Zagorski list 89

o v no

parlament

N EZ A V ISN I

R E G I ON A L N I

Naši reporteri stižu na vaš poziv i rješavaju probleme u vašem mjestu

T JE DN I K

b roj ŽUPANIJA

89

/

g od i na

2

/ 30.06. 2005.

/

cijena

7

kn

AKTUALNO

Zabok:

Istražujemo koliko su utemeljene glasine da se zbog gužve na groblju mrtvi pokapaju po putovima str. 11

APSURDI

Novouređena tržnica u Krapini zjapi prazna str. 7

ŽUPANIJA

Ljetovanje na bazenima:

Terme Jezerčica otvaraju svoja vrata str. 9

Pedofilski skandali potresaju i Zagorje Jedan novootkriveni slučaj i jedan pred pravosudnom završnicom str. 3

SPORT

Željka Lukinu predsjednik Mesić odlikovao Redom hrvatskog pletera

str. 27

SPORT

Predionica trećeligaš!

str. 26

aktualno

METROPOLIS »Inaugurativni« razgovor s Josipom Horvatom, novim gradonačelnikom Krapine

Sadržaj i forma Ljiljana Pavlina KRAPINA

ZL: Kakvu ste situaciju zatekli u Gradu? Ima li kakvih sporova i potraživanja?

Napravili smo tehničku primopredaju. Upoznali smo se sa zaduženjima Grada i sudskim sporovima te realizacijom i ispunjenjem proračuna s prihodovne i rashodovne strane. Do 16. lipnja je proračun realiziran 39,2 posto. Rashodi su se pokrivali i iz prenesenih prihoda iz prošle godine i iz kredita. Rashodi su do lipnja, naime, bili oko 14 milijuna, prihodi oko 15 milijuna, ali u prihod su uključena i 4 milijuna prenesenih sredstava iz prošle godine. Grad je dignuo kredit od oko 500 000 kuna za uređenje poduzetničke zone, za infrastrukturu.

ZL: Što je s hipotekama i jamstvima?

Grad je dao jamstvo Krakomu od milijun i 300 000 kuna, da bi ovaj dignuo kredit od Fonda za regionalni razvoj, dao je hipoteku na zemljište ispod gradske tržnice i u Domjanićevoj ulici. Krakomov kredit je oko 942 000 kuna.

ZL: Priča se da će biti sječe glava u javnim poduzećima, a o tome je uoči konstituiranja gradske vlasti nešto natuknuo i vaš pomoćnik Josip Pelin?

Grad je većinski vlasnik Krakoma i Pekoma i moramo vidjeti kakva je tu situacija. Krakom je dosta zadužen, Grad mu je, kao što sam maločas rekao dao jamstva i hipoteke na gradsko zemljište da bi mogao dići kredit.

Ne mogu ništa napamet reći, no mislim da Krakom mora biti na usluzi svim građanima, što sada nije. Kod njih vidim organizacijski problem, grešku u «piramidi» i organizacijskoj shemi. Ona nije dobro postavljena i zbog toga dolazi do problema. Pekom

2

je u 100 postotnom vlasništvu Krakoma, preko kojega je onda Grad vlasnik i Pekoma. Vidjet ćemo sve nakon detaljne analize.

ZL: Bilo je dosta šale (škrabica na stolu u stožeru HDZ-a, op.a.) na račun radova na Hušnjakovom koji malo idu pa malo stanu. Kakva je sad situacija?

Radovi su konačno krenuli (smiješak). Naša je intencija da to postane nacionalni muzej jer takvih lokaliteta u Hrvatskoj nema, a malo ih je i u Europi. Trebamo imati sve popratne djelatnosti, uređene prilaze, parkirališta itd.

ZL: Zašto je na prometnici kod Hušnjakovog takva gužva. Sve je razrovano, a strojevi stoje?

Cestu gradi ŽUC, a Grad uređuje parkiralište. Problem je nastao jer je pješačka staza koja ide od osnovne škole nasipana, a mi bi željeli da ona ostane, produži se i pretvori se u šetnicu uz Krapinicu. Izašli smo na teren mi, izvođači radova, projektanti i ljudi iz državne uprave da vidimo što se da učiniti. Nastojat ćemo dobiti tu šetnicu.

ZL: Kako doživljavate Krapinu: kao povijesno- kulturno-turističkoadministrativno središte ili kao na neki budući centar zagorskog gospodarstva, kad se već toliko priča o poduzetničkoj zoni?

Krapina je nekad bila jako gospodarsko središte, no kako je tu bila uglavnom tekstilna industrija, sve je propalo. Otvaranjem carinarnice smo na dobrom putu da oživimo gospodarstvo koje treba usmjeriti u tzv. silicijsku dolinu- uz Krapinu, tu spada i Začretje, Zabok i Veliko Trgovišće, mjesta s idealnim prometnim položajem. Nekoj teškoj industriji u Krapini nema mjesta, naravno, ali treba privući poduzetnike s malim, fleksi-

Osobna iskaznica:

•oženjen, otac dvoje malodobne djece •Ovan, ´64. godište •završio strojarstvo i brodogradnju •radio gotovo 5 godina kao srednjoškolski profesor •kraće vrijeme radio u Zagrebtransu i Ekolu •slijedi politička profesionalizacija u stranci koju ne mijenja- HDZ-u •prošao sve političke funkcije, od najviših u temeljnom ogranku i na županijskoj razini do Nacionalnog vijeća •krapinski vijećnik već 12 godina

bilnim poduzećima. Treba prvo stvoriti uvjete za gospodarstvo. Poduzetnici bi kupili zemljište u našoj zoni da ono ima infrastrukturu. Već sam

obavio neke razgovore s ministrom gospodarstva radi pronalaska sredstava za tu našu zonu, za infrastrukturu. Ovako je ona slijepo crijevo.

Planira se izgradnja ceste kroz gospodarsku zonu do Lepajaca i funkcioniranje zone u cijelosti, opskrba vodom cijelog područja grada, uređenje željezničke pruge prema Zagrebu i Sloveniji. HDZ je pred izbore obećao i besplatne udžbenike za učenike prvih razreda osnovne škole i obitelji sa više od dvoje djece te sufinaciranje nabave voćnih sadnica i loznih cijepova te pomoć pri realizaciji ostalih programa u poljoprivredi...

Zl: Osim tih sadržajnih promjena, što ćete učiniti za formu. Najavili ste uređenje središnjeg gradskog trga?

Da. Najkasnije do jeseni ćemo raspisati natječaj za idejno rješenje trga. Više će se moći napraviti da grad ne bude zagušen prometom kada se završi autocesta. Staru zagorsku cestu bi trebalo uključiti u kružni tok oko grada i trebalo bi napraviti poveznice. Trg bi bio mjestu gdje je sada u samom centru obi-

čno raskrižje. Moja je vizija da bi trebalo cestu prema mostu zatvoriti za promet, a on bi se preusmjerio izvan središta. Želimo i od stare Keramike napraviti veliki trgovačko-poslovni centar s podzemnim garažama, no tu treba prvo riješiti spor s vlasnikom koji traži povrat. Nadam se da ćemo to brzo riješiti. A da bismo poboljšali uvjete života u naseljima, planiramo povećati sredstva za rad mjesnih odbora.

zagorskilist

Novi pedofilski sluèaj potresa Zagorje le što im suprug radi ili se nisu usudile oduprijeti suprugu zlostavljaču.

Kad se ipak netko odvažio prijaviti zlostavljača, klupko se počelo odmotavati i nastrane bi osobe odmah završile u pritvoru sve do pravomoćnosti presude. Dvojici je silovatelja u Zlataru odmjereno po 15 godina zatvora, a jedan je otac s izraženim pedofilskim sklonostima «zaradio» 12 godina zatvorske ćelije. Izdvajamo još jedan slučaj na Općinskom sudu u Zlataru kad je jedan otac nepravomoćno osuđen na 3 i pol godine zatvora jer je bludničio nad svoje dvoje djece.

Zoran Gregurek Z L ATA R

P

e d e s e t d vo g o d i šnjem S.G. sa područja naše županije istražni je sudac zagrebačkog Županijskog suda odredio jednomjesečni pritvor zbog osnovane sumnje da je bludničio nad djetetom.

Ovaj novi slučaj seksualnog maltretiranja djeteta od prije deset dana uznemirio je Zagorje i naveo mnoge da razmisle u kakvom to svijetu živimo, kad vaš mališan gotovo nigdje nije siguran.

No, da već u početku ne bude zablude, pedofilija, odnosno seksualna sklonost odraslih prema djeci, ima svoje duboke korijene. Tako su u Rimskome carstvu i Staroj Grčkoj dječaci seksualno iskorištavani od bogatih građana, pa i samih careva kojima su robovali. I neki suvremeni «vladari» svjetskih scena, kao što je pop zvijezda Michael Jackson, našli su se na sudu zbog optužbi da su upleteni u seksualne skandale sa djecom. Pedofilija se «zavukla» i u crkvu pa su i mnogi crkveni dostojanstvenici morali odstupiti zbog seksualnih skandala sa djecom ili maloljetnicima. Malo tko ne zna za aferu Brezovica, zbog koje je hrvatska javnost početkom mjeseca bila na nogama.

Mediji »trn u oku« zataškivačima

Upravo mediji, toliko prozivani što remete mir nekima dosad nedodirljivima, zasjelim u foteljama u debelom hladu svojih ureda, jedni su od najzaslužnijih što su statistike odvjetništava za mladež alarmantne. Višestruka povećanja nekih kaznenih djela ( u Zagorju je 2004. za oko 85 posto bilo više prijave nego godinu prije za kazneno djelo protiv spolne slobode i čudoređa), ni-

su odraz stvarnog porasta tih djela već prosvijećenosti građana da prijavljuju kakvim su maltretiranjima oni ili njima bliske osobe izloženi u svojim domovima, na poslu, u školi i drugdje. Tako su protekle tri godine na zlatarskom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje zatvorske kazne tro-

Suđenje učitelju gitare Na zlatarskom Općinskom sudu traje suđenje zagorskom učitelju gitare I.J. (62), optuženom da je bludničio nad dvjema maloljetnicama i djevojčicom. O ovome predmetu javnost je upoznata jer je suđenje na jednoj od rasprava bilo otvoreno za novinare. Kasnije je rasprava postala tajna. No, neke od bivših učenica I.J., koje su željele ostati anonimne, javljale su se našemu novinaru, govoreći kako je sve istina za što se učitelja optužuje. One u dječjoj ili pubertetskoj dobi, kazale su, nisu znale da učitelja mogu prijaviti što ih je seksualno maltretirao dirajući ih po tijelu. Učenice su išle «linijom manjeg otpora», pa umjesto da prijave učitelja, ispisivale su se sa satova glazbe, govoreći da će se tako rješiti «onog idiota». Prema slobodnoj novinarskoj procjeni, suđenje za blud optuženome učitelju gitare privedeno je samom kraju, a uskoro je za očekivati i presudu. Nadamo će da će izricanje presude biti javno, poštujući pravo suda da se mediji isključe sa dijela u kojemu se obrazlaže pravorijek. Javnost, naime, ima pravo znati što se događa u njihovom susjedstvu i kakva će sankcija zadesiti svakog onog koji počini ova teška kaznena djela na štetu djece ili maloljetnika. (Z. Gregurek)

MARIJA BISTRICA

Izabrani članovi Poglavarstva U Mariji Bistrici u iduće će četiri godine vlast obnašati koalicija SDP-HNS te HSS s ukupno 8 vijećnika. Na mjestu načelnika ostao je Stjepan Muhek iz SDP-a, dok je za predsjednika Vijeća izabran HSS-ovac Josip Klapač.

Na drugoj sjednici Općinskog vijeća Marije Bistrice izabrani su i ostali članovi Poglavarstva u kojem će uz Stjepa-

zagorskilist

jici očeva – monstruma, koji su, ne samo bludničili nad svojom djecom, već su ih i silovali. Zajedničko svim tim potresnim pričama je da su očevi svoja zlodjela provodili više godina, i to u pravilu nad ženskom djecom, a djevojčice su o tome iz straha ili srama šutjele. Majke pak nisu zna-

Kako prepoznati zlostavljača?

Kako bi zaštitili svoje ili tuđe djete, roditelji, nastavnici, liječnici i drugi stručnjaci trebali bi što više raditi na prevenciji, odnosno upućivanju djece, ali i roditelja, kako da se klone potencijalne opasnosti – pedofila. No, problem je u tome što je vrlo teško prepoznati mogućeg zlostavljača. Jer, mnogi se varaju što stigmu «bacaju» na ljude koji na prvi pogled izgledaju rabijatno ili imaju «mačističke» manire. Iz višegodišnjeg novinarskog iskustva, tijekom kojeg se pisac ovih redaka više puta sretao sa osuđenim pedofilima i silovateljima svoje djece, slobodno se može reći da ti zlostavljači obično izgledaju kao netko tko ne bi ni mrava zgazio.

U pravilu su svi uglađeni, lijepog ponašenja, uredno počešljani i besprijekorno odjeveni. Takvi su, slažu se stručnjaci, i u prvom kontaktu sa djecom i njihovim roditeljima, ne bi li ih lijepim gestama pustili u svoju blizinu kako bi što lakše mogli izvršiti svoj bolesni naum. Ali što kad je roditelj zlostavljač i u svakodnevnom je kontaktu sa djetetom, daleko od očiju rodbine, susjeda i nadležnih službi ?!

na Muheka sjediti HSS-ovac Ivan Palanović koji će obnašati funkciju zamjenika načelnika, Zdravko Petrinec s liste SDP-HNS, Željko Vidaček s nezavisne liste i Josip Hanžek s liste HSS-a. Na mjesto zamjenika predsjednika Općinskog vijeća izabran je Žarko Mezak s liste ZDS-HSLS. Podsjećamo, izabrana će vlast u idućem periodu u prioritetu imati rješavanje vodoopskrbe na području cijele općine, izgradnju kanalizacije, proširenje i uređenje groblja, uvođenje javne rasvjete te poticanje razvoja poljoprivrede.

IZNENA\ENJE »Komunalac« na čelu Grada

Čovjek bez skrivenih namjera Senka Susović DONJA STUBICA

S

obzirom da do posljednjih lokalnih izbora, današnji gradonačelnik Grada Donje Stubice, Juraj Srebačić, nije bio politički angažiran, njegov izbor za čelnog čovjeka grada, mnoge je iznenadio.

Donjostubičanci ga osim kao svojeg sugrađana dobro poznaju jer od 1998. godine radi u Donjoj Stubici kao komunalni referent, da bi formiranjem gradskog Komunalnog pogona postao i njegovim voditeljem.

Rođen je 18. siječnja 1950. godine u Gusakovcu, bivšoj općini Donja Stubica. Završio je Građevinsku tehničku školu u Bedekovčini 1970. godine, a svoj prvi posao dobio je u Novoj Gradiški u građevinskom poduzeću «Strmac» u kojem je bio zaposlen 15 godina kao tehnolog, odnosno direktor OUR-a «opekarski proizvodi».

Dio svojeg radnog vijeka proveo je i kao tehnolog u zlatarskom Konstruktoru, potom kao tajnik Mjesne zajednice u Donjoj Stubici, te u donjostubičkom Komusu na mjestu komunalnog referenta. Svoju posljednju dužnost voditelja donjostubičkog Komunalnog pogona obavljao je do izbora za gradonačelnika Donje Stubice.

Oženjen je Vesnom, a uz dva sina, tridesetogodišnje blizance, Daria i Maria, danas je ponosni djed četverogodišnje unučice Ane -Već dulje vrijeme za-

dužen sam za komunalne poslove u gradu, a kako nisam bio zadovoljan nekim stvarima, odlučio sam se sa svojom nezavisnom listom kandidirati na izborima. Postigli smo uspjeh koji je iznenadio i mene samoga. Za gradonačelnika sam izabran stjecajem okolnosti u dogovoru s koalicijskim partnerima HDZ-om, ZSom te ZDS-om i HSLSom s kojima smo formirali vlast u gradu- ispričao nam je Juraj Srebačić.

Podsjećamo, presudnu ulogu u formiranju vlasti u Gradu imala je upravo nezavisna lista Jurja Srebačića, koja je osvojila čak 13, 2 posto glasova i dva vijećnička mjesta koja su bila potrebna i koaliciji HSS-SDP-HNS i HSU koja je osvojila 37,3 posto i šest vijećničkih mjesta, odnosno HDZu koji je osvojio 36 posto glasova i pet vijećnika, a kojem su se priklonili ZS i koalicija ZDS-HSLS koji su dobili po jedno vijećničko mjesto.

-Juraj Srebačić je pošten čovjek koji nema skrivenih namjera. Niz godina radio je kao komunalni referent, odnosno upravitelj komunalnog pogona i dobro poznajem problematiku, a to je po mom mišljenju izuzetno važno jer će najbolje moći pomoći građanima koji se najčešće susreću s problemima vezanim uz komunalije.

Vjerujem da će taj čovjek puno napraviti za dobrobit Stubice- doznajemo od predsjednik stubičkog HDZ-a, dr. Anđelka Glivara.

3

INICIJATIVE »Agro Zagorje« za razvoj zagorske poljoprivrede

Saniranje klaonice i stvaranje domaćeg branda Želja nam je i omogućiti mladim ljudima da ostanu kod kuće na selu i osiguraju si egzistenciju, a u svojem radu borit ćemo se za ostvarivanje prava na novčane poticaje za naše zadrugare i kooperante. Blizu nam je i tržište, milijunski grad Zagreb koji uglavnom troši hranu iz uvoza. Želimo to promijeniti - rekao je Stjepan Lojna.

Osim Zagreba, tržište za proizvode Zadruge, već sada je osigurano na području Krapinsko-zagorske županije, ali i na području Jadrana.

Senka Susović VELIKO TRGOVIŠĆE �����������������������������������������������������������������

�������������������������

��������������������

Garažna vrata s motorom već od 4.900 kn

S

ciljem pokretanja organiziranog otkupa poljoprivrednih proizvoda, te nabave potrebnog repromaterijala za poljoprivrednike po povoljnijim cijenama, četrdesetak zagorskih poljoprivrednika osnovalo je prije dvije godine u Velikom Trgovišću Poljoprivrednoekološku zadrugu «Agro Zagorje». Jedan od osnovnih zadataka Zadruge bio je kupnja klaonice u stečaju koja je naposljetku, nakon završetka procesa utvrđivanja vlasništva i kupljena za 1,5 milijuna kuna.

-Prije pokretanja stečaja u klaonici je obavljena rekonstrukcija i modernizacija te se u njoj mogla odvijati suvremena proizvodnja. Klaonica je zadovoljavala potrebe otkupa svinja i goveda s područja naše županije, a u njoj se mogla vršiti i prerada mesa u polutrajne proizvode koji su bili poznati na našem tržištu po svojoj kvaliteti. Sada smo u fazi saniranja objekta i opreme u klaonici, koja je zbog stajanja preko tri godine doživjela određenu devastaciju- saznajemo od Stjepana Lojne, upravitelja Zadruge «Agro Zagorje».

