SLIKA broj 3 by Momir Blazek

SLIKA Interni asopis Baptisti ke crkve Zagreb | Broj 3 | rujan 2012.

Ĺ˝ivjeti sada p. Toma Magda

Razvoj vjere Svjetlana Mraz

Financijska sloboda Domagoj Malovi

Bacite mreĹže ponovo p. Zdenko Horvat

Pismo oca sinu kojeg gubi p. Dra en Radman

Susret s Isusom na inti

Oblici kr anske duhovnosti

INFO Baptistička crkva Zagreb Radićeva 30, Zagreb, Nedjelja 9:30 - Bogoslužje (glavna dvorana) 11:30 - Bogoslužje sa simultanim prijevodom na engleski (glavna dvorana) Utorak 18:00 - Molitveni sastanak (ured pastora) Četvrtak 19:00 - Biblijske pouke (glavna dvorana) Petak 19:30 – Molitveni za mlade (počinje 5.10.) Subota 18:00 – Omladinski (počinje 6. 10. i održava se svake druge subote) Pastor: Zdenko Horvat Starješine: Zdenko Horvat, Nela Mayer Williams, Željko Mraz , Davor Terešak, Ivan Vučetić Đakoni: Momir Blažek, Danijel Čeh, Željko Lovrec, Renata Magdalenić Tajnica: Blaženka Merhaut – Bjelopavlović Ured Četvrtak: 10 – 12 sati, 14 – 18 sati i Tel.: 481-31-67, 098/173-047-05 Web: www.bczagreb.hr e-mail: info@bczagreb.hr

SLIKA Besplatni časopis Baptističke crkve Zagreb Urednik: Momir Blažek Lektura: Branka Riss, Maja Horvat Suradnici u ovom broju: Zdenko Horvat, Toma Magda, Petra i Filip Horvat, Svjetlana Mraz, Ivana Marić, Kristina Cesar Bjelopavlović, Filip Grujić, Iva Blažek, Željko Mraz, Dražen Radman, Domagoj Malović, Ivan Kivač, Blaženka Merhaut Bjelopavlović

Ostale baptističke crkve u Zagrebu Baptistička crkva Malešnica M. Matošeca 2 Bogoslužje: ned. u 10:30 Baptistička crkva Dubrava Oporovečka 95 2 Bogoslužja: ned. u 10:00 i sri. u 19:00

UVODNIK "A mi svi, koji otkrivena lica odrazujemo kao ogledalo slavu Gospodnju, preobražavamo se u tu istu sliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina, od Duha." (2 Kor 3,18) Zanimljivo je razmišljati o slikama drugih ljudi koje stvaramo u našim glavama. William James je rekao: Kad god se sretne dvoje ljudi zapravo ih je prisutno šestero… Tu su dvoje ljudi koji predstavljaju kako ti ljudi vide sebe, dvoje kako se vide međusobno i dvoje koje ti ljudi zaista jesu A, što je s crkvom? Svatko od nas ima neku sliku o njoj, a sve te slike se u određenoj mjeri razlikuju. Neke su bolje, a neke lošije. Nijedna nije savršena. Časopis SLIKA koji imate u rukama bavi se našom Baptističkom crkvom Zagreb, a samim time i sveopćim Tijelom Kristovim. Nadam se da će vas neki tekstovi ohrabriti, a neki izazvati na preispitivanje svoje vlastite slike o Tijelu Kristovom i svojoj ulozi u njemu. Želimo biti crkva u kojoj je svaki član uključen u rad prema darovima i talentima koje posjeduje. Mislim da još nismo ni blizu. Previše talenata je još uvijek zakopano negdje "na sigurnom". Božja riječ nam govori da se mi vjernici preobražavamo u sliku Gospodnju. Kako bi to sjajno bilo da bljesnemo u punoj slavi i sili Božjoj. Vjerujem da Bog to želi, a ako želimo i mi onda idemo u pravom smjeru. Moja molitva je da nam ova SLIKA pomogne na tom putu. Momir Blažek, urednik www.bczagreb.hr | BC Zagreb

SLIK - Isus Krist

IZ SADRŽAJA 4 Bacite mreže ponovo p. Zdenko Horvat 8 Oblici kršćanske duhovnosti Momir Blažek 14 Živjeti sada p. Toma Magda 16 M. W. Smith u Zagrebu 18 Intervju: Andrej Grozdanov 20 Nismo bili sami Petra i Filip Horvat 22 Susret s Isusom na Činti Svjetlana Mraz 26 Aktivnosti mladih 28 U Božjoj zaštiti Ivana Marić 30 Ulaženje u sveti prostor Bill Hybels 33 Skriveni izvori Kruh naš svagdašnji 34 Samo reci riječ i tvoja će beba oživjeti Iva Blažek 37 Razvoj vjere Svjetlana Mraz 40 Kršćanska odgovornost u svijetu koji se mijenja Billy Graham 45 Capetownski iskaz o predanju 46 Walter Rauschenbusch p. Željko Mraz 50 Nick Vujičić u Hrvatskoj 52 Pismo oca sinu kojeg gubi p. Dražen Radman 56 Neprekinuti lanac nemilosti Philip Yancey 62 Johann Sebastian Bach 64 Financijska sloboda Domagoj Malović 66 Seminari u BC Zagreb SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

p. Zdenko Horvat

Bacite mreže ponovo P Poznat t nam je j osjećaj j ć j kad k d nas netko tkk nagovara g na novu akciju k ij poslije lij ﬁjaska te kako nemamo volje za novi pothvat i najradije bi odustali od svega. Što bi nas trebalo motivirati u takvim trenucima? Isus je kod svojih učenika primijenio ''radnu terapiju''

vo nas na kraju ljeta, u razmišljanju o početku mnogih redovnih aktivnosti. Jesmo li se odmorili pa jedva čekamo akciju ili nas je pauza učinila tromima, ulijenila i nemamo volju prihvatiti se posla. Možda se i nismo odmorili, jer život ne brine uvijek za naše potrebe, a obveze ponovo zovu.

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

Kako bilo, na početku uvijek dobro dođe poticaj, ohrabrenje. Kao i nakon dugotrajnog i iscrpljujućeg služenja kada se pojavi umor i zasićenje. Razmišljajući o tome kako nas motivirati za služenje na početku novog godišnjeg ciklusa, shvatio sam da je Gospodin Isus u tome bolji od mene. Zato sam odlučio potražiti neki događaj ili mo-

tivacijski govor gdje Gospodin djeluje na svoje učenike i to podijeliti s vama. Dok sam čitao i razmišljao, donji tekst mi je zapeo za oko i duboko me dodirnuo. On ne sadrži teoriju motiviranja ili motivacijskih govora, već opisuje stvaran događaj kroz koji vidimo kako su Gospodinovi učenici bili pokrenuti



na rad onda kad nisu imali volje za nešto takvo. Kako smo i mi Isusovi učenici, vjerujem da Njegova metoda može biti korisna i nama. Navedeni događaj zapisan je u petom poglavlju Lukinog evanđelja, od četvrtog do sedmog retka. No, čitamo i prva tri retka radi potpunije slike. Luka 5:1-7 1

Dok se jednom oko njega gurao narod da čuje riječ Božju, stajaše on pokraj Genezaretskog jezera.2Spazi dvije lađe gdje stoje uz obalu; ribari bili izašli iz njih i ispirali mreže. 3Uđe u jednu od tih lađa; bila je Šimunova pa zamoli Šimuna da malo otisne od kraja. Sjedne te iz lađe poučavaše mnoštvo. 4

Kada dovrši pouku, reče Šimunu: "Izvezi na pučinu i bacite mreže za lov." 5Odgovori Šimun: "Učitelju, svu smo se noć trudili i ništa ne ulovismo, ali na tvoju riječ bacit ću mreže." 6Učiniše tako te uhvatiše veoma mnogo riba; mreže im se gotovo razdirale. 7Mahnuše drugovima na drugoj lađi da im dođu pomoći. Oni dođoše i napuniše obje lađe, umalo im ne potonuše.

„

Kad nakon nekog vremena oduševljenje splasne nestane i volje za izvršenjem odluka. Pa osim što ne ustraju u služenju i ne ostvare rezultate, ljudi se još osjećaju i krivima, a onda i jadnima

onoga što svakom od nas prolazi kad ne uspijemo iako smo se trudili i dali sve od sebe. Na primjer, kad u crkvu dođu tri čovjeka na molitvu u utorak ili petnaest na službu u četvrtak. Kad u službi koje smo dio dolazi do sukoba ili nam ne uspije evangelizacija. Kad bezuspješno nagovaramo druge da se uključe u neku službu ili da pomognu oko nekog posla. Osjećamo se malodušno ili ljutito, možda i ogorčeno, ali svakako nemamo volje za nove akcije. Što bi se u takvom trenutku očekivalo od vođe – tada Isusa, danas pastora, starješine, đakona, voditelja neke službe?

Da tješi i hrabri, potiče na ustrajnost, govori o Božjoj volji. Možda da održi govor kako bi pokrenuo malodušne ribare - vjernike na novu akciju, recimo ovim riječima: idemo dalje, vi to možete, nemojte dopustiti da vas to obeshrabri. Tome bi dodao nekoliko ''svetih'' izraza kao, Bog je s nama, treba vjerovati, sve je moguće onom koji vjeruje ili nešto slično. A na kraju bi potaknuo prisutne na odluku pozivom: krenimo na novi rad i žrtvu za Gospodina, u pobjedu za Njegovu slavu! Ako to dobro napravi slušateljima će se pokrenuti emocije, one će pokrenuti volju i možemo ponovo djelovati. No, elan dobiven na takav način, kao i odluke donesene u tako ''nabrijanom'' stanju znaju stvoriti probleme. Kad nakon nekog vremena oduševljenje splasne nestane i volje za izvršenjem odluka. Pa osim što ne ustraju u služenju i ne ostvare rezultate, ljudi se još osjećaju i krivima, a onda i jadnima.

Ribari profesionalci cijelu su noć lovili i nisu uhvatili ni jednu jedinu ribu. Kako su se osjećali poslije ovakve neuspješne noći u ribolovu? Što je Petru i ostalima prolazilo glavom? Ne znamo točno. Ali vjerojatno nešto od 6

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Iz gore navedenog događaja vidimo da Isus nije motivirao učenike na taj način. Nije podilazio njihovoj tjelesnosti. Nije ih usmjeravao na njihovo stanje, već na svoju riječ. Rekao je, "izvezi na pučinu i bacite mreže za lov." Mogli bismo reći da je primijenio ''radnu terapiju''. Kako im se to činilo i što su mislili o Isusovom zahtjevu možemo zaključiti na osnovu prvog dijela Petrovog odgovora: ''učitelju, svu smo se noć trudili i ništa ne ulovismo''. Kao da je rekao ''to nema smisla, ali …'' Iako nisu izgovorili, učenicima je vjerojatno po glavi išlo nešto kao: čemu sad to, nije nam do ničega, ne može od toga biti ništa, kao da mi ne znamo loviti ... Poznat nam je osjećaj kad nas netko nagovara na novu akciju poslije ﬁjaska te kako nemamo volje za novi pothvat i najradije bi odustali od svega. Što bi nas trebalo motivirati u takvim trenucima? Što Petar kaže u zaključku svog odgovara? Na tvoju riječ idem. Petar i ekipa ne bi odlučili ponovo baciti mreže-loviti ribu nedugo poslije potpunog neuspjeha. Kad su krenuli ponovo ribariti nisu bili oduševljeni zbog toga, niti su vjerovali da će nešto uloviti. Išli su zbog Isusove riječi. Da Njemu ugode. To je važno upamtiti, toga se sjetiti kad budemo bezvoljni, malodušni, kad nam je dosta svega. Da trebamo nastaviti zbog Isusove riječi. Ne mora-

„

Kad su krenuli ponovo ribariti nisu bili oduševljeni zbog toga, niti su vjerovali da će nešto uloviti. Išli su zbog Isusove riječi. Da Njemu ugode

mo nužno biti oduševljeni zbog posla koji trebamo obaviti, ili se tako osjećati u svakom trenutku dok radimo-služimo. Kao što ne trebamo osjećati krivicu ako se odazovemo na poziv za službu ili rad, a ne osjećamo se ushićeno, poletno. U čemu je bit, što je važno? U temelju na koji se oslanjamo kad donosimo odluke i radimo. Koliko god motiviranost postignuta poticanjem duševnosti u čovjeku donosila rezultate, ona je kratkotrajna, jer se oslanja na ljudsko.

neće nestati ni poslije mjesec dana, ni poslije godinu, nikada. A ono što nam je oslonac i temelj djelovanja iz tog crpimo snagu za život i služenje. Stoga predlažem da naša dnevna molitva sadrži i jedan dio sličan ovome: ''Gospodine nauči nas oslanjati se na Tvoju snagu i Tvoju riječ, činiti zbog Tebe i Tvog poziva. Nauči nas okrenuti pogled sa sebe na Tebe. Čitati Tvoju riječ tako da nam bude izvor nadahnuća i snage, a ne samo pravila. Molimo to jer želimo biti na pravom temelju, jer Ti želimo ugoditi''. Znam da Božji načini nisu uvijek ono što očekujemo i što odgovara tjelesnom čovjeku. Vidjeli smo to i kod prvih učenika u opisanom događaju. Ali, njihovo iskustvo, kao i mnogih poslije, svjedoči kako je ipak najbolje poslušati i slijediti Njegove S upute - Riječ.

Zato je važno oslanjati se na Božje, djelovati zbog Njegove riječi, to je duhovna motivacija. Ona je trajna, jer Riječ Božja

„

Gospodine nauči nas oslanjati se na Tvoju snagu i Tvoju riječ, činiti zbog Tebe i Tvog poziva. Nauči nas okrenuti pogled sa sebe na Tebe

SLIKA | broj 3 | rujan 2012. 2.

p. Zdenko Horvat, pastor Baptističke crkve Zagreb

Momir Blažek

Oblici kr anske duhovnosti Stolje㶛ima su krš㶛ani, u nastojanju da dosljedno slijede Krista, razvijali razli㶜ite oblike duhovnosti. Iako su na tom putu nerijetko radili pogreške, danas možemo u㶜iti od njih, otkrivati bogatstvo Božje širine i postajati sli㶜niji Isusu

eupitno je da je svatko od nas u velikoj mjeri određen svojim društvenim okruženjem. Ono utječe na našu kulturu, stavove i oblike ponašanja. Utječe i na našu duhovnost. Svi mi promatramo kako ljudi oko

nas mole, na koji način pristupaju Bibliji, kako se odnose prema drugima... Od njih učimo, oni nas obogaćuju, ohrabruju i pomažu da rastemo. Mogu nas i ograničavati. Ukoliko se od svakoga od nas traži da Bogu pristupamo na potpuno isti način

unatoč našim razlikama, netko će u tome proći bolje, a netko lošije. Netko će čak dovesti u pitanje vlastiti odnos s Bogom jer ga neće uspjeti doživjeti na isti način kao ljudi oko njega i to će ga pokolebati. Zamislite da ste osoba koja ne podnosi buku www.bczagreb.hr | BC Zagreb

i koja Boga najbolje doživljava u dugim, intimnim molitvama, a da u vašoj crkvi dominira glasno i dinamično slavljenje i istovremeno moljenje. Može i obrnuto. Zamislite da prštite od radosti i želite klicati iz svega glasa, a vaše okruženje vam nudi samo tihe molitve i duge propovijedi. To što Bog u osobama oko nas djeluje na drugačiji način ne bi nas trebalo obeshrabriti. Trebali bismo biti zahvalni za ono što Bog već čini u našim životima i istovremeno biti otvoreni za izgrađivanje i rast u onome što nam je manje poznato. Svatko od nas ima sklonosti, navike i područja u kojima se osjeća ugodno. Kada ih napustimo, osjećamo nesigurnost, zbunjenost i strah. Ti osjećaji nas sprečavaju u rastu jer rast

„

To što Bog u osobama oko nas djeluje na drugačiji način ne bi nas trebalo obeshrabriti

zahtjeva da iskoračimo iz vlastite zone sigurnosti i iskusimo Boga na novi način. Richard Foster navodi šest oblika duhovnosti. Ne treba ih miješati s različitim denominacijama ili kršćanskim tradicijama. One nisu nešto po čemu bismo se trebali dijeliti. Na različitim mjestima u Bibliji istaknut je neki od tih oblika duhovnosti, a moguće ih je prepoznati i u Isusovom životu. Promatrajući Isusa u evanđeljima, može ga se vidjeti u različitim situacijama:

„

U Bibliji je istaknut Šest pokreta svaki od tih oblika u povijesti Crkve duhovnosti, a moguCrkve obilježena je poće ih je prepoznati i Povijest kretima. Stoljećima bi neka bitu Isusovom životu. na učenja ili duhovna iskustva Promatrajući Isusa bila zanemarivana dok se ne bi u evanđeljima, može pojavila osoba ili pokret koje bi ga se vidjeti u različi- Duh Božji pokretao da potaknu probuđenje. Često bi takvi potim situacijama

Vidimo Isusa kako se moli i kako naučava o bitnosti intimnog odnosa s Bogom (kontemplativna duhovnost). Vidimo Isusa kako u pustinji, u borbi sa Sotonom, odolijeva kušnjama i naučava o važnosti čistoće srca (duhovnost svetosti). Vidimo Isusa kako djeluje silnom snagom i moći te govori svojim učenicima o zaštiti, mudrosti i snazi koja dolazi od Duha Svetoga (karizmatska duhovnost). Vidimo Isusa kako pomaže bolesnima i potrebitima te naučava o važnosti brige prema svojim bližnjima (duhovnost socijalne pravde). Vidimo Isusa kako naviješta radosnu vijest kraljevstva nebeskog i slušamo ga kako čita i citira Sveto pismo (evanđeoska duhovnost). Vidimo Isusa kako se, iako potpuno svet, rađa i živi među nama na zemlji. Nespoznatljivi Bog postao je vidljiv i opipljiv kroz svoj život na zemlji (inkarnacijska duhovnost).

kreti naglašavali neko određeno područje duhovnosti te kroz njega donosili obnovu. Mnogi vjernici bi doživjeli probuđenje, ali bi se također javljao otpor i različiti drugi interesi koji bi druge spriječili da se pridruže, pa su se razvijale različite strukture i oblici zajednica. To se ponavljao puno puta u povijesti, a rezultat toga je da su mnoge divne struje kršćanstva ostajale izolirane jedne od drugih osakaćujući nas od bogatstva i širine uravnoteženog kršćanskog života. Evo nekoliko primjera različitih pokreta: U četvrtom stoljeću i žene i muškarci počeli su se povlačiti iz gradova u osamu gdje su naglašavali važnost samoće, meditacije i molitve. Antun Pustinjak bio je jedan od istaknutih ranih pustinjaka. Pustinjaci su naglašavali važnost intimnosti u odnosu s Bogom. (Kontemplativni pokret) U ranom osamnaestom stoljeću John Wesley i njegovi prijatelji osnovali su grupu s nadimkom "Sveti klub" te se usredotočili na moralnu dimenziju i potrebu da kršćani napuste grešne navike. Razvili su metodu po kojoj



SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

su ih nazvali metodistima. Učinak je bio dramatičan. (Pokret svetosti) U sedamnaestom stoljeću Crkva je doživjela novi izljev Duha Svetoga u životima kvekera koje je vodio George Fox. Aktivna prisutnost Duha Svetoga u životima vjernika bila je središte njihovog slavljenja i pokretala ih je na evangelizaciju,misiju i društveni aktivizam.(Karizmatski pokret) Krajem dvanaestog stoljeća Franjo Asiški i grupa njegovih sljedbenika napustili su svoj dotadašnji način života i počeli se brinuti za bolesne i siromašne. Nebrojeni muškarci i žene slijedili su njegovo vodstvo te se organizirali u redove franjevaca i klarisa. Njihov utjecaj u borbi protiv zaraznih bolesti i siromaštva bio je ogroman. (Pokret socijalne pravde)

U šesnaestom stoljeću Martin Luther i ostali reformatori počeli su nakon ponovnog naglašavanja važnosti čitanja Biblije neumorno naviještati evanđelje Isusa Krista. Poruka nade i pobjede zahvatila je i svećenstvo i laike. (Evanđeoski pokret) U osamnaestom stoljeću ostaci progonjene Moravske crkve osnovali su selo Herrnhut na imanju grofa Zinzendorfa. Na početku podijeljena grupa ujedinila se nakon iskustva izlijevanja Duha Svetoga kojemu je prethodilo svakodnevno proučavanje Biblije. U njihovom zajedničkom životu nevidljive duhovne stvarnosti postale su vidljive. (Inkarnacijski pokret) I prije i poslije ovih pokreta postojali su drugi značajni pokreti u povijesti Crkve. Iako se svaki od njih temelji na Bibliji odnosno na životu i učenju Isusa,

Unatoč tome što je svakome od nas, ovisno o našoj osobnosti i utjecaju okruženja, neko područje bliže i "prirodnije", potrebna nam je uravnoteženost i bogatstvo koje svako od njih donosi. Ne radi se o tome da svatko od nas pripada jednom obliku duhovnosti, već da se svi oni međusobno nadopunjuju i obogaćuju.

