Zadar je lijep koliko je čist by Cistoća Zadar

ZADAR JE LIJEP KOLIKO JE ČIST IGOR ČERNIGOJ

IGOR ČERNIGOJ

ZADAR

JE LIJEP KOLIKO JE ČIST

Zadar, 2014.

ISBN 978-953-58387-0-8

NASLOVNICA 437x299 +15 CISTOCA POVIJEST ZADRA_PC.indd 1

26.5.2015. 15:29:12

IGOR ČERNIGOJ ZADAR JE LIJEP KOLIKO JE ČIST

Ross Media Consulting Zadar, 2014.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 1

26.5.2015. 14:58:43

NASLOV Zadar je lijep koliko je čist AUTOR Igor Černigoj NAKLADNIK Ross Media Consulting ZA NAKLADNIKA Darko Smrkinić POKROVITELJ IZDANJA “Zadar je lijep koliko je čist” Čistoća d.o.o. Zadar LEKTORIRALA Snježana Ostrogović-Kais OBLIKOVANJE I GRAFIČKA PRIPREMA Lupus media - Ančica Longin SURADNICA Vesna Đili TISAK Veddis d.o.o., Zadar NAKLADA 300 primjeraka

FOTOGRAFIJE Adam Vidas Znastvena knjižnica Zadar Državni arhiv u Zadru Narodni muzej Zadar Arheološki muzej Zadar Čistoća d.o.o. Zadar Eko d.o.o. Zadar Zadar, 2014.

CIP-Katalogizacija u publikaciji Znanstvena knjižnica Zadar UDK 628.4(497.5 Zadar)(091) ČERNIGOJ, Igor Zadar je lijep koliko je čist / Igor Černigoj ; <suradnica Vesna Đili ; fotografije Adam Vidas ... et al.>. – Zadar : Ross Media Consulting, 2014. -140 str. : ilustr. (djelomice u bojama) ; 30 cm ISBN 978-953-58387-0-8 141010067

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 2

26.5.2015. 14:58:43

IGOR ČERNIGOJ

ZADAR

JE LIJEP KOLIKO JE ČIST

Zadar, 2014.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 3

26.5.2015. 14:58:43

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 4

26.5.2015. 14:58:43

ŠEZDESET GODINA ČISTOĆE ZADAR

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 5

26.5.2015. 14:58:43

Popis direktora Čistoće od 1954. do 2014. godine

1. ALEKSANDAR GLAVAN 2. DOMINIK VUČINOVIĆ 3. ERMINIO ŽODAN 4. TOMISLAV PAVIĆ 5. MATE BILAVER 6. EUGEN PATRK 7. DINO PEROVIĆ 8. TOMISLAV ĆURKO

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 6

26.5.2015. 14:58:43

PREDGOVOR

anas smo više nego ikad prije svjesni da je otpad, zbog svog širenja pa time i sve većega štetnog utjecaja na zdravlje ljudi, okoliš i kvalitetu življenja, jedan od najvećih ekoloških problema u svijetu. Provodeći cjelovit sustav gospodarenja otpadom, težimo ostvarivanju kvalitete života kako pojedinca tako i društva. Svjesni smo da svaki građanin ima pravo na život u zdravom okolišu, pravo na informaciju te sudjelovanje u procesima odlučivanja glede upravljanja i gospodarenja otpadom i okolišem. Upravo nam je zbog toga bitan odnos naših djelatnika i građana Zadra, tako da ćemo i ubuduće nastojati da on bude još bolji i kvalitetniji na obostrano zadovoljstvo.

Tomislav Ćurko, dipl.ing. direktor

Čist i lijep Zadar zajednička je želja svih nas. Pred nama je još puno toga što možemo i trebamo učiniti za svoj životni okoliš za koji smo svi odgovorni. Vjerujemo da ćemo zajedno postići da Zadar bude svima nama ugodan, čist i zdrav dom, što će nam biti najveća nagrada. Nadamo se da će ova monografija, izdana povodom 60-obljetnice zadarske Čistoće, pridonijeti ne samo boljem razumijevanju razvoja ovog poduzeća nego i dočarati na koji su način u nekim prošlim vremenima gradske vlasti brinule o čistoći Zadra. 7

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 7

26.5.2015. 14:58:48

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 8

26.5.2015. 14:58:48

RIJEČ AUTORA Monografija Zadar je lijep koliko je čist priča je o održavanju higijene i čistoće zadarskih ulica i trgova kroz povijest, ali i priča o nastajanju zadarskoga poduzeća Čistoća koje već šezdeset godina brine o čistoći i izgledu Zadra, što nedvojbeno spada u domenu komunalne povijesti ovoga grada.

Tu je i zbornik “Zadar” skupine autora u čiji sastav su ušle knjige i brošure, rasprave i članci o Zadru: O imenu Zadra (Mate Suić), Fragmenti iz ekonomskog života Zadra od XIII. do XVIII. stoljeća (Aleksandar Piasevoli), Neki problemi geografije Zadra i njegove regije (Ivo Rubić), Zadar 1799. – 1813. (Josip Posedel), Zadar u vrijeme druge austrijske vlasti (Julije Grabovac), Prilike u Zadru 1918. – 1941. (Ante Artić), Zdravstveno-humanitarne ustanove Zadra (Miloš Škarica). U provjeravanju činjenica puno mi je pomogao i Državni arhiv u Zadru.

O ovoj temi nema puno napisanoga. Ključna djela kojima sam se koristio su: Zadar u starom vijeku (Mate Suić), Zadar pod mletačkom upravom 1409. – 1797. (Tomislav Raukar, Ivo Petricioli, Franjo Švelec, Šime Peričić), Zadar u srednjem vijeku do 1409. (Nada Klaić, Ivo Petricioli), Zadar za austrijske uprave (Šime Peričić, Marija Stagličić, Antun Travirka, Zvjezdana Rados, Glorija Rabac-Čindrić) koja obrađuje razdoblje 1797.-1918. godine, te unutar njega kraće razdoblje francuske uprave (1806.-1813.) i Dalmacija uoči pada Mletačke Republike (Šime Peričić).

Za pisanje o razvoju poduzeća Čistoća najviše sam koristio novinsku dokumentaciju (Glas Zadra i Narodni list) koja obuhvaća posljednjih šezdesetak godina, zatim Slobodnu Dalmaciju te arhiv Čistoće d. o. o., Zadar. Ova je monografija pisana bez ikakvih znanstvenih pretenzija, jer bi to zahtijevalo daleko studioznije istraživanje u arhivima. Pisana je jednostavnim jezikom i dragocjeni je izvor raznovrsnih i najzanimljivijih podataka sada objedinjenih na jednom mjestu.

Slijede poučne knjige: Dalmacija u XV. Stoljeću (Marko Šunjić), Statut Zadarske komune iz 1305. godine (Ivan Beuc), Vecchie storie zaratine (Giusepe Sabalich) i Stari Zadar u slici i riječi (Ivo Petricioli).

Igor Černigoj

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 9

26.5.2015. 14:58:48

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 10

26.5.2015. 14:58:56

ZADAR – grad povijesti

a samom mjestu današnjega Zadra stajala je nekad stara Jadera, glavni grad Liburna, a nakon osvajanja istočnih obala Rimljani su ovdje podigli važan municipium. Nakon propasti Salone Zadar je postao središte Rimske pokrajine na istočnim obalama Jadrana.

Tijekom stogodišnje austrijske uprave, za vrijeme koje je Dalmacija bila pod izravnom upravom Beča, Zadar je imao važnu ulogu kao glavno središte pokrajine. Samo je u kratkom periodu (1806.-1814.) bio pod francuskom upravom i tada je bio sjedište zemaljske vlade u Dalmaciji.

Zadarska, kao i dubrovačka trgovina, smetala je daljnjem razvoju nove trgovačke Republike Venecije, pa je stoga ova uvijek nastojala uništiti i podjarmiti Zadar. Tek 1202. Venecija je konačno uspjela srušiti gradske zidine pomoću križarske vojske, a 1409. konačno osvojiti Zadar i nametnuti svoju vlast.

Rapalskim ugovorom o miru (12. studenog 1920.) Zadar je pripao Italiji pod čijom je vlašću ostao sve do oslobođenja 1944. Iako na jednom pronađenom kamenom natpisu piše da je “otac” kolonije sam “božanski” car August (Imperator Caesar divi f. Augustus) koji je gradu podario bedeme i kule, neki povjesničari drže da je koloniju rimskih građana (Colonia Julia Jader) osnovao sam Julije Cezar godine 48. p. n. e.

Nakon pada Venecije 1797. Zadar je postao dio Habsburške Monarhije (od 1867.) u čijem je sklopu ostao sve do njezine propasti 1918.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 11

26.5.2015. 14:59:01

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 12

26.5.2015. 14:59:04

UVOD

ovjek je oduvijek težio da otpad, koji je stvarao u manjim ili većim količinama, odlaže dalje od svoga mjesta stanovanja pa ga je najčešće odlagao i prekrivao zemljom na zajedničkom mjestu za više kućanstava, dok je u nekim naseljima i gradovima bilo dopušteno zakapanje i prekrivanje otpada u vlastitom dvorištu. No sve što se moglo koristiti, koristilo se za ponovnu upotrebu, ponekad i više puta.

čistoću gradova neophodne za sprečavanje epidemija, ali i za izgled grada. Svi srednjovjekovni statuti određivali su gradnju smetlišta i zabranjivali bacanje smeća kroz prozor, a građani su morali održavati čistoću ulica ispred svojih kuća. Osim očuvanja gradske higijene, uvijek je naglašavano da se mora održavati i uljepšavati izgled grada. Sve te odredbe bile su propisane tako da pridonose što kvalitetnijem zajedničkom životu, a to je bila jedna od zadaća kasnije nastalih komunalnih institucija. Njima se održavao planirani pravni poredak i izgled grada. U dalmatinskim gradovima postepeno se razvijaju i službe koje brinu o održavanju gradskih prostora. Ulice su pometali komunalni čistači kojima to postaje osnovno zanimanje.

Ipak, glavnina je gradova posebnim uredbama donosila stroga pravila kojima je svaka osoba bila odgovorna za otpad koji stvara te ga je sukladno tome trebala odnijeti van grada uz obvezno prekrivanje zemljom. Najstariji do sada poznati propis koji regulira obvezu čišćenja i održavanja čistoće gradskih ulica izdan je u Augsburgu 1104. godine. Nešto se kasnije slični propisi susreću i u drugim europskim gradovima, poglavito talijanskim, te u gradovima na istočnoj, tj. hrvatskoj obali Jadrana.

Iz tih i sličnih pravnih odredaba tijekom nekoliko idućih stoljeća nastat će šarolika paleta propisa kojom se štiti čovjekovo zdravlje u svim njegovim vidovima: od zaštite čovjekova okoliša zabranom bacanja smeća na ulice i organiziranim odvozom smeća, do zaštite bunara i izvora pitke vode.

Važan izvor za proučavanje odnosa gradskih vlasti prema čistoći jesu gradski statuti. Čitanjem brojnih javnih odredaba i statuta, što ih u okvirima svoje autonomije izdaju srednjovjekovni europski gradovi, lako je uočiti i mnoge odredbe vezane za higijenu i

Razvojem gradova te podizanjem svijesti stanovnika čišćenja gradova i zbrinjavanje komunalnog otpada postaje sve značajni problem kojima se bave gradske vlasti. 13

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 13

26.5.2015. 14:59:07

Novo kazalište oko 1900. na Trgu Tri bunara

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 14

26.5.2015. 14:59:09

OD ANTIKE DO II. SVJETSKOG RATA

ntički je Jader imao vrlo visoke standarde glede čistoće ulica i trgova. Temelj gradske higijene bio je kvalitetan sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Sve ulice imale su kanale preko kojih su svi objekti bili priključeni na sustav gradske kanalizacije. Kanali su imali blage nagibe prilagođene terenu, pa je najveći dio nečistoće s ulica zajedno s oborinskim vodama otjecao kanalima u more na objema stranama grada.

sti u klaoku (sabirni podzemni kanal). Klaoke su kupile vodu iz termi, javnih česmi i ulica. Takav sustav osiguravao je grad od poplava prilikom velikih kiša, ali je bio i od velikog značaja za čistoću gradskih ulica. Nalazi ostataka sustava odvodnje na dnu Zadarskog kanala svjedoče da je glavnina mreže dovršena u Tiberijevo vrijeme (14. - 37. g. pr. Kr.). Gradske su sanitarije iz tog doba slabo poznate. Što se tiče javne higijene, osim termi poznati su još jedino nužnici izgrađeni na javnim mjestima (M. Suić).

Blizu zgrade Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje u Zadru pronađen je u pločniku kameni lijevak s rupom za izlijevanje neči-

Plan Zadra, antičko doba 15

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 15

26.5.2015. 14:59:15

Rimska pravilna i stroga matrica uzdužnih i poprečnih ulica (koje su dijelile gradske četvrti - insule) s forumom, hramom, gradskom bazilikom, termama, tržnicom, vodovodom te amfiteatrom (izvan poluotoka), omogućavala je građanima uredno i ugodno stanovanje.

Na temelju veličine poluotoka, broja insula i stambenih kuća (čiji je broj nepoznat) procjenjuje se da je nekadašnji Jader imao oko 10.000 stanovnika, bez područja agera (zemljišta izvan grada). Prema tome se može pretpostaviti da je toliki broj stanovnika proizvodio dosta otpada koji su sakupljali robovi te ga zatrpavali negdje izvan grada ili bacali u more.

Zbog komotnog rimskog načina života grad je trošio velike količine vode. Svaka bogatija kuća imala je pitku vodu, a na javnim mjestima u gradu postojale su javne česme. Voda je stizala iz vrela na uzvišicama istočno od grada.

Zadru iz 7. i 8. st. gotovo da nema podataka. U 7. st. Zadar postaje glavni grad Bizantskog temata Dalmacije i sjedište je carskog namjesnika (prokonzula). Imao je status male država u državi u rimskom pravnom shvaćanju. Takav položaj u bitnim je crtama sačuvao kroz čitavu antiku, a i poslije nje, u ranosrednjovjekovnom razdoblju, bilo pod bizantskim, bilo pod hrvatskim suverenitetom nad tadašnjom Dalmacijom. Kao autonomnom komunom, Zadrom su upravljali gradski knez, rektor ili prior i Veliko vijeće. Po dolasku Hrvata povezuje se sa starom hrvatskom državom. Godine 923. njime je upravljao hrvatski knez Tomislav. Koncem 11. st. osvajaju ga Mlečani i od tada počinje njegova grčevita borba za slobodu. Čas je bio pod vlašću hrvatskih vladara, čas ga drže Mlečani.

U 2. st. zaslugom cara Trajana grad je vodu dobivao iz Vrane u zaleđu Biograda. Bio je to impresivan građevinski pothvat na ovom području tijekom antike. Prema nekim nalazima, vodovod je u grad ulazio nedaleko glavnih gradskih vrata i nastavljao se do mjesta južno od Foruma. Na tom prostoru pronađen je čitav sklop različitih vodosprema s ostacima složenog sustava ispusta i kanala. Zbog društvenih veza i rekreacije, ali i održavanja vlastite higijene, građani su svakodnevno odlazili u javna kupališta - terme. Kupanje se smatralo zdravim, a držalo se da se njime najuspješnije liječe zarazne i spolne bolesti. Ostatci takvih javnih kupališta pronađeni su na dva mjesta u gradu. Jedne od povećih raskošnih termi nađene su u sklopu samostana sv. Marije, vjerojatno zbog obližnjih vodosprema na Forumu.

O izgledu Zadra u ranom srednjem vijeku teško je govoriti, iako su poznate mnoge sakralne građevine i dio zidina. U to doba većina gradskih ulica sačuvala je svoj izgled iz doba antike. Forum tada nije imao značenje centra. Lučka je

Pogled iz zraka na urbanu cjelinu antičkog Zadra izrađen na temelju rezultata istraživanja (M. Suić) 16

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 16

26.5.2015. 14:59:20

obala bila na istom mjestu kao i u antici. Unutar prstena srednjovjekovnih fortifikacija nalazile su se kamene i djelomično drvene kuće. Kuće su imale unutarnja dvorišta, cisterne, balkone, a one bogatije i kućni perivoj. O čistoći grada brinuo je knez. Kao i u doba Rima smeće se iznosilo izvan grada i zatrpavalo ili bacalo u more. Sve do sredine 16. st. grad je bio bez nekih većih komunalnih zahvata u svom gustom urbanom tkivu.

13. st., a 1305. objelodanili su ga knez i Veliko vijeće, kako bi njegove norme svima bile poznate te da bi na osnovu njih građani mogli zabranjeno izbjegavati ili otkloniti, a što je naređeno, izvršiti ili učiniti. U 15. st. statut doživljava izmjene i dopune u skladu s novim političkim prilikama. Unose se nove regulative, među kojima i ona o održavanju javne čistoće u gradu, koja kaže:

“Na ulice se ne baca smeće, a ulice se čiste svake subote. Isto tako, da bi se grad Zadar očistio i ubuduće čistim držao i održavao odlučujemo ovo: neka nitko ne izbacuje na ulice i trgove grada Zadra bilo kakvu nečist, pod prijetnjom kazne od četrdeset solada malih po svakom prijestupniku i svaki put; i neka su svi i svaki pojedinac obvezni i dužni čistiti i mesti ulice pred kućom u kojoj stanuju svake subote, pod prijetnjom navedene kazne po svakom prijestupniku i svaki put.”

ajstariji sačuvani propis o održavanju čistoće Zadra nalazimo u Gradskom statutu, odnosno, u njegovim reformacijama nastalim 1458. godine u doba mletačkog kneza Andrije Marcella. Poput drugih mediteranskih gradova i Zadar je u srednjem vijeku imao svoj Komunalni statut, kojim su regulirana mnoga pitanja iz života grada. Bio je to jedan od dotjeranijih javnih spisa na području Mediterana kojim se Zadar isticao kao grad razvijene pravne prakse. Prvonjegovo tiskano izdanje izašlo je u Veneciji 1564. pod naslovom: Statuta Jadertina cum omnibus reformationibus in hunc usque diem factis. Rad na Statutu započet je krajem

Zadar krajem 14. stoljeća 17

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 17

26.5.2015. 14:59:32

Najstariji do danas sačuvani propis o održavanju gradske čistoće nalazi se u Zadarskom statutu tiskanom u Veneciji 1564. 18

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 18

26.5.2015. 14:59:56

U Statutu je i odredba o zabrani držanja svinja u gradu uz mogućnost da se otkrivena u kući ili odbjegla životinja slobodno ubije i zaplijeni. Iznimku čine jedino praščići koji pripadaju crkvi sv. Antona Pustinjaka. Riječ je o jednom zanimljivom privilegiju što su ga u mnogim srednjovjekovnim europskim gradovima stekli fratri antonijevci zbog svoga milosrdnoga rada. Zauzvrat njihovi su se praščići slobodno kretali gradskim ulicama i hranili ostatcima hrane. Da bi se upozorilo na taj privilegij, oko vrata su morali imati vrpcu s malim zvonom. Slijedom toga praščić sa zvoncem postat će i jedan od čestih prepoznatljivih atributa sv. An-

Knez je glavni u civilnoj, a kapetan u vojnoj upravi. Prvi zadarski knez je Zaharija Travisano, a kapetan Petar Arimondo. O komunalnim problemima Zadra brine knez u čemu mu pomaže gradski kapetan. Od kraja 16. st. stoljeća u Zadru stoluje i generalni providur koji iz njega upravlja čitavim mletačkim posjedom od Raba do Ulcinja. Početkom 15. st. grad je imao površinu nešto veću od 1/4 km², a varoš oko 1/6 km². Taj gradski prostor okružen bedemima (poluotok) središte je cjelokupnog svjetovnog i crkvenog života grada. Kao i drugi srednjovjekovni dal-

Plan Zadra, 15. stoljeće

tona Pustinjaka. Pravila Statuta vrijedila su sve dok ga Francuzi godine 1806. nisu stavili u stanje “mirovanja”.

matinski gradovi i Zadar je imao velike i male stambene kuće s više ili manje uglednim, bogatijim i siromašnijim stanarima, privremenim gostima, slugama i čuvarima. Središte društvenog života je Veliki trg (Platea magna) na kojem je bila općinska loža te prostor od trga prema Kopnenim vratima (Porta terre ferme), gdje se nalazila kneževa palača, središte političke uprave grada.

spostava mletačke vlasti godine 1409. bila je krupan događaj u povijesti Zadra. Od tada Zadar i drugi dalmatinski gradovi postaju dijelovima moćnog mletačkog Stato da Mar, tj. prekomorski posjedi i u njima će ostati sve do pada Venecije 1797. Po uspostavi vlasti Venecija ne ukida već postojeći Gradski statut, ali on gubi značenje koje je imao prije godine 1409. Bitne odluke o komunalnom razvoju sada se donose u Veneciji. Zadrom upravljaju dva rektora: knez i kapetan.

Ugledniji sloj stanovništva s raskošnim kućama i vilama pretežno živi na sjeverozapadnom, a siromašniji sloj uglavnom na jugozapadnom dijelu grada. U južnom kutu gradskog prostora, pored Citadele, nalazio se predio Babe koji je uglavnom bio naseljen “malim pukom”. 19

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 19

26.5.2015. 14:59:58

Zadarski katastik u predjelu Babe spominje 62 male zemljane čestice na kojima su se nalazile nastambe siromašnijih slojeva i za koje su vlasnici plaćali godišnju zakupninu mletačkoj Komori. Slična situacija bila je i u zapadnom kutu grada. Predgrađe Varoš bio je prostor težačkog stanovništva.

Da je u srednjovjekovnom Zadru postojao točno određen prostor izvan gradskog područja za odlaganje smeća i ostale nečisti, pokazuje odredba koja nalaže da je svaki stanovnik dužan svake subote očistiti prostor ispred svoje kuće ili trgovine te da je smeće dužan odnijeti izvan grada na uobičajeno mjesto.

U prvoj polovici 15. st. pojačane su jugoistočne fortifikacije i to ponajviše prokopavanjem kanala koji je Zadar učinio otokom. Zadar je bio zatvoreni grad, u kojemu je život strogo određen i podložan pravilima koja su se tijekom vremena mijenjala. Tijekom 15. st. grad je u prosjeku imao oko 7 500 stanovnika.

U doba berbe i prerade grožđa i maslina gradskim se ulicama širio teški miris dropa jer su ga Zadrani iz svojih konoba u prizemljima kuća iznosili na ulice i tu ostavljali. Da bi se onemogućio taj oblik nečistoće koji je tada, čini se bio sveopći, knez je potkraj 15. st. odredio da se drop mora odnijeti na određeno mjesto, a javni prostor očistiti najkasnije u roku od šest dana.

Ulice Zadra imale su još od ranog srednjeg vijeka svoj karakterističan tok koji se sačuvao do danas. Iz godine 1494. sačuvao se jedan zanimljiv opis Zadra iz pera hodočasnika, milanskog kanonika Pietra Casole, koji se u njemu zadržao jedan dan. Grad je, po njemu, čist i uredan. Iznio je sve urbane karakteristike Zadra. Zapazio je ulice, popločane sitnim tvrdim kamenom, što je znatno smetalo pri hodanju onima kojima noge nisu bile sasvim zdrave. Spominje privatne i javne bunare te cisternu kod crkve svetoga Jurja blizu campusa. Spominje jedan bunar u predjelu Plankit, zapadno od crkve sv. Krševana, koji će pjesnik Juraj Baraković opjevati u svojoj legendi o vili Plankiti i postanku Zadra.

Izgradnjom novog obrambenog pojasa zidina u 16. st. grad mijenja svoj urbani lik. Dovršen je široki pojas gradskih zidina, izgrađena su Morska (1517.) i Kopnena (1543.) gradska vrata, a obramben sistem grada pojačan je bastionima (Kaštel, Citadela i Tvrđava). Potkraj 16. st. grad je u cijelosti opasan novim sistemom utvrda. Grad je u to doba obuhvaćao Poluotok do današnjeg trga Pet bunara, a predgrađe se prostiralo sve do jugoistočnog dijela tvrđave gdje se danas nalazi Park Vladimira Nazora. U gradu je uglavnom živio imućniji sloj građana, no bilo je i pučkih četvrti.