Suradnja sa svinjogojcima

.Kako bi Zadruga osigurala sirovinsku bazu prije desetak dana sklopljen je

Hladnjača i veletržnica

ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa Svinjogojskom udrugom «Pikača» iz Zaboka od koje će otkupljivati proizvo-

plasman robe.

-Ovim projektom želimo dokazati da i Zagorci mogu imati razvijenu poljoprivredu. Činjenica

Nakon stavljanja u funkciju u klaonici će se koristit sirovina isključivo s područja Hrvatskog zagorja. Posebna će se pažnja posvetiti proizvodnji suhomesnatih proizvoda i stvaranju vlastitog brenda – zaštitnog znaka proizvodnje de, a svinjogojci koji su dosad manje proizvodili zbog nesređenog tržišta sada će imati osiguran

je da imamo marljive ljude, ekološki čistu zemlju koja je pusta i šteta bi bila ostaviti je neiskorištenu.

Nakon što klaonica krene s radom u jesen ove godine, Zadruga namjerava izgraditi 2.000 tona veliku hladnjaču za voće i povrće uz koju bi bila smještena i veletržnica poljoprivrednih proizvoda, čime bi bio otvoren put razvoju voćarstva i povrtlarstva na području Zagorja.

-Naše mjesto je dobilo svoje ime upravo zbog toga što se ovdje u prošlosti obavljao veliki organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda, od jaja, peradi, stoke, voća, pa do vina, te su se s naše željezničke stanice ovi proizvodi transportirali u srednju Europu, a purani čak u Englesku. Realizacijom ovih programa naše bi mjesto opet s pravom nosilo naziv «Trgovišće» kao što je to i nekad bilo- optimistično je najavio Lojna.

bakin puèki kutak - in memoriam Pripremio: Zoran Gregurek

Zbogom, baka

J

a sam ti se, sinek, dogorijela kak sviječa.

Meni ti nije žal vmrijeti jer vidim da za of svijet više nijiesam. Same se v molitve preporučam dragomu Bogu da me zeme vu Kraljevstve nebeske – kazala mi je nedavno naša hraščinaka baka Ivka, pučka prognozerka. Rekla je i da će joj se Bog valjda smilovati i dopustiti joj da doživi još jedan imendan.

4

Tako je i bilo. Naša se baka u subotu više nije prubudila. Otišla je u snu.

- Same mi naj zabiti vužgati sviječu gda vmerjem. Jer mi onda nej duša puta vidla vu nebe. I najte me oblačiti vu črninu, denite mi šari kostim. I nek mužika igra na se glas. Kaj onda kaj bum vmrla, vi mladi muorate i dalje živeti i veselite se – bila je uvijek nasmi-

jana baka kad mi je kazivala svoje zadnje želje. Baku, rođenu Kavur, 15. veljače 1917. godine u konjščinskom naselju Krapina Selu, ponovila mi je puno puta, život nije mazio.

Rano je ostala bez majke, koju je morala zamjenjivati u kućanskim poslovima i brizi za mlađu braću. Bila je odlična učenica, ali nije mogla nastaviti školovanje, jer je pokojni «tatek» nije pustio u Zagreb jer mu je bila «desna ruka pri hiži». Kad je

bila cura za ženidbu, Nijemci su joj strijeljali oca, a pod kraj rata oženila je udovca Rudolfa sa troje male djece i u braku rodila sina. Izdigla se sa suprugom iz siromaštva, odškovali su djecu i pooženili ih. Iza nje je ostalo šest unuka i sedam praunuka.

Kao jedan od unuka, od nje sam puno naučio i mislim da sam shvatio njezinu glavnu poruku: Život je jednostavan, samo nam treba puno vremena da to shvatimo.

zagorskilist

IMAMO ŽUPANICU Vlasta Hubicki ostaje na čelu županije

Oporba napustila sjednicu Ivan Kovačić KRAPINA

P

rošlog tjedna, na 2. sjednici županijske Skupštine, HSS-ovka Vlasta Hubicki ponovno je izabrana za krapinsko-zagorsku županicu, odlukom većine vijećnika. U trenutku njenog izbora u vijećnici je bilo 29 vijećnika, jer su vijećnici HDZa te koalicije ZDS-HSLS napustili sjednicu. Vlastu Hubicki, uz devet vijećnika HSS-a, podržali su vijećnici koalicije SDPHNS-LS, njih 15, te četiri vijećnika HSU-a, a protiv je bio ZDS-ovac Petar Štefanec, koji nije, poput njegovih stranačkih kolega i koalicijskih partnera, napustio sjednicu.

HDZ, ZDS i HSLS napustili sjednicu

Prije samog glasanja za izbor županice, Milivoj Škvorc u ime kluba HDZa zatražio je petominutnu stanku, nakon koje su se za govornicom izredali ZDS-ovci Višeslav Ćuk i Stanko Belina, te HDZ-ovac Škvorc. Između ostalog, svi su oštro kritizirali dogovor između Sonje Borovčak(SDP) i Vlaste Hubicki, prema kojem će svaka obnašati dužnost županice po dvije godine, s time da je prva na redu Vlasta Hubicki.

–Smatramo da to neće bi-

ti dobro za Zagorje, a nismo ni sigurni je li takav dogovor uopće u skladu sa zakonom, budući se župan, odnosno županica bira na četiri godinerekao je Ćuk te dodao da se očito primarno gledaju osobni interesi, a ne interesi Zagorja, odnosno županije. Sličan stav iznio je i Belina –Nama je Vlasta Hubicki predlagala koaliciju, međutim nismo pristali jer se dvije kandidatkinje za županicu nisu mogle dogovoriti, a mi se nismo htjeli miješati pa smo odustali od te koalicije-.

Kritični su bili i HDZ-ovci. –Nigdje se nikad unaprijed nije dogovorila takva podjela jer se župan bira na 4 godine. Očito je problem zadržavanja određenih pozicija. Mi ne želimo sudjelovati u toj igri i ne želimo preuzeti tu odgovornost- rekao je Škvorc te pozvao sve one koji ne žele sudjelovati u tome da napuste sjednicu, nakon čega je u vijećnici ostalo 29 vijećnika.

Hubicki: »Učimo demokraciju!«

Nakon izbora, u svojoj zahvali, županica Hubicki je naglasila: «Učenje demokracije je teško i bolno. Ne moramo biti istomišljenici, no mi koji smo ovdje, spremni smo preuzeti odgovornost za Krapinsko-zagorsku županiju, kao i do sada.»

Štefanec: ”Ako me trebaju, pomoći ću!”

Presudile male penzije Najduža rasprava na sjednici povela se oko umirovljenika i njihove podrške koaliciji SDP-HSS-HNS-LS. Raspravu su započeli ZDS-ovci, Ćuk i Belina, uvrijeđeni nekim nedavnim izjavama Božidara Posavca, predsjednika županijskog HSU-a. Posavec je, prema Ćukovim riječima, rekao da je glavni razlog što su se priklonili SDP-u i njegovim partnerima to što nikako ne mogu koalirati sa ZDS-om, koji je do sada koalirao s pet stranaka. –ZDS je do sada koalirao s HDZ-om i HSP-om. Sada nam je partner HSLS. To su tri stranke, a ne pet. S pet stranaka koalirao je upravo HSU- rekao je Ćuk. Također, Stanko Belina rekao je sljedeće: „Ključnu ulogu odigrao je HSU, koji je koketirao s obje strane. Koristili su HDZ da bi dobili što više koncesija i to su potom primjenili u pregovorima sa SDP-om.“ U ime vladajuće koalicije, vijećnik Željko Kolar, stao je u obranu umirovljenika. –Mi smo se sa HSU-om složili programski, jer da nije bilo tako, već na konstituirajućoj sjednici priznali bi da ona druga strana ima većinu. HSU je došao s 40 programskih pitanja i tražio je na njih odgovore, tako da nismo trgovali. Što se tiče funkcija, nudili smo im manje nego HDZ- rekao je Kolar.

Potaknuta konstatacijom da je na državnoj razini HSU u koaliciji sa HDZ-om, Zdenka Grilec, potpredsjednica Županijske skupštine izjavila je da zagorski umirovljenici nisu zadovoljni tom koalicijom te navela vlastiti primjer: „Kad sam umirovljena imala sam mirovinu 50 kuna iznad prosjeka, a sada 1000 kuna ispod. Ono što nam se obeća, ne izvrši se. Mislim da je toga bilo dosta.“

VLAST Janko Knezić gradonačelnik Oroslavja

Najiskusnije vodstvo u državi Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

O

roslavsko Gradsko vijeće moralo je zbog dugog natezanja oko podjele funkcija ponoviti konstituirajuću sjednicu, ali je ovaj put dogovor prije sjednice postignut.

No, dogodile su se dvije važne promjene. Najprije je zbog odlaska na funkciju dožupana, kandidat HNS-a, dosadašnji gradonačelnik dr. Davor Gredičak odustao od kandidature, pa je lista HNS-HSU-ZS kao svog kandidata ponudila Jan-

zagorskilist

ka Knezića (HSU). Takav se rasplet nije dopao ZSu, pa je vijećnik te stranke Sanjin Žegrec prešao u oporbu i priklonio se HDZ-u. Žegrec nam je taj potez objasnio ignoriranjem njegove stranke, posebice od strane HSU-a te stalnim popuštanjem zahtjevima liste SDP-LS. Ipak, blok HNS-HSUSDP-LS-HSS imao je dovoljnih osam glasova, kako bi prošli njihovi prijedlozi. S osam glasova za, jednim protiv i šest suzdržanih Janko Knezić postao je novi gradonačelnik Oroslavja, dok je HDZ-ov kandidat Mi-

lan Babić dobio nedovoljnih sedam glasova. Tako bi dvije godine na mjestu gradonačelnika trebao provesti Knezić, dok će druge dvije godine to mjesto preuzeti SDP, odnosno Ivan Tuđa. Sam Tuđa izabran je na mjesto predsjednika Vijeća, a protukandidat mu je bio Žegrec. Dvije dopredsjednice Vijeća postale su Danica Hursa (HNS) i Božena Pellegrini (HSS).

Prema koalicijskom sporazumu HNS-u i HSU-u uz mjesto gradonačelnika prve dvije godine, pripada i mjesto drugog dogradonačelnika prve dvi-

je godine, prvog dogradonačelnika druge dvije godine i dva člana Poglavarstva. SDP-u i LS-u pripada mjesto gradonačelnika druge dvije godine, prvog dogradonačelnika prve dvije godine i jednog člana Poglavarstva prve dvije godine. HSS-u pripada mjesto jednog člana Poglavarstva prve dvije godine i drugog dogradonačelnika druge dvije godine.

Stoljeće i pol iskustva

Na sljedećoj sjednici zna se da mjesto predsjednika Vijeća od Tuđe preuzima Ivan Slukan, koji je tu dužnost obavljao i u prošle četiri godine, a Tuđa ide u Poglavarstvo. Time će Oroslavje vjerojatno imati najiskusnije vodstvo u državi jer Knezić sa 71 i Slukan sa 74 godine, zajedno imaju 145 godina nagomilanog životnog iskustva.

- Prošla su vremena kad

sam bio predsjednik Mjesne zajednice koja je bila veća nego sada grad.

Moram reći da je s nekadašnjih 4.500 zaposlenih, Oroslavje nakon rata ostalo bez tih radnih mjesta. Imamo više od 1.000 penzionera. Zadatak pred nama je da ovaj grad ide naprijed, posebice infrastrukturno, da koristimo znanje ljudi, da privreda ide dalje. Zahvaljujem do-

Nakon prve dvije sjednice novog saziva Županijske skupštine novinarima je, osim glavnih aktera, najzanimljivije bilo ime Petra Štefanca, ZDS-ovca, koji se nije pojavio na konstituirajućoj sjednici, što je u javnosti pokrenulo spekulacije o njegovom neslaganju sa stavovima stranke. Na početku ove, druge sjednice, Štefanec je odbacio takve priče napomenuvši da je srednjoškolski profesor koji je taj dan jednostavno morao biti u školi i zaključivati ocjene, jer zakon nalaže da se to radi upravo na posljednjem satu. Pažnju mnogih Štefanec je privukao i u trenutku kad su njegovi stranački kolege, kao i vijećnici HDZ-a i HSLS-a napustili sjednicu, a on je ostao i potom jedini glasao protiv Vlaste Hubicki.

–Mislim da je normalno da čovjek ostane, čuje do kraja i da jasno i glasno pokaže javnosti svoj stav.

No, biti u opoziciji ne znači ne biti spreman svojim znanjem i stručnošću pomoći Zagorju, ako to ova nova vlast treba- pojasnio nam je Štefanec.

sadašnjem gradonačelniku i smatram da je zavrijedio da ide naprijed i da nam kao dožupan pomogne. Želim da se uključi cijela zajednica, zato molim oporbu da zdušno pomogne zajednički interes grada - rekao je u kratkom govoru nakon izbora novi oroslavski gradonačelnik.

Janko Knezić, novi gradonačelnik Oroslavja

5

parlament

Reporteri Zagorskog lista pitaju za vas…

Poziv mještana Krušljevog Sela: „Jama na cesti ne da nam spavati“

Novinari otišli, jama odmah asfaltirana Ivan Kovačić O R O S L AV J E

P

rošlog četvrtka oko 12 sati i 30 minuta redakciju Zagorskog lista nazvao je Zlatko Šuk iz Krušljevog Sela kod Oroslavja. Naime, Grad Oroslavje u svibnju je započeo izgradnju cjevovoda za prikupljanje oborinskih voda u Krušljevom Selu, a 21. svibnja prekopana je cesta kod kućnog broja 98. Prošlo je već mjesec dana, a taj uski dio prekopane ceste nije asfaltiran, već je stavljeno nešto betona i potom šljunka. Šljunak automobili brzo raznesu, a Šuk i njegovi susjedi već mjesec dana, kako kažu, ne mogu spavati zbog buke koju proizvode automobili, a pogotovo kamioni kad udare u prekop. Ubrzo nakon poziva, novinar i fotoreporter Zagorskog lista bili su na mjestu događaja.

Ne možemo spavati

-Oni su postavili te cijevi uz cestu, zametali ih i gore nasipali šljunak i sada to tako stoji, iako su govorili da će izgraditi i nogostup. Tu gore, sto metara više nalazi se područna osnovna škola i nogostup je stvarno nužan. U kolovozu je tu u Oroslavju i Svjetsko prvenstvo Skirollera. Rekli su da budu napravili, samo pitanje je kad. Taj poduzetnik koji to gradi, ima samo tri radnika, a on vam je rođak našeg gradonačelnika–ispričao nam je Zlatko Šuk te dodao- Što se tiče ovog ovdje gdje su prekopali cestu, to već mjesec dana čekamo da asfaltiraju. Tu treba dvije tačke asfalta. Mi nemremo spavati od svih silnih udaraca ili kočenja automobila.

Najgore je kad naiđe kamion. Radim u HŽ-u, došel sam iz noćne, al’ nema šanse oka sklopit. Ja sam i danas zval gradonačelnika Davora Gredičaka i

6

on mi je rekel da mogu ići dalje. Rekoh, idem ja dalje. Zato sam vas zval – ogorčen je Šuk.

Nezadovoljstvo nisu krili ni ostali susjedi koje smo u tom trenutku zatekli u dvorištima. Stjepana Bertola, osim buke zbog nesanirane ceste smeta i jedna druga stvar. –Oni su tu iz prekopa napravili ispust bez cijevi, bez ičega i to direktno meni u dvorište. Ja sam sad na ovu njihovu cijev stavil željeznu tablu. Pa ne buju valjda meni vodu puštali po dvorištu. Deset metara dalje mi je i bunar. Nek mi zagade vodu, a sedmorica smo u obitelji. Evo, pogledajte, cijev su stavili točno na temelj moje ograde. To i slijepac more videt– ispričao je Stjepan Bertol.

13.30

–Oni su vam to počeli graditi prije izbora. Kad su počinjali s poslom, niti su imali cijevi, niti su imali šljunka,niti radnika. Rekel sam, tri ljudi rade. Asfaltirali su gore poligon za autoškolu, a za dvije tačke asfalta nisu imali za tu. To je sramota– ponovo se u razgovor uključio Zlatko Šuk.

Nakon razgovora s nezadovoljnim mještanima Krušljevog Sela, nije nam preostalo ništa drugo nego da odmah potražimo gradonačelnika Oroslavja. Podsjećamo, prošlog četvrtka, 23.06., kada smo vodili ove razgovore, gradonačelnik je još bio Davor Gredičak. Nazvali smo ga i on je odmah pristao na razgovor i deset minuta kasnije, oko 13,30h primio nas u svom uredu. Prvo smo provjerili navode naših ranijih sugovornika i pitali je li ga uistinu zvao netko od mještana Krušljevog Sela i postavio pitanje sanacije prekopane ceste.

«Nisu to udarne jame»

-Da. Prije negdje sat, sat i pol nazvao me gospo-

Zlatko Šuk i njegovi susjedi ogorčeni su sporošću izvođača radova

din Zlatko Šuk i rekao da on to govori prvo meni, ali da može ići i dalje ako treba. Ja sam mu odgovorio da može ići dalje, ali da će asfaltiranje biti u ponedjeljak, jer se ne može odmah asfaltirati, budući da mora proći određena faza slijeganja. A da su udarne grabe tako jake možete se i sami uvjeriti da to nije tako. Uostalom, postoji na toj dionici ograničenje brzine prometa 30 km na sat, prema

tome onaj vozač koji poštuje ograničenje, s obzirom da su tamo radovi na nogostupu i okolo, onda sigurno ne udara. Nisu to velike udarne jame, no ponavljam, sanirat će se u ponedjeljak –odgovorio je, tadašnji gradonačelnik Oroslavja Gredičak.

O problemu Stjepana Bertola preko čijeg bi dvorišta trebale ići oborinska vode rekao je -Oborinske vode su i prije išle po njegovom dvorištu. No, mi smo

bili na terenu i konstatirali da su dva moguća rješenja. Jedno od njih je da zacijevimo taj dio koji prolazi kroz njegovo dvorište, a drugo da oborinske vode idu otvorenom grabom, ali preko susjedne parcele- rekao je Gredičak te dodao- Što se tiče nogostupa, on će se izgraditi do škole, ali i dalje. Također će se preko puta napraviti jedno proširenje, tako da roditelji kad dovezu djecu ili dođu po njih imaju gdje

stati s autom –najavio je Gredičak

14.05

Zadovoljni odgovorima i obećanjem gradonačelnika vratili smo se u našu redakciju, a nešto kasnije stigla je poruka od Zlatka Šuka: „U 14,05 h došli su i pošljunčali jamu.“ No, već drugi dan nazvao nas je ponovo i rekao da je sve po starom jer su šljunak ponovno raznijeli automobili.

