Agrosvet povrce web

Page 1

* za preuzimanje elektronske verzije časopisa posetite našu web stranicu www.agromarket.rs

BESPLATAN PRIMERAK

god.XI

58 broj

april 2014 mart

AGROSVET


AGROSVET Broj 58 Stručna revija ISSN 1820-0257 Izdavač: Agromarket doo Adresa: Kraljevačkog bataljona 235/2, 34000 Kragujevac tel: 034/308-000 / fax: 034/308016 www.agromarket.rs DISTRIBUTIVNI CENTRI: Kragujevac: 034/300-435, Beograd: 011/74-81-920, Valjevo: 014/286-800, Niš: 018/514-364, Subotica: 024/603-660, Zrenjanin: 023/533-550, Sombor: 025/432-410, Sremska Mitrovica: 022/649-013 AGROMARKET CRNA GORA Podgorica: +382 20 872 165 AGROMARKET BIH Bijeljina: +387 55 355-230, Banja Luka: +387 51 535-705 Direktor, glavni i odgovorni urednik: Dragan Đorđević dipl. ing. polj. Grafički urednik: Srđan Stevanović Sekretar redakcije: Dušica Bec REDAKCIJA: Dr Ivan Krošlak, Dragan Lazarević, Radmila Vučković, Miloš Stojanović, Slobodanka Bulatović, Momčilo Pejović, Goran Radovanović, Zdravko Ćorović Veselin Šuljagić, Duško Simić Milan Sudimac Ivan Valent ŠTAMPA: „Grafostil“ Kragujevac Tiraž 18 000 primeraka

STRUČNA SLUŽBA: Dr Ivan Krošlak - Direktor marketinga, 063/106-63-55 Dragan Lazarević - Šef stručne službe, teren Srema 063/580-958 Dragan Đorđević - DC Niš 063/102-23-45 Radmila Vučković - DC Kragujevac 063/105-81-94 Slobodanka Bulatović - DC Sombor 069/430-19-91 Momčilo Pejović - DC Subotica 063/693-147 Milan Sudimac, DC Beograd, 063/628-051 Ivan Valent , DC Zrenjanin, 063/628-175 Miloš Stojanović - Ishrana bilja u povrtarstu i voćarstvu, Milan Raković, Navodnjavanje i ishrana bilja, 062/213-078 Goran Radovanović - Ishrana bilja u povrtarstu i voćarstvu, Centralna i Južna Srbija 069/50-70-979 Zdravko Ćorović, Ishrana bilja, ratarstvo, Vojvodina 063/112-44-01

SLUŽBA PRODAJE: DC Kragujevac Vladimir Dragutinović, 063/438-483 Veselin Šuljagić, 063/658-307 Vladimir Milovanović, 063/415-924 Zoran Radovanović, 063/10-58-091 Neša Milojević, 063/10-58-278

DC Valjevo Dragutin Arsenijević, 063/657-929

DC Niš Bojan Đokić, 063/668-165 Nemanja Radmanovac, 069/50-70-995

DC Zrenjanin Nebojša Lugonja, 063/10-58-223 Srđan Protić, 069/507-09-78

DC Sombor Nada Jovanović, 063/693-501 Daniel Grnja, 063/438-641

DC Beograd Velibor Hristov, 063/658-312 Ivan Gnjatović, 063/11-24-540 Dragan Dimitrić, 063/10-58-002

DC Subotica Dejan Milinčević, 063/106-74-79 Miloš Tomašev, 063/635-495

DC Podgorica Miodrag Bogdanović, + 382 69 300-844 Miroslav Jokić, + 382 69 300-845 Gojko Ljumović +382 69 183-032

DC Sremska Mitrovica Saša Gladović, 063/105-80-41 Dejana Klisurić, 063/11-24-570

DC Bijeljina Milenko Krsmanović, +387 65 643-466 Zoran Hamzić, +387 65 82 3046 Mladen Bijelić, +387 66 365-978 Miroslav Vesić, +387 66 394-750 Miloš Lukić, +387 65 189-104

DC Banja Luka Bojan Krunić, +387 65 713-435 Slobodan Lukić, +387 66 001-352 Dragan Ćurković, +387 65 938 150 Maja Mirković, +387 65 146-875


SADRŽAJ REČ UREDNIKA

4

UVOD

5

NAJČEŠĆE POVRTARSKE VRSTE NA POLJIMA SRBIJE

6

OSNOVE POVRTARSKE PROIZVODNJE

9

SUPSTRATI - NEZAMENJIVI DAR PRIRODE U PROFESIONALNOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

11

IZBOR SEMENA POVRĆA

12

ZASNIVANJE PROIZVODNJE POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU

14

MAKRO I MIKRO ELEMENTI U ISHRANI POVRĆA

16

KALKULACIJE PROIZVODNJE POVRĆA

21

PROIZVODNJA RASADA POVRĆA

22

NEGA RASAĐENOG POVRĆA

25

ZAŠTITA POVRTARSKOG BILJA OD PROUZROKOVAČA BOLESTI

30

ZAŠTITA OD ŠTETOČINA – ŠTETNI INSEKTI I GRINJE

44

ZAŠTITA OD KOROVSKIH BILJAKA

52

POSTUPAK SA AMBALAŽOM SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

55

FITOFERT U ISHRANI POVRĆA

56

BERBA I ČUVANJE PLODOVA POVRĆA

64

AGROSVET


AGROSVET

REČ UREDNIKA

P

ovrtarska proizvodnja poslednjih godina doživljava rast u svekolikoj poljoprivredi Srbije. Povećanje potražnje svežih plodova kako na domaćem, tako stidljivo ali ipak konstantno i inostranim tržištima, relativno brz obrt novca, okretanje mladih poljoprivredi kao izlaz iz smanjene tražnje i mogućnosti za zapošljavanjem u sektoru industrije i usluga, samo su neki od razloga ovog rasta. Istovremeno, skromno, aktivira se i nekada moćna prerađivačka industrija. Primetno je i povećanje profesionalizacije proizvodnje, pre svega gajenja u zatvorenom prostoru, uvođenje nekih do sada zapostavljenih vrsta, uvođenja novih tehnologija. Paraleleno sa ovim, jedan broj proizvođača, nastavlja sa tzv. amaterskim bavljenjem povrtarstvom sa tendencijom laganog proširenja proizvodnje. Ovom trendu povećanja povrtarske proizvodnje doprinele su i promene navika u ishrani stanovništva, te su sveži plodovi od sezonskih, postali prisutni na trpezama tokom cele godine S druge strane, upravo ovaj poslednje pomenuti proces doveo je do prekomernog uvoza pojedinih vrsta povrća iz susednih ali i udaljenih zemalja po nižim cenama, a izvoza preko potrebnih deviza, što je dovelo do pogoršanja konkurentnosti naših proizvođača. Imajući sve to na umu, saradnici Stručne službe kompanije Agromarket, a u prvom redu Miloš Stojanović, Goran Radovanović i Dragan Đorđević, priredili su „Agrosvet Povrće specijal“ koji se nalazi pred vama, poštovani čitaoci. Pokušali smo da svet povrća predstavimo od njive do trpeze, prateći sve postupke onako kako dobra poljoprivredna praksa zemalja sa savremenijom, količinski izdašnijom i profitabilnijom proizvodnjom, a istovremeno zdravstveno bezbednim proizvodima, nalaže. Na svima nama je da zajedno podignemo povrtarsku proizvodnju na još viši stepen, smanjimo uvoz, povećamo izvoz, unapredimo životni standard proizvođača ali i potrošača.

4


AGROSVET

UVOD

O

snovu savremene poljoprivrede čini intenziviranje ukupne proizvodnje kvalitetne hrane. Prirodni kapaciteti zemljišta su ograničeni, a broj stanovnika je u stalnom porastu, stoga je naš zadatak intenziviranje proizvodnje. U ukupnoj proizvodnji hrane, proizvodnja povrća i prerađevina od povrća zauzima značajno mesto. Povrtarstvo omogućuje intenzivno korišćenje zemljišta, uz smenu dva do tri zasada u toku godine na istoj parceli ili u zaštićenom prostoru.

dne proizvodnje. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni krompir i pasulj jer su to ratarski usevi, odnosno samo mladi krompir pripada povrću ali podatke o površinama i proizvodnji nisu pouzdani. Povrtarski proizvodi takođe učestvuju i sa oko 100 miliona dolara u izvozu. Iz godine u godinu ove vrednosti se uvećavaju o čemu svedoči i paralela sa 2010. kada je devizni priliv od prodaje povrća iznosio 64,6 miliona USD i kada je izvezeno 70.210 tona povrća. Proizvodnja povrća kod nas obezbeđuje količine kako za korišćenje svežeg povrća, tako značajne količine koje se koristi za pripremanje zimnice. Proizvodnja na otvorenom polju čini 90-95% ukupne proizvodnje i ima izražen sezonski karakter. Ta proizvodnja je značajno jeftinija od proizvodnje u zaštićenom prostoru, a obezbeđuje više od 80% ukupnih potreba domaće potrošnje. Karakteriše je tradicionalizam u upotrebi, posebno za povrće u zaštićenom prostoru te samim tim i krajnji proizvod i prerađevina postaju konkurentne na svetskom tržištu. Izvozna šansa upravo leži u prerađevinama od povrća, bilo da se radi o smrznutom, pasterizovanom, konzerviranom, sušenom ili biofermentisanom povrću.

U svetu je poznato oko hiljadu vrsta povrća, od kojih se oko 150 gaji, a najširu upotrebu ima 30-50 vrsta. Danas se u svetu najčešće gaje vrste sa umerenim zahtevima prema uslovima uspevanja. Prvi pisani podaci o gajenju povrća datiraju još iz perioda pre nove ere. Tako Teofrast (370-285 p.n.e.) piše da je u Sredozemlju gajeno oko pedesetak vrsta povrća bilo za hranu ili kao lek. Rimski istoričar Katon (III-II vek p.n.e.) pominje veći broj sorti kupusa. Seme povrća pronađeno je i u grobnicama Egipta ali i Meksika. To su biljne vrste koje se gaje od pre četiri hiljade godina (crni luk, kupus, krastavac, pasulj). Karakteristično je da ovaj period obeležava kupus lišćar, a glavičar se javlja tek u srednjem veku i to na severu Evrope. U periodu od dve do četiri hiljade godina unazad gaje se grašak, rotkva, mrkva, celer, beli luk, špargla, a povrtarske vrste kao što su spanać, peršun, dinja, šampinjoni, gaje se oko dve hiljade godina. Po otkriću Amerike, u Evropi je počelo uzgajanje tikava, paradajza, paprike i krompira.

Bogatstvo hranljivih i zaštitnih materija čini povrće značajnim u ishrani ljudi. Osigurava oko 12% energetske vrednosti dnevnog obroka čoveka. Pored toga, povrće sadrži oko 50 elemenata i značajan je izvor mineralnih materija za ljudski organizam. Šta je ono što još izdvaja proizvodnju povrća u odnosu na ostale grupe poljoprivrednih proizvoda? Vrednost proizvoda. Naime, 1 ha povrća proizveden na otvorenom daje vrednost 30 do 100 ha pod pšenicom (u zavisnosti od cene pšenice) ili 1 ha povrća u zatvorenom prostoru daje vrednost proizvodnje pšenice na 600 do 900 hektara.

Specifičnost velikog broja vrsta omogućuje proizvodnju hrane u klimatski i edafski nepovoljnim uslovima, korišćenjem različitih načina i sistema proizvodnje kao što je zaštićeni prostor. Proizvodnja povrća u Republici Srbiji se odvija na oko 290.000 ha, odnosno na 6% ukupnih obradivih površina. Kvantitativno izraženo to iznosi oko 2,2 miliona tona raznovrsnih povrtarskih proizvoda u vrednosti od oko 620 miliona dolara i učešćem od 12% u ukupnoj vrednosti poljoprivre-

Koje su najznačajnije povrtarske vrste koje se gaje na području Republike Srbije? Po površinama se izdvajaju lukovi (crni, beli, praziluk), kupus, paradajz, paprika, krastavac, lubenica i dinja, grašak, boranija, mrkva, spanać…

5


AGROSVET

NAJČEŠĆE POVRTARSKE VRSTE NA POLJIMA SRBIJE Luk – pod lukovima (crni, beli, praziluk, vlasac) se nalazi oko 30000 ha. Sama porodica lukova (Alliaceae), rod Allium, obuhvata oko 400 vrsta, od kojih je desetak gajenih. Hranljiva vrednost crnog luka zavisi od njegovog hemijskog sastava koji je u direktnoj korelaciji sa sortom, ekološkim uslovima gajenja, primenjene agrotehnike. Crni luk sadrži oko 50 kalorija, kao i od 7 do 21% suve materije. Sadržaj šećera varira između 2,5 do 14,3 %, pri čemu dominiraju monosaharidi (5,5%), zatim pentazon, celuloza i pektin, belančevine (1,5%) i mineralne materije (0,3 – 1%). Glavica luka sadrži i vitamine i to A, B kompleks, vitamin E. Od organskih kiselina sadrži jabučnu, limunsku, oksalnu i ćilibarnu. Od minerala sadrži najviše kalijuma (150 mg na 100 g), zatim fosfora, silicijuma, sumpora, kalcijuma, magnezijuma, gvožđa, bakra, mangana i joda. Sličan odnos je i kalorijske vrednosti i sadržaja suve materije kod praziluka, a jedino se izdvaja beli luk. Beli luk ima najveću hranljivu vrednost, oko 130 kalorija, i za razliku od gore navedenih srodnika oko 35 % suve materije od čega ugljenih hidrata (27 %), belančevina (6%), mineralnih materija (1,4%), masti i eteričnih ulja (do 0,5%). I upravo sadržaj eteričnih ulja daje im specifičan ljuti ukus koji dolazi od različitih sulfida tj. sumpornih jedinjenja. Pored primene u kulinarstvu, osnovna karakteristika lukova je i njihova lekovitost. Kod lukova je izražen takozvani fitoncidni efekat odnosno stvaranje biljnih antibiotika. Koristio se crni luk za previjanje rana, stimulaciju sekrecije smanjenje nivoa šećera u krvi, a praziluk za ishranu osoba obolelih od žuči i jetre, zapaljenja creva, reumatičara. Antibiotik alicin iz belog luka ima izuzetno dejstvo na niz patogenih bakterija prouzrokovača tifusa, dezinterije, difterije, gljivica Aspergillus, Penicillium i dr.

Kupus – vodi poreklo iz Mediterana od divljeg kupusa (Brassica silvestris). Osnovno obeležje kupusa je manja potreba za toplotom i svetlošću tokom cele vegetacije pa se može gajiti kao prolećni, letnji i jesenji usev, odnosno kao glavni ili postrni. Kupus je značajna povrtarska vrsta, kako po obimu proizvodnje, tako i po potrošnji. Koristi se u svežem stanju i biofermentisan. Površine pod kupusom 2011. godine iznosile su 20.581 ha, sa proizvodnjom od 315. 496 tona. Pored ovako velike proizvodnje Republika Srbija je bila uvoznik ranog i letnjeg kupusa u količini od 8.425 tona (Makedonija, Albanija, BiH). Mnogo manje površine u odnosu na kupus glavičar (Brassica oleracea var. capitata) se nalaze pod ostalim vrstama ili varijetetima familije kupusnjača (Brassicaceae), kao što su kelj (Brassica oleracea var. sabauda), karfiol (B. o. var. botrytis), brokoli (B. o. var. botrytissvar. cymosa), keleraba (B. o. var. gongylodes), kelj pupčar (B. o. var. gemmifera) i dr. Kupus ima malu kaloričnu vrednost (24 do 28 grama na 100 grama) ali sadrži 70 do 100 mg na 100 grama vitamina C i manje vitamina A, B, kao i vitamin JU (U), prvi put nađen u kupusu. Kupus sadrži i minerale, kalijum (294 mg), fosfor, kalcijum, gvožđe, magnezijum, jod, sumpor i bakar (90 mg). Kupus čini oko 90 % vode i 10 % suve matrerije (šećer i ugljeni hidrati 4,2%, belančevina oko 1,3 %, masti i eteričnih ulja). Pored uloge u ishrani, kupus se koristi i kao pomoćno sredstvo u varenju hrane, olakšava rad jetre, smanjuje nivo holesterola u krvi, pomaže u ishrani ljudi sa problemima anemije i dr.

6


AGROSVET

Paradajz – Površine pod paradajzom 2011. godine u Republici Srbiji su iznosile 20.229 ha sa proizvodnjom od 198.677 tona, od toga u Vojvodini je bilo zasejano 5.307 ha sa proizvodnjom od 65.561 tona. Kvalitet ploda paradajza se određuje na osnovu količine suve materije, šećera i organskih kiselina. U našoj zemlji su cenjene sorte koje imaju izbalansiran odnos šećera i kiselina, dok u zapadnoj i južnoj Evropi više cene plodove sa većom količinom šećera u odnosu na sadržaj kiselina. Veći deo suve materije ploda čine ugljeni hidrati, a među njima su glukoza i fruktoza. Pored morfoloških karakteristika, kvalitet ploda je uslovljen prvenstveno njegovim hemijskim sastavom. Veoma značajani indikatori kvaliteta ploda su: sadržaj suve materije, šećera, kiselina, vitamina C i likopena. Najveći deo suve materije čine šećeri, prvenstveno glukoza i fruktoza, a sadržaj šećera i kiselina u najvećoj meri utiče na ukus ploda. Uloga kiselina je veoma značajna i za kvalitet prerađevina od paradajza. Plod ima i saharoze, čiji je sadržaj 7-8 puta manji od prostih šećera. Monosaharidi čine oko 55% od suve materije. Pored šećera, plod sadrži celulozu (0,84%) i pektin (0,13-0,23%). Pektini imaju važnu ulogu u strukturi svežeg ploda, jer od njih zavisi konzistencija ploda. Plod sadrži 0,5% kiselina (jabučna, limunska, oksalna, vinska, ćilibarna). Sadržaj belančevina se kreće od 0,9-1,1% i ulja oko 0,26%. Mineralne materije čine 0,5-0,6%. Po sadržaju gvožđa, plod paradajza nadmašuje pileće meso, mleko i ribu. Bogatstvo paradajza u gvožđu, a u isto vreme i u vitaminu C, ima ogroman značaj. Gvožđe se usvaja samo u prisustvu ovog vitamina. Plod sadrži i β–karoten, sorte sa žutim i narandžastim plodom imaju više β– karotena od crvenih. Oko 200 grama ploda paradajza zadovoljava dnevnu čovekovu potrebu za ovim vitaminom. Paradajz predstavlja jedini izvor likopena, a bogat je karotenoidima, vitaminom C, flavonoidima, mineralnim materijama i fenolima Ove materije smanjuju mogućnost pojave bolesti, odnosno imaju antioksidativno delovanje, utiču nepovoljno na proliferaciju kancerogenih ćelija, a deluju preventivno i na kardiovaskularne bolesti. Prema ukupnom sadržaju antioksidanata u plodovima, paradajz se svrstava u izvore bogate ovim materijama. Paradajz sadrži i kancero-zaštitne elemente. To su R-kumarinska i hlorogenična kiselina, koje blokiraju formiranje kancerogene materije nitrozamin. Energetska vrednost ploda iznosi 90 J ili 21,5 kalorija. Otud je veća dijetetska i lekovita vrednost ploda od hranjive. Stoga paradajz predstavlja okosnicu tzv. mediteranske dijete. Plod ima dosta kalijuma, što je od posebnog značaja za srčane bolesnike. Sok paradajza je dobar za sniženje krvnog pritiska. Paradajz potpomaže epitelizaciju sluzokože i ublažava zapaljenje u digestivnom traktu. Paradajz deluje osvežavajuće i neutrališe umor. Dobar kao hrana i lek, a sok paradajza ima i antiseptično dejstvo. U strukturi potrošnje povrća u Srbiji, paradajz se nalazi u samom vrhu sa 16 kilograma po stanovniku godišnje i ujedno je najprodavanija namirnica na svetskoj pijaci, posle banana. Sa cenom koštanja ranog paradajza Srbija nije konkurentna na evropskom tržištu, već jedino paradajzom iz njivske proizvodnje, odnosno prerađevinama od paradajza.

Paprika – Ukupna površina pod paprikom u Republici Srbiji u 2011. je iznosila 17.880 ha, sa proizvodnjom od 145.206 tona ploda, od čega je izvezeno oko 12.000 tona. Površine u Vojvodini 2011. godine su iznosile 3.807 ha sa proizvodnjom od 37.179 tona. U plodu paprike se nalazi više stotina jedinjenja u promenljivim količinama. Pre svega to su ugljeni hidrati (od kojih dominira grožđani šećer), organske kiseline, belančevine, masti, mineralne materije (plod paprike sadrži najviše kalijuma), vitamina, bojene materije, kapsaicin i eterična ulja. Paprika ima i lekovita svojstva, koja se zasnivaju na mineralnom i vitaminskom sastavu. Kalijum, čiji sadržaj je veoma visok, reguliše i olakšava rad srca i reguliše krvni pritisak. Visok sadržaj vitamina C i P deluje osvežavajuće, sprečava infekcije i zakrčenje krvnih sudova te povećava elastičnost istih. Celuloza, hemiceluloza i pektin pojačavaju peristaltiku creva i čiste organizam od štetnih materija. 7


AGROSVET Ljuta paprika ima baktericidno i analgetsko dejstvo jer kapsaicin sprečava prenošenje impulsa bola od periferije ka mozgu. Blago ljute sorte paprike olakšavaju varenje jer poboljšavaju lučenje želudačnih sokova. Ljutina paprike širi bronhije i sprečava napad astme. Kapsaicin se koristi u medicini za spravljanje obloga koje se koriste za lečenje reume, gihta, lumbaga i išijasa. U dodiru sa kožom izaziva osećaj toplote, što podstiče bolju cirkulaciju krvi, odnosno povećava nivo histamina koji čini glavni odbrambeni sistem od oboljenja.

Krastavac – Krastavci su četvrto najuzgajivanije povrće na svetu i jedno od najboljih za celokupno zdravlje organizma. O njima se često govori kao o „superhrani”, i to sa razlogom. Najveći svetski proizvođač krastavaca je Kina sa oko 60% proizvodnje. Ostali veći proizvođači, ali puno manji od Kine su Turska, Rusija, Iran i SAD. Poreklo krastavca se vezuje za Afriku ali i Istočnu Indiju, a gajili su ga i Grci, Rimljani, Egipćani, Kinezi, Indusi. Koristi se kako u svežem stanju “salatari”, tako i u konzerviranom “kornišoni” koji mogu biti bradavičasti ili američki i glatki ili holandski. Sastoji se od 97% vode, ima 9,7 kalorija na 100 grama. Bogat je vitaminima i mineralima. Uvreženo mišljenje da krastavac nema nikakvu hranljivu vrednost potpuno je pogrešno. Njegov biološki sastav, koji čine minerali (kalijum, kalcijum, fosfor, sumpor…) i vitamini, pokazuje suprotno. Bogat je vitaminima B i C, čisti od otrova, leči mamurluk i dijabetes, pomaže prilikom gubitka suvišne telesne težine, reguliše probavu i krvni pritisak, smanjuje holesterol, olakšava bolove koje uzrokuje artritis. Familiji tikava (Cucurbitaceae) pored krastavca (Cucumis sativus) pripadaju i lubenica (Citrulus vulgaris) oko koje postoji sporenje da li je povrće (jednogodišnja vrsta) ili voće (konzumira se kao voće), zatim dinja (Cucumis melo), tikva (Cucurbita pepo) i dr. Površine pod lubenicom i dinjom su poslednjih godina u ekspanziji i procena je da se gaje na oko 16 do 19000 ha.

Grašak - Predstavlja značajni izvozni proizvod i ima dobru perspektivu na međunarodnom tržištu te povećenje izvoza predstavlja osnovicu dalje ekspanzije u Srbiji. Najveći deo proizvodnje graška se upotrebljava za konzerviranje. Domaća proizvodnja u potpunosti zadovoljava potrebe potrošača u Srbiji. Proizvodnja graška u 2011. iznosila je 41. 204 tona, od čega je izvezeno 13. 356 tona (Italija, Grčka, Nemačka). Grašak (Pisum sativum) je jedna od najstarijih povrtarskih vrsta koja se koristila pre 6000 godina. Poreklom je iz Etiopije i Kavkaza. Odlikuju ga kratak period vegetacije i relativno skromni zahtevi za toplotom, tako da se može uzgajati u skoro svim područjima. Hranljiva vrednost graška ogleda se u visokom sadržaju proteina koji su lako usvojivi od strane ljudskog organizma, kao i vitamin C, A, B kompleksa (B1, B3). Zrno graška sadrži i minerale, kalijum, fosfor, kalcijum, sumpor, gvožđe (3,38 mg) i dr. Uz grašak, vezuje se i pasulj (Phaseolus vulgaris), mada ga povrtarska struka prebacuje u ratarski deo, koji zauzima značajno mesto u ishrani našeg stanovništva ali i u poljoprivrednoj proizvodnji, kao ekonomski isplativa biljna vrsta i dobar predusev. Zbog svoje adaptabilnosti, može se uspešno gajiti u različitim agroekološkim uslovima. Ubraja se u povrće sa najbogatijim hranjivim materijama, prvenstveno zbog visokog sadržaja proteina i ugljenih hidrata. Sa potrošnjom od preko 5 kg po stanovniku, Srbija se nalazi u samom vrhu po potrošnji pasulja. Površine pod pasuljem 2011. godine su iznosile 19. 555 ha, sa proizvodnjom od 39. 508 tona. Nažalost domaća proizvodnja ne zadovoljava ukupne potrebe za pasuljem, te je 2011. uvezeno 10. 508 tona (Argentina, Kirgistan, Kina). Trend uvoza se nastavio i narednih godina.

Ostale povrtarske vrste – u ovu grupu spada oko tridesetak vrsti koje se gaje u manjoj ali i nezanemarljivoj meri na površinama koje se kreću od 1000 do 10000 hektara. Tu su mrkva, tikvice, salata, spanać, rotkva, peršun, paškanat, cvekla, plavi patlidžan, blitva… Sve ove vrste koriste se u ishrani ljudi na ovim prostorima, u svežem ili konzerviranom stanju. Odlikuju se i hranljivom vrednošću i korišćenju i kao začinsko bilje uz određena lekovita svojstva. Potencijalno mogu biti i izvozni proizvodi. 8


AGROSVET

OSNOVE POVRTARSKE PROIZVODNJE

P

roizvodnja povrća je veoma kompleksna celina koja zavisi od mnogo faktora. Ako se skoncentrišemo samo na jedan od faktora, a ne uradimo ili nedovoljno dobro druge neophodne agrotehničke mere, može doći do značajnog, ako ne i potpunog podbačaja proizvodnje. Stoga je izuzetno važno uraditi sve preporučene mere koje osiguravaju normalan rast i razvoj gajene biljke. Svakako da su neke od važnijih: • • • • • • • • • • •

Tabela 1. Optimalne vrednosti agrohemijskih osobina zemljišta Agrohemijske osobine

pravovremena i pravilna priprema zemljišta koju prate osnovne analize zemljišta i vode za navodnjavanje, izbor vrste, sorte, hibrida, nabavka kvalitetnog semenskog materijala, proizvodnja mladog, zdravog i kvalitetnog rasada, rasađivanje u pravilnom sklopu (broj biljaka po jedinici površini), pravilno održavanje temperature i vlažnosti vazduha u proizvodnim objektima, pravilna oplodnja cvetova gajenih biljaka, pravilno navodnjavanje, pravilna primena mineralnih i organskih djubriva u osnovnoj obradi, pravilna primena vodotopivih djubriva u ishrani gajene kulture, pravilna i pravovremena primena pesticida u pogledu doza primene i načina aplikacije, kao i poštovanja ekotoksikoloških parametara u proizvodnji zdravstveno bezbednih proizvoda

Stepen obezbeđenosti zemljišta Loše

Optimalno

Previše

Humus %

<2

od 2 do 5

> 10

Ukupan azot (N) %

< 0,1

od 0,1 do 0,4

> 0,4

Pristupačan fosfor P2O5 (mg/100g)

< 10

od 10 do 30

> 50

Pristupačan kalijum K2O (mg/100g)

< 10

od 10 do 30

> 50

Ukupan kalcijum (Ca) (mg/100g)

< 50

od 50 do 150

> 150

Ukupan magnezijum (Mg) (mg/100g)

<6

od 6 do 15

> 15

Kiselost u vodi (pH jedinica )

< 5,0

od 5,5 do 6

> 6,5

Kiselost u KCl u supstratu (pH jedinica)

< 4,0

od 4,5 do 5

> 5,5

Koncentracija soli (%)

<0,1

od 0,1 do 0,2

> 0,3

Kalcijum karbonat CaCO3 (%)

0 - 10

> 10

uređaja za merenje pomenutih agrohemijskih parametara zemljišta u toku procesa proizvodnje primetili su sledeće velike greške:

U intezivnoj povrtarskoj proizvodnji jako je važno odabrati kvalitetno zemljište kao podlogu za gajene kulture ali isto toliko je važno da se to zemljište sačuva od zagađenja i fitotoksičnosti nakon dugogodišnje proizvodnje. Glavni razlozi upropašćavanja zemljišta su nekontrolisana i nestručna primena mineralnih i kristalnih vodotopivih đubriva, kao i nagomilavanje zemljišnih patogena u rizosfernom sloju zemljišta koji se aktiviraju pri neadekvatom navodnjavanju zemljišta.

Naglo povrćanje pH vrednosti tj. alkalnosti zemljišta u zoni korenovog sistema, koje je mereno direktnom metodom uz pomoć uređaja „Spectrum direct pH metar“.

Negativna vrednost elektropotencijala u mV, merena pomoću uređaja „Spectrum direct pH metar“.

Veliko povećanje sadržaja soli u zoni korena biljke, usled nepravilne primene kristalnih i osnovnih mineralnih đubriva.

Neadekvatno stanje vlažnosti zemljišta usled lošeg korišćenja sistema za navodnjavanje. Daju se velike količine vode u kratkom vremenskom intervalu, što dovodi do naglog povećanja vlažnosti zemljišta i direktnog uništavanja jako bitnog vodno – vazdušnog režima. Merenja

Pravilna i blagovremena primena sredstava za zaštitu bilja je veliki problem kod većine povrtarskih proizvođača. Bitno je samo na pravi način preventivno delovati na prouzrokovače biljnih bolesti, štetne insekte i korovske biljke, a ukoliko se pojavi problem čiji intenzitet prelazi „prag štetnosti“ delovati adekvatnim preparatom uz poštovanje načina i vremena primene. Da bi lakše objasnili problematiku primene agrotehničkih mera u proizvodnji povrća, u Tab.1. date su granične i optimalne vrednosti agrohemijskih karkteristika zemljišta na kome se planira proizvodnja, a kojih se proizvođači moraju pridržavati ukoliko žele da ostvare kvalitetnu proizvodnju. Usled intezivnog korišćenja zemljišta, što i jeste slučaj u povrtarskoj proizvodnji dolazi do velikih odstupanja u agrohemijskim parametrima zemljišta od propisanih (Tab.1.) optimalnih vrednosti. Saradnici AgroServisa, zajedničke službe kompanija Agromarket i Fertico, su obilaskom terena i redovnim prisustvom kod proizvođača, primenom terenskih 9


AGROSVET su vršena savremenim „TDR 100“ uređajem za direktno očitavanje vlažnosti u zoni korena. •

ću za većinu povrtarskih kultura od 40 – 45 SPAD jedinica. Sa druge strane sadržaj kalijuma u plodovima u toku intezivne berbe i plodonošenja kretao se znatno ispod optimuma (< 3000 ppm K+ za plod paradajza), što je prouzrokovalo loš kvalitet plodova. Deo rezultata ovog ispitivanja predstavljen je u Tabeli 3.

