10 minute read
Zdravlje: Zdravi pod suncem
ZDRAVI POD SUNCEM
Ime je to udruge, čija je predsjednica poznata dermatologinja prim. dr. Sanja Poduje s kojom smo razgovarali o zaštiti kože, temi koja je ljeti izuzetno aktualna
Advertisement
PIŠE Sandra Osrečki FOTOGRAFIJE Apostolos Vamvouras/ Unsplash
Sunce, more i plaža svima zvuče primamljivo, no ako vam je poznata činjenica da broj oboljelih od melanoma, zloćudnog tumora kože, u Hrvatskoj i svijetu neprestano raste, a rizik obolijevanja povećava se i zbog pretjeranog izlaganja suncu, ipak ćete dva puta promisliti prije nego legnete na ležaljku u podne i pržite se satima izloženi štetnom UV zračenju.
Oštetnosti UV zračenja i riziku nastanka melanoma, o tome kako adekvatno pripremiti kožu za sunčanje, koji zaštitni faktor odabrati, u kojoj mjeri sunce može oštetiti kožu i na što paziti prilikom odabira preparata za sunčanje razgovarali smo s prim. dr. Sanjom Poduje, dermatologinjom i predsjednicom udruge Zdravi pod suncem.
Iako se mnogo govori o opasnosti od sunčevih zraka i njihovoj štetnosti za kožu te povećanju broja zloćudnih bolesti kože, plaže su i dalje u podne prepune ljudi koji se prže na najjačem suncu. Što bi trebalo učiniti da se to promijeni? Treba li više edukativnih kampanja?
Zadnjih desetak godina, otkad se provode javnozdravstvene i edukativne kampanje, mi dermatolozi primjećujemo da je porasla svijest ljudi o štetnom utjecaju UV zračenja. Čini se da su ljudi postali svjesniji toga jer primjećujemo da češće dolaze na preventivne preglede, čak i ako nemaju nikakve promjene na koži, a češće se javljaju i liječnicima obiteljske medicine kad primijete nešto na koži. Naravno da bi trebalo biti više kampanja. Dermatolozi, odnosno Hrvatsko
dermatovenerološko društvo i Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju zalažu se da prevencija tumora kože uđe u Nacionalni strateški okvir protiv raka, kao što su npr. karcinom dojke ili karcinom debelog crijeva, ali nažalost, ne uspijevamo u tome. Stoga se većina ovih kampanja provodi na inicijativu dermatoloških društava i udruge Zdravi pod suncem, u suradnji s lokalnim upravama kao što su Grad Zagreb i Grad Split. Prije nekoliko godina organizirali smo i edukativna predavanja u školama, kako bismo educirali profesore. U suradnji s Gradom Zagrebom proveli smo brojne edukacije u dječjim vrtićima te za sportaše i sportske trenere. Takve edukacije bi trebalo organizirati kontinuirano.
Hrvatska zajedno sa svim osviještenim europskim zemljama provodi javnozdravstvenu kampanju koja već 15 godina govori o prevenciji zloćudnih tumora kože s posebnim naglaskom na melanom. Smatrate li da je kampanja postigla uspjeh? Kakva je statistika, je li broj oboljelih od zloćudnih tumora kože u padu ili i dalje raste?
