Crna Ovca Januar 2012

Page 1

januar 12 # 28 - bih www.crnaovcamag.com


Za vaše savršeno vrijeme u 2012.! www.citytime.ba



SADRŽAJ direktor i urednik - zorica malešević - zorica@crnaovcamag.com novinar - alina stylianou - alina@crnaovcamag.com marketing - tijana samardžić jordanova +387 65 969136 - tijana@crnaovcamag.com marketing asistent - zilha hadžiselimović - zilhacrnaovca@gmail.com pr - maja dragušić - majacrnaovca@gmail.com fotografije - crna ovca tim dizajn - urban beat studio - design@urbanbeatbl.com saradnici - branka tubić, selma turković, aldina lipovac, amir zonić, omladinski centar vermont, branislav vidović, amila topčagić, edina vošanović, goran vrhunc naslovnica: llama band sa efrian rozas besplatan mjesečni vodič izdavač - ug evropske konekcije, banja luka www.crnaovcamag.com

Istorija Kaskaderstva - Skulpture od leda - Mračna strana bajki - Ida Engberg - Obojimo vrijeme umjetnošću - Gambija - Gradovi Duhova - Sočiva budućnosti - Nevid Teatar - Svi Na Pod - Prepoznajte svoj seksualni stil - Herzog & de Meuron Architekten


Malbašić company Maloprodaja 051 229 616 Veleprodaja 051 228 591 Veselina Masleše 17, Banja Luka www.malbasic.biz



ISTORIJA KASKADERSTVA

Akcijski junak skače s krova i hvata se za helikopter koji polijeće. Uskače u sjedište kabrioleta, pali motor i kreće brzinom Formule 1. Okreće se, udara u parkirana vozila i leti u zrak dok eksplozije pršte oko njega. Dovukavši se do zaklona, izvlači pištolj i čuči pritajen dok neprijateljski agenti na njega ispaljuju stotine metaka. Zatim uzvraća vatru na loše momke koji se bacaju na tlo dok meci prave rupe u njihovim majicama i potapaju ih krvlju. Na samim počecima filmske industrije, profesionalnim kaskaderima nije pridavan nikakav značaj. Ako je neka scena zahtijevala rizični poduhvat, producenti bi prosto platili bilo koga dovoljno ludog ili dovoljno očajnog da to uradi. S obzirom da moderni akcioni filmovi još nisu postojali, prvi profesionalni kaskaderi bili su komičari bez ikakve obuke za te vratolomije. Učili su putem pokušaja i pogrešaka. Negdje oko 1910, publika je razvila ukus za akcione filmove. To je zahtjevalo rizičnije scene i prvu pojavu dublera za glumce u takvim opasnim scenama. Uspon western žanra u nijemim i prvim zvučnim filmovima doveo je i do pretvaranja rodeo zvijezda u filmske zvijezde a time i do pojave velikih kaskadera. Tom Mix i Yakima Canutt bili su među najpoznatijima. Tokom 60tih i 70tih razvila se i većina moderne kaskaderske tehnologije, kao što su vazdušni jastuci, katapulti i petarde. Međutim, najveći element u kaskaderskoj tehnologiji je nešto što bi moglo same kaskadere ostaviti bez posla a to su kompjuterski generisane slike (CGI). Kako se kompjuterska grafika razvija, postaje moguće stvoriti sve re-


alniju kompjutersu sliku, što omogućava režiserima da snime scene koje bi bile vrlo skupe, opasne ili prosto nemoguće snimiti sa stvarnim kaskaderima. CGI se koristi za stvaranje razvijenih scena borbe, padova, automobilskih sudara, eksplozija i drugih opasnih momenata. Većina ovih stvari je ostvarena zahvaljujući popularnoj ‘filmskoj magiji’ – specijalnim efektima i pametnom korištenju i pažljivom slaganju filmskih rekvizita. Međutim, i dosta toga što vidite na ekranu direktna je zasluga hrabrih ljudi koji ovim spektakularnim scenama udahnjuju život. Kaskaderi i kaskaderke provode godine i godine bruseći svoje vještine kako bi mogli ubjedljivo izvoditi akrobacije od jednostavnih uličnih tuča do velikih automobilskih trka i eksplozija. Njihov cilj je kreiranje što realističnijeg vizuelnog efekta na filmu izvođenjem pažljivo planiranih i osmišljenih scena.



SKULPTURE OD

LEDA


Sad kad je ljeto već prošlo, a hladnije vrijeme pred nama, vrijeme je da se sjetimo i dobrih stvari u vezi sa zimom, kao što je topla čokolada, snješko i sankanje. A jedna od najsjajnijih, koja se dešava širom svijeta u vrijeme zime, sigurno je umjetnost pravljenja skulptura od leda. Koristeći sve vrste alata, od motorne pile do brusilica i dlijeta, umjetnik počinje rad na ogromnoj kocki leda od koje će nastati najnevjerovatnije skulpture koje ste ikad vidjeli!

Ove ledene kocke obično se sjeku sa površine zaleđenih rijeka i jezera, a ponekad se prave u posebno specijalizovanim zamrzivačima dizajniranim za postepeno zamrzavanje vode da bi se dobila čista kocka leda a izbjegla bijela boja koja nastaje zbog mjehurića i nečistoća u vodi. Većina ovih skulptura se pravi na otvorenom, što im produžava životni vijek sve dok se temperatura ne digne iznad nule.

444


Postoji već priličan broj međunarodnih izložbi skulptura od leda i snijega širom svijeta. Stanovnici Harbina u Kini već kupuju klizaljke da se pripreme za nadolazeći Festival snijega i leda – ledeni ‘Diznilend’ za lokalno stanovništvo. 28. po redu Festival snijega i leda u Harbinu počeće 5. januara, trajaće 2 mjeseca i održavaće se na raznim lokacijama širom grada. I pored poznate Međunarodne izložbe umjetničkih skulptura od snijega, posjetioci mogu osloboditi dijete u sebi i u Harbinskom svijetu snijega i leda, ledenom tematskom parku sa 2000 skulptura i više od 30 zabavnih aktivnosti. Možete pogledati i najljepše osvjetljene ledene skulpture u Kini u Ice Lan-


tern Artistic Parku, gdje organizator planira da sagradi najveći spust na svijetu. Takođe se najavljuju i međunarodna takmičenja u kreacijama od snijega i leda. Festival će izlagati sniježne umjetničke skulpture umjetnika iz svih krajeva svijeta. Ostali značajni događaji na festivalu biće parade sobova, kolektivno vjenčanje i razni sportski događaji. Festival snijega i leda u Harbinu, po mišljenju raznih kineskih medija, jedan je od četiri najveća festivala ove vrste na svijetu, zajedno sa Sapporo Snow Festivalom u Japanu, Quebec Winter Karnevalom u Kanadi i Festivalom Holmenkollen Ski u Noreškoj.


MRACNA STRANA BAJKI V


Bajke su se oduvijek bavile razmaženim princezama i srećnim završecima. Za promjenu, Crna Ovca se malo pozabavila i pravim korijenima najdvosmislenijih, uznemirujućih narodnih pripovjedaka koje je Walt Disney ikad obradio. Činjenica je da filmovi bazirani na bajkama imaju instantnu planetarnu popularnost i da se dopadaju i djeci i odraslima jer se oslanjaju na već provjereno dopadljive radnje. Ali, iza bilo koje ulijepšane Diznijeve interpretacije, leži originalna, starija, mračnija i daleko potresnija verzija narodne pripovjetke. Pripovjedači su ih prenosili s koljena na koljeno vijekovima. Priče su bile mračne, opasne, primitivne i često dvosmislene, sa osnovnim temama o nasilju, krvoproliću, zlostavljanju, seksualnom uznemiravanju i strašnom siromaštvu. One dosežu do najtamnijih dijelova naše mašte i podstiču naše najprimitivnije strahove. No, zaboravite na razmažene i privilegovane princeze. Ove priče pripadaju siromašnima, očajnima i nepismenima. Nastale su kao razonoda ljudima pored vatre i neka vrsta utjehe siromašnim masama, što donekle mijenja i naše poimanje istih. U bajci braće Grim, Hansel i Gretel (1812), očigledno je da su drvosječa, njegova djeca i njihova maćeha (čest lik u pripovjetkama s obzirom na stopu mortaliteta u to doba) na ivici snaga zbog gladi koja je vladala. Očajna, maćeha predlaže da napuste djecu da bi imali hrane za još 4 mjeseca umjesto za 2. Četvoro djece u siromašnoj poljoprivrednoj zajednici, smrt od gladi, očajne mjere na koje su njihove porodice primorane i nije baš za petogodišnjake, zar ne? Ipak, treba priznati da djeca obožavaju strašne priče. Nasilje u bajkama - koje je djeci neizostavno smiješno - pomaže im da definišu strahove koje još ne znaju da iskažu. Bajke se bave svim vrstama tajni odraslih ljudi. Govore o smrti (nešto o čemu odrasli inače šapuću pred djecom), govore o romantici i braku, a ponekad i o seksu i nasilju. Originalna verzija Crvenkapice od Perraulta, predstavlja direktno upozorenje na seksualne pretenzije opasnog čovjeka. Naivnu protagonistkinju vuk obmanjuje da mu da informacije kako da dođe do bakine kuće. Vuk dolazi i