Velika koncentracija nitrantnog oblika azota (NO3) u rizosfernom sloju zemljišta u toku celog ciklusa proizvodnje. Ovo je slučaj kod preko 90 % naših prizvođača.

Povišene vrednosti ovog parametra, posebno u vreme plodonošenja i sazrevanja plodova povrća mogu imati krajnje negativne posledice i po zdravlje ljudi koji konzumiraju ovakvo povrće. Primenjene agrotehničke mere

Tabela 2. Osnovne greške u tehnologiji proizvodnje povrća

Pravilna primena agrotehnike u proizvodnji povrća podeljena po regionima u Srbiji u % Mačva

Pomoravlje

Smederevo

Bačka

Banat

Pravilna osnovna obrada zemljišta

60

70

70

90

90

Pravilna primena mineralnih đubriva

40

30

50

60

60

Pravilna primena organskih đubriva (stajnjak, glistenjak ...)

20

20

20

50

50

Osnovna agrohemijska analiza zemljišta pre početka proizvodnje

5

2

5

10

10

Osnovna agrohemijska analiza vode pre početka proizvodnje

3

1

1

5

5

Pravilna primena vodotopivih đubriva u fertigaciji

10

10

20

30

30

Pravilna primena pesticida

70

60

60

90

90

Kontrola pH vrednosti i saliniteta vode i zemljišta u toku proizvodnje

20

15

30

50

50

Tabela 3.

Na bazi izvršenih analiza u periodu 2010 - 2013. godine, u Tab. 2. dati su procentualni podaci kvaliteta primene osnovnih agrotehničkih mera u tehnologiji proizvodnje povrća kod nas. Iz prikazanih podataka može se videti gde naši povrtari najviše greše.

Analiza gradivnih elemenata biljnog tkiva i ploda paradajza

Posmatrani gradivni elementi biljnog tkiva

Osnovne greške javljaju se pre početka proizvodnje, kada većina proizvođača u neznanju o kvalitetu zemljišta i vode za navodnjavanje ulazi u prekomerenu i nekvalitetnu primenu mineralnog i organskog (stajnjak) đubriva pri osnovnoj obradi zemljišta. U tom ključnom trenutku od koga zavisi celokupna kasnija proizvodnja, proizvođači uglavnom preteraju sa količinama azota, usled čega dolazi do poremećaja vegetativnog i generativnog razvića gajene kulture. Druga velika greška se javlja kod intezivne primene fertigacije tj. vodotopivih kristalnih đubriva, gde je veoma bitan način i vreme primene (optimalne količine u kraćim vremenskim intervalima). Većina naših povrtara vodotopiva đubriva primenjuje jednom sedmično u velikim količinama, što izaziva trenutno zasoljavanje zemljišta jako štetno za pravilno razviće gajene kulture.

Prosečne vrednosti analiza biljnog tkiva paradajza na uzorku od 100 odabranih biljaka kod više proizvođača Ispod vrednosti

Optimalna vrednost

Iznad optimalne vrednosti

Koncentracija hlorofila

0

20

80

Ukupan K+ (kalijum)

90

10

0

Nitratni NO3 azot

10

30

60

Vrednosti klimatskih parametara u proizvodnim objektima takođe su redovno praćeni od strane saradnika AgroServisa. Moglo se videti da su dva osnovna klimatska parametra, temperatura i relativna vlažnost vazduha često predstavljali najveći problem proizvođačima. Ali ovaj pokazatelj ima svoje opravdanje, a to je da se proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru kod naših povrtara još uvek odvija u niskim objektima koji su neadekvatni po svojoj konstrukciji za većinu povrtarskih kultura. Konstantnim merenjem klimatskih parametara u proizvodnim objektima, saradnici AgroServisa uspeli su da kod većine proizvođača ublaže loše karakteristike objekata i tako povećaju procenat pravilne oplodnje i zametanja plodova na gajenim kulturama.

Pored praćenja osnovnih agrohemijskih parametara zemljišta u toku proizvodnje povrća, AgroServis, primenom savremenih terenskih uređaja vodi računa i o pravilnom kretanju i koncentraciji osnovnih hranjivih elemenata (azot, kalijum) u gajenoj biljci, kao i praćenju klimatskih parametara (temperatura, relativna vlaga, fotosintetska svetlost i vrednosti ugljen dioksid) u proizvodnom objektu. Praćenje pomenutih parametara vezanih za samu biljku i klimatske uslove u objektima jako je uticalo na same proizvođače sa kojima su stručnjaci AgroServisa tokom ovih godina sarađivali, da vide gde greše i kako da kvalitativno i kvantitativno poprave svoju proizvodnju u narednim godinama.

U novu povrtarsku sezonu uvek se ulazi bogatiji za predhodno iskustvo, koje ne treba brzo zaboraviti već ga se sa uvažavanjem često prisećati i na pravi ga način primeniti. Proizvođači treba da budu zaiteresovaniji za znanje, a stručne službe otvorenije u komunikaciji jer ćemo samo zajedničkim snagama unaprediti naše povrtarstvo.

Veći deo proizvođača imao je problem sa velikim koncentracijama azota u biljnom tkivu (list i nezreli plod) što je prouzrokovalo povećanje sadržaja osnovnog fotosintetskog pigmenta (hlorofila) iznad optimalnih vrednosti, koje se kre10


AGROSVET

SUPSTRATI - NEZAMENJIVI DAR PRIRODE U PROFESIONALNOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

S

upstrati su danas nezamenljivi kako u profesionalnoj proizvodnji tako i kod amatera hobista. Njihov razvoj i primena datira od sedamdesetih godina prošlog veka, kada su supstrate intezivno počeli da koriste proizvođači povrća i cveća u tehnološki mnogo naprednijim poljoprivrednim zemljiama kao što su Holandija, Španija, Belgija, Nemačka i Japan. Proizvođači su probali i uverili se da se koren mladih biljaka mnogo bolje razvija i kvalitetnije usvaja hranjive materije kada se stavi u prirodnu rastresitu podlogu koja se jednostavno naziva organski supstrat ili treset. Ovaj danas nezamenjivi dar prirode u profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, nastao je prirodnom podpovršinskom razgradnjom organskih materija (kora drveta, korenje biljaka, lišće) pod uticajem mikroorganizama i pedogenetskim procesima u zemljištu. Glavna nalazišta kvalitetnih supstrata u svetu smeštena su na dalekom severu blizu Baltičkog mora, tako da su vodeće zemlje koje izvoze sirovinu upravo pribaltičke zemlje Litvanija, Letonija, Estonija, Belorusija… Da bi se mogao dalje koristiti u proizvodnji povrća i cveća, sirovinski supstrat (treset) se mora tehnološki obraditi i dovesti u optimalno strukturno i agrohemijsko stanje, koje će najviše prijati razvoju korena gajene kulturi. Glad profesionlnih povrtara i cvećara za kvalitetnim tresetom među prvima je prepoznala kompanija TERRACULT iz Nemačke, koja je danas svetski lider u proizvodnji gotovih supstrata iz oblasti profesionalnog cvećarstva i povrtarstva, kao i u hobi programu supstrata. Istovremeno, ova kompanija se bavi i proizvodnjom sirovina od kojih se kasnije prave profesionalni i hobi supstrata. U proizvodnji gotovih supstrata TERRACULT koristi najkvalitetnije sirovine kao što su “Beli litvanski treset” i “Galicina” (crni ukrajinski treset), koje obrađuju i pripremaju na tehnološki najkvalitetniji način. Pored toga, stručni timovi ove kompanije usavršili su karakteristike gotovih supstrata i prilagodili ih za gajenje različite biljne vrste, sorte i hibride u povrtarstvu i cvećarstvu.

Od 2012. godine, kompanija “Agromarket” počela je uvoz i distribuciju za teritoriju Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Crne Gore, svetski traženih TERRACULT supstrata. Ono što preporučuju saradnici AgroServisa su, u zavisnosti od planirane proizvodnje, sledeći proizvodi: •

TC 1 - supstrat za setvu semena povrća i cveća, granulacije od 0-10 mm, sadrži 50 % crnog i 50 % belog treseta. Kiselost supstrata (pH) je od 5,5-6,5, EC od 0,8-1,3, u sebi sadrži okvašivač i mineralne materije (azot 140 ppm, fosfor 160 ppm i kalijuma 180 ppm) u pakovanjima su od 70 litara.

TC 4 – supstrat za setvu i pikiranje rasada povrća i cveća, granulacija je od 0-10 mm, ima 80 % belog i 20 % crnog treseta. Kiselost (pH) je od 5,5-6,5, EC od 0,5-0,8, u sebi sadrži okvašivač i mineralne materije (azot 70 ppm, fosfor 80 ppm i kalijuma 90 ppm) u pakovanjima od 70 i 250 l.

TC 5 – supstrat za setvu i pikiranje rasada povrća i cveća nešto veće granulacije od 0-20 mm, sadrži 100 % belog treseta. Kiselost (pH) supstrata je od 5,5 do 6,5, a EC od 0,8-1,3, i u sebi sadrži pored okvašivača i mineralne materije (azot 140 ppm, fosfor 160 ppm i kalijuma 180 ppm). Pakovanja supstrata TC 5 su od 70 i 250 litara.

TC 6 – supstrat za setvu i pikiranje rasada povrća i cveća sa dugim periodom razvića, granulacije od 0-20 mm, sadrži 97 % belog treseta i 3% gline. Kiselost (pH) supstrata je od 5,5 do 6,5, a EC od 0,8-1,3, i u sebi sadrži pored okvašivača i mineralne materije (azot 140 ppm, fosfor 160 ppm i kalijuma 180 ppm). Pakovanja supstrata TC 6 su od 250 litara.

TC 8 – specijalizovana formulacija i granulacija za sadnju saksijskog cveća, i potpuno novi proizvod na našem tržištu. Granulacija je od 7 – 20 mm, sadrži 100 % belog treseta. Kiselost (pH) je od 5,5 od 6,5, EC od 0,8-1,3, u sebi sadrži okvašivač i mineralne materije (azot 140 ppm, fosfor 160 ppm i kalijuma 180 ppm). Pakovanja od 250 l. Po granulaciji supstrat TC 8 je specijalizovan i jedinstven na tržištu.

TC 9 – specijalizovana formulacija za sadnju biljaka sa zahtevima za niskom pH vrednošću (acidofilne biljke, borovnica, aronija, ribizla, azalea, kaluna, rhododendron…). Granulacija je od 0 – 20 mm, sadrži 100 % belog treseta. Kiselost (pH) je od 3,7 od 4,2, EC od 0,5-0,8, u sebi sadrži okvašivač i mineralne materije (azot 70 ppm, fosfor 80 ppm i kalijuma 90 ppm). Pakovanja od 250 l. TC 9 je specijalizovan i jedinstven na tržištu.

TC 10 – supstrat za setvu i ožiljavanje, super fine granulacije od 0-5 mm, ima 90% belog treseta i 10 % perlita. Kiselost (pH) je od 5,5-6,5, EC od 0,5-0,8, u sebi sadrži okvašivač i mineralne materije (azot 70 ppm, fosfor 80 ppm i kalijuma 90 ppm) u pakovanjima od 70 i 250 litara.

Plasmanom supstrata TERRACULT na zahtevna tržišta povtrara i cvećara Srbije i okruženja, kompanija “Agromarket” dopunjuje svoju ponudu za zadovoljenje potreba kako profesionalaca, tako i hobista jer su u ponudi i vrhunsko seme, sadni materijal, pesticidi i mineralna hraniva različitih formulacija. Uz stručnu pomoć saradnika AgroServis službe zajedno se trasiraju novi putevi uspeha domaće povrtarske proizvodnje.

TCS TRAY B – supstrat za setvu semena povrća i cveća, granulacije od 0–7 mm, sadrži 70% crnog i30 % belog treseta. Kiselost supstrata (pH) je od 5,5–6,5, EC od 0,81,3, u sebi sadrži okvašivač i mineralne materije (azot 110 ppm, fosfor 120 ppm i kalijuma 140 ppm) u pakovanjima su od 70 litara. 11


AGROSVET

IZBOR SEMENA POVRĆA

P

ravilnim izborom semena ili sadnog materijala obezbeđuje se zdrav početni biljni materijal i time smanjuje mogućnost zaražavanja biljaka patogenima koji se ovim putem prenose.

togena na ili u semenu ima za posledicu smanjenje kvaliteta semena i njegove upotrebne vrednosti. Upotreba zaraženog semena dovodi i do smanjenja prinosa i kvaliteta plodova što utiče na finansijske gubitke u biljnoj proizvodnji. Osim toga, paraziti u semenu zadržavaju vitalnost duže ili kraće vreme, omogućavajući tako nove, često vrlo značajne zaraze biljaka kasnije tokom vegetacije. Stoga je neophodno koristiti seme povrtarskog bilja proverenog porekla i kvaliteta. U proizvodnji povrća upotreba zdravog semena za setvu je od izuzetnog značaja. Mnoge povrtarske vrste gaje se iz rasada koji se proizvodi u toplim lejama. Gust sklop biljaka u lejama, povišena temperatura i vlažnost, povoljno utiču na pojavu i razvoj bolesti. Rasadom, poreklom iz zaraženog semena, infekcija se dalje širi, pa može prouzrokovati velike štete pri gajenju kako naotvorenom polju, tako i na usevu gajenom u staklenicima i plastenicima, što značajno umanjuje ekonomski efekat često veoma skupe proizvodnje povrća. Tako npr. seme paradajza naseljava veći broj patogenih gljiva. Među njima ekonomski značajne su Alternaria solani, Dydimella lycopersici, Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici. Simptomi zaraze semena uglavnom nisu karakteristični, teško su uočljivi i nemaju dijagnostički značaj. Ponekad se pregledom semena mogu uočiti zrna tamnije, skoro crne boje, koja ukazuju na prisustvo zaraze. Ipak se u oceni zdravstvenog stanja semena ne treba oslanjati na vizuelni pregled i izgled semena uočljiv golim okom. Za pouzdanu ocenu neophodna je laboratorijska analiza i zato se preporučuje izbor deklarisanog semena čije zdravstveno stanje je adekvatno kontrolisano. Proizvodnja i setva zdravog semena, plodored, uništavanje zaraženih biljnih ostataka i dezinfekcija toplih leja su osnovne mere zaštite. Ukoliko se ne nabavlja deklarisano, dorađeno i seme, povrtari mogu da obave u sopstvenoj režiji proces dezinfekcije. Dezinfekcija semena obavlja se u cilju uništavanja patogena koji se nalaze na njegovoj površini ili u unutrašnjosti. Može se izvršiti termička i hemijska dezinfekcija semena povrća. Termička dezinfekcija se obavlja se potapanjem semena u toplu vodu ili njegovim izlaganjem delovanju toplog vazduha. Na ovaj način se uništavaju gljive i bakterije na površini ili u unutrašnjosti semena. Za seme svake povrtarske vrste postoje određene, proverene temperatutre i vreme njihovog delovanja. Hemijska dezinfekcija se vrši u cilju uništavanja virusa na površini semena. Seme primera radi, paradajza se dezinfikuje potapanjem u 2% rastvor hlorovodonične kiseline (HCl) u trajanju od 24 časa. Seme se nakon tretmana temeljno ispira pod mlazom česmenske vode, u tankom sloju prosuši na promajnom mestu i odmah seje. Dezinfekcija semena fungicidima može biti suva kada se seme zapraši ili vlažna kada se vrši potapanje semena u rastvor određenog fungicida. Suva dezinfekcija se obavlja metodom predoziranja pri čemu se manjoj količini semena dodaje nešto veća količina fungicida u prahu. Posle mešanja sa semenom višak sredstva se odstrani prosejavanjem kroz sito. Na ovaj način se tretiraju manje količine sitnog semena povrća pre skladištenja ili neposredno pred setvu. Preporučuje se zaprašivanje preparatom na bazi tirama, kaptana ili mankozeba. Vlažnim postupkom se pored patogena na površini uništavaju i oni nešto dublje u semenu, pri čemu tokom rada treba biti pažljiv da se ne ošteti osetljiva klica. Za ovu svrhu upotrebljavaju se rastvorljivi fungicidi na bazi tirama, promapokarb-hidrohlorida.

Kod izbora sorte/hibrida posebna pažnja je usmerena na: 1. 2. 3. 4. 5.

Rodnost Kvalitet plodova Uniformnost i tržišnost Vreme sazrevanja Tolerantnost na bolesti i štetočine

ali KVALITETNO, DEKLARISANO SEME predstavlja KLJUČ USPEŠNE PROIZVODNJE! Proizvodnjom semena (i rasada) može da se bavi privredno društvo, odnosno preduzeće, drugo pravno lice ili preduzetnik (proizvođač), koji je upisan u Registar proizvođača semena i rasada (Zakon o semenu, Službeni glasnik RS 45/2005). Istim Zakonom definisana je i kontrola proizvodnje semena, dorada semena, kvalitet semena, pakovanje, deklarisanje i obeležavanje semena, promet i uvoz semena. Seme (i rasad) namenjeno proizvodnji mora biti od sorte koja je upisana u Registar sorti poljoprivrednog bilja RS. Treba koristiti isključivo deklarisano i kvalitetno sortno seme. Hibridno seme dobija se posebnim načinom ukrštanja, komplikovanijim i dužim u odnosu na proizvodnju sortnog semena. Kao rezultat ovakvog ukrštanja javlja se hibridna snaga, zahvaljujući kojoj su ove biljke bujnijeg porasta, veće tolerantnosti na bolesti i većeg potencijala za prinos od biljaka proizvedenih iz sortnog semena. Jedna od osobenosti hibrida jeste da ove povoljne osobine zadržavaju samo u prvoj generaciji, te se zato hibridno seme mora svake godine iznova obnavljati, tj. kupovati. Hibridno seme povrća pored imena nosi oznaku F1.

Dobro je poznato da veći broj ekonomski značajnih bolesti povrtarskih biljaka prouzrokovanih gljivama, bakterijama i virusima prenose se semenom povrća. Bogatstvo semena hranljivim materijama čini ga pogodnim supstratom za održavanje i razvoj patogenih mikroorganizama. Prisustvo pa12


AGROSVET

Tabela 4.

Osnovne karakteristike semena povrtarskog bilja Broj semenki u 1g

Klijavost zadržava do (god)

Količina semena (kg/ha)

Dubina setve (cm)

1-2

3-4

130-140

3-4

Blitva

40-60

4-5

20-25

1,5-2

Celer

1600-2500

3-5

0,2-0,3

0,5-0,6

Cvekla

45-70

4-5

20-25

1,5-2

Dinja

20-35

6-8

3-3,5

2,5-3

Grašak

2-7

3-5

110-150

4-5

Karfiol

250-500

4-6

0,3-0,4

0,8-1

Kelj

330-400

4-6

0,7-0,8

0,8-1

Kelj pupčar

320-400

4-6

0,7-0,8

0,8-1

Kupus

280-320

4-6

0,8-0,9

0,8-1

25-30

6-8

1-1,5

2-3

Kukuruz šećerac

3-8

1-2

20-30

7-9

Lubenica

8-25

6-8

2-4

3-5

250-300

1-2

7-9

1,5-2

-

-

300-700

5

Mrkva

600-900

4-5

6-8

1-1,5

Paprika

130-250

4-5

1-1,2

1-1,5

Paradajz

270-500

4-5

0,2-0,3

0,8-1

Patlidžan plavi

250-300

6-7

0,4-0,6

0,8-1

Pastrnak

200-300

1-2

5-6

1,5-2

Peršun

500-900

1-2

8-10

1,2-1,5

Rotkva

120-140

3-6

8-10

1,5-2

Rotkvica

85-130

3-6

15-20

1,5-2

Salata

850-1200

4-6

0,5-1,0

0,6-1,2

Tikvice

120-180

4-5

3-4

3-4

Špargla

50-55

12-15

4-5

1,2-1,5

Spanać

70-120

3-5

25-30

1,5-2

Vrsta povrća Boranija

Krastavac

Luk crni (seme) Luk crni (arpadžik)

13


AGROSVET

ZASNIVANJE PROIZVODNJE POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU

I

ntenzivnа proizvodnjа povrćа u zatvorenom prostoru je jednа od nаjprofitаbilnijih poljoprivrednih proizvodnji. Sudeći po podacima o izvozu povrća, potencijаl Srbije zа povrtаrsku proizvodnju je svаkаko većih rаzmerа od trenutno аngаžovаnog. Uočаvа se dakle neophodnost povećаnjа površinа, а posebno u zаštićenom prostoru.

čeličnih, trаjno zаštićenih cevi. Kvаlitet folije umnogome definiše uslove unutаr zаštićenog prostorа i igrа bitnu ulogu u postizаnju visine i kvаlitetа prinosа. Neke od nаjbitnijih kаrаkteristikа su UV stаbilizаcijа nа 3,5 i više godinа, аntikаpаjući efekаt, IR blokаdа (kаrаkteristikа folije dа temperаturu propuštа sаmo sа spoljne strane kа unutrа, а ne i obrnuto - efekat stаklа), AV efekаt (аntivirusni efekаt gde folijа ne propuštа deo spektrа sunčeve svetlosti koji insekti koriste zа kretаnje i rаzmnožаvаnje, te im je onemogućeno dа se rаzmnožаvаju i prаve štetu unutаr plаstenikа kаko ishrаnom gаjenih biljаkа tаko i prenošenjem virusа i drugih oboljenjа). Objekti zа gаjenje biljаkа treba da budu dobro osvetljeni i prekriveni čistim i kvаlitetnim folijama sa performansama koje smo naveli.

Brojne su podele objekаtа zа proizvodnju povrćа, premа veličini, tipu konstrukcije, mаterijаlu zа izgrаdnju, tipu pokrivke i dr. Tаko postoje leje, tuneli, plаstenici i kаo nаjviši i nаjproduktivniji (kg/m² plodova), stаklenici. No pre donošenja odluke o tipu zatvorenog objekta treba razmisliti i o raspoloživoj rаdnoj snаzi, blizini tržištа, pristupnim saobraćajnicama, obezbeđenosti izvora vode, električne energije i sl. Naravno, zemljište nа kom se grаdi trebа dа bude poljoprivredno.

Dostа je bitnih činilаcа u vezi sа izgrаdnjom plаstenikа, pa tako površinа nа kojoj se grаdi plаstenik trebа dа bude prostrаnа, kаko bi omogućilа odlаgаnje snegа u zimskom periodu i eventuаlno uvećanje proizvodnih površina. Topogrаfske kаrаkteristike trebа dа omoguće jeftiniju grаdnju. Trebа izbeći, аko je moguće izrаdu drenаžnog sistemа. Dаkle površinа trebа dа je ocednа i sа blаgim nаgibom. Takođe, izbegavati zаsenjene terene, one pod udаrom direktnog vetrа, аli i smаnjenih ventilаcionih mogućnosti. O svemu ovom moraju da razmišljaju oni koji prvi put žele da proizvode (povrće ali i cveće) u zatvorenom prostoru.

Nаjčešći objekаt zаtvorenog proizvodnog prostorа u nаšem okruženju je mono plаstenik skromnijih dimenzijа, širine od 5 do 8 m i dužine 10 do 50 m. Idealna dužinа plаstenikа, ukoliko nemа bočnog provetrаvаnjа iznosi 4, a mаksimаlno 5 širinа plаstenikа. Kod objekаtа kod kojih je dužinа preko ovog odnosа neophodno je bočno (retko krovno) provetrаvаnje. Položаj plаstenikа zа područje Srbije bi trebаo biti istokzаpаd аli i tu treba uzeti u obzir smer vetrа koji stvаrа nаjveće udаre, te postаviti plаstenik čelom kа vetru.Tаko smanjujemo opterećenje konstrukcije usled udаrа vetrа.

Šta je sa onima koji već poseduju plastenik-staklenik? Što se priprema plastenika za sadnju tiče, posebnu pažnju treba posvetiti fitosnitarnim uslovima. Ovo je mera koju naši povrtari često zaborave te se infektivni potencijal patogena i prezimljujući stadijumi štetočina nalaze pripravni za nove

Osnovu plаstenikа predstаvljа stаtički stаbilnа nosivа konstrukcijа, kojа se u nаjvećem broju slučаjevа izrаđuje od 14


AGROSVET nalete na gajenje biljke koje će se proizvoditi. Fitosanitarne mere podrazumevaju uklajnjanje i iznošenje biljnih ostataka iz objekta i njihovo spaljivanje, odnosno zatrpavanje duboko u zemljištu. Takođe, treba obaviti vlažnu dezinfekciju i dezinsekciju celog objekta.

zidovi budu debljine oko 20-30 cm. Manja, ali i veća debljina zidova od 30 cm nepovoljno utiče na termička svojstva ovakvih objekata. Ileri Plastik EVA folije poseduju termo svojstva, odnosno, pravilno postavljene reflektuju IC zrake i ne dopuštaju njihov izlazak iz plastenika.

Pred predstojeći zimski period, koji po pravilu obiluje sa dosta padavina, a posebno na težim i glinovitijim tipovima zemljišta (smonica, pseudoglej i dr.) nastaju problemi sa usevima i zasadima u plastenicima. Shodno tome bi trebalo urediti prostor oko plastenika tako da se višak atmosferskih taloga nesmetano odvodi od plastenika. Trebalo bi organizovati drenažne kanale, kako oko objekata, tako i u samim objektima, da ne bi dolazilo do zabarivanja istih. Biljke, usled smanjene transpiracije, zbog kraćeg dana i nižih dnevnih temperatura, ne mogu efikasno da troše višak vlage koji se nagomilava u zemljištu. Povećana vlažnost može da utiče i na razblaženje zemljišnog rastvora, pa i hraniva postaju teže dostupna, jer je i korenov pritisak slabiji. U takvim uslovima se dešava i pucanje zrelih plodova paradajza, što u mnogome zna da redukuje zaradu. Pored navedenog, čest je i slučaj promene pH vrednosti u zemljišnom rastvoru i to najčešće ka višim vrednostima >7,5. Tako dolazi i do blokade većine mikroelemenata, kojih i inače nedostaje u zemljištu, uglavnom usled duge i intenzivne eksploatacije zemljišta i nedovoljnog unošenja formulacija koja ih sadrže..

Pomenuti su uslovi optimalne vlažnosti zemljišta, kao i svetlosni i temperaturni režimi kojima treba posvetiti punu pažnja. Preostaje obezbeđenje biljaka hranom, gde se pored mineralnih i organskih hraniva spada i tzv. „gasovanje ugljendioksidom CO2“. Ono se odvija pri prirodnom procesu razgradnje organske materije u zemljištu, a posredstvom mikroorganizama. Da bi se navedeni procesi optimalno odvijali, nakon završenog ciklusa proizvodnje treba uneti u zemljište 0,5 t/ar dobro zgorelog stajnjaka, slame, komposta i sl. uz dodatak mineralnih hraniva 3 kg/ar formulacije Fitofert Kristal 24:6:10 i 5 kg/ar Fitoferta FitoCote (20-8-10 i/ili 12-16-14 u zavisnosti od gajene biljne vrste). Na ovaj način se obezbeđuje pravilna razgradnja organske materije u zemljištu, a mikroorganizmi pretvaraju u saveznike. Ukoliko nema na raspolaganju dobrog stajnjaka, poželjno je zemljištu pri osnovnoj obradi dodati do 1,0 l/ar preparata Fitofert HumiFlex, Fitofert HumiStart, ili Fitofert HumiSuper. Prednost primene ovih preparata u odnosu na stajnjak je mnogostruka. Primenom navedenih formulacija izostaće problemi prisustva patogena u zemljištu, ubrzavaju se agrohemijski porcesi prirpreme hraniva za upotrebu od strane biljaka. Komparativna prednost ovih formulacija je da su to kvalitetni proizvodi prilagođene cene koštanja, a primena je mnogo jednostavnija. Odmah nakon primene biljke mogu usvajati hranljive materije iz formulacija, što nije slučaj sa stajnjakom. Proizvodi obiluju bioaktivnim i biostimulativnim komponentama, kao i mikroelementima u pristupačnom helatnom obliku. Ove komponente su krajnje neophodne biljkama, a posebno u prethodno iscrpljenom zemljištu i stresnim uslovima, koji su tipični za ovaj period godine. Problem sa mikroelementima nastaje i sa sniženjem temperature zemljišnog rastvora, što takođe nepovoljno utiče na njihovu pokretljivost.

Pojava zabarivanja zemljišta utiče i na razvoj anaerobnih mikroorganizama, koji su često i glavni neprijatelji gajenih biljaka. U takvim uslovima neophodno je sprovoditi mnogo više hemijskih tretmana u plastenicima, a da ni to nije garant zdravih biljaka i sigurne proizvodnje. Preventivno se mora voditi računa i o načinu sadnje, a posebno plodovitog povrća, uz obaveznu primenu bankova. Na težim zemljištima se i salata, luk i kupusnjače čak sade na uzdignutim lejama. Tako koren biljaka u zemljištu može da ima optimalan odnos vode i vazduha i da nesmetano obavlja svoju biološku funkciju. Jesenji period treba iskoristiti i za utezanje plastenika, odnosno folije na njemu i elemenata konstrukcije. Ukoliko je folija starija od propisanog vremena trajanja trebalo bi je zameniti novom. Nakon letnjeg perioda, kada je na plastenicima bila neophodna i zasena bilo kog tipa, sada dolazimo u situaciju da biljke pate od nedostatka svetlosti. Obavezno treba skinuti sa plastenika mreže za zasenu, spakovati ih i odložiti za sledeću sezonu. Ako je na plastenike nanošena neka druga zasena (kreč i sl.), trebalo bi je ukloniti specijalnim sredstvima za te svrhe, ili vodom. Samo čista i kvalitetna namenska folija (kao Ileri Plastik) može da obezbedi intenzivnu fotosintezu, a time i značajno više prinose u kasnoj jesenjoj, zimskoj i ranoj prolećnoj plasteničkoj proizvodnji. Veoma bitan detalj na konstrukciji plastenika su i spojevi, a veoma je česta slika širokih i dugih otvora (zazori vrata i luftera). Ukoliko je moguće dobro bi bilo na prevojnim mestima „zapeglati“ parčad folije istog kvaliteta, ili iskoristiti originalnu traku za lepljenje folije. Ova traka treba da se upotrebi i kod mehaničkih oštećenja na foliji plastenika, kako bi se gubici toplote sveli na minimum. Kod objekata sa duplim folijama treba zatvoriti što bolje sva oštećenja nastala na mestima učvršćenja unutrašnje folije. Kod plastenika sa naduvavanjem bi trebalo naštelovati uduvavanje vazduha da

Sve napred navedene mere imaju za cilj da se proizvodnji povrća u jesenje-zimskom periodu u zatvorenom prostoru obezbede dobri preduslovi za pravilan rast i razviće. Naravno, tek nakon sprovođenja gore navedenih mera pristupa se i izboru biljne vrste, hibrida, supstrata, hemijskim merama zaštite i pravilne ishrane. Jer dobra poljoprivredna praksa poznaje samo sveukupnost izvršenja neophodnih postupaka koji na kraju donose i profitabilnost.