Stjepan Bertol: »Predvidjeli su ispust u moje dvorište«

Utorak, 8.45 Budući da u ponedjeljak nisu počeli radovi, ponovo smo nazvali Grad Oroslavje i tražili gradonačelnika. To je u međuvremenu postao Janko Knezić (HSU), no na telefon nam se ponovo javio Gredičak i rekao da je Knezić na moru, te dodao «Danas će se sporna jama ispuniti betonom, a sutra, kad se beton stvrdne, presvući će se asfaltom». Radovi su počeli, kao što se vidi na slici, u utorak ujutro i do 11 sati jama je asfaltirana. Nadamo se da će mještani Krušljevog Sela sada moći mirno spavati.

zagorskilist

APSURD Prazni štandovi gradske tržnice u Krapini

županija

Tko je kriv - prodavači ili kupci?

Ivan Kovačić KRAPINA

Danko Hršak, voditelj tržnice

U

obnovu krapinske gradske tržnice uloženo je oko 3,5 milijuna kuna, no unatoč njenom modernom, lijepom i funkcionalnom uređenju, ona je u posljednje vrijeme najčešće prazna.

Nekoliko žena, ili kako ih kupci oduvijek od milja zovu „kumica“, dolazi tek četvrtkom i subotom, no osim što ih je malo, ni ponuda im nije baš velika. Tek pokoji sir i desetak, najviše dvadesetak jaja. Ništa veći nije ni broj zainteresiranih kupaca, a je li to uzrok ili posljedica praznih stolova na novouređenoj tržnici, pokušali smo otkriti prošlog četvrtka, kada smo razgovarali s prodavačima, kupcima, ali i voditeljem tržnice Dankom Hršakom.

Kumice krive inspekciju i kupce

-Prve ti treba hiljadu potvrdi za vse kaj prodaješ. Ak ideš prek Veterinarske inspekcije, treba ti 360 kuna da dobiš dozvolu za prodavanje jajec. To je radi salmonele. Ja prejdem na veterinarski fakultet v Zagreb i košta me 60 kuna, ali im moram dati i deset jajec.

Za sir trebam isto potvrdu. Svake ljete odnesem k veterinaru male mleka i onda mi on da potvrdu. Sve to košta– priča nam Nada Jug iz Temovca kod Svetog Križa Začretja, kojoj su tog četvrtka ostala neprodana dva sira i desetak jaja. Prodala bi rado i nešto rakije ili koju puricu, no za to nema dozvolu. –Prije dok se to smelo bilo je super. Tu je bilo i po štengama naroda i robe i sve se prodalo. Zato je denes prazno jer se

zagorskilist

Krakom upravljač Za iznajmljivanje jednog stola na krapinskoj gradskoj tržnici, odnosno štanda, prodavači plaćaju Krakomu, kojem je tržnica dana na upravljanje, 55 kuna dnevno, no, prema Hršakovim riječima, izlazi im se u susret na način da više njih može dijeliti i platiti jedan stol. „Kumice“ su nam priznale da im, s obzirom na situaciju, naplaćuju samo 10 kuna.

”

Ljudi su se odvikli od dolaska na ovu tržnicu. Dio njih kupuje voće i povrće na našem popularnom „Ponte rossu“. Krapina ima taj problem što to sve nije na jednom mjestu, već je dislocirano.

nesme prodavati živina.

Ak doneseš živinu, puricu ili guskicu, dojde ti sanitarna inspektorica, hiti u kontejner i pošprica. To je sramota– s nezadovoljstvom nam je pričala naša sugovornica te dodala da zbog toga ljudi nemaju volje doći na tržnicu i prodavati svoje domaće proizvode. Pri tom napominje da se u Zagrebu može prodati sve i da te nitko ni za što ne pita.

Za susjednim stolom zatekli smo Ankicu Plahu-

”

dati kad nemaš komu.

Zato ti je prazno, sinek– objašnjava Ankica.

Kupci misle drugačije

Marija Lasić iz Krapine godinama kupuje na tržnici, no sada, kaže, baš se i nema što kupiti. –Došli bi kupci da ima ponude. Sad sam si kupila med, no ponekad bi kupila i sir. Da je ponuda na tržnici svakodnevna i veća, sigurna sam da bi bilo i kupaca –rekla je gospođa Lasić te dodala da

nama kupuje: „Ja si uvijek kupim domaće. I jaja domaća i sir, ali isto tako i puricu i čučeke. Imaju i ovdje ponekad peradi, ali to vam i nije tak često“.

Nestala je tradicija

Iako su svi argumenti poprilično uvjerljivi, ipak nam se čini da stroge i skupe sanitarne kontrole kao i financijske teškoće većine građana, nisu razlog da krapinska tržnica zjapi prazna. Za

Zato je denes prazno jer se nesme prodavati živina.

Ak doneseš živinu, puricu ili guskicu, dojde ti sanitarna inspektorica, hiti u kontejner i pošprica. To je sramota.

tar iz Škarićeva, koja je također prodavala sir.

–Ljudi nemaju novaca i zato više ne kupujeju.

Onda se ni ne splati plaćati kartu za autobus i donesti par sira za pro-

bi kupila i domaću perad kad bi je bilo, jer „domaće je domaće“.

Sličan je stav i Anastazije Kiseljak iz Krapine, koju smo također zatekli na tržnici, gdje već godi-

to čak ne bi smjeli kriviti niti prodavaonice velikih trgovačkih lanaca, koje ponekad imaju povoljnije cijene od onih na tržnici. Naime, sve je to slučaj i u drugim hrvat-

Nada Jug za lošu prodaju krivi nove propise

skim gradovima, da ne idemo daleko, primjerice, u Zaboku. No, zabočka gradska tržnica svakodnevno vrvi i „kumicama“ i kupcima.

-Ova se tržnica dugo gradila i jednostavno se izgubila ta tradicija dolaska ne tržnicu- misli Anastazija Kiseljak. Njezino mišljenje dijeli i voditelj tržnice Danko Hršak.

-Ljudi su se odvikli od dolaska na ovu tržnicu.

Dio njih kupuje voće i povrće na našem popularnom „Ponte rossu“. Krapina ima taj problem što to sve nije na jednom mjestu, već je dislocirano. No, mogu vam reći da mi pokušavamo nešto promijeniti, odnosno pokušavamo dovesti na gradsku tržnicu jednu ribarnicu i jednu pečenjaru, kako bi se proširila ponuda i oživjela tržnica. Za sada su tu peradarnica, pekara, mesnica, voćarna i cvjećarna, no ima još 7 slobodnih poslovnih prostora.

Budući da za lijepo uređen prostor na katu nema interesenata, razmišljamo da se gore uredi

jedan izložbeni prostor.

Osnovni je problem privući ljude, za što treba proširiti sadržaj. Tada će,

Anastastzija Kiseljak, kupac

Ankica Plahutar, prodavačica

vjerujemo, tržnica biti interesantnija i za prodavače –rekao je Hršak.

7

Zagorski list u posjetu Stanici za tehnički pregled vozila

Zagorci voze ispravne aute Denis Vincek MOKRICE

U

ČAKOVEC

Mali Zagorci »sigurni u prometu« Na 13. državnom natjecanju učenika osnovnih škola «Sigurno u prometu» održanome u lipnju u Čakovcu, u ekipi naše županije sudjelovala su četiri učenika: Dalibor i Kristina iz Osnovne škole Janka Leskovara Pregrada te Anita i Karlo iz Osnovne škole Augusta Cesarca Krapina. Dalibor Koprivnjak iz 5.a razreda osvojio je šesto mjesto u konkurenciji od 38 učenika iz 19 hrvatskih županija, a Kristina Petrak bila je sedma.

Natjecanje se sastojalo iz praktičnog i teoretskoga dijela. U teoretskom dijelu učenici su rješavali testove o poznavanju prometnih propisa te sastavljali prometne znakove izričitih naredbi i bicikl iz slagalica. Praktični dio bio je vožnja spretnosti na 3 pozicije. Ocjenjivala se vožnja u obliku slova «S», vožnja po crti, nošenje tereta na leđima, prenošenje loptice, vožnja po kosoj i ravnoj dasci, «zmija» i «tunel».

Mentori učenika iz Krapinsko-zagorske županije bili su Zvonko Koprivnjak iz Pregrade i Milan Trutin iz OŠ Augusta Cesarca u Krapini, obojica učitelji tehničke kulture. Mali Zagorci zauzeli su 14 mjesto u državi od 19 ekipa. (D. Vincek)

KLANJEC

Uređenje parkirališta ispred Galerije Antuna Augustinčića Djelatnici obrtnika Vinka Ivekovića, autoprevozništva i niskogradnje iz Svetog Križa, uređuju parkiralište ispred Galerije Antuna Augustinčića koje je godinama bilo neuređeno i kvarilo izgled Trga Antona Mihanovića u starom gradskom jezgru Klanjca.

Osim obilježenih parkirnih mjesta za 20-ak osobnih automobila, bit će postavljeni i rubnjaci oko gredica za cvijeće, tako da će pogled na lijepo umjetnikovo zdanje i njegova remek djela – dvije skulpture u «forma vivi» ispored Galerije biti još izražajnije.

Uređenje se financira iz proračuna grada Klanjca.

(Ivo Šućur)

8

Zagorju se voze dobra vozila, mali je postotak onih koja su neispravna, auti su daleko kvalitetniji i po vrstama i po markama, nego u nekim drugim županijama. Veliki broj vrlo starih Zastavinih vozila, čak njih 50 posto, vozi se po županijama na istoku Hrvatske, a kod nas ipak ima sve manje fićeka, Zastava 101 i 128. Sjećam se kako je jedan čovjek s fićom iz Gornje Stubice bio je kod nas prije godinu i pol na tehničkome. Kad sam mu dignuo prednji kraj, desni prednji kotač je tako tukao, a kako struku poznajem, znao sam da mu je ležaj, matica otpustio na rukavcu. To je jednostavan posao, samo ključem 27 stegnete maticu i to je tek nekoliko minuta posla, a čovjeku može spasiti život. Ipak, zapazio sam da ljudi i sami sve više vremena i pozornosti poklanjaju održavanju svojih vozila. Ne treba o tome brinuti samo ako se ide na daleki put odnosno na godišnji odmor, nego i inače. Čim sjednete za volan, ako primjećujete, osjećate ili znate da vozilo nije ispravno, sam sebi niste dobar prijatelj, a da se ne govori o drugim sudionicima u prometu- rekao je ing. Nikola Čirjak, voditelj Stanice za tehnički pregled Centra za vozila Hrvatske, koja se nalazi u Mokricama 161c.

Ima dana kada tehnički pregled prođe 20-ak vozila zaredom i nijedno ne bude vraćeno. I onda se može dogoditi da dva sljedeća auta ne mogu proći tehnički pregled.

Pri tehničkom pregledu vodi se računa o znatnom broju parametara koju su svrstani od 01 do 99. Svako vozilo koje je starije od dvije godine podliježe redovitom tehničkom pregledu. Naravno, i novokupljeno vozilo to mora obaviti, da bi se upisali svi podaci. Pod pretpostavkom da je novo vozilo ispravno, taj tehnički pregled vrijedi dvije godine.

jer drže da će njihovo vozilo svakako proći tehnički pregled. Poneki se znaju ispričati zbog toga propusta, a vlasnici starih vozila uglancaju svoje ljubimce jer nisu baš 100 posto sigurni u njihovu tehničku besprijekornost. Posebna priča su eko-testovi.

– Od 2001. govori se o eko-testu.

To je bilo razdoblje u kojemu smo vlasnike vozila upoznavali i upozoravali o čemu se tu radi. Praktično tek 2003. je trebao zakon stupiti na snagu, no tada, očito, još nije došlo do te faze da se ide na strogu primjenu. I, konačno, u listopadu 2004. sazrelo je da se ide na eko-test.

Išlo se na zakonske vrijednosti.

No, i svaka tvornica je propisala za pojedine tipove vozila koje norme ona moraju zadovoljavati. Spomenute tzv. zakonske vrijednosti, to je slučaj kod vozila koja nemaju regulirani katalizator, one su povoljnije. Gotovo sva vozila mogu zagađivati CO 0,30. Razlika je i u tome da stara vozila imaju samo jedno mjerenje, i to na praznomu hodu, a vozila koja imaju regulirani katalizator imaju dva mjerenja- izložio je voditelj Stanice za tehnički pregled u Mokricama Nikola Čirjak koji je na poslovima tehničkoga pregleda u Zagorju od 1968. i može se reći da je najveći autoritet na tom poslu u našoj županiji.

Kako proći eko-test?

Čirjak nastavlja da je u početku puno vozila padalo na eko-testu, naprosto iz neznanja. Ne može se zanemariti da, uz to što filter za zrak mora biti čist da bi mogao povući dovoljnu količinu kisika to i da ispušna cijev mora biti neoštećena,

a posebno bitno je da mora biti dobro ispuhana.

– Naime, u stanici za tehnički pregled mjerenje se obavlja pod daleko većim brojem okretaja, nego što se, u pravilu, itko vozi. Nitko u vožnji obično ne prelazi 3.500 ili 4.000 okretaja, a mi moramo mjeriti, jer tvornica traži, nekad i do 5.500 okretaja, a što je veći broj okretaja, više se daje gas, to je i zagađenost veća. Bitno je dakle, dobro ga ispuhati. Naime, na kratkim relacijama vozilo se dobro ni ne zagrije, u ispušnoj cijevi ostanu čestice koje nisu sagorjele i to zagađuje okoliš, ali i dolazi do nezadovoljavanja eko-testa. To se može dogoditi i novome vozilu iz upravo navedenih razloga- kaže Čirjak.

Vozači to znaju, pa odu na autocestu, do Krapine i natrag, da bi ispuhali cijev. Čirjak kaže da isto tako rade i u Njemačkoj. No, što ako nema autoceste, ili je zimski period, pa je kolnik pokriven snijegom i sklizak? Znalci tada voze tako da češće mijenjaju stupanj prijenosa, daju veći gas, a u samoj stanici za tehnički pregled kontrolor prije nego što u ispušnu cijev stavi instrument, nekoliko puta stisne gas da još ispuše ono što je preostalo.

– Ako vlasnik otkloni kvar na vozilu zbog kojega je ono bilo vraćeno, neće ponovno platiti tehnički pregled ukoliko je to obavio u roku deset dana. To je kada se radi o nedostacima koje mi ovdje ne možemo otkloniti. No, ne vraćamo zbog sitnica. Ako svjetlo ne zadovoljava, jednostavnije nam je da mu ga sam podesim. Moji djelatnici i ja to uvijek rado napravimo- zaključio je ing. Nikola Čirjak.

Treba li oprati auto prije tehničkog pregleda?

– Zbog svakog nedostatka vozilo se može vratiti kao tehnički neispravno. Počinje se s vanjskim pregledom, a za sigurnost prometa daleko su najvažnije gume, kočnice, prednji kraj, svjetla, limarija jer, ako je ona trula, vozilo se kod sudara spljošti kao «kula od karata»- slikovito objašnjava Čirjak. Zanimljivo je i to što postoji čak i zakonski članak prema kojemu vozilo koje pristupa tehničkom pregledu mora biti čisto. Čirjak navodi da vlasnici novih vozila uglavnom ne vode baš posebno brigu o tome

zagorskilist

LJETO Terme Jezerčica otvaraju vrata kupačima

Mali Humčani proplivali Denis Vincek HUM NA SUTLI KRAPINSKE TOPLICE

U Umjesto na more, u Jezerčicu Senka Susović DONJA STUBICA

Z

agorci doista ne moraju brinuti kako i gdje provesti godišnji odmor. Da bi pronašli spas od ljetnih vrućina i eventualno nabacili malo boje, ne moraju otputovati na more i bacati se u veliki trošak jer osvježenje mogu pronaći i u obližnjim toplicama. Stubičanci pak imaju posebnu privilegiju s obzirom da od sada mogu birati između čak dva kupališta, HTPa «Matija Gubec» i Terma Jezerčica koje otvaraju svoje vanjske bazene. Uz olimpijski i dječji bazen, te uređeno dječje igralište, kupače dočekuje i uređen vanjski šank, uređene svlačionice i sanitarni čvorovi.

Za dva tjedna hotel s 4 zvjezdice

No, to je tek početak.

Kroz petnaest dana očekuje se i otvorenje hotela s 50 soba i 106 ležajeva, kojeg će, ispune li se želje vlasnice, Dubravke Lekić, krasiti četiri zvjezdice. Gostima će na raspolaganju biti i dvije kongresne dvorane- veća za 200 osoba i manja do 60.

-Na žalost, uređenje wellness i fitness centra morat će pričekati još dva mjeseca jer smo promijenili kreditora.

zagorskilist

Zagrebačka banka nas više nije željela financijski pratiti, iako smo do sada sve svoje obveze ispunjavali u roku, tako da smo potražili novog kreditora, Varaždinsku banku. Radovi su nastavljeni, no protratili smo gotovo pola godine- požalila se Dubravka Lekić.

Vrijednost investicije iznosi oko 15 milijuna kuna, a još će 5 milijuna trebati izdvojiti za izgradnju velikog bazena s tri tobogana za kojeg je u tijeku ishođenje građevinske dozvole i čiji je dovršetak planiran također na jesen ove godine. Treba napomenuti da je u kupnju Jezerčice i njeno dosadašnje ure-

đenje već uloženo oko 21 milijun kuna.

Slijedi…

Tijekom iduće godine na površini oko 100.000 kvadratnih metara zemljišta koliko ukupno zauzimaju Terme Jezerčica, u planu je i uređenje bungalova, aqua parka, sportskih terena koji će upotpuniti turističku ponudu.

-Naravno, da bismo realizirali sve što smo zacrtali bilo je potrebno izraditi i Prostorni plan. Naime, uvidjevši da Prostorni plan za Grad Donju Stubicu čiji je sastavni dio i Jezerčica neće biti tako skoro gotov odlučili smo sami financirati izradu Prostornog

plana za Jezerčicu kojeg nam izrađuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu i koji će nas koštati između 150.000 i 200.000 kuna- doznajemo od Dubravke Lekić.

Uz otvorenje bazena i hotela uslijedit će otvaranje 50-ak novih radnih mjesta, te je najavljena suradnju sa zabočkim Strukovnim ugostiteljsko-turističkim učilištem i mladim izučenim kuharima i konobarima.

Straha od konkurencije nema, a Dubravka Lekić, uz kvalitetnu uslugu koja će svim djelatnicima Terma Jezerčica biti na prvom mjestu, najavljuje i pristupačne cijene usluga.

skladu s programom nastave plivanja koji se sada odnosi na učenike trećega razreda, Osnovna škola Viktora Kovačića iz Huma na Sutli organizirala je na bazenima u Krapinskim Toplicama dvokratnu nastavu plivanja.

