IDENTITET - Studentske novine 2016/2017

Bih ponovo na eurosongu

str.

frajle: kažu da smo primjer mladima

12

str.

14

amira medunjanin osvojila tuzlu

str.

13

Studentske informativne novine | II izdanje | Maj 2016 1 KM / 6 HKN / 60 RSD / 0,75 €

str.

4

VEĆ 5 GODINA „Mi smo srednjoškolci Bosne i Hercegovine, što vama ne želimo“ Članovi Mreže savjeta/vijeća učenika BiH istakli kako su poraženi od bh. vlasti, te u više navrata

podcrtali kako ih demotiviše činjenica da su stanovnici zemlje neobaveznog obrazovanja

BH. SREDNJOŠKOLCI KOLEKTIVNO

NAPUSTILI DRŽAVU MINUTA ŠUTNJE DESET NACIONALNIH MEDIJA PODRŽALO PERFORMANS PREDSTAVNICI EUFORA POSJETILI DOGAĐAJ str.

studentski biro je tu...

studirajte i zArađujte str. 7 istovremeno!

str.

3

ISTRAŽILI SMO USLOVE U KOJIMA ŽIVE TUZLANSKI STUDENTI, SVE IMA SVOJE PREDNOSTI I MANE

gdje biste radije živjeli?

studentski dom vs.

PRIVATNI SMJEŠTAJ?

6

DO DALJNJEG

BEZ INFORMATIZACIJE

TUZLANSKOG UNIVERZITETA

MI BISMO SE PREDSTAVILI...

Riječ urednice

Dragi studenti, dok prelistavate naše novine znajte...

Sve stranice naših novina potpisuje vrijedna ekipa kojom se ponosim!

Moju ekipu čini tim ambicioznih studenata novinarstva, koji su uložili mnogo truda i znanja da vam ponude kvalitetan sadržaj. Obraćamo se, prvenstveno, studentskoj populaciji, ali i svima koji na direktan ili indirektan način imaju veze sa studentima i utiču na njihove živote. Pri odabiru tema, trudili smo se da obuhvatimo interesovanja i zadovoljimo potrebe mladih ljudi koji će nam sutra krojiti budućnost. Kroz proces nastanka naše novine upoznali smo mnogo ljudi. Neki su bili jako ljubazni, neki baš i ne, ali to nas nije omelo.

Osjetili smo pravu atmosferu u kojoj radi jedan novinar, što je neprocjenjivo iskustvo za svakoga od nas. Ponosna sam na ovaj sedmočlani tim i na naš IDENTITET. Slobodno možemo reći da je naš pilot projekat uspio! Ispunili smo svoja očekivanja, a nadamo se da ćemo i vaša. Naravno, ne zaboravite nam pisati, javljati nam zanimljivosti i pozivati nas na vaše događaje! Rado ćemo se odazvati... Savjetujte, predlažite, budite dio nas i pišite na mail adresu: identitet_official@hotmail.com.

sadržaj

Damira Ibranović

S poštovanjem, gl. i odg. urednica

studentske teme

4

ODLIV MOZGOVA

pretplatite se na

studentske teme

NIŠTA OD INFORMATIZACIJE

New slett er

6

kolumna

9

svi smo mi doktori? gradska hronika

upoznajte tuzlanoviće

11

kultura

12

i opet evrovizija kultura

četiri dame, jedan show

14

sport

želimo pobijediti sad

a ip k e a n d e ij r v a naš Osnivač: Univerzitet u Tuzli Tihomila Markovića br. 2 75000 Tuzla

Redakcija: 00 387 62 599 278 www.identitet.ba identitet_official@hotmail.com Ideja: Filozofski fakultet Tuzla

Realizacija: Studenti 2. godine Odsjeka za žurnalistiku

Podrška: Nermin Terzić, asistent Mirza Mehmedović, asistent Glavni i odgovorni urednik: Damira Ibranović Urednik DESK-a: Tahir Žustra

Gradska hronika: Sabina Mušanović Damira Ibranović Tahir Žustra Studentske teme: Adevija Omerović Emina Kumalić Tahir Žustra Kultura: Elvira Ždero Sabina Mušanović

Sport: Nedim Selimović Damira Ibranović DTP: Tahir Žustra Sabina Mušanović Izdanje 2 on-line izdanje Štampa: 80.000 kom. tiraž

19

3

studentske teme ISTRAŽILI SMO USLOVE U KOJIMA ŽIVE TUZLANSKI STUDENTI

Studentski dom VS. privatni smještaj Sve ima svoje prednosti i mane: studentski domovi su jeftini, a u privatnom smještaju student ima komfor, mir, privatnost, ali...

Za mnoge studente i studentice odlazak iz kuće i rodnog grada prestavlja veliki korak i priblizvanje svom cilju. No uvijek postoji strah od toga kako se navkinuti na sredinu, da li ce biti prihvaceni od strane okoline, ali najveci problem koji se javlja je “gdje stanovati”. Da li u studentskom domu ili ipak privatnom smjestaju.

Evidentno je da kako studentski dom, tako i privatni smjestaj imaju svoje pozitivne i negativne strane.

Studentski cenatar u Tuzli posjeduje tri studentska doma koji su oznaceni brojevima od jedan do tri.

VELIKA BORBA

S obzirom je velika “borba” za krevet u svakom od studentskih domova, mozemo zakljuciti da uslovi i nisu toliko losi.

Cijene nisu visoke , vrariraju od 60-80 maraka sa ukljucena tri obroka u studentskoj menzi, sto je zapravo i kljucni razlog zasto se studenti zive u takvim objektima, a ne u privatnim smjestajima, jer su otprilke dvostruko nizi od jedne prosjecne kirije u privatnom smjestaju.

Haris Kujundzic iz Kljuca, student je trece godine Biologije na Prirodno matematickom fakultetu u Tuzli ,stanuje u studentskom domu vec 3 godine i ne razmislja o prelasku u privatni smjestaj. U razgovoru sa njim, on nam je rekao:

“Stanovanje u studentskom domu zamisljao sam kao izazov. Htio sam da vidim koje su to moje granice i koliko cu dugo moci ostati tu. S obzirom da je cijena veoma pristupacna, htio sam da se prilagodim na sredinu i da ostanem tu. Navikao sam se vec, i mislim da je to mjesto na kojem cu ostati do kraja studiranja, a sto se tice uslova u studentskom domu ,oni su manje-vise zadovoljavajuci a i hrana je dobra.’’

Haris ima dva cimera koji su iz razlicitih dijelova Bosne i Hercegovine, sa kojima je u jako dobrim odnosima, druze se i izlaze, dijele iskustva.

Otkrio nam je kroz smijeh i neka negativna iskustva u domu, poput tusiranja hladnom vodom, ili glasnih studenata partijanera, ali da se to ne desava cesto.

Kujundžić: Ne planira se seliti

Dakle, stanovanje u studentskom domu ima i negativne strane.

Sanda Hadzic iz Banovica je studentica trece godine na Filozofskom fakuletu u Tuzli, odsjek za historiju.

Sanda je kao brucos putovala od Banovica do Tuzle, ali nakon godinu dana imala je poteskoce, autobusi su kasnili ili nisu vozili, bili su neredovni i slicno. Odlucila je da aplicira za studentski

dom, te su je primili. Nakon godinu i 6 mjeseci Sanda je napustila studentski dom.

Nakon sto smo je pitali zasto je odlucila da napusti studentski dom, ona nam je odgovorila : ‘’ Imala sam dvije cimerke, koje su bile jako neuredne. Soba je uvijek izgledala katastrofalno, djevojke nisu vodile racuna ni o cemu,ali kap koja je prelila casu su bili zohari,koji bi kad se ugasi svijetlo hodali po prekrivacima, i zavlacili se u ormare i nasu odjecu.’’

Sanda sada zivi na Stupinama u privatnom smjestu.

“Sada mi je mnogo bolje.

Imam zasebnu sobu, sa cimerkama dijelim samo kupatilo i kuhinju. Iako placam dvostruko vise, vrijedi, jer sam zapazila bolje rezultate kada je fakultet u pitanju, imam bolju koncentraciju i vise mogu da naucim za ispite.” kazala nam je Sanda.

Razgovarali smo sa upravnicom studentskog doma Hanifom Kantic , te nam je ona na pitanje koje su zapravo prednosti stanovanja u studentskom domu odgovorila :’’ Prednost zivljenja u studentskom domu je ta sto studenti dolaze iz razlicitih krajeva i studiraju na razlicitim fakultetima.

Nigdje nema na jednom mjestu kao u studentskom domu toliko profesija, tako da studenti izlaze odavde bogati jer poznaju osobe drugih zanimanja. Takodje ima i nedostatak a to je sto je studentski dom jedna velika zajednica. Nije lako zivjeti u porodici koja broji manje clanova, a ka-

moli u ovako brojnoj kao sto je studentski dom.’’

Kao i studentski dom tako i privatni smjestaji imaju svoje nedostatke. Krenuvsi od samih lokacija na kojima su smjesteni, cijena koje su bezobrazno visoke, do stanodavaoca koji su rigorozni, ili potpuno neozbiljni.

varali sa njom ona nam je otkrila zasto nije odlucila da zivi u studentskom domu. ‘’ Dolazim sa drugog kraja Bosne i Hercegovine, trebao mi je prostor gdje cu se osjecati ugodno i ‘’kao kod svoje kuce’’, to mi je pruzeno na prvom spratu kuce u naselju Vrapce. Veoma je ugodno, toplo i zadovoljna smjestajem, pogotovo PROBLEMI S GAZDOM sam jer je cijena kirije jednaka usElvira Zdero je studentica lovima koje imam tu. Zivim Filozofskog fakulteta, odsisa prijateljicom,a sto se tice jeka za zurnalistiku. Stanuje gazde, s njim imam dobar u privatnom smjestaju u odnos, i nadam se da ce tako naselju Kula, i kako nam i ostati.’’ kazala nam je Lejla. je otkrila ima mnogo problema. : ‘’ Na pocetku je sve bilo dobro, medjutim s vremenom, gazda je poceo da sakriva racune, a cijene za rezije su odjednom postale veoma visoke, sto je cudno u tako kratkom vremenskom periodu, a najgore momente u tom stanu pocela sam prozivljavati, kad Ždero: Imala probeme u stanu je nastala zima, gazda nije Kako vidite, ni jedan a lozio nista u peci za grijanni drugi smjestaj nije savrsje, tako da smo se cimerke en. Uvijek ce postojati razlog i ja, bukvalno smrzavale i da vam nesto ne odgovara. spavale u odjeci. Zvale smo Kada je smjestaj studenta ga da nalozi vatru, a on nije u pitanju, najcesce se radi ni reagovao uopste, lozio bi o finansijskog situaciji, a vatru, samo kad bi se sjetio.’’ zatim o ukusu i potreba Nije Elvira jedina studensvakog pojedinca. Neko tica koja se susrece sa tim voli mir i tisinu, dok neko problemima, mnogo ih je, drugi voli drustvo i nova medjutim ima i onih koji su iskustva. Na vama je da biveoma zadovoljni u privatrate, ali kad sumiramo sve, nom smjestaju te misle da sta je zapravo ono sto je nisu pogrijesili u odabiru. najpristupacnije i ono sto Jedna od tih je i Lejla Talse najvise trazi mozemo viic, studentica prve godine djeti kada se osvrnemo na zurnalistike. Doselila je u listu studenata koji cekaju Tuzlu prije 7 mjeseci, jos da dobiju sobu u jednom uvijek se prilagodjava na sredinu. Kada smo razgo- od studetnskih domova. E.K.