Iako Casola hvali čistoću zadarskih ulica, sačuvani izvorni podatci govore da Zadar nije bio osobito čist grad, uostalom kao ni drugi gradovi Dalmacije i ostale Europe. Ulice su bile uske i često zatrpane smećem i izmetom stoke jer se ova napasala unutar gradskih zidina. Većina kuća je bez nužnika, pa se nečistoća (immundicie) noću bacala kroz prozor na ulice.

Kad je godine 1567. porušeno predgrađe Varoš zbog opasnosti od Turaka, koji su se često zalijetali do samih gradskih zidina, stanovnici Varoši, preseljeni su u grad i to najviše u južni predio do Citadele, koji se, kao što je već rečeno, nazivao Babe i u kojemu su bile izgrađene pretežno drvene kuće. Većina njegovih stanovnika nije se pridržavala propisa o javnoj čistoći pa je taj dio grada često bio zatrpan smećem.

Na isti se način postupalo i s kućnim otpadom. Učestalo kažnjavanje prekršitelja reda samo pokazuje da su takvi prekršaju bili svakodnevni i uobičajeni u Zadru. Prema čistoći i higijeni stanovnici su jednostavno bili ravnodušni. Zato su vlasti tijekom 17. i 18. st., često intervenirale upozorenjima ili nekim novim pravilima o čistoći.

Prema popisu stanovništva što ga je 1527. godine proveo gradski kapetan Zaharije Vallaresse, u gradu (Poluotoku) je živjelo 6 903 osoba, u predgrađu (Varoši) 1 148, a izvan predgrađa 22, od kojih 7 u samostanu trećoredaca kod današnje crkve sv. Ivana, 12 u skloništu za gubavce (leprozoriju), a troje je sačinjavala obitelj vrtlara plemićke obitelji Benje. 20

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 20

26.5.2015. 14:59:58

Pogled na grad s mora, 1486. godine (Konrad von Grunemberg, obojeni crtež)

i nedisciplinirani vlasnici dućana i stanari koji su nečist bacali na ulicu. Kožari su čak sušili štavljenu kožu na ulicama. Vlasti su stanje čistoće grada stalno pokušavale popraviti, ali su rezultati uglavnom bili slabi.

Ni u 17. st. Zadar nije bio osobito čist grad. Ulice su najvećim dijelom imale zemljanu podlogu, pa ih je bilo teško pometati. Godine 1641. popločan je jedan dio operativne obale, a kasnije su bile na sličan način uređene još neke ulice. Potkraj 17. st. prema odluci kneza svatko je bio dužan popločati dio ulice ispred svoje kuće, ako to već nije bilo učinjeno.

Na kraju današnje ulice Stjepana Radića, na desnoj strani prije 400 je godina postojala jama u koju su se godinama bacale strvine. Tijela uginulih mačaka, konja, magaraca i pasa bacala su se u taj prirodni otvor velike dubine da tamo istrunu. Stanovnici Zadra nazivali su taj otvor “pasja rupa”. Ovaj otvor spominje se u nekim dokumentima iz 1597. godine. Te je godine, 21. srpnja, obješen jedan građanin i kao bezvjerac bačen u jamu za uginule životinje. U dokumentima se ta jama naziva Sepoltura asinorum. Nakon Drugoga svjetskog rata jama je zabetonirana i iznad nje je sagrađena jedna zgrada.

Nisu čiste ni četiri gradske tržnice. Na glavnom trgu (današnjem Narodnom trgu) prodavala se roba što je stizala iz Ravnih kotara: žito, sjeno, drvo za loženje, koža, sir. Na kampi (Piazza dell’ erbe, danas Poljana Ivana Pavla II.) nalazila se ribarnica, a prodavali su se i proizvodi s otoka: zelje i perad. Isto se prodavalo i pred crkvom svetog Krševana i na prostoru između Kopnenih vrata i glagoljaške crkve sv. Ivana. Po ulicama se roba prevozila kolima ili na leđima konja, mazgi i magaraca. Plemići, časnici i vojnici uglavnom se nisu kretali pješke, već jašući. Toliki broj zaprežne stoke i jahaćih konja onečišćavao je, dakako, gradske ulice kao

Godine 1602. zadarski kapetan Piero Marcello po već ustaljenom običaju izvještava gradskog kneza o svemu onome što je bilo važno dok je na dužnosti kapetana boravio

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 21

26.5.2015. 15:00:19

u Zadru. Između ostalog Marcelo predlaže vlasti da sagradi stanove za pješadiju i konjanike zadarske posade. Kaže da u Zadru ima puno srušenih zidina i kuća “koje ne služe za drugo nego za odbacivanje smeća, na javnu sramotu i veliku štetu grada” te da treba potrošiti odjednom onaj novac koji bi se dao za 3 ili 4 godine pa da se sagrade stanovi za vojsku. Vojnici koji stanuju u unajmljenim stanovima, uništavaju ih, pale drvenariju ili je odnose. Smatra da gradu treba veća količina vode, odnosno, da treba toliko novih bunara koliko ih ima na kopnenoj strani.

(1645.-1650.) zabranio igranje loptom na ulicama, a generalni providur Lorenzo Dolfin zabranio maškare 1653. Godine 1678. generalni providur Pietro Valier odredio je poseban odbor koji se brinuo za red i čistoću grada. Nešto veću pažnju čistoći i izgledu gradskih ulica i trgova vlasti posvećuju tek u drugoj polovici 18. st. Na tu obvezu stanovnici se sve češće upozoravaju proglasima. Tako je 27. veljače 1732. generalni providur Zorzi Grimani

Podjela Zadra na kvartove u 18. stoljeću (izradio C. A. Signoretti)

Najveći dio gradskog stanovništva u to doba činili su pučani, mali gradski svijet: ribari, mesari, kovači, nosači i besposličari. Bio je to najsiromašniji stalež grada. S druge strane, u Varoši su nastanjeni seljaci koji su obrađivali vlastitu ili tuđu zemlju (zappadori).

objavio Proglas o čistoći grada. Spominje da su njegovi prethodnici više puta zapovjedili stanovništvu da ne baca smeće, otpad (rovinazzo) i druge nečistoće unutar grada. To je smetalo i nagrđivalo grad, a nečistoća je izazivala zaraženost voda u javnim čatrnjama (čatrnja – bunar za vodu kišnicu). Sve te naredbe nisu poštovane.

Dana 23. svibnja 1646. generalni providur Leonardo Foscolo podijelio je grad na četiri gradske četvrti (sestiere) i organizirao čišćenje ulica. No, problemi što su se nametali upravi grada, nisu bili vezani samo uz čistoću ulica. Na galamu i nered stizale su pritužbe pa je tako generalni providur Leonardo Foscolo

Stoga Grimani naređuje da se nitko ne usudi na javnim mjestima bacati bilo kakvu nečistoću. Svatko je morao u roku od tri dana očistiti ispred svoje kuće i baciti prljavštinu tamo gdje to odredi inženjer Melchiori. Mesari su 22

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 22

26.5.2015. 15:00:19

strade). Osim toga, oko crkve sv. Ilije zabranjeno je bilo pranje rublja i sušenje na konopcima, pod prijetnjom kazne od 100 dukata. Godine 1763. zabranjuje se i podizanje daščara za prodaju vina.

morali nadzirati dva lijevka koja su služila mesnicama. Stanovnici predgrađa morali su odstraniti gnoj i bilo koju drugu nečistoću sa svojih ulica, a posebno s trgova nasuprot gradskoga kvartira. Proglas je bio izvješen na uobičajenim mjestima u gradu. Valja napomenuti da se krajem 18. st. stoka još uvijek napasala unutar gradskih zidina, primjerice na gradskim bedemima.

I u odredbama generalnog providura Girolama Marie Balbe (1751.–1753.), također se govori o posebnim čistačima ulica koji su svake subote čistili grad.

U 18. st. grad se i dalje dijeli na četiri kvarta. Nazivali su se po crkvama sv. Dimitrija (kasnije sv. Krševana), sv Šimuna, sv. Dominika i sv. Stošije. Svaki je kvart imao svoj deponij za odlaganje otpada i ostalu nečistoću.

Najviše je smeća bilo po mračnim ulicama i ruševinama napuštenih kuća. Stanje se donekle popravilo kada je 1771. Zadar dobo noćnu rasvjetu. Otada je grad noću osvjetljavalo 46 ferala na ulje a utilità publica e a lustro della citta, kako se naglašava u izvorima. U mračne i slabo osvijetljene dijelove grada od 1792. uvedena je redovita noćna straža (polizia notturna).

Prvi deponij nalazio se s lijeve strane bastiona Moro (otprilike ispod današnje zgrade Narodnog lista, prema luci), drugi u podnožju crkve sv. Dominika (u Foši), treći u podnožju kortine bastiona sv. Nikole (otprilike ispod današnje zgrade Županije), a četvrti s lijeve bočne strane bastiona sv. Dimitrija, koji se nalazio između Vrata sv. Krševana i Lančanih vrata na današnjoj Liburnskoj obali. Kućni nužnici praznili su se svakoga mjeseca, a nečist bi se nakon pažljive inkubacije odnosila u vrtove izvan grada i na otoke kao gnoj. Da bi građane oslobodili obveze pometanja ulica i odnošenja smeća, uskoro je gradska vlast zaposlila ulične čistače. Bila je to svojevrsna smetlarska služba (pulizia delle

Za vrijeme generalnog providura Giacoma Gradeniga 1775. godine ulice su čistili kažnjenici i to rano izjutra. U zapisu koji o tome govori kaže se da su pri tome lanci, kojima su kažnjenici bili vezani, tako zvečali i zveketali po pločniku da su građanima, koji su u to vrijeme još uvijek spavali, uvelike remetili san. Pukovnik Mario Lantana, zapovjednik otoka, bio je zadužen da srijedom i subotom nadzire odvoz nečisti (gnoja) brodovima na otoke, o čemu je brinuo comandador čistača.

Zadar u 18. stoljeću 23

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 23

26.5.2015. 15:00:22

Gradski kapetan Angelo Maria Orio izdao je 15. listopada 1785. godine naredbu po kojoj su svi građani bili prisiljeni plaćati gradskim vlastima 100 šolada za održavanje čistoće u gradu. S tim novcem plaćalo se osam čvrstih žena koje su “oboružane” dvokolicama, lopatama i metlama čistile ulice. Zabranio je i štavljenje kože u gradu.

ao sva srednjovjekovna naselja, tako je i Zadar bio izložen kužnim bolestima. Sve zarazne bolesti nazivale su se kužne bolesti, a sve epidemije “kuga”. Najopasnija je bila kuga. Zaraze su se uglavnom širile trgovačkim brodovima preko Venecije, a kasnije i iz Bosne. Tomu su, dakako, pripomogle i loše higijenske prilike u gradu. Prema navodima pisaca u raznim dokumentima, kuga je u Zadru harala preko 20 puta. Jedna od najvećih epidemija kuge, poznate pod imenom “crna smrt”, u Zadru se pojavila 1359. i u roku od tri mjeseca umorila 3 000 osoba.

Možda je najveći doprinos čistoći i urednosti grada dao generalni providur Angelo Diedo (1790. - 1792.). On je uveo redovitu službu čišćenja grada, zabranio pristup u grad stoci i kolima, te odredio “pristojnu” kaznu za sve one koji su na ulicama sušili kože raznovrsnih životinja. Naime, Zadrani su bili ustalili praksu da kože, koje su se sušile, razastiru na zidovima svojih kuća. Zabranio je i trgovinu na glavnom trgu. Za one koji nisu poštovali propise o održavanju urednosti grada bile su propisane sljedeće kazne: konop (vjerojatno se misli na bičevanje), galija ili vješanje. Služavke koje su bile zatečene da bacaju nečist kroz prozor na ulicu kažnjavane su jednosatnim vezivanjem o stup sramote, a njihove gazde morale su platiti globu od 24 lire. Na prsima bi ženama pri tome bila obješena pločica s natpisom: “šporkulja”.

Zadarski kapetan Marko Moro, 17. studenoga 1500. godine izvještava da je kuga u Zadru i okolici pokosili 4 500 ljudi, a godine 1619. na životu su ostale svega 2 073 osobe, od oko njih 6 000. Fratar Glulio de Marchi pisao je na ulici oporuke koje su mu s prozora diktirali umirući. Za vrijeme strašne kuge 1630. - 1631. umrlo je oko 1 000 građana, 3 000 seljaka i 140 svećenika. Takvim se bolestima Zadrani suprotstavljaju mnogim organiziranim ustanovama. Posebno značajnu ulogu imali su “lazareti” za kugu i “leprozoriji” za gubu. Takvih je mjesta na prilazima Zadru bilo dosta. Prvi lazaret za kugu u Zadru nalazio se na otočiću Sv. Klimente, u uvali predgrađa Arbanasi. Spominju se još: lazaret sv. Luke na Brodarici, lazaret ispred gradskih vrata kod Arsenala, lazaret sv. Marka u Arbanasima (na mjestu bivše Tvornice duhana), lazaret na području današnje “Elektre”, lazareti na otočiću Ošljaku i otočiću Galevcu koji se nalaze uz otok Ugljan, nasuprot Zadru i mnogi drugi.

Nakon što je grad 1797. dodatno osvijetljen, ulice su Zadra ipak nešto čišće. Trgovac Antonio Benedetti obvezao se od 1. siječnja 1798. održavati 100 uljnih svjetiljki i svake ih večeri paliti izuzev večeri kada je mjesec pun (uštap) i kada je grad bio mjesecom osvijetljen. Nakon jednog zločina nad austrijskim časnikom vlast je objavila proglas po kome se ni jedan građanin iza 22 sata nije smio kretati gradskim ulicama bez male ručne svjetiljke - ferala. Za održavanje rasvjete svaka obitelj u gradu morala je plaćati 5 gazeta mjesečno. Zbog toga je uvođenje noćne javne rasvjete išlo sporo. Da bi se tome doskočilo, uvedena je javna lutrija svakih petnaest dana. Za sudjelovanje u lutriji s pet brojeva plaćalo se 10 gazeta. Dvadeset posto prihoda išlo je u korist održavanja ulične rasvjete, a ostatak bi se razdijelio dobitnicima.

Budući da je Zadar bio važno tranzitno mjesto, postojala je uvijek opasnost unošenja bolesti u grad, bilo s kopna bilo s mora. Zbog toga su podizane karantene, tj. osamice u koja su se izdvajali pridošli putnici te bi se oni i njihova roba tu raskuživali. U srednjovjekovnom je Zadru zdravstvo općenito bilo na niskom stupnju razvijenosti. Liječnička je zaštita bila utemeljena na slučajnosti, a najmanje je bila djelotvorna upravo kad je bila najpotrebnija, u vrijeme kužnih epidemija.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 24

26.5.2015. 15:00:22

Ukaz o sanitarnim mjerama dvorskog savjetnika grofa Petra GoĂŤssa iz 1802.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 25

26.5.2015. 15:00:24

Gradsko stanovništvo bilo je ugroženo ne samo zbog nečistih ulica i nehigijenskih stambenih uvjeta nego i zbog nepostojanja kanalizacije. Stoga ne iznenađuje da je zadarsko područje često bilo napadano brojnim kužnim epidemijama. Liječnici su bili jako cijenjeni. Primjerice, 5. travnja 1668. generalni providur Antonio Priuli imenovao je gradskim liječnikom Gašpara Bevilaque, dotadašnjeg ravnatelja zadarske bolnice zbog njegova izvanrednoga talenta, iskustva, sposobnosti i truda te mu uz plaću dodjeljuje i dio prihoda od ribarnice i klaonice.

macijom upravljao poduzetni guverner, knez Petar Goëss (1802.-1804.), čovjek pun dobre volje da nešto učini za povjerenu mu provinciju. Stoga Goëss donosi niz naredbi o održavanju javne higijene u gradu kako bi se spriječila pojava kužne bolesti, te velike pošasti. Još 1797. bilo je zabranjeno pušenje na ulici i javnom mjestu. Od tada se smjelo pušiti jedino u zatvorenim prostorima. Čistoću ulica dužni su bili održavati svi gradski stanovnici, napose vlasnici kuća i dućana. Nalagalo se dnevno čišćenje svih javnih površina i vojarni. Bilo je zabranjeno u grad ulaziti konjima. Određenu higijensku funkciju imalo je i nekoliko gradskih javnih zahoda (latrina). O njihovoj gradnji i održavanju brigu je vodila općina. Drva su otočani mogli prodavati jedino kod vrata Porta beccaria, koja su se nalazila u zidinama, otprilike u visini gata na današnjoj Obali kralja Petra Krešimira IV. I po privatnim kućama svaki žamor morao je prestati u dva sata noću, a da bi se održao što savršeniji mir, izdan je proglas u kojem stoji da će se ubijati svi psi koji se poslije ponoći nađu u skitnji na ulicama. Uvedena je i zabrana ulaza u grad kroz Kopnena i Lučka vrata nakon zalaska sunca. Zadranima je veliki teret bila i brojna vojska. S oko 5 000 stanovnika civila, u Zadru je živjelo i 1 800 mletačkih vojnika i časnika, spremnih za rat s Francuskom. Grad je zbog njih bio još prljaviji i zagađeniji, a dolazilo je i do nestašice hrane.

Iz popisa stanovništva što ga je napravio godine 1527. kapetan Zacharia Vallaresse saznajemo da je Zadar imao osam bolnica, ali to nisu bile bolnice u današnjem smislu riječi, već neka mješavina staračkih domova, ubožnica i bolnica za stare i nemoćne. Tek početkom 17. stoljeća grad dobiva trajniju i ozbiljniju zdravstvenu instituciju.

irom u Campo-Formiju južna je Hrvatska potpala pod vlast Austrije, koja će, uz prekid između 1805. i 1813. kada su dominirali Francuzi, potrajati gotovo četiri stoljeća. Zadar i dalje ostaje upravno-političko središte Dalmacije na čijem čelu je bio guverner sa sjedištem u Zadru. Umjesto dotadašnjih predstavnika mletačke uprave (kneza i kapetana), sada su na čelu od vlade imenovani suci upravitelji (guidice dirigente) s većim brojem funkcionara. Upravu grada čine plemići i građani jednakopravno. U Zadru stoluje i predsjednik pokrajinske uprave (Presidente, Governatore o Capo di Provincia). Grad je i dalje podijeljen na četiri dijela (kvartijera), po uzoru na već spomenuta mletačka (sv. Šime, sv. Dominika, sv. Anastazije i sv. Krševana), te na pet glavnih uzdužnih i pet poprečnih ulica. U njega se ulazilo kroz četvera vrata od kojih su najpoznatija ona kopnena. Na čelu svakog dijela grada bila su dva glavara, jedan plemić i jedan građanin koji su brinuli o redu i čistoću u svom kvartu, a i kazne su bile određene propisima. Za kratkotrajne prve austrijske uprave (1797.– 1806.) popravlja se i higijensko-zdravstveno stanje u gradu, napose u vrijeme kada je Dal-

akon osmogodišnje vlasti Austrija je mirom u Požunu prepustila Veneciju, zapadnu Istru, Dalmaciju i mletačku Albaniju Napoleonu. Francuska je vladavina nad Zadrom, koji je i dalje sjedište i civilne i vojne vlasti za Dalmaciju, započela u veljači 1806. i trajala je do prosinca 1813. Za građanske i civilne poslove nadležan je generalni providur Vicenzo Dandolo, a za vojne poslove general August Marmont. Francuske vlasti uvode u Zadru mnoge napredne reforme i ustanove: osniva se Centralna zdravstvena komisija, izdani su propisi i 26

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 26

26.5.2015. 15:00:24

pravilnici o radu i dužnostima liječnika, ljekarnika i babica, te propisi o uređenju bolnica, komunalnoj higijeni i obvezatnom cijepljenju. Otvorene su nove bolnice, a grade se i ceste. Već u srpnju 1806. u Zadru izlazi Kraglski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku koje će izlaziti do 1810.

ma obojenima naizmjenično crnom i bijelom bojom. II. - Izmet iz nužnika baca se u more izvan Kopnenih vrata, Mornarskih vrata i Vrata od klaonice. III. - Smeće se odnosi iz grada kada se otvore gradska vrata pa sve do 8 sati ujutro. Prijenos izmeta iz nužnika vrši se u sitne noćne sate kada se prethodno obavijesti nadležna vlast. IV. - Ako se poslije određenog sata nađe bilo koja osoba koja prenosi smeće ili izmet gradskim ulicama, bit će na licu mjesta kažnjena novčanom globom u iznosu od 6 fiorina. Pola toga iznosa ide u korist prijavitelja, a druga polovina u dobrotvorne svrhe. VII. - Da bi se što bolje sačuvala čistoća grada, vlasnici zgrada i dućana moraju svakoga jutra oprati prostor ispred zgrade i dućana. Oni koji se ne pridržavaju ovoga, bit će kažnjeni.”

Grad je Francuzima prije svega služio kao vojni logor. Zato su zatvorili mnoge crkve i samostane te ih pretvorili u vojarne. Zbog 6 000 vojnika stacioniranih u gradu vlasti su posebnu pažnju posvetile javnoj higijeni i čistoći grada. Veći broj francuskih vojnika odlazi iz Zadra tek 1810. da bi ga potpuno napustili 1813. kada su Austrijanci i Englezi ušli u grad. Početkom 19. st. gradom se smatrao jedino poluotok čiji je opseg iznosio samo oko 2 000 metara. Za vrijeme francuske uprave čak je četiri puta Općinski savjet na poticaj viših administrativnih vlasti objavio naredbe koje se odnose na očuvanje zdravlja građana i čistoću grada. Već 1806. pojavio se proglas po gradskim ulicama koji upozorava građane kako se i na koji način moraju odnositi prema čistoći na javnom mjestu. Objavio ga je 29. kolovoza glavni inspektor i šef policije Ivan Kreljanović odobrenjem generalnog providura za Dalmaciju: “U cilju zaštite zdravlja građana i doličnog izgleda grada generalni providur Dalmacije poduzeo je opsežne mjere da se ponovo u ovome gradu povede računa o čistoći ulica. On se obratio glavnom inspektoru policije, građanima i strancima i naredio da se njegova odluka javno objavi. Da bi što uspješnije postigli željeni cilj, određena su stalna mjesta za bacanje gnojiva, odnošenje smeća iz grada i pražnjenje nužnika i to kako slijedi:

Spomenuta odlagališta otpada bila su smještena otprilike ispod sadašnje zgrade Županije, zatim na današnjoj Liburnskoj obali, ispod Arsenala te na južnoj strani Obale kralja Petra Krešimira IV. Nečist (fekalije) se bacala u more kod Lučkih vrata na današnjoj Liburnskoj obali, zatim u Foši, te kod Klaonice koja se nalazila na današnjoj Obali kralja Petra Krešimira IV., nešto sjevernije od gata. Za vrijeme francuske uprave tiskan je pravilnik o javnoj čistoći u jednoj od zadarskih tiskara. Taj pravilnik izdan u vidu brošure ima 11 stranica s dvojezičnim tekstom: hrvatskim i talijanskim. To je i prvi pravilnik o javnoj čistoći tiskan na hrvatskom jeziku kod nas. Tekst pravilnika potpisali su 23. travnja 1810. član državnog savjeta i upravnik Dalmacije Rouger de la Bergerie i generalni tajnik. Zanimljivom ortografijom i jezikom napisano je niz zabrana i sankcija. Tako se navodi da je zabranjeno “baczati smeće, karscine (šuta) ili izmet blizu zidova odgrada, blizu tvrđaa i na bilo koju straanu od lûke”. Zadranima nije bilo dozvoljeno ni“sakupglijati ghnoj” na nijednu “targu illi uliczi od grada”. Jednako je zabranjeno sakupljati gnoj “u gnihovim dvorim i u gnihovim kuchiam”. Za kršenje odredaba predviđene su kazne: “prijestupnici će za pervi put

I. - Za odlaganje smeća s javnih mjesta i iz stanova određena su tri mjesta: jedno kod bastiona sv. Nikole, drugo uz bedem do Arsenala koji gleda na luku i treće ispod bedema na jugu grada kod gradske klaonice. Sva ta tri mjesta obilježena su drvenim stupovi27

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 27

26.5.2015. 15:00:25

Oglas o održavanju javne čistoće u Zadru glavnog inspektora i šefa policije Ivana Kreljanovića iz 1806.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 28

26.5.2015. 15:00:39

Prva stranica Pravilnika o javnoj čistoći iz 1810.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 29

26.5.2015. 15:00:47

Zadnja stranica Pravilnika o javnoj čistoći iz 1810.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 30

26.5.2015. 15:00:56

biti pedipsani (kažnjeni) sa pet libara mletačkih; drugi put sa deset libara; tretji put sa petnaest libara, a četvrti put bittichie postavglieni u tammniczu za ne visce od misecza danaa.”

