Bošnjak 33–34

mail: bosnjak@bosnjak.si

Godina

VIII

broj 33 - 34

LJUBLJANA

Junij

2008

Izlazi povremeno

Sastanak sa čelnicima Islamske zajednice Admir Baltić EX-YUMAK: Sporočilo za javnost ob prvi volilni skupščini Vera Kržišnik Bukić Koordinacija: Za ili protiv? Jasminka Dedić, Safet Alibeg Koga još zanima kultura Fadila Bužimkić Halilović Inicijativa za podizanje spomen obilježja u Logu pod Mangrtom Husein Sejko Mekanović Intervju sa Senadom Bašićem Edin Behrić Sedef – sevdalinke made in Slovenia Admir Baltić Intervju sa g. Alom Botonjićem Admir Baltić Pregled aktivnosti naših kulturnih društava V objemu dveh domovin Gostovanje KUD-a Ševko Avdić iz Tarevaca Ljiljanov literarni natječaj Takmičenje za najboljeg izvođača sevdalinki u Sloveniji Večer sevdaha i folklornih plesova na Vrhnici Halal McDonald’s u Singapuru Ahmed Pašić

4-5

7 8 8

9 10-13 14-15

16-17 18 18 19 19 20-21

Časopis za kulturnu i duhovnu afirmaciju Bošnjaka Izdavač: BOŠNJAČKI KULTURNI SAVEZ SLOVENIJE P.P.1624 1001 LJUBLJANA ZA IZDAVAČA Hasan Bačić

ODGOVORNI UREDNIK mag. Admir Baltić

REDAKCIJA Fahir Gutić, Nadina Sadiković, Safet Alibeg, dr. Jasminka Dedić, Sejad Imamović

SARADNICI Abdulah Mehmedić, mag. Aida Škoro Babić, Ahmed Pašić, Faila Pašić, Edin Behrić, Emina Zejnić,

TEHNIČKO UREĐENJE Fahir Gutić e-mail: guta @ email.si

ADRESA Bošnjaška kulturna zveza Slovenije P.P. 1624 1001 LJUBLJANA e-mail: bosnjak@bosnjak.si bkzs@bosnjak.si Matični broj: 1161148 Poreski broj: 18322697 Tran. račun: 02083 - 0090659476 Štamparija: NOVA LINIA Ljubljana

Časopis Bošnjak je plod isključivo dobrovoljnog rada, zbog toga od vas dragi čitaoci očekujemo da ćete nam greške koje primijetite, oprostiti i halaliti. Stavovi autora nisu uvijek identični stavu redakcije!

RIJEČ UREDNIKA

Na navedenu adresu BKSS pošaljite svoju kućnu adresu, jer se to iz uplatne liste ne vidi.

AKTUALNOSTI

Foto: fagu

AKTUALNOSTI

KULTURA

Slike uzete sa stranice grupe sedef na portalu myspace.com.

Foto: Marta Martinčič Strle

Slike uzete sa stranice grupe sedef na portalu myspace.com.

KULTURA

Literarno veče

KULTURA

IZ SVIJETA

Sultan džamija

PUTOPISI

LITERATURA

ISLAM

KULTURA

D ržava

Im e S W F fo n d a

S r e d s tv a (m r d U S D )

G o d in a o s n iv a n ja

Izvor s r e d s ta v a

U je d in je n i A ra p s k i E m ira ti

A b u D h a b i In v e s tm e n t A u th o rity

2 5 0 -8 7 5

1976

N a fta

315

1990

N a fta

200

2007

D ru g o

208

1981

D ru g o

213

1953

N a fta

40 3 0 -4 0

2004 2000

D ru g o N a fta

3 7 -4 0

1976

N a fta

2008

N a fta

2005

D ru g o

1 7 ,5 -1 8 ,3 1 5 -1 7 1 5 ,4 12

1993 2000 1976 1999

D ru g o N a fta , p lin N a fta N a fta

N o rv e š k a K in a S in g a p u r K u v a jt A u s tra lija K a ta r SAD R u s ija K o re ja M a le z ija K a z a h s ta n K anada Ira n

G o v e rn m e n t P e n s io n F u n d G lo b a l C h in a In v e s tm e n t C om pany G IC /T e m a s e c K u w a it In v e s tm e n t A u th o rity F u tu re F u n d Q a ta r In v e s tm e n t A u th o rity (A la s k a ) P e rm a n e n t R e s e rv e F u n d N a tio n a l W e lfa re F u n d K o re a In v e s tm e n t C o rp o ra tio n K h a z a n a h N a tio n a l B H D N a tio n a l F u n d A lb e rta H e rita g e F u n d O il S ta b iliz a tio n F u n d

(Tabela: SWF fondovi. Vir podataka: Merrill Lynch, Reuters.)