Foto: E. Selimović

Piše: Emina Kumalić

4

studentske teme

Foto: A. Hamzić

ODLIV MOZGOVA: Najljući bosanskohercegovački neprijatelj posljednjih pet godina

MLADI ODLAZE IZ DRŽAVE

Prema istraživanju mreSVUBiH-a, provedenom na uzorku od 10.000 srednjoškolaca u školskoj 2014/2015. godini, njih čak 60% bi odmah napustilo državu Piše: TAHIR ŽUSTRA

Kakva bi bila Bosna i Hercegovina kada u njoj više ne bi bilo sposobnih ljekara, inženjera, IT menadžera i visokoobrazovanih ljudi drugih profila? Statistika rada Centra za istraživanje i studije „GEA“ iz Sarajeva, upečatljivo ukazuje na probleme u našoj zemlji poput ogromne nezaposlenosti mladih. Preko 60% pripadnika ove populacije ima status nezaposlene osobe i dio je provedenog istraživanja čiji su rezultati okarakterisani kao rekordni u Evropi.

teško govoriti o obrazovanju kadra koji će sigurno naći posao na tržištu rada.

NEUSKLAĐENA POLITIKA

Sve bi bilo drugačije da glavni uzrok koji je doveo do ovog problema nije neusklađenost upisne politike sa potrebama tog istog tržišta rada. Sistem već godinama motiviše mlade ljude da se školuju za zanimanja u kojima za njih nema

Prema istraživanju Mreže savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine, provedenom na uzorku od 10.000 mladih osoba u školskoj 2014/2015. godini, njih čak 60% bi odmah napustilo državu zbog nemogućnosti zaposlenja nakon završetka školovanja. Sve bi se lakše prihvatilo da mladi ne čine više od trećine svih nezaposlenih u državi, s tim da se trend nezaposlenosti punim

PROMIJENJENE STRUKTURE

Nažalost, vlasti se ne usuđuju poduzeti išta kako bi problem sasjekli u korijenu. Samo se, dan za danom zajedno s društvom čude sve većem broju osoba koje se prijavljuju na biro u nadi da će se nekada, stvoriti prilika za njih. Tek iz resornog ministarstva indirektno potvrđuju da smo u popriličnom problemu.

Pomoćnica ministra obrazovanja TK Mersija Jahić, ističe kako na biroima za zapošljavanje imamo izuzetnu lepezu osoba i profila koje nisu u mogućnosti da nađu posao. Posljedica toga je, navodi Jahić „promijenjena struktura privrede i preduzeća“ koje umjesto da zapošljavaju kadar, to baš i ne čine. Država danas ima sasvim drugačiju strukturu nego prije 20 godina i vrlo je

Sarajevo: Jedno od 13 univerzalnih srednjoškolskih pitanja

mjesta, dok su vlasti, čini se, imune na takve podatke.

U ministarstvu vjeruju kako se u ovom trenutku niko ne usuđuje prognozirati niti išta reći jer je situacija takva da je „upitno koliko tržište rada funkcionira na području ne samo TK, nego i drugih kantona“, nadovezuje se Mersija Jahić i zaključuje kako je puno uzroka, ali i razloga zašto je to tako.

gasom povećava. Međutim, raduju podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje da je u proteklih pet godina zabilježeno interesovanje za volontiranje kod mladih. To veliku odgovornost stavlja na nevladin sektor, jer je onaj suprotni poprilično zakazao.

NVO KAO OLAKŠICA

Nevladine organizacije organizuju različite pro-

grame i na taj način popunjavaju one nedostatke koje obrazovni sistem ne može da ponudi mladim ljudima u BiH, navodi Asja Dizdarević, predsjednica tuzlanske organizacije „Osmijeh za Osmijeh“. Nevladine organizacije posjeduju bazu svojih volontera i posjeduju njihove lične profile i na taj način mogu direktno da utiču na razvoj njihove ličnosti, što već u

uključuju u političke partije, nadajući se da će lakše postići svoje ciljeve, a da će njihovi snovi onima čiji glas znači sve, postati od prioritetne važnosti. Kako da ne!

Zato se mladi teže i odlučuju na volontiranje. Jer je to neplaćeni, a, povrh svega i usporeni proces dostizanja ličnih potencijala. Istina, s produktima na dugoročnom planu, što nam je u nastavku iz ove organizacije i potvrđeno. „Kroz nevladine organizacije mladi mogu praktično da isprobaju ono što uče u svojim srednjim školama ili fakultetima.“ – zaključuje Dizdarević.

Bosna i Hercegovina se polako ali sigurno pretvorila u rasadnik pametnih i obrazovanih ljudi koje vrbuju evropske zemlje, i n i m a vijesti o njihovim us13 BiH ima dležnih pjesima u domaćim medina jima nas svakodnevno starstava vanje, o z a opominju kako treba r za ob i S R povući ručnu i promijeniti iH, 1 11 za FB D pravac u kojem ova država 1 za B treba ići. Prema riječima psihologa, došli smo u fazu startu predstavlja olakšicu u kojoj mladi ne vide persu radu, nastavlja Asja. pektivu od svoga znanja. Na Iako su svima puna usta naše pitanje, vraćajući se na mladih, ipak se tek mrvice rezultate mreSVUBiH-ovog izdvajaju za osnaživanje istraživanja, da li bi da u istih. Na to upozorava i ovom trenutku imaju prilinepostojanje ozbiljne poli- ku, napustili BiH i zašto, tri tike prema mladima, što se od četiri ispitane mlade osnajbolje vidi kroz analizu obe su nam kazale da bi već budžeta. Općinskih, odnos- sada spakovali kofere i kuno gradskih, pa preko kan- pili kartu u jednom pravcu. tonalnih do entitetskih. Ovi mladi ljudi, baš kao Mnogi mladi ljudi se i nevladine organizacije

5

studentske teme smatraju kako bi se provedbom analiza o suficitarnim, deficitarnim i zanimanjima budućnosti uveliko pokazalo da još uvijek nije sve izgubljeno. Nade ima, baš kao i manjka volje da se učini prvi korak. Korak koji bi mladima prije dao ohrabrenje i prostor za rad nego vjetar u leđa za odlazak, recimo u Njemačku.

ZATO PROTESTI

Bosanskohercegovački srednjoškolci su zato 09.05. na Dan borbe protiv fašizma i Dan Evrope, a poslije pet godina čekanja da domaći političari počnu ulagati u obrazovanje, kolektivno “napustili” zemlju i poručili: „Kunemo se da ćete nekada poželjeti da se vratimo”! Oko pet stotina srednjoškolaca iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, uz podršku srednjoškolaca iz Republike Srbije, Hrvatske i Slovenije upriličilo je centralnu aktivnost upravo zbog odliva mozgova. Na zanimljiv, interaktivan način, srednjoškolci su kroz niz aktivnosti ukazali na probleme s kojima se susreću.

Na pet različitih, a njima u ovoj situaciji bitnih lokacija, srednjoškolci su realizovali akciju koja je podrazumijevala njihovo zaleđivanje s porukama upućenim vlastima.

Već od 12:00 sati monologom i zakletvom da se vratiti neće, sa platoa Sarajevo City centra, srednjoškolci ove države su pokazali javnosti da itekako organizovano mogu djelovati kako bi ukazali na probleme s kojima se Bosna i Hercegovina iz godine u godinu susreće, a ništa ne radi na njihovom rješavanju.

“Vlastima želimo poručiti da nećemo šutiti, trpiti i biti u zemlji gdje se potencijal srednjoškolaca ne prepoznaje. Najbitniji nam je obrazovni sistem u državi, imamo 13 ministarstava koji ne funkcioniraju baš najbolje. Ukoliko bismo imali jedan, ali konkretan sistem, učenici bi tek tada bili zadovoljni. Također, mnogo je bitno uključiti srednjoškolce u donošenje odluka u društvu i obrazovanju u ovoj zemlji”, kazala je predsjednica Mreže savjeta učenika Republike Srpske.

DIREKTAN MONOLOG

Monologom koji je izazvao najviše reakcija okupljenh srednjoškolaca, prolaznika i medija članovi Mreže savjeta/vijeća učenika BiH su istakli kako su poraženi od bh. vlasti, te u više navrata podcrtali kako ih demotiviše

Hiljade mladih ljudi sa diplomama su na biroima za zapošljavanje, a s druge strane već se primijeti ozbiljan nedostatak sposobnih ljekara, inženjera, IT menadžera i visokoobrazovanih ljudi drugih profila činjenica da su stanovnici zemlje neobaveznog obrazovanja. “Mi smo mladi Bosne i Hercegovine. Mi smo jači i od najjače vaše političke partije. Mi smo ono što vi nećete biti“ poručili su srednjoškolci i izazvali ovacije okupljenih.

I OPET UZ PODRŠKU NVO-a

Centralna aktivnost realizovana je u okviru Osme konferencije Mreže savjeta/ vijeća učenika naše zemlje kojom su obilježili petu godinu od početka realizovanja kampanje „Želimo znati“.

“Kampanja je ove godine preimenovana u naziv ‘Već pet godina želimo znati kada će ovaj šit stati’. Ovakav naziv naišao je na pozitivne kritike medija i srednjoškolaca, ali i ostale građane BiH. Danas se srednjoškolci pitaju: ‘Koliko godina ćemo šutiti, trpiti i stajati na nekim mjestima da se određene stvari riješe”, izjavila je Lejla Šarić, predsjednica Mreže savjeta/vijeća učenika FBiH. Centralni događaj završen je rečenicom „Mi smo srednjoškolci BiH, što vama ne želimo“, upućenom svima onima koji mogu uticati na promjene u obrazovanju, a to svjesno ili nesvjesno ne čine.

Inače, Mreža savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine koja potpisuje organizaciju ovog događaja zastupa interese, prava i obaveze približno 180.000 srednjoškolaca.

Foto: A. Hamzić

Šarić: Situacija u BiH nije baš najbolja i učenicima je mnogo teško napraviti neki uspjeh. Potreban je veliki trud i talenat da bi se ostvarilo bilo šta vrijedno pažnje.

6

studentske teme

NIŠTA OD ON-LINE PRIJAVLJIVANJA ISPITA

DO DALJNJEG

Problem nerazvijenog sistema informatizacije na bh.univerzitetima otežava studiranje studentima, ali i posao administativnim radnicima, profesorima i upravi fakulteta Piše: adevija omerović Zamislite da ste položili sve ispite, završili ste studij u roku, otišli ste do studentske službe da vam pregledaju upisane ocjene i saznate da nekoliko vaših prijava nedostaje? Izgubljene su, nestale, a vi znate da ste ih predali jer inače kako bi izašli na ispit? Sa ovim problemima se ne susreću studenti u susjednoj nam Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Zašto? Njihovi univerziteti su prije nekoliko godina razvili proces informatizacije fakulteta, izvršili njegovu modernizaciju i elektronizaciju.

Informatizacija je jako širok i rasprostranjen pojam koji podrazumijeva brži protok informacija, njihovo spremanje, kao i sam pristup određenim temama. Uz proces informatizaciji ključni pratioci su organizacija i dodatna edukacija. Organizacija omogućava da sva sredstva budu iskorištena na pravi način tj.da budu svrsishodne. A edukacija ospo-

sobljava da oni koji donose odluke koriste informacije koje im ovaj proces donosi, a onim koji izvršavaju njihove naredbe dopušta da veći i teži dio posla prepuste računarima i drugim strojevima. Informatizacija i korištenje informacijskokomunikacijskih tehnologija omogućava da sve obavijesti budu dostupne svima koji se za njih zanimaju bez obzira na fizičku udaljenost.

