Šta donosi budućnost?

Priredila: redakcija a&s Adrije Priredila: redakcija a&s Adrije redakcija@asadria.com redakcija@asadria.com

Od stare tehnologije provlačenja kartica s magnetnom trakom do savremenih beskontaktnih tehnologija i akreditiva za mobilni pristup, kompanije danas imaju širok izbor kada je u pitanju kontrola pristupa. Uprkos poboljšanoj sigurnosti i pogodnosti koje nude nove opcije, mnoge kompanije i institucije još koriste zastarjelu i sigurnosno ranjivu tehnologiju za kontrolu pristupa. Za njih je došlo vrijeme za akciju i prijeko potrebnu nadogradnju. Kako bi se bolje razumjela važnost prelaska na savremenu tehnologiju kontrole pristupa, korisno je vratiti se u prošlost i analizirati razvoj tehnologije kartica i akreditiva od 1980-ih do današnjih dana. Analizirat ćemo dostupne tehnologije, kao i budućnost kontrole pristupa, uz osvrt na rizik od primjene zastarjelih tehnologija koje vašu organizaciju mogu lako dovesti u opasne situacije.

Zastarjele tehnologije kartica i danas se ponekad koriste u kombinaciji s novim čitačima za kontrolu pristupa. Nakon ulaganja u moderne čitače neke kompanije mogu pokušati smanjiti prateće troškove nabavkom jeftinijih kartica i akreditiva. Ipak, to je pogrešan pristup. Čitač je, zapravo, siguran koliko i najslabiji akreditiv koji može podržati. Sigurnost cijelog ekosistema, što uključuje i kartice, nije nešto što bi se trebalo određivati prema kriteriju nižih troškova. Jedan od čestih primjera je situacija u kojoj organizacija kupuje jeftine kartice od nezavisnog distributera. Takve se kartice i akreditivi prodaju na tržištu uz obećanje da će raditi s vrhunskim čitačima. Međutim, jeftiniji akreditivi često koriste tehnologiju koju je lakše hakirati ili duplicirati, što ugrožava nivo sigurnosti cijelog sistema. Iako je želja za uštedom novca izražena kod mnogih kompanija, štednja na sigurnosti često može biti dugoročno skuplja opcija. Tu je i cijena narušavanja sigurnosti, za šta postoji veća mogućnost zbog ranjivosti koju nose manje sofi sticirane kartice. Ta cijena može biti mnogo veća od nabavke naprednijih kartica i akreditiva. Za ilustraciju važnosti prelaska na najnoviju tehnologiju kontrole pristupa vrijedi se osvrnuti na evoluciju tehnologija kartica i akreditiva.

Prve tehnologije provlačenja kartica predstavljale su glavno administrativno poboljšanje u odnosu na brave i ključeve, i to u pogledu upravljanja, sljedivosti i forenzike. Ako ste znali ko ima prava pristupa u određenim zonama i dobili mogućnost efi kasnog upravljanja tim pravima, više nije bilo potrebe za izradom novih ključeva svaki put kada bi zaposlenici napuštali kompaniju ili prelazili na nove pozicije. Kontaktna tehnologija zahtijeva ručno provlačenje kartica za prijenos nešifriranih podataka s akreditiva do čitača. Kada bi korisniku zatrebao pristup određenoj zoni, on bi fi zički provukao karticu na način koji liči na korištenje kreditnih ili debitnih kartica u maloprodaji. Budući da je akreditiv nešifriran, tehnologije provlačenja su manje sigurne od modernih sistema. Ipak, one su pružale odgovarajuću sigurnost za to vrijeme, dijelom i zbog činjenice da su hakeri morali doći u posjed same kartice ako su planirali očitati ili klonirati podatke s nje.

S vremenom se razvila svijest o ograničenju tehnologija provlačenja kartica. Potreba za fi zičkim kontaktom čitača i akreditiva postala je nepraktična i neefi kasna za korisnike, dok su pokvarene kartice i fi zičko trošenje čitača postali skupi i dugoročni problemi za administratore. Zato je pojava beskontaktnih tehnologija promijenila pravila igre u industriji kontrole pristupa. Prevladavajuća tehnologija tokom ove faze poznata je pod imenom “prox”, odnosno “blizina niske frekvencije”. Ona je uključivala niskofrekventnu tehnologiju od 125 kHz, pri čemu su se podaci na kartici očitavali kada se postavi na nekoliko centimetara od čitača. Tehnologija je ponudila dodatnu mogućnost korištenja privjesaka i tagova kao formata, što znači da korisnici više nisu morali koristiti samo kartice. To je industriji kontrole pristupa omogućilo širenje elektronske fi zičke kontrole pristupa zahvaljujući nižim troškovima održavanja, lakoći korištenja i novim opcijama za dizajn formata. Ipak, od samog početka postojala su i određena ograničenja. Akreditivi su bili nešifrirani, statični i mogli su se lako čitati, što je olakšavalo kloniranje ili krivotvorenje kartica. Prox kartice se također ne mogu kodirati s više ID-jeva ili drugih atributa podataka.

