Kreativac #7

Page 1

KREATIVAC Broj 7 godina 2020.

v

LIST UCENIKA SREDNJE GRADEVINSKE Å KOLE MOSTAR


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Redakcija Časopisa

SADRŽAJ : Riječ urednika 3

J.U. Srednja građevinska škola Mostar Časopis “Kreativac” broj 7 Urednik: Lektor i korektor:

Intervju sa učenikom Farisom Čolićem 4

Adnan Džolota Adnan Džolota

Intervju: Maida i Naida Puce

Izdavač:

8

Školska ekskurzija 10

Saradnici: Faris Čolić, Jokanović Nikola, Puce Maida, Kuko Amina, Čulinović Ajla, Macić Adna, Čusto Velida, Maslo Sabina, Šarić Ismeta, Redžić Halima, Džolota Sadika, Husrep Amra, Alić Elma, Džinović Nejra, Anđić-Gaštan Biljana, Nikšić Lejla, Čopelj Emma, Šunje Adna, Čampara Anida, Selimotić Arnis i Torlo Anida Dizajn naslovne stranice: Grafički dizajn:

Aktivnosti naše Škole - pregled

14

Svjetski dan matematike 26 Razmjena učenika - galerija 34 Online nastava 40 Radionice i konkursi 43

Jokanović Nikola Tea Gaštan

Kutak za kreativni trenutak 55

J.U. Srednja građevinska škola Mostar

Školska pismena zadaća 64 Sjećanje 66

web izdanje

Aktivnosti naše Škole - galerija

72

Književnost 76 Kulturna dešavanja u našem gradu

Mostar Jun/Lipanj 2020. godine 2

84


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Riječ urednika

Čitaoci dragi, lijepi pozdrav! Nismo mogli sanjati da će nas jedan mali i sićušni korona virus izbaciti iz ustaljenog kolosjeka i to ne samo nas, nego i čitavo čovječanstvo. Međutim, to ni za jedan trenutak nije zaustavilo vrijedne (stare i nove) članove Kreativca da nas još jednom obraduju novim brojem u 2020. godini. I ovaj put smo vam pripremili brojne sadržaje putem kojih ćete se pobliže upoznati sa onim što su učenici i profesori naše Škole radili u proteklom periodu. Pripremili smo izvještaje sa predivne ekskurzije po evropskim prijestolnicama, mnoštvo lijepih fotografija iz Zagreba, Beograda i Njemačke, te detalje mnogobrojnih aktivnosti koje ni ove školske godine nisu izostale! Nažalost, dvije naše drage učenice su nas napustile i to je na čitav kolektiv imalo velike posljedice. Ovom prilikom, htjeli smo ih spomenuti na jedan primjeren i dostojanstven način.

Uživajte u čitanju!

3


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Intervju sa učenikom Farisom Čolićem Pripremila BILJANA ANĐIĆ-GAŠTAN

Početkom drugog polugodišta ove školske godine intenziviran je rad na novom broju „Kreativca“. Kao jedan od učesnika u izradi časopisa stalno sam imala na umu da se značajni događaji ili pojedinci ne smiju zaboraviti. Tako se stvorila ideja da napravim kratak intervju sa učenikom IV2 razreda Farisom Čolićem. Ja nažalost, nisam imala priliku da ga upoznam kao svog učenika, ali sam čula za njegove aktivnosti u sportu, u Vijeću učenika naše Škole, Vijeću učenika srednjih škola Grada Mostara, Vijeću mladih Grada Mostara, te u bezbrojnim aktivnostima koje su organizovale naše i strane nevladine organizacije. Neko bi možda rekao „Faris je često bio odsutan sa nastave!“ Ali mislim potpuno drugačije, niko od učenika u protekle četiri godine na nivou Grada, a i u Evropi, nije bolje predstavio našu Školu. Farisa sam viđala samo na hodniku škole, ali željela sam pobliže da ga upoznam, da razgovaramo. U školskoj kantini smo započeli razgovor kako bi se dogovorili u vezi s detaljima za intervju. Trebala mi je kratka biografija sa dugačkim spiskom aktivnosti, kao i diplome i priznanja koja su uslijedile. Nažalost, intervju smo morali nastaviti u uslovima izolacije zbog korona virusa. Kratku biografiju prenosim sa stranice Vijeća mladih Grada Mostara: Od januara 2019. godine Faris Čolić je koordinator Radnog tijela za ekonomiju, turizam i

socijalnu zaštitu! Rođen je 4. februara 2001. godine u Mostaru. Četvrtu osnovnu školu upisuje u školskoj 2007/08. godini nakon čega se, u trećem razredu, prebacuje u Osnovnu školu „Mustafa Ejubović-Šejh Jujo“ gdje i završava svoje osnovno obrazovanje. Potom upisuje Srednju građevinsku školu Mostar u kojoj trenutno završava četvrti razred sa odličnim uspjehom. Početkom srednjoškolskog obrazovanja počinje se baviti aktivizmom i volonterizmom te postaje aktivan član različitih organizacija u kojima obnaša jako značajne funkcije, od kojih je najvažnije spomenuti angažman u Vijeću učenika srednjih škola Grada Mostara, čiji je predstavnik u krovnoj organizaciji mladih Grada Mostara – Vijeću mladih. Učestvovao je u različitim volonterskim dobrovoljnim projektima, aktivnostima i takmičenjima. Polaznik je Škole košarke KK Spars iz Mostara. Također je nastupao za KK Konjic, KK Spars Sarajevo te HKK Zrinjski Mostar. Predstavljao je Grad Mostar na brojnim košarkaškim takmičenjima u Kragujevcu, Anconi te Cazinu. Na sjednici Skupštine Vijeća mladih Grada Mostara u mjesecu decembru 2018. godine, izabran je u Upravni odbor Vijaća mladih Grada Mostara, ispred Vijeća učenika srednjih škola. Faris je u tom momentu bio najmlađi član Upravnog odbora. 4


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Grada Mostara. Ova lokalna aktivnost i prethodni trening podržan je od strane Youth Express Network kroz realizaciju projekta „Shake the box“ u kojem su učestvovali predstavnici 23 države članice Vijeća Europe. Projekat se implementira u toku 2019 i financijski je podržan od strane European Youth Foundation i Erasmus+ programa Europske komisije.“

Reci nam nešto o svojim posljednjim aktivnostima. „Kao volonter uključen sam u rad Centra za omladinski razvoj PRONI. To je nevladina, neprofitna i nepolitička organizacija osnovana sa ciljem organizovanja i sprovođenja edukacije u oblasti rada sa mladima s’ ciljem razvijanja i promovisanja mira i aktivizma među aktivnim građanima u Mostaru i Strazburgu. U avgustu 2019.godine, u Berlinu, bio sam na treningu koji je imao za cilj unaprijediti sposobnost mladih u polju zagovaranja kroz aktivno sudjelovanje u društvenim procesima. Zahvaljujući stečenom znanju, po povratku u Mostar, 22.11.2019. u sali Gradske vijećnice Mostar, PRONI Centar za omladinski razvoj organizovao je okrugli sto pod nazivom „Zajedno do bolje prakse“ koji sam ja implementirao i koji je imao za cilj inicirati dijalog između svih prepoznatih aktera bitnih za unapređenje stručne prakse u srednjim školama u Mostaru. Aktivnosti su prisustvovali predstavnici privrednog sektora okupljeni u Obrtničkoj komori i Asocijaciji poduzetnika Hercegovine, predstavnici srednjih škola (direktori, pedagozi i koordinatori Vijeća, profesori stručnih predmeta), srednjoškolci i predstavnici Vijeća učenika, kao i predstavnice Službe za odgoj, obrazovanje, mlade i sport

Meni ovo sve zvuči tako evropski i tako ozbiljno. Kako sve stižeš? „Trpi“ li škola? Pa jeste, moj rad su prepoznali ljudi iz PRONI-a, konkretno gđica. Adina Halilović koja vodi sam klub u Mostaru na čemu joj se neizmjerno za- hvaljujem jer mi je ponudila priliku da se još više razvijam. Omogućila mi je odlazak u Berlin i Strasbourg za rad na tim projektima koji su van lokalnih okvira pa čak van državnih granica, kako ste i sami kazali „evropski“. Škola nažalost trpi malo, ali sve uspijevam stizati na vrijeme, bitno je samo raspodijeliti svoje vrijeme na najbolji mogući način i što bolje se organizovati. Ove godine pošto sam napravio korak više te se nisam zadržavao mnogo na lokalu, pa je tu bilo mnogo putovanja s toga je bilo teže rasporediti svoje vrijeme, ali sve u svemu, sve se može ako imate volje. 5


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

U mnogobrojnim aktivnostima stekao si nova poznanstva. Da li su te često pitali koju Školu pohađaš? Mogu slobodno reći da je to bilo obavezno pitanje, postavljeno više stotina, ako ne i hiljadu puta. Ime moje Škole je sa ostalim mojim ličnim podacima upisano na svakom prijavnom obrascu koji je pohranjen u arhivama i ušlo je u razne statistike. Uobičajna pitanja za kraj: Šta možeš poručiti mladima, učenicima naše Škole i čitaocima „Kreativca“? Koji su tvoji planovi? Ako Bog da planiram upisati građevinski fakultet pa shodno tome, moj plan je nastaviti sa doškolovavanjem, kako u formalnom tako i u neformalnom obrazovanju. A poruka za sve učenike i čitaoce jeste izreka popularnog Nelsona Mandele koji kaže:

„Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da promijenite svijet“.

Formalno obrazovanje je itekako važno ali neformalno obrazovanje koliko god mi mislili da je „glupo“ i bespotrebno to je ono što vas gradi te Vam otvara mnoga vrata. Obrazovanja nikad nije dosta pa zato učite, tražite uvijek još više znanja, sigurno Vam neće škoditi, a bit će Vam jako korisno.

6


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Ilustracija ČAMPARA ANIDA, I2 7


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Intervju jedan na jedan Dvije kandidatkinje za Đaka generacije Maida i Naida Puce Naida: Osim odličnog uspjeha tu su i učešća na raznim takmičenjima iz matematike, hemije i demokratije, takmičenja u kojima smo učestvovali kao razred, a to su: Noć istraživača i Očuvanje kulturne baštine, gdje smo ostvarili zavidne rezultate. Imala sam priliku učestvovati i na Business Challengu u Mostaru i Sarajevu što je za mene bilo jedno novo iskustvo i nešto što ću dugo pamtiti.

Intervju sa Učenicom generacije: Učenica generacije 2016./2020. je Naida Puce. Ovo je kratki osvrt na vrijeme školovanja uz razgovor dvije učenice koje su kroz školovanje ostavile upečatljiv utisak, kroz rad na sekcijama, redovnu nastavu, svoj talent i marljiv rad, te su obje bile kandidatkinje za Učenika generacije. Maida: Šta te ja navelo da upišeš Srednju građevinsku školu ? Naida: Građevinsku školu sam upisala jer mi se činila dosta zanimljivom, tačnije najviše pažnje su mi privukli crteži, projekti prethodnih generacija koje sam imala priliku vidjeti na izlaganjima profesora koji su prezentovali Školu kao i iskustva učenika. S obzirom da sam imala talenta za crtanje i slikanje dobila sam još veću motivaciju, te odlučila upisati ovu Školu.

Maida: Šta želiš dalje da studiraš? Naida: Obzirom na to da sam ostvarila dobre rezultate u dosadašnjem školovanju, planiram ovo i nastaviti. Maida: Da li se osjećaš spremnom za fakultet? Naida: Svaki novi početak i promjena su teški, ali se iskreno radujem i nadam se da ću se dovoljno dobro snaći i da neće biti nekih velikih problema.

Maida: Šta ti je bilo najzanimljivije tokom školovanja? Naida: Tokom školovanja imala sam priliku učestvovati u različitim vannastavnim aktivnostima, projektima, takmičenjima i radionicama kroz koje smo dodatno usavršavali znanje, te upoznali mnogo ljudi. Također, izdvojila bih i posjete sajmovima kao što su Sajam knjige u Sarajevu i Beogradu, Sajam enterijera u Zagrebu, Sajam namještaja u Sarajevu, kao i razmjena učenika. Svako ovo iskustvo je zanimljivo i posebno na svoj način.

Maida: Da li postoje trenuci iz Škole koje ćeš zauvijek pamtiti? Naida: Sve vrijeme koje sam provela u Školi ostat će mi u sjećanju. Svaki trenutak je imao svoj značaj. Najljepše vrijeme provede se u srednjoj školi, to je nešto što ne zaboravljamo tako lahko. U sjećanju će mi sigurno ostati takmičenje u kojem smo učestvovali kao razred i osvojili prvo mjesto. Atmosfera u razredu prilikom realizovanja ovog projekta bila je neopisiva. Sve probleme smo ostavili po strani i fokusirali se na ostvarenje cilja. Svi smo jednako radili i bili uključeni što pokazuje naš rezultat. Naša sreća kada smo saznali da smo prvi u ovome bila je neizmjerna. Nešto što se ne može opisati. Nagrada koju smo osvojili još nas je više povezala i zbližila.

Maida: Da li je bilo poteškoća u obavljanju školskih obaveza ? Naida: Građevinska škola kao i sve ostale škole zahtjeva izvršavanje određenih obaveza, što naravno ne predstavlja problem ako ih na vrijeme izvršavamo. Uz trud i disciplinu svi mi imamo šanse da postignemo dobre rezultate. Bilo je poteškoća, ali za sve smo nalazili adekvatno rješenje. Mislim da je strpljenje jedna od ključnih stvari tokom školovanja i inače u životu.

Maida: Kakvi su tvoji utisci o ove četiri godine školovanja u Srednjoj građevinskoj školi? Naida: Drago mi je i ponosna sam što sam bila dio ove Škole i što sam imala priliku da mi predaju profesori koji vole svoj posao i spremni su podijeliti svoje znanje i iskustvo sa nama, imaju razumijevanja, koji se zalažu za svoje učenike i pružaju im veliku podršku.

