Mira Temunović • Vojislav Temunović • Tamara Štricki Seg • Margareta Uršal
8
ке
GLAZBENA ŠKRINJICA
За во
д
за
уџ бе
ни
GLAZBENA KULTURA ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Urednica Marijana Vasić Stjepanović Odgovorne urednice dr. Romanca Jovanović Slobodanka Ružičić Glavni urednik Dragoljub Kojčić
ке
Za nakladnika Dragoljub Kojčić, direktor
ни
CIP - Каталогизација у публикацији Библиотека Матице српске, Нови Сад
за
Tiraž 150.
уџ
GLAZBENA škrinjica 8 : glazbena kultura za osmi razred osnovne škole / Mira Temunović ... [et al.]. - 1. izd. - Beograd : Zavod za udžbenike, 2018 (Beograd : Colorgrafx). - 96 str. : ilustr. ; 27 cm
бе
37.016:78(075.2)
ISBN 978-86-17-19951-5 1. Temunović, Mira
во д
COBISS.SR-ID 324935431
За
Minister osvety Republiky Srbsko schválil vydať a používať túto učebnicu v 3. ročníku základnej školy svojímzavýmerom číslo Pokrajinski sekretarijat obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, rješenjem 106-61-00277/2006-01 zo 12. dňa07. 13.09.2007 broj 128-61-322/2018-01 od 2018. godine, odobrio je ovaj udžbenik za izdavanje i uporabu u 8. razredu osnovne škole.
ISBN 978-86-17-19608-0 © ЗАВОД ЗА УЏБЕНИКЕ, Београд 2018 Ово дело не сме се умножавати, фотокопирати и на било који други начин репродуковати, ни у целини ни у деловима, без писменог одобрења издавача © ЗАВОД ЗА УЏБЕНИКЕ, Београд 2018 Ovo djelo ne smije se umnažati, fotokopirati i na bilo koji drugi način reproducirati, niti u cjelini ni u dijelovima, bez pismenog odobrenja nakladnika.
Dragi đaci,
Vokalno-instrumentalna djela
Solo pjesma – skladba za glas i klavir. Skladatelji su melodiju oblikovali prema tekstu te tako spajali poeziju s glazbom. Svojom glazbom su uspješno prenosili tematiku, smisao i emociju uglazbljene pjesme. Solo pjesma je postala jedan od simbola u glazbenoj epohi romantizma. Skladatelji su ih često grupirali u cikluse, odnosno zbirke. Franz Schubert je skladatelj zahvaljujući kojemu je solo pjesma postala i ostala koncertna skladba. Ona se više nije izvodila samo u salonskom okruženju, već je postala djelo koje se može izvoditi na sceni i parirati komornoj, simfonijskoj ili klavirskoj glazbi. Solo pjesme u ovom razdoblju su najviše skladali skladatelji iz Njemačke i Austrije: Franz Schubert, Robert Schumann, Johannes Brahms, Gustav Mahler i Hugo Wolf.
За во
NOVI TERMINI
д
за
уџ бе
ни
ке
evo nas ponovno skupa na satu glazbene kulture. U osmom razredu zaokružit ćemo svoja znanja o glazbi. Za one koji su bili pažljivi na satima glazbene kulture, gradivo 8. razreda će zasigurno biti lako. Osmi razred je kraj jednog razdoblja školovanja, a ukoliko je ostala neka dvojba treba ju razjasniti, budući da započinje naredni ciklus školovanja i saznanja o glazbi se nadograđuju. U poglavlju Glazba je svuda oko nas govorit ćemo o jeziku glazbe, njegovoj univerzalnosti kao i o glazbi svijeta. U nastavku ćemo se podsjetiti osnovnih glazbenih pojmova i onoga što smo naučili o glazbenim ljestvicama. Slušanje glazbe je neizostavni dio satova glazbene kulture. I u ovome udžbeniku predloženo je mnoštvo glazbenih primjera za slušanje. Glazbene epohe nastavljamo izučavati ondje gdje smo stali. Nakon klasicizma u glazbi slijedi razdoblje romantizma koje je iznimno plodno kada je u pitanju skladanje, a iznjedrilo je mnoštvo vrhunskih skladatelja. Izučavanje povijesti razvitka glazbe, od prapovijesti pa sve do suvremene glazbe, završit ćemo u ovome razredu. Dodatak je posljednji dio udžbenika. Želimo Vam uspješan rad na satima glazbene kulture i uspješnu završnu godinu školovanja u osnovnoj školi. Svakako, naš je cilj bio da od petog do osmog razreda steknete temeljna znanja o glazbi kako biste izgrađivali i razvijali svoj glazbeni ukus nadalje. Nadamo se da smo u tomu uspjeli, kako uz pomoć nastavnika glazbene kulture tako i uz vašu želju da stječete znanja iz ove oblasti. Autori
lied – njem. pjesma
Satira – književni oblik u kojemu se kritički ismijava pojedinac, grupa, država ili vlast.
