Radnička u ne/nastajanju

Page 45

Student: Domagoj Šobatović Voditelj: Mladen Obad Šćitaroci Demonstratori: Dora Ivančan i Matija Vinković

RADNIČKA KOJA RADI

Već se na prvi pogled zamjećuje kako je jugoistočni dio grada uz Radnički cestu nedovršen prostor. Mnoštvo hala, zgrada i ruševina koje su, kao pikseli u zelenilu, nasumice smješteni u kaosu prilaznih ulica i cesta. Pravac Radničke ceste jest ono što povezuje taj kaos u smislenu cjelinu. Zapuštenost, urbanistički nered, gubitak svrhe i stigma siromaštva - ono su što Zagrepčane asocira na ovaj prostor. Međutim, potencijal ovoga prostora nadmašuje njegove mane. Izravna veza do centra grada, koridor za laku željeznicu i velika prostranstva otvorenoga prostora odlične su početne točke plana njegove revitalizacije. Koncept predviđa stvaranje modernog agera, mreže polja 100 x 100 metara s okosnicom u osi Radničke ceste, očuvanje postojećih šumskih površina i njihovo uređenje, te novu izgradnju. Uz Radničku cestu, koja ovim konceptom postaje avenija, gradi se samodostatan linearni grad. On ima sve sadržaje potrebne za njegovo samostalno funkcioniranje, ali i sadržaje koji služe cijelom Zagrebu. Uz aveniju nižu se pojasevi stambenih zgrada, zelenila, ekološkog stanovanja, čiste industrije... Postojeća stambena naselja zaokružuju se pojasima nužnih sadržaja i zelenila. Ostatak je prostora, unutar mreže agera, namijenjen za agrikulturu budućnosti, visokoautomatizirani uzgoj i preradu bilja, kao i prostor za moguća postrojenja alternativnih izvora energije. Grad ovime dobiva reprezentativni ulaz kroz ekološki predgrad, a lokalna zajednica značajno unapređenje životnih uvjeta. Cijeli koncept može poslužiti kao model za uređenje ostalih ulaza u Zagreb, primjerice Slavonske avenije, Ljubljanske avenije i Jadranske avenije.

44

RADNIČKA U NE /NASTAJANJU − PLANIRANJE JUGOISTOČNOG ULAZA U ZAGREB


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.