Trendovi sigurnosti u 2022

U SVIJETU SIGURNOSNE INDUSTRIJE OVA SE GODINA PO OVOM IMPERATIVU NE RAZLIKUJE OD PRETHODNIH, UZ DODATAK DA SE TRENDOVI NIKADA BRŽE I TEMELJITIJE NISU SMJENJIVALI, KAO NA POKRETNOJ TRACI

n Piše: Mirza Bahić mail: redakcija@asadria.com

Ubrzana pojava novih trendova u sigurnosnoj industriji prvenstveno je posljedica globalne pandemije. Njena bi akutna faza, osim u slučaju nepredviđenih događaja, trebala završiti ove godine, no trendovi koje je ostavila iza sebe obilježit će sigurnosnu industriju i ubuduće. Zato vam u nastavku teksta nudimo smjernice o trendovima koji će oblikovati sigurnosnu i srodne industrije tokom 2022, a treba imati na umu da nisu poredani po važnosti jer će svaki od njih imati svoje konkretne implikacije, odnosno relevantnost po krajnjeg korisnika.

Rješenja za videonadzor i opću sigurnost uključivat će ugrađenu analitiku koja isporučuje podatke korisne za inteligentnu zaštitu i nadzor. Uloga ugrađene analitike nastavit će se znatno širiti i u godini pred nama budući da korisnici sada kombinuju rubno računarstvo i vještačku inteligenciju kako bi podigli kvalitet nadzora i efikasnost pretraživanja zapisa. Industrijski izvještaji predviđaju da će globalna rubna računarska infrastruktura do 2028. vrijediti više od 800 milijardi dolara. Primjena vještačke inteligencije, posebno one s analitikom i algoritmima dubokog učenja, bit će ključni element u više aplikacija za tzv. pametni nadzor. To uključuje otkrivanje i klasifikaciju objekata te prikupljanje atributa u obliku metapodataka. Sve će se, pritom, odvijati uz smanjenje kašnjenja i opterećenja propusnog opsega sistema te uz podržano prikupljanje podataka u realnom vremenu. Maksimiziranje efikasnosti resursa oduvijek je bio važan izazov za rubno računarstvo, što optimizaciju AI algoritama čini neizbježnom. Prema procjenama organizacije Omdia, više novih sistema na čipu (SoC) će biti izbačeno na tržište s podrškom za rubnu vještačku inteligenciju, koja će ponuditi veću snagu za obradu podataka na samoj kameri. SoC tehnologija će omogućiti i precizniju videoanalitiku uz povećanje skalabilnosti. Zbog svega navedenog neki stručnjaci smatraju da se vještačka inteligencija i ne može više smatrati tek trendom, nego duhom koji je davno pobjegao iz boce i trajno izmijenio sigurnosni ambijent. Izvan čisto tehnološke sfere, ona će se morati adekvatno tretirati i sa zakonodavne strane, posebno u kontekstu zaštite privatnosti lica obuhvaćenih analitikom.

Umrežavanje i internet stvari su već širokoprihvaćeni trendovi, ali oni će u 2022. još značajnije utjecati na tržište videonadzora. To će donijeti novi napredak u segmentu prijenosa HD videopodataka, čak i na mobilnim uređajima. Ove tehnologije će potencijalno proširiti polje primjena na audio i videoanalitiku i vještačku inteligenciju. To će pratiti znatan rast u već zahuktalom procesu digitalne transformacije, s ključnim tehnologijama koje pokreću ovu promjenu. One uključuju integraciju s internetom stvari, računarstvom u oblaku, inteligentnim podacima i vještačkom inteligencijom. Očekuje se da će napredak na planu umrežavanja pozitivno utjecati na internet stvari, posebno u pogledu kapaciteta propusnosti i smanjenja latencije. Dodavanje napredne funkcije umrežavanja nadzornim kamerama podržat će daljinski videonadzor u realnom vremenu, proširiti upotrebu mobilnih aplikacija i olakšati upravljanje mrežama sa zastarjelim tehnologijama.