ZANIMLJIVOST
SLUŠNI PRIMJERI
Opereta (talijanski: mala opera) – nova vrsta opere koja se pojavila polovicom XIX. stoljeća. U ovom razdoblju pod pojmom opereta podrazumijeva se predstava s glazbom, koja je bila uglavnom satirične prirode. Sastojala se od niza glazbenih i plesnih točaka koje su bile povezane govorenim dijalozima, a skladatelji su u nju često ugrađivali suvremene šlagere i društvene plesove. Opereta je bila skladana za zabavu široke publike. Nastala je na temelju popularnih kazališnih žanrova (npr. Commedia dell’arte koja je cvjetala u Italiji od XVI. do XVIII. stoljeća). Najznačajniji skladatelji opereta bili su Jacques Offenbach (Žak Ofenbah) u Parizu i Johann Strauss mlađi u Beču.
Slušni primjer: Jacques Offenbach Orfej u podzemlju
Jacques Offenbach je skladao operete Orfej u podzemlju (1858.; Orphee aux enfers) i Lijepa Helena (1864.; La Belle Helene), a kao uzor je koristio klasičnu grčku mitologiju kako bi izrazio satiru na suvremeni život u Parizu.
Slušni primjer: Jacques Offenbach Can-can
Zanimljivo Zabavnoj glazbi u ovom razdoblju pripadale su salonska klavirska glazba, opereta i plesna glazba (valcer i can-can). U Parizu je u drugoj polovici XIX. stoljeća osobito bio popularan Can-can. To je ples u dvodobnoj ili četverodobnoj mjeri, brzog tempa i veselog karaktera.
Slušni primjer: Johann Strauss II. Uvertira za operu Šišmiš
U Beču, oko 1870. godine Johann Strauss mlađi skladao je operete koje su bile više romantičnog i melodičnoga tipa. Jedna od njih je Šišmiš (Die Fledermaus), koja je publici pružila novi doživljaj glazbeno-scenskog djela u odnosu na operu.
NAZIV OBLASTI GLAZBENE EPOHE Opera – glazbeno-scensko djelo skladano za soliste, zbor i orkestar. Usponom nacionalizma, razvijala se tradicija u različitim zemljama. Romantična epoha opere započela je radovima njemačkog skladatelja Carla Maria von Webera (Čarobni strijelac – Der Freischütz, 1821.; Oberon, 1826.). Opera u ovom razdoblju obuhvaća kombinaciju elemenata ozbiljne i komične opere, aspekte simfonijske glazbe, s temama iz suvremenog života i bliske prošlosti. Revolucionarne promjene u skladanju opere donosi Richard Wagner. Wagner je udružio glazbu, dramu, poeziju i izvođenje u ono što on naziva „glazbena drama“. U njegovim operama orkestar je postao dio priče, a vrlo često je koristio lajtmotiv. Njegove najpoznatije opere su Leteći Nizozemac (The Flying Dutchman), Parsifal i četiri opere pod nazivom Prsten Nibelunga (Ring of Nibelung).
Lajtmotiv – kratka glazbena ideja koja je povezana s likom, idejom ili osjećajem u drami.
