Ликовна култура за 7. разред основне школе - 40710

Kosta Bogdanović Rajka Bošković

за

уџ

бе

ни

ке

LIKOVNA KULTURA За

во

д

za 7. razred osnovne škole

Завод за уџбенике, Београд

Recenzenti mr. Dragan ŽIVANČEVIĆ, profesor na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu

Dragan ĐORĐEVIĆ, profesor likovne kulture u OŠ „Svetozar Marković“ u Kragujevcu

ни

Prijevod Ana GAKOVIĆ

ке

Bojana BURIĆ, povjesničarka umjetnosti, direktorica galerije Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu

бе

Urednica izdanja na srpskom jeziku Tamara POPOVIĆ-NOVAKOVIĆ

уџ

Urednica izdanja na hrvatskom jeziku Marijana VASIĆ STJEPANOVIĆ

За

во

д

за

Odgovorne urednice dr. Romanca JOVANOVIĆ Slobodanka RUŽIČIĆ Glavni urednik Dragoljub KOJČIĆ

Za izdavača Dragoljub KOJČIĆ, direktor

Ministar prosvjete Republike Srbije svojim rješenjem broj: 650-02-00191/2009-06 od 07. 07. 2009. godine odobrio je ovaj udžbenik za izdavanje i uporabu u sedmom razredu osnovne škole.

Pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice odobrio je za izdavanje i uporabu udžbenik Likovna kultura za 7. razred osnovne škole na hrvatskom jeziku, koji je prijevod udžbenika na srpskom jeziku, svojim rešenjem broj: 128-61-131/2017-01 od 19. 07. 2017. godine.

ISBN 978-86-17-19666-8 © ЗАВОД ЗА УЏБЕНИКЕ, Београд (2017) Ово дело се не сме умножавати, фотокопирати и на било који други начин репродуковати, ни у целини ни у деловима, без писменог одобрења издавача. © ЗАВОД ЗА УЏБЕНИКЕ, Београд (2017) Ovo djelo sе nе smijе umnažаti, fоtоkоpirаti i nа bilо kојi nаčin rеprоducirati, niti u cjеlini niti u dijеlоvimа, bеz pismеnоg оdоbrеnjа nakladnika.

ни

ке

ЛИНИЈА

За

во

д

за

уџ

бе

LIKOVNI ELEMENTI

3

д

во

За за ке

ни

бе

уџ

4 ЛИНИЈА

LINIJA

За

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

ЛИНИЈА

arabeska

5

ARABESKA

Šire značenje riječi arabeska odnosi se na ukrašavanje elementima iz biljnog i životinjskog svijeta (razne povijuše, koje se krivudavo penju uz stabla, zidove i druge objekte, kao i oblici lišća, cvijeća, grana drveća, a od životinjskog svijeta najčešće ptica).

Arabeska je masovno primijenjena u raznim vidovima ukrašavanja, kao što su šare od bojenih traka koje se vijugavo prišivaju na dijelove ukrašene odjeće – narodne nošnje, ukrasi na koricama knjiga, svečane diplome ispisane u stilu arabeske, ugravirani ukrasni predmeti, razne kutije, motivi, rezbarije i drugo. U trodimenzionalnoj formi arabeska je najčešće vezana uz reljef u raznim materijalima, kao što su drvo, metal, koža, tekstil, livena bronca, srebro, zlato i drugi. U obliku arabeske su i arapsko i kinesko pismo.

За

во

д

за

уџ

бе

Prema ugledanju na prirodne oblike, arabeska je izvijen oblik, najčešće krivocrtnog usmjerenja, onako kao što su to tanki i izduženi oblici u biljnom svijetu. Kao takvi vrlo su pogodni za dekoracije, ukrase, razne preplete, pa se onda u značenju arabeska prenose i u druge oblike umjetnosti, kao što je balet.

To je figura kada plesač stoji na jednoj nozi, tijelo nagnuto naprijed, ruke ispružene od tijela, druga

noga zabačena uvis. Time se i pokretom tijelo plesača maksimalno otvorilo prema prostoru u vidu tjelesne šare.

