000

2007. 2008.

40000 20000 0

S

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an Sv j ib an j Li pa nj Sr pa n Ko j lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

j

an

č ije

Organizirani turistički promet prema Hrvatskoj Za Poljsku se može reći da je jedno od najdinamičnih ali i najnestabilnijih emitivnih tržišta prema Hrvatskoj kada je riječ o dolascima i noćenjima. To vrijedi jednako za individualni, ali i organizirani promet. Razlozi za ovako velike amplitude leže u gospodarskim, monetarnim, ali i socijalnim razlozima. Poljska je prva zemlja bivšeg socijalističkog sistema koja se počela otvarati prema svijetu i prva koja je započela tranzicijske procese koji su imali velike skokove izražavajući se između ostalog i na turistička putovanja u inozemstvo, ali i u Hrvatsku.

172


Razdoblje 1997.-2001. bilo je „zlatno“ za poljske organizatore putovanja koji su prodavali Hrvatsku. Gotovo da nije bilo poljskog turoperatora u to vrijeme koji nije prodavao aranžmane za našu zemlju. Paket aranžmani nudili su hotele sa 2, odnosno sa 3 zvjezdice. Prijevoz je uglavnom bio autobusom, sa zanemarivim prometom u vlastitom aranžmanu, odnosno vlastitim prijevozom. Hrvatska je u to vrijeme cjenovno bila vrlo atraktivna, budući da su poljski turoperatori koristili popularne subvencije Ministarstva turizma RH za organizirani prijevoz. S takvim potezom stvorila se kod dijela poljskih klijenata percepcija o Hrvatskoj kao o jeftinoj destinaciji. Nažalost, Hrvatska kao destinacija bilježi pad interesa putovanja općenito, ali i putem organiziranog prometa u razdoblju od 2002. do 2004. godine. Jačanje gospodarske krize, pogoršana gospodarska situacija u Poljskoj, ukidanje subvencija te pojave novih destinacija, Turske, Bugarske, Egipta, uzroci su pada interesa za organizirani turistički promet iz Poljske za Hrvatsku. Nekoliko poljskih turoperatora napustilo je Hrvatsku i počelo nuditi tada popularne, jeftine destinacije Egipat i Tursku. Istovremeno dolazi do sve većeg pada interesa za paket aranžmane s autobusnim prijevozom, koji su do tada bili prevladavajući u ponudi poljskih turoperatora. Zračni prijevoz preuzima vodeću ulogu uopće, kada je riječ o organiziranim paket aranžmanima. U razdoblju od 2002.-2004. godine gotovo da nije bilo nijednog poljskog turoperatora koji je nudio Hrvatsku s uključenim zračnim prijevozom. Dodatnu „glavobolju“ za poljske turoperatore koji su prodavali Hrvatsku predstavlja promjena strukture gostiju koji su u Hrvatsku dolazili individualno vlastitim prijevozom - cjenovno isplativiji za prosječnu obitelj. Postepenim gospodarskim oporavkom (razdoblje 2005.–2006.) dolazi do stabiliziranja negativnih trendova kada je riječ o organiziranom prometu prema Hrvatskoj, kao i pada udjela gostiju koji u Hrvatsku putuju organizirano (na približno svega 15%). Razlozi leže u relativno neatraktivnim ponudama, nedostatku zračnog prijevoza, nedostatku poslovne strategije u odnosu na trendove u poljskom društvu i potrebe potencijalnih klijenata. Tek u 2007. i dijelom 2008. godine pojavljuju se neki turoperatori koji nude Hrvatsku s uključenim zrakoplovnim prijevozom, ali to je još uvijek nedovoljno u odnosu na adekvatne ponude na drugim destinacijama.

Pozicija Hrvatske na poljskom tržištu u 2008. godini: • • • • • •

i u 2008. godini Hrvatska je jedna od najpopularnijih destinacija u Poljskoj; vodeća destinacija za individualne, motorizirane goste; veliko povećanje prometa u nautičkom turizmu i velika potražnja za kampovima; dobar odnos cijene i ponuđene usluge (uglavnom je riječ o privatnom smještaju); veliki broj Poljaka vratio se zadovoljan iz Hrvatske u 2008. godini, što je najjeftinija i najbolja preporuka da će ponoviti svoj dolazak; povećanje potražnje za kupovinom nekretnina i zemlje u Hrvatskoj.

Prednosti: • • • • •

sigurnosni aspekt destinacije (Hrvatska godinama uživa ugled sigurne destinacije); izgradnja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj (siguran, komforan i brzi način putovanja, postali su jedan od osnovnih aduta na poljskom tržištu koji će doprinijeti daljnjem povećanju prometa individualnih gostiju i povećati ugled Hrvatske u Poljskoj); velika raznolikost i kontrasti kulturnog naslijeđa i sačuvane prirode visoko kotiraju kod poljskih turista; pozitivan odnos domaćina prema poljskim gostima dobro je poznat i prihvaćen od strane poljskih turista, što je uvelike pridonijelo popularnosti privatnog smještaja i specifičnog mediteranskog načina života; kulturološka srodnost (sličnost jezika, zajednički korijeni, te identična vjeroispovijest Poljaka i Hrvata veliki su plus Hrvatske na poljskom tržištu).

Nedostaci: • •

nedostatak paket aranžmana s ponudom hotela visoke kategorije; slabi razvoj paket aranžmana sa zračnim prijevozom, unatoč povećanoj potražnji na poljskom tržištu u 2008. godini.

173


Turistički promet u razdoblju 2001.-2013. (pregled i procjena)

U 2008. godini došlo je do povećanja putovanja u inozemstvo u turističke svrhe (7,6 mln. inozemnih putovanja poljskih građana). Također, nastavljeno je povećanje kratkih putovanja u 2008. godini u Poljskoj (putovanja od 2 do 4 dana) te je došlo do značajnog pada dužih putovanja unutar Poljske. Općenito 2008. godina može se ocijeniti kao jedna od najuspješnijih godina putovanja u inozemstvo poljskih građana. Karakteristike inozemnih putovanja u 2008. godini bile su prije svega daljnji trend povećanja putovanja zrakoplovima, veliki trend povećanja putovanja u egzotične destinacije i potražnja za paketima više kategorije. Institut za turizam Republike Poljske napravio je korekciju prognoze iz koje je vidljivo da će u 2009. godini doći do pada putovanja u inozemstvo, izazvanog prije svega svjetskom gospodarskom krizom, ali i 30% deprecijacijom domaće valute u odnosu na EUR i USD što čini inozemna putovanja nekonkurentnim u odnosu na putovanja po Poljskoj. Isti izvor procjenjuje da će u narednim godinama, od 2010. godine, doći do gospodarskog oporavka, povećanja životnog standarda te da će stopa rasta inozemnih putovanja od 2010. godine rasti između 3-5%. Procjene su realne te u narednim godinama treba očekivati povećanu potražnju za putovanjima zrakoplovom, povećan online buking te povećanje potražnje za nautičkim turizmom i sl. Nakon tri godine fantastičnog rasta i oporavka Hrvatske na poljskom tržištu, dvoznamenkastog rasta dolazaka i noćenja, u 2009. godini sasvim je realno očekivati poteškoće izazvane općom gospodarskom i financijskom krizom u svijetu, koja nije mimoišla ni Poljsku. Poljska, iako nije službeno u recesiji, ima velike probleme s porastom nezaposlenih u 2009. godini, a za afirmaciju turističkih putovanja u inozemstvo egzistira vrlo nekoristan tečaj domaće valute u odnosu na ostale konvertibilne valute. To će imati negativne posljedice za najveći broj destinacija koje će pokušati (ili već to su učinile) brojnim potezima animirati poljske građane da se odluče upravo za njihovu destinaciju. Egzistira trend donošenja odluke o putovanju u zadnji tren i nade da će domaća valuta pojačati prije početka ljeta i učiniti putovanja u inozemstvo financijski isplativim. Šansa Hrvatske je ta što je na poljskom tržištu prepoznata kao destinacija gdje se odlazi vlastitim prijevozom (što je u konačnici jeftinije).

174


FRANCUSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Republika Francuska (Ustav 04.10.1958.) Izvršna vlast: Predsjednik izabran na pet godina, Nicolas Sarkozy (UMP), izabran 06.05.2007. Premjer François Fillon (UMP) od 10.06.2007. Zakonodavna vlast: Dvodomni parlament Narodna skupština: 577 čanova izabranih 10. i 17. lipnja 2007. (na pet godina) Senat: 330 člana (izabrani na 6 godina)

Površina: 552.000 km² Najveći gradovi Paris 11.7 mil šire područje, 2,2 mil. sam grad Pariz; Lyon 1,6 mil.; Marseille 1,35 mil.; Lille 1,11 mil.;Toulouse 0,92 mil.; Bordeaux 0,88 mil.; Nantes 0,67mil.; Strasbourg 0,56 mil.; Nice 0,56 mil.; Grenoble 0,50 mil.; Rennes 0,48 mil.; Orléans 0,32 mil.; Le Havre 0,29 mil.; Brest 0,27 mil.

Opće karakteristike gospodarstva Deficit 2008.: 41,7 milijardi eura Stopa rasta 2008.: + 1,5% Potrošnja domaćinstava 2008.: -0,4% Javni dug 2008.: 1218,3 milijardi eura, više od 20.000 eura po stanovniku Proračunski deficit u 2009.: 5% BDP-a tj. 100 milijardi eura Stopa zaduženosti domaćinstava u 2007.: 69.55% Stopa štednje domaćinstava u 2007.: 15.8%

175


Ekonomska i financijska kriza, erozija kupovne moći koja se profilira u zadnje dvije godine kulminirala je u rujnu 2008. Nakon dva negativna tromjesečja Francuska je službeno objavila recesiju. « Nitko danas ne može sa sigurnošću reći kada ćemo izaći iz ove krize, ono što znamo je da će ova 2009. godina biti u cijelosti u znaku krize koju nikakav program ekonomske obnove neće moći spriječiti. Slijedit će dugotrajan period obnove svjetske ekonomije, period koji opravdava sve napore koje u ovom trenutku poduzimamo.” izjavio je francuski premijer François Fillion. Insee, Nacionalni institut za statistiku i ekonomska istraživanja, je upravo objavio podatke za zadnje tromjesečje 2008.(-1,2%) koji potenciraju loše prognoze za 2009. s kulminacijom negativnih pokazatelja tijekom proljeća. Ekonomski parametri se stalno negativno revaloriziraju. Rast BDP-a koji je inicijalno bio predviđen u rasponu od +0,2% do +0,5%, prema nedavnoj izjavi francuske ministrice gospodarstva Christine Lagarde, biti će negativan, u rasponu od -1% do -1,5%. Situacija je više nego ozbiljna. Francuska je ušla u krizu bez presedana, nikada dosada se nije suočila s degradacijom javnih financija u ovolikoj mjeri. Prvi razlog je smanjenje fiskalnih prihoda, posebice PDV-a i poreza na poduzeća, a drugi se odnosi na vladine mjere za obnovu, npr. 6,5 milijardi u korist automobilske industrije. Recesija će dakle biti jača nego 1993. (BDP -0,9%, kada je proračunski deficit predstavljao 6,4% BDP-a), a u najboljem slučaju jednako jaka kao u 1975. (-1%). Predviđa se niska inflacija (+0,4%) koja bi ipak trebala očuvati kupovnu moć, a potrošnja bi trebala zadržati pozitivni predznak, unatoč uzmaku investicija. U 2009. se predviđa smanjenje gospodarskog rasta (od -1% do -1 ,5%), značajno povećanje nezaposlenosti, a javni deficit se procjenjuje na nešto više od 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Proračunski deficit, inicijalno predviđen na 52,1 milijardi eura, će se udvostručiti i doseći 100 milijardi eura. S 50 milijardi dodatnog deficita - 20 milijardi proizlazi iz smanjenja državnih prihoda, a 30 milijardi će država utrošiti na plan obnove - deficit će doseći 5,2% BDP-a. Ako ovome dodamo deficit socijalnog osiguranja (15 milijardi eura) i jedinica lokalnih uprava, približit ćemo se pragu od 5,5% BDP-a (razina deficita u 1995.) što je enormno obzirom na kriterije pakta stabilnosti i rasta euro zone. Iz svega je izvjesno da Francuska ne može postići proračunsku ravnotežu prije 2014. U tijeku su nastojanja da se uspostavi „putanja“, koja će reducirati deficit na razinu od 3% do 2012., period kada će se Francuska „vratiti“ u shemu gospodarskog rasta. Izlazak iz recesije se očekuje tijekom 2010., međutim prognoze za zaposlenost su loše što nagovještava degradaciju socijalnog ozračja. Rokovi bi se mogli skratiti jedino povećanjem poreza, što je nezamislivo u ovom trenutku. Ova konjunktura posebno pogađa mala poduzeća (do 20 zaposlenih), koja se suočavaju s jedne strane sa smanjenjem narudžbi i prihoda, a sa druge strane s odbijanjem kredita od strane banaka (gradnja, nekretnine, restorani i veliki broj malih turističkih poduzeća su pogođeni). Francuska broji 2,5 milijuna malih poduzeća, od kojih bi se 38% moglo ugasiti ove godine. Ukoliko se ovo dogodi posljedice bi bile katastrofalne jer ovaj sektor obuhvaća 37% zaposlenih u Francuskoj. Rezultati anketa pokazuju da čak 78% direktora malih poduzeća očekuje dodatno zaoštravanje kreditnih uvjeta, a 69% ne planira nikakvu investiciju niti kreiranje novih radnih mjesta. Zadnja dva tromjesečja 2008. su bila posebno teška i nove poticajne mjere koje bi trebale revitalizirati mala poduzeća nisu dovoljne. Banke, koje zaoštravajući kriterije dodjele kredita, blokiraju situaciju. Kada je u pitanju zaposlenost, predviđa se ukidanje dodatnih 300.000 radnih mjesta tijekom 2009., što je logičan slijed obzirom na rezultat 4. tromjesečja 2008., kada je najavljeno ukidanje 89.000 radnih mjesta. Svi privremeni ugovori ili pak ugovori na određeno vrijeme se gase, čak i ugovori na neodređeno postaju predmet špekuliranja. Jedini pozitivni ekonomski parametar ostaje potrošnja i to unatoč rastu nezaposlenosti. Svi drugi pokazatelji, domaći ili inozemni bilo da se radi o realnom ili financijskom sektoru, ostaju depresivni. Potrošnja domaćinstava je porasla u prethodnih 12 mjeseci za 1%. „Motor“ potrošnje bila je kupovina elektroničkih uređaja i pomagala za kuću, dok kupovina automobila uzmiče. Međutim, unatoč ovom

176


pozitivnom momentu za gospodarstvo, ne smijemo pridavati preveliki značaj ovom indikatoru koji je jako promjenljiv, tim više što je povećanje skromnih razmjera. Ovaj pozitivni predznak potrošnje ne dovodi u pitanje negativno ozračje sveukupne konjunkture, tim više što određujući parametri potrošnje – zaposlenost, dohodak, krediti – imaju lošu predispoziciju. Međutim, unatoč eksploziji proračunskog deficita i nezaposlenosti, Francuska ima bolje izglede u odnosu na krizu nego neke druge europske zemlje (Velika Britanija, Španjolska, Njemačka…) ili pak SAD. Razlozi bi bili slijedeći: energetska nezavisnost, jaka poljoprivreda, veliki turistički potencijal, moderna mreža transporta, jaka atraktivnost za investitore, jaka produkcija u segmentu luksuza, jaki segment obiteljskih poduzeća, snažan socijalni sistem, relativno visoki natalitet, zaduženost domaćinstava je razumna u odnosu na SAD, a stopa štednje značajna. Francuska je jedna od zemalja Europe s najvišom stopom poreza na dobit od 35,4%, i veoma velikim izdvajanjima poslodavaca (43,7%). Istovremeno, to je s najkraćim radnim tjednom u Europi, zemlja u kojoj se najranije ide u mirovinu, u kojoj su među najmanjima izdvajanja zaposlenih za socijalno i mirovinsko osiguranje i porez na prihod, a gdje oni istovremeno imaju ponajbolju socijalnu, zdravstvenu i mirovinsku zaštitu. Reforma sustava mirovinskog osiguranja iz 2003. već pokazuje slabosti. Ona je, naime, bila bazirana na razini zaposlenosti koja nije dostignuta. Gubici Fonda mirovinskog osiguranja u 2007. dosežu čak 3,5 milijardi EUR-a. U Francuskoj je zaposleno samo 38% populacije u dobi između 55 i 64 godine, u odnosu na europski prosjek od 41%. Danas je u Francuskoj 14 milijuna umirovljenika, a procjenjuje se da će ih u 2050. biti 21,5 milijuna. Ako se ne provede reforma mirovinskog sustava, procjenjuje se da bi javni dug sa 66% porastao na preko 200% BDP do 2020. godine. Ukupan deficit sustava socijalnog osiguranja u Francuskoj u 2008. iznosi 15 milijardi eura. Francuska raspolaže visoko školovanom i visoko produktivnom populacijom. Ukupna infrastruktura Francuske (prometna, telekomunikacijska, ekološka i ostale) sigurno je među najboljima u svijetu. Francuska ima jaku poljoprivredu, ona je prvi svjetski proizvođač prehrambenih proizvoda, mlijeka i vina. Francuskoj poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenoj industriji odgovaraju mjere politike Politique Agricole Commune européenne, temelja europske konstrukcije, koje su na snazi do 2012., što joj omogućuje pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu u ovom sektoru. Unatoč ovom pozitivnom efektu ova grana je zabilježila pad u 2008. od 8,9%. Proizvodnja električne energije, većinom nuklearne, čini je uvjerljivo vodećom u Europi i među najjačima na svijetu. Francuska je izuzetno jaka u proizvodnji automobila, zračnom i svemirskom programu te vojnoj industriji. Francuske tvrtke su svjetski lideri u proizvodnji kozmetike, javnih radova, proizvodnji građevinskih materijala, distribuciji i tretmanu vode, zračnom prometu, proizvodnji nuklearne energije, automobilskih guma, stakala za naočale. One su među vodećima na svijetu u distribuciji roba široke potrošnje, kolektivnoj restauraciji i osiguranjima.

Turizam kao gospodarska grana Francuska je prva svjetska turistička destinacija i raspolaže izuzetno bogatom i raznolikom turističkom ponudom u svim segmentima. Možda je i to razlog velike zahtjevnosti francuskog gosta, a interes koji već godinama pokazuju za Hrvatsku predstavlja veliki kompliment onome što mi možemo ponuditi. U 2007. Francuska je primila 82 mil. posjetitelja iz inozemstva, što predstavlja porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Potrošnja gostiju je porasla za 2,5% što predstavlja ukupno 35 milijardi eura. Turizam je najvažniji segment u francuskom gospodarstvu te obuhvaća 235.000 poduzeća, 1 mil. zaposlenih i 6,3% francuskog BDP-a. Budžet ministarstva turizma za 2007. iznosi 86,25 mil. eura (+7% u odnosu na 2006.) i uglavnom je namijenjen promidžbi Francuske u inozemstvu. Maison de la France, koja radi promidžbu Francuske u inozemstvu, raspolaže budžetom od 77 mil. eura (35 predstavništava u 35 zemalja).

177


Sektor turizma u Francuskoj je u 2008. pogođen krizom. U periodu lipanj/listopad 2008., broj noćenja u francuskim hotelima je pao za 3% (podaci istraživanja agencije Protourisme). Istovremeno, kada su u pitanju putovanja Francuza u inozemstvo u zimskom periodu zabilježen je uzmak. Po prvi put u 2008. rezultati za deset mjeseci su negativni po broju noćenja. U periodu siječanj/svibanj porast u noćenjima je bio pozitivan (+2,5%), ali se situacija preokrenula u periodu lipanj/listopad kada je zabilježen uzmak od 3% u odnosu na isti period 2007. Kada je u pitanju zimski period, 30% Francuza je izrazilo namjeru otputovati na odmor, ali čak 80% ima namjeru ostati u Francuskoj. Degradacija situacije u hotelskoj industriji je zabrinjavajuća i dotiče sve kategorije hotela posebno «hôtellerie de luxe » čiji je razvitak imao pozitivan predznak od 2003.. Radi se o bitnom preokretu gdje, već sada, 14 od 22 regije bilježe uzmak - trend koji bi se trebao nastaviti tijekom prvih šest mjeseci 2009.. Iz svega će proizaći niži prosječan prihod po smještajnoj jedinici i niži globalni promet hotelske industrije. Paradoksalan podatak se odnosi na svibanj 2008. koji je zabilježio povijesni porast u popunjenosti hotela, kako bi se ovaj trend drastično preokrenuo nakon toga. Potrebno je napomenuti i to da je značajan globalni porast prometa u francuskim hotelima zadnjih godina realiziran zahvaljujući izuzetnim rezultatima pariške regije! Hervé Novelli, državni tajnik za turizam je globalno okarakterizirao sezonu u Francuskoj «prihvatljivom»: posjećenost kampinga i apartmana je bila stabilna, dok su hoteli zabilježili minus. Za srpanj i kolovoz posjećenost francuskih hotela je oscilirala između 0,7% i +0,5%. Unatoč krizi, sezona je na razini prethodnih. Ljeto je, dakle, osrednje, ali ne i katastrofalno obzirom na poteškoće koje pritišću Francuze. Kada su u pitanju bliža emitivna tržišta (Belgija, Italija, Njemačka, Nizozemska) situacija je stabilna. Porast se očituje na tržištima kao Rusija, zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka (+20%) te zemljama južne Amerike. Pad prometa bilježi se sa američkog tržišta (općenito dolarskih tržišta) kao i Kine i Japana. Od 2003. prosječan prihod po smještajnoj jedinici je značajno rastao usljed porasta cijena od čak 30% u zadnje četiri godine. Logično je da u kontekstu pada kupove moći kriza pogađa ovaj sektor. S druge strane udio francuskih domaćinstava koji namjeravaju putovati u inozemstvo uzmiče za 10% u odnosu na prethodnu godinu. Po prvi put većina osoba koje putuju u inozemstvo, tj. 42%, rezervira preko interneta, zaobilazeći klasične putničke agencije, dok se samo 35% obraća tradicionalnim distribucijskim mrežama. Francuske receptivne agencije su se također suočile sa krizom, ne toliko u smislu poništenja rezervacija, već kroz opći zastoj kretanja i manji broj upita za 2009.. Velika nepoznanica ostaje reagiranje novih tržišta u kriznoj situaciji te značajan uzmak sa američkog i japanskog tržišta što bi se, eventualno, moglo korigirati kombiniranim efektom pada cijena goriva, rastu dolara i padu cijena hotelskih usluga. Francuske regije u kriznoj situaciji pozicioniraju svoju ponudu po razumnim cijenama te je oplemenjuju i obogaćuju dodatnim gratis sadržajima. Svi ističu dobar odnos cijene i kvalitete, te u situaciji kada ne mogu uvijek utjecati direktno na cijenu privrednih subjekata, djeluju na dodatni sadržaj i kvalitetu. Ono što posebno ističu u komunikaciji su prirodne znamenitosti koje su dostupne svima - održivi turizam je u trendu! Bilježimo veliku mobilizaciju francuskih profesionalaca u turizmu i nadležnih institucija kako bi se Francuzi privukli u francuska odredišta. Čak i mediji slijede ovu logiku i objavljuju sve više reportaža o samoj Francuskoj.

Strategija francuskih nadležnih ministarstava Sektor turizma je u Francuskoj prva gospodarska grana i predstavlja 6,3% BDP-a. Ova gospodarska grana zapošljava 2 mil. ljudi (direktno i indirektno) te generira 15 milijardi eura prihoda. Francuska je u 2008. treća svjetska destinacija po potrošnji turista, ali prva po broju dolazaka. U 2007. je ostvarila povijesni rekord od 80 mil. stranih turista koji su posjetili Francusku.

178


U kontekstu svjetske konkurencije i predviđenih turističkih kretanja u sljedećoj deceniji, Francuska je pokrenula izradu strateškog plana s ciljem razvitka i modernizacije ove djelatnosti. Projekt "Destination France 2020", prezentiran u siječnju 2008. ima ambiciju povećati ove brojke, ne samo kada su u pitanju dolasci nego i financijski parametri. U tome se oslanjaju na prognoze WTO-a, koje govore o povećanju od 80% u turističkim kretanjima u razdoblju od 2008. do 2020. na svjetskoj razini. Francuska kao destinacija „cilja“ na 100 mil. inozemnih posjetitelja do 2015. godine. Namjera je prijeći iz "sheme 1-3-9 na shemu 1-2-3" (što znači očuvati 1. mjesto po dolascima, postići 2. mjesto po globalnoj turističkoj potrošnji te skočiti sa 9. na 3. mjesto po prosječnoj potrošnji po turistu. Francusko ministarstvo gospodarstva (ministère de l’Economie, de l’Industrie et de l’Emploi) u namjeri potpore turizmu kao prvoj francuskoj industriji, pokrenulo je početkom 2008. Strateški plan francuskog turizma, s ciljem poboljšanja rezultata (posebno financijskog). Tri prioritetna cilja su izdvojena: poboljšanje prihvata međunarodnih turista, modernizacija turističke ponude, kreacija univerzalnog branda «France» i njegova svjetska promocija.

BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Državni zavod za statistiku, INSEE, je za 2008. objavio stopu rasta od 1,8%, ispod simboličnog praga od 2%. Francuska je osma gospodarska sila svijeta, u zadnje dvije godine „pala je“ za dva mjesta (iza SAD-a, Kine, Japana, Indije, Njemačke, Velike Britanije, Rusije). 2002: 1,1% 2003: 0,5% 2004: 2,3%

2005: 2,8% 2006: 2,1% 2007: 1,90% 2008: 1.8%

BDP po glavi stanovnika: 29.800 Eura

Postotak nezaposlenosti u 2008. godini – aktualno stanje i procjena trenda Prema podacima francuskog državnog zavoda za statistiku, INSEE, broj nezaposlenih u Francuskoj se povećava. Tijekom prva tri tromjesečja 2008. nezaposlenost je oscilirala oko razine 7,6%, da bi u četvrtom tromjesečju narasla na 8,2%. Za 2009. UNEDIC predviđa između 375.000 i 454.000 nezaposlenih više. Prema podacima francuskog državnog zavoda za statistiku, INSEE, broj radno aktivnih stanovnika iznosi 27.843.000 osoba, od kojih 13.136.000 žena (45,9%) i 14.707.000 muškaraca (54,1%).

Prosječna plaća – aktualni podaci Prosječna mjesečna bruto plaća u Francukoj iznosi 2.140 €. SMIC, minimalna mjesečna plaća u Francuskoj iznosi 1.321,02 € (minimalna satnica iznosi 8,71 €).

Stopa inflacije Stopa inflacije u 2008. je 2.8%

Vanjskotrgovinska bilanca – trend Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2007. dosegao je 39 milijardi eura, da bi se u 2008. smanjio za 2,45 milijardi eura (36,55 milijardi eura) što je prouzrokovano rastom izvoza od 1% i padom uvoza od čak 9%.

Stanovništvo Prema podacima INSEE-a Francuska broji 63,8 mil. stanovnika, što predstavlja 98 stanovnika/km2 sa 77% urbanog stanovništva. Francuska u 2008. bilježi 816.500 rođenja (stopa nataliteta 1,310%), a broj preminulih iznosi 526.500 (stopa mortaliteta 0,9%). Broj rođenih nadilazi broj preminulih (+290 000). Na ovaj način broj stanovnika raste za 361.000 osoba godišnje.

179


Životni vijek je u porastu: 77 godina za muškarce i 84 godine za žene. Ovi pokazatelji potiču razmišljanja o budućim generacijama, o ravnoteži između aktivnog stanovništva i umirovljenika te financiranju mirovina.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija po segmentima Televizija Prosječan broj gledatelja pri kraju dana (izvore Médiamétrie – Médiatab) gledanost/ ožujak 2009. TF1: Prva generalistička privatna televizija. Obiteljski kanal, veliki događaji i direkti: 54.268.000 ekipiranih. France 2/France 3/France 5: javna televizija - prva audiovizualna grupacija - 53.009.000 gledatelja/mjesecu; 53.322.000 gledatelja/mjesecu ; 43.964.000 gledatelja/mjesecu Canal+: 10,6 miliona pretplatnika; 39.785 gledatelja/mjesecu Drugi (TNT + regionalni kanali) Udio gledanosti na nacionalnom planu svih postaja TNT se skoro udvostručila u godinu dana da bi sa 5,9% u 2007. prešla na 11,1% u 2008. Tematske, regionalne i lokalne postaje također dobro napreduju te predstavljaju 12,6% u 2008. TV5: druga po redu po kriteriju svjetske rasprostranjenosti; 816.000 gledatelja u Francuskoj. Gledatelji visoke kupovne moći «opinion leaderi» Arte: 42.247.000 gledatelja/mjesecu M6: 51.349.000 gledatelja/mjesecu

Tisak Sa 48,6 miliona čitatelja mjesečno, tj. 97,2% ukupnog stanovništva, broj čitatelja u Francuskoj je stabilan. Broj tiskovina je u porastu u 2008.. Francuzi prosječno čitaju 7,3 različitih tiskovina. Broj čitatelja po tiskovini opada, obzirom na njihov sve veći broj. Broj osoba koje su u kontaktu s tiskom u Francuskoj je izuzetno velik (97%). Zanimljivo je konstatirati da korisnici interneta ne zapostavljaju tisak. Čitanost dnevnog tiska je u porastu; dnevno 24,3 milijuna osoba čita najmanje jedan dnevni list, što predstavlja 48,6% stanovništva iznad 15 godina. U 2008. sve kategorije tiskovina u Francuskoj su zabilježile pozitivan trend u čitanosti. U istom periodu, dnevni tisak je privukao 1,5 miliona čitatelja više.

Tisak – široka publika Tjednici/broj čitatelja:

TV Magazine Version Femina Femme actuelle Télé 7 jours Télé Z Télé Loisirs Télé Star

180

14.043.000 10.109.000 6.383.000 6.117.000 6.220.000 5.156.000 4.912.000


TV Hebdo Paris Match Voici … L’Equipe Magazine Gala Maxi Nouvel Observateur Elle L’Express Marianne Ici Paris Le Point France Dimanche Figaro Magazine Nous Deux Madame Figaro

5.485.000 4.689.000 4.370.000 4.025.000 (časopis specijaliziran za sport i turizam) 2.967.000 2.607.000 2.571.000 (vrlo efikasan za turističko oglašavanje) 2.368.000 (ciljana skupina: žene koje najčešće odlučuju o putovanjima, referenca za trendove) 2.316.000 (vrlo efikasan za turističko oglašavanje) 1.989.000 1.921.000 1.918.000 1.892.000 1.868.000 (referenca među tjednicima za turizam) 1.540.000 1.468.000

Mjesečnici/broj čitatelja: Plus, časopis TV Canal Plus Canal Satellite Magazine Santé Magazine Entrevue Top Santé Télé 7 Jeux

9.082.000 8.432.000 3.752.000 3.450.000 3.405.000 2.927.000

Dnevnici/naklada: Le Parisien Le Monde Le Journal du Dimanche Le Figaro Libération Les Echos La Tribune France Soir La Croix L’Humanité

2.277.000 1.883.000 1.451.000 1.305.000 884.000 699.000 454.000 237.000 471.000 427.000

Tematski časopisi - Turizam & Putovanja/naklada: Geo National Geographic Terre Sauvage Ulysse Vacances & Voyages Grands Reportages Voyages d’Affaires L’Officiel Voyage Hotel & Lodge

4.634.000 1.974.000 1.264.000 482.000 95.000 55.855 51.763 50.000 49.500

Stručni tisak Quotidien du Tourisme (dnevnik) Echo Touristique (tjednik) Voyages et Stratégie Tour Hebdo (tjendik) Univers des voyages (mjesečnik)

10.205 14.818 14.000 9.241 8.669

181


Čitatelji – ciljna skupina: „decision makeri“ u turizmu, klijenti, turoperatori. Internet Tourmag.com Pros-du-tourisme.com (Tour Hebo/Icotour/Bus & Car)

328.496 posjetitelja mjesečno 20.000 pretplaćenih 79.722 posjetitelja dnevno 227.000 „klikova“ 13.696 pretplaćenih 70.458 posjetitelja dnevno 38.000 posjetitelja dnevno 850.000 „klikova“ 61.000 pretplaćenih

EchoTouristique.com Quotidiendutourisme.com Vacancespratiques.com Radio RTL 1. radio postaja u Francuskoj NRJ Europe 1 Skyrock Nostalgie RMC Fun Radio Virgin Radio (ex Europe 2) RFM RTL 2 Chérie FM Radio classique Rires & Chansons MFM

11,7 % (slušanost) 6,7% PDA 6,5% PDA 5,1% PDA 4,7% PDA 4,6% PDA 3,6% PDA 2,5% PDA 2,5% PDA 2,6% PDA 2,2% PDA 1,6% PDA 1,3% PDA 0,7% PDA

Grupacija Radio France: France Inter France Info France Bleu France culture Le Mouv

5.464.000 slušatelja/10,6% slušanost; 3,6% PDA 6,6% PDA; regionalne postaje; aktivno stanovništvo 35-59 godina 1% PDA 0,5% PDA

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA Trendovi na tržištu Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima i traže kvalitetu. Masovna potrošnja više nije dominirajući model i pojedinac se nastoji udaljiti od koncepta potrošačkog društva. Devastacije u pojedinim destinacijama, prouzrokovane masovnim turizmom i nekontroliranom izgradnjom koja nanosi štetu krajoliku i stanovništvu, definitivno su postale primjer koji se ne smije slijediti. Turizam je danas međuovisan sa ekologijom i njegov daljnji razvoj se mora promišljati prije svega kao održivi razvoj. Dakle, dugoročni i održivi razvitak turizma sa naglašenim moralnim i etičkim imperativima u središtu je razmišljanja. Valorizacija ekološki očuvanih destinacija, porast interesa za kulturnom ponudom i kvalitetom, trendovi su koji u velikoj mjeri određuju ponašanje potrošača. Segmentiranje turističke ponude je sve prisutnije, specifični programi „po mjeri“, s viškom dodane vrijednosti „le tourisme de niche“, prilagođeni su sve većoj zahtjevnosti potrošača koji traže posebnu uslugu i sadržaj. Radi se o alternativnim putovanjima „koja imaju smisao“ - turoperatori predlažu programe u koje unose spiritualnu, avanturističku ili pak kulturnu dimenziju.

182


Jaki trend u ovom trenutku su i programi koji sadrže dimenziju održivog rasta i turizma, posebice seoski i kontinentalni turizam. Svijest o očuvanju okoliša sve je više u središtu kriterija odabira. Sve više turista želi putovati u skladu s poštivanjem okoliša, živjeti u harmoniji s prirodom, vratiti se korijenima, miru i izvornosti. Turoperator Pauli npr. izdaje, novu brošuru «Voyages en écologie», sa 70 ekoloških proizvoda: zeleni turizam, biološka kuhinja, ekološki smještaj i ture u prirodi. Udruge poput ATR (Agir pour un tourisme responsable - Djelovati u korist odgovornog turizma) koja broji 18 turoperatora: Allibert, Nomade, Terres d’Aventure, Nouvelles Frontières itd. i ATES (Association pour le tourisme équitable et solidaire - Udruga za ravnopravan i solidaran turizam) su realizirale ukupno 210.000 putovanja u 2007. godini. Glavne tematike su pješačenje, putovanja u prirodi i na otvorenom, smještajne strukture koje vode računa o okolišu, odnosno jednom riječju kako putovati bez narušavanja prirode i generirati korisne učinke za stanovništvo tj. postići ravnotežu ekosustava i ljudske djelatnosti. Velika većina Francuza se odlučuje za kulturni turizam, za otkrivanje baštine, tj. prirodnih i spomeničkih znamenitosti (57%), a samo 24% odabire isključivo koncept more/sunce. Anketa koju smo realizirali na sajmu Salon Mondial du Tourisme među posjetiteljima hrvatskog štanda potvrdila je ovu informaciju; 44% anketiranih organizira svoje putovanje kroz prizmu obilaska znamenitosti, a samo 23% je usredotočeno na tematiku more/sunce. Hrvatska kao turistička destinacija, se uklapa u ove trendove ne samo sadržajem svoje turističke ponude nego i sviješću o važnosti njezinog očuvanja i valorizacije te pravilnog korištenja resursa u turizmu. Integrirati kulturni sektor u turistički proizvod ili pak staviti težište na proizvode koji sadrže dimenziju održivog razvitka postaje prioritet te omogućuje pozicioniranje destinacije na još višoj kvalitativnoj razini. Segment grupnih putovanja je u porastu. Jedan od razloga je sve veća potreba seniora da organiziraju slobodno vrijeme - potreba za sigurnim kontekstom i ugodnim druženjem. Demografsko starenje stanovništva (predviđa se utrostručenje stanovništva starosne dobi +65 godina do 2020.) favorizira ovaj trend. Seniori (starosna dob +50 godina) su sve brojniji, predstavljaju čak 35% francuskog stanovništva te postaju „metom“ turoperatora. 70% grupnih putovanja otpada na seniore. Kategorija starosne dobi 50-65 godina ujedno predstavlja i najbogatiji segment stanovništva. Europa također broji sve veći broj “mladih umirovljenika” visoke platežne moći. U kategoriji grupnih putovanja razlikujemo i grupe konstituirane od individualaca (GIR) koje predstavljaju 24% prometa u ovom segmentu, 20% se odnosi na školske grupe, a samo 10% na aktivno stanovništvo. Kada je u pitanju sezonalnost, 50% grupnih putovanja se realizira na proljeće, a 30% na jesen, što otvara mogućnost bolje sezonske raspoređenosti kapaciteta. 70% putuje po Francuskoj dok se 30% odlučuje za inozemstvo. 82% grupnih putovanja organizirano je autobusom, 15% avionom a samo 3% vlakom. Važan segment grupnih putovanja su, također, visokokvalitetna putovanja „po mjeri“, koja nisu vezana za godišnje odmore tj. segment kongresnog turizma (incentive, kongresi, seminari). Nasuprot putovanja u grupi, profilira se i trend putovanja za samce, segment u kojem turoperatori imaju sve bogatiju i raznovrsniju ponudu. Francuzi vole programe “all inclusive”, zbog jednostavnosti rezervacija i mogućnosti predviđanja svih troškova tijekom boravka. Ovaj tip boravka se ustalio u Francuskoj i odnosi se ne samo na obitelji s djecom nego i na umirovljenike, mladež ili samce. S druge strane, profiliraju se programi “po mjeri” prilagođeni individualnim potrebama obitelji i sl. Krstarenja su također segment u porastu (+16%), a ponuda postoji za sve budžete i sve ukuse. Brodovi se diversificiraju, predlažu sve više aktivnosti na samom brodu što privlači i mladu publiku koja se počinje interesirati za koncept „plovećih hotela”. Gigant MSC lansira novi brod « Poesia » no i manji brodovi, kao npr. zadnja kreacija kompanije Croisimer « La Belle de l’Adriatique », predstavljaju novitet; luksuzni putnički brod koji nudi komfor i kružno putovanje prilagođeno pojedincu po dalmatinskim otocima. Turizam vezan za vodu/more je također u trendu - thalasso, spa, wellness. Kozmetički tretmani su tematike novog vala interesa koja je povukla čak i mušku publiku. Ova ponuda je postala dostupna

183


svim kategorijama stanovništva, a vezana je za određenu egzotiku ili posebne tematike što je siguran adut za destinaciju. Novi tip zahtjevne klijentele su mladenci u potrazi za idealnim medenim mjesecom. Unatoč padu broja vjenčanja turoperatori realiziraju sve više bračnih putovanja, romantičnih iskustava na egzotičnim otocima: Karibi, Pacifik, Indijski ocean i Afrika, ali i po Mediteranu za manje budžete. Kada su u pitanju organizirana putovanja 50% otpada na rezervacije na internetu. Najposjećeniji web sitovi su «voyages-sncf.com», «lastminute.com», «Expedia», «Accorhotels.com» i «Air France».

Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2007. godine otputovali na odmor U 2007., Francuzi su realizirali 20,1 mil. putovanja (+0,5%) i 161,6 mil. noćenja (+1,4%) u inozemstvo što je predstavljalo 10,5% od ukupnog broja putovanja i 16,2% od ukupnog broja noćenja. Na taj su način Francuzi realizirali 190,3 mil. putovanja (+3%) i 996,3 mil. noćenja (+1%). Iz ovoga proizlazi da su se putovanja u inozemstvo u zadnje tri godine stabilizirala na približno istoj razini. 70% putovanja u inozemstvo odnosi se na Europu što predstavlja 13,7 mil. putnika. Ovaj rezultat potvrđuje činjenicu da europska odredišta još uvijek privlače većinu Francuza. Broj putovanja u inozemstvo koja su Francuzi realizirali u 2007. predstavljala su 10,5% od ukupnog broja putovanja, nasuprot 10,8%, razine na kojoj su ista bila stabilizirana u periodu 2004./2006. godine. Ovaj se uzmak odnosi, kako na kraća tako i na duža putovanja. Kada su u pitanju noćenja realizirana u inozemstvu, njihov udio u ukupnom broju noćenja ostaje stabilan (16,2%). U 2007. stopa odlaska Francuza na odmor je bila 73% za samu Francusku i 22,2% za inozemstvo, tj. jednako prethodnoj godini. Kada je u pitanju broj putovanja u inozemstvo, francusko tržište je još uvijek relativno stabilno, mada profesionalci sa strepnjom iščekuju reakcije tržišta u odnosu na zaoštravanje pada kupovne moći. 70% putovanja u inozemstvo odnosi se na Europu (13,5 mil. putovanja); 67,5% u 2006., 73,9% u 2005., 75,5% u 2004., 77,7% u 2003. Na Afriku otpada 15,6% naspram 15,7% u 2006. i 13,5% u 2005., gdje su vodeće destinacije Tunis i Maroko te predstavljaju dvije trećine ukupnog broja putovanja. Među europskim destinacijama treba spomenuti Španjolsku, Italiju i Portugal. Više od polovice se odlučuje za mediteranske destinacije - Španjolsku, Italiju, Portugal, Tunis, Maroko, Grčku te Hrvatsku. Općenito, Francuzi putuju više, češće i tijekom cijele godine. Evolucija putovanja Francuza u inozemstvo (000) (1995. – 2007.) Godina 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Broj putovanja 15.70 16.40 15.90 17.100 17.36 19,10 19,90 20,00 20,10

evolucija +4,4% - 2.6% + 6.7% + 1,8% +10,02% +4,0% +0,5% +0,5%

Izvor: Secrétariat d’Etat au Tourisme

Prema podacima francuskog ministarstva za turizam, u 2008. je registiran uzmak u broju putovanja u inozemstvo od -3,4%.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Stopa odlaska Francuza na odmor je stabilna u 2007. (69,6% za Francusku, 22,2% za Inozemstvo) u odnosu na 2006., dok je u 2005. stopa bila neznatno viša (70,1% za F; 22,7 za I). U 2007. kao i u

184


2006., 22,2% Francuza (više od 15 godina) je otputovalo u inozemstvo - putovanja u inozemstvo predstavljaju 10,5% putovanja. Francuzi su na ovaj način realizirali oko 20,1 mil. putovanja i 161,6 mil. noćenja. Omjer putovanja u Francuskoj i u inozemstvu je stabilan u zadnje tri godine. Prosječna dužina boravka u inozemstvu je 8 noćenja, a u Francuskoj 4,9.

Redoslijed najomiljenijih odredišta koja su u 2007. posjetili turisti iz Francuske 2007. je bila obilježena koncentracijom interesa na mediteranske destinacije, povratak Španjolske (+1,2%), Italije (+3,5%) i Grčke (+6,1%) na scenu, te Tunisa koji je obogatio svoju ponudu sa brojnim centrima talasoterapije koji su kvalitetnije pozicionirali destinaciju. Unatoč pozitivnom pomaku, Tunis (+8,1%) još uvijek zaostaje za Marokom koji duže vrijeme odlično kotira (+8,1%). Španjolska je najomiljenija destinacija Francuza, a slijede je Velika Britanija i Italija. Portugal, Maroko i Tunis su najposjećenije (5., 6. i 7. mjesto) mediteranske destinacije nakon Španjolske i Italije. Grčka i Hrvatska su na 10. odnosno 15. mjestu, a Hrvatska se s 33. mjesta na ljestvici odredišta u 2002. (u 2003. skočila na 24. mjesto, a u 2004. na 17. mjesto) popela na 15. mjesto u 2007. Ako izuzmemo destinacije u koje Francuzi putuju najviše iz poslovnih razloga (Veliku Britaniju, Njemačku, Belgiju, Švicarsku) Hrvatska ostaje u top deset najomiljenijih odredišta Francuza.

26 najomiljenijh destinacija Francuza u 2007. ZEMLJA 1. Španjolska 2. Velika Britanija 3. Italija 4. Njemačka 5. Portugal 6. Maroko 7. Tunis 8. Belgija 9. SAD 10. Turska 11. Grčka 12. Martinique Guadeloupe 13. Švicarska 14. Nizozemska 15. Hrvatska 16. Kina 17. Austrija 18. Egipat 19. Irska 20. Kanada 21. Tajland 22. Senegal 23. Dominikanska republika 24. Réunion 25. Baléares 26. Švedska

francuski

turisti

Evolucija 2006./2007.

9.330.964 3.323.000 3.246.670 2.351.318 1.950.000 1.600.000 1.335.409 1.032.899 997.506 768.167 756.105 771.838 634.305 613.000 470.259 470.000 465.088 464.239 407.000 374.785 351.651 287.454 287.432

1.20% -10,00% 3.50% 5.70% 23.80% 8,00% 8.10% - 4,00% 26,00% 16.70% 6.10% 3.20% 8.30% 0.80% - 5.50% 16.80% - 2.90% 24.80% 10,00% 1.40% 10,00% NC - 6.20%

280.432 261.992 258.632

34,30% 21,00% 8,20%

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije Točni podaci su nedostupni. Međutim, možemo procijeniti da je individualna publika više okrenuta europskim, pristupačnim destinacijama (Italija, Belgija, Njemačka...) dok su destinacije kao Maroko i Tunis te Turska gotovo u cijelosti orijentirane na organizirani promet.

185


Koju vrstu transporta preferiraju turisti s francuskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor? Korištenje privatnog automobila je u porastu – u 2007. korišten je za 143,4 mil. putovanja. Slijedi vlak sa 24,4 mil. putovanja. Avion je na trećem mjestu sa 13,3 milijuna putovanja. Privatni automobil je korišten u 81,6% slučajeva kada je u pitanju sama Francuska, u 39,6% slučajeva kada su u pitanju europske destinacije i 3,4% za ostale destinacije. Avion se koristi u 1,3% slučajeva za samu Francusku, 37,4% za Europu i 93,3% za ostale destinacije. Vlak se koristi u 13,5% slučajeva za samu Francusku, 9,2% za Europu i 1,1% za ostale destinacije. Francuzi koriste autobus samo u 1,2% slučajeva za samu Francusku, 10,5% za europske destinacije i 0,7% za ostale destinacije. Dakle, kada su u pitanju europske destinacije privatni automobil se koristi u 39,6% slučajeva, avion 37,4%, vlak 9,2% te autobus u 10,5% slučajeva.

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2007. preferirali francuski gosti Francuzi u velikoj većini (48,9%) sami organiziraju putovanja, 19,4% rezervira preko agencije, 16,5% posredstvom udruga. Međutim, kada su u pitanju putovanja u inozemstvo, situacija je različita: 27,4% samo organizira putovanja, 58,8% rezervira preko agencije ili turoperatora, a 14,4% preko udruga. Povećanje udjela kraćih putovanja i nova sredstva informiranja favoriziraju direktne rezervacije transporta i smještaja. Povećanje broja korisnika interneta, sve veća sigurnost plaćanja putem interneta i razvitak «brzog interneta» na web stranicama posvećenim putovanjima omogućili su rekordni porast prometa na internetu. Internet više nije upućen isključivo mladim ljudima koji žive u urbanim sredinama i koji imaju iznadprosječna primanja. Web se danas otvara svim kućanstvima, posebice ženama ili seniorima koji su sve češći korisnici, internet se potpuno banalizirao. Povećanje udjela kraćih putovanja i nova sredstva informiranja favorizira direktne rezervacije transporta i smještaja. Francuzi iz godine u godinu sve više pripremaju svoja putovanja preko interneta. U 2008. više je od 9 milijuna Francuza rezerviralo putovanje preko interneta, što je predstavljalo gotovo 1/3 ukupnih putovanja, uz porast od 18% tj. +36% u zadnjih šest godina. Ovo je posebno naglašeno kada su u pitanju putovanja u inozemstvo. Francuska broji 30,4 milijuna korisnika interneta (1,1 mil. više u odnosu na prethodnu godinu). Tijekom prvog polugodišta 2008. prodaja na Internetu je dosegla čak 10 milijardi eura, a 7,8 milijuna Francuza je rezerviralo barem jednu uslugu vezanu za putovanje u 2007. (1,3 mil. više nego u prethodnoj godini). Novi internet fenomen su blogovi, na kojima korisnici ostavljaju komentare i svjedočenja o svojim iskustvima. Velik broj Francuza konzultira blogove prije izvršenja rezervacije na internetu, tražeći subjektivno mišljenje o mjestu koje namjeravaju posjetiti. Ova praksa otvara mogućnost još boljeg protoka informacija i pozitivne promidžbe koja bi iz toga mogla rezultirati ukoliko je gost zadovoljan. Tijekom prvih šest mjeseci 2008., unatoč zabrinjavajućem ekonomskom kontekstu, realizirani promet u segmentu putovanja na internetu porastao je za čak 24%. Voyage-sncf.com (5,3 mil. posjetitelja), Lastminute.com (1,9 mil. posjetitelja), Promovacances (1,5 mil. posjetitelja), Expedia (1,3 mil. posjetitelja) i Opodo (1,1 mil. posjetitelja) prvih su pet turističkih aktera na području turizma. Razvoj Interneta favorizira trend češćih, ali kraćih putovanja te sve kasnijih rezervacija. „Kasne rezervacije” se najviše odnose na parove bez djece (starosne dobi ispod 50 godina) i kraće vikend programe. U trendu su također i „rane rezervacije”. Kod turoperatora Expedia bilježimo porast od +24% kada su u pitanju rezervacije izvršene tri mjeseca prije polaska. Naime, što se prije rezervira putovanje, mogućnost odabira je veća. Prema istraživanju turoperatora Opodo, 19% Francuza je rezerviralo u zadnji čas. 30% pripadaju starosnoj kategoriji 15-34 godina, a samo 6% spada u kategoriju starosne dobi +65 godina.

186


Preferencije turista s francuskog tržišta obzirom na vrstu smještaja Francuski turisti koji putuju u inozemstvo (posebno u europske destinacije) opredjeljuju se za hotel u 45,4% slučajeva, za kamp u 3,6% slučajeva, za privatni smještaj u 8,3% slučajeva.

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Manji dio Francuza odabire isključivo koncept more/sunce, dok većina preferira kulturnu i prirodnu baštinu. Sve više raste interes za sportske sadržaje i avanturističke programe. Iako neće uvijek biti u mogućnosti potpuno realizirati sve predložene aktivnosti, važno im je imati mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50-64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. U 2007. 82% putovanja se odnosilo na aktivni odmor ( 81% u 2006. i 80% u 2005). Aktivnosti variraju prema dobnoj skupini. Kategorije više platežne moći prakticiraju više sportskih aktivnosti i to najviše u obalnim i planinskim područjima.

Razrada odmorišnog segmenta u 2007. Ljetna sezona

More

Planina

46.8 37.2 25.7

13.4 29.8 25.1

Seoski turizam 9.1 26.9 17.2

18.4

27.8

12.5

Jezera

Gradovi

TOTAL

23.4 32.5 29.6

10.3 21.5 33.7

20 28 22.1

13.6

26.2

14.3

14.3

14.8

11.6

18.4

20.3

13

9.3 8 6.5 13 4.2 7.5

6.7 29.3 3.8 6.9 5.3 8.1

7.8 7.1 3.9 7.3 12.4 21.3

7.7 15.2 8.6 8.1 4.6 7.9

5.5 3.6 1.8 15.5 3.5 18.3

7.3 8.4 4.2 11 7 16.2

Zimska sezona

More

Planina

Jezera

Gradovi

TOTAL

Skijanje Šetnja Razgledavanje gradova Muzeji, izložbe povijesni spomenici i znamenitosti Sajmovi, kupovina Otkrivanje prirodnih znamenitosti Gastronomija Kupanje Pješačenje Shopping Bez aktivnosti

0.9 38.7 25.3

52.3 23.4 13.7

Seoski turizam 0.9 25.9 10

8.4 32.2 22.3

1 19.3 26

8.3 24.1 16.7

11.5

5.6

5.1

12.9

15

8.9

7.8

4.8

5.5

6.1

7.4

6.1

20.1

11.1

6

16.2

7.5

7.2

5.7 12 8.1 17.1 12.5

4.3 3 14.6 8.4 7.4

5.7 1.7 5 11.1 29.2

7.5 8.2 8.4 13.5 14.3

5.3 1.7 2.6 20.7 22.5

5.1 3.3 5.3 14.7 22.1

More/plivanje/ plaža Šetnja Razgledavanje gradova Otkrivanje prirodnih znamenitosti Muzeji, izložbe povijesni spomenici i znamenitosti Sajmovi, kupovina Pješačenje Biciklistički programi Shopping Vrtne aktivnosti Bez aktivnosti

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju U 2007. prosječan godišnji budžet francuskog kućanstva u svrhu putovanja iznosio je 2006 eura, u 2008. 1934 eura (-4%). Europski prosjek iznosi pak 2206 eura. Financijski aspekt postaje jako važan budući da je budžet rezerviran za putovanja uvjetovan ostalim fiksnim troškovima koji su u konstantnom porastu, stoga Francuzi traže mogućnosti putovanja po nižoj cijeni. Usprkos zahtjevnosti po kriteriju cijene, oni ne odustaju od kriterija kvalitete. Francuzi su u usporedbi s drugim europskim stanovnicima najštedljiviji kada su u pitanju troškovi hotela. Međutim kada su u pitanju „skupe, elitne” destinacije i hoteli koje oni posebno cijene, u stanju su potrošiti više. Turizam visoke kategorije ima dobru perspektivu i u porastu je za 10 do 20% ovisno o destinacijama.

187


Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Francuske Distribucijske i prodajne mreže se u Francuskoj organiziraju putem: 1. Klasičnih putničkih agencija: integrirane kompanije, distribucijske mreže, nezavisne agencije; 2. Velikih supermarketa; 3. Prodaje putem interneta; 4. Direktne prodaje preko turoperatora.

1. Klasične putničke agencije: Integrirane kompanije: Thomas Cook France: 520 prodajna punkta; 1.500 zaposlenih Fram Agences: 252,1 mil. eura (+12,9%); 75 prodajnih punktova; 405 zaposlenih Voyageurs du Monde: 218,5 mil. eura (+2,6%); 18 prodajnih punktova; 708 zaposlenih Club Med Voyages: 201,7 mil.eura (+7,2%); 39 prodajnih punktova; 160 zaposlenih

Distribucijske mreže: Carlson Wagonlit Travel: 2.631 mil. eura (+1,18%); 410 prodajnih punktova; 3.260 zaposlenih American Express Voyages d’Affaires: 1.920 mil. eura (+18%); 106 prodajnih punktova; 2.200 zaposlenih Tourcom: 1.500 mil. eura (+4%); 530 prodajnih punktova; 1.600 zaposlenih Afat Voyages: 1.420 mil. eura (+5%); 615 prodajnih punktova; 1.800 zaposlenih Manor: 1.420 mil. eura (+1.4%); 396 prodajnih punktova; 1.560 zaposlenih Selectour: 1.219 mil. eura (+0.6%); 530 prodajnih punktova; 2.400 zaposlenih

2. Veliki supermarketi: E. Leclerc Voyages: 391,5 mil. eura (+11.5%); 159 prodajnih punktova; 617 zaposlenih Voyages Carrefour: 231,8 mil. eura (+5,1%); 99 prodajnih punktova; 573 zaposlenih Voyages Auchan: 25,2 mil. eura (+9,5%); 4 prodajna punkta; 30 zaposlenih Casino Vacances: 20,5 mil. eura (+7,3%); 1 prodajni punkt; 33 zaposlenih Cora Voyages: 14 mil. eura (+32%); 12 prodajnih punkta; 34 zaposlenih

3. Prodaja putem Interneta: Voyages-sncf.com: 1.860 mil. eura (+17%) Opodo (Vivacances, Promovacances, Karavel): NC Promovols/Promosejours: 53.5 mil. eura (+23.7%); 2 prodajna punkta; 46 zaposlenih Bourse des Voyages: 32 mil. eura (+15.6%); 1 prodajni punkt; 27 zaposlenih

4. Direktno preko turoperatora: Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2008: Club Méditerranée: 1.727 mil. eura (+2,86%), 1.324.000 pax; 15.465 zaposlenih Nouvelles Frontières: NC Go Voyages: 542,50 mil. eura (+35,15%); 1.348.561 pax; 302 zaposlenih Eurodisney Vacances SAS : 529,40 mil. eura (+17,54%); 799.858 pax Pierre&Vacances/Maeva/Résidences MGM: 502 mil.eura (+4,58%); 3.304.700 pax; 8.850 zaposlenih Groupe Marmara: 479,50 mil.eura (+17,55%); 1.065.000 pax; 200 zaposlenih Fram: 477,60 mil.eura (+5,13%); 521.000 pax; 4.000 zaposlenih Jet Tours: 314 mil.eura (+0,96%); 243.100 pax; 357 zaposlenih Kuoni France: 251,40 mil.eura (+5,76%); 105.000 pax; 456 zaposlenih Thomas Cook TO: 291.129 pax

188


Najvažniji francuski turoperatori po prometu i broju putnika Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2007. promet u 000 eura

Cl u

Je tT ou Ku rs on iF ra Th nc om e as Co ok

Fr am

b

M éd No ite uv r ra el nn le ée s Fr on tiè Eu G re o s ro V di oy sn ag ey es Va Pi er ca re nc & es Va ca nc es M ar m ar a

2 000 1 800 1 600 1 400 1 200 1 000 800 600 400 200 -

Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2007. broj putnika

C lu b

Je tT ou K rs uo ni Fr an Th ce om as C oo k

000 000 000 000 000 000 000 -

Fr am

500 000 500 000 500 000 500

M éd ite rr an né G e E o ur V od oy is ag ne es y Va P ca ie nc rre es & Va ca nc es M ar m ar a

3 3 2 2 1 1

Članovi udruge francuskih turoperatora – CETO, zabilježili su pozitivne rezultate za period 1. 11. 2007. - 31. 10. 2008. Broj putnika je porastao za 3,5%, što predstavlja ukupno 7.351.804 putnika (od kojih 2.294.791 samo avio karte). Broj realiziranih putnika za paket aranžmane bio je 5.057.013 (+1%). Financijski rezultati su također pozitivni. Članovi CETO-a su realizirali ukupan promet od 5,77 milijardi tj. porast od + 8,2% € od kojeg 4,88 milijardi eura (+7,3%) otpada na paket aranžmane sa prosječnom potrošnjom od 966 € (+6,2%) tj. 66€ više nego prethodne godine. „Lokomotive“ ovog rasta bile su destinacije poput Tunisa (+7,2%), Egipta (+26%) i Turske (+23%) zahvaljujući odličnom odnosu cijena/kvaliteta. Maroko je zabilježio pad od -10,5%, Italija (kontinentalna) -9,5%, francuski Antili 25,4%. Od prekomorskih destinacija Dominikanska republika uzmiče za -5,2%, dok dolarske destinacije (npr: SAD +15,8%) bilježe značajne poraste. Hrvatska, pak bilježi porast od +1% po broju putnika i +4,5% kada je u pitanju promet.

189


Promet u broju putnika 1. 11. 2007. do 31. 10. 2008.

Evolucija u odnosu na prethodnu godinu

Udio u ukupnom prometu)

Ukupno

Zima

Ljeto

Južna/zapadna Europa (37%)

-0,1%

+3,8%

-1,4%

Sjeverna Evropa (5%)

-3,5%

-2,9%

-4,2%

Istočna Europa (3%)

+3,3%

-6,2 %

+6,0 %

Srednji Istok (16%)

+14,8%

+6,6 %

+20,7 %

Sjeverna Afrika 39%)

+1,0%

+3,3 %

-0,4 %

Srednje distance globalno

+2,4%

+3,3 %

+1,9 %

Francuski turoperatori su u zadnjih nekoliko godina „destabilizirani“ najezdom ponude na internetu. Morali su biti inventivni kada su u pitanju programi, konkurentni kada su u pitanju cijene te voditi računa o prezentaciji i atraktivnosti brošura. S napretkom interneta, izgledalo je da su klasične brošure osuđene na nestajanje, međutim iste nikada nisu bile ljepše, bogatije, reflektirajući precizno strategiju komunikacije turoperatora. «Yield management» tj. varijacije tarifa u odnosu na datum rezervacije postaje sve češća praksa, što omogućuje bolje upravljanje zalihama te konkurentnost u odnosu na agencije «online» poslovanja. Turoperatori su prisiljeni prikazati «dodanu vrijednost» kako bi opravdali svoju uslugu prema klijentu, a iz ovog logično proizlazi da je najveći broj rezervacija za ture i kombinirane boravke. Kada je u pitanju prodaja turističkih putovanja u tradicionalnim agencijama, bilježi se uzmak zadnjih godina. SNAV, Nacionalni sindikat putničkih agencija, govori o eroziji tržišta tradicionalnih agencija u korist agencija na internetu kao što su Expedia, Opodo ili Voyages-Sncf.com, koje bilježe progresije iz godine u godinu. Ovaj fenomen se malo usporava u 2007. sa porastom od 15% do 20%. Tržište se stabilizira te bilježimo povrat klijenata prema tradicionalnim agencijama. Osim interneta koji preuzima veliki dio tržišta, rast je značajan u segmentu široke distribucije (E. Leclerc Voyages, Voyages Carrefour, Cora Voyages...). Ukupan promet agencija u 2007. prelazi 23 milijarde eura, a ovaj sektor broji više od 3.000 tvrtki i više od 5.500 prodajnih punktova. U njemu je zaposleno 38.962 osoba od kojih 50% ima manje od 35 godina, a 76% su žene. Načelno, broj agencija ostaje stabilan u 2008.. Novi trend je ”polivalentnost” agencija: produkcija, distribucija i receptivni dio.

Evolucija prometa agencija 1995./2007. 13% 11% 9% 7% 5% 3% 1%

-3%

190

07 20 06 20 05 20 04 20 03 20 02 20 01 20 00 20 99 19 98 19 97 19 96 19 95 19

-1%


Gospodarska i financijska kriza u segmentu turizma Turistička poduzeća su također izložena krizi i moraju prilagoditi svoj način poslovanja novoj situaciji. Promjene će biti korijenite. Plan akcije otpuštanja, zaleđivanje radnih mjesta, redukcija radnog vremena, troškova i kapaciteta odraz je prilagođavanja turističkih poduzeća kriznoj ekonomiji. Nouvelles Frontières je jedan od prvih TO koji je već u lipnju 2008. najavio ukidanje 145 radnih mjesta s ciljem poboljšanja rentabilnosti. Slična je situacija i kod Carlson Wagonlit Travel, najvažnije distributivne mreže u Francuskoj, sa 150 ukinutih radnih mjesta. Donatello, u situaciji smanjene aktivnosti i prometa, predlaže namještenicima skraćeno radno vrijeme uz smanjene plaće za 10%. Club Med reducira hotelske kapacitete i to - 3,1% za prvo tromjesečje i - 7,7% za drugo, te na taj način smanjuje troškove. Spajanje Thomas Cook-a i Jet Tours-a u 2007. godini rezultiralo je racionalizacijom iskorištenosti kapaciteta i boljom amortizacijom rizika. Najteža situacija je u sektoru transporta, posebice avio transporta. Iata predviđa globalni gubitak konsekutivan krizi na 2,5 milijardi dolara. Globalno gledajući, turistička poduzeća koja ovise o značajnim investicijama će se vrlo brzo naći u poteškoćama, agencije koje ovise o transakcijama će morati prilagoditi svoju aktivnost novonastaloj situaciji dok će one koje se baziraju na ljudskom kapitalu najbolje odoljeti krizi.

UDIO FRANCUSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU - 2008. GODINA Općenito gledajući, putovanja Francuza su u 2008. realizirala uzmak od -3,4%. Porast cijena transporta i erozija kupovne moći utjecali su na ostajanje u Francuskoj (+1%) na uštrb inozemstva. CREDOC, Centar za istraživanje i opservaciju životnih prilika, objavio je rezultate istraživanja iz kojih proizlazi da su Francuzi u 2008. unatoč problemima vezanim za pad kupovne moći sačuvali želju za putovanjem, ali su nastojali smanjiti troškove. Sukladno zaključcima ovog istraživanja, proizlazi da je samo 52% Francuza otputovalo na odmor u prethodnoj godini, a među njima je 54% našlo načina da putuje jeftinije, 29% otputovalo izvan sezone, 24% je rezerviralo daleko unaprijed, a 18% odabralo “all inclusive”. Općenito, sve više Francuza se orijentira na besplatne organizacije i aktivnosti te manje troše na restorane i vanpansionsku potrošnju. 87% Francuza je rezerviralo u zadnji čas uz velike popuste, a 85% je skratilo boravak zbog uštede. Pad kupovne moći je, dakle, modificirao ponašanje i potrošnju Francuza u svim segmentima, pa tako i u putovanjima. Objektivna situacija ih je prisilila na snalaženje kako bi zadovoljili svoje želje i potrebe. Oni traže i nalaze strategije kako bi usprkos svemu otputovali i optimizirali svoj budžet. Turoperatori bilježe skraćivanje dužine boravka, dvotjedne rezervacije su se pretvorile u jednotjedne i sve su češća kraća vikend putovanja. Također je sve veći interes za “low cost” letove i “last minute” ponudu. Dolarske destinacije su doslovno „eksplodirale“ s prosječnim budžetom koji se povećao za 9% (zbog porasta cijena kerozina). Klijenti su morali potrošiti više ali su nastojali amortizirati poskupljenje boljim odabirom i limitiranjem dodatnih troškova na licu mjesta. Konstatiramo dvojaku evoluciju u trendu putovanja. S jedne strane se profilira jaki trend putovanja “en liberté ” u slobodnoj organizaciji (let “low cost” + jedna noć u hotelu), a s druge strane se nastavlja jaki trend “all inclusive” aranžmana. U kontekstu skupoće Francuzi su nastojali uštedjeti: rezervacijama «last minute», skraćivanjem boravka, manjom vanpansionskom potrošnjom, odabirom dolarskih destinacija te odabirom bližih destinacija zbog porasta cijena nafte. Primjećujemo također da su Francuzi, koliko god oklijevaju pred troškom, impulzivni kada se ukaže neka dobra prilika. Unatoč svim analizama, korelacija između pada kupovne moći i prodaje turoperatora nije jednostavna. Nalazimo se pred prividnim paradoksom; turoperatori su prodali skuplje/zaradili više nego prethodne godine, ali ne zato što Francuzi mogu i žele potrošiti više nego zato što je sve poskupilo. Pozitivni financijski rezultat turoperatora nije odraz financijske snage Francuza. Zasada se Francuzi nisu htjeli odreći odmora pa su unatoč svemu putovali. Usprkos poteškoćama potrošili su više, budžet putovanja se, dakle, povećao na uštrb nečeg drugog! Znači da je relativna stabilnost u segmentu putovanja rezultat nesavladive i vitalne potrebe Francuza za putovanjem i odmorom. Da li će i kada ova spona puknuti ako se gospodarska situacija pogorša teško je reći.

191


Pad kupovne moći Pad kupovne moći je danas najveći problem u Francuskoj. Osjeća se u svim slojevima stanovništva te se smatra da će inflacija i pad kupovne moći biti strukturalni i trajni fenomeni. Ovakva situacija se ne pamti unatrag 40 godina, pa se govori o povijesnom poremećaju. Krizu su najprije osjetile određene kategorije stanovništva, a fenomen se postupno proširio i na ostale. Potrošnja domaćinstava, u kontekstu ozbiljnih gospodarskih poteškoća, biti će uvelike određena cijenama. Pad kupovne moći Francuza u središtu je njihovih preokupacija te u velikoj mjeri utječe na odabir destinacija. Turizam globalno pati zbog pada kupovne moći, ali ova situacija najviše pogađa kategoriju stanovnika skromnijih prihoda. Što se više penjemo na socijalnoj ljestvici, proporcija onih koji putuju je veća, premda pad kupovne moći dotiče sve kategorije. Francuzi su tijekom zadnje dvije godine kompenzirali eroziju kupovne moći nalazeći inventivna rješenja za uštedu. U 2008. presija postaje prevelika i mnogi su morali odustati od putovanja. U ovom kontekstu bilježimo velike promjene u ponašanju potrošača koje favoriziraju razvitak prometa na Internetu zbog mogućnosti usporedbe različitih ponuda. Francuzi, u ovoj situaciji, traže najbolji odnos kvaliteta/cijena ili pak dobru priliku. U ovoj namjeri oni se organiziraju unaprijed i provode puno vremena proučavajući informacije na Internetu (70% francuskih domaćinstava su korisnici Interneta) te si ostavljaju mogućnost «last minute» rezervacija, ukoliko se ukaže dobra prilika. Njihove nakane su na ovaj način dosta nestabilne jer njihov konačni odabir ovisi ponekad o čimbenicima kao što su vremenske prilike ili privlačna cijena. Većina Francuza je prilagodila prošlogodišnji odabir destinacije svojim financijskim mogućnostima.

Rezultati udruge francuskih turoperatora – CETO za ljetne mjesece 2008. Srpanjski rezultat je bio osrednji. Francuski turoperatori (CETO) su zabilježili uzmak od - 3,4%. Svi segmenti su bili pogođeni: srednje udaljene destinacije (-1,3%), daleke destinacije (-5%) i sama Francuska (-8%). Pozitivni rezultati za SAD (+23%), Kanadu (+14%), Mauricijus (+ 35%) nisu uspjeli amortizirati uzmak na Karibima (-24%) i Aziji (-10%). Tunis bilježi porast od +6%, Turska +10%, Egipat čak +19%, dok Maroko zaostaje sa -7%, kontinentalna Italija sa -10%, kontinentalna Grčka sa -15%, a Španjolska sa čak -21,6%. Posebno ističemo uzmak Španjolske od -21,6% na francuskom tržištu, koji je znakovit utoliko što je Španjolska prva inozemna destinacija Francuza. 2006. Španjolsku je posjetilo više od 9 mil. francuskih turista. Samo u srpnju 2008. Španjolska je registrirala globalni pad od 8% u inozemnim dolascima. Razlog je pad kupovne moći najvažnijih emitivnih tržišta (Velika Britanija, Njemačka i Francuska) i porast cijena u Španjolskoj. Uvođenjem eura, razlika u cijenama se postepeno «istopila» između Španjolske i ostalih europskih zemalja, mada je ona još uvijek jeftinija od Francuske. Porast cijena goriva je sigurno loše djelovao na broj dolazaka Francuza koji većinom dolaze privatnim automobilom. Ovo svjedoči o činjenici da cjenovna neprihvatljivost destinacije može pokolebati Francuze čak kada se radi o Španjolskoj, njihovoj prvoj i tradicionalnoj inozemnoj destinaciji. Kumulativni rezultat CETO-a za svibanj/srpanj je ipak pozitivan sa +4,1%. Kada je u pitanju Hrvatska, CETO za period svibanj/srpanj bilježi porast od +6,3% što je iznad njihovog prosječnog rezultata. Tijekom razdoblja siječanj-kolovoz francuski su turoperatori registrirali 3.306.215 putnika, tj. +6,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječna dobit po putniku (760 €) je porasla za +4,8%, što predstavlja promet od 2.514 mil. € (+11,8%). Kada su u pitanju paket aranžmani koji predstavljaju 2.275.662 putnika, promet predstavlja 2.111 mil. € (+5,4%). U ovom segmentu prosječan promet po klijentu je 928 € (+5,5%). Francuske destinacije su ugostile 414.000 gostiju te napreduju sa +1,8%. Srednje udaljene destinacije su globalno zabilježile porast. Pozitivni rezultati za SAD (+19,3%), Kanadu (+13,9%), Mauricijus (+50,3%) su konačno uspjeli amortizirati uzmak na francuskim Antilima (-34,5%) i Dominikanskoj republici (-8,5%). Tunis bilježi porast od +17,3%, Turska +27%, Egipat čak +36%, dok Maroko zaostaje sa -6%, kontinentalna Italija sa -9,7%, kontinentalna Grčka sa -5,5%. Hrvatska je bila pozitivna, s porastom od +7,9%.

192


Konstatiramo da je Hrvatska kod francuskih turoperatora globalno bilježila izrazito pozitivan trend tijekom čitave sezone 2008. U konačnici, rezultati za 2008. pokazuju da su najposjećenija odredišta kod turoperatora bile mediteranske destinacije: Turska +14,9%, Baleari +18,8% i Kanarski otoci + 8,1%, kontinentalna Grčka +7,9% (dok otoci Kreta i Rhodos zaostaju za 9,8%), Italija zaostaje globalno sa -0,2%, dok Sicilija zaostaje sa -4,4%. Španjolska globalno zaostaje sa -8,9%. Tunis, sa porastom od +5,8%, i je dalje je tražen, dok Maroko zaostaje sa -3,5%. Egipat je realizirao odličnu sezonu sa +14,6%.

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Tijekom 2008. u Hrvatskoj je registrirano 439.095 dolazaka Francuza, koji su realizirali 1.635.494 noćenja, što predstavlja uzmak prometa od 7%, i uzmak u noćenjima od 2%. Ovaj uzmak tumačimo izrazito lošim rezultatima rujna i listopada, nastavno na zaoštravanje ekonomske krize i panike koja je zahvatila Francuze slijedom događaja na svjetskim burzama. Rujan i listopad su se, dakle, negativno odrazili na sveukupan trend koji je za period od prvih osam mjeseci bio globalno pozitivan. Obzirom da je posezona značajna kada je u pitanju Francusko tržište, rezultati za rujan i listopad su negativno ponderirali statistike. Ovo potvrđuju i rezultati udruge francuskih turoperatora koji su do rujna zabilježili porast prometa za Hrvatsku od + 7,9%, a u konačnici za +4,5%. Ovaj rezultat je negativno ponderiran sa izrazito lošim rezultatima u rujnu i listopadu. Sezona sa francuskog tržišta počinje u travnju, koji je u 2008. donio 6% ukupnog prometa Francuza. Nadalje, 14% otpada na svibanj, 13% na lipanj, 45% na dva ljetna mjeseca (18% na srpanj, 27% na kolovoz), 15% na rujan, 4% na listopad (5% u 2007). ova sezonska raspoređenost favorizira ravnomjernu iskorištenost kapaciteta. U 2008. posezona je poremećena kulminacijom krize u rujnu kada smo zabilježili 16.000 dolazaka manje nego u ista dva mjeseca 2007. godine. Prema anketi TNS Sofres za potrebe francuskog ministarstva turizma (ODIT France), predviđena stopa putovanja u inozemstvo u rujnu 2008. od 16% pala je na samo 5% što znači da se broj Francuza, koji su u rujnu otputovali u inozemstvo, smanjio za dvije trećine. Predsjednik francuskih turoperatora (CETO) René-Marc Chikli objavio je pad od -7% kada je u pitanju broj putovanja u inozemstvo. Podaci za listopad pokazuju sličan trend.

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

apsol. 199.865 181.233 37.297 15.989 19.910 27.261 18.788 27.000 34.647 41.914 31.646 57.193 74.719 134.708 220.636 392.911 591.098 505.139 473.806 439.095

Dolasci 1989.=100 indeks 100 91 91 21 19 43 8 125 10 137 14 69 9 144 14 128 17 121 21 76 16 181 29 131 37 180 67 164 110 178 197 150 296 85 253 94 237 93 220

apsol. 901.070 765.644 149.989 54.593 86.295 138.760 75.562 71.000 110.470 144.867 87.818 180.449 224.510 418.172 688.715 1.241.729 1.920.288 1.707.718 1.664.973 1.635.494

Noćenja indeks 85 20 36 158 161 54 94 156 131 61 205 124 186 165 180 155 89 97 98

1989.=100 100 85 17 6 10 15 8 8 12 16 10 20 25 46 76 138 213 190 185 182

193


DOLASCI I NOĆENJA FRANCUSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2008. 2.500.000

2.000.000

1.500.000

Dolasci Noćenja 1.000.000

500.000

19 89 19 . 90 19 . 91 19 . 92 19 . 93 19 . 94 19 . 95 19 . 96 19 . 97 19 . 98 19 . 99 20 . 00 20 . 01 20 . 02 20 . 03 20 . 04 20 . 05 20 . 06 20 . 07 20 . 08 .

0

DOLASCI FRANCUSKIH TURISTA PO MJESECIMA 160000 140000 120000 2004.

100000

2005.

80000

2006. 2007.

60000

2008.

40000 20000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

a

č ja

l Ve

Li s

j

Ru j

S

an

O žu ja k Tr av an

č ije

j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z

0

Zanimljiv je i zaključak koji možemo izvesti iz analize koju smo napravili za prodaju Hrvatske kod agencija na internetu za ljetnu sezonu. Hrvatska je bila na drugom mjestu po broju rezervacija na web stranicama Promovacances/Opodo, iza Tunisa, a ispred Maroka, Italije, Egipta, Turske itd. Na stranicama Lastminute Hrvatska je bila na devetom mjestu, kod BDV na šestom mjestu ispred Egipta, Francuske i Krete, kod Expedia na devetom mjestu te kod Voyage Sncf također na devetom mjestu. Iz navedenog proizlazi da je Hrvatska tijekom ljeta 2008. bila u top ten listi kod najvažnijih turoperatora na internetu (1. Voyages-sncf, 2. Lastminute, 3. Promovacances/Opodo,4. Expedia, 5. Nouvelles Frontières).

194


Raspodjela dolazaka i noćenja po regijama za period siječanj – kolovoz 2008. DOLASCI NOĆENJA

REGIONS 2008.

2007.

2008./2007.

2008.

2007.

2008./2007.

Dubrovnik

86.072

92.724

-7%

371.571

377.156

-1%

Split

74.971

74.595

1%

328.763

324.995

1%

Kvarner

35.459

40.243

-5%

105.706

111.330

-12%

Zadar

37.028

39.668

-7%

144.618

142.311

2%

Šibenik

32.395

32.238

0%

149.704

141.041

6%

Istra

43.124

40.249

7%

209.823

168.638

24%

Ostali

36.495

38.036

-4%

65.000

63.316

3%

TOTAL Izvor: HTZ

345.544

357.753

-3%

1.375.550

1.328.787

4

Kada su u pitanju analize rezultata noćenja po regijama za period siječanj-kolovoz proizlazi da broj noćenja uzmiče u regijama Dubrovnika (-1%) i Kvarnera (-12%), dok je pozitivan u regijama Splita (+1%), Zadra (+2%), Šibenika (+6%) i Istre (+24%). Pozicioniranje Dubrovnika na višem cjenovnom nivou prouzrokovalo je bitne promjene kada je u pitanju promet s francuskog tržišta. Sve veću nazočnost programa više cjenovne kategorije, smjenu turoperatora te sve veće usmjeravanje na individualne goste. Jedna od prepreka za razvijanje ovog segmenta s francuskog tržišta je nedostatak „low cost“ letova. Naime, individualni gost mora putovati redovnom linijom, što znatno umanjuje njegov globalni budžet te ostavlja manje prostora za hotelski trošak. Rezultati regije Dubrovnik bitno utječu na ukupan rezultat jer ova regija, unatoč postepenom preusmjeravanju francuskog tržišta na regije koje su dosada bile manje poznate Francuzima, još uvijek predstavlja 29% ukupnog prometa. Bilježimo, dakle, postepeno preusmjeravanje turoperatora na Istru, Kvarner i sjevernu Dalmaciju. Posebno naglašavamo pozitivan rezultat Istre s porastom od čak +24%, tj. preko 40.000 noćenja više. To je rezultat porasta organiziranog prometa u ovoj regiji sa postavljanjem charter lanaca turoperatora Promovacances i Top of Travel-a. Jaki porast prometa Francuza u Istri ove godine potenciran je također otvaranjem šest punktova rezidencija Odalys i otvaranju Air France-ovog leta Pariz-Trst. Ovaj pozitivan trend potvrđuje i interes Croatia Airlines-a koji uvodi dva direktna leta tjedno na Pulu u 2009.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj s francuskog tržišta Organizirana putovanja s francuskog tržišta u 2008. Slijedom cjenovnih promjena nastalih u Hrvatskoj i reakcije tržišta, dolazi do prestrukturiranja gostiju i programa turoperatora. Pojedine regije, sa hotelskom infrastrukturom koja se globalno sve više profilira na nivou 4 i 5 zvjezdica, postaju sve skuplje za francusko tržište organiziranog putovanja. S jedne strane ovaj trend koči prodaju angažmana turoperatora koji se baziraju na nižoj kategoriji usluga i cijena, a s druge strane favorizira proizvode više cjenovne kategorije i individualnih putovanja. Nakon pozitivne sezone 2007. (+ 1% u segmentu organiziranog putovanja) francuski turoperatori su optimistično nastupili u 2008. povećavajući kapacitete. Načelno, uslijed potreba ekspanzije tržišta i pronalaženja novih kapaciteta programi su se proširili na cijelu obalu. Ovaj razvitak počiva također na rezultatima promidžbe (oglašavanje i PR aktivnosti) koja je Francuzima omogućila upoznavanje svih hrvatskih regija. Do sada smo konstatirali da je udio organiziranog prometa u ukupnom rezultatu relativno stabilan; oscilirao je između 32% (u 2005.) i 38% (2006. i 2007.). Ovo proizlazi dijelom iz specifičnosti francuskog gosta koji je u osnovi individualac te više voli putovati u vlastitoj i po mogućnosti slobodnoj organizaciji. Veliki broj Francuza putuje osobnim automobilom, brodom i autobusom.