KONTEMPLATIVNA DUHOVNOST Provođenje vremena s Bogom u molitvi i meditaciji.

DUHOVNOST SOCIJALNE PRAVDE Pomaganje bolesnima, siromašnima i drugima koji žive u slabijim uvjetima.

DUHOVNOST SVETOSTI

EVANĐEOSKA DUHOVNOST Usredotočenost na živu Božju riječ, pisanu Božju riječ i širenje radosne vijesti o Kristu.

Čistoća misli, riječi i djela. Savladavanje kušnji.

KARIZMATSKA DUHOVNOST Otvorenost za djelovanje Duha Svetoga i prakticiranje duhovnih darova.

događalo se da su neki pokreti odlazili u krajnosti. Pretjerano naglašavanje jednog oblika znalo je voditi do zanemarivanja i podcjenjivanja drugih oblika duhovnosti. To se događa i danas kako kod grupa tako i kod pojedinaca. Moguće je vidjeti moraliste koji naglašavaju čistoću od grijeha, a zanemaruju samilost, karizmatike koji zanemaruju evangelizaciju, društvene aktiviste koji zanemaruju poznavanje Božje riječi, kontemplativce koji su potpuno slijepi na društvenu nepravdu itd.

INKARNACIJSKA DUHOVNOST Božja prisutnost koja vodi do združivanja onih područja u našim životima koja obično nazivamo duhovnim i svjetovnim.

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Ovaj prikaz svakome od nas pojedinačno, kao i našoj cijeloj zajednici, pokazuje područja i potencijal za rast. Zamislite kako bi to moćno bilo kada bi Bog u svim ovim područjima svakodnevno snažno djelovao među nama.

Potencijal za rast Lokalne zajednice vjernika različito su razvijene u odnosu na ovih šest oblika duhovnosti. Nije bitna usporedba s drugima, već usredotočenost na Krista čije djelovanje želimo u potpunosti osloboditi među nama. Primjeri i iskustvo drugih kršćana, s kojima zajedno činimo Tijelo Kristovo, trebaju nam biti poticaj i snaga za rast. Naša crkva ima mnogo slabosti i nedostataka, ali vjerujem da postoje dobri preduvjeti da rastemo u uravnoteženom nasljedovanju Krista. Evo zašto. Lokalne baptističke crkve u Hrvatskoj imaju svoje naglaske i posebnosti. Niti jedna druga nema toliko ljudi koji su došli iz različitih mjesta i crkava od naše. Svatko je sa sobom donio dio tih lokalnih značajki te dobra i loša iskustva iz svoje stare sredine. U povijesti naše crkve, ljudi poput Josipa Horaka, Branka Lovreca, Nele Mayer Williams i mnogi drugi već davno prije iskoračili su u „manje poznata“ područja drugih denominacija te otvorili vrata prema kršćanima ponešto različitim od nas. Osim toga, u zadnjih dvadeSLIKA | broj 3 | rujan 2012.

setak godina među nama su boravili vjernici sa svih kontinenata osim Antartike. Predstavnici potpuno različitih kultura, a nerijetko i drugih denominacija, sa sobom su donijeli svoje oblike duhovnosti. Suživot s nekim tko je drugačiji neminovno vodi do novih perspektiva. U državi u kojoj je vjeroispovijest uvjetovana nacionalnošću to je rijetka povlastica. Ne možemo reći da su svi oblici duhovnosti jednako prisutni kod nas, ali nisu nam ni strani. Praktična svakodnevna angažiranost i uključenost naših članova u različite oblike kraljevstva Božjeg snaga je koja se ne može zanemariti. Velik je broj onih koji dobrovoljno ili na neke druge načine sudjeluju u aktivnostima koje prelaze organizacijske granice naše crkve, a predstavljaju aktivne jedinice kraljevstva Božjega. Inicijative su to koje se bave molitvom, studentima, evangelizacijom, poslovnim ljudima, izdavaštvom, radio emisijama, sportom, humanitarnom pomoći, obrazovanjem, ženama, jedinstvom kršćana, slavljenjem, radom sa zatvorenicima, svjedočenjem kroz glazbu, djecom... Iskustvo i blagoslovi koji dolaze kroz te službe nisu samo ograničeni na pojedince koji su u njih uključeni već obogaćuju cijelu našu crkvu.

„

Potrebno nam je bogatstvo koje različiti oblici kršćanske duhovnosti donose

Ako iskoristimo sve ono što već imamo među nama, obogatimo se iskustvom drugih kršćana i otvorimo se za djelovanje Duha Svetoga, koji može učiniti neizmjerno više nego mi možemo i zamisliti, pred nama je sigurno svijetla budućnost. Slijedi kratak opis i neki predstavnici različitih kršćanskih duhovnosti prema podjeli Richarda Fostera. Tu su osobe koje nas nadahnjuju i iz čijih primjera možemo puno naučiti. Predlažem da čitajući o njima istovremeno razmišljate o ljudima iz naše crkve koji su jaki u nekim od tih područja. Zahvaljujte za njih, molite da imaju snage približiti nama ostalima ono čime ih je Bog blagoslovio, probajte provoditi više vremena u njihovoj prisutnosti i učiti od njih. Ako ne prepoznajete nikoga, onda je to vjerojatno pokazatelj da je vaše zajedništvo s drugima vrlo površno i da je vrijeme da počnete upoznavati svoje (Kristovo) tijelo.



KONTEMPLATIVNA DUHOVNOST – život usredotočen na Boga

Značajke: Provođenje j vremena s BBogom g u molitvi lit i i meditaciji dit iji Predstavnici: apostol Ivan (1. st.), Antun Pustinjak (3. – 4. st.), Grgur iz Nise (4. st.), Sv. Benedikt i benediktinci (5. – 6. st.), Julijana iz Norwicha (14. – 15. st.), Ivan od Križa (16. st.), Brat Lawrence (17. st.), pietisti (17. st.), von Zinzendorf (18. st.), Tereza iz Lisieuxa (19.st.), Thomas Merton (20. st.), Henri Nouwen (20. st.) ...

DUHOVNOST SVETOSTI – život koji funkcionira baš onako kako bi trebao

Značajke: Čistoća misli, riječi i djela; savladavanje kkušnji nji Predstavnici: apostol Jakov (1. st.), Tertulijan (1. – 2. st.), Ciprijan (3. st.), Grgur Nazijanski (4.st.), st ) Bernard iz Clairvauxa (11. – 12.st.), cisterciti (12. st.), Toma Kempenac (14. – 15. st.), Ignacije Lojolski (15. – 16. st.), anabaptisti (16. st.), Terezija Avilska (16. st.), Blaise Pascal (17. st.), puritanci (16. – 18. st.), John Wesley (18. st.), Dietrich Bonhoeﬀer (20. st.) ...

KARIZMATSKA DUHOVNOST – život uronjen i pokretan Duhom Svetim

Značajke: Otvorenost za djelovanje Duha Svetoga i prakticiranje duhovnih darova Predstavnici: apostol Pavao (1. st.), Flavije (4. – 5. st.), Grgur Veliki (5. – 6.st.), Gregorijanci (7. st.), Franjo Asiški (11. – 12. st.), franjevci (13. st.), Ivana Orleanska (15. st.), George Fox (17. st.), Charles Wesley (18. st.), William Seymour (20. st.), pentekostalni pokret (20. st.), Yonngi Cho (20. st.), karizmatski pokret (20. st.), Derek Prince (20. st.) ... 12

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

DUHOVNOST SOCIJALNE PRAVDE – život podređen pravdi i suosjećanju za sve ljude

Značajke: Pomaganje ganje bolesnima bolesnima, sirom siromašnima mašnima i drugima koji žžive u slabijim uvjetima m Predstavnici: Đakoni (1. st.), William Wilberforce (18. ¬– 19. st.), David Livingstone (19. st.), Walter Rauschenbusch (19. st.), Florence Nightingale (19. – 20. st.), Dorothy Day (19. – 20. st.), Toyohiko Kagawa (19. – 20. st.), Majka Tereza (20. st.), Martin Luther King, Jr. (20. st.), Desmond Tutu (20. st.), Jean Vanier (20. st.)...

EVANĐEOSKA DUHOVNOST j j riječi j i navještanju Božje riječi – život temeljen na Božjoj

Značajke: Usredotočenost čenost na Bibliju i širen širenje j radosne d vijesti ij ti o Kristu i Predstavnici: apostol Petar (1. st.), Ignacije Antiohijski (1. – 2. st.), Atanazije Aleksandrijski (3. – 4. st.), st ) Ivan Zlatousti (4. – 5. st.), Augustin (4. – 5. st.), Metod (9. st.), dominikanci (13. st.), Toma Akvinski (13. st.), Martin Luther (15. – 16. st.), Reformacija (16. st.), Zwingli (15. – 16. st.), John Calvin (16. st.), George Whitﬁeld (18. st.), Charles Spurgeon (19. st.), John Mott (19. – 20. st.), studentski volonterski pokret(19. – 20. st.), C. S. Lewis (19. – 20. st.), Billy Graham (20. st.)

INKARNACIJSKA DUHOVNOST – život koji nevidljive duhovne stvarnosti čini vidljivim i stvarnim

Značajke: Božja prisutnost koja vodi do združivanja područja koja obično nazivamo duhovnim i svjetovnim Predstavnici: Origen (2. – 3. st.), Ivan Damašćanski (7. – 8. st.), Alfred Veliki (9. st.), Nikola Kopernik (15. – 16. st.), Michelangelo (15. – 16. st.), Rembrandt (17. st.), John Milton (17. st.), Isaac Newton (17. – 18. st.), J. S. Bach S (17. – 18. st.), Händel (17. – 18. st.), Dostojevski (19. st.), T. S. Eliot (19. – 20. st.), Aleksandar Solženjicin (20. st.) SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

p. Toma Magda

Živjeti sada Razapeti izme㶟u iskustava iz prošlosti i planova kojima teže u budu㶛nosti ljudi 㶜esto zaboravljaju uživati u blagoslovima koje im Bog daruje upravo ovoga trena. Tvoj se život odvija sada, u ovom trenutku. Sada trebaš živjeti

ko se okrenemo oko sebe i osluhnemo od tebe tvoju dušu!' Nije znao da je, dok je on malo retoriku ljudi vidjet ćemo ono što razmišljao o svojim sutrašnjim mogućnostima, kod sebe rijetko prepoznajemo. Rijet- propuštao jedine svoje današnje mogućnosti, ko nalazimo ljude koji su zadovoljni, svoj pravi život! a nezadovoljnike se lako podijeli u dvije grupe. Valja se zamisliti nad ovom biblijskom usporedTu su, s jedne strane, oni koji nariču za dobrim bom i o svom životu. Tvoj se život odvija sada, prošlim vremenima. Oni drže i gaje stare povre- u ovom trenutku. Sada trebaš živjeti. Sada užide iz djetinjstva, propale ljubavi, strahove, ili pak vati u svojoj maloj djeci iako te to ﬁzički puno jednostavno dobro staro vrijeme. S druge strane košta. Sada treba voljeti svojega muža ili ženu, tu su ljudi koji žive u budućnosti: kad počnem za- a ne čekati da postanu savršeni. Možeš uživati u rađivati dobre novce, da se skućim, da mi djeca ovom svom stanu iako ne izgleda kao onaj iz čaodrastu, da napravim kuću, pa čak i da odem u sopisa. Kako je tragično kad zamijenimo danas i svoj stvarni život za puste snove penziju! I jedno i drugo je problematično jer nam oduzima život Danas mi je dar od o onome što bi moglo biti ili ono Boga. Danas je moj što je nekad bilo. Trebamo dakoji imamo SADA. Isus je svojim učenicima ispričao život i danas je puno nas donijeti odluku – i ne čekati usporedbu o bogatašu kojemu se ljubavi i prijateljstva Novu godinu za to – da ćemo biti dogodila izuzetno obilna žetva. koje mi se nudi i koje zahvalni za ono što nam 'danas' nudi iako ne izgledamo kao maTaj čovjek nije imao vremena užimogu nuditi nekeni, nemamo najbolji posao vati u toj žetvi – nego je odmah počeo razmišljati o budućnosti: kako će to sve i pomalo smo umorni od posla. Danas trebamo pohraniti, kako će investirati i napraviti nova živjeti i ako smo siromašni i moguće nam mnogo spremišta i tek nakon toga će sjesti i uživati kad toga nedostaje. prikupi još malo stvari, kad se još malo proširi, Danas mi je dar od Boga. Danas je moj život i dajoš malo zaradi i skupi više nego što mu može biti nas je puno ljubavi i prijateljstva koje mi se nudi i potrebno cijeli život. Isusova priča tragično zavr- koje mogu nuditi. Danas smijem uživati u kavi sa šava. Dok je ovaj čovjek imao svoje 'danas' koje ženom i djecom, sa prijateljima koji me nasmijaje mogao iskoristiti da u njemu uživa i moguće vaju. Želim Vam dragi čitatelji da danas zagrlite nekoga drugog nahrani i razveseli, njegovo 'sutra' svoj život i ne date da Vam prođe u snovima o S više nije bilo njegovo. 'Luđače,' čuo se u Isusovoj jučer i sutra. usporedbi Božji glas s neba 'još ću noćas uzeti Duhovna misao, www.baptist.hr

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

Na koncertu M. W. Smitha bilo je predivno. Najbolje to zna 1500 posjetitelja Hypo Centra u Zagrebu, koji su 6. lipnja pristigli iz svih krajeva Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Njemačke, Austrije i Mađarske. Za one koji na koncertu nisu bili, prenosimo dio atmosfere

Sveti, sveti je naš Gospod svemogući “Bog je dobar i upravo o tome ćemo pjevati cijelu večer, o tome koliko nas voli...” Michael W. Smith

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Tu sam da te slavim da ti se poklonim priznajem da ti si vječni Bog

FOTO: DANIEL WURZBERG

Divan si, divan si Tvoja milost pronašla me Praznih ruku i ispunila me

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

Zbor izvo㶟a㶜a iz raznih krš㶛anskih sastava (Emanuel, BSB, Kristina, Bez kompromisa, Echoes, Sveta vatra...) i timova za slavljenje okupljenih posebno za ovu priliku

S Andrejom Grozdanovim, gl glavnim l organizato organizatorom torom koncerta Mic Michaela cha ha W. haela Smitha u Zagrebu razgovarali smo o organizaciji koncerta, zanimljivom sastavu pjeva㶜a koji su pjevali s Michaelom i planovima za budu㶛nost SLIKA: S Michaelom W. Smithom je nastupio vrlo zanimljiv sastav hrvatskih glazbenika. Tko su oni?

Michael W. Smith i glavni organizator koncerta Andrej Grozdanov

Andrej: Da, istina je da je zbor bio vrlo zanimljiv, u najmanju ruku. Prije bih rekao poseban i jedinstven. Naime, okupili smo hrvatske worship leadere ili voditelje slavljenja iz etabliranih hrvatskih grupa i timova za slavljenje, koji već godinama iz nedjelje u nedjelju djeluju u svojim zajednicama, te ih pod okriljem Michaela W. Smitha udružili po prvi puta. Rezultat je bio nevjerojatan. Budući da se radi o pravim pjevačkim veličinama, ali i o posebnim duhovnim službenicima, rezultat je

bio glazbeno vrhunski doživljaj, ali i duhovno vrlo snažan. SLIKA: Je li to uobičajeno na njegovim koncertima? Kako je došlo do toga? Andrej: Michael, ali i svaki drugi glazbenik koji drži do postignutog iz prošlosti i misli na budućnost, ne dopušta olako pristup nekome koga nikada nije čuo ni vidio na svojim nastupima. Pogotovo što je Michaelu bio ovo i prvi posjet Hrvatskoj, tako da nije rujan 2012. | SLIKA

FOTO: DANIEL WURZBERG

MICHAEL. W. SMITH U ZAGREBU

INTERVJU: ANDREJ GROZDANOV znao što ga očekuje na mnogim razinama. Okupljanje zbora je bila jedna ideja koja mi se rodila u srcu nakon što sam razmišljao: Što nakon odlaska Michaela iz Hrvatske? Ostaju nam naši glazbenici koji vjerno služe. Ajde da napravimo jedno iznenađenje za njih i jedan poticaj za dalje! Vjerujem da svakom glazbeniku iskustvo dijeljenja pozornice s Michaelom ostaje zauvijek u sjećanju, ali i daje određenu motivaciju i ohrabrenje. Sve je to trebalo iskomunicirati s Michaelom isprve. Kao što sam očekivao, njegov tim nije bio previše oduševljen s idejom zbog razloga koji sam naveo. No nakon što su do Michaela došli određeni materijali koje je Bono Records izdao i glasine o prijašnjim nastupima Hillsonga koje on izuzetno cijeni, bilo mu je lakše odlučiti da se krene u taj poduhvat. Čuvali smo informaciju do zadnjeg trena, dovoljno da se zbor pripremi i da se obavijeste oni koje smo odlučili pozvati. SLIKA: Pjesme M. W. Smitha koriste se pri slavljenju u vjerojatno svim kršćanskim tradicijama. Na koji način su crkve u Hrvatskoj reagirale na koncert? Andrej: Usitinu, to je dobra opaska. Zaista ne postoji crkva koja je usmjerena pogotovo prema mladima, a koja ne koristi pjesme

Michaela W. Smitha u liturgiji. Mnoge crkve su svojim dolaskom odale počast umjetniku koji je toliko dao za sveopću crkvu. Oni koji su došli imali su što čuti i vidjeti; iskustvo je to koje se ne zaboravlja i ostaje trajan podsjetnik na to koliko je naš Bog velik i nevjerojatan u svojim planovima. Bilo je dirljivo vidjeti posjetitelje iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz okolnih zemalja. Hrvatska je ovim događajem postala predvodnik u regiji barem što se tiče suvremenih kršćanskih sadržaja. Mnogo možemo ponuditi drugima i ovaj događaj je bio svjedočanstvo kako iz Hrvatske ide blagoslov u svim smjerovima, na istok i zapad, sjever i jug. SLIKA: Kakvi su planovi za dalje? Što Bono Records organizira u skoroj budućnosti? Andrej: Bono Records ove godine priprema velika iznenađenja i događaje. Prije svega tu je bio koncert Michaela W. Smitha na kojem smo radili zadnjih šest godina. Bono Records i logistika koju pruža uvelike je uključena u organizaciju dolaska Nicka Vujičića u Zagreb i Rijeku. Sve one kontakte i dosadašnje resurse podastrli smo za Nicka i viziju da njegova priča dođe do što većeg broja slušatelja.