15


AGROSVET

MAKRO I MIKRO ELEMENTI U ISHRANI POVRĆA

V

isok prinos i kvalitet u proizvodnji povrća može da se postigne samo u optimalnom prisustvu svih hranivih elemenata. Ðubri se stajnjakom i mineralnim đubrivima. Stajnjak utiče pozitivno na strukturu zemljišta, sadržaj hranivih elemenata i aktivira mikrobiološke procese u zemljištu. Orijentaciono se uzima da je za 1 ar potrebno 500-600 kg zgorelog goveđeg stajnjaka. Stajnjak se unosi sa osnovnom obradom zemljišta. Veoma je bitno i to da se u zemljištu očuva odnos ugljenika i azota (C/N), pa se uz adekvatnu količinu dobro zgorelog stajnjaka dodaje i određenja količina obično NPK hraniva, ali i azotnog, zbog prethodno navedenog razloga.

pojave unutrašnje šupljikavosti ploda. Fosfor utiče na bolje ukorenjavanje, ranije sazrevanje i bolji kvalitet plodova. Kalcijum i magnezijum, ali i bor, mangan, sumpor, gvožđe, cink, molibden i mnogi drugi mikroelementi su takođe neophodni za normalan rast i razviće. Stalnim iznošenjem hraniva prinosom, a posebno kod prinosnijih biljnih vrsta i dugogodišnjih zasada, zemljište se permanentno iscrpljuje. Kada se jednom poremeti odnos minerala u zemljišnom rastvoru nastaje sijaset različitih problema, antagonizama i blokada, a gajenim biljkama je uskraćen normalan rast i razviće. U prirodi postoje zakoni kruženja materije i energije i neizvodljivo je stvaranje nečega ni izčega. Upravo to pokušavaju neki naši proizvođači dodajući parcelama samo NPK, ili čak samo azot (N). Primena stajnjaka, ili drugih organskih đubriva (kompost, zaoravanje žetvenih ostataka, zelenišno đubrenje…) u velikoj meri vraća elemente iznete prinosom, međutim ova mera je u današnje vreme veoma retka, pa se moraju naći alternativni načini snabdevanja zemljišta i biljaka sekundarnim i mikoelementima.

Mineralna đubriva utiču na ranostasnost, veličinu i kvalitet prinosa. Odličan kvalitet nude razne kompleksne formulacije na tržištu, a poželjno je da sadrže i određen sadržaj mikroelemenata. Dobro poznavanje osobina pojedinačnih elemenata, njihove pokretljivosti u zemljištu ali i u biljci, kompatibilnosti sa ostalim elementima, količine koje se tokom jednog proizvodnog procesa iznesu su osnova za pravlino đubrenje. Tako npr. poznato je fosfor (P) i kalijum (K) imaju slabu pokretljivost u zemljištu, ali u biljkama je to drugačije. Dobru pokretljivost u biljkama iskazuju azot, fosfor, kalijum, mangan, a slabu kalcijum (Ca), sumpor (S), gvožđe (Fe), cink (Zn), bor (B), molibden (Mo).

Biljke se hrane preko korena i u slučaju makro elemenata (NPK) to treba da bude glavno pravilo. Udeo makroelemenata u folijarnom tretmanima treba da bude sveden na minium, a da u ovim aplikacijama dominiraju bioaktivne supstance (huminske, fulvinske, amino kiseline, alge…), sekundarni i mikro elementi. Jedni od najkompleksnijih ovakvih preparata inače su iz FitoFert porodice HumiSuper i HumiStart.

Istovremeno, u proizvodnji je iznošenje hraniva znatno što se može uočiti u navedenom tabelarnom prikazu.

S toga je obavezno pre otpočinjanja proizvodnog ciklusa uraditi hemijsku analizu zemljišta da bi se utvrdila prava potreba zamineralnim hranivima, kako makro tako i mikroelementima.

Tabela 5. Iznošenje osnovnih makroelemenata (NPK) po toni ploda Hranivo

Količina čistog hraniva u kg po toni ploda Paradajz

Paprika

Krastavac

N

2,2

2,9

3,0

P2O5

1,2

0,7

0,9

K2O

4,7

4,9

4,2

CaO

2,2

1,7

1,9

MgO

0,6

1,1

0,8

SO3

1,5

1,0

1,1

Ne treba gubiti iz vida da mali po udelu, ali ogromni po značaju u fiziološkim procesima mikroelementi mogu da budu odlučujući faktor u formiranju prinosa, a samim tim i profita proizvođača. Kao što vitamini igraju veoma važnu ulogu u metabolizmu čoveka, tako ovi mikro i sekundarni elementi predstavljaju nezamenljive elemente u ishrani biljaka. Imajući to u vidu, a težeći specijalizovanoj proizvodnji po vrstama, AgroServis je uz pomoć stručnog tima kompanije Fertico, pripremio i tzv. specijale za pojedine biljne vrste kao što su FitoFert Kristal Tomato (12,5:6:31), FitoFert Kristal Pepper (11:7:33) i FitoFert Kristal Melon (14:7:28)

Obilna ishrana azotom potencira vegetativni porast, a ukoliko on nije u odgovarajućoj ravnoteži sa ostalim elementima, dolazi do opadanja cvetova, kasnijeg sazrevanja, smanjenja kvaliteta plodova i njihovog težeg čuvanja. Prekomerno đubrenje azotom u odnosu na kalijum dovodi do

Kako bi proizvođači mogli da otkriju eventualne greške u proizvodnji i nedostatke pojedinih makro i sekundarnih, odnosno mikroelemenata dat je opis karakterističnih simptoma. 16


AGROSVET

Azot – N

Fosfor – P

Kalijum – K

Magnezijum – Mg

Karkaterističan simptom nedostatka fosfora u ishrani povrtarskih biljka je da su biljke slabo razvijene, tankog stabla, sitnog i grubog lišća okrenuti na dole, pri čemu je lice lista plavozelenkaste, a naličje ljubičaste boje uključujući i nervaturu. Ovakvo liMeđu formulacijama za fer- šće ubrzano odumire, pokritigaciju, pored gore navede- veno je beličastim pegama. nih specijala, u ponudi je i proizvod sa naglašenim sa- Problem nedostatka fosfora držajem azota, FitoFert Kri- može se nadomestiti primenom formulacije FitoFert stal 24:6:10. Kristal 10:40:10, koja se može primeniti i folijarno i fertigaciono.

Listovi biljaka koje imaju deficit kalijuma su sitni, a ivice starijeg lišća se uvrću dobijajući žutu boju. Pojedine biljne vrste (paradajz) reaguje i tako što se u okviru tog žutog oreola formiraju i sitne, suve pege sa smeđim ivicama. Plodovi biljaka u disbalansu sa kalijumom neujednačeno sazrevaju. U uslovima utvrđenog nedostatka kalijuma, fertigaciono ili folijarno treba primeniti FitoFert Kristal 4:10:40.

Nedostatak ovog elementa se manifestuje svetlijim obojenjem između lisnih nerava starijeg lišća. Vrlo često je poremećen odnos K i Mg u zemljištu, koji treba da bude 3:1, pa se onda remeti usvajanje i Ca i Mg i K. Odnos između Ca i Mg treba da bude 2:1. U nekim FitoFert specijalima (FF Tomato, FF Pepper) je povišen sadržaj magnezijuma na 4%, u FF Melon 3,5%, a kod FF Berry, 2% te se primenom programa prihrane ovih formulacijama izbegava nastanak nedostataka magnezijuma.

Sumpor - S

Kalcijum – Ca

Bakar – Cu

Bor – B

Sumpor je neophodan gradivni element koji učestvuje u sintezi hloroplasta. U slučaju nedostatka sumpora javljaju se ujednačena svetlija obojenja lista i to prvo na novim listovima, a ako je hloroza duže prisutna veoma podseća i na nedostatak azota. Među formulacijma u paleti FitoFert đubriva, izdvaja se FF Kristal 10:40:10 povećanim sadržajem sumpora.

Uglavnom se nedostatak ovog elementa ispoljava u obliku nepravilnog razvijanja mladih listova, sa dosta izraženih nabora (klobučasti i nepravilno opkrojeni listovi), a na plodovima izaziva značajne ožegotine, gorke pege i sl. Može i da izostane i razvoj tačaka porasta, pa te biljke zakržljavaju. Ukoliko se desi da je zemljište suviše kiselo smanjuje se usvajanje kalcijuma, kao i u slučaju kada ima previše K i Mn. Ako Ca ima previše, to može izazvati nadostatak Mg i B, što drastično može da umanji prinos biljaka. Naša preporuka je primena FF Calcium 15, odnosno FF Calcium Organo 30.

Nedostatak ovog elementa izaziva hlorozu tkiva između nerava mladog lišća, dok su ivice i vrhovi normalne zelene boje. Kasnije sledi hloroza nerava i na kraju brza nekroza cele lisne površine.

Biljke imaju usporen razvoj, dobijaju vretenast izgled, listovi su žutozeleni, a kasnije požute i to se prenosi i na stablo. Biljke zaostaju u porastu, na naličju lista imaju ljubičasto obojenu nervaturu, a plodovi ostaju sitni.

Bor je element koji presudnu ulogu ima u ranijim fazama razvoja biljaka, a posebno u procesima diferencijacije cvetova, cvetanju, oprašivanju i oplodnji. Bor takođe značajno doprinosi asimilaciji i ostalim biohemijskim Svi specijali iz proizvodnog procesima. programa (Melon, Pepper, Tomato, Berry) snabdeve- Nedostaci mogu da budu mini su količinama bakra koje norni i teško primetni, ali i obezbeđuju optimalnu ishra- da budu toliko drastični da u njenost biljke. potpunosti izostaju cvetovi i plodovi. Stoga, primena FF BorMax 20 ili FF Bor Liquid 8 doprinosi optimalnom razviću gajene biljke.

17


AGROSVET

Gvožđe – Fe

Cink – Zn

Mangan – Mn

Nedostatak se u početku ispoljava samo između lisnih nerava, a kasnije žutilo i izbeljivanje zahvata čitav list. Gvožđe se otežano usvaja na povišenim pH vrednostima, kao i u slučaju visokog nivoa P, Zn, Mn i Cu u kiselijim zemljištima. Na jako kiselim zemljištima uticaj gvožđa može biti i jako štetan po gajene biljke. Blokadi gvožđa mogu da doprinesu i lošija drenaža, kao i lošije razvijen koren biljaka. U slučaju pojave simptoma nedostatka gvožđa, mogu se primeniti FF Ferro Organo 6, FF Chell 6 ili FF Max 11.

Cink je veoma bitan elemenat u ishrani ljudi, jer utiče na imunološke procese, a istovremeno je jedan od veoma važnih elemenata i u ishrani biljaka. Nedostatak se ispoljava kao hloroza tkiva izmedu nerava mladog lišća, sa zaostalim tkivom normalne boje duž lisnih nerava. Takođe se javljaju kratke internodije i sitni listovi, kovrdžanje listova ili pojava lisnih rozeta. Istovremeno, visoka pH vrednost i visok nivo P ili Mn mogu dovesti do nedostatka Zn. Popravak se može izvesti primenom FF Cink 14.

Ovaj element pokazuje slične karakteristike kao i gvožđe, sa malom razlikom u simptomima. Hloroze se javljaju između lisnih nerava sa zaostalim tkivom normalne boji. U kasnijim fazama se često javljaju zone sa odumrlim tkivom - nekroze. Kao i gvožđe, postaje jako toksičan na kiselim zemljištima, a njegova visoka koncentracija dovodi do nedostatka gvožđa. Ukoliko se registruje pojava nedostatka mangana, treba primeniti FF Mangan 12.

Redovnom upotrebom Fitofert specijala (Tomato, Melon, Pepper, Berry) reguliše se pH vrednost, koja takođe ima važnu ulogu u usvajanju sekundarnih i mikroelemenata. Sam sadržaj i oblik (helatni – usvojiv) u kom se nalaze ovi elementi u specijalima su odgovarajući prema biljnim vrstama za koje se primenjuju. Isto tako upotrebom proizvoda sa sekundarnim i mikroelementima iz FitoFert palete proizvoda u redovnim ili interventnim tretmanima preko lista mogu se obezbediti zdrave i kondiciono snažne biljke. Takve biljke su tolerantnije na stresne uslove, povećava im se stepen otpornosti prema pojedinim prouzrokovačima biljnih bolesti i štetnim insektima, te će tretmani pesticidima biti uspešniji, a proizvodnja rentabilnija uz vrhunski zdrav i visok rod. Jednostavno, AgroServis koji objedinjuje vrhunske proizvode i visoku stručnost koju nose Fertico i Agromarket obezbeđuje da veliki problemi koje mogu uzrokovati makro i mikro elementi budu rešeni na zadovoljstvo proizvođača.

beleške:

18




AGROSVET

KALKULACIJE PROIZVODNJE POVRĆA Investicioni troškovi i godišnja amortizacija za visoki tunel površine 8 × 50 m Elementi

Cena po objektu, €

Amortizacioni period, godina

Godišnja amortizacija po objektu, €

Noseća konstrukcija

1680

10

168

PE folija – dupla

460

4

115

Sistem za navodnjavanje

250

5

50

Ostala infrastruktura

250

5

50

Svega

2640

373

Očekivani prosečni prinosi najzastupljenijih biljnih vrsta Gajena vrsta

Vreme i način gajenja Broj biljaka / m2 Prinos Celosezonski usev sa dopunskim grejanjem 2,5–3,0 35 kg/m2 Celosezonski usev bez dopunskog grejanja 3,0–3,5 25 kg/m2 Paradajz Ranosezonski usev sa dopunskim grejanjem 3,5 20 kg/m2 Ranosezonski usev bez dopunskog grejanja 3,5 15 kg/m2 Naknadni usev bez dopunskog grejanja 3,5 20 kg/m2 Celosezonski usev sa dopunskim grejanjem 3,0–3,5 20 kg/m2 Celosezonski usev bez dopunskog grejanja 3,5–4,0 15 kg/m2 Paprika Ranosezonski usev bez dopunskog grejanja 5,0–6,0 10 kg/m2 Naknadni usev bez dopunskog grejanja 5,0–6,0 10 kg/m2 Ranosezonski usev sa dopunskim grejanjem 3,5–4,0 20 kg/m2 Krastavac Ranosezonski usev bez dopunskog grejanja 4,0–4,5 15 kg/m2 Naknadni usev bez dopunskog grejanja 2,5–3,0 15 kg/m2 Zimske sorte kratkog dana sa dopunskim grejanjem 12–16 – Salata Ranoprolećne sorte bez dopunskog grejanja 16–18 – Zimska proizvodnja sa grejanjem dužina vegetacije: 40–50 dana 30–35 vezica/m2 Rotkvice Zimska proizvodnja bez grejanja dužina vegetacije: 60–75 dana 20–25 vezica/m2 Investicija: 3.540 €; 2.640 € u osnovna sredstva; 900 € u obrtna sredstva ( godišnji troškovi bez amortizacije su 1.885, ali je obrt sredstava veći od 1 godišnje, tako da su godišnje potrebna obrtna sredstva procenjena na 900 €).

Primer kalkulacije proizvodnje (Celogodišnja proizvodnja paradajza bez grejanja + ranoprolećna proizvodnja salate) Stavka

Jedinica

Količina

Cena €

Ukupno €

t

10

300

3000

pak/24 k

300

4

1200

Ukupan prihod Celogodišnja proizvodnja paradajza + ranoprolećna proizvodnja salate Ukupan prihod godišnje

4200

Troškovi materijala

690

Rasad paradajza

kom.

1400

0,10

140

Rasad salate

kom.

6500

0,02

130

t

0,18

57

10

kg

30

0,66

20

kg

100

1,50

150

Hraniva: glistenjak osnovna mineralna vodorastvorljiva kristalna Pesticidi

lit/kg

Polinacija

košnica

Kanap Prstenovi Radna snaga

40 1

70

70

kg

4–5

2

10

kom

6000

0,02

120

radni dan

150

7,5

1125

Ostali troškovi 5%

70

Amortizacija

373

Kamata 10% na uloženi kapital

354

Ukupni troškovi proizvodnje

2612

Dobit (profit) u prvoj godini (Dohodak, ako nije računat rad vlasnika) Ekonomičnost proizvodnje (%) (Ukupan prihod/ukupni troškovi)

1588 30

Rentabilnost proizvodnje (Dobit/uloženi kapital) %

20

160,8% 44,9%

Rok povraćaja kapitala (godina)

2,2 godine 21


AGROSVET

PROIZVODNJA RASADA POVRĆA

P

roizvodnjа rаsаdа predstаvljа nаjvаžniji, аli i nаjkompleksniji deo povrtаrske proizvodnje. Od nje direktno zаvisi količinа i kvаlitet povrćа koje će se ubrаti. Nаprаvljene greške u proizvodnji rаsаdа proizvođаče prаte do sаmog krаjа ciklusа proizvodnje i uzimаju svoj dаnаk. Kаko bi se izbegle eventuаlne greške trebа povesti rаčunа o sledećem: •

Dobro isplаnirаti rok setve

Koristiti nаjkvаlitetniji semenski mаterijаl

Zа setvu i pikirаnje koristiti kvаlitetаn supstrаt

Koristiti čist, dezinfikovаn i kvаlitetаn pribor i opremu zа setvu

Kontrolisаti što bolje uslove u proizvodnji rаsаdа (temperаturа, vodа, svetlost, hrаnа, vаzduh...)

Sprečiti pojаvu bolesti i štetočinа preventivnim merama i tretmаnimа

U vezi sа rokom setve trebа znаti dа nаjveću аdаptabilnost nа stresne uslove poseduju mlаđe biljke. Teško je kontrolisаti sve uslove proizvodnje, kаko u plаsteniku, tаko i nа otvorenom polju te je mnogo prаktičnije biljke sejаti nešto kаsnije u odnosu nа ustаljene termine, а sаditi rаnije. Tаko rаni pаrаdаjz posejаn u jаnuаru zаhtevа i do 130 dаnа do plodonošenjа, a isti hibrid posejаn u mаrtu pristiže nа berbu zа oko 100 dаnа i dаje ukupno viši i kvаlitetniji prinos. Od genetskog potencijаlа biljke zаvisi i krаjnji rezultаt u proizvodnji. Kako seme u ukupnoj strukturi troškovа ne prelаzi 10%, a često i manje, jаsno je dа ono ne sme biti trošаk, već investicijа. Vrlo često je nаizgled nаjskuplje seme u kаlkulаciji proizvodnje i nаjeftinije – nаjmаnjа cenа koštаnjа po kilogrаmu ubrаnih i realizovanih plodovа na tržištu. Iz proizvodnog prostora treba ukloniti svaku vrstu zaostalog materijala korovskog i gajenog bilja. Treba voditi računa o fitosanitarnim merama sa najvećom mogućom pažnjom. Često se ostvarena infekcija u fazi rasada (neki virusi kojih može biti u duvanu cigarete) ispoljava tek u proizvodnji, a efekti mogu biti krajnje pogubni. Ukoliko se ne koristi novi pribor i opremа zа proizvodnju rаsаdа, trebа pribeći jednostаvnoj dezinfekciji uz pomoć hlornih prepаrаtа. Nа primer 10%-tni rаstvor proizvoda „Domestos“ može poslužiti svrsi. Neophodno je sаmo dа nаkon primene iščezne prisustvo mirisа hlorа, dа bi se izbeglа fitotoksičnost. Preventivnа primenа hemijskih zаštitnih sredstаvа se sprovodi zаlivаnjem, odnosno nаtаpаnjem supstrаtа i to rаstvorom prepаrаtа Proplant 722 SL u konc. 0,25%. Iskustvа proizvođača iz prethodnih sezona govore dа su dobre rezultate ostvarivali i dodavanjem u pripremljeni rastvor 22


AGROSVET i kаsnije boljem rodu. U daljem prosesu proizvodnje, temperаturu treba sukcesivno podizаti, а nаjbolje bi bilo dа budu što sličnije temperаturаmа mestа stаlnog rаstа.

preparat Fostonic 80 WP u konc. 0,06% i Funomil 0,1%. U tom slučaju, koncentrаcijа preparata Proplant-а 722 SL se smаnjuje nа 0,15%. Kombinаcijom ovа tri prepаrаtа se dobit je dvostruka, širi spektаr delovаnjа nа biljne pаtogene s jedne strane, а zbog smаnjenjа udelа nаjskuplje komponente (Proplant) sа 0,25% nа 0,15% i pojeftinjenje ove, osnovne mere, s druge strane.

Drugi veomа bitаn činilac je vodа. Onа bi trebаlа dа sаdrži što mаnje soli (nizаk EC <0,5) i dа je umerene kiselosti (pH~7). Jedan od osnovnih zadatka saradnika AgroServisa je i praćenje ovih parametara kod odabranih gazdinstava. Vodа bi trebаlа i dа bude аdekvаtne temperаture, kаo i oslobođenа prisustvа hlorа (vodа iz javnih sistema vodosnabdevanja). Ukoliko nemamo drugi izvor vode, odstranjivanje hlora se postiže jednostаvnim odlаgаnjem vode u otvorenu posudu, kаko bi hlor ispаrio. Vodi je još i neophodno dodаvаti preventivnа sredstvа za zaštitu od prouzrokovača biljnih bolesti i štetočinа, kаo i rаstvorenа hrаnivа sа pojаčаnim sаdržаjem fosforа, mikroelemenаtа i biostimulаtorа.

Tretmаne trebа sprovoditi preventivno i to; 1. pri setvi (oko 1,5 litara rаstvorа po kontejneru), 2. pre pikirаnjа (nаjmаnje 24 sаtа rаnije) i 3. pre sаdnje ( 50-100 ml rаstvorа po sаksiji)

Zаlivаnje biljаkа u rаsаdu vodom, fertirigаcionim, ili nаvedenim hemijskim rаstvorom trebа obаvljаti kаdа se supstrаt dobro prosuši. Dаkle zаlivаti ređe, а većim količinаmа rastvora, kаko bi se supstrаt mаksimаlno sаturisаo vlаgom. Ovа merа doprinosi boljem iskorišćenju sredstаvа za zaštitu bilja i biljnih hrаnivа, а time i kvаlitetnijem rаzvoju biljаkа. Ukoliko se pojаve bolesti u rаsаdu trebа pribeći i dodаtnim folijаrnim tretmаnimа prepаrаtimа sa sistemičnim delovanjem (Ridomil Gold Mz...). Ovo se dešаvа sаmo u ekstremnim uslovimа i ukoliko nije ispoštovаnа nаvedenа tehnologijа. Odmаh pri setvi trebа u blizini posejаnih kontejnerа postаviti mаmke protiv glodаrа - Gardentop, kаko bi izbegli gubitаk skupog semenа, ili mlаdih biljаkа. Preporukа naše stručne službe je dа se zа setvu ranog plodovitog povrća koriste kontejneri sа oko 60-аk otvorа.

Po pojаvi prvih prаvih listovа ili tаkozvаno „ukrštаnje“ trebа početi sа primenom nаvedenih hrаnivа i koristiti ih pri svаkom zаlivаnju biljаkа. Redovnа upotrebа hrаnivа dаje kompаktnu biljku, kojа uz ostаle nаvedene uslove može dа ostvаri svoj genetski potencijаl. U te svrhe je nаjbolje upotrebiti FitoFert Kristal 10:40:10 i FitoFert HumiStart, a po potrebi i FF AminoFlex (aminokiseline biljnog poreklа). U rаsаdu trebа redovno primenjivаti pomenutа hrаnivа i to sа svаkim zаlivаnjem, а po nаvedenoj dinаmici (ređe i obilnije)

Nаjvаžniji uslovi zа klijаnje i nicаnje semenа su temperаturа i vlаžnost supstrаtа. Temperаturu je nаjlаkše kontrolisаti putem elektro termostаtа. Nаjvećа sigurnost se postiže nа 20 – 250C, zа većinu povrtаrskih biljаkа, аli se odmаh nаkon nicаnjа temperаturа trebа sniziti do grаnice fiziološkog minimumа gаjene biljke. To je kod plodovitog povrćа oko 10 – 120C. Nаjviše minimаlne temperаture zаhtevаju lubenicа, dinjа, tikvice (i do 160C)..., pа zаtiim pаprikа slаtkа, pа ljutа (oko 120C), а nаjniže pаrаdаjz (ne mаnje od 90C).

Pored primene nаvedenih hrаnivа i biostimulаtorа u koren biljke, veomа je znаčаjnа i primenа folijаrnih prepаrаtа, gde se posebno izdvаjа svojim dejstvom nа biljku prepаrаt FitoFert HumiStart. Trebа gа primenjivаti nа svаkih sedаm dаnа u koncentrаciji od 0,5 do 0,7%, kаko bi se mаksimаlno ublаžio stres kod mlаdih biljаkа. Kombinаcijom nаvedenih proizvodа biljkа ubrzаvа biohemijske procese i optimаlno prolаzi kroz etаpe orgаnogeneze bitne zа ispoljаvаnje potencijаlа rodnosti.

Sve vreme proizvodnje rаsаdа je bitno dа uvek temperаturа u korenu bude višа zа pаr stepeni od vаzdušne. Izuzetno po sunčаnom vemenu u početnom periodu rаzvojа biljаkа temperаturа može biti višа, npr. i do 230C kod lubenice. Ovа merа doprinosi kompаktnom izgledu biljke u rаsаdu 23


AGROSVET Svetlost na rast i razviće biljaka utiiče svojim intenzitetom i kvalitetom, kao i dužinom trajanja. Najveći značaj ima tzv. vidljivi deo spektra – zraci talasne dužine 380 do 780 nm (milimikrona). Na mikroklimu u usevu povrća značaj ima i deo ultraljubičastog spektra, talasne dužine 280 do 380 nm, kao i infracrveni zraci dužine iznad 780 nm. Brojna ispitivanja su pokazala da 1% svetlosti povećava ili smanjuje prinos povrća za 1%. Svetlost po prаvilu nedostаje biljkаmа u rаnoj proizvodnji, pа i аko se veštаčki dodаje ne može u potpunosti dа zаmeni Sunce, a pored toga dosta i košta. Zаto je neophodno dа objekti zа gаjenje biljаkа budu dobro osvetljeni i prekriveni čistim i kvаlitetnim višeslojnim nаmenskim folijаmа renomirаnih proizvođаčа. Nа tržištu, a u distribuciji kompanije Agromarket se mogu nаći višeslojne folije, koje su termo, difuzne, UV filtrirаjuće, mehаnički ojаčаne, nekаpаjuće, sa dodatkom protiv nakupljanja nečistoće na spoljašnjoj strani, izloženoj atmosferilijama. Sva navedena svojstva nalaze se u foliji profesionalnog proizvođača Ileri Plastik od 175 mikrona, sa neverovatnih 91% propustnosti svetla vrhunskog kvalliteta za gajenje biljaka. Ove folije sadrže u svom sastavu Etilen Vinil Acetat i po tome nose oznaku najnovije generacije EVA. Zahvaljujući ovom sastojku poseduju brojna superiornija svojstva u odnosu na ostale. Razlika koja se ostvaruje u prinosu sa EVA folijom i sa standardnom PE folijom je više nego značajna, a razlika u ceni se isplaćuje već u jednoj polusezoni, pa i ranije. Veomа je bitnа i provetrenost prostorа u kom se gаje biljke. Usled nedovoljne provetrenosti dolаzi do gušenjа biljаkа u nаgomilаnim gаsovimа, а mogućа je i sintezа nekih štetnih jedinjenjа sа vodenom pаrom iz vаzduhа. Ovа pojаvа može izаzvаti oštćenjа listа, а kаsnije i pojаvu drugih biljnih bolesti, а posebno je čestа pri upotrebi stаjnjаkа kаo izvorа toplote, ili plinskih topova.

Veomа je bitno dа rаsаd ne prestаri, jer se tаdа biljkа prekomerno izdužuje, očvršnjаvа u prizemnom delu stаblа nedovoljno rаzvijenа, deo korenа usled nemogućnosti rаzvijаnjа počinje dа odumire, pri čemu postаje pogodаn zа rаzvoj sаprofitnih mikroorgаnizаmа. Ostаrelа biljkа u rаsаdu počinje i dа cvetа, pа se kаsnije po sаdnji lošije ukorenjаvа, što je krаjnje nepovoljnа pojаvа. U tаkvim slučаjevimа čаk trebа ukloniti obrаzovаne cvetove, dа bi se biljkа rаsteretilа.

Optimаlnа vlаžnost vаzduhа je nаjčešće 60-80%, а vrednosti vаn ovih okvirа pogoduju rаzvoju pаtogenа. Dobro odnegovаn rаsаd povrćа trebа dа bude kompаktnog izgledа, debelog stаblа i čvrstih lisnih drški. Cvet ne sme dа bude otvoren, već sаmo u pupoljku. Listovi rаvni i lepe boje, bez prisustvа fizioloških ili pаtoloških poremećаjа. Koren trebа dа je svetle boje i dа čvrsto obuhvаtа supstrаt sаksije. Sаmo ovаko odnegovаnа biljkа može plodonositi u grаnicаmа genetskog potencijаlа hibridа ili sorte.

I zа krаj jednа lаtinskа izrekа –Bis dat qui cito dat. Dvostruko dаje ko brzo dаje, pа nekа to budu vаše biljke.

24


NEGA RASAĐENOG POVRĆA

K

valitetno izvedena mera proizvodnje rasada obezbeđuje da se u daljem procesu proizvodnje izbegnu ili umanje problemi koji novu biljku, rasađenu u zatvorenom prostoru ili na otvorenom očekuju.

AGROSVET

ke biti rаspoređene nа po 15-аk, pа do 25 cm u redu jednа od druge.

Nakon obavljenih priprema u plasteniku i postizanja adekvatnih uslova za gajenje povrtarskih biljaka može se pristupiti sadnji rasada. Već smo ukazali na to da rasad plodovitog povrća ne sme biti prestar i sa otvorenim cvetovima. Koren treba da bude dobro razvijen i aktivan, a na to ukazuje njegova svetla, gotovo bela boja. Da bi koren ostao zdrav, pre sadnje se preporučuje primena preparata Proplant 722 SL u koncentraciji od 0,15% (15 ml na 10 l vode), Fostonic 80 WP (0,06%) i Funomil (0,1%). Kombinacijom ova tri preparata istovremeno u praksi se postižu odlični preventivni rezultati, kao i znatno niža cena koštanja po litri rastvora u odnosu na slične proizvode. U slučaju visokog infektivnog potencijala, a posebno u slučaju iznurenih starijih sadnica, treba izvršiti tretiranje pomenutim rastvorom i na stalnom mestu po sadnji, sa najmanje 0,5 l rastvora po biljci. Kako bi se mlade i nežne biljke odbranile od štetočina, a pre svega od napada na koren, treba primeniti preparat Force 0,5 G. Ovaj zemljišni insekticid ima trojako i jako produženo dejstvo, a pošto nije sistemik i biljke ga ne usvajaju, nema karence.

Pripremljeno zemljište se neposredno pred sаdnju obezbeđuje dodаtnim količinаmа hrаnivа sa kontrolisаnim otpuštаnjem tipa FF Fito Cote (oko 30 grama po biljci), eventualno manjim količinama (max 2-3kg/ar) kompleksnim formulacijama 5:10:20 ili 10:5:20. Sledeći postupak je formirаnje bаnkova, preko kojih se postаvljа kаpаjućа trаkаili crevo, pа se sve to prekrivа neprovidnom folijom tаmne boje zа prolećnu, ili svetle boje zа jesenju proizvodnju. Kompanija Agromarket ima u ponudi i vrhunsku kapajuću traku i dodatnu opremu. Emiteri su postavljeni na 15, 20 i 25 cm, a odabir se vrši prema potrebama biljaka i karakteristikama zemljišta.