195


Međutim, ovaj omjer se u 2008. bitno mijenja, da bi organizirana putovanja predstavljala čak 43% ukupnog broja dolazaka. Ovo je logično ako uzmemo u obzir porast prometa turoperatora (+4,9%) i uzmak (-7%) u ukupno realiziranom broju dolazaka, iz čega jasno proizlazi da su individualci u uzmaku. Evolucija segmenta organiziranih putovanja u razdoblju 2001.-2008.: 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

19.914 pax 44.719 pax 62.564 pax 129.683 pax 186.571 pax 177.747 pax 179.325 pax 188.172 pax

(+125%) (+40%) (+107%) (+44%) (-4,7%) (+1%) (+4,9%)

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala jedna od bitnih turističkih destinacija u Francuskoj i rijetki su turoperatori koji je ne programiraju (više od 100 turoperatora). Uspjeh i dinamika napredovanja destinacije prethodnih sezona potakla je veliki interes profesionalaca za Hrvatskom. U 2004. segment organiziranih putovanja se udvostručio (grupe u pred i postezoni, te charter programi) zahvaljujući povratku tržišnih leadera koji su postavili charter letove iz Pariza i provincijskih gradova, a u 2005. porastao je za čak 48% da bi predstavljao 1/3 ukupnih putovanja. Za sezonu 2006. turoperatori su u svojim predviđanjima, ohrabreni dosadašnjim rezultatima, povećali kapacitete za Hrvatsku, ali su već na početku sezone korigirali pretenzije uslijed loše reakcije tržišta na povećanje cijena. Obzirom na relativni neuspjeh sezone 2006., turoperatori su planirali 2007. sa puno opreza. Kada se radilo o zakupu hotelskih i avio kapaciteta većinom su ostali na razini prethodnih rezultata uzimajući u obzir lagani porast. Ako uzmemo u obzir rezultate po svakom od praćenih turoperatora, jedino je 2006. godina bila negativna po realiziranom broju putnika da bi se 2007. (+1%) i 2008. (+3%) vratile u logiku rasta. Kada se radilo o zakupu hotelskih i avio kapaciteta, turoperatori su za 2008. većinom ostali na razini prethodne sezone, ostavljajući prostor za lagani porast. To je bio slučaj sa Travel Europe, Fram, Nouvelles Frontières, Thomas Cook, Top of Travel. Marsans/Transtours je pak smanjio programe u odnosu na prošlu godinu, a Plein Vent je stopirao produkciju u regiji Dubrovnika. Jedan od pozitivnih primjera je i Promovacances koji je otvorio letove na Pulu u 2004. i koji je redovito povećavao kapacitete. 2007. godine je inicirao produkciju za Dubrovnik te je iz godine u godinu pojačavao programe. Segmenti u porastu također su bila krstarenja, npr. Croisieurope, novi program od 24 rotacije (4000 pax) i Rivages du monde (s istim kapacitetom) i grupa npr. Thomas Cook, Travel Europe, Top of Travel, ATV Voyages. Programi tura su zanimljivi jer obuhvaćaju ture po čitavoj Hrvatskoj te favoriziraju geografsku rasprostranjenost francuskih gostiju. Ovi programi kreću većinom iz provincijskih gradova što osigurava klijentelu diljem Francuske. Klasični alotmanski programi su problematičniji jer je u ovom segmentu klijent najosjetljiviji na cijene i komparira sa ostalim mediteranskim destinacijama. Povećanje cijena automatski obvezuje destinaciju da se orijentira na turoperatore koji prakticiraju proizvode više cjenovne kategorije te polako isključuje postojeće turoperatore čiji klijenti odbacuju ponudu. Kada je u pitanju evolucija ponude u katalozima turoperatora zadnjih pet godina, ponuda je, uslijed rastuće potražnje, višestruko narasla. Proizvodi turoperatora su vrlo raznoliki: weekend-i, ture, pješački programi od kulturnog turizma do ponude sunce i more, a u najvećem broju slučajeva radi se o kombiniranju ova dva aspekta. 70-ak turoperatora programira južnu Dalmaciju sa vrlo raznolikom ponudom, srednja Dalmacija je više zastupljena u segmentu kupališnog turizma dok je sjeverna Dalmacija programirana u katalozima 60ak turoperatora. Regija Kvarnera postaje zanimljivo odredište francuskih turoperatora i nije više samo prostor tranzita francuskih turista. Isto vrijedi i za Istru koja sve više privlači turoperatore bilo da se radi o «all inclusive» programima ili autobusnim turama. U situaciji kada u pojedinim hrvatskim regijama

196


susrećemo određeno pomanjkanje kapaciteta i novu cjenovnu politiku koja ne favorizira turoperatorske programe, otvaramo tržište prema novim odredištima i na taj način nastojimo omogućiti neophodnu ekspanziju tržišta. Uz manje turoperatore, specijaliste za ciljane programe (kulturni sadržaj, nautičari, ekoturizam, aktivni odmor, pješačenje), koji valoriziraju raznolikost hrvatske turističke ponude, vratili su se i svi tržišni leaderi koji su aktivirali charter lance. Počevši od 2004. postavljen je veliki broj chartera iz svih francuskih regija, dok se interes francuskih turoperatora širi na nove regije, čak i one koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište. Tradicionalnim specijalistima Croatie Tours-u i Bemex Tours-u pridružili su se i francuski turoperatori Marsans i Euro-Pauli, a 2007. godine Top of Travel, Promovacances, Travel Europe i Voyageurs du Monde, s vrlo razrađenim i kompletnim brošurama o Hrvatskoj. Oni nude vrlo raznovrsne programe: sunce i more (55%), krstarenja (15%), organizirane ture (15%), kombinirane boravke (10%), «fly and drive» (5%). Hrvatska je prisutna i u brošurama svih tržišnih lidera poput: Thomas Cook/Jet Tours, TUI/Nouvelles Frontières, Fram/Plein Vent, Look Voyages, Kuoni, Prodintour, Tour Indicom, Crystal TO, Ailleurs.... Veliki broj specijalista za kulturne programe, za avanturističke i sportske sadržaje, specijalisti za grupe, krstarenja, nautičari, autobuseri, valoriziraju izuzetno bogatu i raznovrsnu turističku ponudu Hrvatske.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine u usporedbi s prethodnom godinom Specijalist za riječna krstarenja Croisieurope pušta u promet prvi brod za morsku plovidbu „La Belle de l’Adriatique”, s programom po dalmatinskim otocima. Hrvatska se, nakon pauze u 2007., vratila u brošuru turoperatora Jet Tours. Razlog ovoj pauzi bilo je, prema riječima turoperatora, neadekvatan odnos kvaliteta/cijena, nedostatak koji je u 2008. izostao što je motiviralo njihov povratak. Hrvatska je također ušla u brošuru specijalista za wellness turizam Thalasso N°1, koji po prvi put programira Dubrovnik u svojoj ljetnoj brošuri. Hrvatska je u 2008. prvi puta programirana u brošuri turoperatora Locatour/Snotours. Turoperator Odalys je otvorio šest novih rezidencija u Istri. Brojni turoperatori su povećali produkciju za Hrvatsku za 2008., a odluka je bila motivirana dobrim rezultatima iz 2007. Top of Travel je pojačao program za Istru, sa zakupom od 16.000 avionskih sjedišta naspram 13.000 u 2007. Ovaj turoperator je realizirao porast od 100% u 2006. (10.000 pax u 2006. naspram 5.000 pax u 2005). Travel Europe također pojačava programe (dodatnih 400 polazaka prema Austriji, Hrvatskoj i srednjoj Europi). Kod Promovacances, specijaliste na Internetu, Hrvatska je bila jedna od najuspješnijih destinacija tijekom ljeta 2007. te su povećali kapacitete u 2008. za 20%. Globalno gledajući, bilježimo porast broja kružnih tura u Hrvatskoj, posebice u regijama Kvarnera i Istre. Kada su u pitanju klasični hotelski aranžmani vezani za charter programe u ovim regijama turoperatori još odmjeravaju rizik obzirom da su ove regije manje prepoznatljive od strane široke publike. Bilježimo, također, porast weekend programa koji su povezani sa mogućnostima letova Croatia Airlines-a za Dubrovnik, Split i Zagreb. Pojedini turoperatori postavljaju specijalne letove u određenim prilikama (Uskrs, Nova Godina, Riječki karneval…). Sve je veći broj letova iz provincije. Sve više se šire programi specifičnog karaktera: trekking, ronjenje, sportski ribolov, što favorizira kvalitativni imidž destinacije. Segment ”incentive” putovanja se sve više razvija i to osobito u regiji Dubrovnika što je rezultat sve kvalitetnije hotelske ponude. Primjećujemo skraćenje jesenske sezone što direktno proizlazi iz ukidanja subvencija.

Obujam organiziranog prometa po svakom praćenom organizatoru putovanja Rezultati turoperatora u 2008. stabilizirali su poziciju organiziranog prometa, s porastom od 4,9% te nakon pozitivne 2007. (+1%), stopirali negativni trend iz 2006. godine.

197


Turoperatori niže cjenovne kategorije, čija ciljna grupa spada u segment stanovništva koje je pad kupovne moći najviše pogodio, zabilježili su lagani uzmak ili su ostali na prošlogodišnjoj razini: Fram (4%), Prodintours (-9%), Travel Europe (-4%), Plein Vent (-19%). Top of Travel (+29%) je pak zabilježio porast zahvaljujući novom programu u Istri i to unatoč poteškoćama u prodaji vezanih za otvaranje nove destinacije. Crystal TO (+18%), Promovacances (+17%), Marsans (+9%) i grupacija Thomas Cook/Aquatour/Jet Tours (+10%) su također zabilježili bitan porast. Look Voyages je zabilježio izuzetno dobru sezonu sa čak +45%. Konstatiramo da se Hrvatska dobro plasira kada se radi o programima više cjenovne kategorije. Turoperatori koji predlažu specifične ili pak visokokvalitetne programe, realizirali su dobre rezultate. Posebno ističemo primjer turoperatora Voyageur du Monde (visoko kvalitetni programi), koji je izvanredno prodavao Hrvatsku, s porastom od čak 72% (ukupno samo 700 osoba, ali u kategoriji visokoplatežne moći). Slična situacija je i kod Terres d’Aventure, specijalista za posebne avanturističke i pješačke programe ili pak Intermèdes (+3%), specijalista za kulturne programe. Syltours (+20%) je također imao dobru sezonu. Croisieurope, specijalist za krstarenje, kojem je ovo prva sezona u Hrvatskoj, bilježi također odlične rezultate. Zanimljiva je analiza prodaje turoperatora Interhome (iznajmljivanje vila i apartmana). Broj putnika (3.041 osoba) je globalno porastao za 3%. 53% rezervacija je realizirano u kolovozu, 34% u srpnju (87% u dva ljetna mjeseca). 71% rezervacija se odnosi na Dalmaciju, 13% na Kvarner, a 13% na Istru. Na jednotjedne boravke odnosi se 74%, a samo 23% na dvotjedne. 63% predstavlja smještaj od 3*, 25% otpada na smještaj od 2*, a samo 10% na one sa 4*. Kod pet najvažnijih agencija na Internetu Hrvatska je u Top ten listi destinacija. Hrvatska je na 2. mjestu po broju rezervacija na web stranicama Promovacances/Opodo iza Tunisa, a ispred Maroka, Italije, Egipta, Turske itd. Na stranicama Lastminute na 9. mjestu, kod BDV na 6. mjestu ispred Egipta, Francuske i Krete, kod Expedia na 9. mjestu kao i kod Voyage Sncf.

Marsans/Transtours Travel Europe Bemex Tours Plein Vent Promovacances Nouvelles Frontières Croatie Tours Fram Prodintour Thomas Cook/Jet Tours Crystal TO Interhome Top of travel ATV Voyages Costa Group Euro Pauli Look Voyages Slavtours Rivages du Monde Adora Ailleurs Voyages Vents de mer Itinérances Dalmates Plein Cap Syltours Le temps de vivre TCH Voyage

198

Evolucija 2005.-2008. 2005. 2006. 2007. 16.522 13.000 10.927 15.000 22.000 26.000 13.900 11.200 11.500 13.450 13.485 12.100 9.100 13.840 23.000 11.000 9.680 NC 12.360 9.000 8.000 9.847 9.179 10.517 9.342 8.315 6.695 6.000 7.700 7.060 4.800 6.407 5.885 3.920 2.958 5.000 9.000 12.250 3.612 4.910 3.000 1.700 930 3.134 2.000 2.350 2.978 4.525 5.500 2.800 1.250 856 2.500 4.700 4.600 2.400 2.970 40 2.347 1.451 1.355 1.800 850 400 1.700 1.000 600 1.440 1.700 1.300 1.200 700 1.063 1.200 273 363 1.010 800

2008. 11.857 25.000 8.500 9.843 27.000 NC 6.500 10.059 6.092 8510 7.560 3.048 15.845 4.357 939 300 8.000 985 4.100 78 1.400 770 188 800 1.280

2008./2007. 9% -4% -26% -19% 17% NC -19% -4% -9% +10% 18% 3% 29% -21% 1% -87% 45% 15% -11% 95% 3% 75% -69% -38% 20%


UCPA / Club aventure La Cordée Voyages Kuoni Nomade Aventure Vent Portant Clio Dalmatie tours New East Saalt Voyages Intermèdes Alizes Travel Allibert Athenaeum Gallia Terrien Océanides Terre entière Belle planète Sunsail Eurolines Tibo Tours Norvista / 7 et demi Amslav Partance Envol Espace Boomerang Salaun Holidays Tour Indicom National Tours Voyageurs du Monde Croisieurope/Croisimer Terres d'Aventure TOTAL

1.000 914 1.000 350 480 600 370 230 283 250 210 165 130 120 104 100 4.000 1.618 1.000 1.200 1.012 600 485 111

186.571

800 585 880 290 200 400 270 300 125 250 150 120 90 230 120 38 50 3.200 980 800 750 810 450 369 90

177.747

369 148 400 NC 45 260 370 114 90 64 50 197 100 0 85 0 52 150 2.700 5.584 245 NC 145 0 580 54 3.000 1.850 3.397 400

179.325

762 419 355 NC 52 235 294

107% 183% -11% NC 15% -10% -20%

150 91 45 153 108 30 61

66% 42% -10% -22% 8%

50 1.072 5.500 280 NC 160 NC 630

-67% -60% -2% 14% NC 10% NC 9%

3.000 1.870 2.456 688 5.800 900 188.172

0 1% -28% 72%

-28%

4.9%

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti: Hrvatska objedinjuje sve kriterije koji opredjeljuju Francuze u odabiru odredišta: autentičnost, kulturnu baštinu, prirodne ljepote i ekološku očuvanost. Francuzi putuju više i češće, a novi trendovi potrošača - interes za okoliš, potražnja za autentičnim proizvodima, veća potražnja za kulturnim sadržajima – valoriziraju Hrvatsku kao destinaciju. Nedostaci: povećanje cijena koje je narušilo odnos kvaliteta/cijena, pomanjkanje adekvatnih hotelskih kapaciteta u pojedinim regijama, pomanjkanje ljubaznosti. Hrvatska turistička ponuda na francuskom tržištu nalazi se u izrazito konkurentnom okružju, gdje cijene aranžmana za Hrvatsku nadilaze većinu najposjećenijih destinacija Francuza. Cijene su se znatno povećale zadnjih nekoliko godina te danas spadamo u skupinu skupljih mediteranskih destinacija. Turoperatori smatraju da porast cijena usmjerava Hrvatsku na razvijanje visoko kvalitetnog turizma za koji je potrebno njegovati neophodne pretpostavke, odnosno i dalje obogaćivati i podizati kvalitetu turističke ponude. S druge strane, većina francuskih turoperatora programira hotele s 3, najviše 4 zvjezdice, a oni sa pet više odgovaraju individualnoj klijenteli. Većina turoperatora nam zamjera nedovoljan broj hotela s tri zvjezdice.

199


Razrada dolazaka i noćenja po regijama Pad prometa u 2008. se različito odrazio u svakoj od regija:

Dolasci 2008.

Noćenja 2008.

% 08./07. dolasci

% 08./07. noćenja

106.593

451.142

-11%

TZŽ Split

88.492

384.764

+7%

-7% -3%

TZŽ Kvarner

44.706

130.404

-10%

-5%

TZŽ Zadar

45.452

164.215

-10%

-2%

Regija TZŽ Dubrovnik

TZŽ Šibenik

44.955

181.201

0%

+5%

TZŽ Istrie

54.190

256.797

+3%

+17%

54.707 439.095

66.971 1.635.494

-15% -7%

-3%

Ostale regije Total

-2%

Raspodjela dolazaka po regijama za period 2001. – 2008. 2001. Dubrovnik 16.639 Split 13.266 Kvarner 10.565 Zadar 5.990 Šibenik 1.930 Istra 7.491 Autres 18.838 TOTAL 74.719

2002. 26.830 28.753 19.066 12.873 7.004 13.234 26.948 134.708

2003. 54.447 43.891 29.603 23.408 11.340 20.537 37.410 220.636

2004. 122.576 70.302 47.798 37.788 30.463 30.010 53.974 392.911

2005. 185.310 103.344 72.487 61.535 45.243 44.115 79.064 591.098

2006. 146.058 99.742 50.160 51.498 49.506 48.953 59.222 505.139

2007. 120.543 91.990 49.690 50.277 41.042 52.398 64.319 470.259

2008. 106.593 88.492 44.706 45.452 44.955 54.190 54.707 439.095

Osim već afirmirane Dalmacije i Dubrovnika, regije Kvarnera i Istre su počele primati francuske goste u sve većem broju. Naročito su zastupljeni autobuseri (bilo da stižu avionom ili autobusom), ali i programi s klasičnim alotmanima (Rabac, Krk…). Dubrovnik i Split predstavljaju još uvijek privilegirana odredišta Francuza sa 46%, no zahvaljujući strategiji komunikacije i ciljanoj promidžbi, interes Francuza se sve više širi i na ostale regije.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Hrvatska je za Francuze pristupačna destinacija te je posjećuju kako avionom, tako i privatnim automobilom (često u kombinaciji s trajektom).

Zrakoplovni charteri u 2008. Kapaciteti i broj polazišta charter letova su se povećali u odnosu na prethodnu godinu. Iz Pariza su organizirani polasci za Dubrovnik, Split i Pulu. Iz provincijskih gradova je organizirano 26 letova za Dubrovnik (24 u 2007.), 20 za Pulu (14 u 2007.), 18 za Split (13 u 2007.) i 3 za Zadar (2 u 2007.). Broj polazaka iz provincijskih gradova se povećao u odnosu na 2007. isto kao i broj turoperatora koji zakupljuju sjedišta. U 2007. npr. ih je bilo 12 koji su letjeli za Dubrovnik, dok ih u 2008. bilježimo 16. Primjećujemo da se broj turoperatora koji lete za Pulu i Split također povećao, što omogućuje još bolju geografsku raspoređenost francuskih gostiju. U 2007. su za Dubrovnik organizirani polasci iz 24 grada, u 2008. iz 27 gradova, s novim polazištima iz Tours-a, Dole-a i Le Havre-a. Croatia Airlines je sačuvala iste kapacitete, a uz svakodnevnu vezu Pariz-Zagreb postoje dva leta tjedno za Split, tri leta za Dubrovnik i Lyon-Split. Air France leti svaki dan za Zagreb.

200


Turoperatori s polaskom iz Pariza ● Za Dubrovnik: Amslav – Croisieurope - Euro Pauli – Fram – Go Voyages - Jet Tours Karavel/Promovacances - Look Voyages – Marsans/Transtours – Nouvelles Frontières – Prodintour – Salaun Holidays/National Tours - Sept et demi - Tour Indicom – Top of Travel – Travel Europe ● Za Split: Aerosun – Arts et vie - Crystal TO – Euro Pauli - Look Voyages - Nouvelles Frontières Prodintour – Thomas Cook - Top of Travel ● Za Pula: Karavel/Promovacances – Top of Travel - Travel Europe - Tour Indicom Turoperatori s polaskom iz provincije Za Dubrovnik: ● Bordeaux: Tour Indicom - Travel Europe - Top of Travel – Fram – Groupe Pauli – Nantes Tourisme ● Brest: Salaun Holidays/National Tours - Top of travel - Travel Europe ● Cherbourg: Top of Travel ● Clermont Ferrand: Top of Travel – Travel Europe ● Deauville: Salaun Holidays/National Tours - Top of Travel – Travel Europe ● Dijon: Top of Travel – Travel Europe • Dole: Top of Travel • Le Havre: Top of Travel ● Lille: Travel Europe - Fram ● Limoges: Salaun Holidays/National Tours - Travel Europe ● Lorient: Salaun Holidays/National Tours - Travel Europe ● Lyon: Croisieurope - Euro Pauli - Fram – Marsans / Transtours - Tour Indicom - Travel Europe – Top of Travel - Prodintour ● Marseille: Croisieurope - Euro Pauli - Fram - Marsans / Transtours - Tour Indicom - Travel Europe – Prodintour ● Metz/Nancy: Tour Indicom – Travel Europe – Top of Travel ● Montpellier: Travel Europe ● Mulhouse: Travel Europe – Top of Travel ● Nantes: Croisieurope - Euro Pauli – Marsans / Transtours - Salaun Holidays/National Tours - Top of Travel - Tour Indicom - Travel Europe – Fram – Prodintour – Nantes Tourisme  Nice: Croisieurope ● Pau: Top of Travel – Travel Europe • Poitiers: Salaun Holidays/National Tours - Top of Travel – Travel Europe ● Quimper: Salaun Holidays/National Tours - Travel Europe ● Rennes: Salaun Holidays/National Tours - Top of Travel – Travel Europe ● Saint Brieuc: Salaun Holidays/National Tours - Travel Europe • Strasbourg: Croisieurope – Fram • Tours: Salaun Holidays/National Tours – Travel Europe ● Toulouse: Euro Pauli – Fram – Top of Travel - Tour Indicom - Travel Europe – Verdie Voyages – Marsans / Transtours – Charter Diffusion – Traveldif – Nantes Tourisme - Prodintour Za Split: ● • • • ● • • • ● ●

Brest: Top of Travel Bordeaux: Top of Travel Cherbourg: Top of Travel Clermont Ferrand: Top of Travel Deauville: Top of Travel Dijon: Top of Travel Dole: Top of Travel Le Havre: Top of Travel Lille: Aquatour – Thomas Cook Lyon: Aerosun – Ailleurs Voyages - Look Voyages – Thomas Cook – Plein Vent – Voyamar – Prodintour – Top of Travel • Metz: Top of Travel • Mulhouse: Top of Travel - Starter ● Marseille: Plein Vent - Voyamar 201


● • ● ● •

Pau: Top of Travel Poitiers: Salaun Holidays/National Tours – Top of Travel Nantes: Look Voyages – Thomas Cook - Top of Travel Rennes: Top of Travel Toulouse: Top of Travel

Za Pulu: ● ●  ● ● ● ● ● ● ● • ● ● • • • • ● ● •

Bordeaux: Travel Europe Brest: Travel Europe – Salaun Holidays/National Tours – Top of travel Clermont Ferrand: Travel Europe Deauville: Travel Europe – Salaun Holidays/National Tours Dijon: Travel Europe Limoges: Travel Europe – Salaun Holidays/National Tours Lorient: Travel Europe, Salaun Holidays Lyon: Karavel/Promovacances - Tour Indicom – Travel Europe Marseille: Tour Indicom – Travel Europe Metz/Nancy: Travel Europe Montpellier: Travel Europe Mulhouse: Travel Europe Nantes: Salaun Holidays/National Tours - Tour Indicom – Travel Europe – Top of Travel Pau: Travel Europe Poitiers: Salaun Holidays/National Tours – Travel Europe Rennes: Salaun Holidays/Nayional Tours – Travel Europe Saint Brieuc: Salaun Holidays/National Tours – Travel Europe Quimper: Travel Europe – Salaun Holidays/National Tours Toulouse: Tour Indicom – Travel Europe Tours: Salaun Holidays/National Tours – Travel Europe

Za Zadar: ● Marseille: Plein Vent • Clermont Ferrand – Plein Vent ● Lyon: Plein Vent

Autobuseri u 2008. Kada je u pitanju segment autobusera, slijedom dobrih rezultata iz prethodnih sezona broj autobusera se povećao u odnosu na 2007.. Radi se o vrlo stabilnom segmentu čiji razvitak slijedi uzlaznu liniju. Autobuseri su vrlo bitni za razvitak destinacije jer omogućavaju produženje turističke sezone. Top of Travel i Travel Europe su i dalje najvažniji turoperatori za boravak i ture po Hrvatskoj sa istim odnosno većim angažmanima za 2008. • • • • • • • • • • • • • • • •

202

AEROSUN VOYAGES: Klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyon-a i Pariza AILLEURS Klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyon-a i Pariza: Istra, Dalmacija ANTONI VOYAGES: polazak iz Alsace regije, tura i boravak AUTOCARS SCHIDLER: polazak iz gradova Metz, Nancy, Besancon i Pariza, tura i boravak CARRE VOYAGES: velika tura po Hrvatskoj EUROLINES TRAVEL: transport i smještaj : Zagreb, Šibenik, Split… EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz regija Alsace ESCHENLAUER VOYAGES : Damlacija s polaskom iz regija Alsace FRAM: kombinirana tura Italija i Hrvatska GIRARDOT VOYAGES: polazak iz Dijon-a, velika tura po Hrvatskoj GIRON VOYAGES: polazak iz Clermont Ferrand-a, tura i boravak MASSY VOYAGES: polazak iz Limoges-a, velika tura po Hrvatskoj NATIONAL TOUR: tura i boravak « découverte » PATRICK THELLIER VOYAGES: tura s vodičem za kampere PHILIBERT VOYAGES: polazak iz Lyon-a, tura po čitavoj obali PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice, tura i boravak


• • • • • • •

RICHOU: polazak iz regije Nantes-a, tura i boravak SALAUN HOLIDAYS: polazak iz regije Bretagne, tura i boravak SABARDU VOYAGES: polazak iz regije Marseille-a, tura po Istri i Kvarneru TERRIEN: kombinirana tura Istra/Slovenija s polaskom iz Nantes-a TOURISME VERNEY: polazak iz Lyon-a za Opatiju i otoke Kvarnera VOYAGES LESAGE: boravak u Rovinju, tura po Istri i otocima Kvarnera VOYAGES ZIMMERMANN: boravak u Istri s polaskom iz regije Alsace

Individualci u 2008. – prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualaca na francuskom tržištu Francuze fascinira povijesna baština, prirodne ljepote, ekologija okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi. Hrvatska je, u očima Francuza destinacija s bogatom turističkom ponudom, za sada pošteđena od negativnih efekata masovnog turizma; jednom riječju destinacija u trendu. Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj kombinaciji prirodne i kulturne baštine. Hrvatsku smo predstavili francuskoj publici kao autentičnu, očuvanu destinaciju. Imidž koji smo izgradili počiva upravo na vrijednostima koje su u ovom trenutku u središtu interesa potrošača. Danas pravi luksuz ne čine samo hoteli s pet zvjezdica, već ono što postaje rijetkost: vrijeme, prostor i očuvani okoliš. Gosti se vraćaju iz Hrvatske zadovoljni jer su doživjeli ono što smo im obećali. Reklamacije gostiju su najčešće vezane za pomanjkanje ljubaznosti, „rezervirani“ prijem i mjestimični manjak kvalitete usluge; osjećaj da turistički djelatnici ponekad žele maksimalno „iskoristiti“ gosta. Primjedbe nam dolaze i na račun nedovoljne prilagodljivosti i pomanjkanja reaktivnosti. Cijene su također negativno komentirane. Zanimljivo se osvrnuti na rezultate ankete koju smo proveli na sajmu Salon Mondial du Tourisme. Uzorak broji 31% muškaraca i 69% žena. Dobne kategorije 18–24 godina (21%) i 60–80 godina (23%) predstavljaju većinu, što znači da ove socio-profesionalne kategorije - umirovljenik i student, predstavljaju 44% uzorka. Na pitanje „kako ste upoznali Hrvatsku?” većina (60%) odgovara „preko prijatelja” što znači da je većina francuskih turista koji posjećuju Hrvatsku zadovoljna onim što su doživjeli. Najbolja reklama je satisfakcija klijenta, to je ujedno i glavni preduvjet da se destinacija trajno ustoliči na tržištu. Slijedi promidžba, koju sačinjavaju reportaže i prilozi raznih medija (51%), koji su u velikoj mjeri doprinijeli poznavanju destinacije. Na trećem je mjestu oglašavanje u metrou (21%), čimbenik koji je u ovoj anketi podcijenjen jer je kampanja tada tek počela. Iz ankete proizlazi da su francuski turisti najprije privučeni prirodnim ljepotama, kulturom te aspektom otkriće/novitet - jednom riječju, Mediteranom kakav je nekada bio i koji više ne prepoznajemo u drugim destinacijama. 27% anketiranih posjetitelja je već posjetilo Hrvatsku, te želi ponoviti iskustvo. Najposjećenije regije su: Dubrovnik, Plitvice, Istra te Split/Dalmacija. Tri četvrtine anketiranih osoba samostalno je organiziralo putovanje, bez ikakve poteškoće, a rezultat je odgovarao njihovim očekivanjima. Samo jedna četvrtina se za organizaciju obratila turoperatoru. Samo 18% anketiranih su odmor proveli klasično sunce/more, dok je većina privilegirala otkrivanje destinacije, ture (kopnom i morem), što se podudara sa njihovim kriterijima atraktivnosti destinacije. 38% putuje avionom, 32% automobilom, 55% uzorka se opredijelilo za privatni smještaj, 35% za hotelski smještaj, 5% za kamping. 21% je putovalo organizirano, a 79% individualno. 73% je bilo zainteresirano za kombinaciju klasičnog boravka i kružne ture. Koncept isključivo more/sunce je zastupljen u samo 18% slučajeva. Privatni smještaj je osobito drag Francuzima koji putuju u osobnoj organizaciji, jer im omogućuje bolje i direktnije otkrivanje destinacije. U situaciji porasta cijena hotelskih usluga ovaj segment će sigurno biti još zanimljiviji.

Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Programi turoperatora su uglavnom vezani uz hotelski smještaj, dok se individualni gosti dosta usmjeravaju ka privatnom smještaju koji predstavlja u njihovim očima odličan odnos kvaliteta/cijena. Francuzi u velikom broju posjećuju i autokampove.

203


Rezultati ankete realizirane na sajmu SMT: Odgovori osoba koje još nisu posjetile Hrvatsku Koju vrstu smještaja preferirate ?

4% 5% 11%

hotel privatni smještaj

45% 12%

studentski smještaj iznajmljivanje vila agro-turizam kamping

23%

Odgovori osoba koje su posjetile Hrvatsku : Koju vrstu smještaja ste odabrali ? 0%

5%

5%

0% privatni smještaj hotel studentski smještaj

35%

55%

kamping iznajmljivanje vila agro-turizam

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju, kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima? Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan - sport, avantura, kultura te ide u korak s potražnjom potrošača koji su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifičnih potreba. Velika većina Francuza u Hrvatskoj se zanima za otkrivanje kulturne baštine i obilazak prirodnih i kulturnih znamenitosti. Također se zanimaju za sportske i avanturističke sadržaje, za sve vrste “outdoor” aktivnosti. Samo 24% odabire isključivo koncept more/sunce, 34% preferira kulturnu, a 23% prirodnu baštinu, 16% se odlučuje za sportske sadržaje, a 14% za avanturističke programe. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50/64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51% želi provesti odmor u otkrivanju destinacije i opuštanju od stresa. Posebno je veliki broj programa pješačenja, koji odgovaraju na rastuću potražnju za ovim proizvodima. Prema podacima Afit-a (15 milijuna ljudi pješači, posebice u planinama, od toga 60% žena a jednako su zastupljene sve socio-profesionalne i dobne kategorije. Francuski savez pješačenja broji 170.000 članova i broj pješaka raste godišnje za 8 do 10% u zadnjih pet do šest godina.

204


Rezultati ankete realizirane na sajmu SMT.

RASPODJELA AKTIVNOSTI

10% 11% 44%

obilazak znamenitosti more / plaža susreti krstarenje

12%

sportski aktivnosti

23%

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. Trendovi na tržištu Ponašanje Francuza postaje određeno ekonomskom krizom, što se direktno odražava na budžet putovanja. Kriza je strukturalna i duboka te je iluzorno očekivati da će se resorbirati u kratkoročnom razdoblju - očito je za svih da dolaze vremena štednje. Poduzeća nastoje racionalizirati poslovanje, društvo se sve više raslojava, a kriza najviše pogađa niže i srednje slojeve,tj. one koji su ciljna grupa većine turoperatora. 2009. će ujedno biti i test godina za većinu poduzeća. U segmentu turizma najdrastičnije su pogođene avio kompanije. IATA najavljuje gubitak od 2,5 milijarde dolara, kao direktnu posljedicu ekonomske krize. Više od trideset kompanija je pod stečajem, a leaderi se konsolidiraju (Air France-KLM-Alitalia, Lufthansa-Brusseles Airlines-Austrian, Aer Lingus-Ryanair…). Turoperatori najavljuju pad prometa, što je i logično obzirom na smanjivanje angažmana u svrhu reduciranja rizika. Sadašnja konjunktura će ubrzati pad cijena i redukciju marži turoperatora. Prodaja na internetu i dalje napreduje i odolijeva krizi. Kriza se bitno osjeća i u segmentu kongresnog i incentive turizma, što je logično, obzirom da su klijenti ovog segmenta poduzeća. Ovaj sektor je u 2008. predstavljao 9,17 milijardi eura (+1,4% rasta u odnosu na 2007.). Poduzeća, pod pritiskom ekonomskih zbivanja, drastično reduciraju troškove za putovanja i manje se „razbacuju“ sredstvima. 67% tvrtki namjeravaju smanjiti budžet za profesionalne manifestacije, a u slučaju da ih programiraju smanjuju pretenzije i troškove. Ovaj trend će negativno utjecati na tržišni segment “grupa” koje su za Hrvatsku važne u pred i posezoni. Nasuprot ovom negativnom trendu, agencije na internetu, (e-turizam) se odlično pozicioniraju za ovu godinu. Porast prometa u 2008. je bio čak +20%, a očekuje se značajan porast prometa i za ovu godinu. U cilju optimiziranja svog budžeta, korisnici interneta tragaju za „dobrom prilikom“, što bi trebalo preusmjeriti dobar dio turističke potražnje na internet. 40% hotelske produkcije turoperatora Expedia France sastoji se od “sniženja” - u velikom broju slučajeva sami hotelijeri spuštaju cijene i daju povoljne ponude. Bilježimo npr. popust od 700 eura za aranžman na Maldive ili let Pariz-MadridPariz za 7 eura. Sve veći broj značajnih popusta dovodi do efekta da klijenti čekaju sve duže i rezerviraju u zadnji čas, što je slučaj u ovom trenutku. Unatoč situaciji, turoperatori nastoje ostati pozitivni, što se očituje kroz njihove programe i komunikaciju, ali nepoznanica ostaju klijenti čija kupovna moć sve više pada. Kriza je najprije pogodila kategoriju niže kupovne moći, međutim sve više je pogođena i kategorija više platežne moći. Cijena

205


postaje odlučujući čimbenik, važniji od same destinacije, a potrošači se sve više orijentiraju na internet kada je riječ o pripremi i realizaciji putovanja. Kompariraju ponude i odlučuju se mahom za najpovoljniju ponudu. Agencije na internetu preuzimaju sve veći udio tržišta. Vidjeli smo ove godine na koji način Francuzi kompariraju ponude, odlučuju o destinacijama. Više nego ikada, za Hrvatsku će biti važno imati dobar odnos kvaliteta/cijena, kako bi mogla preuzeti udio tržišta konkurentnim destinacijama. Kriza će u konačnici restrukturirati konkurentno okruženje. Očekuje se da će oni koji se pozicioniraju «low cost» izbjeći krizi isto kao i oni koji nude putovanja visoke cjenovne kategorije. Ankete potrošača evidentiraju pad u namjerama za putovanja u inozemstvo i pad budžeta namijenjenog za putovanje za ovu godinu. Prema zadnjoj anketi Protourisme, 21% Francuza će ove godine smanjiti budžet za putovanje; 65% će imati isti budžet kao i prošle godine, a samo 14% će ga povećati. Međutim, očekuje se da će Francuzi ove godine putovati unatoč krizi. 65% Francuza namjerava otputovati ove godine, čak 5% više nego u 2008. Kategorija više platežne moći bi trebala raspolagati sa nešto višim budžetom, dok bi srednja kategorija trebala smanjiti svoj budžet za putovanja. Anketa Ifop ukazuje po prvi put na činjenicu da kriza pogađa i segment potrošača više kupovne moći koji u 84% slučajeva imaju namjeru tražiti najbolji odnos između cijene i kvalitete usluge naspram samo 6% onih koji odabiru kvalitetu bez obzira na cijenu. Općenito, 72% Francuza će tražiti najbolji odnos cijena/kvaliteta. Pretpostavlja se da će se štednja očitovati uglavnom u vanpansionskoj potrošnji. Ovaj novi odnos prema novcu će utjecati na odabir destinacija. Očekuje se da će kategorija više kupovne moći realizirati više putovanja od jednog tjedna u inozemstvo dok će srednja kategorija koncentrirati svoje mogućnosti na ljeto i otputovati samo jednom i po mogućnosti duže. Anketa časopisa Journal du Dimanche objavljuje da će 44% Francuza nastojati uštedjeti na putovanjima u 2009. Bez velikog iznenađenja prva stavka redukcije budžeta se odnosi na slobodno vrijeme i putovanja. 42% ispitivanih će smanjiti kulturnu potrošnju (knjige, CD, DVD), a 41% budžet za odjeću. Kasne rezervacije su u porastu - vremenski period između rezervacije i datuma putovanja je pao na 10,6 dana kada su u pitanju organizirana putovanja, dok je za letove porastao na 44,9 dana. Međutim, ne smijemo zaboraviti da turistička potrošnja nije samo ekonomski čin, ona prije svega predstavlja individualno, sociološko i kulturološko djelovanje te kao takva nije uvijek u potpunosti predvidljiva. Putovanja i godišnji odmori su uvijek bili neprikosnoveni za Francuze koji su nerado smanjivali ili rezali ovu stavku u budžetu domaćinstva. Cjenovna reaktivnost postaje imperativ uspješnog poslovanja i većina aktera razvija ‘yield management’. Turoperator koji prodaje skuplje mora jasno izdiferencirati proizvod. Suočen s ogromnom ponudom, klijent traži pravi orijentir. Turoperatori se moraju jasno pozicionirati, biti transparentni i stajati iza onoga što obećaju. Globalno gledajući, mali i srednji turoperatori su najviše ugroženi krizom, što bi za njih moglo rezultirati storniranjem chartera za sezonu. Budući da se rezervacije rade gotovo u cijelosti u zadnji trenutak, to bi moglo dovesti do pomanjkanja zaliha u trenutku kada potražnja bude efektivna. Veliki turoperatori koji mogu podnijeti rizik bolje odolijevaju krizi jer su uračunali nove parametre te čekaju da se klijenti odluče.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. Prema riječima predsjednika francuskih turoperatora René-Marc Chikli-a, sezona bi trebala biti, ako se ne dogodi neko čudo, u uzmaku i to ne samo po broju putnika nego i po realiziranom prometu što proizlazi iz reduciranih angažmana. « Cijene će zasigurno pasti i bitno će utjecati na rezervacije. Primjer su destinacije poput Tunisa ili Egipta, koje su u 2008. primjenjivale dobru cjenovnu politiku, te su u konačnici realizirale dobre rezultate. Gotovo sam siguran da se u 2009. nijedno putovanje neće prodati po cijenama iz kataloga.» Situaciju će dakle iskoristiti destinacije koje predlažu dobar odnos kvaliteta/cijena, jer reaktivnost na cijenu nikada nije bila toliko izražena. Međutim, čak i oni koji će odabrati nisku cijenu, biti će zahtjevni i neće se odreći kvalitete.

206


Opća klima u ovom trenutku je iščekivanje, što vodi ka sve kasnijem rezerviranju. Rokovi kupovine na internetu su skraćeni; klijenti kupuju deset dana prije odlaska dok je prošle godine taj rok bio 15 dana. Ovaj trend se profilira uslijed sve većeg broja ponuda po sniženim cijenama gdje klijent čeka sve duže jer prilike ne manjkaju. U ovoj situaciji turoperatori nude ‘early booking’ s ciljem boljeg vladanja zalihama. Turoperatori nastoje očuvati svoje marže i privući klijente na sve moguće načine: inovacijom u smislu bogatije i raznovrsnije ponude, većom konkurentnošću i dodatnim komuniciranjem. Komunikacija je pojačana kod svih koji si to mogu priuštiti jer je važno okupirati teren u periodu iščekivanja. Prioritetna ciljna skupina je «obitelj» prema kojoj je usmjerena većina marketing akcija. Među turoperatorima vlada opće mišljenje da je zasada nemoguće točno procijeniti nadolazeću sezonu, odnosno konačnu reakciju klijenta. Međutim, ono što je izvjesno su loša konjunktura i teška vremena u perspektivi. Zimska sezona je završena s negativnim predznakom i to ne samo uslijed smanjene aktivnosti nego i zbog logičnog smanjenja rizika turoperatora u kriznom periodu tj. redukcije hotelskih kapaciteta i avio angažmana. Kriza bi trebala posebno pogoditi daleke prekomorske destinacije poput Mauricijusa, Kariba, Australije, Tajlanda te Brazila, koji predstavlja novitet kod francuskih turoperatora. Jedino bi Kanada i SAD obzirom na tečaj dolara, trebale predstavljati izuzetak. Tečaj funte će najvjerojatnije favorizirati Veliku Britaniju. Španjolska i Italija su već problematične, a destinacije poput Maroka i Tunisa, koje predstavljaju nezaobilazni odabir za Francuze, također su upitne. Izgledno je da će bliže destinacije bolje proći u ovom kriznom periodu. Daleke destinacije će zasigurno zaostati što će profitirati bližim destinacijama i samoj Francuskoj koja nastoji preuzeti dio klijentele koja putuje u inozemstvo. Francuski hotelijeri se spremaju na tešku godinu i očekuju negativne posljedice svjetske gospodarske situacije i jakog eura koji slabi njihovu konkurentnost. Globalno, rezultati poslovanja hotela visoke cjenovne kategorije su loši dok se oni niže cjenovne kategorije spašavaju i imaju dobar stupanj popunjenosti. Naznake za Hrvatsku ne odudaraju od općih trendova. Rezervacije globalno kasne, ali turoperatori smatraju da je, s obzirom na opće stanje i iščekivanja, prerano za bilo kakve katastrofalne zaključke. Hrvatski specijalisti Bemex Tours i Croatie Tours su prilično negativni, dok su procjene daleko bolje kada su u pitanju francuski specijalisti i generalisti (Look Voyages, Top of Travel, Salaun Holidays) koji za sada bilježe kašnjenje u rezervacijama od oko 15%, a nadaju se da će nadoknaditi zaostatak u zadnji čas. Fram, pak, kasni za 30%, što se jednim dijelom može objasniti reduciranim kapacitetima u odnosu na prošlogodišnju sezonu. Rezultati turoperatora Promovacances (turoperator na internetu sa programima u Istri, Kvarneru i Dubrovniku, a predviđa i Split za srpanj i kolovoz) bitno odudaraju od ovog trenda. On, u istom trenutku bilježi porast od 15%, sa popunjenošću kapaciteta u rasponu od 65% do 85%. Što se tiče prvih statističkih podataka, za razdoblje od prva tri mjeseca, oni su pozitivni (+1% u dolascima i +6% u noćenjima) premda se iz toga još ništa ne može zaključiti jer sezona počinje sa travnjem.

Kako se postavljaju turoperatori prema kriznoj situaciji 2008./2009. godina je obilježila niz promjena u svijetu turoperatora. Travel Europe je kupio grupaciju Austro Pauli - Visit France, što će omogućiti specijalisti za grupe, Travel Europe, razvoj segmenta individualnih gostiju. Na isti način će profitirati grupacija APVF sa segmentom grupa jer Travel Europe ima veliko iskustvo zakupa značajnih avio i hotelskih kapaciteta. Za sezonu proljeće/ljeto 2009. predstavljena je nova brošura, best-selleri kružnih putovanja Travel Europe-a po Hrvatskoj i Srednjoj Europi, namijenjena individualnoj klijenteli i distribuirana u maloprodajnim mrežama. Fram je kupio turoperatora Plein Vent/Tourivac, s namjerom jačanja regionalnog utjecaja. Fram je, naime prisutan u pariškoj regiji kao i na jugozapadu, dok alzašanin Tourivac (kojeg je kupio Plein Vent prije dvije godine) pokriva istočni dio, a Plein Vent južni dio Francuske. Ova konsolidacija će omogućiti bolju organizaciju u zakupu avio kapaciteta. Grupacija NG Travel (Plus Voyages, Directours i Boomerang) lansira novog turoperatora za egzotična otočja, Iléa Tours, po izuzetno povoljnim cijenama. Iléa Tours će biti low cost TO i oslanjati će se na produkciju Directours-a, a koristit će usluge back office-a Boomerang-a. NG Travel će raditi zakup avio

207


kapaciteta po najboljim cijenama, a koristit će Plus Voyages-a za hotelske zakupe. NG Travel predviđa lansiranje novog programa na Mediteranu, a za prvu destinaciju je odabrao Hrvatsku. Spajanje distribucijskih mreža Selectour i Afat izgleda logična i neminovna. Radi se o dvije mreže koje funkcioniraju po istom modelu, a zajedništvo bi im omogućilo da se snažnije odupru mrežama TUI i Thomas Cook, sa 1170 prodajnih punktova. Ova fuzija predviđa kreiranje novog brenda kako bi se izbjegla direktna konkurencija postojećih mreža. Cilj je također bolje upravljanje resursima. Kada su u pitanju komunikacija i oglašavanje, turoperatori ne odustaju od predviđenih akcija te smatraju da je više nego ikada važno ostati vidljiv kako bi se motivirala potražnja. Novonastala krizna situacija obvezuje turoperatore na inventivnost i racionalnije upravljanje; brošure za ljetnu sezonu izlaze ranije nego uobičajeno, politika cijena je u središtu razmišljanja. Veliki broj turoperatora je odlučio suprotstaviti se krizi strategijom spuštanja cijena - radi se možda o kratkoročnoj politici koja sadrži određeni rizik ali održava koliko toliko ravnotežu tržišta. Nouvelles Frontières lansira vrlo ofenzivnu i provokativnu kampanju " Prix de Crise" baziranu na «niskim cijenama koje nikada nisu bile tako atraktivne, a s ciljem pridobivanja neodlučnih klijenata » prema riječima predsjednika NF-a, Jean-Marc Siano-a. Ova ponuda se odnosi na više od 6.000 putovanja i 13 hotela. JM Siano je također najavio rasprodaju u siječnju kao što je to bio slučaj u srpnju prošle godine. Za one klijente kojima ni to nije dovoljno, nude mogućnost nadmetanja utorkom i četvrtkom preko mobilnih telefona. Iz svega proizlazi da se NF želi pozicionirati kao turoperator s najboljim odnosom kvaliteta cijena te u ovoj kriznoj situaciji preuzeti važan udio tržišta. Marsans je primjenjivao sniženje od 62,50 € po putniku za sve rezervacije realizirane u prosincu za Dominikansku Republiku. Istovremeno predsjednik Bruno Gallois izjavljuje da ne želi rasprodavati u bescjenje jer nakon što se cijene spuste nije ih lako podignuti. Jet tours, odnedavno dio giganta Thomas Cook, nastupa dvojako: anticipira početak prodaje za ljetnu sezonu za tri tjedna i revidira svoju politiku cijena. Naime, nova organizacija u sklopu Thomas Cooka, omogućuje turoperatoru optimiziranje troškova, što rezultira globalnim sniženjem cijena za 10 do 15%, bez da time ugrožava maržu. S druge strane Jet tours prezentira brošuru Secrets koja nudi luksuzne i elitne programe, s prosječnom cijenom po putniku od 4.500 € (realizirani promet od 1.800 putnika). U istoj cjenovnoj kategoriji treba spomenuti turoperatora Monde Authentique, čija je ciljna skupina klijentela visoke platežne moći (2.700€ po osobi) koji ne osijeća krizu. U 2008. je realizirao porast od 59% u odnosu na 2007., a pozicioniran je vrlo ekskluzivno u segmentu putovanja «po mjeri». Istina je da ovaj visoko kvalitetni segment putovanja odolijeva krizi, ali istovremeno ne ostvaruje veliki broj putnika. Predsjednik turoperatora Costa, Georges Azouze najavljuje za 2009. «ofenzivnu» a ne «defenzivnu» strategiju. Otvara brojne mogućnosti pristupačnih cijena te atraktivnih uvjeta. Također najavljuje značajno povećanje budžeta za komunikaciju i marketing. Specijalist Thalasso N°1 se repozicionira kao generalist, s proizvodima koji izlaze iz domene «wellness» te uvodi nove ponude bazirane na cjenovnoj atraktivnosti «Prix Zencroyables» - hotel 5* za 299 € za kraći boravak u destinacijama poput Malte, Poljske, Češke ili Mađarske. Predsjednik Rauf Benslimane smatra da je to jedini način da se prebrodi kriza «za kriznu situaciju krizni odgovor».

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Hrvatska se u nekoliko godina na francuskom tržištu pozicionirala kao destinacija s prepoznatljivim i kvalitetnim imidžom te je postala nezaobilazna za široku publiku i turoperatore. Hrvatska se istaknula na francuskom tržištu kao jedna od najupečatljivijih „priča o uspjehu” na području turizma. Podloga ovom uspjehu bila je temeljita i sustavna obrada tržišta, a putanja rasta koju je Hrvatska kao destinacija realizirala na francuskom tržištu danas predstavlja primjer uspješnog marketinga. Razlozi su bili višestruki: povratak destinacije na međunarodnu turističku scenu, kvaliteta hrvatske turističke ponude, međunarodna konjunktura itd.

208


Sa 2009. ulazimo u novu tržišnu fazu, određenu složenom svjetskom gospodarskom situacijom, koja će uvjetovati potrošnju i turistička kretanja. Hrvatska kao turistička destinacija, savršeno se uklapa u nove trendove, ne samo sadržajem svoje turističke ponude, nego i sviješću o važnosti njezinog očuvanja i valorizacije te pravilnog korištenja resursa u turizmu. Integrirati kulturni sektor u turistički proizvod ili pak staviti težište na proizvode koji sadrže dimenziju održivog razvitka postaje prioritet te omogućuje pozicioniranje destinacije na još višoj kvalitativnoj razini.

Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2009. godini Obzirom na objektivne parametre na tržištu vezane za svjetska kretanja, teško je ove očekivati dobre rezultate godine. Turoperatori su rezervirani i nadaju se da će se zastoj na početku sezone kompenzirati rezervacijama u zadnji čas. Ako ocjenjujemo prema programima i angažmanima turoperatora, Hrvatska bi trebala ostati približno na prošlogodišnjoj razini, unatoč kašnjenju u rezervacijama. Međutim, teško je predvidjeti ponašanje potrošača u konkurentnom okružju gdje ostale mediteranske destinacije u velikom broju slučajeva nude pristupačnije cijene. Da li će sama cijena ili pak odnos kvalitete i cijene presuditi u odabiru destinacija teško je reći. Zimska sezona se odigrala u zadnji čas i bila je manje katastrofalna od predviđenog. Svi očekuju da bi se ljeto moglo odigrati na isti način. U tom slučaju će turoperatori morati žrtvovati marže i u konačnici, ako i realiziraju prošlogodišnji promet u broju putnika, financijski rezultat će biti globalno slabiji.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2009. godini Unatoč relativnoj stabilnosti ova dva segmenta, primjećujemo porast udjela organiziranog prometa u 2008. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2009. ne bi trebao biti znatno drugačiji od prošlogodišnjeg.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Unatoč krizi i neizvjesnosti najvažniji francuski turoperatori nisu smanjili svoje programe za Hrvatsku za 2009. godinu (broj polazišta chartera i broj turoperatora se malo smanjio ali ne i rotacija), a u nekim slučajevima su čak i povećali kapacitete. Međutim ostaju oprezni; izvjesno je da predviđaju posebne cjenovne ponude, uz veći budžet za marketing i oglašavanje kako bi dinamizirali i osigurali prodaju. Ove akcije će biti odlučujuće za uspješnu sezonu. Grupacija Thomas Cook (Thomas Cook/Jet tours/Aquatour) je 2008. godine zabilježila porast od 10%. Za 2009. ciljaju porast od 12% i planiraju zakup većeg broja avionskih sjedišta za čitavu grupaciju. Jet tours je za 2008. realizirao porast od čak 29% s proizvodima u regiji Dubrovnika, a u 2009. lansira regiju Split. Thomas Cook je zabilježio neznatan pad uslijed zastoja u rezervacijama u segmentu grupa prouzrokovanih manjkom sjedišta na redovnim letovima. Za 2009. grupacija Thomas Cook/Jet tours/Aquatour bilježi značajno povećanje kapaciteta kako slijedi: • U regiji Dubrovnika Thomas Cook programira sa 8 novih hotela, Jet tours 6 hotela, a Aquatour 3 hotela • U regiji Splita Thomas Cook programira sa 17 hotela, od kojih 3 “les super pas cher” (superjeftini!), Jet tours 2 hotela, a Aquatour 5 hotela • Polazišta za Hrvatsku: Paris, Lille, Nantes, Lyon. Grupacija TUI/Nouvelles Frontières je zadnjih godina popustila u koncentraciji programa prema Hrvatskoj te u 2009. želi vratiti svoju poziciju. Cilj je 6.000 putnika u 2009. i 10.000 u 2010.. Za sezonu 2009. planiraju: 1 hotel u regiji Dubrovnika, 1 u Šibeniku i 2 u regiji Splita. Ovome treba dodati i niz tura po cijeloj Hrvatskoj (od kojih napominjemo turu po Slavoniji i Zagorju). Svi polasci se rade iz Pariza. Promovacances/Karavel, (najvažniji turoperator za prodaju paket aranžmana na internetu) je u 2008. realizirao 27.000 putnika u Hrvatskoj te zabilježio porast od 17%. S polascima iz Pariza i Lyona na Istru i Dubrovnik. Za 2009. planiraju širenje programa na Kvarner. Top of Travel je u 2008. realizirao 16.000 putnika i porast od 29%. Programirali su uglavnom Istru i Hvar. Za 2009. godinu planiraju zadržati isti program.

209


Travel Europe je u 2008. realizirao 25.000 putnika u Hrvatskoj što stavlja Hrvatsku na prvo mjestu među njegovim destinacijama. Njegovi klijenti su autobuseri, turoperatori i agencije specijalizirane za grupe te individualci preko filijale Destination Europe. Za 2009. predviđa 3 nove ture i nove hotele u Opatiji te na Makarskoj rivijeri. Comptoir de Voyages, dio ekskluzivnog turoperatora Voyageurs du Monde, koji programira programme «sur mesure et à tous les prix», lansira Hrvatsku kao novi proizvod u 2009., s programima u Dalmaciji, Istri i Kvarneru. Hrvatska za njih predstavlja alternativnu destinaciju Italiji, za koju su specijalisti i koja postaje preskupa. Fram je upravo kupio turoperatora Plein Vent te na taj način totalizira 20.000 putnika za Hrvatsku u 2008. Planovi za 2009. su im jednaki. Marsans nastoji održati razinu prometa iz 2008. te po prvi put programira Istru. Croisieurope lansira krstarenje (2 rotacije) po Dunavu i Savi i povećava kapacitete. Easyjet lansira po prvi put let Pariz-Dubrovnik tijekom ljetne sezone (srpanj i kolovoz) i tako postaje prva „low cost” aviokompanija prema Hrvatskoj. Homair Vacances, leader u segmentu kampinga, u 2009. nudi dva nova proizvoda u Poreču i Biogradu uz već programirane - Pula, Pag i Zadar. Segment grupa je globalno u uzmaku ove godine kod većine turoperatora za 2009. Jedan od razloga je odluka većine udruge i radnih kolektiva da ove godine ostanu u Francuskoj. Novost za 2009. su i novi programi za kontinentalnu Hrvatsku npr. ture autobusera i krstarenje po Dunavu i Savi turoperatora Croisieurope, te programi „à la carte” u ovim regijama kod svih specijalista.

Zrakoplovni charteri u 2009. Broj turoperatora koji programiraju charter letove se globalno smanjio u odnosu na prošlu godinu. Iz Pariza su organizirani polasci za Dubrovnik, Split i Pulu. Iz provincijskih gradova očekujemo 21 let za Dubrovnik (26 prošle godine), 16 za Pulu (20 prošle godine), 14 za Split (18 prošle godine). Broj polazaka iz provincijskih gradova se također smanjio u odnosu na 2008. kao i broj turoperatora koji zakupljuju sjedišta. U 2008. ih je bilo 16 koji su letjeli za Dubrovnik, dok ih ove godine bilježimo 15. Broj turoperatora koji lete za Pulu i Split se također smanjio, a letovi za Zadar nisu programirani ove godine. Easyjet tako lansira po prvi puta let Pariz-Dubrovnik tijekom ljetne sezone (srpanj i kolovoz). Prethodno navedeno ne znači da su se ukupni kapaciteti smanjili jer je povećan broj rotacija iz nekih polazišta.

Polasci iz Pariza: ● Dubrovnik: Croisieurope - Euro Pauli – Fram – Thomas Cook/Jet Tours - Karavel/Promovacances – Marsans – Nouvelles Frontières – Prodintour – Salaun Holidays - Sept et demi - Tour Indicom – Top of Travel – Travel Europe ● Split: Aerosun - Crystal TO - Look Voyages - Nouvelles Frontières - Prodintour – Thomas Cook/Jet Tours – Top of Travel ● Pula: Karavel/Promovacances – Top of Travel - Travel Europe - Tour Indicom - Marsans

Polasci iz provincije: Za Dubrovnik: ● Bordeaux: Travel Europe - Top of Travel – Fram – Euro Pauli - Salaun Holidays ● Brest: Salaun Holidays - Travel Europe ● Cherbourg: Top of Travel

210


● Clermont Ferrand: Top of Travel – Travel Europe ● Deauville: Salaun Holidays - Top of Travel – Travel Europe ● Dijon: Top of Travel – Travel Europe ● Lille: Travel Europe ● Limoges: Salaun Holidays - Travel Europe ● Lyon: Croisieurope - Euro Pauli - Fram – Karavel/Promovacances - Marsans - Tour Indicom - Travel Europe – Top of Travel – Philibert – Salaun Holidays ● Marseille: Croisieurope - Euro Pauli - Fram - Marsans – Top of Travel - Tour Indicom - Travel Europe ● Metz/Nancy: Travel Europe – Top of Travel – Salaun Holidays ● Montpellier: Top of Travel ● Mulhouse: Travel Europe – Salaun Holidays ● Nantes: Croisieurope - Euro Pauli – Marsans - Salaun Holidays - Top of Travel - Tour Indicom – Travel Europe – Fram – Prodintour  Nice: Croisieurope – Top of Travel ● Pau: Top of Travel ● Rennes: Salaun Holidays - Top of Travel – Travel Europe ● Saint Brieuc: Salaun Holidays - Travel Europe ● Strasbourg: Croisieurope ● Tours: Salaun Holidays - Travel Europe ● Toulouse: Euro Pauli – Fram – Top of Travel - Tour Indicom - Travel Europe – Verdié Voyages – Marsans – Salaun Holidays Za Split: • Bordeaux: Top of Travel • Cherbourg: Top of Travel • Clermont Ferrand: Plein Vent - Top of Travel ● Deauville: Top of Travel ● Dijon: Top of Travel ● Lille: Aquatour – Thomas Cook/Jet Tours ● Lyon: Aerosun – Ailleurs Voyages - Look Voyages – Thomas Cook/Jet Tours – Plein Vent – – Prodintour ● Marseille: Plein Vent • Metz: Top of Travel ● Montpellier: Top of Travel • Mulhouse: Top of Travel – Starter – Tourivac/Plein Vent ● Pau: Top of Travel ● Nantes: Look Voyages – Thomas Cook/Jet Tours ● Rennes: Top of Travel Za Pulu: ● Bordeaux: Travel Europe – Salaun Holidays ● Brest: Travel Europe – Salaun Holidays ● Clermont Ferrand: Travel Europe ● Deauville: Travel Europe – Salaun Holidays ● Dijon: Travel Europe ● Lille: Travel Europe ● Limoges: Travel Europe – Salaun Holidays ● Lyon: Karavel/Promovacances – Tour Indicom - Travel Europe – Philibert – Salaun Holidays ● Marseille: Tour Indicom - Travel Europe ● Metz/Nancy: Travel Europe – Salaun Holidays ● Mulhouse: Travel Europe – Salaun Holidays ● Nantes: Salaun Holidays – Tour Indicom - Travel Europe – Top of Travel ● Rennes: Salaun Holidays – Travel Europe ● Saint Brieuc: Salaun Holidays – Travel Europe ● Toulouse: Tour Indicom - Travel Europe – Salaun Holidays ● Tours: Salaun Holidays – Travel Europe

211


Autobuseri u 2009. Kada je u pitanju segment autobusera, slijedom dobrih rezultata iz prethodnih sezona broj autobusera se povećava svake godine i povećao se u odnosu na 2008. Radi se o vrlo stabilnom segmentu čiji razvitak slijedi uzlaznu liniju. Autobuseri su vrlo bitni za razvitak destinacije jer omogućavaju produžavanje turističke sezone. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

AEROSUN VOYAGES: Klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyon-a i Pariza AILLEURS: Klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyon-a i Pariza: Istra, Dalmacija ANTONI VOYAGES: polazak iz Alsace regije, tura i boravak CARRE VOYAGES: velika tura po Hrvatskoj CARS DE VERSAILLES: DESTINATOURS: velika tura po Hrvatskoj: Istria, Dalmacija EUROLINES TRAVEL: transport i smještaj: Zagreb, Šibenik, Split… EUROPA BARROS: velika tura po Hrvatskoj EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz regija Alsace FAURE TOURISME: tura po kontinentalnoj Hrvatskoj, Istri i Kvarneru FRAM: kombinirana tura Italija i Hrvatska FROSSARD: tura po Istri i Kvarneru GIRARDOT VOYAGES: polazak iz Dijon-a, velika tura po Hrvatskoj GIRON VOYAGES: polazak iz Clermont Ferrand-a, tura i boravak MIDI LIBRE VOYAGES: tura po Dalmacji MASSY VOYAGES: polazak iz Limoges-a, velika tura po Hrvatskoj NATIONAL TOUR: tura i boravak « découverte » PATRICK THELLIER VOYAGES: tura s vodičem za kampere PHILIBERT VOYAGES: polazak iz Lyon-a, tura po cijeloj obali PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice, tura i boravak RICHOU: polazak iz regije Nantes-a, tura i boravak SALAUN HOLIDAYS: polazak iz regije Bretagne, tura i boravak SABARDU VOYAGES: polazak iz regije Marseille-a, tura po Istri i Kvarneru TERRIEN: kombinirana tura Istra/Slovenija s polaskom iz Nantes-a TOP OF TRAVEL: veliki izbor tura po obali TOURISME VERNEY: polazak iz Lyon-a za Opatiju i otoke Kvarnera TRAVEL EUROPE: veliki izbor tura po obali

TURISTIČKA SEZONA 2010. – opći pokazatelji Procjena ukupnog broja odlazaka i noćenja s francuskog tržišta u inozemstvo Putovanja Francuza u inozemstvo, iako se radilo o relativno malim brojkama, pozitivno su evoluirala zadnjih godina. Ovaj je pozitivni trend ipak poremećen u 2008., a 2009. još uvijek ostaje nepoznanica. Pretpostavlja se da će Francuzi unatoč poteškoćama i dalje u velikoj mjeri putovati tijekom 2010., ali je moguće da će više ostajati u Francuskoj.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Turoperatori ostaju vrlo oprezni kada su u pitanju prognoze za 2009., a posebice kada je u pitanju 2010. Još je prerano za projekcije kada je u pitanju evolucija francuskog tržišta u broju dolazaka i noćenja. Prema mišljenju organizatora putovanja za Hrvatsku, neophodno je kontrolirati odnos kvaliteta/cijena turističkog proizvoda, kako bi očuvala konkurentnost. U protivnom će se potražnja smanjiti, a angažmani turoperatora smanjiti. Načelno gledajući, francusko tržište bi se ipak trebalo stabilizirati na postignutim rezultatima. Ipak, može se konstatirati da, uz primjerenu politiku cijena, na ovom tržištu imamo prostora za ekspanziju. Ona se može realizirati širenjem interesa Francuza na nove regije koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište, posebice kontinentalne Hrvatske.

212


Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Uslijed potreba ekspanzije tržišta i pronalaženja novih kapaciteta, očekuje se širenje programa na cijelu obalu i postepeno na kontinentalnu Hrvatsku. Ovaj razvitak počiva također na rezultatima promidžbe (oglašavanje i PR aktivnosti) koja je Francuzima omogućila da upoznaju sve hrvatske regije.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Vidjeli smo već ove godine na koji način Francuzi kompariraju ponude, odlučuju o destinacijama. Više nego ikada, za Hrvatsku će biti važno imati dobar odnos kvaliteta/cijena, kako bismo mogli preuzeti udio tržišta konkurentnim destinacijama. Naš prijedlog bi trebao biti: „Istina je da su vremena teška, ali Hrvatska vam može ponuditi najbolji odnos kvalitete i cijene”. Istina je da visoko kvalitetni programi za klijente visoke platežne moći odolijevaju krizi, ali ovaj segment ne realizira veliki broj putnika. U situaciji kada se kriterij vrednovanja uspješnosti ogledava u broju dolazaka i noćenja ovaj model poslovanja ne može biti globalno rješenje. Također je neophodno ojačati prepoznatljivost i ne posustajati u oglašavanju, racionalizirati investiciju i usredotočiti se što je moguće više na adekvatne ciljne grupe. Hrvatska je izgradila kvalitetan imidž, ona se i dalje mora kvalitativno pozicionirati i njegovati određenu ekskluzivnost, ali je mora učiniti pristupačnom. Cijena sama nije dovoljna ali predstavlja prednost ako je imidž dobar. U kontekstu zaoštrene konkurencije neophodno je, dakle, istaknuti se i pozicionirati što ciljanije - u našem slučaju kvalitativno. Pod kvalitetom podrazumijevamo autentičnost i očuvanost tj. ono što Hrvatsku najbolje karakterizira. Teme vezane za očuvanost prirodne baštine, kulturne baštine i tradicija te ravnotežu ekosustava i ljudske djelatnosti temelj su naše komunikacije. U ovom kontekstu promidžba kontinentalne Hrvatske i selektivnih oblika turizma zauzima važno mjesto. Ova problematika u ovom kriznom periodu poprima posebno značenje.

213


SKANDINAVIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Dio sjeverne Europe gdje su smještene Danska, Švedska, Norveška i Finska najčešće je obuhvaćen pojmom Skandinavija. Ispravni pojmovi su: - Nordijske zemlje: Norveška, Švedska, Finska - Skandinavija: Norveška, Švedska, Danska, Island Geografski položaj utječe na mnoge elemente poslovnog života, između ostalog i na posebnu poslovnu kulturu koja se često razlikuje od one u zemljama južne Europe. Upravljanje Švedski management se temelji na zamisli da djelatnik želi i može dobro obaviti posao. Manager je više trener, a manje naredbodavac. Zaposlenici na svim nivoima imaju slobodu donošenja odluka i rješavanja neočekivanih problema bez pitanja za dozvolu nadređenom rukovoditelju. Dobar manager je osoba koja koristi prirodnu kreativnost i motivaciju svojih suradnika, a vodi ih ne snagom formalne pozicije nego principom suradnje i dogovaranja. Dobar je slušatelj, a emotivnost u diskusiji nije primjerena. Power distance Osobni status ima mali značaj u švedskom poslovnom životu. Manageri rijetko pokazuju znakove osobnog statusa, a zaposlenici se ne osjećaju inferiorno. Manager je specijalista u vođenju kompanije i zato nije superioran specijalistu u bilo kojem drugom području. Dodatni znak skromne hijerarhijske strukture je i činjenica da se Šveđani na poslu oslovljavaju imenom.

214


Organizacija Švedske organizacije su manje rigidne u odnosu na strane firme. Problemi se rješavaju neformalno i pragmatično uz ideju da se odluke donose radi rješenja problema, a ne demonstriranja pozicije. Rizici i odlučivanje Švedski manageri su spremniji riskirati u usporedbi s kolegama u drugim zemljama, ali se ipak odluke donose temeljem detaljnog razmatranja problema i uz konsenzus i suglasnost u poduzeću. Temperamentne debate su vrlo rijetke na poslovnim sastancima, kritike su uglavnom neosobne i iznose se diplomatski, a kompromis je često rješenje. Točnost Točnost je znak poštovanja i efikasnosti i stoga švedski poslovni ljudi ne prihvaćaju kulturne varijacije na tu temu. Često se utvrđuje ”krajnji rok” za izvršenje posla ili donošenje odluke. Točnost je pravilo i u dnevnom životu. Poslovni kontakti Izravan pristup problemu smatra se znakom efikasnosti, bez želje da se bespotrebno troši tuđe vrijeme.

215


ŠVEDSKA

UVOD Švedska je parlamentarna monarhija, smještena na skandinavskom poluotoku, a graniči s Finskom, Norveškom i Danskom na kopnu, a na moru pored spomenutih zemalja s Estonijom, Latvijom, Litvom, Rusijom (Kaliningrad), Poljskom i Njemačkom. Švedska se razvijala u miru od 1814. godine kad je oduzela Norvešku Danskoj, što je ujedno i njena posljednja ratna aktivnost. 1905. Norveška se bez sukoba odvojila od Švedske i od tada na poluotoku vlada stabilnost koja je doprinijela ekonomskom rastu svih država.

Opći podaci Naziv: Kraljevina Švedska Površina: 450.000 km² (za uspordebu: površina Italije iznosi 380.000 km²) Stanovništvo: 9,2 milijuna Glavni grad: Stockholm (sa širom okolinom 1,8 milijuna stanovnika) Ostali veći gradovi:

Göteborg (510.000) Malmö (260.000) Uppsala (128.000)

Parlament i vlada: koalicija desnog centra Predsjednik: kralj Karl Gustav XVI Premijer: Fredrik Reinfeldt

216


Valuta: švedska kruna (Sek)/1 eur = 11,7 Sek (ožujak 2009.) Inflacija: 1,5-2% BDP po stanovniku: 40.000 $ BDP PPP (purchasing power parity): 30.000$ Jezik: švedski (engleski) Religija: protestantsko-luteranska (87%) Važne gospodarske grane: šumarstvo, Hi Tech proizvodnja, telekomunikacije, drvna industrija, automobilska industrija Članica EU, nije članica NATO-a Glavni vanjskotrgovinski partneri: USA, Njemačka, Norveška, Velika Britanija, Danska Školski praznici: od sredine lipnja do sredine kolovoza

ŠVEDSKA – EMITIVNO TURISTIČKO TRŽIŠTE Motivacija Osnovni motivi putovanja na odmor u inozemstvo: - ”klimatska evazija” – potreba za udaljavanjem od rigidne skandinavske klime; - ”bijeg od rutine” – potreba za upoznavanjem novih destinacija, potraga za ugodnim životom izvan svakodnevnih okvira.

Razlozi putovanja: - posjeta prijatelja i rodbine - promjena sredine - sunčanje i kupanje - mir i opuštanje - zadovoljstvo i zabava - hrana i piće - shopping - kultura, otkrivanje novih zemalja - posjeta atrakcijama

26,15% 24,2% 23,0% 18,8% 18,1% 8,7% 6,6% 6,2% 5,7%

Poslovna putovanja: Individualna poslovna putovanja u inozemstvo Individualna poslovna putovanja u zemlji Konferencije, seminari Posao na dugoj lokaciji Studijska putovanja Sajmovi Incentive/nagradna putovanja

28,2% 27,8% 21,1% 15,1% 4,5% 2,5% 0,8%

Preferirani turistički proizvodi: - sunce i more - fly & drive - daleke destinacije Najveći broj putovanja je koncentriran u razdoblju školskih praznika s vrhuncem krajem lipnja i prvoj polovini srpnja. Sve veći broj putovanja ostvaruje se zimi, u potrazi za svjetlom i toplinom.

217


Glavni dio odmora koristi se: - lipanj - srpanj - kolovoz - rujan

17% 32% 11% 5%

Internet Postaje osnovni izvor informacija u fazi izbora destinacije, a postaje i osnovni kanal za buking putovanja. Kupovina putem interneta uobičajena je u sektoru ”putovanje i odmor”, kako za kratka putovanja tako i za charter putovanja. Online rezervacija pogoduje i izboru najpovoljnije cijene, FIT (Free and Independent Travelling) segment u stalnom je porastu. Internet je utjecao na promjenu uloge putničkih agencija, od agencije koja ostvaruje prihode od provizija (avio karte, charter aranžmani) u agencije koje prihode ostvaruju od usluge putnicima (rezervacija smještaja, automobila, ponuda posebnih programa).

Novi trendovi - raste postotak osoba koje odmor koriste u svibnju i rujnu; - raste broj putovanja segmenta umirovljenika; - sve se češće koristi ”mini odmor” od nekoliko dana; - raste broj osoba koje ljetuju same.

Nova tipologija potrošača - putnici +50: solidna primanja, više slobodnog vremena; - putnici DINKS (Double Income No Kids): starost 20-39 godina, putuju sami ili u grupi s prijateljima; - putnici “cosmopolitan”: viših prihoda u potrazi za luksuzom kao potvrdom za osobni uspjeh; - putnici “high income villa”: obitelj, više obitelji, grupe prijatelja, odmor provode u zatvorenom ambijentu.

Statistika U normalnoj poslovnoj godini broj putovanja u inozemstvo, za osobe od 16-79 godina, iznosi 12.500.000 od kojih su: - 10.300.000 putovanja “odmor i zabava” - 2.200.000 poslovna putovanja (uključena najbrojnija putovanja u susjedne skandinavske zemlje) Od ukupnog broja putnika 56% su žene, 44% muškarci. Korištenje zrakoplova za putovanja u inozemstvo: - 75% od ukupnih poslovnih putovanja - 52% od ukupnih putovanja radi odmora i zabave Putovanja u inozemstvo - destinacije: 1. Danska 2. Norveška 3. Španjolska 4. Finska 5. Njemačka *** Posebna napomena: posebno istraživanje pokazuje da u 20% slučajeva o izboru destinacije za obitelj odlučuju djeca, a majke su više spremne prihvatiti dječji prijedlog.

218


ŠVEDSKA – EMITIVNO TURISTIČKO TRŽIŠTE U 2009. Globalna ekonomska kriza nije zaobišla niti Švedsku. Počelo je s financijskom krizom pojačanom problemima u baltičkim zemljama. Naime, švedske banke su stanovnicima i firmama u Estoniji, Latviji i Litvi dodijelile ogromna sredstva (milijarde eura) u vidu kredita, naplata kojih postaje vrlo upitna. Pored toga svjetska kriza zahvatila je automobilsku industriju i time ugrozila značajni dio švedske proizvodnje (Volvo i Saab) s ugroženim radnim mjestima za tisuće zaposlenika. Zabrinutost, nesigurnost i strah postali su dio svakodnevice stanovnika Švedske i tome je prilagođeno ponašanje potrošača. Kupovine u svim segmentima su smanjene, nastupila je racionalizacija osobne potrošnje te racionalizacija troškova firmi, opreznije se kreditno zadužuje, a to su samo neke od promjena u svakodnevnom životu. Paraleno s financijsko-ekonomskom krizom došlo je i do pada vrijednosti švedske valute za oko 20% na godišnjem nivou čime su putovanja u inozemstvo znatno poskupjela. Turistička putovanja u 2009. bit će značajno izmijenjena iako ankete pokazuju da, nakon zadovoljenja osnovnih potreba, odmor i putovanja ostaju visoko u prioritetima Skandinavaca. Promjene nastaju u vremenu donošenja odluke, koje se odgađa za razdoblje bliže ljetu. Cijena postaje ključni faktor odluke. Ipak Švedska ostaje iznad europskog prosjeka po potencijalu. Na pitanje "hoćete li raspolagati potrebnim sredstvima za odmor u 2009." dobiveni su sljedeći odgovori: Prosjek

EU

Švedska

Da Da, ali uz štednju Ne Apsolutno ne

41,1% 38,0% 3,3% 8,3%

62,4% 24,1% 0,7% 7,2%

Očekujući pad prometa, turoperatori koji pokrivaju 80% avio charter tržišta, smanjili su broj destinacija, odlazaka i sjedišta za 10-15%. Pored toga od mediteranskih hotelijera zatražili su smanjenje cijena kako bi pospješili prodaju, a od značajnog broja hotela su i dobili podršku. I pored svih mjera prodaja avio caharter aranžmana do kraja travnja još je ispod prošlogodišnjeg nivoa za očekivani postotak (oko 15%). Stanje prodaje se poboljšava, ali zaostatak iz prosinca, siječnja i veljače još nije pokriven. Statistika za prvi kvartal 2009. pokazuje pad poslovnih putovanja u inozemstvo za 40% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet turističkih agencija (maloprodaja) za 17% je manji od prometa u istom razdoblju prošle godine.

Hrvatska na švedskom tržištu 2004.-2008. i očekivanja u 2009. U petogodišnjem razdoblju od 2004. -2008. bilježi se rast broja dolazaka i noćenja s izuzetkom 2007. godine: Dolasci: 2004. = 88.000; Indeks 100 2005.= 125.000 2006.= 127.000 2007.= 126.000 2008.= 133.000; Indeks 151 (08./04.) Noćenja: 2004.= 457.000; Indeks 100 2005.= 690.000 2006.= 721.048 2007.= 671.000 2008.= 728.000; Indeks 159 (08./04.)

219


(Napomena: najveći broj noćenja turista iz Švedske zabilježen je 1988. godine, a bio je 568.000, tako da su za 28% premašene brojke iz razdoblja '80-ih godina) Hrvatska je afirmirana kao destinacija prirodnih ljepota, ljubaznih domaćina i prihvatljivih cijena.

Putnici prema segmentima: 1. organizirani – avio charter 2. FIT – slobodni nezavisni putnici 3. automobilisti 1) U 2009. godini očekuje se smanjenje prometa u segmentu avio chartera u skladu s opadajućim trendom na tržištu. Dva glavna turoperatora (Thomas Cook i Kuoni Apollo) ostvarit će prodaju naših destinacija na nivou prošle godine, ali je treći (TUI Nordic) odustao od Hrvatske i taj minus neće biti nadoknađen. Manji organizatori putovanja već su skratili svoje programe, a broj MICE putovanja u inozemstvo, pa tako i za Hrvatsku u značajnom je padu. 2) Broj FIT putnika ovisi o raspoloživoj ponudi avio sjedišta, a sa švedskog tržišta je broj letova prema hrvatskim destinacijama povećan. Inače je to segment tržišta koji se naglo širi zahvaljujući low cost letovima i internet smještaju. Značajne novosti su Ryanair letovi Stockholm-Zadar i najavljena linija Dubrovnik airlines-a iz Stockholma za Zagreb. Povećani broj putnika u ovom segmentu djelomično će pokriti minus u avio charteru. 3) Segment individualnih putnika-automobilista pokazuje značajan interes za Hrvatsku, ali je taj dio teško definirati budući da će konačni rezultati zavisiti o više faktora (cijena, vremenske prilike u Švedskoj, cijena goriva i sl.). Kod ovog dijela tržišta, konkurencija je sužena i na Mediteranu obuhvaća samo Italiju, Francusku i Španjolsku, za razliku od avio chartera i FIT putovanja gdje je broj konkurentskih zemalja i destinacija znatno veći.

Organizatori putovanja Osnovna karakteristika švedskog tržišta jeste visoka koncentracija i dominacija manjeg broja turoperatora. Najveći turoperatori svoje ”proizvode” plasiraju putem mreže retailera, vlastitih prodajnih mjesta i sve više putem interneta. Glavni turoperatori u Švedskoj pokrivaju 81% avio charter tržišta od ukupno 1.650.000 paketa ponuđenih tržištu (u normalnim poslovnim godinama): - Thomas Cook – Ving - TUI Nordic – Fritidsresor - Kuoni-Apollo - Ostali

34% (561.000) 25% (412.500) 22% (363.000) 19% (313.500)

(Napomena: cca. 45% od ukupnih charter putovanja ostvaruje se u zimskom razdoblju kad se putuje uglavnom u toplije krajeve).

Turoperatori Thomas Cook- Ving (charter) Adresa: Rålambsvägen 17 105 20 Stockholm www.ving.se tel.centrala: + 46 8 555 13000 kontakt osoba: Åke Björk (product manager) TUI Nordic – Fritidsresor (charter) Adresa: Söder Mälarstrand 27 117 85 Stockholm www.fritidsresor.se e-mail: webmaster@fritidsresor.se tel. centrala: + 46 8 720 72 00 kontakt osoba. Johanna Strand (product manager)

220


Kuoni – Apollo (charter) Adresa: Yngligagatan 2 113 47 Stockholm www.apollo.se e-mail: grupp@apollo.se tel.centrala: + 46 8 673 84 00 kontakt osoba: Lisa Gusevik (product manager) Solresor (charter) Adresa: Djäknegatan 31 203 01 Malmö www.solresor.se e-mail: info@solresor.se tel.centrala: 0 46 40 660 95 kontakt osoba: Martin Wirth (business director) Kroatien specialisten (charter) Adresa: Holländargatan 9A 111 36 Stockholm www.kroatiens.nu e-mail: info@kroatiens.nu tel.centrala: + 46 8 20 78 80 kontakt osoba: Mario Hadjija Sembo (auto program) Adresa: Box 1324 251 13 Helsingborg www.sembo.se e-mail: sembo@sembo.se tel.centrala: + 46 42 37 85 00 kontakt osoba: Rok Pogacnik Novasol (apartmani) Adresa: Vallgatan 15 401 20 Göteborg www.novasol.se e-mail: novasol@novasol.se tel.centrala: + 46 31 10 58 70 kontakt osoba: Torbjörn Fredman Rese-konsulterna (autobusni program) Adresa: Vallgatan 15 411 16 Göteborg www.resekonsulterna.se e-mail: info@resek.se tel.centrala: + 46 31 758 31 00 kontakt osoba: Gunilla Nyberg GoStay Travel (charter) Adresa: Sveavägen 53 113 59 Stockholm www.gostay.se e-mail: info@gostay.se tel.centrala: + 46 8 31 04 10 kontakt osoba: Annelie Rundfelt Wahlberg Grand Tours (seniori) Adresa: Drottninggatan 92-94 103 69 Stockholm www.grandtours.se e-mail: info@grandtours.se tel.centrala: + 46 8 24 15 25 kontakt osoba: Tuwe Arvidson

221


Ostali organizatori putovanja: Resemakar´n – autobuser www.resemakarn.nu e-mail: info@resemakarn.nu Ölvemarks – autobuser www.olvemarks.se e-mail: info@olvemarks.se Scandorama – autobuser www.scandorama.se e-mail: info@scandorama.se Hyllingebuss- autobuser www.hyllingebuss.se e-mail: info@hyllingebuss.se VL –Buss-autobuser www.vl-buss.se e-mail: info@vl-buss.se Resfeber –internet agencija www.resfeber.se e-mail: tarja@resfeber.se Scandworld Travelpartner- internet agencija www.travelpartner.se e-mail: resor@travelpartner.se Gotogate – internet agencija www.gotogate.se e-mail: kundservice@gotogate.se Hansen Conference & Event – konferencije, incentive www.hansen.se e-mail: Stockholm@hansen.se HRG Nordic – konferencije, incentive www.hrgworldwide.com e-mail: supplier.relations.nordic@hrgworldwide.com IM Specialresor – konferencije, incentive www.imspecialresor.se e-mail: info@imspecialresor.se JB Travel – konferencije, incentive www.jbtravel.se e-mail: info@jbtravel.se VIA Travel – grupn i individualna putovanja www.viatravel.se e-mail: info@viatravel.se

PROMOCIJA Sajmovi Najznačajniji sajam u Skandinaviji po broju izlagača je TUR – Göteborg, koji se održava redovito svake godine u drugoj polovini ožujka.