- Zabranjuje se ostavljati bilo koji materijal (smeće i ruševine) na javnim prometnicama i trgovima. - Materijal od porušenih zgrada ili zgrada koje se obnavljaju treba odmah odvesti na obalu uzduž straduna (današnja Obala kralja Petra Krešimira IV.). Smeće treba bacati u more na posebno označenim mjestima. Vidni znaci su obojeni stupovi. - Od 1. travnja do 1. studenoga čišćenje ulica, trgova i dvorišta obavljat će se do 8 sati ujutro, a u ostalim mjesecima do 10 sati. - Preko ulica i prolaza ne smije se vješati na konopcima ili trstikama rublje ili bilo koje tkanine koje ometaju prolaznike zbog toga što se cijedi voda i što se zatvara vidik. - Apsolutno je zabranjeno ostavljati po gradskim ulicama i trgovima bilo koje predmete koji bi zakrčili prolaz. Iz tih razloga zabranjeno je postavljati košare, klupe i stolove ispred dućana. - Bez odobrenja policije zabranjeno je postavljanje naprava za zaštitu od kiše i natpisa na dućanima. - Plivanje i kupanje zabranjeno je uz gradske zidine. - Strvine životinja uginulih na području grada zabranjeno je odlagati na površinu zemlje već ih treba duboko zakopati ili baciti u more pola milje od obale pazeći da ih vjetar opet ne vrati do obale. U naredbi se također kaže da su za prodaju drva određena dva mjesta u gradu: Trg od pila na koji se dolazilo kroz Kopnena vrata i trg između Lančanih vrata i vrtova smještenih nasuprot tih vrata za drva koja se u grad dopremaju iz luke.

Pravilnik je utvrđivao i ritam čišćenja grada. Evo nekoliko zanimljivih poglavlja iz Pravilnika (u daljnjem tekstu prevedenih na suvremeni hrvatski jezik). “Da se mogu poduzeti mjere za zdravlje građana i izgled ovoga grada određuje se: Članak 3. - Počevši od 15. svibnja tekuće godine ulice grada bit će svakoga dana čišćene i polijevane rano ujutro za vrijeme ljeta i to od stanara koji duž tih ulica stanuju. Isto se odnosi na trgove i tržnice. I dvorišta moraju biti svakoga dana pometena. Članak 4. - Od 1. ožujka do 1. rujna čišćenje ulica, dvorišta i trgova mora se završiti najdalje do 6 sati ujutro, a od 1. rujna do 1. ožujka najdalje do 8 sati ujutro. Članak 10. - Za izvršenje svih potrebnih naređenja koja se odnose na javnu čistoću, grad će biti podijeljen u četiri zone. Svakom zonom rukovodit će jedan nadglednik koji će o tome voditi računa… Članak 12. - Nadglednik i rukovodilac radne snage vodit će brigu i o alatu koji mora biti pohranjen na jednome mjestu. U skladištu će imati: 8 kola, 40 kolica (kariola), 24 posude, 40 lopata, 24 motike i neograničen broj metli.” Sakupljeno smeće odvozilo se “na stoo metraa daleko od najzadgne straxe po kraj moora kakose ide put Fontane Cesarove kod arbanasih travajaduri na deponiju blizu Fontane u Arbanasima gdje su radili travajasduri (robijaši) s kojima upravglia Policzia za cistochiu od uliczaa”.

Bilo je zabranjeno po gradskim ulicama nositi na tovarnim životinjama neprodana drva. Drva su se mogla dovesti do kuće samo uz zaključeni ugovor na licu mjesta i posebnim odobrenjem vlasti.

Jedna naredba izdana 15. lipnja 1811. godine, koja sadrži čak 40 točaka, obuhvaća sve slučajeve gradskog života: od zabrane plivanja uz gradske bedeme, bacanja strvina u more, mjera protiv požara do prometa vozila po gradu. Evo što kažu odredbe koje se odnose na zdravlje građana i na javnu čistoću: - Izričito se zabranjuje bacanje na ulicu s prozora ili dućana bilo kojih predmeta ili tekućine. Vlasnici dućana i stanari bit će odgovorni pred policijom.

Klanje malih i velikih životinja moglo se obavljati u klaonici koja se nalazila u blizini Klaoničkih vrata (na današnjoj Obali Petra Krešimira IV.) gdje su se isključivo prodavale iznutrice, sitniš i drugo.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 31

26.5.2015. 15:00:56

OBAVIJEST O JAVNOJ ČISTOĆI IZ 1828.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 32

26.5.2015. 15:01:03

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 33

26.5.2015. 15:01:10

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 34

26.5.2015. 15:01:16

Ulični čistači (spazzini) guraju kolica s bačvom za smeće (19. st.). Čistili su zadarske ulice i održavali zadarsku kanalizaciju

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 35

26.5.2015. 15:01:23

odine 1814. Dalmacija je vraćena pod vlast Austrije i pod njom je ostala sve do 1918. Nova vlast napušta sustav stare plemićke komune mletačkog tipa te se priklonila ustrojstvu kakvo su oblikovali Francuzi.

Članak 5 – Za odlaganje smeća, gnoja, slame i ostalog materijala određuje se prostor do klaonice, koji će uskoro biti uređen. Dotad će se te tvari i dalje odlagati na jugu gradske luke. Član 6 – Svaka obitelj, koja nema jedan podesan kutak za ostavljanje smeća, mora se pobrinuti da izradi jedan sanduk u kojem će se smeće odlagati i tu će stajati sve dok ne dođu sakupljači. Po njihovom dolasku pomoć u odnošenju smeća pružat će im kućne pomoćnice. Iz ovoga se oglasa može vidjeti da je Zadar u to doba imao svojevrsnu smetlarsku službu te stalno odlagalište otpada na južnoj strani grada kod klaonice (na današnjoj Obali kralja Petra Krežimira IV.).

Velika pozornost čistoći grada i higijeni uopće kao preduvjetu zdravog življenja pridaje se i za vrijeme druge austrijske uprave. Čistoću ulica bili su dužni održavati svi gradski stanovnici. Određeno je i odlagalište smeća, a ulice su čistili i ulični čistači. U kolovozu 1831. godine općinska uprava izdala je jedan oglas kojim se upozorava građane kako se trebaju odnositi prema javnoj čistoći. U tome se oglasu na samom početku kaže: “U sadašnjim okolnostima, kada primjećujemo da je ugroženo zdravlje građana, smatramo potrebnim ponovo osnažiti sve paragrafe iz minulog vremena koji se odnose na čuvanje živežnih namirnica, na čistoću ulica i drugih javnih mjesta… Stoga požurujemo da dademo u javnosti ovaj oglas na temelju kojega će svaki prijestup biti najstrože kažnjen.” U nastavku se opisuju štetne pojave i odmjerava kazna po određenom članku zakona. Članak 1 – Svakom građaninu stavlja se do znanja da je s kućnih prozora zabranjeno na ulicu bacati bilo koji predmet koji bi mogao ugroziti prolaznike. Isto tako zabranjuje se po prozorima postavljati bilo što ako prethodno nije osigurano da ne padne na ulicu. Članak 2 - U sudoper je zabranjeno bacati bilo koje druge tvari osim one vode kojima se pralo suđe. Vlasnici sudopera kao i odvodnih cijevi trebaju ih uvijek držati u ispravnom stanju i da se pridržavaju uputa. Članak 3 – Nepoželjno je bilo kojim prijevoznim sredstvom zakrčiti promet na ulicama, trgovima i bilo gdje drugdje. Isto tako treba izbjegavati da se na ulici ostavlja građevni materijal, drva, bačve s robom, jer može smetati prolaznicima. Članak 4 – Nije dozvoljeno da po javnim površinama u gradu trunu strvine životinja ili pak da gradom lutaju svinje ili bilo koje druge životinje. Sve životinje trebaju biti privezane u dvorištima.

Njemački profesor Franz Petter koji je pohodio Zadar 1833. u svojoj knjizi Die geographische Skize von Dalmatien, među ostalim, kaže: “…Grad broji oko 1 054 kuće od kojih se ni jedna ne odvaja lijepom arhitekturom. Najveći dio je lakše konstrukcije. Sada ih vlasnici, potaknuti vlastitom koristi, nastoje poljepšati i prilagoditi modernom ukusu…Ulice su tako pravilne, ali neke uske i loše popločane, a kako ne postoje podzemni kanali, moraju se svakodnevno čistiti, što obavljaju osuđenici okovani teškim lancima.” Jedan drugi podatak iz 1838. također govori “da se u gradu zapaža nečistoća ulica, koje su ionako tijesne i mračne. Otpaci se bacaju s prozora u plitke kanale, pa se širi smrad i prijeti zaraza. Ulice su slabo popločane, a i kanalizacije nema.” Osamnaest godina nakon Franza Pettera Jerolim (Jerko) Šutina, učeni profesor zadarske gimnazije i pisac više knjiga i studija o Zadru, primjećuje da “Zadar nikada nije bio ružan grad, a za 20 godina puno se promijenio… tako da se može reći da je Zadar danas sasvim lip i uredan grad, ima sve svoje ulice lipo popločane… u gradu je najveća čistoća.” I Englez J. Gardner Wilkinson opisuje Zadar u dobru svjetlu. “Ulice su ravne, dobro popločane i uredne”, kaže on. 36

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 36

26.5.2015. 15:01:24

U prvoj polovici 19. st grad polako dobiva novi urbani izgled: uređuje se vodovod, osniva gradsko groblje izvan zidina, podižu se stambene zgrade, uređuju ulice i trgovi. Godine 1864. grad je osvijetljen petrolejskim svjetiljkama umjesto dotadašnjim uljnim. Od 1. srpnja 1895. postupno je uvedeno električno svjetlo.

Najveći graditeljski polet u gradu zabilježen je 1880. kada su samo na poluotoku izgrađene 23 novogradnje, što je bitno izmijenilo izgled gradske jezgre. Godine 1890. podignut je javni Perivoj Blažeković (danas Perivoj V. Nazora) te se nasipa uvala Vrulje. Raste i broj njegovih stanovnika. Potkraj 19. st Zadar ima radionicu voska, 6 tiskara, 9 tvornica likera, 2 bojadisaonice, 3 radionice namještaja, 1 tvornicu sjedalica, 1 tvornicu stakla i 2 knjigovežnice. Novi vodovod pušten je u rad 26. siječnja 1902. Kako se grad brže razvijao, dio se njegova života preselio na Brodaricu, Voštarnicu i Stanove. Godine 1910. grad je već narastao na 14 064 stanovnika.

Zadar je prestao biti utvrda 14. prosinca 1868. Mjesec dana kasnije Vojna komanda grada obavještava da se noću neće zatvarati gradska vrata. Proglašenjem Zadra otvorenim gradom počeo se nešto brže mijenjati njegov dotadašnji izgled. Najprije su srušene jugozapadne zidine i na njihovu mjestu grade se velike stambene i poslovne zgrade. U nizu zgrada na Novoj obali sačuvale su se nakon Drugoga svjetskog rata samo tri zgrade i zgrada vojnog komandanta na bastionu sv. Nikole (zgrada Županije). Grade se nove ceste.

Francuski pisac Pierre Bauron o Zadru kaže: “Zadarske su ulice čiste i uske, vrlo bučne, pune malih kola, djece, žena, muškaraca… Došao sam na trg. Kakva graja i kakvo šarenilo! Na trgu vlada jezična zbrka…Većinu zadarskog stanovništva sačinjava slavenski živalj…” I spisateljica Engleskinja Strangford divila se čistoći grada.

Vlast je posebno pazila na urednost i čistoću grada. Stoga su rađeni kanalizacijski odvodi i obnavljane stare gradske cisterne. Godine 1869. Zadar je imao 9 898 stanovnika.

Pogled na Zadar i zadarsku luku 1847. (J. Högel Müller, litografija) 37

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 37

26.5.2015. 15:01:43

Detalj grada pred namjesniÄ?kom palaÄ?om na litografiji, Vicenzo Poirot., Album Pittoresco della Dalmazia, Zadar 1847.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 38

26.5.2015. 15:02:04

Razvojem grada i porastom broja stanovnika čišćenje gradskih ulica i zbrinjavanje komunalnog otpada postaje sve značajniji problem kojim se bave gradske vlasti. Stoga je već potkraj 19. st. grad znatno čišći u odnosu na ranija vremena.

jedno od najljepših gradskih šetališta. Istodobno se uređuje i mreža gradske kanalizacije. Početkom 20. st. vlasti povjeravaju sakupljanje i zbrinjavanje gradskog otpada privatnim poduzetnicima. Tako dogradonačelnik Zadra Francesco Borelli 14. svibnja 1907. donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja za poslove čišćenja grada i zbrinjavanje otpada u kojoj se kaže da ugovor ne uključuje sakupljanje i odvoženje otpada s područja Voštarnice i Brodarice budući da je odatle pa do mjesta deponija prilično velika udaljenost pa bi takav prijevoz službi čistoće oduzimao previše vremena. Zato je taj posao prepušten zemljoradnicima s tog područja. Troškove čišćenja i zbrinjavanja otpada jednim je dijelom financirala sama općina.

Sam početak 20. stoljeća jako je značajan za rješavanje komunalnih problema grada. Vrlo opsežni zahvati projektiranja najpotrebnijih suvremenih komunalnih objekata počeli su se raditi upravo onda kada je grad dobio električno svjetlo (1895.) i vodu s novog izvorišta u Bokanjcu (1902.). Na prijedlog arhitekta Šime Stipanovića i općinskih liječnika gradi se nova klaonica jer dotadašnja, smještena na Kolovarima, nagrđuje

Zadar prije Drugoga svjetskog rata

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 39

26.5.2015. 15:02:09

apallskim ugovorom Zadar je 1921. godine pripao Kraljevini Italiji zajedno s rajonima Borgo Erizzo (Arbanasi), Cerno (Crno), Boccagnazzo, (Bokanjac) i dio sela Diklo. Riječ je o teritoriju od Bibinja do Dikla i od mora do Bokanjačoga blata površine 57 km.

Naknadu za odvoz otpada vlasnici trgovina, magazina i javnih lokala plaćali su samo ako je količina otpada prelazila 0,10 m³. Naknade su bile definirane ugovorom između koncesionara i grada.

Sav gradski otpad odlagao se u iskop i pokriIste godine Zadar postaje slobodnom carin- vao zemljom u uvali Jazine. skom zonom. I dok špekulanti i krijumčari prave poslove, stari trgovci uzalud čekaju rijetke Koliko su gradske vlasti brinule o čistoći zakupce na pragovima svojih dućana. Roba je darskih ulica i trgova, pokazuje i jedan oglas jeftina, ali domaći narod nema novaca. objavljen 6. srpnja 1926. U njemu stoji jasna naredba kojom se zabranjuje na ulicama, trVlada je davala zadarskoj općini obilate sub- govima i sličnim javnim mjestima bacati papir, vencije koje su trošene za uljepšavanje grada, omote cigareta, i općenito bilo kakvo smeće uređenje zelenih površina, održavanje i čišće- koje ugrožava javni red i čistoću. Za prekršinje cesta i gradskih ulica, obnovu povijesnih telja naredbe određena je novčana kazna od spomenika. Gradile su se vojarne na Voštar- 5 do 10 lira. nici, podigao se most preko luke koji je povezivao gradsku jezgru i Voštarnicu, gradile se Od 1. lipnja 1927. sakupljanje i zbrinjavanje nove stambene zgrade i slično, ali najveći dio otpada iznova preuzima Općina. Šest gradskih tih kredita ide talijanskim poduzećima, čiji su zona čistila je općinska komunalna služba. Prevlasnici došli iz Italije. Siromašni građani Zadra ma odredbama Pravilnika, što ga je 28. svibnja 1928. donio gradonačelnik Zadra Mario Sani, tek tu i tamo dolaze do mršave zarade. komunalna služba: Budući da se fašistička Italija spremala za “pometa javne površine…sakuplja i odvorat, već 1932. godine u Zadru se radi na izgrad- zi kućni otpad, sakuplja i odvozi svaki drugi nji fortifikacijske granice, a kasnije i izgradnji otpadni materijal nagomilan ili razbacan javnih skloništa. I dok su sela u okolici Zadra po javnim površinama…prazni kante za koliko-toliko napredovala, zadarska sela Arba- smeće u bolnicama, vojarnama, fakultetu nasi i Stanovi stagniraju, što je bilo vidljivo još i drugim javnim ustanovama…sakuplja i dugo nakon Drugoga svjetskog rata. prevozi prašinu i blato s općinskih cesta, kao i pljevu od trave s istih…čisti oluke… Širenjem grada povećava se i ukupan broj čisti javne zahode, uključujući i popravke u stanovnika. Prema prvom popisu nakon Prvo- istima…uklanja snijeg s ulica i trgova, pere ga svjetskog rata provedenom 1921. Zadar je i polijeva ulice i trgove šmrkom…” imao 15 804 stanovnika, a deset godina kasniGrad se pometao dva puta dnevno, ujutro je 17 358. Gradska vlast dosta je pazila na čistoću i i popodne (osim na državni blagdan), a da bi urednost grada. Uklanjanje i zbrinjavanje ko- uvijek bio čist još dodatno od 10 do 12 sati. munalnog otpada daje se u koncesiju privat- Vrijeme čišćenja moglo se produžiti ovisno o nicima putem javnog natječaja. potrebi. Napunjena kolica smetlari bi praznili Jedan takav ugovor potpisan je 1926. s po- u kamion koji je čekao u blizini na određenom duzetnikom inženjerom Ugom Clauti. Prema mjestu. tom ugovoru Clauti je bio dužan gradu staviti Kućno smeće i smeće iz trgovina sakupljalo na raspolaganje: 1 kamion za odvoz smeća, 1 poljevaču, 1 kolica sa šmrkom za polijevanje se s kamionom dva puta dnevno i u vrijeme i 12 ručnih kolica za smeće. Čistačima je morao ovisno o godišnjem dobu. Smetlari bi svoj doosigurati zimsku i ljetnu opremu i kape, osim lazak u neku ulicu najavili zvučnim signalom, cipela i kišne kabanice. a stanari i vlasnici dućana bili su dužni smeće 40

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 40

26.5.2015. 15:02:09

Oglas o preuzimanju poslova čišćenja i zbrinjavanja komunalnog otpada u Zadru od strane poduzeća Ugo Clauti, 1926.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 41

26.5.2015. 15:02:24

Za vrijeme talijanske uprave čistoću zadarskih ulica i trgova održavalo je dvadesetak komunalnih čistača (plan Zadra 1934.)

iznijeti u najkraćem mogućem roku, da se ne u to vrijeme održavalo 16 uličnih čistača. Dvoometa rad službe. Usluga sakupljanja i deponi- jica su vozila kamion, jedan je čistio Calle Largu ranja kućnog otpada naplaćivala se posebno. (danas Široka ulica), a drugi susjedne uličice. Oba su morala čistiti i odvode kanalizacije. U spomenutom Pravilniku navode se četiri Ostale dijelove poluotoka i predgrađa čistilo odlagališta otpada: na području Cerarije (Vo- je ostalih dvanaest čistača. Iz uskih ulica u koje štarnice), Barkanje (Brodarice), u dolini Valle nije mogao ući kamion čistači su morali smeće de Ghisi (uvala Jazine) te na prilazu uz šetali- pokupiti kolicima. šte Colovare (Kolovare). Smeće se na deponij dovozilo kamionom. Prema popisu stanovništva iz 1936. godine Od 15. svibnja do 15. rujna ulice su se prale koji je provela Italija, u Zadru je živjelo 20 022 dva puta dnevno (ujutro i popodne). Dva puta stanovnika, od čega se njih čak 68% izjasnilo tjedno prale su se glavne ulice i Piazza dell Erbe Talijanima. (Zelena tržnica, danas Trg Ivana Pavla II.) cijele godine. Šire ulice prale su se mehaničkom poVrijeme Drugoga svjetskog rata Zadru doljevačom, a one uže šmrkom. nosi mnoge probleme. Nakon kapitulacije fašističke Italije 1943. grad su okupirali Nijemci. Oprema je bila podvrgnuta periodičnom Savezničko bombardiranje grada od studepranju i dezinfekciji pod nadzorom zdravstve- nog 1943. do listopada 1944. potpuno je ponog inspektora, a o svemu je brinuo inspek- rušilo grad koji ostaje gotovo bez stanovnika. tor zadužen za gradsku čistoću. Grad je čistilo Većina ih bježi na selo ili se ukrcavaju na brodvadesetak uličnih čistača (spazzino comuna- dove i bježe u Italiju. Po gradu se kreću samo le) za plaču od 10,50 lira dnevno. njemačke postrojbe. Podataka o održavanju čiIz jednog dopisa općinske uprave datiranog stoće u stravično porušenom gradu gotovo da 23. veljače 1935. saznajemo da je čistoću grada nema pa se stoga i ne spominju u ovoj knjizi. 42

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 42

26.5.2015. 15:02:28

Naredba o zabrani bacanja otpada na ulice iz 1926.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 43

26.5.2015. 15:02:53

Ručna kolica za prijevoz smeća (iz ponude tvrtke PURICELI iz Milana Općini Zadar, 18. 12. 1925.) 44

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 44

26.5.2015. 15:02:58

Ručna kolica s uređajem za mehaničko čišćenje (pometanje) pomoću okrugle četke (iz ponude tvrtke PURICELI iz Milana Općini Zadar, 18. 12. 1925.) 45

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 45

26.5.2015. 15:03:05

Kolica sa spremnikom vode za polijevanje-pranje ulica (iz ponude tvrtke PURICELI iz Milana OpÄ&#x2021;ini Zadar, 18. 12. 1925.) 46

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 46

26.5.2015. 15:03:15

Ručna kolica sa spremnikom i pumpom za čišćenje septičkih jama (iz ponude tvrtke PURICELI iz Milana Općini Zadar, 18. 12. 1925.) 47

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 47

26.5.2015. 15:03:25

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 48

26.5.2015. 15:03:29

NAKON II. SVJETSKOG RATA

akon javne objave kapitulacije fašističke Italije 8. rujna 1943. Zadar su 10. rujna okupirali Nijemci. U narednom razdoblju od 2. studenoga 1943. grad je sustavno razaran od anglo-američkih zrakoplovnih snaga. Bombardiranja su trajala s većim ili manjim prekidima gotovo punih godinu dana. Bilo je to stravično razaranje, najstrašnije poslije križarskog nasrtaja godine 1202. Grad je bio potpuno razoren i napušten, ostalo je jedva 6 000 stanovnika. Najteže je stradao Poluotok.

Nakon dolaska Zadarskog partizanskog odreda (31. listopada 1944.) u grad, sutradan dolazi Gradski narodnooslobodilački odbor, Gradski odbor Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte (JNOF) i zapovjedništvo mjesta. Istoga dana održan je na Brodarici u vili Devetak sastanak na kojemu se raspravljalo o zadacima narodne vlasti u oslobođenu, ali porušenu gradu.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 49

26.5.2015. 15:03:32

Pogled sa zvonika crkve sv. Stošije

Sutradan je u skladištu kod “turskih kuća” održan masovni sastanak građana na kojemu je potvrđen Gradski narodnooslobodilački odbor izabran u Polači te je proširen novim članovima. Njegov sastav činili su ugledni Zadrani, među kojima i poznati zadarski ljekarnik dr. Edvin Andrović. Taj odbor imao je zadatak da nakon oslobođenja uspostavi, organizira i obavlja gradsku vlast u Zadru. Djelovao je putem pomoćnih organa – komisija i savjeta. Odbor se odmah suočio s mnogobrojnim problemima, ali ih je i s velikim entuzijazmom počeo rješavati.

