KRATKI LANCI OPSKRBE doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić
Sabatina 2020.
DVIJE PARADIGME KOJE OBLIKUJU MODERNU POLJOPRIVREDU
Ove dvije paradigme ne samo da ilustriraju socio-kulturne napetosti u poljoprivredi danas, već i pomažu u razumijevanju vitalne uloge kulture i vrijednosti u poljoprivredi, kao i njihove povezanosti s održivosti. (Sumner, 2010.).
KONVENCIONALNA VS. ALTERNATIVNA Šest glavnih dimenzija vezanih uz uvjerenja i vrijednosti 1. Centralizacija i decentralizacija, 2. Ovisnost i neovisnost, 3. Konkurencija protiv zajednice, 4. Dominacija prirode prema Harmoniji s prirodom, 5. Specijalizacija naspram različitosti, 6. Eksploatacija nasuprot suzdržanosti. Mullingan i Beerti (2016.) ističu kako se kao odgovor na višekratne-ekonomske, ekološke i socijalne krize konvencionalnog agro-prehrambenog sustava u posljednja dva desetljeća, pojavljuju prakse ruralnog razvitka (Van Der Ploeg, 2012.) koje utjelovljuju alternative industrijskom načinu proizvodnje i distribuciji hrane, odnosno događa se "restriktivnost" ili "ponovno lokalizacija" lanaca ili mreža opskrbe hranom, u "kratke lance".(Marsden i sur., 2012.) koji se često nazivaju kratkim lancima opskrbe hranom ili alternativnim poljoprivrednim prehrambenim mrežama.
LOKALIZACIJA PROIZVODNJE I DULJINA OPSKRBNOG LANCA
Lokalni sustavi hrane - proizvodnja, prerada, trgovina i potrošnja hrane javljaju se u definiranom smanjenom zemljopisnom području, ovisno o izvorima i refleksijama od oko 20 do 100 km radijusa, Kratki lanci opskrbe - broj posrednika se minimizira, a idealan je izravan kontakt između proizvođača i potrošača. Broj posrednika između poljoprivrednika i potrošača trebao bi biti "minimalan "ili idealno "nula."
ODREĐIVANJE LOKALNIH SUSTAVA PREHRAMBENE PROIZVODNJE I KRATKIH LANACA OPSKRBE •
“kratki lanac opskrbe“ vs. „lokalni prehrambeni proizvodi“
•
ne postoji njihovo jedinstveno određenje primjenjivo u svim državama članicama
•
definiranje lokalnih prehrambenih mreža i kratkih lanaca opskrbe: o
udaljenosti između mjesta proizvodnje i prodaje proizvoda
o
broj posrednika u lancu opskrbe, koji se nastoji svesti na najmanji mogući broj – najkraća mogućnost je izravna kupnja od proizvođača.
o
što intenzivnija komunikacija između proizvođača i potrošača, jer „priča“ vezana uz pojedini proizvod dodaje vrijednost kupljenoj robi te razvija dugoročnu sklonost kupnji upravo tog proizvoda
•
kratki lanac opskrbe znači smanjenje broja posrednika potrebnih da bi se krajnjem kupcu isporučio konačni proizvod
•
što je lanac opskrbe kraći, lakše je zadržati i istaknuti autentičnost i izvornost prehrambenih proizvoda u pogledu njihove kulturne prepoznatljivosti, tradicionalnih načina proizvodnje i podrijetla sastojaka
TIPOVI LOKALNIH PREHRAMBENIH SUSTAVA I KRATKIH LANACA OPSKRBE Prehrambeni sustavi mogu se podijeliti na tri vrste: o Izravnu prodaju koju obavljaju pojedinci o Zajedničku izravnu prodaju o Partnerstva • Izravna prodaja – trgovina na gospodarstvu, tržnica, dostava kući, internet prodaja i dr. • Zajednička izravna prodaja – zajedničke internet stranice, sajmovi, potrošačke grupe skupinama kupaca koji proizvode kupuju izravno na poljoprivrednim gospodarstvima ili na zajedničkim prodajnim točkama više gospodarstava ili zadruga proizvođača, kutići za domaće proizvode u supermarketima
TIPOVI LOKALNIH PREHRAMBENIH SUSTAVA I KRATKIH LANACA OPSKRBE •
Partnerstva - kupaca i proizvođača koja omogućuju aktivniju ulogu kupaca u stvaranju i oblikovanju lokalnih sustava prehrambene proizvodnje i kratkih lanaca opskrbe u njihovim zajednicama
•
Kupci mogu podijeliti rizike i koristi od proizvodnje s proizvođačem temeljem ugovora koji regulira uvjete izravne prodaje zajednički proizvedenih poljoprivrednih dobara.