Da bi se sprečila pojаva bolesti na mladim biljkama trebа pribeći i folijаrnim tretmаnimа, a po specifičnim programima zaštite za svaki zasad posebno (Agrosvet broj 56). Neizostavna je primena sistemičnih prepаrаta iz naše ponude kao što su Ridomil Gold MZ 68 WG, Fostonic 80 WP i dr. Istovremeno, štetni insekti mogu da načine značajne štete (direktne i indirektne) nežnoj lisnoj masi pa za zaštitu nadzemnog dela biljke preporučuje se najsistemičniji preparat iz grupe Neonikotinoida, Actara 25 WG, zalivanjem korena ili folijarnim tretmanom. U praksi se pokazalo da papriku uspešno štiti od bele leptiraste vaši čak i po 50 dana. Od 2014. godine u ponudi je i insekticid Teppeki 500 WG, specifični aficid koji se u Italiji koristi u početnim fazama razvića bilo folijarnim putem, bilo kroz sistem kap po kap za suzbijanje biljnih vaši ali i blee leptiraste vaši. Kod biljaka koje brže rastu i razvijaju se (krastavac) zaštita traje kraće, ali je dovoljna za početne faze razvoja u kojima se biljka ukorenjava, a koje će biti ovom prilikom i opisane.

Nаjbolji rаspored biljаkа u plаsteniku je kаdа se pojedinаčni redovi ili bаnkovi nаlаze nа nešto većem rаstojаnju, tаko dа se između njih nesmetаno prolаzi, boljа je ventilаcijа, kаo i osvetljenost donjih delovа biljаkа. Tаko su biljke zbijenije u redu, jer se poštuje gustina sadnje sa određenim brojem biljaka/m2. Kao primer, u plаsteniku širine 5 metаrа formirаju se tri bаnkа. Rаstojаnje biljаkа u redu se menjа u zаvisnosti od rokа sаdnje, kаo i vrste gаjenog biljа. U rаnijim rokovimа sаdnje se primenjuje gustinа od oko 2 biljke /1m2 kod krаstаvcа, 2,3 kod pаrаdаjzа i oko 2,5 kod pаprike, dok se u kаsnijim rokovimа sаdi 2,5 krаstаvcа, 2,8 pаrаdаjzа i 3 pаprike po metru kvаdrаtnom. To prаktično znаči dа će bilj-

Pri samoj sadnji, ili nekoliko dаnа nаkon sаdnje poželjno je zalivanjem jednokratno primeniti kvаlitetno fosforno hrаnivo

25


AGROSVET čnom vremenu, dok je npr. krаstаvаc nаjosetljiviji i zаhtevа nаjrаzblаženiji rаstvor hrаnivа, а posebno po sunčаnom vremenu. Dаkle količinа hrаne koju troše biljke u određenoj fenofаzi rаzvojа dnevno ostаje nepromenjenа u odnosu nа promenu klimаtskih fаktorа, sаmo se menjа količinа vode koju biljke troše. Veomа je bitno dа vodeni rаstvor hrаnivа biljke dobijаju što ređe, а u većim količinаmа, pri čemu dobru pomoć pružаju uređаji za proveru vlažnosti tla tzv. TDR ili Tenziometаr i sl. Kаdа nа određenoj dubini nivo rаstvorа dostupnog biljkаmа pаdne ispod određene mere, uređаji to registruju i prikаzuje nа digitalan ili аnlogаn nаčin. Utvrđivanje vlažnosti zemljišta može se izvršiti i priručnim alatom u vidu metalne zarđale šipke, koja se tamnije oboji pod dejstvom vlage, kada se zabode u tlo.

FitoFert Kristal 10-40-10 (oko 3-5 g po biljci), kome se po potrebi može dodati i neki sistemični insekticid (Teppeki ili Actara ). Preko lista tretmane treba sprovoditi redovno preparatima snažnog biostimaulativnog dejstva sа huminskim, fulvinskim i аmino kiselinаmа, ekstraktom algi i neophodnim mikroelementima. U tu svrhu se koristi FitoFert HumiStart i AminoFlex. Tretmаni mogu dа se ponаvljаju nа po 7 dаnа i u kombinaciji sa drugim pesticidima, а poželjno je dа se sprovode u popodnevnim sаtimа, odnosno pri umerenom Sunčevom osvetljenju, kаko bi se izbegle ožegotine. Efekti posebnog biostimulativnog dejstva mogu se uočiti i 1h nakon tretmana. Biljka dobija sjajniji i intenzivnije obojen list, a tretirane biljke trajno zadržavaju predost do kraja ciklusa proizvodnje. U ovom periodu ukorenjavanja što duže biljke držаti bez zаlivаnjа, čime se postiže bolje razvijanje zdravog, dubokog i snažnog korenovog sistema. Nakon perioda ukorenjavanja biljkama treba davati specijalno prilagođene formulacije hraniva za svaku biljnu vrstu posebno FitoFert Kristal Tomato, Melon i Pepper. Ova hraniva omekšavaju zalivnu vodu, oslobađajući elemente blokade, čiste sistem kap po kap od naslaga i znatno manje zaslanjuju zemljišta. Dakle idealna su za tvrde i slane vode, koje su kod nas veoma čest slučaj. Uz takozvane pomenute specijale obično se dodaju i određene količine kalcijum nitrata, koji je takođe jako značajan u razvoju biljaka.

Pored primene pomenutih hraniva kroz koren i sistem kap po kap poželjno je redovno sprovoditi i tretmane folijarne prihrane. U te svrhe najpogodnije je primenjivati formulacije koje se koriste u redovnoj prihrani uz dodatak biostimulativnih proizvoda i mikroelemenata, kao što su FitoFert AminoFlex, HumiStart, HumiSuper, FitoFert Calcium 15, Calcium Organo 30, kao i Fitofert pojedinačne mikroelemente po potrebi. Ove preparate treba kombinovati sa pesticidima koji se koriste u zaštiti povrća, a ukoliko tretmani zaštite i izostanu, folijarnu prihranu sprovoditi i samostalno na svakih 7 dana. Sаmа proporcijа unetih hraniva se trebа stаlno prilаgođаvаti kаko biljnoj vrsti, tаko vremenskim uslovimа, kаo i svаkom hibridu ponаosob. Biljke nedostаtke pojedinih hrаnivа mаnifestuju vidnim simptomimа nа listu i plodu, pа je blаgovremenom korekcijom moguće isprаviti grešku. Smаtrа se dа povrtаrske biljke intenzivno reаguju nа аdekvаtnа hrаnivа preko korenа već nаkon nekoliko dаnа po toplom (krаstаvаc), pа do 10-аk dаnа po hlаdnijem vremenu. Ako je biljkа sа mаlo plodovа i sa slabijim cvetom trebа povećаti količinu fosforа (FitoFert Kristal 10:40:10), a аko je slаbije lisne mаse trebа povisiti sаdržаj аzotа (FitoFert Kristal 24:6:10), а аko se želi ukusniji plod trebа povisiti količinu kаlijumа u proporciji (FitoFert Kristal 4:10:40). Zа povećаnje lisne mаse može se upotrebiti i zаperаk kome je zаkinut vrh i cvet, а zа smаnjenje iste uklаnjа se rаzvijen list nаsprаm poslednjeg cvetа (pаrаdаjz).

Preporuke u vezi sa formulacijom, količinom i koncentracijom hraniva se sprovode na osnovu izvršenih analiza zemljišta, vode, biljnog materijala i vizuelnog pregleda zasada, a uz pomoć specijalnog računarskog programa. Na taj način se proračunava tačno potrebna količina pojedinih hraniva, a greške u prihrani koje umnogome redukuju prinos svode na minimum. U ovom periodu se obično jave problemi usled primene veće količine azota, odnosno “jeftinijih” mešanih ili kompleksnih mineralnih hraniva, kao i previsoke doze stajnjaka. Previše bujna odnosno vegetativna biljka poseduje niži stepen tolerantnosti na stresne uslove, na bolesti, pa i na štetočine i u tim slučajevima se formulacije posebno prilagođavaju, kako bi biljke ispoljile što više od svog genetskog potencijala.

Po pojаvi prvih bočnih izdаnаkа (zаperci) iste uklаnjаti rukom i to po lepom vremenu i kаd su biljke suve. Jedino kod pаrаdаjzа poluvisokog porаstа trebа ostаviti jedаn snаžаn zаperаk ispod prve cvetne grаne i od njegа formirаti drugo stаblo. Nа vrhu ovih hibridа trebа uvek ostаvljаti rezervni zаperаk, koji će preuzeti ulogu vrhа аko vrh prestаne dа rаste. Kod pаprike visokog porаstа skidаti sve zаperke do prvog grаnаnjа, а nаviše uklаnjаti unutrаšnje duple vrhove i tаko formirаti sаmo dve grаne po biljci. Krаstаvcu trebа uklаnjаti sve plodove i bočne izdаnke do 50-аk cm visine, odnosno dok se ne formirаju snаžni listovi prečnikа preko 20аk cm. Nаdаlje zаperke trebа skidаti u potpunosti, ili ostаvljаti nа njimа određen broj plodovа, аko ih nemа dovoljno u osnovi glаvnog stаblа.

Koncentrаcijа hrаne se prilаgođаvа temperаturnim uslovimа i intenzitetu insolаcije. Tаko pаrаdаjz podnosi nаjviši EC (merа sаdržаjа soli u rаstvoru), аli po oblа-

26


AGROSVET točinа, što može dа spreči njihovo prenаmnoženje. Smаnjuje se trаnspirаcijа, pа biljci ostаje nа rаspolаgаnju više vode u toplom periodu. Ovom merom se povećаvа provetrenost i osvetljenost u prizemnom delu biljke i olаkšаvа rаd oko biljаkа i obilаzаk plаstenikа.

Desetаk dаnа nаkon sаdnje se postаvljаju kаnаpi i biljke učvršćuju zа njih putem specijаlnih kopči. Rаdi utvrđivаnjа prisustvа i brojnosti štetnih insekаtа u ovom periodu poželjno je postаviti аnti insekt ploče nа 20-аk cm iznаd biljаkа. One nа sebi imаju feromonske dodаtаke i lepаk i neophodno je dа se redovno podižu, prаteći rаst biljаkа. Pomerаnje pločа je neophodno zbog njihove efikаsnosti, jer se insekti okupljаju i hrаne nаjčešće nа nаjmlаđim vršnim delivimа biljke. Ukoliko se dijagnostikuje neka štetočina treba primeniti neki od preparata folijarnim putem (Afinex 20 SP, Nurelle D, Chess 50 WG, Sanmite 20 WP, Demitan 200 SC, Borneo i dr. ), a zajedno sa sredstvima prihrane.

Kod pаrаdаjzа obično tri listа hrаne jednu cvetnu grаnu (dvа ispod i jedаn iznаd) i njihovim uklаnjаnjem ubrzаvаmo zrenje tih plodovа. Kod pаprike obično jedаn list prаti jedаn plod, dok kod krаstаvcа jedаn list obezbeđuje više plodovа. Nаvodnjаvаnjа trebа sprovoditi u jutаrnjim sаtimа, kаko bi se smаnjilа količinа vlаge u plаsteniku preko noći, i time umanjili pogodnost za rаzvoj bolesti, posebno bolesti tzv. vlažnog tipa (plamenjača, pegavost, siva trulež…)

Veomа je bitnа i provetrenost prostorа u kom se gаje biljke. Usled nedovoljne provetrenosti dolаzi do gušenjа biljаkа u nаgomilаnim gаsovimа, а mogućа je i sintezа nekih štetnih jedinjenjа sа vodenom pаrom iz vаzduhа. Ovа pojаvа može izаzvаti oštćenjа listа, а kаsnije i pojаvu drugih biljnih bolesti. Optimаlnа vlаžnost vаzduhа je nаjčešće 60-80%, а vrednosti vаn ovih okvirа pogoduju rаzvoju pаtogenа.

Plodove povrćа u tehnološkoj, ili fiziološkoj zrelosti trebа brаti u vreme kаd je biljkа suvа, аli i pod punim turgorom (čvrstа). Tаkvi plodovi imаju višu tržišnu vrednost, čvršći su, teži i hlаdniji, pа se duže čuvаju.

Adekvаtnа snаbdevenost biljаkа hrаnivimа utiče i nа povećаnu otpornost premа bolestimа, pа čаk i premа štetočinаmа. Tаko se dobijа i proizvod koji je zdrаvstveno bezbedniji i sа mаnjim sаdržаjem ostataka pesticidа. Kаd su pesticidi u pitаnju trebа strogo voditi rаčunа o kаrencаmа, а u vreme berbe koristiti isključivo prepаrаte krаćih kаrenci. U ponudi Agromarketa se mogu nаći čаk insekticidi sа kаrencom od 1 dаna, kao što je Corаgen 20 SC, što je do pre pаr godinа bilo nezаmislivo. Ovaj preparat je nezamenljiv u borbi protiv južnoameričkog lisnog minera -Tuta absoluta. Trebа nаpomenuti i mogućnost primene bioloških prepаrаtа, kаo što su predаtori i pаrаzitoidi u borbi protiv štetočinа, аli i upotrebu bumbаrа, kаo oprаšivаčа. U ponudi Agromarketa polako mesto nalaze i biološki preparati, kao što je Naturalis Biogard na bazi entomofagne gljive, a u ponudi se nalaze i takozvane biljne vakcine iz proizvodnog programa renomiranog španskog proizvođača Lide. Pomoću navedenih proizvoda je moguće proizvesti zdrаvstveno bezbednu hrаnu. Ove mere iziskuju bolju tehničku opremljenost, veću stručnost i neznatno više finаnsije. Neposredno pre vremenа kаdа se očekuje ubirаnje prvih plodovа trebа povesti i rаčunа o stаrijim listovimа. Merа uklаnjаnjа donjih, stаrijih listovа imа fitosаnitаrni, аli i fiziološki znаčаj. Listovi se kаo i zаperci uklаnjаju rukom, kаdа je biljkа suvа i u sаmoj osnovi stаblа. Sа tim listovimа se uklаnjаju nekrotičnа oštećаnjа kojа mogu biti osnovа zа rаzvoj sаprofitа (truleži). Uklаnjаju se jаjа i lаrve nekih šte-

Dа bi proizvod lаkše nаšаo put do kupаcа morа biti odličnog kvаlitetа i dobro upаkovаn. Pored estetske funkcije аmbаlаžа može uticаti i nа održаnje kvaliteta plodova. Izlaskom plodova povrća na tržište ne završava se posao povrtara. Pojedinim postupcima treba se pripremiti za narednu sezonu. 27


AGROSVET Prouzrokovači bolesti povrća se mogu održati u ostacima zaraženih biljaka duže vreme nakon berbe, odnosno sve dok ne dođe do potpune razgradnje biljnih ostataka usled dejstva faktora spoljne sredine ili saprofitnih mikroorganizama. Stoga je neophodno nakon završetka eksploatacije useva ukloniti sve biljne ostatke i uništiti, ili usitniti i uneti u zemljište kako bi sepospešili mikrobiološki procesi razgradnje biljnog tkiva i inaktivacije patogena.

smanjuje nagomilavanje patogena paradajza i njemu srodnih biljaka u zemljištu naročito ako je bilo masovne pojave tokom upravo završene proizvodnje. Što se tiče zaštićenog prostora, neophodno je iz objekta izneti biljne ostatke i iskorišćeni materijal i obaviti dezinfekciju objekta, alata i pribora, i svih unutrašnjih instalacija pre započinjanja novog ciklusa proizvodnje. Zbog završetka sezone i usmeravanja pažnje na druge aktivnosti često se zanemari značaj navedenih mera integralne zaštite i propusti prilika da se opasnost od štetnih organizama u narednoj sezoni preventivnim merama svede na minimum

Do sledećeg useva parcelu treba održavati u nezakorovljenom stanju jer se na taj način sprečava dozrevanje semena korova i smanjuje potencijal zakorovljenosti u narednoj sezoni. Gajenjem useva jače pokrovnosti (strna žita) posle paradajza sprečava se prenamnožavanje korova karakterističnih za širokorede useve, a takođe se postiže bolje iskorišćavanje hraniva zaostalih izprethodne sezone. Osim toga ovakav plodored

Sa koliko ljubavi i pažnje se posvetimo biljkama, toliko će one biti u stanju da nam vrate dobrim rodom i kvalitetom plodova. Ovo posebno zavisi od opisanih početnih faza razvoja.

IRIGACIJA i NAVODNJAVANJE

28



AGROSVET

ZAŠTITA POVRTARSKOG BILJA OD PROUZROKOVAČA BOLESTI Mikoze - Po svom broju, rasprostranjenosti i ekonomskom gajene biljke. Najosetljivije su mlade biljke u fazi klijanja i

nicanja, dok su za starije biljke ove pseudogljive praktično bezopasne. Štete su utoliko veće ukoliko spoljni činioci i loš kvalitet semena produžavaju vreme od setve do nicanja biljaka. Češćoj pojavi poleganja rasada doprinose teška i slabo drenirana zemljišta, neuravnotežena ishrana biljaka (višak azota), visoka vlažnost i temperatura, slabo provetravanje, niske temperature posle setve.

značaju u proizvodnji povrća, gljive zauzimaju prvo mesto među prouzrokovačima bolesti koje se nazivaju mikoze. Patogene gljive se u nepovoljnim uslovima održavaju u vidu različitih spora (oospora, hlamidospora) ili u obliku gustih i čvrstih tvorevina (sklerocije). Mnoge gljive se održavaju i u samoj biljci domaćinu, najčešće korovima, samoniklim biljkama ili gajenim biljkama u stakleniku gde se povrće proizvodi cele godine.

Simptomi. Zaraženo seme ne klija, truli i raspada se. Tkivo klijanaca je jako osetljivo i na njemu se u početku javljaju vodenaste pege, koje se brzo povećavaju i cela biljka propada. Na izniklim biljkama oboljeva koren ili stablo u prizemnom delu, dobijaju mrku boju i nekrotiraju. Obolele biljke poležu i na njima se javlja beličasta, koja se širi i po površini zemlje u vidu paučinaste prevlake. Polegle biljke brzo uginjavaju, a pri većoj vlažnosti i toploti gotovo se istope, odakle inaziv „topljenje rasada”.

Prouzrokovači truleži korena i prizemnog dela stabla se nalaze u zemljištu i pripadaju različitim vrstama parazitnih gljiva, rodova Phytophthora, Pythium, Rhizoctonia, Sclerotinia. Gljive se održavaju i na semenu, sadnom materijalu i ostacima biljaka u zemljištu. Aktiviraju se u povoljnim uslovima temperature i vlažnosti. Na razvoj gljive i intenzitet napada utiče veći broj faktora od kojih su najznačajniji vlažnost i temperatura. Za većinu gljiva neophodna je kap vode da spora proklija i ostvari infekciju. Zbog toga je zaraza gljivama uvek jačeg intenziteta u uslovima vlažnog i kišovitog vremena.

Mere zaštite. Za suzbijanje ove grupe najvažnije su preventivne mere. Neophodna je dezinfekcija zemljišta bilo hemijskim putem ili toplotom. Od agrotehničkih mera korisno je vršiti drenažu zemljišta, izbegavati teška zemljišta, vršiti provetravanje objekata za proizvodnju rasada, izbegavati preterano đubrenje azotom, sejati ili pikirati biljke kada su povoljni uslovi za njihov brži rast i razvoj. Koristiti plodored jer se tako smanjuje populacija parazita. Preparati na bazi propamokarb-hidrohlorida – Proplant 722SL i fosetil-Al – Fostonic 80 WP su registrovani u našoj zemlji za zaštitu paradajza i drugih vrsta povrtarskih biljaka. Međutim, njihova efikasnost u velikoj meri zavisi od prethodno preduzetih preventivnih mera suzbijanja patogena.

Poznavanje epidemiologije patogenih gljiva, odnosno načina održavanja i prodora u biljke, optimalnih uslova razvoja, veoma je značajno da bi se preventivnim merama sprečile infekcije. U pregledu ekonomski najznačajnijih bolesti i štetočina povrća, akcenat je dat onim vrstama koje ugrožavaju dominatnte gajene biljke našeg područja, pre svega paradajz, paprika, krastavac, luk, salata, kupus.

Fuzariozno uvenuće paradajza - Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici

Poleganje rasada, palež klijanaca, trulež semena - Pythium spp.

Prouzrokovač fuzarioznog uvenuća paradajza je veoma štetan i destruktivan patogen, koji u povoljnim uslovima može u potpunosti da uništi proizvodnju paradajza. Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici je specijalizovana forma parazita koja napada samo paradajz. Uslovi sredine koji pogoduju razvoju oboljenja u našoj zemlji su uglavnom vezani za proizvodnju paradajza u zaštićenom prostoru, gde je prisutna visoka temperatura i vlaga vazduha.

U okviru roda Pythium postoji nekoliko vrsta koje parazitiraju povrće u ranim fazama razvoja. (P. aphanidermatum, P. myriotylum, P. arrhenomanes, P. ultimum i P. debaryanum). Vrsta Pythium aphanidermatum je najčešći prouzrokovač poleganja i propadanja klijanaca. Sve navedene vrste su izraziti polifagni patogeni i pored paradajza napadaju i mnoge druge 30


AGROSVET ma njenom središnjem delu. Lišće međutim zadržava zelenu boju, pa se zato i naziva „zeleno” uvenuće. Sa razvojem oboljenja, lišće sve više gubi turgor, suši se i na kraju otpada. Pored lišća, mogu biti zahvaćene pojedine grane pa i cele biljke. Na uzdužnom preseku korena i prizemnog dela stabla može se uočiti nekroza ksilema. Obolelo tkivo je mrko obojeno, čime se jasno razlikuje od okolnog zdravog tkiva. Zaražene biljkeimaju skraćene internodije i žbunast izgled. Na paradajzu, su međutim spoljni znaci bolesti nešto drugačiji nego kod opisanih na paprici. Nema pojave uvenuća biljaka, niti se remeti njihov porast. Tek na starijem lišću nastaju hlorotične pege koje potom nekrotiraju. Mrka obojenost sudovnog sistema, uočljiva na uzdušnom preseku prizemnog dela stabla, karakterističan je znak zelenog uvenuća paradajza.

Simptomi. Ispoljavanje simptoma u značajnoj meri zavisi od vremenskih uslova i virulentnosti patogena. Biljke u polju iznenadno venu dobijajući žutu boju i vidno zaostaju u porastu. Na uzdužnom preseku prizemnog dela stabla uočava se mrka obojenost sudovnog tkiva, što predstavlja karakterističan simptom uvenuća. Promena boje je jače izražena na nodusima. Donje lišće zaraženih biljaka najpre postaje hlorotično sa prosvetljenim nervima, zatim pokazuje simptome uvelosti, kasnije po obodu nekrotira, suši se i opada. Propadanje čitavih biljaka nastaje kasnije, posle cvetanja i formiranja plodova. Ukoliko je prisutna velika količina vlage u zemljištu, nadzemni deo biljke ne vene, ali pokazuje žućenje i uvijenost. Simptomi fuzarioznog uvenuća veoma su slični simptomima koje prozrokuju gljive iz roda Verticillium, što treba uzeti u obzir pri dijagnostici.

Mere zaštite. Primena plodoreda, uklanjanje biljnih ostatatka i korovskih biljaka koje su domaćini patogena, dezinfekcija supstrata pri proizvodnji rasada može pomoći u smanjenju zaraze i gajenje tolerantnih sorti. Povrtarske biljke iz fam. Solanaceae na istoj površini gajiti tek svake pete godine, a u plodosmenu uvoditi pre svega žitarice, kukuruz, soju, šećernu repu, kao i pasulj, boraniju, grašak i kupus. Zemlju za gajenje biljaka u zatvorenom prostoru termički ili hemijski dezinfikovati. U tu svrhu može se primeniti pregrejana vodena para (60 -700C u trajanju od 30 min), sunčeva toplotna energija (solarizacija – prektivanje zemljišta folijom tokom najtoplijih meseci) i dezinficijens na bazi dazometa. Od fungicida, u svetu se protiv prouzrokovača zelenog uvenuća najčešće koriste sisitemični fungicidi iz grupe benzimidazola karbendazim. Međutim, navedeni fungicidi imaju ograničeno delovanje na parazita jer samo zaustavljaju razviće gljive dok traje delovanje fungicida.

Mere zaštite. Nedeljno pregledati parcele po “W” obrascu, počevši od sredine sezone do momenta zrenja plodova. Uspešna zaštita se može ostvariti kombinovanjem različitih mera, jer bilo koja pojedinačna mera nije u potpunosti efikasna. Primena višegodišnjeg plodoreda i zdravog semena u velikoj meri smanjuje infekcioni potencijal i gubitak prinosa. Zemljište za proizvodnju rasada i gajenje biljaka u zatvorenom prostoru sterilisati termički ili hemijski. Tretmani fungicidima Proplant 722SL, Fostonic 80 WP i Funomil doprinosi smanjenju infektivnog potencijala. Podesiti pH zemljišta na 6, 5-7 i koristiti nitratni azot umesto amonijačnog.

Zeleno (verticiliozno) uvenuće paradajza - Verticillium albo-atrum, Verticillium dahliae Zeleno uvenuće je oboljenje koja može prouzrokovati ozbiljne gubitke pri gajenju povrtarskih biljaka iz familije Solanaceae. U prodručjima gde se ove biljke dugo gaje, naročito u monokulturi, može doći i do potpunog propadanja useva. Intenzitet uvenuća i gubitak prinosa zavise od nivoa inokuluma u zemljištu, uslova spoljašnje sredine i osetljivosti sortimenta. Patogen ima širok krug domaćina, preko 200 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka. Od gajenih, to su vrste iz familije Solanaceae (paprika, paradajz, krompir, plavi patlidžan), Cucurbitaceae (krastavac, dinja, lubenica) i druge. Parazit se u prirodi prenosi površinskom vodom, zaraženim biljnim ostacima i zaraženim semenom.

Plamenjača paradajza - Phytophthora infestans Plamenjača, prouzrokovana psedogljivom Phytophthora infestans je s obzirom na učestalost pojave i stepen oštećenja lista, stabla i plodova, jedna od najznačajnijih bolesti paradajza. U uslovima umerenog klimata, u godinama sa čestim kišnim periodima praćenim visokom relativnom vlažnošću, štete koje nastaju delovanjem ovog patogena mogu biti i do 100%.

Simptomi. Parazitmože da zarazi biljke u svim fazama razvića. Mlade biljke i sejanci mogu veoma brzo propasti neposredno posle ostvarene infekcije, ali mnogo češće se javljaju kasnije zaraze. Prvi simptomi se uočavaju na donjem lišću zaraženih biljaka u vidu blagog uvenuća. Tkivo lišća zahvaćeno uvenućem omekša i obezboji se počev od ivice liske pre-

Simptomi. Simptomi oboljenja se javljuju na svim nadzemnim delovima biljke. Na listu se početni znaci bolesti ispoljavaju u vidu bledo zelenih, vodenastih pega koje često počinju da se razvijaju od ivica listova ili lisnih vrhova gde se zadržava voda od kiše ili rose. U uslovima vlažnog vremena pege dobijaju maslinastu boju, pri čemu sa do31


AGROSVET nje strane lista, na ivici pega, nastaje beličasta prevlaka koju čine reproduktivne organe gljive. Tokom perioda visokih temperatura praćenih niskom relativnnom vlažnošću vazduha, pege se suše, a zaraženo lišće propada i otpada sa listova. Na stablu su pege ovalne ili izdužene, u početku vodenaste, a kasnije mrko obojene. Često prstenasto zahvataju stablo ili bočne izdanke, pri čemu delovi biljke iznad pega venu i suše se. Na zelenim plodovima paradajza vidljive su sivozelene, vodenaste pege, koje ubrzo postaju mrke, a tkivo ploda zahvaćeno parazitom je tvrdo. U okviru njih, u vlažnim uslovima dolazi do sporulacije patogena u vidu beličaste prevlake. Nekroza tkiva ploda se brzo širi i za nekoliko dana zahvati ceo plod koji lako opada.

posledica razgradnje hlorofila. Kada se pege uvećavaju i spajaju, često su ograničene većim lisnim nervima. Ponekad, kada se pege spoje, dolazi do propadanja cele lisne površina prouzrokujući uvijenost lista. Ovakvo lišće ne opada, već ostaje na stablu. Na stablu se javljaju pege izduženog, ovalnog oblika, znatno krupnije od pega na listu. U slučaju jake zaraze, mogu da zahvate i celu internodiju i prestenasto da obuhvate stablo, naročito kod mladih biljaka. Pege na plodovima se po pravilu formiraju oko peteljke, crne su boje i sa ugnutimsredišnjim delom. Mere zaštite. Jednom nedeljno potrebno je pregledati polje u cilju utvrđivanje nivoa zaraze. Uništavanje zaraženih biljnih ostatatka, najmanje dvogodišnji plodored, upotreba sertifikovanog semena i proizvodnja zdravog sadnog materijala predstavljaju osnovne preventivne mere zaštite paradajza. Treba izbegavati prekomerna i česta navodnjavanja koja listove održavaju duže vremena u vlažnom stanju. Takođe, u cilju smanjenja izlaganja biljaka stresnim situacijama, potrebno je sprovesti adekvatno suzbijanje ostalih patogena i insekata. Primena fungicida je najvažnija mera suzbijanja A. solani. Sa zaštitom treba početi pre pojave bolesti i u ovu svrhu koristiti fungicide sa širokim spektrom delovanja, kao što su Funguran-OH, Penncozeb WG, Balear 720SC, Queen, Sigura.

Mere zaštite. U cilju što ranijeg uočavanja pojave prvih simptoma oboljenja, potrebno je pregledati usev paradajza jednom nedeljno, tj. 5-10 mesta po parceli po “W” obrascu. Prouzrokovač plamenjače paradajza se suzbija kombinovanjem agrotehničkih i hemijskih mera i gajenjem otpornih sorti. Od agrotehničkih mera uništavanje zaraženih krtola i samoniklih biljaka krompira, upotreba zdravih sertifikovanih krtola semenskog krompira, izbalansirana ishrana NPK hranivima uz dodatak mikroelementa doprinose smanjenju intenzitetu pojave plamenjače. Primena kontaktnih, fungicida nespecifičnog delovanja Funguran-OH, Penncozeb WG, Dithane M45, Balear 720 SC u kombinaciji sa specifičnim sistemičnim ili lokalsistemičnim fungicidima Ridomil Gold MZ 68 WG, Sigura, Queen, Equation Pro predstavlja osnovnu meru suzbijanja P. infestans. Program zaštite i primene fungicida uglavnom se zasniva na njihovoj preventivnoj primeni. Cilj je da se obezebedi stalno prisustvo depozita fungicida na biljci sve dok postoji opasnost od infekcije. Sve dok se simptomi plamenjače ne pojave na krompiru, nema opasnosti od pojave plamenjače na paradajzu.

Siva pegavost paradajza - Septoria lycopersici Prouzrokovač oboljenja sive pegavosti paradaza napada pre svega vrste iz fam. Solanaceae (paradajz, plavi patlidžan i krompir), a štete koje može prouzrokovati mogu ići i do 90%prinosa.

Crna pegavost – Alternaria solani Crna pegavost Alternaria solani je veoma rasprostranjeno oboljenje paradajza. U slučaju visokog intenziteta zaraze, listovi prevremeno propadaju, što se u značajnoj meri odražava i na prinos. U godinama kada su klimatski uslovi uslovi povoljni za razvoj oboljenja, troškovi suzbijanja A. solani mogu iznositi i preko 10% ukupnih troškova proizvodnje.