Sistemi mrežnog videonadzora više neće biti prosti uređaji za nadzor, nego sveobuhvatna rješenja koja se mogu primijeniti u svakoj vertikali i tržišnom sektoru. Pokretačka snaga već je opisana vještačka inteligencija kao tehnologija koja se integriše sa sistemima na svim nivoima. Industrijski analitičari procjenjuju da će globalno tržište videonadzora i sigurnosti s vještačkom inteligencijom do 2023. godine dostići vrijednost od 4,46 milijardi dolara. Pri tome, u velikom broju zemalja već sada se primjenjuju napredna rješenja kod kojih se za mašinski vid kao senzori koriste videonadzorne kamere. Podaci koje generišu rješenja za mašinski vid pomoću kamera s vještačkom inteligencijom nude upotrebljivu poslovnu inteligenciju koja organizacijama pomaže da bolje razumiju kako svoje klijente tako i vlastito poslovanje. Istovremeno, videoanalitika će postati održivija opcija za izvođenje projekata velikih razmjera. Posljednjih godina sve više kompanija se okreće videoanalitičkim rje-

šenjima kako bi se ojačala sigurnost objekata i lokacija te došlo do upotrebljivih uvida. Širu primjenu videoanalitike podržavaju i tehnologije kao što su mašinsko i duboko učenje. Razlog za to je jednostavan – one nude potencijal za automatizaciju obrade velikog broja podataka i tokova rada, pri čemu se operaterima dostavljaju korisne informacije. Iako potražnja za ovim rješenjima može biti velika, primjena analitike na nivou organizacija nije uvijek praktična opcija. Složenost podešavanja i hardverski zahtjevi često dovode kompanije u situaciju da se pitaju da li ulaganje u analitiku opravdava dobijene rezultate. Kako budemo ulazili u 2022. godinu, aplikacije za videoanalitiku će nastaviti da sazrijevaju na načine koji će ih učiniti lakšim i ekonomičnijim za primjenu u projektima velikih razmjera. Ovo će olakšati proizvođačima koji se fokusiraju na efikasnost hardverskih resursa i nude detaljniju kontrolu nad pokretanjem analitike u određenim intervalima ili rasporedima umjesto njenog kontinuiranog rada.

Nadzor kao usluga, oblak kao usluga, kontrola pristupa kao usluga – sve su to pojmovi koji se sve češće čuju u industriji sigurnosti i videonadzora. U 2022. prednosti ovog poslovnog modela će dovesti do njegove znatno šire primjene. S evolucijom i sazrijevanjem usluga u oblaku proizvođači videonadzornih sistema morat će se dijelom transformirati u pružaoce usluga, posebno u vidu rješenja kao usluge. Ove kompanije će svojim klijentima pružati rješenja putem platformi u oblaku, a zatim proširiti ovaj model na svaki segment videonadzora. Digitalna transformacija donijela je prelazak na rad u cloud okruženju i prateće modele usluga. Sistemi provjere identiteta u sklopu SaaS paketa (softver kao usluga) postat će ne samo norma nego i nešto što korisnici očekuju od ponuđača usluga. Razlog za to je prost: globalno tržište aplikacija u oblaku će već u 2022. vrijediti više milijardi dolara. Kompanije mogu ostvariti brojne prednosti objedinjavanjem aplikacija, infrastrukture i poslovnih procesa u kombinovanu ponudu paketa “kao usluge”. Ključna riječ ovdje je fleksibilnost i brzina – ove kompanije će moći brže reagovati na promjenjive tržišne uslove i jednako brzo predstavljati nove proizvode i usluge.

Očekuje se da će se potražnja za računarstvom u oblaku kod poslovnih i drugih korisnika nastaviti i u 2022. To je posljedica sveprisutnog fenomena rada na daljinu i rastućeg trenda digitalne transformacije zbog pandemije. Usvajanje rješenja za videonadzor u oblaku kao što je VSaaS (video nadzor kao usluga) također će se ubrzati tokom ove godine. Zbog brojnih prednosti kao što su ekonomičnost, daljinski pristup podacima, sigurna pohrana podataka i visoka pouzdanost ovaj model je sve popularniji u sektoru malih i srednjih preduzeća koji ne može održavati svoje videonadzorne sisteme. Videonadzorne platforme u oblaku su pristupačne i omogućavaju korisnicima da upravljaju uređajima na licu mjesta i uživaju u punom spektru usluga bilo kada i bilo gdje. Za instalatere one će u 2022. i dalje biti praktična rješenja koja su im nadohvat ruke, uključujući mogućnost postavljanja dijagnoze problema i obavljanje popravki na daljinu, cjelodnevno praćenje rada alarma, pohrane u oblaku itd.