Kao vrhunac ovogodišnje aktivnosti, u 10. mjesecu dovodimo u Hrvatsku jednog od najutjecajnijih pisaca suvremenog kršćanstva, Philipa Yanceyja, autora knjige "Zašto je milost tako čudesna?", koju smo nedavno izdali, ali i knjige "Isus kakvog nisam poznavao", te novog izdanja koje pripremamo za njegov dolazak, intrigantne knjige za sada još uvijek radnog naslova "Gdje je Bog kada boli?". Philip Yancey se ne boji postavljati hrabra pitanja i nuditi još hrabrije odgovore. Zbog toga je prepoznat na svim razinama Crkve, od pastora koji čitaju njegove knjige, do glazbenika, pa i samog Michaela W. Smitha koji na svojim koncertima citira Yanceyjeve misli, evangelizatora, mladih koji ga pozivaju da govori na sveučilištima i svih drugih razina Crkve. Ugledni časopis Christianity Today svrstao je knjigu "Zašto je milost tako čudesna?" među knjige koje su najviše utjecale na zapadno kršćanstvo zadnjih godina prošlog stoljeća, a Billy Graham, poznati evangelizator spominje da ne postoji pisac evanđeoskog kršćanstva kojeg više cijeni od Philipa Yanceyja. Drago mi je da će hrvatska publika imati prilike ove godine svjedočiti tako značajnim događajima, gostovanjima najpoznatijih kršćanskih glazbenika, pisaca i govornika i to nadohvat ruke!

Koncert M. W. Smitha okupio je vjernike razli㶜itih krš㶛anskih tradicija. Predivno je bilo vidjeti kako slavljenje i usredoto㶜enost na Boga zbližava vjernike i briše granice

BC Zagreb | www.bczagreb.hr

Nismo bili sami Kada nastupe problemi na koje ne možete utjecati i kada doktori kažu da 㶛e vam dijete možda ostati bez oka, teško je imati povjerenje da Bog sve vodi na dobro onima koji ga ljube. Petra i Filip svjedo㶜e o teškim trenucima koje su proživljavali i o Božjem vodstvu

životu roditelja mislim da je jedna od težih stvari gledati svoje dijete u bolesti, bez da si u stanju na bilo koji način pomoći. Dani jako sporo prolaze i kao da ni moliti više nema smisla jer se misli polako pretvaraju u mantru. Naša Eva nekoliko dana po porodu diagnosticirana je s dobročudnim tumorom na desnoj strani lica nazivom hemangiom. Priroda tog tu-

mora je da se prilično agresivno širi po površini i ispod kože te na unutarnjim organima prve ili dvije godine života. U našem je slučaju u roku

„

Tumor se agresivno širio po površini i ispod kože te na unutarnjim organima. U roku od dva mjeseca je toliko nabubrio oko oka da je desno oko u potpunosti bilo zatvoreno

od dva mjeseca toliko nabubrio oko oka da je desno oko u potpunosti bilo zatvoreno. Liječnici su nas uvjeravali da će se to povući samo od sebe dok po Božjoj milosti nismo dobili termin kod plastičnog kirurga koji nas je uputio dr. Rešiću u Klaićevu i ugovorio hitan pregled. Po dolasku na pregled odmah smo primljeni na bolničko liječenje na odjel onkologije gdje su Petra i Eva ostale mjesec dana u karantni zbog izuzetno jake doze lijekova. rujan 2012. | SLIKA

Filip i Petra Horvat

S lošim prognozama, od sljepoće na desno oko do širenja hemangioma na mozak i živce lica i trajnih oštećenja, pouzdati se u Boga i biti smiren činilo se kao mit. Nakon tri dana Bog je učinio čudo i otvorio Evino oko toliko da malo svjetla dopre unutra, a uz tu terapiju inače je potrebno 3-4 tjedna da se dogodi isto. Ipak, iscrpljeni od svakodnevnih trauma, povraćanja, neizvjesnosti, potencijalnih nuspojava i ne spavanja – imati povjerenje da Bog sve vodi na dobro onima koji ga ljube i ostati zahvalan – bilo je jako teško. "Samo je u Bogu mir, samo je u njemu nada, samo on je moja hrid i spaseBC Zagreb | www.bczagreb.hr

nje – neću se pokolebati" za nas je bio izazov i mjesecima nakon izlaska iz bolnice kada smo se trebali odvikavati od ljekova. Kad gledamo unatrag očito je da nismo bili ostavljeni na cijedilu, niti smo bili prepušteni sami sebi. Bog nam je podario nadnaravnu snagu nositi se s problemima i mislim da

„

S lošim prognozama, od sljepoće na desno oko do širenja hemangioma na mozak i živce lica i trajnih oštećenja, pouzdati se u Boga i biti smiren činilo se kao mit

kad bi se naučeno strpljenje moglo kvantizirati da bi cifra debelo prelazila 100kg. Evi se hemangiom još uvijek postepeno povlači, no oko je zdravo i dobro reagira, a širenja i bubrenja gotovo da i nema. Trenutno prima samo neinvazivne ljekove koji drže hemangiom pod kontrolom, a krajem godine na prijedlog doktora pokušat ćemo bez njih. Hvala svima koji ste molili s nama kad nam je bilo najteže i molimo da molite i dalje do Evinog potpunog izlječenja. Iskreno, Filip, Petra i Eva Horvat 21

Susret s Isusom na inti More, odmor i društvo vršnjaka garancija su dobrog provoda. Susreti koji se dogode na 㶏inti 㶜esto su tek po㶜etak pravih prijateljstava koja traju godinama. Susret s Isusom vrijedi neizmjerno više. A ove je godine susreta bilo mnogo

ponedjeljak 30. 7. 2012. završio je još jedan kamp za mlade na sve popularnijoj Činti. Deset dana prije toga, bilo je teško povjerovati da će od šezdesetak toliko različitih pojedinaca uspjeti nastati tako povezana zajednica. Okupili su se mladi iz sedamnaeset različitih mjesta, iz četiri različite zemlje, a da ne govorimo o različitosti u životnim okolnostima i osobnostima. Organizacijom programa i brigom za mlade ljude bavio se tim od trinaest volontera koji su na različite načine bili u akciji gotovo 24 sata na dan. Dan je započinjao molitvom u masliniku koja nije bila obavezna, ali kako je kamp odmicao sve je više mladih prepoznavalo vrijednost tog posebnog vremena

s Gospodinom. Nakon doručka i vremena za kupanje, mladi su se okupljali u malim grupama gdje su kroz bibilijske tekstove proučavali Isusove susrete s različitim ljudima. Svaki je taj susret bio osoban i poseban, a iz njih

se moglo puno naučiti o tome kakav je Isus i kako on pristupa različitim ljudima i različitim problemima. Nakon uvijek ukusnog i obilnog ručka bilo je dovoljno vremena za odmor i druženje u hladovini, za kupanje ili šetnju

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Svjetlana Mraz

„ d mjesta. do j Onii koji k ji vole l iimatii više organizirano vrijeme mogli su se uključiti u neku od ponuđenih radionica – učenje grčkog i hebrejskog pisma, oblikovanje glinamolom ili ples. Svaki dan je bio bogat i sportskim događanjima, od onih uobičajenih poput nogometa i odbojke pa do turnira u badmintonu ili još atraktivnijeg bordanja na vodi ili popularnije 'wejkanje'. Poslije večere, cijela se grupa okupljala u amﬁteatru s prekrasnim pogledom na more u koje su ponirale posljednje zrake sunca toga dana. Već sam taj pogled bio bi dovoljan razlog za zahvalnost i proslavljanje Boga, ali naš tim za slavljenje je uvijek pronašao način da nas kroz pjesmu i molitvu povede još dublje u Božju prisutnost. Svaku večer su se izmjenjivali govornici, ali po-

ruka smjeru k je j uvijek ij k išla išl u istom i j – važnost susreta s Isusom: kroz povijest, kroz Bibliju, a nadasve kroz osoban susret. Mladi su bili izazvani da se odazovu tom pozivu na osoban susret s Isusom koji želi postati njihov Spasitelj i njihov prijatelj. Na izravan poziv da kažu svoje 'da' Isusu, bilo da je to po prvi puta u njihovu životu, bilo da žele potvrditi odluku koju su već ranije donijeli, odazvalo se u jednoj večeri 28 mladih osoba. Ovaj je događaj znatno utjecao na daljnji tijek kampa – sve je više mladih dolazilo na jutarnju molitvu, sve je više mladih željelo ozbiljno razgovarati o svojim životnim izborima, a na cijeli kamp se spustio poseban blagoslov koji se očitovao u različitim praktičnim situacijama. Zadnji dan kampa, u nedjelju 29.

Na izravan poziv da kažu svoje 'da' Isusu, bilo da je to po prvi puta u njihovu životu, bilo da žele potvrditi odluku koju su već ranije donijeli, odazvalo se u jednoj večeri 28 mladih osoba

7, imali smo posebno svečano bogosluženje čiji je središnji dio bilo krštenje. Lovro Grlj (17) iz Rijeke, koji je već ranije rekao svoje 'da' Isusu, žarko je želio svoju vjeru posvjedočiti upravo pred svojim vršnjacima u moru na Činti. Tema kampa Susret s Isusom nije bila puka teorija već se taj susret istinski dogodio mnogima na ovom kampu, za neke je to bilo potpuno novo iskustvo dok je za druge to bio snažan podsjetnik da je Isus živ i da nama nudi život u punini zajedno s njim. S

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

„Prošlo ljeto Božjom sam providnošću dospjela na Čintu. Ovo ljeto bilo mi je jasno kamo idem krajem srpnja: Otok Ugljan, mjesto Čeprljanda, najljepša uvala, kršćanski kamp Činta. Dobri organizatori, naši voditelji, isplanirali su svaki trenutak boravka i zato su dani prošli „treptajem Kako Činta oka“. Tete kuharice i njihovi ukumože pro- sni obroci su dokaz da ljubav ide mijeniti ži- i kroz želudac. Radost je bila upovot - ja sam znati nove mlade kršćane iz svih živi primjer krajeva svijeta! Propovjedi, razni projekti i tematska proučavanja toga! Biblije činili su boravak na Činti duhovnom hranom i davali su snagu koju ćemo, uz divnu preplanulu boju, nositi cijelu godinu. Do iduće Činte! Kad jednom odeš na duhovni kamp oblikovan kao Činta ništa te drugo neće tako osnažiti i ponovno zvati: "Većma ćemo napredovati u ljubavi prema Bogu budemo li se prije hranili mlijekom ljubavi prema bližnjemu" rekao je Sv. Grgur Veliki. Moj dodatak –i budemo li odlazili na Čintu, sve dok ne postanemo ''stari'' Čintaši. Za mene je ovogodišnji kamp na Činti bio potvrda i potpora u najvažnijoj odluci – slijediti Krista. Jednu večer slušali smo mladog propovjednika, budućeg pastora, o susretu s Isusom (što je zapravo bila tema kampa). U jednom trenutku bili smo pozvani istupiti naprijed ako smo sigurni da želimo bolji život, život u vjeri. Gotovo smo svi hrabro stali na pozornicu. U molitvi koja je bila izrečena nakon toga, pronašla sam mir i snagu ne samo slijediti, već i živjeti u Kristu.“ Lucija Grladinović FOTO: IVAN KIVA㶏

„

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

„

To me dovelo i do

„Moram priznati da nekih većih odlumi je mama uvijek govorila kako je ka... želim se krČinta bila posebno stiti sljedeće godimjesto za nju i kako ne na Činti se rado prisjeti svojih "čintaških" dana. Svi su pričali o Činti i zato mi se činila još zanimljivijom. Odlučujući trenutak gdje sam deﬁnitvno odlučila da idem je bio prilikom razgovora sa svojim bratićima koji su bili oduševljeni. No tu priča nije stala. Pozvala sam i neke svoje prijatelje koji su pristali doći, što mi je bilo izuzetno drago. Na Činti sam se prekrasno provela i dobila sam ono što svaka mlada osoba treba od zabave do ohrabrujućih razgovora s voditeljima. No najvažnije je ipak odnos s Bogom koji se deﬁnitivno poboljšao. Shvatila sam da nije Bog moja "hitna pomoć" samo kada meni to treba već da mu zahvaljujem na onome što imam i da znam da i onda kada mislim da sam sama i jadna da je on uvijek tu, moj najbolji prijatelj. To me dovelo i do nekih većih odluka, a jedna od njih je da se želim krstiti sljedeće godine na Činti. Baš tamo gdje sam konačno shvatila da ako ću čekati savršentvo neću se nikada krstiti. Bog me treba baš ovakvu nesavršenu, kakva jesam, traži da dam sve od sebe i da se ne žalim kako je teško, već da uz njegovu pomoć sve to prebrodim i krenem dalje zajedno s njime! Čintu jednostavno trebate doživjeti!!“ Klara Vučetić S

SLIKA | rujan 2012.

Omladinski Susreti mladih do 20 godina, poznatiji pod nazivom Omladinski, počinju 6. listopada u 18 sati, a održavaju se svaki drugi tjedan.

Bogoslužje za mlade Sljedeće Bogoslužje za mlade (i sve one koji se tako osijećaju) održat će se 20. listopada s početkom u 19 sati.

Dobrodošlica za studente Baptistička crkva Zagreb želi dobrodošlicu svim studentima koji se vraćaju ili po prvi puta dolaze na studij u Zagreb. Naša bogoslužja 14. listopada bit će posvećena njima. Studenti dobrodošli! 26

Dobrodošli! Tijekom protekle godine prostor naše crkve subotom zauzeli smo mi mladi. Zajedničkim druženjima željeli smo se približiti Bogu, bolje upoznati Njega i Riječ Božju kao i jedni druge. Zahvalni smo za sve trenutke koje smo proveli zajedno u razgovoru, molitvi, slavljenju i zabavnim aktivnostima. Najviše od svega veseli činjenica da smo se povezali i stvorili jedno malo društvance koje svim srcem traži Boga. To druženje kroz godinu većina nas okrunila je i zajedničkim ljetovanjem na Činti, kampu za j zajedno s mladima iz cijele Hrvatm Konfa u Novom Sadu mlade, ske. s Tamo nas je Bog istinski dotaknuo i Zadnji vikend u rujnu planira se od- ohrabrio za nove pobjede. Želimo da to o lazak na konferenciju za mlade u No- malo m društvance raste i da se možemo vom Sadu. Detalje potražite na našoj povezati s još više mladih i zajedno tražip Facebook stranici (bczagreb.hr). tit ono što nam Bog želi otkriti. Nastavit ćemo se družiti subotom na našim omlać dinskim di ki sastancima i zajedno sudjelovati u mjesečnim bogoslužjima za mlade. Srdačno pozivamo sve koji nam se žele pridružiti. Filip

Molitveni za mlade

FOTO: IVAN KIVA㶏

U listopadu počinjemo s molitvenim sastancima za mlade petkom u 19:30 sati.

Na omladinskom mi se svidjelo to što smo se nas nekoliko mladih uspjeli okupiti i preko tjedna te razgovvarati o raznim temama s voditeljem, bilo da je to nnešto iz Biblije ili ovako iz svakodnevnog života… VVedran TTijekom stresne školske i studentske, godine za vvećinu nas mladih, bilo je pravo osvježenje doći u Oazu. Biti subotom na omladinskom sastankku, družiti se, stvaralački raditi, promišljati o biblijskim porukama i uspoređivati ih sa sadašnjima događajima... Ima li ljepšeg načina za „odmor“ od napornog tjedna? Iako su to bili sastanci omladine Baptističke crkve, poput djece smo se veselili i gradili ljubav prema Bogu, tražili dobro u sebi, kako ljubav prenijeti na bližnje i one manje bližnje. Klizanje je bila jedna od zimskih aktivnosti, a proljetna radost za mene bila je proslava mog rođendana u društvu mladih. Na terenskom radu, u okolici crkve snimali smo biblijske motive sa porukom Božje sveprisutnosti... U životu moramo donositi mnoge odluke i izabrati što je najbolje za nas. Izabrati doći na omladinske sastanke u svakom je pogledu dobra odluka! "Ljubav je Božji put prema ljudima i put ljudi prema Bogu." Johann von Kastl Lucija

U Božjoj zaštiti Božja Rije㶜 nam govori da su an㶟eli službuju㶛i duhovi što se obi㶜avaju slati da služe onima koji imaju baštiniti spasenje. Ivana piše o sotonskim napadima koje je doživljavala i o tome kako ju je Bog zaštitio

akon godina hoda s Bogom i razvijanja odnos s Njim očekujete da će se u tom odnosu događati i nešto veće. Barem sam ja tako mislila, pogotovo dok sam gledala sjajne događaje u životu ljudi koji su me okruživali. No međutim, kod mene je sve nekako stajalo te sam se pitala što nije u redu. Ali Bog me vrlo brzo iznenadio. Zapravo, ne znam bih li rekla iznenadio ili zastrašio. Naime, potraga za nečim većim i dubljim te trenuci otvaranja prema Njemu Sotoni se nimalo ne sviđaju. Dok tražimo nešto više, moramo postati svjesni da uz to ne

dobivamo uvijek ono što nam se sviđa. Ponekad se moramo susresti s nečim što nas uistinu može uplašiti, obeshrabriti i dovesti u pitanje naše pouzdanje u Boga. No, to su trenuci koje On dopušta i kroz koje nam se objavljuje. Tako sam ja doživjela jedno, za mene osobno, vrlo duboko iskustvo. Bilo je to otprilike prije dvije godine. Jednu večer sam legla

„

Nešto me čvrsto zgrabilo, toliko čvrsto da mi je oduzimalo dah te se nisam mogla pomaknuti

u krevet i, kao i svake večeri, pomolila se i utonula u san. Usnula sam, no ono što je uslijedilo nije bio samo san - bilo je to više od sna. Nešto me čvrsto zgrabilo, toliko čvrsto da mi je oduzimalo dah te se nisam mogla pomaknuti. Toliko me čvrsto držalo da sam osjetila bolove oko zapešća. U tom sam trenutku jedino mogla zazivati Boga. Silno sam ga zvala, vikala iz petnih žila nadajući se da će me netko čuti. Pomislila sam čak da će me, ako budem dovoljno jako vikala, možda mama čuti. No, unatoč svoj snazi uprtoj u zazivanje Isusa Krista, iz mojih usta nije izašla niti trunka zvuwww.bczagreb.hr | BC Zagreb

Ivana Marić

ka. Kao da ste nijemi, a vičete i nitko vas ne čuje. Trajalo je to neko vrijeme. U jednom trenutku, s vanjske strane vrata moje sobe, netko je primio kvaku i odškrinuo vrata. U tom trenutku kao da je sve stalo, vrijeme, osjećaji, sve. Tada sam se probudila, ili bih rekla, došla k svijesti. Potpuno prisebna osjetila sam silnu bol oko zapešća. Bila sam izbezumljena i uplašena kao nikad do tada. Obuzeo me snažan nemir i tada sam jedino mogla moliti. Uzela sam Bibliju i nasumično je počela otvarati. Svaki stih koji sam pročitala govorio mi je o tome kako sam otkupljena i kako sile tame nemaju nikakvo pravo na mene. Tada sam osjetila da su sile tame još uvijek prisutne u mojoj sobi te da će odstupiti od mene jedino ako im to zapovjedim u ime Isusa Krista. Stajala sam tako neko vrijeme uz otvoren prozor i molila dok nisam osjetila potpuni mir. Trenutak nakon toga SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

„

U jednom trenutku, s vanjske strane vrata moje sobe, netko je primio kvaku i odškrinuo vrata. U tom trenutku kao da je sve stalo, vrijeme, osjećaji, sve

vidjela sam anđele kako stoje u mojoj sobi. Stajali su u tri reda, svaki red malo poviše drugog. Nisam vidjela lica anđela, ali se sjećam da su im obrisi bili mliječno bijeli. Stajali su potpuno mirni. Ne mogu to opisati riječima, no znam da je to bio trenutak u kojem mi je Bog potvrdio da je tu i da sam sigurna. Ovo iskustvo pokazalo mi je mnogo više nego što sam očekivala - Bog se brine za nas i za to ima svoje načine i svoje oruđe. Nekoliko mjeseci nakon tog događaja doživjela sam još jedno slično iskustvo. Na kampu

na Ćinti, jednu večer tijekom slavljenja, osjetila se snažna prisutnost Duha Svetoga. Baš tu večer prije programa molili smo za Božju zaštitu tog mjesta i svake osobe koja je bila tamo. Zanimljivo je kako Bog odgovara na naše molitve, a da mi toga nismo ni svjesni. Meni je dao tu privilegiju da mi potvrdi kako smo uistinu zaštićeni. U jednom sam trenutku vidjela kako je cijeli amﬁteatar okružen anđelima. Stajali su isto onako kao u mojoj sobi, u tri reda, no ovaj su puta okružili sve nas. To su sve bili kratki trenuci, ali dovoljno dugi da mi usade mir i radost. Vjerujem da su anđeli uistinu svuda oko nas i da ih Bog upotrebljava kako bi nas zaštitio. Ja sam doživjela tek djelić toga, no čvrsto vjerujem da je to mnogo veće, silnije i moćnije nego što si možemo zamisliti. Možemo sa sigurnošću znati da je Bog sveprisutan i da nas čuva. Ima On S svoje načine kako to čini. 29

Obožavanje: ulaže U svojoj knjizi Molitvom do duhovnog zdravlja, Bill Hybels predstavlja model molitve koji se sastoji od obožavanja, ispovijedanja, zahvaljivanja i moljenja. Pro㶜itajte zbog 㶜ega je molitvu dobro zapo㶜eti obožavanjem

rijeme molitve je, prema mojemu mišljenju, obvezatno započeti obožavanjem ili štovanjem. Obožavanje određuje ton cijele molitve. Ono nas podsjeća kome se obraćamo, u čiju smo prisutnost ušli, čiju smo pozornost pridobili. Kako se često naši problemi, iskušenja i potrebe čine tako žurnima da molitvu svedemo na popis želja! Ali kad se obvežemo na počinjanje svih svojih molitava s obožavanjem, tada moramo usporiti i svoju pozornost usmjeriti na Boga.

