Perspektive - 40511

Ljubica Vuković Dulić

PERSPEKTIVE

За

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

Likovna kultura za peti, šesti, sedmi i osmi razred osnovne škole na hrvatskom jeziku Nacionalni dodatak

Завод за уџбенике, Београд

1

Urednica Marijana VASIĆ STJEPANOVIĆ Odgovorne urednice dr. Romanca JOVANOVIĆ Slobodanka RUŽIČIĆ Glavni urednik Dragoljub KOJČIĆ

ни ке

Za nakladnika Dragoljub KOJČIĆ, direktor

уџ бе

Pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice odobrio je ovaj udžbenik – nacionalni dodatak – na hrvatskom jeziku za izdavanje i uporabu od 5. do 8. razreda osnovne škole, svojim rešenjem broj: 128-61-261/2017-01 od 12. 12. 2017. godine.

за

CIP - Каталогизација у публикацији Библиотека Матице српске, Нови Сад 37.016:73/76(075.2)

Тираж 140.

За

во

д

VUKOVIĆ-Dulić, Ljubica Perspektive : za peti, šesti, sedmi i osmi razred osnovne škole na hrvatskom jeziku : nacionalni dodatak / Ljubica Vuković Dulić ; [ilustracije Adrijana Vukmanov-Šimonov]. - 1. izd. - Beograd : Zavod za udžbenike, 2018 (Loznica : Mobid). - 36 str. : ilustr. ; 29 cm

ISBN 978-86-17-19764-1 COBISS.SR-ID 320714503

ISBN 978-86-17-19764-1 © ЗАВОД ЗА УЏБЕНИКЕ, Београд (2018) Ово дело се не сме умножавати, фотокопирати и на било који други начин репродуковати, ни у целини ни у деловима, без писменог одобрења издавача. © ЗАВОД ЗА УЏБЕНИКЕ, Београд (2018) Ovo djelo sе nе smijе umnažаti, fоtоkоpirаti i nа bilо kојi nаčin rеprоducirati, niti u cjеlini niti u dijеlоvimа, bеz pismеnоg оdоbrеnjа nakladnika.

ке

уџ

бе

ни

Uoči

За

во

д

за

Napiši

Naslikaj

4

д

во

За за ке

ни

бе

уџ

ке ни бе уџ за д во За

‹ LINIJA – Linija u umjetnosti ‹ OBLIK – Ritam u umjetnosti – Ornament ‹ PROSTOR – Kompozicija u umjetnosti

LINIJA Linija u umjetnosti

L

inija je osnovno sredstvo izražavanja u crtežu, slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Linijom se mogu prikazati različiti oblici figura i predmeta – bilo dvodimenzionalno, bilo kao privid prostornosti. Linija može izraziti i stanje i pokret.

Linija prema karakteru može biti tanka, debela, dugačka, kratka, kontinuirana, isprekidana, izlomljena, a prema toku ravna, zakrivljena, otvorena ili zatvorena.

За

во

бе

д

за

уџ

Paška čipka – vrsta čipke koja se šije u hrvatskom gradu Pagu (otok Pag). Šije se iglom i tankim koncem na krutoj površini kada se uz osnovne niti nadovezuje uzorak iz središta prema van poput paukove mreže.

Paška čipka se nalazi na listi hrvatske nematerijalne kulturne baštine.

ни

Strukturna linija gradi ili tvori neki prirodni ili stvoreni ob­lik, odnosno čini njegov gradivni dio. Takvu liniju u prirodi pre­ poznajemo kao paukovu mrežu, žilice lista, pahuljice. A među predmetima koje je načinio čovjek takvu liniju prepoznajemo na ribarskoj mreži, žičanoj ogradi ili čipki.

Obrisna (konturna) linija je ona koja opisuje i odvaja pojedine oblike na crtežu ili slici. Ona opisuje vanjski rub oblika i likova, a označava granicu promatranog predmeta u odnosu na pozadinu.

Strukturne i obrisne linije prepozna­ jemo na ovom reljefu kao gusto poredane linije, kako usjekline tako i izbočine koje se nižu u zgusnutim paralelnim redovima.

ке

Prema značenju linije mogu biti strukturne i obrisne (konturne).

Detalj reljefa Bijeg u Egipat s oltarne pregrade Sv. Nedjeljice u Zadru, kraj 11. st.

Na primjeru ove posude ugrebenim linijama sugerirano je perje.

Zadatak

1. Promotri i odgovori: a. Kakve su linije prema karakteru i toku? b. Kakve su linije prema značenju (plavom strelicom na fotografiji ukaži na strukturne, a crvenom na obrisne linije)?

2. Na listu papira nacrtaj posudu slobodnog oblika i ukrasi je različitim linijama.

Keramička posuda u obliku golubice iz Vučedola, 2600. god. pr. Kr., Arheološki muzej, Zagreb

6

OBLIK Ritam u umjetnosti

R

Meandar – dekorativni motiv koji se ponavlja u neprekinutoj liniji.