Tu je i vještačka inteligencija stvari (AIoT) kao kombinacija AI tehnologija i IoT infrastrukture koja će obilježiti 2022. svojom ubrzanom popularizacijom. Kroz konvergenciju više senzorskih uređaja i sistema preko interneta stvari AIoT će ponuditi gotovo neograničen niz potencijalnih primjena, kao što su otvoreni i integrisani sistemi i platforme te šira povezanost uređaja. Očekuje se da će internet stvari na taj način funkcionisati bolje, uz poboljšanu interakciju između ljudi i mašina te

Prema predviđanjima, vrijednost investicija u pametne gradove će do 2024. porasti na 203 milijarde američkih dolara. Kako je 2022. uključena u ovu projekciju, realno je očekivati nastavak trenda širenja ovih naprednih ekosistema i u bliskoj budućnosti. Za početak, pametni gradovi će u ovoj godini, zahvaljujući napretku tehnologije, prikupljati veće količine podataka nego ikada. Isti napredak očekuje i kapacitet za iskorištavanje ovih informacija s ciljem podizanja nivoa urbane sigurnosti i kvaliteta življenja. Inteligentne zgrade su dio ekosistema pametnog grada. Bilo da je riječ o aerodromima, bolnicama ili poslovnim prostorima, mnoge organizacije će nastojati analizirati što više podataka sa što više senzora i tako automatizirati svoje radne procese.

upravljanje podacima i analitikom. To ne znači da svakim IoT elementom u ovom okruženju sada može upravljati vještačka inteligencija, nego da se ove komponente mogu i međusobno povezati i zajedno obavljati zadatke na “pametniji” način. AIoT tehnologija će ponuditi širu integraciju rješenja kao što su videonadzor, protivprovala, kontrola pristupa i detekcija požara pomoću senzora temperature, vlage, dima, topline i kvaliteta zraka, posebno u pametnim zgradama i domovima. Bit će više rješenja koja integrišu videotehnologiju s radarom i drugim IoT sistemima kako bi se rješavali sve složeniji problemi korisnika.

S brzim promjenama koje je donijela digitalna transformacija tokom pandemije prava vrijednost objedinjenih sigurnosnih rješenja će doći u prvi plan tokom 2022. godine. Objedinjeno sigurnosno rješenje omogućava korisnicima da upravljaju podacima i iskoriste ih za kreiranje vrijedne poslovne inteligencije koja se može koristiti za poboljšanje poslovanja i povećanje povrata uloženog. Suočeni s ograničenim resursima tokom pandemije, mnoge organizacije i krajnji korisnici stavili su prioritet na prenamjenu sigurnosnih sistema kako bi prilagodili postojeću sigurnosnu infrastrukturu i lakše odgovorili na nove izazove povezane s pandemijom. U 2022. ključni izazov će biti pronalazak načina za podršku digitalnoj transformaciji i automatizaciji pametnih gradova i kompanija. U ovom segmentu to se prvenstveno odnosi na potrebu da se korisnici mentalno odmaknu od fokusa na vlasnički zaštićena rješenja. Model zatvorene arhitekture sam po sebi stvara silose za ljude i podatke i guši mogućnosti rasta. Zato će se u godini pred nama mnogi donosioci odluka u javnom i privatnom sektoru fokusirati na otvorena i interoperabilna rješenja. To će im pomoći da izvuku najveću moguću vrijednost iz postojećih ulaganja u tehnologiju kroz jačanje objedinjavanja podataka i njihovog pretvaranja u poslovnu inteligenciju.

Praćenje popunjenosti i iskorištenosti prostora ostat će glavni prioritet na mnogim tržištima. Tokom pandemije kompanije su primjenjivale različita rješenja za praćenje popunjenosti u svojim zgradama, kao i za kontrolu socijalne distance. Dvije godine kasnije ovaj trend i dalje raste jer poslovni subjekti sada u njemu vide i dodatnu vrijednost koja proizlazi iz prikupljenih podataka. Mnoge organizacije u različitim sektorima, od transporta i maloprodaje do zdravstva i bankarstva, danas koriste rješenja za

upravljanje popunjenošću, analitiku brojanja ljudi i podatke o kontroli pristupa kako bi ispunile svoje zakonske obaveze. Ono što se mijenja je svijest da iskoristivost ovih rješenja nadilazi sigurnosne okvire. Naprimjer, praćenje redova na lokacijama kao što su aerodromi, trgovine ili stadioni može smanjiti vrijeme čekanja, optimizirati raspored osoblja i poboljšati korisničko iskustvo. Organizacije traže načine i da optimiziraju radne prostore i svojim zaposlenicima ponude fleksibilnost da lakše podijele radno vrijeme između kancelarije i kuće. Prikupljena inteligencija o iskorištenosti prostora pomaže im da kvalitetnije prate popunjenost kancelarijskih prostora, bolje iskoriste sobe za sastanke ili lakše mijenjaju interijer, naprimjer, širenjem opcija za dijeljenje stolova. Sve ovo dovodi do veće operativne efikasnosti, lakšeg upravljanja resursima i velikih ušteda.