čeka. Kada djevojčica dođe, on od nje traži da se popne na krevet prije nego što je pojede i tu priča završava. Pouka priče je da djevojčice ne trebaju slušati nepoznate ljude. Samo intervencija natprirodnog može promijeniti poredak stvari, kao npr. da loš čovjek postaje dobar muž, sluškinja se pretvori u princezu a bolesno dijete čudesno ozdravi. Zato je magija tako bitan dio svake bajke. Zbog svega navedenog, biće vrlo zanimljivo pratiti nastavak trenutne mode strašnih priča 21. vijeka. Ovogodišnja verzija Crvenkapice, sa Amandom Seyfried, čini se kao uvrnuta verzija originala iz našeg djetinjstva. Ali, 2012. očekuje nas još strašnih priča. Dolaze nam Snjeguljica i lovac sa Charlize Theron u ulozi Zle kraljice (podlog serijskog ubice), zatim nam režiser Guillermo del Toro sprema Ljepoticu i zvijer sa Emmom Watson. U međuvremenu, Mila Kunis, Rachel Weisz i James Franco odabrani su da glume u Oz: Veliki i moćni, replici Čarobnjaka iz Oza. Malo je teško zamisliti šta će mali slatki Toto raditi u mračnoj verziji ove, mnogima omiljene bajke.


za godine pa nadalje osne dobi od tri ar st e sv om za es je pl is e Up esionalno bavljenj rekreativno i prof Jovana Dučića 23a (krug Čajaveca) 051/219-023, 065/729-999

pkgemma@teol.net, www.danceclubgemma.com, www.banjalukaopen.com


IDA ENGBERG

Kao još jedan proizvod, naizgled, beskrajne švedske fabrike techno talenata, Ida Engberg je svoju karijeru dj/producenta isklesala kroz uporan trud i strast prema muzici. Sada ima međunarodno priznanje i ugled djevojke s besprekornim ukusom za techno i tech-house koji je pokretačka snaga njenog napretka. Ako se nastavi ovako uspinjati ljestvicama elektronske muzike, Ida će uskoro moći popuniti čitav katalog izdanja. Nakon što se sa 14 zarazila djingom, krenula je od puštanja ploča u svom lokalnom omladinskom centru, preko prvih nastupa u malom baru u Štokholmu kada joj je bilo 18. Nastupi u barovima vodili su ka klupskim angažmanom i zagrijavanju za ulogu međunarodnog talenta koji je prošao kroz slavni štokholmski Cocktail Club gdje je bila resident. Putem ostvarenih kontakata, dobila je mogućnost da nastupa i izvan Švedske. Dok je radila u Marbelli, ponuđena joj je prilika da radi kao resident tokom ljeta. Ovo iskustvo joj je podiglo samopozdanje i pomoglo da se odluči prelocirati u Meku party-a i techno ludila – Ibicu. ‘Boravak na Ibici je bio pravo nadahnuće. Mislim da je to putovanje odigralo važnu ulogu u mojoj karijeri i dovelo me ovdje gdje sam danas.’


Ovu inspiraciju je upotrijebila po povratku u Švedsku i počela rad na sopstvenoj muzici. Rezultat je bilo izbacivanje pjesme ‘Disco Volante’, koja je dobila masovnu podršku i premašila očekivanu prodaju širom svijeta. Nakon još nekoliko izdanja za labele tipa Get Physical i Truesoul, nedavno je izdala i za jednu od najvećih i najpoštovanijih techno kuća u svijetu – Drumcode. Pored toga je uradila i zvanični remix za Depeche Mode. Idu možete čuti svakog vikenda u klubovima širom svijeta kako pušta svoj sopstveni brend techna i tech housa. Tokom 2010. i 2011. nastupala je, između ostalog

i na Detroit Electronic Music Festivalu, Exitu u Srbiji, Tomorrowland Belgija, Awakenings Amsterdam. Pored toga, zajedno sa Adamom Beyerom učestvuje i u turneji Drumcode-a povodom 15 godina rada. soundcloud.com/ida-engberg




januar NEDJELJA / SUNDAY 01

Party With DJ Sasha. Bowling centar. // BL // 20.00 Tajni gaz. City Pub. // SA // 21.00 Feedback & Earth Wheel Sky. Coloseum Club. // SA // 22.00 Gramophonedzie (SRB). Peta soba. // SA // 22.00

događaji ČETVRTAK / THURSDAY 05 Black Chicken Leg. City Pub. // SA // 21.00 Sloga night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Ladies Night. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

PETAK / FRIDAY 06 Miss Kay Dee (SRB), DJ Tibor. DFK. // BL // 22.30

Balkan Express. Jazzbanjaluka. // BL // 21.30 Dobro uštimani starci. Koncert. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Tupas mene. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Ex Yu Rock Night. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

PONEDJELJAK / MONDAY 02 DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Veče mladih umjetnika. Celtic Pub. // SA // 21.00 Latino Dance Night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30

SRIJEDA / WEDNESDAY 04

Jazz veče sa.. Vladimir Tubić, gitara, i Aleksandar Mihič, gitara. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Blues veče. Celtic Pub. // SA // 22.00

SUBOTA / SATURDAY 07

Humanitarna akcija „Danas vas služi...“. Galerija Boris smoje. // SA // 13.00 DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Triggers Rok Rol Bend. Jazzbanjaluka. // BL // 21.30 Live music. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Džuskanje subotom Vertigo vs. Brusileetza. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Mixology Bartending Party. Mistique. // BL // 22.00


Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

ČETVRTAK / THURSDAY 12

Blues Jam Session by ex Tobacco with friends. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Latino Night – Let’s Dance! Coloseum Club. // SA // 21.00 Jazz Trio Kalvarija (BG). Festival cteža i muzike. Galerija 96. // PD // 21.00

Duo Belegzija. Dom omladine. // BL // 20.00 Koncert Sarajevske filharmonije. Narodno pozorište sarajevo. // SA // 20.00 Beerbelly Blues Band. City Pub. // SA // 21.00 Sloga night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Ladies Night. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Irish Night. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

PONEDJELJAK / MONDAY 09

PETAK / FRIDAY 13

NEDJELJA / SUNDAY 08

DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Veče mladih umjetnika. Celtic Pub. // SA // 21.00 Latino Dance Night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30

B-Side Acoustic Trio. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Elektro petak 13. – Doček srpske nove godine. Neomodern (SRB), Protoscientists (SRB), MaRie CheRie. Elektrana (NS) & Neofest (BL). Dom omladine. // BL // 21.00

UTORAK / TUESDAY 10

Veče klasične muzike. Marija Gajić, sopran, i Nemanja Nikolić, klavir. Festival cteža i muzike. Galerija 96. // PD // 21.00

SRIJEDA / WEDNESDAY 11

Jazz veče sa.. Vladimir Tubić, gitara, i Aleksandar Mihič, gitara. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Jazz Session muzičara iz Banjaluke i Prijedora. Festival cteža i muzike. Galerija 96. // PD // 21.00 Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Humanitarni koncert. Underground. // SA // 22.00 Blues veče. Celtic Pub. // SA // 22.00

Tribute to Iron Maiden. Koncert. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Tupas mene. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Anchy Moon Dogs Band. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00


Baga Sound, Billain, Indigo, Top10 dubstep by Riven, Top10 d’n’b by Said5. So.ba. // SA // 22.30

Latino Night – Let’s Dance! Coloseum Club. // SA // 21.00 40s B Party. Underground. // SA // 22.00

SUBOTA / SATURDAY 14

PONEDJELJAK / MONDAY 16

Humanitarna akcija „Danas vas služi...“. Galerija Boris smoje. // SA // 13.00 A3PA. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Texas Flood (BG). Blues band. Festival cteža i muzike. Galerija 96. // PD // 21.00

DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Praznični koncert UMURS. Vladimir Cvijić, pijanista i Tamara Antonijević (BG), balerina. KC Banski dvor. // BL // 20.00 Veče mladih umjetnika. Celtic Pub. // SA // 21.00 Latino Dance Night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30

UTORAK / TUESDAY 17

Glenn Miller Orchestra (USA). Bosanski kulturni centar. //SA // 20.00

Sloga night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Džuskanje subotom Vertigo vs. Brusileetza. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

NEDJELJA / SUNDAY 15

Blues Jam Session by ex Tobacco with friends. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Glenn Miller Orchestra (USA). HD Herceg Stjepan kosača. // MO // 20.00