U Italiji i dalje ljudski glas kao instrument ostaje u centru pozornosti, te se Bel Canto – odnosno tradicija lijepog pjevanja nastavlja. Primjeri za talijansku operu XIX. stoljeća su Seviljski brijač Gioachina Rossinija (1816.), Norma Vincenza Bellinija (1831.), Ljubavni napitak (The Love Potion) Gaetana Donizettija (1832.).
Opera se kao glazbena forma razvija i u Rusiji i istočnoj Europi. Inspirirali su je povijesni događaji i nacionalna književnost. Primjer koji opisuje povijesnu priču jest opera Modesta Musorgskog – Boris Godunov, a jedno od značajnih djela nacionalne književnosti (Evgenij Onjegin – A. S. Puškina) pretočio je u glazbenu priču – operu Petar Iljič Čajkovski. Velika ili Grand opera je procvjetala u Francuskoj, i to s velikim scenskim efektima, akcijom i baletom. Komična opera ili Operi Comique uključivala je izgovorene dijaloge, što je također bilo vrlo popularno. Primjer ovakve opere je Carmen Georgesa Bizeta (1875.).
Operni realizam – skladatelji odabiru priče iz svakodnevnog života o običnim ljudima iz različitih društvenih slojeva. Operni verizam – u operama se govori o ljubavi, nevjeri, ljubomori, mržnji i osveti. Raspleti su uvijek tragični. Koje su vokalno-instrumentalne glazbene forme bile zastupljene u doba glazbenoga romantizma?
Slušni primjeri: • Carl Maria von Weber Čarobni strijelac • Richard Wagner Leteći Nizozemac • Gioachino Rossini Seviljski brijač, uvertira • Vincenzo Bellini Norma – Casta Diva • Gaetano Donizetti Una furtiva lagrima iz opere Ljubavni napitak • Giuseppe Verdi La Traviata • Modest Musorgski Boris Godunov • P. I. Čajkovski Evgenij Onjegin, Finale • Georges Bizet Opera Carmen
GLAZBENI ELEMENTI
35
34
ZADATAK
GLAZBA JE SVUDA OKO NAS
OSNOVNI POJMOVI GLAZBENOG JEZIKA
GLAZBENE EPOHE
DODATAK I RJEŠENJA
GLAZBA JE SVUDA OKO NAS Jezik glazbe, njene moći i njena veza s čovjekom Jezik glazbe
ке
Da je jezik glazbe univerzalan, uvjerili smo se slušajući glazbene primjere iz cijeloga svijeta, ali ponajviše s europskih prostora. Glazba ima sposobnost povezivati ljude koji govore različitim jezicima, koji su različitog geografskog porijekla i potječu iz različitih kultura. Suvremena tehnologija danas nam omogućava upoznavanje s glazbom cijelog svijeta, što je donijelo novosti u glazbi, dovelo je do miješanja zvukova različitih, a ponekada i vrlo udaljenih kultura. Moć glazbe
уџ бе
ни
Sve poznate kulture na zemlji imale su glazbu. Izgleda da je glazba jedno od temeljnih ljudskih djelovanja. U novije vrijeme počeo se istraživati utjecaj glazbe na ljude, a da doista postoji, potvrđuju nam suvremena istraživanja.
За во
д
за
Zanimljivo Poznat je slučaj Alberta Einsteina kojeg mnogi smatraju najgenijalnijim umom svih vremena. Kada su učitelji njegovim roditeljima preporučili da ga ispišu iz škole jer je toliko loš učenik da nema smisla da gube vrijeme s njim, umjesto da poslušaju savjet, roditelji su Albertu kupili violinu. I tako je violina otvorila put njegovim iznimnim sposobnostima, a glazba predstavljala inspiraciju za njegov znanstveni rad.