Tržište kontrole pristupa će se tokom 2022. sve više prebacivati na otvorenije platforme, pružajući korisnicima mogućnost da odaberu sisteme koji najbolje zadovoljavaju njihove potrebe. Organizacije koje razmišljaju o budućnosti birat će moderne i sigurne platforme zasnovane na IP-u kako bi mogle postići više sa svojim sistemom, a istovremeno zaštititi svoje poslovanje od cyber napada ili zlonamjernog softvera. Organizacije danas očekuju mnogo više od svojih rješenja za kontrolu pristupa. Prethodnih godina kompanije su se oslanjale na tehnologiju kontrole pristupa za upravljanje karticama i praćenje alarma na vratima. Ipak, više nema povratka na staro jer su potrebe krajnjih korisnika znatno kompleksije. Oni ne samo da zahtijevaju veću fleksibilnost u pogledu izbora hardvera već žele i da pojednostave procese i ponude više pogodnosti osobama koje svakodnevno upravljaju zgradama i kreću se kroz njih. Danas tzv. nova normalnost zahtijeva prilagodljivost. Zbog toga mnoge kompanije ulažu u rješenja za upravljanje pristupom fizičkom identitetu (PIAM). Uz samouslužni PIAM sistem, kompanije mogu automatizirati zahtjeve za pristup za zaposlene i posjetioce i daljinski prilagođavati prava pristupa za njih. Tako se dolazi do veće sigurnosti i, istovremeno, osigurava usklađenost s propisima. Objedinjavanjem kontrole pristupa i PIAM sistema lakše je pratiti kretanje na licu mjesta, što organizacijama olakšava prepoznavanje slučajeva potencijalnog prijenosa COVID-a 19, ali i drugih zaraznih bolesti.

Cyber sigurnost će zadržati status neuralgične sigurnosne tačke i u godini pred nama. Kako cyber kriminalci postaju sve sofisticiraniji, raste pritisak na organizacije da kontinuirano i temeljito ažuriraju svoje

5G će u godini pred nama postati ključna tehnologija koja se koristi za videokonferencije i rad na daljinu. Brze mrežne mogućnosti videa koje podržava 5G širokopojasna tehnologija osiguravaju dijeljenje slika i snimaka u realnom vremenu, kao i sinhronizaciju zvuka i videa bez kašnjenja. To će omogućiti efikasnu daljinsku komunikaciju i saradnju u svim segmentima sigurnosti. 5G će nesumnjivo osnažiti sve sigurnosne mreže kroz veću brzinu i pouzdanost. To će omogućiti kvalitetniju primjenu sigurnosno važnih tehnologija kao što su AI, IoT i mašinsko učenje te omogućiti različite inovativne primjene u sektoru videokonferencija.

