Odabir sortimenta kod podizanja maslinika

Odabir sortimenta kod podizanja maslinika Frano Mihlinić, mag.ing agr.

Noćnjak 2021. www.savjetodavna.hr/pitanja-odgovori

EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA MASLINA Klima ▪ Glavnina područja rasta masline nalazi se na Sredozemlju.

▪ Klima je obilježena blagim i kišnim zimama, suhim i vrućim ljetima te kratkim prijelaznim godišnjim dobima. Jeseni i proljećem.

Temperatura ▪ najveći utjecaj od svih klimatskih faktora ▪ nepovoljne su visoke temperature o više od 32 °C u svibnju i lipnju o više od 36 °C u srpnju i kolovoz

▪ oborine (adekvatne ili ne) ▪ relativna vlaga zraka i insolacija.

▪ vjetrovi (povoljni i nepovoljni) o suho Jugo (palac) štetni vjetar u fazi cvatnje • niska vlažnost, isušuje njušku tučka i znatno smanjuje oplodnju.

▪ Hladnoća ▪ maslina podnosi hladnoću o kratkotrajnu od –8 do –10 °C, pozebe kod –12 °C.

▪ najniže temperature podnosi u vrijeme mirovanja vegetacije (sadržaj vode u biljci je tada najmanji).

▪ Otpornost prema hladnoći ovisi i o mnogim drugim faktorima: • • • •

ishranjenost i zdravstvenom stanju stabla fenofazi, sorti u uzgoju vjetar kakav puše u trenutku niskih temperatura,...

Maslina dobro podnosi sušu, ali za redovite, visoke prirode maslinu bi bilo nužno navodnjavati.

Barem pokriti kritične periode u kojima je važna vlaga, tj. kada biljka ima povećane zahtjeve za kvalitetnom opskrbom vodom.

Kritični periodi za vodom ▪ početak vegetacije pri diferencijaciji pupova ▪ početak resanja (formiranje cvjetnih resica) ▪ rast zametnutih plodova sve do okoštavanja koštice

Inaktivne temperature ▪ U periodu mirovanja maslini je potrebna određena količina inaktivnih temperatura nižih od 7 °C, a nekim sortama temperatura niža od 10 °C. ▪ Ako se ne dostigne količina (suma) tih nižih temperatura, biti će slabija diferencijacija cvjetnih pupova (u korist drvnih).

Svjetlost ▪ maslina kao izraziti heliofit ima velike potrebe za svjetlošću.

▪ Svjetlost je potrebna za stvaranje hrane, a izloženost lista sunčevoj svjetlosti preduvjet stvaranju asimilata putem fotosinteze.

▪ Vrlo važno kod formiranja uzgojnog oblika, a i tijekom kasnije njege nasada (redovita rezidba na rod uz stalno održavanje adekvatnog uzgojnog oblika)

Tlo ▪ Kod nas se maslina najčešće sadi na crvenicama, na ocjeditim, skeletoidnim tlima i smeđim tlima na vapnencima.

▪ Maslina je jako osjetljiva na slabu prozračnost tla i suvišak vode u tlu, a što rezultira zagušenjem ili asfikcijom korijenova sustava.

▪ Neprikladna za uzgoj masline su slabo propusna tla, vrlo teška, glinene ili glineno-ilovaste teksture.

pH tla ▪ Dobro raste u tlima s visokim sadržajem vapna, tolerira karbonate i do 70%.

▪ Maslina slabije raste u jako alkalnim tlima (8,5), kao i u kiselim (s vrijednostima manjim od 5)

Reljef ▪ Maslina voli povišene položaje okrenute prema moru, južna ekspozicija. o Položaji okrenuti prema jugu pogodniji su od položaja okrenutih prema sjeveru zbog svoje izloženosti povoljnim uvjetima uzgoja • •

jači kut upada sunčevih zraka konstantni povjetarci pogotovo sa mora što onemogućava stvaranje uvjeta za značajniji razvoj bolesti i štetnika

Nagib terena ▪ Ako je nagib veći od 10 %, sadnju valja obaviti po izohipsama (sadnja po konturama) ili teren terasirati.

▪ Terasiranje je obvezatna mjera na položajima gdje je nagib veći od 15 %.

▪ Za podizanje maslinika nisu dobri tereni kao npr., razne udoline krških polja, vrtača i depresija zbog postojanja nepovoljnih uvjeta za rast i razvoj (niske temp., vlaga i rosa, napad bolesti i štetnika,…) maslina.

▪ Kod takvih „ekstremnih” lokaliteta odabir odgovarajuće sorte igra ulogu od izuzetne važnosti za uspjeh budućeg maslinika.

Odabir sortimenta ▪ Kod izbora sorti potrebno je uzeti u razmatranje sve nama poznate čimbenike jer u slučaju pogreške zamjena nameće velike troškove.

▪ Moguće je neadekvatnu sortu zamijeniti drugom obavljanjem operacije cijepljenja.

▪ Planiranje podizanja novih suvremenih maslinika treba temeljiti na poznavanju osobnosti mikrolokacije položaja, tla, sorte i namjene korištenja.

▪ Način berbe plodova (ručno ili strojno) također utječe na odluku kakav će se i sa kojim sortama novi maslinik podizati. o troškovi berbe čine 60 - 70 % ukupnih troškova proizvodnje ploda odnosno ulja , o agrotehniku u masliniku nužno pojednostavniti, tj. prilagoditi kroničnom manjku radne snage.