Simptomi. Simptomi bolesti se prvo ispoljavaju na donjem lišću paradajza. Na licu lista nastaju svetložute, sitne i okrugle pege okružene zonom tkiva mrke boje. U centru pege jasno se uočavaju crne tačkice koje predstavljaju piknide. Oko pega se formira oreol žute boje. Mnogobrojne pege se spajaju, pa se zaraženo lišće uvija, suši i opada.

Simptomi. A. solani se razvija na svim nadzemnim delovima paradajza. Na starijim biljkama simptomi se prvo pojavljuju na donjem lišću. U početku su pege okrugle, sivomrke boje i sitne (do 2 mm). Kasnije se povećavaju, postaju crne i na njima se ističu zone u vidu koncentričnih krugova, što je specifičan simtom oboljenja. Oko pega na lišću se javlja hloroza u vidu oreola žute boje kao

Mere zaštite. Plodored, uklanjanje biljnih ostataka, dezinfekcija zemljišta i semena, provetravanje biljaka, gajenje biljaka uz naslon i zakidanje zaperaka, pregled useva, predstavljaju značajne preventivne mere u cilju otklanjanja uslova za razvoj gljive. Većina fungicida koji se koriste za suzbijanje plamenjače i crne pegavosti deluje i na prouzrokovača sive pegavosti lista. (nastavak na 37. strani) 32



G

sa

S UP S TR AT

Z A PIKIRANJE

R A S AĐIVANJE

I

S UP S TR AT

Z A KONTEJNERE S AK S IJE

I


2 – 7 cm

7 - 12 cm

> 13 cm

2 – 7 cm

7 - 12 cm

> 13 cm

2 – 7 cm

7 – 12 cm

Kulture sa posebnim zahtevima K ULTURE

S A Z AHTE VIMA NI S KIM

PH

ZA

V IŠ EGODIŠ NJE

V OĆ NE

KULTURE


Jedinica za putni transport *


AGROSVET

Antraknoza plodova paradajza - Colletotrichum spp.

Pepelnica paradajza - Leveillula taurica Pepelnica paradajza značajno smanjenje prinosa paradajza gajenog u zaštićenom prostoru. Prouzrokovač pepelnice je polifagni patogen koji ima širok krug domaćina kao što su paradajz, paprika, krompir i plavi patlidžan, a napada i crni luk.

Antraknoza je u uslovima velike vlažnosti često oboljenje dozrelih plodova paradajza. Ovo je značajno oboljenje paradajza gajenog za industrijsku preradu koji duže ostaje u polju. Ukoliko se bolest zanemari, dolazi do značajnog gubitka prinosa i kvaliteta plodova.

Simptomi. Simptomi bolesti se ispoljavaju na starijem lišću paradajza u vidu krupnih hlorotičnih pega. Vremenom, sa napretkom bolesti pege se spajaju a tkivo u okviru pega nekrotira. Na licu i naličju lista obrazuju se beličasta brašnasta prevlaka koju čine sporonosne tvorevine gljive.

Simptomi. Karakteristični simptomi oboljenja ispoljavaju se na zrelim plodovima. Infekcija može da se ostvari i na mladim, zelenim plodovima, ali simptomi se ne javljaju sve do njihovog zrenja. Na plodu, kao posledica infekcije, nastaju kružne, neznatno udubljene pege, u prečniku i do 2 cm. Centralni deo pege je obično mrke boje, a kasnije sa njenim sazrevanjem javljaju se i sitne crne tačkastetvorevina patogena. Površinski sloj napadnutog tkiva ispod pokožice može biti beličast i suv, a centrlni deo tamniji. Napadnuto tkivo često naseljavaju sekundarni mikroorganizmi ubrzavajući proces propadanja ploda.

Mere zaštite. Za razliku od drugih gljiva prouzrokovača pepelnice, micelija ove gljive se razvija u unutrašnjosti biljnog tkiva, što otežava njeno suzbijanje. Nedeljno pregledati parcele po “W” obrascu. Osnovni način suzbijanja prouzrokovača pepelnice je primena fungicida. Međutim, neophodno je sa hemijskom zaštitom početi čim se uoče prvi simptomi oboljenja. U našoj zemlji nema registrovanih preparata za suzbijanje pepelnice. U svetu se koriste preparati na bazi sumpora – Microthiol disperss i azoksistrobina - Queen.

Mere zaštite. Nedeljno pregledati parcele po „W” obrascu, počevši od sredine sezone do momenta zrenja plodova. Primenjivati najmanje trogodišnji plodored, vršiti uklanjanje biljnih ostataka i korovskih biljaka, dezinfikovati zemljište u lejama za proizvodnju rasada, uzimati seme samo iz nezaraženih plodova, redovno provetravati objekte gde se gaje biljke. Izbegavati gustu sadnju i povređivanje korena biljaka u cilju smanjenja zaraze. Primena fungicida predstavlja značajnu meru u suzbijanju patogena. Posebno je značajna njihova primena u fenofazi početka zrenja plodova. Međutim, zbog postojanja latentnih infekcija koje se javljaju i na zelenim plodovima, tretiranja se moraju izvoditi praktično tokom cele sezone. U našoj zemlji nema registrovanih fungicida za suzbijanje prouzrokovača antraknoze plodova paradajza. U svetu se uglavnom primenjuju preparati Balear 720 SC, Penncozeb WG, Queen, Score 250EC, Sigura i dr.

Plesnivost lista paradajza - Fulvia fulva Prouzrokovač plesnivosti lista paradajza prouzrokuje značajno smanjenje prinosa paradajza u plastenicima i staklenicima. U našim uslovima se isključivo javlja na paradajzu koji se gaji uzaštićenom prostoru. U uslovima povoljnim za razvoj patogena štete mogu biti veoma velike jer dolazi do masovnog sušenja lišća. Posebno je destruktivan u područjima gde su prisutni vlažni vremenski uslovi tokom dužeg perioda. Simptomi. Simptomi bolesti se prvo ispoljavaju na starijem lišću paradajza. Na stablu i plodu pojava simptoma je retka i bez štetnih posledica. Na licu lista najpre nastaju svetlozelene ili žute pege sa nejasnim ivicama. Na naličju lista u okviru pega dolazi do sporulacije gljive pri čemu se obrazuje gusta, somotasta, sivomrka prevlaka. Zaraženo tkivo potom nekrotira, list se uvija, vene iopada.

Bela trulež - Sclerotinia sclerotiorum Prouzrokovač bele truleži je kosmopolitski, polifagni patogen, koji parazitira preko 380 biljnih vrsta. Povremeno predstavlja problem pri gajenju povrća u uslovima produženo hladnog vremena i stalne vlažnosti zemljišta.

Mere zaštite. Plodored, uklanjanje biljnih ostataka, dezinfekcija zemljišta i semena, provetravanje objekata gde se gaji paradajz, gajenje biljaka uz naslon i zakidanje zaperaka predstavljaju značajne preventivne mere u cilju otklanjanja uslova za razvoj gljive. Većina fungicida koji se koriste za suzbijanje plamenjače i crne pegavosti deluje i na F. fulva, kao i kombinacija Balear 720 SC + Queen.

Simptomi. Pri infekciji mladih, tek iziniklih biljaka gljiva prouzrokuje simptome poleganja ili topljenja rasada. Tada se na prizemnom delu stabla sejanaca uočava vodenasta nekrotična pega, koja zahvata nežno tkivo stabla sa svih strana. Slične simptome prouzrokuju i drugi patogeni, tako da lako može doći do pogrešne dijagnoze oboljenja. Na 37


AGROSVET odraslim biljkama, nakon rasađivanja simptomi su vrlo karakterisitčni. Na prizemnom delu stabla u nivou zemljišta, nastaje prostrana vodenasta pega. Ona se postepeno širi, 5-10 cm u dužinu, zahvatajući stablo sa svih strana. U okviru pege formira se paperjasta, beličasta micelija. Obolele biljke se povijaju, venu i za kratko vreme izumiru. Tokom razvoja gljiva formira telašca crne boje – sklerocije, najčešće u srži obolelog stabla.

Mere zaštite. Najvažnije su preventivne mere. Neophodna je dezinfekcija zemljišta bilo hemijskim putem ili toplotom. Preporučuje se plodored sa biljkama iz porodice trava. Koristiti dezinfikovano seme. U našoj zemlji nema registrovanih preparata za suzbijanje R. solani. U svetu je primena fungicida na bazi iprodiona, prohloraza - Octave i strobilurina - Queen, prilikom rasađivanja biljaka se pokazala veoma uspešnom merom zaštite paradajza.

Mere zaštite. Mere koje dovode do smanjenja infekcionog potencijala gljive i poboljšavanja uslova uspevanja biljaka imaju veliki značaj u suzbijanju parazita pa tako posebnu pažnju obratiti na prikupljanje i uništavanje biljnih ostataka. Regulisanje temperature i vlažnosti vazduha i zemljišta u objektima je važna mera sprečavanja pojave bele truleži. Pri proizvodnji rasada obavezno dezinfikovati supstrat – Proplant 722SL. Praktična zaštita paradajza se zasniva na primeni odgovarajućih fungicida pre nego što patogen kolonizira staroi mrtvo bijlno tkivo. U našoj zemlji nema registrovanih preparata za suzbijanje prouzrokovača bele truleži. U svetu se u uslovima povoljnim za primarne infekcije koriste fungicidi na bazi boskalida, kao i Switch 67, 5 WG. Siva trulež - Botrytis cinerea Prouzrokovač sive truleži se verovatno sreće svuda gde se gaji paradajz i ostalo povrće. Gljiva Botrytis fuckeliana je veoma rasprostranjen i štetan patogen, naročito u umerenim i suptropskim klimatima. Mnogo je poznatiji konidijski stadijum gljive Botrytis cinerea koji je opisan na mnogim biljnim vrstama. U našoj zemlji, ova gljiva predstavlja problem pri gajenju povrća, a pre svega paradajza u zaštićenom prostoru. Štete najšečće nastaju u objektima u kojima nije pravilno regulisana temperatura i vlažnost vazduha. Tada se ispoljava u veoma štetnim razmerama. Simptomi. Pri infekciji mladih biljaka ova gljiva prouzrokuje simptome poleganja ili topljenja rasada. Tada se na prizemnom delu stabla sejanaca uočava vodenasta nekrotična pega, koja zahvata nežno tkivo stabla sa svih strana. Slične simptome prouzrokuju i drugi patogeni, tako da lako može doći do pogrešne dijagnoze oboljenja. Pojava vodenaste pege na odraslim biljkama dovodi do sušenja gornjih delova biljaka. Karakteristični su simptomi na zelenim plodovima paradajza. Na spojnom mestu ploda i peteljke nastaje vodenasta zona. Tada dolazi i do opadanja plodova. U uslovima obilne vlažnosti vazduha na površini zaraženog tkiva razvija se obilna sivopepeljasta prevlaka koju čine sporonosne tvorevine gljive. Na lišću se pojavljuju vodenaste pege, koje se u uslovima veće vlažnosti brzo šire i nekrotiraju sa razvojem obilne karakteristične sporulacije.

Trulež biljaka ili „bela noga” - Rhizoctonia solani Patogen Rhizoctonia solani predstavlja kompleks i skup vrsta sastavljen od izolata koji se razlikuju po krugu domaćina, patogenosti, odgajivačkim karakteristikama i reakcijama na uslove životne sredine. Mogu se naći širom sveta gde se gaje osetljive biljke domaćini. U povoljnim uslovima za razvoj patogena štete mogu biti veoma velike i ogledaju se u smanjenju prinosa i pogoršanju kvaliteta plodova obolelih biljaka. Simptomi. Parazit prouzrokuje propadanje semena paradajza pre ili nakon klijanja. Na izniklim biljkama izaziva nekrozu i omekšavanje hipokotila, pa mlade biljke brzo polegnu. Polegle biljke postaju smeđe i brzo istrule. Parazit se postepeno i koncentrično prenosi na susedne zdrave biljke, pa se na taj način u leji obrazuju gola mesta. U pikirištu obolevaju pojedinačne biljke. Karakterističan simptom je mrko obojena nekroza prizemnog dela stabla paradajza. Ona je jasno ograničena od susednog zdravog tkiva. Iznad zaraženog dela stabla na biljkama paradajza formiraju se adventivne žile. Gljiva zaražava lišće paradajza koje je u dodiru sa zemljištem. Širi se kroz peteljku i prouzrokuje rak rane na stablu, a posledica infekcije plodova kroz rane i epidermis su mrke pege.

Mere zaštite. Regulisanje temperature i vlažnosti vazduha i zemljišta u objektima zaštićenog prostora predstavlja osnovnu meru sprečavanja pojave sive truleži. Tokom prohladnih i oblačnih dana smanjiti zalivanje biljaka i tako sniziti vlažnost vazduha i zemljišta, uz istovremeno intenzivno provetravanje. Obolele plodove redovno odstranjivati. Pri proizvodnji rasada obavezno dezinfikovati supstrat. U zaštiti se koriste preparati Balear 720 SL, Equation Pro. Pri primeni fungicida voditi računa o broju tretiranja istim preparatom zbog brzog razvoja rezistentnosti patogena. Zbog toga, neophodno je kombinovati preparate različitog mehanizma delovanja i poštovati preporuke o maksimalnom broju tretiranja u toku godine istim fungicidom. 38


AGROSVET boljeg provetravanja, obavezan je plodored, a izbegavati sukcesivnu sadnju na istom mestu. Pored gajenja otpornih sorti, obavezna je i mera hemijske zaštite fungicidima Penncozeb WG, Dithane M45, Balear 720 SC, Funguran-OH, Cuprabalu Z Ultra, Fostonic 80 WP, Ridomil Gold Mz 68WG.

Plamenjača paprike – Phytophthora capsici Napada još i plavi patlidžan, paradajz, krastavac, lubenice, tikvice i dinje. Simptomi. Zaražava sve delove paprike. Zaraženi klijanci u toplim lejama propadaju. Zaraženo stablo ima tamnozelene i vodenaste pege, koje se kasnije sasuše i postaju mrke. Pege mogu prstenasto savti stablo što dovodi do venjenja iznad zahvaćenog mesta. Na listu su sitne nepravilne i okruglaste pege koje se povećavaju, sasuše i imaju bledu boju. Plodovi mogu biti zaraženi kroz peteljku prodiranjem parazita iz stabla. Peteljka propada pre nego što počne trulež stable. Zaraženo tkivo ploda postaje tamnozeleno i vodenasto.

Pepelnica krastavca – Erysiphae cichoracearum Pepelnica krastavca parazitira veliki broj biljaka, a najveće štete se javljaju na krastavcu, tikvicama i bundevama: Značajnije su štete u zatvorenom prostoru, dok se na otvorenom javljaju kasnije, krajem vegetacije te su i štete manje.

Mere zaštite. Zasnivaju se na dobro dreniranom zemljištu, uništavanju korova, obaveznom plodoredu, dezinfekciji semena i supstrata redovnoj hemijskoj zaštiti rasada fungicidima Fostonic 80 WP, Ridomil Gold MZ 68 WG, Funomil.

Simptomi. Prvi simptomi se uočavaju na naličju lista u vidu brašnaste navlake. U povoljnim uslovima za razvoj gljive brašnaste kolonije se šire i pokrivaju celu lisnu površinu sa lica i naličja. Zaraženo lišće se suši i izumire. Plodovi nisu direktno zaraženi ali usled propadanja lisne površine izloženi su suncu te nastaju ožegotine, prevremeno dozrevanje i slabog su kvaliteta i ukusa. Mere zaštite. Za gajenje krastavca treba koristiti dobro ocedno zemljište uz suzbijanje korova i gajenje otpornih sorti i fungicidima za zaštitu od pepelnice, Systhane 12E, Systhane 240 E

Plamenjača krastavca – Pseudoperonospora cubensis Prouzrokovač plamenjače napada gotovo sve vrste iz familije Cucurbitaceae, i krastavac, lubenicu, dinju, tikvicu. Simptomi. Najčešće se javljaju na lišću starosti 5 do 15 dana u vidu mozaika svetlo i tamno zelenih zona. Razvojem bolesti pege postaju žute, uglaste, ograničene većim nervima. Zaraženi deo liske se suši, postaje krt, lomi se i raspada. Parazit prezimljava na zaraženim ostavcima ili biljkama u plastenicima.

Antraknoza napada lubenice, dinje, krastavac, tikve, kornišone.

Mere zaštite. Za gajenje krastavca treba koristiti dobro ocedno zemljište, veća rastojanja u redu i između redova radi

Simptomi. Bolest se ispoljava na svim nadzemnim delovima biljke ali najveće štete pričinjava plodu. Na lišću se

Antraknoza lubenica i dinja – Colletotrichum lagenarium

39


AGROSVET stvaraju kružne, koncentrične pege mrke boje na kojima se stvara ružičasta prevlaka koja sa razvojem bolesti potamni. U slučaju jačeg napada lišće se potpuno sasuši i izgleda kao sprženo. Slični simptomi su i na stablu u vidu uleglih pega koje mogu da se spoje i prstenuju stablo te dolazi do propadanja vreže iznad tog dela stabla. Zaraženi plodovi pokriveni su mrkim ranama (prečnik 0, 5 – 5 cm) koje su udubljene (i do 2 cm). Plod nepravilno raste, i gotovu uvek propada i istrune. Zaraženi plodovi trule i zbog prodiranja saprofita u unutrašnjost ploda kroz ububljene rane.

ili celu glavicu što značajno smanjuje njen kvalitet i tržišnu vrednost. Mere zaštite. Od mera borbe preporučuje se izbor zdravih izvodnica za seme, uništavanje biljnih ostataka, korovskih vrsta i duži plodored, kao i dezinfekcija semena. Takođe izbegavati gajenje u susedstvu vrsta iz iste familije. Od hemijskih mera tretmani fungicidima Penncozeb WGi Balear 720 SC daju kvalitetnu preventivnu zaštitu. I kod ovih tretmana koristiti okvašivače.

Mere zaštite. Zasnivaju se na poštovanju plodoreda (najmanje 3 godine), setva zdravog i dezinfikovanog semena, gajenje otpornih sorti i tretman kako preventivnim Penncozeb WG, Captan 80 WG, tako i sistemičnim fungicidima.

Plamenjača salate – Bremia lactucae Plamenjača salate napada salatu kako na otvorenom polju tako i u zatvorenom, a nastavlja razvoj na biljkama u transportu i u skladištu.

Plamenjača luka – Peronospora destrucor

Simptomi. Kotiledoni i prvi pravi listići mogu biti potpuno zahvaćeni koniidjama gljivce što dovodi do uginuća. Na licu starijeg lišća formiraju se hlorotične uglaste pege oivičene glvnim nervima, koje sa razvojem bolesti postaju žute pa mrko-crvene. Lisni delovi se suše ili zbog veće vlažnosti podležu truljenju.

Najštetnije oboljenje luka na našim prostorima, koje osim direktnih šteta u proizvodnji, ukoliko se javi u predelu vrata glavice, pospešuje kasnije pojave bakterijske i gljivične truleži usled čega dolazi do truljenja glavica tokom skladištenja. Simptomi. Na biljkama se ispoljavaju sistemični simptomi u vidu svetlozelenog lišća zakržljalih biljka koje se savijaju na dole. Ovi simptomi se javljaju na biljkama koje se razvijaju iz zaraženih glavica. Lokalne zaraze nastaju kao posledica sekundarnih zaraza bledo ovalnim ili izduženim pegama u okviru kojih parazit sporuliše te dobijaju sivoljubičastu boju. Zaraženo lišće vene i izumire. Iz lista se zaraza širi prema vrhu glavice, a često i ka ljuspastim listićima.

Mere zaštite. Zasnivaju se na preventivnim merama – poštovanju plodoreda, gajenju otpornih sorti, uništavanju biljnih ostataka, dezinfikovanom susptratu, regulisanom zalivanju bez suviška vode i primeni fungicida, preventivnih, Penncozeb WG i sistemika Ridomil Gold MZ 68 WG.

Bakterioze - Bakterije su jednoćelijski mikroorganizmi

Mere zaštite. Za setvu ili sadnju koristiti samo zdravo seme odnosno arpadžik uz poštovanje trogodišnjeg plodoreda. Suzbijanje korovskih vrsta i gajenje na osvetljenim, provetrenim i procednim površinama. Redovna zaštita od početka vegetacije fungicidima sa različitim mehanizmima delovanja, od preventivih, Funguran-OH, Dithane M45, Captan 80 WG, do sistemika, Ridomil Gold Mz 68 WG i Fostonic 80 WP. Pri tretiranju fungicidima treba dodavati okvašivače radi boljeg prijanjanja na lisnu površinu.

koji koriste izvor energije stvorene od strane drugih organizama. Bolesti koje prouzrokuju fitopatogene bakterije na biljkama nazivaju se bakterioze. Bakterije su veoma infektivne i njihova pojava i širenje se teško kontroliše. Veoma lako se šire kapima vode koje se odbijaju od zaraženih biljaka i dospevaju na zdrave, kišom nošenom vetrom ili navodnjavanjem i orošavanjem. Pojedine vrste se najčešće prenose insektima, a skoro sve se prenose zaraženim alatom i rukama. Veoma značajan izvor zaraze je seme i sadni materijal.

Crna pegavost kupusa – Alternaria brassicae

Zaštita povrća od bakterioza uglavnom se bazira na primeni preventivnih mera. Preventivne mere zaštite povrća od bakterioza podrazumevaju plodored i izbor adekvatne parcele, izbor otpornih ili manje osetljivih sorata, upotreba deklarisanog semena i proizvodnja zdravog rasada, suzbijanje insekata vektora i korovskih biljaka, određivanje momenta setve ili sadnje, adekvatna gustina useva i pravac redova, pravilna nega useva i dr. Od hemijskih mera, kao najsigurnije rešenje je primena fungicida na bazi bakra samostalno ili u kombinaciji sa preparatima na bazi mankozeba.

Ovo oboljenje izaziva brojne štete na vrstama iz fam. Brassicaceae – kupus, karfiol, brokoli, kelj, keleraba. Simptomi. Prvi simptomi se javljaju na mladim biljčicama još u rasadniku u vidu sitnih, tamnih pega na stablu klijanca što uzrokuje poleganje. Ukoliko se takve biljke presade ne daju normalan porast niti prinos u odnosu na zdrave biljke. Kod odraslih biljaka javljaju se mrke pege te dolazi do premena boje glavice koja zahvata jedan njen deo 40


AGROSVET pege nepravilnog oblika. Vremenom sredina pege dobija mrku boju a periferni deo ljubičastomrku. Pege se šire i spajaju a obolelo tkivo se lomi i ispada. Na stablu se mogu zapaziti vlažne, tamnozelene pege nepravilnog oblika, koje izazivaju prstenovanje i sušenje vršnog dela stabla. Međutim, kod nas se najčešće uočavaju karakteristični simptomi na plodovima paradajza, usled čije pojave i nastaju najveće štete. Pege na nezrelim plodovima su u početku vrlo sitne i zelenkastomrke. Širenjem pega, obolelo tkivo postaje mrko, au sredini se uočavaju zrakaste pukotine. Nastale promene se nepravilno razvijaju dobijajući karakterističan izgled krasta, po čemu je bolest i dobila ime. Oboleli plodovi se deformišu, gube tržišnu vrednost, ili potpuno izumiru. Crna pegavost lišća i krastavost plodova paradajza - Pseudomonas syringae pv. tomato Ovo je najrasprostranjenija bakterioza paradajza u našoj zemlji, a naročito je česta na usevu gajenom iz direktne setve. Gubici zavise od faze porasta biljaka u kojoj je ostvarena infekcija i od vremenskih uslova. Značajne štete mogu nastati još u proizvodnji rasada, a takođe i kasnije usled infekcije plodova. Simptomi. Ispoljavaju se na svim nadzemnim organima zaraženih biljaka. Prvi simptomi uočavaju se na donjem lišću u vidu sitnih tamnozelenih pega, vlažnog izgleda, oivičenih hlorotičnim oreolom. Tkivo u okviru pega izumire dobijajući tamnomrku do crnu boju, po čemu je bolest i dobila ime. Usled pojave većeg broja pega, list žuti i opada. Tamne, vlažne pege ispoljavaju se i na stablu i peteljkama lista i ploda. U uslovima povećane vlažnosti, na površini ovih pega uočava se bakterijski eksudat. Najkarakterističnije promene nastaju na mladim nesazrelim plodovima. Na površini ploda obrazuju se sitne sjajno-crne pege. Okolno tkivo je neznatno ugnuto i pri zrenju, umesto crvene, dobija žutu boju. Spajanjem pega dolazi do zastoja u porastu okolnog tkiva i deformacije ploda, pa je ugrožen prinos ali i tržišna vrednost plodova.

Bakteriozna uvelost i rak paradajza - Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis Ova bakterioza predstavlja ozbiljan problem u toplijim predelima sa dosta padavina. Može oboleti paradajz na polju i u zaštićenom prostoru, tokom celog vegetacionog perioda, pri čemu dolazi do izumiranja biljaka i pogoršanja kvaliteta plodova. Poslednjih godina zabeležene značajne štete i u našim proizvodnim područjima. Simptomi. Uvelost pojedinih delova stabla i liski, a vremenom i čitave biljke, nastaje kao posledica prisustva i širenja bakterija sudovnim sistemom. Osim toga, može se uočiti i pegavost lišća, a jedan od karakterističnih simptoma na plodovima su mrke pege okružene beličastim oreolom, koje zbog sličnosti nose naziv „ptičije oko”. Po stablu, grančicama, peteljkama lista i ploda pojavljuju se pege, u okviru kojih tkivo puca, pretvarajući se u rane, što takođe predstavlja karakterističan simptom po kome se bolest i zove “rak paradajza”.

Bakteriozna pegavost lišća i krastavost plodova paradajza – Xanthomonas vesicatoria Ovo je jedno od ekonomski najznačajnijih oboljenja paradajza i paprike. Zabeleženo je u svim rejonima rasprostranjenja ovog povrća u svetu. Usled učestale pojave krastavosti plodova ova bolest dobija sve veći značaj u proizvodnji paradajza i u našoj zemlji.

Mere zaštite. Najbolji efekat zaštite postiže se primenom preventivnih mera kao što su plodored, uklanjanje ostataka obolelih biljaka, dezinfekcija supstrata u objektima za proizvodnju rasada, regulacija temperature i vlažnosti u zaštićenom prostoru, upotreba zdravog i deklarisanog semena, gajenje otpornih genotipova i navodnjavanje natapanjem u brazde.

Simptomi. Bakterija parazitira sve nadzemne delove biljaka paradajza. Na listu se uočavaju male vlažne ili uljaste 41


AGROSVET

Viroze - Virusi predstavljaju posebnu grupu patogena koji biljaka iz oko 30 porodica. Ekonomski je veoma značajan u

proizvodnji biljaka iz porodice Solanaceae, među kojima su duvan, paradajz, paprika i druge. Kod ovog virusa utvrđeno je više sojeva. Virus mozaika paradajza smatra se posebnim virusom. Prema nekim podacima broj biljaka zaraženih ovim virusom može biti i do 60%.

nanose značajne štete povrtarskim biljkama prouzrokujući viroze. Virusi su vrlo rasprostranjeni i svojim štetnim dejstvom smanjuju prinos i kvalitet povrtarskih biljaka. Među njima su i oni koji nanose značajne ekonomske štete, kao što su virus mozaika krastavca na paprici, virus mozaika duvana na paradajzu i drugi. U proizvodnji ovih biljaka mogupotpuno uništiti prinos ili ga smanjiti od 5-80%.

Simptomi. Promene koje na biljkama paradajza izazivaju ovi virusi zavise od soja virusa, sorte paradajza, starosti biljaka i klimatskih uslova. Na mladim biljkama nastaje mozaik, a listovi postaju duži i šiljati. Na starijim biljkama se pojavljuje mozaik bez deformacija liski. Promene su izraženije leti kada je viša temperatura i ima dovoljno svetlosti. Obolele biljke mnogih sorti sa starošću se prividno opravljaju, ali su i dalje zaražene i daju umanjeni rod. Pojava nekroze u vidu nekrotičnih crtica i pega može se uočiti na stablu, listu i plodovima.

U povrtarskoj proizvodnji virusi se najčešće prenose vektorima (biljne vaši, cikade, nematode, parazitne cvetnice), mehanički, semenom, i zaraženim biljnim ostacima u zemljištu. Specifičnost virusnih infekcija povrtarskih biljaka je u tome što se one ne mogu sprečiti hemijskim metodama, koje se najčešće i sa uspehom primenjuju protiv drugih parazita već je potrebno suzbijati vektore tj. prenosioce.

Virus mozaika krastavca na paradajzu - Cucumber mosaic virus

U zaštiti od virsnih oboljenja, generalno treba primeniti određene preventivne postupke kao: • •

• • • • • •

Virus mozaika krastavca je široko rasprostranjen virus, patogen velikog broja povrtarskih biljaka. Broj obolelih biljaka paradajza ovim virusom retko prelazi 15%. Međutim, rast i razviće obolelih biljaka u toj meri su poremećeni da ne daju nikakav rod ako su zaražene početkom cvetanja.

Za proizvodnju rasada koristiti isključivo dezinfikovano seme. Seme sejati u nezaraženi supstrat, što znači da isti treba dezinfikovati vodenom parom, ako je uzet iz prošlogodišnjih leja ili koristiti gotove supstrate Terracult Pribor, alat, ramove leja i stakla dezinfikovati 10% rastvorom natrijum-trifosfata (Na3PO4) U toku nege rasada ne pušiti Obolele biljke rasada počupati, ukloniti iz objekta i spaliti, a ruke oprati temeljno sapunom. Poštovati plodored i nikako ne sejati jednu iza druge vrste iz iste familije Redovno suzbijanje insekata, vektora virusa i uništavanje korova kao prelaznih domaćina Gajenje sorti i hibrida tolerantnih ili otpornih na vodeće viruse

Simptomi. Na paradajzu ovaj virus prouzrokuje veoma teške patološke promene. Prvi simptomi se ispoljavaju u vidu blagog šarenila koje sa razvojem bolesti postaje sve upadljivije. Razvijeni izdanci podležu dubokim morfološkim promenama dobijajući končast izgled poznat kao „nitavost paradajza”. Obolele biljke zaostaju u porastu, kržljave su a kolenca su im često zbijena. Virulenti sojevi izazivaju nekrozu duž lisnih nerava, crtičaste nekrotične pege duž stabla i plodova. Ponekad dolazi do izumiranja lastara. U združenoj zarazi sa virusom mozaika duvana prouzrokuje sterilnost cvetova. Formirani plodovi su sitniji čvrsti, slabog kvaliteta.

Virus bronzavosti paradajza - Tomato spotted wilt virus Virus mozaika duvana na paradajzu - Tobacco mosaic virus

Virus bronzavosti paradajza se javlja na paradajzu gajenom u staklenicima, plastenicima i na otvorenom polju. Poslednjih godina značajno je njegovo prisustvo u zatvorenom prostoru. Spada u grupu veoma štetnih virusa za proizvodnju paradajza. Broj domaćina ovog virusa veoma je širok i čini oko 166 biljnih vrsta. Osim na paradajzu razvija se na paprici, plavom patlidžanu, duvanu, pasulju, grašku, salati i spanaću. Virus ometa zametanje plodova, a zametnuti plodovi ostaju nerazvijeni i slabog kvaliteta. Izaziva izumiranje grančica i rano propadanje biljaka.