sisteme, standarde i certifikate. S obzirom na to da je digitalna transformacija prioritet za krajnje korisnike i sistemintegratore, proizvođači će se suočiti s jačom kontrolom kvaliteta proizvoda koje prodaju, posebno u segmentu cyber sigurnosti. Ipak, tokom 2022. sektorom cyber sigurnosti će dominirati i svojevrsni paradoks: dok proizvođači postaju sve uspješniji u smanjenju broja sigurnosnih slabih tačaka po liniji koda, eksponencijalni rast uređaja za internet stvari donekle poništava ove pozitivne učinke i time otežava situaciju. Sve ovo će dovesti do pojave potpuno novog modela cyber sigurnosti koji se oslanja na kontinuiranu verifikaciju, a ne samo na jačanje samih mreža i sistema. U izvještaju organizacije Cybersecurity Ventures predviđa se da će globalni gubici povezani sa cyber kriminalom do 2025. iznositi 10,5 biliona dolara godišnje. Uz stopu rasta od 15% godišnje, ovo će, ironično, biti “najveći transfer ekonomskog bogatstva u historiji”. Navedeno znači da će incidenti s ucjenjivačkim softverom, online prevare i phishing napadi dominirati ovim segmentom i tokom 2022. Godinu iza nas obilježili su i veliki hakerski napadi, poput incidenta u kojem je grupa hakera ukrala i objavila nacrte Appleovih proizvoda od dobavljača ove kompanije Quanta Computera. Napadači su tražili otkupninu od 50 miliona dolara u zamjenu za ostale nacrte. Jednako važan bio je i napad na servere nacionalne policije Indonezije, koji je omogućio hakerima da dođu do podataka o 28.000 policajaca. Zbog ovakvih incidenata i gubljenja jasno definiranih granica mrežnog perimetra unutar brojnih organizacija sve više kompanija i državnih institucija će tokom 2022. širiti opseg svojih politika cyber sigurnosti. Cilj će biti ustanoviti i primijeniti osnovne sigurnosne standarde za sva rješenja koja se nabavljaju, kao i za partnere i saradnike. Imajući ovo na umu, puko dodavanje novih slojeva zaštite u sigurnosni ekosistem neće biti dovoljno. Donosioci odluka će morati primijeniti i djelotvornije strategije sigurnosti i odabrati partnere koji mogu ponuditi napredniju automatizaciju.

Zero-trust, odnosno model nultog povjerenja će doživjeti pravu ekspanziju kao jedan od odgovora na aktuelne izazove u cyber sigurnosti. On se, ukratko, temelji na skepticizmu i motu “ne vjeruj nikome, autentificiraj sve i kontekst je ključan”. U pitanju je potpuno novi pristup u gradnji tzv. trajno nepovjerljivih mreža koje su alternative sigurnosnom konceptu na bazi perimetra. Potonji se već pokazao ranjivim jer uključuje milione poveznica između uređaja, mreža i podatkovnih centara. Pandemija COVID-a 19 i ovdje je odigrala važnu ulogu, jer je fleksibilan rad od kuće drastično povećao broj uređaja s kojih korisnici pristupaju vrijednim resursima kompanija na mreži. Kod zero-trust modela sigurnosni profil se radi za svaki pojedinačni uređaj i aplikaciju koji se povezuju na mrežu. Oni se nezavisno evaluiraju svaki put kada se traži pristup nekom resursu, što će imati veliku važnost i za sektor videonadzora. Firmver, redovna ažuriranja softvera, sigurno pokretanje, šifrirani podaci i video i zaštićeni identiteti ostat će dio paketa korisničkih zero-trust rješenja.

Broj korisnika digitalnih novčanika dostići će historijski vrhunac u 2022. Velike tehnološke kompanije kontinuirano dodaju nove funkcije akreditivima pohranjenim u aplikacijama. Istovremeno, kompanije i državni organi razvijaju novu infrastrukturu za podršku sigurnim digitalnim transakcijama i ovi trendovi će obilježiti i godinu pred nama. Tu su i pionirski projekti digitalizacije ličnih informacija i njihovog pretvaranja u NFT tokene koji se pohranjuju na blockchain. Njihovi kreatori obećavaju ne samo do sada neviđeni nivo sigurnosti kakav nudi blockchain arhitektura nego i mogućnost individualizacije i monetizacije ovako obrađenih identiteta koji bi se, isključivo uz pristanak korisnika, povezivali sa državnim organima i institucijama poput banaka.

Tokom 2022. će rasti broj kamera u boji s više senzora. Jedan senzor će se, naprimjer, koristiti za prikupljanje informacija o svjetlosti, a drugi za bilježenje informacija o boji. To će omogućiti i naprednu obradu signala slike i kreiranje slike visokog kvaliteta. Dodatne funkcije će uključivati eliminaciju smetnji i prilagođavanje praćenju glasova.

Videonadzorna kamera će u tekućoj godini postati najvažniji vizuelni senzor u rastućem trendu pametnih gradova. To nosi i važan izazov – kako se sve više koriste kamere više rezolucije s inteligentnim videoaplikacijama, raste i potreba za distribuiranom pohranom, a sve kako bi se spriječila sistemska opterećenost količinom podataka. Distribuirana pohrana može poslužiti za distribuciju podataka na više fizičkih servera koji se ponašaju kao jedinstven sistem pohrane iako su često geografski raspršeni.