SRIJEDA / WEDNESDAY 18

Jazz veče sa.. Vladimir Tubić, gitara, i Aleksandar Mihič, gitara. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Trio Balkanske žice. Koncert. Centar za kulturu Doboj. // DO // 19.00


Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Blues veče. Celtic Pub. // SA // 22.00

ČETVRTAK / THURSDAY 19

SUBOTA / SATURDAY 21

Humanitarna akcija „Danas vas služi...“. Galerija Boris smoje. // SA // 13.00 DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Martin Kuchen, saksofon. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00

Sloga night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Ladies Night. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Irish Night. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

PETAK / FRIDAY 20

DJ Joma Maja & Davor B. Collegium Club. // SA // 20.00 Božana & Keske. Jazzbanjaluka. // BL // 21.30 Tupas mene. Boom Boom Room. // BL // 22.00 disciplin A kitschme. Promocija albuma + koncert. Cinemas Sloga. // SA // 22.00

Sloga night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Džuskanje subotom Vertigo vs. Brusileetza. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Dobro uštimani starci. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

NEDJELJA / SUNDAY 22

Blues Jam Session by ex Tobacco with friends. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Latino Night – Let’s Dance! Coloseum Club. // SA // 21.00

Opening Party Gala Salsa Show. Coloseum Club. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

PONEDJELJAK / MONDAY 23 DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Veče mladih umjetnika. Celtic Pub. // SA // 21.00


Latino Dance Night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30

SRIJEDA / WEDNESDAY 25

Jazz veče sa.. Vladimir Tubić, gitara, i Aleksandar Mihič, gitara. Jazzbanjaluka. // BL // 20.00 Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Blues veče. Celtic Pub. // SA // 22.00

Nove nade, nove snage. Pop rock koncert neafirmisanih bendova. Ulaz: 5 KM. Dom mladih, Skenderija. // SA // 20.00 DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Džuskanje subotom Vertigo vs. Brusileetza. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Repetitor (BG). Ulaz: 5 KM. Kriterion. // SA // 22.00

ČETVRTAK / THURSDAY 26 Sloga night. Cinemas Sloga. // SA // 21.30 Ladies Night. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Živa svirka. City Pub. // BL // 22.00 Irish Night. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

PETAK / FRIDAY 27

Tupas mene. Boom Boom Room. // BL // 22.00 Unplugged Plugged Band. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00

SUBOTA / SATURDAY 28

Humanitarna akcija „Danas vas služi...“. Galerija Boris smoje. // SA // 13.00 Winter House Project. Takmičenje DJ-eva. Željeznička stanica. // SA // 18.00

Let’s Go Band. Underground. // SA // 22.00 Živa svirka. Cheers Pub. // SA // 22.00 Živa svirka. Celtic Pub. // SA // 22.00 Alex Moreno,Winter House Project. Ulaz: 10 KM. Željeznička stanica. // SA // 22.30


NEDJELJA / SUNDAY 29

Latino Night – Let’s Dance! Coloseum Club. // SA // 21.00

PONEDJELJAK / MONDAY 30 DJs Night. City Pub. // SA // 21.00 Veče mladih umjetnika. Celtic Pub. // SA // 21.00

Duo Belegzija. Dom omladine. // BL // 20.00 12.01.2012 Ulaz 5KM + Poklon CD


KONCERTI

FESTIVALI

ŽURKE

Block Out (SRB). Alternative Rock. 02.01. Gun Club, Beograd.

Disconnected Winter Festival. Drum n Bass, Tech House, Techno. 05-07.01. Club Tvrđava, Pirot.

Lenzman (NL). Drum n Bass. 13.01. KCG, Beograd.

Tarja (Ex-Nightwish). Symphonic Rock. 23.01. Boogaloo, Zagreb. Svi Na Pod (SRB) Electro Rock. 27.01. Feedback Club, Niš. Massacre, Macabre, Master (USA). Death Metal. 08.02. Tvornica Kulture, Zagreb. Chris Rea (UK). Blues Rock. 08.02 Boćarski Dom, Zagreb. Kingdom / Wrong Answer (USA). Hardcore. 09.02. Omladinski Centar, Novi Sad.

Winter Fest (Wikluh Sky, B-Complex, Felix Dabuz, DJ Rahmanee) 20-22.01. Club Kalypso, Rijeka. The Big Snow Festival (Basement Jaxx, Da Fresh, Judge Jules, Modestep). 23-29.03 Kopaonik.

Tobias Luke aka O.B.I. (DE). Schranz. 14.01. Club Simfonija, Ljubljana. Siniša Tamamović (BiH). Techno, Tech House. 21.01. Pitch Club, Zagreb. Daniel Bell (USA). Minimal Techno. 21.01. KCG, Beograd. Miss Sunshine (HR). Minimal Techno. 21.01. Club Compressor, Niš. Inna (RO). Commercial Dance. 13.01. Expo Centar, Beograd. A State of Trance 550 (Armin Van Buuren, Markus Schulz, Dash Berlin, Andy Moor, Judge Jules). 03.03. Arena, Beograd.

događaji


UŽIVAJ NA

BALLANTINE’S B-MIX I BALLANTINE’S ROULETTE PARTY-JIMA U TVOM OMILJENOM KLUBU ILI BARU

www.facebook.com/ballantines.bosnia


nimti u organizaciji Udruženja ano minijatura na temu seksualnos a) www. Luk nja (Ba RS. ej Minimum Maximum. Izložba Muz ara. biti otvorena do polovine janu nih artista (UAA!). Izložba će muzejrs.com (Banja Luka) www.djecijeni salon. Dječije pozorište RS. žbe Izlo ić. čev Šuš ine Ber Izložba slika pozoristers.rs.ba www. pozorište RS. (Banja Luka) danom od 10 do 20h. Dječije Muzej lutaka. Otvoren svakim djecijepozoristers.rs.ba um Artisticum. (Sarajevo) biti otvorena do 14.01. Collegi Sarajevski salon. Izložba će rena tokom januara. Col1990-2009. Izložba će biti otvo ure tekt arhi tske hrva ene Izložba nagrađ o) legium Artisticum. (Sarajev legium otvorena tokom januara. Col Hadžimejlić. Izložba će biti Samostalna izložba Amele Artisticum. (Sarajevo) jnu. Promjesec januar posvećuje diza lic Room u galeriji Evergreen Evergreen. erija Gal a. jner diza t Januar Mjesec Dizajna. Pub duk i pro stavljanju modnih, grafičkih gram će biti posvećen pred (Sarajevo)


1. Izložba će biti otvorena od a Fotografija godine BiH 201 ’8’. Izložba u okviru program oje. (Sarajevo) 18 – 25.01. Galerija Boris Sm rena do 02.01. Galerija ris Smoje’. Izložba će biti otvo Izložba slika škole crtanja ’Bo Boris Smoje. (Sarajevo) g kipara Stijepe Gavrića. skulpture. Izložba akademsko ične klas a tank nas ost jetn Um Zvono (Sarajevo) Tokom januara. Kafe galerija ije i Republike Srpske. Ot13 grafičara iz Slovenije, Srb 6. Festival crteža i muzike. 96. (Prijedor) varanje izložbe 14.01. Galerija rović i dr. Gojko Malović. ije. Autori izložbe su Nada Pet Istorijska izložba Arhiva Srb (Prijedor) are. Koz polovine januara. Muzej Izložba će biti otvorena do Kafedžić Muha. Gradska I: Masters. Autor Muhamed 100 Views of Ukiyo-e Volume gbihac.ba galerija Bihać. (Bihać) www.g 1. Centar za kulturu Doboj. rdača’. Otvaranje izložbe 18.0 Izložba Likovne kolonije ‘Ba m (Doboj) www.kulturadoboj.co

januar


januar

Narodno pozorište RS (Banja Luka) 17.01. Gospođa ministarka. 20h 18.01. Gospođa ministarka. 20h 21.01. Narodni poslanik. 20h 23.01. Odumiranje međeda. 20.30h 24.01. Odumiranje međeda. 20.30h 25.01. Više sreće ovaj put. Gostovanje UK ‘Vuk Karadžić’ Beograd. 20h 26.01. Putujuće pozorište Šopalović. 20h 28.01. Revizor. 20h 31.01. Gospodin Foka. 20.30h Rezervacije: 051 314 006 www.np.rs.ba Narodno pozorište Sarajevo (Sarajevo) 10.01. Ožalošćena porodica. 19.30h 11.01. Mortal Kombajn. 19.30h 14.01. Richard III. 19.30h 16.01. Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna što narod ne zna. 19.30h 19.01. Katarina, bosanska kraljica. Balet. 19.30h 24.01. Carmen. Opera. 19.30h 27.01. Zločin na kozjem otoku. Premijera. 19.30h 28.01. La traviata. Opera. 19.30h 30.01. Zločin na kozjem otoku. Prva repriza. 19.30h 31.01. Meu amor. Carmen, balet. Rezervacije: 033 221 682 www.nps.ba Kamerni teatar ’55 (Sarajevo) 06.01. Kamen. 20h 08.01. Šta smo to učinili. 20h 10.01. Umri muški. 20h 11.01. Žaba. 20h 12.01. Veče sa Sidranom. 20h