Maida: Koje aktivnosti pored odličnog uspjeha su te dovele do titule Đaka generacije? 8


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Pripremila PUCE MAIDA, IV 1 9


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Školska ekskurzija Pripremila KUKO AMINA, III2 Prva lokacija bila nam je Budimpešta. Na putu do nje vodič nas je upoznao sa historijom grada i kako je taj grad nastao. Kao što vjerovatno većina vas zna Budimpešta je glavni grad Mađarske i ima preko 1,7 miliona stanovnika. Ovaj, jedan od najljepših gradova Evrope, ima mnoge znamenitosti od kojih su Budimski dvorac, Andraševa avenija, Trg heroja u Budimpešti i Milenijska podzemna željeznica, svi upisani na UNESCO popis mjesta svjetske baštine u Evropi. Bazilika sv. Stjepana u Budimpešti ima istu visinu kao i Parlament (96 m) i u njoj se nalaze mumificirani ostaci prvog mađarskog kralja, Stjepana I. Ona je treća crkva po veličini u Evropi. Postala je jedinstveni grad 1873. godine spajanjem Budima i Starog Budima na desnoj obali Dunava s Peštom na lijevoj (istočnoj) obali. Bila je drugo središte Austro-Ugarskog carstva koje se raspalo 1918. godine. Uživali smo u panorami ovoga grada i poželjeli da možemo duže ostati, međutim naš put se morao nastaviti prema Pragu. Prag je glavni grad grad Češke i ujedno grad sa najvećim brojem stanovnika u toj državi. Svaki dan smo uživali u obilascima i u upoznavanju grada i njegove kulture. Imali smo priliku vidjeti Praški grad - dvorac u Pragu u kojem su češki kraljevi, rimski imperatori i predsjednici Čehoslovačke i Češke Republike imali svoje rezidencije. Dvorac sadrži svaki arhitektonski stil prošlog vijeka. Posjetili smo Starogradski trg, historijski trg u najstarijem dijelu Praga. Nalazi se između Vaclavskog trga i Karlovog mosta. Na Trgu se mogu pronaći razne građevine koje u sebi sadrže mješavinu arhitektonskih stilova. Jedna od najpoznatijih građevina na Trgu je Crkva Majke Božije koja je ujedno bila glavna crkva ovog područja do sredine 14. vijeka. Crkva sv. Nikole je druga po veličini na Trgu te sa zvonika pruža panoramski pogled na cijeli Trg. Praški astronomski sat datira još iz 1410. godine, a poznat je po tome što je treći najstariji astronomski sat na svijetu. Sat sa posebnim mehanizmom i brojčanikom pokazuje relativne položaje Sunca, Mjeseca, zodijačko sazviježđe i pojedine glavne planete. Otišli smo i na Karlov most - poznati historijski most koji preko rijeke Vltave povezuje Stari grad sa Malom Stranom. Most je ukrašen sa 30 kipova i statua, većinom u baroknom stilu, koje su izvorno podignute oko 1700. godine, ali sada su sve zamijenjene replikama. Uživali smo i u razgledanju Male Strane u Pragu, vidjeli smo panoramu grada i previše zanimljivih građevina. Također, tu je i Katedrala svetog Vida, službeno, Katedrala svetog Vida, Vaclava i Adalberta Praškoga je dominantna građevina na praškom Starom gradu. Jedan od ljepših trgova je i Vjenceslavov trg, po kojem smo provodili sate šetajući se. Učenici kao i profesori trudili su se provesti najbolje što mogu i uživati u svakom mogućem trenutku. Posjetili smo i jedan grad u Njemačkoj - Dresden. Posjlednji dan našeg putovanja proveli smo u Beču. Beč je glavni grad Austrije. Grad leži na Dunavu u najistočnijem dijelu Austrije nedaleko od granice sa Slovačkom, Mađarskom i Češkom, na raskršću putnih pravaca sjever-jug, povezujući Baltik s Jadranom i zapad-istok, povezujući zapadnu i srednju Evropu s jugoistočnom Evropom i, dalje, Azijom. Učenici i profesori su proveli dan razgledajući grad i u šopingu. Bečka katedrala ili Katedrala sv. Stjepana je katedrala koja se nalazi na Trgu sv. Stjepana u Beču. Građena je u romaničkom i gotičkom stilu na ruševinama nekadašnjih dviju crkava, od kojih je prva sagrađena 1147. godine. Zbog krova živopisnih boja postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Beča. Prije polaska nazad kući, otišli smo u Wiener Prater – poznati zabavni park, gdje smo proveli dva sata zabavljajući se i u isprobavanju svega što on nudi.

10


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

11


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

12


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Ekskurzija Ekskurzija Prag-Beč-Budimpešta-Dresden realizovana je 15.09.2019. godine. Polazak je bio sa Trga Musala. Ova ekskurzija bila je kruna našeg obrazovanja koju ćemo pamtiti i uvijek je se rado sjećati. Stekli smo mnogo novih prijatelja i prije svega lijepo se proveli. Veoma je teško prenijeti naše impresije, očima vidimo ono što je riječima neiskazivo. Naše prvo odredište bila je Budimpešta, glavni grad Mađarske. Prolazeći kroz tu zemlju imali smo priliku vidjeti nepregledne obradive površine i ravnice. U Budimpešti smo vidjeli staru jezgru grada sa koje se pružao divan pogled na cijeli grad i rijeku Dunav koja dijeli nekadašnji Budim i Peštu. Nakon toga zaputili smo se ka Pragu gdje smo i odsjeli. U Pragu smo proveli najviše vremena, a već prvi dan imali smo priliku posjetiti najpoznatije impozantne građevine koje su stare nekoliko stotina godina, posjetili smo i najpoznatiji astronomski sat kao i kuću Franza Kafke, jednog od najpoznatijih pisaca 20 vijeka. Upoznali smo se sa njihovom arhitekturom, kulturom i tradicijom. Veoma nas je dojmila kula na Karlovom mostu. Cijeli grad je bogat raznim mostovima, kulama, dvorcima, crkvama i sinagogama. Svaka od ovih građevina je posebna i lijepa na svoj način i priča svoju priču o vremenima iz kojih ona potječe. Također, imali smo jednodnevni izlet u Dresden, grad za koji kažu da je to mala Firenca. Grad je prepun raznoraznih zanimljivih građevina, a tamo smo imali priliku vidjeti i crkvu poznatog kompozitora, veoma je poseban sa zanimljivom kulturom. Nakon putovanja u Dresden ponovo smo se vratili u Pag. Sutradan smo krenuli za Beč, a na putu do Beča posjetili smo Excalibur City u kojem se nalazi kafić koji je smješten u avionu i mali zabavni park, također ta destinacija okružena je raznim šoping centrima. Po dolasku u Beč posjetili smo najpoznatiju tamošnju katedralu. Imali smo priliku vidjeti kuće poznatih kompozitora i probati poznatu sacher tortu i razne slatkiše. Navečer smo posjetili lunapark Prater gdje smo osjetili adrenalin, u pravom smislu te riječi. Ne možemo opisati kako smo se lijepo proveli te večeri. Svako od nas sa sobom je ponio lijepe uspomene kojih će se rado sjećati. Kada se bližio kraj našeg putovanja bili smo bliži povratku u realnost. Sve što je lijepo kratko traje, ali svejedno, nama ostaje urezano u sjećanje dok god hodamo zemaljskim stazama. Nadam se da ćemo istraživati nove horizonte, upoznavati nove ljude i kulture, a samim tim stjecati nove prijatelje. Mi ne znamo šta naš život nosi, ali sjećanje na naše srednjoškolsko obrazovanje i našu mladost zauvijek će ostati jedna lijepa uspomena i pratit će nas kroz cijeli život.

Pripremile ČULINOVIĆ AJLA I MACIĆ ADNA, III3 13


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Aktivnosti naše Škole Pripremila PUCE MAIDA, IV1 ŠKOLSKA IZLOŽBA 2. april 2019. Kao i predhodne dvije godine naša Škola priredila je izložbu učeničkih radova održanu u Centru za kulturu. Izložbom smo obilježili i Dan škole tj. 4. april. Prikazani su radovi naših kreativnih učenika, a to su bili tehnički i likovni crteži. Izložba je bila otvorena i za učenike osnovnih škola.

14


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

15


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

16


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

SAJAM ENTERIJERA 12. april 2019. godine Naši učenici su prisustvovali trećem izdanju Međunarodnog sajma namještaja, uređenja enterijera i eksterijera, tehnike i prateće industrije „Sarajevo 4 Walls“ u sarajevskoj Zetri gdje se okupilo više od stotinu izlagača i brojnih brendova iz BiH i inostranstva.

17


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

UČENIČKI KAMP 26. juli 2019.godina Učenici naše Škole imali su priliku učestvovati u Mirovnom kampu na Boračkom jezeru gdje su boravili 7 dana.

IN DIZAJN SAJAM 29. septembar 2019.godina I ove godine naši učenici posjetili su Zagreb. Razlog posjete bio je Sajam enterijera. Pored Sajma enterijera posjetili su Muzej iluzija, te ostale znamenitosti grada Zagreba. Išli su u pratnji direktorice, sekretarice i profesorica Anđić-Gaštan Biljane, Gaštan Tee i Čusto Velide.

18


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

ETOS 18. septembar 2019.godina U sklopu ETOS inicijative, a pod pokroviteljstvom TPO fondacije realizovan je projekat „Mostar - više od tolerancije“. Nosilac projekta je J.U. Srednja građevinska škola Mostar, a učesnici su Treća osnovna škola, Građevinska škola “Jurja Dalmatinca” i Šesta osnovna škola. Učenici ovih škola sastajali su se četiri puta gdje su imali predavanja i kreativne radionice.

19


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

STAR WARS RADIONICA 5. oktobar 2019.godina 4. oktobra održana je Star Wars strip radionica u kojoj su učestvovale učenice Maida Puce i Naida Puce, a 5. oktobra izloženi su radovi poznatih strip autora među koijm su bili i radovi naših učenica.

20


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

PROMOCIJA RJEČNIKA BOSANSKOG JEZIKA 6. oktobar 2019.godina Povodom promocije 8 i 9. toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, autora Dževada Jahića, u utorak, 8. 10. 2019. godine u Centru za kulturu u Mostaru, naša Škola je imala čast da prisustvuje ovom događaju. Svi prisutni su imali priliku da, osim promocije Rječnika, čuju i o životu i djelu samog autora, ali i o historiji bosanskog jezika.

SAJAM KNJIGA U BEOGRADU 25.10.-27.10.2019.godine U kalendaru dešavanja jugoistočne Evrope centralno mjesto krajem oktobra već decenijama pripada Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga. Ova, regionalno, najveća manifestacija posvećena knjizi bavi se promocijom književnog stvaralaštva i obrazovanja, kulturnom razmjenom sa inostranstvom i pokretanjem aktuelnih književnih i društvenih pitanja. Naši učenici su i ove godine posjetili spomenutu manifestaciju u pratnji direktorice Sanele Mesihović, te profesorica Biljane Anđić-Gaštan i Amire Hrvić.

21


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

GODIŠNJICA RUŠENJA STAROG MOSTA 9. novembar 2019. godine Profesorice Biljana Anđić-Gaštan, Anesa Bašić i Almasa Beganović su zajedno sa učenicima pristvovale obilježavanju 26-te godišnjice rušenja Starog mosta.

DAN DRŽAVNOSTI 22.11.2019. godine U našoj Školi obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Upriličena je kratka svečanost, te turnir u stolnom tenisu. Realiziran je i dio programa u kojem su učenici govorili o historijskom značaju ovog datuma, te čitali citate istaknutih književnika o državi i državnosti. Program su osmislili profesori Džolota Adnan, Bašić Anesa, Beganović Almasa, Maslo Sabina i Klarić Feđa, a realizovali učesnici sekcija.

22


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Turnir u stolnom tenisu za učenike povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine učestvovala su 32 takmičara različitih uzrasta, a plasman je bio sljedeći: 4. mjesto - Ajdin Stranjak 3. mjesto - Kemal Kelecija 2. mjesto - Miran Janjić 1. mjesto - Muhamed Marić

23


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

DEBATA 21.februar 2020. godina Treće debatno takmičenje u organizaciji Unije studenata i Pravnog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”, a pod pokroviteljstvom Grada Mostara. Prije samog početka takmičarima se obratila dekanesa Pravnog fakulteta prof.dr. Huseinbegović, kao i predsjednik Unije studenata.

24


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

VOLIM BIH 28. februar 2020. godina Zajednička manifestacija osnovnih i srednjih škola Mostara pod nazivom “Volim BiH” povodom 1. marta - Dana nezavisnosti BiH. Učenici mostarskih osnovnih i srednjih škola okupili su se na Starom mostu odakle su se u povorci uputili ka Španskom trgu, gdje je održana centralna svečanost.

Pripremila PUCE MAIDA, IV1

25


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Svjetski dan matematike

26


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

“Najbolji način da se nešto nauči jeste – da se samostalno otkrije.“ Prva srijeda u mjesecu martu u našoj Školi je bila rezervisana za međurazredno takmičenje pod nazivom „Logički razmišljaj, timski zaigraj“. Povod organizaciji takmičenja je bio Svjetski dan matematike. Učenici svih razreda su prolazeći kroz igre pokazali kako matematika može biti zanimljiva i uzbudljiva. Iako su učenici očekivali uobičajene matematičke zadatke, zaključili su da je ovo igra logike, spretnosti i kreativnosti. Za tri prvoplasirane ekipe nagrade su obezbijedili Caffe Pizzeria Porto te Caffe bar pizzerija meet & eat. Prvo mjesto je osvojilo odjeljenje I3, na drugom mjestu je odjeljenje IV1, dok je treće mjesto zauzelo odjeljenje III2. U okviru članka su priloženi primjeri mozgalica koje su učenici rješavali. Pozitivne reakcije i veliko interesovanje učenika je motiv da ovo takmičenje preraste u tradiciju.