Na prijelazu stoljeća pojavile su se beskontaktne pametne kartice koje su ponudile sofi sticiraniju tehnologiju od tzv. prox kartica. Te pametne kartice, uključujući brendove kao što su MIFARE i iCLASS, koristile su visokofrekventnu tehnologiju

(13,56 MHz) i ponudile nove akreditive, a otklonile i dva glavna ograničenja prox kartica. Prvo se odnosilo na međusobnu autorizaciju. I akreditiv i čitač sadrže skup kriptografskih ključeva, sličnih lozinkama. Kada se akreditiv prvi put poveže s čitačem, oboje koriste složeni matematički postupak za usporedbu ključeva. Ako se oni podudaraju, akreditiv dijeli binarne podatke sa čitačem, a čitač ih prihvata kao autentične. Međutim, ako se ključevi ne podudaraju, akreditiv binarne podatke zadržava u privatnosti i transakcija se prekida. Drugo, ove kartice mogu pohraniti više informacija nego ID broj. Ti podaci su, npr., bezgotovinska vrijednost debitne kartice ili biometrijski predložak. Rezultat je znatan rast nivoa sigurnosti i načina primjene ove tehnologije. Uprkos ovim prednostima, većina pametnih kartica prve generacije imala je slabe tačke u pogledu algoritama zajedničke autorizacije na koje su ukazivali eksperti u objavljenim dokumentima. Takve slabosti omogućavale su hakeru da falsifi kuje, klonira ili lažira akreditiv te otkloni potrebu za obostranom autorizacijom.

Kako se sigurnosni ambijent mijenjao tako su se razvijali i akreditivi za kontrolu pristupa. Beskontaktne pametne kartice druge generacije (npr. Seos i MIFARE DESFire EV3) izbačene su na tržište kako bi zadovoljile potrebe dinamičnog poslovanja. Beskontaktne pametne kartice druge generacije razlikuju se od svojih prethodnika u dva ključna segmenta: sigurnosti i primjeni.

Pametne kartice druge generacije dizajnirane su da podrže gotovo neograničene vidove primjene s naprednijom zaštitom podataka i privatnosti. Današnje kompanije traže mogućnost upravljanja identitetima korisnika nezavisno od hardverskog formata i mikroprocesorskog čipa. Žele kreirati i upravljati sigurnim identitetima ne samo na karticama već i na mobilnim telefonima, tabletima, nosivim uređajima i drugim oblicima akreditiva, uz mogućnost povezivanja NFC-a, Bluetootha i drugih komunikacijskih protokola. To je omogućilo nove vidove primjene pametnih kartica i logičkog pristupa uz mogućnost kontrole identifi kacije, provjere i autorizacije pristupa mrežama i informacijama. Omogućena je i konvergencija fi zičkog i logičkog pristupa. Sigurno štampanje i bezgotovinsko plaćanje dodatni su primjeri lakših i fl eksibilnijih primjena koje podržavaju pametne kartice druge generacije.

Iz upotrebe su povučeni vlasnički protokoli koji su se pokazali ranjivijim u prvoj generaciji, a među njihovim mnogim nedostacima je činjenica da ih razvija jedna kompanija i time ih izlaže propustima koje drugi nemaju priliku identifi cirati. Ovi propusti neizbježno dovode do veće ranjivosti, jer se problemi ne mogu riješiti dok se proizvođača ne upozori na problem. Nakon toga proizvođač koristi svoje resurse da razvije i na tržište izbaci zakrpu ili novu verziju softvera koja otklanja grešku. Akreditivi druge generacije također nude bolju zaštitu privatnosti i podržavaju otvorene i široko prihvaćene standarde koje razvija i odobrava šira istraživačka i akademska zajednica (npr. ISO i NIST). Ovi otvoreni standardi se redovno ažuriraju i prilagođavaju, što im omogućava da se koriste u više tehnologija.

Nova generacija akreditiva Većina akreditiva nove generacije je već dostupna. Mobilni uređaji se koriste u gotovo svim aspektima svakodnevnog života. Mogućnost da korisnici zgrada iskoriste svoj pametni telefon, tablet ili nosivi uređaj za ulazak u kontrolisane zone za dopunu ili zamjenu kartica obično nailazi na dobar prijem kod svih aktera. Prednosti za kompanije i zaposlene su jasne. Prvo, tu je faktor pogodnosti jer zaposlenici ne moraju nositi višak stvari. Pošto se vrlo malo ljudi kreće bez mobilnog uređaja, iz-

gubljene ili zaboravljene kartice su danas manji problem. Mobilni akreditivi omogućavaju i beskontaktni prolazak kroz vrata i daljinsku autorizaciju, što znači da korisnici ne moraju, naprimjer, spuštati prozor automobila po hladnom vremenu kako bi otvorili kapiju parkinga. Drugo, mobilni akreditivi olakšavaju upravljanje kontrolom pristupa. Digitalni procesi omogućavaju

pojednostavljivanje operacija uz integraciju s kontrolom pristupa ili sistemom za posjetioce. Organizacije radnicima na terenu i posjetiocima mogu slati akreditive bežičnim putem i zamijeniti upravljanje fi zičkim akreditivima digitalnim iskustvom. U slučaju pojave sigurnosnog problema akreditivi korisnika mogu se brzo i efi kasno deaktivirati. Osim uštede vremena i resursa, rezultat je održiviji proces sa smanjenim praznim hodom i manje fi zičkih dodirnih tačaka. Za mobilnu autorizaciju dovoljan je samo jedan uređaj koji podržava siguran pristup aplikacijama u oblaku, podacima i fi zičkim vratima. Nakon pravilne implementacije to može smanjiti troškove, poboljšati korisničko iskustvo, pojednostaviti upravljanje i unaprijediti sigurnost.

