Aktuelnosti
Luksemburg 2015. ukida načelo bankovne tajne Pet zemalja EU-a dogovorilo automatiziranu razmjenu podataka o vlasnicima bankovnih računa radi smanjenja utaje poreza. Luksemburg je potvrdio da je spreman da uvede tražena pravila, koja bi se primjenjivala od 2015. godine.
F
rancuska, Njemačka, Italija, Španija i Velika Britanija postigle su dogovor o automatiziranoj razmjeni podataka o vlasnicima bankovnih računa u sklopu borbe protiv poreske evazije, odnosno izbjegavanja plaćanja poreza, izvijestili su evropski mediji.
U zajedničkom pismu koje su uputili Evropskoj komisiji, ministri finansija pet najvećih zemalja EU-a izvijestili su da su postigli dogovor o ‚pilot‘ projektu automatske razmjene podataka, čija je svrha suzbijanje utaje poreza. U Evropskoj uniji usvajanje sličnog zakona dosada su kočili Austrija i Luksemburg, insistirajući na načelu bankovne tajne u slučaju domaćih, ali i stranih klijenata. Slučaj Luksemburga Međutim, Luksemburg je u srijedu potvrdio da je spreman da uvede tražena pravila, koja bi se primjenjivala od 2015. godine.
„Možemo uvesti automatsku razmjenu informacija bez ikakve opasnosti od januara 2015.“, rekao je premijer Jean-Claude Juncker. Urušavanje kiparskog bankovnog sistema, čija vrijednost, kao i u slučaju onog luksemburškog, višestruko nadmašuje vrijednost BDPa, te niz otkrića o offshore modelu regulative i oporezivanja bankovnog sistema, izložili su Austriju i Luksemburg pojačanom pritisku da izmijene svoje stavove prema pitanju bankovne tajne. Austrijski kancelar Werner Fayman je u razgovoru za Kleine Zeitung kazao da je njegova zemlja „spremna razgovarati o intenzivnijoj razmjeni informacija o međunarodnim ulagačima“. Dodao je, ipak, da će načelo bankovne tajne ostati na snazi za domaće klijente, napominjući da bi bilo „apsurdno“ kada bi banka u Austriji morala domaćem ministru finansija dostavljati podatke o svojoj štednji.
Sistem konvencionisanja vjerskih zajednica se ne mijenja B
Povećan broj zahtjeva građana Srbije za azil B
roj građana Srbije koji su tražili azil u zemljama Evropske unije u 2012. povećan je u odnosu na prethodnu godinu za više od 6.000, pokazuju objavljeni podaci statističkog zavoda Evropske unije, Eurostata. U 2012. godini, u 27 zemalja članica EU registrovano je 332.000
2
podnosilaca zahtjeva za azil od čega je udeo državljana Srbije šest procenata, odnosno blizu 20.000, pokazuju podaci Eurostata. Najviše zahtjeva za azil državljani Srbije su podneli u Nemačkoj, više od 12.800. Tokom 2011. godine, građani Srbije su podneli 13.900 zahtjeva. Diwan - april/avril 2013.
udući odnosi između vjerskih zajednica i države bili su tema sastanka Parlamentarne ustavne komisije koji je održan 20. marta. Prema riječima predsjednika te komisije Paul-Henri Meyers postignut je koncenzus oko ovog pitanja. Vjerska sloboda će biti unijeta u Ustav u formi jednog općeg teksta. Principi kao npr. neutralnost države naspram vjerskih zajednica, međusobna tolerancija, poštovanje osnovnih prava, kao i kriterijumi za konvencionisanje vjerskih zajednica će biti regulisani posebnim zakonom. Sistem konvencijonisanja se neće mjenjati, dok će detaljna pitanja za svaku vjersku zajednicu biti regulisana u posebnim konvencijama. Političke stranke će biti pozvane da se u narednom periodu izjasne po pitanju moguće konvencije sa islamskom zajednicom, izjavio je predsjednik ustavne parlamentarne komisije.