Na prve masovne akcije čišćenja ruševina s Poluotoka stanovnici Zadra izlaze 19. prosinca 1944. Ruševine se, pomiješane s raznim otpadom, odvoze i iskrcavaju uz obalu na šetalištu Kolovare. Bila je to prva akcija Narodnog fronta u kojoj je sudjelovalo 2 000 članova čime je ta organizacija postala glavni organizator radnih akcija građana. Tako je Zadar već prvih dana postao veliko radilište. Prema sačuvanoj evidenciji u 1945. i 1946. odrađeno je u čišćenju ruševina oko 370 000 dobrovoljnih radnih sati. Najprije se radilo na raščišćavanju neprohodnih ulica i osposobljavanju kuća za stanovanje te na osposobljavanju vodovoda. Mehanizacije gotovo da nije bilo, kao ni dovoljno alata.

Pod vodstvom Narodnooslobodilačkog odbora, a potom Mjesnog narodnog odbora grad se intenzivno obnavlja (Zakonom o administrativno- teritorijalnoj podjeli NRH od 28. lipnja 1947. Zadar postaje središte i kotara i grada, pa se uz Kotarski narodni odbor uspostavlja i Gradski narodni odbor kao najviši organ narodne vlasti na lokalnoj razini).

Poluotok je bio zatvoren i na njega su mogli doći samo oni sa specijalnim propusnicama. Jedina je nastanjena zgrada na Poluotoku bila zgrada nekadašnjega hotela Zagreb gdje je bila smještena vojna bolnica. Zatim se radi na podizanju grada, na razvoju industrije, organiziranju komunalne službe, uređenju gradskih ulica, kanalizacije i cesta. Podižu se novi zeleni prostori. 50

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 50

26.5.2015. 15:03:34

Među prvim industrijama osposobljena su postrojenja tvornice likera, tvornice duhana i tvornice tjestenine. Osniva se gradsko građevno poduzeće. Polako oživljavaju i društvene djelatnosti. Otvorena je gimnazija (10. ožujka 1945.), učiteljska škola (29. studenoga 1945.), počele su s radom osnovne škole, otvoreni su đački domovi, pa industrijska škola i ekonomski tehnikum. Narodno kazalište je otvoreno 27. ožujka 1945. u okviru dobro organiziranog Tjedna kulture. Prvih četrdeset kreveta u općoj bolnici počelo je služiti bolesnicima od početka 1945.

je bilo tek 1 174 različitih knjiga u gradskoj knjižnici. U ožujku 1945. grad je podijeljen na kvartove: Poluotok, Arbanasi, Voštarnica i Brodarica s ukupno 8 392 stanovnika, od 115 713 koliko je tada imao zadarski okrug.

čistoći i higijeni grada brine Gradski narodni odbor. Kupuju se prvi kamioni i oprema za održavanje čistoće. O tome Slobodna Dalmacija 20. ožujka 1948. piše: “Izvršni odbor Gradskog narodnog odbora Zadar za čišćenje grada odobrio je iz svoga budžeta dva milijuna dinara. Nabavljena su četiri kamiona za radove na čišćenju grada i uklanjanju ruševina. Također će se osnovati poduzeće Javna čistoća u koju je svrhu odobren kredit od 500 000 dinara za nabavku alata i potrebnog materijala”.

Statistike iz 1945. kazuju da je u Zadru tada bilo 2 000 zaposlenih, da je trošeno 280 kubičnih metara vode te 945 000 kilovatsati električne energije. Školovalo se 110 budućih radnika, a u općoj bolnici na kraju te godine bilo je samo 225 kreveta. Onima koji su htjeli čitati na raspolaganju

Kalelarga 51

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 51

26.5.2015. 15:03:38

Radilo se s velikim entuzijazmom kako bi se grad što prije osposobio za život

Pravac Kolovare

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 52

26.5.2015. 15:03:48

Odvojeno sakupljanje otpada susrećemo već 1949. U Zadru se, kao i u ostatku zemlje, masovno organiziralo sakupljanje otpada za potrebe industrije. Te je godine sakupljeno 71 524 kg stakla, 1 014 kg rogova i kopita i 25 759 kg papira. Samo je u jednome tjednu sakupljeno 70 000 kg željeza. Sav taj materijal upućen je industriji na preradu i time je zadarska organizacija Narodnog fronta pridonijela povećanju fonda sirovine ondašnje industrije.

I u drugim dijelovima grada, naročito na Poluotoku, ne posvećuje se čistoći odgovarajuća pažnja. Tako u Splitskoj ulici postoji čitavo brdo smeća koje se baca iz okolnih kuća. za higijenu i čistoću grada jedan dio stanovništva jednostavno nije mario. Komunalni se otpad odvozio na Murvičku cestu i iskrcavao u jedan ograđeni prostor, otprilike na mjestu ispred današnjega trgovinskog centra Supernova.

Porastom broja stanovnika čišćenje gradskih ulica i zbrinjavanje komunalnog otpada postaje sve značajniji problem kojim se bave gradske vlasti. O održavanju čistoće grada često piše i Glas Zadra, lokalni list Narodnog fronta za grad Zadar.

Otpad se bacao i na mnoga druga mjesta, ponajviše na rubnim dijelovima grada. Spomenimo iskop ispod Bilog briga (sjeverozapadno od “dvije pumpe”), teren tzv. Predvojničke na raskrižju ceste za Bokanjac ili jamu na Murvičkoj cesti na mjestu današnje zgrade Vatrogasnog doma. Na Poluotoku se kućni otpad bacao u njemačka mitraljeska gnijezda iskopana za rata u bedemu odmah iza kompleksa bivšeg Zavoda sv. Dimitrija, prema Kolovarima “iz kojih neopisivo zaudara”, piše tada Glas Zadra.

U članku pod nazivom “Borba za čistoću i kulturne uslove života” Glas Zadra 8. srpnja 1950. između ostaloga piše: “… Međutim, uz ogromne uspjehe koji su postignuti na obnovi našega grada, postoje i neki nedostatci koji su posljedica nemara i slabog osjećaja odgovornosti nesavjesnih pojedinaca. To se tiče održavanja čistoće i čuvanja zelenih površina. Mi smo grad koji ima velike perspektive turističkog razvoja, a baš ta grana privredne djelatnosti na prvom mjestu kao uvjet postavlja čistoću grada, ulica, kuća, kućnih veža itd. Ali na tom polju naši građani ne čine sve ono što bi mogli učiniti, premda to spada i u osnovnu higijenu radi održavanja zdravlja samih građana. Na primjer, uza sve propise vlasti koje to zabranjuju, smeće i otpaci se rasiplju po ulicama i ruševinama, tako da to pruža ne samo grubu sliku, već se tako stvaraju rasadišta i legla bolesti…Radi toga borba za čistoću grada i kulturne uvjete života, borba za očuvanje zelenih površina treba da bude zadatak svih građana i narodne vlasti. U tom pravcu treba odmah poduzeti energične korake i voditi stalnu i upornu borbu.” Međutim, brojni apeli upućeni s raznih govornica nisu imali većeg učinka. Primjerice, neki stanovnici kuća na Brodarici umjesto da smeće ostave za čistače, jednostavno ga bacaju u more i svako jutro uz taj dio obale more je tako onečišćeno da pruža doista ružnu sliku.

Divlji su deponiji nicali i na terenima između Zadra i Bibinja, na Ploči itd. Njihovom stvaranju kumovala su i zadarska privredna poduzeća koja su iz svoga kruga sama otpad odvozila i ostavljala na raznim lokacijama. Takvo nekontrolirano stanje potrajat će u Zadru još dugo godina.

odine 1951. u Zadar stiže motorna lokomotiva, šine i vagoneti za odvoz ruševina. Šine su postavljene od Poluotoka do Kolovara u dužini od 1200 metara pa se raščišćavanje ruševine odvijalo puno brže. Gomilanje smeća po ulicama, parkovima i ruševinama ozbiljan je problem kojim se u Zadru bavi ne samo Gradski narodni odbor, već i Savjet građana pri Povjerenstvu komunalnih poslova grada Zadra. Kritizira se i sam Narodni odbor. Od njega se traži bolja organizacija službe za održavanje čistoće grada, određivanje mjesta za gradski deponij, postavljanje koševa za smeće na javnim površinama te uvođenje čuvara reda. 53

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 53

26.5.2015. 15:03:48

U isto vrijeme Savjet građana Narodnom odboru šalje na usvajanje Nacrt odluke o javnom redu, miru i čistoći na području grada Zadra, prvi propis takve vrste nakon Drugoga svjetskog rata. Prijedlog te odluke usvojen je na 7. zasjedanju Narodnog odbora gradske općine Zadar 1951. Tako članak 8 propisuje postupak sa smećem. Tamo se kaže da domaćinstva ne smiju iznositi smeće u oštećenim posudama niti ih puniti preko vrha. Posude sa smećem smiju se iznositi samo jedan sat prije određenoga vremena, odnosno dolaska čistača s kolima, a nakon pražnjenja vlasnici ih moraju odmah odstraniti s javne površine, odnosno iz kućnih veža.

čišći. U tom se članku demantiraju i glasine da se kante za smeće ne mogu nabaviti u Zadru budući da ih pravovremeno nabavlja zadarsko poduzeće Građa. Širenjem grada povećavao se i broj stanovnika. Godine 1952. Zadar ima 20 047 stanovnika (3 024 stana i 142 sobe) i za tri se godine njihov broj povećao za 6 769. Grad se 1952. uglavnom čisti redovito, a po gradu se izvode i popravci ulica i trgova. Službi čistoće djelotvorno pomaže i Gradska organizacija narodnog fronta koja uz potporu Uprave za komunalnu djelatnost povremeno organizira vrlo učinkovite radne akcije čišćenja grada. Gradske se ulice, trgovi i kvartovi zagađuju na različite načine. Nerijetko se s prozora prolijeva nečista voda, drže se domaće životinje u kućama, cijepaju drva na ulici koja se potom ne pomete, a kućno se smeće i dalje baca na ulicu, u najbližu ruševinu ili u more.

Godine 1951. Narodni odbor nabavlja jedan moderan kamion za polijevanje i pranje ulica domaće tvornice TAM. Prednost ovoga vozila nad ostalim vozilima je taj što pored uređaja za polijevanje ima i uređaje za pranje ulica. Ulice je do tada polijevala autocisterna, a prali su ih specijalni radnici velikim šmrkovima. Takav je način pranja ulica bio spor i naporan pa se veći dio grada sada pere novim vozilom.

Zbog reguliranja života i razvitka grada Narodni odbor donosi niz važnih odluka. No odluke se malo poštuju. Zato je gradska vlast odlučila osnovati gradsku stražu koja bi pazila na poštivanje odluka o javnom redu i čistoći.

Te se godine vozni park službe pojačava s još dva kamiona za odvoz smeća, poklonom beogradske komunalne službe. Bio je to rezultat suradnje između dvaju gradova uspostavljen još ranije prigodom formiranja Sekcije za čistoću pri Savezu zanatsko-komunalne komore Jugoslavije.

Godine 1952. u Zadru se postavljaju prvi kućni brojevi, a po ulicama oglasne table. Ukidaju se mjesni narodni odbori te stvaraju općine u koje se udružuje više mjesnih narodnih odbora. Narodni odbori općina preuzimaju sve poslove iz nadležnosti ukinutih mjesnih narodnih odbora. O održavanju čistoće grada brigu vodi Uprava za komunalnu djelatnost Narodnog odbora općine Zadar.

Sada je služba raspolagala s pet kamiona za odvoz smeća i dvije poljevače što je bilo sasvim dovoljno za održavanje čistoće cijeloga grada. “Povjerenstvo za komunalne poslove trebalo je samo što prije pronaći sposobne čistače, jer dotadašnji nisu zadovoljavali”, piše Glas Zadra, koji se sve više bavi komunalnim pitanjima u gradu. Tako upozorava da veliki broj kućnih savjeta ne poštuje odluku Narodnog obora po kojoj svaka zgrada mora imati najmanje tri kante za smeće. U jednoj zgradi sa desetak obitelji znala je biti samo jedna kanta pa se smeće rasipalo na sve strane. No unatoč dovoljnom broju vozila i opreme grad nije ništa

Međutim, organizacija čišćenja grada zbog nedostatka radnika, odgovarajuće opreme i komunalnog novca, ne daje željene rezultate. Zato se od škola, masovnih organizacija i svih građana traži da dobrovoljnim radom pomognu vlastima na održavanju javne čistoće. Razvoj komunalne djelatnosti novčano pomažu i gradska poduzeća. 54

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 54

26.5.2015. 15:03:48

svibnju 1953. Narodni odbor gradske općine donosi pročišćeni tekst Odluke o javnom redu, miru i čistoći na području grada Zadra od 14. srpnja 1951.

za smeće, najčešće talijanske proizvodnje, često šuplja, tako da se smeće opet rasipalo po ulici. Dolazak u neku ulicu najavili bi zvoncem. Zadrani su ih popularno zvali “pireli” aludirajući pri tome na poznatog talijanskog proizvođača automobilskih guma.

U toj se Odluci kaže: - Smeće se ima odvoziti u posebno uređenim kolima, koja moraju biti dobro zatvorena, pokrivena i svakog dana očišćena. - Zabranjeno je otpremati smeće, odbacivati ga ili navoziti na druga mjesta osim onih koja su za to određena. - Zabranjeno je na javnim površinama odlagati smeće za odvoz u oštećenim posudama iz kojih se prosipa, te posude sa smećem presipavati ili puniti preko vrha. Isto je tako zabranjeno prekapati ili prebirati po smeću u posudama. - Odvoz smeća vrši se u za to određeno vrijeme. Posude sa smećem smiju se iznositi najviše jedan sat prije odvoza. Nakon odvoza smeća vlasnici moraju odmah odstraniti posude s javne površine, odnosno iz kućnih veža.

Budući da čistoća grada ne zadovoljava, na gotovo svim društveno-političkim skupovima traži se od vlasti zapošljavanje većeg broja uličnih čistača i strogo pridržavanje Odluke o čistoći grada. Povjerenstvu za komunalne poslove predlaže se i održavanje Tjedna čistoće u čemu bi sudjelovali i građani, piše Glas Zadra.

odine 1953. Uprava za komunalnu djelatnost Narodnog odbora općine Zadar dijeli se u tri zasebne ustanove: Čistoću, Put i Tržnu upravu. Rješenjem Narodnog odbora grada Zadra (broj 13199-1091/53. od 14. prosinca 1953.) služba za održavanje gradske čistoće dobiva status ustanove pod nazivom: Čistoća - ustanova sa samostalnim financiranjem. S radom je započela 1. siječnja 1954. u Ulici Mihovila Pavlinovća 1 (danas Ulica Dalmatinskog sabora 6).

Zabranjeno je na javnim mjestima: - Prolijevanje te odbacivanje otpadaka voća, povrća, papira i sl.; - Bacanje ili ostavljanje drugih otpadaka i predmeta kao i zagađivanje (obavljanje nužde i sl.); - Bacanje smeća, otpadaka, lijevanje tekućine i sl. kroz prozor, s balkona ili terase u dvorište ili koje drugo mjesto. Na javnim mjestima moraju se otpaci stavljati u posebne, za to određene košare ili naprave.

Ustanova je registrirana kod Opće uprave Narodnog odbora općine Zadar, pod brojem 256-54 od 15. travnja 1954. Registracija je objavljena u Narodnim novinama NRH br. 27/54 od 10. travnja 1954. pod brojem 15366. Djelatnost ustanove je: “održavanje čistoće grada, odvoz kućnog smeća, čišćenje javne kanalizacije i održavanje čistoće u javnim nužnicima.”

No unatoč donesenim propisima smeće se i dalje odlaže na sve strane. Često se spominju ulice Rade Končara i Nikole Tesle koje su redovito nečiste jer se na njima predugo zadržava stočna balega i drugo smeće. Problem grada je i prašina koja se diže za automobilima. Od nadležne se službe traži češće polijevanje svih neasfaltiranih ulica. Ni kućni se ulazi (veže) ne održavaju i ne peru.

Prestankom rada 31. prosinca 1953. godine zaposlenici Uprave za komunalne djelatnosti preraspoređeni su u nove ustanove. Rješenjem Narodnog odbora općine Zadar (br. 548-1954.) za upravitelja ustanove Čistoća postavljen je dotadašnji službenik Uprave za komunalne djelatnosti Aleksandar Glavan. Ostali rukovodioci ustanove još su računovođa Juraj Juras i likvidator Željko Lukačić. Ustanovom se upravlja kolektivno putem

Nedostatak komunalnog novca ponajbolje se mogao zapaziti po slabo odjevenim i loše opremljenim uličnim čistačima koji su po zadarskim ulicama gurali derutna drvena kolica 55

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 55

26.5.2015. 15:03:48

Isječak iz Narodnih novina (br. 27, str. IV.) od 10. travnja 1954.

Upravnog odbora od 7 članova (3 člana su iz nu upravu, bilo je dobro rješenje jer su one u ustanove, a 4 člana iz vanjskih organizacija de- samostalnom poslovanju puno uspješnije. legirani po Narodnom odboru općine Zadar). Predsjednik upravnog odbora je Čedo Škorić. Godine 1953. usvojen je regulacioni plan Ustanova se financira dotacijom iz budžeta grada Zadra koji je trebao još snažnije pokregrada. nuti građevinsku djelatnost, ali i pomoći raOrgan nadležan za poslove ustanove Čisto- zvoj komunalne djelatnosti kojom se u naredća je Savjet za komunalne poslove i stambe- nom razdoblju planira osigurati znatno veći na pitanja Narodnog odbora općine Zadar budžet. u kojem su: dr. Milan Vladović, predsjednik, Konstantin Jurković, dr. Vjekoslav Maštrović, rostorije unutar srednjovjekovnih zidiGrga Oštrić, Luka Stanin, dr. Radovan Miletić, na ispod Dječjeg parka (danas Perivoj ing. Mojmir Mihaljević, Luo Cvetić i Marijan kraljice Jelene) ili ”staru barutanu”, kako Grdović. se zbog svoje vojne namjene taj prostor nekad nazivao, Čistoća je restaurirala i adaptirala Za održavanje javnih površina i odvoz kuć- 1954. Građevinsku dozvolu, uz suglasnost konnog smeća stanovnici Zadra su plaćali komu- zervatorskog ureda, izdao je Narodni odbor nalnu naknadu u iznosu od 5% stanarine, tj. gradske općine Zadar 8. ožujka 1954. U tom je najamnine stana u kojemu stanuju, a toliko prostoru prema projektu ing. Josipa Budaka su plaćale i trgovačke, ugostiteljske i druge (Projektno poduzeće PROJEKTANT Zadar) radnje na području grada Zadra. Odlukom Na- trebalo srušiti postojeće zidove koji zatvaraju rodnog odbora od 6. lipnja 1958. tu naknadu dvije bočne kaverne desno od ulaza u dvorinisu plaćali državni uredi i ustanove, političke šte i ukloniti betonske zidove ispred stražnjeg organizacije, socijalno-zdravstvene ustanove i topovskog ležišta s lijeve strane dvorišta. U škole. drugoj etapi pristupilo bi se definitivnom uređenju, tj. uklanjanju dvorišne prizemnice, koja Reorganizacija Uprave za komunalnu djelat- je služila za potrebe Čistoće, te još jedne nadnost u tri zasebne ustanove Čistoću, Put i Trž- strešnice. Investitor i izvođač radova je Čistoća.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 56

26.5.2015. 15:03:50

Zahtjev za adaptaciju prostora ispod Dječjeg parka od 6. ožujka 1954.

ni prostori, koji su prolazniku nevidljivi, lijepo su uređeni i imaju svoju namjenu. Tako je desno u dnu velikog “volta” smještena garaža za kola, a prema izlazu s iste strane, nalazi se skladište za alat i kolica te sanitarni i higijenski uređaji za radno osoblje. S druge strane nalazi se prikladna mehanička radionica, a do nje uredske prostorije.”

O tom događaju Glas Zadra 19. lipnja 1954. piše: “Prostorije komunalne ustanove “Čistoća” smještene ispod Dječjeg parka na Trgu pet bunara definitivno su uređene i sasvim su prikladne za tu vrstu komunalne djelatnosti. Za tadašnje potrebe ove ustanove nove su prostorije potpuno dovoljne. Svi dobive-

Prostor u zidinama ispod Dječjeg parka Čistoća je restaurirala i adaptirala 1954. 57

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 57

26.5.2015. 15:04:06

Nacrt - pogled na nove otvore kaverni u prostoru “stare barutane” u Dječjem parku kod Trga pet bunara

preuzeti u prostorijama Čistoće, a preporuča se sa sobom ponijeti ‘koji dinar’ za naplatu globe, koju predviđa Uredba o držanju pasa”, piše Glas Zadra.

No zbog velike vlage adaptacija ovog izuzetno atraktivnog prostora unutar srednjovjekovnih gradskih zadarskih zidina nije bila dobro rješenje.

akon formiranja Čistoće kao samostalne ustanove grad je znatno čišći u odnosu na ranije. Unatoč nedostatku novca Čistoća je u organizacijskom smislu dobro sređena. Nabavljen je novi alat: kamion-cisterna, kolica za odvoz smeća, gume za polijevanje i drugo. Radna mjesta popunjena su mlađim ljudima, mahom iz gradu najbližih naselja i zbog toga se više toliko ne ističu stambeni problemi kao neposredno nakon osnivanja ustanove kada je pitanje osoblja bilo prilično akutno.

Sredinom pedesetih godina gradski se život polako normalizira. Na Poluotoku već živi 1600 stanovnika, a krenule su i prve šetnje raščišćenom Kalelargom. Na prijedlog Savjeta za komunalne poslove Narodni odbor općine Zadar u prosincu 1956. donosi novu Odluku o kućnom redu, u kojoj je propisan način odlaganja kućnog smeća u zgradama kojega se, međutim, malo tko drži. Godine 1956. Čistoća nabavlja dva nova kamiona marke FIAT-ZASTAVA, za odvoz smeća i jedan automat za crpljenje crnih jama. U ustanovi je zaposlen 51 radnik i službenik uz skromni vozni park od svega 5 kamiona, 1 cisterne i 3 kamiona-poljevače za pranje ulica. Čistoći opet nedostaje radnika, posebice onih za pometanje ulica. Zbog toga se neki predjeli grada čiste samo povremeno. Budući da su zaposleni radnici mahom sa sela udaljenih 15 do 20 kilometara i koji svakoga jutra na posao dolaze pješke ili biciklom, za njihovo zbrinjavanje planira se u gradu izgraditi baraka.