IPAK UNTZ ZAOSTAJE

Kada je riječ o informatizaciji Univerziteta u Tuzli možemo govoriti o elektronskoj prijavi ispita, preglednosti termina ispita, pristup određenoj literaturi i dodatnim naučnim člancima. Cilj informatizacije jeste poboljšavanje samog obrazovnog sistema, olakšavanje učenja studentima te predavanja profesorima. Jasenka Golać je studentica engleskog jezika, koja je razmjenom studenata preko AB Education agency otišla studirati u Ameriku jednu godinu. „Ja sam u prvom semestru slušala “napredni

znači Informatizacija ijavu elektronsku pr osti ispita, pregledn pristermina ispita, teraturi li j o n e đ e r d o p tu čnim i dodatnim nau člancima

Ilustracija

poslovni engleski jezik”, a u drugom “pravo, politiku i društvo”. Predavanja su istog principa kao i kod nas, teoretska, na kraju predavanja se rade tekstualne

razgovoru sa studentima saznali smo da se profesori trude i nastoje maksimalno koristiti online komunikaciju i na taj način unaprijediti kvalitet

Gdje i u kome leži krivica? U BiH krivce uvijek tražimo u drugima, sve što zahtijeva napor, trud i vrijeme izbjegavamo nadajući se da će to drugi uraditi umjesto nas. Zašto završavamo svoje borbe prije nego ih počnemo? vježbe i na kraju semestra ispit. Profesori su dostupni preko e-maila. Sve ostale informacije, prijave ispita, termine, rezultate, literaturu imate postavljene na stranicama određenih fakulteta“, kaže Jasenka. Ne možemo reći da informatizacije na Univerzitetima u Bosni i Herecegovini nema, svakako da ima, ali u jako manjoj mjeri nego što bi trebalo biti. Iako svi studenti imaju svoje e-mail adrese koje im omogućavaju pristup stranici Univerziteta, rijetki su oni koji ih maksimalno koriste. U neformalnom

UNTZ: Teško je bez podrške

finansija, jer rijetko koji Univerzitet bez pomoći državnih institucija je u stanju razviti ovaj zahtjev samostalno. „Informatizacija zahtijeva izdvajanje velike sume novca za njeno naučenog, te odnos sa svo- razvijanje i usavršavanje. jim studentima.

Država i njene institucije odbijaju ulagati u razviPOKRENUTO I ZAUSTAVLJENO janje obrazovnog sistema, U razgovoru sa ponekad smatrajući to besšefom odsjeka fakulteta potrebnm troškom, umjesto Žurnalistike profesorom da na to ulaganje gledaju Mirzom Mahmutovićem kao na dugoročnu investicidošli smo da saznanja da su ju“, kaže profesor Mirza. menadžment i uprava Univerziteta pokrenula proces Profesori podržavaju inelektronske prijave ispita. formatizaciju i nastoje Ali pored elektronske pri- usavršiti i modernizovati jave potrebno je regulisati i sistem obrazovanja. Buprateće pravne akte. Proces dimo im podrška, dodatna motivacija i ne dopustimo je usporen zbog da za nekoliko godina nedostatka nam kažu kako su naše prijave ispita „nestale“.

studentske teme

znate li kako biste mogli

7

Ilustracija

STUDIRATI I ZARAĐIVATI?

Predstavljamo vam Studentski biro - službu koja studentima omogućava da zarade džeparac Piše: EMINA KUMALIĆ

Studirate

već godinu dana. Roditelji vas izdržavaju. Osjećate se neugodno svaki put kada trebate pitati roditelje da vam pošalju novac, jer već 5 dana ``razvlačite`` poslijednjih 40 maraka iz novčanika.

Vidjeli ste na izlogu nove pantalone, ali ih sebi ne možete priuštiti jer postoje prioriteti. Poželite ponekad Ilustracija: Studentski biro vam može pronaći posao radnice u prodavnici odjeće da dok studirate istovrei kako se prijaviti ? posla. Nakon učlanjenja stumeno i radite, te olakšate Alisa nije jedina koja je prijavljena na studentskom Studentski Biro funkcioniše dent svoje članstvo obnavi sebi a i roditeljima. birou, jedna petina stude- tako što angažuje stu- lja svake nove školske gona povremene dine tj.kada u oktobru upiše Na sličan način nata je također učlanjena i dente svakodnevno čekaju i privremene poslove novu školsku godinu, tako razmišlja I Alisa Toromanović, studentica nove ponude za po- koji nisu u opisu os- što im donese samo novo sa druge godine biologije na slove koje bi mogli raditi. novne djelatnosti jedne uvjerenje/potvrdu odnosno firme fakulteta.

Prirodno matematičkom ``Što se tiče poslova koji se firme, fakultetu u Tuzli. Uz pomoć nude studentima, to su ug- koja traži od Studentsk``Da napomenem, kod Studentskog biroa 99 u Tu- lavnom promocije,podjela og Biroa da im “iznajzli, ona svoje slobodno vri- letaka, anketiranje, ispomoć mi” studente na povremeni nas je članstvo besplatno.`` kazala je Jasenka. jeme provodi radeći kao pro- u administraciji, slaganje posao.

Nije sve ni tako savršeno u moterka novih cigareta, pića robe, prevođenje, čišćenje, tim poslovima, uvijek posti sličnih proizvoda, te na taj selidbe, utovar, istovar KAKO SE UČLANITI? i mnogi drugi poslići za način zarađuje džeparac.

Da bi se student učlanio oje i negativna iskustva, Kako kaže sama sebi kupuje koje se poslodavcima ne u Studentski Biro potrebno zbog kojih su pojedini stuodjeću, kozmetiku i higijen- isplati angažovati stalni je da im dostavi original denti odustali od potražnje ske potrepštine. Priušti sebi radnik. `` kazala nam je potvrdu sa fakulteta da je posla preko studentskih Studentskog student u tekućoj školskoj biroa, jer niste upoznati dobar izlazak vikendom ili uposlenica biroa Jasenka Hodžić. godini, kopiju lične karte sa sumom novca koju će ponekad odlazak u kino. `` Roditeljima sam puno poi kopiju računa iz banke, te dobiti. Nekad to može Kako zapravo mogla otkako zarađujem za kako bi nakon odrađenog biti i ispod svake granice. sebe. Oni mi sad šalju samo funkcioniše rad studentsk- posla mogao biti isplaćen. `` Radila sam 6-8 sati. novac za studentski dom, og biroa, odnosno koji je Ostavi im svoj kontakt da Dijelila sam letke, i bilo je ostalo mogu sama pokriti.`` to proces zapošljavanja ga mogu pozvati kad bude jako hladno da sam se go-

tovo smrzla. Nisam htjela odustajati,i radila sam bez obzira na vremenske uslove. Kada sam vidjela na bankovnom računu da je leglo samo 20 maraka,a ne dogovorenih 60, baš sam se razočarala. Izgubila sam volju i nadu da ponovo radim takve poslove`` kazala nam je Ivana Lalić studentica treće godine Pravnog fakulteta u Tuzli.

Postoji mnogo studenata koji su prijavljeni na birou, te odbijaju većinu poslova jer ih smatraju ``fizički napornim``. ``Kod nas je učlanjeno par hiljada pasivnih studenata, na početku sam pomenula da studenti svoje članstvo obnavljaju tako što nam dostave potvrdu iz tekuće školske godine. Iskreno, nigdje brojčano ne vodimo evidenciju koliko ih je trenutno aktivnih članova.`` otkrila nam je Hodzic. Visina zarade angažiranih studenata ovisi o broju radnih dana.

Neki se angažuju na jedan dan, neki na sedmicu ili mjesec, a neki i na godinu dana.

U „Studentskom birou 99“ svi imaju jednake šanse, a uz malo sreće i mnogo truda mogu zaraditi i pristojan džeparac.

8

studentske teme

Ilustracija

MAGIČNA EVROPA a h a d z e b a ostavlj PUTOPIS JEDNOG STUDENTA

OTKRIJTE S NAMA SVE ČARI STAROG KONTINENTA

Španija me osvojila niskim cijenama, velikim izborom vina i gostoprimstvom koje se ne doživljava svugdje; Beč mi je pokazao šta je to metropola; u Frankfurtu mi je sve bilo taman U moru i moru filmo-

Najprometnija ulica u Beču

ŽELJEZNIČKA STANICA U VALENcIJI

CENTAR BOLONJE PREPUN ZNATIŽELJNIH TURISTA

obale atlanskog okeana u portu

mahnito išao od sprave do va, serija, tv kanala čovjek se sprave. Uživao i razmišljao izgubi u silnim Američkim kako je život lijep. U Evropi. gradovima. Da, da, nisam Beč mi je pokazao šta je to pogriješio – Američkim gra- metropola, šta je to čemu dovima! Serviraju se samo težimo, ili bi barem trebali tako i New York i Chikago težiti. Mozzartov park, dii Los Angeles i peti i dese- vni i uvijek nasmijani ljudi, predrati, a mi tonemo u američki oslobođeni san. Zato je on i dobio na suda i mahalske priče važnosti. Ali, nekako hladne „šta će komšija reći“. glave čovjek kada razmisli, poželi obići cijeli svijet, a ŠPANIJA I OSTALA ČUDA prvi korak se naravno čini Ubrzo posjećujem i Španiju, gdje drugo nego u vlastitoj a na putu do nje i Njemačku. avliji – Evropskoj. Nekako, Španija me podsjetila na serine mogu a da se ne nazi- je uz koje je mama provodila vam Evropljaninom iako dane i dane, a svi ostali bi zvanično, pravno, kriteri- od silnog ponavljanja usvojski, kako god gledano, jili osnove njihovog jezika. mala Bosna i Hercegovina Barem da razumijem ono jeste a nije dio Evrope, Ev- „Cómo estás?“ i uljepšam ropske unije. Baš na ovom nekome dan sa „Buenas tarbrdolikom Balkanu poželiš des“. Bilo je odlično zamisvidjeti i upoznati se sa svim liti se kao jednog od glumaca onim što to Evropska unija u maminoj omiljenoj seriji. nudi, živi, udiše, sluša, jede. Španija me osvojila niskim A kako finansijska situacija cijenama, velikim izbonije toliko bajna, čovjeku rom vina i gostoprimstvom ostaje nada i borba. Baš sam koje se ne doživljava svugsretan što se uz nadu ni- dje. Jedino sam tu, vrijeme kada nisam predao, i pustio za obroke, recimo večeru, ljenosti, umoru, nekada i iskoristio u potpunosti. dosadi da me porazi. Volo- Večera se puna dva sata. Te nterski sam se angažirao, predpredpredpredjelo, te para i dalje nisam imao, ali pauza za predjelo, pa snek, sam se drugačije usrećio. pa glavno jelo, pa odmoriš Usrećila su me putovanja malo, pa malo sangrije, pa Evropom koju sam mahom u finišu dočekaš i desert. A posjećivao zahvaljujući zapravo si bio sit već poslinevladinom sektoru i svaki je drugog predjela. Znam da put u drugu državu ili grad. sam ovo prepričavao danima po povratku kući. Njemačka ima brz tempo i sve podsjeća BEČKA ŠKOLA Probio sam led u Aus- na Angelu Merkel. Ljudi su triji, u Beču i tamošnjem toliko samouvjereni da ne Prateru kada sam, kao ni- moraju ni progovoriti a već kada prije, s prijateljicom su vas motivisali. Dovolj-

no je posmatrati ih kako jureći za svojim obavezama rješavaju niz drugih zadataka. U Frankfurtu mi je sve bilo taman, baš onako kako bih opisao ugodno mjesto za život, pa i ne čudi zašto bi svi otišli u ovu državu.

Portugal je moja sljedeća destinacija. Kiša često zna smoriti i stvoriti probleme, ali ne i u Portu. Magičnost je drugo ime ove nevjerovatne države tik preko puta Američkog sna. Međutim svaka se dodirna tačka sa Amerikom topi već u Atlantskom okeanu. Odatle sam ponio situaciju u kojoj sebe uhvatim kako hodam plažom tog istog okeana i pričam sam sa sobom, pokušavši riješiti misteriju da li sam zaista tu. Mislim da se Portugal zaista mora posjetiti, doživiti kako bi se i razumio.

VOLIM ITALIJU

Italija je sljedeća destinacija prema kojoj se vozim u autobusu razmišljajući šta će me još u životu snaći. Palmanova, Padova i Bolonja, nije bajka – stvarnost je. Ne vjerujem da sam u gradu iz kojeg potiče sistem po kojem se školujem na svom univerzitetu. Ne mogu da vjerujem da sam u državi prelijepih i otmjenih ljudi.

Dama i gospode u punom smislu tih riječi. Uživam u raznolikim vrstama tjestenina i probram najbolju pizzu u životu. Sve miriše na život.

I evo, kofer mi je spakovan, čekam da odletim u Švedsku.