TV U Švedskoj se tri kanala mogu gledati u cijeloj zemlji uz mjesečnu TV pretplatu i oni imaju najviše gledatelja:

222


SVT 1 (bez reklamnih spotova) SVT 2 (bez reklamnih spotova) TV 4 (komercijalna TV, prikazuje reklamne spotove) Pored toga djeluju brojni kabelski programi uz posebnu naplatu, a najjači su TV3 i TV5. Način oglašavanja je specifičan - naručitelj ne plaća iznos po prikazanom spotu, već ugovara garantirani broj gledatelja koji će spot vidjeti, a broj prikazivanja može varirati.

Tisak Dnevnici: jutarnji Dagens nyheter Svenska dagbladet Göteborgs posten Sydsvenska dagbladet Dagens industri

360.000 primjeraka 170.000 ” 253.000 ” 130.000 ” 110.000 ”

večernji Aftonbladet Expressen

430.000 320.000

” ”

specijalizirani turistički magazini Vagabong Alt om resor

Internet Tjedni pregled posjećenosti internet stranica: Broj posjetitelja MSN Aftonbladet * Hotmail Blocket.se Eniro.se Expressen.se * Tidningsnätet * Citypaketet.se * SVD * TV4

7.823.000 4.500.000 4.400.000 3.193.000 2.747.000 2.025.000 1.626.000 1.588.000 1.526.000 1.268.000

Broj posjeta 53.028.000 21.437.000 21.448.000 10.608.000 5.694.000 6.997.000 6.299.000 5.764.000 3.538.000 3.074.000

ZAKLJUČAK Švedsko emitivno turističko tržište i pored dostignutih rezultata, pruža velike mogućnosti za osvajanje većeg tržišnog udjela. Hrvatska je afirmirana destinacija, visoko ocijenjena od strane švedskih turista i pravilnim aktiviranjem instrumenata marketinga može u budućnosti ostvariti i značajno veći broj dolazaka i noćenja. U 2009. godini će devalvacije švedske krune i opće krizno stanje u gospodarstvu utjecati i na turistička putovanja prema Hrvatskoj. Za 2010. nije moguće predvidjeti značajno povoljnija kretanja budući da će situacija ovisiti o većem broju trenutno nepoznatih faktora: gospodarska situacija, nezaposlenost, cijene u receptivnim zemljama, aktivnosti konkurencije. Ipak, Hrvatska je kao turistička zemlja vrlo dobro afirmirana na tržištu i perspektive za 2010. u znatnoj mjeri ovise i o postupcima naših hotelijera, avio prijevoznika, promociji itd.

223


DANSKA

Ankete objavljene nakon istraživanja života stanovnika pojedinih zemalja pokazale su da su Danci na prvom mjestu po zadovoljstvu životom u svojoj zemlji. Danska je skandinavska zemlja, visokog standarda, visoke socijalne sigurnosti, dobre organizacije obrazovanja i td.

OPĆI PODACI • • • •

Površina: 43.098 km² Stanovništvo: 5.470.000 Glavni grad: Copenhagen Ostali veći gradovi: Ålborg, Århus, Fredericia, Odense

Povijest Do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi koji su zajedno s Norvežanima i Šveđanima kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. U različitim dobima kralj Danske je vladao dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, naročito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Južne pokrajine Švedske su većim dijelom njene rane povijesti bili dijelovi Danske, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.). Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830.-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine. Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849. Usprkos neutralnosti Danska je napadnuta od strane Njemačke (Operacija Weserübung), 9. travnja 1940. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Poslije rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se EEZ-u (kasnije EU).

224


Državni ustroj: Ustavna monarhija Novac: Danska kruna (DKK), 1 euro =7,5 dkk Jezik: danski Religija: 84,3% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika Luteranske Crkve Obrazovanje: osnovnoškolsko obrazovanje: 9 godina srednjoškolsko: 3 godine

Državni praznici: • • • • • • • • • • •

Nova godina Veliki četvrtak Veliki petak Uskršnji ponedjeljak Duhovi Spasovo Whit Monday Dan državnosti Badnjak Božić Sveti Stjepan

1. siječnja 9. travanja 10. travanja 13. travanja 8. svibnja 21. svibnja 1. lipnja 5. lipnja 24. prosinca 25. prosinca 26. prosinca

Školski praznici: 27.06.-16.08.2009.

Danska – emitivno turističko tržište U normalnoj poslovnoj godini, građani Danske (starosti 16-79 godina) obave 7.600.000 putovanja u inozemstvo radi odmora i zabave. Od toga su žene 56%, a muškarci 44%. Avionom putuje 35% osoba (2.660.000 putnika), a ostala sredstva korištena su za 4.940.000 putovanja.

Preferirane destinacije: 1. 2. 3. 4. 5.

Švedska Njemačka Francuska Španjolska Velika Britanija

Ekspanzija ”low cost” avio prometa, smanjenje cijena redovnih letova, korištenje interneta za kreiranje putovanja vrši značajni pritisak na klasične charter turoperatore.

Karakteristike potražnje - dva su osnovna motiva za putovanje: bijeg od klime i bijeg od svakodnevnice; - ”vrijednost za novac” je kriterij odlučivanja kod izbora destinacije (ne samo cijena); - popularni turistički proizvodi: sunce i more, fly & drive s kulturnom motivacijom; - smještaj: kvalitetni hoteli, bed&breakfast, sve vrste “self catering” smještaja; - razdoblje: vrhunac odmora je krajem lipnja i u prvoj polovini srpnja; - izvor informacija: osnovni izvori informacija nalaze se online, što umanjuje značaj kataloga turoperatora; - potreba za individualizacijom doživljaja putovanja i odmora upućuje na afirmaciju nekad marginalnih segmenata: biciklizam, trekking, golf, jahanje, orijentacija u prirodi; - povećava se postotak onih koji koriste odmor u svibnju ili rujnu; - povećava se broj putovanja umirovljenika; - povećava se broj onih koji odmor koriste sami, bez obitelji.

225


DANSKO TRŽIŠTE U 2009. GODINI Dansko tržište je poput drugih zemalja zahvaćeno financijskom krizom, ali postoje dva faktora koji mogu utjecati na turističko tržište u pozitivnom smislu: 1. Oko trećine danske populacije dobiva povrat poreza u tijeku proljeća 2. U lipnju će danska Vlada isplatiti poseban dio uplaćenih sredstava za mirovine. Turoperatori i putničke agencije očekuju da će ta sredstva biti utrošena za ljetne odmore i putovanja, a to potvrđuju i ankete koje pokazuju da će 60% tih sredstava biti usmjerena u turizam. U namjeri da se tržište potakne, neki od organizatora putovanja su ponudili posebna osiguranja za slučaj gubitka zaposlenja: u slučaju otkaza, klijent može otkazati plaćenu rezervaciju i ostvariti povrat uplate. Siječanj je inače dobar mjesec za prodaju, ali je ove godine i u Danskoj zabilježeno odgađanje bukinga. U avio charteru su ove godine najpopularnije destinacije Majorka, Grčka, Turska. U istom segmentu je najpopularniji proizvod ”all inclusive” koji raste za 30% u usporedbi s prošlom godinom. Tisak objavljuje da su rezervacije danskih turista za odmor u Švedskoj u znatnom porastu, a osnovni razlog leži u slabljenju švedske valute i jeftinijem boravku za Dance.

HRVATSKA NA TRŽIŠTU DANSKE U razdoblju 2004.-2008. zabilježen je slijedeći broj dolazaka i noćenja: Dolasci: • 2004. • 2005. • 2006. • 2007. • 2008. -

60.000; Indeks 100 83.000 79.000 76.000 81.500; Indeks 136 (08./04.)

Noćenja: • 2004. • 2005. • 2006. • 2007. • 2008. -

434.000; Indeks 100 625.000 574.000 559.000 595.000; Indeks 137 (08./04.)

Danska je jedina skandinavska zemlja u kojoj nisu dostignuti rezultati iz razdoblja 80-ih godina, odnosno 1986. kad je u Hrvatskoj zabilježen broj dolazaka 110.000 i broj noćenja od 792.000. U 2009. godini u segmentu organiziranih putovanja bilježi se sporiji buking koji se odražava i na stanje prodaje naših destinacija. Organizatori putovanja obavještavaju o smanjenom obimu prodaje, ali vjeruju da će u konačnici ostvariti zacrtane planove. FIT putovanja iz Danske za Hrvatsku limitirana su budući su avio prijevoznici postavili samo dvije linije iz Kopenhagena za Split. Segment individualaca - automobilista je najveći i za naše destinacije najznačajniji. Više od 60% danskih dolazaka koncentrirano je na područje Istre i Kvarnera. Agencije koje plasiraju samo smještaj (putnik sam organizira prijevoz) informiraju o smanjenom broj bukinga za cca. 8%, ali isto tako vjeruju u poboljšanje situacije.

226


ORGANIZATORI PUTOVANJA Turoperatori: KUONI - Apollo, www.apollorejser.dk www.apollorejser.dk +45 70 13 33 00 pgn@apollorejser.dk THOMAS COOK - Spies, www.spies.dk Tjaereborg, www.tjaereborg.dk Skibby MyTravel Tango TUI Nordic - Star tour www.startour.dk +45 70 10 10 50 Kenneth.hansen@startour.dk TEMA Rejser (Star Tour) - www.temarejser.dk - +45 70 10 10 50 - info@temarejser.dk Balkan Holidays - www.balkan-holidays.dk - +45 33 12 35 10 / +45 75 84 05 22 - balkanholidays@balkanholidays.dk - Preben Hansen Best Travel - www.besttravel.dk - +45 70 20 98 99 - best@besttravel.dk - pr@besttravel.dk - Peter Ronhold Senior Rejser - www.senior-rejser.dk - +45 33 93 88 00 - sr@senior-rejser.dk - jeso@profil-special.dk - liro@senior-rejser.dk - Lise Rosenmeier Sun Tours - www.suntours.dk - +45 70 23 07 20 - info@suntours.dk - Lars Jensen Bravo tours - Tlf.: 70 10 10 77 Fax: 97 21 61 01 bravo@bravotours.dk - Mr. Sorensen 227


Autobuseri: Tiger Rejser - www.tigerrejser.dk - +45 70 22 22 56 - info@tigerrejser.dk - Hanne Kudsk Gislev Rejser - www.gislev-rejser.dk - +45 62 29 12 10 / +45 66 12 44 62 / +45 62 21 57 27 - gislev@gislev-rejser.dk - lr@gislev-rejser.dk - Leif Roos Felix Rejser - www.felixrejser.dk - +45 75 92 20 22 - fxr@imh.dk - Henrik Klitlund Nielsen 65-Ferie - www.65-ferie.dk - +45 33 14 65 66 - operations@65-ferie.dk - lasse@65-ferie.dk - Heidi Maak Riis Rejser - www.riisrejser.dk - +45 96 64 00 46 - riis@riisrejser.dk - soeren.riis@riisrejser.dk - soeren riis Hanstholm rejser - Tlf. 97 96 10 68 Fax: 97 96 29 68 Mail: info@hanstholm-rejser.dk - Else Marie Vestergaard Panter rejser - Tlf +45 7585 7333 Panter@PanterRejser.dk - Dorthe Buchwald Olsen Risskov Rejser - www.risskov.com - +45 70 22 77 17 - susanne@risskov.com - info@risskov.com

Agencije: Dansk Bilferie - www.danskbilferie.dk - +45 70 10 43 43 - lh@danskbilferie.dk - ck@danskbilferie.dk

228


Dansk Fri Ferie - www.friferie.dk - +45 70 15 41 41 - dansk@friferie.dk DSB Rejsebureau - www.dsb.dk - +45 70 13 14 18 - sen@dsb.dk - nicri@dsb.dk DTF Travel - www.dtf-travel.dk - +45 70 23 14 10 - gije@dtf-travel.dk Easycamp - www.easycamp-holidays.dk - +45 70 28 73 00 - info@easycamp-holidays.dk Eurocamp - www.eurocamp.dk - +45 70 28 71 00 - Jennifer.greve@eurocamp.com Fbc (Ferieboligcentret) - www.fbc.dk - +45 70 10 20 24 - geoff@fbc.dk FDM -

www.fdm-travel.dk +45 70 11 60 11 rejs@fdm.dk jme@fdm.dk Jonathan Meisner

Fremadrejser - www.fremadrejser.dk - +45 33 22 04 04 - sales@fremadrejser.dk - F. Mogensen Happydays - www.happydays.nu - +45 70 20 34 48 - mi@happydays.nu Keycamp - www.keycamp.dk - +45 70 28 72 00 - info@keycamp.dk NOVASOL - www.novasol.dk - +45 70 42 44 24 - Steffen.gerlach@novasol.com - Hanne.grue@novasol.com - Steffen Gerlach

229


Oscar Holidays - (new website under construction) - +45 70 25 10 25 - gregers@oscarholidays.dk Rassol Travel - www.rassol.dk - +45 70 23 57 77 - mail@rassol.dk Skan Rejser - www.skanrejser.dk - +45 33 13 23 50 - info@skanrejser.dk Spa Tours - www.spa-tours.dk - +45 87 38 11 00 - kontakt@spa-tours.dk - Jarl Lindholdt Unitas Rejser - www.unitasrejser.dk - +45 86 82 56 11 - info@unitas.dk Vacansoleil - www.vacansoleil.dk - +45 55 56 35 66 - mklinteby@vacansoleil.dk - Michael Kli Vagabond Tours - www.vagabondtours.dk - +45 33 33 00 40 - erhverv@vagabondtours.dk Diana Hunting Tours - www.diana.dk - +45 62 23 11 10 / +45 46 35 11 11 - diana@diana.dk - Charlotte Rhod Sun-Way - www.sun-way.dk - +45 86 34 00 10 - mads@sun-way.dk - info@sun-way.dk Topas Travel - www.topas.dk - +45 86 89 36 22 - info@topas.dk - Jorgen Nielsen SIM Yachting - www.simyacht.dk - +45 54 78 13 02 - sejl@simyacht.dk - Ib Frederiksen

230


Penguin Travel - www.penguin.dk - +45 33 21 51 00 - dimo@penguin.dk - Dimiter Popov Navigare Yachting - www.navigare-yachting.dk - +45 40 46 63 50 - claus@navigare-yachting.dk - Claus Sillehoved

MARKETING I OGLAŠAVANJE TV Postoci gledanosti pojedinih TV kanala Channels DR1 DR2 TV 2 TV 2 Charlie TV 2 Film TV 2 News Viasat Sport/TV 2 Sport TV3 TV3+ TVDanmark 2/Kanal 4 TVDanmark 1/Kanal 5

2008. 24.6% 4.1% 31.2% 2.4% 1.1% 1.8% 1.1% 4.9% 3.6% 1.7% 2.9%

2009.* 24.9% 4.5% 31.4% 2.1% 1.2% 2.2% 0.9% 4.5% 2.6% 1.7% 2.6%

Internet *internet stranice većih listova

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

dr.dk krak.dk tv2.dk msn.dk ekstrabladet.dk* eniro.dk degulesider.dk dba.dk bt.dk* dmi.dk rejseplanen.dk politiken.dk* tdconline.dk jp.dk* euroinvestor.dk jubii.dk berlingske.dk* epn.dk bilbasen.dk gulex.dk

Broj posjetitelja 1.829.456 1.717.641 1.587.537 1.382.354 1.366.960 1.251.736 1.222.412 1.157.990 891.787 858.309 792.485 719.297 713.767 679.427 616.912 543.983 542.699 517.205 472.711 443.292

Broj posjeta tjedno 17.025.547 7.847.802 20.823.440 31.018.642 28.038.198 13.082.262 5.044.784 7.596.944 12.475.570 9.147.585 2.488.343 8.884.784 9.942.062 9.156.503 5.492.365 8.540.189 4.278.768 4.230.319 2.584.337 769.177

231


Novine Broj primjeraka

Broj čitatelja

Jyllands-Posten, Morgenavisen

143.723

545.000

Berlingske Tidende

122.933

352.000

Politiken

121.571

439.000

Ekstra Bladet

108.478

418.000

B.T.

92.735

402.000

JydskeVestkysten

76.550

240.000

Børsen

70.503

207.000

Nordjyske Stiftstidende

62.075

187.000

Fyens Stiftstidende

57.970

169.000

Dagbladet/Fredriksborgs Amts Avis

49.465

..

MAGAZINI - Vagabond

Sajmovi u Danskoj Kopenhagen: Ferie, www.ferie09.dk, održava se krajem siječnja, profil - opće turistički. Herning: Ferie for alle, www.ferieforalle.dk, održava se krajem veljače, po broju posjetitelja najveći, profil - opće turistički s naglašenom kamping ponudom i potražnjom.

ZAKLJUČAK I pored porasta, Hrvatska na danskom tržištu nije dostigla broj noćenja i dolazaka iz razdoblja 80-ih godina. Osnovni preduvjet rasta je daljnje prilagođavanje odnosa proizvod/cijena, u čemu su konkurentske zemlje (Italija, Francuska, Španjolska) uspjele. Budući da najveći broj danskih turista odabire navedene mediteranske zemlje koje su izuzetno bogate po ponudi, a cjenovno spadaju u skuplje destinacije, jasno je da tržište Hrvatsku doživljava kao alternativnu destinaciju gdje vrlo pažljivo odmjerava odnos između vrijednosti ponude i cijena. 2009. godina bit će godina kasnog bukinga, manjeg broja i kraćih putovanja - situacija u kojoj Hrvatska može iskoristiti šansu relativne blizine. Tržište će reagirati na način sličan sjeverno-njemačkim regijama (zemljopisno u istoj zoni), a kampovi će biti najposjećeniji smještajni segment. 2010. godina, iako nepoznanica, može predstavljati izazov za hrvatsko receptivno tržište, budući da dosadašnji rezultati, uz konkurenciju koja nije nepoznanica, ostavljaju značajan prostor za povećanje udjela Hrvatske na danskom tržištu.

232


NORVEŠKA

Površina: Stanovništvo: Glavni grad: Ostali veći gradovi:

386.985 km² 4.795.508 Oslo Bergen, Stavanger, Trondhim, Fredrikstad

Povijest Vikinzi su pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da zadrže svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom. 1905. godine je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku 2. svjetskog rata, pa ipak ju je nacistička Njemačka okupirala punih pet godina. Danas je zahvaljujući prije svega nafti, jedna od najbogatijih zemalja Europe. Državno ustrojstvo: Državni poglavar: Predsjednik Vlade: Novac: Jezik: Religija:

parlamentarna monarhija kralj Harald V Jens Stoltenberg, koalicija radničke stranke, socijalističke lijeve i stranke centra norveška kruna (NOK) 1 NOK= 0,82 kn norveški (Bokmål i Nynorsk) protestantsko-luteranska 83%

233


Obrazovanje:

osnovnoškolsko obrazovanje: 7 godina + 2 godine niže srednjoškolsko srednjoškolsko: 2 godine

Državni praznici 2009.: • • • • • • • • •

1. siječnja New Year's Day 9. travnja Holy Thursday 10. travnja Good Friday 13. travnja Easter Monday 1. svibnja May Day 17. svibnja Constitution Day 21. svibnja Ascension 1. lipnja Whit Monday 25. i 26. prosinca Božić

Norveško emitivno turističko tržište Motivacija Osnovni motivi putovanja na odmor u inozemstvo, za sve skandinavske zemlje, pa tako i za Norvešku su isti: - promjena sredine zbog klime - bijeg od svakodnevice - individualizacija iskustva putovanja, afirmacija posebnih segmenata kao što su golf, biciklizam, trekking, jahanje, traženje alternativnih destinacija, interes za prirodu, umjetnost i enogastronomiju pojedine su niše potražnje koje postaju sve manje marginalne.

Klasifikacija motiva putovanja: - odmor radi sunčanja i kupanja - obiteljski odmor - posjet rodbini i prijateljima - kružna putovanja - putovanja vezana za kulturu Preferirani proizvodi: fly & drive Smještaj: kvalitetni hoteli, bed & breakfast, apartmani Važni čimbenici odlučivanja: pored mogućnosti sunčanja i kupanja važni faktori kod donošenja odluke su hrana i piće, priroda, plaže, dječje aktivnosti, shopping, kultura.

Razdoblje putovanja: • • •

ljeto 65% zima 25% jesen i proljeće 10%

Profil • • • •

Individualist Precizan Potreba za toplinom Obrazovan

Turistička potražnja • • • • 234

Aktivni odmor, sport, istraživanje područja Traži „value for money“ Traži opuštanje, toplu klimu, čisto more Zainteresiran za kulturni aspekt putovanja


Novi potrošači: • • • •

Povećava se broj putovanja u svibnju i rujnu Povećava se broj putovanja umirovljenika Raste broj singl putnika Raste broj poslova gdje odmor nije vezan za razdoblje srpanj-kolovoz

Statistika Stanovnici Norveške obave 5.900.000 putovanja radi odmora i zabave. Oko 50% putovanja je ostvareno u zemlji, a od inozemnih destinacija najpopularnije su Španjolska, Danska, Švedska i Francuska. Od toga su 56% žene i 44% muškarci. Žene putuju više od muškaraca, a njihov odmor je prosječno duži. Putovanja zrakoplovom: 46% od ukupnog broja, a čak 74% od svih putovanja u inozemstvo.

NORVEŠKA - emitivno tržište u 2009. Iako je Norveška jedna od ekonomski najstabilnijih i najjačih europskih država, financijska kriza nije zaobišla niti ovu zemlju. Više od prave krize javlja se oprez, strah, zabrinutost, koja stanovnike Norveške upućuje na racionalno ponašanje u svim sferama života, pa tako i u dijelu koji se odnosi na planiranje godišnjih odmora. Karakteristična ponašanja su kasniji buking, kraća putovanja, cijena kao najznačajniji faktor kod odlučivanja o izboru destinacije. Procjenjuje se da će ove godine tržište ostvariti približno isti broj putovanja radi odmora, iako turoperatori bilježe značajne vremenske pomake u bukinzima i to bliže datumima polaska.

Hrvatska na norveškom tržištu 2004.-2008. U petogodišnjem razdoblju 2004.-2008. bilježi se rast broja dolazaka i noćenja, zahvaljujući prije svega brojnim avio linijama koje su povezale norveške emitivne centre (Oslo, Stavanger, Bergen, Trondhaim) s našim turističkim regijama. Broj dolazaka 2004. 33.000 2005. 58.000 2006. 69.700 2007. 74.000 2008. 76.700 Broj noćenja 2004. 160.000 2005. 325.000 2006. 379.000 2007. 413.000 2008. 435.000

Indeks = 100

Indeks = 232

Indeks = 100

Indeks = 272

U usporedbi s najuspješnijom godinom iz razdoblja 80-ih godina, Norveška je značajno premašila broj noćenja; 1986.= 207.000 norveških noćenja u Hrvatskoj, 2008.= 423.000.

Hrvatska na norveškom tržištu 2009. Hrvatska je posljednjih godina ostvarila značajne statističke rezultate na norveškom tržištu, ali je još značajnija činjenica da je rast praćen i vrlo dobrim ocjenama o provedenim odmorima u nas. Rezultat toga je i stabilnost potražnje prema našim destinacijama u godini koja se može definirati kriznom. Predsezona i posezona su slabije zbog manjeg broja putovanja u inozemstvo (grupe, konvencije, sport…), ali ljetno razdoblje bilježi interes koji nije ispod prošlogodišnjeg nivoa. Jedan od vodećih turoperatora (Apollo) već je u siječnju uveo dodatni charter za Split, kao odraz povećanog interesa. Najbrojniji segment za Hrvatsku je segment FIT putnika, koji zahvaljujući avio kompaniji 235


Norwegian imaju na raspolaganju 24 leta tjedno za Dubrovnik, Split, Rijeku i Pulu, a prema informacijama avio kompanije, ljetna sezona se prodaje vrlo dobro. Teža je situacija za razdoblje posezone iz navedenih razloga.

ORGANIZATORI PUTOVANJA Tri velika turoperatora, Star Tour (Tui Nordic), Ving (Thomas Cook) i Apollo (Kuoni), apsorbiraju najveći dio avio charter tržišta. Apollo reiser Norge As ( KUONI ) P.O. Box 399, 0101 Oslo www.apollo.no, leo.berbu@apollo.no Orkla reiser Sandenveien 5, Brådshaug, 7300 Orkanger www.orklareiser.no, geir@orklareiser.no Active travel Norway AS Storgata 32, 0184 Oslo www.atn.no, jan.sveen@atn.no Atlantic Reiser AS Box 123, N-6447 Elnesvågen Telefon: 71 26 88 90 magne@atlantic-as.no Berg Hansen Kirkegaten15 Postboks 465 Sentrum, 0105 Oslo Peer Gynt Tours Skippergata 31, 0154 Oslo jan.heider@peergynt.com Sabra tours P.O.Box 8897, 0028 Oslo www.sabratours.no Star Tour (TUI Nordic ) Övre Slottsgate 8, 0157 Oslo jorn.kristiansen@startour.no Sor-vest reiser Torgveien 15c, 4016 Stavanger sorvestreiser@sorvestreiser.no TG reiser Lille Fjelldal gård 3721 Skien Tema reiser AS Nordstrandveien 5, 1170 Oslo Travelnet Norge Stortingsgt. 30, 0161 Oslo www.travelnet.no VIA Feriverden Grensen 15, 0159 Oslo www.ferieverden.no

236


Via Tours Postboks 0113 Vika, 0254 Oslo www.via.no Vidy Reiser AS Postbox 427, 4002 Stavanger vidy@vidyreiser.no Viking Reiser Grensen 9a, 0159 Oslo reidar@vikingreiser.no VING NORGE ( Thomas COOK ) Chr. Frederiks Plass4, 0103 Oslo christian.gronli@ving.no Navigare Consult Gamle Enebakkvei 75D 1188 Oslo navsail@online.no Oliven reiser Byfogd Pausgt 10 A, 3717 Skien Tlf: 35 50 27 30 | Faks 35519005 info@olivenreiser.no

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Internet:

VG Nett MSN Dagbladet.no Startsiden NRK.no Finn.no SOL Nettavisen Aftenposten.no

Posjetitelji

www.vg.no www.msn.no www.dagbladet.no www.startsiden.no www.nrk.no www.finn.no www.sol.no www.nettavisen.no www.aftenposten.no

2.638.442 1.828.867 1.623.272 1.517.704 1.182.596 1.148.710 904.634 854.973 797.500

Broj stranica (tjedno) 13.977.049 7.476.245 5.950.302 8.647.732 3.074.568 3.245.184 3.507.622 2.708.004 2.375.936

Dnevne novine: VG - VERDENS GANG, lørdag NR1 Samkjøringen VG - VERDENS GANG, alm. dager AFTENPOSTEN, morgenutgaven lørdag AFTENPOSTEN, morgenutgaven VG - VERDENS GANG, søndag NR1 Øst Pluss Storonsdag AFTENPOSTEN, søndag NR1 Øst DAGBLADET, lørdag

Tiraža 377.921 314.635 284.414 272.732 247.556 240.264 230.469 216.688 216.464 210.778 208.779

Magazini: Hemmets Journal Se og Hor

207.000 206.000

237


Her og Nå Familien Norsk Ukeblad Vi Menn Allers Illustri Vitenskap Norsk Golf Hytteliv

179.000 129.000 127.000 97.000 82.000 76.000 76.000 61.000

Turistički magazini: Rejser og ferie, Vagabond, Zine travel TV: NRK1 TV2 TVNorge TV3 NRK2 Ostali kanali

Public Private Private Private Public

38% 29% 9% 5% 3% 16%

Sajam turizma U prvoj polovini siječnja u mjestu Lilleström u blizini Osla, održava se najveći norveški turistički sajam ”Reiseliv”, značajan u profesionalnom dijelu kao i po broju posjetitelja.

ZAKLJUČAK Od svih skandinavskih zemalja, Norveška je dostigla relativno najbolje rezultate iako je pretežno vezana na avio promet. Aktivnosti avio kompanije Norwegian koja u ljetnom razdoblju povezuje Norvešku i hrvatsku obalu s 24 zrakoplova tjedno, najviše su tome doprinijele. Nakon pet uzastopnih godina rasta, ove će godine broj dolazaka i noćenja stagnirati, a za 2010. godinu moguće je očekivati isti nivo potražnje. Segmenti MICE, sporta, umirovljenika itd., kao izvori novih dolazaka, trenutno su u padu prema inozemstvu i njih je moguće aktivirati samo posebnom strategijom.

238


FINSKA

Površina: Stanovništvo: Glavni grad: Ostali veći gradovi:

338.145 km² 5.300.000 Helsinki Espoo, Tampere, Vantaa, Turku

Povijest Finci su narod Ugro-finskog porijekla. Šveđani su ih pokorili i politički prisvojili cijelu Finsku, koja je bila njihov posjed sve do 1809. godine. Dva plemena Finci i Hemejci prihvatili su rimokatoličku vjeru, a Karelijci grčko-istočnu od Rusa. Poslije 1809. godine Finska potpada pod Rusku vlast sve do 1917. godine. U tom razdoblju, 1906. godine, Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finska je tijekom Drugog svjetskog rata napadnuta od tadašnjeg SSSR-a te je morala ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsovog mora, te je tako Finska svedena na današnji prostor. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan je 1947. godine. Naknada štete u obliku roba široke potrošnje je isplaćena u potpunosti 1952. godine. Novi odnosi sa SSSR-om su doveli do sporazuma o prijateljstvu suradnji i obostranoj pomoći, što je značajno pridonijelo ekonomskom rastu Finske u razdoblju '50-ih i '80-ih godina. Državno ustrojstvo:

republika

Predsjednik:

Tanja Halonen

Predsjednik Vlade:

Matti Vanhanen, koalicija stranke centra, konzervativne i zelenih

239


Novac:

euro

Jezik:

finski ( 92%), švedski (5,6%)

Religija:

protestantsko-luteranska 83,1%

Obrazovanje:

osnovnoškolsko obrazovanje: 9 godina srednjoškolsko: 3 godine

Državni praznici: • 1. siječnja • 6. siječnja • 10.-13. travnja Uskrs • 1. svibnja • 21. svibnja • 31. svibnja • 19.-20. lipnja • 31. listopada • 6. prosinca Dan nezavisnosti • 25. prosinca Božić • 26. prosinca

FINSKA – emitivno turističko tržište Visoki standard omogućava putovanje na odmor svim socijalno-društvenim segmentima Finske. Publika je vrlo selektivna, a cijena je samo jedna od komponenti kod izbora destinacije za odmor. Finski turist je po primanjima i nivou kulture iznad europskog prosjeka što utječe na način putovanja. Osnovni motivi za putovanje u inozemstvo su, kao i kod svih nordijskih zemalja: 1. Bijeg od klime 2. Bijeg od svakodnevice - želja za otkrivanjem novih destinacija, individualno stjecanje iskustva, potraga za ugodnim životom izvan uobičajenih svakodnevnih okvira Svako putovanje temelji se na više motivacija, a faktor cijene ima značaj kao mjerilo ”vrijednost za novac”. Potrošač se sve više orijentira prema posebnim segmentima turizma: sport, biciklizam, trekking, kanuing, orjentacija u prirodi, golf, jahanje. Omiljeni turistički proizvodi: Fly&drive, sunce i more, kultura. Preferirani smještaj: kvalitetni hoteli, bed&breakfast, smještaj ”self catering” tipa

Razdoblje putovanja: Vrhunac sezone putovanja – od druge dekade lipnja do druge dekade srpnja. Izvori informacija: 1. Internet 54% 2. Katalozi 36% 3. Putničke agencije 32%

Način kupovine: 1. Putničke agencije 2. Internet - kod lokalnih operatera 3. Internet – izravno kod nositelja ponude (avio karte, smještaj) Korištenje interneta za rezervaciju avio karata i smještaja promijenilo je ulogu putničkih agencija, koje se sve više orijentiraju prema ”custom made” ponudi.

240


Glavnu ulogu u donošenju odluka o izboru destinacije za sebe, odnosno za cijelu obitelj, ima ženska populacija okarakterizirana i kao ”smart users” interneta. Online shopping odmora, last minute buking te potraga za najpovoljnijim cijenama u Finskoj uglavnom postaje zadatak žena. Žene putuju više od muškaraca i prosječni odmor traje duže. Finci raspolažu s 25 radnih dana za odmor i tom razdoblju u godini daju visok značaj, a sve se više ti dani dijele na 3 ili 4 kraćih odmora. U Finskoj ima 1,25 milijuna umirovljenika zainteresiranih za aktivni odmor, zdravstvenu ponudu te posjete gradovima.

Nova tipologija potrošača: Putnici + 50 – više slobodnog vremena, solidna primanja, interes za kulturu i istraživanje destinacija; Putnici DINKS -20-39 godina bez djece; Putnici ”empty nesters” – individualci bez obitelji koji organiziraju odmor nekoliko puta godišnje; ”green widows” – singl žene, angažirane u karijeri, visoka primanja, utjecajne-trend leaders; Putnici “cosmopolitan” – u potrazi za luksuzom kao potvrdom za osobni uspjeh.

Statistika U normalnoj poslovnoj godini ukupni broj putovanja u inozemstvo, s najmanje jednim noćenjem, kreće se oko 3.110.000. Putovanja u inozemstvo s najmanje 4 noćenja iznose oko 1.960.000 od kojih 47% apsorbiraju Skandinavija, Baltik i Rusija: 1. 2. 3. 4. 5.

Rusija i Baltik Švedska Zapadna Europa Španjolska Grčka

34% 13% 13% 11% 4%

Od ukupnog broja putovanja na odmor (1.960.000) 63% ili 1.235.000 realizirano je putem posrednika, a 37% ili 725.000 spada u FIT (free and independent travelling). 60% putnika koristi zračni prijevoz.

FINSKO TRŽIŠTE 2009. Finska je javno objavila stanje recesije, sa značajnim posljedicama za turističko emitivno tržište. Stagnacija u prodaji avio charter aranžmana bila je prva posljedica, iako su putovanja na odmor visoko u prioritetima finskih građana. Jeftinija putovanja i kasniji buking zajednički su nazivnik svih nordijskih zemalja, pa tako i Finske. Po mišljenju stručnjaka, broj putovanja se neće bitnije smanjiti, ali će izbor destinacija i prijevoznih sredstava biti izmijenjen. Putovat će se bliže - više u susjedne zemlje, trošit će se manje, a putovat će se više automobilom.

Hrvatska na finskom tržištu 2004.-2008. U petogodišnjem razdoblju od 2004.-2008. bilježi se rast broja dolazaka i noćenja s izuzetkom 2006. godine: Broj dolazaka 2004. = 15.000 Indeks 100 2005. = 20.000 2006. = 18.500 2007. = 24.500 2008. = 25.500 Indeks 170 (08./04.) Broj noćenja 2004. = 59.000 Indeks 100 2005. = 84.000 2006. = 71.000 2007. = 99.600 2008. = 111.000 Indeks 188 (08./04.)

241


2008. godine je broj noćenja po prvi put premašio rezultate iz 80-ih godina (1985. ostvareno je 105.000 finskih noćenja u Hrvatskoj).

Hrvatska na finskom tržištu 2009. I pored stalnog rasta, Hrvatska još nije dostigla značajnije rezultate na finskom tržištu. Finska je s Mediteranom povezana uglavnom avio charterima, a Hrvatska nije osvojila značajniji udjel na tržištu u natjecanju s konkurencijom koja je cjenovno interesantnija (Bugarska, Turska). Rezultati prodaje avio charter aranžmana, koji su ispod prosjeka za Mediteran, potvrđuju navedenu tezu. Ipak, otvaranje novih avio veza s našim zračnim lukama otvara ventile za veći broj FIT dolazaka. Avio kompanija Blue1 letove za Split i Dubrovnik vrlo dobro popunjava, a omogućava se i organizacija grupnih putovanja. Stoga je, i pored slabije prodaje avio chartera, moguće očekivati dobre rezultate na finskom tržištu u 2009. godini. Početak letova Dubrovnik Airlines iz Helsinkija za Zagreb može otvoriti sasvim nove perspektive za Hrvatsku na finskom tržištu.

ORGANIZATORI PUTOVANJA Aurinkomatkat Adresa: Pohjoinen Rautatiekatu 25, 00101 Helsinki www. aurinkomatakat.fi tel. centrala: + 358 10 446 441 kontakt osoba: Tuomo Meretniemi Finnmatakat (Tui Nordic) Adresa: Linnoitustie 4B, 02600 Espoo www.finnmatkat.fi tel.centrala: + 358 303 60 300 kontakt osoba: Peik Martin Tjäreborg (Thomas Cook) www.tjareborg.fi Adresa: Itämerenkatu 1, 00180 Helsinki Tel.centrala:+ 358 9 123 71 kontakt osoba: Jan Wedin Matka vekka/Lomamatkat www.matka-vekka.fi Adresa: Asemapäällikönkatu 7 B, 00520 Helsinki Tel.centrala: +358 20 120 4040 kontakt osoba: Maija Boshkov Finland Travel Bureau www.smt.fi Adresa: Kaivokatu 10A, 00101 Helsinki Tel.centrala: + 358 10 8261 kontakt osoba: Anne Relander, Rauni Vesterinen Area Adresa: Mannerheimintie 102, 00251 Helsinki www.area.fi Tel.centrala: + 358 10 818 9000

242


Matka Mieli Adresa: Iso Robertinkatu 33, 00120 Helsinki www.matkamieli.fi Tel.centrala: + 358 9 5840 0420 Kontakt osoba: Esko Honkanen Kaleva Travel www.kalevatravel.fi Adresa: Ruoholahdenkatu 23, 00180 Helsinki Tel.centrala: + 358 205 615 615 Kontakt osoba: Anu Autio VL matkat www.vihdinliikenne.fi Adresa: Albertinkatu 22-24 A2, 00120 Helsinki Tel.centrala: + 358 9 444 774 Kontakt osoba: Tuulikki Lehtimäki OK matkat www.okmatkat.fi Adresa: Pieni Roobertinkatu 13B, 00130 Helsinki Tel.centrala: + 358 9 615 555 Kontakt osoba: Vlasta Sipponen Citymatkat www.citymatkat.fi Adresa: Kasarmikatu 34, 00130 Helsinki Tel.centrala. +358 9 68 412 446 Kontakt osoba: Sinikka Soini Domina Travel Finland www.dominatravel.fi Adresa: Kaisaniemenkatu 4, 00100 Helsinki Tel.centrala: +358 9 774 3850 Kontakt osoba: Pauli Gröhn EU Matkat www.eutravel.fi Adresa: Abrahaminkatu 6, 00180 Helsinki Tel.centrala: + 358 9 680 1717 Kontakt osoba: Liisa Huhtala Matka Seniorit www.matkaseniorit.fi Adresa: Suurlohjankatu 4-8, 08100 Lohja Tel.centrala: + 358 19 33 33 00 Kontakt osoba: Sini Linnavirta

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Sajmovi Sajam turizma ”Matka 20xx” je po broju posjetitelja najveći sajam u Skandinaviji. Karakterističan je po tome što su prisutni svi veliki turoperatori i avio prijevoznici, koji publici predstavljaju posebne ponude i

243


popuste za buking na licu mjesta (oko 30% posjetitelja sajma bukira ljetovanje). Sajam se održava sredinom siječnja svake godine. Internet (tjedni podaci):

Broj posjetitelja Iltalehti Ilta-Sanomat MTV3 YLE Suomi24.fi MSN Helsingin Sanomat MSN.fi Hotmail IRC-Galleria

1.707.591 1.654.880 1.349.079 1.331.494 1.259.679 1.131.757 1.064.664 949.854 881.444 831.956

Broj posjeta 8.643.755 8.304.265 6.252.680 4.995.787 4.654.167 8.306.572 3.815.957 4.800.002 3.580.889 5.488.906

Broj posječenih stranica 44.025.173 35.071.879 41.159.749 31.632.130 59.485.535 11.808.679 15.103.797 10.775.922 18.039.066 282.847.592

Dnevne novine:

Helsingin Sanomat Ilta-Sanomat Aamulehti Iltalehti Turun Sanomat Kaleva Kauppalehti Keskisuomalainen Savon Sanomat Etelä-Suomen Sanomat

Naklada 419.791 176.531 139.165 131.150 112.419 81.593 81.363 74.945 64.789 61.003

Magazini: ET-lehti 7 päivää TV-Maailma2 Gloria Matkaopas Matkalehti Mondo Moottori Seura

Family Celebrity gossip & TV guide TV guide ženski magazin turizam-putovanja turizam-putovanja putovanja za mlade automobili obiteljski magazin

259.300 246.800 229.900 66.500 42.600 27.800 22.500 85.000 189.600

Private Public Public Private Private

26% 24% 17% 10% 6% 17%

TV: MTV3 YLE TV1 YLE TV2 Nelonen Subtv Ostali kanali

244

Broj čitatelja 995.000 767.000 313.000 675.000 258.000 201.000 182.000 180.000 167.000 135.000


Hrvatska na skandinavskom tržištu u 2010. Polazeći od stagnirajuće tekuće godine, za 2010. godinu teško je prognozirati značajniji pozitivni pomak. Ipak, na bazi činjenice da je Hrvatska postigla značajnu afirmaciju na tržištu i da se otvara sve veći broj avio linija, osnove za pomak postoje pod uvjetom da se ekonomska kriza ne produbi, a naše turističko gospodarstvo svoju politiku cijena i promocije prilagodi situaciji oštre konkurencije.

ZAKLJUČAK Finska je emitivna destinacija za charter i FIT putovanja, a položaj Hrvatske na tom tržištu može se značajno promijeniti usklađenim angažiranjem svih instrumenata marketinga, posebno cijena i promocije. Otvaranje novih linija prema Hrvatskoj (za Zagreb, Split i Dubrovnik) predstavlja značajno proširenje kanala prodaje i brisanje dosadašnjih ograničenja koja su proizlazila iz nedostatka avio povezanosti.

245


SLOVAČKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Republika Slovačka je mala srednjoeuropska zemlja, s relativno kratkom poviješću samostalnosti (1. siječnja 1993.); 1. svibnja 2004. godine Slovačka je postala članica Europske unije; dana 21. prosinca 2007. Slovačka ulazi u šengenski prostor; dana 1. siječnja 2009. Slovačka ulazi u eurozonu. 1 EUR = 100 centa (do 31.12.2008. god. – slovačka kruna 1 SKK = 100 halera; konverzijski tečaj na dan 01.01.2009. - 1 EUR = 30,1260 SKK) Političko uređenje: parlamentarna demokracija Ukupna površina: 49.035 km2 Najveći gradovi:

Bratislava .......... Košice ................. Prešov ................. Žilina ................... Nitra .................... Banská Bystrica .... Trnava ................. Trenčín ................

428.672 stanovnika 235.281 91.205 85.425 84.786 81.281 67.878 57.000

Opće karakteristike gospodarstva Republike Slovačke – tržišno gospodarstvo; Glavne grane industrije – automobilska, kemijska i strojarska industrija, poljoprivreda. Do pojave svjetske gospodarske krize, Slovačka se smatrala jednom od zemalja s najdinamičnijim rastom gospodarstva u srednjoeuropskom prostoru.

246


Bruto domaći proizvod Republike Slovačke u 2008. godini iznosio je 2.028,4 milijardi SKK (67,3 milijardi EUR), a u usporedbi s 2007. godinom je realno bio veći za 6,4%. Prognoza razvoja gospodarstva u 2009. godini pretpostavlja smanjenje BDP-a za -2,4%. Bruto domaći proizvod po osobi: 374.658 SKK (12.440 EUR) Stopa nezaposlenosti u 2008. – U 2008. stopa nezaposlenosti prosječno je pala na 9,6%. Stopa nezaposlenosti u siječnju 2009. godine iznosila je 9%, u veljači 9,7%, u travnju 10,33%. Stopa nezaposlenosti – prognoza do kraja 2009. – mogla bi doseći 12%. Prosječna mjesečna plaća u 2008. godini: 723,03 EUR (rast u odnosu na 2007. godinu od 8,1%). Prosječna međugodišnja stopa inflacije u 2008. godini iznosila je 4,6%. Stopa inflacije u 2009. prognozirana je na razini 3,4%.

Vanjskotrgovinska bilanca – izvoz – 1.492,6 milijardi SKK (47,7 milijardi EUR). U usporedbi s 2007. godinom je ukupan izvoz porastao za 5,1%; - uvoz – 1. 514,1 milijardi SKK (48,4 milijardi EUR), međugodišnji porast 5%; Saldo vanjskotrgovinske bilance u 2008. godini bio je negativan, u iznosu od 21,5 milijardi SKK. I nadalje se očekuje negativan trend. Stanovništvo je temeljem popisa na dan 31.12.2008. godine brojilo 5.412.254 građana. Prema popisu stanovništva (od 31.12.2008. – 5.412.254 stanovnika) broj žena u ukupnom broju stanovnika iznosi 2.782.450, a muškaraca 2.629.804. (Podaci Zavoda za statistiku Republike Slovačke – 2008. godina) Stanovništvo po dobi: - od 0–14 godina 15,76% .............. ukupno 851.000 stanovnika - od 15-64 god. 72,27% .................. ukupno 3.903.000 stanovnika - od 65 godina više 11,97% ............. ukupno 647.000 stanovnika (Temeljem popisa stanovništva na dan 31. 12. 2007. Slovačka je brojila 5.400.988 stanovnika)

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo U 2007. godini je Republika Slovačka bila najveći svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, i to uglavnom zahvaljujući visokoj proizvodnji automobila Peugeot, Kia Motors, Citroen, Volkswagen i Škoda. Automobilska industrija koja je slovačku privredu još nedavno „vukla“, sada je koči (a tiče se to i proizvodnje direktno ili indirektno vezane uz automobilsku industriju). Za vrijeme svjetske gospodarske krize, izašla je na vidjelo visoka ovisnost Republike Slovačke o automobilskoj industriji. Trenutno loša situacija u gospodarstvu Republike Slovačke koja je nastala uslijed svjetske gospodarske i ekonomske krize i dalje se pogoršava. Slovačka privreda u velikoj mjeri ovisi o inozemnoj potražnji, prvenstveno o njemačkoj, koja sudjeluje u slovačkoj vanjskoj trgovini više od 20%. U slučaju da se situacija u Njemačkoj dodatno pogorša, navedeno će imati velik utjecaj i na slovačko tržište. Bez posla bi u Slovačkoj moglo ostati skoro 400 tisuća ljudi. Na rast broja nezaposlenih utječu i Slovaci koji se zbog svjetske krize vraćaju kući s privremenog rada u inozemstvu. Otpuštanje radnika u pojedinim gospodarskim granama i nadalje se nastavlja. Statistike pokazuju da su nove industrijske narudžbe u RS u prosincu 2008. godine međugodišnje pale čak za 35%. Kao što je već navedeno, povećani rizik za slovačko gospodarstvo predstavlja visoka ovisnost o automobilskoj industriji. Indeks industrijske proizvodnje (IIP) u siječnju 2009. je pao za 27% i zabilježio najnižu vrijednost od 1999. godine. Sve lošija gospodarska i ekonomska situacija na slovačkom tržištu, naravno, utječe i na konačnu potrošnju domaćinstava.

247


MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Glavni mediji Televizija • • • • • •

STV 1 – Slovačka državna televizija – gledanost 15,8%, pokrivenost cijela Slovačka STV 2 – Slovačka državna televizija (2. kanal) – gledanost 5,5%, pokrivenost cijela Slovačka TV Markíza – privatna televizija – gledanost 29%, pokrivenost cijela Slovačka TV JOJ – privatna televizija – gledanost 20,6%, pokrivenost cijela Slovačka TA 3 – privatna televizija (slovačka CNN) – gledanost 1,8%, pokrivenost cijela Slovačka TV A – privatna komercijalna televizija, gledanost – 415.000 gledatelja dnevno, pokrivenost cijela Slovačka

Radio • • • • • • •

Radio Slovensko 1 – slovački državni radio – slušanost 16,8%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Regina – slovački državni radio 2, slušanost 6,8%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Expres – privatni radio, slušanost 21,2%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Jemné melódie – privatni radio, slušanost 8,2%, pokrivenost cijela Slovačka Fun Radio – privatni radio, slušanost 13,3 %, pokrivenost cijela Slovačka Radio Okey – privatni radio, slušanost 6,3%, pokrivenost cijela Slovačka Radio Viva – privatni radio, slušanost 3,8%, pokrivenost cijela Slovačka + Prag

Tisak Glavni dnevni listovi: • • • • • • • •

Nový čas – naklada 360.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Plus 1 deň – naklada 100.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka SME – naklada 103.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Pravda – naklada 80.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Hospodárske noviny – naklada 28.500 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Új szó – (novine mađarske nacionalne manjine) naklada 35.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Šport – naklada 75.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka Korzár – naklada 50.000 primjeraka, pokrivenost istočna Slovačka

(Prema istraživanjima najčitaniji dnevni list Nový čas dnevno čita 1.128.000 čitatelja) Glavni časopisi: • • • • • • • • • • • • •

248

Nový Čas pre ženy – tjednik, naklada 226.668, pokrivenost cijela Slovačka Plus 7 dní – tjednik, naklada 230.000, pokrivenost cijela Slovačka Markíza – tjednik, naklada 129.000, pokrivenost cijela Slovačka Život – tjednik, naklada 181.000, pokrivenost cijela Slovačka Slovenka – tjednik, naklada 85.000, pokrivenost cijela Slovačka Profit – tjednik, naklada 40.000, pokrivenost cijela Slovačka Trend – tjednik, naklada 20.000, pokrivenost cijela Slovačka Eva – mjesečnik, naklada 80.000, pokrivenost cijela Slovačka Žena magazín – naklada 95.000, pokrivenost cijela Slovačka Emma – mjesečnik, naklada 90.000, pokrivenost cijela Slovačka Rebecca – mjesečnik, naklada 25.000, pokrivenost cijela Slovačka Brejk – mjesečnik, naklada 40.000, pokrivenost cijela Slovačka Miau – mjesečnik, naklada 23.000, pokrivenost cijela Slovačka


Specijalizirani tisak – turizam: • • • • • •

Cestovateľ (Putnik) – mjesečnik, naklada 35.000, pokrivenost cijela Slovačka Travel In – tromjesečnik, naklada 25.000, pokrivenost cijela Slovačka Geo – mjesečnik, naklada 23.000, pokrivenost cijela Slovačka H2O – tromjesečnik, naklada 6.500 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka (specijalizirani časopis za nautičare i privrženike vodenih sportova) Ľudia a Zem (Ljudi i Zemlja) – mjesečnik, naklada 35.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka (društveni časopis s naglaskom na putovanje) Voyage magazín – 2-mjesečnik, naklada 15.000 primjeraka, pokrivenost cijela Slovačka

Pregled najposjećenijih web stranica: • • • • • • • • • • • • • •

www.azet.sk/pokec.sk/ www.google.sk www.zoznam.sk www.atlas.sk www.sme.sk www.topky.sk www.bleskovky.sk www.skrz.sk www.centrum.sk www.markíza.sk www.aktuality.sk www.cestovanie.sk www.dovolenka24.sk www.dobrodruh.sk

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. GODINI Volumen putovanja na godišnji odmor već se nekoliko godina značajnije ne mijenja. Općenito se može reći da na godišnji odmor putuje godišnje približno 30% građana Republike Slovačke. Organizirano u inozemstvo putuje približno 11% od ukupnog broja stanovnika. U 2008. godini je najveći dio deviznih troškova Slovaka već tradicionalno usmjeren na individualni turistički promet (udjel od 81,6%). Organizirani turistički promet i poslovna putovanja građana Republike Slovačke u inozemstvo ostvaruju u deviznim troškovima udjel od 17,7%, tj. 4,4%. Devizni troškovi Slovaka koji su putovali u inozemstvo na međugodišnjoj razini porasli su za 21,7%, na 1,52 milijarde EUR (45,91 milijardi SKK). Najomiljenije destinacije već tradicionalno su zemlje s morem. Među najposjećenije već tradicionalno spadaju Hrvatska i Grčka. Prema preliminarnim procjenama u organiziranom turizmu u 2008. godini (od ukupnog broja putovanja) pojedine destinacije zastupljene su kako slijedi: 1. Hrvatska...... 27,2 % 2. Grčka.......... 13,2 % 3. Egipat........... 9,5 % 4. Italija........... 7,2 % 5. Bugarska....... 6,9 % Za godišnji odmor u inozemstvu u 2008. godini prosječno je utrošeno 531,10 EUR (16.000,- SKK).

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije U 2007. godini je organizirano putovalo na odmor u inozemstvo ukupno 578.978 slovačkih turista; (broj noćenja 5.067.612); prosječan broj noćenja 8,8.

249


Prihodi – 12.377.709 (u tisućama SKK). 1. HRVATSKA....................... 122.904 turista 2. Grčka ................................ 102.451 turista 3. Bugarska.............................. 63.745 turista 4. Egipat.............................. 59.891 turista 5. Italija.......................... 49.040 turista 6. Tunis................................ 37.606 turista 7. Turska ............................. 27.173 turista 8. Austrija ............................ 21.208 turista 9. Španjolska......................... 20.447 turista 10. Mađarska ........................... 13.132 turista

(1 023 035 noćenja) *8,3 (1 067 254 noćenja) *10,4 (640 904 noćenja) *10,1 (587 816 noćenja) *9,8 (393 129 noćenja) *8,0 (342 118 noćenja) *9,1 (283 521 noćenja) *10,4 (68 354 noćenja) *3,2 (200 577 noćenja) *9,8 (73 228 noćenja) *5,6

*prosječno trajanje boravka

U inozemstvo organizirano putuje približno 11% ukupnog broja stanovnika. Broj slovačkih turista u Hrvatskoj (koji su u inozemstvo putovali organizirano) predstavlja 24% ukupnog broja slovačkih turista koji su u inozemstvo putovali organizirano. Ovdje je potrebno napomenuti da većinu navedenih destinacija slovački turisti posjećuju gotovo isključivo putem putničkih agencija (tj. udaljenije zrakoplovne destinacije kao npr. Grčku, Egipat, Italiju, Bugarsku, Tunis, Tursku, Španjolsku – gdje navedeni brojevi predstavljaju gotovo sve slovačke turiste koji putuju u navedene zemlje). S obzirom na to da je boravak u spomenutim destinacijama povezan s čarter letovima, razmjerno tome kreće se i prosječno trajanje boravka. Iznimka je upravo Hrvatska gdje veliki dio slovačkih turista putuje i individualno. Odnos organiziranog i individualnog turizma u gore navedenim zemljama je sljedeći: Hrvatska Grčka Bugarska Češka Italija Mađarska Španjolska Tunis Turska Egipat

-

45,39 % organizirani / 54,61 % individualni turizam 73 % organizirani / 27 % individualni turizam 82 % organizirani / 18 % individualni turizam 38 % organizirani / 62 % individualni turizam 68 % organizirani / 32 % individualni turizam 14 % organizirani / 86 % individualni turizam 85 % organizirani / 15 % individualni turizam 98 % organizirani / 2 % individualni turizam 88 % organizirani / 12 % individualni turizam 99 % organizirani / 1 % individualni turizam

Komparativne prednosti/nedostatci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Ljetni godišnji odmori već godinama se primarno provode na moru. Prednost Hrvatske je prvenstveno dugoročna tradicija, ali i činjenica da slovački turisti jako dobro poznaju pojedine hrvatske destinacije. Hrvatska je na slovačkom tržištu generacijski omiljeno odmorišno odredište – već devet sezona za redom Hrvatska je najomiljenija destinacija slovačkih turista za provođenje godišnjeg odmora (uglavnom obiteljskog godišnjeg odmora, ali i najomiljenija destinacija slovačkih nautičara). Isto tako, bitna je i dobra pristupačnost iz Republike Slovačke, jako dobri ekološki i prirodni uvjeti, razvedena obala, ne previše pretrpane plaže. Ipak, najpozitivnija činjenica je to što se neprestano izgrađuje i unapređuje mreža autocesta u Hrvatskoj, koja je značajno ubrzala dolazak i u udaljenije destinacije jadranske obale i putovanje učinila ugodnijim. Postoji pretpostavka da će dvosmjerni promet u tunelima Sveti Rok i Mala Kapela, otvaranje kojih se očekuje od lipnja 2009. godine, pridonijeti još većoj omiljenosti hrvatskih destinacija (s obzirom na bolju pristupačnost). U svezi s predstojećom turističkom sezonom, potrebno je napomenuti da su prve reakcije na informaciju o izmjeni o dopuni zakona o strancima, koja ukida obvezu ulaznih obrazaca za djecu do 18 godina koja u Hrvatsku ne putuje u pratnji svojih roditelja, vrlo pozitivno ocijenili kako turoperatori i putničke agencije, tako i široka javnost.

250


Nedostatkom hrvatskih turističkih destinacija i nadalje se smatra povećanje cijena, koje nije uvijek razmjerno pružanim uslugama. Ali najveći nedostatak hrvatskih turističkih destinacija s gledišta slovačkog tržišta – iako se radi o okolnostima „vis major“ – su vremenske prilike. U usporedbi s južnijim mediteranskim zemljama – (destinacijama s većom garancijom lijepog vremena kao Egipat, Turska, Tunis) često se spominju upravo vremenske prilike. U Hrvatskoj nije baš velika „garancija“ lijepog vremena, niti u glavnim ljetnim mjesecima (lipanj – kolovoz). Grčka i nadalje predstavlja najveću konkurenciju hrvatskim turističkim destinacijama. S obzirom na veću udaljenost Grčke koristi se samo zračni promet, što značajno povećava troškove godišnjeg odmora. Nedostatak Grčke, prvenstveno za individualne turiste leži u činjenici udaljenosti, tj. nemogućnosti putovanja automobilom. Nedostatak je i relativno visoka vanpansionska potrošnja, a u zadnjim mjesecima i gospodarska nestabilnost. Italija za slovačke turiste predstavlja i nadalje destinaciju orijentiranu na kulturni turizam, ali i destinaciju za ljetni godišnji odmor. Pozitivno se ocjenjuje i široka ponuda aranžmana različite orijentacije (npr. aquaparkovi na moru, koje posjećuje uglavnom klijentela s djecom). Kao nedostatak talijanskih destinacija potrebno je navesti pretrpane plaže, koje su u mnogim slučajevima potpuno bez „zelenila“, a u glavnoj turističkoj sezoni prometne zastoje na autocestama. Prednost Italije, kao destinacije koja konkurira Hrvatskoj u sezoni 2009. je uglavnom činjenica da su cijene ostale na nivou 2008. godine, dok u Hrvatskoj turoperatori evidentiraju povećanje cijena približne za 10% u odnosu na prethodnu sezonu. Bugarska – u turističkoj sezoni 2009. pozicija bugarskih turističkih destinacija ostaje praktično nepromijenjena – prednost su uglavnom i nadalje cijene, a nedostatak je zračni prijevoz, koji povećava cijenu godišnjeg odmora. Prijevoz autobusima i automobilima nije adekvatno rješenje, obzirom na udaljenost. Prednosti Češke uglavnom su više nego dobri uzajamni odnosi stanovnika Republike Češke i Republike Slovačke, obiteljske veze, izvanredno dobro poznavanje zemlje od strane građana Republike Slovačke i nepostojeća jezična barijera. Nedostatak je uglavnom u činjenici da nemaju dovoljno vodenih površina za ljetni godišnji odmor. Mađarska – prednost je i nadalje mala udaljenost i pristupačnost, nedostatak su relativno visoke cijene smještaja i vanpansionske potrošnje, koje ipak pred sezonu 2009. za slovačke turiste postaju vrlo povoljne, s obzirom na slabljenje forinte u odnosu na euro. Što se tiče Egipta, Tunisa i Turske, najveća su prednost povoljne cijene i duga ljetna sezona, s garancijom lijepog vremena. Nedostatak navedenih zemalja je i nadalje cijena zračnog prijevoza, loša higijena i često loša kvaliteta usluge, uglavnom u objektima nižih kategorija. Unatoč povoljnim cijenama i garanciji lijepog vremena, interes za ove destinacije na slovačkom tržištu postepeno opada. Navedene prednosti i nedostaci pojedinih turističkih destinacija u suštini su identične kako s gledišta organizatora putovanja, tako i s gledišta klijenata.

Vrste transporta u 2008. godini prilikom odlaska na godišnji odmor Preferencije slovačkih turista, s obzirom na vrstu prijevoza, značajnije se ne mijenjaju. Prilikom odlaska na godišnji odmor turisti sa slovačkog tržišta preferirali su prijevoz kako slijedi: autobus – 30,2 %, automobil – 32,1 %, zrakoplov – 31,7 %, vlak – 5 %. U svezi sa zračnim prijevozom, možemo reći da na slovačkom tržištu interes za ovu vrstu prijevoza kada je u pitanju godišnji odmor raste. U hrvatske destinacije se ne organiziraju čarter letovi, s obzirom na relativno malu udaljenost. Prometuju redovne sezonske linije na relaciji Bratislava – Split; Bratislava – Dubrovnik, koje osigurava niskotarifni zračni prijevoznik Sky Europe Airlines. Za sezonu 2009. najavljuje direktne linije Bratislava – Split i Bratislava Dubrovnik i nova slovačka zrakoplovna kompanija Danube Wings.

251


Način organiziranja odmora/bukiranja u 2008. godini, koji su Slovaci preferirali prilikom odlaska na godišnji odmor Podjela je sljedeća: odlazak u organizaciji agencija 61%, individualno 32% i 7% preko interneta. Što se tiče hrvatskih destinacija, odnos je znatno drugačiji – preko turističkih agencija 25%, individualno 63%, preko interneta 12%.

Preferencije slovačkih turista s obzirom na vrstu smještaja S obzirom na vrstu smještaja, kod godišnjih odmora provedenih u inozemstvu preferencije su općenito sljedeće: hoteli – 56%, privatni smještaj – 37%, kampovi – 6%. Svake godine se povećava zanimanje klijentele za hotele više kategorije. Razrada s obzirom na motiv putovanja – podatak nije dostupan. Godišnji odmori se prosječno realiziraju u trajanju od 8–14 dana, u mjesecima srpanj–kolovoz (čak 57,3%), što znači tijekom školskih praznika. Što se Hrvatske tiče, istraživanja navode kako najveći interes postoji za 10-dnevne boravke. Klijentela sve više odabire dva kraća odmora godišnje, nauštrb jednog dužeg odmora. Iz godine u godinu raste interes i za odmor u egzotičnim zemljama, uglavnom u vrijeme zimske sezone.

Prosječni budžet/potrošnja na putovanju U 2008. godini su troškovi, koje su Slovaci realizirali u svrhu provođenja godišnjeg odmora, skoro identični s prethodnom godinom. Za jedan boravak u inozemstvu u 2008. godini su Slovaci platili prosječno 16.000 SKK po osobi (cca. 531,10 - EUR).

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Tržišni lideri na slovačkom tržištu su sljedeći: broj turista u inozemstvu, prihodi – u tis. SKK (navedeni podaci su za 2007. godinu) - SATUR Travel – 76.700 klijenata; prihodi 1.260 448 mil. SKK; www.satur.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) - TIP TRAVEL-Tatraour– 43.450 klijenata; prihodi 652.565 mil. SKK; www.tiptravel.sk (najznačajnija destinacija – Turska, Rodos) - GLOBTOUR Group – 45.000 klijenata; prihodi 540 mil. SKK; www.globtour.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) - KOALA TOURS – 24.872 klijenata; prihodi 387.430 mil. SKK; www.koala.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) - HYDROTOUR – 30.443 klijenata; prihodi 721.128 mil. SKK; www.hydrotour.sk (najznačajnija destinacija – Tunis) - KARTAGO TOURS – 43.937 klijenata; prihodi 864.585 mil. SKK; www.kartago.sk (najznačajnija destinacija – Tunis) - CK FIFO – 28.981 klijenata; prihodi 251.200 mil. SKK; www.fifo.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) - TURANCAR – 23.871 klijenata; prihodi 334.721 mil. SKK; www.turancar.sk (najznačajnija destinacija – Grčka) - TIP TOUR – 18.428 klijenata; prihodi 120,5 mil. SKK; www.tiptour.sk (najznačajnija destinacija – Hrvatska) - Ruefa Reisen CS – 28.700 klijenata; prihodi 455 mil. SKK; www.ruefa.sk (najznačajnija destinacija – Turska) U principu skoro svi navedeni lideri imaju u ponudi i Hrvatske destinacije.

252


Osim već spomenutih TO na slovačkom tržištu postoje i TO koji se specijaliziraju za Hrvatsku, a to su uglavnom: • • • • • • • • • • • • • • • • •

CK AQUAMARIN – www.aquamarin.sk BARCA TOURS – www.barcatours.sk CK LIPA – www.lipanz.sk INTERMEDIAL – www.intermedial.sk N.I.K. Slovakia – www.nik-slovakia.sk CK MORE – www.more.sk KVALITATOUR – www.kvalitatour.sk PEGAS TOUR – www.pegastour.sk RIA TOUR – www.riatourck.sk SUN TRAVEL – www.suntravel.sk TRGOTURS – www.trgoturs.sk FERROTOUR – www.ferrotour.sk CK MAY WAY – www.myway.sk CK ATLAS ADRIA – www.atlas-adria.sk CK FRANKA – www.ckfranka.sk MAESTRAL TRAVEL – www.maestraltravel.sk VÍTKOVICE TOURS.SK – www.ckvt.sk

Drugi specijalisti na slovačkom tržištu za: - putovanje omladine do 26. g. starosti – CKM 2000 Travel - nautički turizam – CK MY WAY, TATRAMARINE TRAVEL, INTER SEA, FELYMA YACHT, MAXO YACHTING; - egzotika – CK BUBO - ronjenje – PRO DIVE - vjerski turizam – PAX TOUR - dječji kampovi – CK MAJÁČIK, CK ÚSMEV - sportske manifestacije – SUPER MARS - automobilisti – CK AUTO TOUR - za putovanja omladine, jezični tečajevi – CKM 2000 Travel

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2008. GODINE Broj dolazaka slovačkih turista u 2008. godini – 299.318 dolazaka i 1.927.093 noćenja. U odnosu na 2007. godinu, navedeno predstavlja porast od 7% dolazaka i 5% noćenja. Slovački turisti su ostvarili prosječan broj od 6,4 noćenja. U strukturi ukupnih noćenja stranih turista, slovački turisti su ostvarili 3,8% noćenja. Iz navedenih podataka proizlazi da je svaki 17. Slovak u 2008. godini proveo godišnji odmor u Hrvatskoj. Radi se o nesumnjivo najboljim rezultatima sa slovačkog tržišta od postojanja samostalne slovačke države (tj. od 1993. godine, od kada se broj slovačkih i čeških turista počeo računati odvojeno). Rezultati sezone 2008. ujedno predstavljaju i rekordne rezultate od otvaranja samostalnog predstavništva HTZ-a u Slovačkoj u ožujku 1999. godine.

253


1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

Dolasci apsol. indeks 192.680 171.349 89 12.322 7 107.755 874 23.327 22 59.048 253 27.071 46 84.000 310 153.930 183 161.664 105 107.629 67 187.344 174 202.905 108 191.176 94 187.955 98 176.294 94 184.891 105 217.986 118 280.586 129 299.318 107

1989.=100 100 89 6 56 12 31 14 44 80 84 56 97 105 99 98 91 96 127 146 155

Noćenja apsol. indeks 1.893.043 1.524.570 81 82.493 5 806.176 977 161.472 20 417.948 259 200.228 48 600.000 300 1.119.837 187 1.142.600 102 723.090 63 1.249.188 173 1.335.005 107 1.223.480 92 1.204.963 98 1.100.947 91 1.183.499 107 1.428.346 121 1.831.655 128 1.927.093 105

1989.=100 100 81 4 43 9 22 11 32 59 60 38 66 71 65 64 58 63 94 97 102

DOLASCI I NOĆENJA SLOVAČKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2008. 2.500.000

2.000.000

1.500.000 Dolasci Noćenja 1.000.000

500.000

19 89 . 19 * 90 . 19 * 91 . 19 * 92 .* 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

254


DOLASCI SLOVAČKIH TURISTA PO MJESECIMA 120000 100000 2004.

80000

2005. 2006.

60000

2007. 2008.

40000 20000 0

j Si

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

nj

a eč

Omjer organiziranog i individualnog prometa slovačkih turista koji putuju na godišnji odmor u Republiku Hrvatsku je sljedeći: 45,39% organiziranih dolazaka, naprema 54,61% individualnih. S obzirom na kvalitetnu i sve razvijeniju mrežu autocesta, koja sve više Slovačkoj približava hrvatski Jadran i poboljšava udobnost putovanja, kao i na široku ponudu privatnog smještaja preko interneta, i nadalje postoji pretpostavka da će se broj individualnih turista u usporedbi s organiziranim segmentom i nadalje povećavati. Dolasci i noćenja Slovaka u RH u razdoblju od 2004. – 2008. (raščlamba na organizirani i individualni promet): Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Dolasci u RH ukupno: 176.294 184.891 217.986 280.586 299.318

Organizirani turizam: 100.582 99.770 101.928 133.618 135.873

Individualni turizam: 75.712 85.121 116.058 146.968 163.445

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Pretežna većina slovačkih turoperatora i turističkih agencija ima u svom programu hrvatske destinacije: (SATUR Travel, GLOBTOUR Group, TIP TRAVEL, KOALA TOURS, TATRATOUR, TIP TOUR, AQUAMARIN, BARCA TOURS, CK LIPA, INTERMEDIAL, N.I.K. Slovakia, CK FIFO, PEGAS TOUR, CK MY WAY, FERROTOUR, SUN TRAVEL, CK MADO, KVALITA TOURS, CK MORE, TRGOTURS, AUTOTOUR, AEOLUS, SELINAN, CK FIRO TOUR, TERRATRAVEL, TATRA MARINE TRAVEL, PRO DIVE, RIA TOUR, HECHTER SLOVAKIA, NECKERMAN Slovakia, SENECA TOURS, ELIT TRAVEL, SOLARTOUR, MAJÁČIK, CK TOP TREND, AVE TOURS, TURANCAR, CS TOURS, CERES, ERTOUR, FELYMA YACHT, ATLAS ADRIA, RUFA REISEN SK; MAXO YACHTING; FRANKA TOUR; MAESTRAL TRAVEL; PROMO TRAVEL; AFRODITA; Najveći TO imaju u ponudi praktično cijelu hrvatsku obalu i otoke.

255


Osim toga, na slovačkom tržištu posluju i češke turističke agencije – najveći češki TO za hrvatske destinacije VÍTKOVICE TOURS i ČEDOK SLOVAKIA, kao i druge inozemne turističke tvrtke, kao što je Neckerman, TUI, Gulet i sl.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine u usporedbi s prethodnom godinom Ponuda pokriva tradicionalno široku lepezu aranžmana. U ponudi hrvatskih destinacija i nadalje se povećava ponuda odmora na iznajmljenim jahtama, a proširila se i ponuda otočnih destinacija, boravaka orijentiranih na sport i wellness. I nadalje se povećava zanimanje klijentele za hotele više kategorije. Obujam organiziranog prometa u 2008. godini za Hrvatsku – osnovom podataka, koje su naveli pojedini turoperatori: Turoperator Broj turista Turoperator Broj turista Globtour Bratislava 31.350 CK More 3.618 SATUR 11.564 Kvalita Tour 2.950 Tip Tour 4.980 Pegas Tour 2.500 Koala Tours 8.100 Elit travel 900 N.I.K Slovakia 7.912 Barca Tours 4.980 ATLAS ADRIA 1.300 CK FIFO 7.824 Aquamarin 7.340 RIA TOUR 1.978 Ferrotour 1.884 CK My Way 905 Intermedial 1.950 Turancar 3.086 Sun Travel 2.050 CK Lipa 7.500 Tip Travel 14.033 Vítkovice Tours 2.349 CK FRANKA 2.920 Trgoturs 1.900 Ukupno: 135.873 paxa

Realizirani rezultati turističke sezone 2008. u organiziranom segmentu, općenito su zabilježili porast u odnosu na turističku sezonu 2007., ali porast individualnog prometa slovačkih turista kada su u pitanju hrvatske turističke destinacije, iz godine u godinu sve je značajniji.

Koje su prednosti/nedostatci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Navedeni elementi se značajnije ne mijenjaju. Organizatori putovanja smatraju da su već tradicionalno glavne prednosti hrvatske turističke ponude: - optimalna prometna pristupačnost - dobri uvjeti za realizaciju obiteljskog odmora (najtraženiji oblik odmora slovačkih klijenata koji provode godišnji odmor u hrvatskim destinacijama) - dugoročna tradicija - čistoća mora - zelena i razvedena obala - praktično nepostojeća jezična barijera - sigurnost Glavni nedostatak, u mnogim slučajevima, nekonkurentnost cijena hrvatske turističke ponude u usporedbi s konkurencijom. Najbitnija mjera, koju bi s gledišta turoperatora trebalo poduzeti je nastojati da kvaliteta pružanih usluga odgovara cijenama (što podrazumijeva sva područja direktno ili indirektno vezana uz turizam). Između ostalog, potrebno je spomenuti i relativno kratko ljeto, tj. malu garanciju lijepog vremena čak i u mjesecima „glavne sezone“. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske – od strane slovačkih turista u 2008. godini je sljedeća: Županija Istarska županija Primorsko-goranska županija Zadarska županija Šibensko-kninska županija

256

Dolasci 30.544 51.171 48.450 49.083

Indeks 2008./2007. 106 108 109 115

Noćenja 192.025 303.573 332.092 298.990

Indeks 2008./2007. 103 106 111 116


Splitsko-dalmatinska županija Dubrovačko-neretvanska županija

96.726 13.497

107 90

675.296 92.659

106 93

I u 2008. godini (već tradicionalno) najposjećeniju hrvatsku turističku destinaciju za slovačke turiste predstavlja Splitsko-dalmatinska županija. Porast slovačkih turista zabilježen je (osim Dubrovačkoneretvanske županije) i u ostalim primorskim županijama. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku – autobus 29%, automobil – 61%, zrakoplov – 10%. Zrakoplovni čarter letovi u 2008. – na slovačkom tržištu i dalje ne postoji ponuda zrakoplovnih aranžmana za Hrvatsku na bazi čarter letova, s obzirom na kratku udaljenost iz Republike Slovačke, ali i dobru i brzu pristupačnost autocestom. U sezoni 2008. je čarter letove realizirala samo agencija Trgoturs Košice (istočna Slovačka). Zračni prijevoz iz Slovačke u Hrvatsku već nekoliko godina osigurava niskotarifni zračni prijevoznik SKY EUROPE AIRLINES – direktne sezonske letove (u razdoblju od lipnja do kraja rujna) na linijama Bratislava – Split i Bratislava – Dubrovnik. Sezonsku liniju Bratislava – Zadar, koju je Sky Europe Airlines nekoliko godina održavao iz Bratislave, u sezoni 2007. premjestio je na odlaske iz Beča (udaljenost iz Bratislave do zračne luke Schwechat-Beč je oko 50 km. Zračne luke su povezane redovnim autobusnim linijama).

Autobuseri u 2008. godini Sa slovačkog tržišta za Hrvatsku su pojedini organizatori putovanja, prema vlastitom programu prodaje, već tradicionalno, uveli redovne 7-dnevne autobusne intervale, uglavnom za sjevernu i srednju Dalmaciju. Navedenim autobusnim linijama koriste se i individualni turisti, za usluge prijevoza bez kupovine aranžmana. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza znatno utječe povećanje segmenta automobilskog prijevoza, s obzirom na veliko poboljšanje hrvatske mreže autocesta. Autobusni prijevoz iz Slovačke dopunjuje još i sezonski turistički vlak. U sezoni 2008. prometovao je dnevno izravni sezonski turistički vlak (u terminu lipanj – rujan) na liniji Bratislava – Split, s mogućnošću prijevoza bicikala. Isti se očekuje i u turističkoj sezoni 2009..

Individualci u 2008. godini – prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Percepcija individualaca kada je u pitanju Hrvatska, posljednjih se godina značajnije ne mijenja. Prednosti su: - dobro poznavanje pojedinih destinacija - odlična dostupnost pojedinih destinacija, s obzirom na unapređenje mreže autocesta u RH - čisto more, ekološki očuvana priroda, „zelene“ plaže - mala jezična barijera - sigurnost - individualni klijenti smatraju jako pozitivnim čimbenikom sve informacije koje nude pojedine web stranice o Hrvatskoj i činjenicu da predstavništvo HTZ-a u Slovačkoj raspolaže odličnim fundusom prospektnog materijala - pozitivno se ocjenjuje i široka ponuda privatnog smještaja na internetu (kao i katalog privatnog smještaja HTZ-a), koji najviše traže upravo individualni turisti Nedostatkom se općenito smatra: - činjenica da se Hrvatska i nadalje smatra jednom od skupljih mediteranskim destinacija na slovačkom tržištu - zasad loša povezanost autocestom na relaciji Split – Dubrovnik - gužve u trajektnom prijevozu - mali popusti za djecu u odnosu na ostale konkurentne destinacije - relativno kratko ljeto i manje jamstvo lijepog vremena u pred i posezoni Vrsta smještaja koju su slovački turisti koristili u Hrvatskoj: hoteli i hotelski apartmani – 48 %, privatni smještaj – 46 %, kampovi – 6 %.

257


Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Od dodatnih aktivnosti, slovački gosti najčešće konzumiraju sportske aktivnosti svake vrste, ronjenje, jahting, biciklizam i slično. Od spomenutih aktivnosti, već nekoliko godina nedvojbeno je na prvom mjestu jedrenje. Za slovačke klijente je Hrvatska prioritetno destinacija za provođenje obiteljskog odmora i aktivno odmaranje. Hrvatska kao turistička destinacija na slovačkom tržištu ima dobar „imidž“ - dokazuje to i činjenica da je Hrvatska već devet godina za redom najomiljenija turistička destinacija slovačkih turista. Velika većina klijenata se ponovno vraća u Hrvatsku. Dio klijentele kao nedostatak u ponudi ipak ističe nedostatak aquaparkova (kao npr. u talijanskom Cesenaticu).

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini, usporedba s 2008. - analiza emitivnog potencijala tržišta u kontekstu recesije i globalne gospodarske krize Trenutno loša situacija u gospodarstvu RS utječe i na potrošnju domaćinstava. Osim posljedica svjetske financijske krize, na slovačko financijsko tržište i kupovnu moć stanovništva utječe još jedan čimbenik, a to je ulazak Republike Slovačke u eurozonu. Pad potrošnje je vidljivo zahvatio i područje turizma što je izazvalo i reakcije turoperatora. Prema službenoj informaciji SACKA – (Udruženje slovačkih putničkih agencija i turističkih tvrtki) od 27. ožujka ove godine, najveći turoperatori smanjili su kapacitete ovogodišnjih ljetnih aranžmana za 30% (i nije isključeno da će još neke stornirati). Na ovakav njihov korak utjecala je nova situacija na tržištu prodaje aranžmana. Bitno manje nego prošle godine, otprilike 20%, imaju ugovorenih i zrakoplovnih kapaciteta. Značajan pad prodaje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bilježe praktično kod svih turističkih destinacija. Putničke agencije se trude povećati interes klijentele, barem za odabrane destinacije, putem specijalnih popusta. Što se tiče hrvatskih turističkih destinacija (prema informacijama TO), praktično svi glavni turoperatori evidentiraju pad prodaje u rasponu čak od 25 – 30% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. U ožujku ove godine (osim malih iznimaka) prodaja se odmorišnih boravaka praktično zaustavila. S obzirom na svjetsku gospodarsku i ekonomsku krizu, ne očekuje se nikakav dramatičan porast interesa za pojedine destinacije, niti suštinske promjene u strukturi turističke ponude – u usporedbi sa sezonom 2008. Očekuje se da će u slučaju realizacije odmora u inozemstvu i dalje biti tražene već tradicionalne destinacije, kao što su Hrvatska, Grčka, Italija, Turska. Općenito se očekuje da će se u odnosu na sezonu 2008. broj turista koji putuju u inozemstvo znatno smanjiti, odnosno preorijentirati na godišnje odmore u okviru domaće turističke ponude.

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Na eventualne značajne izmjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija moglo bi utjecati jedino znatno sniženje cijena u nekim destinacijama.

Ukupni pregled organizatora putovanja na slovačkom tržištu u 2009. Nema značajnijih promjena. Slovačko turističko tržište se zadnjih godina profiliralo, ima specijaliste za pojedine destinacije, relativno lojalnu klijentelu i ne dolazi do većih promjena. U odnosu na 2008. godinu na slovačkom tržištu (zasad) nije došlo do nikakvih posebnih turbulencija na poziciji tržišnih lidera, specijalista, odnosno grupacija. Pretpostavlja se da bi nakon ovogodišnje turističke sezone (s obzirom na globalnu ekonomsku i gospodarsku krizu) ipak moglo doći do određenih promjena.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Imidž Hrvatske kao turističke destinacije na slovačkom tržištu je i nadalje dobar. Stručnjaci s područja turizma u Slovačkoj pretpostavljaju (s obzirom na činjenicu da je Hrvatska na slovačkom tržištu generacijski

258


omiljeno odmorišno odredište i da se radi o bliskoj destinaciji) da će zanimanje za Hrvatsku ostati visoko te da će Hrvatska i u „kriznoj situaciji“ biti glavna inozemna odmorišna destinacija. Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u 2009. godini S obzirom na gospodarsku krizu i njezin utjecaj na slovačko stanovništvo i njegovu kupovnu moć, trenutno nije moguće precizno predvidjeti volumen putovanja. Očekuje se da će se klijentela zainteresirana za Hrvatsku odlučivati u zadnjem trenutku – primjereno svojoj trenutnoj financijskoj situaciji i činjenici kako će se razvijati gospodarska kriza. Teško je prognozirati promet slovačkih turista, ali vjerujemo da će Hrvatska ostati „broj jedan“, iako će teško biti ponoviti rezultate sezone 2008.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u RH u 2009. godini Odnos individualnog i organiziranog prometa u sezoni 2009. vjerojatno će se i dalje mijenjati u korist individualnog prometa.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja tijekom 2009. godine Zastupljenost široke hrvatske turističke ponude u katalozima turoperatora i putničkih agencija i dalje ostaje osnova kataloške ponude većine slovačkih turoperatora. U principu svi lideri na tržištu nude aranžmane u Hrvatskoj. Ponuda hrvatskih destinacija i aranžmana i nadalje je jako široka i raznovrsna. Velike promjene u ponudi u odnosu na 2008. godinu nisu zabilježene. U ponudi hrvatskih aranžmana se osim klasičnih odmorišnih i ove godine može naći yacht čarter, ali i nove stvari kao na primjer wellness aranžmani za žene, „fit boravci“ za muškarce, boravci s jogom, ali i široka ponuda fakultativnih izleta.

