4.Spašavanje Biline privlačke, stare i zaboravljene sorte_prof.dr.sc. Edi Maletić i sur. (AF Zagreb)

Spašavanje Biline privlačke – stare, gotovo zaboravljene sorte

Prof. dr. sc. Edi Maletić Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Autohtone sorte u HR • U zadnjih 20-tak godina provedeni brojni projekti spašavanja i revitalizacije HAS; • Pronađeno, identificirano i kolekcionirano oko 130 sorata koje možemo smatrati autohtonima; • Mnoge od njih pokazale da su nepravedno zapostavljene

Lokalni značaj • U programe spašavanja starih sorata uključile su se lokalne političke zajednice i udruge.

Mnoge županije financiraju projekte revitalizacije, među najaktivnijima je Zadarska županija i neke općine iz ZŽ

U području Zadra pronađeno puno autohtonih sorata...

• • • • • • • • • •

Debit; Plavina; Babić; Maraština; Gustopupica bibinjska; Gustopupica ninska; Lasina; Galac; Babica plosnata; Dugoviska;

• • • • • • • • • •

Trišnjavica; Bilina privlačka; Pljuskavac; Brajda bila; Brajda velika; Greštavac; Gegić (Paška bilina); Svrdlovina crna; Zadarka; Ruža Bijela…

Zadarsko vinsko tržište i zadarska vina • Dugo vremena zadarsko područje stagniralo u vinogradarstvu i vinarstvu, ispod hrvatskog prosjeka; • Glavna vina u ponudi bila slavonske graševine, istarske malvazije, plavci i vranci... – nije bilo domaćeg brenda; • Posljednjih godina došlo do pojave većeg broja novih vina, novi proizvođači;

Uspjesi...

• Znatno povećanje količine, ali i kakvoće zadarskih vina – primjer nastupi na različitim vinskim natjecanjima, posebice Sabatini; • Pojavili se mnogi vinari, od hobista do velikih vinarija; • Žele iskorak u proizvodnji…

Mnoge nagrade, nesumnjiva kvaliteta…

• Žele poraditi na stvaranju vinskih brendova, vina „s imenom i prezimenom”, koja će reprezentirati zadarsko područje; • „Moderna” vina od ovih sorata, prepoznatljiva i konkurentna na tržištu; • Međutim, autohtone sorte zapostavljene…

Projekt „Bilina privlačka” • Privlačka bilina – stara, napuštena i gotovo nestala sorta iz privlačkih vinograda doživljava svoju novu mladost.

Suradnja Agronomskog fakulteta iz Zagreba i Općine Privlaka proteklih godina je rezultirala ponovnim interesom za ovom sortom, koja ima odličan potencijal za kvaliteta bijela vina, i koja će se vratiti u vinograde Privlake i sjeverne Dalmacije u idućim godinama

Provedeni projekt(i): •

Projekt proveden u dvije faze: – 1. faza projekta: „Identifikacija i revitalizacija Privlačke maraštine (Vitis vinifera L.)” – 2. faza projekta: „Identifikacija i revitalizacija sorte vinove loze Bilina privlačka ” – 3. faza projekta: “Unaprjeđenje proizvodnje grožđa i vina na području općine Privlaka” – u tijeku

• • •

Trajanje: 3 + 3 + 3 godine (2013. – 2016. i 2016. – 2019.), 3. faza 2019. – 2022.

Naručitelj poslova: Općina Privlaka Izvršitelj poslova po projektu: Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Voditelj: prof. dr. Edi Maletić Suradnici AFZ: izv. prof. dr. sc. Darko Preiner, prof. dr. Jasminka Karoglan Kontić, doc. dr. sc. Domagoj Stupić, doc. dr. sc. Željko Andabaka, doc. dr. sc. Zvjezdana Marković, studenti Vanjski suradnici: Marina Pavlović, dipl. ing., Sveučilište u Zadru

• •

•

Bilina privlačka nije Maraština!

≠ • Pronašli smo nekoliko godina ranije jedan genotip pod nazivom „Privlačka Maraština”, trs koji je morfološki jako podsjećao na Maraštinu, ali DNK analiza je potvrdila da se ne radi o istom genotipu; • Unikatan genotip, a koja je sorta? Krenuli pretraživati najbolji izvor, „Dalmatinsku ampelografiju”…

Dalmatinska ampelografija (kraj 19. i poÄ?. 20. st.)

Početak: 2013.

• Krenuli u potragu za Bilinom privlačkom, inventarizacija cijelog područja; • Pronašli dva stara vinograda, od kojih je jedan na izdisaju – krčiti će se iza berbe…

• Prvi rezultati obećavajući – napravili prve analize mošta, vinificirali, odlično vino!

Bilina privlaÄ?ka

Karakteristike

Ampelografske analize

Opisali je u „Zelenoj knjizi…”

Razmnožavanje Biline

• Zbog vrlo malog broja trsova za razmnožavanje, pokušali i in-vitro propagaciju…

Primijenili sve metode cijepljenja‌

Problemi u provedbi projekta…

Prvo umnažanje BP – pomiješan sadni materijal!

• Umjesto BP – dobili Maraštinu!

• Projekt se vratio na početak, opet u potragu po starim vinogradima…

Pronašli još dva stara vinograda, s po nekoliko trsova… provode se dodatna istraživanja

Ampelografska evaluacija

Rezultat nakon dvije faze provedbe • Podigli matičnjak od 48 trsova, DNK provjerenih, Biline privlačke…

• U međuvremenu jedan stari vinograd iskrčen, ali pronašli • Javljaju se lokalni drugi (jesen 2020.), s proizvođači koji žele tri nova dokazana trsa posaditi ovu sortu, čeka Biline privlačke

se repromaterijal…

Kako dalje?

• Nadoknaditi izgubljeno u iduće dvije godine, te zainteresirati i druge proizvođače u Privlaci da sade Bilinu; • Omogućiti proizvodnju sadnica za sve koji se žele priključiti; • Paralelno s tim, započeti revitalizaciju drugih starih sorata u Privlaci, pogotovo Plavine sitnozrne (tipska varijacija Plavine);

Kako dalje?

• Poduzeti stručne aktivnosti da se potakne ova proizvodnja, te da se unaprijedi kvaliteta vina; • Svake godine u dva navrata održavati stručna predavanja i edukativnu degustaciju vina u Privlaci: – Obraditi neku važnu temu (vezano za vinograd ili vinifikaciju); – Kušati proizvedena vina, prokomentirati kvalitetu i dati ocjenu. Kod utvrđenih problema, dati preporuku za njihovo poboljšanje

Povećati razinu znanja u proizvodnji grožđa i vina općenito – spašavanje proizvodnje u mjestima koja su se okrenula drugim djelatnostima, ponajprije turizmu…

Edukativna predavanja i kušanja lokalnih vina

Buduće aktivnosti • Na taj način povećati svijest o važnosti očuvanja autohtonih sorata, te poraditi na njihovoj promidžbi; • Osim Biline, obratiti pozornost na druge jedinstvene genotipove, npr.

Plavinu sitnozrnu…

Zaključak • Rad na spašavanju rijetkih, zapostavljenih i gotovo izgubljenih sorata je ponekad dug, mukotrpan i skup…

• …ali dugoročno isplativ.

Bilina privlačka može biti primjer nastojanja lokalne zajednice (općine) u zaštiti prirodnog bogatstva

Privlaka

6. veljaÄ?e 2004.