Prva skupina u kojoj je 28 učenika trećih razreda iz Druškovca, Taborskoga i centralne škole upravo je završila četverodnevni program osposobljavanja djece u plivanju. Program je izrađen prema stručnim načelima koja omogućavaju da djeca savladaju tehniku plivanja na najprihvatljiviji način. Proplivalo je 82 posto učenika, tj. uspješno pro-

šla kroz planirane vježbe: «mirna usta», «bačvica», «bačvica se raspala», «žabica» pa sve do kraula i prsnoga stila plivanja.

Stručni voditelj nastave bio je učitelj tjelesne i zdravstvene kulture Hanna Antar, a pratilac skupine bio je učitelj Zvonko Koprivnjak. Djeca su imala organizirani prijevoz koji je realizirao «Potočki promet», a također su imala plaćen ulaz na bazene. – Učenicima je preostalo samo da se opskrbe sendvičima i sokovima- rekao je za Zagorski list Zvonko Koprivnjak.

Druga skupina, učenici iz Prišlina, Breznoga i Lupinjaka, ali i oni iz prve grupe, koji nisu u potpunosti ovladali vještinom plivanja, nastavu će imati u kolovozu.

OROSLAVJE

Novo navalno vozilo DVD-a Oroslavje Oroslavski vatrogasci dobili su novo navalno vozilo čime su postali najopremljeniji DVD u Zagorju, a i šire. Novo pet tonsko navalno vozilo marke Iveco, ima zapreminu 1200 litara vode s dva pedesetmetarska mlaza i visokotlačnu pumpu. Vozilo je kupljeno dijelom sredstvima društva, a dijelom kreditom. Već je imalo i prvu intervenciju na požaru u Slatini i pokazalo se kao dobro i učinkovito.

Sada s dva navalna vozila, kombijem i platformom, DVD Oroslavje postalo je najopremljenijim dobrovoljnim vatrogasnim društvom. Po riječima predsjednika društva, Matije Knezića, na kupnju drugog navalnog vozila išlo se jer procjena ugroženosti pokazuje da bi ga društvo trebalo imati. Knezić se nada da će se u suradnji kupiti i poseban nastavak za pranje ulica jer se pokazao potrebnim, posebice kod raznih utrka koje se odvijaju gradskim ulicama. (S. Fuštin)

9

Za dušu, za spomenek

ZA DOMAĆE, ZA PAJDAŠE

Srček se ne prodaje

Piše: Rajko Fureš

G

lediš vse oko sebe, vse si gruntaš o tom kam bi ti iti triebale, čez vrieme glediš i sam si povedaš otom kak vse išle je naopak. Kaj bi pak pametnejše povedal, nie ti nič druge niti bile za študerati nek kak nas vuči vrieme i kak nam poveda da nič tuj ne dogaja se same po sebe, nek da vse v življenju ponavlja se i obrača male na jenu, male na čist drugu stran. I nie niti človeku za zameriti na unomu kaj i kak se negdar morti je i zgubil, kaj negdar

10

je morti male i skrenul, kaj je negdar mislil nekaj za kaj bu poklje mu morti bile i žal največ, dok ljete bu natukel i k pameti došel. A da sme si vsi bolši biti mogli, da sme vsi mogli bolj, da sme vsi mogli drugač – te sigurne je, tuj ti nemreš nič drugoga dodati, tuj ti nič drugoga nemreš deti, jer lepe je vrieme, dobra je volja, prava je doba ta tera človeka praf obrača, tera mu kaže i tera ga zmesta genuti more na pravu stran, gde sunček greje navek.

Tak gda najdeš se h tekve situacije, da se nemreš obrnuti, da nemreš otklenuti i da nemreš prejti kak glediš i otpiraš, vleči moreš a da zvleči nemreš. Unda ti se se dogodi, vsikud te nekaj piče, vsikud ti nekaj poveda, vsakejački ti se beteg dogaja i vse ti se obrača tak kak se triebele nebi. Čem nas je več, čem se glaseh čuje več – vsikud

ti se more same oko toga dogoditi te da nie ti te po unomu kaj je najmenjši, nek kak se vleče, a bolj h življenju vleče unie teri je vekši, jakši, unie teri bolj more govoriti ili još bolj zijati. Navek se unoga teri je menjši hiče h stran, navek ga se nekam za vuglič hmeknjiva. Tak se i tebe dogaja da vekši te je štel kupiti, da vekši te je štel h svojega melina deti. Najprie ti je zgledele da drugač nemreš, najprie ti je zgledele da nemreš si pomoči, a unda si sam sebe povedati mogel, povedati da nemreš i nesmeš se za nič na svetu, za nikakove peneze prodati, jer nema te cene, nič toga vriedne nie da srčeke bi svoje prodati ti mogel, prodati i za navek ga zgubiti.

Zate se srček ne prodaje, zate čuvati ga moraš kak blage najvekše, kak une kaj cene nema, jer vrednejšega od njega na svetu nie.

Piše: Nevenka Gregurić

N

ie dana gda za nekuga ne čujem kak je žifščen. Žifčeni su podjednak deca, mladi i malje stariejši. Tomu se nie morati čuditi gda po njihove žifce od ranuga jutra, pak se gda se ide spat, nabijaju sikakvi zvuki od brrr, trrr, tutuu, cijuu... H vuha se pak hgajnjaju rieči: brže, žuri se, kaj čakaš, moraš, zakesnil buš, gde si tak duge, odi mam...

Ne baš tak davne sega toga nie bilje. Na postelje te zubidilje sunce tere te je poljehke gladilje po ljica ilji ti je kokot dal svojem kukurikanjem na znanje da se trieba zdiči. Bez žurbe, par put si se pretegnul po postelje, zievnul i

navljiekel cunjke. Unda bi se nahranila živina, podojilje blage i spravljal froštukelj. Si bi se pribralji k stolu i z mirem jelji. Nu gda je bila koruza za okapati ilji kakev vekši posel prešlje se na njivu mam gda se počelje deniti. Alji gda bi sunce pripeklje si bi došlji k domu. Po vručine se jedine morala sušiti krma. Ž nju se moralje žureti kaj ju dešč nej pofajtal. Znalje se reči med ljudmi: „Z krmu i mrtviecem se nesme čakati. Oni se moraju pospravljati bilje da je kakev svetek.“ Ostalji poslji su se delalji rane h jutre i pred večerku, za hlada. Poklje obeda si su vudienčilji Pod kopiče slame ilji pod sad h dvorišču, muži bi si zmetalji kobre i počivalji. Babe z decu počivale su h senjake na friške pospravljene krme.

Nije bilje aliergiji, a nosnice su dišale vračstva posušenuga cvietja. Čez vudienjku se i živina primirila pod nekakvu striehu, a i blage štalje lježale je h miru i z repem tirale tuj i tam muhe. Živelje se bez pune toga kaj denešnji ljudi imaju. Denes, gda se imame, gda sme pune toga dobilji i priskrbelj, zgubilji

sme same jene, a te je naš mir. Mir, o čemu pripoviedam? Hnogi neznaju kaj te opče je?

Nemrem vam daruvati mir, alji kak da napravite štruklje na juhu, morem:

ŠTRUKLJI NA JUHU

Od dvie beručke glatke melje, malje solji i mlačne vode omiesi se tieste. Ne preveč trde ni vurne. Tieste se ostavi postati na topljem oko pol vure. Posebne se zdruzga veljika šaka friškuga sira, malje solji, jene jajce, žljica putra ilji masti i dvie žljice koruzne melje. Sirilje se dobre zmieša. Odstajanene tieste se malje resuče, a unda z rukami na tenke rezvljieče.

Na rezvljiečene tieste od jenuga kraja dene se sirilje i z tiestem sfrče h tienjku štrucu. Z rubem teniera riežeju se malji štrukljeci (oko dva do tri centimetre).

Na renjgljek se dene žljica masti, malje skosanoga črljenuga i bieluga luka, pršuna i se se pofriga. Gda se luk požari dene se na te malje črljene paprike i podljieje z ljiter vode. Gda voda zakipi nutre se mečeju štrukljeci teri moraju kipeti oko deset minut.

zagorskilist

GLASINE Neutemeljene priče o »gužvi« na zabočkom groblju

KRAPINA

»Ne pokapamo po putovima« Ivan Kovačić ZABOK

T

ragom glasina koje su doprle do redakcije Zagorskog lista da na zabočkom Gradskom groblju više nema slobodnih grobnih mjesta i da se mrtvaci pokapaju na putu, razgovarali smo s upraviteljem groblja Zvonkom Trgovcem, koji ih je opovrgnuo.

–Nemamo problema sa ukopom pokojnika jer slobodnih grobnih mjesta za sada ima dovoljno. Zabočani, «domoroci», većinom imaju obiteljske grobnice, no problem su oni koji su doselili u Zabok i oni koji iz raznih razloga žele ovdje biti sahranjeni.

Njima trebaju nova grobna mjesta, a takvih slučajeva, sa stvarnim potrebama, ima oko desetak godišnje. Inače na zabočkom groblju ne možete kupiti grobno mjesto unaprijed, nego tek kad vam netko umre, odnosno kad za to postoji stvarna potreba.

Na taj način želimo izbjeći slučaj Bedekovčine, koja je unaprijed rasprodala grobna mjesta i sad na-

vodno nemaju više slobodnih. Grad Zabok ima i izrađen projekt novog dijela groblja na kojem će biti 370 novih grobnih mjesta. Već su uređene i asfaltirane pješačke staze i u trenutku kad za to bude potrebe, groblje će se proširiti –priča nam Trgovec.

Nova lokacija

Tih novih 370 grobnih mjesta, prema procjena-

ma, trebale bi zadovoljiti potrebe Grada Zaboka za najmanje 15-ak godina, iako je tako nešto teško predvidjeti. No, Gradski prostorni plan predviđa i sasvim novu lokaciju za groblje kao i mrtvačnicu i to u Jakuševcu, tako da Zabočani ne trebaju strahovati da će se njihovi pokojnici pokapati na nekakvom putu. Za sada se jedno grobno mjesto pla-

ća 1.000 kuna, a godišnja grobna naknada za održavanje groblja iznosi 80 kuna za jednostruko, a 150 za dvostruko grobno mjesto. Groblje, odnosno staze i grobna mjesta koja nisu privedena svrsi održava Ekol, dok je održavanje grobova prepušteno vlasnicima. Na zabočkom groblju postoji oko stotinjak grobova koje vlasnici ne održavaju pa smo upravitelja pitali može li se nekom oduzeti njegovo grobno mjesto.

-Ukoliko se10 godina ne plaća grobna naknada i ako na tom grobnom mjestu 15 godina nije bilo ukopa, ono se može dodijeliti drugome- odgovorio je Trgovec. Na kraju, budući da se grobno mjesto ne može kupiti unaprijed, zanimalo nas je što se dogodi kad umre samac, koji nema rodbine. –Takav slučaj još nismo imali. Uvijek postoji neka daljnja rodbina. Ako i Grad plati troškove ukopa, prilikom ostavinske rasprave uvijek se pojavi netko od nasljednika, koji potom vrati Gradu utrošena sredstva –pojasnio je Trgovec.

Preuzak most kod Hušnjakovog Radovi koji se izvode na izgradnji autobusnog parkirališta nasuprot Hušnjakovog izazvali su pitanja građana Krapine što će biti s mostom koji spaja Celjsku cestu i Ulicu Dragutina Gorjanovića Krambergera. Odgovor smo potražili kod Krapinskog gradonačelnika Josipa Horvata, koji nam je potvrdio da je most zaista problem jer je preuzak i na njemu nastaju prometni čepovi. No, problem s mostom je taj što je on pod zaštitom i konzervatori ne daju da se on dira. Također, pitanje je i kako most proširiti jer je odmah do njega trafostanica. Dobivena je lokacijska dozvola za pješački most koji će biti odmah pokraj. Gradonačelnik Horvat složio se da se s mostom nešto mora napraviti, ali u suradnji svih zainteresiranih strana. (S. Fuštin) ZELENJAK

Vijenac za Dan državnosti U povodu Dana državnosti, županica Krapinsko-zagorske županije Vlasta Hubicki je u subotu u 8. sati položila vijenac ispred spomenika «Lijepa naša» u Zelenjaku. Ovom svečanom činu nazočili su predsjednik Gradskog vijeća Klanjec Božidar Gorup, te predsjednici Općinskih vijeća Tuhlja - Milivoj Škvorc, Kumrovca – Milivoj Prekratić i Kraljevca na Sutli – Antun Hrelja.

U Tuhlju i Kumrovcu su održane mise zahvalnice domovini, nakon čega su se vijećnici ovih susjednih općina okupili pred spomenikom «Lijepa naša». Uz pratnju Limene glazbe «Lipa» Tuhelj zajedno su otpjevali državnu himnu, a potom su Milivoj Škvorc i Milivoj Prekratić položili vijence pred spomenik «Lijepa naša», od čijeg će postavljenja u Zelenjaku, u studenom, proteći punih 70 godina. (Ivo Šućur)

BIROTEHNIKA CENTAR ZA DOPISNO OBRAZOVANJE, ZAGREB, Gundulićeva 24/III SURADNJI S PUČKIM OTVORENIM UČILIŠTEM KRAPINA

UPISUJE U ŠKOLSKU 2005/2006 GODINU u školovanje, doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih za sljedeće programe – zanimanja: • EKONOMIST • KOMERCIJALIST • PRODAVAČ • UPRAVNI REFERENT • POSLOVNI TAJNIK

• KUHAR • KONOBAR • TURISTIČKO HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST • HOTELIJERSKO-TURISTIČKI TEHNIČAR • OPĆA GIMNAZIJA

ZA UPISE U PRVE RAZREDE NEMA BODOVNOG PRAGA. BROJ UPISA NEOGRANIČEN. • Plaćanje školarine u obrocima, • Knjige osigurane za sve predmete!

UPISI U PUČKOM OTVORENOM UČILIŠTU KRAPINA TIJEKOM CIJELE GODINE ILI U MATIČNOJ ŠKOLI U ZAGREBU, GUNDULIĆEVA 24/III. TELEFONI: KRAPINA 049/370 561, ZAGREB 01/48 555 22, 48 555 25, 48 182 67

zagorskilist

11

PROJEKTI Proizvodnja autohtonih sireva u punom zamahu

ŠKOLSKI PROJEKTI Financiraju li se iz džepova roditelja ili su oni briga društva

Brz napredak Daju oni najsiromašniji, Sebastijan Fuštin ZABOK

S

udionici Projekta proizvodnje autohtonih hrvatskih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Hrvatskog zagorja prezentirali su svoje proizvode na Trgu Ksavera Šandora Đalskog u Zaboku. Na Danu sira tako su predstavljeni kravlji, kozji, ovčji i miješani sirevi koje rade vrijedne ruke naših uzgajivača. Sam Projekt došao je na svoju polovicu. Prva je godina uspješno odrađena, što se vidi po povećanju broja uključenih gospodarstava s dvadeset na trideset. Zadovoljstvo ne skrivaju ni voditelj projekta mr. Muhamed Al Younis niti Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede.

- Prezadovoljan sam. Projekt se kreće brzo i intenzivno. Imali smo dvadesetak radionica koje traju od tri do pet sati, izložbu, prezentaciju. Slijedi nam predstavljanje u Maču, pa u kolovozu Začretje i na jesen nova izložba.

Analizirali smo sva gospodarstva od tehnološkog do marketinškog dijela. Poboljšana je kvaliteta proizvodnje i to neusporedivo, ali težimo višem. Otvorena su četiri prodajna mjesta na tržnicama Zabok, Donja Stubica, Krapina i Zlatar. Riješili smo na povoljan način nesporazum s veterinarskom inspekcijom. Naišli smo na razumijevanje ministarstva. Što se tiče popularizacije, Projekt je prisutan dosta u javnosti, a kritike su više

12

nego povoljne - rekao nam je mr. Al Younis.

Zdravko Tušek dodao je kako bi bilo više projekata da su precizni i detaljni kao ovaj.

Porast prodaje

- Projekt se razvija povoljno, u planiranom smjeru i to je idealan primjer kako se s proizvodima s dodanom vrijednošću može izaći na tržište i ostvariti dodatna sredstva za obiteljska gospodarstva. Pripremamo web stranicu, a materijali su na pola puta.

Slijedi turistička sezona i pokušat ćemo probiti led u ugostiteljskim objektima - zaključio je Tušek.

Pri svakom susretu sa sudionicima Projekta oni izražavaju svoje zadovoljstvo radom. Ovog puta razgovarali smo s obitelji Pavlin iz Donje Batine koja proizvodi kozji sir.

Glava obitelji Josip Pavlin rekao nam je kako su dosta naučili o siru, a najvažniji rezultat je porast prodaje, tako da sada prodaju cijelu proizvodnju na području Zlatara.

- Receptura je bitna. Tehnologiju smo poboljšali, a recept smo pokušavali pogoditi dok nismo dobili onaj pravi i sada proizvodimo dvije vrste polutvrdih sireva - ispričao nam je Josip Pavlin.

Za sada imaju 30 muznih koza, ali misle povećati broj. Za proizvodnju se uz Josipa brinu i supruga Branka te mama Đurđa, dok sedmogodišnja Ana Marija pomaže na paši i pri mužnji, a četverogodišnji Nikola tek će se uključiti.

bogati »šparaju« Neven Miškulin D U B R O VA Č A N

U

jednom od prošlih brojeva Zagorskog lista objavljen je članak o uspjehu učenika OŠ Veliko Trgovišće, osobito onih iz Područne škole Dubrovčan, na polju likovnog stvaralaštva. S neskrivenim je zadovoljstvom istaknuto da su u Mimari izloženi radovi čak pet učenika ove male škole. Dok djeca stvaraju, uče i trude se da poluče što bolji uspjeh, kraj njih, uz njih, ali , prije svega za njih, kuju se planovi koji su podigli prašinu pa je Zagorski list krenuo njenim tragom.

Ovih je dana, naime, stanovnike Dubrovčana iznenadila odluka Mjesnog odbora o participiranju u financiranju projekta izgradnje školskog igrališta koji nužno treba njihova osnovna škola. Sukladno ovoj odluci na adrese četiristotinjak domaćinstava Dubrovčana i okolnih naselja poslana je uplatnica na dvije stotine (200) kuna. Iako pomalo ogorčeni, mještani nisu i iznenađeni jer su već u nekoliko navrata iz vlastitih džepova sufinancirali rasvjetu i slične projekte za koje odgovornima drže Općinu i Županiju.

Vježbalište i blagovaonica u istoj prostoriji

Područna škola Dubrovčan moderno je zdanje kojoj nedostaje adekvatno sportsko igralište. Zemljani teren veličine 1050 m2 na kojem se održavaju satovi tjelesne kulture ne odgovara pedagoškim standardima ni u kojem smislu.