Prognoza rezultata za 2009. godinu od strane organizatora putovanja S obzirom na situaciju, nitko od slovačkih stručnjaka i turoperatora dosad nije želio komentirati moguće rezultate ovogodišnje turističke sezone. „Realan pogled“ je 2/3 obujma prošlogodišnjih realiziranih rezultata slovačkih turista u RH – što znači oko 200 tisuća turista.

Zrakoplovni čarteri u 2009. godini Zrakoplovni čarteri sa slovačkog tržišta (iz poznatih razloga) uglavnom se ne organiziraju. U sezoni 2009. iznimku čini samo čarter iz Košica na otok Krk koji realizira, isto kao i prošle godine, agencija Trgoturs Košice (istočna Slovačka). Redovne sezonske zračne linije iz Slovačke u RH i ove će godine osiguravati niskotarifni zračni prijevoznik Sky Europe Airlines: direktna linija Bratislava – Split, Bratislava – Dubrovnik. U sezoni 2009. redovnu sezonsku liniju Bratislava-Split, Bratislava –Dubrovnik, Košice – Rijeka, Poprad Tary – Split uvodi i novi slovački zračni prijevoznik DANUBE WINGS. Sezonsku liniju za Zadar (na kojoj je Sky Europe Airlines prometovala nekoliko godina iz Bratislave) će i u ovogodišnjoj sezoni (isto kao i u 2008.) Sky Europe Airlines prometovati s odlascima iz Beča. Udaljenost iz Bratislave do zračne luke Swechat-Beč cca. 50 km. Zračne luke su povezane redovnim autobusnim linijama.

Autobuseri u 2009. godini Autobusni prijevoz koji osiguravaju organizatori putovanja ostaje približno na nivou 2008. godine. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza i nadalje značajno utječe povećanje automobilskog prijevoza. Osim toga, u sezoni 2009. će ponovno biti u prometu direktni sezonski turistički vlak na relaciji Bratislava – Split (u terminu od 19.6.–05.9.).

259


Individualni promet u 2009. godini Individualni promet sa slovačkog tržišta, zahvaljujući uspješnoj izgradnji mreže autocesta u Hrvatskoj, raste iz godine u godinu. Postoji pretpostavka da će potencijalni slovački turisti i u sezoni 2009. dati prednost individualnom prijevozu, kako zbog očekivanog porasta individualnog turizma u odnosu na organizirani, tako i zbog najavljenog daljnjeg poboljšanja na hrvatskim autocestama (puštanje u promet tunela Mala Kapela i Sveti Rok u oba smjera).

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena turističkog tržišta/ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2010. godini Čimbenik koji će u odlučujućoj mjeri utjecati na interes slovačkih turista za provođenje godišnjeg odmora u inozemstvu u 2010. godini nedvojbeno će biti daljnji razvoj svjetske ekonomske i gospodarske krize i njezin utjecaj na kupovnu moć stanovništva. Prema mišljenju dijela ekonomskih stručnjaka, svjetska kriza u 2010. trebala bi jenjavati, što je pretpostavka za ponovno povećanje potražnje slovačkih turista za odmorima u inozemstvu.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2010. godini u usporedbi s 2009. godinom Zasad nisu poznate nikakve činjenice koje bi značajno promijenile redoslijed destinacija u usporedbi s 2009. godinom. Pretpostavljamo da će najveća konkurencija hrvatskoj turističkoj ponudi i nadalje, već tradicionalno, ostati Grčka. Od ostalih destinacija se očekuje da će svoju poziciju održati Bugarska, Italija, Španjolska, Turska, Tunis i Egipat. Postoji realna pretpostavka da će Hrvatska zadržati svoju dominantnu poziciju na ljestvici omiljenih odmorišnih destinacija.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. godinu Organizatori putovanja (ako se ne dogodi ništa nepredviđeno) ne očekuju suštinske promjene u strukturi turističke ponude u odnosu na turističku sezonu 2009. Na slovačkom tržištu se „modni trendovi“ u turizmu ne reflektiraju na veliki broj turista.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u RH u 2010. godini Sukladno gore navedenim činjenicama, kao i komentarima turoperatora i domaćih stručnjaka s područja turizma, u slučaju slabljenja utjecaja svjetske ekonomske i gospodarske krize, moguće je očekivati 200.000 do 220.000 registriranih slovačkih dolazaka, s 1.400.000 ostvarenih noćenja.

Najave - zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Što se tiče zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2010. godini, ne očekuje se da će doći do promjena u odnosu na 2009. godinu. Svi značajni turoperatori i dalje kane u svojim programima nuditi široki spektar hrvatskih destinacija, kao i široku ponudu raznih programa. I nadalje se očekuje da će Hrvatska ostati stabilna i vodeća destinacija, kako po pitanju ponude organizatora putovanja tako i po pitanju potražnje klijentele.

Mjere koje bi se u 2010. godini trebalo poduzeti, prema mišljenju organizatora putovanja Organizatori putovanja smatraju da je jedan od glavnih uvjeta za uspjeh hrvatske turističke ponude u 2010. godini daljnje unapređivanje usluga, prilagođavanje cijena realnoj vrijednosti i tržišnim okolnostima. Predlažu i razmatranje mogućnosti za „post-krizno“ oživljavanje interesa za hrvatske turističke destinacije putem snažnije promidžbene kampanje.

260


VELIKA BRITANIJA I REPUBLIKA IRSKA

VELIKA BRITANIJA - OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: Ustavna monarhija, vladar države: Kraljica Elizabeta II Predsjednik vlade: Gordon Brown od 2007. Glavni grad: London Administrativna podjela: Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska Nacionalni praznik: nema određenog nacionalnog blagdana Glavne političke stranke: laburistička, konzervativna, liberalna Površina:

244.820 km² kopno: 241.590 km² voda: 3.230 km²

Broj stanovnika:

61.113,205 mil. Engleska 83,8% Wales 4,9% Škotska 8,5% Sjeverna Irska 2,9%

Religija: kršćani (anglikanci, rimokatolici, prezbiterijanci, metodisti) 71,6%, muslimani 2,7%; hindu 1%; ateisti 24,7%

261


Etničke skupine: bijelci (od čega 83,6% Engleza, 8,6% Škota, 4,9% Velšani, 2,9% sj. Irci) 92,1%; crnci 2%; Indijci 1,8%; Pakistanci 1,3%; miješani 1,2%; ostali 1,6% Jezici: engleski (službeni), velški, škotski Valuta: britanska funta (GBP) Najveći gradovi: London, Birmingham, Manchester, Glasgow, Cardiff, Bristol, Liverpool, Newcastle, Nottingham, Sheffield

Gospodarska situacija “Duboko smo u financijskoj krizi, ali ovo je tek početak ekonomske krize” – izjavio je nedavno Graham Leach, Chief Economist Institute of Directors, ugledne institucije koja podržava, predstavlja i postavlja standarde za managere na rukovoditeljskim pozicijama. Valuta Porezna godina Trgovinske organizacije STATISTIČKI PODACI

britanska funta (GBP)(£) 6. travanj – 5. travanj EU, BCN, WTO and OECD

GDP (PPP) GDP stopa rasta GDP per capita Stopa inflacije Stopa siromaštva Radna snaga

2,787 trilijuna $ -1.5% 36 600 $ 3,0% 14% 31,2 milijuna Uslužna djelatnost (81%) industrija (18%) poljoprivreda (1%) 6.3% 61,113,205 MIL

Radna snaga po sektorima Stopa nezaposlenosti STANOVNIŠTVO: Dobna struktura:

Prosječna starosna dob:

• • • • • • •

0-14 god, 16.7% (5.2 mil muškaraca/4.9 mil žena) 15-64 god, 67% ( 20.6 mil muškaraca/20.1 mil žena) 65 + god, 16.2% (4.2 mil muškaraca/ 5.6 mil žena) 40.2 godina muškarci: 39.1 godina žene: 41.3 godina 0.279%

Stopa rasta populacije:

Glavne industrijske grane:

Strojogradnja, industrijska oprema, znanstvena oprema, brodogradnja, zrakoplovstvo, motorna vozila i dijelovi, elektronika, računala, metalurgija, kemijska industrija, rudarstvo, nafta, tekstil, …

TRGOVINA IZVOZ Glavne zemlje partneri: UVOZ Glavne zemlje partneri: Vanjsko-trgovinska bilanca DRŽAVNE FINANCIJE Javni dug

262

$468.7 milijardi SAD 14.2%, Njemačka 11%, Francuska8.1%, Irska 8%, Nizozemska 6.8%, Španjolska 4.5%, Italija 4% $645.7 milijardi Njemačka 14%, SAD 8.6%, Kina 7.3%, Francuska 6.9%, Nizozemska 7.3%, -177 milijardi $ 47.2% GDP-a 2008.


Unatoč Recesiji, Velika Britanija je peta zemlja na svijetu po gospodarskoj veličini i snazi, a druga u Europi. Jedna je od „najglobaliziranijih“ svjetskih zemalja, dok je London, njezin glavni grad, jedan od tri najjača svjetska financijska centra, uz New York i Tokio. Uz velike potencijale prirodnih resursa (ugljen, plin, nafta) Britanija ima i vrlo razvijenu poljoprivredu koja zadovoljava više od 60% domaćih potreba za hranom uz korištenje svega 2% radne snage. U strukturi BDP-a najveći udjel imaju usluge (bankarstvo, osiguranje), dok udio industrije konstantno opada. Nakon oporavka od recesije 1992. godine, britansko gospodarstvo zabilježilo je najduži period konstantnog rasta. Od 2004., stopa gospodarskog rasta zadržala se na 2-3% godišnje, dok je kraj 2007. godine obilježilo značajno povećanje deficita državnog sektora od 5.7 milijardi £ u odnosu na 3 milijarde £ prethodne financijske godine. Početak 2008. godine obilježen je značajnim promjenama na području financija – banke su uvele restrikcije pri izdavanju kredita zbog nagomilanih dugova i neplaćanja obveza od strane građana, što je rezultiralo ovrhama nad nekretninama, oduzimanjem kreditnih kartica, a rastom kamatnih stopa na kredite nastavilo se najvećim padom cijena nekretnina u posljednjih 16 godina. Unatoč prvotnom Vladinom odbijanju prihvaćanja činjenice da zemlja zapada sve dublje u krizu, kriza je konačno kulminirala u kolovozu i sve je više pokazatelja upućivalo na ozbiljnost situacije. Do tada je već u stečaj otišlo nekoliko banaka, propalo je nekoliko niskotarifnih avio kompanija, trgovinskih lanaca, na tisuće ljudi dobilo je otkaz. Konačno, krajem 2008. godine britanska vlada je i službeno proglasila recesiju te uvela niz mjera ne bi li zaustavili sve veću krizu odnosno potpomogli početak oporavka financijskog sektora a shodno tome i gospodarstva. Smanjena je stopa PDV-a sa 17,5 na 15%, kao i kamatna stopa Bank of England i to na najnižu razinu od osnutka Banke u 17. stoljeću – 1,5%, a k tome, banke su djelomično nacionalizirane. Unatoč dramatičnom slabljenu funte i u pojedinim periodima gotovo izjednačavanju s vrijednošću eura, Velika Britanija ne razmišlja o napuštanju svoje nacionalne valute.

UTJECAJ GOSPODARSKE KRIZE I RECESIJE NA DOMICILNO GOSPODARSTVO Financijska kriza započela je početkom 2008. godine, najprije na tržištu nekretnina i u bankovnom sektoru. Kontinuirani pad cijena nekretnina, kao i slabljenje nacionalne valute, pad kupovne moći građana, stečajevi tvrtki u različitim gospodarskim djelatnostima, porast stope nezaposlenosti, odveli su Veliku Britaniju po prvi puta nakon 1991. godine u recesiju. U posljednjem kvartalu 2008. godine zabilježen je pad GDP-a od 1,5%, nastavno na pad od 0,6% iz prethodnog kvartala, pa je recesija i službeno proglašena. Bio je to najveći pad GDP-a dva kvartala uzastopno od 1980. godine i pad od 1,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, funta je doživjela najveći pad svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar u posljednje 24 godine; £1= $1,355. Osim poljoprivrede svi segmenti gospodarstva zabilježili su značajan pad. Stopa nezaposlenosti dosegla je najvišu razinu u posljednjih 10 godina, 6,3% ili 2 milijuna nezaposlenih. Samo stečaj jednog trgovačkog lanca, Woolworths-a, ostavio je bez posla 30.000 ljudi. Glavne posljedice recesije: • porast stope nezaposlenosti (2 mil.); • porast broja oduzetih domova za 54% (40.000 domova je oduzeto u 2008. godini); • pad cijena kuća za 16%; • pad broja izdanih kredita za kupnju kuće/stana za 29%; • pad prodaje novih automobila za 11,3% u 2008.; • pad prodaje automobila u prosincu 2008. za 21,2%; • pad GDP-a za 1,5%; • predviđanja za daljnji pad GDP-a od 2,1% u 2009. godini; • rast broja nezaposlenih preko 3 milijuna u sljedeće dvije godine. Po prvi put nakon 50 godina maloprodajne cijene u trgovinama padaju, Retail Price Index po prvi put od 1960. godine iznosi -0,4%, što je službeni pokazatelj deflacije. Kako bi spriječila daljnju deflaciju, Bank of England priprema tisak dodatnih 75 bilijuna GBP.

263


Prikaz rasta i pada cijena po kategorijama:

U prosjeku je recesija do sada u Velikoj Britaniji trajala tri kvartala, no posljednje dvije trajale su pet. Predviđanja su da će sadašnja potrajati i tijekom cijele 2010. godine, odnosno početak oporavka tržišta očekuje se tek 2011./12. godine. Prema izvješću MMF-a, britansko gospodarstvo zahvatila je jača recesija nego SAD i ostale europske zemlje.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija U Velikoj Britaniji postoji: • • • • • • •

228 TV postaja 653 radio postaje 9600 tiskovina 5,1 milijun internet domena više od 400 internet poslužitelja cca. 33,5 milijuna internet korisnika (56% ukupnog broja stanovništva) 60% odrasle britanske populacije pristupilo je internetu posljednjih mjeseci, a 79% njih kupuje preko interneta

Sa stajališta oglašavanja, TV je najskuplji medij, s udjelom od gotovo 26% od ukupnog utroška na oglašavanje (cca. 15 milijardi GBP): TV Regionalni tisak Nacionalni tisak Magazini Imenici ‘Direct mailing’ Plakatiranje Internet Radio Kino

25.7% 20.6% 13.1% 12.7% 7.1% 7% 6.2% 3.9% 2.8% 1.2%

Nastavno na rezultate prošlogodišnje oglasne kampanje te dijelom zbog ograničenog proračuna i ciljanog marketinga usmjerenog na dobrostojeću klijentelu, za Hrvatsku je najučinkovitije (i postiže najvišu stopu vrijednosti za novac) oglašavanje u vikend izdanjima kvalitetnog nacionalnog tiska: Nacionalni tisak News of the World The Sun The Mail on Sunday

264

Naklada 3.607,201 3.226.053 2.355.687


Daily Mirror Sunday Mirror Sunday Times Sunday Express The People Daily Express Daily Telegraph Sunday Telegraph The Times The Observer Evening Standard London The Guardian The Independent The Business Independent on Sunday Financial Times IRSKA: Irish Sunday Independent SKOTSKA: Scotsman on Sunday

2.105.790 1.560.853 1.219.626 929.121 926.924 909.258 882.307 665.366 658.023 398.391 350.671 336.283 222.826 204.910 172.704 126.551 291.036 81.196

Regionalni tisak u Velikoj Britaniji je vrlo razvijen, s 1.301 naslovom i posebno značajan za proširenje programa letenja za Hrvatsku s regionalnih aerodroma, kao što su: Manchester, Birmingham, Glasgow, Bristol, Norwich, Dublin i dr. U 2009. godini djelomično smo izmijenili koncept oglašavanja, te smo TV oglašavanje zamijenili plakatiranjem autobusa, plakatiranje uz glavne prometnice te u izlozima putničkih agencija, što je izazvalo vrlo pozitivne reakcije potencijalne publike i visoku zapaženost.

Oglasna kampanja 2009. Tiskani mediji: • Mail on Sunday • Saturday telegraph • Sunday telegraph • Daily express • Guardian weekend • Times • Observer • Conde Nast Traveller • Sunday Times Travel magazine • Food & Travel • Saga Magazine Plakatiranje: • 225 autobusa na kat u centralnom Londonu • 95 jumbo plakata uz glavne prometnice na širem području Londona, Birminghama i Edinburgha • 425 izloga putničkih agencija u cijeloj zemlji Konkurentske zemlje izuzetno puno ulažu u oglašavanje na britanskim tržištu: Zemlja ŠPANJOLSKA CIPAR TURSKA GRČKA MALTA TUNIS HRVATSKA

Proračun (GBP) 3.000.000 2.835.689 2.489.219 2.398.800 1.906.700 475.268 300.000

265


PROFIL BRITANSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA Glavne značajke britanskog turizma u 2008: • • • • • • • • • • • • • • •

68,8 mil. putovanja u inozemstvo 54,5 mil. putovanja u Europu (-1%) 36,6 milijardi GBP - potrošili Britanci u inozemstvu 76% stanovnika putovalo u 2008. 12% građana nije putovalo na odmor zbog financijskih razloga 65% britanskih putovanja realizirano je zrakoplovom 64% svih putovanja odnosilo se na odmor 23% Britanaca odmor je provelo u Velikoj Britaniji 22% europskih putovanja Britanaca odnosi se na Španjolsku i Francusku Turska i Egipat bilježe najveći rast britanskih gostiju 10 dana prosječna je duljina boravka britanskih gostiju u inozemstvu 43% putovanja bili su klasični paket aranžmani 62% svih putovanja ostvareno je u periodu lipanj – rujan 37% svih putovanja ostvareno u periodu srpanj - kolovoz 0,4% britanskih putovanja bilo je u Hrvatskoj

Britanska turistička industrija obuhvaća tri glavna oblika turizma: • • •

domaći turizam (Britanci koji putuju unutar UK) ►117,7 mil putovanja inozemni turizam (Britanci koji putuju izvan UK) ► 68,8 mil putovanja turizam kojeg ostvaruju strani gosti koji dolaze u UK ►32 mil posjeta

Turizam je jedna od najvećih britanskih gospodarskih grana, s udjelom od 3,5% u britanskom gospodarstvu, odnosno, cca. 85 milijardi GBP prihoda. Preko 2 milijuna ljudi zaposleno je u turističkoj industriji u UK, direktno ili indirektno, odnosno oko 5% od ukupnog broja zaposlenih radi u turizmu. Čak 52% svih dolazaka stranaca u Velikoj Britaniji odnosi se na London, a 36% na ostatak Engleske (ne Velike Britanije).

Omjer inozemnih i domaćih putovanja U inozemstvu je radi odmora ostvareno 68,8 mil. putovanja, a u vlastitoj zemlji 117,7 mil. putovanja.

266


Domaći turizam u UK • • • • • •

117,7 milijuna putovanja unutar UK (od čega 18,9 mil. otpada na poslovna putovanja, a 44,8 mil. na posjet rodbini i prijateljima, 52 mil. na odmor) Britanci u zemlji potrošili su 21,1 milijardu GBP stranci su potrošili u UK 16,4 milijardi GBP 486 GBP prosječna potrošnja po putovanju / 63 GBP po danu motivi putovanja: povijest, kultura, shopping, sport, događanja top gradovi po posjećenosti: London, Edinburgh, Manchester, Glasgow, Birmingham

DOMAĆA PUTOVANJA PO MJESECIMA, 2005. – 2008.:

Izvor: VisitBritain

UK PUTOVANJA U INOZEMSTVO vs. DOMAĆA PUTOVANJA U UK & ENGLESKOJ ’08. 2006. – 2008.:

Recesija, slaba funta, štednja - sve to ide u prilog domaćim destinacijama. Osim toga veliki je broj raznih događanja u zemlji koja privlače domaće (i strane) turiste. Britanske regije puno ulažu u oglašavanje, kako bi privukle što veći broj domaćih gostiju, a u sljedećim godinama očekivanja su još veća s obzirom na događanja poput Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Osim toga uslijed financijske krize sve veći broj građana odlučuje odmor provesti u zemlji, pa su britanska ljetovališta zabilježila porast broja gostiju za 16% u 2008. godini. Istraživanja pokazuju da će ove godine 20%

267


Britanaca odmor provesti u svojoj zemlji, gdje će, procjenjuje se, u prosjeku za tjedan dana potrošiti 477 GBP, dok bi u inozemstvu potrošili 728 GBP.

Top 10 tržišta prema dolascima u UK 2008.

TOP 1O TRŽIŠTA U UK SAD 4

FRANCUSKA

3,5

NJEMAČKA

3

IRSKA

2,5

ŠPANJOLSKA

2

NIZOZEMSKA

1,5

ITALIJA

1

POLJSKA

0,5

BELGIJA

0

AUSTRALIJA Izvor: VisitBritain

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2008. U zadnjem kvartalu 2008. godine, Britanci su ostvarili 6% manje putovanja u inozemstvo u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a isto je bio i pad potrošnje u inozemstvu. Putovanja u Europu, koja je i dalje najpopularnije odredište britanskih turista, pala su za 1%, dok je Sjeverna Amerika ostala na istoj razini kao i godinu dana ranije. Unatoč značajnom padu (Španjolska bilježi 15% manje britanskih turista u odnosu na 2007. godinu), trećina svih britanskih putovanja u inozemstvo bila je usmjerena prema Španjolskoj i Francuskoj. I ove se godine nastavio značajan pad putovanja u Francusku i Grčku, nastavljajući kontinuirani trend pada od 2002. godine. Dvije trećine putovanja (79%) odnosi se na odmor i gotovo polovica tih putovanja (49%) trajala su 4-13 dana (tzv. long haul). Izvan Europe najznačajniji porast putovanja britanskih turista zabilježili su Turska i Egipat. Turska je bila apsolutni hit sezone kao tzv. dolarska destinacija te je zabilježen rast prodaje paket aranžmana od čak 30% u tu zemlju koja je time ušla u top 10 britanskih destinacija, potisnuvši Belgiju. Glavno obilježje protekle sezone, kao posljedica financijske krize i slabljenja funte u odnosu na euro, bio je pad prodaje destinacija u tzv. euro zoni odnosno značajan porast onih izvan euro zone. DESTINACIJA

BROJ DOLAZAKA (mil)

PROMJENE 2008/07.

Španjolska

13,8

-10 %

Francuska

10,8

-1%

Irska

3,9

-1%

SAD

3,9

100%

Italija

3,3

100%

Njemačka

2,6

100%

Portugal

2,5

16%

2

-16%

Nizozemska

1,9

-20%

Turska

1,9

26%

261 070

-2%

Grcka

................. HRVATSKA (tis)

268


DESTINACIJA GLAVNOG ODMORA U 2008.

FRANCUSKA ŠPANJOLSKA UK

0%

10%

20%

30%

Izvor: Flash Eurobarometar

Irska, Francuska, Španjolska i Poljska najposjećenije su zemlje prema vrsti putovanja - posjet rodbini i prijateljima. Zbog poslovnih putovanja najposjećenije su Francuska, Njemačka, SAD i Irska, a zbog odmora Španjolska i Francuska.

Vrijeme putovanja na godišnji odmor u 2008. godini:

VRIJEME PUTOVANJA U % 30 20 10 0 SIJEČANJ

VELJAČA

OŽUJAK

TRAVANJ

SVIBANJ

LIPANJ

SRPANJ

KOLOVOZ

RUJAN

LISTOPAD

STUDENI

PROSINAC

Izvor: Flash Eurobarometar

Omjer organizirani/individualni promet Stečajevi niskotarifnih avio kompanija te mnoštvo putnika koji su ostali bez svog odmora u cijelosti ili na destinaciji bez mogućnosti povratka (odnosno jedina mogućnost je bila kupnja nove avio karte), dovela je u drugoj polovici godine do laganog porasta kupnje odmora kod licenciranih agenata te se nastavila i početkom prodaje u 2009. godini. Britanci koji putuju u inozemstvo češće se odlučuju za paket aranžmane od stranih turista koji putuju u Britaniju. Unatoč višegodišnjem padu prodaje paket aranžmana, omjer organiziranog i individualnog prometa u prošloj je godini ostao na podjednakoj razini. • • •

Organizirani promet Individualni promet Ostalo

43% 45% 12%

Postotak organiziranog prometa je viši kod neeuropskih destinacija 56%, i nešto niži kod putovanja u Sjevernu Ameriku 35%.

269


Opći trend rasta broja putnika koji žele samostalno kreirati i organizirati vlastito putovanje nastavlja se iz godine u godinu, a tome u prilog ide i sve veći broj niskobudžetnih avio kompanija. Značajni porast putovanja u inozemstvo od 2000. godine velikim je dijelom temeljen na porastu niskobudžetnih avio kompanija od kojih neke godišnje otvaraju i po 10 novih destinacija. Iako je od toga rasta profitirala avio industrija, velike gubitke pretrpjeli su ostali oblici transporta uključujući trajektni prijevoz, Eurotunel i Eurostar. U nesmiljenoj bitci za putnike i oni su pribjegli snižavanju cijena pa danas postoje i "low cost ferry".

Koju vrstu transporta su u 2008. preferirali britanski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor? Posjeti Britanaca u inozemstvo prema vrsti transporta: NAČIN PUTOVANJA NA ODMOR

OSTALO AUTO ZRAKOPLOV

0%

20%

40%

60%

80%

M A H N S E C TA G A H TH A ES N T ST R W TE O IC E W R D K

ZRAČNA LUKA

Prema zračnoj luci:

SVIJET

EUROPA

0

5

10

15

MIL.

Budući da je Velika Britanija otočna zemlja, zrakoplovni promet najčešći je oblik putovanja u inozemstvo, ali i u tuzemstvo. Razlog tome je velika ponuda avio prijevoznika unutar zemlje, ali i prema inozemstvu. Velika Britanija povezana je direktnim letovima sa 118 zemalja i 393 grada.

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali turisti s britanskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor? • • •

45% turista organiziralo je odmor individualno 27% je kupilo paket aranžman preko agencije ili turoperatora 16% je kupilo paket aranžman putem interneta

Shodno rastućem trendu online bukinga i najveći organizatori putovanja prilagodili su svoje ponude upravo tom načinu bukinga – moguće je odabrati paket aranžman, samo smještaj ili samo let. Najveći dio njihove marketinške kampanje odvija se upravo na vlastitim web stranicama koje postaju prava virtualna turistička odredišta.

270


Koji izvor preporuke britanski turisti koriste prilikom konačnog izbora destinacije za sljedeći odmor? • • • • •

Internet 43% Preporuka rodbine/prijatelja koji su ranije bili u destinaciji 34% Osobno iskustvo 14% Putnička agencija 5% Oglašavanje 4%

Preferencije britanskih turista s obzirom na vrstu smještaja: Najtraženiji je hotelski smještaj, ali vile/apartmani i mali obiteljski hoteli postaju sve traženiji u kategoriji dobrostojeće i obiteljske klijentele, koja ne želi biti klasificirana u kategoriju “paket aranžmana” ili boraviti u velikim hotelima s mnoštvom ljudi. Hotel (puni ili polupansion) Villa/apartman Hotel bed&breakfast Camping/caravan Odmor kod obitelji/prijatelja Hotel (samo smještaj) Ostale vrste smještaja Time share Hotel (all inclusive) Kamping (vlastiti šator) Kuća za odmor

17% 16% 14% 10% 10% 7,2% 6,4% 4,9% 4,1% 3,2% 3,0%

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Ukupan broj britanskih putovanja razdijeljen je između tri osnovne vrste putovanja: • • • •

Odmor posjet rodbini i prijateljima poslovna putovanja ostalo

64% 17% 13% 4%

Prema vrsti odmora, najveći je udio klasičnog ljetnog odmora (plaža/more): Odmor, rekreacija Sunce, plaža Posjet rodbini i prijateljima City breaks, kratki odmori

36% 28% 17% 13%

Koliko puta godišnje Britanci putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinačnog putovanja? Posljednjih 10 godina značajno se smanjila duljina prosječnog boravka na putovanjima u inozemstvu i dok taj broj na razini svijeta iznosi 10 noći u Europi je 8 dana. Razlog tome je trend korištenja većeg broja kraćih odmora (short breaks) tijekom godine ili korištenje najmanje dva duža boravka – u inozemstvu i kod kuće. Samo jedan odmor godišnje Dva odmora godišnje Tri i više odmora godišnje Išli na odmor tijekom 2008.

37% 29% 16% 76%

271


Od 2002. godine bilježi se lagani, ali konstantan rast boravaka od 1 do 3 noći ili 4 do 13 noći, te opadanje broja boravaka s 14 do 27 noćenja. Prosječno trajanje odmora ovisi o udaljenosti i praktičnosti transporta prema pojedinim destinacijama, pa stoga varira od daleke Kine s prosjekom od 20 noćenja preko Grčke s prosjekom od 10 noćenja do bliže Belgije i Nizozemske s prosječna 3 noćenja.

PROSJEČNI BORAVAK, POTROŠNJA PO BORAVKU I DANU U GBP DESTINACIJA Španjolska Francuska SAD Grčka Portugal Turska Ukupno Europa Ukupno svijet

Boravak (broj noći) 10 7 14 10 9 10 8 10

Ukupna potrošnja (GBP) 5,4 milijarde 2,7 milijarde 2,3 milijarde 1,2 milijarde 919 milijuna 579 milijuna 16,2 milijarde 36,6 milijardi

Potrošnja po danu (GBP) 47 51 73 50 52 43 52 55

Globalni pregled organizatora putovanja Konsolidacija i umrežavanje koji su obilježili 2007. godinu na britanskom tržištu, bile su dobar potez uoči nastupajuće recesije u 2008. godini. Najveći su smanjenjem kapaciteta smještaja i avio sjedala, radne snage i troškova općenito uspjeli dočekati sezonu 2009. bez dramatičnih snižavanja cijena, s manje kapaciteta, višom prosječnom cijenom, a k tome i zaradom. Jačanju njihove pozicije pridonijeli su i stečajevi nekoliko niskotarifnih avio kompanija, čije su udjele na tržištu preuzeli, ali bila je to jaka poruka putnicima kako i kod koga će kupovati svoj odmor. Cosmos Holidays, jedan iz grupe petorice najvećih, umrežio se s Monarch Holidays, te kao brand postoji samo za online prodaju, dok sve agencije i brošure nose ime Monarch Holidaysa. Obojica najvećih, Thomson i Thomas Cook smanjili su ponudu kapaciteta na Mediteranu za 10%, cijena aranžmana porasla je za 8-13%, a Hrvatska je u odnosu na godinu ranije skuplja cca. 20%. Spomenuti turoperatori dominantni su na britanskom turističkom tržištu više od 20 godina u organiziranom prometu pokrivajući sve glavne aspekte turističkog putovanja: turoperaterstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlastita maloprodajna agentska mreža. Niskotarifni prijevoznici, koji su tijekom zime prizemljili dio flote, ukinuli neke neprofitabilne linije, u sezonu su međutim ušli s jakom ponudom destinacija i cijena, a u povećanju nije izostavljena niti Hrvatska; Easyjet je uveo letove za Dubrovnik s London Gatwicka, a Ryanair iz Edinburgha za Zadar, Jet2Com iz Southamptona i Newcastlea za Split i Dubrovnik. Najznačajnija promjena za Hrvatsku dogodila se u ožujku 2009. godine, umrežavanjem najvećeg specijalista za Hrvatsku s jednim od najznačajnijih turoperatora, također specijalistom za Hrvatsku – Holiday Options i Hidden Croatia. Grupa planira dovesti u Hrvatsku oko 20.000 putnika. Na britanskom tržištu djeluje 11 vodećih turoperatora (inače udruženih u FTO – Federation of Touroperators) te cca. 6300 turističkih agenata, od kojih je većina udružena u ABTA-u. Inače protekle godine ABTA i FTO su se umrežili i time postali najjače turističko udruženje u Velikoj Britaniji. Online prodajna mreža rastući je segment tržišta. Brojni online agenti poput lastminute.com, e-bookers, Opodo, Octupus do Teletexta promoviraju i prodaju turističke aranžmane. Slijedom toga i sami agenti i turoperatori sve više promoviraju i prodaju svoje proizvode i pakete putem vlastitih web stranica. Vodeći britanski turoperatori: 1. 2. 3. 4. 5.

272

THOMSON/TUI & FIRST CHOICE THOMAS COOK & MYTRAVEL MONARCH HOLIDAYS EXCEL AIRWAYS GROUP EXPEDIA GROUP


TUROPERATORI KOJI PROGRAMIRAJU HRVATSKU:

273


274


275


276


277


UDIO BRITANSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2008. GODINE Britanski su gosti prošle godine ostvarili 261.070 dolazaka i 1,2 milijuna noćenja, što je manji pad u odnosu na godinu ranije. Znatno manji pad dolazaka ali veći u noćenjima pokazuje očiti trend kraćih boravaka. Dolasci 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

278

apsol. 457.287 470.989 65.909 8.848 17.833 22.384 23.119 31.000 50.565 68.288 50.890 84.549 106.960 132.160 152.519 208.359 255.500 268.777 267.159 261.070

Noćenja

indeks

1989.=100

103 14 13 202 126 103 134 163 135 75 166 127 124 115 137 123 105 99 98

100 103 14 2 4 5 5 7 11 15 11 18 23 29 33 46 56 57 58 57

apsol. 4.448.160 4.521.750 581.997 39.089 78.190 113.935 108.201 133.000 317.731 410.053 269.814 409.961 542.096 660.725 721.321 1.015.029 1.348.574 1.366.266 1.275.609 1.223.226

indeks 102 13 7 200 146 95 123 239 129 66 152 132 122 109 141 133 101 93 96

1989.=100 100 102 13 1 2 3 2 3 7 9 6 9 12 15 16 23 30 31 29 27


DOLASCI I NOĆENJA BRITANSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1989. - 2008. 5.000.000 4.500.000 4.000.000 3.500.000 3.000.000 Dolasci

2.500.000

Noćenja

2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000

19 89 19 . 90 19 . 91 19 . 92 19 . 93 19 . 94 19 . 95 19 . 96 19 . 97 19 . 98 19 . 99 20 . 00 20 . 01 20 . 02 20 . 03 20 . 04 20 . 05 20 . 06 20 . 07 20 . 08 .

0

DOLASCI BRITANSKIH TURISTA PO MJESECIMA 60000 50000 2004.

40000

2005. 2006.

30000

2007. 20000

2008.

10000

ij

S

nj

a eč

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Način putovanja UK - Hrvatska UK - sva inozemna odredišta

Organizirani dolasci 49% 43%

Individualni dolasci 51% 45%

279


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u programima organizatora putovanja predstavljena kao kvalitetno odredište te shodno zahtjevima klijentele, agenti sve više proširuju svoju ponudu na male obiteljske hotele, boutique hotele i vile. Veliki turoperatori kao Thomson, Thomas Cook (koji imaju vlastite avione, charter letove i dovode volumenski najveći broj putnika u Hrvatsku) i dalje nemaju dominantnu ulogu koju imaju u nekim drugim odredištima. Za kvalitetne krevete u Hrvatskoj moraju se natjecati s velikim brojem specijalista i poduzetnih nezavisnih turoperatora, što zapravo upućuje na nedostatak kreveta.

Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora 2008. Ukupan broj turoperatora koji je 2008. godine imao Hrvatsku u svojim programima bio je 170, što je 14 novih turoperatora u odnosu na prethodnu godinu. Obujam organiziranog prometa u 2008. po turoperatorima: Kategorija a) Klasični paket aranžmani b) Vile/apartmani, kulturne, eno-gastro ture, avanturizam c) Autobuseri d) Nautički i cruising sektor Ukupno

broj turoperatora 20 108 10 32 170 turoperatora

Hrvatska je u prvih šest mjeseci iz mjeseca u mjesec bilježila lagani rast broja britanskih gostiju, ali porastom cijena (visoka sezona) te sve većim odrazom krize na tržištu, od srpnja do kraja godine nažalost zabilježen je kontinuirani pad broja gostiju i noćenja. Porast broja gostiju zadržale su jedino Zadarska (iako na relativno malom uzorku) i Dubrovačko-neretvanska županija, koje međutim nisu mogle nadoknaditi značajan pad Istre i Kvarnera te nešto manji Splitsko-dalmatinska županija. Daljnji porast dolazaka, ali manje noćenja, zabilježen je i u kontinentalnoj Hrvatskoj u segmentu kulturnog turizma, specijaliziranih programa turoperatora za eno-gastro i avanturističke ture za ljubitelje prirode, kulturne i povijesne baštine. Opći trend kratkih “holiday breaks”, od 2-4 dana više puta godišnje umjesto klasičnog paketa 7 ili 14 dana, odražava se na smanjeni broj noćenja i dužinu boravka za sve destinacije te smo godinu završili s 2% manje dolazaka i -4% noćenja. Osnovni razlozi stagnacije dolazaka/manjeg broja noćenja: • Povećanje hotelskih cijena • Financijska kriza • Skupe avio karte • Sve veći broj turoperatora iz godine u godinu zakupljuje gotovo isti broj kreveta

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja SWOT ANALIZA Strentgh • • • • •

kratko vrijeme putovanja do destinacije očuvanost prirodne i kulturne baštine široka ponuda smještaja od all inclusive hotela do luksuznih vila odličan medijski publicitet u UK relativno očuvana autohtonost destinacije

Opportunities • • • • • •

280

pozicioniranje Hrvatske kao short break odredišta poticaj i proširenje ponude boutique hotela i kvalitetnih malih obiteljskih hotela diversifikacija ponude turizam doživljaja temeljen i prilagođen autohtonim resursima otvaranje, promocija novih destinacija veće uključivanje privatnog sektora i lokalnih subjekata u promociju i koordinacija iste s općom nacionalnom promocijom


Weaknesses • • • • •

Threats • • •

nedostatak kvalitetnih kreveta nedostatak kvalitetnih hotela 3* nedovoljna ponuda obiteljskih hotela u odnosu na ostale mediteranske destinacije paket aranžmani skuplji u odnosu na većinu mediteranskih destinacija cijenovna precijenjenost hotela 4* i 5*

konstantan rast cijena gubitak ‘vrijednosti za novac’ slabljenje funte u odnosu na euro = jačanje dolarskih destinacija - Turska, ali s obzirom na globalno tržište i bilo koja druga destinacija

Razrada dolazaka i noćenja s britanskog tržišta po regijama Hrvatske

ŽUPANIJA Istarska

INDEX 2007/06 dolasci 94

INDEX 2007/06 noćenja 91

DOLASCI 53.035

NOĆENJA 370.136

Primorsko-goranska

15.860

72.217

74

80

Zadarska

14.240

39.999

119

129

Šibensko-kninska

13.623

35.494

98

109

Splitsko-dalmatinska

55.243

254.264

98

95

Dubrovačko-neretvanska

76.822

408.014

107

111

OSTATAK HR

32.247

43.102

103

80

261.070

1.223.226

98

96

HRVATSKA ukupno

Izvor: DZS

Način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku Zrakoplov Autobus/automobil

96% 4%

Zrakoplovni charteri iz Velike Britanije u Hrvatsku u 2008. godini U protekloj sezoni zabilježen je značajan porast broja letova prema Hrvatskoj u svim kategorijama te je broj charter letova iznosio 40 tjedno, što je za devet letova više u odnosu na 2007. godinu. Croatia Airlines - povećala je broj letova iz Gatwicka

281


British Airways - zbog neprofitailnosti ukinuo je letove za Split, a za Dubrovnik letio 4 puta tjedno Aer Lingus - Dublin-Dubrovnik Flybe - letio za Split i Dubrovnik iz Birminghama Thomsonfly - za Pulu i Dubrovnik iz Manchestera, Londona, Bristola, Birminghama Flyglobespan/Scotland - za Pulu iz Edinburgha, Edinburgh-Dubrovnik Thomas Cook - za Pulu i Split Niskotarifni avio prijevoznici bili su zastupljeni na linijama: Ryanair - za Pulu i Zadar iz Londona te Zadar dodatno iz Dublina Easyjet - je ukinuo letove za Rijeku zbog neprofitabilnosti, a zadržao Split iz Londona i Bristola Wizzair - London Luton za Zagreb

Autobuseri u 2008. godini Programe je realiziralo ukupno 10 turoperatora s direktnim linijama za Hrvatsku te kombinacijama zrakoplov-autobusne ture.

Vrsta smještaja koju su Britanci koristili u Hrvatskoj Hoteli Ville/apartmani Yachting Kamp

60% 25% 10% 5%

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Broj individualnih gostiju svake je godine u porastu, s obzirom na kontinuirano povećanje zračnih linija prema Hrvatskoj. Većina njih svoje putovanje rezervira preko Interneta, iako pojedini turoperatori u svojim programima prodaje bilježe sve veći postotak kupnje samo leta ili samo smještaja.

Prednosti: • • • • • •

gostoljubivost domaćina/kvaliteta usluge široka ponuda privatnog smještaja a shodno tome i cijena ljepota prirode, očuvanost okoliša idealno odredište za otkrivanje mjesta, gradova, ljudi i običaja gastronomija pozitivan medijski publicitet

Nedostaci: • • •

Slaba prometna povezanost unutar Hrvatske, ponajprije brodska, posebno među otocima, ali i neodgovarajući željeznički prijevoz koji je u njihovoj zemlji vrlo razvijen i uobičajeno sredstvo prijevoza Nedostatak pješčanih plaža Slaba ponuda hrvatskih hotela na rezervacijskim online portalima (Expedia, HRS i sl.)

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju? Britanski gosti u samom su vrhu svjetskih potrošača na putovanjima te velik udio zarade troše na dokolicu i putovanja, odnosno 25% svojih prihoda. Više od polovice putnika potrošilo je prošle godine na odmoru kao i godinu ranije, a financijska kriza nije imala odraza na potrošnju na 44% prošlogodišnjih britanskih putnika. Shodno tome, najviše troše na gastronomiju, izlete i posjete kulturnoj/prirodnoj baštini Hrvatske te domaće hrvatske proizvode. Traže domaće specijalitete, autohtonu glazbu i ples, kako bi doživjeli tradicionalnu mediteransku atmosferu te autohtonost proizvoda. Inače, istraživanja pokazuju kako 42% britanskih putnika pri odabiru "netradicionalnih i novih" destinacija očekuju i cijene lokalnu kulturu i običaje, a 25% njih očekuje bolju vrijednost za novac, u odnosu na destinacije u koje inače putuju u većem broju. U tom

282


smislu mogućnosti obogaćivanja ponude leže u specifičnim sadržajima poput vinskih tura, agro turizma i sličnim oblicima turizma koji su najviše razrađeni u Istri, a manje u ostalim dijelovima Hrvatske od kojih pojedini imaju bogatu tradicijsku baštinu i resurse koji bi se na kvalitetan način mogli turistički valorizirati.

PROFIL BRITANSKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2009. godini Cijena, vrijednost za novac, all inclusive i destinacije izvan euro zone ključni su faktori odabira odmora u 2009. godini. Štednja se nastavlja i u ovoj godini, a najtraženiji će biti odmori u vrijednosti između 400 i 800 GBP po osobi/tjednu. U porastu je broj vikend odmora unutar Velike Britanije koja se ujedno nalazi na prvom mjestu top 10 destinacija u 2009. godini, dok iza nje slijede Turska, Egipat i Tunis. Trend popularnosti dolarskih destinacija zbog sve slabije funte u odnosu na euro se i dalje nastavlja, odnosno još je izraženiji nego prošle godine. U kontekstu slabe funte i značajnog poskupljenja euro destinacija, najtraženiji će biti all inclusive odmori, pa tako Lastminute.com bilježi porast prodaje all inclusive odmora od 21% u odnosu na prošlu godinu, ali je zabilježeno i smanjenje trajanja odmora te se sve više umjesto dvotjednog odmora kupuje desetodnevni odmor. Prema nekim istraživanjima i internet portalima, uz spomenutu Tursku i Egipat, kao ‘hotspot’ destinacija 2009. preporuča se i Hrvatska koja je službeno ipak izvan euro zone. Inače, protekle je godine čak 38% više Britanaca otputovalo u Egipat odnosno 32% u Tursku. Trend pomaknutog i kasnog bukinga traje već nekoliko godina, a ove je posebno izražen jer Britanci u strahu od gubitka posla čekaju posljednji trenutak. TUI bi u normalnim okolnostima već započeo prodaju odmora za 2010., ali je to odgođeno do srpnja upravo zbog spomenutog trenda. Ipak, uskršnji blagdani pokazali su pozitivan trend – oko 2 milijuna turista otputovalo je s britanskih zračnih luka vikend uoči Uskrsa. Postoje naznake da bi travanj mogao biti čak 20% bolji od lanjskog. Kuba, Tunis, Španjolska i Kanarski otoci bili su preferirane destinacije.

Plan putovanja u 2009. godini 27% 18% 12%

20,0% 15,0%

8%

Odmor duži od 13 noći Odmor duži od 4 noći Kombinacija dužeg odmora i kraćih putovanja Kraća putovanja 1-3 noći Bez odluke Neće putovati

283


Planirane destinacije 2009.

29%

Odmor u Velikoj Britaniji

38%

Odmor u EU Odmor izvan EU

33%

Odraz financijske krize na kupnju odmora 2009.

12%

Nema nikakvih poteškoća

8%

Putuju ali uz dodatnu štednju

44%

Ne putuju Još nisu odlučili

36%

Aktivnosti na kojima bi britanci uštedjeli na odmoru

Restorani

Wellness

Shopping

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

Redoslijed najpopularnijih destinacija neće se značajnije promijeniti u odnosu na 2008. godinu, makar u odnosu na prve dvije na ljestvici najposjećenijih destinacija, Španjolsku i Francusku, dok bi u donjem dijelu tablice, nastavno već na proteklu sezonu, moglo doći do promjena s prevagom dolarskih destinacija s obzirom na daljnji trend slabljenja funte u odnosu na euro. Španjolska je već ove godine zabilježila 15% Britanaca manje, Grčka i Francuska također, dok Turska, Egipat i SAD očekuju daljnji rast.

284


Upravo objavljeno istraživanje web portala za online kupovinu jeftinih letova Skyscanner, pokazalo je pad prodaje nekih do sada tradicionalnih destinacija poput Corka i Paphosa, a najveći rast Turske i Tajlanda. Budući da se radi o samostalnom rezerviranju i kupnji leta, riječ je dakle o trendu bukinga individualnih gostiju.

DESTINACIJE S NAJVEĆIM RASTOM PRODAJE U SEZONI 2009: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

TAJLAND LOS ANGELES PORTO DALAMAN, TURSKA ORLANDO, SAD ISTANBUL SHARM EL SHEIK BODRUM, TURSKA BURGAS, BUGARSKA OSLO

+271% +170% +163% +160% +158% +157% +156% +153% +143%

DESTINACIJE S NAJVEĆIM PADOM PRODAJE U 2009.: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

PRAG CORK, IRSKA PAPHOS, CIPAR ŽENEVA PALMA, ŠPANJOLSKA PISA NICE BORDEAUX MENORCA, ŠPANJOLSKA VENECIJA

-15% -13% -11% -6,5% -6% -5,5% -5% -4,5% -4% -3%

Pregled organizatora putovanja na tržištu u 2009. godini Za sada nema naznaka da bi moglo doći do značajnijih promjena u odnosu na tržišne lidere. Budući da je organizirani promet u drugoj polovici prošle i početkom ove godine zadržao stabilnu poziciju, očekuje se: a) zadržavanje prošlogodišnje razine organiziranog prometa ili lagani pad b) porast individualnih dolazaka c) porast online bukinga

Turoperatori 1. TUI Thomson Group (+ First Choice) 2. Thomas Cook Group (+MyTravel) 3. Monarch Holidays 4. Excel Airways Group 5. Expedia Group

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULATATU 2009. GODINE Aktualni imidž Hrvatske na britanskom tržištu Hrvatska ima imidž kvalitetne, ali sve skuplje mediteranske destinacije. Početak godine obilježila je serija pozitivnih i lijepih novinskih reportaža, među kojima pojedini novinari nisu mogli dočekati povratak u Britaniju već su reportaže pisali još za boravka u Hrvatskoj, oduševljeni ljepotama zemlje i gastro ponudom.

285


Iako sve veći broj turoperatora uključuje Hrvatsku u svoje programe, nijedan od vodećih 10 ne odskače značajnije po broju putnika. Štoviše, specijalisti koji su u periodu 2000.-2005. ostvarivali najveće brojke bilježe pad posljednjih godina, što zbog osipanja kapaciteta tj. njihove podjele između većeg broja turoperatora, što zbog konstantnog povećavanja cijena hotelskog smještaja i smanjenog broja avio rotacija uslijed ukidanja subvencija u pred i post sezoni.

Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s britanskog tržišta u 2009. godini S obzirom na sve ranije navedeno, recesiju, opći trend pada broja dolazaka te kontinuirano padanje vrijednosti funte u odnosu na euro i podizanje cijena smještaja u Hrvatskoj, realno je očekivati pad od 5 do 7% u odnosu na prošlu godinu.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2009. godini Budući da je ove godine značajno povećana ponuda letova, posebno prema Dubrovniku i Splitu te Zadru, očekuje se daljnji rast individualnih putovanja u odnosu na organizirana.

Zastupljenost Hrvatske u programima turoperatora u 2009. godini Hrvatska je zastupljena u programima 158 britanskih turoperatora i to prema sljedećim kategorijama: • • • •

klasični turoperatori vile/apartmani, posebni interesi, specijalizirani programi autobuseri nautika

23 90 11 34

Novi u 2009. godini bili su Completely Croatia, Olympic Holidays, Holiday Rentals, Independent Yachting, Venture Abroad i Enjoy Holidays.

Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Prodaja se razlikuje od destinacije do destinacije i po turoperatorima. Do sada najveći po broju putnika koje dovode u Hrvatsku, imaju rezultate na razini prošlogodišnjih ili nešto slabije, pa se u tom pravcu kreću i oprezne prognoze i očekivanja konačnih rezultata sezone 2009.

Zrakoplovni charteri iz Velike Britanije u Hrvatsku u 2009. Thomas Cook je izostavio Istru iz svoga programa za 2009., a osim njih ni Cosmos tj. Monarch Holidays ne leti za Pulu. S druge strane značajno je povećan broj letova prema Dubrovniku, Splitu te Zadru. • • • • • • • • • •

Croatia Airlines - London Gatwick i Hetahrow za Pulu, Rijeku, Split i Dubrovnik British Airways - London Gatwick Dubrovnik, u sezoni 11 puta tjedno (novih 7 letova tjedno) Aer Lingus - Dublin-Dubrovnik Flybe - Birmingham, Southampton za Split i Dubrovnik, te dodatno Exeter za Dubrovnik Thomsonfly - London Gatwick i Manchester da Pulu i Dubrovnik te dodatno Birmingham za Pulu Flyglobespan/Scotland - ukinuo let Edinburgh – Pula, a zadržao let Edinburgh-Dubrovnik Thomas Cook - London Gatwick, Birmingham, Manchester za Split, ukinuo Pulu Monarch Holidays - London Gatwick, Birmingham za Dubrovnik te Manchester za Dubrovnik i Split Jet2 Leeds/Bradford i Belfast za Dubrovnik, Newcastle za Split (novo) Newmarket Holidays LGW, Aberdeen, Bornemouth, Exeter, kent, Liverpool, Norwich za Pulu (novo)

Niskotarifni avio prijevoznici zastupljeni su na linijama: • • •

286

Ryanair - za Pulu i Zadar iz Londona te Zadar dodatno iz Dublina i Edinburgha (novo let iz Edinburgha)) Easyjet - London Gatwick za Split i Dubrovnik, Liverpool – Dubrovnik (novo: letovi LGW i Liverpool- Dubrovnik) Wizzair - leti za Zagreb


CHARTER LETOVI TUROPERATORA TOUROPERATOR

BROJ LETOVA TJEDNO

Zračna luka UK LHR, LGW, Manchester, Southampton, Birmingham, Newcastle,Exeter, Leeds/Bradford, Edinburgh, Belfast LGW, Manchester, Birmingham, Leeds/Bradford,Southampton, Exeter, Newcastle, Belfast

Balkan Holidays

21

Holiday Options

17

SAGA HOLIDAYS

10

LGW, LHR, Manchester

Thomson/TUI

5

LGW, Manchester, Birmingham

Thomas Cook

3

LGW, Birmingham, Manchester

Monarch Holidays

3

LGW, Birmingham, Manchester

UKUPNO

59

Zračna luka HRVATSKA Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik Dubrovnik, Split, Pula Pula, Split, Dubrovnik Pula, Dubrovnik Pula, Split Pula, Dubrovnik

Autobuseri u 2009. godini Programe je realiziralo ukupno 11 turoperatora s direktnim linijama za Hrvatsku te kombinacijama zrakoplov+autobusne ture.

Individualni promet u 2009. Iako je posljednjih godina ovaj segment u općem porastu, prošle godine, prema statističkim pokazateljima nije bilo veće razlike u odnosu na organizirani promet. Tome su dijelom pridonijeli stečajevi niskotarifnih avio kompanija, ali s obzirom na ponudu upravo takvih kompanija prema Hrvatskoj, ali i činjenicu da i sami turoperatori, želeći se što više približiti kupcima, nude opcije ‘flight only’, za očekivati je daljnji rast individualnih dolazaka. Najavili su to uostalom i puni zrakoplovi na novim sezonskim linijama prema hrvatskim gradovima. Samostalno kreiranje odmora također je jedna od opcija moguće uštede, koju u svakom slučaju više primjenjuju mlađi putnici.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnje odmore u 2010. Prema svim procjenama, kriza i recesija prenijet će se duboko na 2010. godinu. Budući da su Britanci prošle godine ostvarili 1% putovanja manje, što je bila posljedica manjeg broja putovanja u zadnjem kvartalu godine, očekuje se daljnji pad putovanja do 3%. Redoslijed omiljenih destinacija neće se značajnije mijenjati te će u odnosu na sezonu 2009. ostati podjednak: 1. 2. 3. 4.

Španjolska Francuska SAD Italija

Organizatori putovanja s pažnjom pripremaju sljedeću sezonu i budući da je prodaja 2010. kod najvećih odgođena do srpnja, očito je da još čekaju rezultate ove godine kako bi temeljem tog iskustva mogli krenuti u ugovaranje novih kapaciteta odnosno formiranje ponude 2010. Svakako će konsolidirati i ubrzati svoje prodajne aktivnosti i programe kako bi se što kvalitetnije uključili u nesmiljenu borbu za svakoga gosta i zajedno sa zemljama domaćinima i hotelijerima privukli što više gostiju.

287


TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2010. Ukoliko ne dođe do novih, značajnijih podizanja cijena smještaja, i ako se ponuda dodatno obogati, a idealno bi bilo i osmišljavanje određenih poticaja za pred/postsezonu, mogli bismo očekivati, s obzirom na opći trend, manji pad. Hrvatska doista uživa ugled i imidž kvalitetne destinacije, ali cijena je ta koja diktira konačni odabir destinacije. Britansko je tržište zatrpano mnogobrojnim ponudama svih svjetskih destinacija, a u ozračju krize i štednje putovat će se bliže, kraće i prije svega povoljnije.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Uz ranije navedene preduvjete, očekuje se daljnji porast potražnje Hrvatske na britanskom tržištu u smislu proširenja programa postojećih te uvrštenja u programe novih turoperatora.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti, prema mišljenju organizatora putovanja Turoperatori su se pohvalno izrazili o modelu udruženog oglašavanja te smatraju da bi ga svakako trebalo nastaviti u sljedećoj godini. Primjedbe su međutim imali manji turoperatori koji nažalost zbog manjeg broja putnika nisu mogli dobiti značajnija sredstva za oglašavanje. Budući da konkurentske zemlje ulažu jako puno u promociju, politiku cijena i proizvoda te potpore i subvencije u vlastitoj zemlji, tržišna utrka dodatno će se pojačati. Ono što tržište i organizatori putovanja u sljedećoj godini svakako neće tolerirati je daljnje podizanje cijena, jer sada više nego ikada to je ključno mjerilo odabira destinacije. U duhu novih trendova na tržištu (‘body, mind&soul experience’ te ‘cheaper, shorter, faster’) i hrvatska turistička ponuda trebala bi se dodatno obogatiti u segmentu specijalnih interesa (eno-gastro turizam, biciklističke i šetačke ture, promatranje flore i faune, agroturizam…) odnosno turizma doživljaja posebno izvan glavne turističke sezone. Hrvatska bi odredišta kvalitetom ponude i pravom vrijednošću za novac trebala znati i moći iskoristiti naklonost britanskih gostiju i činjenicu da smo po ocjeni čitatelja Guardiana&Observera prošle godine proglašeni trećom najomiljenijom europskom destinacijom Britanaca.

288


REPUBLIKA IRSKA - OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: Republika, parlamentarna demokracija Predsjednica države: Mary McAleese Predsjednik Vlade: Brian Cowen (od svibnja 2008.) Glavni grad: Dublin Administrativna podjela: 26 pokrajina Nacionalni praznik: Sv. Patrik, 17.ožujak Glavne političke stranke: Fianna Fail, Fine Gael Površina: 70.280 km² Broj stanovnika: 4.156,119 mil Religija: kršćani 88,4%, Etničke skupine: Kelti, Englezi Jezici: engleski (službeni), irski Valuta: euro

289


Gospodarska situacija Irsko gospodarstvo orijentirano je na trgovinu, s prosječnim godišnjim rastom od 6% od 1995. do 2007. godine. Međutim, kao i u ostatku svijeta gospodarska aktivnost u 2008. godini naglo je pala te je i Irska ušla u recesiju. Poljoprivredu, nekad najvažniji sektor, zasjenili su industrija i usluge. Cijene nekretnina do 2006. godine u Irskoj su znatno više i brže rasle nego bilo gdje drugdje na svijetu. Sve to naravno uslijed recesije bilježi pad, a irska vlada nizom mjera, poput dokapitaliziranih banaka, pokušava ublažiti posljedice recesije.

SOCIO-DEMOGRAFSKI I EKONOMSKI POKAZATELJI Valuta STATISTIČKI PODACI

EURO

GDP (PPP) GDP stopa rasta GDP per capita Stopa inflacije Stopa siromaštva Radna snaga Radna snaga po sektorima

191,9 MILIJARDI $ -1,8% (2008) 46 200$ 4% 7% 2,27 milijuna Uslužna djelatnost (67%) industrija (27%) poljoprivreda (6%) 6,2% (2008) 4.203.200 MIL

Stopa nezaposlenosti STANOVNIŠTVO:

• • •

0-14 god, 20,9% 15-64 god, 67,1% 65 + god, 12%

Prosječna starosna dob:

• •

muškarci: 34,2 godina žene: 35,7 godina

Stopa rasta populacije:

1,12%

Dobna struktura:

Glavne industrijske grane:

Metalurgija, prehrana, tekstil, kemijska industrija, strojogradnja, brodogradnja, informatika, turizam…

TRGOVINA IZVOZ Glavne zemlje partneri: UVOZ Glavne zemlje partneri: Va njsko-trgovinska bilanca DRŽAVNE FINANCIJE Javni dug

$128 milijardi SAD 18,7%, UK 17,9%, Belgija 14,4%, Njemačka 7,8%, Francuska 5,8% $91,27 milijardi UK 37,5%, SAD 11,5%, Njemačka 9,6%, Nizozemska 4,6% -8,6 milijardi $ 21,1 % GDP-a 2008.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija • • • •

290

4 nacionalne TV postaje 4 privatne TV postaje + britanski TV kanali, posebno u Sjevernoj Irskoj 115 radio postaja cca. 1,5 milijuna internet korisnika


Najznačajniji tiskani mediji: • • • • • • • • • •

The Irish Indenpendent The Irish Examiner The Irish Times Irish Daily Star Evening Herald Sunday Indenpendent The Sunday Tribune The Sunday Business Post Ireland on Sunday Sunday World

Oglašavanje irske turističke zajednice • • • •

50 mil €, trogodišnji budžet TV kampanje s pokrićem cca. 200 milijuna ljudi u svijetu 66% budžeta bit će utrošeno u prvoj polovici godine sudjelovanje na 180 turističkih sajmova ostali oblici oglašavanja i promocije: radio, direktni marketing, e-marketing, PR

PROFIL IRSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA Glavne značajke irskog turizma u 2008: • • • • • • • • • • • • • •

7,8 mil. putovanja u inozemstvo ili -2% u odnosu na godinu ranije 3,8 milijuna putovanja u Veliku Britaniju 2,6 milijuna u ostatak Europe 1 milijun u Sjevernu Ameriku 4 milijuna putovanja odnosilo se na odmor 2,2 milijuna putovanja otpada na posjet rodbini i prijateljima 7,8 mil putovanja realizirano unutar Irske 4,78 milijuna EUR-a potrošili stranci u Irskoj 6,9 milijuna EUR-a potrošili Irci u inozemstvu 3,3 noćenja prosječni boravak u zemlji 7,8 noćenja prosječni boravak u inozemstvu 25% putovanja bukirano je preko turoperatora trećinu putnika čini dobna skupina 40-59 godina 0,6% irskih putovanja bilo je u Hrvatskoj

Pregled organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena u programima 22 irska turoperatora/agenta. Niskotarifni prijevoznici koji su zadnjih godina velikim turoperatorima oduzeli značajan dio tržišta i ovdje uzimaju sve veći dio tržišta (najveći svjetski niskobudžetni avio prijevoznik Ryanair je upravo iz Irske). Sve značajniji udio bukinga zauzima i online buking odnosno samostalno kreiranje i rezerviranje odmora putem interneta. Vodeći irski turoperatori: • • • • •

CONCORDE TRAVEL CROATIA TOURS SUNWAY HOLIDAYS TOPFLIGHT CRYSTAL HOLIDAYS

291


UDIO IRSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2008. GODINE Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora 2008. Ukupan broj turoperatora koji je 2008. godine imao Hrvatsku u svojim programima bio je 22. Kategorija a) Klasični paket aranžmani b) Vile/apartmani, kulturne, eno-gastro ture, avanturizam, short breaks c) Autobuseri d) Nautički i cruising sektor

broj turoperatora 9

Ukupno

23 turoperatora

9 3 2

Razrada po regijama turističkog prometa s irskog tržišta ŽUPANIJA Istarska Primorskogoranska Zadarska Šibenskokninska Splitskodalmatinska Dubrovačkoneretvanska HRVATSKA ukupno

292

12 386 4 192

INDEX 2008/07 dolasci 28 48

INDEX 2008/07 noćenja 35 49

3 100 1 093

10 196 2 787

219 131

305 123

6 541

30 428

105

108

19 385

105 753

91

94

36 598

168 534

87

87

DOLASCI

NOĆENJA

2 205 1 160


Izvor:DZS

Zrakoplovni charteri iz Irske u Hrvatsku u 2008. • •

Aer Lingus je letio iz Dublina za Dubrovnik 4 x tjedno Ryanair Dublin – Zadar, 2 x tjedno

PROFIL IRSKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2009. godini S obzirom na izrazito loše rezultate određenih hrvatskih regija u prošloj godini (na Istru i Kvarner se to odrazilo zbog ukidanja leta Ryanaira iz Dublina za Pulu), ali i znakovitog podbačaja dubrovačkog područja, nastavno na loše stanje prodaje od početka godine, nažalost možemo očekivati daljnji značajan pad s irskog tržišta. Do rasta će opet doći u regijama poput Zadra i Šibenika, zahvaljujući letovima Ryanaira, ali budući da je riječ o malim baznim brojkama, to nažalost neće moći bitnije utjecati na ukupni rezultat ukoliko Split i Dubrovnik, kao tradicionalno najjače irske regije, ne zadrže ili poboljšaju lanjske rezultate. Inače, u prva dva mjeseca ove godine Irci su realizirali čak 12% manje putovanja u odnosu na prošlu godinu ali manje i od rezultata u 2007. godini. Turistička zajednica Irske predviđa daljnji pad dolazaka u Irsku u najboljem slučaju 4%, a u najgorem čak 9%, odnosno pad prihoda od 4 do 15%. Sva njihova ključna tržišta zahvaćena su recesijom, a za

293


Britance, njihovo najbitnije tržište postali su skupi zbog odnosa eura i funte. Isti, ako ne i lošiji rezultati mogu se očekivati u trendu irskih putovanja u inozemstvo tijekom 2009. godine.

Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Dva za Hrvatsku najznačajnija irska turoperatora, koji godišnje dovode oko 12.000 putnika, iskazali su lošu i usporenu prodaju. Vjeruju da će se do lipnja stanje donekle popraviti iako je s obzirom na gubitke teško očekivati pozitivne rezultate. Ipak s obzirom na prošlogodišnje rezultate Zadra koji je utrostručio noćenja Iraca te stabilan rast Splita, očekujemo da će donekle razinu dolazaka i noćenja održati individualni gosti.

Zrakoplovni charteri iz Irske u Hrvatsku u 2009. • • • •

294

Aer Lingus Dublin – Dubrovnik 4 puta tjedno Ryanair Dublin – Zadar 2 puta tjedno Croatia Tours - 3 charter leta tjedno iz Dublina i Corka prema Dubrovniku i Splitu te jedanput tjedno za Zadar Concorde Travel - 4 leta tjedno iz Dublina, Corka i Knocka za Split i Dubrovnik


ŠVICARSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje : federativna republika Glavni grad: Bern Ukupna površina: 41.290 km² (sastoji se od 26 kantona) Stanovništvo: 7.700.200 Stanovništvo prema spolu:

295


Stranci u Švicarskoj

Najveći gradovi: Zürich, Bern, Ženeva, Basel, Lausanne

Službeni jezici • • • • •

njemački govori 63,7% stanovništva francuski govori 20,4% stanovništva talijanski govori 6,5% stanovništva retoromanski govori 0,5% stanovništva druge jezike govori 8,9% stanovništva

Opće karakteristike gospodarstva Švicarska je zemlja visoko razvijene industrije koja je ujedno i nositelj snažnog švicarskog izvoza. Predvode je stalno rastuće kemijska i farmaceutska industrija te elektronika i elektrotehnika, metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, proizvodnja vozila i precizna mehanika. Međutim, gospodarsku snagu Švicarske čini snažan sektor usluga (60% BDP-a), posebice sektor financijskih usluga koji sam generira 11% švicarskog BDP-a. Ekspertna grupa za praćenje recesije konstatirala je da je recesija zahvatila Švicarsku snažnije nego su oni predviđali pa se u 2009. očekuje pad BDP-a od -2,2%. Predsjednik Švicarske nacionalne banke, gosp. Roth, vjeruje (intervju Tages Anzeiger od 23.4.2009.) da je najjači val krize za financijski sektor prošao. U 2010. godini mogu se očekivati manji udari krize, međutim švicarsko bi gospodarstvo u 2010. ipak trebalo zabilježiti porast BDP-a od + 0,1%.

Brutto domaći proizvod U Švicarskoj u 2008. godini iznosio je 67.223 CHF (44.372 EUR) po glavi stanovnika.

296


Porast BDP-a u 2008. godini iznosio je svega +1,6% što je za 0,3% manje od planiranog. Ovaj su pad prouzrokovali slabi rezulati trgovine i prije svega pad izvoza, koje je prouzročila recesija u švicarskim glavnim izvoznim zemljama - Njemačkoj i SAD-u. Krizu je osjetio i građevinski te posebno financijski sektor s prosječnim padom od -2,3% u 2008. godini.

Promjene bruto domaćeg proizvoda po godinama u %

Uvoz / Izvoz Najvažnije zemlje izvoza: 1. Njemačka (20,6%) 2. USA (10,1%) 3. Francuka / Italija (8,7%) … Hrvatska (0,23%) Najvažnije zemlje uvoza: 1. Njemačka (33,9%) 2. Italija (11,7%) 3. Francuska (10,1%) … Hrvatska (0,05%)

297


Prosječna plaća U Švicarskoj ne postoji jedinstvena prosječna plaća, već se prosjek izračunava za svaki pojedini sektor rada. Za 2008. nema objavljenih podataka pa objavljujemo tablicu iz prošle godine. Napominjemo da je zbog krize zasigurno došlo do promjena. U sektoru turizma neki su išli na smanjivanje plaća i preraspodjelu (skraćivanje radnog vremena) kako bi izbjegli otkaze. Veliki turoperatori TUI Suisse i M-Travel podigli su osobne dohotke za 1,5%, a kod Kuonija povećanje iznosi između +1% i +2%. Prema podacima švicarskog zavoda za statistiku, u posljednjih deset godina prosječna plaća u Švicarskoj porasla je za oko 3,8%.

Prosječne plaće s obzirom na sektore rada

Izvor: Statististički zavod Švicarska

Stopa nezaposlenosti Prema podacima Državnog sekretarijata za gospodarstvo – SECCO, u veljači 2009. zabilježeno je 132.400 nezaposlenih osoba ili 3,4% stanovnika. Samo u razdoblju od prosinca 2008. do veljače 2009. godine broj nezaposlenih porastao je za oko 5%. GODINA

298

2002. 2.8%

2003. 3.7%

2004. 3.9%

2005. 3.8%

2006. 3.2%

2007. 2.8%

2008. 2.6%


MEDIJI I OGLAŠAVANJA NA TRŽIŠTU Tisak Stručni turistički časopisi Schweizer Touristik (26 x god.) Travel Inside (50 x god.)

naklada naklada

10.901 10.664

naklada naklada naklada naklada naklada naklada naklada naklada

275.275 236.229 329.424 100.763 165.700 134.526 108.004 190.098

naklada naklada

86.153 69.350

naklada naklada naklada naklada

297.295 203.087 1.529.169 1.549.788

Tjedni njemački Schweizer Familie (cet) Schweizer Illustrierte (pon)

naklada naklada

165.064 255.777

Tjedni francuski Lillustré (sri)

naklada

94.376

Mjesečni njemački Reise Blick (8 x god.)

naklada

262.200

Mjesečni talijanski Illustrazione Ticinese

naklada

130.465

Dnevne novine - njemački Blick (pon – sub) Tages Anzeiger (pon – sub) 20 Minuten (pon – pet) Basler Zeitung (pon – sub) Berner Zeitung (pon – sub) Neue Luzerner Zeitung (pon – sub) St. Galler Tagblatt (pon – sub) Mittelland Zeitung (pon – sub) Dnevne novine - francuski 24heurs (pon – sub) Le Matin (pon – ned) Tjednik Sonntags Blick (ned) Sonntags Zeitung (ned) Coop Zeitung Migros Magazin ČASOPISI

TV Nacionalna TV Schweizer Fernsehen DRS SF1

72%

Télevisione Suisse Romande TSR1

50%

Televisione svizzera di lingua italiana TSI1

55%

299


Regionalne TV Canal 9 Canal Alpha Canal Nord Vaudois ICI TV Leman Bleu Television Tele Basel Tele Bärn Tele M1 Tele Ostschweiz Tele Tell Tele Ticino Tele Top Tele Züri TV Region Lausannoise

RADIO DRS (D) La Première (F) Rete Uno (I)

2.000.000 slušatelja 41% slušatelja 50% slušatelja

TELETEXT SWISS TXT SWISS TXT na www.teletext.ch registriraju dnevno 1.000.000 ulaza

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Budući da od 2003. godine švicarski državni zavod za statistiku ne obrađuje turizam, podatke koje navodimo u nastavku skupili smo iz raznih izvora.

Ukupan broj stanovnika koji su 2008. otputovali na odmor Prema istraživanju osiguravajuće kuće Elvia, koja je specijalista za putna osiguranja 89% Švicaraca ostvarilo je 2008. godine najmanje jedno putovanje s više od 3 noćenja. U prosjeku su ispitanici ostvarili najmanje 2,5 putovanja s više od tri noćenja. U 2007. Švicarci su ostvarili ukupno 14,8 mil. putovanja u inozemstvo (prosječno 8,7 noćenja) i 128,1 mil. noćenja.

300


Izvor: Studija Univ. St.Gallen

U posljednjih deset godina porastao je broj kratkih (2-3 noćenja) putovanja te putovanja duŞih od 14 dana, a smanjio se broj putovanja koji traju dva tjedna.

Izvor: Studija Univ. St. Gallen

301


Redosljed najomiljenijh destinacija

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije Oko 71% Švicaraca otputovalo je na godišnji u individualnom aranžmanu, dok je svega 29% koristilo usluge agencije. Prvih pet najomljenijih destinacija nalaze se u geografski neposrednom okruženju Švicarske. To su destinacije koje Švicarci dobro poznaju pa većinom putuju u individualnom aranžmanu. Organizirani način putovanja uglavnom koriste za udaljenije destinacije.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenih destinacija Komparativne prednosti prve tri destinacije su geografska blizina, široki asortiman ponude, dobro poznavanje destinacije te zajednički jezik zbog kojeg se Švicarci u tim zemljama osjećaju kao kod kuće. Nedostatak im je što se te destinacije nalaze u eurozoni, pa su osjetno skuplje od onih izvan eurozone.

302


Koju vrstu transporta najčešće preferiraju

U posljednjih 35 godina značajno je poraslo korištenje zrakopolova, a od 1998. low cost avio prijevoznika.

Odlučujući kanali za odabir destinacije

303


Najveći utjecaj na odluku o odabiru destinacije u 2008. godini imao je internet. Čak je 37% ispitanih koristilo internet kao sredstvo pri odlučivanju i odabiru destinacije. To predstavlja porast od 5% u odnosu na 2007. godinu. Po prvi puta je internet premašio usmenu predaju za 2%, koja je sa 36% u 2007. pala na 35% u 2008. godini. U 2008. na važnosti su također izgubili katalog za -4%, oglasi za 2%, te teletekst i drugo.

Koji način organiziranja odmora preferiraju Švicarci?

I ovdje vidimo da internet sve više dobiva na značaju. Postotak onih koji su odmor bukirali putem interneta u 2008. godini iznosi +32%, što predstavlja porast od + 5% u odnosu na 2007. godinu. Iako iz godine u godinu usluge agencije gube na značaju, još je uvijek 29% Švicaraca u 2008. bukiralo odmor putem agencije. Putem agencije bukiraju se uglavnom daleka i složena putovanja, a i starije dobne skupine još uvijek preferiraju buking u agenciji. Mlađe dobne skupine preferiraju buking putem interneta. Iz grafikona vidimo da broj onih koji koriste internet kod kuće i na poslu u Švicarskoj iz godine u godinu sve više raste.

304


Preferencije švicarskih turista s obzirom na vrstu smještaja

Značajno je porasla potražnja za hotelima s 4* i 5*

305


Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

Izvor: World Travel Monitor 2007., IPK International

Prosječni budžet/potrošnja na putovanju U 2007. Švicarci su na putovanja potrošili 15,1 mlrd. eura što u prosjeku za svako putovanje u inozemstvo iznosi 1.024. EUR odnosno 118.- EUR po danu.

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2008. Od oko 361 registriranih organizatora putovanja u Švicarskoj, njih 65 ima Hrvatsku u svojoj ponudi. Bitno je naglasiti da je u siječnju 2008. kupovinom Unique Travela KUONI krenuo na hrvatsko tržište. Lista deset najznačajnijih turoperatora u Švicarskoj: 1. Hotelplan 2. Kuoni 3. Helvetic Tours 4. Imholz 5. M-Travel 6. Vögele Reisen 7. TUI Suisse 8. Esco Reisen 9. Club Mediterraneè 10. Eurotrek

306


UDIO ŠVICARSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj sa švicarskog tržišta

1990. 56.904 13.524 1991. 7.418 1992. 9.702 1993. 17.630 1994. 12.405 1995. 20.000 1996. 26.677 1997. 28.758 1998. 24.227 1999. 36.223 2000. 46.026 2001. 60.607 2002. 82.883 2003. 103.686 2004. 113.909 2005. 129.737 2006. 134.312 2007. 132.736 2008. IZVOR: DZS

Dolasci 1990.=100 indeks 100 24 24 55 13 131 17 182 31 70 22 161 35 133 47 108 51 84 43 150 64 127 81 132 107 137 146 125 182 110 200 114 228 104 236 99 233

310.108 40.811 30.700 46.245 81.639 50.080 81.000 123.811 126.588 98.366 154.107 202.057 251.907 340.144 412.054 473.309 544.208 563.905 557.968

Noćenja 1990.=100 indeks 100 13 13 75 10 151 15 177 26 61 16 162 26 153 40 102 41 78 32 157 50 131 65 125 81 135 110 121 133 115 153 115 175 104 182 99 180

DOLASCI I NOĆENJA ŠVICARSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 600.000

500.000

400.000

300.000

Dolasci Noćenja

200.000

100.000

19 90 19 . 91 19 . 92 19 . 93 19 . 94 19 . 95 19 . 96 19 . 97 19 . 98 . 19 99 20 . 00 20 . 01 20 . 02 20 . 03 20 . 04 20 . 05 20 . 06 20 . 07 20 . 08 .

0

307


DOLASCI ŠVICARSKIH TURISTA PO MJESECIMA 45000 40000 35000 2004.

30000

2005.

25000

2006.

20000

2007.

15000

2008.

10000 5000 0

j Si

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

nj

a eč

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku kreće se u odnosu 70% prema 30% u korist individualnih dolazaka. Švicarci sve više koriste internet kao sredstvo informiranja i bukinga, a Hrvatska je relativo blizu i sve bolje povezana. Agenciju koriste uglavnom za komplicirana putovanja u udaljene destinacije kao i starije dobne skupine.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Interes za Hrvatskom raste što pokazuje i sve veći broj organizatora putovanja koji i u doba recesije uključuju Hrvatsku u svoje programe. U 2008. godini 61, a u 2009. 65 organizatora putovanja nude najrazličitije programe i destinacije Hrvatske. Važno je reći da unatoč recesiji Unique Travel (Kuoni) od ove godine nudi i charter Helvetica na liniji Zürich-Krk-Pula-Zürich.

Obujam organiziranog prometa u 2008. po svakom praćenom organizatoru putovanja Rezultati Adria Tours i Atlas Tours kreću se na razini rezultata iz 2007. Croaticum je zadovoljan. U 2008. proširili su program i otvorili charter Zürich – Split te ostvarili povećanje broja putnika od +15%. Ugodno ih je iznenadio povećan interes za program Zagreb City Trip. Zadovoljni su posebno stoga što su imali oko 30% “repeatera”. Hrvatska je 2008. bila novost u ponudi Easy-Ferien/Hotelplan, koji nažalost nije ostvario planirane brojke. Globus Reisen/Hotelplan (prodaje samo luksuzne programe za Hvar) jako su zadovoljni ostvarenim rezultatima. Holiday Yachting je zadovoljan ostvarenim rezultatima. Hotelplan/Autoplan javlja da je zabilježen pad prodaje od oko -10% u odnosu na 2007. godinu. Reisebüro Epicro – u razdoblju siječanj-ožujak su imali porast od +30%. Od travnja do rujna zabilježili su minimalan porast u odnosu na 2007. godinu. Konac godine donio je ipak minimalnu pozitivu.

308


Schoenes-dalmatien.ch i Kuoni Stadte Reisen (prodaju samo Dubrovnik) bilježe pad prodaje od -10%. TUI – je zadovoljan jer je, unatoč manjem broju putnika (-10%), ostvario veći profit nego 2007. Iako je interes bio značajno veći nego 2007. putnike nisu mogli prevesti u Hrvatsku, jer nisu mogli dobiti mjesta na avionima zbog toga što 2008. nisu zakupili fiksna/riziko mjesta. Unique Travel (KUONI) ostvario je 20% veći profit nego 2007., dok je broj putnika ostao na razini 2007. Nisu zadovoljni ostvarenim rezultatima jer nisu dosegli planirani porast profita od + 30%. U 2008. Unison Travel GmbH je značajno proširio svoju ponudu i ostvario +140% prometa u odnosu na 2007.