Pri ulasku u neke crkve, one na nas na trenutak ostave snažan dojam. Tada kažemo sami sebi: "Ovo je sveto tlo. Moram se pribrati, usredotočiti na ono što se tu zbiva" Naše početno zastajanje produbljuje značenje bogoslužja koje slijedi. Na sličan

„

Kako se često naši problemi, iskušenja i potrebe čine tako žurnima da molitvu svedemo na popis želja

način, počinjući svoje molitve obožavanjem, mi određujemo ton našeg susreta s Bogom. Obožavanje nas podsjeća na Božji identitet i naklonost. Dok nabrajamo njegove osobine, uzdižemo njegov karakter i osobnost, mi utvrđujemo svoje shvaćanje toga tko on jest. Ja često počinjem svoje molitve riječima: "štujem te zbog tvoje svemoći." Kada to kažem, prisjetim se da mi Bog može pomoći bez obzira na to kako mi se teškim činio moj problem. Ja ga štujem i zbog njegova svewww.bczagreb.hr | BC Zagreb

Bill Hybels

nje u sveti prostor

znanja. Nikakav misterij ne može smesti Boga; on se neće morati češkati po glavi zbog nečega što ću ja reći. Ja štujem Boga zbog njegove sveprisutnosti. Gdje god da se molim – u zrakoplovu, u autu ili na zabačenom otoku – znam da je samnom. Boga možemo slaviti zato što je vjeran, pravedan, pravičan, milosrdan, milostiv, spreman providjeti, pažljiv, nepromjenljiv. Kada u duhu obožavanja počnemo razmišljati o Božjim osobinama, uskoro ćemo od srca iskreno SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

„

omekšava, a naš raspored mijenja. Goruća pitanja za koja nismo mogli dočekati da ih iznesemo pred Boga mogu izgledati manje presudnima. Kako se usredotočujemo na Božju veličnu, naš osjećaj očaja splašnjava, pa možemo doista reći: "Uživam u tebi, Bože; mojoj je duši dobro." reći: "Ja se molim silnom Bogu!" Obožavanje čisti naš duh i pripreA to nas potiče da nastavimo ma nas da slušamo Boga. Bog je dostojan obožavanja. moliti. Obožavanje pročišćava molitelja. Trebalo bi biti teško u našim moNakon što smo proveli nekoliko litvama prijeći preko izraza "Oče minuta u slavljenju Boga zbog naš" a ne ustuknuti od strahopoonoga tko on jest, naš se duh štovanja pred tim nevjerojatnim

Kada u duhu obožavanja počnemo razmišljati o Božjim osobinama, uskoro ćemo od srca iskreno reći: "Ja se molim silnom Bogu!"



čudom. "Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo" (1 Ivanova 3:1). Bog koji sve može, sve zna i posvuda je prisutan, a ipak nas voli, pazi na nas, daje nam dobre darove - to je iznenađujuće! Naš nebeski Otac dostojan je našeg štovanja, pa mu ga zato na samom početku i prinesimo.

KAKO OBOŽAVATI BOGA Kako obožavati Boga? Ima li boljeg načina od navođenja njegovih osobina? Ja pokatkad mislim na sve osobine kojih se mogu sjetiti. Drugi se put usredotočim na Božju osobinu koje sam bio osobito svjestan nekoliko posljednjih dana. Kada se suočim s velikim odlukama, mogu se koncentri-

„

Kako se usredotočujemo na Božju veličnu, naš osjećaj očaja splašnjava, pa možemo doista reći: "Uživam u tebi, Bože; mojoj je duši dobro."

rati na njegovo vodstvo. Kada patim zbog osjećaja manjkavosti i krivnje, mogu ga slaviti zbog njegova milosrđa. Kada sam u potrebi, mogu ga štovati zbog njegove providnosti ili moći. Izaberite psalam proslavljanja i pročitajte ga ili mu ga izrecite. Neki od najpoznatijih su Psalmi 8, 19, 23, 46, 9.5, 100 i 148. Ipak, pročitajte cijelu knjigu i odlučite što možete izdvojiti. Druga dva divna psalma proslavljanja su Magniﬁcat (Luka 1:4655) i Hvalospjev Zaharijin (Luka 1:68-79). A ako ste u zatvorenoj, zvučno izoliranoj sobi, zašto ne biste Bogu zapjevali? Obožavanje je strano većini ljudi, pa kad prvi put budete obožavali, osjećat ćete se nespretno. Kao i u svemu čega se tek laćate - u tenisu, programiranju računala ili novom poslu- morat ćete se disciplinirati, zapeti i poraditi da biste to dobro činili. Nakon nekog vremena napredovat ćete i u lakoći i u vještini. Obožavanje će postati nužnost u vašernu molitvenorn životu. Bez obožavanja više nećete moći. Molitvom do duhovnog zdravlja, Bill Hybels STEPress, 2001. 32

Pročitajte: Ivan 18:1-14

Skriveni

itate li se ikada kako neki kršćani tako mirno podnose sve životne nedaće? Možda ste zamijetili majku s mnogo djece koja, usprkos teškim prilikama, uspijeva održati svoju brojnu obitelj na okupu, ili poslovnog čovjeka koji je, kad je saznao da je njegov let zrakoplovom odgođen i da će radi toga propustiti važan poslovni sastanak, ostao potpuno miran, ili bračni par koji strpljivo njeguje majku koja je zbog bolesti nepokretna. Kako uspijevaju ostati smireni i blagi? Oslanjaju se na Boga. On je izvor njihove snage. www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Kruh naš svagdašnji Dnevno čitanje Biblije za pojedinca i obitelj Izdaje: Duhovna stvarnost Priredili: dr. Branko Lovrec i Jadranka Vacek Kruh naš svagdašnji šalje se besplatno svima koji ga žele čitati. Javite se na telefon: 01/4851-622; govorne poruke i faks: 01/4851-632 ili na e-mail: duhovna-stvarnost@zg.t-com.hr

David C. Enger

izvori

Filipljanima 4:13 Sve mogu u Onome koji me krijepi.

Cijela priroda ovisi o skrivenim izvorima energije i hrane. Velika stabla puštaju svoje korijenje duboko u zemlju da bi iz njezine dubine crpili vodu i potrebne minerale. Rijeke imaju svoj izvor u snijegom prekrivenim planinama. Najvažniji dio stabla je upravo onaj koji ne možete vidjeti, korijen. Isto tako najvažniji dio kršćaninova života je onaj koji je sakriven u Bogu. Ako vjerom ne crpimo snagu iz dubokih Božjih izvora, nećemo izdržati sve nedaće života. Možda ste vi kršćanin koji savršeno funkcionira kad sve ide dobro, ali kad se u životu pojave nevolje, izgubite glavu. U tim trenucima trebate SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

posegnuti za snagom koju daje Bog. Hranite se Njegovom riječi. Jačajte unutarnju snagu redovitim molitvama Bogu. Zamolite ga da vam pomogne crpsti snagu s Njegovih izvora. Tada, kad dođu krizna vremena, duboko korijenje vjere omogućit će vam da preživite i sačuvate vjeru. Bože, ojačaj moju slabu vjeru, pročisti moju grješnu narav, iznova me ispuni svojom snagom. Život ukorijenjen u Bogu čini našu vjeru snažnom. 33

Iva Blažek

„

Doktorica je rekla: „Mislim da je plod zamro i da od njega ne㶛e biti ništa. Smanjio se i ne pulsira!

Samo reci rije i tvoja e beba o ivjeti U Bibliji 㶜itamo o ozdravljenjima, 㶜udima, 㶜ak i o uskrsnu㶛ima. Djeluje li Bog i danas jednako snažno? Imamo li pravo moliti i vjerovati da 㶛e nam odgovoriti? Slijedi pri㶜a majke koja je odlu㶜ila moliti Boga za život svoje nero㶟ene bebe

rije točno dvije godine, posumnjala sam da sam trudna. Kako je moj muž Momir odlazio na duži put, htjela sam da proslavimo prije nego ode. Požurila sam doktorici i ona je potvrdila trudnoću! Odmah sam otišla na njegov posao da ga iznenadim. Oboje smo bili jako sretni! Međutim, te iste noći, imala sam neki krvavi iscjedak! Odmah ujutro, ponovno smo otišli doktorici. Rekla je: „Mislim da je plod zamro i da od njega neće biti ništa. Smanjio se i ne pulsira! Neću vam dati nikakve tablete za održavanje trudnoće jer nema pulsiranja, ali za svaki slučaj,

dođite za tjedan dana da ponovimo ultrazvuk!” Doslovno nekoliko sati nakon toga, Momir je otišao na deset dana u Južnu Afriku, a ja sam ostala sâma. Kako je vrijeme odmicalo, shvatila sam da sve više razmišljam

u stilu: „Ma da! Vjerojatno ništa od toga.” Uz to su mi dani neposredno prije toga prolazili u nekim promišljanjima i preispitivanjima o tome u kakvog ja to Boga zaista vjerujem. Pitala sam se što je samo teorija o Njemu u

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

mojoj glavi, a što je zaista u srcu i praksa? Počela sam se prisjećati što znam iz teorije: Bog je moćan, svemoguć, liječi, odgovara na molitve… Sjetila sam se da Isus, za vrijeme svog djelovanja na zemlji, nikada nije odbio nekoga izliječiti. Počela sam razgovarati s Bogom, uvjeravati ga i nagovarati ga kako bi bilo baš dobro da oživi naš mali embrij. U Bibliji sam čitala dio u kojem Isus

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

uskrisuje Lazara. Pomislila sam: „Bože, ako si mogao uskrisiti Lazara, onda ti je mnogo lakše oživiti moj mali embrij”. Sve se to događalo u razdoblju od nekoliko dana. Bilo mi je malo lakše jer sam znala da se i Momir (i još nekoliko osoba) za sve to moli tamo negdje u Africi. Jedne večeri, dok sam već pomalo tonula u san, odjednom mi je kroz glavu prošla misao: „Samo reci riječ i oživjet će embrij moj”. Utje-

šile su me te riječi i prihvatila sam ih kao potvrdu da imam pravo od Boga moliti

„

U Bibliji sam 㶜itala dio u kojem Isus uskrisuje Lazara. Pomislila sam: „Bože, ako si mogao uskrisiti Lazara, onda ti je mnogo lakše oživiti moj mali embrij

za život svoga djeteta i da će me uslišiti. Rekla sam Bogu: „Vjerovat ću da to možeš i hoćeš učiniti!” Ujutro sam se sjetila svega i osjetila potrebu dokazati sâmoj sebi da vjerujem. „Trebam to nekome ispričati”, pomislila sam. I odmah me pukla misao: „Ispast ću totalna glupača ako nekom ispričam i na kraju se ne dogodi!” Ispričala sam, ipak, Momiru preko skypea. Drugi način na koji sam sebi dokazivala svoju vjeru bio je taj da sam kupila skupi rokovnik u koji sam svojoj bebi počela pisati dnevnik. Naime, svom prvorođencu Mironu sam, otkako sam saznala da sam trudna, pisala dnevnik. Bilježila sam mu svoje misli, osjećaje i događaje vezane uz njega. Tako sam željela i s bebom broj 2, pa sam započela. Uglavnom, iako su moje borbe i dalje trajale, počela



sam se ponašati kao da će se beba roditi. Na drugi ultrazvuk, nakon tjedan dana, otišla sam s potpunim povjerenjem u Boga da je s bebom sve u redu. Na ulazu me sestra upitala: „Vi ste došli radi pobačaja?” „Ne”, kratko sam odgovorila. Tako je i bilo. Doktorica je bila iznenađena. „Izgleda da je sve u redu”, rekla je. Vrijeme je prolazilo. Nakon dva tjedna, 1. studenog 2010., u našem se stanu održavao sastanak STEP-ovih (Studentski evanđeoski pokret) volontera. Kad su završili, pridružila sam im se u molitvi. U jednom trenutku, Tamara je počela moliti u jezicima. Meni je to bilo prekrasno slušati. Jezik kojim je molila, bio je tako lijep, a glas topao i mek. Poput pjesme koja umiruje. Mirta, koja ima dar tumačenja jezika, rekla je: „Ovo je za Ivu”. Mene je samo nešto

presjeklo. Pomislila sam: „Vauu, konačno nešto za mene!” Poruka je bila: „Ne brini za bebu! Živa je! Ja sam ju blagoslovio i dao ti onako kako si vjerovala. Samo vje36

„

I odmah me pukla misao: „Ispast 㶛u totalna glupa㶜a ako nekom ispri㶜am i na kraju se ne dogodi!

ruj i dalje!” Preplavili su me neopisivi osjećaji. Oduvijek sam čeznula za Božjim zagrljajem. Onako, da me ﬁzički zagrli. I to je bilo to. Grlio me ovim riječima tako silno i ja sam to potpuno osjećala. Srce mi je letjelo! No, to nije sve! Trebali smo odlučiti kako će se naša djevojčica zvati. Vrijeme je prolazilo, a nama nikako da neko ime sjedne. Dok smo prilikom jednog od naših razgovora razmišljali o imenu, sjetismo se da smo u odabiru imena za našu prvu bebu, kao jednu od mogućnosti ako bude djevojčica, razmatrali ime Hana. Ime nam se ponovno počelo sviđati. Na Internetu sam značenje njegovo provjerila. Ime je hebrejskog porijekla i znači „povlaštena od Boga; milost”. Bio je ponedjeljak ili utorak kad smo to odlučili. U četvrtak je k nama došla prijateljica Jelena i rekla kako nam mora ispričati što joj se dogodilo u nedjelju u crkvi za vrijeme slavljenja. Jako me zanimalo što će reći jer je bila prisutna i na onoj molitvi kad mi je Bog govorio kroz Tamaru i Mirtu. Rekla je da osjeća da će beba biti djevojčica (tako je na kraju i bilo). U svojoj sam crkvi dio

tima za slavljenje i nekad vodim taj dio bogoslužja. Tu sam nedjelju vodila baš ja. Jelena nam je ispričala što je doživjela: „Dok si pjevala, u sebi sam dobila snažan osjećaj vezan za tvoju bebu. Do tada nisam uopće mislila ni o tebi ni o njoj, ali odjednom sam to osjetila. Ne pitaj kako znam da je baš za bebu. Jednostavno znam. Osjećaj je bio taj da je na njoj nešto kao blagoslov, ali ipak mnogo više od blagoslova, nešto veliko”. Moj muž i ja smo se u tišini pogledali. Pomislila sam: „Pa to je upravo ono što njeno ime znači – povlaštena od Boga. Prekrasno!”

„

Poruka je bila: „Ne brini za bebu! Živa je! Ja sam ju blagoslovio i dao ti onako kako si vjerovala. Samo vjeruj i dalje!

Ima tu još događaja o kojima bih mogla pisati a vezani su uz Hanu no, reći ću još samo ovo. Hana sada ima četiri mjeseca, a ja jedva čekam da poraste i da vidim na koji način će je Gospodin voditi i upotrijebiti! Ono što sam s njom proživjela govori mi da je Bog uistinu velik i stvaran. Divno je kada se ljudi odvaže koristiti darove koje nam Bog daje (vidi: 1. Kor 12). To jača našu vjeru i pomaže da teorija o njemu iz glave prijeđe u naše srce! Tek tada je to prava stvar! www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Svjetlana Mraz

Vjera koja se razvija Tematikom razvoja vjere bave se razvojni psiholozi, sociolozi i teolozi, a tijekom vremena se pojavilo nekoliko zna㶜ajnih teorija. Ovo je prvi u nizu tekstova koje objavljujemo da bi nam pomogli u boljem razumijevanju samih sebe, ali i onih o kojima brinemo

i kršćani često prisvajamo pojam vjera pa tako dijelimo ljude na vjernike i nevjernike, govorimo o tome ima li netko vjere ili ne, koliko je nečija vjera velika ili

mala, koliko je slaba ili jaka... Pri tome kao da zaboravljamo kako je vjera sveopća ljudska pojava jer svaki ju čovjek na različite načine posjeduje, vjera je u stvari odgovor povjerenja i pouzdanja u nekoga

ili nešto. Čak je i najpoznatija biblijska deﬁnicija vjere u skladu s tim: „Vjera je jamstvo za ono čemu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo.“ Hebrejima 11,1. Sadržaj vjere je ono što S

SLIKA BC Zagreb | broj| 3www.bczagreb.hr | rujan 2012.

kršćansku vjeru odvaja od bilo koje druge vjere. Stoga nam i Biblija daje više informacija o sadržaju vjere, o onome u koga vjerujemo, o ljudima vjere, o aktivnostima koje odražavaju vjeru, o tome kako vjerovati i prakticirati vjeru, a manje o tome što je to u stvari vjera. Želimo li sagledati vjeru iz teološke perspektive najbolje je posegnuti za sustavnom teologijom gdje možemo naći deﬁnicije poput: „Vjera je sredstvo kojim se prihvaća božanska objava i blagoslovi koji su u njoj sadržani“ , ili još konkretnije: „Vjera obuhvaća naš osobni odgovor Bogu koji nas susreće kroz evanđelje Isusa Krista“ Vjera polazi od odre-

Odnos izme㶟u vjere i obra㶛enja

Obraćenje je odgovor na Božji poziv čovjeku da uđe u zajedništvo s njim; odvraćanje od onoga što je zlo i okretanje prema Bogu; nutarnja duhovna promjena, nutarnji preokret koji utječe na izvanjsko ponašanje. Obraćenju prethodi svojevrsna vjera, ali vjera se mijenja i razvija nakon obraćenja. Važno je uzeti u obzir da postoje razlike u poimanju i življenju vjere među onima koji su doživjeli obraćenje i onima koji to još nisu iskusili. Postoje ljudi koji imaju veliko znanje o Bogu i Bibliji, mogu ići u crkvu ili ne, čak mogu imati i svojevrsno povjerenje Vjera obuhva㶛a u Boga, ali još nisu doživjeli naš osobni odgovor Isusa Krista kao svog osobBogu koji nas susre㶛e nog spasitelja. Možemo li za njih reći da nemaju vjeru? S kroz evan㶟elje Isusa druge strane, valja uzeti u Krista obzir da prilikom obraćenja đene spoznaja o objektu vjere, ljudi ne mijenjaju svoju žiali ta spoznaja ostaje prazna votnu dob; djeca ne postaju ukoliko se ne dogodi emotiv- odrasli niti stari ljudi postaju no prihvaćanje vjerodostojno- mladi. Zbog novog duhovnog sti te spoznaje. Potom slijedi stanja ljudi ne preskaču stevoljnost, spremnost da se na tu vjeru odgovori i u skladu s Obra㶛enje je djelo njome djeluje jer vjera uvijek Duha Svetoga i to je donosi promjenu. nesumnjivo nadnaNo, ostaje nam pitanje je li ravni doga㶟aj. Bog vjera nešto što jednostavno na poseban na㶜in imamo ili nemamo? Je li to doti㶜e ljude i mijenja nešto trajno i nepromjenjivo? Možemo li ju izgubiti ili ih, ali 㶜ak i ta progubitak znači da ju nismo niti mjena je u skladu s imali? Ili je možda vjera ipak njihovom životnom podložna promjenama? I što dobi to znači u praktičnom životu?