13.01. Helverova noć. 20h 14.01. Helverova noć. 20h 16.01. Ja, mahaluša. Produkcija Filter. 20h 17.01. Krokodil „Lacoste“. 20h 18.01. Šta smo to učinili. 20h 19.01. Bolest porodice M. 20h 20.01. Žaba. 20h 21.01. Džepovi puni kamenja. Gostovanje Ateljea 212. 20h 22.01. Džepovi puni kamenja. Gostovanje Ateljea 212. 20h 23.01. Ja, mahaluša. Produkcija Filter. 20h 24.01. Umri muški. 20h 25.01. Žaba. 20h 26.01. Radnja na uglu. 20h 27.01. Kamen. 20h 28.01. Umri muški. 20h Rezervacije: 033 550 475 www.kamerniteatar55.ba SARTR (Sarajevo) 11.01. 1984. 20h 12.01. 1984. 20h 17.01. Osipate se polako, Vaša visosti. 20h 25.01. Zečija rupa. 20h 26.01. Zečija rupa. 20h 28.01. Pismo iz 1920. 20h 29.01. Pismo iz 1920. 20h 30.01. Pismo iz 1920. 20h Rezervacije: 033 664 070. www.sartr.ba Pozorište mladih Sarajevo (Sarajevo) 06.01. Posljednja karika. 20h 12.01. Kokoška. 20h 19.01. Skapino. 20h


25.01. Kokoška. 20h 26.01. Posljednja karika. 20h 27.01. Bašeskija san o Sarajevu. 20h Rezervacije: 033 442 572 www.pozoristemladih.ba JU Centar za kulturu Sarajevo (Sarajevo) 14.01.. Ja, mahaluša. Produkcija Filter, Sarajevo. 20h 17.01. Jedan čovjek i jedna žena. Mjuzikl. 20h Rezervacije: 033 232 594 Dom mladih, Skenderija (Sarajevo) 18.01. Ja, mahaluša. 20h Rezervacije: 033 211 016 www.skenderija.ba

Narodnopozorište Tuzla (Tuzla) 10.01. Tri sestre. 19.30h 11.01. Let iznad kukavičjeg gnijezda. 19.30h 12.01. Stranci pred rajem. 19.30h 17.01. Gospođa ministarka. 19.30h 18.01. Vrtlar. 19.30h 19.01. Arapska noć. 19.30h 20.01. Iza kulisa. 19.30h 24.01. Helverova noć. 19.30h 27.01. Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. 19.30h 31.01. Malograđanska svadba. 19.30h Rezervacije: 035 251 645 www.narodnopozoristetuzla.org.ba


OBOJIMO VRIJEME UMJETNOŠĆU m:tel i Umjetnost povezivanja zajedno u 2012. godinu

Ideja kojom se kompanija m:tel vodi je da svojim uslugama povezuje ljude i gradove, riječi, slike, emocije. Ali i da boji stvarnost ljepšim bojama. Zato smo kroz naš novi projekat ’Umjetnost povezivanja’ pružili ruku prijateljstva studentima i mladim akademskim umjetnicima sa likovnih akademija u BiH. Priča o ovom prijateljstvu počela je krajem 2011. godine, otvaranjem likovnog konkursa sa temom ‘Povezivanje’, a u želji da se povežemo i sa mladim talentima iz svijeta umjetnosti. Profesori sa akademija, istoričari umjetnosti i akademski slikari, od ukupno 295 radova pristiglih na ovaj likovni konkurs, odabrali su 12 najboljih, od čega je nastao m:tel korporativni kalendar za 2012. godinu. Ove priče o povezivanju su priče o porodici, o stremljenju ka višim ciljevima, o dvije energije koje se stapaju u jednu, o jezicima svijeta, prirodi čiji smo neodvojiv dio, o stvarima koje postaju drugačije kada ih posmatramo iz drugog ugla, o toplom i hladnom, međuljudskim odnosima, zlu i dobru, približavanju i zagrljaju, o pismima, o ljubavima...

Maja Matašin : : Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo Povezivanje Skulptura u željezu, 40x10x15 cm AUTOR O DJELU: Skulpturom se, u promjeni teksture, boje i intenziteta, ogleda snaga povezivanja iskustava koja nas vode kroz život i čine da rastemo, napredujemo, težimo ka nečem višem, većem. Razni ljudi, događaji i iskustva prožimaju se, i, htjeli mi to ili ne, čine nas onakvima kakvi jesmo, kako prema sebi tako i prema vanjskom svijetu, a koji bolji način postoji da se predstavimo i povežemo do komunikacije.


Lejla Bajramović : : Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo Povezivanje Grafika u tehnici visokog tiska (linorez), 50x70 cm AUTOR O DJELU: Kombinacijom nekoliko različitih svjetskih pisama, tj. jezika, htjela sam predstaviti jezik, tj. pismo kao simbol povezivanja ljudi. Ono je sredstvo komunikacije, samim tim povezuje ljude gdje god se oni nalazili. Svaku našu izgovorenu misao možemo prevesti na bilo koji jezik, te je tako učiniti bližom ostatku svijeta. Tekst koji sam upotrijebila je citat iz Biblije (Evanđelje po Ivanu, poglavlje 3, stih 16), jer je to bila prva odštampana i umnožena knjiga, a ujedno i knjiga koja je najviše puta prevedena na različite jezike. Pisma, tj. jezik na mom radu su u stvari slika ljudi sa različitih krajeva svijeta, koji teže povezivanju, širenju svojih vidika, razumijevanju, spremnih da se povežu bez obzira na razlike među njima. Zvjezdana Veselinović : : Akademija umjetnosti Banja Luka Povezivanje Akril na platnu, 50x50 cm AUTOR O DJELU: Komunikacija je primarna ljudska potreba i sredstvo povezivanja. Kao djeca komuniciramo iskreno, bezbrižno, kreativno i razigrano. Na slici je prikazan upravo taj zaleđen momenat dječije igre kroz koju komunikacija poprima najljepši oblik povezivanja. Olivera Šipka : : Akademija umjetnosti Banja Luka Razgovor Drvorez, linorez na ručno izrađenom grafičkom listu, 46x38 cm AUTOR O DJELU: Tema je apstrahovana, a nadahnuta je starim vidom komunikacije, povezivanjem ljudi na manjoj ili većoj udaljenosti tj. poštanskim pismima i glasovnim vibracijama (kao danas). Poštansko pismo je svedeno na znak i povezano je sa glasom u vidu linijskih vibracija. Boje i krug imaju simbolično značenje kao što je bogatstvo, sreća, mudrost, vjernost i ljubav.


O B O J I M O V R I J E M E U M J E T N O Š Ć U Maja Matašin Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo Povezivanje


Lejla Bajramović Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo Povezivanje


Zvjezdana Veselinović Akademija umjetnosti Banja Luka Povezivanje


Olivera Ĺ ipka Akademija umjetnosti Banja Luka Razgovor


GAMBIJA


Lako je promašiti malu Gambiju na mapi moćne Afrike. Ovaj mali luk zemlje jedva je 500 km dug i 50 km širok, i obala mu se proteže na 80 km. Njena veličanstvena obala priziva ljubitelje ljenčarenja i luksuznog odmora u mnogim odmaralištima i ljupkim ribarskim selima. Međutim, nije samo sunce i surfunje ono što najmanja afrička zemlja ima za ponuditi. Najveći gambijski nacionalni park Kiang West udomljava raznolike vrste uključujući babune, kolobus majmune, galagije, bradavičave svinje, močvarne mungose i bušbak antilope.

pima kora-strumming griota tokom ceremonija vjenčanja, krštenja ili javnih koncerata. Haotična, ubrzana Serekunda je najveći državni urbani centar i sastoji se samo od jedne velike, krcate pijace. Obližnja obala Atlantika nudi turističke atrakcije Bakau, Fajara, Kotu Strand i Kololi gdje se okupljaju i leškare ljubitelji sunca i vode. Ako uspijete ignorisati uporne ganja prodavače svega i svačega, ovo je sjajno mjesto da provedete duge dane na plaži i kasne noći na plesnom podiju. Ova kompaktna zemlja lako će zavesti i ljubitelje ptica. Ako krenete uzvodno koristeći pirogue (tradicionalni kanu),

Još jedan zadivljujući prirodni rezervat Nacionalni park rijeke Gambiije (takođe poznat kao ostrvo babuna), leži na 5 ostrva na rijeci Gambiji. Na njemu se provodi projekat za zaštitu primata, pomažući nekad zarobljenim čimpanzama da se vrate u divljinu. Da pomenemo i malo istorije – stanice za prikupljanje robova na ostrvima St. James i Jufureh nude odmor od glamura okolnih plaža, i svaki posjetilac otvorenih pogleda na svijet uživaće u vrlo živoj gambijskoj kulturi. Mjesto Banjul zaista vrijedi posjetiti i vidjeti njegove šarene pijace i krcate luke koje pokazuju urbanu Afriku u njenom najboljem izdanju. Tradicionalni borbe rvača redovno se održavaju u gradovima Banjul i Serekunda gdje, takođe, možete prisustvovati sjajnim nastu444


pratiće vas zvuk više od 300 vrsta ptica dok se ležerno probijate kroz močvare i pored ostrva Georgetown. Čak i ako vaše ornitološke sposobnosti ne idu dalje od prepoznavanja gradskog goluba, nećete odoliti da uzmete dvogled i zamolite stručnog vodiča da vam objasni razliku pelikana i flaminga. Povratni let sa aviokompanijom Condor (Zagreb – Frankfurt – Banjul) 1121 KM ili (Beograd – Frankfurt – Banjul) 1228 KM. Dnevni budžet 45KM.