Piše: TAHIR ŽUSTRA

9

Foto: E. Turčimović

studentske teme

a n m u l o k

SVAKO ŽELI BITI DOKTOR Ok,

prelazak na alternativnu medicinu se čini kao dobar izbor budući da ćemo u zdravstvenim ustanovama imati sve veći broj loše obrazovanog kadra koji svake godine u sve većim redovima čeka svoju priliku za pokazivanje (ne)znanja stečenog u Srednjoj medicinskoj školi. Veliki broj učenika u struci koja život znači dovodi u pitanje, pored nedostatka uslova za rad (3 školske zgrade na 3 kraja grada), samu posvećenost nastavnika koji, gledano kako god želite, se ne mogu u 45 minuta posvetiti podjednako cijelom odjeljenju koje broji 30-35 učenika.

Da apsurd bude veći, pomoćnica ministra obrazovanja u Dnevniku TV TK

Puna škola đaka, dvica naspram petice postala je jaka! daje izjavu u kojoj se čudom čudi zašto zaboga sve manje učenika upisuje ostale škole s akcentom na gimnazije.

Prostora za strah ima, i to opravdano! Baš kao što ima i nedostatka motivacije kod učenika koji iz ljubavi prema svojim snovima da jednog dana nose bijelu uniformu i poklanjaju ljudima druge životne prilike, moraju gledati kako će po završetku ove škole njihove kolege sa dovoljnim prosjekom ponijeti isto zvanje kao i oni sa odličnim. Žalosno je ali istinito jer ova pojava se ne može pisati u jednini, a množina se čini kao previše surova stvarnost koju ne želimo priznati sebi. Jedina istina jeste da su

kvalitetni učenici, potkovani znanjem i odgovornošću postali teška manjina u odnosu na one koji to nisu.

pogled ili dodir znaju šta s tobom nije uredu. Strah nas treba biti i naše bolesti koja kao najveći neprijatelj može pokucati na vrata upravo sada i odvesti te Čast svakom, kod još većeg neprijatelja veresija nikom! tvoga zdravlja, jer dvica iz Pa zašto onda davati dnevnika ne može izliječiti. zvanje onima koji iz želje da ne nauče ništa odlaze na VIZITA UKC slagati čaršafe, fotoBilo kako bilo, mnogi grafisati se u liftu, sobi 1, sobi 5, recepciji, prijem- će sada pomisliti kako imam nom odjeljenju ili tipa šok nešto protiv boraca, njihove sobi? Zar nismo svi za šok djece, rodbine, petog, desesobe kada kao društvo gu- tog koljena. Ne, naprotiv! I ramo ovaj problem pod te- ja sam dijete čovjeka koji pih? Tuđe penzije ili smrti je boreći se za ovu zemlju se nikada više nismo plašili došao u situaciju da kada ga nego sada, akcentujući riječ nešto zaboli, okrene se Bogu “tuđe” na doktore starog i govori dobro je! Jer zna da šlifa, dobre škole i kvalitet- ako ode u zdravstvenu ustannog znanja koji na prvi ovu a u smjeni se ne potrefi doktor starog kova, bol

dobije veći pritisak jer samo jedan blijedi pogled medicinskog tehničara, sestre, asistenta dovodi do ludila.

Zaključak dana bi moglo biti pitanje: A šta sa mladih ljudi koji nisu dizali glave iz knjige za anatomiju, citologiju, biologiju, fiziku, a koji nekoliko dana prije prijemnog ispita iako puni znanja, grizu nokte od straha da će neki kolega, prošetavši kroz Srednju medicinsku školu, tako lako biti među prvima i na spisku primljenih na fakultetu?! Ako je prošlo prvi put i upalilo, nema razloga da se ne pokuša još jednom, zar ne?

Piše: TAHIR ŽUSTRA

Ilustracija

10

Insert iz filma

gradska hronika

KUŠLATSKA DŽAMIJA EKRANIZOVANA Bivši student Žurnalistike predstavio studentima i profesorima Filozofskog fakulteta svoju ekranizaciju legende o Kušlatskoj džamiji

način “popela” na stijenu.

Onda su je oni rastavili, pa Sulejman Muratović ponovo vratili u ravnicu, a je 14.04. u 14h održao in- ona bi opet otišla na neukternu pretpremijeru filma rotivu stijenu. Ljudi su oduKušlat-džamija u kojoj od stali i do dana današnjeg petka do petka klanjaju dženetske ptice, za studente odsjeka Žurnalistike te studente i profesore Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Svoje prve korake o svom poslu naučio je u ovoj obrazovnoj instituciji, te se na ovaj način želio zahvaliti i odati priznanje svojim profesorima na onome što su ga naučili - istakao je Sulejman.

Piše: elvira ždero

Jedna od legendi kaže da su džamiju napravili mještani Konjević Polja i Pahljevića, na ravnici pored puta, ali da se ona tokom noći na neobjašnjiv način “popela” na stijenu Džamija se smatra jednom od najstarijih džamija u našoj zemlji, a radi se o jedinstvenom vojnom vjerskom objektu izgrađenom u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine.

Do džamije, za koju se vežu brojne legende, moguće je doći samo pješice, uskim putem kroz šumu koji se kao zmija mota oko stijene na kojoj je smještena.

“Poput ptičijeg gnijezda”

Jedna od legendi kaže da su džamiju napravili mještani Konjević Polja i Pahljevića, na ravnici pored puta, ali da se ona tokom noći na neobjašnjiv

o ovoj džamiji, sa kojom se identifikuju brojni Bošnjaci Podrinja. Filmska priča ima neobičan naslov - Kušlatdžamija u kojoj od petka do petka klanjaju ptice.

Kušlat: Producentska ekipa na setu

stoji tu, poput nekog velikog ptičijeg gnijezda.

Ovo je, naravno, samo priča.

Istina je da su je sagradili, za svoje potrebe, osmanlijski vojnici, odmah po svom dolasku u Bosnu, što je čini prvom vojnom džamijom u našoj zemlji. Na tom mjestu je, prije njihovog dolaska, bila tvrđava i vojna utvrda, opasana visokim zidinama za borbu, mjesto odakle se kontrolisao karavanski put još iz vremena Rimljana iz Srebrenice prema Zvorniku i dalje prema Bijeljini. Na tom potezu se odvajao put uz Drinjaču prema starom gradu Perin i dalje prema Vlasenici a potom prema Kladnju, Olovu i Sarajevu.

Po historičarima, utvrda na Kušlatu je i najstariji srednjovjekovni izgrađeni grad.

Za kraj aprila ove godine, zvanično je najavljena dugo očekivana premijera filma

Film je rađen prema priči pisca Azira Šabića, scenarij su pisali Muhamed Berbić i Fajko Kadrić, dok režiju potpisuje Sulejman Muratović.

Irfan Kasumović tumači lik Adila, glavnog junaka ove priče, a osim njega u

ja džuma-namaz i poželio da upravo on jednom prouči ezan i pozove vjernike na namaz. Želja će mu se ispuniti kada dođe sa grupom prijatelja, sa kojima priča o legendama vezanim uz ovo mjesto na koje dolaze derviši i ptice. Kroz priču savremenika, javljaju mu se likovi iz prošlosti, među kojima je i carigradski putopisac Evlija Čelebi, otkrio nam je Muhamed Berbić.

Filmom dominira vrhunska fotografija, ali bez sjajne muzike, priča ne bi bila kompletna. Čast da potpiše muziku dobio je poznati muzičar Armin Muzaferija.

Velika je čast raditi na očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa jednog naroda. Čovjeku se ne dese često prilike da bude dio projekta koji ima ovoliku vrijednost i za mene je ovo vrlo posebno i sveto. Poslije

ciji «One Moment Studio« iz Tuzle. Projekt se realizira uz podršku više institucija, firmi i pojedinaca koji su prepoznali njegov značaj za očuvanje kulturne baštine i turističku promociju Podrinja. Džamija je 1993. godine zapaljena, a prije tri godine u potpunosti obnovljena.

Za sve one, koji nisu studenti Filozofskog fakulteta, premijeru filma će moći pogledati u Sarajevu povodom obilježavanja Dana džamija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci 28. aprila 2016. godine sa početkom u 18 sati. Premijeru će otvoriti pozdravni govor organizatora i autora filma, zatim će uslijediti kratki kulturnozabavni program sa Arminom Muzaferijom i Latifom Moćevićem i na kraju premijerno prikazivanje filma.

Na špicastoj stijeni Kušlat vijekovima stoji istoimena džamija, privlačeći poglede Podrinjaca i putnika namjernika koji prolaze dolinom, na putu između Zvornika i Konjević Polja. filmu se pojavljuju Mirza Mušija i Elmir Krivalić.

Kao statisti pojavit će se brojni osmanski vojnici, graditelji džamije i derviši.

Derviši, legende, ptice

rada na ovom filmu, osjećao sam kao da sam uradio dobro djelo, a ne uradio posao.

Vrlo sam zahvalan autorima ovog projekta što su mi ukazali povjerenje da uradim muziku za ovaj divni podsjetnik na našu prošlost, kazao je Muzaferija.

“Adil, naš junak, negdje je čuo za nepristupačno mjesto do kojeg se može doći DOPRINOS TURIZMU samo pješice, idući pola sata Kratki igrani film od glavnog puta kroz šumu.

“Kušlat – džamija u kojoj Čuo je da se na tom mjestu samo jednom godišnje klan- od petka do petka klanjaju ptice” snimljen je u produk-

Glavni junak filma o Kušlatu

11

gradska hronika Uspomena na Irmu sačuvana u dokumentarcu

OSMIJEH Foto: Porodični album

je otišao zauvijek

Dokumentarni film “Irma” koji govori o životu, bolesti i teškoj borbi heroine Irme Subašić premijerno je prikazan 29.03.2016. godine u velikoj dvorani Bosanskog Kulturnog Centra u Tuzli

je zahvaljujući ideji njenih školskih prijatelja Selme Ova učenica Sred- Tuzlak, Samre Fišeković, nje medicinske škole u Tu- Elvisa Valjevca, Edina zli bolovala je od rijetke Turčinovića, Ermina Kukića vrste zloćudnog karcinoma ženskih reproduktivnih organa. I pored operativnih zahvata te brojnih ciklusa hemoterapija, karcinom se proširio na bubrege i jetru.Kako bi se prikupila novčana sredstva za njeno izlječenje organizovane su brojne humanitarne akcije, međutim, ova mlada Tuzlanka 25. februara ove godine, u Beču je izgubila svoju bitku za život. U ovom četrdesetpetominutnom Plakat za dokumentarni film dokumentarnom filmu su se pojavili njeni prijatelji, i Ismara Šahmanovića. Cilj profesori koji su joj pre- ovog humanog projekta je davali, kao i direktorica da se prikupe sredstva od 10 Medicinske škole u Tuzli. 000 KM za otplatu duga na Svi oni su govorili o Irmi. ime troškova liječenja, koji Film obuhvata dio njenog su nastali posljednjih dana života, obilježen borbom Irminog boravka u bolnici sa karcinomom.Snimljen u Beču. Ismar Šahmanović,

Piše: sabina mušanović

jedan od Irminih prijatelja i tvoraca filma, nam kazuje da je do sada prikupljeno oko četiri hiljade konvertibilnih maraka, te dodaje da ukoliko se ne uspije prikupiti ostatak duga namjeravaju organizovati i dodatne termine za prikazivanje filma.

Film je snimljen u vremenu od petnaest dana, a nastao je iz želje da se sačuva uspomena na Irmu. “Za film se vežu jake emocije. Tokom snimanja, nije bilo jednostavno snimati sve te priče njenih najbližih članova rodbine i prijatelja.

Na trenutke smo obustavljali snimanje, zbog izuzetno jakih emotivnih trenutaka.

Sa nama su plakali čak i kamermani koji Irmu nisu ni poznavali. Na kraju, dobili smo film koji će sačuvati uspomenu na našu heroinu Irmu, koji sadrži dirljive, emotivne i teške priče o njenom životu”- istakao je

Ismar. Osnovna ideja vodilja za snimanje filma bila je da ljudi upoznaju Irmu, kao osobu kakva je bila. “Teško smo prihvatili to da naše Irme više nema. Najpotresnija situacija za mene je bila kada su učenici došli mojoj kući u nevjerici i saznanju da Irme više nema. Tražili su od mene da to demantujem, ali na žalost potvrda je ubrzo došla i od njenih roditelja.

