trendovi
zvukovi starog zagreba
14
I Hrvatska ima svoj 'grad svjetlosti' opjevan kroz glazbu Naša je misija obogatiti kulturni život grada Zagreba, budući da Zagreb za razliku od mnogih europskih gradova nema svog verglaša – rekao je Miran Hadži Veljković, idejni tvorac Zagrebačkog vergla tekst / Sanja Plješa
restaurant&hotel travanj 2021
zagrebački vergl je originalan, s tipičnim zagrebačkim štihom
V
ergl ili verglec…Oni stariji će se sjetiti o čemu je riječ, ali mladi zasigurno neće. No, ona pozitivna vibra nekadašnjeg vergleca ponovno će ispuniti hrvatski glavni grad i vratiti mu nekadašnji prepoznatljiv štih. Za to se pobrinuo Miran Hadži Veljković iz Kraljeva ulica, koji je prije mnogo godina pokušao vratiti prepoznatljivost Zagreba pjevajući na ulici. Vremena su se promijenila, ali je ostalo jedno, a to je da Zagreb mora postati prava europska metropola. „Naša je misija obogatiti kulturni život grada Zagreba, budući da Zagreb za razliku od mnogih europskih gradova nema svog verglaša. Spojiti bajkovitim i romantičnim prikazom 19. i 21. stoljeće na atraktivnim lokacijama – Trg bana Jelačića, ugao Tkalčićeve, Markov trg, ali po potrebi i ostalim lokacijama u gradu“, rekao je Miran Hadži Veljković, začetnik ideje i tvorac projekta Zagrebački vergl. Još se malo trebamo prisjetiti vremena Kraljeva ulice, koje je davno Hadži osnovao sa Zlatkom Petrovićem-Pajom 1987. godine. Hadži se u vergl zaljubio u Parizu početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i bio dio pariškog glazbenog “podzemlja”. Upoznao je grad svjetlosti, ali je njega i zagrebačke pjesme upoznao Pariz. U Parizu je ostao umjesto deset dana, četiri godine. Po povratku iz Francuske prenio je svoja pariška iskustva na zagrebačke ulice. Hadži i Pajo postali su u Zagrebu pioniri ulične svirke. Kraljevi ulice, čiji su članovi bili i Zoran Lovrić i pokojni Ladislav Demeterfy, pune su 33 godine zabavljali Zagrepčane i njihove goste. Svirali su po svim većim europskim gradovima, a u Rusiji su svojom pjesmom “Romansa” osvojili nagradu “Šansona godine”. Osnivači su uličnog festivala Cest is d’Best i niza uličnih manifestacija. Više puta sudjelovali su na Dori, natjecanju za hrvatsku predstavnicu na Euroviziji. Prvi put 2006. s pjesmom “Kao san”, zatim 2007. s “Pjesmom za novčić”, da bi 2008. pobijedili s pjesmom “Romansa” s kojom su se iste godine plasirali u finale Eurovizije.