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti: • • • • • • • • • • •

Prekrasna priroda Izvrsna hrana Još uvijek zadovoljavajući odnos vrijednost/novac (nije u Eurozoni) Brojne mogućnosti za aktivni odmor Idealna za obitelji Bogata kulturna baština Ugodna klima Hrvaska je još uvijek za mnoge Švicarce nepoznata destinacija Prekrasne plaže i uvale Čistoća Sigurna zemlja

Slabosti: • • • • • • • •

Nedovoljna uslužnost u hotelima – u nekima jako loša Kvaliteta i raznovrsnost hrane u nekim hotelima je jako loša Neki hoteli ne odgovaraju standardima čistoće Mnoge plaže nisu dovoljno dobro organizirane/treba poboljšati uslugu U nekim regijama odnos vrijednost za novac je loš Relativno skupe trajektne karte Poboljšati dodatne usluge: lokalni prijevoz, označavanje i interpretiranje lokalnih kulturnopovijesnih znamenitosti i atrakcija Hrvatska polako postaje preskupa za ono što nudi

Prijetnje: • • • • • • • • •

Podizanje cijena u doba recesije Pretvaranje destinacije u destinacije masovnog turizma Pad standarda kvalitete u hotelima Nedostatak pristojno uređenih hotela niže kategorije Odnos prema gostu i uslužnosti Zaštita okoliša Negativan trend odnosa vrijednost/novac Imidž Svinjska gripa

309


Razrada dolazaka u Hrvatsku po regijama siječanj-prosinac 2008. siječanj-prosinac 2007. Županije

dolasci

noćenja

dolasci

noćenja

indeks 2008./07. dolasci

noćenja

Istarska

34.480

219.344

33.273

202.303

103.627.566 108.423.503

Primorsko-goranska

24.320

108.351

25.502

106.473

953.650.694 101.763.827

5.898

17.103

5.694

13.603

103.582.719 125.729.618

Zadarska

10.156

49.295

10.616

51.533

956.669.179 956.571.517

Šibensko-kninska

10.250

33.081

14.023

63.349

730.942.024 522.202.403

Ličko-senjska

Splitsko-dalmatinska

16.479

65.934

13.872

Dubrovačko-neretvanska

10.723

37.170

9.250

Grad Zagreb 5.632 10.613 5.299 IZVOR: TZ županija u direktnom kontaktu sa našim predstavništvom

60.434

Način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku Švicarci preferiraju zrakoplov osim za bliže destinacije Istru i Kvarner. 5.7 2.6 26.4

50.1

15.2

Car (26.4%) Coach (15.2%) Airplane (50.1%) Train (5.7%) Ship/other (2.6%)

Zrakoplovni charteri u 2008. godini Dubrovnik Airlines Zračna Luka Dubrovnik Mr. Singer Zeno Tel. 00385 20 773 700 Fax 00385 20 773 780 E-Mail: info@dubrovnikairline.com Web: www.dubrovnikairline.com

za Split subota – iz ZRH

Darwin Airlines Genève Tel. 0041 22 799 38 36 E-Mail: francois.mattey@darwinairline.com Web: www.darwinairline.com

za Split subota – iz GVA

Easy Jet Route de l’Aéroport 5 1215 Genéve 15 Tel. 0041 84 888 82 22 Fax 0041 22 788 27 00 Web: www.easyjet.ch

za Split utorak – iz GVA

310

118.793.253 109.100.837

11.467.621 10.027 106.284.205 105.844.221 32.413

115.924.324


Hello Postfach 238 4030 Basel-Flughafen Tel. 0041 61 325 36 00 Fax 0041 61 325 35 99 E-Mail: info@hello.ch Web: www.hello.ch

za Split subota – iz BSL

InterSky Bahnhofstrasse 10 A-6900 Bregenz Tel. 00 800 488 000 00 Fax 0043 5574 435 26 E-Mail: ireservation@intersky.biz Web: www.intersky.biz

za Zadar čet, sub – iz Friedrichshafen (D)

Autobuseri u 2008. Franz Dähler

Wartstrasse 3a 9244 Niederuzwil Tel. 071 955 04 08 Fax 071 955 04 18 www.daehler-reisen.ch info@daehler-reisen.ch

Car Rouge Ferienverein

Industriestrasse 20 3210 Kerzers Tel. 031 750 70 70 Fax. 031 750 70 71 www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch

Ebneter Car

Seeweg 3 9403 Goldach Tel. 071 841 01 76 Fax 071 841 02 18 info@ebneter-carreisen.ch

Ernst Gerber Reisen AG

Eurobus Knecht Reisen

Flück Reisen AG

Mumenthalstrasse 5 4914 Roggwil Tel. 062 916 50 50 www.gerber-reisen.ch info@gerber-reisen.ch Hauserstrasse 65 5210 Windisch Tel. 056 461 61 61 Fax 056 461 67 95 www.eurobus.ch info@eurobus.ch Hauptstrasse 121 3855 Brienz Tel. 033 952 15 45 Fax 033 952 15 46 www.flueck-reisen.ch info@flueck-reisen.ch

311


Geriberz Reisen

Etzelstrasse 15 5430 Wettingen Tel. 056 201 01 39 Fax 056 201 01 32 www.geriberz.ch info@geriberz.ch

Gloor Carreisen GmbH

Pfalzstrasse 29 5106 Veltheim Tel. 056 443 29 08 Fax 056 443 28 08 www.willy-gloor.ch info@willy-gloor.ch

Gössi Carreisen AG

Buhölzli 2 6048 Horw Tel. 041 340 30 55 Fax 041 340 56 85 www.goessi-carreisen.ch info@goessi-carreisen.ch

Heusser Touristik

Usterstrasse 64 8620 Wetzikon Tel. 044 931 12 31 Fax 044 931 12 39 www.heusser-touristik.ch info@heusser-touristik.ch

Hofmann Reisen

Wilenstrasse 11c 9322 Egnach Tel. 071 298 09 19 Fax 071 298 11 12 www.hofmann-reisen.ch info@hofmann-reisen.ch

Rattin AG

Zollstrasse 95 8212 Neuhausen am Rheinfall Tel. 052 633 00 00 Fax 052 633 00 01 www.rattin.ch info@rattin.ch

Sägesser Reisen AG

Blumattstrasse 9 4421 Wintersingen Tel. 061 975 80 90 Fax 061 975 80 91 www.saegesser-reisen.ch info@saegesser-reisen.ch

Schneider Reisen

Industriestrasse 1 4513 Langendorf Tel. 032 618 11 55 Fax 032 618 29 89 www.schneider-reisen.ch info@schneider-reisen.ch

Surprise Reisen

Hauptstrasse 33 8580 Sommeri Tel. 071 414 50 80 Fax 071 414 50 81 www.surprise-reisen.ch info@surprise-reisen.ch

312


Twerenbold Reisen AG

Im Steiacher 1 5406 Baden-Rütihof Tel. 056 484 84 84 www.twerenbold.ch info@twerenbold.ch

Walliser Reisen

Hintermühlenstr. 6 8409 Winterthur Tel. 052 245 17 77 Fax 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch

Zbären Reisen AG

Thunstrasse 4 3510 Konolfingen Tel. 031 791 10 91 www.zbaerenag.ch info@zbaerenag.ch

Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Kao prednosti navode se blizina, ljepote mora, gostoljubivost domaćina, očuvan okoliš, mediteranska, sredozemna klima, sve moderniji auto putevi i bolja povezanost te još uvijek dobar odnos vrijednost za novac. Nedostatak je nedovoljan broj garaža i parkirališnih mjesta u destinaciji te loša organizacija i signalizacija lokalnog autobusnog i željezničkog prometa u Hrvatskoj. Informacijske table na lokalnim autobusnim i željezničkim postajama uglavnom su samo na hrvatskom jeziku što strancima otežava snalaženje.

Vrsta smještaja koji su koristili u Hrvatskoj 3.8 2.2 17.0

Hotel (77.0%) Villas/apartments (17.0%) Camping (3.8%) 77.0

Other (2.2%)

Koje dodatne sadržaje gosti najčešće konzumiraju? Gosti su najčešće jako zainteresirani za izlete u okolicu, kulturna zbivanja te aktivne oblike odmora kao npr: jedrenje, pješačenje, biciklizam, surfanje, rafting, kajak, penjanje i ronjenje. Uglavnom su zadovoljni ponudom aktivnog odmora, međutim nedostaje ponuda golfa.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2009. Teško je dati bilo kakvu procjenu. Svi se slažu u predviđanjima da se unatoč recesiji Švicarci neće odreći godišnjeg odmora. Iako Švicarci nisu osiromašili preko noći, opreznije će trošiti svoj novac te će možda umjesto hotela sa 5* ili 4* uplatiti hotel od 3*. Umjesto odmora u inozemstvu mnogi će ići na godišnji u vlastitoj zemlji. Mnogi, koji su prije išli u daleke egzotične destinacije sada traže nove destinacije u bližem okruženju, pa tu Hrvatska ima svoju priliku.

313


Organizatori putovanja prilagodili su se novonastaloj situaciji na način da su dali veliki popust za rani buking - vrijeme ranog bukinga produžili su do konca ožujka, a za neke destinacije i do konca travnja. U sklopu paketa vrlo često se nude besplatni izleti ili dodatno besplatno noćenje po principu kupi dva noćenja – dobiješ tri. Stručni časopis Travel Inside u broju izvještava kako prodaja nekih destinacija ide sasvim dobro dok su u drugima, još uvijek prazni hoteli i avioni. Sve se odvija filmskom brzinom pa je vrlo teško i najvećim stručnjacima dati bilo kakva predviđanja i procjene. Situaciju dodatno otežava svinjska gripa za koju se još ne može procijeniti koliko će utjecati na broj ostvarenih putovanja. Ako broj putovanja iz 2007. godine, koja je bila najbolja godina do sada, umanjimo za 30% dobit ćemo 10,36 mil. putovanja što je u sadašnjim uvjetima realno za očekivati.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. Redoslijed najomiljenijih destinacija neće se značajnije mijenjati, što znači da će prvih pet mjesta zauzeti Njemačka, Francuska, Italija, Austrija i Španjolska. Očekuje se da će daleke i skuplje destinacije zabilježiti značajan minus. Prema napisima u stručnom časopisu Travel Inside, aviokompanije bilježe značajan pad bukinga na dalekim destinacijama. Vjerujemo da će se Hrvatska nalaziti između 10. i 12. mjesta po broju dolazaka sa švicarskog tržišta.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu Prema podacima iz Swiss Travel Handbook 2008., Švicarska ima 361 TO. Ukupno 65 organizatora putovanja prodaje Hrvatsku. U nastavku donosimo listu TO koji prodaju Hrvatsku: REDNI BROJ

1

2

3

314

TO

1-2-Fly (TUI Suisse) www.1-2-fly.ch Tel. 0848 121 221

Ackermann Tours (Kuoni grupa) www.ackermanntours.ch info@ackermanntours.ch Tel. 0848 878 871 Arcatour SA www.arcatour.ch arcatour@arcatour.ch Tel: 041 729 14 20

PONUDA

PUTNO OSIGURANJE

SMJEŠTAJ (H) - Istra (Umag, Poreč, Rovinj, Pula, Duga Uvala, Rabac) - Kvarner (Krk, Rab) - Dalmacija (Biograd, Pakoštane, Seget Donji, Omiš, Brela, Podgora, Korčula, Orebić, Trpanj) PIRATENTÖRNS: - od RIjeke (Krk-Rab-Dugi Otok-NP KornatiLošinj-Cres-Rijeka) - od Zadra (Prvić-Vodice-Šibenik-Skradin-NP Krka-Trogir-Vis-Hvar-Primošten-Kornati-Dugi Otok-Zadar) - od Trogira (Čiovo-Makarska-Brač-PelješacMljet-Dubrovnik-Slano-Šipan-Korčula-HvarTrogir)

DA

SMJEŠTAJ: Istra (Umag, Poreč) AVION: Helvetic Airways ZRH-PULA

DA

KRUŽNO PUTOVANJE (autobus, vlak): ZagrebNP Lonjsko Polje-Čigoc-NP Plitvička jezeraOpatija-Mosčenićka Draga-Učka-Labin (samo u svibnju)

NE


4

5

Balkan Holidays www.balkan-holidays.ch balkan@active.ch Tel. 044 362 80 70

Baumeler Reisen www.baumeler.ch info@baumeler.ch Tel. 041 418 65 65

Bike Adventure Tours GmbH (Kuoni grupa) www.bikereisen.ch daniela@bike-adventuretours.ch Tel. 044 761 37 65 Castell Reisen AG www.castell.ch reisen@castell.ch Tel. 055 618 42 93 Car Rouge Ferienverein www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch Tel. 031 750 70 70 Chiappa Travel / Oböna www.oboena.de info@chiappa.ch Tel. 01 700 04 92

SMJEŠTAJ (H): Dubrovnik, Korčula, Hvar, Vodice, Primošten, Šibenik, Veli Lošinj, Selce, Poreč, Rovinj KRSTARENJE: - Kvarner (Opatija-Krk-Rab-Zadar-Molat ili OlibLošinj-Cres-Opatija) - Dalmacija (Split-Makarska-Mljet-DubrovnikŠipan/Trstenik-Korčula-Hvar-Bol-Split) - Dubrovnik i okolica (Dubrovnik-Korčula-HvarTrstenik-Mljet-Šipan-Dubrovnik) KRUŽNO PUTOVANJE (Bus): - Dubrovnik-Mostar-Sarajevo-Osijek-Zagreb-NP Plitvička jezera-Zadar-Split-Dubrovnik KRSTARENJE I BICIKLISTIČKE TURE PO OTOCIMA: kroz Kvarner; kroz Dalmaciju AVION Croatia Airlines ZRH-ZAG 2x dnevno; ZRH-SPU-pon, sri, sub; ZRH-DBV- pon, pet PJEŠAČENJE: Dalmacija (Trogir-SplitPrimošten- Drvenik Veli-Brač- Mosor-Šolta); Istra(Mosčenićka Draga-Cres-Labin-NP BrijuniOpatija-Lovran-Moščenice) KRSTARENJE I BICIKLISTIČKE TURE: - Dalmacija ruta 1(Trogir- Split- Omiš-BračPelješac- Mljet- Korčula- Hvar- Šolta-Trogir) - Dalmacija ruta 2 (Trogir-Šibenik-NP KrkaMurter-Pašman-Ugljan-Zadar-Dugi otok-NP Kornati-Primošten-Trogir) - Kvarner (Omišalj-Cres-Mali Lošinj-Molat-Dugi Otok-Pag-Rab-Krk) AVION: Croatia Airlines ZRH-SPU - Pon, Sri, Sub

DA

DA

ISLAND HOPPING BICIKLOM (Bus, Auto) - Omišalj, Krk, Rab, Pag, Lošinj, Cres, Opatija i južna Dalmacija

DA

KRUŽNO PUTOVANJE BUSOM(H): Novigrad ISLAND HOPPING (Bus): Krk-Cres-Lošinj-KrkJablanac-Rab-Krk

DA

KRUŽNO PUTOVANJE BUSOM (H): LjubljanaNP Plitvička jezera-Tučepi-Mostar-DubrovnikKotor-Makarska-Tučepi-Split-Opatija

DA

FKK: Medulin, Poreč, Rovinj, Vrsar

DA

10

Croaticum GmbH Glattalstr.104g Tel. 043 443 97 22 Fax 043 443 97 23 info@croaticum.ch www.croaticum.ch

SMJEŠTAJ (HT): cijela Istra, Kvarner, Dalmacija, Zagreb KRSTARENJE: Split-Makarska-Mljet-DubrovnikŠipan/Trstenik-Korčula-Hvar-Bol-Split FLY & DRIVE: CHARTER Dubrovnik Airline ZRH-DBV-Pon, Pet AVION: Croatia Airlines ZRH-SPU - Pon, Sri, Sub ZRH-DBV - Pon, Pet ZRH-ZAG – dnevno Intersky FDE-ZAD - Cet, Sub FDE-SPU - Sub

DA

11

Direkt Reisen (Kuoni grupa) www.direktreisen.ch info@direktreisen.ch Tel. 0848 995 995

SMJEŠTAJ: Istra (Umag, Poreč) AVION: Helvetic Airways ZRH-PULA

DA

6

7

8

9

315


12

Dive & Travel www.diveandtravel.ch mail@diveandtravel.ch Tel: 031 744 15 15

13

Ebneter Carreisen www.ebneter-carreisen.ch info@ebneter-carreisen.ch Tel. 071 841 01 76

14

Epicro info@epicro.ch www.epicro.ch Tel. 041 261 03 80

15

Ernst Gerber Reisen AG www.gerber-reisen.ch info@gerber-reisen.ch Tel. 062 916 50 50

16

Ernst Marti AG www.marti.ch marti@marti.ch Tel. 032 391 01 11

17

Eurobus www.eurobus.ch info@eurobus.ch Tel. 056 461 61 61

RONJENJE I HOTELSKI SMJEŠTAJ: Murter KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) I HOTELSKI SMJEŠTAJ: Šibenik-Zadar-NP Krka-Split-Trogir KULTURNA PUTOVANJA: Slovenija-Zagreb-NP Plitvička jezera-Šibenik-Sinj-Aplit-Trogir-VodiceZadar-Opatija-Istra SMJEŠTAJ (H,Pr): cijela Istra, Kvarner, Dalmacija KAMPING / FKK: cijela Istra, Kvarner, Dalmacija AKTIV. ODMOR -Biking, Pješačenje, Penjanje, Ronjenje, Yachtcharter KRUŽ. PUT. (Bus) - Istra, Kvarner, Zadar, Split KRSTARENJE - Rijeka-Zadar-Trogir-Dubrovnik - Italija-Hrvatska-Crna Gora-Slovenija - Hrvatska-Grčka - Italija-Grčka-Hrvatska SMJEŠTAJ (HT): Istra (Vrsar, Umag, Poreč) Dolazak autobusom KRUŽNO PUTOVANJE AUTOBUSOM: - Portorož, Pula, Piran, Lippiza / Postojna, Opatija - Krk-Košljun-NP Plitvička jezera-Cres-Mali Lošinj - Lovran-NP Plitvička jezera-DubrovnikTrogir-Šibenik-NP Krka-Zadar-Krk KRUŽNO PUTOVANJE AUTOBUSOM: - Obilazak Istre-Motovun-Opatija-Rijeka-Krk - Koper- NP Plitvička jezera-Mostar-NeumDubrovnik-Split-Šibenik-NP Krka-Šibenik-ZadarKoper KRUŽ. PUT. / ISLAND HOPPING: - Omišalj-Cres-Lošinj-Molat-Dugi Otok-Pag-RabKrk-Trogir-Split-Omiš-Cetina-Brač-KorčulaPelješac-Mljet-Korčula-Hvar-Šolta - Trogir-Rogoznica-Primošten-Skradin-MurterSlanica-Biograd-Pašman-Ugljan-Zadar-Dugi Otok-NP Telašćica-Zlarin - Pula-Medulin-Uvala Banjola-Vrsar-PorečGrožnjan-Umag-Savudrija-Novigrad-RovinjPalud-Barbariga-Fažana-NP Brijuni JEDRENJE - Istra-Kvarnerski otoci-Kornati AKTIV. ODMOR: Dalmacija

DA

NE

DA

DA

DA

DA

18

Eurotrek www.eurotrek.ch eurotrek@eurotrek.ch Tel. 044 295 59 59

19

Flück Reisen AG www.flueck-reisen.ch info@flueck-reisen.ch Tel. 033 952 15 45 Fax 033 952 15 46

KRSTARENJE (Bus): Krk-NP Plitvička jezeraPula-Cres-Lošinj

DA

FTI Touristik www.fti.ch info@fti.ch Tel: 061 325 15 05

SMJEŠTAJ (HT i Privatni): NP Plitvička jezera, Istra, Kvarner i Dalmacija KRSTARENJE: - Rijeka-Krk-Rab-Dugi Otok- Kornati-ManaZadar-Mali Lošinj-Cres-Zadar-Žirje/Prvić-VodiceŠibenik-Skradin- Zlarin-Trogir-Vis-HvarPrimošten/Rogoznica-Kornati-Dugi Otok-TrogirČiovo-Brela/Baška Voda- Makarska-PelješacMljet-Pomena-Dubrovnik-Elafiti-Slano/ŠipanKorčula-Hvar-Brač AVION: Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik

DA

20

316

DA


21

Globus Reisen (Hotelplan) www.globusreisen.ch info@globusreisen.ch Tel. 043 211 87 65

22

Gössi Carreisen AG www.goessi-carreisen.ch marco@goessi-carreisen.ch Tel. 041 340 30 55

23

Helvetic Tours (Kuoni grupa) www.helvetictours.ch Tel. 044 277 41 41

24

Hofmann Reisen www.hofmann-reisen.ch info@hofmann-reisen.ch Tel. 071 298 09 19

25

26

27

28

29

30

31

32

SMJEŠTAJ (H) - Hvar AVION: Croatia Airlines ZRH-SPU: Pon, Sri, Sub Easy Jet GVA-SPU: Uto, Sri, Sub SMJEŠTAJ (H): Istra - Poreč, Rabac, Novigrad Putovanje autobusom do otoka Krka KRUŽNO PUTOVANJE S AUTOBUSOM: Kranjska Gora-Zagreb-Sinj-Dubrovnik-Vodiceopatija-Bled SMJEŠTAJ (HT): Umag, Poreč, Rovinj, Mali Lošinj, Baška, Novi Vinodolski, Hvar, Brač, Brela, Zadar, Dubrovnik, Orebić, Cavtat

KRUŽ. PUT. BUS. / SMJEŠTAJ (H) - Lošinj

Hotelplan Autoplan SMJEŠTAJ (H, Pr) - Umag, Poreč, Vrsar, Rovinj, www.hotelplan.chinternetFažana, Pula, Medulin, Rabac, Krk, Opatija, travelshop@hotelplan.chTel. 043 211 Selce, Zadar 81 11Fax 043 211 81 81 KRSTARENJE: Zadar-Korčula-Dubrovnik,Split Hotelplan SA KRUŽNO PUTOVANJE S AUTOBUSOM: PulaTourisme puor tous Rovinj-NP Plitvička jezera- Zadar-Šibenik-Trogirwww.tpt.ch Split-Dubrovnik groups@tpt.ch PJEŠAČENJE: Split-Korčula-Mljet-Pelješac Tel. 021 341 10 80 AVION: Croatia Airlines ZRH-PULA i ZRH-DBV ICS Internautic Cruise Service AG www.internautic.ch KRSTARENJE SREDOZEMLJEM (Split, icsinfo@internautic.ch Dubrovnik) Tel. 044 844 40 44 Fax 044 844 39 25 BICIKLISTIČKO KRUŽNO PUTOVANJE / ISLAND HOPPING: Imbach Reisen AG Rijeka-Krk-Vrbnik-Rab-Pag-Lošinj-Mali Lošinjinfo@imbach.ch Cres-Rijeka PJEŠAČENJE: www.imbach.ch Tel. 041 418 00 00 - Dubrovnik-Cavtat-Čilipi-Mljet-Pelješac-StonKonavle - Rovinj-Grožnjan-Pula-Poreč Interhome AG ( Hotelplan) www.interhome.ch SMJEŠTAJ (Pr): cijela Istra, Kvarner, Dalmacija info@interhome.ch Tel. 043 211 77 77 ITS Coop Travel SMJEŠTAJ (H): Umag, Novigrad, Poreč, Rabac, www.itscoop.ch Crikvenica, Novi Vinodolski, Zadar, Šibenik, service@itscoop.ch Starigrad, Baška Voda, Podgora, Hvar, Tel. 044 908 28 28 Makarska Fax 044 908 28 30 SMJEŠTAJ (H): cijela Istra, Kvarner, Dalmacija AUTOBUS: polazi iz svih većih gradova u Švicarskoj AVION Croatia Airlines ZRH-SPU: Sub, Pon, Sri Kompas Travel ZRH-DBV: Pon, Pet www.kompastravel.ch ZRH-ZAG: dnevno mail@kompastravel.ch Hello BSL-SPU: Sub Tel. 041 418 80 30 Malev ZRH / GVA-BudapestSPU: Pon, Sri, Sub ZRH / GVA-Budapest-DBV: Pon, Sri, Sub Adria Airways ZRH-LJU: dnevno CITY TRIP: Dubrovnik Kuoni Travel Ltd. AVION: Croatia Airlines ZRH-DBV: Pon, Pet www.kuoni.ch Lufthansa ZRH/BSL/GVA-DBV: communications@kuoni.ch Austrian Airlines ZRH/BSL/GVA/ACHTel. 044 277 44 44 DBV:

DA

DA

DA

NE

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

DA

317


33

34

35

Lagrange Vacances Sélections SA www.lagrange-vacances.com Tel: 022 329 30 50 Mittelthurgau Reisebüro ( Knecht) www.mittelthurgau.ch info@mittelthurgau.ch Tel: 071 626 85 85 Moorings www.moorings.com yachting@fert.ch; moorings@fert.ch Tel. 022 730 47 81 Fax 022 733 19 50

SMJEŠTAJ: - Dalmacija (Zadar, Zaton, Biograd, Šibenik, Omiš, Petrcane, Insel Ugljan, Insel Korčula, Dubrovnik) - Kvarner (Novi Vinodolski); Istrien (Umag, Pula

DA

KRSTARENJE: Dubrovnik- Mljet-KorčulaŠibenik-Trogir-Split-Vis-Hvar-Kotor-Dubrovnik

DA

YACHTCHARTER: Dubrovnik, Kremik(Primošten)

DA

36

Neckermann Reisen www.neckermann-reisen.ch info@neckermann-reisen.ch Tel. 055 415 86 86

37

Net Tours www.net-tours.ch reservation@net-tours.ch Tel. 043 211 63 73

KRUŽNO PUTOVANJE S AUTOBUSOM: - Duborvnik-Orebić-Korčula-Mostar-Pag-NP Plitvička jezera-Trogir-Split AVION Croatia Airlines ZRH-DBV

DA

38

Novasol www.novasol.ch novasol@novasol.ch sales@novasol.ch Tel. 044 838 96 60

SMJEŠTAJ (Pr): cijela Istra, Kvarner, Dalmacija i unutrašnjost Hrvatske

DA

CITY TRIP:Zagreb Dolazak vlakom iz cijele Švicarske AVION: Croatia Airlines

DA

SMJEŠTAJ (H, Pr): Istra, Kvarner, Dalmacija KAMPING: Istra i Dalmacija

DA

KRUŽNO PUTOVANJE AUTOBUSOM: - Krk (kupanje), Plitvice ISLAND HOPPING: Krk-Kloster-Vrbnik-Cres-Mali Lošinj-NP Plitvička jezera-Rab

DA

SMJESTAJ (H): - Istra (Novigrad, Poreč) - Krk (Njivice)

DA

CAMPING: Istra, Kvarner i Dalmacija

NE

YACHTCHARTER - Kremik, Dubrovnik

NE

SMJEŠTAJ ( dolazak autobusom): Rab, Poreč NORDIC WALKING: Rab PLES: Poreč JEDRENJE: cijela obala ISLAND HOPPING: -Rijeka-Krk-Rab-Pag-LosinjCres-Trogir-Brač-Hvar-Vis-Korčula-Omiš-Šolta

DA

39

40

41

42

43

44

45

318

Railtour Suisse SA (Kuoni grupa) www.railtour.ch info@railtour.ch Tel: 031 378 01 11 Reka CH-Reisekasse www.reka.ch ferien@reka.ch Tel. 031 329 66 33 Sägesser Reisen AG www.saegesser-reisen.ch info@saegesser-reisen.ch Tel. 061 975 80 90 Schneider Reisen (Carreisen) www.schneider-reisen.ch info@schneider-reisen.ch Tel. 032 618 11 55 Fax 032 618 29 89 Suncamp holidays www.suncamp.ch Sunsail - Alcor Yachting S.A. www.sunsail.com sunsail.swiss@sunsail.com Tel. 022 827 30 40 Fax 022 827 30 50 Surprise Reisen AG www.surprise-reisen.ch info@surprise-reisen.ch Tel: 071 414 50 80

SMJEŠTAJ (HT): Dalmacija

DA


46

TUI Suisse www.tui.ch Tel. 044 455 44 44 Fax 044 455 44 19

47

Twerenbold Reisen www.twerenbold.ch info@twerenbold.ch Tel. 056 484 84 84

48

Unique Travel (Kuoni grupa) www.uniquetravel.ch welcome@uniquetravel.ch Tel. 043 344 32 32

KRUŽ. PUT. (Bus): - Primošten-Krka-Šibenik-Zadar-Opatija-PorečPula-Zagreb-Plitvice-Split BICIKL. KRUŽNO PUT. / ISLAND HOPPING: - Trogir-Brač-Hvar-Vis-Korčula-Omiš-Šolta - Trogir-Brač-Pelješac-Ston-Šipan-Mljet-KorčulaHvar-Šolta KRSTARENJE (Motorna jedrilica): - Dubrovnik- Mljet-Korčula-Šipan-Lopud-CavtatLokrum-Koločep-Dubrovnik - Trogir-Šibenik-Krka-Skradin-Zadar-KornatiZlarin-Split - Brač-Vis-Hvar-Šolta-Split-Trogir PIRATSKO KRSTARENJE: Rijeka – Krk – Rab – Dugi otok – Kornati-Inseln – Lošinj – Cres - Zadar – Vodice – Krka – Trogir – Vis – Rogoznica/Primošten – Kornati-Inseln - Trogir – Brač – Korčula – Lastovo – Vis – Biševo – Hvar – Šolta - Trogir – Pelješac – Mljet – Dubrovnik – Korčula – Hvar – Šolta Dubrovnik – Korčula – Ploče – Mostar – Pelješac – Korčula – Lastovo – Mljet - Dubrovnik – Korčula – Mljet SMJEŠTAJ (H): cijela Istra, Kvarner, Dalmacija i Zagreb AVION: Croatia Airlines ZRH-ZAG ZRH-SPU: ZRH-DBV KRUŽNO PUTOVANJE S AUTOBUSOM - Umag-Poreč-Rovinj-Buje-Grožnjan-MotovunPula-Opatija-Mošćenice - Plitvice-Brela-Makarska-Split-Šibenik-VodiceZadar-Opatija SMJEŠTAJ (H, Pr): cijela Istra, Kvarner, Dalmacija, Zagreb KRUŽNO PUTOVANJE S AUTOBUSOM: Zagreb – Plitvice – Trilj – Dubrovnik – Split – Trogir – Zadar – Zagreb KRSTARENJE: Dubrovnik – Mljet – Korčula – Šibenik – Trogir – Split – Vis – Hvar – Kotor – Dubrovnik - Koper – Zadar – Ploče – Korčula – Kotor – Durres – Dubrovnik – Split – Koper - Trogir – Split – Cetina Canyon – Brač – Korčula – Pelješac – Mljet – Hvar – Brač – Trogir ISLAND HOPPING S BICIKLOM + KRSTARENJE: - Pula – Medulin – Banjole – Vrsar – Poreč – Grožnjan – Umag – Savudrija – Umag – Novigrad – Poreč – Vrsar – Rovinj – Palud – Barbariga – Fažana – Brijuni – Pula Omišalj – Cres – Lošinj – Molat – Dugi Otok – Pag – Rab – Krk – Omišalj - Split – Cetina Canyon – Brač – Pelješac – Mljet – Korčula – Hvar – Šolta – Trogir - Trogir – Rogoznica – Skradin – Murter – Slanica – Biograd – Pašman – Ugljan – Zadar – Dugi Otok – Kornati– Zlarin – Trogir - Dubrovnik – Šipan – Mljet – Korčula – Lastovo – Vis – Hvar – Korčula – Pelješac – Slano – Dubrovnik - Omišalj – Cres – Lošinj – Molat – Dugi Otok – Pag – Rab – Krk – Omišal AVION: Croatia Airlines ZRH-SPU - Pon, Sri, Sub ZRH-DBV - Pon, Pet ZRH-ZAG - dnevno Helvetic Airways ZRH-RIJEKA ZRH-PULA

DA

DA

DA

319


49

Univair Voyages SA www.univair.ch info@univair.ch Tel. 022 731 22 55

SMJEŠTAJ (H): cijela Dalmacija KRUŽNO PUTOVANJE (Auto): - Korčula-Dubrovnik-Split-Trogir - Brač-Hvar-Korčula-Dubrovnik-Trogir-Split KRSTARENJE (motorna jedrilica): - Split- Makarska-Mljet- Dubrovnik-ŠipanPelješac- Korčula-Hvar-Brač-Split AKTIVNI ODMOR (PR+bicikl): Korčula, Mljet PJEŠAČENJE (Pr): Korčula, Dubrovnik, Mljet i Split AVION: DARWIN AIRLINE: GVA-SPU Sub

50

Via Verde Reisen (VCS) www.via-verde-reisen.ch info@via-verde-reisen.ch Tel: 0848 823 823

ISLAND HOPPING BICIKLOM (Bus, brod) - Krk- Rab- Pag- Lošinj- Cres-Rijeka

Walliser Reisen www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch Tel. 052 245 17 77

AUTOBUS: iz svih većih gradova u Švicarskoj KRUŽNO PUTOVANJE S AUTOBUSOM (HT): Kvarner + Plitvice (Krk – Plitvička jezeran – Senj – Velebit ) Kvarner + Dalmacija i otoci (Krk – Split - Vis – Hvar – Korčula – Pelješac – Mljet – Zadar – Plitvice), Istra (Umag – Limfjord – Rovinj – Grožnjan – Motovun – Višnjan) ISLAND HOPPING: Krk – Split – Supetar – Hvar – Pelješac – Korčula – Mljet – Zadar – Plitvice TENNISCAMP: Poreč, Rovinj, Pula SMJESTAJ (H): Istra, Kvarner, Dalmacija WELLNESS: Istarske Toplice (Sv. Stjepan)

51

52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69

320

4-Oceans GmbH www.4-oceans.ch Acapa Tours GmbH www.acapa.ch Franz Dähler AG www.daehler-reisen.ch Harry Suter Ferienreisen GmbH www.suter-reisen.ch Heusser Touristik www.heusser-touristik.ch Kroatien Travel www.kroatien-travel.ch Kroatische Segel www.kroatischesegel.com Rattin AG www.rattin.ch Valentinos www.valentinos.ch Vögele Reisen www.voegele-reisen.ch Cosulich AG Schiffsreisen www.cosulich.ch TCS Reisen www.reisen-tcs.ch Holiday home www.holiday-home.com Rubi Reisen Interlaken www.rubi-reisen.ch Costa Kreuzfahrten www.costakreuzfahrten.ch MSC Kreuzfahrten www.msckreuzfahrten.ch The Cruise Line AG www.cruiseline.ch STA Travel www.statravel.ch

DA

DA

NE DA DA DA NE NE NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE DA


70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84

Adria Tours www.adriatours.ch Estour Voyages SA www.estour.ch Holiday Yachting GmbH www.holiday-yachting.ch R.T.S. Reisen International www.rts-reisen-internation.ch schoenes-dalmatien.ch www.schoenes-dalmatien.ch Stellamaris Travel GmbH www.stellamaris-travel.ch Travel.ch (Hotelplan) www.travel.ch Reisen.ch www.reisen.ch Velotouren Kroatien www.velotouren-kroatien.ch e-domizil.ch www.e-domizil.ch ferien.ch www.ferien.ch ebookers www.ebookers.ch L'tur www.ltur.ch e-holidayhome.ch www.e-holidahome.ch Crotravel GmbH www.crotravel.ch * Nismo dobili katalog * Direktna prodaja / Online

NE DA NE NE NE DA DA NE DA NE DA DA DA NE NE

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske na švicarskom tržištu Aktualni imidž Hrvatske sve je bolji i moramo reći da smo jako zadovoljni pozitivnim pomakom u posljednje tri godine. Poziciju Hrvatske na švicarskom tržištu možda najbolje ocrtava naslov članka glavnog urednika SonntagsZeitung: „Vor der kroatischen Küste beginnen die Malediven“, što u slobodnom prijevodu znači "Maldivi počinju s hrvatskom obalom". U članku objavljenom 25. 01. 2009., glavni urednik Christoff Amann opisuje Hrvatsku kao sigurnu zemlju u susjedstvu, u kojoj je more jednako lijepo i čisto kao i na Maldivima, a Hrvatska je puno bliža, dobro povezana i jeftinija. Prema procjeni stručnjaka, Švicarci se neće tako lako odreći zasluženog odmora, ali će sigurno opreznije trošiti novac. U stručnim časopisima Hrvatska se sve više spominje kao zamjena za Italiju. Broj upita u Predstavništvu značajno je porastao u odnosu na prošlu godinu. Vjerujemo da će mnogi putovati u individualnom aranžmanu. Ove godine bilježimo velik broj upita starije populacije koja u Hrvatsku putuje na 4 do 6 tjedana, a neki i na 5 mjeseci. Ovo je niša kojom bi se trebali pozabaviti i ponuditi programe koji bi zadovoljili dobro stojeće umirovljenike.

321


Preliminarna procjena ukupnog broja noćenja i dolazaka u 2009. godini Sve su naznake da bi ove godine morali imati dobre rezultate, međutim ipak moramo biti oprezni u procjenama jer je ova kriza zaista nepredvidiva i do konca godine se još štošta može promijeniti. Nadamo se da nam svinjska gripa neće nanijeti veće gubitke u smislu dolazaka. U sadašnjim uvjetima morali bi ostvariti brojke iz prošle godine uvećane za +1%.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. Očekujemo da će individualna putovanja i dalje predstavljati 70% ili čak više ukupnih dolazaka u Hrvatsku. Vidjeli smo u uvodu da je u Švicarskoj trend prema individualnom posebno za destinacije koje se nalaze u bližem okruženju.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Možemo biti zadovoljni zastupljenošću Hrvatske u programima organizatora putovanja. Svake godine sve veći broj organizatora putovanja uključuje Hrvatsku u svoje programe, a postojeći iste proširuju, što je dobar znak. Hrvatska na švicarskom tržištu sve više postaje zemlja u trendu, čemu su zasigurno pridonijele naše marketinške aktivnosti.

Prognoza rezultata od strane organizatora putovanja TO ne žele davati nikakve konkretne prognoze. Kod nekih buking prati interes publike, kao npr. Kod Unique Travela, koji ima lagani porast bukinga u odnosu na 2008. Croaticum također uz puno truda i posebnih akcija zadržava prodaju na razini prošle godine, dok Epicro bilježi pad za oko 8% u odnosu na isto razdoblje 2008. Kompas Travel je zadovoljan bukingom u travnju i svibnju, a za ljeto je još prerano davati prognoze jer buking sve više ove godine ide prema last minute. Unison Travel bilježi slabije rezultate u odnosu na prošlu godinu kada su ostvarili +140%. Holiday Yachting također je jako zadovoljan bukingom za ovu godinu. Mnogi ne znaju točno reći stanje jer se sada nemaju vremena baviti statistikom.

Zrakoplovni charteri u 2009. godini Dubrovnik Airlines Zracna Luka Dubrovnik Mr. Singer Zeno Tel. 00385 20 773 700 Fax 00385 20 773 780 E-Mail: info@dubrovnikairline.com Web: www.dubrovnikairline.com

za Split sub – iz ZRH od 27.6. do 15.8.09.

Darwin Airlines Genève Tel. 0041 22 799 38 36 E-Mail: francois.mattey@darwinairline.com Web: www.darwinairline.com

za Split sub – iz GVA

Easy Jet Route de l’Aéroport 5 1215 Genéve 15 Tel. 0041 84 888 82 22 Fax 0041 22 788 27 00 Web: www.easyjet.ch

za Split iz GVA uto i cet (30.6. – 3.9.) pet (10.7. – 4.9.), sub (od 13.6.) za Dubrovnik iz GVA pon (6.7.– 31.8.), cet (9.7.–3.9.)

Hello Postfach 238 4030 Basel-Flughafen Tel. 0041 61 325 36 00 Fax 0041 61 325 35 99 E-Mail: info@hello.ch Web: www.hello.ch

za Split sub – iz BSL od 18.4. do 10.10.09.

322


InterSky Bahnhofstrasse 10 A-6900 Bregenz Tel. 00 800 488 000 00 Fax 0043 5574 435 26 E-Mail: ireservation@intersky.biz Web: www.intersky.biz

za Zadar iz Friedrichshafen (D) cet – od 20.5. do 27.9.09. sub – od 4.4. do 10.10.09. za Pulu iz Friedrichchafen (D) sub od 2.5. do 3.10.09. za Split iz Friedrichshafen (D) sub od 2.5. do 3.10.09.

Autobuseri u 2009. Franz Dähler

Wartstrasse 3a 9244 Niederuzwil Tel. 071 955 04 08 Fax 071 955 04 18 www.daehler-reisen.ch info@daehler-reisen.ch

Car Rouge Ferienverein

Industriestrasse 20 3210 Kerzers Tel. 031 750 70 70 Fax. 031 750 70 71 www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch

Ebneter Car

Seeweg 3 9403 Goldach Tel. 071 841 01 76 Fax 071 841 02 18 info@ebneter-carreisen.ch

Ernst Gerber Reisen AG

Mumenthalstrasse 5 4914 Roggwil Tel. 062 916 50 50 www.gerber-reisen.ch info@gerber-reisen.ch

Eurobus

Hauserstrasse 65 5210 Windisch Tel. 056 461 61 61 Fax 056 461 67 95 www.eurobus.ch info@eurobus.ch

Flück Reisen AG

Hauptstrasse 121 3855 Brienz Tel. 033 952 15 45 Fax 033 952 15 46 www.flueck-reisen.ch info@flueck-reisen.ch

Gloor Carreisen GmbH

Pfalzstrasse 29 5106 Veltheim Tel. 056 443 29 08 Fax 056 443 28 08 www.willy-gloor.ch info@willy-gloor.ch

323


Gössi Carreisen AG

Buhölzli 2 6048 Horw Tel. 041 340 30 55 Fax 041 340 56 85 www.goessi-carreisen.ch info@goessi-carreisen.ch

Heusser Touristik

Usterstrasse 64 8620 Wetzikon Tel. 044 931 12 31 Fax 044 931 12 39 www.heusser-touristik.ch info@heusser-touristik.ch

Hofmann Reisen

Wilenstrasse 11c 9322 Egnach Tel. 071 298 09 19 Fax 071 298 11 12 www.hofmann-reisen.ch info@hofmann-reisen.ch

Sägesser Reisen AG

Blumattstrasse 9 4421 Wintersingen Tel. 061 975 80 90 Fax 061 975 80 91 www.saegesser-reisen.ch info@saegesser-reisen.ch

Surprise Reisen

Hauptstrasse 33 8580 Sommeri Tel. 071 414 50 80 Fax 071 414 50 81 www.surprise-reisen.ch info@surprise-reisen.ch

Twerenbold Reisen AG

Im Steiacher 1 5406 Baden-Rütihof Tel. 056 484 84 84 www.twerenbold.ch info@twerenbold.ch

Walliser Reisen

Hintermühlenstr. 6 8409 Winterthur Tel. 052 245 17 77 Fax 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2010 g. Redoslijed najomiljenih destinacija vjerojatno se neće bitnije mijenjati. Teško je procijeniti poziciju Hrvatske za 2010. godinu. Ona će uvelike ovisiti o tome hoće li se Švicarci 2009. iz Hrvatske vratiti zadovoljni. Ako je vjerovati prognozama predsjednika Švicarske narodne banke, gosp. Roth-a, onda bi 2010. godina, što se Švicarske tiče, trebala biti godina povratka „u pozitivu“.

324


Prognoza za 2010. od strane organizatora putovanja Za sada organizatori ne daju nikakve prognoze za 2010.

TURISTIČKA SEZONA 2010. - HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja za 2010. godinu Ako se ove godine Švicarci vrate zadovoljni i ako se zaustavi recesija, mogli bi očekivati lagani porast u odnosu na 2008.

Najave zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Unique Travel (KUONI) namjerava proširiti paletu “special interest” programa, krstarenja i Fly & drive. Prekinut će suradnju s onim hotelskim kućama koje na vlastitom internetu nude iste cijene koje su dali TO. TO troše novac za tiskanje kataloga i za promidžbu tih hotelskih kuća, a onda su nekonkurentni jer su u konačnici skuplji. Croaticum također namjerava proširiti ponudu i ponovo pokrenuti charter, ako ovu godinu završe uspješno.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi: • • • • • •

Voditi računa o cijenama Osnažiti marketing – putem medija, zajedničkim nastupima, organiziranjem prezentacija, workshopa i studijskih putovanja agenata te zajedničkim oglašavanjem u medijima posebno dnevnim listovima Poboljšati kvalitetu i razinu usluge Voditi računa o odnosu vrijednost za novac Ljubaznost i osmijeh početak su i kraj svakog uspješnog posla! U svrhu produljenja turističke sezone treba poraditi na nedostacima (golf, kulturna događanja u pred i posezoni) te snažnije promovirati i nuditi wellness, agroturizam, aktivni odmor i special interest segmente (tjedan joge, mršavljanja i sl.), osmisliti kampove za pripremu sportaša (nogomet, rukomet, tenis).

325


BELGIJA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje Kraljevina Belgija je ustavna monarhija parlamentarne demokracije, od 1980. godine uređena kao federalna zajednica Valonije, Flandrije i regije Bruxelles Capital. Osim političke teritorijalne raspodjele po federalnim jedinicama, Belgija je podijeljena i na tri jezična dijela: frankofonski dio u Valoniji, flamanski u Flandriji, obvezno dvojezični u federalnoj jedinici Bruxelles Capital te njemački u Istočnom departmanu. Na federalnoj razini postoji Vlada i Parlament, sastavljen od Zastupničkog doma (150 članova) i Senata, čija je nadležnost ograničena i poglavito se odnosi na arbitražu revizije Ustava Kraljevine Belgije. Vlade i Parlamenti regija imaju velike ovlasti u koje spada i samostalno zaključivanje međunarodnih sporazuma. Glasovanje je obvezno u Kraljevini Belgiji za sve stanovnike koji su navršili 18 godina. Posljednji regionalni izbori održani su 8. listopada 2006., a federalni 11. lipnja 2007. godine. Nemogućnost sastavljanja Vlade izazvala je političku krizu koja je trajala do 23. ožujka 2008., kad je formirana Vlada Y. Letermea, koja je morala odstupiti već u prosincu 2008. zbog skandala uplitanjem u sudske odluke. Shvaćajući krizno vrijeme nova Vlada je potvrđena početkom siječnja 2009. i pokušava amortizirati probleme izazvane globalnim financijskim slomom. Površina Belgije iznosi 32.545 km2. Svojom površinom Belgija se ubraja među manje europske i svjetske države. Relativno je gusto naseljena (319 stanovnika/km2).

326


Najveći gradovi u Belgiji su: Bruxelles (1.006.749), Anvers (470.319), Gand (231.671), Liège (186.196) i Charleroi (201.433). Bruxelles, glavni grad Belgije i sjedište svih federalnih institucija, ujedno je i glavni grad Flandrije i flamanske jezične zajednice u Belgiji. Glavni grad Valonije je Namur, a sjedište frankofonske jezične zajednice je u Bruxellesu. Belgija je podijeljena u 16 regija, od kojih svaka ima svoje regionalne sjedište: Aalst, Brugge, GenkHasselt, Kortrijk, Leuven, Mechelen, Oostende, Roeselaere, Sint-Niklaas, Turnhout, Verviers, Arlon, La Louvière, Mons, Namur, Tournai.

Opće karakteristike gospodarstva Odlike gospodarstva možemo promotriti kroz dvije osnovne komponente: slobodno tržište, s jedne strane, te veoma jako, razvijeno i utjecajno socijalno partnerstvo i institucije civilnoga društva, s druge strane - komponente koje su u stalnom pregovaračkom odnosu. Glavne gospodarske grane vezane su uz izvoz, poglavito u pogranične države i EU. Nakon slabljenja značaja i uloge velikih metalurških centara i zatvaranja ugljenokopa u Valoniji, od 70-ih godina dolazi do osiromašenja i gubitka značaja spomenute regije unutar Belgije. Istodobno, Flandrija je u stalnom gospodarskom i društvenom usponu. Već od 60-ih godina razvija gospodarstvo temeljeno na suvremenim tehnologijama u malim, usko specijaliziranim tvrtkama. Zahvaljujući napretku ukupnog gospodarstva i stalnom prilagođavanju kretanjima i promjenama, ne samo u europskom nego i na svjetskom tržištu, Belgija, jedna od najrazvijenijih zemalja EU, uspijeva održati konkurentnost svog izvozno orijentiranog gospodarstva u odnosu na američku i poglavito kinesku konkurenciju, zadržavajući ujedno visoki standard života svojih građana. BDP je 2007. godine iznosio 301,69 milijardi €, temeljem procjena instituta INS, što je porast od 1,15% u odnosu na 2006. godinu. Vlada je planirala rast BDP u 2008. godini od 2,5%, koja je veličina korištena u izračunu državnoga proračuna za 2008. BDP po glavi stanovnika je u 2007. godini iznosio 29.950 €, što je u odnosu na 2006. godinu bio porast od 0,93%. Postotak nezaposlenosti je iznosio u trećem tromjesečju 2008. godine 8,6%. Prosječna plaća je u 2008. godini iznosila 2.980 € bruto (1.490 € neto). Stopa inflacije je u 2008. godini bila 4,17%. Vanjskotrgovinska bilanca: 260,8 milijardi € izvoza i 265,4 milijarde € uvoza u 2008. godini.

327


Stanovništvo broji ukupno 10.666.866, od čega 51,6% otpada na žensku populaciju. 2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

Ukupno

10.239.085

10.263.414

10.309.725

10.355.844

10.396.421

10.445.852

10.511.382

10.584.534

10.666.866

0-19 godina

2.419.964

2.412.224

2.408.943

2.407.368

2.408.456

2.414.041

2.428.706

2.441.129

2.452.770

6.104.028

6.121.455

6.154.390

6.186.086

6.207.845

6.232.311

6.273.659

6.333.343

6.394.370

20-64 godine 65 godina i više

1.715.093

1.729.735

1.746.392

1.762.390

1.780.120

1.799.500

1.809.017

1.810.062

1.819.726

Muškarci

5.006.014

5.018.019

5.042.288

5.066.885

5.087.176

5.111.325

5.143.821

5.181.408

5.224.309

0-19 godina

1.237.139

1.233.250

1.231.221

1.230.382

1.230.570

1.233.688

1.241.251

1.246.988

1.252.956

3.069.738

3.077.631

3.094.653

3.110.779

3.120.599

3.131.390

3.150.333

3.180.037

3.210.419

699.137

707.138

716.414

725.724

736.007

746.247

752.237

754.383

760.934

Žene

5.233.071

5.245.395

5.267.437

5.288.959

5.309.245

5.334.527

5.367.561

5.403.126

5.442.557

0-19 godina

1.182.825

1.178.974

1.177.722

1.176.986

1.177.886

1.180.353

1.187.455

1.194.141

1.199.814

20-64 godine 65 godina i vise

20-64 godine

3.034.290

3.043.824

3.059.737

3.075.307

3.087.246

3.100.921

3.123.326

3.153.306

3.183.951

65 i više

1.015.956

1.022.597

1.029.978

1.036.666

1.044.113

1.053.253

1.056.780

1.055.679

1.058.792

Izvor: SPF Économie - Direction générale Statistique et Information économique, Service Démographie.

S obzirom na federalni ustroj Belgije, važno je prikazati i stanovništvo po federalnim jedinicama.

Total 0-19 godina 20-64 godine 65 i više Muškarci 0-19 godina 20-64 godine 65 i više Žene 0-19 godina 20-64 godine 65 više

Stanovništvo po spolu i godinama starosti u Regiji Bruxelles-Capitale (2000.-2008.) 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 959.318 964.405 978.384 992.041 999.899 1.006.749 1.018.804 1.031.215

2008. 1.048.491

224.530

226.335

230.400

234.000

236.920

239.819

244.789

248.915

253.288

573.880 160.908 457.852

578.536 159.534 461.065

589.465 158.519 468.723

600.775 157.266 476.692

606.564 156.415 480.334

611.419 155.511 483.586

619.470 154.545 489.684

629.522 152.778 496.788

643.158 152.045 505.963

114.594

115.603

117.534

119.392

120.708

122.188

124.607

126.791

129.072

283.422 59.836 501.466

285.916 59.546 503.340

291.731 59.458 509.661

298.043 59.257 515.349

300.303 59.323 519.565

302.147 59.251 523.163

305.940 59.137 529.120

311.360 58.637 534.427

318.296 58.595 542.528

109.936

110.732

112.866

114.608

116.212

117.631

120.182

122.124

124.216

290.458 292.620 297.734 302.732 306.261 309.272 313.530 318.162 324.862 101.072 99.988 99.061 98.009 97.092 96.260 95.408 94.141 93.450 Izvor: SPF Économie - Direction générale Statistique et Information économique, Service Démographie.

328


Total 0-19 godina 20-64 godine 65 i više Muškarci 0-19 godina 20-64 godine 65 i više Žene 0-19 godina 20-64 godine 65 i više

2000. 5.940.251

Stanovništvo po spolu i godinama starosti u Flandriji (2000.-2008.) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 5.952.552 5.972.781 5.995.553 6.016.024 6.043.161 6.078.600

2007. 6.117.440

2008. 6.161.600

1.369.264

1.359.547

1.351.286

1.345.685

1.342.137

1.342.718

1.348.899

1.354.371

1.360.229

3.577.171 993.816 2.929.510

3.584.121 1.008.884 2.934.940

3.596.842 1.024.653 2.945.066

3.609.314 1.040.554 2.956.558

3.616.913 1.056.974 2.966.640

3.626.563 1.073.880 2.979.825

3.645.455 1.084.246 2.997.496

3.673.762 1.089.307 3.017.063

3.701.177 1.100.194 3.039.956

700.392

695.280

690.773

687.656

685.954

686.355

689.727

692.236

695.020

1.810.485 418.633 3.010.741

1.813.390 426.270 3.017.612

1.819.974 434.319 3.027.715

1.826.229 442.673 3.038.995

1.829.260 451.426 3.049.384

1.833.547 459.923 3.063.336

1.842.311 465.458 3.081.104

1.856.265 468.562 3.100.377

1.870.201 474.735 3.121.644

668.872

664.267

660.513

658.029

656.183

656.363

659.172

662.135

665.209

1.766.686 1.770.731 1.776.868 1.783.085 1.787.653 1.793.016 1.803.144 1.817.497 1.830.976 575.183 582.614 590.334 597.881 605.548 613.957 618.788 620.745 625.459 Izvor: SPF Économie - Direction générale Statistique et Information économique, Service Démographie

2000. 3.339.516

Stanovništvo po spolu i godinama starosti u Valoniji (2000.-2008.) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 3.346.457 3.358.560 3.368.250 3.380.498 3.395.942 3.413.978

2007. 3.435.879

Total 0-19 godina 826.170 826.342 827.257 827.683 829.399 831.504 835.018 837.843 20-64 godine 1.952.977 1.958.798 1.968.083 1.975.997 1.984.368 1.994.329 2.008.734 2.030.059 65 i više 560.369 561.317 563.220 564.570 566.731 570.109 570.226 567.977 Muškarci 1.618.652 1.622.014 1.628.499 1.633.635 1.640.202 1.647.914 1.656.641 1.667.557 0-19 godina 422.153 422.367 422.914 423.334 423.908 425.145 426.917 427.961 20-64 godine 975.831 978.325 982.948 986.507 991.036 995.696 1.002.082 1.012.412 65 i više 220.668 221.322 222.637 223.794 225.258 227.073 227.642 227.184 Žene 1.720.864 1.724.443 1.730.061 1.734.615 1.740.296 1.748.028 1.757.337 1.768.322 0-19 godina 404.017 403.975 404.343 404.349 405.491 406.359 408.101 409.882 20-64 godine 977.146 980.473 985.135 989.490 993.332 998.633 1.006.652 1.017.647 65 i više 339.701 339.995 340.583 340.776 341.473 343.036 342.584 340.793 Izvor: SPF Économie - Direction générale Statistique et Information économique, Service Démographie

2008. 3.456.775 839.253 2.050.035 567.487 1.678.390 428.864 1.021.922 227.604 1.778.385 410.389 1.028.113 339.883

Dobna struktura stanovništva pokazuje znatno starenje populacije.

Utjecaj gospodarske krize i recesije na belgijsko gospodarstvo Kriza se u Belgiji počela osjećati tek u četvrtom kvartalu 2008. godine, i to poglavito u financijskom sektoru. Prvi značajan potres doživio se slomom vodeće belgijske banke Fortis.

329


MEDIJI I OGLAŠAVANJE Prikaz glavnih medija Belgijsko medijsko tržište obuhvaća: Televiziju Dnevne listove Časopise Radio Plakate Kino Internet

43,8 % 19,8 % 9,1 % 11,0 % 10,2 % 0,9 % 5,2 %

Zastupljenost medija Televizija Regionalna pokrivenost na jugu zemlje (rujan 2008): RTBF 1 RTBF 2 RTL-TVI Club RTL Plug TV AB3 AB4 Be TV TF1 FR 2 FR 3 Drugi UKUPNO

4,3 % 1,3 % 6,9 % 1,5 % 0,4 % 1,0 % 0,5 % 0,1 % 4,4 % 2,3 % 1,7 % 6,6 % 31,5 %

Medijska pokrivenost na sjeveru zemlje (rujan 2008): VTM Ka 2 VT4 Vijf TV Eén Canvas Ned 1 Ned 2 Vitaya Drugi UKUPNO

9,1 % 2,3 % 2,1 % 1,7 % 9,8 % 2,2 % 0,7 % 0,3 % 1,2 % 4,7 % 32,9 %

Dnevni listovi: Na nizozemskom jeziku Laatste Nieuws + Nieuwe gazet Het Nieuwsblad + De Gentenaar Metro vl Gazet van Antwerpen Belang van Limburg De Standaard Het Volk De Morgen De Tijd

330

Naklada 286.420 204.752 121.873 109.469 98.350 87.769 70.903 50.837 36.341


Na francuskom jeziku Le Soir La Libre Belgique + Gazette de Liège Metro fr La dernière Heure Sud presse Vers l’avenir L’écho

Naklada 93.121 47.221 115.483 84.216 120.339 95.349 18.384

Na njemačkom jeziku Grenz-Echo

Naklada 9.850

Časopisi Kategorija

Naslov

Naklada

Televizija

Télémoustique Ciné Télé Revue Humo Télépocket Télépro Téléstar Teveblad TV Familie Be TV Mag.

111.192 378.856 232.800 51.947 145.292 108.211 169.811 129.161 137.457

Ekonomija

Trends/Tendances Bizz fr+nl Industrie

42.057 23.238 27.364

Ženski

Femmes aujourd’ Flair vl Flair fr Gael Elle Belgique Feeling Libelle Marie Claire fr Marie Claire nl VrouwenWereld

101.983 128.364 40.779 41.409 44.152 74.283 219.632 19.723 10.620 108.269

Obiteljski

Ma santé Top santé

30.000 48.739

Opći

Dag allemaal L’événement Knack Le vif/L’express

355.632 20.100 124.939 80.712

Sport/Putovanja

Autogids Autowereld Moniteur auto Grande Voyages

44.353 17.005 50.593 29.675 7.582

Osim navedenih medija, za branšu su bitni specijalizirani turistički časopisi: Voyage/Voyage, Elders & Anders, Grande, Genieten, Uit, Kreo, Travel Magazine, Travel Express i Travel 12.

331


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. GODINI Ukupan broj stanovnika Belgije koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor u inozemstvo • •

Iznosio je 8.608.000, od čega 56,9% žena. Putovalo je 65% Flamanaca, 46% Valonaca i 63,0% stanovnika Bruxelles Capitala. Oni su ukupno realizirali 12.994.000 putovanja, što je predstavljalo porast od 0,12% u odnosu na 2007. godinu. Prosječna duljina putovanja iznosila je 2,11 dana.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Tijekom 2008. godine, ¾ putovanja, ili 77,6% realizirano je u inozemstvu, a nešto manje od ¼ (22,4%) realizirano je unutar Belgije.

NAJOMILJENIJE INOZEMNE DESTINACIJE BELGIJANACA U 2008.GODINI

Glavne ljetne destinacije

Obala Valonija Flandrija Flamanski povijesni gradovi i Bruxelles BELGIJA INOZEMSTVO France Espagne Italie Turquie Grèce Autriche Europe de l’Est (République tchèque) (Slovénie) Allemagne Maroc Pays-Bas Tunisie Portugal Suisse Croatie Îles Britanniques (Irlande) Grand-duché de Luxembourg Scandinavie Autres destinations européennes (Chypre) (Malte) (Andorre) Destinations non-européennes (Egypte) (Etats-Unis/Canada) (Caraïbes) (République dominicaine) (Amérique centrale et du Sud) (Extrême-Orient) (Thaïlande) Total Ukupan broj anketiranih turista

Ljeto 2004. Procijenje % ni broj turista (x 1.000) 1.149 14.7 454 5.8 265 3.4 9 0.1 1.876 5.942 1.750 1.034 535 348 227 210 206 (64) (14) 202 160 213 124 94 129 78 113 (19) 49 56 35 (17) (18) (0) 380 (76) (62) (65) (42) (52) (49) (20) 7.818

24.0 76.0 22.4 13.2 6.8 4.5 2.9 2.7 2.6 (0.8) (0.2) 2.6 2.1 2.7 1.6 1.2 1.7 1.0 1.4 (0.2) 0.6 0.7 0.4 (0.2) (0.2) (0.0) 4.9 (1.0) (0.8) (0.8) (0.5) (0.7) (0.6) (0.3) 100.0 3.832

Ljeto 2006. Procijenje % ni broj turista (x 1.000) 1.050 12.7 550 6.7 308 3.7 15 0.2 1.927 6.312 2.076 952 591 367 353 175 163 (29) (2) 195 167 209 147 108 119 91 86 (23) 31 49 33 (13) (17) (2) 403 (79) (100) (41) (6) (42) (68) (17) 8.239

23.3 76.7 25.2 11.6 7.2 4.5 4.3 2.1 2.0 (0.4) (0.0) 2.4 2.0 2.5 1.8 1.3 1.4 1.1 1.0 (0.3) 0.4 0.6 0.4 (0.2) (0.2) (0.0) 4.9 (1.0) (1.2) (0.5) (0.1) (0.5) (0.8) (0.2) 100.0 4.075

Ljeto 2008. Procijenje % ni broj turista (x 1.000) 1.100 12.7 499 5.8 290 3.4 40 0.5 1.929 6.679 2.155 909 680 454 299 237 220 (43) (14) 191 176 172 163 116 110 90 82 (13) 45 38 32 (16) (12) (4) 510 (95) (126) (55) (30) (48) (49) (15) 8.608

22.4 77.6 25.0 10.6 7.9 5.3 3.5 2.8 2.6 (0.5) (0.2) 2.2 2.0 2.0 1.9 1.3 1.3 1.0 1.0 (0.2) 0.5 0.4 0.4 (0.2) (0.1) (0.0) 5.9 (1.1) (1.5) (0.6) (0.3) (0.5) (0.6) (0.2) 100.0 4.054

Izvor : Wes, Comportement touristique des belges en 2008, rapport intermmédiaire pour la période avril-septembre 2008

332


Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije Omjer organiziranog i individualnog prometa značajno varira, ovisno o destinaciji. Jasno je kako su putovanja u Tursku, Grčku i Maroko najvećim dijelom organizirana posredstvom agencija i turoperatora (87% za Tursku), dok je taj udio u putovanjima za Francusku svega 5,4%. U okviru organiziranog prometa važno je naglasiti niz promjena, poglavito prodaju preko Interneta, utrostručenu posljednje tri godine.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija Komparativne prednosti u najomiljenijim destinacijama za turoperatore su mogućnosti koje im poglavito pružaju charter destinacije (Turska, Grčka, Maroko, Tunis, Egipat), jer mogu uključiti u ukupnu cijenu značajni dio dodatnih aktivnosti. Za belgijske turiste, prednosti najomiljenijih destinacija su sigurnost, blizina i dostupnost vlastitim automobilom. Glede nedostataka, turoperatori u najomiljenijim destinacijama imaju problema s nerijetko visokim cijenama, a turisti s kvalitetom usluge, koja je često manja od očekivane.

Vrsta transporta koju su u 2008. preferirali belgijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor

Prijevoz

Auto Total avion  charter  Redovna linija  low cost carriers (a) Total autobus  povratne karte  Organizirana putovanja Vlak Ostali Total Ukupan broj anketiranih turista

Ljeto 2004. % Procijenjeni broj turista (x 1.000) 4.643 2.119 1.227 579 313 571 446 125 391 94 7.818

Ljeto 2006. Ljeto 2008. % Procijenjen Procijenj % i broj eni broj turista (x turista 1.000) (x 1.000) 57.9 4.978 58.5 4.820 59.4 31.1 2.678 29.8 2.455 27.1 15.2 1.310 17.7 1.458 15.7 12.0 1.031 7.1 585 7.4 3.9 337 5.0 412 4.0 5.6 483 5.8 478 7.3 4.6 394 4.5 371 5.7 1.0 89 1.3 107 1.6 4.0 348 4.7 387 5.0 1.4 120 1.2 99 1.2 100.0 8.239 100.0 8.608 100.0 3.839 4.075 4.052

Izvor : Wes, Comportement touristique des belges en 2008, rapport intermmédiaire pour la période avril-septembre 2008

Najomiljenije prijevozno sredstvo belgijskih turista i u 2005. godini je ostao vlastiti automobil, koji se koristio u 56% putovanja. U 2005. godini 37% putovanja je realizirano zrakoplovom, od čega 55% charterom, 31% redovitim linijama i 14% «low cost» letovima. Belgijanci su za turistička putovanja koristili i autobus (8%), vlak (2,5%) te brod (1,5%).

Način organiziranja odmora/ koji su u 2008. preferirali belgijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Nakon nekoliko godina stagnacije, 2008. godine realiziran je porast prodaje paket aranžmana turoperatora i to od 12,3%. U padu su bila grupna putovanja (2,3%). Ukupno gledano, omjer među oblicima organiziranja puta je manje više nepromijenjen u odnosu na 2007. godinu. 70% putovanja rezervira se i organizira individualno, dok 30% turista traži posrednika. Oko 23% su paket aranžmani turoperatora, 16% traži kod agencija isključivo rezervaciju smještaja, a 4,5 % samo prijevoz.

333


Rezervacije preko Interneta se udvostručuju iz godine u godinu te u posljednje tri godine predstavljaju 32,1% ukupnih rezervacija, od čega je 34,1% prijevoz, 17,9% smještaj, a 48% kupnja paket aranžmana turoperatora. Odmori se sve kasnije prodaju te je za prošlu sezonu tek 4,7% prodano krajem 2007., a narednih 35% u prva tri mjeseca 2008.godine.

Preferencije belgijskih turista s obzirom na vrstu smještaja

Izabrani smještaj

Hotelski smještaj Ukopno iznajmljivanje  apartman, vila, studio  seosko gospodarstvo, farma  Privatni smještaji, sobe sa bed & breakfast  Turistički centri (kompleksi) Kampovi  Kamp-kućica, auto-kamp  šator  Iznajmljena fiksna prikolica, Koliba Socijalni Turizam  Kamp  Privatni centri, hosteli  centar za socijalni turizam Prijatelji, rodbina, poznanstva Obiteljska vikendica Krstarenje, brod Ostali Total Ukupan broj anketiranih turista

Ljeto 2004 Procijenj % eni broj turista (x1.000) 36.6 2.861 25.4 1.986 17.2 1.345 3.0 235 2.0 156 3.2 250 11.5 899 4.2 328 4.1 321 3.2 250 6.1 477 3.2 250 1.2 94 1.7 133 14.9 1.165 4.2 328 0.6 47 0.8 63 7.818

100.0 3.839

Ljeto 2006 % Procijenj eni broj turista (x1.000) 37.8 3.115 27.7 2.282 18.6 1.533 2.8 231 2.4 198 3.9 321 10.7 882 5.0 412 4.3 354 1.4 115 5.4 445 3.3 272 1.3 107 0.8 66 12.2 1.005 5.0 412 0.6 49 0.6 49 8.239

100.0 4.074

Ljeto 2008 % Procijenj eni broj turista (x1.000) 37.8 3.252 28.8 2.480 19.9 1.710 2.7 236 2.6 228 3.6 307 8.9 765 4.5 390 2.7 229 1.7 145 5.3 456 3.8 323 1.0 86 0.5 46 12.1 1.040 5.1 439 0.6 50 1.4 126 8.608

100.0 4.050

Izvor : Wes, Comportement touristique des belges en 2008, rapport intermmédiaire pour la période avril-septembre 2008

Čak 45% Belgijanaca koristi hotelski smještaj, 18% iznajmljuje apartmane, 5% vile, 12% posjećuje kampove, 1,4% koristi objekte socijalnog turizma, 3,4% ima vlastite kuće za odmor, a 15% boravi kod prijatelja ili obitelji.

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Vrsta odmora

Opuštanje, Šetnje Biti s obitelji, paziti na djecu Aktivni i sportski vid Kultura Uživanje Otkriće Izlasci, zabavljanje Avantura Upoznati druge ljude Gastronomija Ostali Total Ukupan broj anketiranih turista

Ljeto 2004. Ljeto 2006. Ljeto 2008. Procijenjeni % Procijenjeni % Procijenjeni % broj turista broj turista broj turista (x 1.000) (x 1.000) (x 1.000) 1.571 24.8 2.087 30.6 2.217 31.1 1.349 21.4 1.487 21.8 1.575 22.1 602 9.6 594 8.7 741 10.4 513 8.1 648 9.5 699 9.8 1.077 16.7 682 10.0 692 9.7 380 6.0 416 6.1 520 7.3 437 6.9 471 6.9 385 5.4 139 2.2 239 3.5 143 2.0 95 1.5 55 0.8 64 0.9 89 1.4 48 0.7 50 0.7 81 1.3 95 1.4 43 0.6 6.325 100.0 6.822 100.0 7.129 100.0 3.093 3.355 3.350

Izvor : Wes, Comportement touristique des belges en 2008, rapport intermmédiaire pour la période avril-septembre 2008

334


Vidljivo je kako među Belgijancima sve više raste popularnost kulturnih putovanja, te kraća, vrlo često, vikend putovanja. S obzirom na vrlo visok udio „treće dobi“ u ukupnoj strukturi stanovništva Belgije, jasno je kako su moguća višekratna putovanja tijekom cijele godine. Kraća i vikend putovanja, poglavito u pogranične zemlje, organiziraju se individualno (najčešće posjete velikim izložbama ili značajnijim kulturnim događanjima, ali vrlo često i gastronomski izleti vezani uz pojedine kulinarske specijalitete: mjeseci kvalitetne kamenice ili sezonskog povrća koje se u pojedinim regijama Nizozemske, Francuske i Njemačke priprema na specifične načine). U 2008. godini najveći uspon i dalje bilježe city break putovanja, te je i dalje jedan od velikih hitova na belgijskom tržištu 2008. plovidba Nilom i posjet egipatskim arheološkim spomenicima, kao i kratki posjeti Parizu (27 puta dnevno tj. svakih pola sata «Talis» super brzi vlak koji razvija brzinu do 300 km na sat prometuje između Bruxellesa i Pariza) i dalje su top putovanja.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječna potrošnja po putovanju Belgijanaca je dosta niska jer realiziraju 52% svojih putovanja u jednodnevnim ili dvodnevnim odlascima iz zemlje i prema raznim procjenama, kretala se u 2008. godini između 588 i 600 €.

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Velik broj turoperatora nestao je u posljednjih sedam godina s belgijskoga tržišta. Formirale su se dvije snažne grupacije, pravi industrijski giganti, vezani uz svoje njemačke direkcije. To su grupacija Thomas Cook i TUI koje drže preko 85% tržišta organiziranih putovanja u Belgiji. Svaka grupacija ima po nekoliko specijaliziranih programa, turističkih agencija ili drugih prodajnih mjesta, zrakoplovnu tvrtku i hotelske lance. Ostali akteri na tržištu su turoperatori specijalizirani za pojedine djelatnosti ili tržišne segmente: Expair (mediteranske zemlje), Best Tours (prekomorske destinacije), Coonections (studenti i omladina), Mediterra (Bliski Istok), Lauwers (autobusi), Joker (jeftina putovanja), Club Med (klupska formula turističkih naselja). Među 1.800 putničkih agencija, 250 kontrolira grupacija Thomas Cook i TUI, a oko 70 pripada grupaciji Carlson Wagonlit. Velike grupe nezavisnih agencija su: Flash Travel, Generaltour, Selectair i Travelcoop.

335


UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2008. GODINE Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Belgijanci su 2008. godine ostvarili 97.765 dolazaka i 513.743 noćenja.

Promet belgijskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2008.

1990. 99.967 6.730 1991. 6.140 1992. 8.842 1993. 14.475 1994. 12.260 1995. 19.000 1996. 31.025 1997. 27.069 1998. 16.159 1999. 40.902 2000. 47.556 2001. 60.194 2002. 72.989 2003. 81.456 2004. 91.925 2005. 92.041 2006. 99.181 2007. 97.765 2008. IZVOR: DZS

Dolasci 1990.=100 indeks 100 7 7 91 6 144 9 164 14 85 12 155 19 163 31 87 27 60 16 253 41 116 48 127 60 121 73 112 81 113 92 100 92 108 99 99 98

774.175 41.800 40.122 66.396 119.833 82.307 114.000 215.332 188.274 109.307 292.374 331.777 384.753 433.873 441.259 492.681 471.986 509.013 513.743

Noćenja 1990.=100 indeks 100 5 5 96 5 165 9 180 15 69 11 139 15 189 28 87 24 58 14 267 38 113 43 116 50 113 56 102 57 112 64 96 61 108 66 101 66

DOLASCI I NOĆENJA BELGIJSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000

Dolasci 400.000 300.000 200.000 100.000

19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

336

Noćenja


DOLASCI BELGIJSKIH TURISTA PO MJESECIMA 40000 35000 30000 2004.

25000

2005. 2006.

20000

2007.

15000

2008.

10000 5000

to pa d St ud en i Pr os in ac

an

Li s

Ru j

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an

nj

ča

je Si

j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer individualnih i organiziranih dolazaka u Hrvatsku znatno je promijenjen u posljednjih šest godina. Dok je 2000. godine u Hrvatsku 78% Belgijanaca dolazilo organizirano (poglavito charterima u Dubrovnik), u 2008. preko turoperatora našu je zemlju posjetilo svega 26% belgijskih turista.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja je u 2008. godini bila veoma dobra. Hrvatske destinacije nalazile su se u svim programima za Mediteran.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine U odnosu na 2007. godinu znatno je porasla prisutnost ID Rive iz Rotterdama u Flandriji. Nažalost Croatia Plus i Bemex iz Pariza nisu se uspjeli instalirati u Valoniji i Bruxellesu. Na ovaj način nadoknađen je nedostatak specijaliziranih programa za RH, koji je još 2003. godine uočen na belgijskom tržištu.

Obujam organiziranog prometa u 2008. po svakom praćenom organizatoru putovanja Glavni organizatori putovanja za hrvatske destinacije ostvarili su u 2008. godini slijedeće rezultate: Grupacija TUI Airtours VIP Travel Sunjet Airtour auto

1850 putnika 185 putnika 930 putnika 3200 putnika

(-38% u odnosu na 2007.) (+8% u odnosu na 2007.) (-25% u odnosu na 2007.) (-19% u odnosu na 2007.)

Grupacija Thomas Cook Neckermman Pegaz Thomas Cook Auto

1780 putnika 200 putnika 1510 putnika 3904 putnika

(-17% u odnosu na 2007.) (-5% u odnosu na 2007.) (- 19% u odnosu na 2007.) (+21% u odnosu na 2007.)

ID Riva

2131 putnik

(+30% u odnosu na 2007.)

337


Bemex

55 putnika

(-32% u odnosu na 2007.)

Expairtours

900 putnika

(+12% u odnosu na 2007.)

Christophair

670 putnika

(-9% u odnosu na 2007.)

Interhome

804 putnika

(-2% u odnosu na 2007.)

Horizon 2000

650 putnika

(-9% u odnosu na 2007.)

Travel Europe

1890 putnika

(+48% u odnosu na 2007.)

500 putnika

(-20% u odnosu na 2007.)

1442 putnika

(+18% u odnosu na 2007.)

Lauwers

354 putnika

(+6% u odnosu na 2007.)

Herman&Vandamme

450 putnika

(+30% u odnosu na 2007.)

Carolus/Primatours

552 putnika

(+10% u odnosu na 2007.)

Deltour Autocars

201 putnik

(+/- 0% u odnosu na 2007.)

Leonard All dream holiday

Naturclam

90 putnika

(+1 % u odnosu na 2007.)

Anders Reizen

75 putnika

(+/- 0% u odnosu na 2007.)

Vakantiegenoegens

90 putnika

(+25% u odnosu na 2007.)

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s pozicije organizatora putovanja Osnovne prednosti hrvatskih destinacija su lijepa i očuvana priroda te bogatstvo kulturnih i prirodnih spomenika i znamenitosti. Zahvaljujući spomenutom, razvio se značajan promet u tržišnom segmentu kulturnog turizma. Ovo je pridonijelo ukupnoj promjeni strukture belgijskih turista u odnosu na razdoblje prije Domovinskoga rata, premda je još uvijek najveći udio kupališno-obiteljskog segmenta. Glavni nedostatak hrvatske ponude na belgijskom tržištu je nedostatan broj hotela s pet zvjezdica i njihov razmještaj diljem hrvatske obale. Nedostaju i charme ili boutique hoteli, koje sve više traži publika danas zainteresirana za Hrvatsku. Za belgijsko tržište je poglavito važna obnova hotela u Dubrovniku, jer TO ne mogu dobiti nove kapacitete, osobito u hotelima s tri zvjezdice.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Hrvatsku i dalje posjećuje znatno veći broj Flamanaca (64%) nego Valonaca. Najomiljenija destinacija je i dalje Dubrovnik, ali se u 2008. promet iz Belgije značajno preraspodjeljuje na Istru, Kvarner i Dalmaciju, čemu je bitno pomogla promidžba Predstavništva i ukazivanje na nove mogućnosti prometa otvaranjem autoceste do Splita.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Turisti koji odlaze u Hrvatsku najviše koriste prijevoz vlastitim automobilom, a ukupna struktura prijevoza je uglavnom slična onoj na nacionalnoj razini. Promatrano po regijama, situacija je sasvim drugačija; u Dubrovniku je 90% zastupljen prijevoz zrakoplovima, a u Istri i Kvarneru 80% vlastitim automobilom te 20% autobusom.

338


Zrakoplovni charteri Charter lanci su organizirani za zračnu luku Dubrovnik i Split - izvan sezone 4 lanca, a u glavnoj sezoni 6 lanaca za Dubrovnik. Rotacija traje od Uskrsa do 5. listopada. U glavnoj sezoni grupacija Thomas Cook imala je dodatni lanac od 1. srpnja do 10. rujna, a grupacija TUI od 15. srpnja do 25. kolovoza. Za Split lanac je organizirala grupacija TUI u srpnju i kolovozu.

Autobuseri u 2008. Autobuseri su bili u relativnom usponu, zahvaljujući snažnijem programiranju Trans Europe, koja je zapravo grosistička organizacija, dok su klasični autobusni programi osim Leonard i All Dream Holidaya stagnirali.

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Osnovne prednosti Hrvatske su u već navedenom očuvanom prirodnom okolišu te brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima. Premda nema značajnih pritužbi, osjeća se nezadovoljstvo visokim cijenama, poglavito vanpansionske ponude, ali i samih hotelskih usluga, nedostatak odgovarajućih kapaciteta u Dubrovniku, a po prvi puta se počinje spominjati kako nismo posebno gostoljubivo odredište.

Vrsta smještaja koju su Belgijanci koristili u Hrvatskoj Belgijanci pretežito koriste hotelski smještaj. Raspoređeno po regijama, u Dubrovniku je gotovo 100% korišten hotelski smještaj, dok su u Istri značajno korišteni kampovi (52%), a na Kvarneru hoteli i kampovi (65:35%).

Dodatni sadržaji/aktivnosti koje u Hrvatskoj belgijski gosti najčešće konzumiraju Belgijanci su veoma zainteresirani za upoznavanje ljudi i mjesta u koja putuju. Najveći broj gostiju koristi izlete i smatraju ih veoma dobro organiziranim. Veći broj primjedbi odnosi se na nedostatak ili neodgovarajuću ponudu kulturnih i športskih programa i mogućnosti te kasnu objavu (s izuzetkom DLJI) kalendara priredbi.

PROFIL EMITIVNOG TRŽIŠTA U 2009. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini Nakon nekoliko godina zastoja, od 2005. do 2007. godine osjetio se porast turističkog emitivnog sektora, a u 2008. godini počela je stagnacija, premda ankete koje su provedene u siječnju 2009. godine pokazuju da Belgijanci ne namjeravaju bitno mijenjati svoje turističke navike u ovoj, 2009. godini. Rezultati veljače i poglavito ožujka ih ipak demantiraju. Izvjesno je već danas da će organizirani promet bilježiti značajniji pad.

339


Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2009.

Izvor : Wes, Comportement touristique des belges en 2008, rapport intermmédiaire pour la période avril-septembre 2008

U odnosu na 2008. godinu, neće doći do bitne promjene u najomiljenijim odredištima za belgijske turiste, unutar poretka prvih deset zemalja. Međutim, destinacije od 10. do 20. mjesta mogu doživjeti značajnije promjene porastom prometa za Egipat i Tunis.

Razlozi promjene u rasporedu najomiljenijih odredišta – u kontekstu gospodarske krize Premda su podaci u prethodno navedenoj tablici govorili o ponavljanju prometa iz 2008. godine, već par mjeseci kasnije Belgijanci su postali svjesniji krize i zasigurno će znatno oslabiti promet u prekomorske destinacije, a biti će pojačan onaj u okolnim zemljama i bliskim odredištima.

Organizatori putovanja u 2009. godini Među organizatorima putovanja u Belgiji neće biti značajnijih promjena, budući da su snaga i obujam poslovanja dviju glavnih grupacija dominantni. Do stanovitog pomaka moglo bi doći jedino u odnosima među dvjema glavnim grupacijama. Naime, nekadašnji lider na tržištu, grupacija TUI, imala je blaži porast prometa od grupacije Thomas Cook, dok je Thomas Cook od 2007. godine osigurao izjednačenje položaja s grupacijom TUI, a u 2008. godini postao tržišni lider.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2009. GODINE Aktualni imidž Hrvatske Hrvatska je na belgijskom tržištu percipirana kao europska i mediteranska destinacija bogata brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima, očuvanog krajolika i kulturne baštine.

340


Hrvatska se također doživljava kao sigurno i blisko odredište, poglavito po završetku autocesta prema Rijeci i Splitu.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2009. godini Ohrabrujuće je što Belgijanci, za sada, relativno dobro odolijevaju krizi. «Salon des vacances» u Bruxellesu ove je godine imao 5% posjetitelja (106.000) više nego prošle, 2008. godine. UOET (Udruga Predstavništava stranih zemalja u Belgiji) naručila je od instituta WES studiju o učincima krize na turizam u Belgiji. Sukladno telefonskoj anketi, temeljenoj na odgovorima 1.200 Belgijanaca starijih od 18 godina, WES je dobio sljedeće rezultate: • • •

• •

42,6% Belgijanaca je sigurno da će ići na odmor i 2009. godine; 77,0% nema namjeru mijenjati svoje navike iz 2008. godine; 12,6% namjerava otići na daleka putovanja (postotak je dvostruko veći od prošlogodišnjeg, a objašnjava se činjenicom nepreciznog definiranja pojma “daleka putovanja”, pa se primjerice i Egipat, iznimno popularno odredište za Belgijance koje u posljednje tri godine bilježi porast i do 20%, mogao smatrati “dalekim putovanjem”; 73,6% ostanak u Belgiji ne drži “odmorom”, a njih 66,2% odmorom čak ne smatra ni neko kraće putovanje u jednu od Belgiji susjednih zemalja; iako se znatan postotak ispitanika izjašnjava za putovanja, ipak svi naglašavaju kako će manje trošiti.