уџ

бе

ни

ке

itam je pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata, ravnomjerno, odmjereno kretanje. Ritam se u crtežu ostvaruje nizanjem linija na plohi. U slikarstvu se ritam postiže igrom boja i oblika, a u kiparstvu i arhitekturi ritam tvori uzajamni odnos punine i praznine, odnosno mase i prostora.

Ritam se kao ponavljanje pojavljuje u mnogim prirodnim i životnim procesima: rad srca, udisanje i izdisanje, buđenje i spavanje, izmjena dana i noći, ali i u drugim umjetnostima, npr. u glazbi. U likovnom izražavanju javlja se kao određeni red i sklad. Javlja se i u međusobnom suprotstavljanju i izmjeni linijskih poteza kistom, svjetla i tame, toplih i hladnih boja, izmjenom stupova ili prozora u arhitekturi itd.

За

во

д

за

Julije Knifer, Meandar u kutu, 1961.

Zadatak Meandar pokušaj nacrtati ili naslikati u različitim varijantama i različitim tehnikama.

Romaničko pročelje katedrale sv. Stošije u Zadru, XIII. st. Raščlanjeno je slijepim galerijama na četiri kata s jednostavnim i udvojenim stupićima povezanim polukružnim lukovima, čiji niz ujednačeno ritmizira površinu.

7

Ornament

O

ни бе уџ за

За

во

д

Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su pokatkad upleteni pojednostavljeni biljni motivi te životinjski i ljudski likovi. Pleter je geometrijski ukras svojstven starohrvatskoj kulturi. Starohrvatske pletere nalazimo uglavnom na crk­vama koje su građene od IX. do XII. st. Motivi tih pletera (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mreže rombova) su preuzeti iz antičke umjetnosti. Najveći broj pronađenih spomenika s ovom ornamentikom nađen je na istočnoj Jadranskoj obali.

ке

rnament je ukras, šara na raznim površinama i trodimenzionalnim predmetima, često sazdana od biljnih, životinjskih ili geometrijskih oblika. Najčešće su to pojednostavljeni oblici iz prirode. Vremenom su se tipovi ornamenata razvijali tako da se danas prema njihovim osobinama mogu raspoznati različiti kulturni krugovi i stilski pravci u umjetnosti (egipatski, grčki, islamski itd.). Tako možemo prepoznati i pleternu ornamentiku starohrvatske umjetnosti.

Pleter s natpisom kneza Branimira, IX. st.

8

Ornamentom se često ukrašava odjeća. Osobito su zanimljivi ornamenti na narodnoj nošnji i narodnim (tradicijskim) predmetima.

За

во

д

за

уџ

бе

ни

ке

Tkana pregača – dio ženske tradicijske odje­će bunjevačkih Hrvata, koji se veže oko pasa. Izrađivana je od vune tkanjem na tkalačkom stanu, a njezini glavni dekorativni motivi su različite vrste ornamenata.

Kruna od slame: produkt narodne umjetnosti bunjevačkih Hrvata (izrada predmeta od slame) čije oblikovne elemente čine različite vrste ornamentalnih pletiva.

Zadatak N a listu papira popuni određenu pravokutnu površinu biljnim, životinjskim ili geometrijskim ornamentom ili njihovom kombinacijom.

9

PROSTOR Kompozicija u umjetnosti

K

ompozicija je struktura likovnog djela tj. raspored likovnih elemenata (točka, linija, oblik, boja itd.) po određenom redu, odnosno prema određenoj ideji i na određenom prostoru ili formatu. Raspoređivanjem likovnih elemenata ili oblika na točno određeni način unosi se među njih red i sklad te oni kao takvi jedno djelo čine estetski vrijednim.

бе

ни

а. vertikalna (okomita) – osnovni raspored likovnih elemenata kreće se okomito. Oblici se kreću odozdo prema gore po središnjoj osi.

ке

Ovisno o rasporedu likovnih elemenata na površini ili u prostoru postoji nekoliko glavnih likovnih kompozicija. To su:

во

д

за

уџ

b. vodoravna (horizontalna) – strukturni elementi poredani su vodoravno. Prate horizontalu okvira, a taj se niz često ponavlja u nekoliko horizontalnih nizova. Djeluje smireno i daje osjećaj kretanja s lijeva na desno ili od središnje osi desno ili lijevo.

За

c. dijagonalna – oblici su postavljeni dijagonalno i ostavljaju dojam dinamike i pokreta.

d. kružna – oblici teže formiranju kruga i naš pogled usmjeravaju prema središtu. Svi elementi šire se iz središta prema periferiji ili se kružno gibaju.

e. slobodna kompozicija – označava slobodan raspored oblika u trodimenzionalnom ili dvodimenzionalnom prostoru.

10

Zadatak Prepoznaj i imenuj vrstu likovne kompozicije na danim primjerima.

ке

Sv. Donat, Zadar, IX. st.

во

За

Ferdo Kovačević, Zimsko sunce, 1914.

д

за

уџ

бе

ни

_____________________________

_____________________________

Stipan Kopilović, Brod na Seini, 1908. _____________________________

11

д

во

За за ке

ни

бе

уџ