Albert Einstein
Dokazano je da glazba na čovjeka može djelovati pozitivno i negativno. Ti učinci mogu biti trenutačni i dugotrajni. Smatra se da glazba povezuje emocionalne, duhovne i fizičke elemente svemira. Vrlo lako utječe na ljudsko raspoloženje, pojačavajući ili oslabljujući emocije prilikom pojedinih događaja. Ljudi doživljavaju glazbu i reagiraju na nju na različite načine. Vještina glazbenika, kvaliteta djela, ali i stupanj „glazbenog sluha“ onoga koji sluša i okolnosti izvedbe djela utjecat će na doživljaj glazbe. Isto glazbeno djelo možda će potpuno drugačije doživjeti iskusni glazbenik od neglazbenika. Muzikoterapija – jedna je od najmlađih medicinskih grana koja liječi zvukom i glazbenim seansama – tretmanima.
4
GLAZBA JE SVUDA OKO NAS
За во
д
за
уџ бе
ни
ке
Važan aspekt glazbe je ritam. U ljudskom tijelu lako se može primijetiti reakcija na glazbu. Klasična barokna glazba uzrokuje da se otkucaji srca i bilo opuste u skladu s ritmom glazbe. Kada tijelo postane opušteno i budno, mozak se puno lakše koncentrira. Smanjuje se tlak i povećava sposobnost učenja. Glazba utječe na raspon i frekvenciju moždanih valova koji se mogu izmjeriti elektroencefalografom. Također, utječe na disanje te na električnu otpornost kože. Može djelovati i tako da poveća tlak i otkucaje srca te izazove proširenje zjenica. Poznat je i zanimljiv utjecaj glazbe na pamćenje. Mozartova i barokna glazba aktiviraju i lijevi i desni dio mozga. Istodobna aktivnost obje sfere maksimalno povećava učenje i pamćenje informacija. Isto se događa i s nekim drugim vrstama glazbe, no nisu sve podjednako sustavno proučavane. Sve aktivnosti koje istodobno angažiraju obje moždane polutke, kao pjevanje ili sviranje nekog glazbenog instrumenta, iznimno povećavaju sposobnost mozga da procesuira informacije. Stari su Grci pjevali svoje tragedije jer su shvaćali koliko im glazba pomaže lakše zapamtiti tekst. Kako učenje, pamćenje i prisjećanje nisu identični mentalni procesi, slušanje glazbe tijekom učenja nesumnjivo pomaže učenju i pamćenju, ali ne jamči naknadno prisjećanje. No, svakako ga poboljšava. Prisjećanje će biti bolje ako se sluša ista glazba koja se sluša tijekom učenja. Pokazalo se da Mozartove sonate djeluju opuštajuće na čovjeka, a tempo kao segment glazbe ima najveći utjecaj na čovjekovo pamćenje. Čini se da je tempo najvažniji segment glazbe koji utječe na pamćenje. Testirajući utjecaj glazbe na inteligenciju, najbolji je rezultat na testu inteligencije imala grupa studenata koja je slušala Mozarta prije testa, nešto slabiji grupa koja je slušala drugu vrstu glazbe, a najslabiji rezultat imala je grupa koja nije slušala nikakvu glazbu. Osim na ljudima, utjecaj glazbe testiran je i na životinjama. Puštanje glazbe kokošima je pomoglo da izlegnu više jaja, kravama da daju više mlijeka. Kada su štakorima dali na izbor hoće li ući u kutiju s Bachovom glazbom ili s rock-glazbom, gotovo svi su odabrali Bacha. Išlo se i dalje pa je promatran i utjecaj na biljke. Neke vrste glazbe ubrzavaju rast biljaka. Utjecaj glazbe na sva živa bića je neosporan. Budući da je najrazvijenije biće na ljestvici razvoja, čovjek je i najpodložniji njenom utjecaju. Glazbenici i ljudi koji se na bilo koji način bave glazbom, makar samo iz razonode svirali neki instrument, pokazuju znatni uspjeh i na drugim područjima, osobito imaju razvijene mentalne sposobnosti. Kakva je po tvojem mišljenju moć glazbe? Može li ona utjecati na raspoloženje ili ponašanje živih bića? 5
Elektroencefalograf
Veza glazbe i čovjeka S glazbom smo tako prirodno povezani da od nje ne možemo biti oslobođeni sve i kada bismo htjeli. Gotovo da ne postoji čovjek koji bi bio imun na bilo kakvu vrstu glazbe i kojemu biće neće zatitrati bar na neku melodiju ili ritam. Najčešće, zapravo, nismo ni svjesni svoje potrebe za glazbom, načina na koji tu potrebu ispunjavamo i činjenice da to ima neko dublje značenje. Zašto je glazba važna za čovjeka?