8. mart rezervišite za putovanja... U martu putujte u Italiju, kada cvjetaju narandže i pije se napuljsko vino. Odaberite neki od omiljenih aranžmana Rim, Sorrento, ostrvo Kapri..obala Amalfi sa avio prevozom ili najmanju državu San Marino , Ravennu i Ferraru - obilasci autobusom. Ako više volite sjever tu je - Amsterdam sa obilaskom Delft, Den Haag-a i Rotterdama, Berlin, London i Moskva Prepustite se romantičnim trenucima u Parizu Kratka putovanja Beč, Budimpešta, Prag i Istanbul A uz domaću kapljicu odputujte u Opatiju ili Palić Putujete bez briga putujte sa stilom Vaš Zepter Passport 051/229 850, 051/229 840, 065 /693-000 Veselina Masleše 8/I


GRADOVI DUHOVA Da li ste i vi jedan od onih koji vjeruju u stvari koje se ne mogu vidjeti golim okom? Ako jeste, onda biste se bez sumnje mogli raspravljati sa nevjernicima o postojanju duhova u napuštenim gradovima koje ćemo vam upravo nabrojati. Slijedi 5 nevjerovatnih gradova i njihovih priča zbog kojih su dobili etiketu – grad duhova. San Zhi, Tajvan - futurističko odmaralište na sjeveru Tajvana Ukleti Pod Village srušen je 2009, ali tek nakon što je sagrađen kao vikend odmaralište za bogate građane. Postoji mnoštvo priča o tome zašto je napušten, a jedna od njih govori o misterioznim nesrećama koje su dovele do brojnih smrtnih slučajeva koji su doveli do prestanka svih radova. Lokalci vjeruju da je čitava oblast ukleta.


Krako, Italija – nevjerovatni srednjovjekovni grad Kada razmišljamo o ukletim mjestima, uglavnom imamo sliku srednjovijekovnog grada u kom vam se pričinjavaju duhovi iza svakog ćoška. E pa, Krako je jedno od tih mjesta. Nalazi se u regiji Bazilikata u provinciji Matera. Stanovništvo Kraka je 1891. brojalo nešto više od 2000 ljudi, ali je taj broj počeo opadati zbog loših poljoprivrednih uslova. Mnogi su otišli tražiti bolji život a oni koji su ostali, borili su se sa teškim uslovima života. Preostali stanovnici su s vremenom prebačeni u obližnju dolinu Krako Peskijera a ruševine Kraka ostale su kao dokaz o postojanju nekada razvijenog srednjovjekovnog grada.

Gunkanjima, Japan – zabranjeno ostrvo Putovanje na Gunkanjimu bilo je zabranjeno više od 20 godina da bi se ponovo dozvolilo 2009. Grad je bio naseljen između 1887. i 1974. kao dio objekata rudnika uglja. Sam izgled ostrva je vrlo zanimljiv – napuštene betonske zgrade i morski zidovi koji ga okružuju. Takođe je poznato i pod nazivom Ratni brod. Napušteno je 60-tih kada je nafta zamjenila ugalj a japanski rudnici se redom počeli zatvarati.


Kolmanskop, Namibija – Zakopani u pijesku Ovaj, nekada perspektivan grad, danas je najveći grad duhova u Namibiji. Tokom dijamantske groznice koja je vladala državom, ljudi su dolazili u namibijsku pustinju u nadi da će doći do lakog bogatstva. Za nekoliko godina izgrađen je kompletan grad sa školom, bolnicom, zgradama i kasinom. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata, opala je prodaja dijamanata pa su stanovnici napustili ovo mjesto koje je danas pravi grad duhova prekriven pijeskom.


Pripjat, Ukrajina – dom černobilskih radnika Pripjat je bio deveti nuklearni grad, ‘atomski grad’. Imao je oko 50 hiljada stanovnika prije černobilske katastrofe. U njemu su od 1970. boravili radnici černobilske nuklearne elektrane, pa sve do 1986. kad su ga napustili zbog katastrofe. A sada vam se koža naježi pri pogledu na fotografije praznih, napuštenih zgrada.


SOČIVA BUDUĆNOSTI

‘Zvjezdane staze’ su već dugi niz godina inspiracija pronalazačima – i originalna ideja za mobilni telefon potiče iz istoimene serije. ‘Očni imprint’ u oku Džordija la Fordža, lika iz nastavka Nova generacija, prepoznatljiv je po jarko plavoj boji sa mehaničkim detaljima na zjenici i irisu. Ovaj implant dao je Laforgeu teleskopski vid uključujući i infrared detektovanje toplote. Tehnički, to nije samo sočivo, ali sigurno je da je inspirisalo novu generaciju istih.


Ljubitelji Terninatora sjetiće se kako se informacije prikazuju u Cyboroovom vidnom polju - naročito, one liste mogućih odgovora kada mu je neko ljutito zalupao vrata (za one koji se ne sjećaju, odabrani odgovor nije bio baš pristojan!). Takvi uvećani sistemi vidnog polja danas su malo bliže realnosti, zahvaljujući uloženom trudu tima naučnika na Univezitetu u Vašingtonu i Aalto Univerzitetu u Finskoj. Oni su stvorili kontaktna sočiva koja prikazuju informacije vidljive onom ko ih nosi. Tim je dizajnirao prototip sočiva koja prikazuju različite vrste informacija direktno u očnu jabučicu onoga ko ih nosi. Poruke mogu biti običan tekst, email ili upozorenje na opasnost po zdravlje koje dolazi preko biosenzora. Moguće je čak da ta tehnologija dobije i dodatnu aplikaciju - igrice. A evo kako to funkcioniše. Nanometer tanki slojevi metala sa svijetlećom dio-


dom ugrađeni su u sočiva, zajedno sa sićušnom antenom. Antena prima informacije sa uređaja preko bežične konekcije. Informacije koje se prenose prerađene su od strane svijetleće diode i prikazane ispred oka. Međutim, ljudsko oko se ne može fokusirati na nešto što nije bar par centimetara udaljeno od njega. Ovaj problem se prevazišao ugradnjom ravnih, tankih Fresnel sočiva u kontaktno sočivo, koja mogu da se fokusiraju na sliku od jednog piksela na mrežnjači korisnika. Nakon što se pokazalo da osnovni principi kontaktnih sočiva funkcionišu u laboratorijskim uslovima, ista su stavljena u oko zeca da bi pokazala eventualne neželjene efekte. Nijedan nije otkriven. Obećavajuće je to što se prototip pokazao kao uspješan. Moguće je, ipak, da će proteći još dosta vremena dok nam šaka (tačnije oka) dopadne ona prava stvar. Kako stvari stoje za sada, potencijalni Terminatori će se još neko vrijeme morati zadovoljiti samo odjećom, čizmama i motorima.

seksualnost

Minimum Maximum 2011


“Obučen za pobjedu”

Sarajevo Maršala Tita 22, Mercator centar Mostar TC Piramida Banja Luka Vidovdanska bb Bijeljina Gavrila Principa 13 Brčko Bulevar Mira 4 Doboj Nemanjina 5 Trebinje Kralja Petra I Oslobodioca 3


BI H) AR (B RČ KO, AD HO K TE AT PS KE i SR H) E BI , IK KA BL LT UR E RE PU AR (B AN JA LU KU AT I E TE D ET VI VJ NE OS JA : TVO PR KO PR OD UKCI : M IN IS TA RS ar Ili ć ER PR OJ EK TA ć i Aleksand SU FI NA NS IJ , M arko Duki ić dr An n ja ć jelić, De M arko Duki M: Božana Bi jan Andrić i AU TO RS KI TI na Bijelić, De IG RA JU: Boža ŽI JA : Aleksandar Ili ć RE re apsurda ŽA NR : Kaba 59 Minut a ST ED AV E: + TR AJ AN JE PR


Predstava Slučajevi prikazuje satiričan dramaturški sklop sastavljen od niza zasebnih Harmsovih nadrealnih i apsurdnih kratkih priča, u kojima se svijet i ljudski životi u njemu pojavljuju kao neobjašnjivi i nepredvidljivi. Tok postupaka, ponašanja i sudbina tragikomičnih likova odvija se kroz njihove dogodovštine u grotesknim događajima, koji se smjenjuju tako što se radnja preusmjerava novim, raznovrsnim, besmisleno uspostavljenim okolnostima.