Kartice i akreditivi su znatno napredovali otkada su prvi put predstavljeni prije više od 40 godina. Današnje beskontaktne pametne kartice koriste industrijske protokole, što ih čini sigurnijim od tehnologija starije generacije. Kako se tehnologija kontrole pristupa širi izvan domena fi zičkog pristupa, i mobilni uređaji su se pokazali sinergijski kompatibilnim jer nude ne samo veću sigurnost i praktičnost u ekonomičnom hardverskom obliku nego i bolju funkcionalnost u pogledu vidova primjene. Samo će moderni ekosistemi moći ići u korak s transformativnim trendovima s kojima se suočavaju današnje organizacije. Srećom, nadogradnja sistema fi zičke kontrole pristupa danas više nije toliko složena jer obično zahtijeva tek instaliranje novih čitača i izdavanje novih akreditiva.

ISTRAŽIVAČKI RADISTR Ž AŽIV ČAČKI RAD - izrada studija i analiza o funkcionalnosti i optimalnosti predviđene preventivne zaštite kroz investiciono tehničku dokumentaciju PREGLED I NADZOR PREGLED I NADZOR - pregled, ovjera i pružanje konsultantskih usluga za projekte iz oblasti zaštite od požara i zaštite na radu NORMATIVNA NORMATIVNA DJELATNOST - izrada pravilnika iz oblasti zaštite od požara i zaštite na radu - izrada planova zaštite od požara za preduzeća, javne ustanove, društveno političke zajednice i njihove organe PROIZVODNJA, MONTAŽA PROIZVODNJA MONTAŽ ŽA I SERVISIRANJE - proizvodnja hidrantskih crijeva prema zahtjevu kupca - izrada elemenata stabilnih sistema za gašenje požara - montaža svih tipova automatskih sistema za gašenje požara

OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE - obuka uposlenika iz oblasti zaštite na radu, zaštite od požara i rukovanja zapaljivim tečnostima i gasovima u prometu - stručno usavršavanje za obavljanje poslova i radnih zadataka projektovanja, montaže, rukovanja i održavanja sistema PROJEKTOVANJE PR ROJEKTOVANJE - projektovanje specifičnih objekata sa aspekta zaštite od požara i zaštite na radu - projektovanje automatskih stabilnih sistema za gašenje požara - projektovanje sistema za dojavu požara i detekciju gasa EKSPLOZIONA ZAŠTITA EKS SP O LOZIO ONA ZAŠ ŠTITA - izrada elaborata o prostornom rasprostiranju i kategorizaciji zona opasnosti sa rješenjima protueksplozijske zaštite električnih uređaja i instalacija u tim zonama u svim slučajevima mogućih pojava eksploziono ugrožavajućih parogaso-prašinastih smjesa PRODAJA PRODAJA - prodaja aparata za gašenje početnih požara - prodaja hidrantske opreme - prodaja opreme i komponenti za stabilne uređaje za gašenje i dojavu požara - prodaja opreme za zaštitu na radu

PROVING DRUŠTVO ZA PROTIVPOŽARNI INŽINJERING, DRU UŠTV VO ZA PRO OT TIVP POŽ ŽAR RN NI I Ž NŽIN NJ JERI G NG, MARKETING, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

PROVING d.o.o. Sarajevo Ul. Milana Preloga bb, 71000 Sarajevo, BiH Tel/Fax: + 387 33 610 264; 663 100; 664 100 E-mail: info@proving.ba - www.proving.ba

Izvor: a&s International redakcija@asadria.com

Kako bi ostali konkurentni u današnjem svijetu, proizvođači su primorani na primjenu najnovijih trendova industrijske automatizacije koji im omogućavaju da maksimiziraju operativnu efi kasnost. Više automatizacije, kvalitetniji mašinski vid i primjena što većeg broja uređaja interneta stvari (IoT) samo su neki od načina da se proizvodni pogoni pripreme za budućnost. Za šefove fabrika je važno da se paralelno s tim pobrinu i za cyber sigurnost i pripreme za dugoročne posljedice pandemije koronavirusa.

Trendovi industrijske automatizacije kreću se u rasponu od robotike i IoT senzora do svijeta motornih pogona. Automatizacija pomaže proizvodnim pogonima da poboljšaju produktivnost i operativnu efi kasnost. “Konkurentski pritisak zahtijeva od svih proizvođača da preispitaju svoje poslovanje, procese, lanac opskrbe i tehnološka rješenja kako bi opstali”, kaže Kevin Senator, direktor Bayshore Networksa. Primjenom najnovijih trendova poput tzv. saradničkih robota (“kobota”), korištenja većeg broja IoT senzora i dr. proizvođači mogu osigurati da ostanu ispred konkurencije ili barem ne zaostaju za njom.