Iz podataka je razvidno kako situacija na belgijskom tržištu još uvijek nije tragična, što ulijeva nadu da bismo odgovarajućim nastupom mogli približno ponoviti rezultate turističkog prometa iz 2008. godine. Osnovni problem su organizirana putovanja posredstvom TO. Posebice je dobro što je Ministarstvo turizma osiguralo dodatna sredstva za udruženu promociju. Osiguranjem promocije svog “proizvoda” ili destinacije dobije se dvostruka vrijednost promidžbe u odnosu na uložena sredstva. Trenutačno su u najtežem položaju TO, koji ujedno imaju i najmanji „manevarski prostor“. Dva oslonca na kojima je počivala filozofija njihove opstojnosti: charter (koji im je omogućavao niske cijene prijevoza) i alotmanski ugovor (koji im je jamčio i do 50% niže hotelske cijene od cijena za individualce) su uzdrmani, ako ne i eliminirani, razvojem nisko tarifnih zračnih prijevoznika i internetskom prodajom. Ukratko, TO priželjkuju subvencije. Nastavi li se trend knjiženja iz prvog tromjesečja, kod TO će pad iznositi i do 25%, ali ako je suditi po upitima individualaca (i njihovom potencijalnom rastu) mogli bismo realizirati oko 100.000 posjetitelja (+/- 5%) i preko pola milijuna noćenja s belgijskoga tržišta u 2009. godini.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku iz Belgije vjerojatno će predstavljati nastavak tendencije iz prethodne tri godine, što znači smanjenje organiziranog prometa i povećanje broja individualaca. Ovo ujedno znači i daljnje ujednačeno korištenje destinacija u Istri, Kvarneru i Sjevernoj Dalmaciji u odnosu na Dubrovnik.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost hrvatskih destinacija u programima belgijskih turoperatora za sezonu 2009. značajnija je od dosadašnjih godina. Prošireno je programiranje kod VIP Travela i Pegaza, elitnih programa grupacija TUI i Thomas Cook i po prvi put u 2009. godini Exclusive Destination programira Hrvatsku. Negativni element u odnosu na 2008. godinu je daljnje poskupljenje aranžmana za hrvatske destinacije, čime smo se našli u skupini skupljih turističkih odredišta.

Prognoza rezultata u 2009. po svakom praćenom organizatoru putovanja Prognoza rezultata organiziranog turističkoga prometa, temeljena na prodaji u prvom tromjesečju 2009. godine, mogla bi iznositi:

341


Grupacija TUI Grupacija Thomas Cook ID Riva Expertours Interhome Horizon 2000 Travel Europe Leonard All Dream Holiday

7.000 putnika 7.000 putnika 2.000 putnika 1.200 putnika 1.000 putnika 1.000 putnika 2.100 putnika 600 putnika 1.200 putnika

ili -15% ili-15% ili +/-0% ili +10% ili +/- 0% ili +/- 0% ili + 10% ili -5% ili +/- 0%

U okviru dviju glavnih grupacija, iznadprosječne rezultate bilježit će skupi i elitni programi VIP travela i Pegaza, koji će i jedan i drugi imati preko 20% porasta, ali će klasični paket aranžmani biti u padu i do 30%. Stagnaciju ili tek blagi porast imat će programi s jeftinijom ponudom, poput SunJeta. U odnosu na prošlu godinu, kada je bio usporen porast automobilskoga programa, isključivo zbog naglog porasta cijena, ovogodišnje povećanje cijena bolje je prihvaćeno na tržištu jer je ujedno izmijenjena i struktura dosadašnje ponude. Automobilski programi će, kod grupacije TUI, vjerojatno imati blagi porast.

Zrakoplovni charteri u 2009. Charter program 2009. je izmijenjen u odnosu na 2008. godinu. Skraćene su rotacije dvaju sezonskih lanaca, programirane od srpnja do početka rujna 2009. godine. Grupacija TUI za Jetair je ukinula charter za Split.

Autobuseri u 2009. Klasični autobusni programi (Lauwers, C&P, Zigeuner, Naturclam i Vakantiegenoegens) su u stagnaciji. Međutim, Travel Europe, koji je zapravo grosistička organizacija preko koje niz malih autobusera realizira svoje programe za Hrvatsku, bilježit će vjerojatno porast i do 10%.

Individualni promet u 2009. godini Individualni promet u ovoj sezoni je još uvijek nepoznanica. Interes na sajmu u Antwerpenu je bio na razini prošle godine, u Bruxellesu 5-10% bolji od 2008. godine, a u Liegeu 20-30% slabiji. Ponderiramo li značaj ovih regija te uzmemo li u obzir upite u Predstavništvu, trebali bismo zaključiti da bi moglo biti i do 5% više individualaca nego prošle godine.

TURISTIČKA SEZONA 2010. Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2010. godini Prema predviđanjima eksperata (npr. WES-a), očekuje se oporavak tržišta te se predviđa da bi 2010. mogla nadoknaditi eventualne padove iz 2009. godine. Međutim, određeni analitičari smatraju da će se u turizmu kriza pojaviti sa zadrškom te da će se najveće poteškoće osjetiti tek u 2010. godini.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2010. Procjenjuje se da neće biti bitnih promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija. Zasigurno je da će porasti kraća putovanja te da će brže rasti promet u susjednim zemljama i bližim destinacijama te odredištima novih članica EU.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. Organizatori neće napustiti daleka putovanja, ali će naglasak biti na Mediteranu i boljem upoznavanju novih članica EU. Pojedini analitičari upozoravaju na neizvjesnost sudbine velikih grupacija, smatrajući da je glomazna struktura neprilagođena kriznoj situaciji. 342


TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Okvirna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s belgijskog tržišta u 2010. godini Nerealno bi bilo očekivati veći rast od 1-2% u odnosu na realizaciju iz 2009. godine.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2010. godini Nijedan TO još nije počeo planiranje programa za 2010. godinu i sveukupni napori su usmjereni na rješavanje krize 2009. godine. Hrvatska će vjerojatno i dalje biti zastupljena u programima svih turoperatora koji nude mediteranske destinacije.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja • • • •

Nastaviti promotivne aktivnosti u suradnji s TO; Iznaći način poticaja TO u segmentu programa baziranih i na zrakoplovima i na autobusnim aranžmanima u pred i post sezoni; Bitno se okrenuti tržišnom segmentu „treće dobi“ (koji jedini imaju sigurne i stalne prihode – mirovine) i programirati vansezonu (preduvjet - odgovarajuće cijene); Intenzivirati Internet prodaju umreživši ponudu i osigurati plasman preko najmanje 3 najznačajnija portala na svakom tržištu od siječnja do travnja.

343


SAD I KANADA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: ustavna savezna republika sa snažnom demokratskom tradicijom Površina • Ukupno: 9.826.630 km² • Kopnena površina: 9.161.923 km² • Vodena površina: 664.707 km² Najveći gradovi New York, NY, Los Angeles, CA, Chicago, IL , Houston, TX, Philadelphia, PA San Diego, CA, Detroit, MI, Dallas, TX, Boston, MA

Opće karakteristike gospodarstva Još uvijek se gospodarstvo SAD-a smatra najvećim i tehnološki najnaprednijim u svijetu. S obzirom da je recesija u 2008. zahvatila prvo Ameriku, ekonomija je u velikom padu. Kriza se nastavlja i u 2009. godini te doprinosi daljnjem gospodarskom padu. Zemlja je u recesiji, a ekonomski stručnjaci predviđaju da će se pad nastaviti sve do kraja 2009. te da će polagani rast ekonomije nastupiti tek početkom 2010. godine. SAD su još uvijek jedne od vodećih država u tehnološkim dostignućima, posebno kada govorimo o kompjuterskoj, medicinskoj, zračnoj i vojnoj opremi, mada se ta prednost smanjuje zadnjih nekoliko godina. Razvoj tehnologije je doprinio razvoju “two-tier “ radnog tržišta, u kojem onima na dnu nedostaje profesionalnog tehničkog znanja onih na vrhu i sve teže i teže uspijevaju dobiti usporedive kompenzacije, zdravstvena osiguranja i ostale beneficije.

344


Zadnjih nekoliko godina tzv. outsourcing-a upropastio je američku ekonomiju. Dugoročni problem SAD-a čine: neadekvatna ulaganja u ekonomsku infrastrukturu, veliki porast zdravstvenih i umirovljeničkih troškova starije populacije, popriličan trgovinski deficit i stagnacija obiteljskog dohotka nižih ekonomskih grupa. Pad najjačih banaka te mešetarskih, investicijskih kompanija dovodi do pretpostavke da bi država mogla preuzeti većinsko vlasništvo nad bankovnim grupacijama kao što su Citi Group, JPMorgan, Bank of America. Država je donijela paket mjera u iznosu od 787 milijardi dolara za pomoć financijskom sektoru, poglavito financijskom sektoru i tržištu nekretnina. Slabljenje dolara već nekoliko godina, u 2008. dosegao je najnižu cijenu u odnosu na ostale valute (dolar prema Euru 1: 1,37). Fluktuacija cijena goriva u 2008. također je bila element nestabilnosti (od 165 dolara po barelu u lipnju, nafta je do kraja godine pala je na 57 dolara). Privatne tvrtke u SAD–u uživaju znatno veću fleksibilnost nego njihovi konkurenti, zemlje Zapadne Europe i Japan, u odlukama o ekspanziji firme, otpuštanju radnika i razvijanju novih proizvoda. Istovremeno se suočavaju sa težim uvjetima proboja na strana tržišta za razliku od njihovih suparničkih inozemnih tvrtki jer se veći dio američke industrije prebacio u Indiju i Kinu.

BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Bruto domaći proizvod izražen u milijardama dolara BDP

2006. 12.980.000

2007. 13.843.000

2008. 14.330.000

Već dvije godine ekonomija u SAD-u je u padu. Cijena nafte početkom 2009. pala je na manje od 40 dolara, a paralelno s padom cijene nafte došlo je do određenog jačanja dolara. BDP po glavi stanovnika: $48,000 (2008. est.)

Nezaposlenost u 2008. godini Stopa nezaposlenosti

2008. 7.1%

2007. 4.6%

2006. 4.8%

2005. 5.1%

U 2008. godina zabilježen je nagli porast stope nezaposlenosti, sa 4,6% u 2007. na 7,1%, prvenstveno zbog ekonomske krize i recesije koja je nastupila u SAD-u. Trend porasta nezaposlenosti se nastavlja i u 2009. i to još većim porastom krajem ožujka 2009. kada je zabilježena stopa nezaposlenosti od 8,1%. Prosječni godišnji dohodak $42,000 (Studeni 2008.) Stopa inflacije: 4,2% (2008), a 2009. predviđa se inflacija od 5,3%

345


Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend

Internacionalni deficit SAD-a u razmjeni dobara i usluga iznosio je 39,9 milijardi dolara, zaključno s prosincem 2008. Ekonomisti procjenjuju da će trenutno stanje potrajati sve do kraja 2009., uz daljnji pad vanjskotrgovinske bilance. Zatvaranje mnogih kompanija i tvornica, banaka, auto industrije, odnosno veliko smanjenje proizvodnje jedan je od glavnih razloga negativnog trenda međunarodne trgovine dobrima i uslugama SAD-a. Stanovništvo (po dobi, po spolu) Ukupno: 303.824.640 (Lipanj 2008. est.) 0-14 godina: 15-64 godina: 65 godina i više:

20,1% (muškarci 31.257.108, žene 29.889.645) 67,1% (muškarci 101.825.901, žene 102.161.823) 12,7% (muškarci 16.263.255, žene 22.426.914)

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Svjetska gospodarska kriza, koja je i započela u SAD-u, negativno utječe na američku ekonomiju, što je dovelo i do velike recesije, a neki privredni stručnjaci stanje u gospodarstvu početkom 2009. već nazivaju i depresijom (uvelike podsjeća na ”great depression” razdoblje 20-tih godina prošlog stoljeća). "Stimulativni paket" koji je donio predsjednik Obama i koji je usvojen od strane američkog Senata u veljači 2009., u iznosu od 878 milijardi dolara trebao bi pomoći ekonomiji u svim njenim segmentima, od auto industrije, tržišta nekretnina, porezne politike, pada najvećih Wall Street investicijskih kompanija, do zdravstva, školstva itd. Svakodnevno raste broj nezaposlenih, kompanije se zatvaraju, banke i ostale financijske institucije padaju pod stečaj (u prva 3 mjeseca 2009. 18 banaka je bankrotiralo). Nakon prvog kvartala 2009. nema naznaka poboljšanja gospodarstva te je poruka predsjednika Obame i privrednih stručnjaka da se treba strpiti i dočekati kraj ove godine, jer se tek početkom 2010. očekuju prvi rezultati donesenog paketa mjera: stvaranje novih radnih mjesta, porast trgovine i potrošnje (jačanje tzv. ”consumer confidence”).

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) po segmentima (turistički, politički, sportski) TV: Najutjecajniji nacionalni TV mediji su: CBS, NBC, ABC, CNN, FOX i PBS, Weather Channel Accu Weather i drugi.

346


CBS – najgledaniji broadcast TV program kojeg emitira više od 200 lokalnih TV postaja. CBS je u vlasništvu medijske kuće Viacom, zajedno sa MTV, UPN, Showtime i Infinity Broadcasting koji ima 183 radijske postaje diljem zemlje. NBC – broadcast TV program kojeg emitira više od 200 lokanih TV postaja. NBC je u vlasništvu medijske kuće NBC-Universal, zajedno sa Telemundo (najveća američka TV postaja na španjolskom jeziku) te kablovski TV programi CNBC, MSNBC, Bravo i USA Network). ABC – broadcast TV program koji je u vlasništvu Disney Internet Group CNN – najveći TV program posvećen vijestima. U vlasništvu Time-Warner company. FOX – Najpopularniji TV program za mlade, u vlasništvu News Corporation. PBS – privatna neprofitna organizacija u vlasništvu 349 lokalnih televizijskih postaja koje emitiraju PBS program. BLOOMBERG Radio i TV – prati sva gospodarska događanja u Americi i svijetu. Dnevni listovi: USA Today New York Times Wall Street Journal Daily News Los Angeles Times Boston Globe San Francisco Chronicle Chicago Tribune Bergen Record Miami Herald Miami Sentenial Arizona Sun Oregon Sun New Orleans Times Houston Chronicle Dallas News New Mexico Santa Fe 24 Hours

Sportski magazini: Outside Sports Illustrated Golf Go Nomad Men Health

PUTNIČKI MAGAZINI Profesionalni: • JAX FAX Travel Marketing • Travel Agent • Travel Agent @ Home • Home Based Agent • Recommend Magazine • Travel Weekly • Travel Trade • Travel Age West • Travel Professional • Business Traveler • Global Traveler • Corporate Meetings & Incentives • Financial & Insurance Meetings • Meeting News • Successful Meetings • Virtuoso Life

347


• • • • •

Beyond Borders USTOA Magazin NTO Magazin (National Tour Association) Real Simple Travel Cruise Trade

Consumer • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Travel & Leisure Conde Nast National Geographic National Geographic Traveler National Geographic Adventure Smithsonian Budget travel Sherman’s Travel Travel Girl Explore In Style Town & Country Gentlmen Quarterly Nikki Elite Traveler Opera News Vanity Fair Cruising World Art News ART America AARP Crain’s Atlantic AFAR Magazine New Yorker

Gastronomija • • • • • •

Savoy Buon Appetite Food & Arts Food&Wine Wine Enthusiast Gourmet

Tiraže, regionalna pokrivenost, čitanost, praćenje medija Jax Fax Travel Marketing Magazine je mjesečni časopis, osnovan prije 30 godina u vidu kompjuterizirane “clearing house” za charter letove. Tokom godina je prerastao u vodeću mjesečnu “travel trade” publikaciju koju prima preko 90% američkih putničkih agencija (28.000 primjeraka). Preko 135.000 putničkih agenata svaki dan koristi Jax Fax tijekom cijelog mjeseca. Travel Agent je tjednik i vodeća publikacija za putničke agente. To je jedini nacionalni tjednik u putničkoj industriji. Zadatak mu je da objašnjava i analizira novosti, trendove i probleme tržišta kako bi omogućio vlasnicima/managerima i vodećim agentima da posluju na najbolji mogući način na tržištu koje se neprestano mijenja. Travel Agent Magazine ima najveću čitanost među agentima od svih ostalih magazina, kao i najbolje tekstove. Zbog takve reputacije u svojoj branši Travel Agent Magazine je postao publikacija broj 1 za agente širom Amerike. Tiraža: 51.500 tjedno. Travel Age West - tjednik, pokriva zapadnu obalu.

348


Travel Weekly jedna od vodećih “trade” publikacija”, s tiražom 44.000 primjeraka. Odličan izvor podataka za agente širom Amerike. Tzv. upscale magazini namijenjeni su high end klijenteli - visokoplatežni turisti: Conde Nast, Travel&Leisure, Elite Traveler, Vanity Fair, Town&Country.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor Ukupan broj stanovnika: 303.824.640 Broj stanovnika koji je otputovao na odmor: 63.502.000 Postotak stanovnika koji je otputovao na odmor: 20%

Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2008. (apsolutne brojke za svaku od destinacija) Select Destinations of U.S. Residents Traveling Abroad 2008 - 2007 (OUTBOUND) Rank

Country

2008. Travelers (000)

(1)

2007. Travelers (000)

Percent Change 2008./2007.

1

Mexico

20,325

19,370

5%

2

Canada

14,390

15,088

-5%

3

U.K.

3,829

3,692

4%

4

France

2,217

2,407

-8%

5

Italy

2,044

1,915

7%

6

Germany

1,670

1,750

-5%

7

Japan

1,497

1,067

40%

8

Dominican Republic

1,439

957

50%

9

Jamaica

1,353

1,258

8%

10

People's Republic of China

1,295

1,067

21%

11

Spain

979

903

8%

12

Bahamas

921

1,012

-9%

12

Hong Kong

921

738

25%

14

Netherlands

864

930

-7%

15

India

835

629

33%

16

Costa Rica

777

629

24%

17

Ireland

691

738

-6%

18

Republic of China (Taiwan)

662

629

5%

18

Republic of Korea

662

574

15%

20

Brazil

605

602

0%

20

Australia

605

602

0%

22

Switzerland

518

520

0%

23

Greece

489

438

12%

23

Thailand

489

410

19%

25

Austria

461

410

12%

(2)

28,787

27,351

5%

Total U.S. Resident Travelers

63,502

61,809

3%

Subtotal to Overseas

*** Prekooceansko putovanje uključuje sve zemlje osim Kanade i Meksika.

349


Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije Organizirana putovanja, “escorted tours” obuhvaćaju 35% ukupnog broja putovanja. Amerikanci se služe internet rezervacijama u 20-25% slučajeva.

Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija Europe s gledišta organizatora putovanja/gostiju Najomiljenije europske destinacije za Amerikance su Engleska, Italija, Francuska i Španjolska destinacije sa znamenitom kulturnom i gastro ponudom. Nažalost, europske destinacije postaju sve skuplje za Amerikance, uslijed sve slabijeg dolara.

Koju vrstu transporta su u 2008. preferirali prilikom odlaska na godišnji odmor? Avio transport je još uvijek najčešće korišteni način prijevoza. Popularna su i kružna putovanja Mediteranom, Dalekim Istokom, Kinom, Tajlandom. Tijekom 2008. povećan je interes za putovanja na manjim brodovima, luksuznim jahtama. Unutar Europe sve je popularniji željeznički prijevoz (mreže Rail Europe, Eurail). Priključenje Hrvatske u europskoj mreži vlakova RailEurope, značajno je za turiste s ovog tržišta jer im omogućava brži, lakši i jeftiniji pristup Hrvatskoj iz poznatih europskih turističkih odredišta. Često je iznajmljivanje automobila (rent-a-car) unutar Hrvatske ili nastavno na međunarodni let u neku od europskih zemalja, nakon čega turisti voze do Hrvatske. Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali turisti iz SAD-a prilikom odlaska na godišnji odmor? Način bukiranja odmora Putnička agencija Osobni kompjuter Zrakoplovna kompanija Putnički odjel kompanije Turoperator

39% 29% 16% 8% 4%

Preferencije s obzirom na vrstu smještaja Vrsta smještaja Hotel, motel Prosječan broj noćenja Srednji prosječni broj noćenja Privatni smještaj Prosječan broj noćenja Srednji prosječni broj noćenja Ostalo

66% 8.3 6.0 40% 18.1 11.0 6%

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Glavni motiv putovanja Odmor/Rekreacija /Praznik Posjet rodbini i prijateljima Posao Učenje/podučavanje Konferencije

350

42% 31% 21% 2% 2%


Odmor/Rekreativne aktivnosti Posjete restoranima

85%

Kupovina

74%

Posjet povijesnim mjestima

50%

Razgledavanje gradova

42%

Posjet malim gradovima/selima

41%

Razgledavanje ruralnih područja

34%

Razgledavanje spomenika kulturnog nasljeđa

31%

Galerije,muzeji

25%

Vodeni sportovi/Sunčanje

25%

Noćni izlasci/Ples

22%

Razgledavanja sa vodičem

18%

Koncerti, igrokazi, mjuzikli

13%

Spomenici etničke vrijednosti

11%

Zabavni parkovi

10%

Posjet Nacionalnim Parkovima

10%

Casino/Kockanje

10%

Golf/Tenis

5%

Izleti ekološko/prirodnog karaktera

5%

Kampiranje/planinarenje

5%

Cruises, 1 ili više noćenja

6%

Pohađanje sportskih događanja

4%

Lov/Ribolov

3%

Odmor na ranču

2%

Popularni su kratki odmori, 5-7 dana i unutar i izvan Amerike Broj međunarodnih putovanja u 12 mjeseci Srednji broj putovanja

2.8

Prosječni srednji broj putovanja

2.0

Noćenja izvan SAD-a Srednji broj noćenja Prosječni srednji broj noćenja

16.2 10.0

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječna potrošnja na putovanju izvan SAD-a Po grupi $1,830 Po posjetitelju $1,206 Dnevna potrošnja po posjetitelju $76-$89

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu USTOA (US Tour Operator Association) okuplja 830 najjačih američkih turoperatora. Ostala udruženja: • • •

ATS - American Tourism Society NTO - National Tour Organization NRTA - National Retail Travel Agencies

351


• • •

ASTA SKAL Tourism Cares for Tomorrow, zaštita spomenika svjetskog značenja

Tržisni lideri, najjači turoperatori su: Tauck, Trafalgar, Central Holidays, Academic Travel Abroad, Vintage Travel, Picasso, American Express Travel, Grand Circle, CIE Tours, Homeric, Isram

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

352

apsol. 141.449 17.645 6.965 12.969 16.264 17.421 58.000 47.717 41.054 36.060 52.654 52.446 58.529 65.430 97.564 115.289 154.065 181.381 158.140

Dolasci 1990.=100 indeks 100 12 12 39 5 186 9 125 11 107 12 333 41 82 34 86 29 88 25 146 37 100 37 112 41 112 46 149 69 118 82 134 109 118 128 87 112

apsol. 315.790 40.752 28.136 43.245 47.515 49.079 159.000 127.475 110.973 97.333 146.675 144.276 159.617 176.692 254.109 291.747 383.817 453.106 397.433

Noćenja 1990.=100 indeks 100 13 13 69 9 154 14 110 15 103 16 324 50 80 40 87 35 88 31 151 46 98 46 111 51 111 56 144 80 115 92 132 122 118 143 88 126


DOLASCI I NOĆENJA TURISTA IZ SAD-A U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 500.000 450.000 400.000 350.000 300.000 Dolasci

250.000

Noćenja

200.000 150.000 100.000 50.000

. 20 08

. 20 06

. 20 04

. 20 02

. 20 00

. 19 98

. 19 96

. 19 94

19 90

19 92

.

.

0

DOLASCI TURISTA IZ SAD-A PO MJESECIMA 35000 30000 25000

2004. 2005.

20000

2006.

15000

2007. 2008.

10000 5000 0

a

č ja

l Ve

O žu ja k Tr av an j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

j

an

č je Si

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Otprilike 55% dolazaka s ovog tržišta je organizirano, a preostalih 45% je u individualnom aranžmanu.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Veliki broj američkih TO, njih oko 170, ima Hrvatsku u svojim programima.

353


Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine Za 2008./09. dodano je još dvadesetak novih turoperatora, pa ih sada ukupno ima 167 na našoj listi.

Obujam organiziranog prometa u 2008. po svakom praćenom organizatoru putovanja TUROPERATORI 1. 2. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43.

354

ABERCOMBIE & KENT INTL. ADRIATIC TOURS ADVENTURES ABROAD WORLDWIDE TRAVEL BRENDAN TOURS CENTRAL HOLIDAYS CONTINENTAL JOURNEYS CTH TRAVEL EARTHBOUND EXPEDITIONS INC. EC TOURS, INC. EDUCATIONAL TRAVEL FRANKA TRAVEL G.KELLY TOURS & PROGRAMS GATE 1 TRAVEL GENERAL TOURS GLOBAL QUEST TRAVEL GRAND CIRCLE TRAVEL HOLIDAY TRAVEL WORLD HOMERIC TOURS IN QUEST OF THE CLASSICS INCURSION VOYAGES ISRAM WORLD TRAVEL ITS TOURS & TRAVEL KOLLANDER WORLD TRAVEL KOMPAS HOLIDAYS KUTRUBES TRAVEL LIFEJACKET, KAYAK ADVEN. MOSAIC TOUR CONSULTANT ODYSSEYS UNLIMITED PAN ADRIATIC PAT AND MIKES TRAVEL REMOTE ODYSSEYS WORLDWIDE SLOVENIA TRAVEL SMARTOURS STERLING VACATIONS SUNNY LAND TOURS TASTEFUL JOURNEYS TRAFALGAR TOURS TRAVEL EMPORIUM TRAVEL TIME VANTAGE TRAVEL VEGA TRAVEL VIDOVIC TRAVEL SERV. TOTAL

3.700 105 73 250 185 500 80 1.150 1.500 1.200 125 5.000 650 900 925 35 250 700 2.000 170 150 300 200 140 500 350 250 100 2.000 700 2.500 200 225 27.113


AIRLINE CONSOLIDATING AGENCIES 1.

ADRIATIC SUNSHINE TRAVEL

1.050

2.

ADRIATIC TRAVEL, INC.

2.000

3.

ADVANCE TRAVEL AND TOURS

-

4.

CARLSON TRAVEL AGENCY

-

5.

CROATIA TOURS

-

6.

CROATIA TRAVEL

9.000

7.

CROATIA TRAVEL INTL.

-

8.

EXPRESS TRAVEL

1.100

9.

LOUIS TRAVEL

900

10.

MICHELIN TRAVEL BUREAU

750

11.

PAN ADRIATIC

7.000

12.

TRAVEL TIME

1.100

TOTAL

22.900

TOUR OPERATORS SPECIALIZED IN RELIGIOUS TOURS 1.

206 TOURS

6.000

2.

ADRIATIC PILGRIMAGES

825

3.

BMV PILGRIMAGES

-

4.

CROATIA TRAVEL

1.250

5.

ITS INTERNATIONAL TOURS

-

6.

PEACE CENTER TOURS

200

7.

REGINA TOURS

1.000

8.

SELECT INTERNATIONAL

2.000

TOTAL

11.275

CRUISE LINES AND YACHT CHARTERING AGENCIES 1.

ADRIATIC TOURS

3.000

2.

CAROL KENT YACHT CHARTERS

85

3.

CELEBRITY CRUISE LINE

4.

CHARTER YACHT TRAVEL

5.

CLASSICAL CRUISES

6.

COSTA CRUISE LINE

33.000

7.

CRYSTAL CRUISES

15.000

8.

CUNARD, Inc.

9.

ELEGANT CRUISES & TOURS

9.000

10.

GPSC YACHT CHARTERS

400

11.

HOLLAND AMERICA LINE

31.000

12.

INTERPAC YACHTS, INC.

40

13.

MSC CRUISES

20.000

14.

NORWEGIAN CRUISE LINE

15.

OCEANIA CRUISES

3500

16.

POSEIDON CHARTERS

300

17.

PRINCESS CRUISES

18.

RADISSON SEVEN SEAS

5.000

19.

ROYAL OLYMPIC CRUISES

10.500

20.

SEABOURN CRUISES

1.200

355


21.

SEACLOUD CRUISES

2.200

22.

SILVERSEA CRUISES

2.200

23.

UNIQUE WORLD CRUISES

250

24.

WINDSTAR CRUISES

25.

YARA’S YACHTING

100

TOTAL

136.775

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja? Prednosti hrvatske turističke ponude su: raznovrsnost ponude, kulturna baština, očuvana priroda, eko turizam, dok su nedostaci manjak kulturno-zabavne ponude i direktnih letova, previsoke cijene nekih hotela, nezadovoljavajući stupanj usluge.

Razrada dolazaka po regijama Hrvatske 1. Dubrovnik 2. Zagreb 3. Split 4. Kvarner 5. Istra 6. Kontinentalna Hrvatska

Zrakoplovni charteri u 2008. Nažalost još nema direktnog non-stop leta sa ovog tržišta za Hrvatsku.

Individualci u 2008. Individualni gosti sve više su zainteresirani za boutique ponudu mali hoteli te prvoklasni privatni smještaj. Sve veći broj FIT aranžmana se bukira putem interneta. Individualni gosti sami biraju i bukiraju lokalne izlete, putuju rent-a-car-om. Prednosti Hrvatske na ovom tržištu su: bogata ponuda kulturne baštine, autentičnost hrvatskih gradova, netaknuta prirodna baština. Nedostaci hrvatske turističke ponude: nedostatak direktnih avio-linija s Amerikom.

Vrsta smještaja koju su gosti iz SAD-a koristili u Hrvatskoj 1. Hoteli (60%) 2. Privatni smještaj (25%) 3. Kod prijatelja i rodbine (15%)

Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi Većina ljudi s ovog tržišta koji posjećuju Hrvatsku radi odmora, uglavnom spadaju u dvije skupine: 1. Seasoned Travelers: 48–65 godina 2. Adventure Seekers, Students, Youth: 22–32 godina

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti iz SAD-a najčešće konzumiraju Najčešće se traži kulturna ponuda, festivali, na primjer Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri, razne izložbe, koncerti, kazališta, posjete galerijama, gastro ponuda (istarski tartufi) - dobri restorani s maštovitom gurmanskom ponudom, autohtona hrana pojedinih područja.

356


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini U 2009. se očekuje pad do 10% do 13% po broju ostvarenih dolazaka i noćenja u odnosu na ostvarene rezultate u 2008. godini. Zbog svjetske krize i recesije turisti sa ovog tržišta će manje putovati na odmor, a to će se posebno odraziti na udaljenije destinacije (prekooceanska putovanja). Iako je sve više u modi organizacija rezervacija ”last minute buking-a” za vjerovati je da će Hrvatska i dalje biti popularna za američke turiste jer će planirati svoja putovanja u zadnji čas u nadi da će uštedjeti jer zbog recesijske godine cijene će biti pristupačnije.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. Po statistici Lonely Planet-a: Najomiljenije destinacije 2007. Kina Hrvatska Francuska Mexico Tajland

2008. Kina Velika Britanija Hrvatska Italija Francuska

Do promjena u odabiru destinacija će svakako doći zbog globalne gospodarske krize i recesije koja je zahvatila sjevernoameričko emitivno tržište. Kao i ostala svjetska tržišta, birat će se bliža i manje skupa mjesta za odmor.

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija – promjene u kriterijima odabira u kontekstu gospodarske krize Udaljene, prekooceanske destinacije će doživjeti pad prometa, dok će one bliže, poput Kanade te karipskih destinacija profitirati (s izuzetkom Meksika, koji je doživio turistički „potop“ kada su u pitanju gosti iz SAD-a, ali i ostatka svijeta, uslijed recentne pojave svinjske gripe – posljedice i trajanje krize koju meksički turizam u ovom trenutku doživljava, još uvijek su nepoznati).

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2009. Vodeći američki i kanadski turoperatori se nadaju da sezona neće biti toliko loša po pitanju bukinga za Hrvatsku (Trafalgar, Homeric, Gate 1). Zasada nema većih otkazivanja rezervacija, no svi su oprezni u davanju prognoza jer se globalno očekuje pad putovanja od otprilike 12%. Specijalizirane ture, adventure, kultura, gastronomija biciklizam tzv. zdravstveni turizam, sve su traženiji turistički proizvodi.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009 GODINA Aktualni imidž Hrvatske – hrvatski turizam u kontekstu gospodarske krize/recesije Prema izvještaju European Travel Commission, Hrvatska i dalje ostaje popularna destinacija. Velika medijska zastupljenost putem TV reportaža o Hrvatskoj te radio emisija, pridonijela je pozitivnom imidžu Hrvatske na ovom tržištu te interesu za Hrvatskom kao "new emerging" destinacijom. Također, veliki broj objavljenih članaka u trade i consumer publikacijama održati će popularnost Hrvatske kao nove još neotkrivene europske destinacije. Međutim, kriza i recesija imaju utjecaja i na putovanja u Hrvatsku, pa se prema procjenama turoperatora i agenata očekuje pad bukinga, ali ne toliki kao na nekim drugim europskim tržištima.

357


Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2009. godini Očekuje se smanjenje od 10-12% u dolascima u odnosu na 2008. Broj putnika na kruzerima je teško mjeriti, ali za pretpostaviti je da će biti realizirano nešto manje dolazaka nego lani - kruzeri će, po procjenama turoperatora i agencija specijaliziranih za tu vrstu putovanja zabilježiti pad od cca. 5%.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini Individualni dolasci su u porastu u odnosu na organizirana putovanja. Razlog je ušteda ukoliko se bukira individualno, jer turisti sve više koriste internet za buking, kupuju avio karte preko konsolidatora i nastoje uštedjeti. Veliki interes se javlja za specijalizirana putovanja, vansezonski program, mature traveler “senior citizen”, kružna putovanja, tzv. special-deals last minute buking.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2009. godini Hrvatska je dobro zastupljena u programima turoperatora koji su tiskali brošure za 2009./2010. Ipak, zbog recesije koja je zahvatila ovo tržište, velik broj već organiziranih putovanja storniran je početkom ožujka. Jedan od najjačih turoperatora Tauck Discovery je stornirao 2 programa, "escorted tours" po Hrvatskoj (kontinentalnu Hrvatsku i art programe). Iako je u veljači dao informaciju da je zadovoljan hrvatskim bukingom, nije želio snositi rizik te je procijenio da se segment organiziranog putovanja momentalno neće održati, budući da s hotelima nije uspio dogovoriti pristupačne cijene za ovo tržište.

Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Organizatori putovanja s kojima smo razgovarali očekuju pad bukinga za sve destinacije, pa tako i za Hrvatsku. Kao što smo naveli, Tauck je zbog nerentabilnosti stornirao hrvatske programe, što će vjerojatno učiniti i još neki turoperatori zbog recesije i sve manjeg broja turista za prekooceanske destinacije. Činjenica da u Hrvatskoj platežno sredstvo nije Euro, snažan je adut u odnosu na druge konkurentske destinacije Europe. Nadamo se da će vlastita valuta barem donekle povećati privlačnost destinacije i da neće doći do povećanja cijena hotelskog smještaja, hrane u restoranima i drugih usluga u Hrvatskoj.

Zrakoplovni charteri u 2009. Nažalost još nema direktnog non-stop leta iz SAD-a za Hrvatsku. Timm Grupacija iz New Yorka i dalje s investitorima radi na realizaciji direktne linije New York – Zagreb - Dubrovnik (za sada još nema potvrde da će biti ostvarena).

Individualni promet u 2009. Očekuje se povećanje individualnog prometa u 2009. upravo zbog postojeće krize i recesije, pa će sve veći broj turista individualno bukirati svoja putovanja putem interneta i na taj način uštedjeti.

TURISTIČKA SEZONA 2010. Preliminarna procjena turističkog tržišta/ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2010. godini Prema općim pokazateljima stanja na ovom tržištu i zbog očekivanog prestanka recesije do kraja 2009., u 2010. se očekuje lagani porast broja putovanja u cjelini. Američki turisti uvijek traže nove i

358


interesantne destinacije te se nadamo da putovanja u inozemstvo neće biti u opadanju. Europa je i dalje destinacija u koje Amerikanci rado putuju, a s obzirom da je Hrvatska popularna, vjerujemo u solidne rezultate.

Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2010. u usporedbi s 2009. godinom U 2009. godini će se turisti sa sjevernoameričkog tržišta odlučivati za bliže, jeftinije destinacije zbog recesije/krize, kao što su Kanada i Meksiko (ipak pod upitnikom, zbog svinjske gripe) te Karipska otočja. U 2010. se ponovo očekuje jačanje turizma, povećano trošenje na putovanja, odabir daljih destinacija, posebice onih europskih.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. Vodeći turoperatori s ovog tržišta su pozitivni u procjenama za 2010. Očekuje se veći interes za putovanja i lagano povećanje broja dolazaka i noćenja u inozemnim turističkim destinacijama. Što se tiče Europe i Hrvatske, očekuje se porast broja bukinga, realizacija programa koji su otkazani za 2009. zbog opće situacije krize i recesije te općenito pozitivan trend.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Broj dolazaka u 2010. u Hrvatsku ovisit će o više faktora. Najprije, važno je da Amerika izađe iz recesije kako bi se kupovna moć građana povećala i da se počne više trošiti u svim segmentima, uključujući i turizam. Također, (ne) postojanje direktne, non-stop linije iz Amerike za Hrvatsku znatno će utjecati na broj dolazaka, kao i pojava novih “hot” destinacija za 2010., što može staviti Hrvatsku u drugi plan jer se sve više piše o Crnoj Gori, Albaniji kao i Sloveniji sa ponudom jeftinijih aranžmana. Ali, s obzirom na prisutnost Hrvatske u medijima, i sve veći interes za hrvatska turistička odredišta, vjerujemo da će popularnost Hrvatske i te kako utjecati na veći interes koji će se odraziti na povećanom broju dolazaka i noćenja u 2010. u odnosu na 2009. Broj dolazaka u 2010. bi trebao porasti barem za 5% u odnosu na 2009., koja će biti vrlo teška godina za sve turističke destinacije.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Turoperatori koji dosad nisu prodavali aranžmane za Hrvatsku, planiraju započeti sa tim programima 2010., ukoliko se gospodarsko stanje popravi i poveća interes za prekooceanska putovanja. Na sjevernoameričkom tržištu i dalje vlada veliki interes za Hrvatsku. Turoperatori koji ne žele zaostati u svojoj konkurentnosti na tržištu u 2010. godini će sigurno uvesti organizirana putovanja za Hrvatsku. U 2009. na našu listu dodano je 7 novih turoperatora.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Uspostavom direktnih linija s Hrvatskom realizirao bi se i veći broj dolazaka. Pokazalo se da je direktan let iz Kanade bio razlog povećanja broja dolazaka i porasta interesa za Hrvatsku za turiste sa tog područja. Otvaranje novih boutique hotela, kao i restoranskih objekata te klubova vrlo je interesantno za ovo tržište. Kulturna događanja su također važna za američke goste pa bi trebalo uvesti i nove događaje, a postojeće dalje razvijati i širiti. Amerikanci su poznati kao gosti dobre platežne moći, pa treba više ulagati u “high end” turizam, kvalitetne boutique hotele, “upscale” restorane, kao i mogućnost “shoppinga”. Turiste visoke platežne moći, kojih je sve više u Hrvatskoj (posebno jahtaše), treba privući i vanpansionskom ponudom na koju su navikli i koja je dostupna u drugim svjetskim turističkim destinacijama.

359


KANADA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Glavni grad: Ottawa Službeni jezici: engleski i francuski, Neovisnost: - 1. srpnja 1867. (BNA Akt) - 11. prosinca 1931.(Priznanje) Površina: 9.984.670 km² BDP (PKM): procjena 2005. - ukupno: $1.105 milijardi - po stanovniku: $34,273 Valuta: Kanadski dolar (100 centa) Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa, a Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su: Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2001. ima 30.007.094 stanovnika (3.3 na km²). Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija, a 1867. godine je na miran način dobila samostalnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Multikulturalna je država sa dva službena jezika - engleskim i francuskim. Kanada je jedna od zemalja sa najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica G8 i NATO-a.

360


Gospodarstvo Kanadsko gospodarstvo jedno je od najjačih na svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je G8- grupe industrijski najmoćnijih zemalja. U primarnom sektoru zaposleno je 3,7%, u sekundarnom 22,2%, a u tercijarnom 71,1% stanovništva. Takva struktura zaposlenih ukazuje na visok stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Industrijalizacija Kanade započela je početkom 20. st. na bazi velikog bogatstva ruda, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe. Velik poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tržištu SAD-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25% novinskog papira svijeta, za što je najvećim dijelom uložen američki kapital. Američki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje Commonwealtha. Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje sa cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike pa stoga ne čudi ostvareni BDP od 34.273 USD "per capita" koji omogućuje visok životni standard većine stanovništva. Stopa nezaposlenosti je 6,1%.

Stanovništvo U Kanadi živi 30.735.000 stanovnika što predstavlja gustoću od 3 st/km², ali su velike razlike u gustoći naseljenosti. Najgušće su naseljeni prostori uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u južnim dijelovima prerijskih provincija gdje živi oko 90% kanadskog stanovništva. Izrazito rijetka gustoća naseljenosti jest u klimatski nepogodnim prostorima, sjevernim teritorijima i na planinskom zapadu. Prema popisu iz 2001. Kanada ima 34 etničke zajednice s više od 100.000 pripadnika što ju čini vrlo raznolikom. Najveća etnička grupa deklarira se Kanađanima (39,4%), slijede Englezi (20,2%), Francuzi (15,8%), Škoti (14,0%), Irci (12,9%), Nijemci (9,3%), Talijani (4,3%), Kinezi (3,7%), Ukrajinci (3,6%) i sjevernoamerički Indijanci (3,4%).

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Tisak • • • •

Toronto Star Globe&Mail Windsor News Vancouver Sun

Kanada Trade magazini • • •

Canadian Travel Week Buxter News Canadian Travel Weekly

Agencije AIRLINE CONSOLIDATING AGENCIES KANADA 1. 2. 3. 4. 5. 6.

ADRIA TRAVEL SERVICE ASTRO INTL. TRAVEL BEACON TRAVEL SERVICE COSULICH TRAVEL CTH TRAVEL GENERALTURIST

350 420 250 1.500

361


7. 8. 9. 10.

SAKIC’S TRAVEL CENTRE SENA TRAVEL SKYLINK TORONTO TRAVEL SERVICE TOTAL

800 1.200 1.200 5.720

DOLASCI I NOĆENJA S TRŽIŠTA KANADE U RAZDOBLJU 1990-2008.

1990. 22.479 1991. 5.351 1992. 8.507 1993. 7.927 1994. 10.914 1995. 6.114 1996. 8.000 1997. 12.355 1998. 10.689 1999. 9.600 2000. 14.215 2001. 14.870 2002. 16.409 2003. 19.040 2004. 21.921 2005. 24.742 2006. 28.851 2007. 36.474 2008. 38.282 IZVOR: DZS

Dolasci 1990.=100 indeks 100 24 24 159 38 93 35 138 49 56 27 131 36 154 55 87 48 90 43 148 63 105 66 110 73 116 85 115 98 113 110 117 128 126 162 105 170

65.221 23.159 32.885 33.399 44.078 21.961 20.000 32.896 31.154 25.729 40.540 40.526 44.911 54.756 63.296 66.836 81.453 103.657 104.943

Noćenja 1990.=100 indeks 100 5 36 140 50 139 51 107 68 140 34 114 31 155 50 87 48 94 39 194 62 119 62 117 69 140 84 122 97 137 102 136 125 132 159 112 161

DOLASCI I NOĆENJA KANADSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 120.000 100.000 80.000 60.000

Dolasci Noćenja

40.000 20.000

19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

362


DOLASCI KANADSKIH TURISTA PO MJESECIMA 9.000 8.000 7.000 6.000

2004. 2005.

5.000

2006. 4.000

2007.

3.000

2008.

2.000 1.000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

Ru j

Sr pa nj Ko lo vo z

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an

S

nj

ča

ije

j Sv ib an j Li pa nj

0

Zrakoplovne veze s Hrvatskom “Skyservice Airlines” je iz Toronta, Kanada realizirao sezonske charter letove za Zagreb tijekom 2008. (load factor 75%). Nažalost, ove godine nema najave chartera i direktnog leta iz Kanade za Hrvatsku.

363


RUSIJA I UKRAJINA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: Federativna Republika Podijeljena na: • • • • • •

89 subjekata Federacije 21 republika 6 pokrajina 50 oblasti 2 grada Moskva i St. Petersburg 10 autonomnih pokrajina

Površina: 17.000.000 km² Broj stanovnika: 145.000.000 Prema broju stanovnika, Ruska Federacija zauzima sedmo mjesto u svijetu, poslije Kine, Indije, SAD, Indonezije, Brazila i Pakistana. Gotovo petina stanovnika Ruske Federacije živi u 13 milijunskih gradova.

Najveći gradovi: • • • • • • •

364

Moskva St. Petersburg Novosibirsk N. Novgorod Ekaterinburg Samara Omsk

16.000.000 ljudi – glavni grad Ruske Federacije 5.000.000 1.700.000 1.500.000 1.293.000 1.175.000 1.134.000


• • • • • •

Kazan Celjabinsk Rostov na Donu Ufa Volgograd Perm

1.125.000 1.120.000 1.115.000 1.100.000 1.086.000 1.012.000

Glavni grad Rusije, Moskva, po broju stanovnika ulazi u red dvadeset najvećih gradova svijeta. U Ruskoj Federaciji u strukturi stanovništva prevladavaju žene (77.600.000) nad muškarcima (67.600.000).

Opće karakteristike gospodarstva BDP u 2008. BDP po glavi stanovnika Trgovinski partneri u izvoz: Trgovinski partneri u uvozu: Postotak nezaposlenosti u 2008. godini: Prosječna plaća u 2008. godini: Stopa inflacije u 2008.:

2.490.000.000.000 dolara 8.900 dolara Europa Europa, Sjeverna Amerika, Japan, Kuba 9,4% 490 dolara 14%

Vanjskotrgovinska bilanca Saldo vanjskotrgovinske bilance u 2008. godini je bio pozitivan - iznosio je 12 milijardi, u usporedbi sa 2007. godinom kada je pozitivni saldo vanjskotrgovinske bilance bio 30 milijardi.

Stanovništvo po dobi Broj ljudi u radnoj dobi (muškarci 16-59, žene 16-54): Broj ljudi ispod 16 godina: Broj ljudi preko 59 (muškarci) i 54 (žene):

89.000.000 (ili 61%) 26.300.000 (ili 18%) 35.800.000 (ili 21%)

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor U 2008. godini na odmor je putovalo 11.000.140 građana Rusije (putovanja turističkog karaktera), što je bilo 16% više nego u 2007. godini. Postotak stanovnika koji putuje na odmor je relativno malen u odnosu na ukupni broj građana Federacije. Znači, svega oko 8% ruskih građana putovalo je i odmaralo u inozemstvu. Ako se pretpostavi da je jedan dio njih putovao i po nekoliko puta, onda je postotak od 6-7% ukupnog broja stanovnika koji su u 2008. godini odmarali u inozemstvu, zaista mali. Putovanja iz Rusije u inozemstvo koja nemaju turistički predznak motivirana su raznim drugim faktorima (poslovna putovanja, shopping u inozemstvu itd.). I dalje nešto više od 50% ruskih građana odmara u svojoj zemlji (pretežno na Crnom moru), dok prema procjenama i važećim statistikama ostatak građana svoj odmor provodi u inozemstvu.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji

U inozemstvo 47%

Unutar Rusije 53%

365


Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2007. posjetili turisti iz Rusije Redoslijed destinacija u koje su ruski građani najviše putovali (2006. godine), a izuzete su one zemlje za koje glavni motiv putovanja nije turistički: 1. Turska 3. Egipat 4. Finska 7. Španjolska 8 Italija 9. Emirati 10. Francuska 12. Bugarska 13. Hrvatska 14. Tajland 15. Tunis 16. Crna Gora 17. Češka 18. Mađarska 19. Austrija

2.200.000 850.000 350.000 290.000 220.000 170.000 195.000 180.000 175.000 170.000 165.000 130.000 125.000 90.000 80.000

Napomena: 2. mjesto Kina, 5. Poljska, 6. Njemačka, 11. Ukrajina – motiv putovanja uglavnom nije turistički. INOZEMNA PUTOVANJA IZ RUSIJE 2000000 1800000 1600000

Broj putovanja

1400000 1200000 1000000 800000 600000

HRVATSKA 13

400000 200000

Austr ia

Cesk a

Taila nd

Tunis

Cipa r

Hrva tska

Fran cusk a

Emir ati

Grck a

Bug arsk a

Italija

Fins ka

Span jolsk a

Pols ka

Egip at

Kina

Turs ka

0

Zemlje

Vidljivo je da je Hrvatska ostala na 13 mjestu prema broju ruskih turista koji su u 2008. godini odmarali u inozemstvu. Bitnije promjene u redoslijedu destinacija nije bilo, s tim da je Turska, unatoč predviđanjima da će doći do smanjenja broja putnika koji iz Rusije putuju u tu zemlju, bitno povećala broj ruskih turista. Navedeno govori da je Turska uspjela u potpunosti pripremiti proizvod za rusko tržište te da je strategija turskog poslovnog sektora, da u svoje ruke uzme poslove turoperatorstva u Rusiji i najam aviona, u potpunosti bila ispravna i da je donijela odlične rezultate.

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Preko 80% ruskih građana u inozemstvo putuje putem turoperatorskih programa, charter letovima. Taj podatak je razumljiv, jer se radi o velikoj državi gdje su udaljenosti od pojedinih gradova do stranih destinacija, bez obzira da li se radi o europskim destinacijama, azijskim ili najudaljenijim južnoameričkim destinacijama, vrlo velike. Zanimljivo je ipak, da veliki postotak građana u inozemstvo putuje regularnim letovima. Uzrok tome je da su domaći prijevoznici postavili i sve više postavljaju svakodnevne direktne letove na mnoge aerodrome i odredišta Europe i svijeta, omogućavajući individualni turistički promet prema tim destinacijama.

366


Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Bez konkurencije, na vrhu se prema broju putovanja ruskih turista u inozemstvo i dalje nalazi Turska, a zatim Egipat. Razloga tome je mnogo. U prvom redu radi se o vrlo kvalitetnim programima putovanja - Turska i Egipat imaju sve atribute koje traže ruski turisti, nadasve lijepe pješčane plaže i dugo razdoblje ljeta, koji ruskim turistima omogućuje odmor na suncu. I u slučaju Turske i u slučaju Egipta riječ je o strategiji masovnog turizma provedenoj na ruskom emitivnom turističkom tržištu koja je dala rezultate. Prednosti tih destinacija je u prvom redu model ponude koji je specifično bio okrenut upravo ruskom potrošaču - all inclusive ponuda, sjajna hotelska infrastruktura, vrlo dobar zabavni i noćni život, jeftina vanpansionska potrošnja. Ako se tome pridoda činjenica da su mnogi lanci hotela u Turskoj i Egiptu istovremeno i vlasnici glavnih turoperatora u Rusiji, onda je očita lakoća i efikasnost prodaje paket aranžmana na tom tržištu. Njihova prodajna politika je vrlo promišljena, tako da se na početku sezone boravak prodaju po vrlo niskim cijenama, uglavnom pokrivajući trošak aviona, dok hotel zarađuje od vanpansionske potrošnje gostiju koji u njemu borave. S približavanjem vrhunca sezone, cijene se povećavaju, a glavna se dobit ostvaruje u „udarnim“ mjesecima ljeta. Prekrasna obala i čisto more, povoljna klima s dugim ljetnim periodom (u slučaju Egipta se radi o dvanaestomjesečnoj sezoni) svakako su dodatna prednost tih zemalja, što su i ruski turisti brzo uočili. Nakon Turske i Egipta, Rusi najviše putuju u mediteranske destinacije Španjolske, Italije, za kojima naša zemlja još uvijek prilično zaostaje.

Koju vrstu transporta su u 2008. preferirali turisti s ruskog tržišta Ruski turisti kod putovanja kao prijevozno sredstvo najviše koriste avion. U ukupnoj strukturi načina i transportnih sredstava koje su turisti koristili u Rusiji, avio putovanja su i dalje najbrojnija, u 2008. godini njih je realiziralo gotovo 89% ruskih građana. I dalje su 80% od ukupnog broja putovanja charterni programi, a ostatak regularni letovi. Putovanja željeznicom su smanjila udjel u ukupnim putovanjima te su u 2008. obuhvaćala svega 15% putovanja. Riječ je uglavnom o turističkim putovanjima unutar vlastite zemlje.

Koji način organiziranja odmora/bukinga preferiraju turisti s ruskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor? Internet prodaja paket aranžmana i online rezervacije u 2008. godini bilježe velike poraste u odnosu na druge načine kupovanja aranžmana. Internet ili online kupovanje paket odmora ljetovanja u inozemnim destinacijama postalo je u Rusiji jako popularno (uglavnom se radi o „last minute“ kupnji aranžmana). Naravno, i dalje je najrasprostranjenija prodaja putem turističkih agencija. Turoperatorski programi putovanja prisutni su gotovo na svakom koraku, a veliki organizatori putovanja diktiraju globalnu politiku i strategiju prodaje pojedine destinacije, uvjete prodajne politike i zajedno s aviokompanijama predstavljaju glavne čimbenike koji određuju turistički rezultat iz Rusije prema inozemstvu.

Preferencije turista s ruskog tržišta obzirom na razdoblje putovanja, vrstu smještaja i motivaciju Emitivno tržište Rusije je svakako u broju putovanja u inozemstvo koncentrirano na tri ljetna mjeseca, kada se najčešće koriste godišnji odmori. Mada se u 2008. godini osjetno povećao broj putovanja u zimskom periodu, kada u vrijeme novogodišnjih praznika ruski turisti putuju u zemlje jugoistočne Azije, ali i provode odmor u popularnim europskim skijalištima. U inozemstvu, ruski turisti u najviše slučajeva traže hotelski smještaj i to najviše kategorije, što znači da odsjedaju u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica. Pri tom je all inclusive ponuda iznimno često tražena. Ruskim je turistima važno da se smještaj nalazi na samom moru, s dobrim bazenima i ugostiteljskom strukturom. Osim hotela, u posljednje vrijeme sve je traženiji smještaj u vilama i apartmanima, kao i jahte. Kamping u pravilu nije zanimljiv ruskim turistima. 367


Destinacije u kojima je dolar obračunska valuta, svakako su najpopularnije na ruskom tržištu. Prema svim statističkim pokazateljima i analizama, u takve destinacije ruski građani putuju najmasovnije. Uglavnom, iz Rusije u inozemstvo putuju za ruske prilike bogatiji ljudi, međutim njihov je standard daleko niži nego onaj u zemljama Zapadne Europe. Ipak, ruski turisti u prosjeku puno troše, što stvara dojam potrošača kojima cijene nisu važne. Ruskim građanima vrlo je važna atraktivnost postojećih izletničkih programa u zemljama koje posjećuju, kao i kvaliteta i raznolikost zabavnog života. Analiza dosadašnjih putovanja ruskih turista ukazuju na sljedeće: -

Uglavnom se putuje u ljetnoj sezoni, tj. traži se toplo i lijepo vrijeme; Ruskim turistima je kod odabira putovanja vrlo važna lijepa priroda, lijepa i sunčana morska obala, čisto more s pješčanim plažama; U prednosti su destinacije u koje se putuje bez vize

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Rusi prema analizama na odmoru u prosjeku troše više od 100 eura dnevno. Ruski građani su dobri potrošači koji su omiljeni u svim destinacijama svijeta.

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Na emitivnom turističkom tržištu Rusije prodajnu politiku prema inozemstvu diktiraju veliki turoperatori. Danas su to turoperatori Natali tours, Tez tour, VKO, Rosa Vetrov, UTE Megapolus, Capital, Luzniki, Dzet travel, Ascent, Paks, Neva. Tržište je među njima podijeljeno, tako da nekoliko velikih turoperatora, u pravilu 4-5 njih, prodaje pojedinu destinaciju, organizira charterne programe i drži u svojim rukama zakupe aviona te daje svima ostalima, prvenstveno manjim turoperatorima, u zakup manji broj sjedala na avionima. U svakom slučaju, gotovo u potpunosti kontroliraju tržište i nameću odgovarajuće uvjete poslovanja. Avio kompanije u pravilu se ne bave organizacijom turističkih putovanja, nego nastupaju kao samostalni partner u poslovanju. Međutim, u 2008. godini primijećeno je da neke velike aviokompanije, poput Transaera, Aeroflota, Sibir Airlinesa itd., otvaraju svoje turističke odjele i počinju se baviti turoperatorskim poslovima, tj. vršiti prodaju paket aranžmana. Držimo da je ovo pojava koja će imati dugoročne implikacije te će biti zanimljivo pratiti kakav će biti odgovor turoperatora. U strukturi ukupnih aktivnosti turoperatora, u prosjeku barem 30% predstavlja vlastita prodaja, dok se 70% paket aranžmana prodaje putem mreže agencija. Naravno postoje i specijalisti koji se ne žele baviti poslovima prodaje, već istu prepuštaju mreži subagenata, što se pokazuje kao najefikasniji način rada.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Rusija – Moskva GEO TTG - Russia Тurinfo

937-6090/94 fax. 937-6091/92 332-0214 fax. 332-6339 234-0830

toporova.e@gjrussia.com evetrova@ttg-russia.ru shankina@ttg-russia.ru remizov@tourinfo.ru stav@tourinfo.ru pinchuk@tourinfo.ru

Тourbusiness

Business Travel SK Press

368

995-7620 995-7621/22 933-3110/20

995-7620 995-7621/22 974-2260

elena@tourbus.ru tb_olgam@mail.cnt.ru tb@tourbus.ru pele@voxnet.ru tb_reclama@mail.cnt.ru shushurin@vpolet.ru


Domodjedovo Visokij paljot Travel&Leisure Fly&Drive МК

974-2263

781-4741 256-5014

lisizina@mk.ru velikanova@mk.ru

Vojaz

921-7192 fax. 921-7683

ygaduertising@yandex.ru

781-4928 fax. 781-4929

bk@viomag.ru

482-1313 482-1436 482-2260 961-2772 fax. 961-2761 216-6618 fax. 215-6210

wanted@mail.girmet.ru

Vojaz & Odtih

Razvikajetsja& otdih Put i voditelj National Geographic Gastronomija ИД «Delovoij mir, journali: Тurizam i otdih, Uslgei i cene, Dusug i razvlecenije Business i investicije Yachting Izvjestija Neptun Gdje otdihat? Business lady Vas u kus Na stol manageru Inozemni gradjanin Turizam: praksa, problemi, perspektive Sedam dana ИД «Burda” Journal: Odmori Liza Dasa Iskustvo upravljanja

Arnold Prize

flyandrive@skpress.ru, traveditor@mail.ru slava_VD@oss.ru

ova@centerplus.ru

avdienko@viomag.ru

doubrovski@astrel.ru selivanova@astrel.ru

725-1070 fax. 725-1074 981-1055 981-1057

az@idvz.ru vlad.vasukhin@idvz.ru ana@d-mir.ru antonov3@d-mir.ru

261-4672 fax. 265-8127

b-i@list.ru maxedit2002@yahoo.com

688-8105 fax. 688-4344 209-7645 fax. 209-0502 250-3818 fax. 250-3331 787-9528 fax. 787-9529 720-5135 916-4041 772-3614 797-2060 785-4747 940-0900 fax. 940-0900 245-0213 fax. 245-0213

editor@yachting-motor.ru

753-4145/46 753-1111/12 fax. 753-4148 787-3383 fax. 257-1196

725-4780 253-7572 fax. 258-9204 933-0721 fax. 933-0720

Vruca linija; Turizam Odmor& putovanja

540-7111 956-1156 fax. 956-0131

Мagazin putovanja

170-7478 170-7479

belyaeva@izvestia.ru info@neptun21.ru spravlit@rol.ru domidei@rol.ru vash_vkus@inbox.ru ruslan@bizrec.ru info@inostranets.ru stra@inostranets.ru vfn@tpnews.ru reclama@tpnews.ru aib@tpnews.ru

k.burenina@burda.ru i.stepanova@burda.ru vladina@beep.ru 777@osp.ru

dmachavariani@aprel.ru ipapiyan@aprel.ru hotline@tourdom.ru itamarkina@oip.ru opronina@oip.ru fedor@argoline.ru

369


Аfisa svijeta

785-1700 fax. 785-17-02

legorova@afisha.ru lakopova@afisha.ru

Аerodrom Vnukovo

248-1743 248-0966 248-0173 257-3731 257-3298 959-1350 fax. 234-9181 725-0888 fax. 725-0894

info@sanjar.ru sanjar-av@yandex.ru

Ogonjek Putevoditelj: “Le pti fute” Poliglot Оktopus Коnferencija

217-6039/47 761-9023 252-5613 fax. 238-2918

Sibir Grad aerodrom Stranice bez granice RATA news

Putevoditelj : uokrug svijeta” (Video International press) Udruzenje novinara Rusije pressa Aeroflot-press

Info city Russo touristo Ruski fokus Sdjelka Izdavateljski centar “Zivi jezik” Under Sea Stranice zelja Globus tour ID Komersant Stil glavnog grada Tankosti prodaje AIF Tour Ekstra M – Velika telefonska knjiga - Moskva Uralskie avialinije Travel Moscow Boarding Pass Foto Foto

370

brochet@petitfute.ru admin@petitfute.ru komogortsev@doublev.ru komogortseva@doublev.ru minfo@octopus.ru gozo@ktv.ru

vernikovskaja@yandex.ru 267-0380 267-3822 250-2988 292-2464 961-1370 fax. 292-2759 956-3300 fax. 737-6487 291-4245 290-3007 975-1045 207-3798 fax. 975-4976 926-03-35 211-2611 fax. 211-2865 937-9069 fax. 937-9060 933-5058 782-4046

799-5555 fax.799-5509 202-7126 fax.203-0396 943-9112 943-9110 783-8765/66 783-8767/68 232-5222 fax. 232-0351 928-0515 fax.928-0515 956-3096 737-7835 kuć.341 369-9097 fax.369-9021 980-5155 fax.231-3544 730-55-50 246-96-45 995-7620 kuć.133-1707

pressnfo@aha.ru office@mirbg.ru turina@edunet.ru bulgakovaluba@mtu-net.ru olesya@ratanews.ru obrooks@mail.ru OVorobjeva@vitpc.com

galleria@galeria.ru

pavel-infocity@mail.ru reclama@russoturisto.ru

lll@lll.ru g_gevorgian@hotmail.com o-smysl@yandex.ru anna.sharova@yp.ru globustour@sovintel.ru yurko@kommersant.ru izik@pisem.net editor@tonkosti.ru reklama@tonkosti.ru tur@aif.ru Olesnikova@extra-m.ru moscow@uam.ru

sdolgalev@yandex.ru pele@voxnet.ru


Ostali gradovi Rusije Turnavigator

(812) 542-0508 fax. 542-0590 (812) 318-6722 318-6732 (812) 329-5777 fax. 279-8397 (812) 316-7578 (812)118-6713 fax. 373-4284 (812) 335-0883 fax. 162-5022 (812) 327-2602 fax. 327-3850 (812)312-4338 fax. 314-2236

tn@mail.admiral.ru tn@home.ru restmag@peterlink.ru

UAM

(343) 376-2600 376-2500

dpn@uam.ru uam@uam.ru

Оtkrij svoj svjet

(343)-376-5959, 376-5670 fax. 376-5745

info@osm-ekb.ru

Kaliningradska pravda

(0112) 214-787 fax. 211-958

igvo@baltreg.koenig.su

ORT Odmor I turizam

(3832) 104-326 fax. 104-327 (3832) 513-628 fax. 513-628 (3832) 542-162

ort@sibnet.ru

(+371) 708-8772 fax. 721-0203

sub@subbota.com

Odmor od A do Z Top-Manager Тourinfo Turisticke firme Тourbusiness na sjeverozapadu Aif – tour St Petersburg Nevsko vrijeme

STI Мladost Sibira Baltijski sezon

info@top-manager.ru piter-t@spb.cityline.ru olbis@infopro.spb.su tourbus@online.ru info@aif.spb.ru reclama@nvspb.ru

sti@drbit.ru iraida-f@online.nsk.su

sezon@subbota.com

371


UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2008. GODINA Dolasci indeks 1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

95.829 8.998 7.099 10.399 13.216 7.652 12.000 17.286 18.516 9.001 28.414 46.238 55.479 56.972 67.696 80.335 108.672 157.259 175.135

9 79 146 127 58 157 144 107 49 316 163 120 103 119 119 135 145 111

Noćenja 1990.=100 100 9 7 11 14 8 13 18 19 9 30 48 58 59 71 84 113 164 183

indeks 382.419 48.133 38.630 77.808 93.278 37.985 76.000 128.759 150.510 51.793 227.555 406.744 503.822 510.098 605.285 695.201 936.639 1.288.828 1.446.776

1990.=100

13 80 201 120 41 200 169 117 34 439 179 124 101 119 115 135 138 112

100 13 10 20 24 10 20 34 39 14 60 106 132 133 158 182 245 337 378

DOLASCI I NOĆENJA RUSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000

19 90 . 19 (S S SR 91 . ) 19 (S S SR 92 .( ) S SS R ) 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

372

Dolasci Noćenja


DOLASCI RUSKIH TURISTA PO MJESECIMA 60000 50000 2004.

40000

2005. 2006.

30000

2007. 2008.

20000 10000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

Ru j

Sr pa nj Ko lo vo z

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an

ij

S

nj

a eč

j Sv ib an j Li pa nj

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Putem paket aranžmana turoperatora u Hrvatsku je u 2008. godini doputovalo u prosjeku više od 80% ruskih turista, a u odnosu na 2007. godinu došlo je do blagog smanjenja udjela turoperatorske prodaje.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je u 2008. godini bila više nego vrlo dobro zastupljena u programima putovanja turoperatora na ruskom tržištu. Naša destinacija je nadasve dobro zastupljena u Moskvi, gdje se mnogi turoperatori odlučuju našu zemlju uvrstiti u svoje kataloge putovanja. Sve bolja situacija primjećuje se i u drugim regijama Rusije.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine u usporedbi s prethodnom godinom U 2008. godini u pogledu uvrštenosti Hrvatske u kataloge turoperatora došlo je do određenih promjena. Došlo je do skraćivanja letova u pred i pod sezoni, nakon ukidanja subvencija za charterne programe putovanja, pa tako u svibnju nije bilo charternih programa za Dalmaciju, niti letova za Split i Dubrovnik. Na jug Dalmacije letjelo se preko Crne Gore. U listopadu, za razliku od prošlih godina, također nije bilo letova za Hrvatsku. Naravno, na račun toga, pojačani su charterni programi u tri glavna mjeseca turističke sezone, lipnju, srpnju i kolovozu i to vrlo osjetno, što je i dovelo do rekordnog rezultata. Dakle, došlo je do skraćivanja sezone i koncentracije putovanja na praktično ljetne mjesece. Glavni turoperatori su zadržali svoje pozicije te su, prema našem mišljenju, i ojačali. Neki su stagnirali u prodaji i prodaji paket aranžmana, a neki su povećali svoje prodajne kataloge. Neki turoperatori su ipak osjetili gubitke u poslovanju s Hrvatskom.

373


Obujam organiziranog prometa u 2008. po svakom praćenom organizatoru putovanja Danas preko 25 vrlo moćnih ruskih turoperatora organizira paket aranžmane za Hrvatsku. Među njima se svakako ističu: • • • • • • • • • • •

Ascent travel Paks VKO Amigo Neva UTE Megapolus Kapital Interunion Luzniki Dzet travel Adriatic tours

Rejting među njima, po mišljenju mreže subagenata, ostao je nepromijenjen u odnosu na 2007. godinu. № 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Touroperator ASCENT Travel PAKS VKO Travel Amigo CAPITAL Tour Dzet travel UTE Megapolus group Interunion-M Luzniki Interunion Adriatic tours

% u prodaji 32,0 30,0 10,0 7,0 2,0 2,0 2, 2,0 2,0 1,5

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja? Prednosti Hrvatske pred konkurencijom su velike i još se više povećavaju u onim elementima u kojima su i do sada bile izrazito naglašene.

Lijepa priroda Povoljna klima Sigurna i ugodna zemlja Raznovrsnost sadržaja Kvalitetna kuhinja Ostalo Ukupno

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

45% 21% 17% 9% 6% 2% 100%

49% 18% 24% 4% 3% 2% 100%

51% 16% 23% 5% 3% 2% 100%

53% 14% 24% 7% 2% 0 100%

51% 14% 24% 9% 2% 0 100%

Promjena +/0 0 + 0 0

Slabosti hrvatske turističke ponude su sljedeće:

Visoke cijene vanpansionske potrošnje Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji Nedovoljno usmjerena i segmentirana ponuda

374

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

promjena

51%

59%

61%

45%

49%

+

17%

20%

23%

24%

29%

+

9%

5%

6%

0

0

0


Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa Pasivnost nositelja turističke ponude / nepovoljni komercijalni uvjeti poslovanja Ukupno

12%

6%

6%

2%

2%

0

11%

10%

4%

0

20%

+

100%

100%

100%

100%

100%

Razrada dolazaka prema regijama Hrvatske KVARNER 2% SJEVERNA DSLMACIJA 7%

OSTALO 0,5%

JUZNA DALMACIJA 15,5%

ISTRA 52%

SREDNJA DALMACIJA 23%

RUSKI TURISTI U OBJEKTIMA ZA SMJEŠTAJ 2008. OBJEKTI HOTELI KAMPOVI PRIVATNE SOBE OSTALI OBJEKTI UKUPNO IZVOR: DZS

RUSIJA

INDEKS 2008./2007.

UKUPNO STRANI

UDJEL RUSIJE U UKUPNO STRANIM U % TURISTI NOĆENJA 3.81 7.78 0.09 0.09

TURISTI 121,113 1,771

NOĆENJA 996,552 12,054

TURISTI 114.55 93.01

NOĆENJA 115.25 110.68

TURISTI 3,177,121 1,877,139

NOĆENJA 12,816,852 12,914,225

13,204

136,094

128.67

139.17

2,284,396

16,369,074

0.58

0.83

39,047 175,135

302,076 1,446,776

99.20 111.37

95.76 112.26

4,360,845 9,415,105

24,894,445 50,625,522

0.90 1.86

1.21 2.86

RUSIJA PO ŽUPANIJAMA 2008. RUSIJA TURISTI PRIMORSKOGORANSKA LIČKOSENJSKA ZADARSKA ŠIBENSKOKNINSKA SPLITSKODALMATINSKA DUBROVAČKONERETVANSKA ISTARSKA OSTALE ŽUPANIJE UKUPNO IZVOR: DZS

INDEKS 2008./2007.

NOĆENJA

TURISTI

NOĆENJA

UKUPNO STRANI TURISTI

NOĆENJA

UDJEL U UKUPNOM U % TURISTI NOĆENJA

13,599

99,832

100.24

110.04

1,829,610

9,804,514

0.74

1.02

1,863 7,592

5,829 48,182

151.46 127.40

133.57 134.29

326,816 904,996

1,280,302 5,199,486

0.57 0.84

0.46 0.93

9,562

62,783

133.90

134.50

685,730

3,412,248

1.39

1.84

28,438

233,553

128.32

124.31

1,510,546

8,428,294

1.88

2.77

23,545 77,892

189,657 780,766

110.21 108.75

106.92 108.87

875,602 2,525,708

4,034,775 17,178,372

2.69 3.08

4.70 4.55

12,644 175,135

26,174 1,446,776

88.97 111.37

90.94 112.26

756,097 9,415,105

1,287,531 50,625,522

1.67 1.86

2.03 2.86

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Avio promet korišten je u preko 90% turističkih putovanja iz Ruske Federacije prema inozemstvu, pa tako i prema Hrvatskoj.

375


Zrakoplovni charteri u 2008. U 2008. godini iz Rusije je u Hrvatsku pokrenuto preko 550 raznih rotacija chartera iz 8 gradova Ruske Federacije: -

Moskva St. Petersburg Ekaterinburg Novosibirsk Surgut Voronjez Rostov na donu Kaliningrad

78% 7% 6% 3% 2% 2% 2% 1%

Autobuseri u 2008. Autobusni programi prema Hrvatskoj u vrlo malom broju uglavnom su organizirani s prostora juga Ruske Federacije, gdje se do naših destinacija na Jadranu dolazilo putovanjima kroz Ukrajinu i Mađarsku. U 2008. godini popularna turistička putovanja uključivala su autobusne ture koje su polazile iz Budimpešte, a do Budimpešte se u prijevozu koristio avion ili vlak. Ove kombinirane ture koje su nudile razgled glavnog grada Mađarske i zatim ljetovanje u Hrvatskoj, ostvarile su dobar rezultat, što znači da se u budućnosti na njih treba sve više i više računati.

Individualci u 2008. Individualni promet nešto je povećan u 2008. godini, prvenstveno zbog toga što je Aeroflot postavio direktnu avio vezu Moskva-Split-Moskva. Pored toga, regularne linije Aeroflota iz Moskve za Zagreb, omogućile su građanima da se njima koriste i u svrhu turističkih putovanja, što je dovelo do nešto većeg udjela individualaca u ukupnom prometu turista iz Rusije prema Hrvatskoj.

Vrsta smještaja koju su Rusi koristili u Hrvatskoj 1,200,000

9.00 8.00

1,000,000

800,000

6.00 5.00

600,000 4.00 400,000

Udjel u %

Broj noćenja

7.00

3.00 2.00

200,000 1.00 0

0.00 HOTELI

KAMPOVI 2007.

PRIVATNE SOBE 2008.

OSTALI OBJEKTI

Udjel u %

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj ruski gosti najčešće konzumiraju Poznato je da ruski turiti vole all inclusive ponudu, koja u Hrvatskoj nije značajnije zastupljena, jednako kao i pješčanih plaža, koje Rusi također preferiraju.

376


Glavne prednosti koje hrvatske turističke ponude u očima ruskih potrošača i nadalje su: -

lijepa priroda čisto more ugodna klima srodan jezik stimulativan vizni režim pri ulazu u Hrvatsku.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor s ruskog tržišta u inozemstvo u 2009. godini Prema svim dosadašnjim analizama napravljenim od trenutka od kada je svjetska financijska kriza pogodila i rusko gospodarstvo, prema informacijama turoperatora i svim analizama, broj putovanja ruskih građana u inozemstvo u 2009. godini nesumnjivo će pasti. 1) Svjetska financijska kriza pogodila je i rusko gospodarstvo. 2) Veliki pad cijena nafte snažno je pogodio rusko gospodarstvo u cjelini. Kada tome dodamo „plinski rat“ s Ukrajinom i s njim povezane ruske gubitke od nekoliko milijardi dolara, posljedice su bile neizbježne. 3) Došlo je do velikog broja otpuštanja zaposlenih - neslužbeno se govori da je nezaposlenost porasla u samo nekoliko mjeseci sa 9%, koliko je iznosila u vrijeme prije krize, na gotovo 23%. To je i najveći razlog koji je gotovo prepolovio potražnju za turističkim aranžmanima na tržištu i doveo do pada broja turističkih putovanja. 4) Kao posljedica pada izvoza i izvoznih prihoda, jedne od glavnih poluga snažnog ekonomskog razvoja Rusije u posljednjih nekoliko godina (suficit trgovinske bilance, suficit platne bilance), došlo je do bitne korekcije deviznog tečaja rublje prema inozemnim valutama, tako da je rublja u periodu od svega 4 mjeseca devalvirala 40%. Naravno to znači dodatni udar na građane, kroz povećanje troškova života i manju kupovnu snagu. Slabljenje kupovne moći domaćeg stanovništva najprije se odrazilo na turistička putovanja u inozemstvo, koja su poskupjela za postotak devalvacije domaće valute. U kontekstu sve očitije ekonomske krize u zemlji, dosadašnje predbilježbe i buking u prvom dijelu godine, u prosjeku su i do 40% manji nego prošle godine. Teško je očekivati da će se situacija bitnije popraviti u vrhuncu sezone (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz), makar će last minute putovanja vjerojatno donijeti određene pozitivne pomake. Naravno, bilo bi iluzorno i neozbiljno očekivati da se ukupan pad potražnje za putovanja u inozemstvo neće odraziti i na našu zemlju.

REDOSLIJED NAJOMILJENIJIH DESTINACIJA – PROCJENA ZA SEZONU 2009. Redoslijed

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Turistička destinacija

Turska Egipat Tajland Španjolska Grčka Italija Češka Francuska Hrvatska Cipar

Promjena u veličini turističkog prometa

Dugoročna prognoza

+ + + +

+ + + + + o o o +

377


Vrlo je zanimljivo uočiti da su samo četiri zemlje, na prošlogodišnjoj listi prvih deset na ruskom tržištu, zadržale pozitivan predznak u očekivanom broju putovanja u 2009. godini u odnosu na prošlu godinu. Bez dileme, najbolja je situacija u Španjolskoj i Italiji, negdje oko „pozitivne nule“ nalaze se Češka i Cipar, dok sve ostale receptivne destinacije očekuju minusi. Ipak, naša konkurencija nastoji svim mogućim mjerama kompenzirati pad potražnje. Npr. cijena prvih aranžmana za Tursku u Rusiji u svibnju niža je od same cijene sjedišta na charteru! Naše analize cjenovne konkurentnosti po prvi put ukazuju da je Italija u ponudi na ruskom tržištu 10-15% jeftinija od Hrvatske. Španjolska, u želji da ne „izgubi“ rusko tržište, spustila je cijene za 25% do 30%, što je uvrštava u red jeftinijih destinacija za odmor u Rusiji. Naši hotelijeri uglavnom nisu reagirali - nisu smanjili cijene, ali što je još značajnije, nisu uspostavili fleksibilniju politiku prodaje.

Razlozi promjena u redoslijedu najomiljenijih destinacija Redoslijed prvih šest destinacija za odmor na ruskom turističkom emitivnom tržištu nije se promijenio. Svaka od ovih zemalja posjeduje specifične prednosti. Kod Turske i Egipta riječ je o vrsti ponude potpuno prilagođene ovom tržištu, kao i nekih objektivnih okolnosti. Naravno, jedan od osnovnih elemenata je cijena, koja u potpunosti odgovara ponuđenoj kvaliteti. Tajland je najperspektivnija zemlja na ruskom emitivnom turističkom tržištu, koja ima priliku ravnopravno se uključiti u borbu na tržištu sa do sada neprikosnovenim Egiptom i Turskom. Svoju poziciju na ruskom tržištu Tajland gradi visokom kvalitetom ponude i povoljnim cijenama. Radi se o egzotičnoj zemlji s visokom kulturom i kulturnim nasljeđem, koje je vrlo interesantno ruskim građanima. Slično je i sa Grčkom, koja je svoju poziciju tek u posljednje vrijeme stabilizirala izuzetno velikim ulaganjima u reklamu, budući da je njena turistička ponuda ozbiljno stagnirala u pogledu kvalitete i raznolikosti. Italija je u ovoj sezoni učinila bitni iskorak prema potražnji, snizivši cijene svojih aranžmana i do 30%. Cipar i dalje to ostaje primjerom kako jedna mala destinacija može biti interesantna tako velikom tržištu kao što je rusko. Tunis je jedna od zemalja koje također bilježe stagnaciju - ispao je s liste 10 najpopularnijih destinacija u Rusiji kada je u pitanju odmor u inozemstvu. Procjene turističkog prometa za ovu ali i slijedeće godine niže su od dosadašnjih rezultata.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2009. GODINE Procjena rezultata turističkog prometa iz Rusije u Hrvatsku nažalost nije optimistična – po prvi puta prognoziramo pad turističkog prometa prema našoj zemlji. U ovom trenutku buking je manji za oko 20% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je očekivano obzirom na krizu u ruskoj ekonomiji te društvu uopće te činjenicu da je po prvi puta odmor u Rusiji postao gotovo dva puta jeftiniji nego što su to inozemna putovanja. Jedan od ključnih razloga za smanjenje broja letova prema Hrvatskoj je i općenito manja potražnja za ljetovanjima u inozemstvu kod ruskih građana. Prava je šteta da dobre odluke Ministarstva turizma RH i HTZ-a, kada su ruskim turoperatorima odobrena znatna sredstva za udruženo oglašavanje te odluka Ministarstva vanjskih poslova RH o privremenom ukidanju viznog režima, neće imati izravniji pozitivan utjecaj na turistička kretanja Rusije prema Hrvatskoj. Te su neosporno korisne mjere pale u drugi plan, uslijed ukupnosti kriznih odnosa koji vladaju na tržištu i na žalost neće bitnije popraviti sliku na tržištu.

378


Aktualni imidž Hrvatske na ruskom tržištu • • • •

prepoznatljiva turistička destinacija očekivani ovogodišnji pad turističkog prometa, s opasnošću dugoročnije stagnacije skupa turistička ponuda u usporedbi s konkurencijom (posebno vanpansionske cijene) isključivo potražnja turista srednje dobi klijenata u kategoriji s višim dohotkom

Nerazmjer cijene i kvalitete ponude jedno je od „bolnih pitanja“ koje limitira turistički promet prema našoj zemlji, iako je Hrvatska na ruskom emitivnom turističkom tržištu danas prepoznatljiva turistička zemlja. Ipak, činjenica da će se u 2009. godini na hrvatske aerodrome letjeti iz sedam gradova Rusije (dva grada manje nego u prošloj godini), nije ohrabrujuća. Hrvatska danas na ovom tržištu ima stabilnu poziciju destinacije koja je bilježila kontinuiran i stalan rast turističkog prometa, u najvećoj mjeri zaslugom odlične promocije, ali i određenim poslovnim potezima hrvatske turističke privrede. Nažalost, perspektiva je neizvjesna, a jedino što nije upitno je činjenica da će se ruskom tržištu u budućnosti morati posvetiti puno veća pozornost, da će ovo tržište tražiti dodatna ulaganja i adekvatnu stimulativnu poslovnu politiku.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2009. godini Na temelju dostupnih podataka, realno je u 2009. godini očekivati pad prometa u odnosu na prošlu godinu za 20-25%. Ponavljanje prošlogodišnjeg turističkog prometa iz Rusije, u situaciji kada je rusko gospodarstvo u ozbiljnoj krizi, apsolutno nije moguće.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini U ovoj godini objektivno je očekivati povećanje broja dolazaka individualnih turista. Razlog je tome mjera privremene suspenzije viznog režima prema Hrvatskoj, tako da ruskim turistima pri ulazu u Hrvatsku ne trebaju ni vaucher niti pozivno pismo, već samo putovnica.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2009. godini Hrvatska je ove godine manje zastupljena u katalozima putovanja turoperatora. Riječ je o tome da je dobar dio organizatora putovanja, koji su do sada najviše prodavali Hrvatsku, određen broj programa preusmjerio prema drugim destinacijama, mahom onima jeftinijim. Naredni mjeseci će pokazati koja je dugoročna perspektiva Hrvatske na ruskom emitivnom turističkom tržištu, tj. koliko će sveprisutna kriza negativno utjecati na turistički promet prema našoj zemlji i narušiti našu tržišnu poziciju.

Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Turoperatori očekuju problematičnu i neizvjesnu poslovnu sezonu. Cijene paket aranžmana za Hrvatsku ostale su na prošlogodišnjem nivou (napominjemo da su cijene paket aranžmana prema drugim destinacijama bitno umanjene), ali je kupovna moć na strani potražnje slabija.

