SPECIJALNIPRILOG

Kad je opravdana zabrana natjecanja ili konkurencije ugovorom o radu?

AUTORICA:IVABABIĆ,ODVJETNICA

Sastavila:IvaBabić,Odvjetnica

Već samim Zakonom o radu predviđena je zakonska zabrana natjecanja sukladno kojoj radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. U slučaju da radnik postupa protivno zakonskoj zabrani natjecanja, poslodavac može od njega tražiti naknadu štete ili čak tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za račun poslodavca, odnosno da mu radnik preda zaradu ili potraživanje zarade ostvarene iz takvoga posla

Međutim, takvo pravo poslodavac neće imati ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega tražio da se prestane time baviti. U tom slučaju smatra se da je poslodavac dao odobrenje radniku za obavljanje takvih poslova, koje odobrenje međutim može i opozvati. U slučaju da poslodavac sazna da radnik obavlja poslove iz djelatnosti poslodavca, može se na zakonsku zabranu natjecanja pozvati najkasnije u roku od trimjesecaodsaznanjazasklopljeniposaoradnikaodnosnonajkasnijepetgodina odsklapanjatakvogposlaradnika.

Pored zakonske zabrane natjecanja, moguća je i ugovorna zabrana natjecanja na način da bude ugovoreno kako se radnik određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcemtedanesmijezasvojračunilizaračuntrećeosobesklapatiposlove kojimasenatječesposlodavcem.

Dakle,osnovnarazlikaještosezakonskazabrananatjecanjaprimjenjujezavrijeme trajanja radnog odnosa, dok se ugovornom zabranom regulira ponašanje radnika nakonprestankaradnogodnosa.

Ugovorna zabrana natjecanja može se ugovoriti za razdoblje od najduže dvije godine od dana prestanka radnog odnosa te će u pravilu biti obvezujuća za radnika samo ako je ugovoreno da će poslodavac radniku za vrijeme trajanja zabraneisplaćivatinaknadunajmanjeuiznosupoloviceprosječneplaćeisplaćene radnikuutrimjesecaprijeprestankaugovoraoradu

Poslodavac će se osloboditi od obveze plaćanja naknade ako u pisanom obliku obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja. Ako pak ugovorna zabrananatjecanjaostajenasnazi,mogućejezaslučajnepoštivanjaisteugovoriti ugovornu kaznu odnosno unaprijed predviđeni iznos naknade štete koji će radnik biti dužan isplatiti poslodavcu u slučaju nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja Ugovorna kazna može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću odprosječneplaćeuRepubliciHrvatskoj.

Ako je ugovorena ugovorna kazna i nastupe okolnosti da je moguće potraživati njezin iznos od radnika, bitno je napomenuti da će poslodavac od radnika moći tražitisamoisplatutekazne,aneiispunjenjeobvezeilinaknaduvećeštete.

Ugovorna zabrana natjecanja prestati će važiti ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otkazom zbog toga što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu te ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom. Također, prestati će važiti i ako poslodavac otkaže ugovor o radu radniku a da za to nema zakonom opravdan razlog, osim ako u roku od petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati zakonompropisanunaknadu.

Da bi se odredbe o zabrani natjecanja mogle jasno i nedvojbeno tumačiti preporuča se što detaljnije odrediti koje su to druge osobe koje su u tržišnom natjecanju s poslodavcem odnosno na koje djelatnosti bi se takva zabrana odnosila.

Zaključno,važnojeistaknutidaćeugovornazabrananatjecanjabitivaljanasamo ako je riječ o zaštiti objektivno opravdanih poslovnih interesa poslodavca te cilj takve odredbe ne bi smio biti ograničavanje slobode radnika bez opravdanog interesaposlodavca.