Robotika je i dalje ključni trend u industrijskoj automatizaciji, s tim da popularnost kobota bilježi posebno brz rast. Koboti su dizajnirani za siguran rad u saradnji s ljudima, a bez potrebe da ih se drži u posebnim prostorima kako bi se zaštitili radnici. Oni mogu povećati produktivnost na proizvodnoj liniji, a nude i veću

TREND ŠIRENJA INDUSTRIJE 4.0 U PRVI PLAN STAVLJA INDUSTRIJSKU AUTOMATIZACIJU, ŠTO PAMETNE FABRIKE ČINI BUDUĆNOŠĆU PROIZVODNOG SEKTORA. IAKO JE ZA OVU TRANSFORMACIJU TREBALO VREMENA, LAKŠE POVEZIVANJE RAZLIČITIH TEHNOLOGIJA I UREĐAJA TE USPON INDUSTRIJSKOG INTERNETA STVARI (IIOT) NAPRAVILI SU VELIKI KORAK ZA INDUSTRIJSKU AUTOMATIZACIJU

fl eksibilnost od tradicionalnih robota. Istovremeno, isplativiji su i jednostavniji za upotrebu. U istraživanju koje je proveo Interact Analysis navodi se da je u 2019. godini isporučeno 23.000 kobota. Globalni prihodi od rada s njima prelaze vrijednost od 650 miliona američkih dolara, što predstavlja rast od preko 20 posto u odnosu na 2018. U toj kompaniji vjeruju da prihode od kobota očekuje kontinuiran i snažan rast. Rukovanje materijalom, montaža i prijenos materijala tri su najčešće industrijske aplikacije za kobote, navodi Adrian Lloyd, direktor Interact Analysisa. Međutim, on smatra da će se koboti brzo proširiti i u malim proizvodnim operacijama jer menadžeri shvataju da su isplativa opcija, za razliku od tradicionalnih industrijskih robota.

Trend širenja industrije 4.0 nastavlja tjerati proizvođače da transformiraju svoje pogone u pametne fabrike. Jedan od načina da se to postigne je korištenje senzora interneta stvari (IoT), koji su široko prihvaćeni i vjerovatno će imati veliki utjecaj na proizvođače, navodi Curtis Simpson, direktor informatičke sigurnosti u kompaniji Armis. “Preduzeća neprestano traže nove načine da poboljšaju zaradu, a internet stvari je ponudio jedinstven put za poboljšanje produktivnosti uz smanjenje troškova”, kaže Simpson. Iako uključivanje robotike u postojeće radne tokove možda i nije neophodno za svaku kompaniju, Simpson naglašava da upotreba senzora za prikupljanje podataka i bolje razumijevanje poslovnih performansi može pomoći gotovo svima. IoT senzori nisu korisni samo za jačanje operativne efi kasnosti, već i za detekciju problema prije nego što njihovo otklanjanje postane skupo. Proizvođači različitih kapaciteta, i veliki i mali,

Adrian Lloyd, direktor, Interact Analysis Luca Verre, direktor i osnivač, Prophesee Kevin Senator, direktor, Bayshore Networks Curtis Simpson, direktor informatičke sigurnosti, Armis

mogu ostvariti korist od ove vrste uvida u Mašinski vid bi mogao postati ključni izvor svoje industrijsko okruženje. pomoći u obuci nove radne snage kako se Prediktivno održavanje i oblak Još jedan zanimljiv dio priče o IIoT-u trebude nastavljalo penzionisanje starijih i kvalifi kovanih radnika nutno su motorni pogoni, poznati i kao pogoni s promjenjivom frekvencijom (VFD), koristiti kompanijama, Lloyd opisuje kako je jedan startup u oblasti proizvodnje automosmatra Lloyd. Oni upravljaju električnim tup pouzdanijim povratnim informacijama (npr. internet stvari, analitika podataka, motorima koji su, iako tehnološki relativ- u stvarnom vremenu. robotika itd.). Svi oni se mogu osloniti na no jednostavni, jedan od najvažnijih dije- obradu mašinskog vida visokih performanlova infrastrukture u svakoj fabrici. Bez Mašinski vid igra ključnu si za poboljšanje kvaliteta rada. On može njih se ništa ne može ni pomaknuti. “Sve ulogu pomoći proizvođačima da smanje ukupne više korisnika sada postavlja senzore i Očekuje se da će se mašinski vid nastaviti troškove, dođu do konzistentnijih rezultauređaje za mjerenje u industrijske motore širiti u proizvodnji jer postrojenja nastoje ta i većih kapaciteta protoka, kao i da pokako bi omogućili praćenje informacija o optimizirati efi kasnost i troškove pomoću većavaju zadovoljstvo kupaca. Luca Verre, njihovom statusu za potrebe prediktivnog industrijske automatizacije. Mašinski vid direktor i osnivač kompanije Prophesee, održavanja. To ukazuje na budućnost u nije nepoznanica u proizvodnom sekto- vjeruje da obogaćivanje mašina efi kasnikojoj napredni softverski algoritmi mogu ru i industrijskoj automatizaciji. Postao jim i preciznijim funkcijama vida visokih predvidjeti kvar motora prije nego što do je ključna komponenta proizvodnih linija performansi nudi značajan potencijal za njega i dođe. Tu na scenu dolaze motorni industrije 4.0 i gotovo je zamijenio ljude poboljšanje produktivnosti, pouzdanosti i pogoni”, objašnjava Lloyd. Ostali trendovi u procesu provjere kvaliteta. Kako se sigurnosti. “Mašinski vid se može koristiti uključuju širu primjenu hibridnih lokalnih postrojenja sve više orijentiraju prema za omogućavanje novih nivoa automatizausluga u oblaku, podizanje nivoa obrađene pametnim fabrikama, očekuje se širenje cije, oslobađanje radnika od zamornih ili inteligencije na rubu mreže i još mnogo vidova primjene za mašinski vid. opasnih zadataka i poboljšanje sveukupne toga. Proizvođači također žele imati veću Inače, mašinski vid se podudara s nekoliko efi kasnosti industrijskih operacija, u raspokontrolu nad svojim podacima i dobiti pris- važnih trendova industrijske automatizacije nu od proizvodnje i montaže do pakovanja i logistike”, kaže Verre. Primjena mašinskog vida za kontrolu kvaliteta na proizvodnim