Radimo na afirmaciji mladih umjetnika, oživljavanju alternativne teatarske aktivnosti u Banjaluci, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini i utičemo na razvijanje, revitalizaciju i izbalansiranost kulturnih regiona sa ciljem građenja kulturne publike, kroz promovisanje nekonvencionalnog teatarskog izraza i različitih formi teatarskog stvaralaštva, te na taj način promovišemo eksperiment i kreativnost, kao jedan od bitnih segmenata razvijanja umjetnosti teatra.

O ŽIVOTU I DJELU DANILA HARMSA Danil Harms, na ruskom Daniil Harms (30.12.1905. - 2.2.1942.), rođen je kao Danil Ivanovič Juvačov, a pseudonim Harms je smislio u srednjoj školi. Takođe je koristio i pseudonime Horms, Čarms, Šardam itd. Bio je ruski pjesnik, dramski pisac, satiričar, prozaist; jedan od najboljih ruskih satiričara i komediografa XX vijeka. U prozi odbacuje klasičnu formu kratke priče, fabulu i psihologizam, stvarajući nov oblik ‘događaja’ (Slučajevi), zasnovan na parodiranju tradicionalnih, ustaljenih veza u svakodnevici, šablona u ideologiji i istorijskom mišljenju, pa čak i književnoistorijskih shvatanja i poruka ruske klasike. Njegove drama ‘Komedija grada Peterburga’ i ‘Jelizaveta Bam’ prethode evropskoj drami apsurda. Harms nije bio popularan za života i većinu stvari je izdao kao samizdat. Bio je osuđen za antisovjetsko djelovanje i poslan na godinu dana u zatvor u Kursku. Tokom opsade Lenjingrada 1941 godine, Harms je po drugi put uhapšen, ovaj put za defetizam. Umro je od gladi u zatvoru 1942 godine.

Polje našeg interesovanja obuhvata ukazivanje na različite neiskorištene prostore u kojima se može izvoditi predstava, uloga publike u kreativnom stvaranju u javnom prostoru, postavljanje na scenu tradicionalnih folklornih igara i običaja naroda kroz formu savremenog teatra, primitivni i savremeni ples, uloga pozorišta u razvoju djece, omladine i specifičnih društvenih grupa.

O NEVID TEATRU: Nevid Teatar je teatarska trupa koja za cilj ima realizovanje kulturnih događaja, što podrazumijeva produkciju i promociju nekonvencionalnog umjetničkog, a posebno teatarskog izražavanja, produkcijom teatarskih predstava i performansa, organizacijom festivala i saradnjom sa organizacijama sličnog tipa.

Kontakt osoba: Dejan Andrić nevid.teatar@gmail.com / 387 (0) 65.741.363. Facebook stranica: Nevid Teatar Banjaluka Premijera predstave je održana u decembru, a predstava će se moći ponovo pogledati u februaru u Domu omladine u Banja Luci.



ni bend na ‘Jelen Top 10’ listi sa sti privukli kao dvostruki prvoplasira Svi na pod! su pažnju najšire javno nedjelja provedenih na ovoj listi! še najvi sa bend a ujedno su i domaći pjesmama ‘Bugi vugi’ i ‘Bez plana’, pjevačica Bojana Vunturišević, od šest potvrđenih muzičara predvodi Punokrvni svirački bend sastavljen Mirković. Prepoznatljivi zvuk Ivan ista gitar i jlović Miha basista Ivan koju prate bubnjar Goran Milošević, t benda, uživo nastupa iza ucen prod i ač ani, dok Petar Rudić, osniv saksofona i flaute donosi Jamal Al Kisw svoje studijske opreme. nastupe prati dobro raspoloženje, lje opisala front-žena Bojana: ‘Naše Energične nastupe nedavno je najbo klub bio na nogama. Mislili smo ceo letos je jevu Sara U nje na ramena. đuskanje, skakanje, ponekad i penja i ‘Lopovska’ prenose deo te enavi’ ‘Ljub . Spotovi za pjesme ‘Ušće’, da će pod propasti od silnog skakanja’ sno glumice Nikole Vujovića i role manekenke Andrijane Belović, odno ergije, a karakterišu ih fenomenalne i Darka Nikolića, te atraktivne lića Oršo Igora vizija likova iz rediteljskih Gorana Jevtića, ali i gomila neobičnih vrsni retro kostimi stilistkinje razno vića. Svi na pod! karakterišu i animacije mladog dizajnera Miloša Rajko Milice Kolarić. njemu se nalazi 12 pjesama od 2011. godine za Mikser Music, a na Album ‘Prvi!’ objavljen je u oktobru najistaknutijih muzičara novog od n Jeda e. godin listama u protekle dve kojih je čak 11 bilo na radijskim top i pjesmu ‘Zvuk ulice’ po imenu je ao jsku saradnju sa Svi na pod! napis talasa Vlada Divljan za međugeneraci listi magazina Popboks čiji su top na to mjes prvo gla dosti a je takođe benda koji je prethodio Idolima. Pjesm najbolji događaj na domaćoj za dine omla grupe Svi na pod! u Domu čitaoci izglasali prvi proljećni koncert sceni u 2010. godini! Art, Trenchtown, Supernatural, kao što su Exit, Cinema City, Guitar Bend je dosad nastupao na festivalima jani, Zagrebu i Sarajevu sa Ljubl u erata konc seriji na i e jeseni bili BELEF i Nisomnia. Svi na pod! su prošl i sa inostranim zvijezdama u scen elili podij dvije godine, Svi na pod! su gostom Vladom Divljanom. U protekle k ili AIR. kao što su Juliette Lewis, Massive Attac festival u Podgorici, Mikser pi među kojima se izdvajaju Underhill Proteklu godinu su obilježili brojni nastu p na novosadskom Exit nastu ji odišn ovog ako svak i boru festival u Mari festival i Beer Fest u Beogradu, Lent gradova širom Srbije i 20 u su pod! na Svi 2010. i 2011. godine festivalu (Fusion Stage). Ukupno, tokom ku od preko 42.000 posjetilaca! regiona održali 45 koncerata za publi



stila PREPOZNAJTE SVOJ SEKSUALNI STIL inca. Identifikovanje vlastitog seksualnog e na zdravlje, duh i socijalni život pojed zadovoljenja. Seksualnu način i acija Aktivan seksualni život pozitivno djeluj orjent alna seksu na nevaž ljubavnici. Pri tom je fantazimože vam pomoći da postanete bolji polna privlačnost. Ljudi svih orjentacija ikujemo, nego fizička, emocionalna i a. orjentaciju ne određuju načini koje prakt stilov janih nabro g a ljudi prepoznati u više od jedno raju i uživaju u seksu, te će se većin svemu biti Energični . Mana može da bude to što vole u ima, pažnjom u seksu i povjerenjem problema prvih u pojav na tako pa , Ovaj tip ljudi zavodi partnera detalj vanja lna očeki takmičarskog duha često imaju nerea vole dominantni, pa tako i u seksu. Zbog i čine problem većim nego što jest. Ne ećuju opter no dodat se Time e. e pažnj u seksualnom životu, posvećuju im previš s. rman perfo njihov bio je kakav se više pitaju prihvatati tuđa pravila, nakon seksa Eventualna Stabilizatori u prethodnim vezama bio povrijeđen. tavljaju pravu utjehu nekome ko je nego primanju. Može ju, davan u Oni su oprezni i velikodušni, a preds užitak veći ava označ predvidljivosti, pa čak i ako ona acije i mana je što seks zapada u rutinu zbog užitak, te često ‘zakopavaju’ svoje frustr alnim problemima i glasno izražavati im biti neugodno razgovarati o seksu želje. ne geste i Priključci alnu čin i potrebu. Vole velike ljubav fizički čin pa nisu fokusirani na seksu je što su ‘priključci’ ljubavnici koji Seks je izražavanje osjećaja, a manje strana Dobra aju. zanim ne ih uloga poput mijenjanja maženje, a seks na brzaka, a igrice seksualna zadovoljstva. partner voli, iako ne istražuju vlastita lako opraštaju, sve dok osjećaju da ih misle kako Ratnici moraju zadovoljiti partnera, jer često u njemu uživaju. Osjećaju pritisak da gavati masturbaciji. pribje te seks Seks im predstavlja opterećenje mada avati izbjeg mogu jeha i razočaravanja partnera, su drugi vještiji. Zbog straha od neusp samopouzdanje. avantura na jednu noć gube seksualno Njihov je libido slabiji od drugih, a zbog ađenja Kontrolori st i poznavanje situacije. Seksualna iznen nje. Ne vole promjene, već predvidljivo Oni vole rutinu, u spavaćoj sobi i izvan povrijeđeno ili nezadovoljno. Često mogu ati osjeć šluka nesta i loga prijed partnerovih za njih nisu poželjna, pa će se zbog pozi ili određenim uslovima. doživjeti orgazam u isključivo jednoj e praznike i siguran UG „Akcija protiv SIDA-e“ želi vam srećn

sex!