Govorimo o velikoj javnozdravstvenoj kampanji koja već 15 godina djeluje pod imenom Euromelanom. Hrvatska je dio tog velikog projekta koji je započeo u Bruxellesu i okuplja dermatologe iz većine europskih zemalja. Cilj je da se građani Europe, uključujući i Hrvatsku, zaista osvijeste o tome što znače tumori kože. Uspješnost kampanje očituje se u boljoj osviještenosti građana o štetnom utjecaju UV zračenja, kao i u činjenici da građani sve ranije prepoznaju zloćudne tumore kože, posebice melanom, pa je prosječna debljina novootkrivenih melanoma sve manja. Debljina melanoma u milimetrima najvažniji je neovisni prognostički čimbenik za melanom. Što se melanom otkrije u ranijoj fazi, plići je i šansa za preživljavanje je veća. Zadnja statistika za 2018. godinu govori da imamo 926 novooboljelih. Statistika i broj novooboljelih svake godine raste. Prema broju oboljelih na sto tisuća stanovnika približavamo se skandinavskim zemljama koje imaju najveću incidenciju melanoma u Europi. Skandinavci su izrazito svijetle puti, fototip 1 i 2, a budući da često putuju u tropske krajeve na godišnji odmor, često izgore na suncu. Upravo je povremeno i naglo izlaganje suncu najopasnije za razvoj melanoma.
Statistika pokazuje i da samo 18 posto ljudi koji se redovno izlažu suncu koristi zaštitna sredstva. Zašto je to tako?
Vjerojatno zato jer smo na neki način nemarni prema sebi. A tu je i ona poznata tvrdnja „neće baš mene“. Svi volimo sunce i preplanulost, ali mi dermatolozi zagovaramo pametno izlaganje suncu, što znači ne izlaganje direktnom suncu između 11 i 16 sati, pravilna zaštita te izbjegavanje upotrebe solarija. U istom istraživanju pokazano je da smo ipak odgovorniji prema djeci, pa većina roditelja redovno koristi zaštitna sredstva i pravilno štiti svoju djecu.
Dio populacije smatra da je primjena preparata za zaštitu od sunca štetna i da preparati uzrokuju rak kože. Postoje li relevantna znanstvena istraživanja koja to opovrgavaju?
Ujednom australskom istraživanju navedeno je da su osobe koje su provodile fotoprotekciju imale veću incidenciju melanoma u odnosu na kontrolnu skupinu. Takav rezultat suprotan je svim drugim istraživanjima koja potvrđuju da pravilna fotoprotekcija smanjuje rizik za razvoj tumora kože. Rezultati te studije mogu se objasniti činjenicom da su ljudi pogrešno shvatili bit preparata za sunčanje, mislili su da im pružaju kompletnu zaštitu od sunca te su se pretjerano izlagali suncu. Međutim, nijedna krema ne pruža stopostotnu zaštitu od sunca, to je samo jedan dio fotoprotektivnog ponašanja. A nikad ni ne nanesemo onoliko kreme koliko je proizvođač preporučio jer bismo jednu kremu potrošili za 2-3 dana. S druge strane, oprezni smo u vezi s tim što stavljamo na kožu. Provode se istraživanja, pa se, primjerice, danas više ne proizvode neka stara sredstva za zaštitu, koja su izazivala fotoalergijske i fototoksične reakcije. Naglašavam da je Europska regulativa za fotoprotektivna sredstva stroga i sredstva podliježu opsežnim regulatornim ispitivanjima te se podaci stalno ažuriraju. Većina sredstava ili supstancija za koje se zna da bi mogli izazivati reakcije ili probleme u organizmu u novim se formulacijama izbacuje. Dobrobit fotoprotekcije, u koju osim krema pripada i odjeća (posebica s UV zaštitom), kape, šeširi i sunčane naočale, zaista je velika.
Neki ljudi ne žele koristiti kreme za sunčanje zbog straha od
nedovoljne proizvodnje vitamina D. Što mislite o tome?
Proizvodnja vitamina D je pod utjecajem UVB zračenja koje je najintenzivnije ljeti u podne. To znači da bismo najveću količinu vitamina D dobili upravo izlažući se najintenzivnijem zračenju, riskirajući pojavu opeklina i povećavajući rizik za razvoj tumora kože. U mediteranskom pojasu, gdje ima dovoljno sunca, dovoljno je izložiti ruke, lice i vrat 15-ak minuta dnevno, kako bismo potaknuli proizvodnju vitamina D. Problem nastaje zimi, naročito u sjevernim krajevima i kod starih ljudi koji malo izlaze iz kuće. Dakle, stariji će ljudi zimi biti u hipovitaminozi, što nije povezano s fotoprotekcijom, nego sa sjedilačkim načinom života, stoga se zimi preporučuje suplementacija vitamina D.
prim.dr. Sanja Poduje
Osim loših životnih navika, važan je faktor za povećani rizik razvoja zloćudnih tumora kože i genetska predispozicija. Koje su ugrožavajuće genetske predispozicije i možemo li utjecati na njih?
