Značaj Bulićeve Dalmatinske elajografije

Želimir Bašić Baši

Noćnjak 2021.

Stjepan Bulić sigurno je bio najmarkantniji i najautoritativniji stručnjak poljodjelstva u Dalmacije. Premda ga se najviše vezuje za vinogradarstvo i smatra se ocem hrvatske ampelografije bavio se intenzivno i drugim kulturama.

Bulićeva ”Dalmatinska ampelografija” dugo je osporavana, a danas pridonosi razrješenju misterija oko podrijetla pojedinih izvornih sorti vinove loze U sjeni njegovih radova iz vinogradarstva i vinarstva ostalo je njegovo djelo o maslinarstvu

Bili su potpuno zaboravljeni Bulićevi radovi o maslinarstvu i preradi maslina Posebno njegovo djelo o sortama maslina „Graña za dalmatinsku elajografiju” objavljeno 1921. u Šibeniku

Prije Bulića nisu bile

proučene masline u pogledu područja uzgoja, sorti, vrsta uzgoja, njihove gospodarske i industrijske vrijednosti.

(Prije njega samo su naveli imena vrsta: Radoš, Botturi, Visiani, Šulek, Vrsalović i dr.)

Zato ga neki smatraju „ocem hrvatske elajografije”

U uvodu elajografije Bulić naglašava:

Plodnost i rentabilnost maslinjaka nije ovisna o razumnoj njegi i obradi koliko je ovisna o izabranim i zasañenim vrstama maslina *Bulić je naveo 90 naziva sorti maslina koje je evidentirao na jadranskom području od Zadra do Budve. *Detaljnije je opisao 17 sorti *Za 15 sorti prikazo je oblike plodova

Za svaku opisanu sortu je naveo:: * Mjesta uzgoja (po političkim kotarima), *opseg i mjesto gojidbe, *Običajni naziv sorte (i sinonime), *Podrijetlo *Poljodjelske bilješke (opis krošnje ploda, rod dozrijevanje i dr.) *Industrijsku vrijednost ploda (kvaliteta za ulje ili je za jelo)

Prvi je opisao karakteristike nekih sorti koje su i danas rasprostranjene kao: oblica*, mastrinka, dužica*, orkula, crnica*, lumbardežka, lumbardežka, žutica*, levantinka, kosmača*, drobnica*, lastovka, lastovka, divljaka*, puljka* (*opisane)

Opisao je ili naveo sorte i sinonime sorti o kojima danas malo znamo ili su potpuno nepoznate: rindičanka, rindičanka, brindičanka*, česvinka, drobnjača, drobnjača, mezanica*, mezanica*, murgulja*, orbula, orbula, piculja, piculja, sorbulača, želudarica*, karbunčela*, oštrica* oštrica* (*opisane)

Naveo je sinonime poznatih sorti i to po područjima, tako npr. oblicu nazivaju: u političkom kotaru Dubrovniku balunjača, u p.k. Hvar i Split maslina obična, u p.k. Supetar našinka i velika u Kuni orbulača.

Za dužicu je zabilježio sinonime: fkinja (p.k. Kotor), ), krivulja (p.k. Dubrovnik), krupica (Makarska).

Bulić je iznio podatke koji su prikupili učitelji poljodjelstva o broju stabala maslina po pol. kotarima.

Najviše ih je bilo u Zadru, a najmanje u Imotskome (za Sinj nije bilo podataka)

Zadar 870 000 stabala maslina Dubrovnik 600 000 Šibenik 500 000 Supetra 500 000 (cijeli Brač) Korčula 450 000 (s Pelješcem i Lastovom) Split 450 000 Kotor 300 000 Makarska 200 000 Hvar 70 000 Benkovac 40 000 Metković 20 000 Knin 2 000 Imotski 1 000 Sinj -----

Najzastupljenija je oblica 9/10 (Makarska, Brač, Split, Šibenik i Hvar)

Bulić je 1927. napisao i priručnik „Produkcija i

rafinacija maslinovih ulja”

U uvodu je napisao: …

”povod da napišem ovu kratku uputu željom, da je mlañi naraštaj čita, nauči i po njoj radi”

U knjizi su obrañene slijedeće teme: * Uljarnica * Berba i konzerviranje maslina do mljevenja * Vañenje ulja iz maslina * Rastavljanje, reñenje i konzerviranje ulja * Iskorišćivanje otpadaka ulja i maslina * Rafiniranje loših ulja * Pripravljanje i konzerviranje maslina za jestivo

Stjepan Bulić roñen je 1865. u Vranjicu.

Završio je agronomsku školu u Tirolu i maturirao na glasovitoj školi za enologe u San Michelu i za poljodjelskog učitelja u Beču. Bio učitelj poljoprivredne škole u Gružu i Splitu. Radio je u Institutu i Zadružnom savezu u Splitu.

Napisao je veliki broj knjiga o lozi i vinu, maslinama i ulju, te održao brojna predavanja.

Umro je u Splitu 1937.

Posljednjih godina raste zanimanje za radove Bulića o maslinama i ulju Na simpoziju 2005. u Dubrovniku o njegovom doprinosu maslinarstvu govorio je mr. sc. Pavle Bakarić Tekst o Buliću i njegovoj elajografiji objavljen je: u časopisu Maslina u srpnju 2018. („Nepoznati doprinos S. Bulića maslinarstvu”) i tekst u Maslini broj 91., ožujak 2020. („Novi interes

za Bulićeve radove”)

Izvršen je pretisak njegovih knjiga:

„Graña za dalmatinsku elajografiju” i „Produkcija i rafinacija maslinovih ulja”

zaslugom i o trošku praunuka Vicka Ferića