Stotinu osamdeset učenika muku muči s prašinom za toplijih dana, a apsolutno je nemoguće nastavu održati po kiši, ili dan poslije, kada se na sportsku obuću učenika lijepi blato! O zimskim mjesecima ne treba niti govoriti!

Alternativu pronalaze u improviziranoj dvorani, prostoriji na samom ulazu škole koja je, najblaže rečeno, višenamjenska.

Satovi tjelesne kulture su maksimalno skraćeni

kako bi se stigli postaviti stolovi za obrok, jer ova prostorija služi i kao blagovaonica.

Planiranje izgradnje prave školske dvorane daje se naslutiti, jer se u blizini nalazi prostorija za sportske sprave te tuševi i buduće svlačionice.

Projekt obuhvaća asfaltiranje, uređenje košarkaškog, rukometnog i nogometnog igrališta, postavljanje tribina i manjih zelenih površina kojim bi se prostor vizualno odvojio od ostatka školskog dvorišta. Nositelj je Općina Veliko Trgovišće, natječaj je, kako doznajemo, provedenpostavlja se još samo pitanje tko će osigurati najveći dio sredstava.

Retrospektiva i planovi

Mještani Dubrovčana žale se i smatraju da su zakinuti te da Općina većinu novaca daje Velikom Trgovištu i Matičnoj školi što potkrepljuju činjenicom da je ona nedavno dobila novi krov i parkiralište. Načelnik Ivan Žeinski objašnjava: „Krov na školi napravljen 1971.godine, prokišnjavao je i bilo ga je nužno zamijeniti.

Većinu sredstava dala je Županija. Nismo protiv gradnje sportske dvorani u PŠ Dubrovčan, ali Općina nema novaca za taj pothvat“ Naglasio je da su spremni pomoći i da će, prema dogovoru, napraviti iskop i postaviti podlogu ali za asfalt se stanovnici Dubrovčana moraju obratiti Žu-

paniji, ili Ministarstvu prosvjete i športa.

Pročelnik za gospodarstvo KZŽ Siniša Hajdaš Dončić potvrdio je da će Županija asfaltirati šest stotina kvadrata igrališta te da radovi mogu početi čim podloga bude pripremljena.

Samostalne i dobrovoljne akcije

Za provođenje cijelog projekta potrebno je oko 650 000 kuna, pa se od mještana očekuje da skupe gotovo polovicu, a do sada su prikupili svega deset tisuća kuna.

Zanimljivo je da su uplatu, među prvima, izvršili upravo oni koji su slabijeg imovinskog stanja, a da oni „bolje stojeći“ ne žele sudjelovati, ili imaju niz prigovora. Ali, uplatitelji se boje za sudbinu svojih teško odvojenih kuna, razmišljaju o tome i da su izigrani budući da radovi još nisu počeli.

Zadnji projekt u kojem su uspješno surađivali s Općinom bio je popločavanje staze oko škole, kad je Općina napravila podlogu, a ploče su postavljene dobrovoljnim radom. Od potpuno samostalnih akcija mještani ističu bojenje kompletne unutrašnjosti škole i uređenje zelenih površina oko nje. O dobroj volji pojedinaca i aktivnom uključivanju roditelja za poboljšanje uvjeta školovanja vlastite djece, kad je o Dubrovčanu riječ, sigurno nema dvojbi. No, teško je reći kako će za-

vršiti ova priča sa sportskom dvoranom. Hoće li napola asfaltirano igralište primorati ljude da još jednom nerado, pa i pod cijenu dosta odricanja, posegnu u džepove, ili će radovi zbog neizgrađene financijske konstrukcije biti odgođeni?

Matematičke zagonetke

Matična škola Veliko Trgovište dobila je ove godine od ministarstva 420 000 kuna iz kojih se trebaju financirati dvije područne škole:Dubrovčan i Strmec.

Zanimljivo je napomenuti u cijeloj ovoj priči da je škola u Tuhlju, koja broji približno isti broj učenika kao i PŠ Dubrovčan, samostalna i sama dobiva oko 180 000 kuna.

Rješenje ove matematičke zagonetke neki vide u dobivanju statusa samostalne škole, koji je današnja Područna škola Dubrovčan nekada imala.

Iako su svi suglasni u tome da mjesto treba napredovati, škola se modernizirati, mnogi se unaprijed boje sljedeće moguće oduke Mjesnog odbora: „Izgradit ćemo školsku dvoranu!“Ta odluka, čini se, sa sobom donosi i potrebu da ljudi ponovno prebiru po vlastitim novčanicima.

Za očekivati je da će se dogovori između Općine, Županije i članova Mjesne zajednice uskladiti te da će učenike PŠ Dubrovčan na jesen dočekati sportsko igralište kakvo zaslužuju.

zagorskilist

Poginula djevojka Sebastijan Fuštin VELIKO TRGOVIŠĆE

U

Jezeru Klanječkom u subotu oko 20 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je Sandra Kozina (19) iz Zagreba zadobila smrtonosne ozljede od kojih je preminula u Općoj bolnici Zabok.

Nesreća se dogodila na cesti od Zaboka prema Kumrovcu na kojoj to nije rijetkost. Neki od prisutnih komentirali su kako to i nije čudo u kakvom je stanju cesta. No,

ovog puta, uzrok nesreće je neprilagođena brzina. Damir J. (24) iz Zagreba nije je prilagodio vozeći Audi TT, izgubio je nadzor nad vozilom, prešao na suprotnu stranu kolnika i došlo je do izravnog sudara u blagom zavoju sa Škodom Fabiom koju je vozio Siniša Z. (32) iz Zagreba.

Od siline udarca Audi je završio u polju, dok je Škoda ostala prepriječena na cesti. Sandra Kozina koja je bila suvozačica u Audiju nesreću nije preživjela. Vozač je zadobio lake tjelesne ozlje-

de. Damiru J. kasnije je utvrđena prisutnost 0,77 promila alkohola u krvi.

Očevid je obavio istražni sudac Županijskog suda

u Zagrebu, a mrtvo tijelo putnice prevezeno je u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagreb radi obdukcije.

Izgorio tekstilni pogon Euroda Centar Sebastijan Fuštin S T U B I Č K A S L AT I N A

U

subotu je u požaru u potpunosti izgorio izdvojeni pogon tvrtke Euroda Centar d.o.o. iz Zagreba, u stubičkoj Slatini, zajedno s oko dvije tone raznog materijala za izradu jastuka. Jedino što je ostalo od pogona su nagorjeli zidovi.

Očevidom je utvrđeno da je do požara došlo u skladištu uslijed kratkog spoja na produžnom kabelu.

Kabel koji je bio spojen na stroj za preradu spužve

pregrijao se. Tekstil i ostali lako zapaljivi materijali lako su buknuli, a onda više nije bilo spasa niti materijalu niti zgradi.

Pogon u Stubičkoj Slatini radi tri godine, a prema riječima vlasnika Roberta Štrige, šteta iznosi između 600 i 700 tisuća kuna.

Ukoliko će se morati rušiti objekt, šteta će se popeti na više od 100.000 eura.

Nažalost, pogon nije bio pokriven osiguranjem.

— Posao mora ići dalje.

Imamo fiksne ugovore s kupcima, pa ćemo za početak morati improvizira-

ti. Kako ćemo dalje, ovisi o tome što će reći građevinari — rekao nam je vidno

potreseni Robert Štriga.

Požar su ugasili pripadnici JVP Zabok.

VELIKO TRGOVI[ĆE

Stradao traktorist

U noći s petka na subotu oko ponoći u Mrzlom Polju teško je stradao V. B. (47) iz istog mjesta nakon što se njegov trektor prevrno i zapalio se. Do prevrtanja je došlo zbog kretanja preblizu rubu kolnika. Vatru su ugasili pripadnici JVP Zabok, a V. B, je zadržan na liječenju u Traumatološkoj bolnici u Zagrebu. (S. Fu.)

POLICIJSKI TJEDAN Protekli tjedan (od 20. od 27. lipnja) u Policijskoj upravi Krapinsko-zagorskoj ponovno je donio veći broj prometnih nesreća. Dogodilo ih se ukupno 28. Smrtno je stradala jedna osoba, tri su teže povrijeđene, šest lakše, a 18 je nesreća bilo samo s materijalnom štetom.

Kod četiri sudionika prometnih nesreća utvrđena je prisutnost alkohola u

zagorskilist

krvi. U operativnoj akciji «Noć bez alkohola», policijski službenici oduzeli su 21 vozačku dozvolu zbog prisutnosti nedozvoljene količine alkohola u krvi (najmanje 0,15, a najviše 2,38 promila).

Zabilježeno je 26 kaznenih djela. Od toga šest krađa i četiri teške krađe, pet oštećenja ili uništenja tuđe stvari, dva krivotvorenja novca te po jedna teška

tjelesna ozljeda, sprečavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti, zlouporaba opojnih droga, utaja poreza i drugih davanja, zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe, izbjegavanje carinskog nadzora, dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom te prisila prema pra-

vosudnom dužnosniku.

Prekršaja je kod obiteljskog nasilja zabilježeno 14, a kod narušavanja javnog reda i mira 21.

Dogodilo se jedno samoubojstvo, kao i prevrtanje traktora. Tri su požara bila na građevini, tri suhe trave i raslinja, dva na poljoprivrednim površinama te jedan na prometnom sredstvu (lokomotivi teretnog vlaka).

13

IVANJE Muži zagorskog srca, Tuhljani i mnogi gosti na središnjoj proslavi Ivanja

Ivanjski krijes visok 23 metra Ivo Šućur P R I S TAVA

N

a Žlendrovom brijegu u Pristavi kod Tuhlja u petak navečer održana je središnja proslava KZŽ uz blagdan Sv. Ivana Krstitelja, na kojoj je paljenju dosad neviđenog i najvišeg (23 m) krijesa u Hrvatskom zagorju nazočilo preko 400 ljudi koji su došli odasvud, a među njima i podosta članova udruge «Muži zagorskog srca» sa svojim stoloravnateljem, dr. Rajkom Furešom.

- Prvi krijesovi pojavili su se u 12. stoljeću. Pale se na Ivanje, u trenutku kada je dan najduži i noć najkraća. Mi kršćani palimo ih u čast Isusa i Ivana Krstitelja, simbolično najavljujući rađanje novog života. U paljenju krijesova traži se novi, bolji život u kojem težimo da budemo dobri i plemeniti i da nam bude bolje. Drago nam je kad nas je svake godine sve više.

Svi ćemo jesti, piti, pjevati i veseliti se životu - kazao je prvi Muž zagorskog srca, dr.Fureš. Krijes je zajedno sa 15 svojih pajdaša

podigao muž Rudolf Žlender na prelijepom brijegu iznad svoje obiteljske kuće, odakle puca pogled na zatalasano zeleno Zagorje.

Uloženo je ukupno 300 dragovoljnih radnih sati.

Toranj od drveća slagali su danima, uz opasnost urušavanja, ali uspjeli su.

Kad je krijes planuo, vidjelo se da je to uistinu veličanstven prizor. Prvo je izveden mali vatromet, a onda je plamen osvijetlio cijeli brijeg i potrajao čitav sat. Materijal utrošen u krijes stajao je oko 8000 kuna, što se uglavnom

pokrilo donacijama općine Tuhelj, udruge Muži zagorskog srca, neregistrirane Udruge za očuvanje starih običaja iz Pristave, Turistička zajednica Tuhelj i pojedinaca. Glazba novopečenog pristavskog ansambla «Mladih šest», tradicionalni bažulj s kobasom kojeg je ukusno pripremila domaća kuharica Mira Vinković, dobra kapljica iz vinograda Pere Ivekovića Grgeca, okrijepili su dušu i tijela nazočnih koji su se na Žlendrovom brijegu duboko u noć radovali životu.

Krijesovi gorjeli i iznad Krapine Ivan Kovačić TKALCI

I

vanjski krijesovi gorjeli su i iznad županijskog središta. Naime, Udruga prijatelja Grada Krapine organizirala je paljenje dvaju krijesova, na Trškom Vrhu i kod crkve Sveta tri kralja iznad mjesta Tkalci. Posebno svečano bilo je u Tkalcima, gdje su se najprije kod raspela okupili brojni građani, predstavnici udruga i društava predvođeni fra Petrom Žagarom. Bi-

»Ivanjske noći i dani« u Martincu Ivanje u Zagorskoj hiži Orehovičkom Zoran Gregurek MARTINEC OREHOVIČKI

K

ako napraviti dobru feštu za staro i mlado, prošlog su tjedna pokazali mještani Martinca Orehovičkog koji su ove godine već tradicionalno slavili blagdan Svetog Ivana Krstitelja. Prvog dana pučke veselice, koju su organizirali Društvo «Sveti Martin» i Mjesni odbor Martinca Orehovičkog, paljen je ivanjski krijes uz nastup kuburaša iz Novih dvora Jelačičevih. U petak, na samo Ivanje, program je počeo misnim slavljem, kojeg je u znak zahvalnosti za novu kapelu Svetog Martina i Ivana Krstitelja dogotovljenu lani, predvodio tajnik druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, Tomislav Markić. Posjetiteljima zasigurno najzanimljiviji dio ove manifestacije održao se nakon mise, kad je pod šatorima priređen kulturni program i pravo veselje uz pečenog vola. Među viđenijim

14

gostma ove veselice bila je i zagorska županica Vlasta Hubicki. U zabavnom programu, kojeg je vodio dramski umjetnik Adam Končić, pored «Dečkih z bregov» , koji su «prašili» do jutarnjih sati, nastupio je i Dražen Dretar - Drele, koji je okupljeno mnoštvo nasmijavao do suza. Drele i društvo za stolom ljubaznih domaćina - zagorske pjesnikinje i orehovičke snahe Gordane Tkalec – Končić i supruga joj Marija Končića : Adam Končić, glumački mu kolega Vid Balog, glazbenik Rajko Suhodolčan i drugi, posebno se je bilo veselo, a dobrom je «štimungu» ponajviše doprinijelo vrhunsko vino iz domaćinove (Marijeve) klijeti.

S neizostavnim licitarima u torbi, na odlasku smo, još na vrućem asfaltu koji je postavljen ispred Društvenog doma večer prije, najavili svojim domaćinima da se vidimo i dogodine. Organizatorima sve pohvale, kao i volu, koji je bio «za prste polizati»

li su tu članovi Kuburaške udruge Sveti Juraj Hlevnica, Gradski puhački orke-

star, DVD Krapina, Izviđački odred Hrvatsko zagorje i drugi. Nakon kra-

Sebastijan Fuštin D U B R AVA Z A B O Č K A

E

kološko društvo Lijepa naša iz Dubrave Zabočke i Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, zajednički su organizirali druženje pod nazivom “U susret Ivanju” u Zagorskoj hiži. Bio je to događaj kojeg slobodno možemo nazvati prijateljskim druženjem, više nego manifestacijom. Tako su uz dobrodošlicu Gordane Gregurić i dr. Rajka Fureša, kao domaćina, svoje pjesme čitaSVETI VID

li Nevenka Gregurić, Božidar Staroveški, Vladimir Šuk i dr. Rajko Fureš. Uz

nezaobilazni roštilj, odvijao se i program predstavljanja delicija “Kaj su jeli na-

tke molitve kod raspela, krenuli su u procesiji prema crkvi Sveta tri kralja.

Procesija je zastala kod Pećina, gdje je blagoslovljen križ i gdje su se priključili vjernici župe Petrovsko, na čelu sa župnikom Dragutinom Smrkuljom. Kod crkve Sveta tri kralja uslijedila je molitva, a potom je zapaljen i blagoslovljen veliki Ivanjski krijes. Mještani Tkalca pripremili su i pučko veselje za sve sudionike, koji su uspoređivali krijes s onim na Trškom Vrhu.

ši stari” u kojem se na dvorištu u krušnoj peći pekla domaća strepa, kojoj gosti nisu mogli odoljeti i svi su je pomalo grickali. Nenad Kralj pokazao je umijeće rada na lončarskom kolu, a kad je stigao sumrak, zapaljen je i ivanjski krijes. Na kraju, uz smijeh zbog neuspješnih pokušaja pijenja iz mudrijaša, društvo je u samoj hiži otpjevalo nekoliko domaćih pjesama i rastalo se uz obećanje da će se uskoro opet sastati. Ako ne prije, onda iduće godine na Ivanje…

Gužva na svetokriškom proštenju Protekle nedjelje vjernici iz Svetog Križa Začretja i Mihovljana okupili su se na proštenju u Komoru Začretskom, na čijem je najvišem brijegu kapelica posvećena Svetom Vidu. Vidovdan se inače slavi 15. lipnja, no tradicionalno se u Komoru proštenje održava prvu i drugu nedjelju nakon Vidovdana. Sama kapelica spada pod svetokrišku župu, no nalazi se na tromeđi župa pa uz Svetokrišćane Svetom Vidu rado hodočaste i vjernici iz susjednih Orehovice i Mihovljana. Da bi se izbjegle velike gužve, već je davno dogovoreno da prve vidovske nedjelje hodočaste vjernici iz Orehovice, a druge iz Mihovljana. Tako je ove nedjelje središnju svetu misu od 11 sati predvodio mihovljanski župnik, vlč. Marijan Piskač. Kao što se vidi na slici, prekrasno uređena kapelica i ovaj put bila je premala za sve vjernike pa su mnogi za vrijeme mise ostali vani.(i.k.)

zagorskilist

EKOLOGIJA Napušteno vozilo na križanju u jarku pet dana

Ostavio auto i odmaglio Ivo Šućur TUHELJSKE TOPLICE

H

tjeli bi u Europu, gradimo autoceste i razvijamo turizam.

Sve bi, dakle, moralo biti usmjereno ka tome cilju. Želimo spremno dočekati val gostiju, domaćih i inozemnih. Zato, uz sve pripreme za smještaj, ishranu i zabavu turista, mora se voditi računa i o uređenju okoliša, čistoći i ljepoti krajobraza. I baš u ovom času, dogodi se nešto, što goste može neugodno iznenaditi. A riječ je o nesavjesnom, bezobraznom postupku vlasnika starog automobila.

Na križanju prometnica pred Tuheljskim Toplicama, preko puta benzinske pumpe «Marko», u jarku, s kotačima na gore, ležalo je napušteno staro vozilo, bez registarskih tablica. Bili smo u prolazu i zamijetili ovaj neugodni prizor, misleći da se dogodila prometna nezgoda, pa čak da je, nedaj bože, netko možda i stra-

dao. Na benzinskoj pumpi kaže nam jedan od tamošnjih zaposlenika koji je želio ostati anoniman, da je to vozilo netko noću ostavio pred kafićem blizu crpke i odmaglio. Ljuta na nepoznatog, vlasnica kafića je organizirala da se ovo vozilo odgura preko ceste i prevrne na

redaru grada Klanjec, Darku Babiću, ovaj je izašao na teren i utvrdio da inkriminirano mjesto događaja pripada općini Veliko Trgovišće i da je u nadležnosti njegovog kolege Marijana Buhina. Već u utorak sam izašao na mjesto događaja, sačinio zapisnik i podnio

U subotu, u 18.15, na poziv PU Zabok došla je vučna služba Špiček, koja ima ugovor sa Županijskim cestama i odvezla auto na policijski deponij u Krapinu. Protiv Branka Filka će biti podnesena prekršajna prijava, pa će tako povratiti troškove cestarima. krov u jarak.