Nase heroine više nema, ali zahvaljujući njenoj ‘Armiji’ ostala je velika uspomena na Irmu,”- kazuje nam Bahrija Hasić, Irmina razrednica.

REPRIZNI TERMINI

Drugo prikazivanje filma u BKC-u je bilo u 12:30 i predviđeno je za sve građane, a treći prikaz je u 16:00 u Domu mladih u Tuzli . “Ovaj film za porodicu, prijatelje, ali i sve ostale građane predstavljat će jednu uspomenu na Irmu. Kroz

ovaj dokumentarac nije nam cilj prikazati samo Irminu petogodišnju borbu za život. Želimo je prikazati zapravo onakvu kakva je bila kroz sve svoje godine. Vrijedna, borbena, puna života i osoba koja je uvijek imala snage i volje da pomogne bilo kome” – rekla nam je Samra Fišeković koordinatorica ovog projekta, te dodala da lik Irme zaista treba biti zapamćen, ne kao učenice srednje Medicinske škole u Tuzli, ne kao ličnosti za koju se borilo, nego kao ličnosti koja je svojim životom i srcem pobijedila nešto što se zove više od straha, smrti i bolesti.

Podsjećamo da novac koji se prikupi bit će namijenjen isključivo za plaćanje duga za liječenje Irme koji je nastao za vrijeme posljednjih dana njenog boravka u bolnici u Beču, te da ulaznica košta samo 3KM.

Počelo snimanje prve humoristične serije u Tuzli

Piše: damira ibranović U kooperaciji Art teatra Tuzla, Narodnog pozorišta Tuzla i RTV 7 počela je realizacija projekta „Tuzlanovići – Vi ste dobro, a kako smo mi?“. Snimanje pilot epizode je startalo 28. februara, a prvo prikazivanje je upriličeno na treći rođendan RTV 7, 07. marta.

“Nikada ranije se u Tuzli nije snimala serija i to u potpunosti domaća i još rađena vlastitim snagama.

UPOZNAJTE TUZLANOVIĆE

Prva klapa predstavlja veliki korak naprijed, kako za sam grad Tuzlu, tako i za RTV 7”, kazala je direktorica RTV 7 Jasna Kapetanović , te dodala da je oduševljena atmosferom na setu i što se baš na njihovom setu skupila tuzlanska raja, aludirajući na produkcijsku i glumačku ekipu.

Autor scenarija je Midhat Kušljugić. Snima se pod režiserskom palicom Mustafe Sušića, dok produkciju potpisuju

Nedim Malkočević, Jasna Kapetanović i Armin Ćatić.

Tuzlanovići su komedija realistično odmjerenog stila, prilagođena za sve uzraste i socijalne skupine.

Tematski, ovaj humoristički serijal će tretirati opštedruštvene probleme, kroz prizmu jedne tuzlanske, četveročlane porodice.

Glavne uloge u seriji koja će zasmijavati mnoge ljude u njihovim domovima širom BiH, igraju Nenad Tomić, Remira Osmanović, Ivana

Tuzlanovići: kadar iz pilot epizode prvog domaćeg sitcom-a

Perkunić i Feđa Zahirović. „Tuzlanovići“ su jedna obična porodica kakvu srećete svaki dan. Tekst je jako dobro napisan.

Mogla bi ovo da bude jedna jako dobra serija“,

rekao je Nenad Tomić.

“Oni koji su pročitali scenario kažu da im je interesantno i zanimljivo. Nakon pilot epizode, pred ekipom je snimanje još 12 epizoda, planiranih za ovu godinu.

12

kultura

retrospektiva

EVROVIZIJSKI VREMEPLOV i iz ugla Bosne Hercegovine Brojni su bh. izvođači koji su prodefilovali Evrovizijskom scenom; Najbolji rezultat je postigao Hari Varešanović, najlošiji Amila Glamočak

Piše: sabina mušanović „Sva bol svijeta je noćas u Bosni Ostajem da bolu prkosim I nije me strah stati pred zid Ja znam da zapjevam Ja znam da pobijedim“- sa ovim stihovima 1993.godine započela je bosanskohercegovačka priča na Eurosongu. Dok je u Bosni I hercegovini buktao rat, Ova pjesma je slala

Fazla: Nastup iz 1993. godine

poruku u Evropu o tome šta nam se dešava. „Svu bol svijeta“ izvodio je Muhamed Fazlagić Fazla. Iako smo dobili najveći aplauz u historiji ovog takmičenja, završili smo tek na 16. mjestu.

Naredne godine Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu predstavljali su Alma Čardžić i Dejan Lazarević.

Pjevali su pjesmu „Ostani kraj mene“. Zbog velikog aplauza Dejan nije uspio otpjevati prve taktove kako je bilo planirano. Na kraju osvajaju 15 mjesto sa 39 bodova.

Poslednje ratne godine, 1995., našu zemlju na ovom prestižnom takmičenju predstavio je neponovljivi Davorin Popović. Pjevajući pjesmu “21.vijek” najavljivao je neka bolja vremena koja je trebalo da donese taj 21.vijek. Iako je na našim prostorima, Davorin bio I ostao legenda, Evropa ga je smjestila tek na 19-stu poziciju.

Ubjedljivo najlošiji plasman ikada za našu zemlju, 22. Mjesto, sa samo 13 poena, ostvarila je Amila Glamočak sa pjesmom „Sve bih dala“. Amila je našu zemlju predstavljala 1996. Godine u Oslu.

Nakon dvije godine pauze godine, BiH se vraća na Eurosong. “Povratničku pjesmu” pjevao je Dino Merlin sa Beatrice. Završivši na

7. Mjestu ostvarili su prvi TOP 10 plasman za našu zemlju te 1999.godine. Za ovu pjesmu se vezuje skandal na domaćem izboru.

Ispostavilo se da je pjesma koja je prvobitno bila izabrana, pjesma “starac I more” Harija Varešanovića, zapravo plagijat. Zbog toga je grupi Hari mata hari oduzeta privilegija da predstavlja BiH na eurosongu, te nas je predstavljao naš najpopularniji pjevač i šarmantna francuskinja s pjesmom “Putnici”.

Na 45.izboru za najbolju pjesmu Evrope, 2000 godine BiH ponovo nije imala svog predstavnika.

Nino Pršeš, tada jako popularni pjevač, pobijedio je na domaćem izboru 2001. godine s karakterističnom pjesmom “Hano”. Svi bosanci I hercegovci su rado pjevušili pjesmu koja je završila na 14.mjestu.

Banjalučanka Maja Tatić, je u ime BiH pjevala “Na jastuku za dvoje” 2002.godine u Talinu. U finalnoj večeri je zauzela solidno 13.mjesto.

I za 2003.godinu I našu predstavnicu na eurosongu Miju Martinu Barbarić,

Varešanović: Najbolji nastup naše zemlje u historiji

slednji izbor za pjesmu kojom ćemo se predstavljati u Evropi po festivalskom sistemu. Od 2004.godine predstavnika i pjesmu bira stručni žiri ipsred Javnog RTV servisa Bosne I Hercegovine. I sistem na Eurosongu se promijenio iste godine.

Eurosong od tada gledamo u tri dijela, dvije polufinalne večeri I velikog finala.

Uzimajući u obzir popularnost Fuada Backovića Deena u tom momentu, on se sam nametnuo kao logičan izbor da predstavlja BiH u Istanbulu 2004.godine. U Gradu na dva kontinenta, Deen nas je predstavljao sa pjesmom „In the disco“. Završio je na 9.mjestu i svojoj domovini osigurao je direktan plas

Eurosong 2016: Finalne probe naših predstavnika pred nastup

vezivale su se špekulacije.

Uzevši u obzir naša prethodna dva predstavnika I to da je Barbarićeva bila relativno nepoznata bh javnosti, po prvi put se sumnjalo u izbor za pjesmu predstavnicu na osnovu nacijonalnog ključa. Uprkos tome, lijepa Mostarka je pjevala “ne brini” u Rigi, braneći boje naše države.

Ove godine je održan po

man u finale naredne godine.

Na jubilarnom, 50. Eurosongu u glavnom gradu Ukrajine, BiH je predstavljao ženski trio Feminem. Njihova pjesma „Call me“ je skupila 79 bodova i takmičenje završila na solidnom 14 mjestu. Ovaj plasman nas je odveo u prvu borbu u polufinalu za ulazak u finale.

Eurosonga u Atini I 2006. godine, uvijek će se rado

prisjećati sve generacije bosanaca i hercegovaca.

Hari Varešanović sa svojom sentimentalnom etno baladom „Lejla“ u čiju je izradu bio uključen veliki autorski tim na čelu sa Željkom Joksimovićem i Fahrudinom Pecikozom, donio je BiH, do tada najbolji evrovizijski plasman.

Bosanskohercegovačka pjesma je od početka slovila za jednog od favorita što je opravdala osvojivši 3.mjesto. Pjesma „Lejla“ je proglašena najboljom kompozicijom 51. Eurosonga.

Godinu dana kasnije, 2007. godine, u zemlji Lordija, BiH je predstavljala mlada banjalučanka muzičarka Marija Šestić. Pjevala je “rijeku bez imena” za Bosnu I Hercegovinu u Helsinkiju i završila na 11.mjestu sa 109 osvojenih poena. Bila je jedna od rijetkih učesnica koja je te godine pjesmu pjevala na maternjem jeziku.

U susjednoj Srbiji, u koju je 2008. Godine Eurosong dovela Marija Šerifović, našu zemlju predstvaljao je originalni Elvir Laković Laka sa svojom veselom ekipom.I u Beogradu smo se morali boriti za ulazak u finale. Laka je sa pjesmom „Pokušaj“ završio na veoma dobrom 10.mjestu.

BiH je na moskovskom Eurosongu predstvaljala ponovno okupljene,a sarajevska rok grupa Regina sa pjesmom „Bistra voda“.

Kao I Harijeva “Lejla”, I ova pjesma je proglašena najboljom kompozicijom Eurosonga. Zbog karakterističnog

nastupa naših predstavnika, “Bistra voda je” prozvana himnom ljubavi.

Aleksandar Rybak Eurosong 2010. Godine vodi u Oslo. Naša zemlja se te godine povela trendom kojim I mnoge druge zemlje tih godina, pa na Eurosong šalje učesnika jednog od muzičkih takmičenja, Operacije trijumf, mladog Vukašina Brajića. Brajić je u svom rock maniru otpjevao pjesmu „Thuner and lightning“, te završio na lošem 17.mjestu.

Naša najveća regionalna zvijezda Dino Merlin, 2011.godine po drugi puta preuzima evrovizijsko kormilo u ime naše zemlje I odlazi na takmičenje u Düsseldorf, sa pjesmom „Love in rewind“. Ostvario je drugi najbolji plasman za Bosnu I Hercegovinu, otkako se takmičimo na ovom prestižnom takmičenju kao samostalna država.

U Bakuu boje Bosne i Hercegovine branila je Maja Saar, sa pjesmom “Korake ti znam“. U finale je ušla kao šestoplasirana, a na kraju takmičenja ostvarila je jedan od lošijih rezultata.

Zauzela je tek 18.poziciju.

TAKMIČIMO SE POSLIJE TROGODIŠNJE PAUZE

U Stockholm, Bosna i Hercegovina nakon četiri godine, ponovo ima predstavnika. Na ovogodišnjem takmičenju navijaćemo za pjesmu “Ljubav je” I fantastičnu ekipu. Odlični vokali Fuada Backovića Deena I Dalal Midhat Talakić, savršene rime Jasmina Fazlića Jale I virtuozna izvedba Ane Rucner na violončelu čine se kao dobitna kombinacija za naš povratak na evrovizijsku scenu. Ako je vjerovati prognozama, očekuje nas jako dobar plasman.

Ovoj fantastičnoj četvorki držimo palčeve I bodrimo ih 10.,a nadamo se I 14. maja.