Iste godine uprava Čistoće zapošljava stručnog živodera (pasolovca) kojega Zadar do tada nije imao osim na papiru, što se pokazalo vrlo korisnim. Već prvih nekoliko dana osjetilo se znatno poboljšanje i psi se puno manje viđaju kako lutaju gradom. “Živoder je, za samo nekoliko dana uhvatio desetak pasa, od kojih neki i danas ‘tužno’ laju u podzemnoj prostoriji kraj Trga pet bunara, gdje se nalazi Čistoća. Pas se može odmah 58

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 58

26.5.2015. 15:04:46

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 59

26.5.2015. 15:05:18

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 60

26.5.2015. 15:05:20

Cijene usluga propisivao je Savjet za komunalne poslove i stambena pitanja Narodnog odbora opÄ&#x2021;ine Zadar 61

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 61

26.5.2015. 15:05:26

Čestitka objavljena u Glasu Zadra, 1955.

u pogledu pristupnih putova svojim skladištima i radilištima. Gomile ruševina najomiljenije su mjesto za bacanje otpadaka i vršenje nužde, te su time postale leglo muha, glodavaca i drugih prijenosnika zaraznih bolesti. Kanta za smeće nema dovoljno, a njihov smještaj ne odgovara higijenskim uvjetima.”

roz četiri sljedeće godine, tj. od 1957. do 1960. izgradnja Zadra najvećim je dijelom usmjerena na Poluotok. Zato se taj dio grada teško održava. No grad se širi i izvan Poluotoka. Tako se u produžetku ulice Marka Oreškovića grade prve male tipizirane kuće. O nečistoći Zadra ozbiljno se raspravlja i na proširenom Plenumu općinskog odbora Socijalističkog saveza Zadar održanog 26. siječnja 1960. u Domu kulture. Na tom plenumu predsjednik upravnog odbora Čedo Škorić o problemima ustanove Čistoća između ostaloga kaže: “…Deponiranje smeća jedan je od važnijih i do sada neriješenih problema. Ustvari, teren za deponiranje smeća još nije određen. Smeće se još uvijek ostavlja u jednoj neprikladnoj zidini na Putu Murvice. Puštanjem u promet Jadranske ceste nedopustivo je da se i nadalje služimo ovim lokalitetom za smeće. Zato ovaj problem valja što prije riješiti…Nemaran odnos jednog djela građana prema čistoći, još uvijek neuređene javne površine, često prekopavanje ulica te oštećeni ili nedovršeni pločnici najveći su krivac zašto Čistoća nije u mogućnosti u potpunosti održavati čist i uredan grad. Mnoga poduzeća ništa ne poduzimaju

Na plenumu se kritizira i rad Narodnog odbora općine koji rijetko raspravlja o higijeni i čistoći gradskih ulica. Na tom je skupu Narodnom odboru predloženo donošenje posebne uredbe kojom bi nabavku kanta za smeće preuzeli kućni savjeti. Prema jednoj Odluci o javnom saobraćaju na području općine Zadar smeće se s jednog dijela Poluotoka odvozi od 6 do 20 sati, a s drugog, na primjer s Narodnog trga, od 13 do 17 sati. Međutim, ovakav režim nije pridonosio čistoći grada pa su vozila Čistoće ubrzo prometovala po svim ulicama grada danju i noću. Godine 1960. Čistoća je u kućnim vežama po gradu postavila 100 limenih sanduka za otpad, koje je na zahtjev Uprave stambene zajednice izradila Zadruga “Sklad”. 62

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 62

26.5.2015. 15:05:27

“I dok ulice mnogih jugoslavenskih gradova sve češće peru autocisterne s četkom koje rotiraju, zadarske se ulice pretežno čiste običnom metlom, pa zato ostaju polučiste”, piše u to doba Narodni list, koji je 1. kolovoza 1959. prestao nositi ime Glas Zadra.

Početkom šezdesetih godina nedostatak komunalnih radnika, posebice onih za čišćenje ulica, jedan je od većih problem gotovo svih jugoslavenskih gradova. Stoga se mnogi gradovi okreću nabavci modernih strojeva za čišćenje ulica. “Jedan takav stroj, kojim upravljaju dva radnika, mogao je za jedan sat očistiti Godine 1961. Zadar (Poluotok, Jazine, Arba- oko 20 000 kvadratnih metara površine, dok je nasi, Brodarica, Voštarnica, Borik i Stanovi). već jednom radniku za to trebalo osam sati”, piše ima 25 132 stanovnika, dok ih je prije osam go- Narodni list. Za takva moderna vozila zadarska Čistoća, međutim, nije imala novca. dina bilo 16 146. Zbog nemarnog odnosa jednog dijela stanovništva prema javnoj čistoći Čistoća je 1961. svakom stanaru u gradskim četvrtima uručila pravilo o kućnom redu i čistoći. Svakome za koga se na licu mjesta utvrdilo da se ne pridržava gradskog reda uručila bi posebnu dopisnicu s opomenom. Ukoliko se i dalje nisu pridržavali reda pristupilo bi se kažnjavanju. Godine 1961. ustanova Čistoća zapošljava 49 radnika i 9 službenika.

Potkraj srpnja 1961. zamjećuju se na zadarskim ulicama tamnoplave uniforme gradske straže, koja je formirana u cilju poboljšanja komunalnih prilika u gradu. Svi stražari, ukupno njih devet, prošli su i kraći seminar. Gradska straža vodila je računa o čistoći i održavanju higijenskih uvjeta u gradu od strane građana, kao i o nizu ostalih komunalnih problema u skladu s lokalnim propisima i svaki je prekršaj morala prijaviti nadležnim organima.

odine 1961. Savjet za komunalne poslove Narodnog odbora općine Zadar obznanio je prijedlog petogodišnjeg plana unapređenja i razvoja komunalnih djelatnosti na području grada i općine. Zadar je tim planom trebao znatno napredovati. Neuredne ulice i derutne ceste, česti prekidi struje te povremeni nestanci vode trebali su postati prošlost. Obveze, ali i mogućnosti zadarskih komunalnih ustanova Čistoća i Put trebale su time znatno narasti. Očekivalo se i njihovo preseljenje na buduće područje većine gradskih komunalnih poduzeća, uz servisnu cestu na kraju Ulice Marka Oreškovića. “Njihovo preseljenje, izgradnja upravnih i pogonskih zgrada, nabavka opreme i ostalih sredstava koštalo bi općinu preko 25 milijuna dinara”, stoji u Planu Savjeta za komunalne poslove. u to vrijeme prihodi Čistoće ovise isključivo o uslugama propisanima rješenjem Narodnog odbora općine Zadar, te o izvanrednim prihodima, odnosno poslovima koje sami pronađu. Međutim, odvoz kućnoga otpada nije bio isplativ, posebice čišćenje, pometanje i pranje ulica, što je plaćao Narodni odbor, a što je pokrivalo svega 30 % troškova za utrošeni rad, materijal i plaće.

ješenjem Narodnog odbora općine Zadar od 14. prosinca 1961. (broj: 05-10367/1-1961.) ustanova Čistoća postaje komunalno poduzeće pod nazivom Komunalno poduzeće “Čistoća” Zadar ili skraćeno Čistoća. Vrijednost osnovnih sredstava iznosi 54 601 173 dinara. Vozni se park sastoji od sedam kamiona i tri autocisterne. Organi upravljanja su radnički savjet i upravni odbor. Poduzeće je registrirano kod Okružnog privrednog suda u Splitu pod brojem Fi - 1375/61-2. od 18. prosinca 1961. i zavedeno je pod registarskim brojem 170, svezak I. za kotar Zadar. Registrirane djelatnosti poduzeća su: 1. Preuzimanje i odvoz kućnog, uličnog i glomaznog smeća. 2. Čišćenje, polijevanje i pranje ulica i trgova na području grada. 3. Deponiranje smeća, uređenje smetlišta, zasipavanje određenih javnih površina glomaznim smećem i spaljivanje smeća. 4. Čišćenje snijega, posipavanje pijeska na javnim saobraćajnim površinama za vrijeme poledice i snježnih nanosa. 5. Popravak i održavanje vlastitog voznog parka, prijevoz vode ili drugog materija63

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 63

26.5.2015. 15:05:27

la kao i vršenje drugih usluga komunalnog ti tipske posuda-kante za odlaganje smeća, a značaja trećim licima. kućni savjet po jednu za svaka tri stana. Lokaciju za odlaganje otpada trebao je odrediti Odlukom Narodnog odbora općine Zadar Odjel za komunalne poslove i građevinarstvo sva poduzeća i ustanove na području grada uz suglasnost Sanitarne inspekcije Narodnog Zadra morala su do 30. ožujka 1962. nabavi- odbora općine Zadar.

Idejno rješenje novog poslovnog kompleksa u Ulici Marka Oreškovića u Zadru izrađeno je 1961. 64

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 64

26.5.2015. 15:06:31

anašnji poslovni prostor u Ulici Stjepana Radića 33 (nekad Ulica Marka Oreškovića) Čistoća je započela graditi 1962. Sav se investicijski fond poduzeća tada usmjerava na izgradnju novoga objekta. Na terenu veličine cca 60 x 100 metara (6 000 m²) trebalo je izgraditi upravnu zgradu, garažu, mehaničku radionicu, društvene prostorije, mali restoran za društvenu prehranu, kupaonice i stan za čuvara. Tehnički opis uz rješenje kompleksa izrađen je još u studenome 1961. Prizemna zgrada za garažu i mehaničku radionicu (prva faza) izgrađena je 1962. i većim je dijelom završena 1964. Vrijednost radova iznosila je 12 854 125 dinara. Kopanje temelja, izravnavanje terena kao i prijenos kamena i drugog materijala na inicijativu sindikalne podružnice obavili su članovi kolektiva dobrovoljnim radom. Gradilo se iz vlastitih sredstava. Prostor ispod Dječjeg parka u kojemu se nekoliko godina nalazila mehanička radionica i vozni park, Čistoća je po nalogu Narodnog odbora općine Zadar predala Ugostiteljskom poduzeću “Jedinstvo” iz Zadra

31. siječnja 1963. uz naknadu, od 406 626 dinara. Uprava i administracija poduzeća ostala je i dalje u zgradi u Pavlinovićevoj ulici 1. Istodobno Čistoća na terenu nadomak Dikla izvodi radove za budući gradski deponij koji je na površini od 148 000 m² trebao prihvatiti do četiri metra debelu naslagu sa 600 000 prostornih metara otpada. Deponij je službeno otvoren 1963. Tada se tvrdilo da je deponij na idealnom mjestu jer se nalazi izvan grada. “I ovdje je kompletan kolektiv Čistoće učestvovao u dobrovoljnim radovima. Vlastitim snagama ovo će poduzeće uskoro dobiti dva nova objekta”, piše tih dana Zadarski list. Svjesni, međutim, svih nedostataka lokacije u Diklu Čistoća već tada predlaže da se gradsko odlagalište otpada zapravo smjesti u kamenolom Građevinskog poduzeća “Ivan Lavčević” iznad Bibinja u podnožju brda Sasavac. “Investicija bi koštala 61 000 000 dinara”, stoji u izvješću Upravnog odbora od 4. siječnja 1964.

Autocisterna na Narodnom trgu 65

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 65

26.5.2015. 15:06:38

POČETAK IZGRADNJE BUDUĆEG POSLOVNOG KOMPLEKSA ČISTOĆE U ULICI MARKA OREŠKOVIĆA 1962. GODINE

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 66

26.5.2015. 15:06:54

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 67

26.5.2015. 15:07:08

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 68

26.5.2015. 15:07:23

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 69

26.5.2015. 15:07:37

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 70

26.5.2015. 15:07:45

onošenjem Ustavnog zakona o provođenju Ustava Hrvatske od 9. travnja 1963. Narodna Republika Hrvatska postaje Socijalistička Republika Hrvatska, ukidaju se narodni odbori, te se umjesto njih uvode skupštine općina kao najviši organi vlasti društvenog samoupravljanja.

se privredne organizacije, a ne ostali potrošači. Gradovi u kojima su cijene komunalnih usluga ekonomske imaju daleko razvijeniju komunalnu privredu. Zbog toga uvođenje ekonomskih cijena i u ovoj oblasti samo je pitanje vremena… “ U Zadru se uvođenje ekonomskih cijena za komunalne usluge, međutim, ni ne nazire. S druge strane cijene usluga koje se nisu mijenjale sedam godina onemogućavaju Čistoći pružanje kompletnih i kvalitetnih usluga.

Iz Zadarskog lista saznajemo da je te godine Čistoća po gradu postavila više od 200 kantica za otpatke koje su izradili učenici Tehničke škole u Zadru. Čistoća je u mjesecu studenome nabavila i tri nova vozila za odvoz kućnoga otpada. Ova suvremena vozila moderno su opremljena i potpuno automatizirana a proizvod su Tvornice automobila iz Maribora. Cijena jednog vozala iznosila je oko 9 000 000 dinara. Njihovim korištenjem izbjeglo se rasipanje otpada i širenje neugodnog mirisa, a odvoženje otpada je daleko brže. Vozila su podešena za podizanje standardnih kanta koje su kućni savjeti mogli nabaviti kod poduzeća Čistoća po cijeni od 8 400 dinara po komadu.

od pokroviteljstvom Općinskog odbora Socijalističkoga saveza u Zadru je od 1. travnja do 1. svibnja 1965. prvi put organiziran “Mjesec čistoće”. Nije to bio neki poseban mjesec u kojem se grad čistio više nego obično, nego mjesec u kojem je trebalo pokrenuti što više akcija i u njih uključiti što više ustanova i poduzeća kako bi Zadar, kao jedan od perspektivnijih turističkih centara na Jadranu, u budućnosti bio još uredniji.

U Narodnom listu 10. travnja 1965. o obnovi voznog parka direktor Čistoće Aleksandar Glavan kaže: “Digli smo dva kredita od komercijalne banke u visini od 18 000 000 i od riječkog poduzeća Automotor u visini od 8 000 000 dinara za nabavku novih osnovnih sredstava. Tri specijalna auta za odvoz kućnih otpadaka, jedna autocisterna za pranje ulica, autokiper za odvoz industrijskih otpadaka i jedan manji auto za servisnu službu koštaju nas 50 000 000 dinara. Radnici su se odrekli učešća u raspodjeli prihoda po završnom računu, da bi se što prije otplatili podignuti krediti. S vremenom namjeravamo tipizirati vozni park sa specijalnim vozilima proizvodnje TAM…Radimo na planovima za stvaranje boljih uvjeta za rad naših radnika. U planu je izgradnja male menze, kupatila i garderobe.”

O razlozima zaostajanja razvoja komunalne privrede u Jugoslaviji za izuzetno brzom urbanizacijom gradova i naselja te o potrebi za suvremenim komunalnim uslugama raspravlja se i na sjednici Savjeta za komunalnu privredu i zanatstvo Savezne privredne komore Jugoslavije. O zaključcima s te sjednice Narodni list u članku pod naslovom “Tri problema komunalne privrede”, kolovoz 1964. piše: “… Mada posljednjih godina neprivredne investicije rastu izvanredno brzo, učešće komunalnih investicija u njima ne prelazi više od 15 posto… Tri su problema akutna u komunalnoj privredi: pravni status njenih radnih organizacija, neekonomske prodajne cijene i nepovoljan sistem investiranja… Iako je nivo cijena komunalnih usluga po gradovima vrlo različit, one su još uvijek, s rijetkim izuzetcima, i pored stalnog povećanja neekonomske. Ovakav način određivanja cijena usporava razvoj komunalne privrede, zamagljuje odnose u osobnoj i općoj potrošnji, jer dobar dio stvarnih troškova sno-

Godine 1965. Čistoća zapošljava 65 radnika, a vozni se park sastoji od 12 kamiona, od kojih su tri cisterne i tri specijalna zatvorena kamiona za odvoz kućnoga otpada. Grad se či71

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 71

26.5.2015. 15:07:50

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 72

26.5.2015. 15:08:01

sti u tri smjene, a ulice se peru noću od 21 do 5 sati. Ranije su se ulice prale šmrkovima, što je sada bilo zabranjeno jer se ulice time oštećuju. Kod odvoza industrijskoga otpada Čistoća sklapa posebne ugovore s tvornicama.

Dana 27. siječnja 1966. Skupština općine Zadar donosi odluku kojom je zamijenjen urbanistički plan za područje grada Zadra. Tom je odlukom (čl. 89) propisano da se “Deponij smeća i otpadaka može locirati samo u predjelima izvan gradskog područja, na mjestima gdje zbog mikroklimatskih i terenskih uvjeta ne može nanašati štetu po okolna naselja i estetski izgled naselja”. Lokaciju je mogao odrediti samo Savjet za urbanizam. Iako

Stambene probleme svojih radnika Čistoća je započela rješavati 1965. kada iz vlastitih sredstava i uz pomoć kredita kupuje prvih sedam stanova od GP Jadran.

Narodni list, 12. studenoga 1966.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 73

26.5.2015. 15:08:09

Novinski ﾄ考anak objavljen u Narodnom listu 23. srpnja 1966.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 74

26.5.2015. 15:08:11

se Čistoća sve češće žali da joj loša cesta koja vodi na deponij u Diklu oštećuje skupa vozila, konkretnog rješenja za preseljenje deponija na neku drugu lokaciju i dalje nema.

nevnog rada komisija je utvrdila samo tri prihvatljive lokacije za deponij i to u napuštenom kamenolomu u Tustici, iznad Bibinja i u Grbama kod Nina”.

Godine 1968. gradski se otpad odlaže na lokaciji iznad Bibinja. O tome Narodni list 27. srpnja piše: “Komunalno poduzeće Čistoća ostalo je nedavno bez deponija, pa se kao privremeni deponij koristila prirodna uvala u blizini sadašnjega kamenoloma poduzeća Ivan Lavčević i sela Bibinje. Bibinjcima, međutim, ta lokacija nije odgovarala…Formirana je komisija koja je trebala pregledati teren i utvrditi najbolju lokaciju za deponij. Poslije višed-

Dalje se kaže: “Poslije dužih rasprava…, komunalno poduzeće Čistoća konačno je dobilo novu lokaciju za deponij otpada. Deponij će biti smješten u napuštenom kamenolomu u Tustici, između Sukošana i Krmčine, na samoj granici općine Zadar i Biograd. Stručna komisija je odbornicima na posljednjoj sjednici Skupštine općine Zadar preporučila lokaciju u blizini “Lavčevićevog” kamenoloma i Bibinja, ali s tim da se izgrade uređaji za spaljivanje otpada.

Članak iz Narodnog lista, 1968.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 75

26.5.2015. 15:08:12

Odbornici su, međutim, ocijenili da bi izgradnja uređaja za spaljivanje previše koštala pa su se odlučili za lokaciju u napuštenom kamenolomu u predjelu Tustice. Oko napuštenog kamenoloma podignuta je šuma borova i smreka pa bi oko samoga deponija, trebalo izgraditi zidove s protupožarnim uređajima kako bi se izbjegli katastrofalni požari…” U Narodnom listu se dalje kaže: “U upravi Čistoće informirali su nas da je ovih dana konačno riješen problem lokacije za glavni deponij smeća. Oko 50 hektara prostora pronađeno je na prikladnom mjestu van grada, u blizini kamenoloma Ivan Lavčević. S investicijom od 200 000 novih dinara ovaj prostor mogao bi se urediti i po svemu služiti svrsi koja mu je namijenjena u uništavanju smeća za narednih pedeset godina. Apeliramo na odmaralište Janko Gredelj, Vinariju, Brodogradilište…i druga poduzeća i ustanove koje su u vlastitom aranžmanu izvozili smeće u neposrednu blizinu grada ili neprikladna mjesta da ubuduće i oni koriste ovaj prostor…”

ćaju od sedam na četrnaest para po kvadratnom metru…Skupština općine Zadar još nije raspravljala o našem zahtjevu. Zbog toga mi ne možemo svakoga jutra odvoziti smeće jer bi naši gubitci bili još veći. …Dio problema stvaraju i kućni savjeti jer nisu osigurali dovoljan broj kanti za smeće… Nadalje, čistoću na javnim gradskim površinama dosta ugrožavaju građevinska aktivnost, nesavjesni pojedinci, plakatiranje i osoblje nekih trgovina. Međutim, prema nekim ocjenama Zadar je najčišći grad na Jadranu”. koncem listopada 1970. Komunalno poduzeće Put asfaltira Ulicu Marka Oreškovića u čijem financiranju sudjeluju i tamošnja poduzeća Zadranka, Plodine i Čistoća. Radovi su izvedeni u okviru sezonskoga uređenja gradskih prometnica prema programu Zavoda za urbanizam i komunalnu djelatnost Skupštine općine Zadar. Otprilike u to vrijeme Čistoća kupuje novo teretno vozilo marke TAM iz Maribora. Novi kamion izrađen po narudžbi u vrijednosti od 200 000 dinara, služio je za prijevoz lagane ambalaže, papira i kartona do 12 kubika. Od istoga proizvođača naručena su još tri takva specijalna kamiona.

otkraj šezdesetih godina Čistoća dosta pažnje posvećuje opremljenosti voznoga parka u kojega su utrošena znatna sredstva. To se prije svega odnosi na specijalna vozila – autopodizače kojima se zamjenjuju autokiperi posluživani s čak četiri radnika. Po svom kapacitetu jedan je autopodizač mogao zamijeniti oko tri autokipera. I specijalna motorna vozila “Smetlar” po svom su kapacitetu upošljavala manje radne snage u odnosu na ranija vozila kojima se vršilo podizanje i odvoz smeća. Međutim, relativno moderan vozni park nije u potpunosti iskorišten. O tome sekretar poduzeća Dominik Vučinović 11. travnja 1970. za Narodni list kaže:

U razdoblju 1971.-1981. grad bilježi značajan porast broja stanovnika zahvaljujući pozitivnom prirodnom prirastu i pozitivnom migracijskom saldu. Prema službenom popisu Saveznog zavoda za statistiku iz ožujka 1971. Zadar je imao 43 087 stanovnika, odnosno, 12 543 domaćinstva, a cijela općina 107 746. Čistoći, međutim, veliki problem predstavlja deponij u Diklu koji je to vrijeme već potpuno zatrpan i pretvoren u brdo otpada. Dnevno se prosječno na deponij dovozilo 96 tona otpada. Osim toga gusti dim što se širio po ninskoj cesti izazvan paljenjem smeća, ugrožavao je promet. Stanari ovoga kraja, a ljeti i gosti, svakodnevno se žale na dim i zadah koji se širi nadaleko. Rješenje ovoga problema u Čistoći vide isključivo u prese-

“Cijene za usluge odvoza smeća nismo povisili još od 1964. Tadašnje cijene su zadovoljavale do 1966. godine, a od tada smo na gubitku u pogledu odvoza kućnoga smeća… Zatražili smo pismenim putem od Skupštine općine Zadar da se cijene pove76

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 76

26.5.2015. 15:08:19

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 77

26.5.2015. 15:08:26

ljenju deponija na drugu lokaciju dok nova lokacija u Tustici i dalje stoji neuređena.

na, prema njegovu izračunu, most prešlo 95 milijuna ljudi. Bio je i dugogodišnji direktor komunalnoga poduzeća Put.

Početkom sedamdesetih godina ulice se peru tek povremeno. Razlog je nestašica vode, budući da izvorišta na Bokanjačkom blatu ne zadovoljavaju narasle potrebe grada. Zbog nedostatka komunalnog novca neki se dijelovi grada (Put Bokanjca, Put Stanova, Benkovačka, Biogradska, Gundulićeva i još neke ulice) uopće ne održavaju ili se održavaju tek povremeno. Izgled grada narušavaju i kante za kućno smeće uglavnom razmještene posvuda na javnoprometnim površinama koje praktično “nikome ne pripadaju”, iako su za njihov razmještaj odgovorni kućni savjeti i Čistoća.

Godine 1974. Čistoća je sa Zavodom za urbanizam i komunalnu djelatnost Općine Zadar, sklopila poseban ugovor o čišćenju i pranju javnoprometnih površina na području grada Prema tome su se ugovoru tereni tzv. prve kategorije, ukupne površine 132 217 m², čistili dva puta dnevno pet dana u tjednu, te dva dana u tjednu jednom dnevno, a tereni druge kategorije, površine 218 000 m², tri, odnosno dva puta tjedno. Oko 70 000 m² terena iz prve i druge kategorije pralo se svake noći, šest puta tjedno. Količina čišćenja grada isključivo je ovisila o odobrenim sredstvima, o čemu je odlučivala Skupština općine Zadar.

ao posrednik između Zavod za urbanizam i komunalnu djelatnost i komunalnih poduzeća, u Zadru je u proljeće 1974. osnovana nova komunalna služba pod nazivom Komunalna služba građana grada Zadra. Zadrani su je još zvali “leteća ekipa”, “leteća brigada”, “hitna komunalna pomoć” ili jednostavno “Miloradova udarna grupa” prema njihovu rukovoditelju Miloradu Ignjatoviću. Na njihovu kombiju stajala je oznaka DKS 62.