•
Najčešći primjer je takozvana „poljoprivreda koju podupire zajednica“, koncept u kojem kupci pokrivaju dio troškova proizvodnje, a zauzvrat dobivaju dogovorenu količinu proizvoda.
•
Informiranje, usavršavanje, ciljana financijska pomoć, promicanje učinkovite suradnje proizvođača te pružanje neizravne potpore drugim sektorima poput agroturizma – aktivnosti su koje nacionalne mreže za ruralni razvoj smatraju načinima za ostvarenje gospodarskih učinaka, poput stvaranja novih radnih mjesta.
DIJELOVI SUSTAVA PROIZVODNJE HRANE I KRATKIH LANACA OPSKRBE U EUROPI
EU I KRATKI OPSKRBNI LANCI •
• •
•
Potražnja za domaćim proizvodima raste - jer kupci zahtijevaju sve veću transparentnost, mora se razmišljati o označavanju proizvoda Gospodarski aspekti - priznata je važnost procesa dodavanja vrijednosti Proces javne nabave koji bi bolničke i školske kuhinje opskrbljivao lokalnim proizvodima mogao bi u budućnosti lokalnim proizvođačima olakšati pristup lokalnom tržištu Lokalne vlasti, trebale bi potaknuti uključivanje dionika u proces donošenja odluka.
UTJECAJ KRATKIH LANACA OPSKRBE Socijalni utjecaj Društvena interakcija, povjerenje, društvena ukorijenjenost - izgradnja odnosa povjerenja središnja komponenta i važna korist lokalni sistem hrane /kratki lanci opskrbe; Osjećaj zajedništva - identificiraju važnost povjerenja u društvene odnose ili osjećaj zajednice povezane s lokalni sistem hrane /kratki lanci opskrbe; c) povećano znanje / promjene u ponašanju - promjena ponašanja kao rezultat stjecanja znanja. Ekonomski utjecaj Ruralni razvoj i gospodarska regeneracija - mogu pomoći u borbi protiv napuštanja poljoprivrede, migracija i "rasplodnih" populacija; mogu se "promatrati kao nove vrijednosti / dodane vrijednost,i koje se mogu zadržati na lokalnoj razini i mogu djelovati kao katalizator ruralne gospodarske regeneracije i dinamike"; stvaraju "nove ekonomske prostore„. Ekonomski utjecaj na razini farme - gospodarski održiva poduzeća temeljena na zemlji mogu se stvoriti na gospodarstvima od 4 ha ili manje; visoki prinosi po jedinici površine intenzivnim i / ili različitim nicanjem (sadnjom) a zatim dodavanjem vrijednosti putem obrade i direktnog marketinga; najprofitabilnija poduzeća na maloprodajnim područjima su radno intenzivna i hortikultura se smatra prikladnijom za male farme od stočarstva.
ZAKON O JAVNOJ NABAVI - Pojedine grupacije javnih naručitelja, bolnice, škole, vrtići, domovi umirovljenika, imaju značajne potrebe za nabavama sezonskih, svježih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane s naglašenim kvalitativnim ili nutritivnim značajkama. - Članak 284. stavak 7. u Zakonu o javnoj (NN 33/2019) nabavi : „ Pri određivanju kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude u kojima su predmet nabave poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i hrana, naručitelj treba uzeti u obzir kriterije kojima se vrednuju proizvodi koji su proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (sezonski, ekološki, integrirani proizvodi i dr.), hrana proizvedena po standardima kvalitete za hranu utvrđenim u nacionalnim propisima o poljoprivredi i hrani, te hrana koja je održivo proizvedena i prerađena, čime je stvorena hrana više vrijednosti u pogledu veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraćeg prijevoza, manje transporta, manje opterećena materijalima za pakiranje te u pakiranjima koja su izrađena od okolišu prihvatljivih i/ili recikliranih materijala i dr.