13

kultura

Bili smo na KONCERTU I VIDJELI KAKO JE

AMIRA MEDUNJANIN OSVOJILA TUZLU Iz ArTZ produkcije su istakli zadovoljstvo uspješnom saradnjom sa divom sevdaha

Piše: elvira ždero U prepunoj sali BKC-a Tuzla, bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinke, diva sevdaha , Amira Medunjanin, tuzlanskoj publici priredila je noć za pamćenje.

Večerašnjim “druženjem” a ne koncertom, kako to Amira Medunjanin voli da kaže, završena je koncertna turneja u BiH, u organizaciji Artz produkcije iz Tuzle.

Sa Amirom Medunjanin večeras su nastupili Zvoni-

mir Šestak na kontrabasu i Boško Jović na gitari, a veličanstvenu atmosferu upotpunili su scenografski elementi tuzlanskog umjetnika Harija Ejubovića.

Povodom koncertne turneje Amire Medunjanin u BiH i koncerta u BKC Tuzla, 09.04. održana je press konferencija. Njena turneja je počela koncertom u BNP Zenica, gdje je nastupila nakon punih 6 godina, a karte za koncert su rasprodate u rekordnom roku.

Na današnjoj press konfer-

enciji obratili su se Rusmir Krdžalić, direktor Artz produkcije, Zvonimir Šestak, Boško Jović i diva bh. sevdaha Amira Medunjanin.

Rusmir Krdžalić je napomenuo kako je koncertna turneja Amire Medunjanin nastala kao plod uspješne saradnje kompanije Sarajevski Kiseljak i Artz produkcije, a dugogodišnji saradnici i prijatelji Amire Medunjanin, Boško Jović i Zvonimir Šestak nisu krili oduševljenje sinošnjim nastupom u Zenici, poručujući

tuzlanskoj publici nez- smijeh aboravne sevdah trenutke Amira na večerašnjem koncertu.

Amira Medunjanin se prisjetila koncerta u Tuzli koji je održala prije 7 godina, te naglasila kako joj je izuzetno drago što je ostvarena saradnja sa odličnom ekipom iz Tuzle, koja djeluje i radi pod krovom Artz produkcije.

“Radujem se večerašnjem druženju sa tuzlanskom publikom nakon toliko godina, iako kada god nastupam kući imam tremu” – kroz

je

poručila Medunjanin.

TUZLACI PONOVO POKAZALI HUMANOST - Održan JOŠ JEDAN Humanitarni bazar

POKLON DVOSTRUKE RADOSTI Humanitarni bazar pod nazivom „Poklon dvostruke radosti“ održan je 14.05.2016. godine u Kulturno-obrazovnom centru Tušanj u Tuzli.

svoj prvi dan u školi. imaju želju mogu isOrganizatori kažu da se probati iscrtavanje i Bazar pod nazivom mnogo ljudi odaziva i za- ukrašavanje tijela kanom.

“Poklon dvostruke radosti“ nima za održavanje bazara. „ Uvijek sam željela da proje plod udruženih entuzi- Mnogi od posjetitelja donose bam kako bi ove šare izglejasta i volontera koji žele i doniraju svoju odjeću, što dale na mojim rukama, ali poboljšati stanje svoje dodatno poboljšava kvalitet nisam nikada imala priliku zajednice, ali i šire. Svi i raznovrsnost ovih bazara. za to. Jako sam sretna što prihodi priklupljeni na Pored kupovine, svi koji sam ispunila svoju želju, ali bazaru uručuju se socijalnougroženim kategorijama.

Kupovinom raznih predmeta, odjece, obuće, igračaka po povoljnim cijenama posjetitelji mogu pronaći nešto za sebe, ali i pomoći onima kojim je ta pomoć neophodna. Zbog toga je ovaj bazar i dobio takvo ime. Kada kupovinom obradujete sebe neminovno je da ćete donijeti osmijeh na lice djevojčici, koja će sutra zahvaljujući vama kupiti sveske za Održan 25. po redu Bazar “Poklon dvostruke radosti”

Piše: ADEVIJA OMEROVIĆ

i zato što ovaj novac ide u humanitarne svrhe“, govori nam Alma, redovna posjetiteljka bazara i studentica Ekonomskog fakulteta.

Volonteri su mislili i na najmlađe sugrađane, pa dok njihove mame provode vrijeme u kupovini,

oni iscrtavaju razne šare i oblike bojama za lice. „ Ovaj bazar je jedan od posjećenijih i jako smo zadovoljni rezultatima. Potrebno je samo širiti vijest o postojanju ovakvih deševanja kako bi svi sugrađani imali informaciju o vremenju njegovog održavanja. Sretna sam što se ljudi odazivaju i što su inicijatori da se bazari održavaju češće, a ne samo jednom mjesečno“, kaže Adna Omerović, jedna od organizatorica humanitarnog bazara.

Kupovina bi bila nemoguća bez trenutka predaha, a organizatori jedan dio vremena provode družeći i opuštajući se sa posjetiteljima uz kolače i kahvu.

14

kultura

o m s e ponosn o m e ž o m o št r e j m i r p biti a m i d a l m

Foto: E. Selimović

15

kultura INTERVIEW

upoznajte Frajle

ČETIRI DAME, JEDAN SHOW Odlično se zabavila tuzlanska publika na koncertu, kao i naša ekipa u opuštenom razgovoru s Frajlama

Piše: elvira ždero

Šarmantni novosadski kvartet The Frajle spada u red muzičkih sastava uz koji vam je sjajno raspoloženje zagarantovano.

Svojom orginalnošću i potpuno nesvakidašnjim scenskim ugođajem za veoma kratno vrijeme stekle su veliki broj fanova širom regiona.

Nakon velikog uspjeha koji su je donijeli albumi “Naš prvi album sa putovanja” i “A strana ljubavi”, Frajle su krajem prošle godine izdale novi album “B strana ljubavi”, koji je već svojim prvim singlovima zadobio izuzetne simpatije publike.

Ono što ih krasi sve ove godine jeste i činjenica da su svojim angažmanom pomogle uspješnost brojnih humanitarnih akcija. Tako je i sa albumom “B strana ljubavi”, čijom kupovinom donirate sredstva udruženjima oboljelih od raka dojke u Bosni i Hercegovini.

bosanskohercegovačku turneju, a 16. aprila ovaj zanimljivi muzički karavan zaustavio se i u Tuzli, gdje smo imali priliku porazgovarati s ove četiri djevo-

smo se specijalno pripremale. Bit će starih i novih naših pjesama, pjesama za ples, za muvanje, za zaljubljene i one koji nisu zaljubljeni. (smijeh)

Novinarka Ždero u društvu s Frajlama

jke i ostaviti trag njihovog IDENTITET: Kakve šarenila i na našim listovima. su reakcije publike na vaš posljednji album?

IDENTITET: Šta tu- The Frajle: Veoma smo zlanska publika može zadovoljne. Sve pjesme sa očekivati 16. aprila? zadnjeg albuma polako dolThe Frajle: Prije svega, aze do srca naših slušatelja, mogu očekivati dobru nadamo se da će ljudi što prije zabavu, pozitivnu ener- da nauče tekstove pa da zagiju, lud provod, dobru jedno pjevamo na koncertu.

Frajle su sredinom muziku i puno ljubavi. aprila krenule na Za taj koncert IDENTITET: Kakvi

Atmosfera na koncertu je bila i više nego odlična

su odnosi u bendu, ima li nekih nesuglasica?

The Frajle: Naši odnosi su dobri, neki su čak i porodični, Jelena i Nevena su sestre. Mi smo odrasle ženske osobe koje se lijepo druže, poštuju jedna drugu, vole svoj posao. Dobro se poznajemo i tačno znamo da li neka od nas ima “žutu minutu”, jer mnogo vremena provodimo skupa.

IDENTITET: Eurosong – odskočna daska u karijeri ili parada kiča i šunda?

The Frajle: Može da bude i jedno i drugo, ali sve zavisi od toga kako se predstavite. Najbitnije je da imate dobru pjesmu i da se uspostave određeni kontakti sa stranim izvođačima.

le bi da nađu posao. Mi smo ponosne što možemo biti primjer mladim ljudima što se tiče našeg životnog stila.

6.Muškarci u kuhinji, žene za volanom…

The Frajle: Muškarci su najbolji kuhari na svijetu. Nemamo ništa protiv da oni sve skuhaju, a mi ćemo da vozimo.

IDENTITET: Opišite Balkan u tri riječi…

The Frajle: Srce, haos i rakija (smijeh)…

KONCERT ZA PAMĆENJE

Tuzlaci pjevali iz sveg glasa sa Frajlama Četiri Novosađanke na scenu su donijele poseban show i muzičku energiju koja će se zasigurno još dugo pamtiti. Pored dobre IDENTITET: Kakav je poznatih hitova sa svojih vaš stav o reality show albuma, na repertoaru su programima kojim nas se našle i pjesme drugih televizije “bombarduju”? izvođača koje su Frajle obThe Frajle: Zabranili bi radile na svoj način. Emocizakonom, a na tu zabranu je nisu skrivale, a Tuzlanska uvele bi dodatni porez koji publika je pjevala iz sveg ne bi bilo realno da se plati glasa, a također i zabavljala ni od jedne reklame na svi- uz anegdote, koje bi pričale jetu. Za ljude koji učestvuju između svojih pjesama. u takvim programima moli-

16

sport Veliki napredak Banovićkih košarkašica

Košarka se na velika vrata vraća u Banoviće „Ako ove sezone ne uzmemo titulu, nećemo nikada“, složan je trenerski tandem Jurčenko - Petrović Piše: DAMIRA IBRANOVIĆ

Prije

samo godinu i po, ženska košarka u Banovićima je bila na rubu propasti. Opstanak kluba kao institucije je bio upitan, a o poziciji na tabeli je suvišno i govoriti. Bila je to ekipa koja je čvrsto držala poslednje mjesto i ekipa na kojoj su ostali timovi povećavali svoju ukupnu koš razliku.

Dvanaest mladih, neiskusnih igračica, mlad i neiskusan trener, te nezainteresoana uprava kluba nisu mogli postići ništa više od Lige za opstanak. Nekome je to ipak zasmetalo. Učinili su ono što se, prije godinu i po, činilo nemogućim. ŽKK RMU Banovići je danas jedan od glavnih favorita za osvajanje titule državnog prvaka za sezonu 2015/2016 i ulazak u viši rang takmičenja.

Ovaj sportski kolektiv je prošao totalni preobražaj za jako kratko vrijeme.

VELIKA ULAGANJA U IGRAČE

Igrački kadar je znatno pojačan. Na klupi sjedi iskusni trenerski tandem.

Uprava kluba i glavni sponzor, privredni gigant RMU Banovići, prepoznali su potencijal ženske košarke kao sportskog biznisa i efikasnog alata za promociju samog grada. Rezultat svega su prevaziđena očekivanja i uprave, i publike, ali i glavnih aktera

ove priče, trenera i igračica.

Nekada je ženska košarka u Banovićima okupljala mnogobrojne djevojčice i djevojke. Biti dijelom A1 lige za žene je postalo tradicija u ovom rudaskom gradu. Čelnici kluba su se oduvijek oslanjali na domaći igrački i trenerski kadar, pod izgovorom da nemaju finansijskih sredstava za dovođenje kvalitetnih igračica na pozicije koje domaće košarkašice nisu dovoljno dobro pokrivale ili za dovođenje stručnijih trenera. Malobrojna su imena koja su bila pojačanja u banovićkom košarkaškom klubu. Ne možemo ne spomenuti Draganu Čojić koja je pružala izvrsne partije na parketu, Selmu Hadžimehmedović, igračicu sa internacionalnim iskustvom, te Azura Korlatovića na trenerskoj poziciji.

Mlađe selekcije ovog kluba su osvojile skoro sve što se osvojiti moglo u pionirskoj, kadetskoj i juniorskoj kategoriji. U Banovićima je poniklo mnogo kvalitetnih igračica. Najuspješnija je sigurno odlična Irma Rahmanović, igračica slovenačkog Grosbasketa i reprezentativka Bosne i Hercegovine. Tu su i Danira Musić, Maida Rahmanović, Dženita Ikanović, te sestre Lukić, koje su igrale u raznim BH klubovima, osvajale titule s njima i pono

vo se vratile u svoj matični klub. ŽKK RMU Banovići je za sve ove godine svog postojanja iznjedrio i mnogo reperezentativki.

