Odlazak kune, dolazak eura

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Od 1. siječnja 2023. Republika Hrvatska, sukladno Odluci Vijeća Europske unije, uvodi euro (€), a nakon više od dvadeset i pet godina prestaje biti u uporabi kuna kao stalni hrvatski novac. Konverzija kuna u euro provest će se po fiksnom tečaju 1 euro = 7,53450 kuna, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22). Euro je zajednička valuta devetnaest država članica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska, Slovenija, Cipar, Malta, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva), ali i nekih država izvan Europske unije (Vatikan, Monako, Kosovo, Crna Gora, Andora, San Marino te pojedini francuski, portugalski i španjolski prekomorski posjedi) i jedan od glavnih simbola europske integracije. Europodručje danas čini drugo najveće gospodarsko područje na svijetu s više od 340 milijuna stanovnika. Stvaranje tako velikoga bloka europskih valuta ujedinjenih u novoj valuti, euru, parira američkomu dolaru, mjereći se prema broju stanovnika, udjelu u svjetskoj trgovini i ekonomskoj snazi područja na kojem je službeni novac i sl. U monetarnome smislu, za euro je nadležna Europska središnja banka (engl. The European Central Bank, ESB) 19 država Europske unije sa sjedištem u njemačkom gradu Frankfurtu, osnovana 1988. S iznimkom Danske, koja ima pravo odbiti uvođenje eura, od svih se država EU-a očekuje da će se pridružiti monetarnoj uniji i uvesti euro čim ispune konvergencijske kriterije. Postoje dvije serije euronovčanica. Prva serija sastoji se od sedam apoena: 5 €, 10 €, 20 €, 50 €, 100 €, 200 € i 500 €. Druga serija, serija Europa, sastoji se od šest apoena Slika 1. Od 30. svibnja 1994. pa sve (nema novčado 31. prosinca 2022. u uporabi je nice od 500 €). kuna kao stalni hrvatski novac Slika 2. 1. siječnja 2023. godine euro će postati službena valuta 20 država članica eurozone (među njima i Hrvatske) i za više od 340 milijuna Europljana Slika 3. Jedan od motiva na hrvatskim kovanicama eura bit će i Nikola Tesla, američki i hrvatski izumitelj

Novčanice iz serije Europa postupno zamjenjuju novčanice iz prve serije, koje su prvi put izdane 2002. Sve su novčanice zakonsko sredstvo plaćanja u cijelom europodručju. Serija eurokovanica sastoji se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centi te 1 € i 2 €. Eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu. Prikazuju Europsku uniju ili Europu i simboliziraju jedinstvo Europske unije (engl. European Union, EU). Na kovanicama od 1 i 2 centa te 5 centi Europa je prikazana na zemaljskoj kugli u odnosu na Afriku i Aziju. Isto tako, svaka država može izdati dvije prigodne kovanice svake godine. Obilježja, značajke i

zajedničke strane tih kovanica jednake su onima običnih kovanica od 2 €, a ono što ih čini različitima jest prigodan dizajn na nacionalnoj strani. Prigodne kovanice mogu biti isključivo kovanice od 2 €. Prigodne kovanice zakonsko su sredstvo plaćanja u cijelom europodručju, a to znači da se mogu upotrebljavati, i prihvatiti, kao i svaka druga eurokovanica. Osim toga, svaka država može izdati i numizmatičke kovanice, i one nisu optjecajne, ali često imaju veću vrijednost od one navedene na kovanici. Motivi na markama povezani s eurom česta su tema među kolekcionarima, a usko je povezano s numizmatikom, pa su često numizmatičari sakupljači i ovih poštanskih maraka. Neke od država koje su izdale marku su: Bugarska, Italija, Luksemburg, Portugal i Španjolska 2009., Bosna i Hercegovina i Gibraltar 2002., Austrija i Malta 2008., Slovenija 2007. i dr. Vjeruje se da će ovaj primjer slijediti i Republika Hrvatska.

Mediteranski gradovi

Tijekom svakog ljeta dvadesetak mediteranskih država, preko svojih nacionalnih poštanskih operatora, udruženih u savez pod nazivom Euromed Postal (Savez poštanskih operatora mediteranskih zemalja), izdaje marke na određenu temu. Neke od dosadašnjih mediteranskih tema su: brodovi, kuće, drveće, nošnje, ribe i dr. Ovogodišnja tema je: Podvodna arheologija i antički gradovi Mediterana. Na ovim markama države su prezentirale svoje povijesne gradove, od kojih neki datiraju još od prije Krista, te mnoge tajne o povijesti čovječanstva u Sredozemlju

Slika 4. Monaco, kulturno i političko središte Kneževine Monaka, jedan od sedam glavnih gradova koji se neosporno nalaze na obali Sredozemnog mora pronađene ispod površine mora. Između ostalog one prikazuju: kamenu vazu antičkoga grada Amathunta osnovanog 1050. prije Krista na južnoj obali Cipra; Rimsku utvrdu Castru na cesti koja je povezivala Akvileju (gradić 35 km sjeverozapadno od Trsta) i Ljubljanu (Emonu) na području današnjeg slovenskog gradića Ajdovščine; potopljeni fenički trgovački brod iz VII. stoljeća i megalitičku arhitekturu iz IV. tisućljeća prije Krista na Gozu, otoku šest kilometara sjeverozapadno od otoka Malte; ostatke sa španjolskog broda “Nuestra Señora de las Mercedes” koji je potopila britanska mornarica 1804. u blizini obale Cádiza (Španjolska). Njegovo potapanje bilo je ključno za početak bitke kod Trafalgara koja će uništiti španjolsko carstvo. Hrvatska se predstavila s antičkom Pulom (Pola). Rimska kolonija Pula (Colonia Pietas Iulia Pola) osnovana je sredinom I. stoljeća prije Krista na mjestu histarske gradine formirane na brežuljku. Konfiguracija terena odredila je raspored ulica, javnih i privatnih građevina, položaj foruma i bedema te je stoga antička Pula – Pola izniman primjer rimskog urbanizma. Graditelji su se prilagodili padini brežuljka te umjesto komunikacija koje se sijeku pod pravim kutom, Pula – Pola ima shemu “paukove mreže”. Pula – Pola bila je opasana bedemima s dvanaest ulaza u grad. Pulski amfiteatar građen je monumentalnom tehnikom u kamenu i spada među starije zidane amfiteatre Rimskog Carstva te se svrstava među njegove veće amfiteatre, a procjenjuje se da je mogao primiti oko 23 tisuće gledatelja. Pula je do sada više puta prikazivana na poštanskim markama Republike Hrvatske, ali i na markama država pod čijom je vlasti bio ovaj najveći istarski grad.

Slika 5. Maroko je u 2022. izdao marku s motivom “manje poznatog” grada Fèsa, jakog trgovačkog i kulturnog arapsko-berberskog središta, u kojem živi oko milijun stanovnika

Ivo Aščić