За во
д
за
уџ бе
ни
ке
O važnosti glazbe i njezinu utjecaju na čovjeka govori se već odavno. Kroz povijest se nije mnogo govorilo o tomu zašto je glazba važna i kako to ona utječe na čovjeka. U novije vrijeme važnost glazbe sve se više uviđa i sve su učestalija istraživanja njezina djelovanja. No, još uvijek nema dovoljno dubokih i sustavnih saznanja. Najčešće nailazimo na površne tvrdnje: klasična glazba oplemenjuje duh, djeluje pozitivno, smiruje i ozdravlja; teški rock može djelovati destruktivno. Točno, ali zašto i kako? Od starih Grka potječe saznanje o povezanosti glazbe s matematikom i kozmičkim zakonima, ali ta spoznaja kroz povijest nije mnogo produbljivana; zadržali smo je donekle u sferi misterija brojeva, kojemu su više naklonjeni astrolozi nego glazbenici i znanstvenici. No, čini se da se upravo u tom misteriju brojeva kriju barem neki odgovori o glazbi i njezinu utjecaju na čovjeka. Često se za neko glazbeno djelo (ili umjetničko djelo uopće) kaže da posjeduje ravnotežu forme, što otprilike znači da je u njemu svega onoliko koliko treba, ni manje ni više, i da se sve događa na pravome mjestu, ni ranije ni kasnije. Analizom najuspjelijih glazbenih i drugih umjetničkih djela otkrilo se pravilo zlatnoga presjeka, po kojemu je idealno da se vrhunac djela nalazi otprilike na mjestu koje cjelinu dijeli tako da se manji dio prema većemu odnosi kao veći prema cjelini. Te proporcije izražava broj 0,62 (približno), i one su u matematici poznate neovisno o umjetnosti, a postoje i u prirodi. Zanimljivo je da prosječna duljina ljudske ispružene šake (od vrhova prstiju do zapešća) prema duljini ruke od vrhova prstiju do lakta – stoji u istom omjeru i duljina ruke od lakta do ramena prema cijeloj ruci također. Možda je podudarnost ove proporcije u prirodi, matematici i umjetnosti slučajna, ali više ima izgleda da nije. S prirodom smo neobično povezani i u naše biće upisani su isti kodovi koji su skriveni svugdje oko nas. Čini se logičnim da te kodove nesvjesno projiciramo u glazbu koju proizvodimo i slušamo, te da glazba stoga povratno djeluje na nas snažno i izravno. Osjećaš li razliku u svojem raspoloženju kada slušaš klasičnu/umjetničku glazbu ili neki drugi glazbeni žanr kao što je primjerice rock, metal? Napravi mali pokus s prijateljima ili u obitelji. Promatraj kakve će pokrete ili teme za razgovor potaknuti različite vrste glazbe u istom krugu ljudi. 6
GLAZBA JE SVUDA OKO NAS Izravnost i snaga djelovanja glazbe
За во
д
за
уџ бе
ни
ке
Ono što glazbu izdvaja iz drugih umjetnosti jest upravo to – činjenica da djeluje izravno, neposredno. Sve se umjetnosti, izuzev glazbe, služe nekim likovima da bi nešto izrazile. No, ta činjenica posredovanja u umjetnosti predstavlja za nas i izvjesnu poteškoću. Ono što smo doživjeli prilično određuje način onoga što ćemo doživjeti, a nove stvari gledamo kroz prizmu starih. Tako nam likovi u umjetnosti često smetaju da vidimo ono što stoji iza njih. S glazbom to nije slučaj, sadržaj koji ona prenosi odvojen je od bilo kakvih posrednih oblika. Glazba je zato apstraktna (lat. abstrahere – odvući, odvojiti), jer u njoj nema likova koji mogu predstavljati paravan između čovjekove