Simulacija u proizvodnji linijama dovela je do neposrednih i konti-

Simulacija u proizvodnji odnosi se na upotrebu softvera za izradu računarskih modela nosti kvaliteta, kao i do znatnog smanjenja za simulaciju proizvodnih procesa. Oni se koriste prije testiranja na terenu i pružaju po- troškova i povećanja lojalnosti prema brendršku u fazi dizajniranja proizvoda. Iako je simulacija u proizvodnji privukla manje pažnje dovima, smatra Simpson. “Kako proizvodod drugih sličnih tema, Lloyd navodi da ovaj trend ipak uzima maha u proizvodnji. On ne linije postaju složenije, ova tehnologija aktuelni rast pripisuje “snažnim tržišnim pritiscima s kojima se sektor suočava, poseb- dobija ključnu ulogu u njihovom osposoblno rastućoj potrebi za većom fl eksibilnošću proizvodnje, koja prisiljava kompanije da javanju za autonomno prilagođavanje proizredizajniraju svoje proizvodne procese”. Kao ilustraciju načina na koji simulacije mogu vodnim varijacijama”, kaže Simpson. nuiranih poboljšanja u pogledu konzistentbila na Tajlandu iz faze koncepta prešao u proizvodnju za samo 21 mjesec. Koristeći Primjena mašinskog vida za softver za simulaciju, simulirali su izgled i rad fabrike prije nego što je za njenu izgradnju različite namjene položena ijedna cigla. “Takva praksa uvodi radikalnu efi kasnost u projektovanju visokoa- Tehnologija mašinskog vida već se dugi utomatiziranih tvornica”, kaže on. niz godina primjenjuje u proizvodnim aplikacijama poput transporta materi-

jala i kontrole kvaliteta. Međutim, Lloyd smatra da postepena poboljšanja u pogledu odnosa cijene i performansi proizvoda (npr. viša rezolucija kamera) i tehnologija velikih podataka podižu ovu tehnologiju na potpuno novi nivo. Danas se mašinski vid koristi u brzom prebrojavanju objekata, preventivnom održavanju opreme, praćenju disperzije kod zavarivanja, praćenju objekata u logistici te sigurnosnim i zaštitnim aplikacijama. U robotici je potreba za sve većom autonomijom natjerala mašinski vid da postane “oko” koje mašinama omogućava uspješno manevriranje od tačke A do tačke B. To ne znači da je savršen. U određenim aplikacijama u kojima je sistem ovog vida namijenjen podršci kontroli kvaliteta korisnici su otkrili da kompjuterski algoritmi nisu nužno adekvatni za ispravno prepoznavanje neispravnih komponenti, kaže Lloyd. To dovodi do lažnih pozitivnih rezultata ili propuštenih nedostataka. Primjenom dubokog učenja sistem se može osposobiti za kvalitetniju identifi kaciju neispravnih proizvoda s mnogo većom preciznošću. “Time se znatno proširuje opseg primjene tehnologije mašinskog vida i ovo će biti važan pokretač rasta tržišta u narednim godinama”, kaže Lloyd. Mašinski vid podržava i virtualiziranu interakciju s fi zičkom imovinom, navodi Kevin Senator, direktor Bayshore Networksa.

Kada je u pitanju mašinski vid, Verre objašnjava da on predstavlja tehniku koja se naziva “vid zasnovan na događajima”. Mašinski vid je napredak u odnosu na tradicionalne pristupe na bazi slika, koji se koriste više od 100 godina. “Vid koji se temelji na događajima bilježi samo one koji se mijenjaju unutar scene, slično kao i kod ljudskog oka. To se radi kako se ne bi kontinuirano obrađivali isključivo aspekti scene. Tako se smanjuje količina podataka koje je potrebno obraditi u sistemu mašinskog vida, čime se poboljšavaju performanse i tačnost, a smanjuje potrošnja energije”, kaže Verre. Osim toga, vid zasnovan na događajima može prevladati ograničenja tradicionalnog pristupa kod kojeg postoji kompromis između brzine podataka, opće brzine i dinamičkog opsega.