Pod naslovom “Deponija za smeće stalan problem” Narodni list 17. svibnja 1975., piše: “...Sadašnja deponija, na kojoj se smeće ne pali, posve je iskorištena, a zbog pomanjkanja prostora na njoj se danas nalazi brdo smeća. Ipak, i dalje se svakodnevno ovdje ostavlja čak do 600 kubika smeća. Čistoća je već dosad predlagala da se nova deponija formira oko 700 metara dalje od ceste i na znatno većoj površini od današnje. Na taj način pitanje deponije riješilo bi se za 20 idućih Sastavljena od jednog do dva radnika iz godina. Za ostvarenje tog programa bila bi komunalnih poduzeća Nasadi i kupališta, potrebna znatna ulaganja u prvom redu za Čistoće, Puta, Elektre te Vodovoda i kanali- otkup terena koji su uglavnom u privatnom zacije, ta je malena “leteća ekipa” po gradu vlasništvu, a zatim i za planiranje samog tereobavljala mnoge korisne poslove djelujući na. Sredstava nažalost nema. Nema ih čak ni na licu mjesta i bez naročitih ulaganja. Čisto- za najneophodnije potrebe dezinsekcije na ći je pomagala na razne načine – od čišćenja današnjoj deponiji.” javnoprometnih površina i odvoza komunalnoga otpada, pa do mobilizacije zadarskih zbog niskih osobnih dohodaka Čistoći u mjesnih zajednica, kućnih savjeta i građana to vrijeme nedostaje i radne snage. Troškove na uređenju ulaza, ulica i kvartova. prijevoza do radnog mjesta, koji su iznosili i do 800 dinara mjesečno, radnici su moraMilorad Ignjatović dao je golem doprinos li plaćati sami od svojih osobnih dohodaka u poslijeratnoj obnovi grada. Sudjelovao je koji su tada iznosili oko 1 500 dinara. na izgradnji mnogih važnih objekata među kojima je i pontonski most izgrađen na mjeBudući da 1976. Samoupravna interesna stu u ratu srušenoga gradskoga mosta preko zajednica za komunalno-stambene djelatuvale Jazine. Na izgradnji toga mosta na ba- nosti nema dovoljno novaca za kvalitetčvama Ignjatović je angažirao 1 500 vojnika no održavanje čistoće grada, 35 gradskih te se kasnije hvalio da je tijekom deset godi- čistača besplatno je čistilo više od 450 000 78

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 78

26.5.2015. 15:08:26

četvornih metara javnih gradskih površina. Nadzor nad provođenjem ove odluke vršila “Metle neće u kut, jer bi to paraliziralo naš je Sanitarna inspekcija, Komunalna inspekgrad”, rekao je tada za Narodni list direktor cija i organi Općinskog sekretarijata javne Čistoće Erminio Žodan. sigurnosti, a novčana kazna za prekršitelje kretala se od 250 do 5 000 dinara za fizičke i Problem Čistoće je i nedisciplina radnika. pravne osobe. Ova poteškoća proizlazi iz strukture radne snage. Oko 80% radnika je sa sela i svi su Zadru je započela zamjena limenih kanta plastičnim vrečicama 1977. oni poljoprivrednici kojima je zaposlenje u Čistoći samo dopunsko zanimanje. Izostannajprije na Poluotoku, a potom u Jaci su česti, kao i bolovanja. Za grad bi ih se zinama, Voštarnici I i Voštarnici II. Smeće se moglo vezati samo dodjelom stana, za što odvozilo tri puta tjedno. Novi način odvoza Čistoća nije bila u financijskoj mogućnosti. kućnoga smeća trebao je znatno pridonijeti čistoći grada, pod uvjetom da se domaćinČistoći velike probleme stvaraju i učestali stva pridržavaju utvrđenoga reda u iznošepožari na gradskome deponiju do kojih je nju vrećica sa smećem. “Akcija uklanjanja dolazilo jer su pojedinci dovozili razne za- kanti dala je dobre rezultate, grad je svakako paljive i druge materijale i nekontrolirano ih čišći”, rekao je tada za Narodni list, direktor bacali. Čistoća je ponekad morala nadokna- Čistoće Tomislav Pavić. diti štetu vlasnicima obližnjih posjeda. istodobno Čistoća povećava i broj kontejU svibnju 1976. godine na ulazu u deponij nera u raznim dijelovima grada te priprema Diklo izgrađena je rampa te uvedena stalna akciju sakupljanja glomaznog otpada od čuvarska služba. Građani su mogli dovoziti domaćinstava. Takav otpad dotada se sakućni otpad u privatnim automobilima i tu kupljao samo na poziv kućnoga savjeta i uz ga deponirati za što su plaćali 10 dinara, a naplatu. U planu je nabavka još jedne snažoni koji su dovozili kućni i glomazni otpad ne čistilice i dvije cisterne. u kamionima plaćali su 100 dinara. Ovaj su Dana 15. studenoga 1977. na Izvršnom način deponiranja otpada građani dobro primili, a naknadu je Čistoća upotrebljava- vijeću Skupštine općine Zadar prihvaćen je la za troškove održavanja samoga deponija prijedlog Općinske komisije za utvrđivanje (stalni radnik, čuvar i rad buldožera). urbanističkih uvjeta o izgradnji novoga deponija između Krneze i Podvršja. Suvremeni deponij za obradu otpada gradio bi se u etaana 22. rujna 1976. godine stupila pama ovisno o mogućnostima i potrebama je na snagu nova odluka o javnoj či- Zadra i njegove regije. Osnovica za financijstoći grada. U toj se odluci kaže da sku konstrukciju su sredstva od jedan pose čišćenje i održavanje čistoće na javnim i sto općinskoga poreza na promet, sredstva javno prometnim površinama, a to su ceste, Regionalnog SIZ-a za ceste i sredstva viška ulice, putovi, trgovi, prilazi, parkirališta, sve upisanoga zajma. S tim u vezi je u planu i rezelene površine, igrališta, otvorena kupališta konstrukcija ceste Zadar - Ražanac s odvoji sl., smatraju poslovima od posebnoga druš- kom prema deponiju. U zaključku Izvršnog tvenoga interesa, pa se u skladu s odlukom vijeća kaže se “da će asfaltna cesta smanjiti određuju i njihovi nosioci. Osim toga odlu- troškove odvoza smeća, a njezina izgradnja kom se posebno utvrđuju način i uvjeti za bitno utjecati na konačni odabir lokacije”. sakupljanje, odvoz i deponiranje kućnoga i Budući da Skupština općine Obrovac nije glomaznog smeća, održavanje vodovodne i dala suglasnost za izgradnju deponija smekanalizacijske mreže i septičkih jama, održa- ća u jednom od napuštenih rovova boksitvanje i uređenje ostalih komunalnih objeka- ne rude, novo je riješenje dobro primljeno u ta i dobara, kao i čišćenje snijega i leda. poduzeću Čistoća.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 79

26.5.2015. 15:08:26

Godine 1977. izvršena je kategorizacija za- ulica na Poluotoku. Za sedam sati ovaj stroj darskih gradskih javnoprometnih površina daleko kvalitetnije i daleko više očisti nego te je proširena zona redovnog čišćenja. 20 radnika s metlom u ruci. Drugi takav stroj, samo daleko većeg kapaciteta, bit će nabavU lipnju 1978. Čistoća nastavlja moderni- ljen u sljedećoj godini. On će čistiti dijelove zaciju svoga voznoga parka, a sakupljanje grada izvan Poluotoka”. kućnoga otpada uvodi se noću. Rukovoditelj tehničke službe Čistoće Neo nabavci novih vozila Narodni list 16. pro- djeljko Kurta o gradskome deponiju kaže: sinca piše: “…Tu na prvom mjestu postoji osnovna dile“Poodavno su prošle godine kada je treba- ma: da li uopće deponija, ili reciklaža otpada, lo reći – zbogom metli, kada je riječ o održa- odnosno tvornica za selekcioniranje i preravanju čistoće u gradu. Svaki je radnik dnev- du otpada, što je zasigurno najsuvremenije no dizao oko 800 kanti sa smećem, i to ljeti rješenje, a pogotovo za grad koji već sada i zimi, po kiši, ledu, buri, i žeženom suncu. ima dnevno oko 600 kubičnih metara otpaPredugo se, međutim, mislilo da metlu i ljud- da, a za koju godinu imat će i dvostruko više. ski rad u ovoj osjetljivoj oblasti ne može ni- Ovu je dilemu nužno čak ‘pod hitno’ skinuti s šta zamijeniti. Od ožujka ove godine nabav- dnevnog reda, jer sve ponuđene lokacije za ljen je jedan auto-podizač, cisterna za pranje jednu novu deponiju nose i otvaraju ogroulica, jer se popločani Poluotok ne može više mne probleme. Jedna takva tvornica koštala prati šmrkovima, jedan traktor i dva kamio- bi oko 200 000 dinara, ali bi se ta sredstva i na za odvoz kućnog smeća. Ovih dana oče- vraćala njenim radom. Deponija traži samo kuje se posebna čistilica za strojno pranje troškove, a ne vraća ni dinara.”

Narodni list, 11. studenoga 1978. 80

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 80

26.5.2015. 15:08:28

Narodni list, 1. srpnja 1978.

akon šestomjesečnog iskustva sa sakupljanjem i odvozom kućnoga otpada u plastičnim vrećicama na području mjesnih zajednica Poluotok, Voštarnica I i dijela Voštarnice II, gdje se takav način sakupljanja pokazao boljim, efikasnijim i ekonomičnijim, a grad čišćim, početkom 1979. prelazi se na sakupljanje kućnoga otpada u plastičnim vrećicama i na području mjesnih zajednica Voštarnica II (na Putu Bokanjca), Jazine, Stanovi, Smiljevac, Brodarica i Arbanasi.

Uklanjanju limenih kanti za smeće i uvođenju plastičnih vrećica uvijek su prethodili razgovori predstavnika Čistoće u svakoj mjesnoj zajednici jer se ova promjena vršila uz suglasnost stanovnika pojedinoga gradskog područja. Čistoća je pratila iznošenje smeća i najurednije zgrade nagrađivala. Istodobno se održavala i izložba fotografija stambenih naselja s kesicama pred zgradama, ili bez njih. Grad je sada puno čišći “čak čišći od većine gradova u Jugoslaviji”, hvale se u Čistoći. 81

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 81

26.5.2015. 15:08:30

Godine 1979. deponij u Diklu sanira se zatr- izvodnje brodova. Na toj projekciji ovaj je film pavanjem smeća zemljom. vidjelo oko pedesetak Zadrana. Na kongresu je zadarska Komisija za zaštitu okoliša nastupila U to je vrijeme Savezno izvršno vijeće Ju- uvodnim referatom o ekološkim problemima goslavije uputilo svim republikama apel za Zadra i okolice, te o povijesnoj baštini. Referat prikupljanje sekundarnih sirovina. Najbrže su pripremili članovi komisije Ivo Petricioli, Mije reagirala Slovenija donošenjem propisa ljenko Domijan i Petar Brnetić. kojim se zabranjuje uništavanje otpada koji se mogu reciklirati. Međutim, lokacija za preseljenje zadarskoga deponija u dolinu između Krneze i PodSlijedeći smjernice Saveznog izvršnog vijeća vršja nikada nije dobila većinu odborničkih zadarska Komisija za zaštitu prirode i unapre- glasova Skupštine općine Zadar. Tako je đenje čovjekove okoline u listopadu 1979. za deponij u Diklu, na koji se dnevno odlagalo vrijeme održavanja II. kongresa ekologa Ju- 90 tona otpada, i dalje ostao jedino “legalgoslavije u Zadru, organizirala je prikazivanje no” mjesto zbrinjavanja gradskog otpada. filma o zbrinjavanju krutog gradskog otpada recikliranjem po sistemu talijanske firme SoraSakupljanje i odvoz kućnoga smeća u plain-Cecchini čije licence je otkupilo brodogradi- stičnim vrećicama na području Nina, Vira, Vrsi lište “3. maj” u Rijeci kao dio supstitucije pro- i Petrčana Čistoća uvodi se 1979.

Zaigrane službenice Čistoće poziraju fotografu (oko 1970.) 82

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 82

26.5.2015. 15:08:37

Traktor za utovar i istovar raznog materijala s ralicom-graifer (oko 1970.)

Djelatnici Čistoće Božidar Đili i Ante Sutlović na Velebitu (1977. ili 1978.) 83

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 83

26.5.2015. 15:08:51

Narodi list, 8. prosinca 1979.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 84

26.5.2015. 15:08:54

oliko je Zadar potkraj sedamdesetih godina bio čist grad, saznajemo iz rezultata akcije “Ekopatrola 1979” koju su zajednički organizirali Vjesnikov tjedni dodatak “Sedam dana” i drugi programa Radio Zagreba. Rezultati te akcije, čiji je cilj bio ispitati stanje zaštite čovjekove sredine

u gradovima, pokazali su da Zadar spada među najčišće gradove u SR Hrvatskoj. Naime, četvrto mjesto među osamnaest gradova u SR Hrvatskoj i prvo mjesto na Jadranu pripali su Zadru. Bodove su Zadru oduzele Jazine, neadekvatna kanalizacija, te podatak da u gradu nema biciklističke staze.

Narodni list, 30. lipnja 1979.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 85

26.5.2015. 15:08:58

Narodni list, 26. svibnja 1979.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 86

26.5.2015. 15:09:07

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 87

26.5.2015. 15:09:17

Godine 1979. prema projektu ljubljanskoga Smelta, gradski deponij u Diklu poprima potpuno nov izgled. Dnevna količina od oko 600 kubičnih metara otpada redovito se zbija te pokriva zemljom, za što Čistoća koristi vlastiti utovarivač, kamion i buldožer. Tako je mogućnost izbijanja požara svedena na minimum. Otpad se također prska protiv štetnika. Zbog boljeg pristupa uređen je prilaz u deponij a postavljena je i ogradna mreža za zaštitu od vjetra. Uvedeno je i stalno protupožarno dežurstvo s jednom cisternom.

trebale narasti i do 10 tona dnevno. Ništa bolja situacija nije ni s metalom, tekstilom, plastikom i staklom. Riječ je o sirovinskom repromaterijalu goleme vrijednosti koje država uvozi. Količina dnevne mase otpada s golemom količinom takozvanih sekundarnih sirovina kreće se u Zadru, između 750 do 800 m³, no u vrijeme turističke sezone te količine znatno narastu. U Zadru postoji i ideja o otvaranju burze otpada. Grupa stručnjaka trebala je utvrditi asortiman i količinu sekundarnih sirovina te putem licitacija povezati zainteresirane za njihov otkup. “Tek bi se tada moglo postupno i organizirano pristupili izgradnji jednog pogona za preradu otpada u Zadru”, drže u Čistoći.

Nakon odustajanja od deponija u predjelu Krneza – Podvršje za novo zadarsko odlagalište otpada predložena je lokacija kod Gornje Slivnice u uvali Bokulja. Međutim, konačna ocjena stručnjaka ljubljanskoga Smelta za ovu je lokaciju bila nepovoljna. Kao prvi nedostatak spominje se velika udaljenost od Zadra, ukupno 34 kilometra, blizina naselja je oko 300 metara, nema pokrovnog materijala u blizini, a trebao bi se izgraditi i zid kao zaštita od sjevernih vjetrova. Kao problem spominje se i blizina hotela Alan u Starigradu na suprotnoj strani Podvelebitskoga kanala, odakle bi deponij bio isuviše dobro vidljiv. S obzirom na slivno područje iz kojega bi se procjedne vode cijedile u more, s hidrološkoga stanovišta ova je lokacija bila prihvatljiva.

sakupljanje glomaznog otpada u Zadru se prvi put organizira 28. siječnja 1980. Akcija je započela najprije na Poluotoku. Građani su donosili odbačeni namještaj, kućanske aparate i slično na određeno mjesto i sami ga ukrcavali na kamion. Glomazni se otpad odvozio jednom mjesečno. Nakon Poluotoka na red je došla Voštarnica i tako redom. Glomazni se otpad odvozi besplatno. U to je vrijeme dobra suradnja s gradskim mjesnim zajednicama bila izuzetno važna. Početkom osamdesetih godina zaštita okoliša i pravilno postupanje s otpadom teme su o kojima se sve više govori. U to vrijeme Čistoća i Sirovina preuzimaju sve vrste korisnog i nekorisnog otpada.

O poduzetim radnjama na iznalaženju nove lokacije za gradski deponij, Izvršno vijeće Skupštine općine Zadar raspravljalo je već u siječnju 1980., ali bez konkretnih rezultata. Ipak je zaključeno da se usporedo s traženjem nove lokacije, izradi i studija za mogućnost deponiranja krutih otpada metodom reciklaže, za što bi se samo te godine u budžetu trebalo osigurati 250 000 do 300 000 dinara. No s obzirom na stvorenu klimu i odugovlačenje s odlukom o lokaciji, malo je tko vjerovao da će se brzo izaći iz začaranoga kruga.

Zadru se sa sakupljanjem otpadnog papira i kartona kao sekundarne sirovine započelo 1981. Pored Čistoće i Sirovine svoj interes u novoj djelatnosti nalaze i domaće tvornice papira koje Čistoći nude sredstva u vidu kredita koji bi vratili kroz sirovinu (papir). Čistoća je tako ulaganjem od oko 5 000 000 dinara nabavila stotinu malih kontejnera specijalno izrađenih za odlaganje novinskoga papira, kao i specijalna vozila za odvoz odnosno pražnjenje malih kontejnera. Oče-

Čistoća, koja se u to vrijeme odvajanjem sekundarnih sirovina bavi samo sporadično, dnevno Sirovini isporučuje oko 2,5 tone papira, no vladalo je uvjerenje da bi te količine 88

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 88

26.5.2015. 15:09:17

kivalo se da svaki kontejner sakupi bar 10 kg papira dnevno. Obveza Čistoće i Sirovine prema tvornici papira sastojala se u isporuci 150 tona papira mjesečno. Odaziv stanovništva Zadra bio je više nego dobar. Građani, radne organizacije i mjesne zajednice često nazivaju Čistoću i traže da se u njihovo naselje postavi poneki kontejner za papir.

u sklopu akcije za sakupljanje sekundarnih sirovina Čistoća provodi i organizirano prikupljanje otpadnih ulja. Prema procjeni Čistoće mogućnost za sakupljanje ovih ulja velike su i čine 15 posto od ukupne količine prodanih ulja. Ulje se najprije izlijevalo u jedan sabirni rezervoar od 30 m³ da bi kasnije autocisterna obilazila radne organizacije i sakupljeno otpadno ulje odvozila u rafinerije.

U prvoj polovici 1981. godine mjesečno se u gradskom deponiju iz kontejnera sakupljalo 100 tona staroga papira i kartona, što je bila znatna količina u odnosu na ranije godine kada nije bilo kontejnera. Perspektivno se ova akcija trebala proširila i na mjesne zajednice izvan grada.

Nekako u isto vrijeme u pripremi je i donošenje Zakona o sakupljanju sekundarnih sirovina kojim se uređuje odnos između radnih organizacija koje su dužne odvajati sekundarne sirovine i organizacija koje se posebno bave sakupljanjem otpadnih sirovina.

Narodni list, 2. veljače 1980. 89

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 89

26.5.2015. 15:09:19

Narodni list, 1. o탑ujka 1980.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 90

26.5.2015. 15:09:21

nakon dugoga očekivanja Zadrom je 19. srpnja 1981. potekla voda iz Zrmanje. Iako problem vodoopskrbe Zadra time nije u potpunosti riješen, jer sistem regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije još uvijek nije završen, to se itekako odrazilo na održavanje čistoće zadarskih ulica koje se sada češće peru.

recikliranja može iskoristiti. U ukupnoj količini otpada najveći dio čine papir, plastika i željezo, koje postaju sve potrebnije sirovine. Projekt tvornice bazira se na sistemu što se već 15 godina nalazi u komercijalnoj uporabi u Italiji, a u pripremi je i izgradnja u više drugih država. Sam sistem potpuno je mehaniziran i sastoji se od linije primarne selekcije i više drugih linija, gdje se posebno izdvajaju papir, plastika, staklo, željezo, stočna hrana, kompost i industrijsko gorivo… Uz odgovarajući kredit i ulaganja od 374 000 000 dinara, uloženi kapital bi se vratio kroz nekoliko godina. Tvornica bi zapošljavala 32 radnika, a zadovoljavala bi područje grada i gravitirajućih naselja za idućih dvadeset godina. Kao buduća lokacija pogona reciklaže u načelu je prihvaćeno područje lučko-industrijske zone Gaženica.”

odine 1981. Zadar je imao 59 065 stanovnika i za deset godina povećao se za 15 978 osoba, odnosno, za 39%. Površina zadarskih ulica iznosila je oko 770 000 m² od čega na Poluotok otpada oko 150 000. Veći broj stanovnika značio je i više komunalnog otpada. Koje će se zadarske ulice čistiti i koliko puta tjedno ili dnevno, a koje se površine neće uopće čistiti, određeno je godišnjim programom. Najučestalije se čiste Poluotok i Voštarnica. zbog nedostatka komunalnog novca nova se gradska naselja uopće ne čiste. Umjesto da širi radijus svoga djelovanja Čistoća ga zapravo stalno reducira. Te godine Skupština općine Zadar Čistoći je odala priznanje za kvalitetno uređen i saniran gradski deponij.

Za izradu prijedloga financiranja ovoga ambicioznog zadarskog investicijskog programa zadužene su Općinska komisija za komunalne i stambene poslove, izgradnju i prostorno uređenje, Općinska komisija za zaštitu prirode i unapređenja čovjekove okoline, Komercijalna banka Zadar i ZSIZ u stambeno-komunalnoj djelatnosti.

Iz toga vremena valja spomenuti sjednicu Skupštine općine Zadar, održanu 11. studenoga 1981. kada se donosi odluka o primjeni metode recikliranja kao načina zbrinjavanja krutog otpada u zadarskoj općini, a na temelju studije koju je izradio Prehrambeno-tehnološki institut u Zagrebu u suradnji s općinskom Komisijom za zaštitu prirode i unapređenja čovjekove okoline.

Godine 1982. Čistoća je za redovno čišćenje grada planirala utrošiti oko 23 000 000 dinara. Planirano je za čišćenje Poluotoka utrošiti oko 9 000 000 dinara, Voštarnicu I 3 700 000 dinara, Višnjik i Jazine I, po 2 600 000 dinara, Jazine II oko 1 000 000 dinara, a za čišćenje i odvoz smeća iz svih ostalih mjesnih zajednica između 300 000 i 900 000 dinara.

Narodni list 28. studenoga u članku pod naslovom “Tvornička prerada krutih otpadaka” o tome piše: “…Ova metoda, pored svog ekološkog značaja, ima i određenu ekonomsku opravdanost. Prema analizama dnevne količine krutog otpada u Zadru iznose 103 tone, od čega 58 tona ‘daje’ gospodarstvo, a 45 tona domaćinstva. Dnevne količine otpada za tri susjedne općine ocijenjene su na 33,5 tona, što zajedno sa Zadrom čini oko 137 tona otpada dnevno, koji se preradom i metodom

Izračunato je da odvoz smeća stoji 789 dinara po satu, odvoz velikih kontejnera 877 dinara po turi, pranje svakog četvornog metra ulice cisternom 0,105 dinara, voda za pranje ulica 12,80 dinara po kubiku, dok sakupljanje smeća noću stoji 218 dinara za svaki sat rada. Predviđenim planom čišćenje je obuhvaćalo cijelo područje grada i to tako da se prometniji dijelovi čiste češće, a manje prometni rjeđe. No nesklad između potreba i mogućnosti stalno je prisutan, zbog čega se plan čišćenja gradskih ulica stalno ograničava. 91

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 91

26.5.2015. 15:09:21

Narodni list, 11. travnja 1981.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 92

26.5.2015. 15:09:23

Svake je godine u travnju tijekom Mjeseca turizma Turistički savez općine zajedno s gradskim turističkim društvima Liburnija, Arbanasi i Borik u suradnji s Čistoćom, Nasadima i omladinom izvodio niz akcija na uređenju gradskih prometnica kako bi grad što čišći dočekao turističku sezonu. U prvom redu to se odnosilo na uklanjanje divljih deponija uz novu cestu što

preko Biloga briga spaja Jadransku magistralu s prometnicom za Nin i Borik čiji je okoliš, pogotovo od križanja sa cestom za Bokanjac do križanja Nin-Borik, redovito zagađen svakojakim glomaznim otpadom. Otpada je prepun i okoliš Jadranske magistrale od grada prema Murvici, ali i ostale prigradske prometnice. Takva je jedna akcija uspješno provedena i 1982.