ке

R

iječ arabeska potječe iz talijanskog jezika, a odnosi se na ukrase, šare, koje podsjećaju na šare iz arapske kulture, poput šara i ornamenata na perzijskim ćilimima, ukrasima knjiga, rezbarije u kulturi ukrašavanja namještaja i drugih predmeta islamskih naroda.

ни

6

За

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

ФОТОГРАФИЈА

Ova mihrab (niša u zidu džamije) iz Isfahana (Iran) objedinjuje stilske elemente, kao što su kaligrafija i geometrijski crtež, u arabesku, likovnu formu karakterističnu za islamsku dekorativnu umjetnost.

7

ARABESKA U novijoj umjetnosti, od kraja 19. i tijekom 20. stoljeća arabesku kao likovni element usvajaju mnogi likovni umjetnici.

Henri Matisse, Limuni s ružičastom podlogom Arabeska i njeni elementi na ovoj slici lako se zapažaju na onim dijelovima koji odgovaraju mjestu tapeta na zidu.

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

Ono što zovemo arabeska bilo je davno poznato i primjenjivano u različitim materijalima, još od nastanka prvih gradova. Arabeska, shvaćena u širem smislu kao ukrašavanje, zastupljena je u vidu različitih oblika na slikama, u vidu ukrasa u knjigama, otiskivanja na tekstilu, urezivanja u kamenu, drvetu ili glini (keramici).

За

8

Gustav Klimt, Čekanje Pojava u umjetnosti krajem 19. i početkom 20. stoljeća – secesija, njegovala je linearne elemente najčešće u vidu zakrivljenih linija koje čine konture i detalje prikazanih figura.

Vasilij Kandinski, Kompozicija Na ovoj slici prikazani su detalji u vidu bojenih traka koje se međusobno susreću i prepliću.

За

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

ARABESKA

Paul Klee, Park u Luzzernu, ulje na platnu, 1938.

Raspored drveća i njegovo grananje prikazani u prostoru parka ovdje su pretvoreni u igru linija arabeske.

9

10

ARABESKA – VJEŽBE

ARABESKA 1. Dovrši arabesku na listu broj 1 iz džepa Udžbenika.

ке

2. Uzmi list broj 2 iz džepa Udžbenika. Lijevu polovicu strane dovrši drvenim bojama, a na desnoj polovici nacrtaj novu arabesku, koja će biti suprotna oblicima na lijevoj strani.

ни

3. Arabesku na listu broj 3 iz džepa Udžbenika doradi i oboji. Što bi moglo još? Osmisli nove elemente za arabesku.

За

во

д

за

уџ

бе

4. Pokušaj na listu bloka kombinirati lik neke manje životinje s oblicima iz biljnog svijeta kao arabesku. Prvo ih nacrtaj olovkom, a zatim oboji temperama.

За

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

ФОТОГРАФИЈА

PROPORCIJE

OBLIK proporcije glave čovjeka proporcije ljudskog tijela proporcije u arhitekturi

11

PROPORCIJE

12

R

iječ proporcija potječe iz latinskog jezika, a znači: odnos, razmjer. U širem značenju proporcija se primjenjuje u mnogim područjima svakodnevnog života, kao što je proporcionalno, odnosno podjednako zastupljen broj dječaka i djevojčica u jednom razredu ili cijeloj školi, broj predstavnika raznih grupa u nekim udruženjima, proporcionalan odnos veličina u matematici, proporcionalan odnos zasijanih žitarica na nekim obradivim površinama i drugo. Da bi nešto bilo proporcionalno, potrebna su najmanje dva činitelja.

Proporcionalno može biti i ono što je samo jedno, primjerice, odnos veličine glave prema ostalim dijelovima tijela. Prema tome, proporcija upućuje na neki sređeni odnos dijelova koji čine cjelinu.

PROPORCIJE GLAVE ČOVJEKA slikanju ili oblikovanju portreta, potrebno je odmah uočiti kom tipu pripada glava koja služi kao model.

Osim ovih mjernih odnosa za prikazivanje glave, kao i za cijelo tijelo, postoje i neka posebna odmjeravanja koja neki umjetnici sami postavljaju. U likovnim umjetnostima glava (portret) se prikazuje s prednje strane ili iz profila, kao što se prikazuje i vladar na kovanom novcu.