Virus mozaika duvana i virus mozaika paradajza su najrasprostranjeniji i najznačajniji virusi na paradajzu i spadaju među najznačajnije patogene ove vrste povrća. Naročito se javljaju na osetljivim, visokim i indeterminantnim sortama paradajza, kod kojih se vrši presađivanje, pinciranje, zakidanje vrha stabla i sukcesivna berba plodova. Nisu retki usevi sa 100% zaraženim biljkama. Prinos obolelih biljaka može biti umanjen preko 50% uz značajno pogoršanje kvaliteta plodova. Virus mozaika duvana infektivan je za više stotina 42


AGROSVET Simptomi. Simtomi oboljenja koje ovaj virus prouzrokuje na paradajzu u zavisnosti su od varijeteta i starosti biljaka. Početni simptom oboljenja je zadebljanje nerava na mladom lišću na kome se mogu javiti i nekrotične prstenaste pege. Mlado zaraženo lišće uvija se naniže ili naviše i postaje krto. Stablo se savija i skraćuje. Biljka dobija žbunast izgled, sa simtomima uvenuća vrha biljke. Tipičan simptom bolesti je bronzasta boja koja se prvo javlja na osnovi naličja lista a zatim se širi po čitavoj liski. Na plodovima nastaju žuta, bledocrvena a ponekad i bela zona, oivičena koncentričnim prstenovima, koji u zavisnosti od soja mogu biti i nekrotični.

Fitoplazmoze - Još uvek su predmet intenzivnih proučavanja, ali se zna da ih ima veći broj različitih vrsta i da pojedine imaju širok krug domaćina. Najčešće su prisutne u elementima sudovnog sistema biljaka, uglavnom u floemu, gde dospevaju pomoću insekata koji ih nose u svom organizmu i ishranom šire sa zaraženih na zdrave biljke. Najpoznatiji prenosioci fitoplazmi su cikade. U zaštiti od fitoplazmoza prevashodno treba voditi računa o nezi useva, suzbijati insekte i korove koji mogu da posluže kao rezervoar infekcije. Žuto uvenuće paradajza - Fitoplazma Stolbur Stolbur fitoplazma uglavnom zaražava biljke iz familije Solanaceae, ali su ekonomski najznažajniji domaćini krompir, paradajz, paprika i plavi patlidžan. Ova bolest je karakteristična za biljke gajene na polju. Uočeno je da se bolest ispoljava ciklično. Takva pojava je u vezi sa porastom populacije insekata – glavnih prenosilaca patogena. Viši intenzitet zaraze nastaje u godinama sa suvim i toplim letom. Takvi uslovi spoljne sredine stimulišu kretanje cikada i primoravaju ih da se umesto na korovskim biljkama hrane na gajenim prenoseći zarazu. Jedan od značajnih izvora infekcije su zaražene biljke poponca. Smatra se da se patogen ne prenosi semenom gajenih biljaka. Simptomi. Zaražene biljke ispoljavaju lokalne promene uglavnom na cvetu, ili sistemične simptome u vidu žutila i uvelosti. Intenzitet simptoma može da varira u zavisnosti od patogena, vrste i osetljivosti domaćina i od uslova spoljne sredine. Na obolelim biljkama cvetovi zauzimaju uspravan položaj i dobijaju zelenu boju. Peteljka zadebljava, cvetovi zakržljavaju i ostaju sterilni. Formirani plodovi zaostaju u porastu, postaju čvrsti i suvi, a promena boje se odvija usporeno u poređenju sa zdravim. Može doći do nekroze centralnog dela ploda i semenjače. Ranije formirano lišće dobija zelenožutu boju, dok mlađi listovi sve više žute i ostaju sitniji, često ivicama povijenim na gore. Biljka, a naročito vršni delovi, zaostaje u porastu, žuti i prerano izumire. Vrhovi paradajza mogu umesto žute dobiti crvenkastu boju usled viška antocijana.

Virus crtičastog mozaika krompira na paradajzu - Potato virus Y Ovaj virus je opšte rasprostranjen na paradajzu kako u zaštićenom prostoru, tako i na otvorenom polju. U proizvodnji paradajza nanosi značajne štete, kako u pogledu smanjenja prinosa, tako i u kvalitetu plodova. Među povrtarskim biljkama pored paradajza, napada krompir i papriku. Domaćini ovog virusa su i neke korovske vrste. Simptomi. Na paradajzu ovaj virus prouzrokuje različite simptome u zavisnosti od virulentnosti soja, sorte paradajza, starosti biljaka kao i drugih faktora. Blagi sojevi virusa izazivaju hlorozu nerava, neupadljivi mozaik na lišću. Kod većine zaraženih biljaka između lisnih nerava nastaju hlorotične pege. Zaražene biljke su manje rodne. Virulentni sojevi prouzrokuju nekrozu naročito na vršnom lišću, kada dolazi do sporijeg razvoja biljaka i deformisanosti plodova. Biljke su slabo razvijene, plodovi su nepravilni, sa mrkim, ugnutim nekrotičnim pegama.

Generalno, zaštita povrtarskog bilja od prouzrokovača biljnih bolesti zasniva se na preventivnim merama koje su širokog dijapazona – uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka, suzbijanje korova, plodored, zdravo, dezinfikovano seme, dezinfikovan supstrat, gajenje manje osetljivih hibrida i sorti, optimalna ishrana, i na kraju primena fungicida.

Epidemiologija. Virus se prenosi semenom, sokom zaraženih biljaka i vašima. Prenošenje vašima je najznačajnije. Vaši unose virus u svoje telo za 5-30 minuta, a njihova infektivnost traje do 24 časa. beleške:

43


AGROSVET

ZAŠTITA OD ŠTETOČINA ŠTETNI INSEKTI I GRINJE

N

ekada su se za suzbijanje štetnih insekata koristili insekticidi koji su imali širok spektar delovanja i dugu perzistentnost u polju. Takvi insekticidi su uglavnom povučeni iz upotrebe. Danas su u upotrebi insekticidi koji imaju specifičan način delovanja i svoju efikasnost ispoljavalju samo u određenom stadijuma razvoja insekata ili u kratkom vremenskom periodu.

Vrlo je rasprostranjena štetočina i javlja se na velikom broju biljaka. Kada su vaši u velikoj brojnosti tada nanose direktne štete isisavanjem biljnih sokova. Usled obilne ishrane dolazi do pojave medne rose na kojima se razvija čađavica. Indirektne štete su značajnije jer vaš prenosi brojne biljne viruse. Ova vaš je efikasan vektor preko 100 biljnih virusa. Izgled. Odrasle beskrilne vaši su zelene, žute ili crvene boje duge oko 2 mm. Krilate vaši su sa tamno mrkom glavom i grudima dok im je trbuh zelen sa tamnim poprečnim prugama. Vrsta prezimljava u jajetu svetlo crne boje uglavnom na breskvi, ređe na trešnji, mareli i šljivi. U proleće se na breskvi razvije nekoliko generacija beskrilnih vaši. Krilate vaši se javljaju maju i tada preleću na paradajz i brojne druge biljke i naseljavaju ih. U zaštićenom prostoru vaš se razvija u kontinuitetu i bez polaganja jaja.

Sadašnji pristup primene insekticida mora da uključuje i pregled gajene biljke na prisustvo insekta i njegovih prirodnih neprijatelja, odnosno primeniti insekticide samo onda kada je brojnost štetnih insekata iznad ekonomskog praga štetnosti. Pragovi ekonomske štetnosti su definisani tako da spreče gubitak prinosa nastao usled ishrane štetočina. Proizvođači sami biraju mere suzbijanja štetnih insekata, a one uključuju primenu agrotehničkih, bioloških, fizičkih i hemijskih mera. Agrotehničke mere suzbijanja insekata. Grinje i biljne vaši se na otvorenom polju naseljavaju prvo na rubnim delovima parcela, do puteva i livada. U zatvorenom prostoru prva pojava je obično do ulaza u objekte. Ukoliko je prisustvo ovih štetnih organizama ograničeno na manje površine u okviru parcele (oaze) suzbijanje se može izvesti samo u tim delovima. Generalno, upotreba insekatskih mreža na ulazima u objekte može u velikoj meri da eliminiše pojavu grinja i biljnih vašiju; ukoliko je nakon berbe uočeno prisustvo grinja i biljnih vaši na paradajzu potrebno je uništiti biljne ostatke (kompostiranjem ili na neki drugi način); ako je neki deo useva napadnut grinjama i vašima treba voditi računa da se ne prenesu dalje odećom i obućom radnika; takođe gusenice i lutke leptira obično prezime u zemljištu te se dubokim oranjem lutke se unose na veću dubinu iz koje odrasli insekti ne mogu da izađu iz zemljišta.

Mere zaštite. Zelena breskvina vaš se mora suzbijati permanentnim korišćenjem insekticida tzv. aficida sa različitim mehanizmima delovanja da ne bi došlo do pojave rezistentnosti. Kombinovanjem insekticida kao Lannate 90, Reldan 22EC, Cythrin 250 EC, Afinex 20 SP, Actara 25 EC, te novih aktivnih materija kao što je flonikamid – Teppeki 500 WG, može se uspešno rešiti problem zelene breskvine vaši.

Biljne vaši se javljaju na povrću hraneći se velikim brojem biljaka i nanoseći i direktne i indirektne štete. Zbog svog načina ishrane - sisanjem biljnih sokova, one prenose biljne viruse. Biljne vaši najvećim delom prenose neperzistentne viruse koji se inače lako prenose i mehaničkim putem. Pri intenzivnom napadu vaši smanjuju vitalnost biljke i dovode do pojave medne rose. Smatra se da 70% biljnog soka vaši izluče kao mednu rosu. Ova izlučevina ima visok sadržaj šećera i lepljiva je. List sa mednom rosom naseljavaju gljive čađavice u vidu prevlake, mrko je obojen i zbog toga ima manju asimilaciju. Napadnuto lišće brže stari, plodovi su manji, biljke zaostaju u rastu i kržljave, a vegetacija se skraćuje. Zbog toga je pojava medne rose nepoželjna. Čest simptom ishrane vaši je deformacija lista u vidu kovrdžavosti.

Bela leptirasta vaš - Trialeurodes vaporariorum Leptirasta vaš je kosmopolitska vrsta koja se hrani na velikom broju gajenih i korovskih biljaka. Najštetnija je na paradajzu i krastavcima. Izgled. Odrasla vaš je krilata, bele boje, dugačka oko 2 mm. Jaja su svetlo žute boje i pre piljenja dobijaju sivu boju. Sveže ispiljene larve su pokretne, sitne i teško uočljive golim okom. One se fiksiraju za biljku i tu provedu celo razviće. Svi razvojni stadijumi bele leptiraste vaši se nalaze na naličju listova. Odrasle krilate jedinke se uvek masovno nalaze na vršnim listovima gde polažu jaja, dok se larve i lutke hrane na donjim listovima. U zaštićenom prostoru insekt se razvija tokom cele godine. Kada otopli insekt se razvija i u polju sve do zime. Ženke polažu do 100 jaja i mogu se pariti odmah po ekloziji. U stakleniku jedna generacija završi razviće za tri do četiri nedelje, tako da se godišnje može razviti 10-12 generacija. Simptomi. Štete nanose larve i odrasli sisanjem biljnih sokova čime slabe biljku. Tipičan simptom ishrane ove štetočine je medna rosa na plodovima i listovima, na koju se

Zelena breskvina vaš – Myzus persicae 44


AGROSVET kasnije nastanjuju gljive čađavice. Ova štetočina može značajno smanjiti prinos paradajza. Vaš ubada stilet u list i iz floema isisava sokove i tako iscrpljuje biljku. Kao posledica prekomerne ishrane biljni sok se iz vaši prosipa po listovima biljaka i tu se javlja medna rosa koja dodatno šteti biljkama. Treća manifestacija štetnosti adulta ove vaši je mogućnost prenošenja više biljnih virusa.

Izgled. Kalifornijski trips je sitan insekt, dužine 1, 5 mm, sa krilima na kojima su rese. Boja odraslih varira od žute do tamno mrke. Larve su još sitnije od imaga, svetlije boje. Tokom godine može razviti 15 generacija. U staklenicima napad tripsa počinje već u februaru, dok se na otvorenom polju u većem broju javljaju tokom leta. Larve i odrasli tripsi se hrane sisajući sokove sa naličja lista. Usled ove ishrane javljaju se beličaste pege koje se spajaju zahvatajući čitavu površinu lista koji se potom suše. Tripsi se takođe hrane i u pupoljcima i cvetovima gde takođe nanose velike štete. Njihova ishrana pogotovu na mladim plodovima je vrlo štetna jer dovodi do deformiteta.

Mere zaštite. U zaštiti od bele leptirasta vaši se moraju koristiti insekticidi sa različitim mehanizmima delovanja kako bi se sa jedne strane pojačala efikasnost, a sa druge ne razvije rezistentnost. Kombinovanjem insekticida iz grupe piretroida, Cythrin 250 EC, zatim neonikotinoida – Afinex 20 SP, Actara 25 EC, zatim piriproksifena Prince, pimetrozina – Chess 50 WG, kao i novih aktivnih materija kao što je flonikamid – Teppeki 500 WG, moguće je svesti pojavu i štete od bele leptiraste vaši na minimum.

Mere zaštite. Pri proizvodnji u zatvorenom prostoru postavljaju se plave lepljive ploče radi utvrđivanja i praćenja pojave tripsa. Ploče moraju biti postavljene na jednak razmak u prostoru i s donjim rubom u visini vrhova biljaka. Veći broj lepljivih ploča može poslužiti i za smanjenje populacije. Dobri rezultati ostvareni su i korišćenjem žutih ploča. Zbog gustoće sklopa uzgajanih biljaka u zatvorenom prostoru i navike tripsa da se zavlače u skrovita, teško dostupna mesta na biljkama (najčešće u cvet), klasična tehnika prskanja insekticida ne daje vrlo dobre rezultate. Po mogućnosti, za suzbijanje ovog insekta, bolje je primijeniti tehniku hladnog zamagljivanja.Odmah po utvrđivanju prve pojave imaga treba početi tretiranja i ponavljati ih u razmacima od 3-7 dana, zavisno o vrsti primenjenih pripravaka. Dobri rezultati postižu se primenom insekticidana bazi spinosada Laser (suzbija i lisne minere i kukuruzni moljac). Kvalitetna zaštita kulture može se postići i primenom insekticida Fastac 10-EC. Najvažniji činilac dobrog učinka insekticida je kvalitetna aplikacija s velikom količinom rastvora.

Leptirastavaš duvana - Bemisia tabaci Vrlo je slična beloj leptirastoj vaši i kod ove štetočine svi razvojni stadijumi se nalaze na naličju listova gde sišu biljne sokove i slabe biljku. Višak nesvarenih biljnih sokova se iz tela vaši preliva na listove te se tu razviju čađavice. Indirektne štete nastaju usled prenošenja preko 60 biljnih virusa koji su u proizvodnji paradajza vrlo štetni. Ova vrsta je razvila rezistentnost na brojne insekticide te je njeno suzbijanje otežano. Mere zaštite. Za praćenje pojave i leta ove štetočine koriste se žute lepljive ploče. Hemijska zaštita insekticidima se temelji na kombinovanju insekticida različitih grupa i mehanizama delovanja te treba primenjivati insekticide pomenute u zaštiti od M. persicae.

Lisni miner - Lyriomiza bryoniae Sitna mušica veličine oko 2 mm. Sreće se i u polju ali je u staklenicima značajnija štetočina. Pre polaganja jaja ženka legalicom buši list da bi se hranila biljnim sokom. Jaja polažu ispod epidermisa lista. Glavne štete izazivaju larve hraneći se tkivom lista ispod gornjeg epidermisa. Usled ove ishrane formiraju se uske zmijolike mine (tuneli) bele boje. Štete su najveće na mladim biljkama. U toku godine ima više generacija, naročito u staklarama gde su povoljni uslovi za razvoj. Odrasla larva napušta list i pada na zemljište gde se učauri. Prezimljava lutka koja je u površinskom sloju zemljišta. Širi se zaraženim rasadom.

Kalifornijski trips - Frankliniella occidentalis

Mere zaštite. Dosadašnja iskustva pokazala su da zaštita treba usledi za vreme leta prezimele generacije insekticidima na bazi acetamiprida Afinex 20 SP, cipermetrina Cythrin 250 EC, dimetoata Perfekthion, Dimetogal.

Kod nas je kalifornijski trips prisutan preko 20 godina. Najveće štete nanosi na plodovima paprike, krastavca dok su štete na paradajz sporadične. Pored direktnih šteta ova vrsta prenosi i vrlo štetan virus bronzavosti paradajza. 45


AGROSVET si od sorte/hibrida i faze zrelosti ploda; ukoliko je potrebno izvesti više tretmana na istoj parceli, koristiti insekticide različitog mehanizama delovanja u mlađim stupnjevima razvića gusenice. Vreme tretiranja kod povratarskih biljaka se određuje na osnovu pregleda biljaka koji počinje pred cvetanje. Kada se nađu prva jaja počinje se sa primenom piretroida. Najvažnije je suzbiti mlade gusenice pre ubušivanja u plodove, dok kasniji insekticidima Avaunt 15-SC ili Coragen 20 SC sa ovicidno-larvicidnim delovanjem (stadij jaja i larve).

Kukuruzna (pamukova) sovica - Helicoverpa armigera Pamukova sovica spada u jednu od najopasnijih štetočina poljoprivrednih kultura, zbog svoje izražene polifagnosti (250 gajenih biljaka). Najveće štete pravi na kukuruzu, paprici, soji, suncokretu, paradajzu. Naročito, velike gubitke nanosi generativnim organima biljaka hraniteljki. Kukuruzna (pamukova) sovica polaže jaja na svili, metlici, klipu, delu stabla oko klipa, tako da štete pravi na generativnim organima kukuruza, a kod plodovitog povrća na delu oko peteljke (paprika), ili na zelenim plodovima (paradajz). Gusenice su vrlo agresivne, ima ih više u jednom plodu, tako da postoji pojava kanibalizma. U početku se gusenice hrane na delovima biljaka gde su leptiri položili jaja. Od drugog, trećeg stadijuma prelaze na generativne organe. Gusenice mlađeg razvojnog stadijuma skeletiraju lišće, dok odraslije pojedu ceo list, sem nerava. Kao jedna od indirektnih, pored direktnih šteta, je i pojava raznih gljivičnih oboljenja posle njihovog napada. Broj generacija varira (1 do 7, kod nas 2 do 3). Prezimljava kao lutka poslednje generacije. Visoka temperatura i povećana relativna vlažnost vazduha je u direktnoj vezi sa brojem generacija.

Gama sovica - Autographa gamma Gama sovica ima slične osobine kao i pamukova sovica. Razlika je u tome što ima malu, stabilnu populaciju kod nas, a postaje važna štetočina u slučaju velikih migracija iz Mediterana. Mere praćenja i suzbijanja su iste kao kod pamukove sovice. Tokom godine obično je dovoljno uraditi jedno suzbijanje gusenica u usevu povrća.

Leptiri lete od maja do oktobra. Najbrojniji su u maju-junu i avgustu-septembru. Let traje 17-20 dana. Posle kopulacije (noću, 5 dana posle pojave leptira) polažu jaja. Žive do 25 dana i svaki dan polažu 17-25 jaja. Dobri su letači i prilikom dopunske ishrane mogu posetiti i do 1000 cvetova. Prva generacija napada i hrani se cvetovima korova. Broj položenih jaja kreće se od 100 do 1000, prvenstveno na generativne organe biljaka domaćina. Ženke žive duže 2-3 dana od mužjaka. Jaja su položena pojedinačno ili u manjim grupicama. Dužina embrionalnog razvoja je 3-12 dana. Gusenice se presvlače 6-8 puta. Taj stadijum traje 2-4 nedelje. Gusenice iz prvih jaja mogu da završe razviće kad se počnu piliti gusenice iz poslednje položenih jaja, zato se često dešava preklapanje generacija. Na dinamiku populacije utiče više faktora. Brojnost lutki je veća tamo gde je zastupljen černozem, ne voli hladna i zbijena zemljišta. Masovna kopulacija je pri suvom i toplom vremenu. Niske temperature prilikom prezimljavanja loše utiču na njihov opstanak. Visoka vlažnost je samo bitna za prva dva stadijuma, a za let je potrebno suvo vreme. Pojava domaćih i doletelih leptira se preklapa, i u polju su istovremeno prisutni i leptiri i jaja i gusenice pamukove sovice.

Od 2006 godine paradajzov moljac, domaća vrsta u Americi, postaje značajna štetočina paradajza u Evropi. S obzirom da se paradajz uvozi iz južnih krajeva Evrope i da se štetočina širi aktivnim letom, postala je štetočina i u našim povrtnjacima. Leptiri imaju raspon krila od 8 do 10 mm. Jaja su mala, veličine od 0, 2 do 0, 4 mm. Ženka ih polaže uglavnom na naličje lista, ali i na druge delove paradajza. Ima veliki broj generacija, 12 do 14 u zavisnosti od temperature vazduha.

Mere zaštite. U cilju efikasnog suzbijanja potrebno je sprovoditi mere zaštite kao što su: praćenje pojave leptira putem svetlosnih i feromonskih klopki; izrada prognoze pojave jaja i gusenica u zavisnosti od meteoroloških uslova; vreme suzbijanja uskladiti sa mehanizmom delovanja primenjenog insekticida; interval između dva tretmana treba uskladiti sa osobinama primenjenog insekticida; izbor insekticida zavi-

Mere zaštite. Preporučuje se upotreba feromonskih klopki za praćenje pojave ove štetočine. Ukoliko se konstatuje prisustvo ove štetočine primena insekatskih mreža, pravljenje predulaza u plastenike i staklenike može u velikoj meri smanjiti intenzitet napada. Uništavanje korova oko objekata je neophodna mera. Preporučuje se i upotreba klopki za masovno izlovljavanje. Suzbijanje pesticidima je otežano jer

Paradajzov moljac - Tuta absoluta

46


AGROSVET je prisutan veliki broj generacija koje se prepliću te se mora sprovoditi planski. To podrazumeva korišćenje jedinjenja različitog mehanizma delovanja kako ne bi došlo do stvaranja rezistentnosti. Dezinfekcija zemljišta ali i primena zemljišnih insekticida npr. teflutrin (Force 0, 5 G) pri proizvodnji rasada i pre rasađivanja mogu dati dobru prevenciju i dobre efekte. U toku leta leptira i tokom vegetacije primenjuju se preparati Avaunt 15-SC i Coragen 20 SC. I preparati iz grupe regulatora razvoja su imali odlične rezultate. Oni se mešaju sa abamektinom. U ovoj kombinaciji delovanje se produžava i na jaja (Vertimec 018 EC ili Akaristop+Match) koja su tek snesena ili će tek biti položena. Poslednji tretman mora biti sa kraćom karencom (Coragen) zbog toga što uskoro sledi berba.

tom slučaju treba dobro pokriti folijom nakom primene ovog insekticida, kako bi se obezbedilo što bolje delovanja parama sredstva. Primena insekticida na polju ima efekta kada se, korišćenjem feromonskih klopki, utvrdi brojnost ove štetočine iznag praga štetnosti. Tada se najčešće koriste insekicid iz grupe Piretorida (Cythrin), Avermektina (Vertimec, Akaristop ili Affirm) ili regulatora razvoja (Match, Prince). Primena insekticida je opravdana samo pri jačoj pojavi ove štetočine u polju i to u drugom delu vegeatcije, kada štete mogu biti velike. Primena insekticida može biti i usmerena na delove parcele gde se štetočina privlači feromonskom klopkama i uništava insekticidima.

Rovac - Gryllotalpa gryllotalpa Polifagna je vrsta koja najveće štete pričinjava u proleće, naročito u povrtarstvu, ali napada i brojne ratarske kulture. Krupan insekt, mrke boje, izduženo-valjkastog tela dugog 35-50 mm. Prednji par nogu podešen za kopanje kanala u zemljištu. Larve prolaze kroz četiri uzrasta. Rovac dobro leti i pliva. Ova vrsta u nas je veoma rasprostranjena i ubraja se u važnu štetočinu povrtarskih kultura, dok od ratarskih useva naročito ugrožava duvan.

Moljac krompira – Phthorimaea operculella Poslednjih godina sve značajnije štete u proizvodnji krompira pričinjava moljac krompira. Štete prouzrokuju gusenice koje se hrane tkivom lista, između lica i naličja ali i drugim nadzemnim delovima ne samo krompira već i paradajza i pričinjavaju izuzetno velike štete. Razvije nekoliko generacija godišnje u toplim područjima ili u skladištu ili manji broj generacija u hladnijem klimatu.

Razviće jedne generacije traje dve godine. Rovac se nakon prezimljavanja kreće ka površini zemljišta od druge polovine marta do početka aprila, masovno se javlja na temperaturi od 12 do 15°C. Tokom maja-juna ženka položi oko 200-300 jaja, u komoricu na kraju svog hodnika. Nakon 10-20 dana javljaju se larve koje prezimljavaju u trećem uzrastu. Novi odrasli insekti obrazuju se krajem naredne vegetacije i prezimljavaju duboko u zemljištu, na mestima sa dosta stajnjaka ili komposta. Zimske hodnike rovac izgrađuje znatno dublje, za larve se oni nalaze na 20-50, odnosno za odrasle jedinke na 50-100 cm duboko u tlu.

Ženke polažu biserno bela jaja pretežno na naličju lišća, pojedinačno ili u grupama. Pri kraju vegetacije, a krtole su plitko u zemljištu ili vide se i na površini zemljišta, polaže jaja i na krtole, i to u blizini okaca, što je posebno izraženo pri polaganju jaja na krtole u skladištu. Živeći između naličja i lica lišća larve prave hodnike (“mine”), i ubušuju se i u stablo. Razvijena gusenica je veličine 12 mm, zelenkaste boje ako se hrani tkivom lista ili stabla, a sivo-ljubičasta ako se hrani krtolama. Tuneli koje izgrizu ispunjeni su izmetom gusenice i to ih razlikuje od oštećenja žičara ili grčica jer ove ne ostavlju izmet u unutrašnjosti krtola. Više su napadnute krtole na parcelama koje su potpuno oslobođene od korova, a manje na zakorovljenim parcelama, kao i na površinama koje se navodnjavaju ili je pri kraju vegetacije bilo dosta padavina. Pored direktnih šteta koje nanosi, moljac krompira otvara put sekundarnim patogenima, koji izazivaju trulež

Mere zaštite. Primenom agrotehničkih mera, obavlja se češćom obradom zemljišta (ona predstavlja najvažniju meru), te melioracijom terena u području većih reka. Svaka obrada zemljšta, naročito duboka, prouzrokuje uništavanje hodnika i gnezda štetočine. Jaja izbačena na površinu zemljišta propadaju posle nekoliko časova. Na napadnutim okopavinama potrebno je, tokom proieća, češće izvoditi međurednu kultivaciju zemljišta. Mere zaštite. Za hemijsko suzbijanje se koriste granulisani insekticidi insekticidi na bazi teflutrina Force 0, 5G, koji se unosi u zemljište pre setve ili sadnje.

Mere zaštite. Prilikom sadnje koristiti samo zdrave i neoštećene krtole, a sadnju obaviti na dubinu 10-15 cm. Na polju je važna plodosmena krompira sa biljkama na kojima se ovaj moljac ne razvija. Neophodno je uništavanje alternativnih domaćina, korovskih biljaka i samoniklog krompira na kojima se ova štetočina može razvijati. Primena insekticida u skladištima - koji imaju dobru isparljivost i deluju brzo, kao što su Actellic ili Ambarinmože da ima pozitivne efekte. Nema podataka da je oviili neki sličan insekticid registrovan za ovu namenu, u krajnjem slučaju u skladištu krtola semenskog krompira može se primeniti i ova mera. Vreće sa krtolama u

Buvači - Phyllotreta spp. Buvaci su sitni tvrdokrilci, sjajnih boja (crne, plave ili zelene). Neke vrste su jednobojne, a neke imaju uzdužnu prugu na svakom od dva pokrioca. Zadnje nogu su prilagodene za skakanje, pa se kreću brzim skokovima sa biljke na biljku. Štetu čine odrasli insekti koji grickaju list stvarajući brojne rupe na njemu, pa pri jačem napadu lišće usled brojnih rupica podseća na sito. Ovi insekti prezime u stadijumu ima47


AGROSVET ga u zemljištu. U proleće, kada je temperatura preko 180C, intenzivno lete, pare se i polažu jaja na biljke ili u zemljište. Ispiljene larve nisu štetne. Krajem proleća pojavljuju se mladi insekti koji prave najveće štete. Pojavi i razvoju buvača pogoduje toplo i suvo vreme. Imaju jednu generaciju godišnje.

Krompirova zlatica - Leptinorsa decemlineata Jedna od najpoznatijih štetočina. Tvrdokrilac čija larva čini štete hraneći se lišcem većeg broja gajenih i korovskih biljaka. Kod nas je jedna od glavnih štetočina krompira, a omiljena hrana krompirove zlatice su i list plavog patlidžana i paradajza. U zemljištu prezimi odrasli insekt. U proleće, krajem aprila ili početkom maja, aktiviraju se prezimela imaga, kratko se dopunski hrane kada ne nanose veće šteta, pa polažu jaja narandžaste boje u grupicama na naličju lista. Razvoj jaja traje od 5 do 15 dana, zavisno od temperature vazduha. Iz jaja se pile narandžasto crvene larve sa crnom glavom i nogama. Na bokovima imaju dva reda crnih tačkica. Stadijum larve traje od 14 do 21 dan. Ispiljene larve imaju nekoliko presvlačenja do odlaska u zemljište. Posle desetak dana pojavljuje se odrasli insekt. Najveće štete čine larve grickajući list. Za veoma kratko vreme pri jakom napadu mogu da izazovu golobrst.

Mere zaštite. Zbog velikih šteta, koje mogu nastati za kratko vreme, buvači se suzbijaju primenom insekticida. Zemljišna primena preparata Actara25 WG ima dugotrajno delovanje i protiv ovih štetočina. Pri pojavi prvih oštećenja od ovih insekata preporučuje se folijarna primena insekticida Cythrin 250 EC, Vantex 60 SC, uz dodatak okvašivača Vin Film.

Mere zaštite. Veoma je važno odrediti pravi termin suzbijanja. Pogrešno je primeniti insekticid kada se pojavljuju odrasli insekti iz zemljišta. To je opravdano samo ako je napad izuzetno jak. Zlatica se suzbija u stadijumu larve koja je i najosetljivija na insekticide. Pri izboru insekticida treba imati u vidu da krompirova zlatica vrlo brzo razvija rezistentnost na insecticide, te treba koristiti insecticide iz različitih grupa. Preporučuje se folijarna primena insekticida Actara25 WG ili Afinex 20 SP, zatim Coragen 20 SC, kao i regulatora razvoja insekata Match 050 EC. Veliki i mali kupusar - Pieris brassicae i P. rapae

Muve povrtarskih biljaka (lukova, mrkvina, kupusna)

Kupusari, veliki i mali su leptiri belih krila, sa tamnim uglovima i mrljama na prednjem paru krila. Gusenice su žućkasto zelene, sa crnim pegama i retkim dlakama, veličine i do 50 mm. Gusenice malog kupusara su zelenkaste sa žuckastom prugom, dužine i do 30 mm.

Odrasli insekti ovih štetočina su dvokrilci. Ženke polažu jaja na korenov vrat ili prizemni deo biljaka luka, mrkve ili kupusa. Štete čine larve koje se ubušuju u biljku i hrane se unutrašnjim sadržajem. Pored direktnih šteta usled ishrane ove štetočine otvaraju puteve za prodiranje gljiva i bakterija, prouzrokovača truleži biljaka. Napadnute biljke propadaju na polju ili se teško čuvaju i propadaju u skladištu.