Međutim, kad je slučaj dojavljen komunalnom

prijavu PU Zabok – kazao nam je Marijan Buhin. Glasnogovornik PU

Zabok Miljenko Fruk kaže da je utvrđen nesavjesni vlasnik napuštenog i neregistriranog automobila. Riječ je o Klanjčaninu Branku Filko, koji je kao «kukavičje jaje» ostavio svog starog «željeznog konjića», neka se netko drugi pobrine o njemu.

Zavirili smo malo i u komunalni «kućni red» grada Klanjca. Kaže se da se stara i neupotrebljiva vozila kao krupni otpad organizirano i besplatno odvoze na javno odlagalište svakih šest mjeseci. Između tih besplatnih odvoza, vlasnici su dužni o svom trošku (oko 300 do 350 kuna) odvesti sami svojeg starog «željeznog konjića» na otpad.

Tko nesavjesno i suprotno ovom odloži svoje vozilo na nedozvoljenom mjestu, bit će prekršajno prijavljen. Međutim, najteže je utvrditi čije je vozilo, pogotovu za ona koja su registrirana prije 1993. godine, od kada je svako registrirano vozilo uneseno u datoteku.

Alpska lavanda uljepšala zagorske vrtove Lavanda sve više osvaja zagorske vrtove i cvjetne gredice. U to se vrlo lako uvjeriti ako pogledate na mjesta kao što su gospodarstvo obitelji Majsec, kružni tok u Oroslavju, centar Bedekovčine, kod Tomek Benza, vrt Zorice Capar, gredica koju dr. Čandrlić uređuje kod svoje zgrade u ulici Matije Gupca, kod trgovine Woma u Zaboku ili mnoge druge. Riječ je o francuskoj alpskoj lavandi koja je otpornija na zimu i razlikuje se od one s hrvatskih otoka po nekim karakteristikama. Daje manje ulja, izrazito je medonosna i širi lijep miris oko sebe.

Lavandu je u Zagorju prva počela uzgajati Božena Štokan koja ju je donijela iz Švicarske. No, poznanici su je počeli tražiti sadnice, pa ih je mnoštvo podijelila širom Zagorja. Jedna je od osnivača i udruge Lavanda sa sjedištem u Jastrebarskom. Nakon što su njene sadnice izdržale oštru zimu u Gorskom Kotaru, novih 5000 već se nalazi u Fužinama. (S. Fu.)

DOMOLJUB DONATOR Bivši ministar useljeništva Marijan Petrović iz Tuhlja darivao knjižnicu

»Kod vas sve odlièno funkcionira« Ivo Šućur KLANJEC

O

vih dana Gradskoj knjižnici i čitaonici «Antun Mihanović» u Klanjcu, bivši ministar useljeništva Marijan Petrović, koji sada živi u Tuhlju poklonio je dio svoje bogate knjižne zbirke, preko to brojeva «Hrvatske revije» i njenih knjižnih izdanja i drugih vrijednih knjiga. Petrović je rođen u Zagrebu prije 71 godinu.

Mladost je proveo u Rešetarima kod Nove Goradiške, gdje je i maturirao, nakon čega studira u Zagrebu hrvatski jezik i književnost, a onda 1960. odlazi u Njemačku, odakle u svibnju 1962. sa ženom i djetetom odlazi u Toronto u Kanadi, u kojoj će provesti čak 33 godine. Radio je razne poslove da bi 1970. osnovao vlastito poduzeća koje je bilo vrlo uspješno. Kasnije ga je prodao i sa sinom otvorio novu tvrtku. Kad su došle godine nastajanja samostalne Hrvatske, aktivirao se kao i većina hrvatskih iseljenika. Puno su pomagali Hrvat-

zagorskilist

sku u tom najtežem razdoblju. Sjetio se zgodne izjave predsjednika Mesića: «Hrvatsko iseljeništvo je hrvatska ratna industrija». - Mi smo uvijek stajali iza Hrvatske i pomagali je. Danas je hrvatskim iseljenicima žao što je došlo do popuštanja u odnosima s matičnom domovinom. Osjećaju se zapostavljenima.

Ja sam 1993. u Novoj Gradišci kupio konfekcijsku tvornicu «Zlata», ali sam je već nakon godinu dana prodao natrag radnicima. Jednostavno im nisam uspio nametnuti poslovnu logiku zapadnog svijeta, da dođemo do nekog uspjeha. U 1995. godini me kontaktirao predsjednik Tuđman, kojeg sam već ranije upoznao i bili smo prijatelji. Tražio je da stupim na mjesto ministra useljeništva, što sam prihvatio i ostao u Hrvatskoj. Od te godine živim stalno u domovini, većinom u Tuhlju.

Zašto Tuhelj, pitate? Pa u prvom redu zbog izvanrednih ljudi. U ovom malom mjestu sve odlično funkcionira: trgovina, gostione, vatrogasno, lova-

čko, pogrebno društvo, cvjećarna... što je jako bitno za život. Tu sam se dobro snašao i jako dobro se osjećam. Iz prvog braka imam sina, dvije kćerke i četvero unučadi. Ponovo sam se oženio. Katica je divna žena i imamo sretan brak - priča Marijan Petrović.

- Kako ste došli u kontakt s «Hrvatskom revijom»?

- U Torontu nisam bio politički aktivan. S tim da sam bio među osnivačima KD «Napredak, a nakon toga sam bio stalno u nogometu. Kad smo osvojili Sjeveroameričko prvenstvo sa «Metros Croatiom» bio sam potpredsje-

dnik kluba. Te 1964. godine je urednik «Hrvatske revije» Vinko Nikolić prvi put došao u Toronto i tada smo se upoznali. Bio je kod mene doma i stalno smo bili u kontaktu. Tad mi je preporučio HR za koju prije nisam ni znao. Poslao mi je sve prethodne brojeve. Do nastanka Hrvatske bio sam stalni pretplatnik i čitatelj ove iseljeničke revije i njenih knjižnih izdanja. HR je bila prohrvatski orijentirana. Davala nam je prave informacije. U njoj su sudjelovali najznačajniji pisci hrvatskog iseljeništva, a povremeno i pisci iz domovine, pa čak nekoliko puta i dr. Franjo Tuđman. Nama je HR omogućila da očuvamo hrvatski jezik.

Kad sam došao u Toronto, svi naši iseljenici su pomalo miješali hrvatski s engleskim jezikom. Ja sam kroz hrvatski tisak, a u prvom redu čitajući redovito HR, sačuvao čistoću svog materinjeg jezika.

HR nije primala državnu pomoć. Bivša Jugoslavija ju je izopćila, a strane države su bile nezainteresirane. Financirala se

pretplatama ili donacijama naših iseljenika. Naročito su mnogo pomagali Radica, Rojnica i drugi bogati iseljenici. Samo se tako mogla održati.

- Gradskoj čitaonici i knjižnici «Antun Mihanović» poklonili ste preko 100 brojeva HR i ostalih njenih knjižnih izdanja i drugih vrijednih knjiga. Što vas je potaklo na to?

- Imam bogatu knjižnicu s raznih područja. Bavio sam se dobrim vinima, pa imam i bogatu enološku literaturu, zatim o sportu, osobito nogometu na engleskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, knjige iz hrvatske politike, a za vrijeme ministrovanja dobivao sam na dar mnogo knjiga. Kad sam uvidio da imam veliki fundus, često i u duplikatu, odlučio sam to pokloniti klanječkoj knjižnici, kako bi ta literatura bila na pravom mjestu, dostupna i drugim čitateljima koji mogu naći mnoge zanimljivosti iz života naših iseljenika, a i o drugim važnim događajima vezanim za Hrvatsku – kaže donator knjiga Marijan Petrović.

15

DUGOVI U Komunalnom nenaplaćeno gotovo 3 milijuna kuna

Usprkos svemu, pozitivan rezultat Senka Susović ZABOK

P

IVANEC

Susret invalida U Ivancu se ovog vikenda održao 8. susret druženja osoba s invaliditetom Hrvatske u organizaciji Udruge tjelesnih invalida ILO Ivanec. Desetak udruga iz Hrvatske i jedna iz Rogaške Slatine okušale su se u prijateljskim igrama bacanju lopte u koš, pikadu, visećoj kuglani, gađanju kolutovima i belotu. Ukupni pobjednik susreta bila je Udruga invalida Zlatar koja je osvojila zlatne medalje iz disciplina bacanje lopte u koš i gađanje kolutovima te srebrnu u pikadu. Na drugom je mjestu zasjela Udruga iz Varaždina, a za treće mjesto se izborila Udruga iz Donje Stubice. (Čiček Haban) PETROVSKO

Prošternjarsko druženje Ivanjsko proštenjarsko druženje na Petrovskom uslijedilo je nakon blagoslova raspela u predjelu Pećine koje je posvetio vlč. D. Smrkulj, župnik iz župe Petrovsko.

U svečanomu dijelu nastupilo je i Kulturno-umjetničko društvo «Kaj» iz Petrovskoga. Prisutno je bilo oko 500 ljudi u procesiji na putu prema crkvi Sv. Tri Kralja, gdje je, po četvrti put, održano narodno veselje te zapaljen Ivanjski krijes. (D. Vincek)

oduzeće Komunalno Zabok d.o.o, utemeljeno davne 1962. godine koje danas zapošljava 25 radnika u prošloj je godini poslovalo s pozitivnim rezultatom te je ostvarilo dobit od oko 6.000 kuna. Ukupni prihodi poduzeća iznosili su 5.100.046 kuna, a najveći dio 2.984.709 kuna odnosio se na obavljanje osnovne djelatnosti, sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Zaboka i Općine Bedekovčina, za 4.483 korisnika – građana i 711 korisnika - pravnih osoba.

-Prihod bi bio zasigurno puno veći da posao odvoza smeća obavljamo i za naše ostale suvlasnike, Općine, Veliko Trgovišće, Krapinske Toplice i Sveti Križ Začretje koji su taj posao povjerili drugim poduzećima- požalio se direktor Komunalnog, Rajko Turk.

Kako naplatiti

Podsjetio je da je uz odvoz i zbrinjavanje otpada, Komunalno u prošloj godini održavalo javnu kanalizaciju na cjelokupnom području bivše Općine Zabok, te je u tom dijelu ostvaren prihod od 620.392 kune. Održavana je tržnica na malo na «blok kolodvoru» u Zaboku te su iznajmljivani štan-

dovi na čemu je zarađeno 612.659 kuna, vršeno je upravljanje nad ukupno 47 stambeno-poslovnih zgrada te je ostvaren prihod od 202.425 kuna. Između ostalog Komunalno je pružalo i vodoinstalaterske usluge po

Teški odnosi i agonija Nakon rasprave o poslovanju Komunalnog, članovi zabočkog Poglavarstva na svojoj posljednjoj sjednici zaključili su da rad ovog poduzeća otežavaju uglavnom odnosi među suvlasnicima.

-Agoniju kakva je nametnuta ovom poduzeću, više nema smisla produžavati. Komunalno ne obavlja odvoz smeća na području triju Općina suvlasnika.

«Solidarnost na djelu» koja košta građane Zaboka više se ne može dalje tolerirati i mi moramo suvlasničke odnose raščistiti do kraja ove godine- izjavio je gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek.

Dodao je kako je Grad Zabok, ne postigne li se dogovor, spreman izaći iz poduzeća i osnovati svoje poduzeće koje će obavljati posao zbrinjavanja komunalnog otpada.

EKO KOMENTAR Stranac u stisci

Nula nula…

ZLATAR

Vatrogasno natjecanje Ovog je vikenda u Zlataru na nogometnom igralištu Oštrca održano vatrogasno natjecanje koje je organizirala Vatrogasna zajednica grada Zlatara. Sudjelovalo je ukupno 16 ekipa iz DVD-a Zlatar, Mače, Donja Batina i Belec, koje su se, ovisno o kategorijama natjecale u disciplinama brentače, vježba sa spravama i vatrogasnom špricom s preprekama te u štafeti. Djevojčice DVD-a Zlatar nastupile su bez konkurencije te im je ujedno pripalo prvo mjesto s ukupno 377,80 bodova. U kategoriji djece od 6 do 12 godina, muški, prvo mjesto osvojilo je Mače, drugo i treće Zlatar i četvrto Donja Batina. Bez konkurencije nastupila je i mladež DVD-a Zlatar. Djevojke su osvojile čak 1164,80 bodova, a muški 975,70. U konkurenciji seniora A prvo mjesto je pripalo DVD-u Mače s 395,40 bodova, drugi je Zlatar, treći Belec, a četvrto DVD Donje Batine. Članice DVD-a Zlatar s ukupno 364,40 bodova prve su u konkurenciji seniorki A, Belec je drugi, a Donja Batina treća. Seniori B Dobrovoljnog vatrogasnog društva Zlatar nastupili su također bez konkurencije, a sudačka komisija ocijenila je njihov nastup sa 399,50 bodova. (D. Čiček Haban)

16

Dunja Horvatin STUBIČKE TOPLICE

J

edno nam je svima zajedničko, velikima i malima, bljedolikim, crvenim, tamnoputim, šefovima i sekretaricama, bogatima i siromašnima, učenicima i profesorima, ministrima, šefovima državama i čuvarima parkirališta: svi, ali baš svi, moraju ići tamo kud car ide pješice, “na stran”, WC, 00, toilette ili kako se još maštovito naziva ovo malo prostora, za tako prozaičnu, a životno tako važnu stvarcu…

Kad je čovjek kod kuće, u svakodnevnoj sredini, nema problema, nije spomena vrijedno, ali u stranoj sredini, stranom gradu, ili čak zemlji, to već može bi-

narudžbi korisnika, zbrinjavalo je staklo, papir i pet ambalažu te je održavalo uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Krapinskim Toplicama.

-Jedan od naših najvećih problema je naplativost naših usluga. Mnoga po-

ti problematično. Da ovo zabilježim, potaknula me je, meni - zgoda, a strancu u stisci, očito nezgoda, na sam Dan državnosti, na parkiralištu namijenjenom gostima vanjskih bazena Stubičkih Toplica. Čovjek izletio iz automobila nizozemskih registarskih oznaka, očito stisnut nasušnom potrebom, kuca na zaključana vrata objekta koji je nekad davno sagrađen u svrhu da tome i posluži…Dječaku koji naplaćuje parking, crta nule u zraku, cupkajući na mjestu. Najbliži WC mogao bi biti u Centru za rehabilitaciju, ali treba preći preko ceste, pokraj portira, objasniti mu koja je sila i potreba, pa postoji mogućnost da čovjek u ovakvom stanju završi

i na hitnoj. Ili – opet preko ceste, cijelog hotelskog parkirališta, pokraj recepcije hotela Matija Gubec, lijevo kroz hodnik, pa desno i opet desno… Čovjek u međuvremenu mijenja boju, koluta očima i sitnim, hitrim koračićima odskakuće prema zadnjem redu parkiranih automobila, koji, eto, srećom, graniči sa šumom, a na drugoj strani ograđenim dvorištem. Događa se da izletnici, naročito oni iz autobusa, starije dobi, kucaju na vrata kuće u susjednom dvorištu ili – potraže spas iza grma kod ograde i s gaćama do koljena i užasom u očima shvate da dva metra dalje domaćin čita dnevne novine u svojoj omiljenoj sjenici…

Inače, parkiralište je vlasništvo hotela Matija Gubec, “parkirarina” za autobuse iznosi 30, a za osobne automobile 10 Kuna. Subotama, nedjeljama i praznici-

duzeća ali i kućanstva su nam dužna, a dug od oko 2.800.000 kuna vuče se već dugi niz godina. Ipak, zahvaljujući većem angažmanu uprave i djelatnika uspjeli smo u prošloj godini smanjiti dug za oko 70.000 kuna i vjerujemo da ćemo sva naša potraživanja uspjeti naplatiti- optimistično je izjavio Turk.

Unatoč teškoćama u poslovanju Komunalno je između ostalog u proteklom periodu uspjelo izgraditi nadstrešnicu za štandove na zabočkoj tržnici koja će ove godine biti produžena, te kupiti kamion samopodizač vrijedan preko 80.000 eura. U ovoj godini planiraju nabaviti manji kamion – smećar koji će se koristiti na manjim lokalnim cestama, te dalje raditi na unapređenju svojeg posla. ma smjesti se tu i preko stotinjak automobila i autobusa, znači, protok od preko tisuću ljudi dnevno. Na cijelom parkiralištu, osim što nema WC-a, nema ni jedne jedine kante za smeće, a kamoli toliko potrebnog kontejnera. Krajem dana ostaju hrpe i hrpice, svega i svačega; nažalost, ne samo krajem dana, nego danima i danima…

Turistička sezona je u punom jeku. Dolaze školske ekskurzije, grupe umirovljenika, bistričkih proštenjara, izletnici, domaći i stranci. Neminovno je jedno: ni Old spice, ni Nina Ricci, ni skupocjeni Chanel, neće prevladati osobni miris, ako do onog prozaičnog 00, čarobnog Toillete ili spasonosnog grma, stignete – prekasno.

Uz pokvareno raspoloženje, upropašten izlet i proklinjanje onih koji su zaslužni za takav aranžman.

Razmislite o tome, turistički radnici.

zagorskilist

DOBROTA Pokrenuta humanitarna akcija „Život na dar“

Pomozite nam živjeti Danijela Čiček Haban VINIPOTOK

S

amo je jedan kutak svemira koji možete sigurno promijeniti, a to ste vi sami, kaže jedna poslovica koja je primjenjiva u različitim životnim situacijama. U životu se često susrećemo sa svakojakim problemima koji nam se tada čine najvećim na svijetu. Ostali smo bez posla, napustila nas je draga osoba, nešto smo izgubili, razbili auto... No često, da li zbog vlastite sebičnosti, nedovoljnog razumijevanja ili manjka empatije, ne primjećujemo tuđe probleme.

Koji su ponekad mnogo gori od naših. Ti ljudi žive u našem susjedstvu, a upravo tamo je i niknula naša priča.

Ljudi iz našeg susjedstva

Branka Lesičar iz Vinipotoka i Nada Rapaić iz Ivanje rijeke pokrenule su prije mjesec dana humanitarnu akciju „Život na dar“ za prikupljanje novčane pomoći za transplataciju bubrega i lijekove koji život znače.

Upoznale su se na dijalizama na koje odlaze tri puta tjedno. I tako već godinama.