уџ

бе

ни

ке

Sama glava kao oblik prikazivanja u slikanju i oblikovanju proporcionalno se dijeli na tri osnovna jednaka dijela. Po dužini glave to su visina čela, dužina nosa i od vrha nosa do kraja brade. Po širini glave razmak između ušiju približno je isti kao razmak između pozadine tjemena i površine čela. Postoje dva osnovna tipa oblika glave: izduženi (glava duža nego šira) i oblik koji je približno iste dužine i širine. Pri

За

во

д

за

Prikaz glave na ovoj slici nema ničega od proporcija lica u odnosu na prethodne glave koje su u trojnim odnosima čelo-nosbrada. Ovdje skoro da i nema čela, nos je veliki, usta i brada su u suviše malom prostoru glave, oči velike. Ovdje se nije ni htjelo pokazati uobičajeni prikaz lica, nego istaknuti bojeni odnosi u slobodno geometriziranim oblicima, što je u to doba bio pravac u slikarstvu zvani kubizam, po kome se slika stvarala prema shemi geometrijskih oblika.

Leonardo da Vinci, Portret Izabele, markize od Mantove, oko 1500.

Ovaj portret žene u profilu proporcionalno je podijeljen u tri dijela: čelo-nos-brada. Na Leonardovom crtežu vidi se istaknuto čelo vojvotkinje. Tada je bila moda da žene briju kosu kako bi produžile visinu čela prema tjemenu glave.

Marc Chagall, Autoportret sa sedam prstiju, 1911., ulje na platnu

За

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

PROPORCIJE

Poliklet Tazej – Dijadumenos (onaj koji ima traku oko glave), grčki original bio je u bronci, oko 440. godine pr. Kr., a sadašnja kopija je u kamenu.

Ovaj primjer označava idealne proporcije dijelova ljudskog lica. Tome su slične proporcije na prikazima ženskih likova u Grčkoj tijekom 5. i 4. stoljeća pr. Kr., ali se taj kanon prenio i na kasnije doba u umjetnosti Rimskog Carstva, i sve do kraja 19. stoljeća, u Europi.

13

PROPORCIJE

PROPORCIJE LJUDSKOG TIJELA

Osim dužine glave, kao jedinice za mjerenje dužine tijela, bili su poznati i drugi dijelovi: šaka, podlaktica, pedalj (razmak između palca i srednjeg prsta na ruci), dužina stope i dužina raskoraka.

во

д

за

уџ

бе

ни

U staroj Grčkoj kipar Poliklet oblikovao je lik muškarca koji na ramenu nosi koplje. Ta je skulptura poznata kao „Kopljonoša“ (na grčkom Doriforos). Ali je i ta skulptura dobila ime Kanon, što na grčkom znači mjerilo, pravilo, propis. Po tim proporcijama tijela visine oko sedam glava, koje je imao „Kopljonoša“, oblikovane su sve ostale skulpture u to doba u Grčkoj.

Mnogo kasnije, u15. i 16. stoljeću Leonardo da Vinci i Albrecht Dürer stvorili su modele proporcija ljudskog tijela, tako što je Leonardo ucrtao ljudsku figuru s raširenim nogama i rukama u kvadrat i krug, pri čemu je središte figure bio pupak. Dužina glave na čovjekovom tijelu bila je osnovna mjera za stvaranje proporcionalnih odnosa, pri oblikovanju ljudske figure, pa se kroz cijelu povijest umjetnosti taj odnos veličine glave prema tijelu kretao između 5 i 7,5 dužina glava u dužini tijela.

ке

Veoma davno uočeno je da neki detalj kao dio cjeline može biti glavni činitelj mjerenja ostalih dijelova te cjeline. Kipari u starom Egiptu za oblikovanje prikaza ljudskog tijela uzimali su dužinu glave kao jedinicu za mjerenje ostalih dijelova tijela.