„

Želimo li bolje razumjeti vjeru i one koji vjeruju moramo istražiti kako se vjera razvija i kako je povezana s ostalim podru㶜jima ljudskog razvoja

penice razvojnog puta primjerene njihovoj dobi koje su također dio Božjeg plana za čovjeka. Obraćenje je djelo Duha Svetoga i to je nesumnjivo nadnaravni događaj. Bog na poseban način dotiče ljude i mijenja ih, ali čak i ta promjena je u skladu s njihovom životnom dobi.

Razvoj vjere Vjera je puno više nego što mi možemo objasniti bilo kojom deﬁnicijom jer ona je povezana s cijelim našim ljudskim bićem, a u svojoj je biti onostrana i samim time neopisiva kategorija jer dolazi izravno od Boga. Želimo li bolje razumjeti vjeru i one koji vjeruju moramo istražiti kako se vjera razvija i kako je povezana s ostalim područjima ljudskog razvoja. Tematikom razvoja vjere se bave razvojni psiholozi, sociolozi i teolozi, a tijekom vremena se pojavilo nekoliko značajnih teorija razvoja vjere koje nam mogu pomoći u boljem razumijevanju samih sebe, ali i onih o čijoj vjeri brinemo. Pri tome je važno napomenuti da su teorije razvoja vjere ovdje da pomognu nama osobno i www.bczagreb.hr | BC Zagreb

da mi možemo pomoći drugima, a ne služe tome da kritizerski procjenjujemo stupanj nečije vjere. Spomenut ću ovdje samo dva meni posebno zanimljiva autora i njhov pregled razvoja vjere. James Fowler razlikuje sedam stupnjeva u razvoju vjere: Temeljna vjera (do 2 godine), Intuitivna vjera (do polaska u školu), Mitska – doslovna vjera (7-12 godina), Sintetička – konvencionalna vjera (13 – 17 adolescencija), Individualna - reﬂektivna vjera (18+), Povezana vjera (zrela životna dob), Univerzalna vjera (idealna). John Westehoﬀ prepoznaje četiri različita stupnja u razvoju vjere: Iskustvena vjera (djetinjstvo), Pridružena (grupna) vjera (adolescencija), Vjera u potrazi (mladenaštvo), Zrela vjera (zrela dob).

„

Mnogi odrasli ljudi zadovoljavaju se vjerom koja je primjerena tinejdžerskoj dobi. Oni se oslanjaju samo na ono zajedni㶜ko grupi (crkvi) i ne trude se prona㶛i svoj osobni duhovni izri㶜aj

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

„

RAZVOJ VJERE

Razli㶜iti stupnjevi vjere su poput godova na stablu ‒ svaki novi stupanj vjere se nadovezuje na prethodni i tako upotpunjuje vjeru koja ve㶛 od ranije postoji

Sve teorije razvoja vjere podrazumijevaju da se vjera treba razvijati i napredovati. To nije u suprotnosti s biblijskim razumijevanjem vjere - nakon obraćenja slijedi posvećenje i rast u vjeri te doživotno učeništvo. Fowler smatra da svaki novi stupanj vjere dolazi na mjesto prethodnog, znači novi stupanj vjere

ustupa mjesto starom. Meni se osobno više sviđa Westerhoﬀ-ova ideja da su ovi različiti stupnjevi vjere poput godova na stablu – svaki novi stupanj vjere se nadovezuje na prethodni i tako upotpunjuje vjeru koja već od ranije postoji. Premda je svaki pojedini stupanj razvoja vjere načelno povezan s pojedinim životnim razdobljem, opće je poznato da se mnogi ljudi prestanu razvijati na tom području te ostanu na stupnju primjerenom nekoj mlađoj dobi. Tako se na primjer mnogi odrasli ljudi zadovoljavaju vjerom koja je primjerena tinejdžerskoj dobi. Oni se oslanjaju samo na ono zajedničko grupi (crkvi) i ne trude se pronaći svoj osobni duhovni izričaj, kao da ne čuju Božji glas namijenjen samo njima jer se osjećaju sigurni samo u onome što je zajedničko svima. Oni se ne usuđuju propitkivati svoju vjeru niti istraživati njezinu dubinu. Na taj način odrasli ljudi koji bi trebali biti zreli kršćani ne dopuštaju svojoj vjeri da se razvija i napreduje. S U sljedećem broju: Razvoj vjere kroz pojedina životna razdoblja 39

„

Usred nestabilnosti i pomutnje u našem svijetu pozvani smo da budemo muškarci i žene koji temelje svoje živote na onome što se ne mijenja

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

dr. Billy Graham

Kr anska odgovornost u svijetu koji se mijenja Povodom dodjele po㶜asnog doktorata na TFMVI-u Dr. Billy Graham napisao je tekst kojim je htio potaknuti krš㶛ane u Zagrebu i tadašnjoj Jugoslaviji. Zanimljivo je 㶜itati tekst iz perspektive svijeta koji se od onda opet promijenio. Stalnost promjene 㶜ini ovaj tekst aktualnim i danas

vi znamo da živimo u svijetu koji se vrtoglavo brzo mijenja. Promjena zahvaća prostor u besprimjernom opsegu, zapravo na svakom području ljudske aktivnosti. Razmislite, na primjer, o promjenama koje su se od početka ovog stoljeća dogodile u znanosti i tehnologiji. One se odnose na skoro sve što svakodnevno činimo, od područja transporta i komunikacije do medicine i obrazovanja. U 20. stoljeću postignut je veći napredak nego u cjelokupnih ranijih dvije tisuće godina, a taj se trend sve ubrzanije nastavlja i dalje. Također, pomislite na političke, društvene i ekonomske promjene koje su nastale tijekom ovog stoljeća. U drugoj polovici ovog stoljeća raspala su se kolonijalna carstva i pojavile su se mnoge nove nacije, time što su dotad porobljeni

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

narodi stekli nacionalnu nezavisnost. Za vrijeme 20. stoljeća došlo je do velike Oktobarske revolucije koja je promijenila društveni i ekonomski poredak skoro trećine ljudske rase. Ovo stoljeće vidjelo je dva katastrofalna rata i mnogo manjih regionalnih sukoba, a od konca Drugog svjetskog rata živimo na rubu nuklearnog uništenja. Politike glasnosti i perestrojke u Sovjetskom Savezu obećavaju da će doprinijeti brzini promjena u našem svijetu, i to ne samo u svrstanim socijalističkim zemljama.

„

Promjena nije uvijek isto što i napredak, budući da su mnoge promjene u našem svijetu sa sobom donijele i mnoštvo problema

Usput, potrebno je reći da promjena nije uvijek isto što i napredak, budući da su mnoge promjene u našem svijetu sa sobom donijele i mnoštvo problema. Samo jedan od primjera jest opasnost od industrijskog zagađenja našeg okoliša. Međutim, pitanje kojim se bavimo danas jest sljedeće: Što promjene u našem svijetu znače za one koji teže biti sljedbenici Isusa Krista?

CRKVA I PROMJENE Kršćani su na različite načine odgovorili na izazove svijeta koji se mijenja. Na primjer, u nekim je razdobljima Crkva reagirala na promjene u našem svijetu tako što je bezobzirno nastojala održati pozicije i privilegije koje je imala u prošlosti. S druge strane, bilo je i razdoblja kada je Crkva 41

Dr. Billy Graham je prenosio poruku Evanđelja milijunima ljudi širom svijeta. Punio je stadione koji su primali više od 100.000 ljudi. Jedan je od pokretača lausannskog pokerta za evangelizaciju svijeta

reagirala na način koji bismo mogli nazvati "utvrdom mentaliteta" (načina mišljenja), što bi podrazumijevalo sljedeće: povlačiti se u sebe te biti usredotočen, koliko je god moguće, na očuvanje svojih vjerovanja i svog djelovanja nasuprot sekularizmu i nevjeri u razvoju. Još je jedan način na koji je Crkva odgovorila svijetu u promjeni - pokušajem prilagođavanja posljednjim promjenama, čime se dovela u situaciju da izgubi svoju jedinstvenost i svoj identitet. Mnoge crkve u mojoj zemlji našle su se na tom krivom putu uključivši se u tolikoj mjeri u prilagođavanje posljednjim političkim ili društvenim pokretima da su postale tek jedan od društvenih pokreta bez ikakve transcendentalne poruke. No, smatram da su to samo razočaravajući odgovori na izazov promjene. Upravo u ovoj točki crkve u socijalističkim zemljama mogu u mnogo čemu poučiti one u drugim dijelovima svijeta. Dolaskom socijalističke revolucije u središnju i istočnu Europu, crkve su u tom dijelu svijeta morale učiniti ogromne prilagodbe, a siguran sam da to i nastavljaju činiti. Cr42

kve su izgubile svoj položaj prednosti te su se našle u situaciji u kojoj nije zgodno biti vjernikom. Također ste i vi morali razmisliti o zadaći evangelizacije. Ipak, i usred toga, održali ste svoj identitet te otkrili da narav Crkve u osnovi nije ovisna o društvenom statusu ili poziciji. Zato možemo učiti od vas. Kako odgovoriti svijetu koji se mijenja? S obzirom na ovu prijepornu točku, u ovom kratkom vremenu mogu predložiti tek dva principa koje bi trebalo držati u ravnoteži. Prvi princip odnosi se na tvrdnju da Crkva Isusa Krista ima poruku koja je vječna i nepromjenjiva. Usred nestabilnosti i pomutnje u našem svijetu pozvani smo da budemo muškarci i žene koji temelje svoje živote na onome

„

U nekim je razdobljima Crkva reagirala na promjene u našem svijetu tako što je bezobzirno nastojala održati pozicije i privilegije koje je imala u prošlosti

što se ne mijenja. Ne mijenja se ni potreba čovjeka za Bogom ni Božja sila koja oprašta i preobražava živote kroz Krista. Oni od nas koji smatraju da slijede Isusa Krista ne smiju nikada gubiti iz vida nepromjenjivu poruku Evanđelja. Trebamo biti sigurni da naše razumijevanje te poruke raste, a događaji u društvu mogu nas čak prisiliti da vidimo nove dimenzije istine Evanđelja. Teologija nije statična; uvijek moramo istraživati u većoj dubini "neistraživa bogatstva Kristova" (Ef 3,8 ), jer u Njemu "su sva bogatstva mudrosti i spoznaje skrivena" (Kol 2,3). Evanđelje se ne mijenja, a u svijetu promjene, gdje muškarci i žene čeznu za stabilnošću, naša je prednost i naša odgovornost ukazati im na ono što se ne mijenja. Postoji i drugi princip koji bi nas trebao voditi dok nastojimo služiti Bogu u svijetu koji se mijenja. Ovdje ću se toga samo dotaći. Princip je sljedeći: Dok se Evanđelje ne mijenja, mogućnosti u kojima proživljavamo našu predanost tom Evanđelju i metode kojima navješćujemo to Evanđelje mogu se mijenjawww.bczagreb.hr | BC Zagreb

ti. Činjenica je da se način na koji proživljavate svoju vjeru u socijalističkom društvu razlikuje od načina kršćanskog življenja drugih u njihovim društvima. Istovremeno možemo učiti jedan od drugoga. U svijetu promjene moramo biti stalno budni ako želimo biti vjerni Božjem pozivu koji nam je dat. Moramo stalno razvijati nove strategije i nove metode da bismo držali ove principe u ravnoteži te stoga moramo svoje takozvane duhovne oči imati upravljene u dva smjera. S jedne strane, trebamo biti budni za promjene oko nas. S druge strane, moramo uvijek iznova i pažljivo slušati Riječ Božju kako bismo bili sigurni da se ne udaljavamo od temelja Evanđelja i njegove nepromjenjive istine.

„

Mi koji slijedimo Krista nikad ne bismo smjeli zaboraviti da smo Njegov narod, postavljeni u ovaj svijet kao živo svjedočanstvo Njegove stvarnosti

Drugo je pitanje sljedeće: Što nas je Bog pozvao činiti? To nas još izravnije vodi k pitanju kršćanske odgovornosti u suvremenom svijetu. Ili da to postavimo na drugi način: Što nam Biblija govori o našoj nepromjenjivoj odgovornosti kao Njegova naroda? Pozvani smo učiniti mnogo toga, ali dvoje ima naročitu prednost kad razmiŠto nas je Bog pozvao biti? Što šljamo o kršćanskoj odgovornonas je Bog pozvao činiti? sti u svijetu. Općenito govoreći, Razmotrimo ukratko prvo pita- naše su odgovornosti kao Božjeg nje: Što nas je Bog pozvao biti? naroda u ljudskom društvu dvoNa to se može odgovoriti na ra- struke: Prvo, pozvani smo na zne načine, ali je osnovno da nas službu. Drugo, pozvani smo na je Bog pozvao biti Njegovim na- naviještanje odnosno evangelirodom u ovom svijetu. Pripada- ziranje. Oboje je važno, i nijedno mo Njemu - ne sebi - i trebamo ne smije biti zanemareno ako živjeti za Njega - ne za sebe. Isus smo vjerni svome pozivu. se molio: "Ne molim Te da ih uz- Krist je Onaj koji nas zove u služmeš sa svijeta, nego da ih očuvaš bu, ili dijakoniju. On je također od Zloga." (lv 17,15). Usred svijeta uzor požrtvovne službe. Isus je KRŠĆANSKA ODGOVORNOST koji ne priznaje Boga ili ne teži izjavio: "Jer ni Sin čovječji nije doU SVIJETU KOJI SE MIJENJA da Mu služi, mi koji smo vjernici šao da bude služen, nego da služi pozvani smo živjeti kao Njegov i život svoj dade kao otkupninu za To nas konačno dovodi do pitanja narod. Mi koji slijedimo Krista ni- mnoge." (Mk 10,45). kršćanske odgovornosti u svijetu kad ne bismo smjeli zaboraviti da Učenicima Ivana Krstitelja koji su promjene. Ustvari, postoje dva smo Njegov narod, postavljeni u mu došli s pitanjem je li On stvarpitanja koja si moramo postaviti: ovaj svijet kao živo svjedočanstvo no Mesija odgovorio je: "Pođite i Njegove stvarnosti. Kao što sam javite Ivanu što ste čuli i vidjeli: nedavno čuo od nekoga: "Što Slijepi progledaju, hromi hode, postoji u vašem životu što bi se gubavi se čiste, gluhi čuju,mrtvi moglo objasniti neovisno o Isusu ustaju, siromasima se navješćuje Kristu?" Evanđelje." (Mt 11,4-5).

Billy Graham i Martin Luther King

8.-9.7.1967. dr. Billy Graham je održao dva evangelizacijska skupa pred nekoliko tisuća ljudi na igralištu kraj Nadbiskupskog na Šalati. Tada je prvi puta propovijedao u jednoj socijalističkoj zemlji43 SLIKA | brojdječačkog 3 | rujan sjemeništa 2012.