-U Hrvatskoj trenutno ima oko 2000 dijaliziranih bolesnika, a polovica ih je na listi čekanja za transplataciju bubrega. Većina ih to neće doživjeti. Ljudi nemaju usađeno u svojoj svijesti potrebu doniranja organa u slučaju nesreće i zato je vrlo malo transplatacija. Na žalost, gotovo je nemoguće ući na svjetsku listu. Injekcije koje se daju prije i poslije transplatacije izuzeto su skupe, a onima koji uspiju sakupiti taj novac šanse za život postaju mnogo veće. Iz tog razloga smo i pokrenule ovu akciju želeći same sebi pružiti priliku za život. Ako se nećemo izboriti za sebe, tko će se drugi- pita se Branka. Samo jedna injekcija stoji oko 50 tisuća kuna, a pacijent jednu dobija prije, te dvije poslije transplatacije. Daje se zbog mogućeg odbacivanja bubrega.

-Izuzetno teško je prona-

zagorskilist

ći bubreg koji će se potpuno poklapati sa vašim potrebama, koji će biti usklađen sa vašim organizmom po svim kriterijima, a ima ih puno, od podudarnosti krvne grupe do sličnosti tkiva. Zato ovim putem želimo i apelirati na sve ljude da razmisle o donorskim karticama i doniranju organa. Možda bi time spasili nekoliko života. Svijest našh ljudi još nije došla do toga, jer kad si zdrav ne razmišljaš o tome, nego kad oboliš. A tada je već možda kasno- dodaje Nada. Naše sugovornice apel upućuju i liječnicima, ministrima, političarima da se svijest o doniranju organa promijeni i ljudi postanu osvješteniji o tom problemu.

-Dijaliza traje četiri sata, a često je iscrpljujuća i mukotrpna. Imamo nuspojave koje su nekad kratkoročne, a nekad se protegnu do drugog dana. Znam imati grčeve, bole me kosti, mijenja mi se krvni tlak, pucaju mi vene. Ne smijem na sunce, kišu, propuh, moram strogo paziti na svoju prehranu, jer sva-

ki oboljeli mora biti izuzetno discipliniran kad je prehrana u pitanju.

Bez soli, ograničene bjelančevine i unos tekućine, a jako moramo paziti na kalij, jer je on opasan za srce kad poraste dozvoljena razina u tijelu.

Zbog slabog hemoglobina primamo injekcije Epreksa koji potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca, te injekcije željezapriča Branka o nuspojavama. Oboljeli moraju dva puta godišnje napraviti testove na HIV, hepatitise, citomengaloviruse, a jednom u dvije godine i cjelokupno stanje organizma, želučane, srčane i plućne pretrage. Redovito moraju posjećati i stomatologe, jer ako samo jedan od uvjeta nije zadovoljen, iako eventualni bubreg u potpunosti odgovara, do transplantacije neće doći.

-Ne smijemo ništa fizički raditi i teško je oboljelima koji nigdje ne rade. Svakodnevno treba kupovati lijekove, vitamine, zavoje i kreme za njegu ruku i kože. Sad je i zastoj kalcijevog karbonata koji doduše ide

na recept, ali ga nema, a moramo ga redovito piti da se ne nakuplja fosfor na kostima, što je onda pogubno kod lomova, jer kosti teže zacjeljuju. A što da vam kažem?

Mi smo ovisnici o aparatu. Za nas nema mora, odmora i ljetovanja.

Ne možemo nigdje otići jer je tri puta tjedno dijaliza bez koje ne možemo živjeti- ističe Branka koja je već nekoliko godina u mirovini. Živi sa suprugom Silvestrom koji je ostao bez posla i nezaposlen je te mlađom kćerkom Sanjom, izučenom frizerkom koja također ne može pronaći posao. I Nada će uskoro u mirovinu, a živi sa roditeljima, bratom i kćerkom.

Hoćemo živjeti

-Pokrenule smo ovu akciju da još jednom u životu živimo onim životom kojim smo živjele prije bolesti, dok su još organi dovoljno sačuvani da nakon transplantacije normalno funkcioniraju. Dijalizom se organi čuvaju, ali organizam slabi jer nikad nije očišćen do kraja. Nada-

mo se da će do transplatacije doći uskoro, da još malo poživimo i dočekamo unuke. Životni vijek oboljelih je oko 15 godina i tada umiru najčešće zbog zastoja srca.

Ova bolest zahtijev strogi i discipliniran režim života i nije lako. Dijalize su često bolne i jedva izdržimo, a nakon toga ne dođemo k sebi do sutradan- iznosi Nada bolnu istinu o ovoj neizlječivoj bolesti. Oboljelima dijaliza život znači, ali paziti treba u svim segmentima življenja, od prehrane, fizičkog rada i napora do pravilne njege. Prve simptome glomerulonefritisa, kronične upale bubrega, naše sugovornice su počele osjećati u trudnoći.

Povišena temperatura, visoki krvni tlak, bolni zglobovi, mučnina, povraćanj, slab apetit i naglo mršavljenje.

-Teško je, ali se naviknete. Trudimo se normalno živjeti i prihvatiti to takvim kako jeste. Želimo samo napraviti sve što možemo da se izborimo za svoj život, da ostanemo samostalne, da doživimo unučad.

Ako nisi svjestan onog što činiš, padaš u depresiju. Moraš se pridržavati discipline, jela, pića, higijene i slušati liječničke upute. Zahvaljujemo svim ljudima, obitelji, prijateljima, liječnicima i sestrama na pomoći koju dobijamo. Poručujemo ljudima da se drže one poslovice bolje spriječiti, nego liječiti i da na vrijeme posjete liječnika, ako ih nešto muči. Zdravlje je najveće bogatstvo na svijetu, jer bolesnom čovjeku treba samo zdravlje, a zdravom sve- sa suzom u oku poručuju Branka i Nada. Hoćemo li im pomoći ili okrenuti glavu misleći da će im pomoći netko drugi, pitanje je koje odjekuje. Hoćemo li odgovoriti na njega? Ne zaboravite da je ponekad dovoljno tako malo da pomognemo.

Darujmo im život!

Građani koji su spremni pomoći Branki i Nadi svoje uplate mogu izvršiti na žiro računu otvorenom u Zagrebačkoj banci: 2360000-3113125475.

17

panorama

LEGENDE Neumorni zaljubljenik u planine Dragutin NovinaPapa Štumf

PREGRADA

»Zvonček« Već osamnaestu godinu učenici Osnovne škole Janka Leskovara u Pregradi predstavljaju u svojemu školskom listu «Zvonček» sebe i svoje raznoliko stvaralaštvo. Ovogodišnji broj vrlo je lijepo likovno opremljen, a i tiskan je na kvalitetnom papiru. Voditeljica novinarske sekcije Blaženka Podoreški i skupina novinara dali su si truda da 29. broj «Zvončeka» na 28 stranica bude zanimljiv i oku ugodan. (D. Vincek)

Planinar »od roðenja« Prijatelji s planinskih staza : Dragutin Novina -Papa Štrumf, Planinarsko društvo “Grohot”, Marija Bistrica, Vladimir Šuk, PD “Runolist” Oroslavje i Filip Majić-Pile, PD “Strahinščica” Krapina

KRAPINA

Integracija Krapinska Udruga za prevenciju ovisnosti i pomoć ovisnicima „Moji dani“, koja je osnivač Doma za ovisnike u \urmancu, obilježila je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe opojnih droga prodajom radova ovisnika koji su na rehabilitaciji. Iako se taj dan obilježavao u nedjelju, 26. lipnja, nekoliko štićenika doma, zajedno sa svojim terapeutom Tomislavom Mišetićem, razne suvenire prodavali su na središnjem gradskom trgu u Krapini prošlog četvrtka, kada je, kako su nam sami rekli, Krapina puna ljudi. (i.k.)

18

Dunja Horvatin MARIJA BISTRICA

O

sim u kategoriju sporta, planinarstvo je društvena aktivnost u koju su tijekom svoje više nego stogodišnje povijesti djelovanja u Hrvatskom zagorju, pojedinci uložili neopisive količine entuzijazma, dobrovoljnog rada, energije u istraživanje planina, njihove flore i faune, označavali staze, nosili građu za skloništa i kuće i aktivno se zalagali za zaštitu prirode. Kao i u svakoj drugoj društvenoj aktivnosti, i u planinarstvu često puno ovisi o pojedincima koji su znali i htjeli potegnuti. Najstarija zagorska društva su “Ivančica” iz Ivanca i “Strahinščica” iz Krapine, a dugogodišnji član krapinskog planinarskog društva je i naš sugovornik, Dragutin Novina, među planinarima poznatiji kao – Papa Štrumf.

Nakon iscrpnog izlaganja o počecima planinarstva u Europi, iz bogate riznice znanja Pape Štrumfa, u čijem izgledu i pamćenju 70 i nešto godina nije ostavilo nepoželjnih tragova, postignuta je suglasnost o razgovoru: «More, al nek bude napisane tak kak se spominame! I baš tak, ak je za Zagorski,

onda nek bude zagorski! Dosta nas drugud zapostavljaju, od politike do televizije. Kak da nas nije!»

Tak sam i poklem išel na ispite v Zagreb: od doma sem krenul prije pol noči da bi v 8 v jutro bil na ispitu.

•Kad smo se već dotakli politike, komentirajte izbore.

Ne dopada mi se kupuvanje i trgovina z glasovima birača. Više malih zgubitaša na kupu nemre dati vođu, jer to onda vodi u osrednjost, tu nema napretka, a to nije volja birača. Ali, nebumo o tom. Od toga pobegnem v šumu!

•U planinarskoj organizaciji ste od …

Dobil sam mesto višeg statističara v kotaru Krapina i tad sam postal član planinarskog društva “Strahinščica” 1951. godine. Bil sam član Upravnog odbora i pročelnik sekcije za izlete i rad z mladima.

•Kad ste počeli planinariti ?

Od kak se sebe zmislim.

Djetinjstvo v Slanom Potoku, na rubu sljemenskih šuma ostavilo je neizbrisiv trag. Svakodnevno se išlo v šumu po drva, a kak 10 godišnji dečec išel sam s ocem v goru po noči. Rušili sme hojke z terih je otec delal vinsku posudu, žajtrke i škafe. To sme nosili na sejme i proščenja, prek gore v Zagreb i mienjali za žitek: kuruzu, šenicu i bažulj. Sve se je nosile na pleči. Slani Potok je bil poznat po pintariji. Nekak je trebalo preživeti i prehraniti drobnu dečicu. Brali sme i vrganje, maline i kupine i nosili ih v Zagreb na plac. Morali sme iti od doma h polnoč da bi v jutre bili na placu.

•Najdraži pohodi?

U sve hrvatske planine. Prešel sam sve gore bivše Juge, najviše slovenske Alpe, al najlepša planina je Velebit. Naravno, i naši zagorski bregi koje bi štel približiti mladima.

•Osnivač ste Planinarskog saveza KZŽ.

Ne, ne samo ja. Inicijativa je krenula iz našeg društva i 1979. je osnovan Savez. Prvi predsjednik je bil Filip Majić, a ja tajnik. Objedinili smo rad 8 zagorskih društava, pomagali osnivanje novih, denes ih ima 15.

Jedan ste od osnivača planinarskog društva “Grohot” u Mariji Bistrici.

Sad živim v Bistrici, u mirovini sam, ali to ne znači da moram mirovati. Za osnivanje društva v Bistrici bilo je pu-

no dobre volje i dobro društvo. Ja sam samo dodal svoj glas.

•A lijepi glas – bas, Pape Štrumfa rado se čuje u svakom društvu.

Rad popevam. Planinarstvo je za mene odlazak u prirodu, druženje, susret z prijateljima, pjesma, veselje, bacanje briga prek ramena…Tak si napunim baterije do sljedećeg susreta. Planinarstvo je za mene život. ….

U ovih nekoliko skromnih rečenica nisu spomenuta zalaganja za očuvanje okoliša, briga za prirodu, koju Dragec zove savršenstvom, za koju ljubav uporno i neumorno pretače na djecu i sve oko sebe. Nije spomenuta požrtvovnost ni odricanja u kreiranju planinarskih transverzala, gradnji domova, podizanju nivoa zagorskog i hrvatskog planinarstva. Nikad u lovu na rekorde, značke i žigove, ovom je zaljubljeniku u prirodu, ljubav prema rodnoj grudi i ljubav prema prirodi - bila i ostala najveća nagrada. I što još reći?

U ime generacija i generacija planinara, za ruku pruženu na planinskoj strmini i lijepu riječ na ponekad grbavim, životnim stazama u dolini – fala, Papa Štrumf!

zagorskilist

Skladateljski povratak Arsena Dedića Svečanostima kajkavskih popevki

M U Š K I

»Dugo ga ni bilo«

KUGA

Željko Slunjski ZAGREB

I

da ništa drugo nije skladao za krapinske Svečanosti kajkavskih popevki, osim «Oko jene hiže navek ftiči lete» 1980. godine na tekst Drage Britvića, umjetnik par exellence Arsen Dedić trajno bi zadužio baštinu novoskladanih kajkavskih popevki. Spomenuta pjesma u maestralnoj interpretaciji Arsenove supruge Gabi na repertoaru je mnogih pjevačkih zborova kajkavskoga govornog područja, a mlađi je čak doživljavaju i narodnom.

piše: Zoran Gregurek

J

Petnaestogodišnja šutnja

Rođeni Šibenčanin s diplomom zagrebačke Muzičke akademije podario je Krapini 24 svoje skladbe, sudjelujući na festivalu od 1971. godine, kada je bio zastupljen s dvije skladbe, «Dugo me ni bilo» u Gabičinoj i «Mati» u interpretaciji Đanija Šegine. Dovoljno je prisjetiti se Angeluša, Coprnice, Lehke nojce, Podragaš lasi i Šestinske ambrele 1990. koje su bile Arsenov oproštaj s Krapinom. Ne ulazeći u razloge tako dugog Arsenovog nepojavljivanja, njegov povratak nakon petnaestogodišnje kajkavske šutnje pobuđuje istinsko veselje.

-U svojem kompletnom opusu na visoko mjesto stavljam što sam radio za Festival kajkavske popevke i vrlo sam ponosan pločom «Moje popevke» koju je likovno opremio Joža Generalić, kojega, na žalost,

više nema. Nikad nisam pisao kajkavske stihove, jer sam dovoljno ozbiljan, premda sam u kajkavskome predjelu skoro pola stoljeća. Uvijek sam to davao boljima, uglazbljujući Domjanića, Juru Stubičanca, a ponajviše Dragu Britvića s kojim se zajedno, o 40. festivalskoj obljetnici, pojavljujem s pjesmom «Doma» koju će pjevati Barbara Othman, koja je milovidna, koja je gipka i krasno pjeva.

Gabrijela, Gabrijela

Na upit kako to da na jubilarnome festivalu Gabi ne pjeva, Arsen reče: -Gabi kaže neka idu mladi i još kaže kako u ovoj svojoj dobi ne može više učiti toliko Draginih tekstova na pamet. Pjevat će na retrospekti-

vnoj večeri, najvjerojatnije popevku «Oko jene hiže…». Na tradicionalnome koncertu u Omišu, 17. srpnja, gdje svake godine postiže izvanredan uspjeh, pjevat će svoj krapinski repertoar.

Srpanj je mjesec rođendana u obitelji Dedić.

Osmoga srpnja Arsen će u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu svojoj supruzi darovati «Koncert za Gabi»: -Ispratit ću je iz šestog desetljeća pjesmama koje voli, kao što su «Nisam ti dospio reći», «Never more», pjevat ću i «Pjesmu za Gabi Novak» sa novoga albuma. Dobila je već tri pjesme. Ima «Gabrijelu», pa novu verziju «Gabrijele» i sada ovu najnoviju. Svi u obitelji imaju svoje pjesme. Ja ništa u životu nikome ne dugujem, osim njoj. Ona

će tijekom koncerta biti na drugome dijelu terase, sa Matijom i malom Lu. Bančit će, a ja ću njoj pjevati.

Rođendani

Arsenov je rođendan 28. srpnja, a dva dana poslije je i rođendan njegove Lavice Lu. Zajedno ga slave. Toga dana u Arsenovu rodnu kuću u Šibeniku sjate se sve klape, dođe i limena glazba, prijatelji iz Splita…Postojeći stol u dvorištu već je dugo klimav.

Gabi je ovih dana otišla u Šibenik i s klesarima dogovorila postavljanje velikoga kamenog stola, kroz cijelo dvorište, Arsenu kao rođendanski dar, pa neka prijatelji dođu. Toplih riječi, široka srca i čašice pića za nazdraviti u dvoje sjajnih ljudi i umjetnika, uvijek ima.

( P ) O G L E D

edan od najtežih romana koji sam dosad pročitao zasigurno je Camusova «Kuga». Mučio sam se njom još u srednjoj školi, baš kao i sa Dostojevskim, ne shvativši kao mladac «što je pisac želio reći». A onda mi se počelo «bistriti», kad sam prvi put sjedio u mračnom samostanskom podrumu u Varaždinu, sklonjen od mogućeg zračnog napada aviona jugoslavenske soldateske. Tad sam se zbližio i s onim vršnjacima (posebno vršnjakinjama ), kojima nisam ni «bok» rekao na ulici. Od onda smo se pozdravljali, popričali na cesti, osjećajući neku čudnu bliskost i umočenost u neku zajedničku kašu. Više se nije gledalo imaš li «martensice» za dvjesto maraka ili tenisice s placa, raščupanu ili kosu punu gela, voze li ti starci francusku limuzinu ili «stojadina». Strah od mogućeg napada razvodnio se u tom osjećaju bliskosti sa ljudima koji su mi do prije par dana bili toliko strani. No, «kuga» se u puno blažem obliku događa i vrlo često u našim životima, a da mi to i ne zamjećuje-

mo. Evo, sjetite se, kada počne iznenada padati kiša. Onda vas netko nepoznat pozove pod svoj kišobran ili u auto jer ste zajedno u nevolji, makar ona bila samo u vidu kišnih kapljica. Ljudska solidarnost izražena je, primjerice, i za drugih vremenskih nepogoda, kad napada snijeg i napravi zapuhe na cesti. Često guram automobile i onih ljudi koji su mi na prvi pogled iz nekih neobjašnjivih razloga odbojni. Da, ima takvih ljudi s kojima se ne bih htio naći u zaglavljenom dizalu ili pod snježnom lavinom. Ali neprilike kao da nas prodrmaju iz nekog sna u kojem robujemo pretpostavkama, koje su pravilu krive. Svi smo mi isti, samo što pravilno ne shvaćamo razlike pa nekog ignoriramo što je druge boje kože, vjere, nižeg rasta, ćelav ili što šepa. Daleko najveću moć spajanja ljudi ima smrt. Kod nas, u Zagorju, do smrti se puno drži. Rodbini, prijateljima i susjedima dođemo izraziti sućut, donesemo im «strošek» za karmine i probdijemo s njima noć. Drugi dan ih opet tješimo na sprovodu, ispijajući s njima tople napitke i grickajući hladne nareske. Treći dan opet je sve isto: svaki gleda svoj posao i ne obaziremo se na ljude s kojima ili kraj kojih živimo. I čekamo, ružno je to reći, novu nevolju, da bi s nekim razmijenili par riječi. Čudni smo mi – ljudi.