Štete pričinjavaju gusenice koje izgrizaju lisno tkivo, ostavljajući samo glavni nerv. S obzirom na to da leptiri odlažu jaja u gomilicama na naličju lista, to se na jednoj glavici može pojaviti veliki broj gusenica, koje se hrane 3-4 sedmice Za kratko vreme od listova ostaju samo peteljka i glavni nervi. Kupusari imaju 2 do 3 generacije tokom godine.

Mere zaštite. Od hemijskih mera zaštite preporučuje se unošenje granuliranog zemljišnog insekticida Force 0,5G, pred setvu ili sadnju. Ovaj insekticid se kao konatktni može koristiti i u usevu mladog povrća (luk, mrkva, krompir), jer se ne usvaja u biljku, pa nema opasnosti od štetnih ostataka. Ako nije izvršeno unošenje ovog insekticida, biljke se mogu zalivati u doba leta muve uz istovremeno prskanje. Cilj je da se uništi imago pre polaganja jaja ili da se unište jaja i larve pre ubušivanja u biljku. Kasniji tretmani, kada se larva već nalazi u biljci nemaju efekat na ove štetočine. Za zalivanje i prskanje preporučuje se sistemik Actara 25 WG. Preparat se ne sme koristiti zalivanjem i prskanjem u usevu mladog luka i mrkve.

Mere zaštite. U periodu polaganja jaja, kao i u vreme piljenja gusenica preporučuje se primena preparata Coragen 20 SC. Gusenice suzbijati dok su manje, jer su tada osetljivije na insekticide. Preporučuje se folijarna primena Vantex 60 SC, Reldan 22 EC, . Na biljkama kupusa ove insekticide primenjivati uz dodatak okvašivacaVin Film.

Poslednjih godina u zaštiti od štetnih insekata sve više se koriste i tzv. biopesticidi. Jedan od takvih je i Naturalis, preparatkoji sadrži žive spore soja ATCC 74040 entomopatogene gljivice Beauveria bassiana. Prema standardima dobre poljoprivredne prakse u integralnoj i organskoj proizvodnji u zemljama EU preparat Naturalis se koristi zasuzbijanje bele leptiraste vaši, tripsa, crvene voćne grinje, lisnih vaši i žičnjaka u usevima paradajza, paprike, lubenice, krastavca, tikve, salate, šargarepe, krompira, tripsa, vaši i to u dozama od 0, 75 do 1, 5 l/ha.

48


AGROSVET stvima namenjenim za suzbijanje ovih štetočina: akaricidima Vertimec 018EC, Akaristop, kao i insekto-akaricidima, Talstar 10 EC, Perfektion...). U ove mere spada upotreba biopesticida i bioloških agenasa koji su predatori, paraziti i parazitoidi grinja. Pošto se grinje nalaze na naličju lista, potrebno je da prskanje bude što bolje izvedeno, a to se postiže pumpama visokog pritiska, koje stvaraju finije kapljice i uz utrošak velikih količina vode obuhvati se cela lisna masa, biljka dobro se okupa, kako bi preparat dopro i sa naličja lista gde je i štetni insekt.

Grinje

Puževi

Običan paučinar - Tetranychus urticae Običan paučinar je grinja žuto zelene boje sa dve tamnije pege na leđima. Na visokim temperaturama u zaštićenom prostoru grinja se brzo razmnožava tako da se može razviti i 20 generacija godišnje. Na plodovitom povrću najveće štete nanosi krastavcu, tikvicama, paprici dok su na paradajzu štete sporadične. Oštećene biljke ranije završavaju vegetaciju, zaostaju u porastu i formiraju sitnije plodove. U polju napada iste biljke ali u manjem intenzitetu. Grinja se hrani na licu lista gde nastaju hlorotične pege koje pri velikom napadu mogu da zauzimaju celu lisnu površinu. Ova grinja proizvodi paučinu unutar koje se vide pauci.

Dve su velike grupe puževa koje pričinjavaju štete u povrtnjaku - puževi golaći i puževi s kućicom. Obe grupe puževa borave ispod listova biljka, biljnih ostataka ili čak u plitkom površinskom sloju zemljišta. Kada se kreću za sobom ostavljaju sjajni, sluzavi trag, hraneći se uzrokuju izgrizline na listovima i mogu naneti velike štete i povrću. Vole tamna i vlažna mesta, a hrane se mnogim vrstama biljaka, njihovim ostacima i natrulim organskim ostacima, najčešće u kasnim popodnevnim i noćnim satima. Najčešća i najopasnija vrsta puževa golaća su iz rodova Arion i Deroceras, a prepoznajemo ih po smeđoj ili crvenoj boji tela, a tu su i puževi iz roda Helix.

Mere zaštite. Okolina mesta gajenja povrća mora da bude očišćena od korova. Praćenje prisustva i brojnost običnog paučinara mora se redovno izvoditi. Nakon uočavanja prisustva paučinara vrši se suzbijanje primenom insekto-akaricida Talstar 10EC, Fobos (Srbija i EU 7 dana karenca), abamektina – Akaristop, Vertimec, Abastate (EU 3 dana karenca).

Mere zaštite. Radi sprečavanja šteta od puževa preporučuje se provođenje preventivnih mera zaštite postavljanjem mamaka na bazi metaldehida, limacid Gardene. Poslednjih godinara zvija se i tzv. biološka metoda korišćenjem nematoda, a sastoji se u postupku kojim se u puž naseli nematoda koja mu ulazi u telo i njime se hrani. Sam puž prestaje jesti povrće u roku od tri do pet dana, a uginjava za jednu do dve nedelje. Nematoda se u telu puža, osim što ga izjeda, i razmožava, i čim jedan parazitni puž ugine, nematode izlaze i traže novoga domaćina. Tako populacija nematoda raste. Primena nematoda preporučuje se za povrće kojemu su ugroženi podzemni organi (rotkvica…), ali kao i za sve lisnato povrće. Prednost ovog prirodnog načina je višestruka. Nematoda (Phasmarhabditis hermaphrodita) jedini je parazit puževa golaća, pa nema bojazni da će nematoda napasti i druge korisne organizme koji žive u povrtnjaku. Povrće koje se tretira prskanjem u kojemu su nematode može se odmah koristiti za jelo, ne postoji karenca, kao kod drugih zaštitnih sredstava. Jedino su tu neka pravila koje treba poštovati: rastvor s nematodama mora se polivati po povrću u sumrak i to iz običnih kanti polivača ili prskalica čija dizna mora biti manja od jednog milimetra.

Rđasta grinja - Aculops lycopersici Rđasta grinja paradajza ili erinoza je opasna štetočina u zaštićenom prostoru. Ova grinja je vrlo sitna od 0, 15 do 0, 24 mm, rđaste je boje i ne vidi se golim okom. Usled sisanja sokova listovi paradajza po obodu menjaju boju i uvijaju se. Jako napadnute biljke poprimaju rđastu boju i suše se. Pokožica oštećenih plodova je gruba i puca dobijajući izgled plute. U zaštićenom prostoru se razvija tokom cele godine dok na otvorenom polju je štetna u toplim i sušnim godinama. Mere zaštite. Suzbijanje se izvodi u okviru mera suzbijanja drugih štetočina (leptiraste, biljne vaši, mineri), kao i sred49


AGROSVET Nematode Nematode su uglavnom crvoliki organizmi vidljivi samo pomoću mikroskopa. U proizvodnji povrća štete su zapažene pretežno u zaštićenom prostoru.

Nematode korenovih gala – Meloidogyne sp. Ženke ovih nematoda su tipičnog kruškolikog oblika (cistolike nematode). One su takođe veći problem pri gajenju biljaka u staklenicima, gde im pogoduje viša temperatura i vlažnost zemljišta. Napadnute biljke usled oštećenja na korenu zaostaju u porastu, venu i suše se. Na korenu se uočava veliki broj kvržica ili gala u kojima se nalaze nematode. Veličina gala varira od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Povredom korena na mestu ubušivanja nematode otvaraju se „vrata” za ulaz patogena.

Slobodno živeće nematode – Pratylenchus sp. Slobodno živeće nematode na mestu prodora u koren prouzrokuju odumiranje površinskog tkiva koje poprima smeđu boju. Napadnute biljke zaostaju u porastu i venu u toplim danima. Tkivo biljaka oštećeno nematodama biva napadnuto patogenim mikroorganizmima u zemljištu čime se povećava broj i intenzitet izumiranja gajenih biljaka.

Mere zaštite. Suzbijanje plodoredom je otežano zbog polifagnosti ovih štetočina. Nematode su osetljive prema suši pa je korisno zemljište povremeno zasušiti. Gajiti genotipove otporne prema nematodama. Sterilizacija zemljišta vodenom parom, kao mera suzbijanja nematoda, veoma je efikasna, ali se malo primenjuje pošto zahteva posebne uređaje. Fumiganti, bez obzira na formulaciju, imaju širok spektar delovanja, pa se najčešće koriste. Na taj način pored nematoda suzbijaju se i ostale štetočine u zemljištu, veći broj zemljišnih mikroorganizama i mnogi korovi. Široku upotrebu, sa veoma dobrim efektima, ima Basamid granulat (60 g/m2). Za suzbijanje nematoda nakon rasađivanja se može koristiti i aktivna materijaoksamil. Zamena supstrata je najsigurniji način kontrole populacije štetnih nematoda.

beleške:

50



AGROSVET

ZAŠTITA OD KOROVSKIH BILJAKA

K

orovske vrste, širokolisne ili uskolisne, jedno ili višegodišnje redovni su pratilac povrtarskog bilja, od setve pa do berbe. U svim razvojnim fazama povrća mogu, zbog svoje jače izražene konkurentske sposobnosti u zavisnosti od stepena stalnosti i pokrovnosti umanjiti prinos. Istovremeno, korovske biljke su brojni prelazni domaćini virusnih oboljenja koja se preko vektora (insekti) prenose na gajenu biljku.

Mont (S-Metolahlor) – jedan od najselektivnijih i najfleksibilnijih herbicida za primenu po setvi, a pre nicanja ili pre rasađivanja u većem broju povrtarskih useva. U praksi se može primeniti u usevima KROMPIRA, LUKA, GRAŠKA, PASULJA, MRKVE, CVEKLE i KUKURUZU ŠEĆERCU, kao i pre rasađivanja PARADAJZA i PARIKE. Doza primene zavisi od tipa zemljišta tako da se na lakim tipovima preporučuje doza od 1,0 do 1,2 l/ha, a natežimtipovima 1,2 do 1,4 l/ha.

Pri gajenju povrća u cilju zaštite od korovskih vrsta treba koristiti agrotehničke, fizičke, mehaničke, biološke i hemijske mere suzbijanja korova.

Girasolin (Fluorohloridon) – selektivni herbicid sa preem primenom za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova (štir, pomoćnica-kereće grožđe, mišjakinja, dimnjača, mrtva kopriva, lipica, čestosavica, lubeničarka, čičak) u usevu KROMPIRA. Doza primene iznosi 2,0 do 4,0 l/ha, a karenca za krompir iznosi 63 dana.

Hemijske mere suzbijanja korova. Pre izbora herbicida potrebno je ustanoviti koje su korovske vrste prisutne na proizvodnim površinama...

Linar (Linuron) – herbicid sa selektivnim delovanjem koji se primenjuje po setvi, a pre nicanja MRKVE, kao i po nicanju do porasta mrkve 5 do 10 cm. U zemljama EU primenjuje se i u usevima CELERA, PAŠTRNAKA, PERŠUNA, GRAŠKA, KROMPIRA, PASULJA, ŠPARGLE, CRNOG i BELOG LUKA iz arpadžika. Suzbija jednogodišnje širokolisne korovske vrste – loboda, pepeljuga, konica, gorušica, tarčužak, kamilica, dimnjača. Doza primene je 1,5 do 2,0 l/ha. Karenca za mrkvu iznosi 70 dana.

Korovi se uspešnije suzbijaju dok su u početnim fazama razvoja (2-4 prava lista). Primenaherbicida i izvođenje međuredne kultivacije je mnogo efikasnije ukoliko se izvodi na početkunicanja i razvoja korovskih biljaka. Primenjeni herbicidi u ovom periodu ispoljavaju dobru efikasnost i pri manjim količinama primene. Pošto korovi niču tokom dužeg vremenskog perioda, bolje je herbicide primeniti višekratno nego u kasnijim fazama razvoja, posebno posle cvetanja kada je efikasnost herbicida niska.

Piralis (Klopiralid) - herbicid koji se može primeniti u usevu LUKA u cilju suzbijanja jednogodišnjih širokolisnih korovskih biljaka. U dozi od 1,2 do 1,5 l/ha primenjuje se posle nicanja luka (luk iz semena) ili nakon rasađivanja (arpadžik i praziluk).

Korove treba suzbijati u i oko polja, kao i u područjima u neposrednoj blizini proizvodnih parcela. Ova mera sprečava širenje i stvaranje zaliha semena korovskih biljaka i doprinosi boljem suzbijanju korova kao alternativnih domaćina patogena i insekata. Preporuka je da se uvratine redovno kose i drže uredno, kao i prostori oko sistema za navodnjavanje, dalekovoda i sl.

Lodin (Fluroksipir –meptil) – selektivni herbicid koji se u zemljama EU primenjuje u usevu LUKA radi suzbijanja jednogodišnjih širokolisnih korovskih vrsta. Doza primene je 0,8 do 1,2 l/ha kada je luk u fazi razvoja3 do 6 listova.

Gajenje povrća na foliji ima više prednosti. Jedna od njih je mehanička zaštita od korova. Ukoliko se koristi folija, deo na kome nema folije se može tretirati preparatima na bazi glifosata – Glifomark, Cosmic 36, ali se moraju koristiti štitnici na diznama prskalice kako sitne kapi ne bi dospele dobiljaka paradajza.

Bentamark – (Bentazon 480 g/l) – kontaktni, selektivni folijarni herbicid namenjen suzbijanju jedno i višegodišnjih širokolisnih korova (štir, pepeljuga, tatula, gorušica, pomoćnica, čičak, maslačak i dr. ), osim palamide i ambrozije u usevu KROMPIRA, GRAŠKA, PASULJA i BORANIJE. Slabo pokretan pa depozit herbicida mora biti dobro raspoređen po lisnoj površini. Efikasan u fazi razvoja korova 2 do 6 listova, odnosno kada je krompir visine 10 do 15 cm. Doza primene 2,0 do 3,0 l/ha. Karenca preparata 42 dana.

S obzirom na to da je sužen izbor herbicida za primenu u povrću, da taj izbor zavisi i od vremena iskorišćenja pojedinog povrtarskog bilja, to je naš savet da se pre primene proizvođači konsultuju sa stručnom službom.

Kletox (Kletodim) – visokoselektivni herbicid namenjen suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korovskih vrsta u brojnim ratarskim usevima, a pozitivna poljoprivredna praksa u zemljama Evropske Unije ga preporučuje i za primenu u GRAŠKU, PASULJU, CRNOM i BELOM LUKU, PAPRICI, PARADAJZU, DINJI, LUBENICI, KUPUSU i MRKVI. Optimalno delovanje ispoljava u fazi razvoja 3 do 6 listova korovske vrste. Primenjuje se u zavisnosti od korovske vrste u dozi od 0, 8 do 2, 0 l/ha. Karenca za povrtarske useve iznosi 30 dana, a za ratarske je obezbeđeno vremenom primene ili dati jasno objašnjenje.

Pendistop (Pendimetalin) – dobra poljoprivredna praksa u zemljama u okruženju i EU preporučuje ovaj selektivni herbicid sa pre-em (po setvi, a pre nicanja) delovanjem u cilju suzbijanja jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova u usevima KROMPIRA, PARADAJZA, PAPRIKE i KUPUSA (iz rasada), LUKA (iz semena i arpadžika), GRAŠKA i MRKVE. Doza primene je 4, 0 do 6, 0 do l/ha u zavisnosti od tipa zemljišta. Karenca za paradajz iznosi 42 dana, a za krompir, papriku, kupus i luk 63 dana.

52




AGROSVET

POSTUPAK SA AMBALAŽOM SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

S

redstva za zaštitu bilja imaju važnu ulogu u biljnoj proizvodnji. Od proizvođača sredstava za zaštitu bilja zahteva se da sprovode brojna istraživanja na osnovu kojih se određuju uslovi za njihovu bezbednu primenu, i to za korisnike sredstva, za potrošače, kao i za zaštitu životne sredine. Zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja, na tržište dospeva i ambalaža. Istu zabrinutost koja se odnosi na ova sredstva, potrebno je posvetiti i ambalaži koja ostaje nakon njihove upotrebe.

A – Dobro isprazniti bocu sa sredstvom za zaštitu bilja u rezervoar prskalice. B – U praznu bocu sipati čistu vodu, do1/3 zapremine boce (oko 30% zapremine boce). C – Vratiti čep na bocu, dobro zatvoriti i protresati ili okretati bocu u toku 30 sekundi.

Prepoznajući ovaj problem, proizvođači sredstava za zaštitu bilja, posebno istraživačko –razvojne kompanije, ostvaruju tesnu saradnju sa državnim regulatornim telima, sa jedne strane, i korisnicima sredstava za zaštitu bilja, sa druge strane, kako bi na tržište plasirali sredstva u adekvatnoj ambalaži, ali i obezbedila efikasan sistem zbrinjavanja ambalažnog otpada nastalog nakon njihove upotrebe. U cilju očuvanja prirodnih resursa, zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, kao i u cilju uspostavljanja optimalnog sistema upravljanja ambalažnim otpadom Odgovorni proizvođači sredstava za zaštitu bilja nastoje da korisnike svojih proizvoda upoznaju sa mogućnostima prikupljanja, skladištenja i uništavanja, ili reciklaže ambalaže, koja nakon upotrebe sredstva za zaštitu bilja postaje otpad.

D – Isprazniti bocu u rezervoar prskalica i ostaviti u vertikalnom položaju 30 sekundi, do isticanja celokupne tečnosti. KORAKE B, C I D PONOVITI TRI PUTA! PRILIKOM ISPIRANJA PAKOVANJA PESTICIDA UVEK NOSITI ZAŠTITNU OPREMU, RUKAVICE, ODELO I ZAŠTITU ZA OČI I LICE! Nakon ispiranja, praznu ambalažu od sredstava za zaštitu bilja probušiti na adekvatan način, da bi se sprečilo njeno ponovno korišćenje za neke druge svrhe.

Stupanjem na snagu Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, kao i definisanjem Nacionalne strategije upravljanja ambalažnim otpadom, svi emiteri ambalaže koja postaje otpad, imaju zakonski okvir, ali i obavezu za rešavanje problema ambalažnog otpada.

NE KORISTITI PRAZNU AMBALAŽU SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA U DRUGE SVRHE!

Pre uspostavljanja sistema zbrinjavanja ambalažnog otpada od sredstva za zaštitu bilja, potrebno je da korisnici imaju naviku ISPIRANJA ambalaže, odnosno boca u kojima su bile upakovane tečne formulacije ovih sredstava. Od nedavno je praksa nekih kompanija da i čvrste formulacije pakuju u boce od tvrde plastike, koje se nakon pražnjenja mogu ispirati. Na taj način se postiže maksimalno iskorišćenje sredstva, ali i omogućava da se isparana ambalaža bezbedno ukloni.

Ispranu ambalažu odloziti na pogodno mesto, najbolje u kese za odlaganje otpada u domaćinstvu i sačuvati do momenta prikupljanja od posebno ovlašćenih lica ili firmi. Prazne boce ne zatvarati čepom, one treba da ostanu otvorene, a čepove odložiti u posebnu kesu, jer se oni uvek smatraju opasnim otpadom, dok se prazne boce, nakon pravilnog trostrukog ispiranja tretiraju kao neopasan otpad.

beleške:

55


AGROSVET

FITOFERT U ISHRANI POVRĆA

S

vaka povrtarska biljka tokom svog porasta i razvića u zavisnosti od fenofaze u kojoj se nalazi, ima određene potrebe za hranjivim makro (N, P, K, Ca, Mg) i mikro (Fe, B, Cu, Mn..) elementima. Te količine ne mogu se kod povrtarskih kultura obezbediti prilikom osnovnog đubrenja zemljišta, već se moraju dodavati i u toku vegetacije, fertigacijom i folijarnom ishranom. Poželjno je da se postupak fertirigacije sprovodi što više automatizovano, kako bi se greške svele na najmanju moguću meru, a u te svrhe se koriste uređaji renomiranih proizvođača, ili improvizovana priručna sredstva.

B - Formulacije specijalne namene FitoFert HumiFlex – specijalno tečno đubrivo na bazi huminskih i fulvo kiselina. Primenjuje se kroz sistem kap po kap i folijarno. FitoFert AminoFlex - specijalno tečno đubrivo na bazi amino kiselina. Primenjuje se kroz sistem kap po kap i folijarno. FitoFert HUMISTART je organo mineralno i biostimulativno hranivo u obliku koncentrovane suspenzije sa visokim sadržajem fosfora, huminskih, fulvinskih i amino kiselina, a sadrži i ekstrakt algi i esencijalne mikroelemente. Preparat predstavlja idealno rešenje za proizvodnju rasada, folijarno tretiranje useva u ranoj fazi (povrća nakon presađivanja, kao i voća u vreme cvetanja) ili biljaka u stanju stresa. Mehanizam dejstva ovog đubriva zasnovan je na sinergiji NPK materija i prisutnih biostimulativnih komponenti. Ove organske materije prirodnog porekla stimulišu niz pozitivnih biohemijskih procesa u ćelijama biljaka, pojačavaju asimilaciju hraniva i čine useve vitalnijim i otpornijim na stres i bolesti.

FitoFert đubriva su u potpunosti usklađena sa odgovarajućim fenofazama razvića povrća. Kristalne vodotopive formulacije se prvenstveno koriste za fertigacionu prihranu, ali se primenjuju i folijarnim putem u kombinaciji sa mikro i sekundarno- elementarnim đubrivima. U ponudi kompanija Fertico i Agromarket nalaze se sledeće formulacije đubriva:

FitoFert Humisuper 10:5:10 – idealno rešenje za folijarni tretman u ranim fazama razvića i kod stanja stresa (suša, gradobitne padavine…)

C – sekundarna-mikro elementarna đubriva

A – kristalna vodotopiva đubriva

FitoFert Calcium 15 – tečno helatizirano đubrivo, sa dodatkom azotne komponente. Preporučuje se za prvi deo vegetacije.

FitoFert Kristal 10:40:10 + 1 MgO – namenjeno za ishranu biljaka u ranoj fazi ali se može uspešno koristiti za neutralizaciju deficita fosfora, za inteziviranje cvetanja i ubrzavanje zrenja plodova.

FitoFert Calcium Organo 30 – primenjuje se folijarno. Sadrži maksimalnih 30% helatiziranog kalcijuma. Za razliku od drugih formulacija sa kalcijumom, ova u sebi nema azota, tako da se može primeniti do same berbe plodova, bez ostatka rezidua u plodovima.

FitoFert Kristal 24:6:10 + 1 MgO + ME – pogodno kod biljaka sa velikom asimilacijom azota, u fazi intenzivnog rasta. Fitofert Ultra 20:20:20 + 1MgO + ME – karakteriše ga izuzetno dobro rastvaranje, može se koristiti i kod tvrdih voda (visoka pH vrednost vode)

FitoFert Ferro Organo 6 – namenjen za folijarni tretman u svrhu otklanjanja nedostatka gvožđa.

FitoFert Specijal Tomato 12.5:6:31 + 4 MgO + ME – specijalizovano vodotopivo đubrivo za ishranu paradajza kroz sistem kap po kap. Primenjuje se u većem delu vegetacije paradajza u propisanim količinama, koje zavise od fenofaze razvića.

FitoFert Chell 6 – gvožđe u obliku praha, primenjuje se prvenstveno preko sistema za navodnjavanje ili preko zemljišta, a može i folijarno. Može se primeniti gde je vrednost pH zalivnih voda do 7. FitoFert Max 11 – gvožđe u obliku praha, primenjuje se prvenstveno preko sistema za navodnjavanje ili preko zemljišta, a može i folijarno. Može se primeniti gde je vrednost zalivnih voda do pH 9.

FitoFert Specijal Pepper 11:7:33 + 4 MgO + ME – specijalizovano vodotopivo đubrivo za ishranu paprike kroz sistem kap po kap. Primenjuje se u većem delu vegetacije paprike u propisanim količinama, koje zavise od fenofaze razvića.

FitoFert BOR LIQUID 8 je tečno đubrivo namenjeno za folijarni tretman useva sa povećanom asimilacijom bora ili na borom siromašnim zemljištima. Velika efikasnost preparata zasnovana je na specifičnoj sinergiji komponenti u rastvoru. Bor je mikroelement sa mnogobrojnim funkcijama kao što su sinteza vitamina, izgradnja ćelijskog zida, rast polenovih prašnika, asimilacija šećera. Njegov nedostatak može da prouzrokuje mnogobrojne anomalije na usevima, koje se ogledaju u vidu smanjene oplodnosti, truljenja korena korenastih useva, neujednačenim plodovima i slaboj asimilaciji šećera. Ova formulacija se najčešće primenjuje u usevima šećerne

FitoFert Specijal Melon 14:7:28 + 3.5 MgO + ME – specijalizovano vodotopivo djubrivo za ishranu povrtarskih biljaka iz familije Cucurbitacea (krastavac, lubenica, dinja, tikvica) kroz sistem kap po kap. Primenjuje se u većem delu vegetacije gajenih kultura u propisanim količinama, koje zavise od fenofaze razvića. Fitofert Kristal 4:10:40 + 3 MgO + ME – formulacija pogodna za brzo sazrevanje plodova, pigmentaciju i uvećan sadržaj šećera i suve materije u plodovima. Mala količina azota je dovoljno niska i ne ostavlja nitratne rezidue u plodovima. 56


AGROSVET repe, soje, suncokreta, vinove loze, voća (jabuka, višnja) i kupusastog povrća (brokoli, kelj, karfiol).

elementima. Sve ono što joj je potrebno za pravilno razviće nakon nicanja do formiranja drugog pravog lista nalazi se u hranjivim supstratima za setvu. Za setvu se preporučuje Terracult TCS TRAY B granulacije 0-7 mm (Terracult TC 4 ili TC 1 Black), sa izbalansiranim pH vredostima i količinom hrane od 1 kg/m3 što je sasvim dovoljna količina za početne faze razvića biljke. Tri nedenje nakon setve većinu povrtarskih biljake je potrebno prepikirati u Terracult TC 5 granulacije 0-20 mm, koji u sebi sadrži veću količinu hranjivih elemenata do 2 kg/m3 koja biljci pruža potrebne količine neophodnih hranjiva u pomenutoj fazi razvića.

FitoFert Bor Max 20 – đubrivo sa maksimalnih 20% bora. Primenjuje se kod svih cvetnica folijarno u fazama pre, u toku i posle cvetanja. Može se primeniti i kod ratarskih useva (šećerna repa, suncokret, uljana repica…). FitoFert Mangan 12 – đubrivo na bazi helatnog mangana. Može se koristiti u svim slučajevima deficita i u preventivne svrhe. FitoFert Zink 14 – đubrivo na bazi helatnog zinka. Može se koristiti u svim slučajevima deficita i u preventivne svrhe. Biljke kukuruza pozitivno deluju na tretman ovom formulacijom.

Usled čestog zalivanja nekvalitetnom vodom prilikom proizvodnje rasada povrća, dolazi do intezivnog ispiranja hranjivih elemenata iz supstrata u kome se biljka ukorenjava, zato je potrebno da se u toku proizvodnje rasada povrća primenuje program prihrane bilja kroz zalivanje i folijarnu prihranu.

Proizvodnja rasade – za većinu povrtarskih kultura vreme proizvodnje rasade kreće se od 4 do 8 nedelja, i u tom vremenskom periodu biljka ima male potrebe za hranjivim

A - Program ishrane rasada povrća i cveća FitoFert kristalnim i tečnim đubrivima Stadijum (fenofaza) Po pojavi prvog pravog lista do kraja proizvodnje rasada

Preparat (zalivanjem)

konc.%

Preparat (folijarno)

konc.%

FF HumiStart (svakih 5 do 7 dana)

0,3

FitoFert HumiStart (svaki 7. dan)

0,5

B - programi ishrane povrća kroz sistem kap po kap sa dodatnom folijarnom prihranom PARADAJZ i PLAVI PATLIDŽAN Preparat (fertigaciono)

grama(ml)/ biljci nedeljno

Preparat (folijarno)

Konc. %

Ukorenjavanje nakon rasađivanja (prvih 10 dana)

FF Kristal 10:40:10 + FF Humistart

2,0 + 1,0

FF HumiStart

0.5

Početak cvetanja do formiranja prvih plodova (od 10- 30 dana)

FF Kristal 10:40:10 + FF Kristal Tomato

0,5 + 1,5

FF BorMax 20 + FF HumiStart (+ AminoFlex *)

0.3 + 0.5 (+ 0.2)

FF Kristal Tomato

3,5

posebno: FF Humisuper

20 l/ha

FF Calcium 15 + FF Humisuper (svaki 7. dan)

0.8 + 0.2

0.5 + 0.5

0.5

Stadijum (fenofaza)

Intezivni rast plodova i otvaranje 5. cvetne grane (30-65 dana)

Pojava pigmentacije plodova i početak berbe (65-100 dana)

FF Kristal Tomato

3,0

FF Calcium 30 Organo + FF Humisuper (svaki 7. dan)

Intezivna berba

FF Kristal 4:10:40

2,5

FF Calcium 30 Organo (svaki 7. dan)

Jednom u toku nedenje u intezivnoj vegetaciji kroz sistem kap po kap pustiti FitoFert CalNit (Kalcijum Nitrat) u količini 0.7 – 1.5 grama/biljci/nedeljno *Primenjuje se u stresnim uslovima (niske temperature, manjak svetlosti, mraz, vremenske nepogode) za razvoj biljke.

57


AGROSVET PAPRIKA Preparat (fertigaciono)

grama(ml)/biljci nedeljno

Preparat (folijarno)

Konc. %

FF Kristal 10:40:10 + FF HumiStart

2,0 + 1,0

FF HumiStart

0,5

1,0 + 0,5

FF BorMax 20 ili BM 86 + FF HumiStart (+ AminoFlex *)

posebno: FF HumiSuper

20 l/ha

FF Calcium 15 + FF Humisuper (svaki 7. dan)

0,8 + 0,2

Posle prve berbe tj. drugog dela vegetacije (60 – 100 dana)

FF Kristal Pepper

2,5

FF Calcium Organo 30 (svaki 7. dan)

0,5

Završne faze plodonošenja ( od 100 dana do kraja vegetacije)

FF Kristal Pepper + FF Kristal 24:6:10

2,0 + 1,0

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper (svaki 7.dan)

0,5 + 0,5

Stadijum (fenofaza) Ukorenjavanje nakon rasađivanja (prvih 10 dana)

FF Kristal Pepper + FF Kristal 24:6:10

Nakon ukorenjavanja do cvetanja i prvih plodova (10 – 60 dana)

0,3 + 0,5 (+ 0,2)

Jednom u toku nedenje u intezivnoj vegetaciji kroz sistem kap po kap pustiti FitoFert CalNit (Kalcijum Nitrat) u količini 1.00 – 2.00 grama/biljci/nedeljno *Primenjuje se u stresnim uslovima (niske temperature, manjak svetlosti, mraz, vremenske nepogode) za razvoj biljke. KRASTAVAC I KORNIŠONI Preparat (fertigaciono)

grama(ml)/biljci nedeljno

Preparat (folijarno)

Konc. %

Ukorenjavanje nakon rasađivanja (prvih 10 dana)

FF Kristal 10:40:10 + FF HumiStart

2,0 + 1,0

FF HumiStart

0,5

Nakon ukorenjavanja do formiranja 8. pravog lista(od 10. do 35. dana)

FF Kristal Melon + FF Kristal 24:6:10

3,0 + 1,0

FF BorMax 20 + FF HumiStart (+ AminoFlex *)

Stadijum (fenofaza)

Intezivni rast i porast plodova do prve berbe (od 36. do 65. dana)

Period punog opterećenja i berbe (od 66. dana do kraja berbe)

FF Kristal Melon + FF Kristal 24:6:10 posebno: FF HumiSuper

3,5 + 1,5 20 l/ha

FF Kristal Melon

5,5

0,3 + 0,5 (+ 0.2)

FF Calcium 15 + FF Humisuper (svakih 5 do 7 dana)

0,8 + 0,2

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper (svaki 7. dan)

0,5 + 0,5

Jednom u toku nedenje u intezivnoj vegetaciji kroz sistem kap po kap pustiti FitoFert CalNit (Kalcijum Nitrat) u količini 1.50 grama/biljci/nedeljno *Primenjuje se u stresnim uslovima (niske temperature, manjak svetlosti, mraz, vremenske nepogode) za razvoj biljke.