Ključnu ulogu u takmičenju s konkurencijom ima pribavljanje podataka o pogonima i proizvodnji za potrebe poslovne inteligencije, analitike i podrške odlukama koje pomažu postrojenjima da rade efi kasnije. Sve se to postiže industrijskom automatizacijom i IIoT-om koji je, ipak, uveo i neke sigurnosne slabe tačke u proizvodne organizacije. Kako je većina mašina i komponenata u fabrikama danas umrežena, uz cjelovitu primjenu tehnologije interneta stvari, proizvođači su postali osjetljiviji na cyber napade s bilo koje lokacije na svijetu. Zbog toga su robusna rješenja za cyber sigurnost dobila ključnu ulogu. “Kada korišteni I/O uređaji kao što su mjerači, ventili i aktuatori dobiju IP adresu, a podaci postanu dostupni putem interneta, jako je bitno zaštititi programabilne logičke kontrolere (PLC) i grafičke interfejse između ljudi i mašina (HMI) koji upravljaju tim internetskim uređajima”, kaže Senator. Jedan od načina da se to postigne je primjena rješenja koja osiguravaju jednosmjerni prijenos podataka s visokoosjetljivim informacijama i replikaciju baza podataka u aplikacije kao što su ERP, MES, PIM, PLM i druge. Primjena tehnologije cyber sigurnosti pomaže menadžerima sigurnosti u fabrikama da izbjegnu troškove, odugovlačenje i pretjeranu složenost projekata segmentacije mreže na tzv. ravnim arhitekturama u proizvodnim okruženjima.

Današnje kompanije više ulažu u industrijsku automatizaciju. Iako primjena umreženih uređaja u industrijskim okruženjima predstavlja ogromnu poslovnu vrijednost, Simpson primjećuje da je većina ovih uređaja izrađena s minimalnim sigurnosnim mjerama predostrožnosti i da ih tradicionalni sigurnosni sistemi ne mogu nadzirati. Zbog toga je podjednako važno da sigurnosni timovi dobiju potrebne resurse da zaštite svoju organizaciju. “Presudno je da kompanije investiraju u tehnologiju koja im pruža potpunu vidljivost u segmentu IT, OT i IoT resursa u njihovom okruženju, i to na pasivan i kontinuiran način. Ako ne mogu pratiti svaki uređaj u mreži i neuobičajene aktivnosti te uspostaviti osnovne obrasce ponašanja, samo je pitanje vremena kada će doći do ugrožavanja sigurnosti ili širenja napada putem takvih uređaja”, kaže Simpson. Kada se ugrozi sigurnost, nedostatak vidljivosti može imati jednako štetan učinak na kapacitet za reagiranje na incidente. Simpson naglašava da nepoznavanje uređaja koji su uključeni u napad ograničava sposobnost postrojenja da efi kasno odgovori na njega, smanji izloženost i adekvatno obnovi kritične operacije. To je posebno važno jer se tolerancija na zastoje u takvim okruženjima kontinuirano smanjuje.

Industrijski internet stvari učinio je cyber sigurnost u proizvodnji važnijom nego ikada. Široka primjena povezanih IoT uređaja u industrijskim okruženjima učinila ih je metom za hakere i cyber kriminalce. Zbog toga se danas menadžeri sigurnosti suočavaju sa znatno većim prijetnjama kojima moraju upravljati. Brojnost kritičnih resursa za proizvodnju u okruženjima operativne tehnologije (OT) predstavlja poseban rizik.

Šira primjena automatizacije očekuje se usljed izbijanja pandemije koronavirusa i postojanja potrebe da proizvođači ostanu produktivni i efi kasni. Kako se pandemija nastavlja, proizvođači moraju pronaći načine da povećaju operativnu efi kasnost. Očekuje se da će ovo ubrzati trendove kao što su automatizacija i daljinsko upravljanje, što može pomoći ne samo kod jačanja efi kasnosti nego i kod upravljanja novom potrebom za socijalnom distancom i pridržavanjem normi zdravstvene zaštite.

Fabrike su svake godine sve više automatizirane, no očekuje se da će pandemija koronavirusa dodatno ubrzati ove procese. Kao prvo, automatizacija procesa skladištenja, posebno u vremenu pandemije, omogućava preduzećima da sačuvaju lanac opskrbe, istovremeno smanjujući troškove i eliminirajući poslovne rizike povezane s osobljem, poput bolesti ili štrajkova, navodi Simpson. “Kao što smo vidjeli kod brojnih proizvođača, zaposlenici u uskim i zatvorenim prostorima imaju rizik da se zaraze, što može utjecati na sposobnost kompanije da proizvodi i distribuira proizvode. Mislim da će proizvođači sve više nastojati da automatiziraju industrijske operacije, jer je to prilika kako za smanjenje troškova tako i za jačanje poslovanja”, kaže Simpson. Lloyd navodi da će svaka fabrička proizvodna linija izgrađena u naredne tri godine uključivati znatno više automatizacije nego što bi to bilo u situaciji bez pandemije. “Učinak toga bit će uvođenje automatizacije kao strategije, čak i u kompanijama

koje bi inače bile skeptične prema njoj”, kaže on i dodaje da već mnoge kompanije Da bi ostali konkurentni i operativno efi kasni, u proizvodnom segmentu iznose planove proizvođači će svoje fabrike morati pripremiti za automatizaciju. za novu normalnost i uskladiti ih s trendovi-