Investicijska politika je stvar svake vlade ponaosob, te običnim ulagačima nije dostupna. Ali iz dostupnih podataka možemo pogledati kako funkcionišu trenutno dva najpoznatija fonda, a možemo očekivati da će i ostale države uskoro slično postupiti. Najbolji primjer SWF fondova su norveški „Global Pension Fund“ i nešto noviji kineski „China Investment Corporation“. Norveški fond osnovan je 1997. godine sa ciljem upravljanja sredstvima koja izviru iz prodaje nafte (državno bogatstvo), a rezultat (prinos) upravljanja namijenjen je isplati mirovina kao što i sam naziv fonda sugeriše. Fond trenutno upravlja sa 360 milijardi dolara sredstava i svake godine ta se brojka poveća za 50 milijardi od prihoda nastalih prodajom nafte. To znači otprilike 77.000 dolara na svakog stanovnika Norveške. Fond uglavnom ulaže sredstva u obveznice i dionice po Evropi, SAD i Aziji, a nedavno je norveška vlada dala zeleno svjetlo za agresivniju investicionu strategiju; veći dio sredstava može se usmjeriti u kupovinu dionica, pa čak i u terminske ugovore na naftu. Kineski SWF obuhvaća oko 200 milijardi dolara, od kojih samo 70 milijardi može biti uloženo van Kine, ali vlada razmišlja o prestrukturiranju trenutnog portfelja na način da smanji udio u američkim obveznicama na račun drugih financijskih instrumenata, što uključuje i terminske ugovore na naftu. U svom izlaganju pred komitetom za nacionalnu sigurnost g. Masters pojasnio je da ti novi igrači sa velikim financijskim zaleđem danas predstavljaju većinu na tržištima terminskih ugovora na sirovine, te

29 profite. Većina medija koji zbivanja oko nafte prate tek površinski najčešće zaključuju da je glavni razlog u porastu povećana potražnja nafte od strane Kine. Američko ministarstvo energetike objavilo je podatak da je Kina u posljednjih 5 godina povećala kupovinu nafte za 920 miliona barela, dok su istovremeno špekulatori u obliku institucionalnih investitora pokupovali terminske ugovore u obimu 850 miliona barela. Dakle, povećana potražnja od strane institucionalnih investitora gotovo je jednaka povećanju kineske ekonomije! U biti, njihove zalihe terminskih ugovora na naftu iznose 1,1 milijarde barela nafte, što znači da su u proteklih 5 godina povećali taj obim čak osam puta više od količine koju su istodobno povećale američke strateške naftne rezerve.

u velikom dijelu svojim ulozima određuju trenutačnu cijenu nafte. Terminski ugovori su posebna vrsta oblika zaštite pred oscilacijama u cijeni koji određuju cijenu određene sirovine u budućnosti. Pošto svaki terminski ugovor bazira na realnoj podlozi odnosno sirovini (npr. nafta, pšenica, kukuruz, kafa, kakao, i

sl.) za njih se upotrebljava također izraz „derivativ“. Takvi derivativi kotiraju na robnim burzama (najveća je u Chicagu), a njihovi najveći kupci su upravo institucionalni ulagači poput SWF fondova, koji svojim djelovanjem umjetno podižu cijene i na taj način svojim vlasnicima omogućavaju basnoslovne

Bez utjecaja tih investitora dakle cijena barela prema mišljenju stručnjaka danas bi iznosila negdje oko 80-100 dolara, što je puno manje od cifri koji su danas aktualne na svjetskim burzama . Nastavlja se u narednom broju.

HISTORIJA