Uprkos ovim kvalitetima kojima je godinama raspolagao, klub je bio na rubu propasti. To se može zahvaliti nestručnom vodjenju i poslovanju ovog sportskog kolektiva. Od polovine prošle sezone, kada je nova uprava, sa Zijadom Bečićem na čelu, preuzela vodstvo, situacija se počela odvijati uzlaznom putanjom.

Dovodjenje trenerskog tandema Jurčenko – Petrović se pokazalo kao odličan potez.

profesionalizam

Profesionalnim pristupom su poboljšali sposobnosti igračica koje su već bile u klubu, ali i odlično posložili igru s igračicama koje su se vratile u matični klub i onima koje su dovedene kao pojačanje. „Stanje koje smo mi zatekli je bilo loše. Mladje igračice su bile zapuštene. Nije se radilo dovoljno i kvalitetno“, komentariše Goran Jurčenko stanje od prije godinu i po i dodaje da su uložili mnogo znoja, truda i znanja da se to promijeni.

Ambicije koje imaju nisu ni malo naivne. Uprava se

Kantonalni derbi četvrtog kola Lige 6 između ŽKK RMU Banovići i ŽKK Jedinstvo

Zaključujemo da se košarka ove sezone na velika vrata vratila u ozbiljno Banoviće, prihvatiako uzmemo la posla, u obzir uspjehe i što pokaženske i muške zuje i dovoekipe. I jedni i drugi đenje čak sedse bore za titule. Preoam novih igračica pred staje nam zaželjeti im sreću samu Ligu 6. „Ako ove u završnicama prvenstava i sezone ne uzmemo titulu, ispunjenje zacrtanih ciljeva. nećemo nikada“, složan je ŽKK RMU Banovići, igra trenerski tandem, čiji su prvu utakmicu Lige 6 u planovi da ostanu na svo- nedjelju, na domaćem terenu jim pozicijama i u nared- protiv banjalučkih Orlova. noj sezoni, jer kako kažu „žao im je napustiti sada sve ovo što su napravili“.

Maida Rahmanović dijeli mišljenje svojih trenera, da imaju velike šanse za naslov prvaka. „Prvi put se nalazim u ovakvoj situaciji, uprkos dvije jako uspješne sezone u Čeliku. Ovo je ipak drugaciji osjecaj i vise sam ispunjena. Banovići su moj grad i ovo je moj matični klub. Nadam se da će ŽKK RMU Banovići po prvi put u historiji podići pehar prvaka države, što bi meni baš mnogo značilo“ govori nam, jako entuzijastično, Maida. Jurčenko: Stanje je bilo loše

17

sport Momak koji živi svoje snove

savić: Nije teško biti Bosanac u Španiji Cijeli svoj život je posvetio rukometu, a rezultati su danas itekako vidljivi

Piše: NEDIM SELIMOVIĆ

On

je momak koji živi svoje snove. On je prešao trnovit put dok nije postigao svoje ciljeve. On je rođen u Banovićima, a sada živi i igra u jednoj od najjačih rukometnih liga u svijetu – u Španiji. On je Adam Savić, rukometni reprezentativac Bosne i Hercegovine i golman španskog GO fit Sinfin-a.

Zamolili smo Adama, da nam opiše svoj put od rodnih Banovića i prvih poteza na golu do španske lige. „Od malih nogu učio sam prve korake u rukometu.

Naravno, u to me uputio moj otac, jer je i on bio rukometaš, tačnije golman i to sam naslijedio od njega.

Od svoje 7. godine sam trenirao u rodnim Banovićima, gdje sam i počeo svoju karijeru. Sa svojih 19 godina prelazim u redove Slobode iz Tuzle. U Gradu soli sam

igrao 3 godine, da bi nakon vima. Tu sam, takođe, protoga prešao u živinički Kon- veo 3 godine. Moj naredni juh, gdje sam po prvi put angažman se vezuje za grad na Drini, grad rukometa – Goražde. I tu sam bilježio odlične rezultate i igrao u evropskim takmičenjima. Moj kvalitet i moje iskustvo prepoznao je menadžer Matej Burger, koji me je kontaktirao i uz njegovu pomoć, iz Goražda prelazim u jednu od najačih liga na svijetu, u Španiju, tačnije u grad Gijon. U sezoni 2013/14 se po prvi put ostvario moj san da igram u jednoj od najboljih svjetskih liga.“ Baviti se profesionalno rukometom, za Adama znači odreći se mnogo toga. Kako on kaže „dok su moji drugovi spavali, ja sam trenirao“. Ističe da je velika razlika između pristupa profesionalnom rukometu u Španiji i u BiH. Savić: Bitan je trud „Ovdje imaš bolje uslove ostvarivao odlične rezultate za rad, 24h imaš na raspoi igrao u evropskim kupo- laganju prostor, trenersku

podršku… možeš da treniraš non stop, dok to u Bosni, ja lično, nisam imao i morao sam dosta da treniram individualno“, kaže Savić.

Ime ovog dvadesetdevetogodišnjeg golmana nam je poznato i sa reprezentativnih spiskova selektora Dragana Markovića. Nedavno je objavljen spisak igrača za baraž protiv Švedske.

“Nisam uvršten na poslednji spisak za baraž protiv Švedske, ali meni to ne prestavlja problem. Ja i dalje bilježim dobre rezultate u svom klubu, ovdje u Španiji.

Ako sam zaslužio poziv, svakako ću biti na raspolaganju selektoru Markoviću“, komentariše naš sagovornik.

Nemamo svakodnevno priliku razgovarati s Bosancem koji živi i radi u Španiji, pa nas je zanimalo kako se uklopio u tamošnju sredinu i nedostaje li mu domovina.

Evo šta nam je Adam rekao :

„Biti Bosanac u Španiji nije teško. Španci su dosta slični nama, istog su mentaliteta tako da sam se brzo navikao. Što se tiče života ovdje, i pored krize, bolje se živi nego u Bosni.

Možeš da imaš sve, na tebi je da radiš i uživaš. Iako sam se dobro uklopio u novu sredinu, mnogo mi nedostaje moja porodica.“ Ko može dati bolji savjet nego neko ko je već uspio?

Ko može biti bolja motivacija za uspjeh, nego neko ko iza sebe ima zanimljivu i inspirativnu priču? Adam Savić je, definitivno, neko ko je uspio i ko ima inspirativnu prišu o svom putu ka ostvarenju snova, a njegova poruka mladim ljudima je da se bave sportom, prvenstveno radi zdravlja, ali i zato što se jedna mlada osoba, kroz sport, formira u kvalitetniju ličnost. Njegov recept za uspjeh u sportu su mnogo rada i odricanja, te jak karakter.

Ženski rukometni klub Jedinstvo najuspješniji dvoranski klub u Tuzli

STRANCI U VLASTITOM GRADU

Da bi klub normalno funkcionisao neophodno je za sezonu imati budžet od 80.000-100.000 KM, kaže Grabčanović

Piše: NEDIM SELIMOVIĆ

Ženski rukometni klub Jedinstvo iz Tuzle, nakon četiri godine izborilo je povratak u Premijer ligu.

Rukometašice koje je sa klupe predvodio Zvjezdan Tomić pomele su konkurenciju te su zasluženo prve prošle kroz cilj. Iako je u ovoj sezoni primarni cilj „Labudica“ bio očuvanje premijerligaškog statusa, izabranice Zvjezdana Tomića potrudile su se da budu pravo osvježenje u ženskom rukometu u Bosni i Hercegovini. Naime, Jedinstvo se nalazi na drugom mjestu, a ovaj rukometni klub najvjerovatnije će sezonu okončati na toj poziciji, pošto su rukometašice Gruda najsuperiornija ekipa u ženskom rukometu. I dok je Jedinstvo na pravom putu da vrati staru slavu, kočnica ovom klubu je gradska vlast, koja općenito nema sluha za sport.

-Da bi klub normalno

ŽRK Jedinstvo: Uspješne i zapostavljene

funkcionisao neophodno je za sezonu imati budžet od 80.000-100.000 KM. Mi iz budžeta grada Tuzle dobijamo mizernih 2.500 KM za sezonu uz dodatnih 500 maraka namijenjenih za potrebe omladinskog pogona, kaže razočarani direktor kluba Elmir Grabčanović za „Identitet“.

-Mnogo toga smo uradili za ovaj klub- vratili ga tamo gdje mu je mjesto, a vlast u Tuzli gleda način kako da nas se riješi. Pravi razlog za to ne znamo, ali vjerovatno i ovdje ima ljudi koji će vam oprostiti sve osim uspjeha, govori Grabčanović.

Nisu finansijske muke jedini problem za Jedinstvo jer ovom klubu problem predstavljaju i termini za odigravanje utakmica te trenažni proces.

Neshvatljivo je da pojedini klubovi kad god požele mogu da dobiju termin za treniranje, a mi se moramo snalaziti. Pa mi u Mejdanu imamo ukupno dva i po treninga za sedmicu. I kada se zakazuju utakmice u Mejdanu, svi imaju pravo na dvoranu prije nas, a nama se dodijeli termin koji ostane viška iako je ekipa Jedinstva ubjedljivo najuspješniji dvoranski klub u Tuzli, otkriva nam Grabčanović.

Rukometašice Jedinstva prošle su sezone izborile povratak u Premijer ligu, a do današnjeg dana niko iz zgrade Grada Tuzle nije se udostojio napraviti svečani prijem za te rukometašice.

- Očigledno im nismo interesantni. Možda sam za to krivac i ja, jer nisam vlasnik iskaznice SDP-a, jer poli-

tika me uopće ne zanima.

I takvim potezom gradske strukture na čelu sa Jasminom Imamovićem pokazale su koliko ih je briga za nas.

Iz budžeta dobijamo mizernu sumu novca, a niti jedno Javno preduzeće ne daje niti jednu marku za Jedinstvo.

Jedini smo klub koji kada organizuje turnir u Mejdanu plaća termine, nastavlja ogorčeni Grbčanović.

Kako kaže, plasmanom na tabeli je prezadovoljan, ali uz malo više interesa lokalne zajednice, mnogo toga bi se moglo napraviti.

-Prezadovoljan sam kako se razvija ova sezona ženske rukometne Premijer lige.

Borit ćemo se za viceprvaka BiH, jer Grude su što organizacijski, što finanijski koplje iznad svih.Izborili smo i final four Kupa BiH, koji igramo drugu godinu zaredom. Međutim, Jedinstvo je klub sa svjetlom tradicijom i višestruki je prvak BiH. Imamo ambiciozan projekat, ali sve bi moglo da

bude uzalud ukoliko i u narednom periodu izoastane podrška Grada Tuzle, dodao je u razgovoru za Identitet Elmir Grabčanović.

Grabčanović je rukometni Azmir Husić, budući da iz vlastitog džepa izdvaja za Jedinstvo uz pomoć još nekoliko privatnih firmi. I to su jedini pravi finansijeri Jedinstva, peterostrukog prvaka BiH. Gradu to očigledno ništa ne znači, pa na dodjeli priznanja za sportiste i sportske kolektive zaborave da uopće postoji Jedinstvo. No, za njih su važnija priznanja iz Rukometnog saveza BiH jer Jedinstvo ima reprezentativke u U-16, U-18 i U-20 reprezentaciji. Ženska seniorska reprezentacija pri RS BiH nije oformljena, a nema sumnje da bi u toj reprezentaciji bilo nekoliko igračica koje nose dres Jedinstva, posljednjeg kluba koji je Tuzlu predstavljao u europskim takmičenjima.

18

sport

Foto: FK Sloboda

SLOBODINA DJECA

od Travnika do Grashopersa

Samo su neki od fudbalera koji na Tušnju nisu dobili pravu šansu

Piše: NEDIM SELIMOVIĆ

Tuzlanska

Sloboda može se pohvaliti činjenicom da ima jedan od najkvalitetnijih omladinskih pogona u Bosni i Hercegovini. Godinama unazad Slobodina mladež časno je predstavljala klupske boje te punila vitrine peharima. No, rijetki su oni koji su imali priliku zablistati u prvom timu. Krivac za takvo nešto je klupska politika, koja je prednost davala istrošenim igračima koji su u “Rudarsku 2“ stizali preporukama kojekakvih fudbalskih mešetara.