Zrakoplovni charteri u 2009. I dalje su najbrojniji charterni programi iz glavnog grada Rusije, koji lete na četiri aerodroma u Hrvatskoj: Dubrovnik, Split, Zadar i Pulu. Ove je godine manje letova iz drugih regija Rusije. Leti se na Hrvatsku i iz Voronjeza, Nižnjeg Novgoroda, Kazana, Ekaterinburga, Novosibirska i St. Petersburga. Ukupni broj mjesta na avionima je smanjen.

379


Autobuseri u 2009. Autobusni su programi u 2009. godini u porastu. Oni će i ove godine u osnovi nuditi kombinirani odmor - glavni grad Mađarske – obala Hrvatske – turisti putuju vlakovima na jug Rusije, dalje autobusima kroz Mađarsku i onda u Hrvatsku. U porastu su autobusni programi iz južnih regija Rusije, koji prolaze kroz Ukrajinu, što je za ruske turiste prihvatljivo i jeftinije od avio aranžmana. Ipak, riječ je uglavnom o gostima slabije platežne moći.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Sve dosadašnje analize ukazuju na neizvjesnu 2010. godinu i pad turističkog prometa prema inozemstvu. Procjene govore da će u 2010. godini svega oko 9.000.000 ruskih građana putovati i odmarati u inozemstvu, što je pad od oko 20%. Očekuje se da će Turska i Egipat povećavati svoj značaj i udjel u ukupnom turističkom emitivnom potencijalu Rusije. Međutim, sve ostale receptivne zemlje nemaju mnogo razloga za optimizam. Moguće je da se među prvih deset najpopularnijih destinacija uključe neke ljetne destinacije koje konkuriraju grupi prvih 10 zemalja - u prvom redu Bugarska kao ljetna destinacija te Crna Gora. Za neka se turistička odredišta, koja su bilježila minuse u prošlim godinama, daju prognoze o rastu udjela na tržištu, što se u prvom redu odnosi na odmarališta na Crnom moru u Ukrajini. U 2010. godini očekuje se da će jugoistočna Azija bilježiti velike stope rasta - Indija i Tajland (osobito) te Šri Lanka i Indonezija. Italija, Španjolska i Grčka će zadržati svoje pozicije, a „praznina“ se pojavljuje neispunjenim očekivanjima i prometu prema Tunisu, Maroku i Malti.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. Još je rano govoriti o ozbiljnijim procjenama turoperatora za 2010. godinu. Organizatori putovanja čekaju da završi ovogodišnja turistička sezona, pa da onda ozbiljnije pokažu svoje planove i namjere.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Nije realno davati prognoze turističkog rezultata iz Rusije, kada se ne znaju osnovni uvjeti pod kojima će se takav promet odvijati. Međutim, ukoliko se ne promjeni politika hrvatskih hotelijera prema ruskom turističkom tržištu, kao i ukupna gospodarska situacija u Rusiji, možemo očekivati samo produbljenje ionako teške situacije.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Turoperatori za sada najavljuju daljnja smanjivanja programa prema Hrvatskoj tijekom 2010. godine.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja • • • •

380

Turoperatori traže financijsku podršku turističkom prometu iz Rusije prema našoj zemlji, isključivo u pred i post sezoni, ali na novim temeljima (sufinanciranje troškova charterih programa, davanje olakšica za turistička putovanja, itd); Nužna je jača teritorijalna koncentracija ponude; Potrebno je temeljito pripremiti konzularna predstavništva RH za trenutak ulaska hrvatske u Schengenski prostor; Hrvatska se u svojoj ponudi snažnije mora ustrojiti prema regionalnom principu - turističku ponudu više moguće graditi unutar jednog hotela ili mjesta, već je treba razvijati u širem teritorijalnom smislu s komplementarnim i raznolikim turističkim sadržajima (rivijere).


UKRAJINA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Glavni grad: Kijev Službeni jezik: ukrajinski Neovisnost: Od 24. kolovoza 1991. Površina: 603.700 km² Stanovništvo: 46.710.816 osoba - gustoća: 77,4/km² BDP (PKM) procjena 2007. - ukupno: 390.306 milijardi $ - po stanovniku: 8,404 $ Ukrajina je država Istočne Europe. Po svojoj je površini najveća europska država (tj. na drugom je mjestu ako se uzme u obzir europska površina euroazijske Ruske Federacije). Po državnom uređenju Ukrajina je republika, a zakonodavnu vlast obnaša Verhovna Rada - ukrajinski parlament sa 450 zastupničkih mjesta. Ukrajina na kopnu graniči sa 7 europskih država, s ukupnom dužinom granice od 4.663 kilometara: Ruska Federacija (1.576 km), Bjelorusija (891 km), Poljska (526 km), Slovačka (97 km), Mađarska (103 km), Rumunjska (531 km) i Moldavija (939 km). Ukrajina se odlikuje raznovrsnim geografskim i klimatskim uvjetima. Njezin središnji dio zauzimaju stepe isprekidane niskim visoravnima i sljevovima rijeka, osobito nizinom i visoravni rijeke Dnjepar. 381


Stanovništvo Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2005. godine u Ukrajini živi 47,5 milijuna stanovnika. Stanovništvo čine: Ukrajinci 77,8%, Rusi 17,3% (postotak u bitnom opadanju), Bjelorusi 0,6%, Moldavci 0,5%, Krimski Tatari 0,5% (autohtoni stanovnici), Bugari 0,4%, Mađari 0,3%, Rumunji 0,3%, Poljaci 0,3%, Židovi 0,2% i ostali 1,8%. Ukrajinci u dijaspori broje između 16 i 20 milijuna ljudi, posebno u Ruskoj Federaciji gdje ih živi između 5 i 8 milijuna. O Ukrajini se donedavno malo znalo, no njezinim osamostaljivanjem 1991. otvorena su vrata svim gostima koje zanima ljepota i posebnost ukrajinske kulture.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Ukraina, Bjelorusija Тurizam & odmor

(375-17) 226-9490

Тourinfo Bjelorusije

283-2320

Baljhsaja progulka Business Vjes mir v karmane Mir turizma Medjunarodni turizam Travel News Аig Ukraina

(044)237-2156 fax. 228-4265 (044) 251-8109 543-3785

lilya_kobzik@mail.ru tio@nsys.by tourinfo@tut.by zerkalo_mira@ukr.net or@business.ua

+38(048) 7-287-087

market@tour.odessa.ua

38(044)551-0401, fax. 559-42-62

mvl@mirtu.com vitaliy.glushchenko@mirtu.com

38 044 254-0457, 254-5190, 254-5191/93 380-044-216-1266, fax.380-044-213-7938 (044) 246-8178, 461-7883

welcome@intour.com.ua info@travelnews.com.ua oksana@aif-ukraine.kiev.ua

EMITIVNI POTENCIJAL UKRAJINSKOG TRŽIŠTA I REZULTATI U OKVIRIMA HRVATSKOG TURIZMA Iako u okvirima hrvatskog turizma još uvijek ne ostvaruje značajnije brojčane pokazatelje (rezultati 2008. godine govore o 31.603 turistička dolaska iz Ukrajine, što predstavlja rast od 9% u odnosu na 2007. godinu, kao i 226.987 noćenja, što predstavlja rast od 12% u odnosu na 2007. i 0,4% ukupnog broja stranih turističkih noćenja u Hrvatskoj), emitivni turistički potencijal Ukrajine postaje relevantan. Ukrajinski izvori (Ministarstvo kulture i turizma Ukrajine) u preliminarnim podacima navodi da je u inozemstvo, uz posredovanje organizatora putovanja tijekom 2008. godine otputovalo 1,28 milijuna Ukrajinaca. Među odredištima koje su posjećivali prednjači Turska (492.000 ukrajinskih turista), slijedi Egipat (399.000 Ukrajinaca), dok je s velikim zaostatkom za dvije najpopularnije destinacije na trećem mjestu Češka (32.000 Ukrajinaca). Isti izvor navodi da je u Hrvatsku organizirano otputovalo 10.400 Ukrajinaca, što nas svrstava među prvih 20 destinacija za turiste iz ove zemlje. U ovom trenutku je izvjesno da je glavna koncentracija platežno sposobne populacije prisutna u regiji Kijeva, tj. analitičari procjenjuju da je cca. 20% stanovnika Kijeva (grada s 2,7 milijuna stanovnika) u mogućnosti adekvatan dio primanja izdvojiti za barem jedno turističko putovanje u inozemstvo, dok je u ostatku zemlje situacija ipak bitno lošija. Treba konstatirati da određenu prepreku snažnijem rastu outgoinga u ovom trenutku predstavlja slabljenje domicilne valute (Hryvna), ali vjerojatno i još uvijek prisutan nedostatak tradicije poduzimanja inozemnih turističkih putovanja. Naravno, jedna od ključnih činjenica koje su demotivirajuće za putovanja prema ostatku Europe, pa tako i prema Hrvatskoj, svakako je činjenica da za većinu zemalja Ukrajinci trebaju vize. Tijekom 2008. godine Ukrajinci su u svrhu putovanja u zemlje Europske unije zatražili 1,022 milijuna viza, dok za putovanja u Hrvatsku ta brojka iznosi 25.165 (podatak Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kijevu).

382


DOLASCI I NOĆENJA S UKRAJINSKOG TRŽIŠTA U RAZDOBLJU 1990.-2008.

1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. IZVOR: DZS

95.829 8.998 7.099 1.540 2.016 1.860 4.000 2.071 5.699 3.425 5.651 5.109 7.073 8.491 9.421 13.054 18.619 29.043 31.603

Dolasci 1990.=100 indeks 100 9 9 79 7 22 2 131 2 92 2 215 4 52 2 275 6 60 4 165 6 90 5 138 7 120 9 111 10 139 14 143 19 156 30 109 33

382.419 48.133 38.630 7.509 10.707 10.691 24.000 11.483 43.329 21.455 38.259 34.771 48.061 61.221 62.177 81.178 129.508 203.324 226.987

Noćenja 1990.=100 indeks 100 13 13 80 10 19 2 143 3 100 3 224 6 48 3 377 11 50 6 178 10 91 9 138 13 127 16 102 16 131 21 160 34 157 53 112 59

DOLASCI I NOĆENJA UKRAJINSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000

Dolasci

200.000

Noćenja

150.000 100.000 50.000

19 90 . 19 (S S SR 91 . ) 19 (S S SR 92 .( ) S SS R ) 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 .

0

383


DOLASCI UKRAJINSKIH TURISTA PO MJESECIMA 12.000 10.000 8.000

2004. 2005.

6.000

2006. 2007.

4.000

2008.

2.000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

Ru j

ča

ja

l Ve

Sr pa nj Ko lo vo z

j Si

O žu ja k Tr av an

nj

a eč

j Sv ib an j Li pa nj

0

TRŽIŠNA PERSPEKTIVA Obzirom na jednu od mjera poticanja turističkog prometa, predviđenu „Akcijskim planom hrvatskog turizma u 2009. i 2010. godini, kojom se vizni režim za putovanja Ukrajinaca u Hrvatsku privremeno suspendira (u razdoblju od 01. svibnja 2009. do 31. listopada 2009.), realno je očekivati da će ista poticajno djelovati na turistička kretanja iz Ukrajine prema našoj zemlji. Riječ je o tržištu koje je u emitivnom pogledu „u povojima“, ali je perspektiva neupitna, posebice u kontekstu očekivanog gospodarskog oporavka na globalnoj razini, za kojeg većina stručnjaka smatra da će nastupiti tijekom naredne godine, a samim tim i konsekutivnim konsolidiranjem političke i gospodarske situacije u Ukrajini, nakon čega će uslijediti i porast kupovne moći i vjerojatan rast interesa za poduzimanjem turističkih putovanja.

384


ŠPANJOLSKA

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Službeno ime: Kraljevina Španjolska Glavni grad: Madrid (3.238.208) Političko uređenje: Parlamentarna monarhija Državni poglavar: Kralj Juan Carlos I (od 22.11.1975.) Predsjednik vlade: Jose Luis Rodríguez Zapatero (od 09.03.2008.) Površina: 506.013 km2 Uprava: Španjolska je podijeljena na 17 autonomnih pokrajina: Andaluzija, Aragon, Asturias, Balearsko otočje, Baskija, Extremadura, Galicija, Kanarsko otočje, Kantabrija, Kastilja-La Mancha, Kastilja i Leon, Katalonija, La Rioja, Madrid, Murcia, Navarra, Valencija te 2 autonomna grada na afričkom području: Ceuta i Melilla. Najveći španjolski gradovi Madrid Barcelona Valencia Sevilla Zaragoza Málaga Murcia Las Palmas Palma de Mallorca Bilbao

Broj stanovnika 3.213.271 1.615.908 807.200 699.759 666.129 566.447 430.571 381.123 396.570 353.340

385


Stanovništvo % Dobne skupine

Ukupno

Muškarci

Žene

Muškarci

Žene

0 - 14 godina

6.655.889

3.423.861

3.232.028

51,44

48,56

15 - 29 godina

8.908.267

4.577.718

4.330.549

51,39

48,61

30 - 44 godina

11.779.858

6.071.888

5.707.970

51,54

48,46

45 - 59 godina

8.808.279

4.388.061

4.420.218

49,82

50,18

60 - 75 godina

6.557.519

3.079.438

3.478.081

46,96

53,04

Više od 75

3.448.010 1.306.771 2.141.239 Izvor: Španjolski zavod za statistiku

37,90

62,10

ŠPANJOLSKO GOSPODARSTVO U 2008. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, španjolsko gospodarstvo nalazi se u dubokoj recesiji s padom rasta BDP-a od 3,8% na 1,8% u 2008. godini. Osim pada rasta BDP-a, prisutni su i drugi efekti gospodarske krize, posebno glede rasta nezaposlenosti od 8,6% na 13,9% aktivnog stanovništva (koncem godine je u Španjolskoj registrirano 3,2 milijuna nezaposlenih); pad potrošnje od 4% na 1,2%, porast inflacije od 4,2% na 5,3%. Nakon jedne dekade visokog rasta, recesija u sektoru nekretnina i posljedice međunarodne financijske krize, glavni su razlozi pada rasta tijekom 2008. godine. Prema podacima Eurostat-a, Španjolska je članica EU-a s najvećom stopom nezaposlenosti u zadnjih 12 mjeseci. Trend rasta nezaposlenosti koji je započeo krajem 2007. u sektoru graditeljstva, proširio se u 2008. godini na ostale sektore, posebno na sektor usluga. Španjolska Vlada predviđa iznos od 33.000 milijuna eura za javna ulaganja kojim bi se trebalo otvoriti veliki broj radna mjesta. To neće biti dovoljno za preokrenuti tendenciju pada, ali trebalo bi biti za zaustaviti pad tržišta rada i započeti novi trend rasta. Pad potrošnje i unutarnje potražnje odrazio se u smanjenju uvoza na 2,3% dok je izvoz narastao skoro dvostruko za 4,1%, što je omogućilo pozitivno kretanje BDP-a u vanjskom sektoru. Međutim, pad gospodarskog rasta u većini zemalja EU, koji su najveći uvoznici iz Španjolske, prognozira zaustavljanje navedenog pozitivnog trenda i u tome sektoru. Visoki vanjski deficit je krajem 2008. godine premašio 10% BDP-a (1.214,9 milijardi eura u 2008. godini, prema 1.177,8 milijardi Eura u 2007. godini). Toj situaciji pridonijeli su jačanje eura, rast cijene nafte i činjenica da Španjolci žive iznad svojih mogućnosti i s visokim zaduženjem. Rast cijene nafte na međunarodnim tržištima imala je veliki utjecaj na španjolsko gospodarstvo jer njegova energetska ovisnost je 80%. Čim naraste cijena nafte na međunarodnom tržištu to se automatski odražava na poskupljenje na domaćem tržištu. Industrijski sektor nalazi se u fazi zastoja zbog nedostatka ulaganja uzrokovana nedovoljnom ponudom kreditiranja. Prodaja automobila u Španjolskoj pala je čak 32% u drugoj polovici 2008. godine, kao posljedica povećanja troškova života i nedostatka kredita. Španjolska predviđa uskoro započeti proizvodnju električnih automobila kojom će pomoći da se taj sektor brže oporavi. Osim pada prodaje na unutarnjem tržištu, Španjolci predviđaju i pad izvoza automobila na europska tržišta za koja je namijenjena 80% njihove proizvodnje. Tvrtka Renault koja ima sjedište u Valladolidu već je smanjila proizvodnju za 25%. Recesija u sektoru graditeljstva proširila se na ostale sektore, posebno na sektor usluga. Španjolska Vlada je donijela odluku da sektor javnih radova preuzme dio nezaposlenih iz sektora graditeljstva. U sektoru nekretnina pokrenuta je negativna spirala koja uključuje pad cijena i zaustavljanje kupoprodaje. Međunarodna financijska kriza je posebno utjecala na Španjolsku jer je njezin model rasta posljednjih godina najviše oslonjen na rast sektora nekretnina - grana koja najviše ovisi o zajmovima i kreditima.

386


Gospodarski odnosi Republike Hrvatske i Kraljevnine Španjolske Ukupna robna razmjena Hrvatske i Španjolske u 2008. godini iznosila je 416,9 milijuna eura, od čega hrvatski izvoz u Španjolsku iznosi 60,4 milijuna eura, a uvoz iz Španjolske iznosi 356,5 milijuna eura. U okviru hrvatskog sudjelovanja na Međunarodnoj izložbi EXPO 2008 u Zaragozi te paralelno uz posjet predsjednika RH g. Stjepana Mesića Zaragozi i Madridu, Veleposlanstvo je organiziralo niz dodatnih aktivnosti među kojima i susret gospodarstvenika dviju zemalja. Tim povodom u Zaragozu su doputovali predstavnici uspješnih hrvatskih tvrtki koje su sponzorirale hrvatski paviljon na EXPO-u kako bi iskoristili priliku za uspostavu izravnih kontakata s lokalnim poduzetnicima iz pokrajine Aragona. U navedenoj pokrajini, osim automobilske industrije Opel, postoji i mnogo tvrtki za logistiku, skladištenje i transport. Dana 30. lipnja 2008. u organizaciji Veleposlanstva RH u Madridu, u prostorijama Gospodarske komore Zaragoze održan je susret gospodarstvenika na kome je sudjelovalo ukupno 30 tvrtki. Nakon prezentacije gospodarskih pokazatelja iz RH te opće informacije o zemlji uključujući mogućnosti ulaganja u RH (Teresa Ana Blažević, drugi tajnik), hrvatski gospodarstvenici su održali poslovne razgovore s predstavnicima lokalnih tvrtki. Nakon navedenog susreta, u pratnji domaćina delegacija je obišla ekološki park kraj mjesta La Muela. Tamo su domaći stručnjaci s polja energetike objasnili postupak osnivanja i izgradnje parka koji se sastoji od 130 međusobno povezanih vjetrenjača, kao i tehničke detalje o cijelome pogonu. Istakli su da su osnivanjem ekološkog parka otvorena i nova radna mjesta i paralelno donošene poticajne mjere od strane lokalnih vlasti (niže stope poreza) za poboljšanje standarda lokalnog stanovništva. Kao rezultat velikog truda uloženog u 2008. godini glede otvaranja španjolskog tržišta hrvatskim proizvodima, od 29. veljače do 5. travnja 2009. godine, održao se nastup hrvatskih tvrtki na Sajmu europske prehrane u El Corte Inglesu, na kojemu je Hrvatska u 2009. godini bila zemlja partner. Navedeni trgovački lanac ima 90 prodajnih centara u svim većim španjolskim gradovima, tako da će se hrvatski proizvodi moći kupiti u isto toliko supermarketa na kontinentu, Balearima, Kanarima i u Portugalu. Tako veliki izazov prihvatilo je 7 hrvatskih tvrtki: Jamnica, Kraš, Gavrilović, Franck, Maraska, Istravino i Zvečevo. Iako je i nekoliko drugih tvrtki pokazalo interes za sudjelovanje na navedenom sajmu, zbog problema prilagođavanja proizvoda standardima EU, a također zbog ne konkurentnih cijena, nije bilo moguće uključiti njihove proizvode i prodavati u ovom nastupu. Ukoliko španjolski kupci prihvate neke od ponuđenih proizvoda, El Corte Ingles je spreman i dalje kupovati te hrvatske proizvode i prodavati u njihovim trgovačkim centrima. U okviru suradnje s međunarodnim institucijama, Veleposlanstvo RH u Madridu sudjeluje na sastancima međunarodnih organizacija sa sjedištem u Kraljevini Španjolskoj: Međunarodno vijeće za maslinovo ulje, Svjetska turistička organizacija, Međunarodna komisija za očuvanje tune i Europski šumarski institut. U Madridu je 27. i 28. svibnja 2008. održan sastanak Vijeća EFI-a (European forest institut) na kojemu je, nakon uspješnog lobiranja Veleposlanstva, ponovno izabran predstavnik RH za člana Upravnog Vijeća EFI-a za slijedeće tri godine. U rujnu iste godine donesena je na godišnjoj konferenciji instituta, odluka o otvaranju regionalnog ureda EFI-a za cijelu jugoistočnu Europu u Varaždinu. Uz jače međunarodno pozicioniranje hrvatskog šumarstva, to je i snažan poticaj jačanju hrvatskog šumarstva i drvne industrije. Do sada je postojao samo jedan regionalni ured u Barceloni (EFIMED). U oba slučaja uloženi trud je bio uspješan i Španjolska je podržala hrvatsku kandidaturu. Španjolska ulaganja u RH dosegnula su 39,5 milijuna eura do lipnja 2008. godine, u turizmu, razonodi, potrošačkih dobara i keramike. Španjolske tvrtke koje su uložile u Hrvatsku su: Sol Meliá, Grupo Iberostar, Acciona Energía, Industrias Cristian Lay, Grupo Tanshotel, Erre Consultores, Persax, Cerámicas Roca i Grupo Egasa. Grupa Inditex započeo je razgovore o ulaganju u Hrvatsku u 2007. godini, dok tvrtka Freixenet pregovara o kupnji vinskih podruma. Na Zagrebačkom jesenskom velesajmu sudjelovale su u 2008. godini slijedeće španjolske tvrtke: Arriaga, Lux May, Industrias Mateu i Industrias metálicas agrícolas. Međunarodna financijska kriza je posebno utjecala na Španjolsku jer je njezin model rasta posljednjih godina najviše oslonjen na rast sektora nekretnina, grana koja najviše ovisi o zajmovima i kreditima.

387


Previsoke cijene nekretnina u Španjolskoj jedan je od razloga da međunarodni ulagači, a među njima i Španjolci traže nova tržišta s boljim cijenama. Tu je i Hrvatska kao potencijalno područje za ulaganje. Opasnost daljnjeg smanjenja ekonomskog rasta u Španjolskoj povezan je sa recesijom u zemljama koje su njezini najveći trgovački partneri (Francuska, Njemačka i Italija). Mjere koje će poduzeti španjolska Vlada za rješavanje gospodarske krize temelje se na povećanju ulaganja u sektoru infrastruktura i na modelu I+D+I (ulaganja + razvoj + inovacije: Državni plan za znanstveno istraživanje, razvoj i tehnološke inovacije).

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Tisak Deset najčitanijih dnevnih listova Naziv El País El Mundo ABC La Vanguardia El Periódico La Razón El Correo La Voz de Galicia Marca Mundo Deportivo As

Tiraža 563.495 427.306 343.525 238.004 195.118 213.418 137.725 120.285 428.456 155.449 337.679

Broj prodanih primjeraka 431.033 323.587 251.642 201.859 152.025 154.410 115.365 103.828 296.353 99.146 230.306

Deset najčitanijih tjednih časopisa Naziv

Tiraža 1.124.434 702.631 452.070 541.366 330.027 326.483 257.246 303.833 173.151

Pronto Hola Que me dices Diez Minutos Cuore Lecturas Mía Semana Interviú

Period srpanj 2007. – lipanj 2008.

Naziv Glamour Muy Interesante Cosmopolitan Clara El Mueble Cosas de Casa Nacional Geographic Quo Casa Diez La Revista de Ana Rosa

388

Broj prodanih primjeraka 985.566 544.215 294.666 376.549 221.131 188.059 151.956 201.480 85.656

Deset najčitanijih mjesečnih časopisa Tiraža 410.478 348.385 308.023 291.562 352.646 277.292 267.861 350.483 297.625 326.425

Broj prodanih primjeraka 255.275 241.455 170.823 191.142 193.246 163.610 204.528 138.043 154.011 110.422


Časopisi specijalizirani za turizam Tiraža 115.000 90.894 79.000 60.817 72.481 42.127 37.333 35.806

Naziv Hola Viajes Viajes Nacional Geographic Rutas del Mundo De Viajes Conde Nast Traveler Mucho Viaje Viajeros por Tierra Mar y Aire Altair

Broj prodanih primjeraka 79.363 62.804 35.000 32.884 22.752 20.001 15.527 16.375

Televizija Gledanost po TV kanalima Nacionalni programi Telecinco 17,8% Antena 3 16% TVE 1 16,7% La Cuatro 8% La 2 4,9% Programi autonomnih zajednica i drugi FORTA (Federación de organismos de 14,4% Televisiones Autonómicas) Temáticas 14,1% Locales 2,3% Izvor: OJD (tisak), Grupo Corporación Multimedia (televizija)

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor U 2008. Španjolci su ukupno ostvarili 168.843 milijuna putovanja. Broj putovanja po internoj destinaciji i međunarodno, zavisno od vrste putovanja (Apsolutni podaci, Privremeni podaci 2008.) Ukupno

Uskrs

Ljetni odmor

Bozic

Vikend

Puente

Drugi*

Var.

Ukupno

168.843.820

5.869.420

20.394.535

4.354.541

80.139.292

5.594.129

52.491.903

6,8

Nacionalni turizam

157.614.545

5.374.210

17.047.229

3.936.707

78.427.590

5.195.784

47.633.025

7,4

Andaluzija

28.456.420

923.647

3.684.154

697.036

13.181.648

818.363

9.151.572

2,2

Aragón

8.274.067

281.234

503.010

222.569

4.584.764

356.712

2.325.778

35,3

Asturias

4.165.626

163.468

591.871

-

2.231.164

143.190

933.179

3,3

Baleari

2.970.993

-

775.360

-

1.191.791

-

785.501

11,2

Kanarski otoci

4.308.093

162.489

879.330

-

1.827.703

-

1.189.799

7,0

Kantabrija Kastilja-La Mancha

3.067.865

-

486.320

-

1.714.658

-

531.207

-13,8

13.312.812

526.997

686.815

337.589

8.329.792

471.518

2.960.102

17,1

Kastilla i León

16.374.469

757.582

1.347.179

518.005

8.895.819

672.034

4.183.849

1,7

Katalunja

22.843.296

609.765

2.292.733

353.527

12.642.449

797.795

6.147.026

7,9

Valencija

17.323.886

723.057

2.913.725

287.625

8.758.829

568.363

4.072.286

10,2

Extremadura

4.989.959

240.105

428.455

183.698

1.984.751

187.636

1.965.314

9,1

Galicija

8.652.457

248.503

1.023.156

188.743

3.302.907

230.609

3.658.539

-0,4

Madrid

11.075.067

214.404

370.701

305.877

4.367.801

381.742

5.434.541

1,2

Murcia

3.677.497

153.589

567.710

-

1.605.963

-

1.157.687

9,6

Navara

2.903.251

-

139.702

-

1.454.229

-

1.078.164

48,3

Baskija

3.512.200

-

223.970

158.306

1.377.959

-

1.604.341

5,3

389


Rioja Ceuta i Melilja Emitivni turizam

1.500.273

-

104.214

-

959.890

-

303.017

206.314

-

-

-

-

0

-

23,9

11.229.275

495.210

3.347.306

417.833

1.711.702

398.345

4.858.878

-0,4

Njemacka

552.568

-

-

-

-

-

352.785

-4,4

Francuska

2.393.511

158.993

622.657

-

568.086

-

888.651

7,5

Portugal

1.396.541

-

336.132

-

375.940

-

431.137

0,8

720.471

-

144.929

-

-

-

364.408

4,5

Europska Unija

7.246.309

361.986

2.021.537

255.252

1.258.774

314.814

3.033.945

0,3

Ostatak Europe

1.390.354

-

328.730

-

436.088

-

431.791

-2,8

Europa

8.636.663

410.576

2.350.267

328.661

1.694.862

386.561

3.465.736

-0,2

343.929

-

-

-

0

0

188.123

40,5

987.077

-

305.171

-

0

-

623.326

-7,6

1.331.006

-

435.878

-

0

-

811.449

1,4

Velika Britanija

Sjeverna Amerika Juzna Amerika Amerika África

897.995

-

400.838

-

-

-

396.045

-5,6

Azija

353.934

-

156.221

-

0

-

180.072

2,7

0

0

0

0

0

0

0

Ostatak svijeta

Izvor: Instituto Español de Turismo, IET (Državni institut za turizam) - www.iet.tourspain.es

EMITIVNI TURIZAM U INOZEMSTVO Njemacka Francuska Portugal Velika Britanija Europska Unija Ostatak Europe Europa Sjeverna Amerika Juzna Amerika Amerika Afrika Azija Ostatak svijeta

9.000.000 8.000.000 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000 0 1

EMITIVNI TURIZAM U INOZEMSTVO PO PERIODIMA

390

Uskrs

Ljeto

Bozic

Vikend

Puente

Drugi*


Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Od ukupnog broja putovanja njih 93,3% realizirano je u Španjolskoj, a 6,7% u inozemstvu. Ovo predstavlja pad od oko 0,5% inozemnih putovanja u odnosu na 2007. godinu. U ukupnom broju putovanja, pokrajina Madrid zauzima prvo mjesto po broju putovanja s 30,7 milijuna (18,2%), a slijede je Katalonija s 27,3 milijuna (16,2%), Andaluzija s 25,4 milijuna (15,1%) te Valencija s 18 milijuna (10,7%), a zatim Kastilja i Leon, Galicija i Baskija. Najveći postotak putovanja ostvaruju osobe u dobi između 25 i 39 godina (74,5%), osobe sa završenom visokom školom (85,5%) koje žive u paru, a djeca su samostalna (72,5%) i osobe koje žive u urbanoj sredini (74,7%). Nivo zadovoljstva putovanjem u inozemstvo je u prosjeku 8.8 bodova (od 10) što je za 0,1 bod više od nacionalnih putovanja. Manja je vjernost inozemnim destinacijama, pri čemu 53,2% ponovi posjet određenoj zemlji, a 46,8% posjećuje nove destinacije.

Redoslijed najomiljenijih destinacija koje su u 2008. posjetili španjolski turisti Španjolci su putovali prvenstveno unutar Europe. Od ukupno 11.225 miijuna inozemnih putovanja, čak 8,6 milijuna (76%) realizirano je u Europi, pri čemu je na prvom mjestu Francuska sa 2,4 miljuna putovanja, a zatim Portugal sa 1,4 milijuna.

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije Ovaj omjer u glavnoj mjeri zavisi od raspoloživih avionskih linija, tj. za destinacije poput Velike Britanije, Njemačke itd. za koje ima puno direktnih linija i postotak individualnog prometa je veći nego u zemljama bez direktnih letova.

Koju vrstu transporta su u 2008. preferirali španjolski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor? Za prijevoz na svojim putovanjima Španjolci uglavnom koriste automobil - 144.870 milijuna putovanja (85,8%) te avion - 14,6 milijuna putovanja (8,6%), a potom autobus. Ukupno

Nacionalno

Inozemstvo

Ukupno 168.843.820 157.614.545 11.229.275 Automobil 133.518.269 130.127.330 3.390.940 Autobus 11.352.042 10.709.212 642.830 Avion 14.589.532 8.134.582 6.454.950 Drugi 9.383.977 8.643.422 740.555 Izvor: Instituto Español de Turismo, IET (Državni institut za turizam) - www.iet.tourspain.es

Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali španjolski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Većina putovanja u inozemstvo ostvaruje se preko unaprijed napravljene rezervacije (64,7%), dok u nacionalnim turističkim kretanjima taj udio iznosi tek 19,7%. 19,7% Španjolaca koristi organizirana putovanja (paket aranžmane), 18,2% rezervira preko agencije, a 28,4% favorizira direktnu rezervaciju smještaja i prijevoza. U odnosu na ranije godine uočavamo povećanje od 5% u kupnji paket aranžmana. 44,3% Španjolaca koristi Internet u planiranju putovanja u inozemstvo, od toga 96% za prikupljanje informacija, 62% rezervira preko Interneta, a 43,1% vrši plaćanje preko Interneta.

391


Preferencije španjolskih turista s obzirom na vrstu smještaja

Ukupno Hotel, turistički komplex

Ukupno

Nacionalno

Inozemstvo

168.843.820

157.614.545

11.229.275

33.502.690

27.146.152

6.356.538

Vlastita kuća

46.853.121

46.505.056

348.065

Iznajmljena kuća

17.171.141

16.804.501

366.639

Kuća prijatelja, obitelji

55.631.089

52.888.438

2.742.650

15.685.779 14.270.398 Drugi: kamping, ruralni smještaj i ostali

1.415.382

Drugi

Izvor: Instituto Español de Turismo, IET (Državni institut za turizam) - www.iet.tourspain.es

Odnosi prema postotnom udjelu Ukupno Ukupno Hotel, turistički kompleks

Nacionalno

Inozemstvo

100

100

100

19,84%

17,22%

56,61%

Vlastita kuća

27,75%

29,51%

3,1%

Iznajmljena kuća

10,17%

10,66%

3,27%

Kuća prijatelja, obitelji

32,95%

33,56%

24,42%

Drugi

9,29%

9,05%

12,6%

U ukupnom broju putovanja u inozemstvo je većina Španjolaca, njih 56,61% (povećanje od 19%) tražilo smještaj u hotelu (hoteli 3 i 4*), a slijede kuće obitelji/prijatelja 24,42%.

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Po motivu putovanja:

Ukupno

Ukupno 168.843.820

Nacionalno 157.614.545

Inozemstvo 11.229.275

Poslovna putovanja

27.301.931

25.159.443

2.142.489

Posjeta obitelji

39.438.965

37.130.007

2.308.958

Odmor i zabava

88.289.663

82.023.199

6.266.464

Drugi

13.813.260

13.301.897

511.364

Ukupno

Poslovna putovanja Posjeta obitelji Odmor i zabava Drugi

392


Nacionalno

Poslovna putovanja

Posjeta obitelji

Odmor i zabava

Drugi

Inozemstvo

Poslovna putovanja Posjeta obitelji Odmor i zabava Drugi

Izvor: Instituto Español de Turismo, IET (Državni institut za turizam) - www.iet.tourspain.es

Glavni motiv putovanja Španjolaca su razonoda, odmor i rekreacija, s ukupnim udjelom od 52,3%, a slijede posjeti prijateljima i rodbini (23,3%) te poslovna putovanja 16% i studijska putovanja 8,1%. U odnosu na 2007. godinu se povećava postotak putovanja radi zabave i odmora (+2,4%), ali padaju sva ostala putovanja. Od putovanja kojima je glavni motiv zabava i odmor, najvažniji element je: kultura (75%), posjeta kulturnim događajima (26%), odmor na plaži (19,2%). Prema terminima putovanja situacija je sljedeća: Ukupno

Uskrs

Ljeto

Božić

Vikend

Puente

Drugo

Var.

Total

168.843.820

5.869.420

20.394.535

4.354.541

80139292

5.594.129

52.491.903

6,8

Siječanj

11.747.730

0

0

1.968.354

5.284.125

-

4.483.760

7,8

Veljača

11.139.612

0

0

0

6.133.276

-

4.932.391

7,7

Ožujak

16.811.465

5.869.420

0

0

5.353.685

-

5.505.914

58,7

Travanj

11.522.493

0

0

0

6.480.653

-

5.001.687

-16,9

Svibanj

14.246.754

0

0

0

6.924.173

2.121.931

5.200.649

17,8

Lipanj

14.087.315

0

1.413.419

0

8.346.139

156.516

4.171.241

13,3

Srpanj

17.218.034

0

4.440.620

0

8.956.367

373.146

3.447.901

10,7

Kolovoz

20.963.077

0

11.529.608

0

5.905.365

670.568

2.857.536

9,0

Rujan

13.106.552

0

2.893.315

0

6.855.090

-

3.235.803

-10,9

Listopad

12.395.124

0

117.573

0

7.191.564

297.114

4.788.872

-4,3

Studeni

12.234.905

0

0

0

7.458.655

-

4.693.058

0,2

Prosinac

13.370.760 0 0 2.386.187 5.250.198 1.561.284 4.173.091 Izvor: Instituto Español de Turismo, IET (Državni institut za turizam) - www.iet.tourspain.es

1,5

393


BROJ PUTOVANJA PO MJESECU I MOTIVU

na c

Uskrs Ljeto Bozic Vikend Puente Drugo

Pr os i

de ni St u

to pa d Li s

Ru ja n

ov oz Ko l

Sr pa nj

an j Li p

ba nj Sv i

va nj Tr a

O zu ja k

Ve l

ja ca

Si je ca nj

14000000 12000000 10000000 8000000 6000000 4000000 2000000 0

BROJ PUTOVANJA PO MJESECIMA 25.000.000 20.000.000 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0 Sijecanj

Ozujak

Svibanj

Srpanj

Rujan

Studeni

BROJ PUTOVANJA PO TERMINU 90.000.000 80.000.000 70.000.000 60.000.000 50.000.000 40.000.000 30.000.000 20.000.000 10.000.000 0 Uskrs

Ljeto

Bozic

Vikend

Puente

Drugo

Var.

U inozemstvo najviše putuju u srpnju i kolovozu te za Uskrs.

Profil putnika za Hrvatsku Profil putnika u organiziranom prometu: Većina: • dob 35-60 godina, srednje/više platežne moći, većina putuje u paru, a neki s prijateljima; • nemaju puno iskustva u putovanjima u inozemstvo, traže kulturne sadržaje, ravnaju se prema preporukama prijatelja/rodbine koji su bili u Hrvatskoj; • pridaju važnost gastronomiji, imaju poteškoće sa stranim jezicima, biraju poznate turoperatore kao organizatore putovanja, uzdaju se u svoju turističku agenciju; • prihvaćaju čarter letove, žele smještaj u hotelima, traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja, djelomično uočavaju reklame/bannere.

394


Manji broj: • dob 30-45 godina, srednje/više platežne moći, putuju s obitelji (djecom) i traže odmor na plaži sa sadržajima za djecu te kulturne sadržaje za odrasle; • biraju Hrvatsku radi atraktivnosti nove destinacije, imaju određeno iskustvo u putovanju u inozemstvo, ravnaju se prema preporukama prijatelja/rodbine koji su bili u Hrvatskoj; • pridaju važnost gastronomiji, jezik im nije prepreka, sigurnost destinacije je bitna, biraju poznate turoperatore kao organizatore putovanja; • prihvaćaju čarter letove, žele smještaj u hotelima, traže informaciju o destinaciji u časopisima za putovanja, uočavaju reklame/bannere. Profil putnika u individualnom prometu: • • • •

Dob 20-55 godina, srednje/više platežne moći, putuje u paru ili u grupi prijatelja (4-6 osoba), a manji dio sa djecom; imaju određenog iskustva s putovanjima u inozemstvo, traže mješavinu kulture, prirode, zabave, odmora, aktivnosti; pridaju važnost gastronomiji, nepoznavanje jezika im nije prepreka, traže informaciju na internetu/časopisima; žele upoznati destinaciju svojim ritmom, traže povoljne cijene te im je privatan smještaj atraktivan (a ujedno pruža mogućnost približavanja kulturi), uzimaju u obzir pozitivne komentare prijatelja/rodbine, uočavaju reklame/bannere.

Obzirom na uvođenje novih redovnih direktnih letova u 2008. god. (Clickair i Iberia za Dubrovnik) individualni gosti su tražili alternativne aranžmane preko interneta i kod turističkih agencija. Ima i onih koji dolaze u Hrvatsku preko Milana i Venecije (te traže mogućnosti prijevoza do HR), Ljubljane, nešto manje ih ide preko Rima (te idu trajektom za Zadar/Split) i Trsta. Drugi pronalaze kombinacije low cost kompanija te lete, npr. preko Velike Britanije u Zadar i Pulu te preko Njemačke u Split i sl. Postotak turista koji ide vlastitim autom/auto-karavanom je mali. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Ukupni trošak* Mil. Eur

% Var

Prosječni trošak pp Eur % Var

Prosječni dnevni trošak Euros % Var

Ukupno 51.897 0,8 907 3,7 95,5 0,8 Organizirano putovanje 16.318 0,4 1.049 3,2 118 1,6 Vlastiti aranžman 35.579 0,9 854 3,9 88 0,5 Izvor: Instituto Español de Turismo, IET (Državni institut za turizam) - www.iet.tourspain.es

Prosječni boravak Noches

% Var

9,5

2,9

9 10

1,5 3,3

PROSJECNI BUDZET / POTROSNJA PO PUTOVANJU

1.200 1.000 800

Prosjecni trosak po osobi u EUR Prosjecni dnevni trosak u EUR

600 400 200 0 Organizirano

Vlastiti aranzman

395


Ukupni trošak*

Prosječni po osobi

Prosječni dnevni

Prosječni boravak

Mil. Eur

% Var

Eur

% Var

Eur

% Var

Días

% Var

51.897,24

0,76

907,27

3,69

95,50

0,79

9,50

2,87

41.810

0,9

894

3,5

96

1,7

9

1,7

Posao

5.723

-3,1

1.082

-3,5

126

-2,2

9

-1,3

Studij

1.144

39,5

2.156

14,1

52

-7,3

41

23,1

Osobno

2.200

-3,5

669

9,1

69

4,9

10

3,9

Ukupno Odmor / zabava

Drugi

1.020 -3,4 760 8,3 99 4,0 8 4,1 Izvor: Instituto Español de Turismo, IET (Državni institut za turizam) - www.iet.tourspain.es

UKUPNI TROSAK PO MOTIVU PUTOVANJA (U M. EUR) 45.000 40.000 35.000 30.000 25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 0

r mo d O

va ba a /z

o sa Po

ij ud t S

O

o bn so

i ug Dr

Španjolski turist troši u prosjeku 95,5 € na dan na svojim putovanjima.

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Španjolski turistički sektor broji oko 3.500 turističkih tvrtki (retaileri, turoperatori i retaileri s licencom za organiziranje putovanja) te preko 10.000 prodajnih mjesta, čime ima najveći broj turističkih agencija po stanovniku u Europi. Organizacija i prodaja aranžmana odvija se preko 320 većih i srednje velikih tradicionalnih turoperatora različitih specijalnosti te čitavog niza agencija, uglavnom manjih, koje imaju licencu poslovanja kao retaileri i organizatori putovanja. Te tvrtke imaju veliku fleksibilnost poslovanja, uvode i izbacuju iz programa destinacije, zavisno od trendova na tržištu ili interesa vlastitih stalnih gostiju. U turističkom sektoru prevladavaju četiri velike turističke grupacije: Grupo Marsans, Globalia, Barceló i Orizonia Corporation - bivši Iberostar koja je početkom godine kupila Condor Vacaciones i Viajar.com pa se sada u njenoj grupaciji nalaze turoperatori različitih specijalnosti: Abando, Eurojet, Iberski, Meliatour, Puente Azul, Solplan, Transco, Turavia, Viamed, Vivatours, Iberojet, Iberworld, Condor i Viajar.com. Financijski rezultati grupe Orizonia nisu dostupni te nisu uvršteni u donju tabelu. Na čelu, po obujmu prodaje je grupa Viajes El Corte Inglés, s vlastitim turoperatorom Turmundial, čiji se proizvodi prodaju isključivo unutar lanca agencija Viajes El Corte Ingles. Viajes El Corte Ingles spada u komercijalni holding «El Corte Ingles» (te se njihovi financijski podaci samo djelomično uključuju u ranking turističkih grupacija).

396


Kanali distribucije Broj turističkih agencija se održao u toku godine na 10.000 prodajnih mjesta, ali se s dolaskom recesije u drugoj polovini godine njih oko 5% zatvorilo, a došlo je i do reorganizacija u centrima bukinga velikih turoperatora radi optimizacije troškova.

Retaileri Obzirom na kontinuirano kretanje otvaranja/zatvaranja prodajnih punktova te akvizicije i spajanja, nema potpuno preciznih podatka, a postoje i varijacije, ovisno o izvoru. Stoga se navedeni podaci trebaju smatrati okvirnima. Jedanaest turističkih grupacija napravilo je preko 55% ukupno fakturiranog prometa te obuhvaća oko 50% prodajnih punktova.

GRUPACIJA

Prodajna mjesta

Viajes el Corte Inglés

700

Viajes Marsans

650

Viajes Halcon

1000 (Španjolska + Portugal) + online

Viajes Iberia

700

Carlson Wagon Lits

20 BTC + 105 implants + 20 franšiza

Viajes Barceló

364 u Španjolskoj

Viajes Ecuador

416

E-dreams

Online agencija

Viajes Eroski

252 + 27 implants

RACC Viajes

81 + 19 franšiza

Terminal A

Online agencija

TUROPERATORI Španjolsko tržište organiziranog putovanja je jako koncentrirano na 5 velikih: Viajes El Corte Ingles, Grupo Globalia, Grupo Orizonia, Grupo Marsans i Grupo Barceló. Viajes El Corte Ingles: Turoperator: Tourmundial Turističke agencije: Viajes El Corte Ingles (oko 700) (obzirom da Viajes El Corte Ingles priprada grupi El Corte Ingles, nije moguće doći do točnih podataka) Grupo Globalia: Turoperatori: Travelplan, Touring Club, Iberrail Turističke agencije: Viajes Halcon, Viajes Ecuador (oko 1.400 u Španjolskoj i Portugalu) Avio kompanija: Air Europa Zračni handling: Groundforce Hotelski lanac: Oasis (28 hotela, oko 10.000 kreveta) Drugo: Pepe-car (low cost rent-a-car) Grupo Orizonia: Turoperatori: Iberojet, Vivatours, Solplan, Condor i Turavia Turističke agencije: Viajes Iberia (oko 700) Avio kompanija: Iberworld Krstarenja: Iberocruceros Online: Viajar.com U 2007. g. su prevezli oko 2,2 milijuna putnika Zaposlenih: preko 4.000

397


Grupo Marsans: Turoperatori: Mundicolor, Trapsatur Turističke agencije: Viajes Marsans (oko 650) Avio kompanija: Air Comet Autobusne kompanije: Trapsa i Travel Bus Zaposleni: oko 1.500 Grupo Barcelo: Turističke agencije: Viajes Barcelo (preko 500, od kojih 374 u Španjolskoj) Hotelske kuće: 166 hotela u 15 zemalja Struktura španjolskog turističkog profesionalnog sektora ne može se usko podijeliti na turističke agencije i turoperatore, budući da postoji značajan broj agencija koje djeluju kao turoperatori i posrednici i ima važnu ulogu u sektoru. Uz to, prisutno je oko 2.000 malih, individualnih i nezavisnih agencija, kojima je pristup u velike franšize preskup i koje pojedinačno nemaju kupovnu moć te su «na milosti» komercijalnih politika dobavljača usluga te su se uključile u jednu od pet turističkih grupacija: Over, Star, Gea i Unida, Avasa. Konkurencija među agencijama je izuzetno oštra i prisiljava na uvođenje inovativnih rješenja novih izvora prihoda (najam izložbenog prostora za promidžbu, itd). Prodaja organiziranih putovanja vrši se uglavnom preko turističkih agencija, ali određeni turoperatori prodaju direktno (npr. Catai Tours, Acciona Travelling), a drugi razmatraju uvođenje direktne prodaje (npr. Ambassador Tours).

Porast prodaje preko Interneta Procjenjuje se da u Španjolskoj ima više od 28 milijuna korisnika interneta, tj. skoro 60% stanovništva ima redovni pristup web-u. To se odražava i na prodaju turističkih usluga na internetu, koje u Španjolskoj, kao i u drugim zemljama, zauzimaju sam vrh internetskih financijskih transakcija. Stoga, turoperatori objavljuju aranžmane na vlastitim web stranicama. Kod većine klasičnih turoperatora se u toku procesa online bukinga upućuje na popis tradicionalnih turističkih agencija za realizaciju kupnje, ali i na portale online agencija s kojima imaju ugovore. Porast korisnika interneta u Španjolskoj te rastući volumen prometa potiče online agencije iz drugih dijelova Europe da otvore podružnice u Španjolskoj. Primjeri su nedavni ulazak Expedia-e, Supersavers, Logitravel, Sunweb (koji je uveo čarter letove za Hrvatsku i o čemu će kasnije biti riječ), EasyViajar, itd. Glavni portali i online agencije su: Edreams, Terminal A, Rumbo, Viajar, Atrapalo, Terminal A, Mucho Viaje, Last Minute, Expedia, Destinia, itd.

398


UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2008. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj u razdoblju 1990. – 2008.

1990. 55.339 1.902 1991. 1.967 1992. 3.286 1993. 4.534 1994. 5.251 1995. 9.000 1996. 11.807 1997. 12.535 1998. 10.879 1999. 25.022 2000. 19.692 2001. 26.022 2002. 43.791 2003. 56.907 2004. 84.183 2005. 114.188 2006. 153.826 2007. 168.249 2008. IZVOR: DZS

Dolasci 1990.=100 indeks 100 3 3 103 4 167 6 138 8 116 9 171 16 131 21 106 23 87 20 230 45 79 36 132 47 168 79 130 103 148 152 136 206 135 278 109 304

115.924 6.286 8.814 12.286 13.108 18.354 21.000 32.510 28.423 26.604 51.604 61.623 72.240 101.176 123.753 169.701 230.384 305.210 340.550

Noćenja 1990.=100 indeks 100 5 5 140 8 139 11 107 11 140 16 114 18 155 28 87 25 94 23 194 45 119 53 117 62 140 87 122 107 137 146 136 199 132 263 112 294

DOLASCI I NOĆENJA ŠPANJOLSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1990. - 2008. 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000

Dolasci

Noćenja 150.000 100.000 50.000

19 90 19 . 91 19 . 92 19 . 93 19 . 94 19 . 95 19 . 96 19 . 97 19 . 98 19 . 99 20 . 00 20 . 01 20 . 02 20 . 03 20 . 04 20 . 05 20 . 06 20 . 07 20 . 08 .

0

399


DOLASCI ŠPANJOLSKIH TURISTA PO MJESECIMA 80000 70000 60000

2004. 50000

2005.

2006.

40000

2007.

30000

2008. 20000 10000

St ud en i Pr os in ac

to pa d

an

Li s

Ru j

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an

S

nj

ča

ije

j Sv ib an j Li pa nj Sr pa nj Ko lo vo z

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Procjenjujemo da je omjer organiziranih i individualnih dolazaka Španjolaca u 2008. godini bio oko 70:30 u korist organiziranih putovanja, tj. da Španjolci u većini (70%) dolaze preko paket aranžmana, a 30% u samostalnoj organizaciji. Razlika u omjeru je još uvijek velika zbog ograničenog poznavanja Hrvatske, zbog tek nekolicine direktnih letova za Hrvatsku i relativno skupih avio karata.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Na španjolskom tržištu djeluje oko pedesetak jačih turoperatora, od kojih oko 55% nudi Hrvatsku u svojim aranžmanima. Tome treba dodati i dio turističkog profesionalnog sektora, tj. agencija koje djeluju kao turoperatori i posrednici. Potvrda uzlaznog trenda Hrvatske u Španjolskoj se očituje i u povećanju broja organizatora putovanja za Hrvatsku; u 2006. ih je bilo 30-tak, u 2007. preko 40, a 2008. preko 50. Hrvatska je bila zastupljena s oko 3,3% u europskim brošurama turoperatora. U većini brošura Hrvatska se pojavila u kombinaciji sa Slovenijom, (čemu je vjerujemo pridonijelo i jaka prisutnost kružnih putovanja u ponudi organiziranih putovanja), ali i prisutnost i aktivno djelovanje Kompas agencije u Barceloni). Što se samih programa tiče, uglavnom su isti kao i oni koji su postojali i ranijih godina, kako u katalozima turoperatora koji su već radili, tako i u programima onih koji su u 2008. godine prvi put uveli Hrvatsku.

PROGRAMI ZA HRVATSKU U BROŠURAMA ŠPANJOLSKIH TUROPERATORA U 2008. Glavni turoperatori s vlastitim čarter letovima IBEROJET PANAVISION

www.iberojet.es www.panavision-tours.es

POLITOURS SUNWEB VACANCES

www.politours.com www.sunweb.es

Turoperatori koji koriste redovne zračne linije, zakupljuju dio čartera od Traveleurope (wholesaler) ili imaju sjedala na letovima Clickair-a i Adria Airways TRANSRUTAS TRAVELPLAN

400

www.transrutas.com www.travelplan.es

NOBEL TOURS PILMAN

www.nobel-tours.com www.pilman.com


MAPA TOURS 5ESTRELLASCLUB TRAVELIDER EUROVOLTA

www.mapatours.com www.5estrellasclub.com www.travelider.com www.eurovolta.com

AMBASSADOR TOURS

www.ambassadortours.es

CATAI TOURS

www.catai.es

CLUB MARCO POLO

www.clubmarcopolo.es

ICU

www.icu.es

AVIOTEL TF TOURIST FORUM EUROPAMUNDO VIAJES CONTINENTAL VIAJES EL CORTE INGLES GENERAL TOURS MUEVETE CON VENTAJAS CONDOR VACACIONES

www.aviotel.com www.touristforum.net www.europamundo.com www.viajescontinental.es www.viajeseci.es www.generaltours.es www.mueveteconventajas .com www.condor.es

Online portali za putovanja, letove, smještaj, rent-a-car LASTMINUTE ATRAPALO RUMBO E DREAMS

www.lastminute.com www.atrapalo.com www.rumbo.es www.edreams.es

VIAJAR.COM TERRA MUCHO VIAJE

www.viajar.com www.terra.es www.muchoviaje.com

Drugi turoperatori i putničke agencije koje povremeno organiziraju specijalizirana putovanja u HR (incentive grupe, itd.) AÑOZ LUZ INTEGRAL TOURS INTEGRAL DE VIAJES SAVITUR VIAJES PERTUR (hodocasca) HISPANOSOL VIAJES FORTUNA VIAJES MAPFRE FURITRAVEL

www.aluz.com www.integral-tours.com www.integraldeviajes.es www.savitur.com

www.hispanosol.es www.viajesfortuna.com www.viajesmapfre.com www.furitravel.com

APROACHE (nautika) BARCELO VIAJES VIAJES ZEPPELIN HELICE VIAJES

www.aproache.com www.barceloviajes.com www.v-zeppelin.es www.heliceviajes.com

MARSANS

www.marsans.es

HALCON VIAJES TRAVELOTECA TRIP ROAD VIAJES RACC

www.halcon-viajes.com www.traveloteca.com www.triproad.net www.racc.es

Nezavisne grupacije putničkih agencija AVASA OVER

www.avasa.com www.over.es

UNIDA

www.unida.com

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. Novost je da su neki turoperatori modificirali itinerer kružnih tura i odredišta čarter letova te su uveli dva različita grada (npr. početak ture u Zagrebu i završetak u Dublinu), što je olakšalo putovanje. Uglavnom su se prodavale kružne ture po Hrvatskoj. Novost je bila objavljivanje nekoliko alternativnih ponuda (aktivni odmor, nautika). U 2008. se sve više osjetila i prisutnost susjednih zemalja u katalozima turoperatora.

Obujam organiziranog prometa u 2008. po svakom praćenom organizatoru putovanja Politours prodaje aranžmane za Hrvatsku od 80-tih godina. Bazira programe na kružnim turama i vlastitim charter letovima. Uz poseban katalog o Hrvatskoj, Politours je nudio svojim gostima i specijalno izrađeni „priručnik o destinaciji“ (ujedno sadržava i informacije o Sloveniji.) Politours prodaje svoje aranžmane preko svih nacionalnih turističkih agencija i sustava mreža. U 2008. godini je zabilježio porast prodaje za oko 20% i sa ostvarenih preko 6.000 putnika je jedan od glavnih turoperatora za Hrvatsku. Iberojet je u 2008. imao čarter letove i alotmane na direktnim letovima. Ostvario je isto oko 6.000 pax. Nudi «sun & beach» baziran na hotelima Iberostar u Cavtatu, kružne ture, fly & drive, ali ima i vlastite kruzere koji dolaze u Dubrovnik. Iberojet prodaje preko svoje mreže agencija “Viajes Iberia”, ali i svih ostalih grupacija TA. Iberojet zajedno sa Viajar.com, Condor Vacaciones, Viva Tours i drugima

401


pripadaju velikoj grupaciji Orizonia koja se sastoji od sljedećih članova: Eurojet, Iberski, Meliatour, Puente Azul, Solplan, Transco, Turavia, Viamed, Vivatours, Iberojet, Iberworld. Hrvatska se u Iberojetovim katalozima pojavljuje na dva opća kataloga i jednom posebnom o Europi. Panavision je počeo ozbiljno raditi s Hrvatskom 2006. kada je uveo i prvi čarter let. Postoji specijalni katalog za Hrvatsku, Sloveniju i BiH (500.000 primjeraka) te dio programa u sklopu općeg kataloga. Imali su 2 čartera tjedno iz Madrida i Valencije kombinirajući sa Zagrebom i Dubrovnikom. Najviše se prodaju ture te Fly&Drive. Završili su godinu s oko 4.300 pax. Condor Vacaciones, u okviru grupacije Orizonia, je prodavao preko lanca turističkih agencija, ali je i postigao dogovor s grupom Viajes El Corte Ingles te su oni prodavali dio njihovih tura. U toku 2007. godine su imali ukupno oko 4.000 pax za Hrvatsku. Condor Vacaciones je nudio programe bazirane na letovima i uslugama TravelEurope (wholesale turoperator iz Austrije, koji je imao oko 4000 pax u 2007. godini). Sunweb, turistička agencija nizozemskog porijekla, počela je raditi u Španjolskoj 2007., sa strategijom prodaje direktno putem interneta. U 2008. godini su bazirali programe na letovima Clickaira i ostvarili bitno povećanje prodaje, tj. oko 2.500 pax.

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja? Prema mišljenju glavnih turoperatora, možemo istaknuti da su najviše vrednovani: bogatstvo kulturne i prirodne baštine, očuvana priroda, čisto i bistro more, ljepota obale i otoka, Dubrovnik, kao grad – spomenik, klima, nova atraktivna destinacija, pozitivna usmena preporuka. Kao nedostaci navode se: hotelska infrastruktura i smještaj općenito, održavanje gradova i građevina, loše avionske veze, overbuking, nedovoljno poznavanje Hrvatske.

Konkurentsko okružje Potrebno je analizirati različite segmente ponude kako bi se dobio pravi uvid u konkurentsko okružje Hrvatske kao destinacije. SUN & BEACH – Najveća konkurencija je zapravo sama Španjolska. Slijede zemlje Centralne Amerike i Karibi te Turska, Grčka, Malta, Sicilija i zemlje Sjeverne Afrike. KRUŽNE TURE – Zemlje nove Europe: Slovenija, Rumunjska, Rusija, Češka, Austrija, Mađarska, Italija, Crna Gora, Bugarska, Turska, Egipat. NOVA EUROPA – Prvenstveno: Slovenija, Crna Gora, zatim Češka, Rumunjska, Bugarska, Latvija, Litva, Estonija. KULTURNA PUTOVANJA – Zemlje nove Europe, Velika Britanija, Italija, posebice Egipat, ali i daleke destinacije poput Meksika i Južne Amerike općenito. AKTIVNI TURIZAM – Bogata ponuda u Španjolskoj, Turska, Egipat. INCENTIVE TRAVEL – U dijelu regionalnih putovanja općenito zemlje Nove Europe (Češka, Slovenija, Latvija). Slijede destinacije u sjevernoj Africi (Tunis, Maroko – koje zavise od geopolitičke situacije), zatim Južna i Srednja Amerika kao i Južna Afrika u dalekim destinacijama, u manjoj mjeri Azija. NAUTIKA – Prvenstveno sama Španjolska, a onda Turska, Grčka, Malta, Sicilija. CITY BREAKS / INDIVIDUALNA PUTOVANJA – Svi europski gradovi i regije s dobrim zračnim vezama prema Španjolskoj, bogatom tematskom ponudom i raznolikošću smještaja.

402


Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Dolasci i noćenja Španjolaca po županijama za razdoblje siječanj – prosinac 2008. 2006. DOLASCI NOĆENJA

ŽUPANIJA TZ DUBROVAČKONERETVANSKA TZ SPLITSKODALMATINSKA TZ ZAGREB

2007. DOLASCI NOĆENJA

2008. DOLASCI NOĆENJA

27.888

81.009

44.427

123.987

53.416

147.721

12.935

24.800

20.670

36.676

22.547

41.689

14.348

20.899

20.578

31.120

19.153

28.411

23.339

39.104

10.142

23.995

13.005

20.923

TZ KVARNER

13.609

23.598

22.128

37.620

TZ LIČKO - SENJSKA

9.715

11.628

n/a

n/a

TZ ISTRA

6.828

19.258

9.557

23.275

TZ ŠIBENSKO- KNINSKA

5.319

9.214

5.259

9.341

TZ ZADARSKA

6.565

10.507

11.537

17.361

RAZVOJ DOLAZAKA PO REGIJAMA 2006 - 2007 - 2008 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0

2006 2007 2008

K NI OV R B DU

LI SP

T

E GR ZA

B

R NE R A KV

A

SK

J EN

S O ČK I L REGIONES

TR IS

A

R DA ZA

K NI BE ŠI

RAZOVOJ NOCENJA PO REGIJAMA 2006 - 2007 - 2008 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0

2006 2007

AR ZA D

IK ŠI B

EN

A IS TR

NE R

EB

T SP LI

ZA G R

S

K

L

O

A

K

JS

EN

KV AR

DU

BR

O VN

IK

2008

REGIONES

Kao što je vidljivo iz tablice gotovo se u svim regijama osjetio porast u dolascima španjolskih gostiju. Na prvom mjestu u apsolutnim brojevima je Dubrovačko-neretvanska županija, što je logično radi uvedenih direktnih letova iz Barcelone i Madrida.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku 2008. Hrvatska je za Španjolce uglavnom zračna destinacija, što uvjetuje odredišta koja posjećuju, kao i rast prometa. U ovom trenutku, osim čarter letova, za dolazak u Hrvatsku uglavnom se koriste redovne linije Lufthanse, Czech Airlines-a za Zagreb te Austrian Airlines za Zagreb i Split. Osim toga se koriste

403


redovne linije Adria Airways-a (Barcelona- Ljubljana) te letovi za Italiju – prvenstveno Veneciju, ali i Milano, a u manjoj mjeri i Trst. Velika dobra novost u 2008. godini je bio nastavak uvedene direktne linije low cost kompanije CLICKAIR (iz grupe Iberia) iz Barcelone i Valencije za Dubrovnik, ali i uvođenje redovnih letova Iberije iz Madrida. Doznajemo da su u slučaju oba prijevoznika rute za Hrvatsku bile visoke rentabilnosti. Uz to treba dodati i direktne charter letove turoperatora (Politours, Iberojet, Panavision) te letove Travel Europe koje koriste razni turoperatori.

Autobuseri u 2008. Španjolski autobusni turoperatori nemaju Hrvatsku uključenu u svoj redovni program.

Individualci u 2008. Španjolski turist u prosjeku zna vrlo malo o Hrvatskoj, ali je radoznao i želi upoznati kulturnu i prirodnu baštinu o kojoj je čuo/čitao ili vidio u programima na televiziji. Uz promidžbu koju radi predstavništvo HTZ-a u Madridu, znamo da je jedan od motivirajućih faktora za putovanje u Hrvatsku pozitivna usmena preporuka prijatelja/rodbine/kolega koji su već bili u Hrvatskoj (bilo na turi ili krstarenju). Najpoželjnije destinacije su: Zagreb, Plitvička Jezera, Istra (Poreč), Opatija, Split, Dubrovnik. Obzirom da na prosječnom putovanju od 8-10 dana žele vidjeti što više, dužina boravka u pojedinim mjestima je kratka (1-3 dana), bilo da idu u organiziranoj kružnoj turi ili da iznajme auto i sami voze. Njihova percepcija Hrvatske se može sažeti na sljedeći način: Prednosti • Izuzetno bogata prirodna i kulturna baština • Vrlo povoljna klima • Blizina • Čisto more • Bogata gastronomija i enologija • Dobre preporuke prijatelja koji su posjetili Hrvatsku te prenose izuzetno pozitivan imidž Nedostaci • Nedovoljno informacija na španjolskom jeziku • Nedostaju direktne redovne avio linije • Loša željeznička povezanost • Nedovoljno poznavanje Hrvatske u turističkim agencijama čime ih se ne može dobro savjetovati pri kupnji i organizaciji putovanja

Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Kod organiziranih putovanja Španjolci koriste hotelski smještaj i to uglavnom kategorije 3* i 4*. Kod individualnih putovanja, većina ih koristi privatni smještaj, dok mladi turisti uglavnom koriste hostele i kamping.

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Turisti na organiziranim putovanjima uglavnom idu na kružne autobusne ture kojima se obilazi dalmatinska obala, Opatija te Plitvice i Zagreb. Od dodatnih aktivnosti prevladavaju jednodnevni izleti. Individualni gosti koji putuju u vlastitom aranžmanu koriste uglavnom usluge najma vozila i privatni smještaj. Visoko cijene gastronomiju.

404


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini Svjetska gospodarska recesija je pogodila sve zemlje u različitoj mjeri, a događanja kao «svinjska gripa» dodatno pogađaju sektor putovanja. Prodaja skijaških aranžmana u Španjolskoj ove je godine premašila sve rekorde, ali je prodaja paketa za Uskrs bila stihijska - prodavalo se u zadnji čas, bilo je više prodanih aranžmana nego 2008. godine ali je obujam prometa bio sličan; svibanjski „most“ se slabo prodavao, a prodaja ljetnih aranžmana kasno je počela. Turoperatori kažu da su ove godine, za razliku od drugih, do sada tržištu ponudili više putovanja neko ikada do sada, ali da je realan buking slab. Turoperatori navode kako je interes za Hrvatsku ipak velik i da se za razliku od drugih destinacija dobro prodaje. Zapravo bi Hrvatska mogla profitirati od trenutne situacije u kojoj putnici ne žele ići na daleka putovanja, a ipak traže «novost». Hrvatska je u Španjolskoj još uvijek relativno egzotična destinacija s veoma dobrim usmenim preporukama. Dodatni direktni letovi uvedeni ove godine, kao i jaka prisutnost Hrvatske u medijima (reportaže, dokumentarni filmovi, oglašavanje) održavaju pozornost vezanu uz destinaciju. Stoga vjerujemo da bi ova godina mogla biti po broju dolazaka slična kao i prošla (oko 350.000 noćenja) a možda i koji postotak više. U sektoru su mišljenja da će buking za ljeto početi od polovine svibnja te da će pritisak na buking centre turoperatora biti velik (pripremaju se, zapošljavaju dodatne ljude, povećavaju broj telefonskih linija, završavaju web stranice na kojima se direktno može vršiti buking...). Nadamo se da u tom periodu neće biti nekih većih negativnih vijesti koje bi mogle utjecati na proces bukinga.

Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009. Veći dio Španjolaca nego inače ove će godine provesti godišnji odmor u Španjolskoj. Putnici koji inače idu na daleka putovanja orijentirati će se više na bliže destinacije. Cijena će biti važan faktor pri izboru destinacije i dužini godišnjeg odmora. Za očekivati je da će redoslijed omiljenih destinacija biti u principu sličan kao ranijih godina tj. da će najveći broj inozemnih putovanja biti realiziran u susjednim europskim zemljama, uključujući i zemlje «Nove Europe», među kojima je i Hrvatska. Van Europe su glavne destinacije Andora, sjeverna Afrika (Tunis, Maroko), Turska, Egipat, a na dalekim destinacijama to su srednja Amerika, Azija/Afrika u manjoj mjeri.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2009. Sektorom i dalje vlada pet vodećih grupacija: Viajes El Corte Ingles, Grupo Marsans, Globalia, Barceló i Orizonia Corporation. Svi oni imaju Hrvatsku u svojim programima, a uz njih je i drugih 50-tak turoperatora te 20-tak firmi specijaliziranih za nautički charter. Obzirom na varijacije cijena hotela, „ljetne brošure“ koje su ranije izašle iz tiska postaju nevažeće i svi nagovještaju da će doći do jake borbe cijena, što znaju i putnici te čekaju s kupnjom aranžmana. Dodatna avio sjedišta na direktnim letovima za Hrvatsku ove godine su omogućila većem broju turoperatora uvrstiti Hrvatsku u ponudu, bez preuzimanja rizika charter letova, što je dobra vijest. Direktni letovi su isto omogućili diversifikaciju proizvoda, što je posebno dobro, jer su do sada svi programi bili jako slični.

405


U nastavku pregled ponude organiziranih putovanja iz brošura glavnih turoperatora: ORGANIZIRANA PUTOVANJA IZ ŠPANJOLSKE ZA HRVATSKU TTOO

KRUŽNE TURE HR + BIH

HR + CG

Ukupno stranica

89

Samo Hrvatska

4

Hrvatska+drugi

0

Europa Verano 2009 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+dr

HR

HR + SLO

TOURMUNDIAL Brošura www.viajeselcorteingl es.es

Circuito Pri-Ver 2009

HR + ALB

OSTALI PROIZVODI FLY SUN & & KRUZ BEAC OSTALI DRI E. H VE bus + brod

483 12

Kružne ture, preferira regularne letove iako prodaje posebne letove Panavisiona i Condora

1

TRANSRUTAS Brošura www.transrutas.com

Europa 2009 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

Croacia, Circuitos en Autocar Ukupno 147 60 stranica Samo 2 1 Hrvatska 5 Hrvatska+dr 2

Uobičajene kružne ture u većini slučajeva u kombinaciji sa Slovenijom jer puno tura počinje u Ljubljani

CATAI Brošura www.catai.es

Europa Secreta Ukupno stranica

91

Samo Hrvatska

6

Hrvatska+drugi

4

Los Viajes de tu Vida 09 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+dr

275

Viši standard i kvaliteta, originalnije kulturne ponude.

1 0

POLITOURS Brošura

www.politours.com

Europa Atlántica y Mediterráne a 09 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+dr

Rade HR već godinama. Imaju vlastite chartere. Puno ponude, sve ture su jednotjedne.

Croacia Mediterráne a 09 Ukupno 155 stranica Samo 2 Hrvatska 4 Hrvatska+dr

Povećavaju kontingent u HR u 2009. god. Koristi zračne luke Zagreb i Dubrovnik s uvijek jednotjednim turama. Uključuju Dubovnik kao odredište kruzera.

Croacia y Eslovenia

Ukupno stranica

27

Samo Hrvatska

17

Hrvatska+drugi

7

IBEROJET Brošura www.iberojet.es

Europa Circuitos 09 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

CONDOR VACACIONES Brošura www.condorvacacione s.es

406

22 2

bus + brod Europa Grandes Circuitos 09 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

PANAVISIÓN

302

205 Specijalisti za kružne ture. Imaju ekskluzivne Condorove vodiče i ne računaju na lokalne. Rade sa Travel Europe. 2 2


Brošura www.panavisiontours.es

Croacia Verano 09 Ukupno stranica

43

Samo Hrvatska

23

Hrvatska+drugi

16

Circuitos y Cruceros Fluviales 09 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+dr

131 3

Charter letovi iz Bilbao/VLC, ostalo redovna linija IB. Jednotjednim turama ili 11 dana u kombinaciji s drugim zemljama.

2

VIVATOURS Brošura

www.vivatours.es

Europa Verano 09 y Lo mejor del Verano 09 Click Destinos Ukupno Ukupno stranica 132 stranica Samo Samo Hrvatska 2 Hrvatska Hrvatska+drugi 0 Hrvatska+dr

340

Nude boravke u HR na osnovu letova IB & Clickaira.

6 0

TRAVELPLAN Brošura www.travelplan.es

Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

AMBASSADOR Brošura www.ambassadortour s.es

RACC Brošura www.racc.es

Mediterráne o 09 Ukupno 185 stranica Samo 3 Hrvatska 1 Hrvatska+dr

Circuitos por Europa 09

Nueva Europa y Mediterráneo Ukupno stranica

91

Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

1 4

Europa Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

147 3 4

Ukupno str. Samo HR Hrvatska+drugi

146 0 4

Mediterráneo 09 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

56 20 3

154 8

Kružne ture jednake kao Condor i Transrutas 8d/7n s Travel Europe kao partnerom. Potencijal za razvoj.

0

Imaju samo jednu kružnu turu s Hrvatskom kao jedinim odredištem, ostali prijedlozi kombiniraju Hrvatsku s Bosnom i Hrecegovinom i Slovenijom ili samo sa Slovenijom.

Kružne ture. Na internet stranici imaju proizvod Fly & Drive i kruzere.

EUROVACANCES

AVIOTEL Brošura www.aviotel.com

Imaju prilično razvijen program sa Hrvatskom i Slovenijom od 12 dana, kažu da organiziraju samu hrvatsku izvan regularnih programa i njihovi su katalozi i web stranica samo na katalonskom, što znači da se obraćaju publici samo u toj zoni. bus + brod Imaju potencijal za razvoj. Posvećuju 15 stranica samo o brodovima i nautici u Hrvatskoj i kombiniraju sa Slovenijom i BiH. bus + brod

TRAVELIDER Brošura www.travelider.com

Circuitos 2009 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

A tu aire 2009 Ukupno 151 stranica Samo 4 Hrvatska 2 Hrvatska+dr

29 0

Slična ponuda kružnih tura, fly & drive i kružne ture, trajanje boravka i cijene su uobičajeni.

1 bus + brod

MAPATOURS Brošura www.mapatours.com

Europa Verano 2009 Ukupno stranica 122

Ograničena ponuda. Potencijal za rast.

407


Samo Hrvatska Hrvatska+drugi EUROPAMUNDO Brošura www.europamundo.co m

Ukupno stranica

Hrvatska+drugi

NOBEL TOURS Brošura www.nobel-tours.com

GEOLAND Brošura www.geolandvacacion es.com

HR + dr. Ne nude Hrvatsku samu kao odredište već u kombinaciji sa: Slovenijom/Italijom/Pragom,Budimpeštom i 252 Bečom/Slovenijom,Češkom i Austrijom/Berlinom,Pragom i Bečom/Češkom, 0 Mađarskom i Austrijom/Rimom i Sicilijom te Istokom 10 Europe. Nude putovanja po Europi za Latinsku Ameriku. Njihove ture autobusom su različitih trajanja.

Circuitos Europeos 09-10

Samo Hrvatska

BARAKA CLUB DE VIAJES Brošura www.baraka.es

1 2

2009 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

135 0 4

Nude samo rutu u kombinaciji sa Slovenijom. Temelje svoju ponudu na putovanjima a la carte i specijalizirali su se u dugim putovanjima.

EUROPA 2009 Ukupno stranica Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

83 0 1

Malo ponude, specijalizirani su za duga putovanja. Potencijal za rast.

Ukupno stranica

36

Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

0 1

Malo ponude, potencijal za razvoj, nude samo jednu regularnu rutu u kombinaciji sa Slovenijom.

2009

bus + brod

VIAJES NERVIÓN Brošura www.viajeszulmarino. com

EXODE 10 Brošura www.exode.es

VIAJES IBERIA Brošura www.viajesiberia.com

VIAJES MAGISTER Brošura www.viajesmagister.c om

MUNDICOLOR Brošura www.mundicolor.es

EUROPA 2009 Ukupno stranica

55

Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

2 1

Distribuiraju preko putničkih agencija Azul Marino koje imaju dogovore sa Clubom Marco Polo.

GUÍA DE VIATGES 2009 Originalna ponuda sa prijedlozima aktivnog odmora Ukupno stranica 129 fokusirana na Dalmaciju. Treba vidjeti s kojim partnerom rade i koje su mogućnosti proširenja ponude na druge Samo Hrvatska 2 regije Hrvatske. Hrvatska+drugi 0 EUROPA CIRCUITOS 2009 Ukupno stranica 205 Samo Hrvatska 2 Hrvatska+drugi 3

Rade svi sa istim partnerima i programi koji se nude su standardizirani.

2009 Ukupno stranica

68

Samo Hrvatska Hrvatska+drugi

0 1

Temelje ponudu na kulturnim i religijskim rutama. Imaju samo jednu rutu kombiniranu sa BiH.

Brošura je u tisku Velika je novost da ovaj TO, koji je jedan od najvećih u Španjolskoj, konačno uključuje HR u programaciju. BEZ BROŠURE

SUNWEB Analiza ponude www.sunweb.es

408

Online agencija. Ulažu dosta u reklamu i traže ekonomsku suradnju da bi se poticalo destinaciju.


TOURIST FORUM EXIT TOURS Analiza ponude

Nudi samo Fly & Drive u kružnim turama kao Gran Ruta de Croacia i Gran Ruta de Dalmacia.

www.touristforum.net www.exit-tours.com CLUB MARCO POLO Analiza ponude www.clubmarcopolo.c om

coche + bus + camping Nude zanimljive kružne ture u kombinaciji sa Slovenijom, jedna od kojih je bus + camping iz Valencije 15 dana. Sva se ponuda temelji na iznajmljivanju auta osim ovog zadnjeg. Izlaze iz okvira uobičajenog, ali nemaju puno ponude. Mogli bi nuditi mnogo više jer su specijalizirani za aktivan odmor. Potencijal za rast.

EUROVOLTA Analiza ponude www.eurovolta.com USSIA TOURS Analiza ponude

Kružne ture koje ove godine praktički prodaju samo kao posebne (jeftinije) ponude Nude razne kruzere sa Hrvatskom kao jednim od odredišta i imaju malo ponude u reglarnim programima, iako dosta rade sa grupama po mjeri. Prodaju boravke u Europi. Potencijal za rast.

www.ussiatours.com FORTUNI VIATGES Analiza ponude

Stručnjaci za organiziranje putovanja u HR. Na njihovoj web stranici predstavljaju razne itinerare nautičkog turizma u Hrvatskoj koji se ističu svojom originalnošću, iako je uobičajeno trajanje jedan tjedan. Također nude boravak u Dubrovniku i organiziraju putovanja po mjeri.

www.fortuniviatges.co m ICU VIAJES Analiza ponude www.icu.es AÑOS LUZ Analiza ponude www.aluz.com INTEGRAL DE VIAJES Analiza ponude www.integraltours.com

Specijalizirani na kulturna putovanja. Potencijal za rast.

Osim kružne ture Croacia Incógnita koja traje 13 dana, nude Fly & Drive od 8 i 10 dana i boravke od 4. Rade s grupama po mjeri, regularnim i FIT.

Rade sa regularnim programima i putovanjima a la carte, imaju hodočašća i organiziraju putovanja sportskih grupa. Svi programi su na njihovoj web stranici i što se tiče regularnih programa ne nude ništa izrazito originalno. Zanimljivo za SPORTSKE GRUPE (vidjeti kako ih organiziraju i kako im možemo pomoći).

BRUNO PEREGRÍN TOURS Analiza ponude www.brunoperegrin.es HELICE VIAJES Analiza ponude www.heliceviajes.com LOGITRAVEL.COM Analiza ponude www.logitravel.com

Regularni i specijalni programi i hodočašća. Njihovi regularni programi su identični onima od Integral de Viajes Nude kruzere i boravke, iako su im specijalnost, po njihovoj web stranici, putovanja a la carte.