Pripremila ČUSTO VELIDA 27


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Razgovor sa pobjednicama ekipa I3 Razgovarala: Čusto Velida, profesorica matematike

Kako se osjećate kao pobjednice? - Iznenadile smo se, nismo mislile da ćemo toliko dogurati zato što smo mislili da četvrti razredi kao najstariji i najviše bi trebalo da znaju pa nam je ovo bila neočekivana pobjeda. Kakvi su vam bili zadaci? - Neki lakši, neki teži. Pretežno lagani, nisu bili „normalni „ zadaci pa nam je bilo i zanimljivo. Bili smo malo nervozni, jer imate određeno vrijeme pa morate da stignete uraditi. Malo je bilo i neizvedivo da mi pobijedimo treće i četvrte razrede, jer su nam izgledali pametniji od nas. Ali eto nisu. (smijeh) Koja igrica je bila najzanimljivija? - Kviz definitivno. Zašto baš kviz? - Zbog koncepta kviza, odmah smo znali je li tačno ili nije, te koji smo na tabeli. Samo gledanje ko vodi na skali je bilo uzbudljivo. Rekle ste da niste očekivale pobjedu, ali jeste li negdje u toku takmičenja pomislile da bi ipak vi mogle pobijediti? - Na kraju kviza. Mislimo da smo imali prednost, jer smo uvijek gledali ko je u čemu bolji pa smo se mijenjale i raspoređivale tako da smo sve igrale. Kakve su vam nagrade bile, jeste li ih očekivale i jeste li zadovoljne? - Znale smo da će biti nagrade, rekla nam je profesorica, ali nismo baš ovo očekivale. Pozitivno smo iznenađene. Već smo iskoristile dio nagrade. Kako su razrednica i ostatak razreda reagovali na pobjedu? - Razrednicu smo sreli poslije takmičenja i nije mogla vjerovati da smo pobijedile. Bila je prepreponosna. Ostali su nam čestitali i drago je cijelom razredu. Šta ste mislile kada ste čule da će biti takmičenje za Dan matematike? - Mi smo više mislili da će to biti samo računanje, kao neki testovi i da će to biti samo matematika. Ne bih ja rekla da ovo nije matematika, ovaj tip zadataka i igara je možda samo neka druga strana matematike? - Ovo je više logička strana, mislili smo i zato da ćemo izgubiti ali kad smo počeli raditi igre vidjeli smo da nam dobro ide. Kako vam se čini sama organizacija takmičenja? - Najbolje je bilo jer smo mijenjali učionice, jer dok smo hodali malo smo se i relaksirali, nije bilo samo u okviru četiri zida jedne učionice. Tako smo mogli da dogovorimo tim za sljedeću igru. Jeste li za to da se opet sljedeće godine organizuje takmičenje za Svjetski dan matematike? - Da, naravno! Radili smo matematiku, ali na zanimljiv način. 28


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

29


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

30


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Komentari učenika: Takmičenje iz matematike pružilo nam je priliku da se družimo i pokažemo svoje znanje. Bilo je prelijepo iskustvo učestvovati u takvom programu, Maida Puce, IV1

Nemam šta reći sem da je sve bilo super, zanimljivo i interesantno, Luka Krulj, II1

Uglavnom, nas tri koje smo učestvovale imamo isto mišljenje. Bilo nam je zanimljivo, gledali smo matematiku na drugi, zabavniji način i bilo nam je jako zabavno. Voljeli bi da ovo bude više puta, a ne samo kada je konkretno Dan matematike, Melisa Kurtović, III3 Matematičko takmičenje srednjoškolaca “Logički razmišljaj, timski zaigraj” je bilo zanimljivo i poučno iskustvo. U našem timu je vladala opuštena i radna atmosfera. Iako se nismo uspjeli plasirati na prva tri priželjkivana mjesta, drago nam je da smo učestvovali jer je nadasve bilo zabavno, Ajla Fako, II2 Sad od gomilu misli koje idu samo unaprijed i vežu se za situacije ispunjene samo lošim vijestima, prisjećam se toga jednog sasvim običnog dana kada smo bili okupirani sitnim, laganim a posve teškim zadacima iz matematike. Bilo je lijepo vratiti se u one učionice toga dana kad smo bezbrižno računali i mozgali sa zadacima koji su bili zaista odlično pripremljeni. Bilo je stvari koje i nisu striktno vezane za matematiku, ali bile su izazov. Sve je bilo zaista lijepo. Takmičili smo se, smijali, a opet svi zajedno sarađivali. Nismo imali nastave taj dan, neki su imali po nekolika časa. Sjećam se te sreće kada nismo morali rano dolaziti u te školske prostorije dok sad željno iščekujem to. Želim opet iduće godine da bezbrižno mozgam i da tonem u misli kroz sličan sadržaj jer je to bilo predivno iskustvo, Adna Šunje, I1 Smatram da bi se opet trebalo organizovati, jer na jako zabavan način pokazalo se i znanje iz matematike, a i rad u grupama. Bilo je dobro organizovano i nije uopšte bilo problema. Jako zabavno iskustvo pa čak i za one koji baš i ne vole matematiku, Amina Kuko, III2 Za zabavnu matematiku mogu reći da je bilo kako i samo ime kaže zabavno, družili smo se, zabavljali, razmišljali logički bez ikakvih opterećenja, Amel Bubalo, I1 Što se tiče mog mišljenja povodom takmičenja za Dan matematike, tu nemam šta da kažem mnogo osim što sam se proveo najbolje sa svojim kolegama sa kojim sam uživao igrati se. Igre koje su smislili su bile najbolje i najzabavnije, a najviše mi se dopala mozgalica sa šibicama, Fatlum Dema, II1 Takmičenje zabavne matematike zaista me oduševilo. Mislim da je to događaj koji bi se trebao ponavljati i u kojem treba da učestvuje što više učenika naše Škole. Potrebno je da svi osjetimo takmičarski duh i zabavimo se. Naravno, neizostavan je timski rad i mislim da je upravo to bio cilj provođenja ovog takmičenja, da naučimo raditi u timu, da poštujemo tuđe mišljenje i naravno, da se zabavimo. Ovo takmičenje je pokazala da matematika nije tako strašna kao što svi misle, može biti i zabavna. Svidjela mi se napetost između razreda tokom takmičenja i to mi je bilo posebno simpatično. Naravno, sve ovo ne bi bilo moguće bez profesorica matematike koje su osmislile program i danima prije pripremale materijal. Sretna sam što sam bila dio ovog događaja i nadam se da će naša Škola organizovati još dosta sličnih takmičenja da se zabavimo i naučimo nešto novo, Amna Puce, I1

31


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Pogledajte kako je izgledala jedna od igara na takmičenju:

32


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

33


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

RAZMJENA UČENIKA - SHL ORGANIZACIJA Od 29-og oktobra do 5-og novembra 2019. godine Naša Škola je učestvovala u razmjeni učenika sa školom Gemeinschaftsschule mit Oberstufe Kellinghusen u Njemačkoj, gdje je šesnaest učenika u pratnji profesorica Šetke Enide i Gaštan Tee bilo u sedmodnevnoj posjeti učenicima spomenute Škole. . Njihov boravak se sastojao od obilaska zanimljivih lokacija, te upoznavanja njemačke kulture i istorije. Za vrijeme svog boravka obišli su gradove Büsum, Lübeck i Hamburg, družili se sa svojim domaćinima, zajedno kuhali, kupali se u zatvorenom bazenu, pa čak i jahali konje! Foto galerija druženja, putovanja, pejzaža:

34


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

35


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

36


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

37


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

38


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Pripremila GAŠTAN TEA 39


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Refleksija na online nastavu Nastava u doba korone Covid-19 Pripremila NIKŠIĆ LEJLA, IV1

U jeku najvećeg iskušenja sa kojim se susreće moderni svijet u vidu pandemije korona virusa mjere totalne socijalne distance generirale su neizbježan pokušaj da se kako – tako dovrše nastavni i obrazovni procesi za učenike osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini. U oba entiteta zbog prekida redovne, organizirana je online nastava, preko televizije, interneta i na druge načine. Digitalna alternativa u nastavi je nužnost, a u skoroj budućnosti sasvim sigurno i sastavni dio obrazovnog i nastavnog procesa. Proglašavanje pandemije korona virusa COVID-19 donijelo je velike izazove i promjene za Srednju građevinsku školu u Mostaru. Od organizacijskih izazova, nastave na daljinu, saradnji, dnevnih aktivnosti, općenito funkcioniranja cijelog sustava. Kako je Škola dočekala krizu i na koji način se postavila prema svim izazovima? Tokom proteklih mjeseci nastava se održavala putem online platforme eskola.ba, đaci su na istoj imali pristup materijalima postavljenim od strane profesora, uvid o ocjenama te mnogim drugim stvarima koje olakšavaju rad kako za profesore tako i za učenike. Profesori su u kontaktu sa učenicima najviše preko viber grupa, Facebooka, Messengera. Učenici rješavaju zadatke koje im nastavnici daju, slikaju i šalju, a nastavnici im daju povratne informacije i sortiraju radove.

40


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Pauza u školskom dvorištu, na distanci 41


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Ilustracija JOKANOVIĆ NIKOLA , IV1 42


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Radionice i konkursi, naši učenici u pojedinačnim takmičenjima

16 DANA AKTIVIZMA

Naši učenici učestvovali su u debati povodom 16 dana aktivizma. Svojim idejama i ličnim mišljenjima pokušali su da doprinesu obilježavanjem tih dana kroz diskusiju sa svojim vršnjacima.

• Šta je to 16 dana aktivizma? 16 dana aktivizma je svjetska kampanja koja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.

Pripremila KUKO AMINA, III 2 43


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

TEMATSKA I MOTIVSKA RAZNOVRSNOST U NOVELAMA ALIJE NAMETKA da baštinimo i od zaborava čuvamo sve te likove i njihove sudbine, da se idenifikujemo s njima i u našem savremenom dobu. Pripovijetke koje najadekvatnije mogu poslužiti za istraživanje su iz Nametkove najpoznatije zbirke “Trava zaboravka” koja je naziv dobila po istoimenoj pripovijetki naslonjenoj na živo narodno pričanje, sevdalinku i narodnu epsku pjesmu, dakle na prapočetak naše književne baštine, odakle polazi sve. Tema starog i novog vremena javlja se i u pripovijetki “Sunce”, a pored toga sadrži duh i ton sevdalinke i orijentalne poezije. Sevdalinke, poput Nametkovih priča otkrivaju nam neke od najvrijednijih moralnih, porodičnih i društvenih običaja koje smo dužni baštiniti. Tematski i motivski nastavak sevdalinke u njegovim pripovijetkama osjeti se i u onim gdje prikazuje žene u patrijarhalnoj kulturi odnosom prema životu, braku i porodici, kakve su to figure žene, na koji način su opisane te kakva je njihova uloga u društvu i u patrijarhalnoj sredini.Pored prikaza žene, Nametak portretira i djecu u patrijarhalnoj kulturi te odnos prema muškoj i ženskoj djeci, motivski se opet okrećući sevdalinci. Jer je sevdalinka načela mnoge teme koje treba završiti, proširiti. Alija Nametak se u književnosti javio tridesetih godina dvadesetog vijeka. Tada je, u poslijeratnim godinama bošnjačka kniževnost ulazila u jedan novi period. U prozi su se uočavale nekolike struje- jedan naraštaj pisaca piše naslanjajući se na naslijeđene oblike iz preporodnog perioda bošnjačke književnosti, u duhu tradicionalnog neoromantičarskog stila. Takav izraz njeguju književnici kao Mulabdić, Osman Nuri-Hadžić, Bjelavac, Sarajalić. S druge strane, broj književnika prihvata biti zapljusnut strujama novih ideja i novog vremena: avangardom i ekspresionizmom. U prvom redu svojim radom ističu se Hamza Humo, Hasan Kikić, Ahmed Muradbegović. Međutim, u kasnim fazama svog stvaralaštva i ovi pisci se odmiču od ekspresionizma i stvaraju djela u kojima je tema zavičaj najčešće preokupacija priče.

U književnom radu Alije Nametka krije se čitava bogata riznica kulturne nam i folklorne baštine, koja je, kroz raznovrsne tematske i motivske okvire sačuvana do današnjeg dana kao leksikon najintimnije duše. Bošnjačka kulturna i književna baština podrazumijeva one književnike zahvaljujući čijem književnom opusu saznajemo, prepoznajemo i pamtimo život i običaje naših predaka. Bez predstave o precima i vrijednostima koje su oni njegovali te iskušenjima kroz koje su prolazili, nismo spremni za sadašnjost, niti pripremljeni za naraštaje koji dolaze, kojima mi, sadašnje generacije, moramo prenijeti dah prošlosti. Alija Nametak odličan je primjer takvog jednog pisca koji nam detaljno skicira apsolutno sve detalje iz života bošnjačkog čovjeka preko čijeg su života i duše divljački harale oluje. Nekad sa sjevera, nekad sa istoka, uvijek nemilosrdne. Nekada su bile lekcija i opomena, negad tužna sudbina i nepreboljena rana. Ovaj se hercegovački književnik bavi temama koje su prisutne u književnosti preporoda, posebno temom starog i novog vremena, temom koja je podraživala i njegove savremenike, ali i autore savremene bosanskohrecegovačke književne scene s obzirom na to da naš narod i naša domovina stalno klacka između novog i starog običaja, vremena, historijskog okvira. Osjećajno je vezan za stari patrijarhalni svijet, tematski i motivski također, međutim, nepravedno bi bilo svesti njegove teme samo referirajući se na patrijarhalno, novo i staro. Mnogo je kompleksnije i sveobuhvatnije sve ono što spada u tematski okvir njegovih pripovijedaka. Porodični odnosi, muško-ženski odnosi, odnos roditelja i djece, odnos vlasti i pojedinca, pa čak i erotske, nimalo implicitne teme, poput onih u priči Sunce. Sukob novog i starog u društvu i projekcija u duši individua takve jedne političko-historijske oluje. Priče o ljubavi, o ljudima, o ljepotama koje hercegovački pejzaž nudi, pa i više od toga. I opet nismo sasvim izanalizirali sve motivske i tematske preokupacije ovog književnika koji nam je ostavio 44


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Dakle, tih tridesetih godina u bošnjačkoj se književnosti avangarda i eksprenionizam sve više izbjegavaju a pripovjedači se opredjeljuju za neka druga rješenja. Naime, jedni se vraćaju naslijeđenim oblicima neoromantizma i neosimbolizma, a postoje i književnici koji svojim djelom pokazuje realističke pripovijedne postupke kao svoj izbor. Bez obzira na različite književne programe i pripovjedačke modele i obrasce koji su pisci u svom djelu njegovali, ipak konstantna njihovog djela je jednaka: svi pišu univerzalnu ljudsku priču o bosanskom čovjeku, većinom sa tendencijom socijalne angažiranosti. Kod većine se osjeća snažan utjecaj sevdalinke i narodnog stvaralaštva, uronjenost čovjekov u prirodu detalj u opisu pejzaža i itd. U takvom vremenu među svojim savremenicima, Alija Nametak bira svoj put. U zbirkama njegovih pripovijedaka jasno je za koji se model opredijelio. To je neoromantički model folklorno-patrijarhale priče. Ekspresnionizam na njegovo stvaralaštvo nije imao utjecaj. Samosvojnost njegovog djela neobična je već pri opredjeljenju za tradicionalni model pričanja priče o bošnjačkom svijetu u ambijentu mahale, avlija, sokaka, o ljudima čiji psihološki profil ne odlikuje nikakva složenost u percepciji svijeta, već jednostavan pristup životu i njegovanje osnovnih moralnih vrijednosti. To vjerovatno pokazuje principijelnost njegovog djela, jer Nametak u svoj svijet priča udahnjuje život principijelnim ličnostima, dignitet njihovih postupaka i odluka, kao da je unaprijed iskostruisan i njegovi savremenici su se, naravno, bavili istim polemiziranjima, ali svako za sebe svojski kao da su živjeli u različitim svjetovima i u različitim vijekovima. Nametak svojim stilom otkriva suštinu svog djela. Nametak govori o svojim pripovijetkama kroz svoje zbirke o nekoliko osnovnih tema tako o porodicama, bošnjačkim porodicama iz bosanske mahale ili krševitog herecegovačkog podneblja, o njihovim sudbinama u različitim historijskim vremenima, o njihoim životima u novim vremenima, o pojedincima iz porodice ili generaciji potomaka koji ne mogu koračati kroz život s bremenom natovarenih problema iz prošlosti. Mali ljudi u Nametkovom svijetu nalaze u životu smisao, zadovoljstvo i radost, zahvaljujući svom unutarnjem miru i spokojstvu, uravnotežnosti u sebi.