Prava je šteta što su Slobodine uprave propustile spojiti nekoliko generacija iz omladinskog pogona jer takav omladinski „dream team“ Slobodu bi tisnuo zasigurno prema vrhu bh. fudbala. Mešanović, Bekić, Ćivić, Musić, Rahmanović, Gojković.... Samo su neki od fudbalera koji na Tušnju nisu dobili pravu šansu ili su prerano otišli s Tušnja.

Jasmin Mešanović iza

Gradski stadion Tušanj, ilustracija

sebe ima uspješne sezone u dresovima Čelika, Osijeka, a trenutno je član Zrinjskog i udarna igla u napadu mostarskog tima, koji se sa Slobodom bori za naslov prvaka Premijer lige BiH. Mešanović je i bivši mladi reprezentativac BiH, a na Tušnju je odradio tek jednu godinu seniorskog staža te otišao iz Slobode čistih papira.

Sloboda je okrenula leđa i Semiru Musiću. Riječ je o 20-godišnjem igraču koji igra uz lijevu aut liniju.

Musić je skrenuo pažnju brojnih europskih klubova, a trenutno je član najtrofejnijeg švicarskog kluba Grasshoppersa. Međutim, za njega nije nikada čuo Smajil Karić, svojevremeno trener tuzlanske Slobode, koji se u konačnici i riješio Musića 2013. godine. Musić je karijeru gradio težim putem. Svoj talent je potvrdio u Zvijezdi iz Gradača, a potom i u Travniku. Prošao je sve omladinske selekcije BiH, a od ljeta 2015. godine svoj fudbalski put nastavio je u Švicarskoj.

Ljepšu priču u Slobodi nije imao ni Amar Rahmanović.

Ovaj talentovani veznjak od strane Abdulaha Ibrakovića proglašen je neperspektivnim, zbog čega je morao potražiti novu sredinu. Sa Tušnja se zaputio prema Novom Pazaru, a igrao je još i za: Olimpic, Istru, Koper, a trenutno je član Maribora, ponajbolje ekipe u regionu.

Nije tu kraj priče. Slobodu su iz raznoraznih razloga napustili Amer Bekić (Zrinjski), Ervin Jusufović (Škendija), Eldar Ćivić (Slovačka),....

Edin Višća dospio do reprezentacije

Nije rukovodstvo Slobode pravilo propuste samo u omladinskom pogonu.

Naime, igrači koji su bili ispred nosa svoj kvalitet morali su da potvrđuju u nekim drugim timovima.

Tako je recimo Samir Bekrić, koji je inače iz Srebrenika, afirmaciju stekao u Željezničaru. Isto važi i za Edina Višću,koji jeuspješnu karijeru nagov-

ijestio još nastupajući za Budućnost iz Banovića.

Višća je član Basaksehira iz Turske i ponajbolji strijelac tamošnjeg prvenstva.

Također, već duže vrijeme Edin Višća svoje mjesto ima i u „A“ reprezentaiji BiH. Ni Nermin Haskić nije bio zanimljiv Slobodi, a ovaj napadač kvalitet je potvrdio u Sarajevu. Sada fudbalski hljeb zarađuje u Slovačkoj.

Nastupajući za Zvijezdu afirmaciju je doživio i Emir Halilović iz Sapne, ali ni on nije bio zanimljiv čelnicima Slobode.

Halilović koji je u jednom momentu igračke karijere bio član naše U-21 reprezentaije, igra u Slovačkoj, a ranije je nastupao i za nekoliko ekipa iz Češke.

Velika nepravda učinjena je prema Samiru Memiševiću, koji je sin klupske legende Mide Memiševića.

Memišević danas važi za najboljeg defanzivca Premijer lige sa referencama i ozbiljnim preporukama za reprezentaciju. Pitanje je prijelaznog roka kada će napraviti zanimljiv inostra-

ni transfer, ali iz bijeljinskog Radnika, a ne Slobode.

Naime, tadašnji trener Slobode Denis Sadiković na mig direktora kluba Saše Vugdalića, pokazao je izlazna vrata Memiševiću s Tušnja, koji se nakon toga skrasio u Bijeljini gdje pruža sjajne partije.

I Dino Beširović dijeli sudbinu Samira Memiševića.

Baš kao i Samir, Dino je sin klupske legende Najila Beširovića. Dino nije prošao probu u Slobodi, a njegove usluge objeručke je prihvatio Slavko Petrović. Iako rođen 1997. Godine, Beširović danas važi za ponajboljeg defanzivnog veznjaka Premijer lige, a Slavko Petrović često voli reći da je Dino motor u igri Radnika.

Da su u „Rudarskoj2“ bili iole stručniji ljudi, Sloboda bi bez sumnje prodajom igrača mogla do sada izmiriti višemilionski dug.

Sa ove tačke gledišta, ostaje nada da se slični propusti neće dešavati dok ključne odluke na Tušnju donosi predsjednik Azmir Husić.

19

sport Sani Čampara govorio u intervjuu za „Identitet“

ŽELIMO NA SVJETSKOM PRVENSTVU POBIJEDITI SAD Priželjkujem taj meč sa SAD-om i mislim da će se i desiti, kaže nam Sani Čampara

Piše: NEDIM SELIMOVIĆ

Jedan

je od najtalentovanijih mladih košarkaša u Bosni i Hercegovini. Prošlog ljeta sa kadetskom reprezentacijom BiH osvojio je zlato na Eurobasketu. U Litvaniji je u susretu sa Španijom u polufinalu pogodio trojku za produžetke sa zvukom sirene. Uz Džanana Musu bio je najvažnija karika u igračkom mozaiku mladog stručnjaka Josipa Pandže.

O Saniju Čampari je riječ, mladom košarkašu Sparsa, koji u intervjuu za „Identitet“ govori o počecima karijere, igranju u Sparsima, o osvojenom Euru te životnim izazovima....

ČAMPARA: Naravno da su se do sada slegli utisci, ali to je ono što ćemo svi mi da pamtimo do kraja naših života. Sada to moramo ostaviti po strani, ne zaboraviti, ali ne previše pričati o tome jer uskoro nas očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu.

IDENTITET: I doček u Sarajevu bio je za pamćenje.

Kakav je osjećaj kada dječake rođene 1999. Godine dočeka više od 50.000 ljudi? ČAMPARA: Doček koji smo imali je stvarno nevjerovatan. Ono je bio dokaz da u BiH još uvijek postoji ljubav prema sportu i nadam se da će se takvi uspjesi češće bilježiti u bosanskohercegovačkom IDENTITET: Kada ste sportu. i gdje započeli svoju košarkašku karijeru? IDENTITET: Uz Džanana ČAMPARA: Košarku sam Musu bili ste predvodnik počeo da treniram sa sedam generacije. Postigli ste i godina. Svi u porodici su mi najvažnije poene za naš tim se bavili košarkom, tako da u Litvaniji, kada ste sa zvuje i to bio jedan od motiva. kom sirene pogodili trojku za Počeo sam da treniram sas- produžetke protiv Španije. vim slučajno. Sa prijateljima Šta vam je u tim trenusam otišao na jedan trening cima prolazilo kroz glavu? i takmičili smo se ko će više ČAMPARA: Ne znam da li da izdrži. Prve košarkaške sam išta mislio u tim trenuckorake naučio sam u školi ima, osim što mi je bilo jaskošarke RIN Family.

IDENTITET: Koga biste izdvojili od trenera sa kojim ste sarađivali? ČAMPARA: Imao sam mnogo trenera do sada i od svakog sam nešto novo naučio. Ako već nekoga moram izdvojiti, onda neka budu moji prvi treneri, Alen Čolpa i Admir Sakoč.

IDENTITET: Vaša generacija kreirala je jedan od najvećih uspjeha u historiji bosanskohercegovačkog sporta. Da li su se šest mjeseci nakon osvjanja zlata na Euru slegli utisci?

Već u kadetskim danima gramo sa SAD-om, pokušat u nogama ima euroligaške ćemo da ih iznenadimo i mečeve u dresu Cedevite. postanemo prva reprezentacija koja je ikada dobila IDENTITET: Kak- SAD na ovom prvenstvu. vo je vaše mišljenje o Džananovim igrama? IDENTITET: Vi ste ove ČAMPARA: Džanan je sezone dobili priliku da stvarno nevjerovatan mo- zaigrate za seniorski tim mak i košarkaš, ali baš kao Sparsa. Jeste li zadovoljni i mi i on mora još puno ra- minutažom na parketu? diti na sebi i trenirati kako ČAMPARA: Zadovolbi dostigli taj nivo na ko- jan sam svojom prvom sejem želimo da budemo. zonom u seniorima, pogoKada osvojite Euro, onda tovo iz razloga što igram i se nadate i da ćete ostva- za juniore. Mislim da će riti upečatljive karijere. ovo iskustvo dobro mi poslužiti u daljoj karijeri IDENTITET: Je li se promijenilo šta u vašem IDENTITET: Sparsi su mišljenju nakon osva- izborili plasman u plej of janja zlata u Litvaniji? za prvaka, ali više od toga ČAMPARA: Sigurno da nisu mogli. Jesu li u klusvima nama mnogo znači bu zadovoljni sezonom? taj uspjeh i imamo dodatni ČAMPARA: Mislim da motiv da pravimo još veće smo mogli mnogo više ove rezultate i izgrađujemo sezone, ali završilo se na uspješne karijere. taj način kako se završilo.

Nemamo sada za čime da IDENTITET: Nakon Eura, žalimo. Odmorit ćemo se bit ćete u prilici da igrate i i pokušati ispraviti greške Svjetsko prvenstvo. Kakve koje smo radili u ovoj sezoni. su ambicije, priželjkujete li meč sa SAD-om? IDENTITET: Kako vidite ČAMPARA: Naravno svoju karijeru za pet godina? da imamo ambicije jer na ČAMPARA: Za pet godina SP dolazimo kao europ- se vidim u nekom jakom europskom klubu, a ko zna, možda zaigram i u NBA ligi.

Mislim da to nije nemoguća misija jer se uz dobre treninge sve može ostvariti.

taj koš. Naprimjer, ako sam slobodan 20 minuta, potrudim se svih tih 20 minuta da šutiram na koš, dodao je za kraj u razgovoru za „Identitet“ Sani Čampara.

Čampara: Nada se NBA ligi

Sani Čampara pored košarkaškog angažmana redovno pohađa srednju školu. Učenik je prvog razreda Gimnazije u Sarajevu, a nakon srednjoškolskog obrazovanja planira upisati i studij te se tako nastaviti obrazovati uporedno s gradnjom košarkaške karijere. Koliko je predan radu, najbolje govori podatak da IDENTITET: Koliko je u februaru ove godine za vremena dnevno pro- vikend odigrao tri utakmicevodite trenirajući, u i to za tri različita tima. čemu je tajna vašeg pre- Čampara je prvu utakmicu ciznog šuta za tri poena? odigrao za juniore Sparsa ČAMPARA: Ne znam ko- i ubacio 32 poena protiv liko provodim vremena Bosne, potom je za seniore dnevno sa košarkaškom lop- Sparsa u pobjedi nad Vartom, ali za to koristim svaku dom upisao devet poena. moguću priliku. Pored re- Vikend je zaokružio nasČampara: Slobodno vrijeme rado provodim šutirajući na koš no da taj šut moram pogodi- ski prvaci i to želimo da dovnih treninga šutiram i na tupom u A1 ligi za Igman ti što mi je pošlo za rukom. opravdamo. Priželjkujem koš koji imam ispred kuće ubacivši 31 poen. Nema Džanan Musa je najtalen- taj meč i mislim da će se i i svoje slobodno vrijeme sumnje, šampion je rođen. tovaniji košarkaš u Europi. desiti. Ukoliko uistinu zai- rado provodim šutirajući na

pretplatite se na

New slett er