Jedna od najvećih promjena koje je donijela pandemija koronavirusa je utjecaj na opreme, protokolu, vrsti korisnika, pa čak ta cyber napada koje izvode oportunisnačin rada. Ranije su radnici mogli fi zički i po ovlaštenjima za konkretne aktivnosti tički kriminalci i hakeri u službi država. doći do opreme kojoj su morali pristupi- tokom daljinskog rada. Tako se osigura- “Cyber kriminalci vrlo dobro znaju da ti. Sada im je za to potreban pristup na va integralna i šifrirana cyber sigurnost većina kompanija ima ograničene modaljinu. Mnoge kompanije poput Baysho- tokom odsustva iz kancelarija. gućnosti u pogledu kapaciteta otkrivanre Networksa nude rješenja za daljinski ja i reagiranja na cyber napade na IoT pristup koja im mogu “pomoći da pristupe Više fokusa na cyber i OT uređaje. Uz ograničenu vidljivost i opremi na mnogo detaljniji i sigurniji način sigurnost veliko opterećenje, kod napadača su prinego što to može ponuditi čak i VPN teh- Rad na daljinu nosi povećanu zabrinu- sutni visoka motivacija i svijest o širokim nologija”, kaže Senator. Pristup se može tost za cyber sigurnost. Zapravo, pan- mogućnostima da znatno naškode proikontrolirati prema operacijama, tipovima demija je dovela do dramatičnog poras- zvodnim kapacitetima u postojećem ambijentu”, kaže Simpson. Dok proizvođači istražuju načine širenja primjene

Usklađenost sa standardima robota i autonomnih uređaja, oni moraju posvetiti više pažnje i jačanju cyber sigurnosti. Zbog neizvjesne situacije, još

Kako bi se odgovorilo na rastuću potrebu za kvalitetnijom zaštitom industrijske nije jasno kakav će dugoročni utjecaj automatizacije i kontrolnih sistema (IACS) od sigurnosnih prijetnji, razvijena je se- COVID-19 imati na proizvodni sektor. rija standarda ISA/IEC 62443, koja uključuje tehničke izvještaje i druge srodne Ipak, Senator naglašava da već postoinformacije. Prema Međunarodnom društvu za automatizaciju (ISA), ovaj standard je “jasne posljedice po lance opskrbe,

“pruža fl eksibilan okvir za rješavanje i ublažavanje trenutnih i budućih sigurnosnih konkurentske trendove i širu međusobslabosti u industrijskim sistemima automatizacije i upravljanja”. Najnoviji standard nu povezanost proizvodnih aktivnosti”. U

ISA-62443-4-2 uveden je 2018. godine i odnosi se na tehničke sigurnosne stan- međuvremenu, proizvođači će, ako žele darde za IACS komponente, konkretno za ugrađene uređaje, mrežne i lokalne kom- ostati konkurentni i operativno efi kasni, ponente i softverske aplikacije. Primjena ovih standarda i usklađivanje s njima mogu svoje fabrike morati pripremiti za novu pomoći proizvođačima da ublaže prijetnje iz oblasti cyber sigurnosti. normalnost i uskladiti ih s trendovima industrijske automatizacije.

UNIVIEW JE JEDAN OD VODEĆIH PROIZVOĐAČA OPREME ZA IP VIDEONADZOR, ČIJI JE CILJ POSTATI GLOBALNI PRUŽALAC RJEŠENJA U OBLASTI PROFESIONALNIH EKRANA

Piše: Janet Li, marketing-menadžerica Piše: Janet Li, marketing-menadžerica za Istočnu Evropu, Zhejiang Univiewza Istočnu Evropu, Zhejiang Uniview Technologies Technologies lichengjie@uniview.com lichengjie@uniview.com

Uniview je 2013. godine lansirao LCD videozid, koji je postigao veliki uspjeh u nekoliko velikih projekata na domaćem tržištu. Tri godine kasnije kompanija je na tržište izbacila i LED ekran visoke rezolucije s autonomnom tehnologijom. Zbog brzog rasta međunarodnog poslovanja Uniview je 2018. godine odlučio da nadogradi portfolio i umaršira na inostrano tržište. Od tog trenutka Uniview je dobio brojne projekte u oblasti ekranskih tehnologija, kao što su instalacije u policijskoj stanici u Argentini, stambenoj kontrolnoj stanici u Kataru, tržnom centru u Singapuru, kasinu u Srbiji itd.

Slično Univiewovom videonadzoru, svi ekranski proizvodi se prave pod najstrožijim sistemom kontrole kvaliteta. Osim toga, kompanija ima i radionicu u kojoj nema prašine i statičkog elektriciteta, kao i sobu za testiranje starenja LED-a kako bi se postigao svjetski kvalitet. Univiewov videozid ima širinu ruba ekrana od 1,7 mm do 3,5 mm, uz dijagonalu od 46, 49 i 55 inča. Klijenti također mogu sastavljati panele shodno vrsti informacija koje će se prikazivati na njima, kao i njihovoj orijentaciji, a mogu i birati hoće li ih montirati na zid ili na postolje. Klijentima je osigurano sve na jednom mjestu, od ekrana do kontrolera i postolja. Širok spektar boja i živopisna slika usljed podrške za reprodukciju većeg broja boja od 72% NTSC standarda glavne su karakteristike Univiewovog LCD videozida. On smanjuje i drži pod kontrolom količinu plavog svjetla koje bi moglo naštetiti vašim očima ukoliko dugo gledate u LCD ekran. Također, LCD ima brzo vrijeme odziva kako bi se smanjila zamućenost kretanja slike na ekranu, a tu je i Anti-burn tehnologija, koja sprečava diskoloraciju na ekranu ukoliko se određena nepomična slika dugo prikazuje te pruža atraktivan efekat dijeljenja slike.