Bošnjački kritičari Nametka smatraju svojim piscem, jer u svojim djelima idealizira sliku starog doba, žali za prošlim vremenima i piše o patrijarhalnoj kulturi i folklorizmu, te islamskoj etici. Nametak svoje likove,kada pokušaju izaći iz okrilja patrijarhalnog ili prilagoditi se novom vremenu, vraća u okvire. Figure žene su portretirane kroz duh i ton sevdalinke, na taj način im podcrtava najvažnije karakteristike koje treba da ih krase i koje ne smiju da se mijenjaju ni u jednom historijskom vremenu, a to su dignitet, moral, čednost, vezanost za dom, da bude poput Kulenovićeve stabljike krhke u saksiji, pod strehom pitoma kumrija. To je žena svakog geografskog podneblja i svakog historijskog vremena. Neka se mijenja svijet, neka napreduje tehnologija, ali neka ne nazaduje čovječnost. U njegovim pričama iskazana je čovjekova potrebna za ljepotom, ali i nemogućnost u postizanju apsolutne ljepote. Tu apsolutnu ljepotu Nametak prikazuje kroz pejzaž: sunce koje je nedostižno,kao što je nedostižna i žena koju je vidio lik iz jedne od njegovih pripovijetki, Salih. Vrlo očigledna piščeva inspiracija i motivska preokupacija je i sudbina žene koja je određena patrijarhalnim društvenim i porodičnim poretkom. Podložnost mužu, kao glavi kuće u potpunosti je karakteristična za patrijarhalnu kulturu. Žene su zauzele prostor kuće, porodične kuće i tu su provodile najveći dio svog vremena, izvršavajući tako sve ono što je bilo namijenjeno ženi, što je imanentno i prirodno ženskoj prirodi od koje danas svjetske feminističke organizacije nastoje pobjeći. To što nam tradicija nalaže, a mediji pokušavaju ogaditi i omrzuti pa je savremena žena razapeta između onoga s čim je rođena i onoga što joj moda nameće... Prostori portretiraju njihove psihološke karakteristike. Žena koja se odmakne od standardnog patrijarhalnog života kod Alije Nametka smatrana je izgubljenom, odbačenom. Tek onda kada bi se vratila u parijarhalni okvir, vratio bi se i sklad u sredini.

45


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Alija Nametak nam predstavlja dva tipa žene, jedne su one koje su u skladu sa patrijarhalnim načinom života. U pripovijetkama “Inoča” i “Bojićka” Nametak pažnju skreće na stare vrijednosti gdje je žena podređena mužu, koja je spremna na sve kako bi očuvala sklad i mir u porodici, tako čuvajući mir i poštenje, a pisac je na strani takvog porodičnog života. Dodala bih, zdrav razum je na strani takvog načina života. Obje pripovijetke govore o izuzetnim ženama koje brane svoj porodični dom. One i u slučaju gubitka muža odbijaju ponovnu udaju, kako bi sačuvale svoj obraz i poštenje. Čast je najljepši ukras žene. Okruženje doma njen pirodni habitus, svi savremeni mediji svijeta neće to pokvariti i oponirati. Nametak nam prikazuje i one žene koje su zarobljene u novom vremenu i podložne destrukciji porodice u kojoj se gube prave vrijednosti. U svakom žitu ima kukolja. I na to nam pisac skreće pažnju, zato je izuzetno bitno ne zaobići niti jedan tematski okvir priča, koji je vrlo raznovrstan kod Nametka , to smo već apostrofirali, jer svaka vrsta priča uči nas nečemu ili kako treba ili kako ne treba. Nije književnosti u loga da nas uči, ali nam poručuje koje to vrijednosti i obrasce ponašanja od ovih likova treba da baštinimo, a kojih se treba odreći. Osim novela o ženama, sljedeći tematskomotivski okvir Nametkova književnog djela uistinu je poseban a to su priče u kojima se portetiraju djeca. U Nametkovim pripovijetkama vidimo kako su djeca bila ta koja su čuvala sklad u porodici- a ako ih nije bilo takvi odnosi su bili vrlo nestabilni. Za patrijarhalnu kulturu muška djeca su bila znatno važnija, jer su upravo muškarci bili ti koji su radili na zemlji i održavali porodicu, dok su djevojke i žene ostajale u kućama gdje su čistile i kuhale, te na taj način brinule o ostalim članovima porodice. Ženska djeca su bila manje vrijedna u društvu, ali ne i manje bitna Nametku koji im je dao prostor u svojim pričama. U tom historijskom momentu koje nam Nametak predstavlja ženska su djeca zapostavljena znatno više, upravo zbog nemogućnosti da rade teške poslove na zemlji jer su bile krhka bića,vrlo nježna,a za preživljavanje je bio potreban naporan rad na teškim poslovima. Smatralo se da žensko dijete donosi nesreću kući, da nije vrijedno pa su muškarci znali, ukoliko prva žena ne može da rodi nasljednika, dovesti drugu ženu

koja će to da uradi. Život je kompleksan. A Alija Nametak je u svom književnom djelu pokušao zaviriti u razne teme kompleksnog života svojih likova. Govorio je o njihovnim intimnim doživljajima svijeta, o porodičnom životu, o društvenim sukobima o mnogim aspektima ljudskog postojanja. Stoga je njegova tematska i motivska podloga priča vrlo raznolika. U pripovijetkama Alije Nametka, odnosno u pripovijetkama zbirke Trava zaboravka, gotovo u svakoj pripovijeci bilo kojeg ciklusa iščitava se poetika podnošenja sudbine. Bilo da govore o ljubavi, teškom seljačkom životu, materijalnom propadanju porodice, duhovnom posrtanju pojedinca (jer sve su to teme Nametkovih pripovjedaka koji zajedno čine cijeli jedan svijet), uvijek se otkrivaju načini na koji se izlazi na kraj sa životom. Moralni zakon, vezanost za porodicu i dom, svoju zemlju i ljude svoga kraja, tradicija, odgoj, vjera, sve su to segmenti složenog duhovnog sistema koji doprinosi unutrašnjem miru čovjeka, a unutrašnji mir je osnovni put za pobjedu brojnih vanjskih nemira a način podnošenja sudbine. Istrpiti život i podnijeti sudbinu mogu samo postojani, strpljivi, dostojanstveni, bogobojazni junaci Nametkova svijeta. Dakle, zahvaljujući raznovrsnosti tema i motiva u novelama našeg velikana Alije Nametka, pred nama je čitav sistem vrijednosti o životu, ljudima, životnim preprekama, životnim pobjedama i usponima, o moralu, folkoloru, etici koje mi, nove generacije, trebamo baštiniti, čuvati od zaborava i svako malo se pokušati identificirati sa likovima Nametkovih novela.

46


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

LITERATURA: *Duraković, Enes: Predgovor. U knjizi: Antologija bošnjačke pripovijetke XX vijeka. Alef, Sarajevo, 1995. *Duraković, Enes: Antologija bošnjačke književnosti, Sarajevo, 1997 *Hasanbegović, Fatma: Sunce i suton: Književno djelo Alije Nametka, Tešanj, 2006 *Jeličić, Dubravko: Alija Nametak- stvarnost i legenda. Pogovor, Trava zaboravka, Izabrane novele, Srajevo, 1998 *Kadrić, Rašida: Begenisanje i ašikovanje: Orijantalizmi u pripovijetkama Alije Nametka *Lešić, Zdenko: Teorija književnosti, Sarajevo, 2005 *Rizvić, Muhsin: Novele Alije Nametka ili poetika podnošenja sudbine. Predgovor knjizi: Alija Nametak: Trava zaboravka(Muslimanska književnost XX vijeka, I-XXV,knj. 8 ), Sarajevo 1991. *Rizvić, Muhsin: Panorama bošnjačke književnosti, Sarajevo 1994. Autor TORLO ANIDA IV1 47


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Dan planete Zemlje Organizovale BEŠO JADRANKA i MASLO SABINA

ETOS inicijativa – Dijalog sa svrhom

Dragi prijatelji i prijateljice Srednje građevinske škole, čestitamo Vam Dan planete Zemlje, uz želju da ga nikada više ne dočekate u karantinu. Povodom ovoga Dana upriličili smo nagradni konkurs umjetničkih radova pod nazivom „MAKE EVERY DAY EARTH DAY“. Ovo je prva od 5 aktivnosti koje će naša Škola realizovati u sklopu projekta „Osvijestimo se!“, koji je dio #ETOS inicijative, a koji se realizira pod pokroviteljstvom #TPO fondacije. Pravo učešća imali su svi učenici koji pohađaju smjer tehničar dizajner enterijera, a pozivu su se odazvala 42 učenika, koji su u svojim kućama izradili predmete, reciklirali i prenamijenili već postojeće, te naslikali slike sa snažnim porukama, kojima su pokazali koliko je važno biti svjestan svoje okoline i čuvati blagodati kojima nas je priroda nagradila. Želimo javno pohvaliti trud i kreativnost učenika, kao i posvećen rad njihovih mentorica – profesorica Sabine Maslo i Jadranke Bešo, koje su usmjeravale učenike i izvršile odabir radova. Najbolji će biti nagrađeni novčanim nagradama: 1. nagrada – 80 KM – Nedim Omanović – „Gašenje požara“, 2. nagrada – 60 KM – Vanesa Bošnjaković – „Tok“, 3. nagrada – 40 KM – Nikola Jokanović – „Drvo“. Posebne pohvale zaslužili su i sljedeći učenici: Jasmin Ćehić – „Lopta šarena“, Anesa Jazvin – „Pola-pola“, Ajla Ćulinović – bez naziva, Danis Plosko – „Ribež“ Merjem Ajanić – „Hajmo nazad“ Kao rezultat ove aktivnosti nastala je virtualna izložba, koju možete pogledati na sljedećem linku: https:// sgsmizlozba.blogspot.com/?m=1

48


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

49


453 years of diving

2019

KREATIVAC

2004 LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR 1993

BROJ 7

1566 ?

Mostar

Bosnia and Herzegovina

Čuvari baštine BLISTAVA OREOLA HRABROSTI Autor NIKŠIĆ LEJLA, IV1

2019 2004 1993 1566 ?

Mostar

453 years of diving

Bosnia and Herzegovina

prenosimo teksta učenice Lejle Nikšić 453 dio years ofnaše diving

2019

Manifestacija: ‘’Dani evropskog nasljeđa’’ 2004 Program: ‘’Mladi i nasljeđe 2019’’ 1993 1566 Tema: ‘’Umjetnost i zabava – naša baština’’ ?

Uvod Mostar

Bosnia and Herzegovina

Kroz ovaj projekat ću Vam ispričati i pokušati dočarati Mostar i njegove skokove iz perspektive jedne mlade osobe zaljubljene u ovaj grad koji je uistinu poput jedne raskošne i blagodatne riznice. Upravo ono što sačinjava tu riznicu jeste, njegova kulturna baština, tradicija i njegovi ljudi prije svega. Prije više od četiri stotine godina mostarski pjesnik Derviš-paša Bajazidagić zapisao je: „O srce moje, uopće nije čudo što te Mostar začarao. Nigdje na ovom svijetu, osim u rajskom miru, nema mjesta gdje zrak srce širi, a voda život produžava. Svaki pogled na Mostar daje životu nove sate. Svaki kutak ovog grada srcu novu radost pruža. Mostarska voda i voćnjaci mogu se mjeriti čak i sa onima u Palestini. Svaka bašča mostarska jedan je mali raj. Preda mnom, slavujem koji Mostar opjevava, čak i svi papagaji Indije moraju zašutjeti.“ Od najstarijih vremena do danas rijeka Neretva bitno određuje život svakog Mostarca. Uistinu su rijetki oni Mostarci koji se nisu okupali u toj bisernoj, čudesnoj, na trenutke hirovitoj rijeci Neretvi. Najveličanstveniji građevinski spomenik u Mostaru je jednoluki kameni most preko rijeke Neretve koji je nadaleko poznat pod imenom Stari most. To je ne

samo remek-djelo i čudo arhitekture osmanske vladavine. On je danas najveća atrakcija Mostara. Kraj njega su udareni prvi temelji ovom mjestu; toliko je srastao sa pojmom Mostar da se grad bez njega ne može ni zamisliti. Po njemu je Mostar poznat širom svijeta, on mu je simbol. Ovjekovječen na zastavi i grbu grada, Stari most je centar života u Mostaru još od svoje izgradnje u XVI vijeku. Gotovo jednako legendarno kao i sam most jesu skakači koji skaču s mosta s visine 27 metara u kristalnu vodu ledene rijeke Neretve. Ovaj most je, baš kao i Stari grad, pod zaštitom UNESCO-a, i često se navodi kao jedan od najljepših mostova na svijetu. Sam oblik mosta također ima svoju priču, kaže se da on predstavlja život… da sam most predstavlja jednu polovinu kruga, a njegov odraz u vodi je druga polovina kruga, a ta cjelokupna slika predstavlja život. On je pozornica na kojoj mostarski mladići skokom u Neretvu dokazuju svoju hrabrost u svojevrsnom ispitu zrelosti.

gneti 55/80 mm min 9 komada

50


453 years of diving

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

2019 KREATIVAC 2004 BROJ 7 1993 1566 ?

‘’I kad se zatrče i skoče s mosta, Mostar padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao Bosnia and Herzegovina ptice praveći svaki od njih neku posebnu akrobaciju. Jedni skaču strmoglav, drugi sjedeći ala turka, a neki2019 opet skaču 2004 u vodu udvoje, utroje i odmah sretno 1993 izlaze na obalu uspinjući se uza 1566stijene, ? i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka... Zaista je velika 453 years smjelost da sitna djeca skaču u takvu of diving Mostar Bosnia and Herzegovina rijeku.”

Mostarski Ikari O hrabrim letačima sa Starog mosta u Neretvu snimljeno je nekoliko dokumentarnih filmova. Najpoznatiji je pod imenom “Dječak i most”. Ovo ostvarenje na celuloidnoj traci dobilo je nagradu za kameru na Svjetskom festivalu dokumentarnog i TV filma u Londonu 1971. godine. I ne samo to. Film “Dječak i most” dobio je počasno mjesto u Olimpijskom muzeju u Londonu. Ima tu viseznačne simbolike. Švajcarska je kolijevka prvih zvanično zapisanih skokova u vodu, a film posjetiocima tog reprezentativnog, jedinstvenog muzeja kazuje o jednom specifičnom sportu najduže održanom u Mostaru. I film “Admiral” je svojevrsno svjedočanstvo o hrabrim mostarskim “Ikarima” sa Starog mosta. Oni su bili tema, takođe, i mnogih diplomskih i onih radova studenata Fakulteta za fizičko vaspitanje.