Nemojmo nikad zaboraviti riječi našeg Gospoda: "Tko hoće da među vama bude najveći,neka vam bude poslužitelj! I tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga!" (Mk. 10, 43-44 ) Moramo priznati da mi kršćani često puta to zaboravljamo. U doba kad je Crkva bila povezana sa silama nepravde i opresije, te kad je težila biti gospodarom umjesto slugom, izgubila je duhovnu snagu i utjecaj. Kršćani prvog stoljeća znali su što to znači biti slugama. Bili su neznatna manjina usred svijeta nevjere, a ipak je njihova požrtvovna ljubav i služba drugima bila očita svima. Naime, o našoj situaciji ovisit će kako obavljamo svoju službu kao vjernici i kao crkva. Međutim, naša služba ima najmanje dvije dimenzije. Prvo, pozvani smo na službu u našoj neposrednoj okolini. Ne znam što to znači konkretno za vas u vašem društvu, ali znam da to pitanje svatko od vas mora što češće istraživati i ispitivati. No, potrebno je ustanoviti i globalnu ulogu vjernika, te pri tom

„

Kao sljedbenici Isusa Krista, koji se u Bibliji naziva "Knezom mira", moramo biti muževi i žene mira

preći političke i ekonomske granice koje nas nastoje podijeliti, te učiniti u Kristovo ime sve što je moguće u onome s čim se suočava cijela ljudska obitelj. Na primjer, urgentni problem trke za naoružanjem iziskuje pažnju svakog vjernika. Živimo u vremenu koje se ne može usporediti ni sa čim u svjetskoj povijesti. Naime, prvi put u povijesti čovječanstva čovjek u svojim rukama posjeduje sposobnost uništenja cjelokupne ljudske rase u tek nekoliko trenutaka izopačenim nuklearnim i biokemijskim oružjem masovnog uništavanja. Čak je nemoguće shvatiti strahotu pustošenja koje može nastati iz tek ograničene upotrebe nuklearnog oružja. Ne smatram se nekim paciﬁstom, niti sam za jednostrano razoružanje. Držim da narodi imaju legitimno pravo braniti se protiv agresora. Međutim, kao kršćanin vjerujem da imam odgovornost raditi sa svim ljudima dobre volje na suzbijanju razvoja i širenja oružja masovnog uništavanja. Obećavam vam da ću se posvetiti koliko god mogu radu za istinski mir u svijetu. Zahvalan sam za znakove vidljiva napretka, no unatoč tome, kao sljedbenici Isusa Krista, koji se u Bibliji naziva "Knezom mira", moramo biti muževi i žene mira. To nas dovodi do druge dimenzije naše odgovornosti u svijetu, a ona se odnosi na objavljivanje odnosno evangeliziranje, propo-

vijedanje Evanđelja. Evanđelje je usredotočeno na osobu Isusa Krista. Kao kršćani vjerujemo da je Bog djelovao dolaskom na ovaj svijet u osobi Isusa Krista. Svojom smrću i uskrsnućem Krist je dokazao da je On jedini Sin Božji koji nas može pomiriti s Bogom. Krist je došao u svijet da se mjerodavno bavi s najvećim problemom s kojim se suočava čovječanstvo, a to je problem ljudskog srca. Biblija kaže da smo sagriješili protiv Boga idući svojim vlastitim putem te smo zbog toga odvojeni od Boga i jedan od drugoga. Međutim, tajnom križa kojim je Krist donio izbavljenje i oproštenje možemo, po Njegovoj milosti, biti pomireni s Bogom te možemo imati nadu za budućnost. Postoji, naravno, mnogo načina naviještanja tog Evanđelja. Činimo to, na primjer, propovijedanjem, a u propovijedanju je pritom snaga jer ga Bog Duhom Svetim može upotrijebiti da bi ljude doveo vjeri. Također, Evanđelje naviještamo svjedočanstvom naših života. Često pojedinac, kršćanin, koji svojim životom i svojim nenametljivim riječima dijeli s drugima Radosnu vijest o Kristu, predstavlja najučinkovitije svjedočanstvo za Krista. Kršćanin koji je vjeran u svom poslu i u svojoj obitelji, koji je čestit i pouzdan građanin, koji radi za opće dobro drugih, koji

„

Krist je došao u svijet da se mjerodavno bavi s najvećim problemom s kojim se suočava čovječanstvo, a to je problem ljudskog srca

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

suosjeća s onima oko njega, bit će poštovan i zbog svojeg svjedočanstva o Kristu. Ima mnogo toga što bih vam volio reći o evangelizaciji, jer je ona srž moje službe. Međutim, moja je molitva da svatko od nas koji se naziva kršćaninom bude što predaniji naviještanju Evanđelja Isusa Krista svakom živom biću. Prigode za to mogu se razlikovati od onih u drugim društvima, no ipak se trebamo svakim mogućim sredstvom posvetiti komuniciranju Evanđelja onima oko nas. Uvjeren sam da je ovo najozbiljnije i najizazovnije razdoblje u povijesti svijeta. To je i razdoblje u koje nas je Bog postavio. Trebali bismo svakog dana sve više razumijevati što to znači živjeti kao kršćani u svijetu koji se mijenja, kako bi naša služba i naviještanje u svijetu bilo vjerno zadatku koji nam je Bog dao. Ovo izlaganje dr. Billy Graham napisao je povodom dodjele počasnog doktorata teologije na Teološkom fakultetu "Matija Vlačić Ilirik" 18.11.1988. Prvo izdanje: Riječi iskrene, 1989.

Capetownski iskaz o predanju Dr. Billy Graham pokretač je Lausannskog pokreta. 1966. godine organizirao je kongres u Berlinu da bi provjerio jesu li evanđeoski kršćani spremni surađivati na evangelizaciji svijeta. Na njemu su među 1.200 delegata prisustvovali dr. Josip Horak i dr. Branko Lovrec

Globalni Lausannski kongres za evangelizaciju svijeta održan je 1974. godine. Nakon njega uslijedili su Drugi lausannski kongres (Manila, 1989.) i Treći lausannski kongres (Cape Town, 2010.) koji je okupio 4.200 evanđeoskih vođa iz 198 zemalja. Diljem svijeta, na sastancima i sudjelovanjem u internetskom prijenosu Kongresa, sudjelovalo je više stotina tisuća ljudi. Cilj Kongresa bio je ponovno izazvati globalnu Crkvu da bude svjedokom Isusa Krista i njegova cjelokupnog nauka – u svakom narodu, u svim sferama društva te u svijetu ideja. Capetownski iskaz o predanju plod je ovoga pothvata. Hrvatsko izdanje predstavljeno je na 7. saboru Protestantskog evanđeoskog vijeća (PEV) koji je održan 15.9.2012. u prostorijama Baptističke crkve Dubrava u Zagrebu.

„

U kršćanskoj misiji moramo odgovoriti na stvarnosti svoga naraštaja. Također moramo učiti iz te mješavine mudrosti i pogrješaka, uspjeha i neuspjeha, koje smo naslijedili od prijašnjih naraštaja. Poštujemo i žalimo nad prošlošću i okrećemo se budućnosti.

Foto galerija: 7. Sabor PEV-a Zagreb, 15.9.2012.

p. Giorgio Grlj| broj 3 | rujanLjubica SLIKA 2012.Zemunivić i Mateja Magdalenić

p. Željko Mraz

Dr. Peter Kuzmič45

FOTO: Pennsylvania, početak 20. stoljeća Ovi dječaci su radili po 14 sati na dan u rudnicima ugljena

Walter Rauschenbusch – Walter Rauschenbusch Iako je nedvojbeno najprominentnija osoba po(1861 - 1918) bio je baptistički pastor, profesor, prorok i reformator svog vremena. Njegovo široko teološko obrazovanje stečeno s obje strane oceana, u SAD i u Njemačkoj, omogućilo mu je da oštroumno promišlja teološka pitanja, svoju službu kao i društvo u kojemu je živio. Pastoralna služba koju je obavljao u jednom od najsiromašnijih dijelova New York-a (Hell's Kitchen) suočila ga je sa stvarnošću siromaštva i otuđenosti koju je donijela industrijska revolucija.

kreta koji je nazvan socijalno evanđelje, o čemu je napisao mnogobrojna djela pa i sustavnu teologiju tog pokreta, neopravdano ga je smatrati samo „liberalnim teologom“. Rauschenbusch je bio u potpunosti predan ideji o neophodnosti obraćenja koje je vodilo do transformacije života svakog pojedinca kao i političkom aktivizmu kojim je želio učiniti društvo pravednijim. „U stvarnosti, on je prvenstveno bio pastor kojemu je cilj njegovog propovijedanja bio ni manje ni više već obraćenje Amerike.“ (Evans, The Kingdom is Always but Coming: A Life of Walter Rauschenbusch; 2004; xxv)

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

p. Željko Mraz

– Molitva za Božje kraljevstvo Duboko svjestan učinka grijeha na živote pojedinca kao i na društvo u cjelini, vapio je za većom pravednošću u društvu. Suočavanje s učincima siromaštva , nezaposlenosti, pothranjenosti, bolestima koje su dovodili do prerane smrti, posebno djece, ostavilo je dubok trag na Rauschenbuscha. Želio je iskusiti dolazak Kraljevstva Božjega na zemlju koje će učiniti transformaciju društva. Vapio je za probuđenjem koje će dovesti ne samo do duhovne promjene pojedinca već do promjene društva. U tu svrhu nije pisao samo teološke knjige već i molitve koje je objavio u knjizi „For God and the

People: Prayers of the Social Awakening“ (1910) želeći unijeti promjene ne samo u bogoštovlja već i u živote vjernika i u zajednicu u kojoj žive. Walter Rauschenbusch je svojim djelima utjecao na generacije teologa, pastora, aktivista i promicatelja ljudskih prava kao što su Martin Luther King Jr., James McClendon, Desmond Tutu i mnogi drugi. Neka bi nas život i djelo W. Rauschenbusch-a, zajedno s ovih nekoliko molitava koje objavljujemo u ovom broju Slike, potaknulo na dublje promišljanje naše hrvatske stvarnosti kao i uloge i poslanja koje mi imamo kao pojedinci i kao Crkva.



SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

"S čime ću doći pred Jahvu, hoću li pasti ničice pred Bogom Svevišnjim? Hoću li doći preda nj sa žrtvom paljenicom, s teocima od jedne godine? 7Hoće li mu biti mile tisuće ovnova, tisuće tisuća potoka ulja? Treba li prinijeti sina prvorođenog zbog svoga zločina, plod svoje utrobe zbog grijeha koji sam počinio?" 8"Objavljeno ti je, čovječe, što je dobro, što Jahve traži od tebe: samo činiti pravicu, milosrđe ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi." Mihej 6, 6-8

Walter Rauschenbusch

Molitva za Crkvu O Bože, molimo za Tvoju Crkvu, kojoj je danas zapalo živjeti i djelovati usred složenosti promjenljivih poredaka, suočenu uvijek s novim i većim zadatkom. S ljubavlju se sjećamo skrbi što je pružala duhovnom životu u njegovim počecima; zadatka koji si je postavila da nas odgoji i osnaži; utjecaja posvećenih duša koje okuplja, postojane snage za dobro za koje se zalaže. Kad je usporedimo sa svim drugim ljudskim ustanovama, radujemo se, jer joj nema ravna. No kad je prosuđujemo po težnjama Njenog Gospodara, saginjemo svoje glave u žaljenju i kajanju. O pokrsti je nanovo životodajnim duhom Isusovim. Podaj joj novorođenje, pa čak ako će je to stajati njene duboke pokore i teškog poniženja. Na usne njene stavi drevno evanđelje njenog Gospoda. Pomogni joj da naviješta s uvjerenjem, odvažno i hrabro dolazak Božjega Kraljevstva i propast svih koji mu se opiru. Ispuni je proročkim prkosom prema tiranima, i s Kristolikom blagošću za sve umorne i opterećene. Stavi na nju veći osjećaj odgovornosti za zadaću koju si joj povjerio; hitru i brižnu samilost prema onima koji trpe i pate, i krajnju odanost volji Božjoj. Daj joj vjere da se zalaže za bremena ljudi, da u ljudskim rukama što usrdno traže slobodu i svijetlo, prepoznaju ruke Kristove što krvare. Naredi joj da prestane čuvati svoj život, da ga ne bi izgubila. Učini je spremnom i voljnom da poda svoj život u službi čovječanstvu, da poput njena Raspetog Gospoda pođe putem križa - do puta veće slave.

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Walter Rauschenbusch

Molitva za Božje Kraljevstvo

I konačno, pokaži svojoj zabludjeloj djeci put od Grada propasti, do Grada ljubavi i mira, i tako ispuni čežnju proroka čovječanstva.

Kriste, zapovijedio si nam da se molimo da dođe kraljestvo Tvoga Oca, za kraljestvo u kojem će Njegova pravedna volja biti ispunjena na zemlji. Cijenili smo i čuvali ove tvoje riječi, ali smo zaboravili njihovo značenje. I tako je tvoja sjajna nada potamnila u tvojoj Crkvi.

Gospodaru naš, još jednom, tvoju vjeru, oblikujemo u svoju molitvu: Dođi kraljevstvo Tvoje, Budi volja tvoja kako na nebu, tako i na zemlji. Walter Rauschenbusch

Blagosljivljamo te za nadahnute duše svih vijekova koje su vidjele sjaj Grada Božjega, i vjerom se odrekle lažnog, kratkotrajnog, bogatstva kako bi slijedile svoje viđenje. Radujemo se da danas nada ovih osamljenih duša postaje sve jasnija vjera milijuna. Pomogni nam, O Gospodine, da hrabrošću vjere dohvatimo ono što je sada došlo tako blizu; daj da veliki i sretan Dan Gospodnji, napokon osvane.

Ispovijest Od grijeha koji nas razdvaja; od klasne gorčine i rasne mržnje, Dobri Gospode, spasi nas! Od koruptivnih - građanskih, poslovnih i državnih - praksi; Od pohlepe i težnje za vlašću i moći, Dobri Gospode, spasi nas!

Kako smo ovladali prirodom da bi stekli bogatstvo i obilje, pomogni nam da sada ovladamo i ljudskim odnosima da dosegnemo pravednost i bratstvo svih ljudi. Jer što koristi našoj naciji ako i stekne uspjeh i prosperitet, a izgubi osjećaj za Tebe, živoga i pravednoga Boga i radost ljudskog bratstva?

Od prokletstva zlostavljanja djece; Od obezvrjeđivanja rada žena, i bešćutnosti prema starima i nemoćnima, Gospode, spasi nas!

Učini nas odlučnima da živimo po istini a ne po zabludi, da postavimo i gradimo naš zajednički život na vječnim temeljima pravednosti i ljubavi; da se više ne oslanjamo na klimavu kuću zla, na Grad u kojem je ozakonjena grubost, glupost i nasilje. Pomogni nam da učinimo da blagostanje i napredak za sve postane vrhovni zakon naše zemlje, da naša država bude jaka i sigurna, izgrađena na ljubavi i nadi svih njenih građana.

Da Ti bude milo ujediniti stanovnike svakoga grada, države i nacije, u savez sklada i mira.

Sruši hramove i svetišta Mamona, koji oduvijek melje i drobi ljudski život, i postavi svoje prijestolje, O Kriste, jer si Ti umro da bi čovjek živio.

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

Da tvoji slijedbenici budu jaki u uspostavi i širenju poslovne pravde, u oslobađanju obespravljenih, potlačenih i zarobljenih.

Dobri Gospode, čuj glas naše molitve, u ime Onoga koji se spustio među nas, poistovijetio s posrnulima; koji je došao navijestiti Radosnu Vijest siromasima i osloboditi sužnje. Amen i Amen For God and the People Prayers of the Social Awakening Walter Rauschenbusch, The Pilgrim Press, Boston, 1910 (prijevod: p. Mihal Kreko)

23. – 24. RUJAN

Ro en bez ruku i nogu, Nick Vuji i je zavr io dva fakulteta i postao svjetski poznat motivacijski govornik. Kamo god ide, Nick svjedo i o svojoj vjeri i nastoji ljudima prenijeti Radosnu vijest Isusa Krista. U rujnu dolazi u Hrvatsku ick Vujičić, došao je Vujičiću, bio šok. Trebalo im je na svijet 1982. godine četiri mjeseca da prihvate kako u Brisbaneu u Austra- imaju sina s hendikepom. Što on liji kao prvo dijete ro- uopće može učiniti ili postati židitelja vojvođanskog porijekla. veći s tako velikim invaliditetom? Rođen je bez ruku i nogu, zbog Nisu znali, a niti itko drugi, da će tzv. tetra-amelia sindroma što je ovo prekrasno dijete bez udova medicinskoj sestri Duški Vujičić i jednoga dana postati netko tko njezinu suprugu, pastoru Borisu će nadahnuti i potaknuti mnoge ljude. Bog koristi Nicka da utječe na živote i donese nadu Isusa Krista ljudima diljem svijeta. Danas je Nick priznati motivacijski govornik koji se obraća ljudima svih uzrasta, profesija i društvenih slojeva širom svijeta. Kamo god ide, unosi promjenu u živote ljudi. Najviše voli govoriti mladima i to o nadi i vjeri koju svaki čovjek

N 50

može imati, bez obzira na okolnosti u kojima se trenutno nalazi. To govori iz vlastitog iskustva, jer ipak, rodio se bez ruku i nogu. Usprkos tome, Nick je pun života, entuzijazma i nade koju želi podijeliti s drugima. „Da, bio sam razočaran, ali mi je tada Bog kroz svoju riječ, posebno u Ivanu 9:2, pokazao priču o čovjeku koji je rođen slijep. U toj priči, Isus objašnjava da je on slijep zato da se Božja slava pokaže u njegovu životu. Shvatio sam da svoje stanje i okolnosti mogu upotrijebiti za njegovu slavu. To mi je promijenilo stav. Još uvijek vjerujem da me Bog može izliječiti i s vremena na vrijeme se još uvijek molim za to. No, zadovoljan sam, bez obzira želi li me izliječiti ili ne.” Svoj san da motivira ljude diljem svijeta te im prenese Radosnu vijest Isusa Krista, počeo je ispuwww.bczagreb.hr | BC Zagreb

„Kada vidi uplakane ljude i shvati da su ti isti ljudi umalo odustali sve dok nisu uli moju pri u… zbog toga se isplati!”

Od svojega prvog govora koji je održao s devetnaest godina, Nick je proputovao čitav svijet dijeleći svoju priču s milijunima ljudi. Govorio je raznim ljudima kao što su studenti, učitelji, tinejdžeri, poslovni muškarci i žene, vojnici, poduzetnici i crkvene zajednice. Također je ispričao svoju priču i bio intervjuiran u raznim televizijskim emisijama diljem svijeta. Kamo god dođe, ljudima govori o Onome koji naše nedostatke pretvara u prednosti, samo ako mu dopustimo. „Bog je suveren i u njegovoj suverenosti život koji živim je onaj koji mi je po njegovu naumu dan. Važno je ono što činim sa životom koji mi je dan. Činjenica da svojim životom vršim veći utjecaj jer nemam ruke i noge, čini me poniznim.”

njavati od svoje 19. godine. „Pronašao sam svrhu svoga postojanja, a također i svrhu svojih okolnosti. Postoji razlog zbog kojeg ste u problemima.” „Razlog zbog kojega sam počeo grliti ljude i sve češće govoriti je taj što sam jednom govorio pred 300-tinjak tinejdžera i jedna je djevojka u prostoriji počela glasno plakati! Usred govora, podigla je ruku i zamolila me može li doći i zagrliti me. I došla je i pred svima me zagrlila. Plakala mi je na ramenu i samo ponavljala, hvala ti, hvala ti, hvala ti! Nitko mi nikad nije rekao da me voli! Nitko mi nije rekao da sam lijepa RHEMA, broj 54, rujan 2012. ovakva kakva jesam!” SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

Nick Vuji i gostuje 23. 9. u Zagrebu, u Domu sportova (u 19 sati) te 24. 9. u Rijeci, u dvorani Zamet (u 19,30 sati). Ulaznice po cijeni od 60 kuna mo ete nabaviti na prodajnim mjestima Interspara, Petrola i Europetrola, u CD-shopovima: Dallas i Croatia Records te na svim ostalim prodajnim mjestima Eventima. Internetska prodaja na: www.eventim.hr. 51

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

p. Dražen Radman

Pismo oca sinu kojeg gubi Knjigu Pisma ukradenim ljudima pastor Dražen Radman je napisao potaknut razli㶜itim životnim pojavama, osobnim dramama i doga㶟ajima spram kojih nije mogao ostati ravnodušran. Ovo je jedno od njih

ožda ovo pismo ne će nikada doći do Hoćeš li biti među onima koji će biti ravnodušni tebe u onom smislu koji bih volio, sine prema svemu što se događa u svijetu oko njih? moj. Možda si već predaleko otišao i I hoćeš li biti među onima koje će lako povući nešto što je izvana sjajno i primamljivo, ali vodi moje ti riječi više ne znače mnogo. Možda sam i ja, još odavno, otišao daleko od prema nekom dnu? Svakodnevno čujem o tome i tebe iako živimo u istome stanu i viđamo se sva- ne mogu a da se ne pitam jesi li ti sljedeći. kodnevno, makar to bilo kratko navečer, u pro- Nedavno sam tek saznao da društvo tvojih vršnjaka u kojem se krećeš i s kojim lazu ili uz televizor. Možda sam i ja, provodiš slobodno vrijeme, popriSvejedno, ovo ti pišem jer ni sam ne znam kako bih mogao drukčije još odavno, otišao ma obličje upravo ovog što sam doprijeti do tebe. daleko od tebe iako naveo. A to mi ne ulijeva povjerenje. NaOvo ti govorim jer dobro znam da je moje srce bilo vrlo kruto i tvrdo živimo u istome protiv, s razlogom mi ulijeva bojaprema tebi. I to godinama. Sad stanu i vi㶟amo se zan i strah. S druge strane, znam da ti to ne vimi je žao zbog toga. Znam da ne svakodnevno... diš tako, što mogu razumjeti. No, mogu vratiti vrijeme unatrag. Sve bih dao da je to moguće, ali znam da ne mogu. društvo kojemu je psovka uobičajena pojava, a No, mogao bih barem pokušati učiniti nešto bo- tračanje i posprdno ponašanje prema drugima jedan od glavnih izvora zabave, znam da nema lje nego što je to bilo dosad. Htio bih ti, prije svega, reći – da se bojim za tebe. dobru perspektivu. To mi daje povoda da budem Da, bojim se što će sutra biti s tobom, što ćeš po- zabrinut i za tebe. stati ili u što ćeš se, možda, pretvoriti. Hoćeš li Kad čujem kako redovito sipate dvosmislice na biti čovjek koji će znati što je dobro, a što zlo? Ho- račun djevojaka koje tretirate kao objekte koje ćeš li biti među onima koji će se, poput mnogih, treba iskoristiti, prožme me tuga i nemoć. naslađivati tuđim nevoljama, izgledu i slabosti- Da ne govorim o ismijavanju vrlina uopće. Sve ma? Hoćeš li biti među onima koje ne će biti briga sam to slučajno, ne pitaj, saznao. Razgovori o koeﬁcijentima, novcu i lakoj zaradi za drugoga, nego samo za sebe i svoje užitke?