crna ovca

muzika

Naked – Get Naked (NarRator records, decembar 2011) Za neupućene, Naked je bend prilično neobične forme... Zato je, s jedne strane, neizbježno da zvuk benda bude utemeljen na snažnom gruvu čvrste ritam sekcije, dok se harmonika i violina staraju za egzotične začinske komponente. ‘Get Naked’ je, definitivno, izdanje koje ide korak dalje od prvenca u skoro svakom smislu – kako sonično tako i formom. Kvalitet ovog diska je u tome što izvođački ambiciozne poduhvate miri sa vrlo interesantnim muzikalnim temama, koje bi trebalo da pretenduju na status hitova. Udarna stvar na albumu je Too fun’k 4 ya, koja naglašava mnoge od brojnih kvaliteta ovog benda. The Roots – Undun (Def Jam Records, decembar 2011) Dok se većina repera ograničava na pretjerano hvaljenje svojim skupim satovima, filadelfijski sastav The Roots nastavlja oživljavati hip hop svojim svježim idejama. Njihov 13. album je ambiciozno konceptualno djelo koje radnjom unazad prati izmišljeni život lijenog narko dilera. Čak i sa ovom intelektualnom pjesmom koja i nije za svakoga, ‘Undun’ ima dovoljno produkcije pune duha i prvoklasne rime da zvuči jednako harmonično koliko i smisleno.

bromercial

Chevelle – Hats Off for the Bull (Epic Records, decembar 2011) ‘Hats Off to the Bull’ je solidno izdanje ispunjeno teškim rifovima, intrigantnim slojevima vokala i moćnim zvukom bubnjeva koji pokazuju zrelost benda u nastojanju da zadrži progresivni zvuk koji su fanovi prigrlili tokom posljednje decenije. Rok fanovi su već odlično prihatili zvuk Face to the Floor koji se nalazi pri vrhu aktuelnih rock chartova. Ruse je možda najimpresivnija pjesma na albumu uz tutnjavu rifova i svestranu melodiju u kojoj frontmen Pete Loeffler pokazuje raspon svog vokalnog umjeća koji ide od šapata do zaglušujuće dernjave.The Meddler donosi nevjerovatno zarazan refren dok Piñata uvodi slušaoca u haotičnu spiralu brzog tempa gitarskih rifova. Feist – Metals (Cherrytree / Interscope, oktobar 2011) Ovaj album zvuči nevjerovatno intimno dok istovremeno nudi bujne, transcedentne i nezaboravne pop dragulje. Na njemu se nalazi 12 jedinstvenih melodija, svaka na svoj način doprinoseći ljepoti i uzvišenosti albuma. Glavni mamac Feista uvijek je bio glavni vokal – dovoljno oštar da zareže srce kao zaoštreno staklo, i dovoljno kremast da se uvuče u sve uglove, plutajući ka gore, topao i nježan, očajan i drag. Poređenja sa Tori Amos nisu baš nerazumna kada se uzme u obzir njena izvedba, ali su njeni očajni šapati samo njeni. Muzika na cijelom albumu liči na kombinaciju indie i alt country što pogoduje njenom senzibilitetu i predivno joj pristaje.


Vrući napici protiv simptoma prehlade i gripe djeluju brže, jače, duže... Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima na lijek i medicinsko sredstvo, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.


crna ovca

knjige

Statisti - Skot Vesterfeld Proteklo je nekoliko godina otkako je pobunjenica Tali Jangblad svrgnula s vlasti rugobe, ljepotane i specijalace. Kako su tad nestale i strogo zadane uloge i pravila, svijet je zahvatila prava kulturna renesansa. Tehnoglavci se razmeću novim igračkama, lansirači šire đubre iz glasina i priče o trendovima, a izoperisani likovi se neprekidno podvrgavaju ekstremnim zahvatima u plastičnoj hirurgiji. I sve se to odvija pred milijardama različitih kamera. Svijet se pretvorio u džinovsku pozornicu za Idola. Najviše glasova ide onima koji podignu najveću prašinu. A popularnost je sve. Bazenska biblioteka - Alan Holingherst Prvi roman Alana Holinghersta jeste tour de force: mračno erotsko djelo u čijem je središtu prijateljstvo između Vilijama Bekvita, mladog homoseksualnog aristokrate koji vodi povlašćen i promiskuitetan život, i vremešnog lorda Nantviča, koji traga za svojim biografom. ‘Prvi veliki britanski roman koji gej život smešta na moderno mesto i u moderan kontekst… Istorijski roman i istorijski debi.’ Guardian Baš ti, Baš Tu - Miranda Džulaj U ovim duhovitim i mudrim pričama o naizgled običnim ljudima koji žive neobične živote, Miranda Džulaj, poznata književnica, konceptualna umjetnica i autorka filmova, otkriva kako jedan trenutak može sve da promjeni. Žena leži u krevetu, nepomično, pored svog muža. Nastavnica zastaje pored table. I odjednom, svakodnevicu prekida nešto potpuno neočekivano, svijet se iznova stvara i otvaraju se nove mogućnosti. Bilo da piše o srednjovječnoj ženi opsjednutoj princom Vilijamom ili ostarjelom fabričkom radniku koji nikada nije voljeo, rezultat je u naletima iznenađujući, seksi i nježan. Ovo je nezaboravan debi briljantnog novog glasa u savremenoj književnosti. 11 poglavlja čekanja – Erna Murić Najbolja knjiga iz oblasti književnosti, književne kritike i nauke o književnosti, objavljena na području Tuzlanskog kantona u 2008. godini, prema izboru žirija Društva pisaca TK. Kratki roman ‘11 poglavlja čekanja’ tragajući za izvjesnim poetičkim konsenzusom skoro virtuozno spaja žensku osjećajnost sa stiliziranim intelektualizmom, neprozirnost i tajanstvenost izraza sa intelektualnom ironijom. Kroz svojevrsnu autotematizaciju autorica ‘podliježe’ temi konstruisanja ženskog subjektiviteta, odnosno temi rascjepa svijesti žene u frustrirajućem društvenom okruženju.


ROCK R OCK

JJAZZ AZ A ZZ

CluB Sarajevo

Maršala M arša alla la Tita Tita 5 56 6 kavane iispod sp pod od k avane IImperijal mp m perijal


ovca

filmovi

RECOMMENDED

Film: Incendies (2011) Režija: Denis Villeneuve Uloge: Lubna Azabal, Melissa Desormeaux-Poulin, Remy Girard Adaptacija drame autorke Wajdi Mouawadove o blizancima koji, nakon majčine smrti dolaze do saznanja koje će im promjeniti život. Ispostavlja se da im je otac živ i da imaju brata kojeg nikad nisu upoznali, te kreću na Bliski istok u svojevrsnu misiju razotkrivanja sopstvene misteriozne prošlosti. Film: Miss Bala (2011) Režija: Gerardo Naranjo Uloge: Stephanie Sigman, Irene Azuela, James Russo, Jose Yenque Najnoviji film Gerarda Naranja, Miss Bala, istražuje brojne ekstreme modernog meksičkog društva u kojem se sudaraju svijet ljepote i mode i rat narko kartela. Prelijepa Laura, jedini svijedok masakra narko mafije u jednom noćnom klubu, postaje Miss Baja California. Upletenost bande u dodjelu titule učiniće da to bude daleko od onog što je ona očekivala. Film: Beginners (2011) Režija: Mike Mills Uloge: Ewan McGregor, Melanie Laurent, Christopher Plummer, Goran Višnjić Beginners slikovito istražuje razdraganost, zbunjenost i nepredvidivost ljubavi iz perspektive svijesti glavnog lika - Olivera. On upoznaje nepredvidjivu Anu samo nekoliko mjeseci nakon smrti svog oca. Ova nova ljubav pokreće u Oliveru sjećanja na oca Hala, koji je, nakon 44 godine braka, izašao iz ormara u svojoj 75. godini da bi živio punim, energičnim i burnim gay životom. Ovaj preokret u Halovoj iskrenosti, zbližio je oca i sina kao nikad prije i omogućio Oliveru da voli Anu sa istom tom hrabrošću, duhovitošću i nadom kojom ga je otac podučio. Dokumentarac: Blood in the Mobile (2011) Režija: Frank Poulsen Svi mi volimo svoje mobitele ali izbor pravog modela između toliko različitih nikad nije bio teži. Međutim, ovaj film govori jednoj drugoj, mračnoj i krvavoj strani proizvodnje telefona. Najveći dio minerala koji se koriste da bi se proizveli mobiteli dolazi iz rudnika iz istočnog dijela Konga. Zapad kupuje te, takozvane, konfliktne minerale i tako finansira građanski rat koji je, po podacima organizacija za borbu za ljudska prava, najkrvaviji konflikt poslije Drugog Svjetskog rata. Režiser Frank Poulsen putuje u Kongo da vidi ovu nezakonitu industriju sopstvenim očima.