За

14

Prema latinskoj riječi modulus, što znači mjera, mjerilo, modul je mjerna jedinica za pojedine odnose dijelova prema cjelini. Modul se također odnosi na utvrđene veličine nekih oblika, kao što je modul promjera kovanog novca, širina stupa u graditeljstvu i drugo. U povijesti graditeljskih mjera i mjerenja poznato je da je kod starih naroda Etruraca modul za dužinu bio stopa, kod starih Grka modul za arhitekturu je bio promjer stupa. U novijoj arhitekturi poznat je modulor (ono čime se mjeri – mjerač) arhitekta Corbusiera koji je određen prema visini čovjeka u odnosu na sve vrste građevina u kojima čovjek živi i radi.

Corbusier, Modulor, 20. stoljeće

ФОТОГРАФИЈА ПРОПОРЦИЈЕ

ни

Polikletov – grčki kanon prikazivanja proporcija ljudskog tijela stvoren je prema proporcijama na skulpturi koju je oblikovao grčki kipar Poliklet u 5. st. pr. Kr. Visina tijela je oko 7 visina njegove glave.

Za Polikletov kanon proporcija važan je pokret tijela, koje se oslanja punom težinom na jednu nogu, dok je druga blago savijena u koljenu i prstima stopala dodiruje tlo da bi održalo ravnotežu. Tako se stvara određena živost u pokretu prikazanog tijela, osobito onog koje je prikazano u kamenu.

ке

GRČKI KANON

уџ за д

За

во

Egipatski kanon za prikazivanje ljudskog tijela temelji se na proporcijama za koje se vjerovalo da se ljudska figura najbolje dvodimenzionalno sagledava ako je prikazana glava u profilu, grudni dio i trbuh frontalno – ravno prema gledatelju, a stopala, također, u profilu. Time su dane mogućnosti da se ruke prikažu skoro u svakom položaju, što je bilo važno da se pomoću ruku prepozna vrsta neke radnje ili komuniciranja. Tijelo je visoko oko 7,5 dužina njegove glave. Ta proporcija stvara dojam dosta vitkog tijela.

LEONARDOV KANON

бе

EGIPATSKI KANON

Poliklet, Kopljonoša, 5. st. pr. Kr.

Leonardov kanon prikazivanja proporcija ljudskog tijela ukazuje na odnose proporcija ljudskog tijela prema geometrijskim oblicima kvadrata i kruga. Prikaz čovjeka s rastavljenim rukama i nogama na Leonardovom crtežu proporcionalno se podudara s ovim dvjema geometrijskim slikama, tako što je centar i za kvadrat i za krug pupak na čovjekovom tijelu.

15

PROPORCIJE

PROPORCIJE U ARHITEKTURI

ке

Znanost o proporcijama u arhitekturi nastala je dosta davno. Među prvima koji se time bavio bio je Vitruvije, koji je napisao deset knjiga o arhitekturi.

во

д

за

уџ

Pravo značenje riječi arhitektura dolazi s gradnjom prvih gradova. Stambene i druge zgrade počele su se praviti od kamena i opeke da bi se stvorili uvjeti za život i rad ljudi na određenom mjestu. Tada se počinju odmjeravati pojedini dijelovi unutrašnjeg prostora, kao i vanjski odnos i poredak pojedinih zgrada u zajedničkom prostoru – prometnice, obrtničke radionice, upravne zgrade, vojni logori i drugo.

ни

Kuće od drveta pravile su se u mlađem kamenom dobu. Tada je čovjek napustio špilje kao mjesto boravka, počeo graditi kuće i oko njih obrađivati zemlju.

Proporcije u arhitekturi najvećim dijelom odnose se na raspored dijelova prema cjelini neke građevine.

Na prvom mjestu to su odnosi dužine i širine prema visini objekta, zatim raspored unutrašnjeg prostora.

U proporcije arhitektonskih elemenata ulaze i organiziran raspored i oblik samog pročelja, kao što su raspored, veličina i oblik prozora prema cjelini vidljivih dijelova pročelja, razni ukrasi na njemu, uporaba različitog materijala, kovano željezo na balkonima, skulpture i drugo. Kada se sve to postavi u odgovarajuće proporcije i dobar odnos, kažemo da su u arhitekturi proporcije dijelova prema cjelini skladni. Ono što je u starom slikarstvu i u skulpturi lijepo, to je u arhitekturi skladno.