453 years of diving

2019 2004 1993 1566 ?

Mostar

Bosnia and Herzegovina

magneti 55/80 m min 9 komad

51


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Uprkos stvarima koje su se zbile u periodu od 1992-1995 godine, gdje dolazi do rušenja Starog mosta (1993), hrabri Mostarci su nastavili sa svojom tradicijom. Skačući sa obližnjih pećina, objekata, te skele koja je postavljena tokom obnove Starog mosta, naši Ikari uspjevaju sačuvati tradiciju te vratiti ljudima nadu i osmijeh na lice. U tom periodu su nastali dobro poznati stihovi: ‘’ Ja pogođen nisam, ni umro ni pao, samo sam morao skočiti dole nastaviću tacno tamo gdje sam stao, izroniće Stari za one što ga vole’’

RED BULL CLIFF DIVING Veliki sportski spektakl Red Bull Cliff Diving u okviru svog takmičenja kao jednu od stanica je odabrao Stari most u Mostaru. Pored tradicionalnih skokova Mostarci te ostali ljudi u Bosni i Herecegovini kao i veliki broj turista imaju priliku vidjeti još jednu seriju skokova koja se već nekoliko godina zaredom održava u Mostaru, na Starom mostu. Vratolomije koje izvode profesionalni skakači sa tornja koji je postavljen na Starom mostu, doista je nešto što se mora vidjeti i doživjeti. Red Bull Cliff Diving priča jednu posebnu priču koja je posebna te možemo reći da igra i veliku ulogu za grad Mostar kao turistička atrakcija. Tokom intervjua obavljenim sa skakačima od strane medija i brojnih portala, svaki put poručuju istu stvar: ‘’Volimo Mostar, volimo Stari most, zaista je jedno jako posebno i čarobno mjesto, kojem se rado vraćamo svake godine’’.

52


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Nezaboravljene vrijednosti Mostara

Nijedan grad u Bosni i Hercegovini nema ovako dugu tradiciju u odrzavanju sportske manifestacije kao Mostar, to su prepoznali ljudi širom svijeta. Laste od Mostara ne bi bilo da nije Starog, a njega ne bi bilo bez njih. Istinske vrijednosti su neuništive.

Mostar i Mostarci su znali, znaju i znat će cijeniti istinske vrijednosti koje promoviraju njegovu historiju, sadašnjost i budućnost. Kao neprolazna vrijednost kojom se diči i ponosi svaki građanin Mostara, dolazi i održava se kroz neraskidive veze koje trajno drže na okupu tri istinske vrijednosti našeg grada na Neretvu, Stari most i Mostarce. Ljubav prema Neretvi, zelenookoj ljepotici, Starom mostu, starini dragulju graditeljstva u vremenu građenja, mi Mostarci manifestujemo kroz svakodnevno druženje. Koliko je naša međusobna ljubav duboka i neraskidiva, koliko je intezivna možemo se uvijeriti na bezbroj načina bez biranja vremena i mjesta, dovoljno je doći ili proći, zastati, i sve postaje blisko i dojmljivo. I kad je bio ranjen, i ležao u hladnim vodama Neretve, Mostarci nisu gubili interes za naše zajedničko druženje, naprotiv bili su još pažljiviji nego kada je bio uspravan i gord, hrabreći ga da ima samo prolazne rane koje se mogu zaliječiti. Svoju postojanost u manifestaciji svoje bliskosti sa Neretvom i “Starim” na poseban način su i danas manifestiraju ‘’Laste sa Neretve’’. Manifestirali su svoja umijeća dok je Stari bio uspravan i gord, koristeći njegovu nedodirljivost da dopune opći dojam o njegovoj veličini i ljepoti, i njihovoj uzajamnoj bliskosti dajući svim znatiželjnicima mogućnost da ovjekovječe bliskost Mostaraca, “Starog” i Neretve. Istinska ljubav uvijek je bila prepoznatljiva, posebno kada su u pitanju osjećaji između istinskih velikana Mostara koji postadoše neuništivi simboli koji mame duboko divljenje, ali i zavist. Mnogi su pokušali rastaviti zaljubljene, međutim istinske vrijednosti su neuništive. Kada se u Mostaru govori o spomenicima kulture i njihovoj zaštiti, odmah se pomisli na Stari most i nekoliko drugih spomenika. Ovim spomenicima se iz posebnih i opravdanih razloga, daje prioritet i nastoji se prvenstveno njih zaštititi. Pogrešno je zaštićivati spomenike po starosti, jer ono što je danas staro bilo je nekad novo, a ono što je danas novo biće nekad staro. Sve što je spomenik kulture, pa potjecalo ono iz starijeg ili novijeg vremena, treba staviti pod zaštitu i čuvati. Naročito treba zaštititi one spomenike koji su se sačuvali u po jednom primjerku tj. koji predstavljaju unikate ili raritete. 53


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Letak Čuvara baštine :

54


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

KUTAK ZA KREATIVNI TRENUTAK

Virus

Ne mogu osmijeh da vidim a Vani se predstava sprema Pokoja lutka s maskom Dok dan drijema i zijeva U prostoru nestaju ljudi Ako su ikad i bili Noć se u nekoj silueti budi Iza ćoše sat policijski viri Nepoznat obris na cesti Što navika il potreba ga tjera Drugi gledaju vijesti Opet-nova mjera Napolju atmosfera čista Još da se očiste i oni Bez nas ulica blista U sobi-balada o koroni Autor DŽOLOTA ADNAN

55


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Ilustracija ČAMPARA ANIDA, I2

56


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Ilustracija DŽOLOTA SADIKA, III3 57


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Kritika o filmu Joker

Autor DŽOLOTA ADNAN

Film koji je zasigurno u 2019.godini donio najviše kontroverzi je film Joker režisera, producenta i koscenariste Todda Philipsa i scenariste Scotta Silvera uz briljantnu glavnu ulogu Joaquina Phoenixa za koju je dobio najveće filmsko priznanje - Oscara. Kontroverzi jer jedni ga okivaju u zvijezde i govore da je remek-djelo, mnogi kritičari su mu dali veoma visoke ocjene, dok nešto oštriji kritičari kažu da je film predugačak i da izaziva neugodu i mučninu te da je potpuno društveno neprihvatljiv i da podstiče svakog potencijalnog manijaka i patološkog ili inog bolesnika da uradi neki masakr ili ubistvo. Kritičari koji su našli mnoge nedostatke filma (sigurno da ih ima ) su izgleda sav fokus stavili na Fleckovo nasilničko i navodno, ničim opravdano nasilje, a zaboravljaju da je za tango potrebno dvoje i da su, što je još neobičnije, potpuno previdjeli odnos društva prema istom, amnestirajući isto to društvo koje nije učinilo ama baš ništa da zaštiti jednog čovjeka sa određenim neurološkim poremećajem za koji opet nije on kriv, nego ljudi koji su mu bliski ( osim ako njegova majka nije dio društva niti njegov „prijatelj-klaun“ koji mu daje pištolj iako zna da ovaj pije šest različitih vrsta tableta). Ovaj stav, naravno, nije nikakav podsticaj za bilo kakvo nasilje, dapače, ali je sasvim opravdana implikacija na mnogo složeniji odnos aktera unutar filma nego što se to htjelo banalizirati i pojednostaviti. Ovo zakašnjelo kratko slovo o filmu nije ništa drugo do lagano varenje i probavljanje istog, čekanje da se slegnu utisci dok u uhu odzvanja smijeh jednog od najupečatljivijih antijunaka današnjice. 1981.,Gotham, vrijeme i mjesto radnje je leglo prevare i licemjerstva, prostor predbiografije Jokera kako reče Ines Mrenica, ali također i puno više. Gotham je prava paradigma modernog svijeta u kojem vladaju nepotizam, nepravda i potpuna dehumanizacija čovjeka. U taj ambijent ulazi Arthur Fleck, osoba s poremećajem-psihotičnim smijehom koji ne može kontrolirati. Dok sanja o slavi u pokušaju da se ostvari kao osoba zarađujući za život kao klaun, u podzemnoj željeznici nekontrolisani napad smijeha uvlači ga u situaciju u kojoj ubija trojicu mladića iz više građanske klase pištoljem koji mu je dao „prijatelj“. Postavlja se hipotetičko, ali i logički opravdano pitanje da li bi mladići nastavili tući Flecka do smrti da ovaj nije izvadio pištolj i da li bi njegova smrt prouzročila ikakav revolt javnosti osim da se našao na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. A i taj njegov smijeh vas tjera da ga udarite, zar ne?! Nepoznat i anoniman, tek činom ubistva Fleck dolazi u kontakt sa pravim ( osuđujućim, ali i podijeljenim ) svijetom baš kao i Camusov Mersault. Taj čin, djeluje na svijet (opet je to svijet marginalaca i malih ljudi a nikako elitističkih krugova i više srednje klase ) kao neka obrnuta katarza, kao okidač za ustajanje protiv nagomilanog sloja nametnutih i ponekad veoma upitnih vrijednosti, protiv ogromnih protivrječnosti i razlika koje su uostalom oduvijek prisutne u svakom društvu i vremenu. Opća histerija i identifikacija sa ubicom ( koji je idalje anoniman ), protesti ljudi na ulicama koji nose maske je možda samo još jedna antiutopijska scena bliske nam budućnosti i apokaliptične sudbine neoliberalnog kapitalizma i korporativizma. 58


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Motiv smijeha koji prati film od početka do kraja ima mnoge semantičke i simboličke obrasce. Smijeh predstavlja nešto lijepo, izraz je ljudske sreće i radosti dok je u ovom slučaju nešto sasvim drugo, potpuno oprečno tome. Smijeh Arthura Flecka je poremećaj, nije izraz njegovih osjećanja iako ljudi to tako tumače. On je za njega teret zbog kojeg se mora izvinjavati, teret koji pokušava iskoristiti na najbolji mogući način-glumeći klauna. Smijeh kao izraz ljudske slobode i kako reče Bahtin onaj koji „smanjuje distancu“, u ovom slučaju je povećava i nepodudarnost Flecka i svijeta u kojem živi je još veća, a otuđenje potpuno. Ovaj film otvara jednu od najuniverzalnijih tema umjetnosti općenito. Temu o ulozi čovjeka u svijetu, prepoznavanju te uloge i njegov odnos prema društvu i obratno. Fleck nosi sa sobom svoju “tragičnu krivicu“, ne može se identificirati ni s kim. Majka ga je zlostavljala kao malog, nema prijatelje ni oca, većina ga percipira preko poremećaja koji ima. Fleck i dok ima jokersku masku na licu je idalje Fleck, ne skriva se i ne predstavlja u potpunosti svoj alter ego-Jokera ( mada je Fleck samo jedan od Jokerovih mogućih identiteta ). On u činu glume otkriva samog sebe, one najdublje znakove identiteta koje njegova svijest i podsvjest može da uhvati. Problem je što svi drugi nose maske. Vlastita majka, „prijatelj“ koji to nije, Murray kojeg glumi Robert de Niro, domaćin late night showa, snob i kapitalista koji samo zadovoljava jeftine apetite licemjernog društva. Ubijajući majku, „prijatelja-klauna“ te, pred očima gledalaca u emisiji uživo, voditelja Murraya, Fleck ustvari, simbolički skida masku s lica modernog svijeta. I ponovo je, camusovski, paradoksalno, ubistvo dovelo u vezu Flecka i institucije. Njegova jedina veza sa ustanovom koja mu je pomagala prekinuta je jer je ista ukinuta zbog nedostatka sredstava, da opet napomenemo aluziju na „odgovorno“ društvo. I za kraj, ponovo se dešava obrat, dok je bio slobodan on je bio konkretan iako anoniman ubica s likom Jokera, zbog kojeg su najviše instance društva poduzele sve mjere, dok je sada Arthur Fleck, čovjek s imenom i prezimenom i poremećajem kojeg treba ispitati i analizirati i koji, zatvoren među tvrde zidove institucija ( napokon prihvaćen! ) predstavlja potpunu nepoznanicu. I dok pomalo podsjeća na Hitchcockovog Anthonyja Perkinsa, dok ga posmatraju kao rijetku zvijer, Arthur Fleck se prvi put u životu smije kao čovjek.