„

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.



među vama, četrnaestogodišnjacima i petnae- Vidim, sine moj, da sve više postaješ dio tog zastogodišnjacima, u meni izaziva jezu jer znamče- čaranog kruga i da ne možeš znati kamo te sve to mu to, polako ali sigurno, vodi. Da, vodi prema vodi. Na početku si spirale koja mami svojim slaobijesti i raznim oblicima prekršaja, s čime i po- dorima, a koja zapravo truje i krade svoje vjerne licija ima posla. Vodi, naposljetku, a o čemu ne podanike vodeći ih prema nekoj od mogućih i znate, prema sigurnom razočaranju i nesreći u uobičajenih propasti. Sve ti ovo pišem znajući istovremeno da sam i nekom sutrašnjem danu. Ne znam kako bih takvo što podnio. Osim toga, ja, kao tvoj otac, pridonio stanju u kojem se u prošla je nepuna godina otkad nas je tvoja majka posljednje vrijeme nalaziš. napustila i otkad ne mogu doprijeti do tebe. Ne Da, zakazao sam u mnogo toga spram tebe tiznam uopće kako sve to proživljavaš niti kako se jekom proteklih godina. Računao sam da je dovoljno zarađivati za našu obitelj, da je dovoljno nosiš s time. Volio bih ti pomoći ako ikako mogu. Ti šutiš, vje- da ti i ja odemo jednom godišnje u kino ili na rojatno kao i ostali tvoji vršnjaci. Toliko ste za- neku utakmicu ili da tu i tamo, kod kuće, zajedjedno, ali malo tko od vas išta više zna o onome no pogledamo neku seriju ili ﬁlm. drugome. Malo koga od vas uopće i interesira Mislio sam da je najvažnije da te pitam što je što se krije ispod kože nekog od članova vaše bilo u školi, jesi li napisao domaći uradak i jesi li uredio svoju sobu, a da družine. će sve ostale stvari doći Osim toga, prema ovom same po sebi. što sam saznao, takve Naime, znao sam da si družine uključuju i to da pametno dijete i da ti ne će prije ili kasnije ismijatrebam puno moralizirati. ti, pa čak i odbaciti bilo Znao sam da cijeniš moj kojeg pojedinca iz tog i mamin trud, kao i to da istog društva ukoliko narazumiješ da smo zauzeti pravi neki krivi korak, tj. mnogim poslom i da niako počne odudarati od smo imali dovoljno vreveć opisanog i nametnumena za tebe. tog ''đira''. Da, griješio sam. Mnogo A nameću ga oni jači sam griješio prema tebi, među vama. Barem tako sine. Nikada te (ili rijetko djeluju izvana, iako su nedostatak kada) nisam pitao kako si, takvi najčešće preplašeza š sti ro op da Molim te da mi sa ljubavi prema tebi. kako se osjećaš, o čemu na djeca koja se moraju e one prave očinsk razmišljaš, čemu se venečim dokazati kako bi seliš, o čemu maštaš ili o bili prihvaćeni od drugih i čemu se brineš. tako utažili svoju golemu Gotovo nikad nisam s tobom razgovarao o svim glad – za priznanjem. Znam da ti sve to doživljavaš bezazlenim, s obzi- tim pojavama među vama mladima. O tome rom da je to način vaše zabave. Misliš kako nitko kako bi bilo dobro da se u njima postaviš, bez od vas ne misli ništa loše. No, nitko od vas ne obzira što će većina reći. zna koliko je krhka granica između zabave i oz- Uz to, nikad te nisam pitao što misliš o meni, što ti se ne sviđa ili što bi volio da promijenim. biljnih posljedica. Ne znate ono najbitnije – da svatko tko se bavi Nisam ni ja tebi mnogo pričao o svom djetinjstvu, ispraznošću, s vremenom mora pomaknuti gra- igrama, o svojim lutanjima, zgodama, nezgodanice, tj. mora se upustiti u nešto novo i uzbud- ma, usponima i padovima. Sad znam da sam i tu ljivije, a što će ga ispuniti, učiniti zadovoljnim ili propustio učiniti daleko bolje nego što jesam. Nikada se s tobom, osim kada si imao dvije ili tri cool u očima svoje družine. 54

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

godine, nisam valjao po podu i, kroz igru, dopuštao ti da se veselo jačaš sa mnom. Mnogo više bih te kritizirao nego što bih te pohvalio. Nisam znao da si ti, kao i mnoga druga djeca u toj dobi, poput biljke kojoj je trebalo (i još uvijek treba) mnogo više ''zalijevanja'' nego što sam pretpostavljao. Danas mi je, uistinu, žao što sve to nisam prije uzeo u obzir. Znam da sam te takvim svojim pristupom (ili odgojem) ozbiljno zakinuo. Time i povrijedio. Nisam to htio, ali to mi i nije neko opravdanje. Zato te molim da mi sada oprostiš za sve te moje propuste. Za nedostatak one prave očinske ljubavi prema tebi. Znam da sam trebao i morao drukčije. Kao što znam da smo danas ti i ja prilično udaljeni jedan od drugog i da moja riječ nema neku težinu u tvome srcu. Sad, kad polako te gubim, sine moj, htio bih, popraviti stvari. Znam da je ova tvoja dob najosjetljivije vrijeme. Znam da su ti sada neke druge stvari, neki drugi ljudi, ''zvijezde'' ili čak neki vršnjaci veći uzori i autoriteti nego što sam ti to ja. To me boli, ali se ne bunim. No, isto tako sam svjestan da, poput mnogih tvojih vršnjaka, i ti možeš uskoro upasti u kolo šarenih i primamljivih stvari ovog svijeta od kojih su mnoge pokvarene u samoj svojoj srži. To je svijet koji ne mari za tvoju dušu ni za duše tvojih vršnjaka koji na sličan način lutaju tražeći neko svoje mjesto pod suncem. Na koncu, ili na početku, htio bih ti reći – da te volim, sine moj. I da mi je stalo do tebe. Zapravo, uvijek je bilo, ali nisam znao zastati i to ti izraziti. Uvijek sam žurio na neka važnija mjesta. Sada, ipak, želim da znaš da sam tu. Da sam ti spreman pomoći. Kao otac i(li) kao prijatelj. Možda za nas još uvijek ima vremena i možda se nismo toliko udaljili da ne bismo mogli pokušati iznova. I, da, htio bih ti reći što se to dogodilo u meni pa ti ovako slobodno pišem. Vjerojatno se ovo ne bi ni dogodilo da Bog nije umiješao svoje prste. Da, želio bih ti i o tome pričati. Kad dođe vrijeme za to. Nadam se da hoće. I da će se to dogoditi uskoro. S Pisma ukraden m ljudima, Dražen Radman www.drazen-radman.com

eki se čovjek zaustavio ispred cvjećarnice kako bi naručio buket cvijeća i poslao ga svojoj majci, u grad udaljen 320 kilometara od mjesta u kojem je živio. Kada je izašao iz automobila, primijetio je uplakanu djevojčicu koja je sjedila na rubu pločnika. Upitao ju je zašto plače, a ona je odgovorila: ‒ Htjela sam kupiti crvenu ružu za svoju mamu, ali nemam dovoljno novca. Čovjek se nasmiješio i rekao: - Dođi, kupit ćemo ružu za tvoju mamu. Naručio je cvijeće za svoju i kupio ružu za djevojčičinu majku. Na izlazu iz cvjećarnice ponudio joj je da je odveze majci. Djevojčica je samo rekla: ‒ Prihvaćam. Ako možete, povezite me. Na to ga je vodila do groblja gdje je položila ružu na svjež grob. Čovjek se vratio u cvjećarnicu, opozvao isporuku buketa, uzeo cvijeće, platio ga i odvezao se 320 kilometara do kuće svoje majke. Book, br. 30, lipanj 2012. S

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

Philip Yancey

Neprekinuti lanac nemilosti U svojoj knjizi "Zašto je milost tako 㶜udesna" Philip Yancey piše kako je tražiti nekoga tko je doživio nepravdu da ponudi milost ustvari nepošteno. Pro㶜itajte ovu potresnu pri㶜u o obitelji zahva㶜enoj nemiloš㶛u. Realnost nemilosti može nam pomo㶛i da bolje shvatimo vrijednost milosti

aisy je rođena 1898. u radničkoj čikaškoj obitelji, kao osmo od desetero djece. Otac se mučio da ih svojim radom sve prehrani, a nakon što se odao piću, novca je bilo još manje. Dok ovo pišem Daisy navršava stotinu godina i trese se dok govori o tim danima. Kaže da joj je otac bio „prava pijanica“. Običavala se skrivati u kutu, jecajući, dok je na linoleumskom podu udarao njezinog mlađeg brata i sestru. Mrzila ga je svim svojim srcem. Jednoga dana otac je svojoj ženi rekao da se odseli do podneva. Svo desetero djece se okupilo oko majke hvatajući je za suknju ridajući „Ne, nemoj ići!“. No, otac nije odustajao. Daisy je držala svoju braću i sestre i gledala kroz prozor kako majka pognutih ramena odlazi s koferom u svakoj ruci smanjujući se sve dok nije nestala iz obzora. SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

Pijan i prehlađen, oteturao je jedne noći u spasilačku misijsku postaju Vojske spasa. Kako bi zaradio bon za hranu, morao je prisustvovati bogoslužju. Kada je govornik pitao želi li netko prihvatiti Isusa, smatrao je pristojnim otići naprijed zajedno s još nekoliko pijanaca. Bio je više od svih Daisy je odrasla s iznenađen kada je „grešnikova gor㶜inom, tumorom molitva“ zaista upalila. Demoni mržnje zbog onoga su u njemu utihnuli. Počeo je proučavati Bibliju i moliti se. Prvi put što je otac u㶜inio u svom životu osjećao se voljenim njezinoj obitelji I prihvaćenim. Osjećao se čistim. bi se zaposlila ili pridružila vojsci, I sada, rekao je svojoj djeci, ide a zatim su se, jedan po jedan, od jednog do drugog tražeći preselili u druge gradove. Oženili oproštenje. Nije mogao opravdasu se, osnovali obitelji I pokušali ti ono što je učinio. Nije to mogao zaboraviti prošlost. Otac je nestao ispraviti. No, bilo mu je žao, više – nitko ne zna kamo i nikoga nije no što su mogli zamisliti. Djeca su, sada u srednjim godinama i bilo briga. Mnogo godina kasnije, na izne- sa svojim obiteljima, isprva bila nađenje sviju, otac se ponovno sumnjičava. Neka su sumnjala u pojavio. Rekao je da je propao. njegovu iskrenost očekujući da Neka djeca su kasnije otišla živjeti s majkom, a ostali su se odselili rođacima. Daisy je morala živjeti s ocem. Odrasla je s gorčinom, tumorom mržnje zbog onoga što je učinio njezinoj obitelji. Sva djeca rano su prekinula školovanje kako

„



će se svaki trenutak vratiti na staro. Drugi su mislili da će ubrzo tražiti novac. Nije se dogodilo ništa od toga. U međuvremenu je otac zadobio njihovo povjerenje, od svih, osim od Daisy. Davno prije Daisy se zavjetovala da više nikad neće govoriti o svom ocu – „tom čovjeku“, kako ga je nazivala. Ponovni posjet oca duboko ju je potresao i, dok je lijegala u krevet, počela su se vraćati stara sjećanja na njegova mučna pijanstva. „Ne može sve to ispraviti ako samo kaže 'Žao mi je'“. Daisy je bila uporna. Nije željela ništa od njega. Otac se možda odviknuo od pića, ali alkohol je nepovratno uništio njegova jetra. Jako se razbolio i zadnjih pet godina svog života živio je s jednom od svojih kćeri, Daisynom sestrom. Oni su u stvari živjeli osam kuća dalje od Daisy, u istom nizu. Pridržavajući se svog zavjeta, Daisy nikada nije ušla i posjetila umirućeg oca, iako je prolazila pored njegove kuće svaki put kada je išla kupovati povrće ili hvatala autobus. Daisy je odobrila djeci da posjećuju djeda. Na samrti, otac je vidio malu djevojčicu na vratima kako ulazi u kuću. „O, Daisy, Daisy, ipak si došla“, zavapio je grleći je. Odrasli u sobi nisu mu imali srca reći da djevojčica nije Daisy, već njezina kći Margaret. Priviđala mu se milost. Čitavog svog života Daisy nije željela biti poput svog oca i nikada nije probala alkohol. No, prema svojoj obitelji primjenjivala je nešto mekši oblik tiranije od onog pod kojim je odrasla. Ležala bi na kauču s vrećicom leda na glavi i vikala na djecu: „Ušutite!“. 58

„

Jednoga dana u napadu bijesa je rekla: „Nikada te više ne želim vidjeti . Bilo je to prije dvadeset i šest godina, i od tada ga nije vidjela

„Zbog čega sam vas, glupu djecu, uopće dobila?“ vikala bi. Došla je Velika depresija i svako je dijete značilo jedna usta više koje treba hraniti. Imala ih je šestero i živjeli su u dvosobnoj kući u kvartu, u kojoj živi i danas. U tako zbijenom bloku, uvijek su izgledali nekako zgaženo. Ponekad ih je, noću, znala išibati bez razloga: znala je da su nešto skrivili iako ih nije uhvatila na djelu. Tvrda kao čelik, Daisy se nikada nije ispričavala i nikada nije praštala. Njezina se kći Margaret sjeća da je kao dijete dolazila k majci u suzama ispričavajući se zbog neke svoje nepodopštine. Daisy bi odgovorila roditeljskom Kvakom 22: „Nije ti žao! Da ti je stvarno žao, ne bi to učinila.“ Od Margaret, koju dobro poznajem, čuo sam mnogo takvih priča o nemilosti. Čitavog svog života odlučno je nastojala biti drugačijom od majke Daisy. No, Margaretin je život imao svojih muka, manjih ili većih, i dok je njezino četvero djece ulazilo u pubertet, osjećala je kako nad njima gubi nadzor. I ona je željela leći na kauč s vrećicom leda i viknuti: “Ušutite!“ I ona ih je željela istući bez razloga ili se možda osloboditi napetosti koja se u njoj nakupila. Posebno joj je na piku bio sin Michael, koji je 1960-ih navršio šesnaest godina. Slušao je rock

and roll, nosio „bakine naočale“ i pustio dugu kosu. Margaret ga je izbacila iz kuće jer ga je uhvatila kako puši travu. Preselio se u komunu hipijevaca. Nastavila mu je prijetiti. Prijavila ga je sudu. Napisala mu je pismo. Pokušala je sve što je mogla zamisliti, ali do Michaela ništa nije dopiralo. Riječi kojima ga je optuživala odlazile su u vjetar, bile su beskorisne, sve dok jednoga dana u napadu bijesa nije rekla: „Nikada te više ne želim vidjeti“. Bilo je to prije dvadeset i šest godina, i od tada ga nije vidjela. I Michael mi je dobar prijatelj. Nekoliko puta tijekom tih dvadeset i šest godina pokušao sam ih nekako pomiriti i svaki sam se put suočio sa strašnom silom nemilosti. Kada sam upitao Margaret žali li za ičim što je rekla Michaelu, postoji li išta što bi drukčije napravila, okrenula se prema meni i u trenutku ogromnog gnjeva rekla mi je kao da govori Michaelu: „Ne znam zašto ga Bog, zbog svega što je učinio, već davno prije nije uzeo!“ rekla je s divljim, strašnim pogledom u očima. Njezin me gnjev zatekao nespre-

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

mnog. Cijelu sam minutu buljio u nju: stiskala je šake, lice joj se zacrvenilo, a mišići se oko očiju trzali. „Hoćeš reći da bi htjela da ti je sin mrtav?“, konačno sam upitao. Nikada mi nije odgovorila. Iz šezdesetih Michael je izašao tuplji, a LSD mu je pomutio um. Preselio se na Havaje, živio s nekom ženom, napustio je, našao drugu, napustio i nju i zatim se oženio. „Sue je baš to“, rekao mi je kada sam ga jednom posjetio. „Ovo će trajati“. Nije trajalo. Sjećam se telefonskog razgovora s Michaelom koji je prekidan iritantnom tehnologijom pod nazivom „poziv na čekanju“. Michael je rekao „Ispričaj me na sekundu“ i linija se prekinula, a zatim me držao u tišini barem četiri minute. Ispričao se kad se vratio. Raspoloženje mu je palo. „Bila je to Sue“, rekao je. „Rješavamo posljednje ﬁnancijske stvari oko razvoda“. „Nisam znao da još uvijek održavaš vezu sa Sue“, rekao sam, želeći potaknuti razgovor. „Ne održavam!“, prekinuo me, koristeći gotovo isti ton koji sam čuo od njegove majke Margaret. „Nadam se da je u životu više nikada neću vidjeti!“ Obojica smo neko vrijeme šutjeli. Upravo smo bili pričali o Margaret i, iako nisam ništa rekao, činilo mi se da Michael u svom glasu prepoznaje glas i ton svoje majke koji ga podsjeća na toliko davne događaje u kući u nizu u Chicagu. Poput duhovnog oštećenja utisnutog u obiteljski DNA, u neprekinutom se lancu prenosila nemilost. Nemilost svoj put pronalazi tiho i smrtonosno, poput otrovnog, neprimjetnog plina. Majka koja SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

„

Poput duhovnog ošte㶛enja utisnutog u obiteljski DNA, u neprekinutom se lancu prenosila nemilost

je dijete nosila u svom tijelu, pola njegova života ne razgovara s njim! Otrov se uvlači, iz generacije u generaciju. Margaret je pobožna kršćanka koja svakodnevno proučava Bibliju. Jednom prilikom razgovarao sam s njom o prispodobi o izgubljenom sinu. „Kako bi ti protumačila tu prispodobu?“, upitao sam je. „Čuješ li njezinu poruku opraštanja?“ Očito je razmišljala o tome jer je bez oklijevanja odgovorila da se ta prispodoba pojavljuje u Luki 15, kao treća u nizu od tri prispodobe: izgubljeni novčić, izgubljena ovca i izgubljeni sin. Rekla je da se čitav smisao Izgubljenog sina nalazi u tome da se pokaže kako se ljudska bića razlikuju od neživih objekata (novčića) i životnja (ovce). „Ljudi imaju slobodnu volju“, rekla je. „Moraju biti moralno odgovorni. Taj se dečko morao vratiti na koljenima. Morao se pokajati. To je Isus mislio“. To Isus nije mislio, Margaret. Sve tri priče naglašavaju radost pronalazača. Istina, izgubljeni sin se kući vratio svojom slobodnom voljom, no očito je da je u središtu priče ogromna ljubav oca: „Dok je još bio daleko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potrča, pade mu oko vrata i izljubi ga“. Kada se sin pokušao pokajati, otac prekida njegov pripremljeni govor i priprema gozbu. Misionar u Libanonu ovu je pris-

podobu pročitao skupini seljaka koji su živjeli u vrlo sličnoj kulturi, ali nikada nisu čuli priču. „Što primjećujete?“, pitao je. Seljacima su u oko upala dva detalja. Prvo, budući da je sin prerano zatražio nasljedstvo, kazao je svom ocu: „Volio bih da si mrtav!“ Seljaci nisu mogli ni zamisliti da bi patrijarh pretrpio takvu uvredu a kamoli da bi se složio sa sinovim zahtjevom. Drugo, primijetili su da je otac potrčao kako bi pozdravio svoga davno izgubljenog sina. Na Bliskom istoku ugledni čovjek hoda polako i drži se dostojanstveno, nikada ne trči. U Isusovoj priči otac trči; Isusova se publika nesumnjivo sablaznila nad ovim detaljem. Milost je nepoštena, i to je jedna od najtežih njenih osobina. Nerazumno je očekivati da će žena svojemu ocu oprostiti strahote samo zato što se on mnogo godina kasnije ispričava te je potpuno nepošteno zahtijevati od majke da zanemari sve uvrede koje joj je sin u pubertetu nanio. No, kod milosti se ne radi o poštenju. Ono što vrijedi za naše obitelji, vrijedi i za plemena, rase i nacije. S