Postoje nasljedne mutacije gena kod kojih je potencirano stvaranje tumora kože. Kod otprilike deset posto melanoma radi se o nasljednoj mutaciji, stoga se osobama s novootkrivenim melanomom uvijek preporučuje da se pregledaju svi članovi obitelji. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoje rutinska genetska ispitivanja za melanom, dok se u drugim zemljama genetska analiza radi, ako nekoliko članova obitelji ima melanom ili ako jedna osoba ima nekoliko primarnih melanoma.
Tko se nalazi u najugroženijoj skupini kad je riječ o melanomu?
Osobe izrazito svijetle puti, dakle fototip 1 i 2, te riđokose osobe, zatim osobe s većim brojem madeža ili sa sindromom displastičnih madeža, osobe koje u obitelji imaju nekoga tko ima melanom, osobe na imunosupresivnoj terapiji te osobe kojima je već uklonjen neki maligni tumor kože. Ugrožene su i osobe čija je koža bilokad u životu izgorjela na suncu, odnosno koje su imale opekline s mjehurima.
Kakva je tipična klinička slika melanoma? Kako ga prepoznati?
Klinički se najčešće melanom može prepoznati po tzv. ABCDE kriterijima, što znači: asimetrična promjena neoštro ograničenih rubova, nepravilno pigmentirana i u nekoliko boja od svijetlosmeđe do crne, najčešće veća od šest milimetara, uz promjenu svih parametara tijekom vremena.
Koliko je bitan samopregled kože i kako ga često treba provoditi?
Trebali bismo pregledati jednom mjesečno čitavo tijelo; ne smijemo zaboraviti ruke, stopala, područje između prstiju, iza ušiju, vlasište. I naravno, ako uočite bilokakvu sumnjivu, novu promjenu, ne smijete je zanemariti.
Na što treba obratiti pozornost prilikom odabira kreme za sunčanje? Postoje kreme s kemijskim zaštitnim faktorom i kreme s mineralnim UV filtrom. Koje preporučujete?
Kreme s mineralnim zaštitnim faktorima izazivaju manje alergijskih reakcija i trebale bi biti sigurnije za korištenje od krema s kemijskim zaštitnim faktorima. Međutim, kreme s mineralnim zaštitnim faktorima ostavljaju na koži vidljiv bijeli sloj, što odraslima nije estetski prihvatljivo. Danas se kombinira nekoliko zaštitnih faktora za učinkovitu zaštitu protiv UVB i UVA zračenja, a za dječju kožu najčešće se koriste mineralni zaštitni faktori.
Osim jačine zaštite, potrebno je odabrati teksturu prema našem tipu kože, npr. za masnu kožu preporučuje se laki, nemasni fluid, a ako je koža suha, najbolje joj odgovara masnija tekstura kreme. Na tržištu postoje kreme za sve tipove kože, a neki proizvođači idu i korak dalje te proizvode kreme s visokom zaštitom za ciljane probleme poput akni, hiperpigmentacija ili rozaceje.
Kako pripremiti kožu za sunčanje?
Koliko je sunčanje opasno, ovisi o tipu kože. Osobe svijetle puti, tzv. fototip 1, na suncu pocrvene već nakon nekoliko minuta. Koža se može pripremiti za sunce redovnim korištenjem antioksidansa i postupnim izlaganjem UV zrakama. UV zračenje u koži izaziva tzv. oksidativni stres stvaranjem slobodnih radikala, što se može umanjiti preventivnim uzimanjem antioksidativnih sredstava na bazi betakarotena, astaksantina, polifenola ili ekstrakta biljke Polypodium Leucotomos.