59


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

MED Autor ŠARIĆ ISMETA Hana je zadovoljna još jednom bacila pogled po stanu. Sve je izgledalo savršeno, renoviranje stana zaista je ispalo odlično. Žurno je zaključala vrata i krenula na posao u bolnicu. Ponedjeljak je dan kada uvijek ima puno posla i znala je da je pacijenti nestrpljivo čekaju. Voljela je svoj posao i nije mogla zamisliti da radi nešto drugo,ali ovih dana je već iscrpljena odlazila na posao. Od sada će kada dođe umorna sa posla da uživa u svom stanu koji je osposobila svim potrebnim stvarima za ugodan život. Njen mladić Damir će biti prijatno iznenađen kada se vrati sa specijalizacije iz Beča. Ostalo mu je još šest mjeseci. Iako je zadnjih sedmica osjećala da je na ivici snage, sve je urađeno kako je zamislila. Na ulazu u bolnicu sestra joj je rekla koji su pacijenti u kritičnom stanju i kratak izvještaj o novim pacijentima. Na kraju joj je rekla da ponovi nalaz krvi jer je došlo do neke zabune. Sistematski pregled su imali prošle sedmice. Hana koja je uvijek branila doktore i sestre od kritika pacijenata , pomislila je da i pacijenti nekada imaju pravo. Ovo je stvarno neprofesionalno. Dala je krv naravno bez komentara i posvetila se svom poslu. Dan je bio uobičajan, imala je puno posla i sve nekako stigla. Oko 15,00 sati je pozvao direktor bolnice i ulazeći u njegovu kancelariju na satu je primijetila da je tačno 15:00. To je zapamtila je do 15:00 sati ona je bila liječnik Opće bolnice a od 15:00 sati je bila pacijen te iste bolnice sa najtežom dijagnozom - rak. Njen život, njen svijet, sve se počelo raspadati. Dvije sedmice, kada su sve pretrage bile urađene i kada je već počela sa hemoterapijama njeno psihičko stanje je bilo ravno nuli. Ono što je ona govorila drugima sada je slušala od svojih kolega i to je samo prolazilo kroz nju. Lijekovi koje je pila samo su je uspavljivali i ona je znala da to nije rješenje. U bolnici je imala poseban tretman. Svi zaposlenici, od portira, sestara, doktora svi su je obilazili i pazili. Znali su da je Hana trenutno sama. Hanini roditelji već u godinama su u Australiji i Hana im ništa nije javila. Čekala je da

vidi kako će teći liječenje. Dani su prolazili i ona se osjećala sve gore. Znala je da ne daje sve od sebe, ali jednostavno kao da joj je sva snaga bila oduzeta. Poseban tetman koji je imala nekada joj je i smetao. Nju bi osoblje bolnice obilazilo u svako doba dana i noći , a za vrijeme posjete obično bi bila sama. Čula bi graju i užurbane korake po hodnicima bolnice i to bi joj izazvalo takvu tugu da je uglavnom u to vrijeme plakala. U bolnici je bila oko mjesec dana kada joj je sesta Lala najavila posjetu. Na vratima njene sobe se pojavio Safet. „Safete!“ uzviknula je Hana i sama iznenađena tom toplinom kojom mu se obratila. Safet je bio jedan od njenih prvih pacijenata. Upoznala ga je dok je bila na specijalizaciji i godinama je njen pacijent. U ratu je ostao invalid i Hana se još uvijek sjeća kako mu je bilo teško to prihvatiti. Govorio joj je da mu je najteže što ne može više biti zidar. Do rata je radio u građevinskoj firmi i planirao je ići u Libiju, da i njegova porodica malo stane na noge. Svi njegovi snovi su pali u vodu i dugo mu je trebalo da prihvati istinu. Do tada se Hana družila sa ljudima za koje se kaže da nisu digli teže od kašike, pa joj je spoznaja, da je nekom biti zidar njavažnija stvar na svijetu, proširila vidike. Safeta je hrabrila i poštovala. Pomagala mu je kao doktor ali i ona i Safet su znali da je vrijeme koje su proveli skupa i razgovori stvorilo između njih i most prijateljstva. Safet je od humanitarne organizacije dobio 20 košnica pčela i na kraju je to postalo njegovo zanimanje. Sada sasvim solidno živi kao pčelar. Kada ga je djevojka Hanifa ostavila zbor nekog lijepog inžinjera koji je vodio radove na sanaciji kuća na selu, Safet kao da je bio ponovo ranjen. Taj inžinjer Samir koji nije ni bio svjestan svojih ljubaznih riječi i značajnih pogleda upućenih Hanifi, mučio je svoju brigu. Upravo se razvodio od žene i Hanifa mu je predstavljala samo malu zabavu.Trebalo je nekako u toj zabiti skratiti vrijeme. 60


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Dok je Samir ubijao dosadu, Hanifa je u svojoj glavi gradila kule o njihovoj vezi. Na kraju se desilo da je samo srušeno i pokidano sve što je Hanifa prije toga imala sa Safetom. Hana sa sjeća kako joj se Safet žalio. “Kako ću se ja sa njim takmičit: mlađi, ljepši, obrzovaniji, a ja invalid, sa sela i sve što mogu je vaditi med iz košnica.“ Kada je Samir završio sa poslom i otišao iz sela između Hanife i Safeta je ostao ponor koji nikada nije mogao biti prevaziđen. Sanirane kuće, a razrušene dvije duše. A evo, danas je Safet došao da posjeti svoju dragu doktoricu koja mu je toliko puta pomogla. Koja mu je dala ruku prijateljstva i kojoj je mogao povjeriti sve svoje tajne i brige. Safet je počeo sa pričom kao i uvijek , o sebi. Pričao je kako je upoznao jednu ženu kojoj je muž poginuo u ratu, Hajru. Hajra ima sina od 7 godina i mali ga jako voli. Dječak ga jako voli, zove se Harun. Ako sve bude kako treba trebao bi se sa Hajrijom vjenčati na proljeće. Pričao je i o pčelama i o psu kojeg je nabavio radi malog Haruna. Hana je gledala tog dobrog čovjeka i slušajući ga kao da je zaboravila svoju bol. Na odlasku Safet je Hani jako stisnuo ruku i samo rekao: „Možeš ti to doktorice“. Tu ruku Hana je dočekala kao davljenik. Ruku koja će je izvući iz ovog ponora. Iz šarene torbe je izvadio dvije tegle meda i stavio ih na sto. Safet je napustio sobu govoreći da će sve biti dobro. Hana je ustala i prošetala sobom sređujući utiske ove iznenadne posjete. Osjetila je iskrenost njegove podrške i nesvjesno sjela za sto i lagano počela jesti med. Sladak okus meda joj je prijao i kao da je davao snagu njenoj volji. Osjetila je da je njena borba, njeno liječenje počelo.

Ilustracija BEGLUK MIRZA, II3

61


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

San Autor DŽOLOTA ADNAN

SANJAO SAM SINOĆ KAKO SAM U NEKOM VRTU I KAKO BEREM CVIJEĆE POSLIJE SAM SE PROBUDIO SA CVIJETOM U RUCI PONIO SAM GA I KRENUO NA JEDAN MEZAR PJEŠKE SVI SU GROBOVI SKORO KO JEDAN U SMRTI NEMA GREŠKE VOZIO JE TAKSI ZADNJIH DANA TAJ PRIJATELJ MOJ, ISPOD MEZARA SREO SAM GA U JEDNOM PROLAZU NIJE ZNAO U RIKVERC DA SE VRATI JA SAM SE ZATO VRATIO NAZAD I DOK JE PROLAZIO SMUŠENO PORED MENE UMJESTO PSOVKE NA SJEDIŠTU SU BILE DVIJE ŽENE DANAS JE SUNCE PEKLO JAKO NA PAMET MI PADE MERSAULT TEK TAKO MASKU SAM IMAO I RUKAVICE NA RUCI A LJUDI SU ŽURILI U SVOJOJ MUCI OD KORONE SU BJEŽALI ILI ŽIVOTA KOLIKO LI SAMO SAN DOBAR KOŠTA?

62


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Ilustracija ČAMPARA ANIDA, I2

63


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Školska pismena zadaća izdvojeni radovi Treća školska pismena zadaća Odabrana tema: Kontrasti i apsurdi vremena u kom živimo “Paradoks našeg vremena je da imamo veće kuće, a manje porodice, imamo više diploma, ali manje znanja, više stručnjaka, a još više problema, više znanja u medicini, a sve manje zdravlja.“ Počela bih ovaj sastav ovim citatom, jer mnogo govori o današnjem vremenu u kom živimo. Zaista je tužno što nam je sve omogućeno, ali mi sve više tonemo. Zar ne bi trebalo da se krećemo ka vrhu?! Trebalo bi, ali... Danas se prave velike kuće, ali su prazne. U njima žive prazne duše, žureći kroz život kao da sutra ne postoji, jureći da pronađu savršenstvo. Da li to savršenstvo postoji? Naše nane i dede nisu imali mnogo, male kuće, ispunjene ljubavlju, smijehom, toliko da se neimaština i ne primijeti. A danas, danas je sve to malo drugačije. Danas dodajemo godine životu, ali ne i život godinama. Uvećali smo naše posjede, ali umanjili njihove vrijednosti. Činjenica je da ovaj ‘idealni’ svijet nije idealan. Medicina je dostigla svoj vrhunac, ali kako objasniti zašto svaka treća žena boluje od karcinoma dojke, zašto svako treće rođeno dijete ima zdravstvenih problema ? Gdje je nastala greška, zar ne bi trebalo da imamo lijek za sve bolesti, zar ne bi trebalo da živimo idealan život. Daleko smo mi od toga, rekla bih, svega imamo više, ali smo i više nezahvalni. Za čim žude ove prazne duše?. Ovo je vrijeme raznovrsne hrane, ali loše prehrane, opisala bih tako. Sve je nadohvat ruke, sve je tako blizu, a opet tako daleko. Često se zapitam šta me čeka sutra, da li će vremena ikad postati bolja? Da li će idealni svijet ikad biti idealan, da li će sve te diplome značiti znanje, da li ćemo živjeti ili samo preživljavati? Zašto premalo volimo, a previše mrzimo, zašto težimo više kvantitetu ali zaboravljamo na kvalitet? Previše pitanja, a premalo odgovora. Iako, na pitanje zašto su naše nane i djedovi imali ispunjeniji život kada mnogo toga nije bilo idealno, mislim da imam odgovor. Znali su vrijednosti života koje nemaju cijenu. Znali su da poljubac i zagrljaj liječe ranu, znali su koliko riječi vrijede, da samo jedno volim te može popraviti svađu, samo jedan osmijeh popraviti dan, znali su da vole, znali su da oproste, i da je vrijeme dragocjeno, znali su oni još mnogo toga. Zašto su duše prazne? Prazne jer svako nosi masku svog savršenstva i skriva sve vrijednosti u svoja četiri zida. Danas ljudi žive u strahu, rekla bih. Žele prikazati savršenstvo, ali zar nije savršenstvo upravo ono što su imali naši preci. Voljeti i biti voljen. Prazne duše, gledaju sebe, ne gledajući drugog. Ne sjete se pomoći bolesnom, nahraniti gladnog, usrećiti tužnog... Prazne su, jer, da bi imao moraš i da daš, a danas mnogo nas to zaboravlja. Upravo, apsurd ove zadnje rečenice se vidi u današnjici, kroz trenutnu situaciju u kojoj se nalazimo. Ljudi ne gledaju nikog drugog osim sebe. To sto se vreća brašna ne moze naći niti u jednoj trgovini, nije do Boga, do nas je. Do ljudi. Do pohlepe. Do gladnih očiju. Do straha. A to je najveća bolest i apsurd 21.stoljeća. Redžić Halima, IV1

64


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Ilustracija NIKŠIĆ LEJLA, IV1

65


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Sjećanje

LANA BIJEDIĆ

Lana je bila posebna , inteligentna , kreativna i iskrena djevojka. Takva je ostala u našim srcima i kao takvu ćemo je i pamtiti. Osoba koja je bila zainteresovana za mnoge teme o kojima mi kao njeni vršnjaci ne razmišljamo. U našoj Školi ostavila je trag svojom osobnošću. Osvajala je nagrade na takmičenjima. U svemu je htjela biti prva i često bi to ostvarivala. Na takmičenju na temu „Naša baština, spoj prošlosti i budućnosti“ osvojila je prvo mjesto. Poslala je drvenu skulpturu Emine, te prikazala proces izrade gdje se njen trud isplatio. Također je učestvovala na kantonalnom takmičenju iz engleskog jezika gdje je osvojila drugo mjesto. Lana je bila tiha i povučena djevojka koja nije htjela da se mnogo ističe među svojim vršnjacima. Voljela je životinje i brinula se o njima. Živjela je u svom malom svijetu sa svojom mamom. U Školi je imala nekoliko prijateljica sa kojima se voljela družiti i koje su joj bile važne u životu. Ta mlada djevojka iznenadno nas je napustila i ostavila tugu u našim srcima.

66


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Pismo Amre Husrep i Elme Alić

Kako proći ulicama kojima smo išle zajedno. Ulicama kojima smo poznavale svaki ćošak. Ti bi stajala pored svake zanimljive biljke da je ubereš, a ja kao i uvijek, izmaknuta, čekam tebe i u međuvremenu razmišljam šta kojoj ulici fali. Ne da smo imale ideje o uređenju ulica, nego nismo s mirom mogle sjesti ni u bus, a da ne iznosimo svoju kreativnost o njegovom uređenju. Nije postojala tema o kojoj nisam mogla s tobom pričati. Za sve što bi se desilo izvlačile bi iz toga pozitivnu stranu. Nekada su bile i debate u kojima su nam se ponekad mišljenja mimoilazila, pa bi se i posvađale, ali znale smo da to može potrajati sat, dva maksimalno dan. Vremenom sam otkrila jedan zanimljiv način kako da te u sekundi oraspoložim i uvijek bi upalilo. To je bila tvoja najdraža pjesma “d-mol”. Dovoljno je bilo da izgovorim dvije riječi pjesme i ti bi odmah za mnom nastavila pjevati ostatak. To je bio najlakši način da te oraspoložim kakav god da ti je dan bio. Bilo je zanimljivo i to koliko si pomagala drugima, jedino me ljutilo što si sebe stavljala na zadnje mjesto. A tvoju ljubav prema životinjama ne mogu ni opisati. Svaki mostarski pas te poznavao, jer ni kraj jednog nisi mogla proći, a da ga nisi nahranila ili mu barem posvetila sekund pažnje. Imala si i svoje pse oko kuće koje si redovno hranila, vjerovatno su i oni osjetili tvoj odlazak, ali ne brini.Ostali smo mi da obavljamo neke tvoje najdraže poslove, pa i to da njima ostavljamo hranu ispred tvoje kuće. Malo je teško proći ti kraj kuće znajući da nikada više neću moći pokucati na ta ista vrata sa očekivanjem da ćeš ti otvoriti. Isto tako ne mogu te čekati ni na našem starom mjestu, na zidiću pored raskrsnice. I njega su srušili. Sve su promijenili. Sve četiri godine školovanja smo prolazile ulicama gdje su izvodili radove i čudile se zašto više ne završavaju. I baš sada, kada tebe nema, mogu reći da su završili, ali i nije mi više toliko drago, jer to više nisu iste ulice kojima smo mi išle. Ulice kojima smo svaki dan žurile na nastavu, jer je uvijek jedna od nas kasnila. A sada, sada ne žurim nigdje, ne žurim jer me ti ne čekaš, ne žurim u istom smjeru,ne žurim s tobom. Možda je i lakše što smo završile srednju, jer ne bih mogla gledati tvoju klupu praznu. Ne bih se mogla ni vraćati bez tebe, jer sam imala naviku, da ti, šta god ubereš usput, ubaciš u moj ruksak neprimjetno, a ja to nađem tek kada dođem kući. To je vjerovatno bio tvoj način da te se sjetim i nakon ulaska u kuću. Dva, tri mjeseca nakon što si ti otišla, ja sam sama prolazila našim ulicama, a na svakom koraku si bila ti da mi se osmjehneš, ali ne u stvarnosti nego samo na naslovnicama novina koje su stajale na kioscima. Nekada duge šetnje s tobom, maštanja, a sada sama ja sa papirnatim novinama u ruci i tvojom naslovnicom.