58


AGROSVET LUBENICA i DINJA Preparat (fertigaciono)

grama(ml)/biljci nedeljno

Preparat (folijarno)

Konc. %

Ukorenjavanje nakon rasađivanja (prvih 10 dana)

FF Kristal 10:40:10 + FF HumiStart

15,0 + 5,0

FitoFert HumiStart

0,5

Intezivni porast do cvetanja i zametanja prvih plodova (10.-40. dana)

FF Kristal Melon + FF Kristal 24:6:10

15,0 + 10,0

FitoFert BorMax 20 + FF HumiStart (+ AminoFlex *)

FF Kristal Melon + FF Kristal 24:6:10

25,0

Stadijum (fenofaza)

Porast plodova do veličine 70 % (41.-65. dana)

Period punog opterećenja i berbe (61.-105. dana)

+ 5,0

FF Calcium 15 + FF Humisuper (svakih 5 do 7 dana)

0,3 + 0,5 (+ 0.2) 0,8 + 0,2

posebno: FF Humisuper

20 l/ha

FF Kristal Melon + FF Kristal 4:10:40

30,0 + 5,0

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper (svaki 7. dan)

0,5 + 0,5

Preparat (fertigaciono)

grama(ml)/biljci nedeljno

Preparat (folijarno)

Konc. %

FF Kristal 10:40:10 + FF HumiStart

15,0 + 5,0

FF HumiStart

0,5

FF Kristal Melon + FF Kristal 24:6:10

3,0 + 2,0

posebno: FF HumiSuper

20 l/ha

FF Kristal Melon + FF Kristal 4:10:40

4,0 + 0,5

TIKVICA Stadijum (fenofaza) Ukorenjavanje nakon rasađivanja (prvih 10 dana) Intezivni porast do cvetanja i zametanja prvih plodova

Period punog opterećenja i berbe

FF BorMax 20 + FF HumiStart (+ AminoFlex *) FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper (svaki 7. dan)

0,3 + 0,5 (+ 0.2) 0,5 + 0,5

Jednom u toku nedenje u intezivnoj vegetaciji kroz sistem kap po kap pustiti FitoFert CalNit (Kalcijum Nitrat) u količini 1.50 grama/biljci/nedeljno SALATA, SPANAĆ, BLITVA, ZAČINSKO BILJE Stadijum (fenofaza) Ukorenjavanje nakon rasađivanja (prvih 10 dana) Od formiranje rozete do sredine vegetacije tj. početka glavičenja

Drugi deo vegetacije do berbe

Preparat (fertigaciono)

kg(l)/ha/fazi

Preparat (folijarno)

Konc. %

FF Kristal 10:40:10 + FF HumiStart

4,0 + 20,0

FF HumiStart

0,5

FF BorMax 20 + FF HumiStart (+ AminoFlex *)

0,3 + 0,5 (+ 0.2)

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper (svaki 7. dan)

0,5 + 0,5

FF Kristal 4:10:40 + FF Kristal 20:20:20

60,0 + 25,0

posebno: FF HumiSuper

20 l/ha

FF Kristal 4:10:40 + FF Kristal 24:6:10

70,0 + 35,0

59


AGROSVET KUPUSNJAČE (kupus, karfiol, bokelj, brokoli, kelj) Stadijum (fenofaza) Ukorenjavanje nakon rasađivanja (prvih 10 dana) Od formiranje rozete do sredine vegetacije tj. početka glavičenja

Drugi deo vegetacije do berbe

Preparat (fertigaciono)

kg(l)/ha/fazi

Preparat (folijarno)

Doza kg (l)/ha

FF Kristal 10:40:10 + FF HumiStart

20,0 + 20,0

FF HumiStart

5,0 (min. 300 l vode/ha)

FF BorMax 20 + FF HumiStart (+ AminoFlex *)

2,0 + 3,0 (+ 2,0) (min. 300 l vode/ha)

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper (svaki 7. dan)

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Kristal 24:6:10 + FF Kristal 20:20:20

25,0 + 20,0

posebno: FF HumiSuper

20 l/ha

FF Kristal 4:10:40 + FF Kristal 24:6:10

20,0 + 15,0

KROMPIR Stadijum (fenofaza) Do polovine vegetacije tj. zatvaranje redova i jasno izdvojene cvasti

Puno cvetanje

Preparat (fertigaciono)

kg(l)/ha/fazi

Preparat (folijarno)

Doza kg (l)/ha

FF Kristal 20:20:20 + FF HumiStart

35,0 + 20,0

FF BorMax 20 + FF HumiStart (ponoviti 2-3 puta)

1,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Kristal 20:20:20

65,0

posebno: FF HumiSuper

20 l/ha

FF Calcium 15 + FF Humisuper (na svakih 5-7 dana) (+ AminoFlex *)

Precvetavanje i nalivanje krtole

FF Kristal 24:6:10 + FF Kristal 4:10:40

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha) (+ 2,0)

14,0 + 60,0

FF Calcium Organo 30 (svaki 7. dan)

3,0 (min. 300 l vode/ha)

Preparat (fertigaciono)

kg(l)/ha/fazi

Preparat (folijarno)

Doza kg(l)/ha

FF Kristal 20:20:20 + FF HumiStart

35,0 + 20,0

FF BorMax 20 + FF HumiStart

1,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Humisuper (+ AminoFlex *)

5,0 (+ 2,0) (min. 300 l vode/ha)

KRTOLASTO POVRĆE (mrkva, cvekla, celer, ren...) Stadijum (fenofaza) Početak razvoja rozete tj, razvijen 3. list (15-20 dana)

Intezivni rast do vađenja korena

FF Kristal 4:10:40 + FF Kristal 24:6:10 posebno: FF HumiSuper

30,0 + 7,0 20 l/ha

LUKOVIČASTO POVRĆE (crni luk, beli luk, praziluk... ) Stadijum (fenofaza) Početak razvoja rozete tj, razvijen 3. list (15-20 dana)

Intezivni rast do vađenja korena

Preparat (fertigaciono)

kg(l)/ha/fazi

Preparat (folijarno)

Doza kg(l)/ha

FF Kristal 20:20:20 + FF HumiStart

30,0 + 20,0

FF BorMax 20 + FF HumiStart

1,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Kristal 4:10:40 + FF Kristal 24:6:10

35,0 + 5.00

posebno: FF HumiSuper

FF Humisuper (+ AminoFlex *)

20 l/ha

60

5,0 (+ 2,0) (min. 300 l vode/ha)


AGROSVET C - PREPORUKE FOLIJARNE ISHRANE POVRĆA BEZ PRIMENE FERTIGACIJE SALATA, SPANAĆ, BLITVA, ZAČINSKO BILJE Stadijum (fenofaza)

Preparat (folijarno)

Konc. %

Prilikom rasađivanja

FF HumiStart

0,5

Od formiranog 3.-5. lista do 30 % formirane glavice

FF BorMax 20 + FF HumiStart

0,3 + 0,5

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper

0,5 + 0,5

70 % formirane glavice

70 % formirane glavice do pred berbu

FF Kristal 4:10:40

0,5

Ishranu preko lista ponavljati na svakih 7-10 dana po fenofazama KUPUSNJAČE (kupus, karfiol, bokelj, brokoli, kelj) Stadijum (fenofaza)

Preparat (folijarno)

Doza kg(l)/ha

Prilikom rasađivanja

FF HumiStart

5,0 (min. 300 l vode/ha)

Od formiranog 3.-5. lista do 30 % formirane glavice

FF BorMax 20 + FF HumiStart

2,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Kristal 4:10:40

5,0 (min. 300 l vode/ha)

70 % formirane glavice

70 % formirane glavice do pred berbu

Ishranu preko lista ponavljati na svakih 7-10 dana po fenofazama KROMPIR Preparat (folijarno)

Doza kg(l)/ha

Posle nicanja

FF HumiStart

5,0 (min. 300 l vode/ha)

Do polovine vegetacije tj. zatvaranje redova i jasno izdvojene cvasti

FF BorMax 20 + FF Humisuper

1,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

Puno cvetanje

FF Kristal 20:20:20 + FF Humisuper

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha)

Precvetavanje i nalivanje krtole

FF Humisuper + FF Kristal 4:10:40

2,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

Stadijum (fenofaza)

Ishranu preko lista ponavljati na svakih 7-10 dana po fenofazama

61


AGROSVET LUKOVIČASTO POVRĆE (crni luk, beli luk, praziluk... ) Preparat (folijarno)

Doza kg(l)/ha

FF HumiStart

5,0 (min. 300 l vode/ha)

Do polovine vegetacije tj. koren prečnika 30 %

FF Humisuper + FF Kristal 20:20:20

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha)

Intezivni rast do vađenja korena

FF Humisuper + FF Kristal 4:10:40

2,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

Stadijum (fenofaza) Posle nicanja do razvoja prva tri prava lista

Ishranu preko lista ponavljati na svakih 7-10 dana po fenofazama KRTOLASTO POVRĆE (mrkva, cvekla, celer, ren...) Preparat (folijarno)

Doza kg(l)/ha

FF HumiStart

5,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Humisuper + FF Kristal 20:20:20

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha)

FF Calcium Organo 30 + FF BorMax 20

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha)

Stadijum (fenofaza) Posle nicanja do razvoja prva tri prava lista Do polovine vegetacije tj. koren prečnika 30 %

Intezivni rast do vađenja korena

Ishranu preko lista ponavljati na svakih 7-10 dana po fenofazama MAHUNASTO POVRĆE (pasulj, grašak, boranija...) Preparat (folijarno)

Doza kg(l)/ha

Razvijenih prvih par listova do prvog pupoljka

FF HumiStart

5,0 (min. 300 l vode/ha)

Pred cvetanje

FF BorMax 20 + FF Humisuper

1,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

Precvetavanje i obrazovanje mahune

FF Calcium Organo 30 + FF Humisuper

3,0 + 2,0 (min. 300 l vode/ha)

Precvetavanje i obrazovanje mahune

FF Humisuper + FF Kristal 4:10:40

2,0 + 3,0 (min. 300 l vode/ha)

Stadijum (fenofaza)

Napomene:

Poželjno je da zbog bolje oplodnje prilikom svakog cvetanja tretirati preparatom FF Bor Max 20. Prilikom folijarnih tretmana obavezno proveriti kompatibilnost pesticida i folijarnih đubriva kao i folijarnih đubriva međusobno. Napomene o kompatibilnosti sadrži svako uputstvo za upotrebu FitoFert folijarnih đubriva. U slučajevima stresa izazvanim niskim ili visokim temperaturama, drastičnim temperaturnim kolebanjem, useve višestruko tretirati preparatom FF Humisuper 10:5:10.

Tabele primene su projektovane na osnovu prosečnih potreba pojedinih kultura za hranjivima i na osnovu prosečnog kvaliteta zemljišta i postojećih hraniva u zemljištu. Na karbonatnim i alkalnim zemljištima ili na zemljištima tretiranim alkalnim zalivnim vodama usled nedostatka (inhibicije) gvožđa obavezno vršiti tretiranje preparatom FF Ferro Organo 6 ili FF FeroMax 11, u koncentraciji 0.2%, u dva do tri navrata. 62


Temeljit, ciljan na vaši

Kra tk a

Efikasan • Jedinstven • Održiv •

id ug or oč

od

n

a

iv o

st

ie

kon

om

i k a ..

.


AGROSVET

BERBA I ČUVANJE PLODOVA POVRĆA

O

snovna načela berbe u sistemu GAP (Good Agricultural Practices - Dobra poljoprivredna praksa) u povrtarstvu obuhvataju postupke berbe i kvalitetnog čuvanja proizvoda do njegove krajnje realizacije. Među najznačajnije postupke spadaju: •

Berba se obavlja u jutarnjim ili večernjim satima (suvi plodovi),

Higijena berbe mora biti na visokom nivou (toaleti, mesta za pranje ruku, rukavice...),

Plodove prilikom berbe treba sačuvati od mehaničkih povreda,

Povređene i obolele plodove odstraniti pre berbe i ne mešati sa dobrim plodovima,

Gajbice, ambalaža za berbu moraju biti nove i čiste i prilikom berbe ne smeju doći u dodir sa zemljom,

Beru se samo plodovi prispeli za berbu, a optimalna zrelost određena je namenom ploda (prodaja, transport, čuvanje)

Kako bi zadržali kvalitet povrća na putu od proizvođača do kupca, potrebno je stvoriti određene temperaturne uslove za te proizvode. Za takve uslove potrebni su odgovarajući rashladni sistemi i kontrolisani uslovi čuvanja u celom procesu. Pravilno upravljanje temperaturom povrća počinje sa precooling metodom (brzo uklanjanje topline) zbog toga što temperatura područja u kojem je ubrano povrće iznosi često i preko 30°C. Brzo uklanjanje topline je najvažniji faktor u zaustavljanju kvarenja proizvoda. Sistem za rashlađivanje kroz nekoliko sati snižava temperaturu povrća do 0°C. Nakon što se temperatura proizvoda smanji na nisku razinu, smanjuje se i disanje proizvoda. Vreme od berbe do rashlađivanja povrća treba da bude što kraće. Preporuka je da se obrani plodovi rashlade istog dana. Brzo rashlađivanje plodova nakon berbe veoma je važno, jer se na taj način usporava proces zrenja i smanjuje pojava pojedinih fizioloških oboljenja. Od bioloških specifičnosti ploda zavisi u velikoj meri dužina uspešnog čuvanja, pa se stoga i javljaju osetne razlike u trajnosti pojedinih sorti. Na trajnost i gubitke do kojih dolazi u toku čuvanja utiču i uslovi pod kojim su se plodovi razvijali, zatim stepen zrelosti plodova, kao i način pripreme i pakovanja. Postupci koji se uobičajno koriste u cilju sprečavanja kvarenja moraju osigurati: • pažnju da ne dođe do oštećenja (rezanja, gnječenja) proizvoda, • hlađenje tako da se smanji porast mikroorganizama i uspore enzimske reakcije, • pakovanje i skladištenje u uslovima u kojima se može kontrolisati respiracija i dozrevanje, • korišćenje konzervansa koji ne dozvoljava porast mikroorganizama na plodu.

Cena plodova povrća je veoma promenljiva, često vansezonska proizvodnja po pravilu donosi većii profit, a kvalitetni i dobro upakovani plodovi ostvaruju višu cenu. Tehnološki zrelo povrće podrazumeva stepen rasta ili razvoja onog dela biljke radi kojeg se uzgaja, tj. kad je najprikladnije za potrošnju i kad ima najprikladnija hemijska i organoleptička svojstva. Za razliku od voća, količina kiselina i šećera u povrću nije merilo vrednosti okusa, pa ni zrelosti u onom smislu kao kod voća. Tehnološka zrelost može se definisati za pojedine kulture na temelju hemijskog sastava tj. kvaliteta koji nam je s prehrambenog stanovišta najpovoljniji. Određivanje trenutka tehnološke zrelosti, tj. trenutka berbe, zavisi o tome kakve zahteve postavljamo na neku vrstu obzirom na konzumaciju. Takođe, treba poznavati dužinu trajanja tehnološke zrelosti. 64


AGROSVET Režimi čuvanja povrća prvenstveno zavise od vrste koje se skladišti, a zatim od pojedinih sorti. Poznato je da se s porastom temperature svi procesi unutar ploda biljke odvijaju brže, a sniženjem temperature dolazi do usporavanja svih procesa u plodu. Hladnjače s kontrolisanom atmosferom (CA hladnjače) koriste, osim niskih temperatura, i promenjenu atmosferu unutar komora sa sniženim udelom O2 i povećanim sadržajem CO2. U kontrolisanoj atmosferi vrlo je važno vreme potrebno da se uspostavi tzv. ULO (Ultra Low Oksygen) režim. Da bi se kiseonik spustio sa standardnih 21% koliko ga ima u normalnom vazduhu potrebno je ubaciti čisti azot. Količina CO2 takođe je važna. Utvrđeno je da dolazi do oštećenja plodova ako je koncentracija istog prevelika. U komorama mora biti visoka relativna vlažnost vazduha, najčešće od90 do 95%. Ako bi vlažnost bila niža, došlo bi do jače transpiracije i plodovi bi postali smežurani i bez tržišne vrednosti. U komoru mogu ići samo plodovi bez oštećenja. Najveća ograničenja za dugotrajno skladištenje voća i povrća je patološki raspad uzrokovan infekcijom izazvanom Botrytis cinerae (siva trulež ili buđ).

len). Na ovaj način u mogćnosti smo da iskoristimo usporeno (prolongirano) sazrevanje plodova i svežu robu duže imamo u ponudi na tržištu. Paprika nakon berbe treba biti ohlađena što je pre moguće, radi smanjenja gubitka vode. Najbolje je papriku skladištiti na temperaturi oko 7,5°C. Skladištenjem na ovoj temperaturi se osigurava maksimalan rok trajanja od 3 do 5 nedelja. Skladištenjem na temperaturi iznad 7,5°C dolazi do gubitka vode i narušavanja senzornog kvaliteta. Paprika je vrlo osetljiva na niske temperature, pri čemu može doći do ozleda prilikom prehlađivanja. Simptomi ozleda uzrokovanih prehlađivanjem uključuju pojavu udubljenih pega na plodu, raspad, gubljenje boje i omekšavanje. Raznolikost sorti plavog patlidžana se povećala u posednjih nekoliko godina. Generalno, ambijent skladištenja patlidžana zavisi od sorte. Plavi patlidžan se može skladištiti do 14 dana na temperaturi od 10 do 12°C sa relativnom vlažnošću od 90-95%. Uslovi čuvanja patlidžana u velikoj meri zavise od zrelosti ploda. Nedozreli plodovi ne treba da se održavaju na temperaturi ispod 12°C, jer su plodovi tada vrlo podložni truljenju. Duže izlaganje nezrelog patlidžana niskim temperaturama omogućava njegovo kasnije dozrevanje. Zeleni plodovi se čuvaju 7 do 10 dana na temperaturi od 12°C, a za to vreme se proces dozrevanja i kolorisanja (promena boje) nastavlja iako vrlo usporeno. Iz tih razloga patlidžan nakon skladištenja mora dozrevati na povišenoj temperaturi od 18 do 20°C.

Ugljen monoksid (CO), ako se doda u koncentraciji od 5-10% nivou kiseonika ispod 5%, postaje efektivan fungicid i može biti korišćen za kontrolu truljenja proizvoda koji ne podnose koncentracije ugljen-dioksida u koncentracijama od 15-20%. Međutim, treba napomenuti da je ugljen monoksid (CO) veoma toksičan za ljude i moraju se provesti mere predostrožnosti.

Plodovito povrće U plodovito povrće spadaju paprika, patlidžan, paradajz, tikvice i krastavac. Krastavci sadrže veliku količinu vode, osetljivi su na udare, lako se lome i brzo uvenu ukoliko se ne održavaju u atmosferi sa niskom relativnom vlažnošću. Optimalni uslovi čuvanja se često razlikuju za pojedine sorte i krastavce iz raznih proizvodnih regiona. Na nižim temperaturama vrlo su osetljivi, pa se stoga moraju održavati na nešto višim temperaturama. Optimalna temperatura skladištenja je 10 do 12oC, a relativna vlažnost 95%. Nije preporučljivo u komorama mešati krastavce sa drugim voćem i povrćem kao što su: banana, lubenica i paradajz. Krastavac toleriše povišen CO2 u kontrolisanoj atmosferi do 10%. Rane od zamrzavanja će se pokrenuti na – 0,5 °C. Za lokalno tržište paradajz se bere u punoj biološkoj i fiziološkoj zrelosti, kada postigne karakterističnu, najčeće crvenu boju ploda. Zreli plodovi se čuvaju 3-4 nedelje na temperaturama 15-200 C, pri RVV (relativna vlažnost vazduha) oko 85% Za udaljena tržišta plodovi se beru znatno ranije, u vreme pojave ružičaste boje na vrhu ploda. Postoje hibridi (long shelf life) koji nose genetsku predispoziciju za dugo čuvanje i naknadno sazrevanje plodova. Ovi genotipovi imaju čvrste plodove i pogodni su za transport na veće udaljenosti .

Lisnato povrće Lisnato povrće (bliiva, celer list, keljlisnati, španać, salata, peršun list i drugi). Zelena salata vrlo brzo gubi kvalitet i svežinu, pa je stoga skladištenje u uslovima kontrolirane atmosfere neophodno za njeno održavanje. Ako se čuva u optimalnim uslovima može se održati u kvalitetnom stanju 2 do 3 sedmice. Za čuvanje i skladištenje salate neophodna je temperatura od 0oC i relativna vlažnost oko 95%.

“Shelf life” tipovi paradajza mogu se posle branja čuvati nekoliko nedelja u odgovarajućim uslovima (temperatura 100C i RVV 80%). Gajenje ovakvih hibrida posebno ima smisla ukoliko se paradajz gaji u kasnoj plasteničkoj proizvodnji bez dopunskog zagrevanja, kada se plodovi moraju ubrati bez obzira što nisu fiziološki dostigli punu crvenu boju, ukoliko preti opasnost od izmrzavanja.

Spanać, takođe, spada među povrće koje se brzo kvari i ima relativno kratak koristan period čuvanja. Stoga se često nameće potreba da se održava pod uslovima kontrolirane atmosfere, jer i tada može maksimalno da se održi u kvalitetnom stanju 10 do 14 dana.

Ukoliko hoćemo da postignemo ujednačeno i brže sazrevanje plodova u skladište se unose zreli plodovi (emituju eti65


AGROSVET ranim uslovima luk najuspešnije i najduže čuva. Crni luk se može čuvati 6-9 meseci na optimalnoj temperaturi od 0oC i relativnoj vlažnosti 65 do 70% sa adekvatnom cirkulacijom vazduha. Optimalni temperaturni režim za mladi (zeleni) luk je 0oC, a relativna vlažnost je 98%. U takvim uslovima mladi luk se može čuvati do 4 sedmice. U kontrolisanoj atmosferi i ambijentu od 2% O2 i 5% CO2 sa temperaturom 0oC čuvanje mladog luka može se produžiti za 2-4 nedelje.

Glavičasto povrće U glavičasto povrće spadaju kupus glavičar, karfiol i brokoli, kelj glavati, kelj pupčar…Za uspešno čuvanje kupusa pogodne su pozne sorte koje treba brati kad su zrele, čvrste i suve. Iako je tačka smrzavanja prilično visoka i iznosi oko -0,5oC, kupus se bez opasnosti može izlagati temperaturi -2oC, jer se laganim odmrzavanjem voda resorbuje i ne dolazi do oštećenja tkiva. Rani kupus može se čuvati i do 4 sedmice, dok se pozniji kupus može čuvati i do 6 meseci. Skladištenje u kontrolisanoj atmosferi će zadržati boju i ukus kupusa, te sprečiti propadanje lista. Kupus je jako osetljiv na etilen koji izaziva promenu boje lista kupusa i propadanje. Adekvatna ventilacija za vreme skladištenja je vrlo važna za održavanje niske koncentracije etilena.

Korenasto povrće Kod korenastog povrća upotrebljava se koren za ljudsku prehranu. Tu spadaju: mrkva, cvekla, celer, ren, peršun, repa, pastrnjak, rotkva i rotkvica. Od korenastog povrća najviše se upotrebljava mrkva. Optimalna temperatura za čuvanje mrkve je 0oC. Zavisno od sorte i namene, mrkva ili šargarepa, ukoliko su dovoljno zreli plodovi, može se uspešno čuvati 7-9 meseci. Visoka relativna vlaga od 98-100% je neophodna kako bi se sprečio gubitak hrskavosti.

Karfiol je vrlo osetljiva vrsta povrća, jer se glavica lako lomi, brzo vene i gubi bela boja. Da bi se glavica zaštitila prilikom berbe, ostavlja se dosta listova. Karfiol nije preporučljivo čuvati duže od tri sedmice, jer gubi dobar vizuelni i senzorni kvalitet. Niska temperatura je izuzetno važna kako bi se produžio odgovarajući rok trajanja brokola. Temperaturu od 0°C i relativnu vlažnost od 95% je potrebno optimizirati prilikom skladištenja na period od 21-28 dana. Skladištenjem brokolija na 5°C može se sačuvati na period od 14 dana, a skladištenje na 10 °C oko 5 dana.

Koncentracija CO2 iznad 5% će uzrokovati truljenje. Niska koncentracija kiseonika ispod 3% nije preporučena i može doći do pojave bakterijske truleži.

Krtolasto povrće Glavni predstavnik povrća je krompir (posle žitarica najvažnija prehrambena namirnica).U našoj zemlji je jako rasprostranjen. Krompir spada među one vrste povrća koje se relativno dobro čuvaju i bez upotrebe kontrolisane atmosfere.

Mahunasto povrće Među mahunasto povrće spadaju: grašak, pasulj, boranija, bob, sočivo. Najčešće korišćeno povrće u našoj zemlji je pasulj, grašak i boranija. Mahunasto povrće se ređe čuva u svežem stanju. Najčešće čuvanje ovog povrća je u dehidriranom stanju. Nakon branja, plodovi se vade iz mahuna i nakon toga suše. Ovako dehidrirano povrće može se skladištiti i preko godinu dana na temperaturi od 21°C. Na temperaturi od 7°C se skladišti ako ga je potrebno čuvati duže od godinu dana ili ako ga je potrebno zaštititi od insekata. Kada je u pitanju skladištenje u svežem stanju, mahunarke se na duži period mogu skladištiti zamrzavanjem. Mladi grašak (u mahuni) se relativno kratko vrijeme može održati, čak i pod optimalnim uslovima, jer dolazi do osetnih gubitaka šećera. Prema potrebi, čuva se kraće vreme radi ravnomernijeg snabdevanja tržišta, transporta i konzervisanja. Optimalna temperatura za čuvanje mladog graška u svežijem stanju je 0 °C a relativna vlažnost 95-98%. Jestivi plod graška je vrlo kvarljiv i neće održati dobar kvalitet duže od dve sedmice.

Krompir se vadi kada su krtole u stanju tzv. tehnološke zrelosti odnosno kada je pokožica potpuno zasušila. Nakon prirodnog odumiranja i sušenja cime sačekati desetak dana da pokožica krtola potpuno završi svoj razvoj. Krompir treba vaditi po umereno toplom i suvom vremenu, da bi se smanjilo povređivanje krtola. Međutim, kvalitet krompira, gubici i dužina čuvanja u najvećoj meri zavise od uslova pod kojim se krompir održava. Nekontrolirani uslovi čuvanja najčešće ne mogu da spreče promene kao što je pojava slatkog ukusa, proklijavanje, truljenje i prekomerno isušivanje. Niže temperature u principu sprečavaju proklijavanje i truljenje, a uz to je i proces respiracije usporen. Povišene temperature pospešuju klijanje krtola, isušivanje i razvoj mikroorganizama, pa se stoga takođe moraju izbegavati. S obzirom na namenu krompira kao sirovine i temperatura održavanja je različita i to za potrošnju: 4-7oC, za proizvodnju čipsa: 7-11oC i za prženje i sušenje: 5-8 oC.

Boranija, takođe, ima ograničene mogućnosti za čuvanje u svežem stanju, pa se uglavnom skladišti u hladnjačama radi ravnomjernije distribucije u trgovinskoj mreži. S obzirom na intenzivnu respiraciju, boranija oslobađa mnogo toplote, na 4,5oC 2700 kal/t/24 sata, pa je stoga neophodno da se obezbedi ravnomerna cirkulacija vazduha u delovima komore. U pogledu trajnosti postoje određene razlike među sortama boranije tako da se period čuvanja kreće od 10 do 20 dana.

Za sprečavanje klijanja mogu se koristiti hemijski inhibitori klice kao što je Neo stop (Hlorprofam). Pojava slatkog ukusa zbog nagomilavanja šećera u krtolama krompira otklanja se tako što se krompir održava sedam ili više dana na temperaturi od 16 do 20°C. Povišena temperatura intenzivira respiraciju, a kao energetski materijal služi šećer koji se na taj način utroši i krompir ponovo dobije dobar ukus. Ako se krompir čuva u komorama, dolazi do nagomilavanja CO2, čija koncentracija može da pređe 1% pa je neophodno vršiti obnovu vazduha.

Lukovičasto povrće Lukovičasto povrće obuhvata: crni luk, beli luk, crveni luk, praziluk. Glavice crnog luka mogu se čuvati u suvim prostorijama gde se spoljni hladniji vazduh koristi za oduzimanje toplote i snižavanje temperature. Ovaj način čuvanja se koristi u predelima sa povoljnim klimatskim uslovima, gde su spoljne temperature niske. Skladištenje u kontrolisanoj atmosferi daje optimalne uslove, jer se pod strogo kontroli-

Profitabilnost povrtarske proizvodnje, pored svih aspekata od pravilne setve i sadnje preko mera nege i berbe, obuhvata i deo koji se odnosi na skladištenje. Promašaj u tom delu može kompromitovati celu proizvodnju. 66


BESPLATNA REGISTRACIJA

Agromarket doo, Kraljevačkog bataljona 235/2, 34000 Kragujevac, PIB 102135211 (u daljem tekstu samo Agromarket) štiti privatnost korisnika u najvećoj mogućoj meri. Agromarket će potpisniku ove prijave besplatno slati SMS poruke i stručni časopis Agrosvet sa relevantnim i aktuelnim poljoprivrednim sadržajem iz oblasti zaštite bilja, agronomije, agroekonomije, meteorologije i slično. Agromarket se obavezuje da će u dobroj nameri koristiti prikupljene privatne podatke (e-mail adrese, imena i prezimena, i ostale podatke dobijene od korisnika), te da ih neće distribuirati, niti prodavati trećoj strani, osim uz dozvolu korisnika. Ako Agromarket odluči da promeni pravila privatnosti, obaveštenje o tome će korisnici primiti putem naših SMS poruka. Korisnici usluge u svakom trenutku mogu prestati primati besplatne SMS poruke i stručni časopis Agrosvet, usmenim obaveštenjem člana marketing tima kompanije Agromarket. Želim da se registrujem za besplatno dobijanje: 1. SMS poruka iz sledećih oblasti (zaokružiti) a) Ratarstvo b) Voćarstvo c) Povrtarstvo d) Vinogradarstvo 2. Stručnog časopisa Agrosvet (zaokružiti) Dajem saglasnost sa gore navedenim pravilima: Ime i prezime: Firma: Adresa: Mobilni telefon: E-mail adresa: Datum: Potpis:

KATALOG PESTICIDA 2014


NAMA VERUJU


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.