UNV LED ponuda se sastoji od ekonomičnog naprednog ekrana za unutrašnje prostore, kao i visokokvalitetnog LED ekrana. Razmak između piksela ekonomičnog ekrana za upotrebu u unutrašnjim prostorima kreće se od 1,5 do 2,5 mm. Frekvencija osvježavanja je do 3.840 Hz, što je dovoljno za videoprijenos. Pri tome je ekran težak samo 5,18 kg, što ga čini praktičnim za prenošenje i postavljanje. Modularan dizajn bez kablova čini ove proizvode nenapadnim i lakim za održavanje s prednje i zadnje strane, a budući da nema potrebe za kalibriranjem, klijenti uvijek mogu zamijeniti neki modul panela. Usljed manjeg razmaka piksela od 0,9, 1,2, 1,4, 1,5, 1,6 do 1,8 mm, visokokvalitetni UNV LED ekran ima poboljšan prikaz u full HD, 4K i 8K rezoluciji. Dizajniran u skladu s 16:9 formatom, ekran omogućava prikaz većine videosnimaka bez crnih granica. S razmakom piksela od 0,9 mm, Mini LED ekran iz UNV LED linije podržava IMD 4 u 1 tehnologiju, kao i standardnu katodnu tehnologiju, što može uštedjeti 40 posto električne energije te temperaturu površine ekrana održava nižom nego kod drugih ekrana. Osim LCD i LED videozidova, Uniview također nudi monitore, kontrolere, pametne interaktivne ekrane i perifernu opremu kako bi osigurao sveobuhvatno rješenje za različite zahtjeve kupaca.

Zahvaljujući ergonomskom dizajnu, Code Handle se lako uklapa u svaki kancelarijski ambijent i jednostavno se instalira. Slika: ASSA ABLOY Opening Solutions

Piše: Thomas Schulz, direktor Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEA marketinga i komunikacija za EMEA regiju, ASSA ABLOY regiju, ASSA ABLOY thomas.schulz@assaabloy.com thomas.schulz@assaabloy.com

Code Handle je idealna kvaka za zaključavanje ulaznih vrata. S ugrađenom digitalnom PIN tastaturom ona poboljšava sigurnost na svakim vnom prostoru, a bez korištenja ključeva ili mehaničkih brava s tasterima. Možete jednostavno zamijeniti postojeću kvaku na vratima novim modelom. Pomoću master koda administratori mogu izdati do devet različitih PIN-ova sa četiri, pet ili šest cifri. Oni su namijenjeni isključivo ovlaštenim korisnicima, koji ih mogu mijenjati ili poništavati kad god požele. Code Handle je pogodan i za naknadnu ugradnju i vratima daje digitalnu sigurnost u vidu PIN-a, bez narušavanja izgleda unutrašnjeg prostora. Ugradnja je jednostavna, čak i za

privatnim unutrašnjim vratima prema jamanje iskusne korisnike. Za instalaciju su potrebna samo dva vijka, a možete zadržati postojeći cilindar i bravu te jednostavno zamijeniti samo ručku.

Za napajanje sistema digitalne zaštite unutar brave u kvaku se ugrađuju standardne baterije. Dakle, nije potrebno provoditi kablove do vrata ili spajati bravu na električnu mrežu. Isto tako, nema potrebe za instalacijom dodatnog elektronskog sistema kontrole pristupa. KVAKA NUDI DIGITALNU ZAŠTITU ZA VRATA KOJIMA TREBA EKONOMIČAN SISTEM KONTROLE PRISTUPA. NAZVANA CODE HANDLE, BRAVA KORISTI DIGITALNU PIN TEHNOLOGIJU. TO ZNAČI DA MOŽETE ZABORAVITI NA NOŠENJE KLJUČEVA, CODE HANDLE ĆE SE POBRINUTI DA VAŠI PRIVATNI PROSTORI I OSTANU TAKVI

Baterije obično traju 30.000 ciklusa zaključavanja/otključavanja prije nego što ih je potrebno zamijeniti. LED indikator na ručki se aktivira kad dođe vrijeme za zamjenu baterija. Code Handle se jednostavno postavlja na većinu unutrašnjih vrata i može se koristiti u različitim poslovnim oblastima, uključujući zdravstvo i maloprodaju, u kojima je ASSA ABLOY već opremio brojne prostore. Fizioterapeutska ordinacija Fylab iz Španije koristi Code Handle brave za zaštitu više vrata u svojim objektima. I belgijska maloprodajna kompanija Patio koristi brave s PIN-om na slabo zaštićenim vratima, poput soba za osoblje i toaleta, dok je britanska dizajnerska agencija Thirst instalirala ove kvake kako bi uspješno zaštitila svoje IT prostorije i sobe za sastanke.

Prednosti pametnog dizajna Code Handle temelji se na dugogodišnjem iskustvu kompanije ASSA ABLOY Opening Solutions u dizajnu sigurnosnih brava. Vanjski izgled uključuje brušeni čelik i hrom, što znači da će se savremeni dizajn lako uklopiti u svaki interijer moderne poslovne zgrade. Kvaka se sama zaključava prilikom zatvaranja vrata i omogućava jednostavan izlazak bez ukucavanja koda. Code Handle je otporan proizvod i posjeduje certifi kat prema EN 1634 standardu protivpožarne zaštite i potvrđeni životni vijek od najmanje 100.000 operacija.