бе

Prve proporcije u graditeljstvu su nastale od prirodnih dužina stabla drveta. Najranije proporcije u gradnji kuće bile su dužina jednog odraslog stabla za širinu kuće, a dva produženo nastavljena određivala su njenu dužinu. I danas se često prave takve kuće od drveta za manji broj članova obitelji.

За

16

Ivan Antić i Ivanka Raspopović, Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu, 1965.

Ova zgrada predviđena je za postupno dodavanje istih kubičnih dijelova, kao što njih nekoliko već postoji čvrsto povezanih jedan uz drugi. To znači, kako se povećava broj umjetničkih djela, koja se čuvaju i izlažu u Muzeju, tako se po potrebi dodaju isti elementi u vidu kubične mase. Takva umnožavanja pojedinih arhitektonskih jedinica proporcionalno imaju svoj ograničeni broj.

ни

За

во

д

за

уџ

бе

Crkva svete Marije sa zvonikom u Pomposi, Italija, 11. stoljeće Na zvoniku, koji znatno nadvisuje crkvu, postignut je veoma dobar sklad između materijala od kojeg je zvonik nastao, dimenzija zvonika, njegovog oblika. Idući u visinu zvonik je proporcionalno olakšan povećanjem broja prozora, odnosno širinom otvora u zidnoj masi. Time se mnogo dobilo na dobroj statičnosti zvonika, ali istovremeno i na oživljavanju njegova pročelja.

Otvori se u vidu prozora proporcionalno smjenjuju, poput nizanja tonova u glazbenoj skali.

ке

PROPORCIJE

Erehteon, Akropolj u Ateni, oko 420. i 406. godine pr. Kr., mramor, 6,60 m visina ženskih figura (stupova) 2,30 m Na ovom hramu sve je u funkciji stupova – nosača. Proporcije ženskih figura, kao stupova u odnosu na ostale stupove –nosače krovne konstrukcije su u savršenoj proporciji. Po visini su nejednaki, jer su ženske figure – stupovi na nižem dijelu zgrade, tako da odgovaraju toj visini i kao ženske figure i kao stupovi za visinu tog dijela hrama.

17

18

PROPORCIJE – VJEŽBE PROPORCIJE LJUDSKE GLAVE 1. Na listu broj 4 iz džepa u Udžbeniku odredi i ucrtaj proporcionalni odnos dijelova lica: oči, nos, usta, bradu i uši.

2. To isto uradi na listu broj 5, ali sad na profilu lica.

за

PROPORCIJA LJUDSKOG TIJELA

уџ

бе

ни

ке

3. Pokušaj nacrtati mušku glavu s leđa koja je obrijana, lik lubanje, tako da se uvjerljivo na toj strani može lako prepoznati proporcionalan raspored dijelova lica s prednje strane.

д

4. Nacrtaj konturu lika muške figure koja stoji tako da je njena ukupna visina točno sedam puta dužine glave te figure.

во

5. Nacrtaj istu konturu lika muške figure u položaju sjedenja, a da pri tome u njenoj cjelini ima sedam dužina njene glave.

За

6. Nacrtaj olovkom, a zatim oboji figure četveročlane obitelji: majku, oca, mlađeg brata i stariju sestru, u proporcionalnim visinama svakog od njih.

7. Prema visini i debljini drveta na listu broj 6 iz džepa Udžbenika pored drveta nacrtaj proporcionalno visinu i širinu ljudske figure.

PROPORCIJE U ARHITEKTURI 8. Na listu iz bloka nacrtaj slobodnom rukom devet četvrtastih oblika različite veličine, i to četiri u obliku kvadrata i pet u obliku pravokutnika. Zatim, drugi list iz bloka podijeli po vertikali i horizontali na četiri dijela. U ta četiri dijela rasporedi proporcionalno po broju i obliku devet oblika koje si nacrtao na prethodnom listu. Na kraju, sve četiri površine oboji temperom, tako da i boje budu proporcionalno zastupljene na sva četiri dijela.