67


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

TORLO ANIDA U Odjeljenskoj knjizi, popularnom Dnevniku IV1 razreda, školske 2019/2020. godine na strani 18, podrednim brojem 14, matična knjiga XII/59 upisana je učenica Torlo, Nedima i Nermine, Anida. Zaključene ocjene za Prvo polugodište, u rubrici napomene upisano 9. januar 2020. godine “Odjeljensko vijeće pohvaljuje učenicu za vrlo dobar uspjeh i primjerno vladanje, razredni starješina Almasa Beganović”. U učionici nijema tišina, nevjerica. Nemoguće je započeti razgovor. Nema riječi utjehe. Buntovni IV1 prvi put poražen, pred strašnom činjenicom: od 13. 2. 2020. godine, Anida više nije sa nama... Kroz glavu prolaze mnoga pitanja. Prazna klupa u srednjem redu, a samo prije četiri dana proslavila je svoj osamnaesti rođendan, sa drugaricama iz razreda. Anida je rođena 3. februara 2002. godine, u Mostaru. Poslije osnovne škole, upisala se u Srednju građevinsku školu Mostar, na smjer tehničar dizajna enterijera. Voljela je da uči. To nisu pokazale samo ocjene u njenom svjedočanstvu, nego i brojne druge vannastavne aktivnosti, kojima se rado odazivala, učestvovala i dobila značajne pohvale i nagrade. Prisjećam se nekih od takmičenja: Debatno takmičenje u organizaciji Unije studenata Univerziteta “Džemal Bijedić”, sa Naidom Puce i Lejlom Nikšić, osvojile su III mjesto i time pobijedili studente! Na takmičenju iz demokratije sa Maidom, Naidom Puce, Aldinom Crnalić, Farisom Čolićem, Čopelj Emmom, napravila najbolji grafički rad na temu integracije i inkluzije osoba sa invaliditetom. Sa cijelim razredom učestvovala u projektu “Kaldrma”, kada su osvojili I mjesto na nivou Države. Anidin esej o Aliji Nametku nagrađen je I mjestom. Učestvovala u projektu prevencije pušenja i mnogim drugim radionicama. Anida nas je prerano napustila, ali je kao vrijedna učenica, dobra drugarica, nesebična koleginica ostavila neizbrisiv trag u srcima učenika IV1, ali i svih ostalih učenika i profesora koji su imali zadovoljstvo da je upoznaju. Nedostajaće Adnida, svom mlađem bratu i roditeljima, koji svog “Čupu” nikada neće preboljeti. Tvoja profesorica Biljana Anđić-Gaštan

68


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Treća školska pismena zadaća Odabrana tema: Moja neispričana priča Svaki čovjek živi svoj život, ima nešto u sebi što čuva, neku tajnu ili neispričanu priču. Čovjek je biće koje je spremno na sve, on sam sebi bira koliko će toga reći. Čovjek sam bije svoju bitku, bori se i štiti. Život svakog čovjeka je pun tajni, bile one one koje ga tište ili one koje ga vesele, zato ih spretno i čuva u sebi. Tajna je u životu svakog, posebno čovjeka ,nešto drugačije, dok je drži u srcu sam sebi čini svakodnevni život misterioznim. „Čovek je tajna i zagonetka, i ako čitav život provedeš u njenom odgonetanju, nemoj reći da si uzalud proživeo vek.“ I ja kao i svi ljudi ovog svijeta skrivam u sebi nešto. Nešto što smatram ispravnim. Neke stvari čovjek ne može da drži u sebi i možda imaju nekoga kome to mogu reći, imaju oslonac i podršku, ali čovjeku je potrebna tajna.Da je skriva i da je samo on razumije. “Troje može čuvati tajnu ukoliko je dvoje od njih mrtvo.“ Moja neispričana priča je moja praznina nakon gubitka nekoga vrlo bitnog u mom životu. Svaki novi dan je priča za sebe. Nikad ne možemo znati šta nas čeka, nikad ne možemo znati šta će se desiti u budućnosti, ali ono što je sigurno da se sve gasi, pa čak i naši životi. To je život bolan, surov ali se vremenom valjda naviknemo na to. Naviknemo se da je sve prolazno, naučimo da živimo sa prazninom, ali opet neke stvari ostanu urezane u pamćenje pa čak i srce. Taj dan i moje je srce stalo,prestalo je onako luđački da kuca, izgubila sam ga. Sada radi, onako čisto mehanički kuca, samo jedan djelić moga srca jos uvijek živi. Živi onaj dio koji je posvećen tom gubitku. „Bez te tačke za koju si vezan, život nije odlaženje i vraćanje-nego lutanje.“ Prošlo je mjesec dana otkad je nema, prvi put sam dočekala rođendan bez njene čestitke. Teško je bilo pomiriti se sa tim gubitkom, znaš često mi navratiš u snu,ali kad se probudim vratim se u tešku,surovu realnost bez tebe. Niko nije znao kako se ja osjećam,niko nije razumio,krila sam suze i tugu. Izgubila sam dio sebe, osobu sa kojom sam dijelila i dobro i loše. Svjesna sam da moje plakanje, pisanje, pričanje nju neće vratiti. Bacila sam sebi jedno obećanje taj dan,tvoj neostvareni cilj i želju ispunit ću to i za sebe, a ponajviše za tebe. Znam da bi ti voljela da ja u ovom okrutnom životu uspijem i to ću ostvariti vremenom...

Ja ću svoju neispričanu priču zauvijek da nosim sa sobom, a ti me bodri s neba. Znam da hoćeš.

Džinović Nejra, IV1

69


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

70


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Treća školska pismena zadaća Odabrana tema: Moja neispričana priča Mnogi od nas imaju neku svoju neispričanu priču. Ta priča može biti nešto što im se desilo, ali ne žele da to podijele sa drugima. Opet to može biti neka tema o kojoj mnogi od nas šute. To može biti priča o ljubavi, prijateljstvu, dobrim i lošim odnosima među ljudima, priča o politici koja je najveći problem ovog društva, te o mnogim drugim stvarima ovog vremena. Ja ću svoju neispričanu priču ovdje da napišem o svojoj najboljoj prijateljici koju sam nedavno izgubila. Neke stvari nisam imala priliku da joj kažem i sada mi je žao zbog toga. Znam da je ona mene voljela i to mnogo više nego što je to pokazivala. Bila je spremna sve uraditi za mene, pa i ono što ne bi bilo dobro za nju. Svima se suprotstavljala. Mnogo suza smo zajedno prolile, a to nas je svaki put vezalo sve više jednu za drugu. Postale smo nerazdvojne i taman kad je pred nama bio novi žvot ona je otišla, ali sigurna sam na neko mnogo bolje mjesto. Svojim odlaskom ostavila je bol u mom srcu, bol koja nikada neće prestati. Govorila sam joj koliko je volim i grlila je snažno svaki put. Nekada pomislim da sve to nije bilo dovoljno. Poslije njenog odlaska nemam kome to reći jer to ne može shvatiti niko bolje od nje. Ne mogu pokazati koliko mi fali. Kada mi se nešto dogodi bilo dobro ili loše, pomislim da joj moram to ispričati, a onda shvatim da nje nema i da joj ne mogu poslati poruku.To sve boli mnogo više već neko može i zamisliti. Velika je bol kada izgubiš najboljeg prijatelja, to je nešto što se ne može nekome ispričati jer svaka riječ o toj osobi probudi novu suzu u oku. Kao što je rekao Meša Selimović „Prijateljstvo se ne bira, ono biva ko zna zbog čega, kao ljubav.“ Tako ni ja nisam birala Anidu, nas je spojila sličnost, a toliko jako nas je spojila da to ne može shvatiti niko osim nas. Ne mogu više da pišem svoju neispričanu priču, ali drago mi je da sam bar dio ove priče prenijela na papir i da će to neko pročitati.

71

Puce Maida, IV1


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

FOTO Galerija AKTIVNOSTI NAŠE ŠKOLE Posjeta Centru Salakovac S obzirom na dešavanja u svijetu i problemima sa kojim se susreću stanovnici Bliskog istoka, naša Škola se organizovala, da ispuni jedan humani gest, te smo vrijedno radili na pripremi paketića za svoje vršnjake, ali i najmlađe štićenike Centra Salakovac. Nadamo se da smo im malo razvedrili svakodnevnicu i pokazali da je prijateljstvo i razumjevanje vršnjaka izuzetno bitno!

72


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Stoni tenis

U utorak 11. 02. 2020. godine u organizaciji Sportskog saveza grada Mostara, održan je turnir u stonom tenisu, a našu Školu su predstavljali: Mešić Nedim, Marić Muhamed, Ploško Danis i Salčin Kenan. Od ukupno dvadeset prijavljenih škola, naša Škola je zauzela 5. mjesto u ukupnom plasmanu, a naš učenik Marić Muhamed (odjeljenje III2) osvojio I mjesto Turnira!

73


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Turnir u malom fudbalu povodom 1. marta Dana nezavisnosti BiH

74


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Srednja građevinska škola Mostar je organizovala IV Turnir u malom fudbalu povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine Finalni plasman učesnika: Turnir za osnovne škole

3. mjesto - OŠ Mustafa Ejubović-Šejh Jujo 2. mjesto - OŠ Zalik 1. mjesto - OŠ Gnojnice Turnir za učenike Srednje građevinske škole

3. mjesto - I1+II1 2. mjesto - III1 1. mjesto - II2

75


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KNJIŽEVNOST Autor: ŠUNJE ADNA I1

Thomas Stearns Eliot

Robert Musil

Thomas Stearns Eliot OM (26. septembra 1888. - 4. januara 1965.) bio je pjesnik, esejist, izdavač, dramatičar, književni i društveni kritičar. Rođen u St. Louisu, Missouri, u uglednoj porodici iz Bostona Brahmina, preselio se u Englesku 1914. godine u dobi od 25 godina i tamo se nastanio, radio i oženio. Britanski je subjekt postao 1927. u dobi od 39 godina, nakon čega se odrekao američkog državljanstva.

Robert Musil (rođen 6. novembra 1880. u St. Ruprechtu kod Klagenfurta, † 15. aprila 1942 u Ženevi) je bio austrijski pisac i pozorišni kritičar. Prvi svjetski rat i uspostava nacionalsocijalističke vladavine u Njemačkoj i Austriji bili su značajni rezovi za njegovo književno djelo. Musilov rad uključuje novele, drame, eseje, kritike i dva romana: pojavila se 1906. Zbuna učenika Törlessa, radni primjer književnog modernizma koji se često koristi kao školsko čitanje. Musil je kontinuirano radio na svom glavnom djelu Čovjek bez kvaliteta, koji je određen autobiografskim aspektima, u svjetskoj literaturi, od 1920-ih do njegove smrti, a da ga nije uspio dovršiti. Radne interpretacije i istraživačke publikacije objavljene na ovu temu nisu prekinute od 1950-ih.

Smatran jednim od glavnih pjesnika dvadesetog vijeka, Eliot je privukao široku pažnju zbog svoje pjesme “Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka” (1915.), koja je viđena kao remek djelo modernističkog pokreta. Uslijedile su neke od najpoznatijih pjesama na engleskom jeziku, među kojima su “Zemlja otpada” (1922), “Šuplji ljudi” (1925), “Pepela u srijedu” (1930) i Četiri kvarteta (1943). Takođe je bio poznat po svojih sedam predstava, posebno „Ubistvo u katedrali“ (1935) i „Koktel zabava“ (1949). Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1948. godine, “za svoj izvanredan, pionirski doprinos današnjoj poeziji”. 76


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Saul Bellow

Malcolm Lowry

Saul Bellow rođen je 1915. kao Solomon Bellows u Lachineu, predgrađu Montréala. Njegovi roditelji bili su jevrejski doseljenici iz ruskog grada Sankt Petersburga. Odrastao je u Chicagu, kamo se njegova obitelj preselila kad mu je bilo 9 godina, u zajednici koja je usred dinamike modernog velegrada sačuvala tradicionalne etničke osobine. Odjeci takve mladosti djeluju na junake njegovih romana. On je pripovjedač s jakim smislom za smiješno čiji likovi nastoje svoju nesigurnost i potištenost prevladati smionim naporom da se otvore prema životnim mogućnostima. Bellow je dvije godine studirao na univerzitetu University of Chicago, a nakon toga je prešao na Northwestern University, gdje je diplomirao antropologiju. Predavao je na univerzitetima University of Minnesota, New York University, Princeton University, University of Chicago, Bard College i Boston University. 1993. je iz Chicaga preselio u Brookline u Massachusettsu, gdje je 2005. umro u dobi od 89 godina. Pokopan je na jevrejskom groblju u Brattleborou u Vermontu.

Lowry je rođen u New Brightonu u Engleskoj, kao četvrti sin Arthura Lowryja. Školovao se u Leysu i St. Catherinnes collidgeu u Cambridgeu. 1927. je, kao mladić, postao mornar (poput pisaca Eugenea O’Neilla, Hermana Melvillea i Josepha Conrada), čime je udovoljio svojoj želji o putovanju oko svijeta. To se odrazilo u njegovim ranijim djelima (npr. roman Ultramarine). Ženio se dvaput. Prvi put za Jan Gabrial, glumicu, koju je upoznao dok je u Hollywoodu radio kao scenarist. Njihov se brak raspao za vrijeme njihovog boravka u Cuernavaci u Meksiku. Druga supruga bila mu je Margerie Bonner s kojom se nastanio u straćari u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi, gdje se Lowry posvetio zdravom životu i pisanju. Ta straćara je uništena u požaru, zajedno s većinom djela na kojima je Lowry tada radio, osim romana “Pod vulkanom”, punom autobiografskih elemenata o piščevu životu u Meksiku, posvećenog Margerie. Nakon toga Lowry se sa suprugom preselio u New York, gdje je bezuspješno tražio izdavača za “Pod vulkanom” objavljenog tek 1946. u Engleskoj gdje je Lowry ostao živjeti do smrti. Lowry je bio alkoholičar još od mladosti, a stanje se pogoršavalo s vremenom. Hronični alkoholizam uništio je sav Lowryjev stvaralački talenat. Umro je u Ripeu u noći kad je pokušavao ubiti suprugu, od prekomjerne doze alkohola pomješane s tabletame za spavanje. 77


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

John Maxwell Coetzee

John Maxwell Coetzee (rođen 9. februara 1940.) je romanopisac, esejist, jezikoslovac, prevodilac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2003. godine. Osvojio je i nagradu Booker (dva puta), nagradu CNA (tri puta), Jerusalimsku nagradu, nagradu Femina étranger, Međunarodnu nagradu za fikciju Irish Times, a dobitnik je i niz drugih nagrada i počasnih doktorata. Jedan je od najcitiranijih i najuglednijih autora na engleskom jeziku. Coetzee se preselio u Australiju 2002, a trenutno živi u Adelaideu. Državljanin Australije postao je 2006. godine.