Prijenos podataka u kontrolnim sobama znatno je porastao posljednjih godina. I taj trend će se nastaviti i tokom 2022. To će dovesti do popularizacije usluga u

oblaku za podršku u upravljanju podacima. Hyperscaler sistemi kao što su Microsoftov Azure i Googleov Cloud će u godini pred nama postati sastavni dio tržišta sigurnosti i kontrolnih soba, prvenstveno zbog svoje sposobnosti da ponude rješenje u vidu infrastrukture kao usluge (IaaS).

Tehnologije kao što je Long Term Evolution (LTE) i 5G će osnažiti tradicionalne Land Mobile Radio (LMR) mreže i obogatiti ih širokopojasnim mogućnostima koje podržavaju velike brzine i nude naprednu sigurnost. Očekuje se da će 2022. biti godina kada će hibridni LTE/LMR uređaji postati široko dostupni, a potražnja kupaca će sigurno potaknuti širenje ovog trenda.

Termalne kamere su doživjele pravu eksploziju tokom pandemije jer su, pored svoje temeljne namjene, često korištene kao alat za provjeru tjelesne temperature kao indikatora zaraženosti koronavirusom. Kako je riječ o zreloj i danas širokoprihvaćenoj tehnologiji, ove uređaje u 2022. čeka i poslovna revolucija. To se, u prvom redu, odnosi na njihovu širu primjenu za preventivno održavanje na mjestima podložnim temperaturnim oscilacijama (ustanove, radni prostori). Ove kamere će se koristiti za kontrolu električnih kvarova, oštećenja opreme i mašina, dijagnostiku funkcioniranja sistema u pametnim zgradama itd. Sličan trend će uvesti i solarnu energiju na velika vrata u svijet sigurnosti. Videonadzorni sistemi će se zajedno s funkcijama vještačke inteligencije sve dublje integrisati s tehnologijom prijenosa podataka preko 4G mreže i solarnim sistemima. Cilj je doći do efikasnog videonadzornog sistema u zonama bez pristupa mreži i električnoj energiji. Povezani proizvodi će uključivati integrisane solarne sisteme i videonadzorne kamere na solarni pogon (IPC i PTZ)

Biometrija je već u širokoj upotrebi, bilo da je riječ o zaštiti mobilnog uređaja, vozačke dozvole ili lične karte. U 2022. biometrija će biti sve češće kombinovana s rješenjima za upravljanje identitetima u oblaku koja, također, čeka značajan rast. Uloga sigurnosti u kreiranju biometrijske tehnologije koja omogućava sigurnu autentifikaciju i paralelno štiti privatnost podataka ojačat će u svim sektorima. Sigurnost će, pri tome, biti ključni jezičac na vagi kod pronalaska ravnoteže između zaštite privatnosti i šire pokrivenosti biometrijom.

Zastoj u lancu snabdijevanja i dalje će biti jedna od ključnih poteškoća. To znači da će 2022. biti godina u kojoj ova industrija mora biti kreativna kako bi opstala. Nedostatak poluprovodnika, globalna uska grla u logistici i povećanja troškova utjecat će na sve proizvode, od čitača i centrala do senzora i detektora. Problemi u opskrbnom lancu s kojima se svijet trenutno bori potaknut će sigurnosne kompanije da rade na tome da smanje ovisnost o vlasničkim rješenjima, odnosno onima koja dolaze od jednog proizvođača. Organizacije koje gledaju naprijed će umjesto toga tražiti rješenja na bazi otvorene arhitekture, koja im nude veći izbor i fleksibilnost na osnovu zahtjeva korisnika i trenutne dostupnosti.

Tokom posljednje dvije godine sigurnosna industrija je prošla transformaciju za koju je ranije bilo potrebno više vremena. U tom smislu, 2022. će biti prijelomna godina između početka pandemije i njenog smirivanja i povratka na staro. Ipak, to “staro” je sada jedan trajno izmijenjeni ambijent u kojem se nove tehnologije poput AIoT-a, zero-trusta i modela u vidu usluge preklapaju s novim vidovima primjene u sigurnosti i izvan nje. Prilagodba i netehnološkim trendovima, poput kombinovanog radnog vremena i zastoja u lancu snabdijevanja, tako će postati elementarni preduslov opstanka na tržištu, od čijeg su pretpandemijskog formata danas ostale tek konture. A one, kao takve, sigurno ne mogu biti temelji za nošenje bremena budućnosti sigurnosne industrije. t