ovca

filmovi u kinu Film: Muškarci koji mrze žene (The girl with the dragon tatoo) Režija: David Fincher Uloge: Rooney Mara, Daniel Craig, Stellan Skarsgard Kreator klasika ‘Sedam’ i ‘Klub boraca’ donosi nam američku adaptaciju literarnog fenomena Milenijum švedskog pisca Stiega Larssona. Priča se vrti oko novinara Mikaela Blomkvista kome u napetoj i smrti prošaranoj potrazi za ženom koja je nestala prije 40 godina pomaže mlada kompjuterska hakerica Lisbeth Salander. Film: Sretna Nova Godina (New Year’s Eve) Režija: Garry Marshall Uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher , Robert De Niro ‘Sretna Nova Godina’ slavi ljubav, nadu, opraštanje, pružanje drugih šansi i nove početke. Zvjezdanu ekipu čine Jessica Biel, Jon Bon Jovi, dvostruki oskarovac Robert De Niro, oskarovka Halle Berry, dvostruka oskarovka Hilary Swank, Josh Duhamel, Zac Efron, Hector Elizondo, Katherine Heigl, Ashton Kutcher, Seth Meyers, Lea Michele, Sarah Jessica Parker, Michelle Pfeiffer, Sofia Vergara, Til Schweiger i Ryan Seacrest. Film: Underworld Buđenje 3D (Underworld: Awakening) Režija: Måns Mårlind i Björn Stein Uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy, Stephen Rea, Kris Holden-Ried Kate Beckinsale, zvijezda prva dva filma, vraća se glavnoj ulozi vampirice-ratnice Selene koja bježi iz zatočeništva i vraća se u svijet koji je otkrio postojanje vampira i Likana nakon čega je uslijedio pravi apokaliptični rat u kojem će ljudi pokušati uništiti obje besmrtne vrste. Film: Tajni život kućnih pomoćnica (The Help) Režija: Tate Taylor Uloge: Emma Stone, Viola Davis Bryce, Octavia Spencer, Dallas Howard Smješten u Missisipi ‘60-tih godina, film ‘Tajni život kućnih pomoćnica’ govori o Skeeter (Emma Stone), južnjakinji koja se vraća sa koledža odlučna u tome da postane pisac, ali će okrenuti živote svojih prijatelja naglavačke , kao i mali grad u Missisipiju, kada odluči da intervjuiše AfroAmerikanke koje su cijeli svoj život provele čuvajući djecu cjenjenih južnjačkih porodica.arka i unapređivanju uslova u kojima životinje žive.


Herzog & de Meuron Architekten


Herzog & de Meuron Architekten (HdM) je švajcarski arhitektonski biro, osnovan i smješten u Bazelu davne 1978. Karijere osnivača i partnera firme, Jacquesa Herzoga (rođenog 19. aprila 1950.) i Pierre de Meurona (rođenog 8. maja 1950.) tekle su paralelnim putanjama jer su obojica pohađali Švajcarski tehnički univerzitet u Cirihu (ETH). Oni su možda najpoznatiji po rekonstrukciji ogromne elektrane Bankside u Londonu u novi dom muzeja Tate Modern. I Jacques Herzog i Pierre de Meuron od 1994. rade kao gostujući profesori na Harvardskoj školi dizajna i redovni su profesori na ETH u Cirihu od 1999. Godine 2001, Herzog & de Meuron dobili su Prickerovu nagradu, najveću nagradu u oblasti arhitekture. Predsjednik žirija, J. Carter Brown tom prilikom je prokomentarisao: ‘Teško je sjetiti se ijednog arhitekte iz prošlosti koji se prema arhitekturi ophodio sa više mašte i virtuoznosti.’ Ovaj komentar se odnosio na njihovu inovativnu upotrebu vanjskih materijala, kao što je staklo sa sitotiskom. Kritičar i član Pricker žirija, Ada Louise Huxtable sažela je njihov pristup ovako: ‘Oni dovode tradiciju


modernizma do elementarne jednostavnosti, transformišući materijale i površine putem novih tretmana i tehnika’. Čak ih je i New York Times magazin 2006. nazvao jednom od najcjenjenijih arkitektonskih firmi na svijetu. Rani radovi HdM-a bila su reduktivistička moderna djela koja se mogu porediti sa

minimalističnom umjetnošću Donalda Judda. Međutim, njihov nedavni rad na zgradi za Pradinu prodavnicu u Tokiju, Forum zgradu u Barseloni i Nacionalnom stadionu u Pekingu za Olimpijske igre 2008, naslućuju promjenu stava.


HdM-ova posvećenost izražavanju kroz materijalnu formu prepoznatljiva je osobina svih njihovih projekata. Njihova prvobitna djela su napredovala od puritanističkih ogoljenih formi do složene i dinamične geometrije. Ovi arhitekti često citiraju Joseph Beuys-a kao nepresušnu umjetničku

inspiraciju, čovjeka koji je sarađivao sa različitim umjetnicima na svakom svom projektu. Njihov uspjeh može se pripisati vještini razotkrivanja nepoznatih i neobičnih oblika i formi uz korištenje inovativnih materijala.


ić iz Mostara ove godine slavi 85 godina od OKC Abrašević kao nasljednik i suvremenik ideje RKUD Abrašev ubrzo nakon Drugog svjetskog rata i kulturi a kulturi, j radničko n posveće osnivanja. Prvi Abrašević koji je bio kulturnom centru Abrašević koji je nastavio skom uopšte, dobio je u suvremeno doba svog nasljednika u Omladin ić slavi ove zajedničke godišnjice kroz Abrašev OKC kulturi koj građans n Posveće ideje. tradiciju naprednjačke godina postojanja. Najprije je otvorena 85 o obilježil svečano se brojne događaje. Tako je i bilo ovog mjeseca kada a lom referiral na period prije Drugog svjetskog rata, izložba koja je pratila tri doba Abraševića. Svojim se materija


na obnovu rada 1948. godine i na period od 2003. na dalje kada se razvijao program OKC Abrašević. Budući je bila riječ o o specifičnom i svečanom trenutku upriličena je i tribina o e rasprav e pozitivn i žive do došlo je Abraševiću na kojoj sadašnjem trenutku Abraševića kao i o njegovoj budućnosti. Večer scenske improvizacije koja je bila osmišljena kao ić posveta nekadašnjem Amaterskom pozorištu Abrašev uspjela je okupiti različite oblike izvedbene aktivnosti – od profesionalnih glumaca koji su večer moderirali i vodili preko savremenih pripovjedača sve do parkour akrobata. Večer koja je stvorena doslovce iz prostora, pretvorila se u solidan a. temelj za ostvarivanje daljnjih performativnih rezultat Kao svojevrsno podsjećanje na prošle načine zabavljanja organizovana je Igranka posvećena susretu i druženju svih generacija Abraševića na kojoj je više nego uvježbani Black chicken leg band izvodio standarde koji su zagrijali masu. Nakon večeri promocije knjige poezije Gorana Karanovića kojom se isto tako htjelo podsjetiti na još jedan element djelovanja Abraševića – nekadašnji Klub pisaca, dvije zadnje večeri posvećene su savremenim muzičkim zbivanjima. Pretposljednjeg dana proslave rođendana održan je party elektronske muzike Big bad bass s dva dubstep i drum and bass dj-a Ridikulusom i Redrumom. Ovaj je party kojeg su vodile dvije snage Abraševića, okupio oko stotinjak mladih ljudi u prostoru čime se pokazalo kako interesa za muzički razvoj mladih ljudi ne nedostaje. I na kraju, svoj koncert održala je grupa Vuneny koja je svoj priznati europski put počela upravo u Abraševiću. Kao predgrupa nastupio je mladi ić mostarski band Kilarope. Ovim je programom Abrašev još jednom potvrdio svoju usmjerenost saradnji s lokalnom zajednicom i razvoju kulture mladih. www.okcabrasevic.org www.abrasmedia.info



U prodaji preostali dio nakita poslije zatvaranja prodavnice.

Veliki popust!

Katalog pogledati na Facebook-u, profil Astina. Nakit moĹžete vidjeti i naruÄ?iti pozivom na telefon 065 638 300.


CASINO

www.okcabrasevic.org www.abrasmedia.info www.abart.ba



SEZONSKO SNIŽENJE TEKSTILA, OBUĆE I OPREME

od 5.1. 2011 do isteka zaliha

do

-40%

opust važi za posebno označene artikle. Popusti se ne zbrajaju. Popust je uračunat u cijenu


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.