▪ Odabir sorti za novi maslinik trebao bi biti na osnovi dobrog poznavanja njihovih bioloških i gospodarskih svojstava potvrđenih u praksi duži niz godina.

▪ Pri sadnji uvezenih sorti treba biti oprezan i dobro proučiti njihova biološka svojstva te ih uskladiti s ekološkim uvjetima područja sadnje ▪ Autohtone sorte adaptirane su specifične uzgojne uvjete neke mikrolokacije ▪ snažan potencijal u nizu segmenata (otpornost, brendiranje,...)

Hrvatsko priobalje i otoci imaju dovoljno svjetla, topline i kvalitetnog tla za uspješan uzgoj maslina ali sve to može doći pod upitnik ako nema dovoljno vlage u tlu.

Stoga, bez mogućnosti navodnjavanja maslinika već u trenutku sadnje ili ubrzo nakon podizanja nasada (bar u ograničenim količinama) ne mogu se očekivati povoljni ekonomski učinci proizvodnje.

Pri odabiru sorti za svaki pojedini nasad maslina potrebno je obratiti pozornost na sve ograničavajuće faktore o otpornost na sušu o otpornost na studen o osjetljivost na bolesti i štetnike o mogućnost međusobnog oprašivanja…

U izboru sorte postoji velika mogućnost biranja i kombiniranja.

Biramo sorte za koje smatramo da će pokazati najviše svojih dobrih osobina na određenoj mikrolokaciji.

Temelj odabira sorte za novi maslinik je dobro poznavanje njihovih bioloških i gospodarskih svojstava, a da su ta svojstva potvrđena u praksi.

Birati onu domaću ili udomaćenu sortu koja je u prošlosti i sadašnjosti svojim dobrim svojstvima dokazala da zaslužuje mjesto u novom masliniku.

Pri izboru nedovoljno istraženih sorti treba biti oprezan.

Važno je poznavati oprašivače te cvjetaju li istodobno sorte koje biramo i sposobnost međusobne oplodnje.

Također, trebamo poznavati plodnost pojedinih sorata, jesu li one samooplodne ili stranooplodne

Osnovna podjela maslina po sortama je obzirom na namjenu je na uljarice i stolne sorte.

▪ Uljarice su sitnijeg ploda, ali im plodovi sadrže više ulja.

• Stolne sorte su krupnijeg ploda s povoljnijim odnosom mesa i koštice i sadrže manje ulja.

• Sorte kombiniranih svojstava (rijetke) npr. naša Oblica.

Sitniji plod – jači napad maslinovog svrdlaša

• Domaće sorte koje se preporučuju jesu: Oblica, Lastovka, Drobnica, Dužica, Levantinka, Slivnjača, Uljarica, Mezanica, Istarska bjelica.

• Od introduciranih sorti • preporučuju se: Leccino, Pendolino, Coratina, Picholine, Ascolana Tenera, Itrana, Cucco, Cipressino.

Treba paziti i na bujnost sorte jer o tome ovisi gustoća nasada (sklop, odnosno razmak sadnje), uzgojni oblik krošnje, rezidba, obrada i zaštita od štetočina i bolesti.

Poznavati svojstva sortimenta i areal iz kojega potječe je vrlo važno za uvođenje pojedinih sorti na određeno područje (sorte unutrašnjosti i sorte priobalja).

Ako se karakteristike biljaka ne poznaju, sadnja većeg nasada vrlo je rizična, a u slučaju neuspjeha i vrlo skupa.

Potrebno se odlučiti za tip uzgoja.

Ekstenzivni, intenzivni ili super intenzivni?

Monosortni, višesortni ili konsocijacija sa ostalim voćnim vrstama (smokve, bademi, višnje,…) kao tradicionalni način kojim se potiče biološka raznolikost.

Tradicionalno maslinik je rijetko u prošlosti bio monokultura.

Kombinacija sa stočarstvom kao npr. uzgojem ovaca („Brački model”) gdje dobivamo ispašu za stoku, a gnojidbu i održavanje biljnog pokrova za maslinik.

- 2,83 maslinika pripadajućim - -- 2,83 haha maslinika sasa pripadajućim maslinama, trešnjama, bademima maslinama, trešnjama, bademima i i orasima orasima - dokaz održive poljoprivrede ovog - -- dokaz susu održive poljoprivrede ovog kraja kroz stoljeća kraja kroz stoljeća

Zaključak Potrebno uzeti u obzir sve čimbenike: ▪ ▪ ▪ ▪ ▪ ▪ ▪ ▪ ▪ ▪

klimatska obilježja kvaliteta i struktura tla položaj mikrolokacije bujnost odabranih sorti otpornost na niske temperature osjetljivost na napade bolesti i štetnika namjenu sorte i thnologiju uzgoja uzgojni oblik i način rezidbe agrotehniku i vrstu berbe (ručna ili strojna) mogućnost navodnjavanja,…

Može se reći da je odabir sortimenta jedna od najvažnijih radnji u lakšem ostvarivanju dobrih i stabilnih prinosa ploda te u konačnici kvalitete ekstra djevičanskih maslinovih ulja.

Potrebno je ostvariti pozitivnu koleraciju lokaliteta (njegovih možebitnih mana i nedostataka) i sorte (moguće korištenjem više dobrih osobina sorti koje biramo za budući nasad).

www.savjetodavna.hr www.savjetodavna.hr/pitanja-odgovori poljoprivreda.gov.hr