Narodni list, 6. veljače 1982.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 93

26.5.2015. 15:09:24

odine 1982. golemo zanimanje građana izazvala je na ulicama Zadra nova velika autočistilica što ju je Čistoća nabavila od Komunalnog poduzeća “Ljubljana” po cijeni od 45 000 000 dinara. Ovo “čudo tehnike” odjednom je moglo zahvatiti i čistiti površinu od 2,30 metra, a pri brzini od 3 do 15 kilometara na sat u jednom satu očisti površinu od 35 000 do 44 000 m². Budući da je normativ za jednog čistača iznosio 1 200 m², novi je stroj mogao zamijeniti čak 30 ljudi. Korišten je za čišćenje većih gradskih površina.

i peradi. Držanje ovih životinja na području mjesnih zajednica Poluotok, Voštarnica, Višnjik, Jazine I i Jazine II nije dozvoljeno iz razloga što su to strogo urbanizirane sredine u kojima se ne mogu osigurati uvjeti za njihovo držanje. Kopitari i papkari ne mogu se držati na područjima mjesnih zajednica Arbanasi, Ričine, Smiljevac, Gaženica, Crvene kuće, Stanovi, Bili brig, Vlado Bagat, Plovanija, Brodarica, Borik i Diklo, a držanje kopitara i papkara, zečeva i peradi dozvoljeno je na području mjesnih zajednica Ploče, Dračevac Zadarski, Crno, Bokanjac i u ostalim naseljima područja U to je vrijeme na javnoj raspravi i nova Od- općine koja su proglašena turističkima. Suradluka o održavanju javne čistoće grada Zadra. nja Čistoće i Komunalne inspekcije na visokoj Temelj rasprave je Zakon o komunalnim dje- je razini jer Čistoća brzo reagira na zahtjeve inlatnostima i Zakon o postupanju s otpadnim spekcije kada su u pitanju problemi s područja tvarima, čime se postojeća odluka nadopu- komunalnog reda. njuje, te se uvode određene novine. Po prvi se put propisuje i minimum prostora potreban Osamdesetih godina program čišćenja zaza postavljanje košarica za otpatke i kontejne- darskih ulica obuhvaćao je 14 mjesnih zajedre za prikupljanje papira i stakla. nica. No kako se Čistoća financira jedino iz uvijek nedostatnih sredstava komunalne naGodine 1982. količina sakupljenog papi- knade, a ni Skupština općine Zadar više nema ra u odnosu na prethodnu godinu porasla je fond za opće društvene potrebe iz kojega bi se za 58% . Od toga dvije trećine čine novine iz moglo intervenirati dodatnim novcem, grad kontejnera, a jednu trećinu kartonska amba- se čisti samo djelomično. Nesklad između polaža iz trgovina. Prikupljeno je i oko 300 tona treba i mogućnosti doista je velik. Novaca je obojenih metala, zatim guma, plastike, stakla, dovoljno tek za redovno čišćenje Poluotoka, te limova i bijele tehnike. U to doba, međutim, te za najnužnije zahvate u mjesnim zajedniplastiku, gumu i bijelu tehniku nitko u Jugo- cama Jazine, Višnjik i Voštarnica. Samo se ove slaviji ne prerađuje niti preuzima. Slična sud- mjesne zajednice čiste strojno i ručno, a Jazibina prati i staklo. Iako zadarskoj Maraski treba ne I, Arbanasi, Brodarica i Borik samo strojno, oko 30 vrsta boca, stare se boce zbog visokih dok u osam gradskih zajednica ulični čistači manipulativnih troškova ne koriste. Najteža je gotovo i ne zalaze. Nužni minimum vrijedi i za situacija s otpadnim uljem jer po gradu nama održavanje gradskoga deponija smeća i javnih dovoljno rezervoara. zahoda. Godine 1987. Čistoći nedostaje i vozila i radnika. I dok uprava raspisuje natječaje za popunu slobodnih raznih mjesta, a na zadarskom birou za zapošljavanje posao čeka 5 500 građana, nitko ne želi biti čistač ulica, posebice ako je malo školovaniji, iako je sav posao uglavnom mehaniziran. Zato se većina radnih mjesta popunjava bez selekcije, Nova Odluka o držanju životinja na području odnosno, s onim što na natječaj stigne. A maopćine donesena je tek 1988. Odlukom se pro- hom stižu ljudi sa sela starije dobi, mnogi i bez pisuju uvjeti za držanje životinja na području osnovne škole. “Recept” za izlaz iz takve situopćine Zadar i to: kopitara, papkara, zečeva acije dao je na jednom skupu direktor Čistoće Osamdesetih je godina držanje domaćih životinja na području grada Zadra bila normalna stvar. Prema izvještaju zadarske Komunalne inspekcije u gradu se drže čitave farme od po 200 do 300 ovaca ili još više kokoši. Toga je najviše u mjesnim zajednicama Gaženica, Smiljevac, Stanovi, Put Bokanjca, Diklo i Arbanasi.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 94

26.5.2015. 15:09:24

Mate Bilaver rekavši: “Ako se već smatra da je otklanjati smeće s lica grada sramota, onda ljudima što je otklanjaju dajmo dodatak na sramotu…sa samo 28 vozila i 120 djela tnika Čistoća nije u stanju odvoziti smeće dva puta

dnevno s području grada, predgrađa i seoskih mjesnih zajednica, tj. od Zadra do Mandaline uključujući i otoke. Iz tih se razloga i čisti samo 40 posto gradske površine.”

Narodni list, 28. rujna 1985. 95

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 95

26.5.2015. 15:09:26

reda, kao i mnogi drugi. “Zelene kartone” su za zaštitu prirode dobili Turističko naselje Zaton i Nasadi. Rad zadarske Omladinske ekopatrole pokazao se korisnim jer su mnogi od onih koji su bili na “crvenom spisku” skinuti s njega.

I dok se u Sloveniji otpadno staklo već nekoliko godina prikuplja i kao sekundarna sirovina prodaje u Italiju, dotle u Zadru većeg interesa za prikupljanje otpadnog stakla nema. A baš se tih kriznih osamdesetih godina masovno sakupljaju raznorazne prazne boce i vraćaju trgovcima uz minimalnu naknadu. Veliku korist od toga su imali domaći proizvođači koji su na taj način makar djelomično bili oslobođeni skupog uvoza staklene sirovine.

Godine 1989. ekonomska politika u oblasti komunalnih usluga usmjerena je na poboljšanje likvidnost komunalnih radnih organizacija i stvaranju materijalnih pretpostavki za normalno poslovanje. Na nivou države u pripremi No s tom se dobrom praksom u Dalmaciji je reorganizacija komunalnih djelatnosti u koprestalo 1987. jer specijalizirane radne orga- munalna poduzeća. nizacije nisu zainteresirane za otpadno staklo kojega samo u zadarskom staklarskom poduDo usvajanja Zakona o poduzećima društvezeću Napredak” godišnje ostane više od sto- na se kontrola komunalnih radnih organizacitinu tona. Jednostavno se u takvom otpadu ja (Čistoće, Vodovoda, Nasada, Liburnije itd.) ne nalazi ekonomska računica. Zato po gradu obavljala uglavnom preko ZSIZ-a u stambenema dovoljno kontejnera za staklo. no-komunalnoj djelatnosti, čiji delegati kao i članovi Izvršnog vijeća utječu na njihov obim Činjenica je, međutim, da sakupljanje stakla rada i cijenu usluga. Prvi preko prihvaćanja putem kontejnera ni Slovencima nije bilo fi- ili “kresanja” programa Čistoće pa stoga i konancijski isplativo, ali su takav posao smatrali munalnog rada po sistemu “koliko para toliko ekološki društveno korisnim, uvjereni da će se muzike”, a drugi “signalizacijom” u pogledu cirentabilnost pokazati tek za nekoliko godina. jena vode i voznih karata. Po novom bi se komunalna poduzeća nadzirala putem posebno Godine 1988. Čistoća najviše komunalnog formiranih nadzornih odbora (predstavnici novca troši na čišćenje najprometnijeg dijela Skupština općina i poduzeća). grada-Poluotoka čije se ulice svakog jutra čiste ručno, a nedjeljom i državnim praznikom o novom ustroju, odnosno, osnivanju komuujutro i popodne. Šire se ulice čiste motornom nalnih poduzeća, direktor Čistoće Mate Bilaver čistilicom. Ručno se tijekom cijele godine či- za Narodni list 4. studenoga 1989. kaže: “…za ste mjesne zajednice Ričine, Smiljevac, Stano- nas je poslovanje pod takvim uvjetima još nevi, Bili brig, Vlado Bagat, Gaženica, Plovanija, povoljnije…Uvide li ljudi iz nadzornog odbora Jazine II. da rad treba plaćati na način da se omogući ne samo prosta reprodukcija kao sada već i Čistoći u njezinu radu na osebujan način proširena, da dakle imamo amortizaciju, onda pomaže i četveročlana Omladinska ekološ- će sve biti u redu. Ne bih želio da nas se opet ka patrola (Davor Čerkuć, Ivica Ćustić, Sandra dovede u poziciju da imamo ljudi i strojeva Ivanov i Tamara Topić) koja kamerom i perom koje ne možemo koristiti jer se pod firmom svakodnevno pedantno bilježi sve neuredne društvenog siromaštva odbijaju naši planovi i uredne ulice i kvartove Zadra, ali i Ugljana, punog i potpunog čišćenja grada Zadra.” Dugoga otoka, Petrčana, Nina, Kožina, Sukošana, Posedarja…, a prekršitelje javno proziva u Zadru je 1989. od posljedica prometne dodjelom “crvenoga kartona”. nesreće na Bulevaru preminuo dugogodišnji suradnik Čistoće i rukovoditelj legendarZbog neurednog okoliša “pocrvenjeli” su, ne “Leteće brigade” Milorad Ignjatović. Naprimjerice, Narodni list, Gradska tržnica i Ja- kon komemorativne sjednice u Omladinskom drolinija, te nekoliko kafića koji ambalažu i domu, u ponedjeljak 2. listopada sahranjen kesice sa smećem odlažu ne držeći se raspo- je na zadarskom gradskom groblju istoga 96

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 96

26.5.2015. 15:09:26

Uz pomoć Omladinske ekopatrole grad je bio čišći (Narodni list, 13. kolovoza 1988.)

dana. Na njegovoj nadgrobnoj ploči gradska je uprava dala isklesati sljedeći natpis: “Milorade! Ti si za nas srce na dlanu imao. Ti si nam dobrotu, poštenje i radni elan darivao, a za sebe nikad ništa nisi tražio. Ostaješ uvijek u mislima našim. Tvoji Zadrani.”

za komunalne poslove, Turističkim savezom, Šumskom ispostavom Zadar i drugima provela 1989. Akcija je provedena na cjelokupnom prostoru pod šumom i šumarcima na prilazima Zadru počevši od Sukošana do Masleničkog mosta. Da se ti prostori opet ne onečiste, angažirani su lugari i komunalni inspektor.

Još jednu veliku akciju čišćenja šuma na prilazima Zadra Čistoća je u suradnji s Odjelom 97

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 97

26.5.2015. 15:09:27

Narodni list, svibanj 1989.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 98

26.5.2015. 15:09:31

odine 1990. Zadar već ima 74 380 sta- Tvornica se trebala graditi sredstvima (kredinovnika, a općina 130 782. U njemu se tom) fonda međunarodne organizacije zemaprosječno dnevno prikupi oko 100 tona lja izvoznika nafte (OPEC). smeća (izvan sezone 85, a u ljetnim mjesecima 110 tona). Zatrpavanjem starijih naslaga U listopadu 1990. u Zadru je osnovan “Pona deponiju Diklo samo je popravljen vizualni kret zelenih”, nestranačka organizacija koja u dojam, no problem je i dalje veliki, posebice smislu gesla “Misli globalno-djeluj lokalno”, zbog toga što se prostor gradskog smetlišta okuplja sve građane dobre volje koji žele sunalazi na području sliva Bokanjačkog blata. djelovati u zaštiti čovjekove okoline.

Nakon što je rukovodstvo Obrovca odbacilo prijedlog iz 1990. da se pogon za reciklažu otpada sagradi u bivšoj tvornici glinice, cijela je stvar na mrtvoj točki. No ta lokacija, kako se navodi u ponudi (nakon obilaska i stručnih konzultacija), zadovoljava sve uvjete pogotovo stoga što je u blizini luke Maslenica preko koje bi se odvijao transport, odnosno, dovoz otpadnih materijala. Kapacitet pogona bio bi 330 000 tona kućnog i 80 000 tona industrijskog otpada. Pored toga taj bi kompleks obuhvaćao i uređaj za spaljivanje čvrstih i tekućih industrijskih otpadaka uz istovremenu proizvodnju sirovina na osnovi otpada od gume.

odine rata su za zadarsko gospodarstvo u najvećoj mjeri bile izgubljene godine. Potencijal mnogih poduzeća doslovno je prepolovljen. No, sve to su Zadar i zadarsko gospodarstvo preživjeli i pravo je čudo kako su u tim uvjetima neka poduzeća uopće radila. U gradu koji je danonoćno bio izložen artiljerijskim napadima srbo-četničkih postrojbi, u gradu koji je mjesecima bio bez struje i vode te prometno izoliran od ostatka svijeta, gradsko se smeće zahvaljujući hrabrosti djelatnika Čistoće, više-manje uredno odvozilo na deponij u Diklo.

Temeljem jugoslavenskih privatizacijskih zakona Hrvatska još u travnju 1991. donosi Zakon o pretvorbi društvene imovine koji propisuje da do 30. lipnja 1992. sva poduzeća moraju donijeti odluku o modelu pretvorbe iz društvenih u trgovačka društva. Sva poduzeća koja to ne učine u propisanom roku gube autonomiju i dolaze u nadležnost Agencije za restrukturiranje, odnosno Fonda za privatizaciju osnovanog 1992. Međutim, kako tijekom predviđene godine izbija domovinski rat, cijeli je proces pretvorbe i privatizacije obilježen ratnim zbivanjima, koja različitim intenzitetom traju sve do polovice 1995. što uvjete po radnike čini još nepovoljnijima.

Iz Narodnog lista od 7. srpnja 1990. saznajemo da su “članovi općinske vlade po prvi put imali priliku na jednoj svojoj sjednici putem audiovizualne prezentacije saznati kako rade tvornice za preradu čvrstog otpada na zapadu. U organizaciji Komiteta za privredu, predstavnici “Sokola” iz Mostara predstavili su program tehnologije za preradu čvrstog otpada kojeg je ova tvornica spremna izgraditi po licenci talijanske firme “Danieli” iz Udina. Da bi Zadar dobio tehnologiju kojom bi se iz gradskog otpada proizveo kompost, briketi te dobile sekundarne sirovine i to bez izgaranja (dimnjaka) trebalo bi investirati 6 000 000 do 7 000 000 dolara i osigurati površinu od oko 17 000 četvornih metara. Ovo je jedan od ekoU svim zadarskim poduzećima do 1992. gološki najčistijih načina na koji bi se mogao rijedine ukinuti su organi samoupravljanja i uvešiti problem zadarske deponije.” deni Upravni odbori s osnovnom intencijom Nastavak radova na realizaciji ovoga projek- da se “izvani” kontrolira način pretvorbe, ali i ta, odnosno na pronalaženju odgovarajuće cjelokupno poslovanje. Iz dotadašnjih zadarlokacije, izradi provedbene dokumentacije, skih komunalnih poduzeća izdvajaju se pojepronalaženju izvođača radova, te najpovolj- dini dijelovi, koji će se ubrzo transformirati u nijeg načina financiranja cijelog projekta u općinska javna poduzeća ili će biti propušteni nadležnosti je Izvršnoga vijeća Općine Zadar. obvezi pretvorbe vlasništva. Od svih zadarskih 99

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 99

26.5.2015. 15:09:31

komunalnih poduzeća jedino je za Čistoću odlučeno da u cijelosti postane općinskim javnim poduzećem jer je procijenjeno da na zadarskom području nema mogućnosti i interesa da se za ovu djelatnost osnuje privatno poduzeće, te da Čistoća svoje poslove obavlja dosta kvalitetno. Donošenjem Zakona o trgovačkim društvima 1993. sva su poduzeća, pa tako i javna komunalna, pretvorena u trgovačka društva.

a temelju odluke Skupštine općine Zadar od 24. lipnja 1992. ustanova Čistoća dobiva status javnog poduzeća (Javno poduzeće “Čistoća” Zadar s potpunom odgovornošću). Poduzećem upravlja petero-

člani Upravni odbor od kojih tri imenuje i razrješava Skupština Općine Zadar, a dva biraju radnici poduzeća. Djelatnost poduzeća je “čišćenje javnih površina u naselju, iznošenje, deponiranje i prerada otpada te održavanje javnih nužnika. Poduzeće svoje prihode može ostvarivati i izvan osnovne djelatnosti obavljanjem usluga fizičkim i pravnim osobama”. Godine 1993. Čistoći je na prijedlog Gospodarske komore Grada Zadra dodijeljeno gradsko priznaje - Grb grada Zadra za “osobita zalaganja u održavanju čistoće grada u ratnim uvjetima pod neposrednim granatiranjem. Uz primarno estetsku funkciju njihov je rad na

Narodni list, 2. veljače 1996.

100

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 100

26.5.2015. 15:09:35

uklanjanju svih vrsta uličnog otpada pridonio sprečavanju nastanka raznoraznih zaraza. Osim toga, njihove autocisterne su zbog stalne nestašice vode tijekom cijele godine bile angažirane na snabdijevanju građana, gospodarstva i Hrvatske vojske vodom”, stoji u obrazloženju odluke. Prostor u zidinama ispod Perivoja kraljice Jelene Madijevke (nekad Dječji park) Čistoća je ponovno dobila na korištenje 1993. Danas se u tom prostoru nalazi garderoba i skladište za alat i opremu radnika na održavanju čistoće Poluotoka, Arbanasa, Relje i još nekih gradskih predjela. pod sloganom “Zadar je lijep koliko je čist” u Zadru se od 1. travnja 1996. uvodi suvremeniji način prikupljanja kućnog otpada putem kontejnera od 1100 litara. “Kontejneri su izvedeni tako da onemogućavaju širenje bilo kakvog mirisa, odnosno zagađenja okoline”, javlja Narodni list. Provodi se i edukacija građana radi prihvaćanja novog načina odvoza otpada putem kontejnera. Na gradskome deponiju u Diklu Čistoća je od 1. srpnja 1996. uspostavila stalnu nadzornu službu i rampu na ulazu.

a temelju odluke Gradskog vijeća grada Zadra od 17. srpnja 1996. o usklađivanju komunalnih poduzeća sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu i Zakonom o trgovačkim društvima te prihvaćanjem Društvenoga ugovora između Grada Zadra i 14 općina Zadarske županije javno se poduzeće Čistoća preoblikuje u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću (Čistoća d.o.o.). Početni kapital Društva registriran u Trgovačkom sudu iznosi 9 091 800 kn. Osnivač s najvećim udjelom u Društvu je Grad Zadar gdje društvo održava čistoću grada. Čistoća iz ostalih četrnaest općina (potpisnika Društvenog ugovora) smeće odvozi prema posebnim uvjetima. Godina 1997. na Poluotoku, Bilom Brigu, Voštarnici, Putu Petrića i Jazinama postavljaju se kontejneri za odlaganje staklene ambalaže (po bojama) i papira. Nabavljeno je vozilo “smećar”većeg kapaciteta, za odvoz smeća

sa perifernih dijelova grada i općina s kojima postoji ugovor o odvozu. Na ulazu u gradski deponij u Diklu otvara se reciklažno dvorište čime se stvaraju uvjeti za odlaganje raznih vrsta otpada: otpadnih ulja, akumulatora, željeznih predmeta, plastike i ostalih dopremljenih otpadaka od strane građana. Bio je to pilotprojekt odvojenog sakupljana i zbrinjavanja komunalnog otpada u Zadru. S poduzećem Sirovina Čistoća sklapa poseban sporazum o suradnji na poslovima sakupljanja sekundarnih sirovina. “Odlaganje staklene ambalaže i papira ima za cilj njezino daljnje korištenje u iste svrhe ili u procesu proizvodnje kao sekundarne sirovine a isto tako i smanjenje količine otpada na deponiju. To je i početak edukacije građana u cilju stvaranja navika odvojenog sakupljanja otpadaka što je preduvjet za ostvarenje ukupnog programa primarne reciklaže u bliskoj budućnosti. Sadašnje rješenje za takvo prikupljanje ambalaže je prijava količina na Burzi otpada u Zagrebu koja postoji pri Gospodarskoj komori Hrvatske s privremenim odlaganjem na posebno uređenom prostoru na sadašnjem gradskom deponiju. Za papir se traži zainteresirani kupac”, stoji u dopisu Čistoće upućenom Poglavarstvu Grada Zadra 24. rujna 1997. No čudesni deponij nad cestom koja Zadar veže s Ninom, Zatonom, Privlakom, Virom, Pinijom, Punta Skalom preživljava samo zahvaljujući tome što se nekontrolirano širi na prostor kojim je nekad gospodarila JNA. Ustvari, niti jedan divlji deponij na području Županije ne odgovara uvjetima. Na ovaj se deponij iz “ekoloških razloga” smeće dovozi i s otoka. Osiguranje kreditnih sredstava za realizaciju projekta novog deponija u to vrijeme traži se i od Svjetske banke za kredite programa METAP III o čemu se raspravljalo u Tunisu.

otkraj devedesetih godina osnovna djelatnost zadarske Čistoće je: - Sakupljanje, odvoženje i deponiranje komunalnog otpada od domaćinstava, gospodarskih i ostalih čimbenika s područja grada Zadra, a dijelom i općina nastalih na području bivše općine Zadar.

101

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 101

26.5.2015. 15:09:35

Tlocrt mehaničke radionice, skladišta rezervnih dijelova, garaža i nadstrešnica (Plan adaptacije)

102

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 102

26.5.2015. 15:09:50

- Sakupljanje, odvoz i deponiranje glomaznih otpadaka od domaćinstava i gospodarskih subjekata na području grada Zadra. - Sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje tehnološkog, industrijskog i opasnog otpada od određenih gospodarskih i ostalih pravnih ili fizičkih osoba koji ih stvaraju. - Održavanje čistoće javnih prometnih površina na području grada Zadra. - Održavanje gradskoga deponija “Diklo”. - Skidanje plakata i osmrtnica. - Realizacija ostalih programa iz djelatnosti poduzeća od interesa grada Zadra.

jom prizemlja upravne zgrade, adaptacijom i rekonstrukcijom garažnog prostora, adaptacijom i rekonstrukcijom fekalne kanalizacije, izgradnjom kanala za popravak vozila, izgradnjom kanalizacijskog sustava za oborinske i tehnološke vode, uvjeti rada svih djelatnika Čistoće dovedeni su ubrzo na primjerenu razinu i u znatnoj su mjeri poboljšani. Odluku da se na postojećoj upravnoj zgradi nadogradi kat s krovištem, Nadzorni odbor Čistoće donio je 13. studenoga 1998. Nadogradnja toga kata, koja je završena 2001., koštala je cca 1 600 000 kuna, bez opreme.

Najveća zapreka daljnjem razvoju ovoga zadarskog trgovačkog društva u to vrijeme je zastarjeli i neadekvatni poslovni prostor u objektu na lokaciji Stjepana Radića. Tek ulaganjem u nadogradnju kata upravne zgrade, adaptaci-

Kasnijom adaptacijom i rekonstrukcijom mehaničke radionice, skladišta rezervnih dijelova, garažnog prostora i dijela nadstrešnice poslovni je prostor Čistoće doveden na razinu onih u ostalim većim gradovima Hrvatske. Sve je radove izvela tvrtka INGRIS d. o. o. Zadar.

Čestitka objavljena u Narodnom listu 23. prosinca 1999. 103

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 103

26.5.2015. 15:09:52

kciju organiziranog sakupljanja otpadnog papira u gradskim institucijama i tvrtkama u kojima su po uredima postavljene kartonske kutije volumena cca 60 litara i u koje se dnevno odlaže otpadni papir i bez naplate odvozi u određene dane, Čistoća je započela početkom 2005.

dobitnik je i prestižnog priznanja djelatnika godine u akciji “Čovjek-ključ uspjeha u turizmu 2006.” koje dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica.