Philip Yancey gostovat će u Zagrebu 21.10.2012. Informacije potražite na zadnjoj stranici

„

Kako 㶛emo do㶛i do K toga da neprestano osje㶛amo kako nas Gospod vodi', govorio bi. 'Time što 㶛emo pažljivo gledati u dubinu duše i živjeti mirno u okrilju našeg prebivališta'

„

''Magdalena', M re㶜e,'onamo kamo idem vidjet 㶛u ljepše boje i 㶜uti glazbu o kojoj smo mi, ti i ja, do sada samo sanjali. A moje 㶛e oko gledati samog Gospoda!'

rujan 2012. | SLIKA

Magdalena Bach

Važnost vjere u Bachovu životu Isje㶜ci koji slijede dijelovi su kronike Ane Magdalene Bach, supruge poznatog skladatelja. Ana Magdalena nam, opisuju㶛i svoj život s Bachom, približava tog velikog umjetnika, 㶜ovjeka i vjernika, koji je svijet obogatio mnogobrojnim remek-djelima klasi㶜ne glazbe „Mislim da sam već spomenula kako je Sebastian bio iznimno gostoljubiv. Naš jednostavni stol je bio na raspolaganju svakome tko bi dolazio u Leipzig da čuje Sebastianovu glazbu, svejedno je li to bio neki poznati čovjek ili siromašan student.“ „Ljubav je ispunjenje zakona – navodio je često ovu poučnu izreku iz Lutherove Biblije koju je čitao sjedeći u svojem velikom kožnom naslonjaču, ljeti uz prozor, a u zimskim večerima kraj kamina.” „'Kako ćemo doći do toga da neprestano osjećamo kako nas Gospod vodi', govorio bi. 'Time što ćemo pažljivo gledati u dubinu duše i živjeti mirno u okrilju našeg prebivališta;zato neka čovjek bude u svom vlastitom srcu kod kuće i neka diBC Zagreb | www.bczagreb.hr

gne ruke od nespokojnog lova na vanjske stvari. Ako je ovdje na zemlji sa sobom kod kuće, sigurno će i uvidjeti što se mora uraditi kod kuće, a što Gospod posredno ili neposredno zahtijeva u njemu ili izvan njega. Zatim neka se preda Bogu i slijedi ga ma kamo ga voljeni Bog odveo. Bilo u kontemplaciju ili rad, bilo u grupu pokajnika ili u red onih koji vole ukras Njegova doma. Neka ga slijedi u brizi ili radosti.I dogodi li se da

„

'Zato neka 㶜ovjek bude u svom vlastitom srcu kod ku㶛e i neka digne ruke od nespokojnog lova na vanjske stvari.

jednom ne osjeti Božju ruku u svom srcu i u svim stvarima, onda neka jednostavno digne od sebe ruke i neka ide dalje u Božje ime bez osjećaja njegovaprisustva, ali tako što će pred očima uvijek imati milostivi primjer našeg Gospoda i Spasitelja Isusa Krista.” „Duboko u srcu nosio je sliku onog koji je razapet na križu, a njegova najplemenitija glazba je krik pun čežnje za smrću, krik koji mu se otimao pri viziji uskrslog Spasitelja.” „Sebastian je sada, kada je doista došlo do onoga čega smo se bojali, pokazao dirljivo strpljenje. Ja nisam bila tako mirna kao on i plakala sam, klečeći kraj njegova kreveta. Ali mi je on stavio ruku na glavu i rekao: 'Ne budimo tužni što moramo 61

patiti; to nas približava našem Gospodu koji je patio za sve nas'. Nakon nekog me vremena zamolio da mu iz Taulerove Knjige propovijedi pročitam drugu propovijed u kojoj se pojavljuje jedno mjesto kojeg se on sjetio još iz ranijih vremena i koje je, za utjehu nama oboma, htio sada čuti: 'Da su mi oči u glavi, to je predvidio Bog, naš nebeski otac vječnosti, a ako mi budu oduzete, ako oslijepim ili oglušim, onda je i ovo predvidio naš nebeski otac vječnosti, a njegova vječna odluka se oduvijek izvršavala.Ne trebam li onda sada otvoriti svoje unutarnje oči i uši i zahvaliti Bogu što se njegova vječna volja izvršila u meni? Kako mogu tugovati zbog toga? I tako to ide sa svakim gubitkom, gubitkom prijatelja ili obitelji ili dobrog glasa ili uopće bilo čega drugog čime nas Bog podsjeća na sebe; sve mora služiti tome da te pripremi i da ti pomogne u

„

'Ne budimo tužni što moramo patiti; to nas približava našem Gospodu koji je patio za sve nas'

postizanju istinskog mira.'” „A Sebastian je podnio još mnogo više od gubitka vida. Liječen je lijekovima koji su imali snažno djelovanje i puštanjem krvi, što je slomilo njegovo jako zdravlje. A ipak, u posljednje vrijeme nastupila je kod njega neka duboka, široka vedrina. Smrt za njega nikad nije bila užasna, ona mu je cijeli život bila nada koju je netremice gledao – javljala mu se uvijek kao istinsko dovršenje cijelog života. I u njegovoj se glazbi pokazalo ovo duševno raspoloženje, njegova melodija nije nikad postajala tako lijepa i strastvena kao kada se u njegovim kantatama radilo o smrti i opraštanju od ovog svijeta. Ljudi u kojima ne živi genij ne mogu ovo razumjeti, a i ne znaju kako mora izgledati svakodnevni život,

zemaljsko postojanje takvim duhovima; ono im izgleda kao okivanje njihovih snaga. Ni ja ovo nisam osjećala u potpunosti dok je Sebastian bio živ, jer nikad nije o tome govorio. Bili smo sretni jedno s drugim, a on je uvijek bio marljiv i mnogo je radio. Ali znam da mu je često u sekundi dopiralo do svijesti kako je najbolja nada u životu bila ta što se jednom možemo oprostiti i otići Spasitelju, kojeg je on tako svečano volio. Ova čežnja za smrću me kod Sebastiana katkad plašila i žalostila, naročito u mladosti, a ja nikad nisam mislila o tome može li se ona i kako otkloniti. Ali, otkako je otišao, a ja tako često razmišljala o njegovu biću, njegovim navikama i njegovim riječima i dozivala pred dušu prošlo vrijeme, došla sam do toga da mu je smrt značila otpuštanje u neku višu slobodu, gdje su njegove snage, koje ovdje nisu

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

bile u stanju sasvim se izraziti, mogle izvoditi u nebeskoj širini Gospodnjih predvorja svoje moćnije igre.” „Christof je bio otišao i ja sam bila sama sa Sebastianom. Pohrlila sam prema krevetu, gdje je on ležao široko otvorenih očiju i gledao prema meni, on me VIDIO! Utonule i od patnje i naprezanja da vidi sakupljene zvijezde,još su se jednom razmaknule i sjale sjajem punim bola. To mu je bio posljednji poklon od Gospoda, povratak svjetlosti kratko prije kraja. Još je jednom pogledao prema suncu, pogledao je djecu, mene, malog unuka kojeg je Lizica držala pred njim i koji je nosio njegovo ime. Pružila sam mu divnu crvenu ružu,a njegov pogled je zastao na raskoši njene boje: 'Magdalena', reče,'onamo kamo idem vidjet ću ljepše boje i čuti glazbu o kojoj smo mi, ti i ja, do sada samo sanjali. A moje će oko gledati samog Gospoda!'”

Odan Bogu U sklopu programa etvrtkom u Radi evoj ( 7) Kristina Bjelopavlovi Cesar i njeni gosti odu evili su nas prikazom Bachovog stvarala tva i vjere u Boga „Bacha se općenito smatra jednim od najvećih skladatelja svih vremena. Njegova su djela zapažena po intelektualnoj dubini, tehničkoj zahtjevnosti i umjetničkoj ljepoti, te su bila nadahnuće gotovo svim skladateljima europske tradicije, od Mozarta do Schoenberga. Njegovu smo glazbu prvu poslali u svemir kako bi predstavljala ljudski rod. Među djela J. S. Bacha spadaju Brandenburški koncerti, Varijacije Goldberg, Engleske suite, Francuske suite, Partite, Dobro ugođen glasovir, Misa u h-molu, Muka po Mateju, Glazbena žrtva, Umjetnost fuge, Sonate i partite za violinu solo, Suite za violončelo, više od 200 kantata i jednako toliko djela za orgulje. Rođen 1685. godine u Eisenachu, a umro 1750. godine u Leipzigu, za života je bio poznat kao vrhunski i nenadmašivi orguljaš koji je djelovao isključivo na području rodne Njemačke, od toga najveći dio vremena kao kantor u Crkvi sv. Tome u Leipzigu. U privatnom životu bio je odan obiteljski čovjek, otac 20-ero djece, te dobar muž čiji je brak slovio kao jedan od neuobičajeno sretnih za to vrijeme. Njegova odanost obilježila je i njegov cjeloživotni intenzivni odnos s Bogom, o čemu svjedoče kako mnogi zapisi i svjedočanstva tako i jedinstvena oznaka „SDG” na svim njegovim djelima – Soli Deo Gloria, čime je i kroz svoje profesionalno stvaranje davao slavu Bogu za kojeg je vjerovao da mu je i podario taj glazbeni talent. Bachove skladbe i danas zapanjuju i ostavljaju mnoga pitanja neodgovorenima, kako svim njegovim obožavateljima, tako i onima koji proučavaju njegovu glazbenu ostavštinu – savršen spoj kompleksnih matematičkih izračuna u njegovim djelima i neponovljivih ljepota glazbenih zvukova do danas su jedinstveno bogatstvo baštine čovječanstva.“ Kristina Bjelopavlović Cesar

SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

Domagoj Malović

Financijska sloboda Jeste li znali da Biblija na oko 500 mjesta govori o molitvi, na isto toliko mjesta o ljubavi, no o novcu i vlasništvu progovara na 㶜ak 2350 mjesta! 15% Isusovih rije㶜i i 2/3 njegovih usporedbi odnosi se na novac i vlasništvo

rije ljeta imali smo na priliku nakon napornog kettlebell treninga porazgovarati s našim novim prijateljima o novcu i davanju. Kako znaju da radimo u kršćanskoj organizaciji koja se između ostalog bavi i ovakvim temama, jednostavno smo im rekli što Biblija govori o davanju, te ih izazvali da 10% od svega što zarade daju onima koji su u potrebi. Pravo iznenađenje uslijedilo je nakon par mjeseci kada smo se susreli s jednom od prijateljica koja je, iako ne poznaje Bibliju, bila toliko oduševljena konceptom da je svim svojim pri-

jateljima pričala o tome. No ono što još više iznenađuje jest da ju je Bog na čudesne načine blagoslovio kroz njeno davanje, a taj dio „priče“ joj uopće nismo niti rekli. Mi smo kao slušatelji ostali zaprepašteni jer je samo jedna vrlo jednostavna biblijska istina na tako dubok način dotakla osobu koja još nije upoznala pravu ljepotu i veličanstvo našeg Spasitelja i Gospodina Isusa Krista. Jeste li znali da Biblija na oko 500 mjesta govori o molitvi, na isto toliko mjesta o ljubavi, no o novcu i vlasništvu progovara na čak 2350 mjewww.bczagreb.hr | BC Zagreb

„

Bez obzira na to u kakvoj se ﬁnancijskoj situaciji osobno nalazite, ukoliko se posvetite biblijskim recima koji govore o ovoj važnoj temi, pronaći ćete nešto korisno za sebe

sta! 15% Isusovih riječi i 2/3 njegovih usporedbi odnosi se na novac i vlasništvo. Iz ovoga možemo zaključiti da je Bogu izuzetno stalo do našeg ophođenja s novcem. Isus je bio svjestan da je glavna borba u ljudskim srcima hoće li voljeti Boga ili novac. Upravo zato u Mateju 6,24 kaže: „Nitko ne može služiti dvojici gospodara, jer ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili će uz jednoga pristajati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.“ Sveti Pavao ovo potvrđuje kada kaže u Prvoj poslanici Timoteju 6,10 da je pohlepa za novcem izvor svih zala. Isus je također rekao da je lakše devi proći kroz iglene ušice nego bogatašu ući u kraljevstvo nebesko. Novac koji posjedujemo instrument je slobode, a novac za kojim trčimo instrument je ropstva. Danas možda više nego ikada trebamo globalno financijsko otrežnjenje. Čitav svijet je svjedok sve nerazumnije dužničke krize, a taj problem prožima sve, od najsiromašnijeg do najbogatijeg. Bez obzira na to u kakvoj se financijskoj situaciji osobno nalazite, ukoliko se posvetite biblijskim recima koji govore o ovoj važnoj temi, pronaći ćete nešto korisno za sebe. Naučiti ćete nove biblijske retke, svaki tjedan ćete redovito provoditi vrijeme čitajući biblijske retke i sami uvidjeti s koliko mudrosti nam Bog govori o važnosti toga gdje nam je srce. Ono što je možda i najbolje, imati ćete prilike u grupi, uz potpunu diskreciju po pitanju vaših financija, raditi na vrlo praktičnim područjima, od popisa imovine, do izrade plana trošenja i plana otplate dugova. Ukoliko se odlučite Bogu predati da vas vodi kroz ovih 11 tjedana, vjerujemo da ćete doživjeti financijski preobražaj kakav su doživjele i tisuće ljudi širom svijeta, bez obzira na vašu trenutačnu financijsku situaciju te imate li puno ili malo. SLIKA | broj 3 | rujan 2012.

SEMINARI Izuzetna nam je čast da na ovo duhovno putovanje možemo zaploviti zajedno. Otvorenih ruku iščekujemo da Bog blagoslovi našu vjeru. Nadamo se naravno da ovo putovanje neće biti samo na naš blagoslov, već da ćemo istine kojima će nas Gospodin osloboditi koristiti i da mi budemo na blagoslov našim bližnjima i susjedima. To na kraju krajeva i je jedna od naših veličanstvenih povlastica – da budemo svijetlo svijetu i da naš blagoslov nacijama bude konkretan i opipljiv. A u takvim okolnostima, Gospodin se uvijek pojavljuje i proslavlja!

S Bogom do istinske financijske slobode Praktično proučavanje biblijskih financijskih istina Ukratko: ★ 11 tjedana otkrivanja predivnih biblijskih istina o novcu i financijama ★ Upamtite biblijske stihove koji će transformirati vaš život ★ Sami otkrijte što nam Biblija govori o novcu i vlasništvu ★ Popišite svoju imovinu i prepoznajte da sve što imate pripada Bogu ★ Započnite s izlaskom iz dužničkog ropstva konkretnim koracima ★ Stvorite plan trošenja i organizirajte svoj financijski život ★ Memoriziranje Biblije, Biblijska teorija i praktični rad samostalno i u grupi ★ Potpuna financijska diskrecija Opremite se da vašim bližnjima i susjedima pomognete istim ovim istinama i principima, budimo blagoslov narodima na vrlo konkretan način, pogotovo u ova izazovna financijska vremena Voditelj: Domagoj Malović, predsjednik udruge Fokus

NOVI SEMINARI

POČINJU NOVI SEMINARI Nedjelja, 14. 10. u 18 sati BC Zagreb, Radićeva 30

Seminar o odnosima Bog nas je stvorio da živimo u odnosu s Njim i s ljudima oko nas. No, ponekad se ti odnosi zakompliciraju, dođe do povreda, ne znamo kako se pomiriti, kako prihvatiti drugu osobu, kako razumijeti svoje osjećaje. Ako želite naučiti više o tome kako imati zdravije odnose i kako biti na blagoslov drugima, dođite na ovaj seminar. Nije potrebno da osobe dođu u paru. Vidimo se! Neke od tema: komunikacija, rješavanje sukoba, opraštanje i pomirenje, intimnost, prihvaćanje, ... Voditelji: Davor i Sandra Kukec, direktori Obiteljskog života Hrvatska, ogranak udruge Fokus

Pastoralne poslanice: 1. poslanica Timoteju

Iskusiti Boga Voditelji: Maja Horvat, Nela Mayer Williams, Svjetlana Mraz, Janet Tuškan

Duhovne discipline Voditelji: Anica Kerep, Ivan Vučetić, Željko Mraz, Blaženka Merhaut - Bjelopavlović, Bruna Filli - Terešak, Davor Terešak

Evanđelje po Ivanu Voditelji: Željko Mraz i Blaženka Merhaut - Bjelopavlović

Bitka Voditelji: Siniša Begović, Svjetlana Mraz

Zajednički život

Detalje potražite na info listićima i našoj web stranici. Voditelji: Zdenko Horvat i Blaženka Merhaut Bjelopavlović

Voditelji: Ivan Vučetić i Zdenko Horvat

S Bogom do istinske ﬁnancijske slobode

Duhovne discipline

Praktično proučavanje biblijskih ﬁnancijskih istina Opis pročitajte na stranici 65. Voditelji: Domagoj Malović, direktor udruge Fokus

O Spasitelju pjevat' želim Seminar obrađuje stare i tradicionalne pjesme koje su generacije pjevale u baptističkim crkvama od početka 20. stoljeća do devedesetih godina. Ono što te pjesme čini toliko posebnima duboke su teme koje one sadrže i navješćuju. Namijenjene su svakomu osobno i cijelom svijetu. Gdje i kada: Seminar se održava jedanput mjesečno nedjeljom u 18 sati. Voditelji: Nela Mayer Williams i Željko Lovrec 66

DO SADA ODRŽANI SEMINARI

Voditelji: Bruna i Davor Terešak

Kršćanski praktikum Voditelji: Bruna i Davor Terešak

Evanđelje po Ivanu Voditelji: Zdenko Horvat i Blaženka Merhaut - Bjelopavlović

Kršćanstvo i New age Voditelj: Bruna Filli - Terešak

O Spasitelju pjevat' želim Voditelji: Nela Mayer Williams i Željko Lovrec

Duhovno ratovanje / Bojna oprema Božja Voditelj: Jasmin Avdagić

www.bczagreb.hr | BC Zagreb

FOTO GALERIJA

BC Zagreb | www.bczagreb.hr

Zagreb 21. 10. 2012.

Gdje je Bog kada boli? Philip Yancey autor kršćanskih bestsellera Zašto je milost tako čudesna? Isus kakvog nisam poznavao? Gdje je Bog kada boli? „U evanđeoskom svijetu nema pisca kojemu se više divim i kojega više cijenim.“ Billy Graham Informacije potražite na: www.bczagreb.hr