ODLUKA O ODREĐIVANJU KRITERIJA I RELATIVNIH PONDERA ZA ODABIR EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJE PONUDE U KOJIMA SU PREDMET NABAVE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI PROIZVODI I HRANA (NN BR. 33/19)
- Sadrži kriterije i relativne pondere za odabir ekonomski najpovoljnije ponude u postupcima javne nabave u kojima su predmet nabave poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i hrana. - Sukladno članku 284. stavku 8. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br. 120/16.) čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga odlukom odrediti relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, a koje u postupcima javne nabave mogu koristiti i drugi obveznici javne nabave. - Dodatno se vrednuju sezonski, ekološki, integrirani proizvodi, vrednuje se kraći prijevoz i manje transporta što doprinosi manjoj emisiji CO2, vrednuje se manje ambalaže, povratna ambalaža i ona koja je reciklabilna.
ODLUKA O UVJETIMA I KRITERIJIMA KOJE PRI JAVNOJ NABAVI MORAJU ZADOVOLJITI POLJOPRIVREDNI I PREHRAMBENI PROIZVODI (NN41/2020). „Za vrijeme trajanja bolesti COVID-19 javni naručitelj će poljoprivredne i prehrambene proizvode nabavljati od gospodarskih subjekata, obvezno primjenjujući kriterije za odabir ponude iz članka 284. stavka 7. Zakona o javnoj nabavi koji se odnose na kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda osobito vodeći računa da su isti proizvodi sezonski, ekološki, integrirani proizvodi i dr., čime se osigurava veća svježina ili niže opterećenje okoliša u pogledu kraćeg prijevoza, bez obzira na vrstu postupka javne nabave. Javni naručitelj može povećane količine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, izravno nabavljati od drugog gospodarskog subjekta uz primjenu pregovaračkog postupka bez prethodne objave sukladno članku 131. stavku 1. točki 3. i članku 132. točki 3. Zakona o javnoj nabavi, ako mu ugovoreni gospodarski subjekt nije u mogućnosti isporučiti ugovorene količine u skladu s člankom 284. stavkom 7. Zakona o javnoj nabavi.“
POPIS MJERA RURALNOG RAZVOJA POVEZANIH S MALIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA I KRATKIM LANCIMA OPSKRBE ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE: a. Ulaganja i lokalna infrastruktura: •Ulaganja u objekte na gospodarstvima •Temeljne usluge i obnova sela b. Razvoj gospodarstava i poslovanja: • Pomoć mladim poljoprivrednicima pri pokretanju posla, nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava • Ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti • Godišnja plaćanja za razvoj gospodarstva „malih poljoprivrednika“ c. Razvoj vještina/ideja i promocija kvalitete: • Prijenos znanja i informacija • Savjetodavne usluge, usluge upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom i savjetodavna služba za poljoprivrednike • Program očuvanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda i namirnica d. Suradnja različitih partnera: • Zajedničko korištenje strojeva i resursa među malim proizvođačima • Promocija aktivnosti povezanih s kratkim lancima opskrbe i lokalnim tržištima • Lokalne razvojne strategije (LEADER).
NATJEČAJ, TIP OPERACIJE 16.4.1 „Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta“ Podmjera 16.4. „Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u opskrbnom lancu za uspostavljanje i razvoj kratkih opskrbnih lanaca i lokalnih tržišta te za promicanje aktivnosti u lokalnom kontekstu u vezi s razvojem kratkih opskrbnih lanaca i lokalnih tržišta“ - provedba tipa operacije 16.4.1 „Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta“ Objavljen 3. srpnja 2020. godine Natječaj za provedbu Podmjere 16.4.– provedbu tipa operacije 16.4.1 „Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta“. Svrha natječaja je dodjela potpore za uspostavu, rad i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta, a prihvatljivi korisnici su: a) fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ekonomske veličine od 000 do 100.000 EUR; b) proizvođačke organizacije u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru; c) fizičke i pravne osobe koje se bave djelatnostima povezanim s uspostavom, radom i razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta, a koje nisu veletrgovci ili trgovački lanci. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 6.250.000,00 kuna, a intenzitet javne potpore iznosi 100%. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 12:00 sati 27. srpnja 2020. do 12:00 sati 30. rujna 2020. godine
Hvala na paĹžnji! www.hapih.hr