Godine 2005. Čistoća zapošljava 184 djelatnika, a u sklopu svog voznog parka ima 65 vozila razne namjene. U to vrijeme Čistoća je Iste godine provedena je i sanacija otočnih aktivni sudionik svih procesa vezanih za realideponija njihovim premještanjem na gradski zaciju provedbe prve faze uspostave Županijdeponij Diklo. Na otočnim deponijima koji su skog centra za gospodarenje otpadom Biljane sanirani postavljene su tranzitne stanice od Donje. PRESS kontejnera za kućni otpad. Osim tih kontejnera Čistoća je postavila i nove kontejDo 2009. godine Čistoća je na području Zanere za glomazni otpad zapremine 30 m³ te dra podijelila 16 000 kanti. Sve privatne kuće u kontejnere za primarnu reciklažu, tj. za papir, gradu i okolici dobile su svoju zelenu kantu o staklo, te plastičnu i metalnu ambalažu. kojoj se sami brinu, a Čistoća ih redovito prazni. Smeće se odvozi svaki drugi dan ili tri puta Odlukom gradonačelnika Zadra, Grb grada u tjednu na cijelom području grada pa na taj Zadra za osobitu predanost i marljivost u obav- način Čistoća svojim korisnicima pruža maksiljanju svakodnevnih radnih zadataka u 2005. malni standard odvoza. U to se vrijeme planira godini dodijeljen je Vladi i Dadi - Vladimiru Bra- i preseljenje upravne zgrade na lokaciju Put toviću i Anti Miočiću. Ovaj “legendarni dvojac” Bokanjca. No taj plan nije realiziran.

Već godinama Vlado i Dado svako jutro obilaze ulice Poluotoka skupljajući otpad 104

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 104

26.5.2015. 15:10:35

ČISTOĆA DANAS

adarsko komunalno poduzeće Čistoća (Čistoća d.o.o.) osobito se brzo razvija u godinama nakon završetka Domovinskog rata. Nabavkom modernih vozila i strojeva za čišćenje i pranje ulica, modernijom organizacijom rada, povećanjem broja radnika i vozila širilo se i područje njezina djelovanja, odnosno pružanja usluga čišćenja i odvoza otpada. Sam grad je sve uredniji, a time i sve ugodniji za život u njemu. Danas je to moderno komunalno poduzeće za čišćenje i odvoz komunalnog otpada administrativnog područja Zadra, Nina, Vrsi, Novigrada, Posedarja, Sukošana, Poličnika, Ražanca, Starigrada, Privlake Galovca , Škabrnje i Preka. Odvoz miješanog komunalnog otpada organiziran je i na administrativnom području Općine Zemunik. Odvozom miješanog komunalnog otpada Čistoća opslužuje 52 608 domaćinstava, 2 350 pravnih osoba i 12 032 obrtnika. 105

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 105

26.5.2015. 15:10:35

Ulaz u poslovni kompleks Čistoće

Djelatnost Društva je: - Održavanje čistoće. - Odlaganje komunalnog otpada. - Trgovina na veliko s ostacima i otpadom. - Tehničko ispitivanje i analiza. - Postupanje s opasnim otpadom. - Skupljanje otpada za potrebe drugih. - Prijevoz opasnog i neopasnog otpada za potrebe drugih. - Posredovanje u organiziranju uporabe ili zbrinjavanju otpada u ime drugih.

- Skupljanje, uporaba ili zbrinjavanje (obra da, odlaganje, i drugi način zbrinjavanja otpada), odnosno djelatnost gospodarenja posebnim kategorijama otpada. - Skladištenje opasnog i neopasnog otpada. - Stručni poslovi zaštite okoliša. Skupština je najviši organ Društva, a čine je predstavnici gradova i općina koje imaju svoje udjele u Društvu. 106

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 106

26.5.2015. 15:10:53

Dvorište ispred ulaza u upravnu zgradu Čistoće, podsjetnik na neko prošlo vrijeme

Danas Čistoća zapošljava 306 djelatnika te raspolaže sa 113 vozila i radnih strojeva različite namjene, od čega: Autosmećarka Autopodizača Kipera Kiperi / grajfera Abrolkipera Usisavača javno prometnih površina Peračica ulica Čistilica

35 14 7 3 3 11 3 6

Vozila za pranje kontejnera 1 Specijalnih vozila za zbrinjavanje otpada 3 Dostavnih vozila 8 Osobnih vozila 8 Mopeda 6 Utovarivača 1 Radnih vozila (traktori, freze, prikolice) 26

107

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 107

26.5.2015. 15:11:07

108

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 108

26.5.2015. 15:11:18

109

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 109

26.5.2015. 15:12:03

išćenje zadarskih javnoprometnih površina obavlja se ručnim čišćenjem, strojnim čišćenjem i strojnim pranjem.

toku. U ostalim dijelovima grada ulice se čiste ručno i strojno (čistilice). Strojno pranje ulica i trgova specijaliziranim vozilom – peračicom intenzivno se obavlja na Poluotoku, dok se u ostalim dijelovima grada ulice ovim vozilom peru u određenim vremenskim razmacima.

Ručno čišćenje i čišćenje usisivačem kao i odvoz komunalnoga otpada obavlja se u dvije smjene u strogom centru grada, na Poluo-

110

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 110

26.5.2015. 15:12:18

111

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 111

26.5.2015. 15:12:27

112

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 112

26.5.2015. 15:13:11

113

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 113

26.5.2015. 15:13:47

114

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 114

26.5.2015. 15:13:50

ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA NA PODRUČJU ZADRA

ao najnovija članica Europske unije Republika Hrvatska je obvezna gospodariti otpadom u skladu s načelima održivoga razvoja i uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom do 2018. Sukladno tome zakonu svi gradovi i općine dužni su od 1. siječnja 2015. uvesti tzv. primarnu selekciju otpada na način da se građanima na što bližem i što pristupačnijem mjestu omogući odvajanje svega onoga što se može reciklirati ili na neki način upotrijebiti. U tom smislu svi gradski kvartovi moraju imati tzv. zelene otoke sa spremnicima za odvajanje papira, stakla, plastike, biootpada te po mogućnosti tekstilnog i metalnog otpada,

prerađuju u nove materijale namijenjene proizvodnji. Dio PET boca, na primjer, reciklira se u tekstilnoj industriji i koristi se za proizvodnju sirovina za razne vrste odjeće. Iako se odvojeno sakupljanje papira u Zadru provodi još od 1981. a nešto kasnije i plastike, slijedeći smjernice Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode, zadarska je Čistoća prije nekoliko godina započela pilot-projekt primarnog odvajanja otpada kako bi utvrdila mogućnost smanjenja količine otpadnoga papira, stakla i plastike na gradskom odlagalištu Diklo. Svjesno značaja odvojenoga sakupljanja otpada, taj je projekt stanovništvo zadarskoga područja prihvatilo relativno dobro.

Recikliranje je postupak izdvajanja sirovina U prvoj fazi provedbe Zakona o održivom iz odbačenih stvari i njihovo korištenje za proizvodnju novih stvari ili sekundarnih materijala gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja koji se mogu ponovno iskoristiti i tako zamije- otpadom grada Zadra Čistoća je prvih dvanaest zelenih otoka na području grada Zadra niti prirodne sirovine. postavila na području mjesnih odbora Višnjik, Cilj recikliranja je očuvanje resursa Zemlje. Voštarnica, Jazine I, Ričine, Smiljevac, Bili Brig, Za proizvodnju, primjerice, jedne tone papi- Maslina i Brodarica. ra potrebno je najmanje 2 - 3,5 tone drva. Još Na tim zelenim otocima nalaze se spremnici jedan važan aspekt je manja količina otpada za staklo, papir, metalnu ambalažu, odjeću i koja se vraća u prirodu. obuću, te za komunalni otpad. Recikliranje započinje upravo razvrstavaPrvi zeleni otok u Zadru postavljen je u komnjem otpada. Zbog toga je važno da kućanstva sakupljaju otpad, koji se može recikli- pleksu stambenoga bloka na predjelu bivšega rati, odvojeno od ostalog otpada. Sve više je Tekstilnog kombinata Boris Kidrič na Voštarnidostupnih reciklažnih spremnika na javnim ci. Za realizaciju ovoga projekta Čistoća konpovršinama u koje se može bacati pet vrsta tejnere nabavlja uz financijsku potporu Grada otpada: metal, prozirno staklo, staklo u boji, Zadra i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku papir i plastiku. Prikupljeni materijali zatim se učinkovitost. 115

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 115

26.5.2015. 15:13:53

Prvi zeleni otok u Zadru postavljen je u kompleksu stambenoga bloka na predjelu bivšega TIZ-a

Otpadni papir odlaže se: odvoza prema rasporedu. Plave se vrećice na području Zadra odvoze jednom tjedno u određene dane za pojedine zone, odnosno dva puta mjesečno po općinama. Papir se nakon odvajanja odvozi direktno do korisnika. Recikliranjem staroga papira štede se električna energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete moraju se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 litara vode i 4 700 kWh električne energije. Ista količina papira može se proizvesti od staroga papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kWh električne energije.

- u plave vrećice ili u spremnike od 1100 litara s plavim poklopcem smještenim po gradskim kvartovima - u spremnike za papir u sklopu tzv. zelenih otoka, - u reciklažnom dvorištu odlagališta otpada u Diklu. Plave vrećice stanovnici s područja Zadra mogu besplatno preuzeti u prostorijama Čistoće i u prodajnim centrima Plodine d. o. o., a stanovnici s područja drugih općina koje koriste usluge Čistoće, u trgovinama Bakmaz na području općine u kojoj žive. Korisnik treba vrećice ostaviti na mjestu odlaganja na dan 116

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 116

26.5.2015. 15:13:58

Godine 2013. Čistoća je zadarskom području prikupila 613 tona papira.

Ambalaža od plastike

(bez povratne naknade)

Odlaže se u namjenskim žutim vrećicama i u reciklažnom dvorištu Odlagališta otpada u Diklu. Plastični se otpad odvozi jednom tjedno u određene dane za pojedine zone, odnosno dva puta mjesečno po općinama. Žute vrećice za odlaganje papira stanovnici s područja Zadra mogu besplatno preuzeti u prostorijama Čistoće i u prodajnim centrima

Plodine d. o. o., a stanovnici s područja općina koje koriste usluge Čistoće, u trgovinama Bakmaz na području općine u kojoj žive. Recikliranjem plastike čuvaju se i štite prirodni resursi (nafta, zemni plin) te se na taj način pomaže očuvanju okoliša te potiče održivi razvoj. Vrijeme razgradnje proizvoda od plastičnih materijala iznosi od 100 do 1000 godina, što znači da recikliranjem plastike uvelike smanjujemo količinu otpada na odlagalištima. Na Odlagalištu otpada u Diklu polimeri se sortiraju, odvajaju se nečistoće, te baliraju i odvoze korisnicima. Godine 2013. Čistoća je na zadarskom području prikupila 177 tona polimerne ambalaže.

117

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 117

26.5.2015. 15:14:02

Biorazgradivi otpad

Komunalni otpad

Odlaže se u smeđe spremnike (vol. 80 l) i to na području mjesnih odbora Novi Bokanjac i Crno. Korisnici koji žele proizvoditi vlastiti humus mogu umjesto spremnika dobiti komposter. Riječ je o pilot–projektu kojega u navedenim mjesnim odborima Čistoća provodi od početka 2014. i koji će uskoro obuhvatiti još tri mjesna odbora na području grada Zadra.

Odlaže se u zelene spremnike te se na dan odvoza ostavlja uz javnoprometnu površinu. U miješani komunalni otpad odlaže se sav otpad koji nije naveden za pojedinu kategoriju.

Organski otpad čini nešto više od jedne trećine ukupnoga otpada u kanti za smeće, a sastoji se od kuhinjskih otpadaka (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće…) otpadaka iz vrta (lišće, otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava…). Kompostiranje je najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskoga otpada. Kompostiranjem se iz organskoga otpada dobiju vrijedne humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete tla.

Glomazni otpad Predmet ili tvar koju je zbog volumena i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, odlaže se u velike kontejnere zapremine 7 m³ koji se periodično postavljaju na javnim površinama. Kontejneri se postavljaju dan prije termina za odvoz u poslijepodnevnim ili večernjim satima te se odvoze u određenim danima. Glomazni se otpad može odložiti i u reciklažnom dvorištu na Odlagalištu otpada u Diklu.

Sakupljanje i odvoz komunalnih, industrijskih i krupnih otpadaka od gospodarstveStaklena ambalaža nika utvrđuje se posebnim ugovorom o Odlaže se u spremnike u okviru zelenih otoka odvozu otpada. Otpad se odvozi pomoću te u spremnike za staklo u reciklažnom dvori- kontejnera 5-7 m3, a u manjem se broju koštu Odlagališta otpada u Diklu. risti vozilo kiper sa strojnim utovarom. Za Odvojenim skupljanjem i recikliranjem stakle- odvoz otpadaka od malih gospodarstvenika, noga ambalažnog otpada osigurava se ušteda uglavnom obrtnika, koriste se vozila kiperi s prirodnih bogatstava (kvarcnog pijeska, va- ručnim utovarom. pnenca, prirodnog plina i dr.), energije i odlagališnog prostora te se smanjuje onečišćenje Ostale vrste otpada zraka, vode i tla. Moguće ju je u potpunosti Odlažu se u reciklažnom dvorištu Odlagališta reciklirati bezbroj puta, a da pritom ne izgubi otpada u Diklu. na kvaliteti.

MET ambalaža Odlaže se u spremnike u okviru zelenoga otoka te u reciklažnom dvorištu Odlagališta otpada u Diklu. Recikliranjem samo 1 tone aluminija uštedi se 5 tona boksita i utroši se 20 puta manje energije

Tekstil i obuća Odlažu se u spremnike u sklopu zelenoga otoka ili u reciklažnom dvorištu Odlagališta otpada u Diklu.

118

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 118

26.5.2015. 15:14:06

Novi kontejneri za odlaganje otpadnog papira

Primjer urednog odvajanja ambalažne plastike u žutim vrećicama 119

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 119

26.5.2015. 15:14:17

Spremnici za komunalni i biorazgradivi otpad

120

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 120

26.5.2015. 15:14:24

Odvo탑enje glomaznoga otpada

121

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 121

26.5.2015. 15:16:00

ODLAGALIŠTE OTPADA SJEVERNO OD DIKLA, UZ CESTU ZADAR - NIN

122

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 122

26.5.2015. 15:16:40

123

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 123

26.5.2015. 15:17:09

RECIKLAŽNO DVORIŠTE NA ODLAGALIŠTU DIKLO U ZADRU

reciklažnom dvorištu Odlagališta otpada u Diklu može se odložiti: papir, staklo, plastika (PET ambalaža), metalna ambalaža (limenke), stare baterije, otpadna jestiva i maziva ulja i antifriz, zauljena ambalaža i krpe, otpadne fluorescentne cijevi, električni i elektronički otpad, otpadne baterije, gloma-

zni otpad, sve vrste otpadnih polimera (plastike) i otpadnih vrećica. Reciklažno dvorište otvoreno je za stanovništvo 24 sata. Nakon zatvaranja odlagališta u Diklu (za tri do pet godina) Zadar je obvezan uspostaviti tri reciklažna dvorišta.

124

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 124

26.5.2015. 15:17:53

125

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 125

26.5.2015. 15:18:32

ISO STANDARDI

sklopu brige o kvaliteti usluga Čistoća je u svoje poslovanje uvela sustav upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 90001 te 27. rujna 2004. dobiva certifikat za navedenu normu.

dradnju certifikacijskom auditu. Ista tvrtka 24. i 25. siječnja 2008. provodi glavni certifikacijski audit nakon kojega Čistoća dobiva certifikat. Osim ove dvije norme Čistoća je u procesu uvođenja Sustava upravljanja zdravPočetkom 2007. Društvo donosi odluku za ljem i sigurnošću na radu prema normi BS uspostavljanje sustava upravljanja okolišem 18001:2007. kao dokaz brige za sve osobe prema međunarodnoj normi ISO 14001:2004. koje rade pod nadzorom vrtke, kao i ostale zainteresirane strane. Za poticanje i primjenu kvalitete u hrvatskom Tvrtka Bureau Veritas, u prosincu 2007. provodi početni certifikacijski audit usklađenosti gospodarstvu Čistoća je 2008. dobila povelju sustava s normom ISO 14001: 2004. kao pre- Hrvatskoga društva za kvalitetu.

126

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 126

26.5.2015. 15:18:38

127

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 127

26.5.2015. 15:18:49

128

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 128

26.5.2015. 15:18:50

EDUKACIJA O PRAVILNOM POSTUPANJU S OTPADOM

Edukaciju i informiranje stanovništva Čistoća vrši na razne načine: putem vrtića, škola, mjesnih odbora, nevladinih organizacija, tematskih radio i TV emisija, postavljanjem promotivnih štandova u centru grada, putem stručnih predavanja i slično. Na štandovima se tijekom godine dijele edukativne brošure, letci i vrećice za smeće. U dječjim vrtićima sustavno se provodi projekt “Edukacija o cjelovitom gospodarenju otpadom” kojim se djeca uče očuvanju okoliša. Svi sadržaji u potpunosti su prilagođeni njihovu uzrastu. U radionicama se održavaju edukativne dječje igre poput igre po nazivom “Eko policija” kojoj je cilj djecu kroz igru naučiti razlikovati otpad od predmeta koji sačinjavaju okoliš. Time se djeca uče živjeti u ravnoteži s okolišem. Edukativna dječja igra “Eko memory” s ekološkim temama pomaže u razvijanju koncen-

tracije i pamćenja kod djece. Dječjim igrokazom “Smećko i smrduljko” djeci se ukazuje na posljedice onečišćenja okoliša te na potrebu pozitivnog odnosa spram okoliša. U predstavi “Eka Jeka i čarobna planeta” junaci priče su djeca koja se bore očuvati četiri elementa prirode: zemlju, vodu, vatru i zrak. Kroz smijeh i čarobne trikove djeca dobivaju pojam o prirodi i planetu na kojem žive te uče kako očuvati prirodu. Edukativne radionice održavaju se i u domovima umirovljenika. Provode se i zajedničke akcije Čistoće i udruge Eko-Zadar. Vrijedi spomenuti njihovu zajedničku kampanju za smanjenje korištenja plastičnih vrećica i adekvatnog zbrinjavanja električnog i elektroničkog otpada. Prigodnim programom obilježavaju se Dani za čist okoliš, Dan planeta Zemlje, Dan Čistoće i slično. Djeci su na raspolaganju i edukativne igrice na web stranici Čistoće.

129

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 129

26.5.2015. 15:19:16

130

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 130

26.5.2015. 15:20:04

131

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 131

26.5.2015. 15:20:15

EKOPATROLA

Zadru se u sklopu edukacije provodi i projekt pod nazivom Ekopatrola. Zadatak Ekopatrole je kontrolirati nepravilno odlaganje otpada, otkrivati divlje deponije, fotodokumentirati stanje na terenu, primati od građana primjedbe, savjete i prijedloge te davati sve potrebite informacije vezane za pravilno postupanje s otpadom. Također im je zadatak dijeliti građanima edukativne brošure, letke i vodiče. “Mi u Čistoći d.o.o. Zadar ne želimo samo postavljati pitanja niti davati gotove odgovore, već potaknuti građane da uoče probleme koji se javljaju kod gospodarenja otpadom te da se zajedno prihvatimo njihova rješavanja. Svjesni smo da samo promjena načina razmišljanja i čovjekova odnosa prema okolišu te načina postupanja s otpadom može rezultirati ostvarenjem postavljenih ciljeva. To je moguće postići samo sustavnom edukacijom svih dobnih skupina, počevši od onih najmlađih. I nama u Čistoći i građanima Zadra i okolice, čist i lijep okoliš u kojem živimo mora biti prioritet, a zajedno ćemo to lakše ostvariti.”, poruka je na web stranici komunalnog poduzeća Čistoća. 132

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 132

26.5.2015. 15:20:21

ZADARSKI ŠKOVACIN

istoća je u srpnju 2005. započela izdavati javno glasilo pod nazivom Zadarski škovacin. Na petnaestak stranica donose se zanimljive informacije iz života i rada poduzeća te stručni članci iz područja čišćenja, odvoza i zbrinjavanja otpada te zaštite okoliša. Nakon dva izdana broja ovaj lijepo dizaj-

nirani i sadržajno zanimljiv časopis prestao je izlaziti iste godine. U uredništvu su bili: Vesna Đili (glavna urednica), Vesna Grgić (zamjenica urednice), Larisa Toman (tajnica uredništva), Tomislav Ćurko, Sašenka Korenov, Ante Sutlović, Nenad Bačić, Goran Ćoza, Ivan Mesić i Tatjana Morović (članovi).

Prvi broj Zadarskog škovacina 133

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 133

26.5.2015. 15:20:24

ZAHVALNICE

134

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 134

26.5.2015. 15:20:41

135

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 135

26.5.2015. 15:21:33

136

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 136

26.5.2015. 15:22:24

137

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 137

26.5.2015. 15:23:55

VIZIJA ZA BUDUĆNOST

Budući Centar za gospodarenje otpadom, idejno rješenje

tome direktor Čistoće Tomislav Ćurko kaže: “Naša vizija mogla bi se izreći ovako: izgradnjom Županijskog centra za gospodarenje otpadom želimo unaprijediti kontrolu tijeka nastanka otpada u Zadarsko županiji te osigurati njegovu obradu u skladu sa europskim i domaćim propisima. Uvođenjem sustava primarne reciklaže, provođenjem edukacije stanovnika te izgradnjom novog županijskog odlagališta planiramo smanjiti negativan utjecaj na okoliš koji nastaje pri neprimjerenoj sanaciji i obradi prikupljenog otpada. Naše opredjeljenje je održivi razvoj.”

Županijski centar za gospodarenje otpadom gradit će se u nekadašnjem kamenolomu tehničkoga građevinskog kamena BUSIŠTA pokraj Biljana Donjih. Riječ je o projektu vrijednom 420 milijuna kuna. Odabrana je mehaničko-biološka obrada otpada s proizvodnjom biološki stabiliziranoga komposta. Centar će imati više funkcionalnih cjelina. Za sakupljanje i uporabu otpada predviđena je izgradnja pretovarnih stanica na kopnu i malih pretovarnih stanica na otocima. Na području županije predviđene su tri pretovarne stanice: na području Gračaca, Paga i Biograda.

138

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 138

26.5.2015. 15:26:24

Centrom će upravljati trgovačko društvo “Eko d. o. o. za gospodarenje otpadom, obnovljivim izvorima enrgije i energetsku učinkovitost Zadarske županije” koje je osnovano u svibnju 2008. temeljem Društvenoga ugovora zaključenog između Zadarske županije, Grada Zadra i Grada Benkovca. Prema planovima Ministarstva zaštite okoliša prvi natječaj za izgradnju centra raspisat će se 2015., gradnja bi započela tijekom 2016., a centar bi trebao s radom započeti potkraj 2017. Sanacija 14 odlagališta komunalnoga otpada na području Zadarske županije uključuje

odlagališta na području Zadra, Benkovca, Biograda, Obrovca, Paga, Sali, Starigrada, Polače, Novigrada, Gračaca, Lišana Ostrovičkih, Povljane, Tkona i Kali. Gradnja centra za gospodarenje otpadom za Čistoću znači konačnu sanaciju i zatvaranje ne samo pedeset godina staroga deponija u Diklu već i 200-tinjak divljih odlagališta diljem županije, ali i nove poslovne izazove. U lancu odgovornosti za izgradnju cjelovitog sustava suvremenoga gospodarenja otpadom na zadarskom području, uloga Čistoće d.o.o. sigurno je jedna od najznačajnijih.

139

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 139

26.5.2015. 15:28:38

O AUTORU Igor Černigoj rođen je 5. svibnja 1947. u Kninu. Osnovnu školu i tekstilnu tehničku školu završio je u Zadru. Predsjednik je Hrvatskoga filatelističkog društva Zadar. Suurednik je društvenog časopisa Zadarski filatelist za koji piše stručne članke i druge zanimljivosti iz filatelije. U Zadru izlaže svoje filatelističke zbirke. Dobitnik je društvene zahvalnice za predani rad na promicanju filatelije i svekoliku potporu Društvu.

KB KNJIGA A4 Zadar je lijep koliko je cist_NOVO_PC.indd 140

26.5.2015. 15:28:40

ZADAR JE LIJEP KOLIKO JE ČIST IGOR ČERNIGOJ

IGOR ČERNIGOJ

ZADAR

JE LIJEP KOLIKO JE ČIST

Zadar, 2014.

ISBN 978-953-58387-0-8

NASLOVNICA 437x299 +15 CISTOCA POVIJEST ZADRA_PC.indd 1

26.5.2015. 15:29:12