Ilustracija DŽOLOTA SADIKA, III3 78


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Joseph Conrad Joseph Conrad, pravo ime Jozef Teodor Konrad Nalecz Korzeniowski, (Berdičev, tada Poljska pod ruskom vlašću, sad Ukrajina, 3. decembar 1857 - Canterbury, Engleska, 3. august 1924), engl. prozaist poljskoga porijekla.

otac ubrzo umro, ujak ga s ruske strane granice šalje u Marseille, jer je Conrad zarana želio postati pomorac. Plovidbe na francuskim brodovima i mladenački doživljaji (nedozvoljena trgovina oružjem, političke veze s radikalnim krugovima, napose anarhistima) trajali su do 1878., kad se prvi put ukrcao na brod britanske trgovačke mornarice i do 1895. plovio do Srednje Amerike, po morima istočne Azije te uz obale Australije. Epizodu s belgijskim brodom na rijeci Kongo prikazao je u “Srcu tame”, simboličkoj pripovijesti o učincima kolonijalizma: to je priča o rastakanju bića i putu u ništavilo Kurtza, karizmatskoga kolonijalnoga istraživača, sva ispričana u ozračju malevolentnoga zračenja afričke prašume koju pripovjedač Marlow raspoznaje kao simbol kaosa i entropije u samome srcu bitka, neprijateljskoga ljudskim vrijednostima i bilo kakvoj humano ustrojenoj zajednici. Nerijetko čitano kao antikolonijalistički pamflet, “Srce tame” je Conradov iskaz o piščevoj percepciji metafizičke naravi svijeta. Ilustracija SELIMOTIĆ ARNIS, III3

Rijedak primjer pisca koji je postao majstorom izražajnosti u jeziku što mu nije bio maternji, već ga je naučio tek nakon dvadesete godine života, a do konca života se lakše izražavao na francuskom, svom hronološki drugom jeziku. Po oba roditelja bijaše porijeklom iz nižega poljskog plemstva. Kao dijete otišao je s obitelji u progonstvo u Vologdu u sjevernoj Rusiji, jer mu je otac, književnik i prevoditelj Apolo Korzeniowski, bio uhapšen (1861.) u Varšavi kao saradnik poljskih ustanika protiv ruskoga cara. U progonstvu je majka umrla, a on se s ocem (1869.) smjestio u Krakovu. Budući da je i 79


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Ilustracija ĐONO NEDIM, IV1 80


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Mostar, grad umjetnosti i zabave Autor ČOPELJ EMMA, IV1

postaje jedinstveni pozorišni grad jer amaterska društva prikazuju, osim originalnih dramskih tekstova, i ona djela koja se nalaze na repertoarima Novog Sada, Zagreba i Beograda. U tom kulturnom preobražaju Mostara, teatar je odigrao jednu od najznačajnijih uloga. Zbog nedovoljnog stupnja obrazovanja naroda u to vrijeme nije se moglo djelovati putem knjiga i štampane riječi već se znanje prenosilo putem izgovorene riječi i educiralo sa scene. Ovo je također bio uzrok razvijanja većeg interesa za knjigom, prosvjetom i umjetnosti. Javna ustanova Narodno pozorište u Mostaru je zvanično osnovana i počela sa radom 28. novembra 1949. godine u sali radničkog društva “Abrašević”. Prve dvije sezone Pozorište se nalazilo u jednoj staroj, trošnoj pozorišnoj dvo ni sa pozornicom bez ikakvog svjetlosnog parka. Narodno pozorište je od samog početka repertoarski, kadrovski i organizacijski profilirano kao značajna profesionalna teatarska kuća. Od “Narodnog pozorišta” iz Sarajeva zatražena je pomoć kako bi se što kvalitetnije realizirala odluka o osnivanju Pozorišta, te tako u Mostar stižu glumci: Saveta Beatović, Slavko Grah vac i Safet Pašalić, ujedno i prvi direktor Pozorišta i redatelj prve predstave. 1. januara 1951. godine dolaskom g. Safeta Ćišića za upravnika Narodnog pozorišta i izgradnjom prve zgrade angažuju se novi već afirmirani, ali i glumci početnici. Tada prva novoizgrađena pozorišna zgrada nakon II svjetskog rata, svečano je bila otvorena u Mostaru 17. novembra 1951 godine premijerom “Hasanaginice”. Na otvorenju Narodnog pozorišta, upravnik Safet Ćišić rekao je “Od danas kada naše Pozorište stiče svoj dom, mi ćemo se truditi da opravdamo očekivanja i ljubav svojih gledalaca, da Pozorište bude zaista narodno u da se što prije afirmira kao visoka kulturna ustanova.” Godine koje slijede nakon ovoga govora su određene kao zlatno doba pozorišta u Mostaru.

Kroz historiju Mostar je uvijek bio domaćin mnogim umjetničkim i zabavnim događajima koji se vežu za kulturu i tradiciju našeg grada. U bogatoj kulturnoj historiji Mostara, pozorišnoj umjetnosti pripada značajno mjesto. Nazvan je gradom opsjednutim pozorištem u istoimenoj knjizi dr.Josipa Lešiča. Za bogat razvoj pozorišnog života u Mostaru motivi su uvijek izvirali, prije svega iz same prirode pozorišne umjetnosti. Nezvanično, mostarsko pozorište je nastalo i trajalo više od šezdeset godina prije zvaničnog osnivanja pa je još u osamdesetim godinama 19.vijeka postojao vrlo živ i aktivan pozorišni amaterizam u Mostaru. Nekoliko mjeseci nakon Berlinskog kongresa, nekoliko mjeseci po ulasku husara, infanterisa i jegera carskog i kraljevskog generala Jovanovića u Hercegovinu, u Mostar dolaze prva putujuća pozorista družine Jelene i Đorđa Protića koji su svoju predstavu prikazali stanovnicima Mostara u prostorijama hotela”Evrope”. Iako je već postojao određen broj institucija kulture i prosvjete i prije austrougarske vladavine, inicijativa za osnivanjem vlastitih pozorišnih družina nastala je direktno pod utjecajem drugih pozorišnih družina koje su počele ophoditi i grad Mostar. Putujuće družine održavale su svoje performanse na improviziranim scenama vani, često u baštama, kafanama i na stolovima. Javljaju se i prvi domaći dramski autori kao što su Svetozar Ćorović, Aleksa Šantić, Osman Đikić, Jovan Protić i dr. Kako bi repertoar bio još raznovrsniji, sami amateri počinju prevoditi dramske tekstove sa stranih jezika. Tako Mostar 81


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Repertoarska orijentacija bila je usmjerena na afirmaciji domaćih dramskih djela te je sedam od deset premijernih izvođenja u jednoj sezoni pripadalo domaćim autorima,a od toga mostarskim više od polovine.Poštujući svoje autore i stavljajući njihova djela na repertoar rezultiralo je velikim zanimanjem građana da preko scene i javno izgovorene riječi čuju i prepoznaju likove koji potječu iz Mostara ili su još uvijek stanovnici njihovog rodnog grada. Raznolik repertoar od djela domaće dramske literature (autora: Alekse Šantića, Svetozara Ćorovića, Osmana Đikića, Hamze Hume i dr.), preko klasika (Branislava Nušića, Marina Držića, Jovana Sterija Popovića, Šekspira, Molijera, Šilera, Dikensa, Šoa, Ostrovskog, Gogolja, Goldonija, Lorke, Strindberga, Milera, Sofokla, Mrožeka, Dostojevskog i dr.). U narednom periodu aktivnost samog Pozorišta se širi i osnivaju se još neki odjeli koji upotpunjuju djelatnost Pozorišta, ali i ispunjavaju nastalu potrebu za edukacijom novog kadra. Tako se 1952. godine osniva Dramski studio i u septembru se upisuje 15 prvih polaznika. Motivi ovakvog tipa obrazovanja bili su dvojaki: prvo, Pozorište je nastojalo imati određen broj školovanih statista, a ujedno prepoznati talentirane mlade ljude koji bi se dalje usmjeravali na stručno školovanje u neku od postojećih akademija. Također, u novom pozorišnom zdanju djeluje i Gradski salonski orkestar, formiran na inicijativu Teatra, koji je aktivno učestvovao u pripremi i izvođenju predstava Pozorišta. U aprilu 1954. godine Orkestar se odvaja od Teatra i postaje zasebnom ustanovom. Od 1953. godine foaje Narodnog pozorišta zvanično postaje Likovna galerija slikarima Mostara.

Od svog osnivanja do danas, Narodno pozorište u Mostaru nametnulo se kao najeminentnija institucija kulture koja je donijela različitost umjetničkog djelovanja i izraza, kako u gradu Mostaru, tako i šire. Uspjeh i napredak Narodnog pozorišta u Mostaru najbolje opisuju učešća na značajnim festivalima u regionu, gostovanja u zemlji i inostranstvu, te nagrade i priznanja koja su dobili glumci za kvalitet svojih izvedbi.Tokom svog dugogodišnjeg postojanja Pozorište je ugostilo čitave plejade glumaca, režisera, scenografa, kostimografa i koreografa. Trenutno jedno od najznačajnijih događanja u toku sezone je svakako Festival komedije “Mostarska liska”.Pozorište u svom radu okuplja umjetnike različitih profila, naročito glumce koji su njegova najveća vrijednost. Organizuje niz značajnih gostovanja iz svijeta teatra, te podstiče kreativno stvaralaštvo mladih. Pored naših i gostujućih teatarskih izvedbi, podstiču i razvoj drugih oblika umjetnosti i na taj način daju svoj doprinos jačanju kulture u gradu Mostaru. Rad i razvoj Pozorišta odražava interes publike koja je oduvijek bila vjerni pratilac ove pozorišne kuće.

82


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Mostarska liska Mostarska liska je festival komedije Bosne i Hercegovine koji je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991. godine. Inicijator Festivala je bio režiser Ahmet Obradović. Prvi Festival održan je od 11-17. maja 1991. godine. Zbog rata u Bosni i Hercegovini Festival se nije održavao sve do 2004. kada je reanimiran na inicijativu glumca mostarskog Narodnog pozorišta Šerifa Aljića. U okviru Festivala dodjeljuju se nagrade “Velika liska” i “Mala liska”. U toku Liske u prosjeku svake godine ugosti se blizu 200 umjetnika i oko 3000 gledalaca, kako u redovnom takmičarskom teatarskom programu tako i u popratnim sadržajima. Često su i domaćini i raznim drugim kulturnim sadržajima, izložbama, promocijama, poetskim večerima, tribinama, tematskim priredbama.

83


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Kulturna dešavanja u našem Gradu Autor ŠUNJE ADNA, I1

Slovo Gorčina

Slovo Gorčina središte umjetnika bivše države i ove godine Mehmedalija Mak Dizdar rođen je u Stocu. Ovaj grad mu je kroz čitav životni vijek donosio najviše inspiracije za njegova djela, bez obzira što je veći dio svoga života proveo u Sarajevu. Učestvovati i biti nagrađen na “Slovu Gorčina” je san svakog autora na ovim prostorima. PRVONAGRAĐENI IZ STOCA Posebnost ove manifestacije jeste da se sa prvonagrađenim autorom publika druži naredne godine kroz predstavljanje nagrađenog djela. Posljednjeg dana festivala priređena je promocija zbirke poezije „Prostori“ autorice Željane Vukanac koja je dobila nagradu na prošlogodišnjem “Slovu Gorčina”.Naime, ove godine na konkurs su pristigla 53 djela od kojih je najbolje bilo „Papagaj sloboda“ mladog pjesnika Vernesa Subašića. Drugu nagradu je osvojila Maša Živković a treću Tihana Gambiraža. 84


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

O 19. Međunarodnom književnom susretu „Cum grano salis“ u Tuzli SENKI MARIĆ nagrada „Meša Selimović“ za najbolji roman objavljen u 2018. Odluku o najboljen romanu donijeli su Mile Stojić,Andrej Nikolaidis,Robert Perišić,Faruk Šehić i Vladimir Arsenić. U najuži izbor za nagradu „Meša Selimović“ je osim romana „Kintsugi tijela“ nagrađene Senke Marić,ušao i roman „Terorist“ Emira Imamovića Pirketa. Nagradu pobjednici Književnih susreta Senki Marić uručio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović. Senka Marić (rođena 1972. u Mostaru, BiH) spisateljica, pjesnikinja, esejistica i književna prevoditeljica. Objavila je zbirke poezije Odavde do nigdje, To su samo riječi i Do smrti naredne. Dobitnica je nekoliko književnih nagrada, između kojih se ističu evropska nagrada Vitez/škinja poezije 2013, te prva nagrada Zija Dizdarević 2000. godine.

85


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Obilježavanje rušenja Starog mosta

Stari most je UNESCO-va svjetska baština, a 1566. godine kada je sagrađen, za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Graditelj je bio Mimar Hajrudin. Nakon što je srušen, most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine te je godinu kasnije uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture, stoji u priopćenju. U Mostaru je ove godine obilježena 26. godišnjica rušenja Staroga mosta. Godišnjicu su, simbolično kao i svake godine, obilježili članovi Kluba skakača u vodu “Mostari”, te koordinacijski tim profesora osnovnih i srednjih škola u Mostaru. Glasnogovornik Kluba skakača “Mostari” Saša Oručević ocijenio je kako je rušenje Starog mosta najcrnji dan u novijoj istoriji grada na Neretvi. “Stari most predstavljao je simbol ljubavi, suživota i svega onoga čega se ljudi u zadnje vrijeme odriču. Danas smo skokom bez aplauza poslali poruku da se nikad nigdje u svijetu ne ponovi ovakva glupost ili bilo šta slično rušenju Starog mosta”, rekao je Oručević.

Skakač sa Starog mosta Jasmin Kreso rekao je da mu je ovo bio najteži, ali i najdraži skok u životu. “Događaj koji se dogodio na današnji dan doživljavam sa suzama u sebi, osjećaji su mi pomiješani i ovaj skok mi je najteži i najdraži u isto vrijeme. Prije skoka sam se molio i za sebe i za sve poginule borce i branitelje, volio bih da su vremenski uvjeti bili drugačiji, bila je potrebna velika hrabrost, ali to je naš posao i mi ćemo ga obaviti bez obzira na sve”, rekao je Kreso. „Izvor – Dnevnik.ba i BHRT.ba“ Učenici Srednje građevinske škole su uprkos velikoj kiši dali svoju počast ovom heroju iznad Neretve.

86


LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 7

Mo strip

87


KREATIVAC BROJ 7

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

kontakt:

J.U. Srednja građevinska škola Mostar adresa: Konak bb 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina broj telefona: +387 36 551 456 sekretar -387 36 552 936 direktor elektronska pošta:

srednjagradskola@bih.net.ba

internet stranica:

http://srednjagradjevinska.com.ba

facebook stranica:

http://facebook.com/SrednjaGradevinskaSkolaMostar

instagram:

http://instagram.com/gradjevinskaskola

88


Ilustracija ČAMPARA ANIDA, I2

Pozdrav do narednog broja, Vaš Kreativac!


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.