Glavna odredišta kružnih tura: UOBIČAJENA KRUŽNA PUTOVANJA U HRVATSKOJ TOUR MUNDIAL Croacia, Perla del Adriático I Croacia, Perla del Adriático II Gran Tour de Croacia Crucero Islas Dálmatas

España - Dubrovnik - Split (Mostar) - Trogir - Zadar - Opatija - Plitvice Zagreb - España España - Dubrovnik - Split (Mostar) - Trogir - Zadar - Opatija - Plitvice 8d / 7n Zagreb - España España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka 8d / 7n Trogir - Split - Dubrovnik - España España - Dubrovnik - Korcula - Hvar - Brac (Bol) - Makarska - Mljet 10 d / 9 n Dubrovnik - España 8d / 7n

409


Imágenes de Croacia La Costa Adriática Combinados Combinados TRANSRUTAS

España - Zagreb - Rijeka - Zdar - Trogir - Split - Dubrovnik - Plitvice Zagreb - España España - Pula - Opatija/Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka 8d / 7n Trogir - Split - Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia // Croacia y Bosnia Herzegovina // Croacia + 8d / 7n Montenegro // Croacia + Albania 12d / 11n Croacia + Bosnia Herzegovina + Eslovenia 8d / 7n

España - Rijeka - Opatija - Zadar - Plitvice - Zadar - Šibenik - Trogir Split - Dubrovnik - España España - Rijeka - Krk - Rab - Zadar - Krka - Zadar - Šibenik - Trogir Croacia en Barco 8d / 7n Split - Hvar - Korcula - Dubrovnik - España Travesía Adriático España - Dubrovnik - Mljet - Hvar - Split - Makarska - Korčula Dálmata 8d / 7n Dubrovnik - España España - Split - Brac - Korcula - Dubrovnik - Mljet - Hvar - Trogir - Split Travesía Paraíso Adriático 8d / 7n España Combinados 8d / 7n Croacia + Eslovenia // Combinados 12d / 11n Croacia + Bosnia Herzegovina + Eslovenia CATAI España - Zagreb - Postjna - Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik - Plitvice Paisajes de Croacia 8d / 7n Zagreb - España España - Zagreb - Opatija - Zadar - Split - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb Croacia Fabulosa 8d / 7n - España (Casi igual que el anterior) España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka Gran Tour de Croacia 8d / 7n Trogir - Split - Dubrovnik - España España - Dubrovnik - Korcula - Hvar - Brac (Bol) - Makarska - Mljet Crucero Islas Dálmatas 10 d / 9 n Dubrovnik - España Combinados 8d / 7n Croacia + Eslovenia // Combinados 12d / 11n Croacia + Bosnia Herzegovina + Eslovenia POLITOURS España - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb - Opatija / Rijeka - Zadar - Trogir / Croacia Clásica 8d / 7n Split - Mostar - Dubrovnik - España Croacia Imperial 8d / 7n España - Zagreb - Plitvice - Zadar - Trogir - Split - Dubrovnik - España España - Zagreb - Rijeka - Zadar - Trogir - Split - Dubrovnik - Plitvice Croacia Fabulosa 8d / 7n Zagreb - España Las Islas Dálmatas 8d / 7n España - Dubrovnik - Korcula - Mljet - Islas Elafiti - Dubrovnik España - Dubrovnik - Cavtat - Mljet - Lastovo - Hvar - Korčula - Slano Velero por Croacia 8d / 7n Dubrovnik - España España - Dubrovnik - Cavtat - Korčula - Hvar - Split - Dubrovnik Las Islas Dálmatas 8d / 7n España Croacia + Bosnia Herzegovina // Croacia + Montenegro // Croacia + Combinados 8d / 7n Albania // Croacia + Eslovenia IBEROJET Croacia a Fondo 8d / 7n España - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb - Zadar - Dubrovnik - España España - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik Croacia a Fondo 2 8d / 7n España (= pero in / out Split) España - Dubrovnik - Zadar - Opatija - Zagreb - Plitvice - Split Bellezas de Croacia 8d / 7n Dubrovnik - España (= pero in / out Split) Contrastes de Croacia 8d / 7n España - Dubrovnik - Rijeka - Dubrovnik (incluye excursión a Mostar) España - Dubrovnik - Trogir - Zadar - Rijeka (Cuevas Postojna) - Zagreb Bellezas de Croacia desde DBV 8d / 7n - Plitvice - Split - Dubrovnik - España Combinados 8d / 7n Croacia + Montenegro // Croacia + Bosnia Herzegovina CONDOR España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka La Costa Croata 8d / 7n Trogir - Split - Dubrovnik - España España - Pula - Opatija - Plitvice - Zadar - Šibenik - Trogir - Split Gran Tour de Croacia 8d / 7n Dubrovnik - España Combinados 8d / 7n Croacia + Eslovenia // Croacia + Bosnia Combinados 12d / 11n Croacia + Bosnia Herzegovina + Eslovenia PANAVISIÓN Bellezas Naturales de 8d / 7n España - Dubrovnik - Split - Trogir - Zadar - Opatija - Plitvice - Zagreb Gran Tour de Croacia

410

8d / 7n


Croacia I, II Croacia Espectacular I, II Paraíso Adriático Paraíso Dálmata Combinados Combinados VIVATOURS

España (o viceversa) España - Dubrovnik - Split - Trogir - Zadar - Opatija - Plitvice - Zagreb 8d / 7n España (o viceversa) España - Dubrovnik - Split - Brač - Korčula - Dubrovnik - Mljet - Hvar 8d / 7n Trogir - Dubrovnik - España España - Dubrovnik - Elafiti - Mljet - Hvar - Split - Makarska - Korčula 10 d / 9 n Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia // Croacia + Bosnia Herzegovina // Croacia + 8d / 7n Montenegro Croacia + Bosnia Herzegovina + Montenegro // Croacia + Bosnia 11d / 10n Herzegovina + Eslovenia

Bellezas de Croacia TRAVELPLAN Gran Tour de Croacia A y B

8d / 7n

Croacia en Barco Combinados AMBASSADOR Esplendor de Croacia en Barco Combinados

8d / 7n 8d / 7n

Combinados RACC Tesoros de Croacia

8d / 7n

8d / 7n 8d / 7n

Croacia en Barco Maravillas de la Costa Croata Combinados

8d / 7n

Combinados AVIOTEL Autocar por Croacia Crucero Costa Dálmata Combinados Combinados TRAVELIDER Croacia en Barco y Autocar Combinados MAPATOURS Tesoros de Croacia Combinados EUROPAMUNDO

Combinados

España - Pula - Opatija (Cuevas Postjna) - Plitvice - Zadar - Šibenik Trogir - Split - Dubrovnik - España España - Split - Trogir - Šibenik - Plitvice - Šibenik - Kornati - Zadar Rab - Krk - Rijeka/Opatija - Pula - Esp. Croacia + Eslovenia

España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka 8d / 7n Trogir - Split - Dubrovnik - España 8d / 7n Croacia + Eslovenia 12 d / 11 n Croacia + Eslovenia + Bosnia Herzegobina

Gran Tour de Croacia

Combinados EUROVACANCES

España - Dubrovnik - Trogir - Zadar - Rijeka (Cuevas Postojna) - Zagreb - Plitvice - Split - Dubrovnik - España

España - Rijeka/Opatija - Zadar - Split - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb España - Rijeka/Opatija - Zadar - Plitvice - Šibenik - Trogir - Split Dubrovnik - España España - Rijeka - Opatija - Zadar (Krk y Rab) - Šibenik (Krka) - Korčula (Trogir-Split-Hvar) - Dubrovnik - España España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka Trogir - Split - Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia

8d / 7n 8d / 7n 12 d / 11 n Croacia + Eslovenia + Bosnia Herzegobina 12d / 11 n

8d / 7n

Croacia + Eslovenia España - Zagreb - Opatija - Plitvice - Zadar - Trogir - Split - Dubrovnik España España - Split - Trogir - Peljesac - Mljet - Dubrovnik - Korčula - Hvar Trogir - Split - España Croacia + Eslovenia

9d/8n 8d / 7n 12 d / 11 n Croacia + Eslovenia + Bosnia Herzegobina

8d / 7n 8d / 7n

España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Šibenik - Krka - Trogir Split - Hvar - Korčula - Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia

8d / 7n 8d / 7n

España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Šibenik - Krka - Trogir Split - Hvar - Korčula - Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia

Croacia + Eslovenia // + Italia // + Praga, Budapest y Viena // + Berlín, Praga, Budapest y Viena // + Berlín, Praga y Viena // + Eslovenia, Chequia y Austria // + Chequia, Hungría y Austria // + Roma y Sicilia // + Variable Este Europa.

411


BARAKA CLUB DE VIAJES Combinados NOBEL TOURS Combinados GEOLAND Combinados VIAJES NERVIÓN Gran Tour Croacia (barco + bus) Combinados EXODE 10 Aventura en la Isla de Brac Turismo Activo en Sinj (región) VIAJES IBERIA

11d / 10n

Croacia + Eslovenia

8d / 7n

Croacia + Eslovenia

12d/11n

Croacia + Eslovenia

8d / 7n 8d / 7n

España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Šibenik - Krka - Trogir Split - Hvar - Korčula - Dubrovnik - ES Croacia + Eslovenia

España - Dubrovnik - Neum - Split - Brač - Omix - Canyon Cetina/Hvar 12d / 11n Brac - Split - Neum - Dubrovnik - ES ES - Sinj - Mustang - Río Cetina - Makarska - Kamesnica - Dinara 8d / 7n Svilaja - Panj - Kerep - Split - Trogir - ES

La Costa Croaca

8d / 7n

Gran Tour de Croacia

8d / 7n

Combinados VIAJES MAGISTER Combinados SUNWEB (F-tours)

8d / 7n

España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka Trogir - Split - Dubrovnik - España España - Pula - Opatija - Plitvice - Zadar - Sibenik - Trogir - Split Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia // Croacia + Bosnia Herzegovina // Croacia + Bosnia Herzegovina + Eslovenia

8d / 7n

Croacia + Bosnia Herzegovina

Croacia por mar

8d / 7n

Perlas del Adriático Combinados TOURIST FORUM

6d / 5n 8d / 7n

España - Dubrovnik - Korčula - Hvar - Trstenik - Mljet - Šipan Dubrovnik - España España - Dubrovnik - Neum - Mostar - Neum - Ston - Orebić - Korčula Split - Trogir - Dubrovnik - España Croacia + Bosnia Herzegovina

Fly & Drive (2 programas) CLUB MARCO POLO

8d / 7n

Programación según ruta (Gran Ruta de Croacia y Gran Ruta de Dalmacia)

Croacia pensada para ti Croacia, Historia del Adriático Combinados EUROVOLTA Gran Tour de Croacia en Barco Combinados USSIA TOURS Croacia al completo Combinados FORTUNI VIATGES

España - Zagreb - Plitvice - Zadar - Šibenik - Trogir - Split - Makarska Pelješac - Mljet -Dubrovnik 14d / 13n Šipan - Trstenik - Korčula - Hvar - Bol - Split - España 7d / 6n 8d / 7n

España - Zagreb - Plitvice - Zadar - Šibenik - Trogir - Split - Dubrovnik Croacia + Eslovenia

8d / 7n 8d / 7n

España - Pula - Opatija - Krk - Rab - Zadar - Kornati - Šibenik - Krka Trogir - Split - Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia

8d / 7n 8d / 7n

Barcelona - Zagreb - Rijeka - Zadar - Trogir - Split - Dubrovnik - Trili Plitvice - Zagreb Croacia + Montenegro + Bosnia Herzegovina

Crucero en velero por Kvarner e islas Velero Islas Dálmatas 2

8d / 7n 8d / 7n

Velero Islas Dálmatas 3 Velero Islas Dálmatas 4

8d / 7n 8d / 7n

Combinados

8d / 7n

412

Opatija - Krk - Rab - Dugi Otok - Isla Molat / Olib - Ilovik - Lošinj - Cres Opatija Split - Omiš - Markarska - Korčula - Saedro - Vis - Hvar - Bol - Split Split - Rogoznica / Primošten - Šibenik - Krka - Kornati- Sali - Zadar Vodice - Trogri - Split Dubrovnik - Šipan - Mljet - Korčula - Hvar - Trstenik - Ston - Dubrovnik Croacia + Montenegro + Bosnia Herzegovina


ICU VIAJES Croacia Fabulosa Combinados AÑOS LUZ

8d / 7n 8d / 7n

España - Zagreb - Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb Croacia + Eslovenia

Croacia Incognita Combinados INTEGRAL DE VIAJES Croacia Fabulosa

13d/12n 8d / 7n

España - Zagreb - Plitvice - Trogir - Split - Dubrovnik - Cavtat - Ston Orebić - Korčula - ŠSibenik - Krka - Zadar - Opatija - Istria - Zagreb España Croacia + Eslovenia

Crucero Islas Dálmatas Combinados BRUNO PEREGRÍN TOURS Croacia Fabulosa

8d / 7n 8d / 7n

Crucero Islas Dálmatas LOGITRAVEL

8d / 7n

Bellezas de Croacia II y I Travesía Adriático Dálmata II Traverís Paraíso Adriático II

8d / 7n

Croacia Espectacular I, II Combinados

8d / 7n 8d / 7n

8d / 7n

8d / 7n

8d / 7n 8d / 7n

España - Zagreb - Opatija - Zadar - Split - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb España - Dubrovnik - Korcula - Hvar - Bol - Makarska - Mljet - Dubrovnik - España Croacia + Eslovenia España - Zagreb - Opatija - Zadar - Split - Dubrovnik - Plitvice - Zagreb España - Dubrovnik - Korčula - Hvar - Bol - Makarska - Mljet - Dubrovnik - España España - Zagreb - Plitvice - Opatija - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik España y viceversa España - Dubrovnik - Elafiti - Mljet - Hvar - Split - Makarska - Korčula Dubrovnik - España España - Dubrovnik - Split – Brač - Korčula - Dubrovnik - Mljet - Hvar Trogir - Dubrovnik - España España - Zagreb - Plitvice - Opatija - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik España y viceversa Croacia + Eslovenia // Croacia + Bosnia Herzegovina

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske SWOT ANALIZA Prednosti  Veliko prirodno i kulturno bogatstvo  Nije se razvio masovni turizam i posljedice istog  Mogućnost kombiniranja kulturnog i odmorišnog turizma  Postupan rast interesa hrvatskih agencija za španjolsko tržište (veći interes – veća ponuda) Ograničenja  Destinacija još uvijek relativno nepoznata na tržištu  Ograničene avionske veze sa Španjolskom (postojeće redovne linije lete samo za Dubrovnik i Zagreb)  Nedovoljna hotelska infrastruktura, manjak hotela visoke kategorije  Nedovoljan broj promotivnog materijala na španjolskom jeziku, pogotovo informacije na internetu na španjolskom  Relativno visoke cijene  Velike mogućnosti za konkurenciju Španjolskoj, što povlači rizik da se na kraju ne zadovolje kriteriji  Ograničena cestovna i željeznička infrastruktura  Masovni turizam u razdoblju od druge polovice srpnja do kraja kolovoza  Nedovoljno nepoznavanje bogate gastronomske i enološke ponude

413


Mogućnosti  Porast putovanja u zemlje „Nove Europe“, interes za otkrivanjem novih zemalja i kultura budi znatiželju zbog dobrih iskustava turista koji su posjetili Hrvatsku, a ujedno je destinacija i „tajanstvena“.  Turoperatori su spremni ulagati u destinaciju (čarter letovi, ulaganje u oglašavanje, novi turoperatori uključuju Hrvatsku u svoju ponudu), i sl.  Značajan porast incentive putovanja što predstavlja veću potrošnju po turistu (160€ per pax/dan.)  Proširiti i diversificirati ponudu u Hrvatskoj po segmentima: kultura, kulturna zbivanja, priroda, nautika, aktivni odmor, gastronomija, itd. Opasnosti  Porast interesa za „last minute“ buking  Izrazito konkurentno okruženje  Nedostatak fleksibilnosti sa cijenama u destinaciji  Zbog ograničenih redovnih linija na samo dvije destinacije i samo u ljetnoj sezoni ograničen rast  Visoke cijene, kako letova tako i u destinaciji

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2008. godini Hrvatska će i u 2009. biti tražena na španjolskom tržištu. Sve je veća potražnja španjolskih turoperatora i putničkih agencija, a s time i broj potencijalnih turista. Veliki je interes i medija te očekujemo brojne reportaže o Hrvatskoj u sljedećim mjesecima što će zasigurno dati potporu prodaji za glavnu sezonu. Uvođenjem novih redovnih linija već od 29. ožujka na relaciji Barcelona-Dubrovnik, tri puta tjedno te povećanjem rotacija na dnevne letove u sezoni, i uz redovne letove iz Madrida za Zagreb i Dubrovnik te iz Barcelone za Zagreb i Valencije za Dubrovnik povećat će se zasigurno i broj individualnih putovanja. Turoperatori zadržavaju određeni broj tjednih čarter letova u sezoni pa je tako ove godine predviđeno ukupno 10-tak čartera, što je određeno smanjenje u odnosu na ranije godine. Stoga, vjerujemo da će se, unatoč recesiji u zemlji, zadržati prošlogodišnji brojevi dolazaka, a možda i povećati. Ono što je vidljivo je da će dolasci u Hrvatsku, upravo radi direktnih letova, biti koncentrirani na Dubrovačko-neretvansku županiju gdje očekujemo najveći porast ali će se primijetiti porast i u drugim regijama, radi letova Croatia Airlines-a na relaciji Barcelona – Zagreb te najavljenih letova Dubrovnik Airlines-a na relaciji Madrid – Zagreb. Sjedišta na relaciji Madrid – Zagreb su uglavnom pod zakupom turoperatora (bar što se Iberijinih letova tiče). No cijene letova Madrid – Zagreb su relativno visoke te ćemo još vidjeti kako će tržište reagirati. Vjerujemo da će se povećani broj dolazaka primijetiti i u cijeloj zemlji, a ne samo u Dalmaciji. Vidljivo je i povećanje interesa za Istru te vjerujemo da će turisti nastaviti dolaziti preko Venecije. Broj dolazaka u Kvarner i kontinentalnu Hrvatsku te Slavoniju bi mogao bilježiti blagi porast radi ukupnog povećanog interesa za destinaciju.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini Vjerujemo da će 2009. godina zabilježiti porast u broju individualnih putovanja s obzirom na nove direktne avio linije iz Barcelone i Madrida za Dubrovnik i Zagreb koja će omogućiti individualne aranžmane po Hrvatskoj. Ipak, organizirana putovanja i dalje će prevladavati.

414


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2009. Svi koji su radili Hrvatsku u 2008. nastavit će s programima i ove godine, a pridružuje im se i veliki turoperator Mundicolor. Jednako kao i prošle godine, svi nude kružne ture, fly & drive, a nekolicina ima ponude krstarenja te aktivni odmor. Uvođenje redovnih linija je omogućilo specijaliziranim agencijama organiziranje grupnih putovanja u Hrvatsku u 2009. u pred i posezoni te se nadamo da će na osnovu dobrih iskustava ubuduće uvrstiti i Hrvatsku u svoje programe. A vjerujemo da će se postepeno vidjeti i porast incentive putovanja.

Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Kao što je navedeno ranije u ovom dokumentu, ove godine nije moguće dati određene prognoze radi veoma nestabilnih svjetskih događanja. No na ovom tržištu postoji određena doza umjerenog optimizma što se tiče prodaje aranžmana za Hrvatsku. Barem se očekuje da neće doći do pada u odnosu na 2008. godinu, ali će puno toga ovisiti o cijenama te sposobnosti reakcije turoperatora za obradu bukinga kad krene navala. Iberojet je za 2009. povećao kapacitet u Hrvatskoj i uklonio Crnu Goru iz svojih programa. Politours je proširio ponudu aranžmana i vjeruje da će ostvariti nešto manju prodaju nego prošle godine. Imaju chartere iz Madrida u sezoni (nedjeljom od 21. 06.-20. 09. iz Madrida). Panavision ulazi u destinaciju te vjeruje da će nastaviti rast. Zadržavaju charter iz Bilbao-a (preko Valencije). Sunweb koji je u 2008. letio sa Clickair-om iz Barcelone nastavlja sa zakupom alotmana te očekuje prodaju sličnu prošlogodišnjoj. El Corte Ingles je za 2009. godinu povećao broj stranica sa ponudom Hrvatske u svom katalogu i općenito se nada bar zadržati prošlogodišnji obim prodaje. No, situacija je previše neizvjesna da bi se davale prognoze. Osjećaju da je rat cijena već počeo.

Zračna povezanost 2009. Povećani interes za Hrvatsku te uvjerenje u potencijal rasta Hrvatske kao destinacije iz Španjolske se vidi po povećanom broju zračnih linija ove godine. Ove godine ima čak 5 avio kompanija koje lete za Hrvatsku (3 su uglavnom u grupi Iberije, koja i dalje ima neprikosnoveni monopol nad španjolskim zračnim prostorom), ali su i velika novost uvođenje direktnih linija Croatia Airlines-a i Dubrovnik Airlines-a. To će svakako povećati privlačnost Hrvatske i olakšati individualna putovanja. U nastavku prikaz direktnih letova za Hrvatsku ove godine (prema trenutnim informacijama): www.clickair.com (Clickair) Datumi 2009 29.03 – 23.10 Datumi 2009

srijeda / petak: nedjelja:

01.07 – 16.09

ponedjeljak / utorak / četvrtak / subota: srijeda / petak: nedjelja:

Dani leta

Dani leta

BARCELONA - DUBROVNIK 10:55 – 13:00 08:10 – 10:15 BARCELONA - DUBROVNIK

DUBROVNIK - BARCELONA 13:40 – 15:50 10:55 – 13:05 DUBROVNIK - BARCELONA

18:35 – 20:40

21:20 – 23:30

10:55 – 13:00 08:10 – 10:15

13:40 – 15:50 10:55 – 13:05

415


www.croatiaairlines.com (Croatia Airlines) Datumi 2009

Dani leta

09.06 – 25.10

utorak / četvrtak / nedjelja:

BARCELONA - ZAGREB

ZAGREB - BARCELONA

18:05 – 20:00

15:10 – 17:15

www.iberia.com (Iberia) Dani leta Datumi 2009

Dani leta utorak / subota: 16.06 – 29.09 nedjelja: Datumi 2009 DÍAS DE VUELO 04.07 – 20.09 subota / nedjelja:

MADRID – DUBROVNIK 10:25 – 13:15 16:00 – 18:50 MADRID – ZAGREB 10:25 – 13:00

DUBROVNIK – MADRID 14:05 – 16:55 19:40 – 22:30 ZAGREB – MADRID 13:50 – 16:35

www.iberia.com (Iberia Regional - Air Nostrum) Datumi 2009 24.07 – 06.09

Dani leta nedjelja: utorak:

VALENCIA - DUBROVNIK 07:00 – 09:30 11:45 – 14:15

DUBROVNIK – VALENCIA 10:10 – 12:50 14:50 – 17:30

www.extra-travel.hr (Dubrovnik Airlines) Datumi 2009 Od 15.06

Dani leta utorak : petak:

MADRID – ZAGREB 10:50 – 13:30 20:30 – 23:10

ZAGREB – MADRID 7:00 – 9:50 16:40 – 19:30

Uz to postoje i letovi za Ljubljanu koje koriste turoperatori za kombinirana putovanja u Sloveniju i Hrvatsku: ADRIA AIRWAYS, 2 x tjedno BCN-LJU od 29. 03. 2009. ADRIA AIRWAYS: 3 x tjedno, MAD-LJU od 30. 03. 2009 Dodatni avio kapaciteti za Hrvatsku u 2009. godini mogu pomoći turoperatorima da zadrže HR u programima i da ujedno smanje rizik charter letova. Uz to se svakako daje mogućnost povećanja individualnih putovanja. U toku ljeta će doći do fuzioniranja Vuelinga i Clickair-a te će se u nekom trenutku (još nije određeno kada) ukinuti brand «Clickair». To ne bi trebalo utjecati na rutu, tj. ukoliko se nastavi dobra prodaja Clickair-a za Hrvatsku može se očekivati da će pojačani Vueling zadržati ali i proširiti letove za Hrvatsku naredne godine. Većinski dioničar novog Vuelinga je Iberia.

Autobuseri u 2009. Glavni španjolski autobuseri ne nude redovna putovanja za Hrvatsku.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2010. godini Potrošnja za putovanja će kao i uvijek zavisiti od gospodarske situacije. U Španjolskoj je sve više prihvaćen stav da su putovanja i godišnji odmor dio redovnih troškova, a ne luksuz te je za očekivati da će tako i ostati. No visoka zaduženost španjolskih obitelji stambenim kreditima te gospodarska neizvjesnost radi globalne recesije čine prognoznu za 2010. godinu relativnom. Španjolska je duboko pogođena krizom i vjeruje se da će se situacija početi popravljati u toku 2010. godine, no to su zasada samo relativne prognoze. U zemlji se još nije našao model gospodarskog rasta koji će stvarati nova radna mjesta te smanjiti nezaposlenost koja je trenutno čak 17%, tj. predstavlja preko 4 milijuna stanovnika, od kojih su jedan milijun strani državljani nastanjeni u Španjolskoj. 416


Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih destinacija u 2010. Izbor destinacija će vjerojatno velikim dijelom zavisiti od cijena te zračnoj povezanosti a tako i dostupnim informacijama na španjolskom jeziku. Moguć je nastavak trenda putovanja u zemlje „Nove Europe“, iako će i dalje prevladavati trenutne vodeće destinacije (uglavnom susjedne europske zemlje). Segment "city break" i "mostovi" su najosjetljivije na gospodarsku situaciju.

Prognoze organizatora putovanja za 2010. Trenutno vlada velika neizvjesnost na tržištu obzirom na globalnu recesiju, a turoperatori su rezervirani u prognozama. Zna se da je «last minute buking» u porastu, da treba što više segmentirati ponudu, da treba izbjeći rat cijena diversifikacijom ponude, da je segment krstarenja u usponu, da putnici sve više sami organiziraju putovanja preko interneta te da će se turističke agencije morati «renovirati» ako žele opstati. Isto su uvjereni da će prebroditi i ovu krizu kao što su to učinili i u ranijim kriznim periodima. Sada je trenutak «čistke» na tržištu jer je bilo došlo do prezasićenosti kako u pogledu broja putničkih agencija, low cost letova i općenito ponude u odnosu na potražnju.

TURISTIČKA SEZONA 2010. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2010. godini Zavisno od brojnih ranije navedenih čimbenika te zračne povezanosti, nismo u stanju dati konkretnu prognozu, ali zadržavamo umjereni optimizam te očekujemo da će brojevi dolazaka i noćenja ostati na istom nivou 2008. godine, ako ne i veći.

Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Nadamo se da će pozitivna iskustva srednjih i specijaliziranih agencija, a pogotovo incentive agencija, povezanih s novim dodatnim avio rotacijama i destinacijama u Hrvatskoj, dovesti do uvođenja Hrvatske u programe novih turoperatora.

Mjere koje bi u 2010. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja -

Povećati ponudu hotelskih kapaciteta više kvalitete (4* i 5*); Uvesti i zadržati razumne cijene; Nastaviti nadogradnju infrastrukture; Povećati broj direktnih zračnih linija i broj ciljnih destinacija u Hrvatskoj; Osigurati izletničku ponudu (garantirana i na španjolskom jeziku); Osigurati dovoljno informacija o Hrvatskoj na španjolskom jeziku; Nastaviti promidžbu Hrvatske kao atraktivne i sigurne destinacije u medijima; Proširiti i diversificirati ponudu organiziranih putovanja u Hrvatskoj po segmentima/regijama kako bi privukli onaj dio putnika koji sami organiziraju putovanja radi istovjetne ponude u aranžmanima turoperatora.

Dodajemo, da ukoliko redovni letovi Clickair-a, Iberije, Croatia Airlines-a te Dubrovnik Airlines-a ove godine budu dali dobre financijske rezultate, možemo očekivati da će se broj rotacija u 2010. povećati i da će se uvesti nove destinacije u Hrvatskoj. Zavisno od gospodarskih predviđanja u zemlji turoperatori će vjerojatno smanjiti broj svojih čarter letova i zakupiti sjedišta na redovnim linijama, ali će ipak ostati prostora za povećanje individualnih putovanja i apsolutni brojevi dolazaka u Hrvatsku će se povećati.

417


JAPAN

OPĆI PODACI O TRŽIŠTU Političko uređenje: Demokratska parlamentarna monarhija Naziv zemlje: Nihon ili Nippon Glavni grad: Tokijo Konstitucija: od 3. svibnja 1947. Premijer: gospodin Taro Aso Nacionalni budžet: 82.725 milijarde 100 milijuna JPY. Religija: Sintoizam i Budizam Površina: 377,923 km2 Područje Japan Hokkaido Honshu Shikoku Kyushu Okinawa

418

km2 377,923 83,456 231105 18790 42,178 2,275 Državni statistički ured Japana

% 100.00 22.08 61.15 4.97 11.16 0.60


Najveći gradovi Grad

Stanovništvo

Tokijo

12.908.856

Yokohama

3,635,000

Osaka

2.624.000

Nagoya

2.155.000

Sapporo

1.672.000

Kobe

1.477.000

Kyoto

1.461.000

Fukuoka

1.237.000

Kawasaki

1.174.000

Hiroshima

1.086.000

Opće karakteristike gospodarstva Od 2002. godine, japansko gospodarstvo bilježi konstantnu ekspanziju, a ranija predviđanja su govorila da će u 2008. godini izvoz proizvoda automobilske industrije doseći rekordnu vrijednost. Kao što je poznato, gospodarska kriza koja je počela krajem 2008. direktno je utjecala na rezultate i japansko gospodarstvo se našlo u vrlo teškoj situaciji, a 2008. godina je proglašena kao prva godina gospodarskog pada nakon 2002. Izvoz je do nedavno davao najznačajniji doprinos rastu japanskog gospodarstva i tijekom ovog desetljeća znao je inducirati čak do 60% ukupnog gospodarskog rasta. Nezaposlenost je u posljednjem mjesecu 2008. godine zabilježila rijetko viđenih 4,4% i japanska vlada je pokrenula niz mjera, poput prekvalifikacije nezaposlenih osoba ili potpore za svakodnevni život. Japansko stanovništvo u prosjeku je sve starije, a stopa nataliteta je u padu. Smanjenje broja radno aktivnih Japanaca dodatni je element koji sprječava oporavak.

Sektor Ukupno Poljoprivreda Šumarstvo Ribarstvo Rudarstvo Graditeljstvo Proizvodnja Struja, plin, voda Informacija i komunikacija Skladištenje Veleprodaja i maloprodaja Financije Agencije nekretnina Restorani i hoteli Zdravstvo Obrazovanje Uslužne djelatnosti Državni poslovi Ostalo

Djelatnosti po sektorima Zaposlenici (1000) Ukupno % Muškarci 61,506 100 35,735 2,703 4.4 1,514 47 0.1 40 216 0.4 163 27 0 23 5,392 8.8 4,604 10,646 17.3 7,165 280 0.5 245 1,624 2.6 1,198 3,133 5.1 2,604 11,018 17.9 5,466 1,538 2.5 737 860 1.4 531 3,223 5.2 1,301 5,353 8.7 1,234 2,702 4.4 1,212 9,499 15.4 5,428 2,098 3.4 1,587 1,146 1.9 681

Žene 25,771 1,189 7 53 4 788 3,482 35 427 528 5,552 801 329 1,921 4,119 1,490 4,027 511 465

Državni statistički ured Japana

419


Zaposleni po spolu Zaposlenost

Broj osoba 65.650.000 38.330.000 27.320.000

Ukupno Muškaraca Žena

Postotak sveukupnog aktivnog stanovništva je 59,4%. Muškarci su aktivni u velikom broju i 71,8% ih radi, dok je radno aktivno 47,9% žena.

BDP - aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Procjena BDP-a po paritetu kupovne moći napravljena u 2008. godini je 4,487 trilijuna USD. BDP – realna stopa rasta u 2007. je iznosila 2,4% dok je u 2008. bila 0,7%. Procjena raščlambe BDP-a po sektorima: Sektor Poljoprivreda Industrija Usluge

% 1,4 26,4 72,1

Prema priloženim grafovima, može se vidjeti da je japansko gospodarstvo bilo na svom vrhuncu 1995. godine, kada je BDP po stanovniku bio daleko veći nego u ostatku svijeta. Nakon 1995. počinje padati, da bi krajem 2007. godine bio niži od onog u SAD-u, Engleskoj, Njemačkoj i Francuskoj.

BDP po stanovniku Prema procjenama, BDP je za 2008. godinu po stanovniku iznosio 35.300 USD.

Postotak nezaposlenosti u 2008. godini, aktualno stanje u 2009. i procjena trenda Prema podacima iz veljače ove godine, potpuna nezaposlenost je 4,6%, što je 0,5% više od prethodne godine. Kod muškaraca je postotak malo veći nego li kod žena, tako da je trenutno nezaposleno 4,7% muškaraca i 4,4% žena. Povećanje u usporedbi s 2008. godinom je 0,5% i 0,6%.

Tablica nezaposlenosti Zemlja

Koreja

U.S.A.

Kanada

UK

Njemačka

Francuska

Italija

Japan

%

3.20%

5.80%

6.20%

5.70%

7.80%

8.0%(07)

6.70%

4.60%

Od srpnja 2007. godine počinje padati broj slobodnih radnih mjesta, što se nastavlja i u 2009. godini.

420


Prosječna plaća – aktualni podaci

Iz grafa je jasno vidljivo da su se godišnje plaće u razdoblju od deset godina smanjile sa 4,76 M JPY na 4,37 M JPY, što je gotovo 7%.

Mjesečna potrošnja kućanstva za razdoblje 2004.-2008. Godina

2004.

2005.

2006.

2007.

Životne potrebe

302.975

300.531

294.943

297.782

296.932

Hrana

60.64

68.699

68.111

68.536

68.001

Stanovanje

19.23

19.254

19.115

17.934

16.897

21.012

21.492

22.278

21.768

22.762

9.952

10.047

9.734

9.706

9.984

Odjeća

13.396

13.339

12.776

12.933

12.523

Zdravstveno osigu.

12,231

13.02

12.787

13.107

12.649

Prijevoz

38.981

38.717

37.864

38.075

39.147

13.22

12.475

12.65

12.748

12.727

Kultura, rekreacija

30.883

30.729

30.04

30.976

31.372

Ostalo

74.422

72.759

70.588

71.999

69.869

23%

22%

23.10%

23%

23.20%

Režije Kućanstvo

Obrazovanje

Koeficijent Engel

2008.

421


Stopa inflacije - aktualni podaci

• •

2008.: 0,7% 2009. (siječanj): 0,0%

Iz priloženog grafa se može vidjeti da je inflacija u Japanu jedna od najmanjih među razvijenim zemljama. U prosincu 2008. je narasla za 0,2%, da bi u siječnju 2009. bila neutralna.

Vanjskotrgovinska bilanca Japan je u teškoj gospodarskoj krizi i već od druge polovice 2008. godine BDP Japana bilježi pad, koji se nastavlja i u 2009. godini. Izvoz je najveći pokretač japanskog gospodarstva i utjecajem svjetske gospodarske krize smanjila se potražnja za automobilskom industrijom te je čak i Toyota najavila da će prvi puta u povijesti svog postojanja ostvariti negativnu bilancu. Osim Toyote, drugi japanski proizvođači motornih i prijevoznih vozila najavljuju smanjenje osoblja, premještaje proizvodnje u druge azijske zemlje i slične mjere, što će dodatno utjecati na japansko gospodarstvo budući da su se na automobilsku industriju, naslanjale i druge djelatnosti: proizvodnja dijelova, prijevoz, osiguranje i sl. Osim u automobilskoj industriji, negativne bilance se najavljuju i kod gotovo svih proizvođača elektronike. Jak japanski yen dodatno otežava oporavak japanskog gospodarstva, jer je do sada izvoz bio najveći pokretač japanske financijske strukture, koja je desetljećima bila stabilna. Glavni izvozni proizvodi su prijevozna sredstva, motorna vozila, poluvodiči, električni uređaji, kemijski proizvodi. Glavni izvozni partneri su: SAD (17,6%), Kina (16%), Republika Koreja (7,6%). U usporedbi s prethodnom godinom, udjel SAD-a je s 22,8% pao na 17,6%, dok se izvoz u Kinu povećao za 1,7%. Japan najviše uvozi uređaje i strojeve, mineralna goriva, prehrambene proizvode, tekstil i sirovine. Glavni uvozni partneri su Kina (18,8%), SAD (10,2%) i Saudijska Arabija (6,7%).

422


Stanovništvo Prema podacima iz listopada 2008. godine, japansko stanovništvo broji 127.770.000 stanovnika. Muškaraca je 62.330.000, a žena 65.440.000. Preliminarni podaci iz ožujka 2009. pokazuju da se broj Japanaca smanjuje (u pet mjeseci se smanjio za 102.000 osobe). Ukupno Muškarci Žene Japanaca Stranaca 0-14 godina 15-64 godina 65 godina preko 100 godina

Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

127,770,000 62,330,000 65,440,000 126,154,000 1,616,000 17,435,000 8,935,000 8,500,000 83,731,000 42,085,000 41,646,000 26,604,000 11,310,000 15,294,000 29 4 25

Utjecaj gospodarske krize i recesije na domicilno gospodarstvo Prema podacima japanske vlade, u posljednja tri mjeseca 2008. godine, zabilježen je realni pad BDPa od 3,35% u usporedbi sa kvartalom srpanj-rujan 2008., čime je zabilježen treći uzastopni kvartalni pad. Pad u razdoblju listopad-prosinac 2008. gledano na godišnjoj razini, iznosi više od 12%, što je najznačajniji pad u više od trideset godina. Pad izvoza istog razdoblja je 13,9% i najznačajniji je od 1975. godine. Predviđanja kažu da će se i u prvom tromjesečju 2009. godine nastaviti pad BDP-a i tada bi Japan doživio uzastopni pad četiri kvartala zaredom, što se nije dogodilo od poslijeratnog razdoblja. Analiza gospodarske krize koju je napravila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u kojoj je trideset članica, pokazuje da je ekonomska situacija u 2009. za Japan, Europu i SAD najlošija od završetka Drugog svjetskog rata, s -4,3% gospodarskog pada. Predviđanja koja su realizirana u studenom prošle godine nagovještavale su pad od 0,4% i razlika od gotovo četiri posto pokazuje ozbiljnost gospodarske krize koja vlada u svijetu. Predviđa se da će 2010. godine doći do oporavka i da će se pad smanjiti na -0,1%. Među vodećim ekonomskim silama svijeta, najveći pad BDP-a bilježi Japan s padom od -6,6%, dok SAD ima -4% a Europska Unija -4,1%.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija po segmentima Televizija Nacionalna: 6 FNN ANN JNN TXN NNN NHK

Fuji network 28 (EX:Fuji) TV Asahi network 24 (EX* TV Asahi) TBS network 26 (EX*TBS) TV Tokyo network 5 (EX*TV Tokyo) Nippon TV networks 27 EX:Nippon TV) Nippon Hoso Kyokai network 12 (Japan National Broad Cast)

423


Nezavisne TV postaje: 14 Digitalne: NHK Highvision, BS-NITTERE, BS –ASAHI, BS-I, BS-Japan, BS-Fuji, Wowow, Star Channel, BS Eleven, BS-Twellv Lokalne nezavisne TV postaje: Kanto područje (Tokijo i okolica) TVK, Tokyo MX, Chiba TV, TV Tama

TV programi s tematikom putovanja Naziv programa Asada Nama desu Tabi-Salad

Asahi

Railway Story

Wow Wow

Kojo no Manazashi

Wow Wow

Sekai no Shasou kara

Asahi

Suteki na Uchusen Chikyugo

Asahi

Sekai Ururun Taizaiki

TBS

THE World Heritage

TBS

Tanken Roman Sekai Isan

NHK

Sekai Fureai Machiaruki

NHK

Sekai Dangan

TV nippon

Sekai no Hate made itteQ

TV nippon

Chikyu Kenbunroku

TV tokyo

Sekai Kaido

TV tokyo

World Bazar 21

BS FUJI

Ohshu Tetsudo no Tabi

BS FUJI

Kanpeki Map

BS FUJI

Chikyu Kaido

BS JAPAN

Seimei no Houko

BS Japan

Sekai Isan Aratanaru Tabi he

BS Japan

Chikyu Yumeno Rakuen Kikou

BS i

Sekai Yume Ressha ni Notte

BS i

Hi Vision Kiko

BS asahi

Sekai no Funatabi

BS Asahi

Europe Mizu Kiko II

BS TV Nippon

Europe Mizu Kiko III

BS TV Nippon

Travelix III

BS TV Nippon

Kusatsu Kiko

NHK HiVision

Ohshu Seikatsu

NHK HiVision

Shokuzai Kiko

NHK HiVision

predstavljena Hrvatska!

Novine Nacionalne Yomiuri Shimbun Asahi Shimbun Mainichi Shimbun Nihon Keizai Shimbun Sankei Shimbun

424

TV stanica

Jutarnje 10.050.000 8.252.000 3.990.000 2.869.000 1.922.000

Večernje 4.416.000 4.398.000 1.908.000 1.631.000 967.000


Regionalne novine Hokkaido Shimubun, Kouhoku Shimubun, Chunichi Shimubun, Tokyo Shimbun, Chugoku Shimbun, Nishinihon Shimbun Lokalne novine: 213 Sport Nikkan Sports, Sports Nippon, Sports Hochi, Daily Sports, Sankei Sports, Doshin Sports, Chunichi Sports, Tokyo Chunichi Sports, Nishi Nihon Sports, Tokyo Sports, Chukyo Sports, Osaka Sports, Kyushu Sports Lokalne - večernja izdanja Yukan Fuji, Nikkan Gendai, Naigai Times, Nagoya Times Dječje novine Asahi Shogakusei Shimbun, Asahi Chugaksei Shimbun, Mainichi Shogakusei Shimbun, Mainichi Chugaksei Shimubun, Yomiuri Junior Press, Shonen Shashin Shimbun, Doshin Shogakusei Shimubun Fum Fum, Yamashin KodomoJournal, Waku Waku Shukan Kodomo Shimubun, Tohou Kodomo Shimbun, Sanyou Kodomo Shimubun, Minami Nippon Kodomo Shimubun, Ryukyu Shimpou Kodomo Shimubun Novine na engleskom jeziku The Japan Times, The Daily Yomiuri,International Herald Tribune/Asahi Shimbun, MainichiWeekly, The Nikkei Weekly Gospodarske novine: 62

Podaci o tisku u 2008. godini

Total 52.310

Broj tiskanja (1000) jutarnje i jutarnje večernje 16.789 34.048

Čitanost večernje

po novini

po kućanstvu

1.474

2,43

1,02

Časopisi U Japanu postoji nekoliko tisuća časopisa i svake godine ih nestaje i pojavljuje se nekoliko stotina novih. Zbog gospodarske krize, od druge polovice 2008. godine, znatno se povećao broj časopisa koji se više ne izdaju. Podaci o broju časopisa: Kategorija Ukupno Novine/knjige Opće Filozofija Vjera Povijest/Zemljopis Politika Događaji/eventi Pravo Ekonomija Društvo Posao Obrazovanje Porez Prirodne znanosti Medicina Proizvodnja Kućanska ekonomija

Godišnje 4.540 97 75 26 82 128 60 41 52 173 147 79 163 20 58 464 464 276

Mjesečno 2.671 64 43 11 52 45 37 18 33 110 64 25 110 3 37 249 249 152

425


Business Poljoprivreda Prijevoz/Komunikacija Umjetnost Glazba/ples Kazalište/Film Sport Zabava Japanski jezik Engleski jezik Ostali jezici Literatura Poezija Tanka Haiku Priče Ženski Mladi Dečki/djevojčice Studiji

84 102 191 102 101 61 296 180 20 16 8 91 15 23 33 516 77 3 189 10

62 62 123 37 66 36 173 89 6 8 4 24 5 21 31 334 60 3 141 8

Časopisi nisu pošteđeni lošeg stanja u izdavaštvu, prouzrokovanog gospodarskom krizom. Tako se prošle godine prestao izdavati časopis Figaro Voyage, a u svibnju 2009. godine će sa polica nestati i časopis Esquire. Oba časopisa su vrlo često predstavljala inozemne destinacije.

Lista turističkih časopisa Naziv

Izdavačka kuća

Naklada

Sarai

Shogaku kan

215.500

Rakuda

Shogaku kan

48.666

Gogyan

Tokyo News Tsushin

80.000

Oz magazine

Starts Shuppan

73.638

Crea Traveller

Bungei shunju

59.000

Aruku Chizucho

Yama to Keikoku

80.000

Tabi no Techo

Kotsu shinbunsha

180.000

Fune no tabi

Tokyo News Tsushin

85.000

Figaro Japon

Hankyu communications

90.000

Hanako

Magazine house

90.000

Tiraže, regionalna pokrivenost, čitanost praćenje za medije iz točke B.1.

Najbolje rangirane televizijske stanice Golden time 19:00

22:00

Prime Time 19:00 23:00

All day 06:00 23:00

Kanto regija Kansai regija Nagoya regija Kanto regija Kansai regija Nagoya regija Kanto regija Kansai regija Nagoya regija

Najtiražniji časopisi za muškarce po kategorijama

426

Fuji TV Kansai TV Tokai TV Fuji TV Asahi Hoso Tokai TV Fuji TV ABC Tokai TV


Mjesečnik

Tjednik

Moda za mlade

Fotografija za mlade

Odrasli

Bungei Shunju

626.691

Ushio

433.958

Gendai

85.833

Seiron

81.991

Shokun

70.041

Shukan Bunshu

776.724

Shukan Shincho

736.665

Shukan Gendai

633.367

Shukan Post

554.250

Flash Exciting

433.125

Men's non non

248.333

Circuls

200.000

Tarzan

189.330

Fineboys

165.942

Street jack

161.387

The Best Magazine

400.000

The Best Magazine special

350.000

Chu tu

350.000

Chu tu special

350.000

Hip & Lip

350.000

Sarai

215.500

Ichikojin

200.000

President Family

189.216

Otonano Shumatsu

132.500

Doohba!

Poslovni

85.000

Kaisha Shikiho

700.000

President

284.441

Kaisha shikiho Pro

280.000

Nikkei Trendy

227.425

Dyamond ZAi

210.000

Pet najtiražnijih časopisa za žene po kategorijama

Za mlade mjesečnik

Srednji naraštaj mjesečnik

Za odrasle mjesečnik

Can Can

695.833

More

555.833

With

548.333

Vivi

446.666

Non Non

427.391

Lee

305.000

Ane Can

266.666

anan

261.133

story

251.358

Very

244.233

Croissant

305.538

Fujin Coron

205.269

Katei Gaho

166.825

427


Fujin Gaho

110.458

Mrs

110.000

Besplatne novine Ukupno Opće informacije

Ostalo

Mjesečnik

88

Tjednik

35

Ostalo

62

gradski vodič

283

Kuponi

179

Ponuda poslova

66

Glazba i film

47

Kupovina

14

Ljepota

54

Kućanstvo

21

Obrazovanje

32

Auto i motor

7

Sport

21

Ostalo

148

Guide books for travel Abroad ○

Tabi Meijin Books

Chikyu no Arukikata PIA MAP Crea Due Traveller Blur Guide Series National Geographic Mapple Magazine Lonely Planet Kojin Ryoko

Rurubu JTB Pocket Guide VISITA

TABI World Culture Guide

○ Hrvatska je predstavljena

428

185


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2008. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2008. godine otputovali na odmor (% ukupnog broja stanovnika)

Od ukupnog broja Japanca, u 2008. godini inozemne je destinacije posjetilo 15.987.250 osoba, što uključuje i poslovna putovanja.

Broj putovanja u 2008. Destinacija Japan Inozemstvo

Broj 306.147.660 15.987.250

2007./2008. -27,2% -7,6%

Smanjenje se osjetilo i u domaćim i u inozemnim putovanjima - tržište je u krizi.

Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji – omjer U 2008. godini, 15.987.250 japanskih turista je putovalo u inozemne destinacije. To je druga godina uzastopnog pada broja odlazaka u inozemstvo i kako je u 2007. godini bilo 17.294.935 odlazaka, prošla godina je završila s padom od -7,6%. Povećanje cijene nafte tijekom 2008. godine uvelike je utjecalo na smanjenje odlazaka u inozemstvo, jer je sama doplata za gorivo znala iznositi i više od 65.000 JPY (cca. 500 EUR). Osim visoke cijene nafte, početak svjetske gospodarske krize doprinio je smanjenju broja odlazaka u usporedbi s prethodnom godinom.

429


Redoslijed najomiljenijih destinacija u 2008. 2007.

Zemlja

No.

Zemlja

2008.

3.977.479

China

1

China

3.446.117

2.235.963

Korea

2

Korea

2.378.102

2.235.066

United States

3

United States

2.088.846

1.324.336

Hong-Kong

4

Hong-Kong

1.324.797

1.296.423

Hawaii

5

Thai

1.277.638

Thai

6

Hawaii

1.160.732

1.166.380

Taiwan

7

Taiwan

1.086.691

931.079

Guam

8

Guam

846.599

707.500

France

9

France

578.000

661.792

Germany

10

Germany

----

----

Realizirana putovanja i rezervacije sedam najznačajnijih turističkih agencija

Priložen graf pokazuje da je pao interes japanskih turista za organiziranim putovanjima, jer je godišnji broj odlazaka u inozemstvo u 2008. pao za 7,6%, dok je za organizirana putovanja pad iznosio 11,5%. Rezervacije za Europu su u rastu od veljače 2009. i nakon 77,1% realiziranih putovanja u studenom 2008., u usporedbi s prethodnom godinom mjesec ožujak 2009. bilježi 93,4% registriranih rezervacija. Od prosinca 2008. počinje „eksplozija“ rasta odlazaka u Koreju, uvjetovana padom tečaja korejskog wona.

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenije destinacije Kao što se može vidjeti iz tablice, među deset najomiljenijih destinacija, većinom su azijske zemlje ili zemlje koje se nalaze vrlo blizu Japana. SAD je najposjećenija „ne azijska“ zemlja i velik dio putovanja je poslovnog karaktera. Prema podacima istraživanja koje je realizirala tvrtka AB ROAD, japanski turisti u 75% slučajeva koriste organizirana putovanja. U njih se ubrajaju tri vrste putovanja: uključen je prijevoz, smještaj, objedi i vođenja, prijevoz, smještaj, objedi, a treća kategorija su putovanja u kojima je uključen samo prijevoz i smještaj. Žene češće koriste organizirana putovanja od muškaraca i taj postotak je 79%. 430


Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih destinacija s gledišta organizatora putovanja/gostiju Azija je, zbog blizine, a time i financijskih parametara, zahvaljujući kojima turističke agencije i turoperatori mogu ponuditi vrlo jeftine programe - najposjećeniji kontinent. Osim toga, gospodarske veze s Kinom, Tajvanom i Korejom dodatno stimuliraju promet prema navedenim zemljama. Kina, koja je jedna od najposjećenijih japanskih destinacija, zbog svojih je političkih nesuglasica s Tibetom i problemima s prehrambenim proizvodima, izgubila kredibilitet kod japanskih turista i tijekom 2008. godine zabilježila pad veći od 20% u određenim mjesecima, a isti se za cijelu godinu zaustavio na 13,4%. S druge strane, gospodarska kriza i nagli usponi i padovi monetarnog tečaja, pokazali su se vrlo pozitivnima za Republiku Koreju, čiji je korejski won oslabio za 50% u odnosu na japanski yen. Zahvaljujući „jakom“ yenu, odlazak i kupovina u Koreji su postali dvostruko isplativiji i od travnja do prosinca prošle godine, zabilježeni su pozitivni rezultati dolazaka japanskih turista, koji su, u usporedbi s godinom prije, narasli za 6,4% i očekuje se da će se rast nastaviti u 2009. godini. Od ostalih azijskih zemalja, posljednjih godina popularnih kao top destinacije japanskog turizma, Makao i Malezija su zabilježili rast od 23,7% i 17,9% u dolascima. Makao je prije nekoliko godina počeo vrlo aktivnu promidžbu na japanskom tržištu i posjeduje dvije stvari za koje japanski turisti pokazuju velik interes - golf i kasino. Rast dolazaka od 2005. do 2008. godine varira između 23,7% 36%. Malezijska vlada ulaže velike napore kako bi zainteresirala japansko tržište i posjeduje urede u Tokiju i Osaki. Podaci razdoblja 2005.- 2008. pokazuju rast od 3,8%-17,9%. Europa je nakon Azije, najposjećeniji kontinent za japanske turiste. Velika većina europskih zemalja koje su vodeće destinacije u Japanu su, sukladno kretanjima japanskog tržišta, bilježile pad dolazaka iz zemlje izlazećeg sunca. Njemačka je zabilježila -5,3%, Švicarska -10,9% i Mađarska -26,6% u noćenjima, dok su Austrija s -9,2% i Španjolska s -2,7% također u padu. Jedan od najčešće ponavljanih razloga smanjenja broja odlazaka u inozemstvo je doplata za gorivo, koja varira ovisno o cijeni nafte. Još jedan od razloga je zasićenje tržišta istim destinacijama i nedovoljna promidžba novih destinacija i novih proizvoda na japanskom tržištu.

Koju vrstu transporta su u 2008. preferirali japanski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor? Gotovo sva putovanja u inozemstvo organizirana su putem zrakoplovnog prijevoza, dok su domaća putovanja vrlo često organizirana autobusima. Nakon autobusa, listi prijevoza se pridružuju vlakovi i osobna vozila. Prikaz korištenja zrakoplovnih luka u Japanu za 2007. godinu

431


Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2008. preferirali japanski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor? Podaci korištenja interneta tijekom prikupljanja informacija za putovanja

Korištenje internet stranica prilikom prikupljanja informacija o inozemnim destinacijama:

Iz prvog grafa se može vidjeti da je internet medij koji je sve prisutniji tijekom prikupljanja informacija za putovanje. Jedna trećina osoba je upotrijebilo Internet. Ipak, u Japanu često putuju seniori, osobe koje su već u mirovini, imaju vremena i ušteđevine. S obzirom da je riječ o osobama koje u prosjeku imaju između 65-85 godina, vrlo često nisu dovoljno upućeni u upotrebu računala, a time i interneta. Drugi graf nam pokazuje da su internet stranice H.I.S. najkorištenije u prikupljanju informacija. Riječ je o turističkoj agenciji koja je poznata jer nudi vrlo povoljne aviokarte i organizirana putovanja. Kako se može rezervirati i samo aviokarta, mnogi individualni turisti također koriste H.I.S. internet stranice.

Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Japanci su poznati kao turisti koji su naučeni na visoku razinu servisa koju imaju u svojoj zemlji te često zahtijevaju istu razinu servisa i usluga u destinacijama koje posjećuju. Gotovo nikada ne 432


odsjedaju u hotelima s jednom ili dvije zvjezdice, hotele s tri zvjezdice ponekad koriste, no najzadovoljniji su kada mogu boraviti u hotelima s četiri i pet zvjezdica. S obzirom da nemaju puno godišnjeg odmora, žele uživati koliko je moguće tijekom kratkog boravka u inozemstvu ili Japanu. Studenti koji često putuju tijekom studija, kako bi upoznali svijet i uživali prije početka radno aktivnog života, vrlo često noće u hostelima, B&B i ostalim „prihvatljivim“ smještajnim objektima. Vrlo je rijetko za japanskog turista da izabere kamp kada ide u inozemstvo. Prilikom putovanja u Japanu, osim hotela, hostela i B&B, česta su opredjeljenja za Ryokan (japanski hotel) u kojemu mogu spavati na tatamiju, uživati u onsenu (prirodna kupka), jesti tradicionalni japanski doručak (pečena riba, riža, meso juha) ili večeru i šetati se u yukati (jednostavan kimono, ogrtač). Kampiranje je vrlo popularno u Japanu i postoji 337 mjesta diljem Japana gdje je moguće kampirati.

Broja dana godišnjeg odmora u Japanu Zakonski 10

Prosjek 17

Korišteno 9,1

% 51,8

Japansko stanovništvo je poznato kao vrlo marljivo, uz činjenicu da se vrlo često ostaje raditi prekovremeno. Nekorištenje svih dana godišnjeg odmora je još jedna specifičnost japanskog društva. Podaci pokazuju da se u prosjeku koristi malo više od pedeset posto godišnjeg odmora, što je gotovo nemoguće za europske standarde i navike.

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

433


Kada je riječ o turizmu, najčešće se posjećuju poznata mjesta koja posjeduju povijesne spomenike, nakon toga slijedi gastronomska dimenzija destinacije te kupovina. Hrvatska nije destinacija u koju se ide zbog kupovine, ali posjeduje prva dva najbitnija razloga za putovanje u inozemstvo. Prosječno putovanje u inozemstvo traje 6,9 dana.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju

Iz priloženog grafa se može vidjeti da su putovanja koja koštaju 100.000 - 300.000 JPY najtraženija. Prosječna cijena organiziranog putovanja je 178.000 JPY dok je u 2007. bilo 156.000 JPY. Aranžmani za Aziju su vrlo često jako povoljni, dok su putovanja u Europu skuplja. Utjecajem gospodarske krize, posljednjih mjeseci se osjeća velika potražnja za povoljnim aranžmanima.

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Najutjecajnije turističke agencije Jedinica Naziv tvrtke

Datum osnivanja

Broj zaposlenika

12. 11. 1963 (Corp.) 12. 03. 1912

28.628

11. 1905

Kinki Nippon Tourist H.I.S.

JTB Corp. NIPPON TRAVEL AGENCY

HANKYU TRAVEL INTERNATIONAL TOPTOUR CORPORATION ANA Sales

Osnovni kapital

Milijun JPY

Prodaja

Profit

2.304

1.328.129

18.659

3.135

400

59.113

1.136

02. 05. 1947

3.971

7.579

73.549

3.186

19. 12. 1980

3.592

6.882

389.000

6.600

02. 02. 1948

1.565

10.000

468.900

Close

31. 01. 1956

1.801

3.000

18.412

474

08.01.2002

1.183

1.000

208.000

1.900

Na japanskom turističkom tržištu postoji više od 10.000 turističkih agencija, podijeljenih u četiri kategorije. Jedino prva kategorija može planirati i prodavati organizirana putovanja i u Japanu i u inozemnim destinacijama.

434


Broj turističkih agencija u Japanu

Agencija s najvećim udjelom na tržištu Naziv tvrtke

%

1

JTB

17,7

2

Kinki Nippon Tourist Co., Ltd.

6,5

3

NIPPON TRAVEL AGENCY CO.,LTD

6,3

4

HANKYU TRAVEL INTERNATIONAL

4,9

5

JTB TRAVELAND, Inc.

3,4

6

H.I.S

3,3

7

JTB World Vacations, Inc

2,9

8

ANA Sales Co.,Ltd.

2,8

9

TOPTOUR CORPORATION

2,1

10

NIPPON EXPRESS

2,1

JTB je s prvim, petim i sedmim mjestom unutar prvih deset, uvjerljivo dominantna agencija. Sveukupno djelovanje JTB korporacije obuhvaća gotovo trećinu japanskog turističkog tržišta. Hrvatska je nova destinacija za mnoge turističke agencije i u usporedbi s 2007. godinom, više od 100 novih turističkih agencija nudi organizirana i individualna putovanja u Hrvatsku. Lista agencija koje nude Hrvatsku

No

From 2008. to 2009. Travel Agents sels Croatia tour

No

From 2008. to 2009. Travel Agents sels Croatia tour

1.

Nippon Express Co.,Ltd

102

Japan grace Co.,Ltd

2.

Nippon Express Co.,Ltd Tokyo Ryoko branch

103

Nikko Travel Co.,Ltd

3.

Nippon Express Co.,Ltd Metropolitan

104

Prima Tours

4.

Kiniki Nippon Tourist Co.,Ltd

105

Honda Travel Co.,Ltd.

5.

Kinki Nippon Tourist Co.,Ltd Shinjuku branch

106

6.

107

7.

Kinki Nippon Tourist Co.,Ltd Nishi Nihon Kinki Nippon Tourist Co.,Ltd Tokyo Hojin Branch

8.

Hanshin Electric Railway Co.,Ltd

109

Jakpa Travel Center

9.

NOE Corp.

110

C&C Japan

10.

Hankyu Express International Co.,Ltd.

111

Nippon Travel Agency Kansai Branch

ruise Planet Libero viaggi

108

435


11.

Hankyu Express International Co.,Ltd. Chubu-nippon branch

112

Nippon Travel Agency Kansai Branch

12.

JTB Co.,.Ltd

113

KNT Hiroshima Branch

13.

JTB World Vacations Co.,Ltd

114

KNT Osaka BTM Center

14.

JTB Grandtours & Services Co.,Ltd

115

KNT Osaka

15.

116

M&M Travel Service

117

JTB Kyushu

118

JTB Kyushu Nagasaki

119

JTB Travel Salon Utsunomiya Branch

19.

JTB Tokyo Metropolitan Co.,Ltd JTB Tokyo Metropolitan Co.,Ltd branch JTB Tokyo Metropolitan Co.,Ltd branch JTB Tokyo Metropolitan Co.,Ltd branch JTB Tokyo Metropolitan Co.,Ltd branch

120

JTB Chubu Toyohashi Branch

20.

JTB Kawasaki Branch

121

JTB Chubu

21.

JTB Tokyo Metropolitan, Media

122

JTB Chubu Hamamatsu Branch

22.

JTB Omiya Branch

123

JTB Shona Travel Plaza

23.

Asahi Sun Tours Inc.

124

JTB Chubu-Fukui branch

24.

Toshiba Tourist Cp.,Ltd

125

JTB

25.

Jalpak Co.,Ltd

126

JTB Travel Designer Shinjuku

26.

Jalpak Co.,Ltd

Order made Desk

127

JTB Funabashi branch

27.

Jalpak Co.,Ltd Planning developement

128

KNT Kyoto Branch

28.

Asahi Travel International Co.,Ltd

129

Web Travel

29. 30.

Best World Co.,Ltd Shizutetsu Travel Service Co.,Ltd

130 131

Asahi Ryoko Osaka Branch Asahi Ryoko Nagoya branch

31.

Okinawa Tourist Co.,Ltd

132

ANA Sales Osaka Branch

32.

Universal Express Co.,Ltd

133

International Travel office

33.

Tabix Japan Inc.

134

Tokyo Express International

34.

YBS T&L Co.,Ltd

135

Travel Agent JST

35.

I.T.S Co.,Ltd

136

Meitetsu World Travel Osaka

36.

Nippon Tourist Inc.

137

Meitetsu World Travel Nagoya

37.

H.I.S Co.,Ltd.

138

Meitetsu World Travel

38.

H.I.S Co.,Ltd. Nagoya

139

JTB Net Saitama

39.

H.I.S Co.,Ltd. Hanno

140

JTB Kyoto-Sanjo Branch

40.

H.I.S Co.,Ltd. Kashiwa

141

Hanshin Air Osaka Friend Tour

41.

Ryoko Keikaku Co.,Ltd

142

Hanshin Air Friend Tour

42.

I.A,C Travel

143

JTB Kashiwa Branch

43.

Fukushima Kotsu Co.,Ltd

144

Travel Harmony

44.

Izutsuya Co.,Ltd

145

JTB Chugoku-Shikoku-Hiroshima Brranch

45.

ShinNihonkai Co.,Ltd

146

JTB Tokushima Branch

46.

Arc Three International Co.,Ltd

147

Nokyo Kanko Travel Kanagawa-nishi branch

47.

World meeting Corp.

148

Japan Leisure Service Tokoname Branch

48.

Far East Travel Center japan

149

Jumbo Tour Okinawa

49.

Co-op Co.,Ltd.

150

Travel Asahi Agency

50.

Sekai Kiko Co.,Ltd

151

Travel West Seven

51.

Nihombashi Travellers' Club Co.,Ltd

152

ATB

16. 17. 18.

Tokorozawa Funabashi Machidai Tachikawa

52.

Purpose Japan

153

Best

53.

Kintetsu Hyakkaten Co.,Ltd

154

Jattsu Kansai Travel

436

Branch


54.

Kintetsu Hyakkaten Co.,Ltd

55. 56.

155

Nippon Travel Agency Niigata Branch

C.A.N.

156

KNT Wakayama branch

Mitsukoshi Travel Co.,Ltd

157

KNT Kobe branch

57.

Club Tourism International Co., ltd

158

KNT Okayama branch

58.

World Air Sea service Co.,ltd World Air Sea service Co.,ltd Sapporo branch

159

KNT

160

KNT Shinjuku Hojin

59.

Wakayama

branch

60.

World Air Sea service Co.,ltd Osaka branch

161

Shonan Travel Plaza

61.

Global Youth Bureau Co.,Ltd

162

JTB World Vacations Nishi-Nippon

62.

JTB Western Japan, Corp.

163

Fuji International Travel

63.

JTB Western Japan, Corp. Kyoto branch

164

JTB Kyoto-Fushimi branch

64.

JTB Osaka Corp.

165

Nippon Express Travel Nagoya branch

65.

Big Holiday Co.,Ltd

166

Space World

66.

NYK Cruises Co.,Ltd

167

Yomiuri Ryoko Kure branch

67.

Yusen Travel Co.,Ltd. Osaka

168

Club Tourism International Kansai Travel Center

68.

Yusen Travel Co.,Ltd. Nagoya

169

Travel Labo partners LLC

69.

Forever Travel Agency

170

Total Support System Tokyo Branch

70.

Travel Sekai Co.,Ltd

171

Travel Product

71.

Jumbo Tours Okinawa

172

Nigata Nippon Travel

72.

MAK Limited

173

Zen Nippon Chugoku Travel

73.

Nippon Travel Agency

174

S&MG Corp

74.

MO Tourist Osaka

175

AI Japan

75.

MO Tourist

176

Toppan Travel Service

76.

Eurasia Travel

177

Nakasan Travel

77.

World Blidghe Co.,Ltd.

17.8

Cast Sapporo Office

78.

Naigai

179

Fuji Travel Service

79.

All Nippon-China Travel Agency

180

JTB Kanto-hitachi branch

80.

International Tourist Sendai

181

JTB Kanto-takasaki branch

81.

Top tour

182

82.

Top tour Yokohama

183

JTB Kofu branch

83.

Top Tour Nagoya

184

GH3 Travel section

84.

Top tour Kansai

185

Nippon Travel Agency Solution Sales Div.

85.

Top Tour Miyazaki

186

Tabi-sen Tsunagu

86.

The Travelers Guardian Inc.

187

West Japan Yuko Travel Agency

87.

Maronie Tourist

188

Fortuna

88.

Siguma World

189

Cycle Europe Center

89.

PTS Co.,Ltd. Cruise

190

ATB Across Travelers

90.

Universal Express Co.,Ltd

191

ATB Across Travelers Khoto branch

91.

Odakyu Travel

192

Ehime Shinbun Travel

92.

Tobu Travel Co.,Ltd Fujimino Eki Branch

193

TCI Japan

194

TDR Tours Express Ltd.

Travel Service Co.,Ltd

93.

Kyushu Corp.

94.

Special Tour International

195

Tabi no Hondana

95.

Tokyo Living Service Travel

196

Japan Leisure Service Internatioanl

96.

Sojitu Tourist Co.,Ltd

197

Travel Plus One

97.

Travel Plan Co.Ltd

198

Dress Tours

437


98.

Westen One Disable tours

199

JCB Travel

99.

Travel Plaza Wing

200

100.

Ryori Okoku

201

Dyamond Travel

101.

EMSEX International

202

Frend-Travel Agency Co.,Ltd

Flora Travel Agent

UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2008. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj (DZS) U usporedbi s 2007. godinom zabilježen je velik porast japanskih turista i u dolascima i u noćenjima u Hrvatskoj. Noćenja nisu zabilježila jednak rast kao i dolasci, što nije začuđujuće obzirom na poznatu činjenicu da japanski turisti nikada ne odsjedaju dugo na jednom mjestu ili destinaciji, već su uglavnom u touringu. Dolasci indeks 1994. 1.791 1995. 1.150 1996. 3.000 1997. 4.310 1998. 7.560 1999. 6.375 2000. 10.933 12.565 2001. 15.340 2002. 16.040 2003. 22.932 2004. 32.748 2005. 64.751 2006. 86.404 2007. 143.704 2008. IZVOR: DZS

438

64 261 144 175 84 171 115 122 105 143 143 198 133 166

Noćenja 1994.=100 100 64 168 241 422 356 610 702 857 896 1280 1828 3615 4824 8024

5.113 2.874 5.000 9.145 13.412 12.360 20.148 23.806 27.222 29.766 39.805 53.721 99.410 131.129 201.299

indeks 100 56 174 183 147 92 163 118 114 109 134 135 185 132 154

1994.=100 100 56 98 179 262 242 394 466 532 582 779 1051 1944 2565 3937


DOLASCI I NOĆENJA JAPANSKIH TURISTA U RAZDOBLJU 1994. - 2008. 250.000 200.000 150.000

Dolasci 100.000

Noćenja

50.000

08

.

. 20

07

06

. 20

05

. 20

20

20

04

.

.

.

03 20

02

. 20

01

00

. 20

99

. 20

. 19

98 19

97 19

96 19

.

.

. 95 19

19

94

.

0

DOLASCI JAPANSKIH TURISTA PO MJESECIMA 25000 20000 2004.

15000

2005.

10000

2007.

2006. 2008.

5000 0

ča

ja

l Ve

O žu ja k Tr av an j Sv ib an j Li pa nj Sr pa n Ko j lo vo z Ru ja n Li st op ad St ud en i Pr os in ac

S

nj

ča

ije

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Kontinuiran rast dolazaka japanskih turista u Hrvatsku, velikim je djelom zasluga japanskih turističkih agencija i turoperatora. Japan je tržište koje svaku novu destinaciju „otkriva“ organiziranim putovanjima, pa je jednako bilo i s Hrvatskom. Tijekom 2007. godine, zastupljenost organiziranih putovanja u Hrvatskoj bila je veća od 90%. U 2008. godini, kada je osnovano predstavništvo HTZ-a u Tokiju, značajno je pojačan protok informacija o Hrvatskoj, kako prema djelatnicima turizma, tako i prema individualnim turistima. Od 2008. godine povećava se broj individualnih putovanja, a sadašnji omjer organiziranih/individualnih putovanja može se procijeniti u odnosu 85%:15%. Običaj na japanskom tržištu je da se nakon organiziranih putovanja, pojavljuju „ponavljači“ koji će doći drugim organiziranim putovanjem, a posljednji se pojavljuju individualni turisti. Važno je napomenuti da se unutar organiziranih putovanja nalaze i putovanja malih tematskih grupa, poput grupa slikara ili fotografa. Sve je više tematskih putovanja grupa koje posjećuju Hrvatsku.

439


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Od 2007. godine, kada su se pojavili prvi charter letovi za Hrvatsku, popularnost naše zemlje se mogla mjeriti zastupljenošću programima u brošurama organizatora putovanja. Povećanje broja charter letova u 2008., pridonijelo je još većoj popularnosti Hrvatske i pojavili su se novi programi. Sve značajne turističke agencije su nudile hrvatske programe, a Hrvatska je danas sve popularnija i priznatija destinacija u Japanu.

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2008. godine, u usporedbi s prethodnom godinom U Japanu se vrlo često zna dogoditi da se isti program pojavi u brošurama konkurentnih turističkih agencija. Tijekom 2007. gotovo sve ture Hrvatske su bile identične. Posjećivao se Zagreb, Plitvička jezera, Split i Dubrovnik, a u susjednoj Sloveniji, Bled i Postojnska jama. Vrlo velik broj tura spaja Sloveniju i Hrvatsku. Od 2008. godine, na japanskom tržištu se pojavljuju ture novih hrvatskih destinacija. Prvo su se počele pojavljivati ture u koje je uključena Istra, koja je zbog svoje kulturne i tradicionalne raznolikosti vrlo zanimljiva japanskim turistima koji vole kulturu i povijest. Istarska gastronomija je raskošna, a Japanci uživaju u delicijama poput tartufa, pršuta i ribe, koje degustiraju zajedno s odličnim vinima. Otok i grad Korčula su se isto tako pojavili u programima japanskih agencija, zahvaljujući planetarnoj popularnosti Marka Pola. Predstavništvo u Tokiju je iniciralo program Pearl Road u kojem se japanskim turistima nudi mogućnost posjeta Mađarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. Turističke agencije i turoperatori su pokazali velik interes za novi proizvod koji nije postojao na japanskom tržištu i već tijekom 2008. godine su se pojavile brošure u kojima je predstavljena tura Pearl Road.

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja? Djelatnici turističkih agencija i turoperatora općenito su zadovoljni hrvatskom ponudom. Iako su Japanci vrlo izbirljivi kada je riječ o gastronomiji, hrvatska kuhinja im odgovara. Nije riječ samo o morskim proizvodima na koje su naučeni, već i kontinentalnoj kuhinji. Najčešće spominjan nedostatak Hrvatske je manjak turističkih vodiča koji govore japanski jezik. Japanci nažalost, često ne pričaju engleski jezik i pri dolasku u Hrvatsku ovise o lingvističkim sposobnostima pratitelja grupe te ne uspijevaju dobiti sve informacije. Spominje se i potreba za uvođenjem ispita za vodiče koji bi bio važeći za cijelu Hrvatsku. Naime, trenutno postoji nekoliko službenih vodiča koji govore japanski jezik, no kako su dozvole ograničene na županije, trenutno je nemoguće da se vođenje po cijeloj Hrvatskoj organizira na japanskom jeziku. Uz vodiče, nedostatak osoblja u turističkim agencijama koje govori japanski, još je jedna od prepreka. Japan je vjerojatno zemlja s najviše javnih toaleta na svijetu iako u Hrvatskoj postoji sve više javnih toaleta, ukupan broj je nedovoljan za japanske standarde. Gostoprimstvo hrvatskih hotelijera i djelatnika restorana koji dopuštaju japanskim turistima da koriste toalet, iako nisu mušterija, je cijenjena, no kada je riječ o grupama od pedeset ili više osoba, zna se dogoditi da restoran u kojem objeduju posjeduje samo jedan toalet za muškarce i jedan za žene. Nerijetko se događa da obilasci kasne zbog nemogućnosti da u kratkom vremenu cijela grupa obavi svoje higijenske potrebe. Svi djelatnici koji kreiraju programe, spominju Hrvatsku kao vrlo lijepu zemlju s odličnim potencijalom, no isto tako naglašavaju da se cijene hrvatskih hotela svake godine povećavaju iznad razine koju tržište može pratiti. Postoji mogućnost, da iako postoji zanimanje za Hrvatsku, zbog visokih cijena hotelskih soba turističke agencije i turoperatori neće postaviti programe za Hrvatsku. Često se događa i da turistička agencija mora otkazati turu zbog nemogućnosti rezerviranja aviokarata. Iz Japana mnoge zračne tvrtke lete za europske gradove, no poteškoće se pojavljuju kada je potrebno rezervirati mjesta da bi se došlo u Hrvatsku. Nedostatak sjedala u zrakoplovima je jedan od ključnih nedostataka.

440


Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Županije

Dolasci

Noćenja

Zagrebačka

111

147

Krapinsko-zagorska

21

33

Sisačko-moslavačka

22

85

Karlovačka

3.140

3.289

Varaždinska

71

101

Koprivničko-križevačka

9

27

Bjelovarsko-bilogorska

4

28

Primorsko-goranska

12.600

16.497

Ličko-senjska

22.474

25.404

Virovitičko-podravska

11

22

Požeško-slavonska

2

5

Brodsko-posavska

18

28

Zadarska

5.177

5.643

Osječko-baranjska

96

163

Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska

6.126 24 26.906

6.762 37 31.500

Istarska

1.935

3.842

Dubrovačko-neretvanska

35.259

70.504

Međimurska

15

16

Grad Zagreb

29.683

37.166

TOTAL

143.704

201.299

Osim povećanja broja dolazaka i noćenja, činjenica da su tijekom 2008. godine japanski turisti posjetili sve hrvatske županije, pokazuje sve veći interes za cjelokupnu hrvatsku turističku ponudu.

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Više od 99% turista koji dolaze iz Japana koriste zračni prijevoz, kako bi došli do Hrvatske. Izuzetak su cruiseri koji putuju oko svijeta i posjećuju hrvatsku obalu.

Zrakoplovni charteri u 2008. U 2008. je realizirano 10 zrakoplovnih charter letova između Japana i Hrvatske. Turistička agencija JTB je program povezala sa Slovenijom, stoga su ture bile povezane gradovima Dubrovnik-Ljubljana. Ostale turističke agencije su napravile programe u kojima je samo Hrvatska. Agencija

Polazak Tokyo Tokyo

Look JTB Tokyo Osaka Tokyo Osaka Hankyu Osaka Nagoya

Datum 29.08. 5.09. 6.09. 13.09. 12.09. 20.09. 22.08. 30.08. 21.06. 29.06. 07.06. 15.06. 14.06. 22.06. 28.06. 06.07.

Destinacija Tokyo-Ljubljana Dubrovnik-Tokyo Tokyo-Dubrovnik Ljubljanja-Tokyo Tokyo-Ljubljana Dubrovnik-Tokyo Osaka-Dubrovnik Dubrovnik-Osaka Tokyo-Dubrovnik Zagreb-Tokyo Osaka-Dubrovnik Zagreb-Osaka Osaka-Zagreb Dubrovnik-Osaka Nagoya-Zagreb Dubrovnik-Nagoya

441


Club Tourism

Tokyo

Kinki/ Nippon Tourism

Osaka

15.08. 22.08. 19.09. 26.09.

Tokyo-Zagreb Dubrovnik-Tokyo Osaka-Dubrovnik Zagreb-Osaka

Individualci u 2008. Individualni gosti sve više posjećuju Hrvatsku i povećanje interesa individualnih turista se može primijetiti i u tokijskom predstavništvu HTZ-a. Svi turisti koji su već posjetili Hrvatsku oduševljeni su prirodom, kulturnim znamenitostima, odličnom hranom i vinima, gostoljubivošću domaćina i ležernošću hrvatskog života. Vrlo često se čuju nezadovoljstva sistemom gradskog i nacionalnog prijevoza, radilo se o autobusima ili avionima, koji često nisu programirani na način koji bi se putnicima u što kraćem vremenu omogućiti prijevoz s jednog mjesta na drugo.

Vrsta smještaja koju su Japanci koristili u Hrvatskoj Stariji gosti najčešće odsjedaju u hotelima s četiri ili pet zvjezdica. Mlade osobe rjeđe dolaze u Hrvatsku jer je prijevoz skup, ali kada dođu, najčešće odsjedaju u hostelima ili sobama u privatnom smještaju. Turisti koji dolaze organizirano, spavaju u hotelima. Ovisno o programu, smješteni su u hotelima sa tri, četiri ili pet zvjezdica.

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju? Japanski turisti su jako zainteresirani za hrvatsku povijest, kulturu i tradiciju. Nisu poput europskih turista koji najčešće dolaze u Hrvatsku ljeti kako bi uživali u moru i lijepom vremenu, već uživaju u upoznavanju nove kulture koje nema u Japanu. Posjeti muzejima, galerijama, spomenicima svjetske baštine, festivalima, nacionalnim parkovima, uobičajene su aktivnosti japanskih turista u Hrvatskoj. Prevođenje brošura i informacija na japanski jezik, pokazalo bi interes hrvatskog turističkog tržišta za Japan i dopustilo da japanski posjetitelji bez ikakvih jezičnih poteškoća osjete Hrvatsku. Iako su japanski turisti poznati u svijetu kao gosti jako zainteresirani za kupovinu, kada je riječ o Hrvatskoj, ne kupuju se skupe robne marke, već suveniri, čipka, rukotvorine i svi proizvodi koji su proizvedeni u Hrvatskoj. Bilo bi vrlo zanimljivo kada bi se mogle ponuditi radionice, tijekom kojih bi japanski turisti mogli naučiti kako se uvezuje čipka, radi licitar i sl.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2009. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2009. godini Prošle godine u inozemstvo je otputovalo 15.987.250 japanskih turista, što je najlošiji rezultat nakon 2005., kada je svijetom zavladao SARS i počeo rat u Iraku. Iako je Japan ozbiljno zahvaćen globalnom gospodarskom krizom, postoje nade da će se turističko tržište oporaviti od pada odlazaka u inozemstvo, koje traje već dvije godine. Dva su osnovna razloga vjerovanju da će 2009. godina biti godina oporavka japanskog outgoing turizma. Jak yen omogućuje „jeftinija“ putovanja u inozemstvo, a drugi je razlog smanjenje doprinosa na gorivo, koje je stupilo na snagu početkom travnja. Smanjenjem doprinosa za gorivo najviše će profitirati udaljene destinacije, a Europa je jedna od njih. Redoslijed najomiljenijih destinacija – procjena za sezonu 2009.

442

2008.

Zemlja

No.

Zemlja

2009.

3.446.117

China

1

China

3.239.000

2.378.102

Korea

2

Korea

3.091.000

2.088.846

United States

3

United States

1.942.000


1.324.797

Hong-Kong

4

Hong-Kong

1.160.732 1.058.418

1.364.000

Hawaii

5

Taiwan

1.110.000

Thai

6

Hawaii

1.030.000

1.086.691

Taiwan

7

Guam

804.000

846.599

Guam

8

Thai

740.000

578.000

France

9

France

500.000

----

Germany

10

Germany

----

Kina bi trebala zadržati dominantnu poziciju kao outgoing destinacija, ali samo zbog mnogobrojnih poslovnih putovanja, budući da turistički gledano trenutna slika Kine nije sjajna. Koreja je s prepolovljenom vrijednošću korejskog wona vrlo povoljna japanskim turistima, a kako je destinacija kupovine i gastronomije, predviđa se porast u usporedbi s prethodnom godinom. SAD će vrlo vjerojatno bilježiti pad dolazaka (pojava svinjske gripe). Hong Kong bi zahvaljujući blizini Makaa i promidžbenim aktivnostima mogao očekivati porast. Hawaii od 2005. godine imaju negativne rezultate i teško je vjerovati da će ove godine doći do preokreta. Tajland će vrlo vjerojatno ostvariti velik pad dolazaka japanskih turista zbog političkih neprilika u zemlji. Guam je isto tako destinacija koja od 2005. ne ostvaruje pozitivne rezultate, iako su se na tržištu pojavila vrlo povoljna putovanja, predviđa se da će 2009. završiti s malim padom. Taiwan je destinacija poznata po izvrsnoj gastronomiji, a očekuje se da će sve bolja povezanost dviju zemalja rezultirati i boljim turističkim rezultatima. Iako je prije dvije godine obilježena 150. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između Francuske i Japana, 2008. nije Francuzima donijela povećanje broja dolazaka japanskih turista, a teško je očekivati da će u 2009. biti drugačije. Kada je u pitanju Njemačka, nedovoljno novih organiziranih programa vjerojatno je razlog stagnacije ili pada dolazaka japanskih turista.

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih destinacija Pojava svinjske gripe mogla bi rezultirati velikim brojem otkazivanja putovanja. Ako se gripa proširi i na europsko tlo, postoji mogućnost da će sve najomiljenije destinacije u 2009. godini biti azijske.

Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2009. Japan je tržište u kojem je hijerarhija vrlo značajna. Već godinama nema većih promjena među vodećim japanskim turističkim agencijama i sa sigurnošću se može reći da će JTB ostati najveća i najutjecajnija turistička agencija u Japanu.

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2009. GODINA Aktualni imidž Hrvatske – hrvatski turizam u kontekstu gospodarske krize/recesije Hrvatska je i dalje vrlo popularna destinacija u Japanu. Zahvaljujući zrakoplovnim charter letovima, reportažama i člancima u medijima i protoku informacija o raznolikosti hrvatske turističke ponude, Hrvatska bi i u 2009. godini trebala zadržati poziciju jedne od najpopularnijih destinacija. U svrhu zadržavanja interesa japanske publike, predstavništvo HTZ-a organizira mnogobrojne prezentacije kako bi djelatnici turizma imali najnovije i raznovrsne informacije o Hrvatskoj i sudjeluje na sajmovima kako bi se dopustilo turistima pojedincima da upoznaju hrvatsku ponudu. Nakon upoznavanja Plitvičkih jezera, Dubrovnika, Splita i Zagreba, pojavljuje se sve veći interes za Istrom, otocima, sjevernim djelom srednje Hrvatske i Slavonijom. Interes prate i agencije programima koji su sve raznovrsniji i u kojima se znaju naći ture koje ne posjećuju Dubrovnik.

Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2009. godini Dolasci : 160.000 Noćenja: 210.000

443


Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2009. godini Organizirana putovanja: 85% Individualna putovanja: 15% Ne očekuje se da će biti promjena u omjeru organiziranih i individualnih putovanja.

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2009. Prisutnost u programima je značajnija od prošlogodišnje, s jedne strane zbog povećanog broja agencija koje nude Hrvatsku a s druge strane jer se pojavljuju novi programi. Putovanja cruiserima je posljednjih godina sve popularnije u Japanu i u tom segmentu se povećava broj programa u koje je uključena Hrvatska.

Prognoza rezultata u 2009. od strane organizatora putovanja Organizatori putovanja prognoziraju povećanje potražnje za Hrvatskom od 10-20%. S obzirom da Hrvatska još nije dovoljno poznata destinacija u Japanu, organizatori putovanja se nadaju da će se popularnost koja sada postoji, nastaviti i u nadolazećim godinama. Popularnost koju uživa Hrvatska je iznenađujuća, ali sukladno japanskim obrascima ponašanja turista, postoji mogućnost da isto tako dođe do iznenađujućeg pada interesa. Do nedavno nije bilo puno informacija o Hrvatskoj na japanskom tržištu, stoga ni organizatori nisu dovoljno dobro poznavali cjelokupnu hrvatsku turističku ponudu. Otkrivanjem hrvatske raznolikosti, organizatori su sve češćeg mišljenja da je Hrvatska destinacija koja nije „modnog“ karaktera, već ima potencijal postati destinacija koju će japanski turisti posjećivati redovito, kao što je slučaj s Italijom, Francuskom ili Njemačkom.

Zrakoplovni charteri u 2009. Charter letovi Japan-Hrvatska za 2009. 2009. 1.

Tokyo

2.

T