duše i sadržaja s kojim se u umjetničkom djelu ona susreće. Promatranjem reakcija čovjekova mozga na slušanje glazbe ustanovilo se da se glazba čuje u onom dijelu mozga koji je ključan za područje izravne percepcije, doživljaja i osjećaja. Nervni podražaji pridošli od zvučnih valova, zaobilaze centre u mozgu koji imaju veze s razumom i svjesnim donošenjem odluka i idu izravno na nesvjesni, doživljajni dio. Elektroencefalograf je potvrdio ono što su o glazbi vjerovali stari Grci. Dakle, ove dvije činjenice ukazuju u kojemu bi možda smjeru trebalo tražiti dublje razumijevanje djelovanja glazbe na čovjeka: – ona djeluje izravno jer je apstraktna, zaobilazi paravan svijesti i ustaljenog načina doživljavanja svijeta i – ona djeluje snažno jer je neobično povezana s matematikom i kodovima upisanim u ljudsko biće i prirodu.
Napiši kratki tekst o svojoj omiljenoj skladbi ili pjesmi. Opiši kakva osjećanja te obuzimaju na početku, tijekom i na kraju slušanja skladbe. Razmisli o tomu doživljavaš li tu glazbu kao priču u slikama ili na neki drugi način. Opiši svojim riječima ono što ti u glazbi prija, a što ne.
7
Glazba svijeta
За во
д
за
уџ бе
ни
ке
Kolika je važnost glazbe govori nam i činjenica da postoji Svjetski dan glazbe. Svjetski dan glazbe (franc. Fête de la Musique; engl. World Music Day) slavi se svake godine 21. lipnja. Raznim glazbenim priredbama na taj dan obilježava se i prvi dan ljeta. Toga dana glazbenici amateri, ali i profesionalci, besplatno nastupaju na javnim gradskim površinama podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnome životu, organiziraju se besplatni koncerti i radionice s ciljem populariziranja glazbene kulture i sviranja instrumenata među mladima, ali i onima koji se tako osjećaju. Toga dana glazbenici žele nastupiti pred što većim brojem ljudi te se njihovi nastupi i koncerti organiziraju na gradskim trgovima, ulicama, ali i javnim prostorima poput muzeja, kolodvora i slično. Ideja o Svjetskom danu glazbe začeta je 1976. godine u Francuskoj. Američki glazbenik Joel Cohen, tada uposlenik jedne francuske radijske postaje, predložio je cjelonoćnu glazbenu proslavu te slavljenje glazbe kao takve, na prvi dan ljeta. Nakon pet godina francuski ministar kulture Jack Lang prihvatio je ideju 1981. godine. Već godinu dana kasnije Svjetski dan glazbe zaživio je u Francuskoj, no vremenom se proširio i na Belgiju, Njemačku, Švicarsku, Indiju, Pakistan i druge zemlje. Od tada do danas glazbeni susreti s besplatnim nastupima amaterskih i profesionalnih glazbenika na taj dan organiziraju se u više od 460 gradova u 110 zemalja, na svim kontinentima. U mnogim afričkim državama taj dan je proglašen i nacionalnim praznikom.
Istraži zbog čega je Svjetski dan glazbe u mnogim afričkim državama proglašen nacionalnim praznikom? Koristeći internet pronađi priče i primjere o Svjetskom danu glazbe, te ih predstavi u svojem odjelu.
8
GLAZBA JE SVUDA OKO NAS
За во
д
за
уџ бе
ни
ке
Zanimljivo U kolijevci Svjetskog dana glazbe – Parizu, primjerice, toga je dana dopušteno izvući sav instrumentarij iz kuće, svirati do dugo u noć, a nitko vas ne smije prijaviti policiji zbog remećenja javnoga reda i mira.
9