Predsjednica ste udruge za prevenciju tumora i drugih bolesti kože Zdravi pod suncem. Recite nam nešto o udruzi, koji su vaši ciljevi, projekti?
Udrugu je 2014. osnovalo medicinsko osoblje s Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice s ciljem edukacije i prevencije tumora kože. Godinama surađujemo s gradskim uredima za zdravstvo Grada Zagreba i Grada Splita u organizaciji preventivnih pregleda građana, kao i u edukaciji medicinskog osoblja, profesora, zaposlenika u vrtićima, sportskih trenera i sportaša. U Zagrebu smo niz godina organizirali jednodnevne preglede u kojima je sudjelovalo više od 20 dermatologa, a tijekom takvih akcija pregledali bismo otprilike tisuću građana. Ove smo godine ponovili akciju „Djeluj sada“, a građane smo pregledavali u prostorijama naše udruge. Pregledano je 314 osoba tijekom šest dana, postavljena je sumnja na sedam melanoma, 29 bazocelularnih karcinoma i dva planocelularna karcinoma.
Haljina kao nenadmašni SIMBOL LJETA
Haljina je neizostavni simbol ljeta, odjevni komad koji asocira na duge i vruće ljetne dane, koji nas odijeva u trenutku i koji baš uvijek zrači nenadmašnom dozom ženstvenosti. Ne čudi stoga što će ovog ljeta, baš kao i svih prethodnih, haljine biti ultimativni stilski odabir koji ćemo nositi u svim mogućim prigodama - bit će naš vjerni suputnik u ležernim šetnjama plažom, u opuštenim druženjima s prijateljicama, bit će dio naših uredskih kombinacija i pratiti nas na poslovnim sastancima. Znajući koliko ljeti obožavamo haljine i da one često postaju dio najljepših ljetnih uspomena, Varteks je svoju ponudu ispunio širokom paletom haljina različitih stilova stvorenih da zablistamo u svim prilikama.
Dizajnerski tim Varteksa ležernim je i neopterećenim ljetnim danima namijenio lagane, udobne i prozračne haljine kao stvorene za cjelodnevno nošenje. Odjenuo ih je u ležerne krojeve savršene za nesputano kretanje, u zaigrane uzorke poput šarenog printa džungle, u vječno popularne pruge ili pak upečatljive boje. Za poslovne, smart-casual i druge formalne prigode Varteks je kreirao haljine koje sjajno pristaju uz sakoe, u nešto staloženijoj paleti boja poput modre ili sive, jednostavnih krojeva, ravnih linija ili tek lagano naglašenog struka. No, najviše je onih haljina koje možemo prozvati pravim stilskim kameleonima, onima koje se transformiraju u odjeću prikladnu za različite prigode ovisno o tome kako ih kombinirate s cipelama, torbom ili nakitom. Tako ćete u Varteksovoj ponudi za ljeto pronaći midi haljine s tankim naramenicama u različitim bojama i uzorcima, haljine retro prizvuka s točkastim uzorkom i ukrašene romantičnim volanima, haljine asimetričnih krojeva upotpunjene detaljima poput mašni na ovratniku ili one lagano naglašenog struka opasanog remenom. Tu je i haljina koja se, skidanjem naramenica, može transformirati u prozračnu maksi suknju, elegantna haljina s dvostrukim kopčanjem kao stvorena za večernje izlaske i bijela haljina na pruge oversized kroja izrađena od mješavine lana i pamuka kao simbol ultimativne udobnosti. Zaista, teško je odabrati samo jednu, no na koju god haljinu odabir pao ovog ljeta, posve je sigurno da ćete poželjeti nositi je bez prestanka.