Tabor - zagrijavanje Sebastijan Fuštin DESINIĆ

D

vorac Veliki Tabor kao i svaki puta privlači nekom svojom magijom, pa su organizatori Tabor Film Festivala, udruga Gokul, odlučili pripremiti zagrijavanje za festival pod nazivom “Valjanje na tratini”. Kao što su i obećali, trava je bila friško pokošena i spremna za party. Počelo je projekcijom još ne-

zagorskilist

viđenih kratkih filmova u kinu Rustica, ali i ovaj put samo za hard core ljubitelje filma. Na stalnom prostoru za partijanje, sa stražnje strane dvorca, na ples su mamili Electrosacher Cakebeat Collective iz Trsta, još jedan Talijan DJ Lomo, te domaće snage DJ Frajman i DJ Kiki. Na početak odbrojavanja 18 dana do početka TFF-a i ovaj je puta stigla uvijek prisutna ekipa, ali i nešto manji broj novih posjetitelja nije ih spriječio da se dobro zabave.

19

rtv prilog T J E D N A

L

V I Z I T A

POČINJU LJETNE REPRIZE

jetna shema HTV-a kreće od 4. srpreko ljeta nudi kviz “Ona ili on”, show (?) Ivipnja. “Fokus” ide samo jednom tjece Kovačevića “Od glave do pete”, “Taxi free”, dno, umjesto “Otvorenog”, “Brisanog no “Red carpet” začudo već je premješten u prostora” (Milić će biti na TV-u uz serijal nedjelju od 18 sati? “Šaljivi kućni video” Boba dokumentaraca “Idemo na sjever”) i “NeSageta ide im radnim danima u tjednu. “Bar”, djeljom u 2” - koja bi ipak trebala ići još konovi reality show, tj. birtija Nove TV počinje ji tjedan. Umjesto “Života uživo” svaki dan krajem srpnja, trajat će 12 tjedana, 6 mladića gledat ćemo morsku verziju emisije. “Glai djevojaka vodit će kafić, a na kraju pobjednik zbenu televiziju” mijenjat će “Hit ljeta” koosvaja kunu manje od Saše Tkalčevića. ji će ići samo subotom, od 8. srpnja, a petkom navečer kreće “Ljeto u gradu”. HTV AUTOCESTA I GOBAC: opet radi najveću od svih TV grešaka - na TV događaj tjedna svakako je otvaranje autosilu mijenja nazive emisija, umjesto da koceste Zagreb - Split, mada bi iz naše perspepiše: riste isti naziv, isti brand, pa makar emisija ktive to prije bilo da je u sve to uključen i Macelj.

Darko Ciglenečki išla u skraćenim obliku ili manjem obimu.

Emisija tjedna je “Mjenjačnica” sa Gopcem i (TV MANiac) Reprizirat će serije: “Kapelski krijesovi”, tetom Šteficom iz umirovljeničkog doma. Ni“Prosjaci i sinovi”, “Gruntovčani”, “Hitna služba”, “Sutkije bilo za sumnjati da emisija s Gopcem neće uspjeti, nja Amy”, “Oz”, “Obitelj Soprano”, “Glavni grad”. Ciklus kao ni sa mnogim drugim estradnjacima, no najveći te“Latinice” završio je retrospektivnom emisijom u kojoj ret je na osobi s kojom se mijenja i zbilja je umjetnost nasu gledatelji odglasali da je ona “realna i objektivna” sa ći i spariti anonimnu osobu s poznatom i da još k tome 60%, a da je “ideološka i obojena” sa 40%, od čega 70% ima kemije među njima. A Štefica je prava rokerica, ka- etiketira “Latinicu” kao jugonostalgičnu emisiju. 19. rujko li je samo s frendicama igrala “zuje” s Gopcem. Pona kreće nova “Latinica”, nadam se da će biti više tema sebna priča su specijalne poruke, bilo na majicama suzabavnijeg, estradnijeg tipa jer u ovoj sezoni prevladavadionika emisije, bilo na transparentima u pozadini: NA la je teška socijala i crnjak. Na što je ličila i dodjela “MoMLADIMA KREDIT OSTAJE, PLETIVOM PO PIKSI, DOdni Oscar” koji se, nažalost, pretvorio u dodjelu nagrada LJE DISKAČI - ŽIVJELE LJETNE TERASE, PAMTIM SAHTV-a - HTV-u. Mnogi su se sigurno nasmijali na odluku MO SRETNE DANE. žirija (kojeg?) da su najbolje odjevena TV lica Hloverka (u konkurenciji Pišek i Jurić) i Denis Latin? HTV bi trebao Što nam je drugo nego sa “Zlikavcima” zaključiti pred ljeodustati od reality showova, ali i prijenosa ovakvih dogatnu shemu - 'ajmo se svi sad sjurit’ na plažu (Zrće?) gdje ćemo slušat’ Radio Mariju! đanja jer im to očito ne ide. Ili sve prikazati u snimci - ili prepustiti “komercijalnim televizijama” koje će to napraviti bolje, ali uz torturu bezbroj reklama.

RTL će odmoriti svoje gledatelje od “Sanje”, “Mijenjam ženu”, a od 1.7. nema više ni “Zabranjene ljubavi”, koja ponovo kreće tek od 5. rujna. “Prijatelj na kvadrat” preseljen je na more, a svi čekaju jesen i drugi “Big brother”, za koji su prijave u tijeku, ali i domaće “Osbournes” - “Dvornikove”! Od 4. srpnja emitiraju seriju “Ptice umiru pjevajući”. Pa kako to da se nitko nije sjetio “Povratka u Eden”?

08.05 08.15 ------08.20 08.45 ------09.40 10.00 10.25 10.30 11.55 12.00 12.15 12.25 13.20 14.00 15.05 15.15 15.20 16.15 17.30 19.15 19.20 19.30 20.10 21.10 22.05 22.55 23.00 23.10 23.20 ------01.10 02.10 03.40 03.50 05.25

20

TV kalendar Vijesti PROGRAM ZA DJECU: Teletubbies, lutkarska serija Posljednji Mohikanac, crtani film Disneyjevi crtići: Aladdin, crtana serija Timon i Pumbaa, crtana serija Promet danas Ciklus Columbo: How to Dial a Murder, američki TV film Burzovno izvješće Dnevnik Mali savjeti za poljoprivrednike Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Vijesti Promet danas Domovnica: Trogir 2/2 Dokumentarni program 3. hrvatski izbor za dječju pjesmu Eurovizije, prijenos LOTO 6/45 Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Duga ponoć, TV film Shpitza, zabavna emisija Burzovno izvješće Dnevnik Vijesti iz kulture Evergreen: Midnight Cowboy, američki film (12) NOĆNI PROGRAM: Nedjeljom u dva Soraya, mini-serija Slobodna zona, dokumentarni film Meta, britanski film Domovnica: Trogir 2/2

09.20 Prava talijanska kuhinja Giorgija Locatellija 09.45 Mali gradski vrtovi 2., dokumentarna serija 10.20 Biblija 10.30 Sošice: Grkokatolička liturgija, prijenos 12.05 Opera Box 12.35 Vijesti iz kulture 12.45 Mir i dobro 13.20 Inside Grand Prix 13.50 Magny Cours: Formula 1 za VN Francuske, prijenos 15.00 Wimbledon: Tenis - finale (M), prijenos 18.30 Prijevara, mini-serija (12) 20.05 Večeras...

20.10 The Wyeren Mystery, mini-serija 21.40 Vijesti na Drugom 21.50 Promet danas 21.55 Sport danas 22.05 Zvjezdane staze: Enterprise 2., serija 23.35 Almeria: Mediteranske igre pregled dana

NOVA TV 07.40 Dječji program Pokemoni Kralj šamana 09.30 Veliko stopalo, dječji (crtani) film 10.55 U sedmom nebu, serija 11.45 Filmski klasici – Pravac Hollywood 13.40 VIP DJ – Glazbena emisija 14.50 Kralj Queensa, serija 15.20 Ona ili on – kviz 16.15 24 sata – kratke vijesti 16.25 Mrak film, igrani film 18.00 Red Carpet 19.00 24 sata 19.25 Sport 19.30 Lude 70-te, serija 20.00 Od glave do pete 21.00 Otmica Elizabeth Smart, igrani film 23.10 Tour d’ France - sažetak 23.25 Zona smrti, serija 00.20 Čovjek bez prošlosti, serija 01.15 Automotiv

06.20 06.30 09.10 09.15 10.10 10.15 11.00 11.30 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.10 17.50 18.00 18.40 18.45 19.25 19.30 20.05 21.10 22.05 22.35 22.36 22.45 23.40 23.50 ------00.00

02.30 02.55 03.45 05.30

Nedjelja, 03. srpanj 2005 HTV 2

HTV 1

01.45

NOVA TV se ne odmara - uz “Bumerang” srijedom i “Izgubljene”, “Kućanice” i druge redovne serije i dalje

HTV 1

Četvrtak, 30. lipanj 2005

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Čarolija 6., serija Vijesti Zemlje-ljudi-pustolovine: Otisci južnih mora na koži tetoviranje na Tahitiju Mali gradski vrtovi 2., dokumentarna serija Dokumentarna serija Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Zrela ljubav, serija (12) Maja: Životni put, talk-show Vijesti Ed 3., serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Tintinove pustolovine, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Putovanje oko svijeta: Sveti obredi Šrilanke Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Brisani prostor Biennale Venecija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture NOĆNI PROGRAM: Lilja 4-ever, švedsko-danski film (12) Zemlje-ljudi-pustolovine: Otisci južnih mora na koži tetoviranje na Tahitiju Obiteljske nevolje, humoristična serija Brisani prostor Beznačajnost, britanski film (12) Zrela ljubav, serija (12)

HTV 2 07.50 ------13.35 14.00 15.00 16.30 16.40 17.05 17.30 18.20 18.45 18.50 19.20 19.35 20.00 20.05 20.55 22.00 22.10 22.15 23.05 00.00 01.10

TV kalendar PROGRAM ZA DJECU I MLADE: Glazbena TV Res publica: Meta Sjednica Hrvatskog sabora, prijenos Vijesti za gluhe Mlade jahačice, serija za mlade Berlin, Berlin - serija za mlade Gospođica Marple, serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Nemati-imati Vukovar, dokumentarna emisija Europa i mi Obiteljske nevolje, humoristična serija Večeras...

George Wallace, serija Survivor - Odisejev otok Vijesti na Drugom Promet danas Tko živ, tko mrtav - serija (12) Na rubu znanosti: Konferencija NEXUS, 2.dio Almeria: Mediteranske igre pregled dana Gospođica Marple, serija

NOVA TV 08.10 08.35 09.45 10.15 11.15 12.15 13.25 13.55 14.20 15.00 16.00 16.50 16.55 17.50 18.45 19.00 19.25 19.35 20.00 21.00 22.00 23.00 23.50

Taxi free Jedan na jedan Izlog strasti, serija Rubi, serija Zatočenica, serija Ciganke, serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Šaljivi kućni video Nauči me voljeti, serija Ciganke, serija Vijesti Zatočenica, serija Rubi, serija Laku noć, Hrvatska, crtana serija 24 sata Sport Taxi free Naša mala klinika, serija Kućanice, serija Kevin Hill, serija JAG, serija Studio 54, igrani film

RTL 06.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 06.40 Brodolomci, avanturistička mini serija (R) 07.45 Luna- sirena s Kariba, telenovela (R) 08.35 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.00 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 09.25 Roseanne, humoristična serija (R) 09.50 Bračne vode, humoristična serija (R) 10.20 Dadilja, humoristična serija (R) 10.45 Exploziv, magazin (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.15 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Brodolomci, avanturistička mini serija 13.45 Luna- sirena s Kariba, telenovela 14.40 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.35 Simpsoni, humoristična serija 16.00 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.25 Roseanne, humoristična serija 16.55 Bračne vode, humoristična serija 17.20 Dadilja, humoristična serija 17.45 Sanja: Što je muškarac bez žene?, talk show 18.35 Lovator, kviz show 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica 21.25 Zločeste djevojke, vestern 23.15 Cobra 11specijalci s autoputa, kriminalistička serija 00.10 Vijesti, informativna emisija 00.25 Nogomet: Konfederacijski kup polufinale (R) 01.55 Cobra 11specijalci s autoputa, kriminalistička serija (R) 02.45 Lovator, kviz show (R)

Ponedjeljak, 04. srpanj 2005 RTL 06.55 Beyblade, crtana serija (3 epizode) 08.05 2 glupa pasa, crtana serija 08.25 Dexterov laboratorij, crtana serija 08.50 Ed, Edd i Eddy, crtana serija 09.15 Johnny Bravo, crtana serija 09.40 Vruće igre, romantična komedija 11.30 Zima jednog lava, povijesna mini serija II 13.00 Fan, igrani film, triler (R) 15.00 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija (R) 15.55 Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica (R) 17.05 Salto, zabavna emisija 18.10 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, vikend 20.15 Uvučena u zločin, kriminalistički film 21.50 FBI: Istraga, dokumentarnokriminalistička serija Rane devedesete u Sjedinjenim Državama donijele su veliki porast zločina. U Washingtonu je broj ubojstava alarmantno narastao i postao najviši u cijeloj zemlji, a policijske su snage, nemajući drugog izbora, potražile pomoć od Federalnog biroa. No brutalnu su realnost agenti upoznali na vlastitoj koži tek u jesen 1994., kada je pripadnik bande uletio u policijsku stanicu i nastrijelio dva agenta i jednog detektiva – da bi potom oduzeo i svoj život. Grozničava potraga za ostalim članovima bande rezultirala je poraznim saznanjem da je vođa skupine pobjegao u Afriku…

22.45 Novi forenzičari, dokumentarnokriminalistička serija 23.45 Autopsija, dokumentarnokriminalistička serija 00.10 Playboy: I ja se volim igrati, igrani film, erotski (R) 01.50 Nebo gori, crna komedija (R)

HTV 1 06.50 07.00 09.00 09.05

09.50 10.00 10.10 11.00 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.25 16.55 17.50 18.45 19.25 19.30 20.05 21.00 21.45 21.46 21.50 22.45 22.55 23.05 00.50 02.25 06.10

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Zemlje-ljudi-pustolovine: Jedriličarski snovi kroz Ognjenu Zemlju do rta Horn Slobodna zona, dokumentarni film Vijesti Gilmoreice, serija Dnevnik velikih mačaka, dokumentarna serija Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza TV kalendar Zrela ljubav, serija (12) Maja: Majke i kćeri, talk-show Vijesti Ed 3., serija Slobodna zona, dokumentarni film Tintinove pustolovine, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Hrvatsko podmorje: Palagruža Putovanje oko svijeta: Dragocjeni Tajland Julija, serija Malo misto Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Čarolija 7., serija Selaam Kabul, dokumentarna emisija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Ljetni hit: Dobro ugođena večer: Giselle, balet NOĆNI PROGRAM: Zrela ljubav, serija (12)

HTV 2 07.30 ------12.00 12.30 15.00 15.10 ------15.45 16.35 17.10 17.45 18.35 18.45 19.15 20.00 20.05 21.10 22.15 23.00 23.30 23.35 00.20 01.20 02.05

TV vodič PROGRAM ZA DJECU I MLADE: Hit ljeta Sea Quest, serija Vijesti za gluhe Harry and the Hendersons 1., humoristična serija RETROVIZOR: Sutkinja Amy 4., serija Pa to je fantastično 5., serija Parovi 3., humoristična serija Alias 2., serija Vijesti iz kulture Obiteljske nevolje, serija Zvjezdane staze: Enterprise 2., serija Večeras...

Događaji koji su promijenili svijet, dokumentarna serija Survivor - Odisejev otok Bez traga 2., serija (12) Mućke 1., humoristična serija Promet danas Walker - teksaški rendžer 5., serija Združena braća, serija (18) 24, serija U uredu, humoristična serija

NOVA TV 08.10 08.35 09.45 10.15 11.15 12.15 13.25 13.55 14.20 15.00 16.00 16.50 16.55 17.50 18.45 19.00 19.25 19.35 20.00 21.00 22.50 23.05 00.00 01.40

Taxi free Jedan na jedan Izlog strasti, serija Rubi, serija Zatočenica, serija Ciganke, serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Šaljivi kućni video.

Nauči me voljeti, serija Ciganke, serija 24 sata – kratke vijesti Zatočenica, serija Rubi, serija Laku noć Hrvatska 24 sata Sport Taxi free 2 Naša mala klinika Carstvo vatre, igrani film Tour d’ France - sažetak JAG, serija Sveprisutni, igrani film Kraj programa

RTL 07.10 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 08.00 Luna- sirena s kariba, telenovela (R) 08.45 Sanja, talk show (R) 09.35 Exkluziv, magazin (R) 10.10 Brodolomci, avanturistička mini serija (R) 11.15 Poštar, avanturistički film 14.15 Luna- sirena s kariba, telenovela 15.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 16.00 Simpsoni, humoristična serija 16.25 Roseanne, humoristična serija 16.55 Bračne vode, humoristična serija 17.20 Dadilja, humoristična serija 17.45 Sanja, Za sreću je potrebno troje, talk show O tome što je za njih sreća govore nam pjevačica Josipa Lisac, književnica Milana Vuković Runjić te pjesnik češnjaka Vjenceslav Špilak, jedini koji smatra da je sreću iznimno lako pronaći – ta ona se za njega krije u češnjaku!

Duhovna psihoterapeutkinja Pamija Monti tvrdi da sreću uvijek možemo ostvariti i pronaći kroz duhovni mir i vedar pogled na život, s čim se nimalo ne slaže glumica Arijana Čulina koja misli da je cinično govoriti tako nešto kada mnogo ljudi ima problema sa zdravljem i financijama.

18.35 Lovator, kviz show 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exploziv, magazin 19.45 Ptice umiru pjevajući, ljubavna drama (mini serija) 20.40 Super nanny, dokumentarna sapunica 21.35 Ulični borac, akcijski film 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.35 Uvučena u zločin, kriminalistički film (R) 01.10 Lovator, kviz show (R)

zagorskilist

Petak, 01. srpanj 2005 HTV 1 06.30 09.10 09.15 10.10 10.20 11.10 11.25 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.10 17.50 18.00 18.40 18.45 19.25 19.30 20.10 22.00 23.00 23.05 23.15 23.20 23.25 ------00.55 01.25 01.45 02.10 02.35 03.05 03.55 04.40 04.50 05.30 06.15

Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Čarolija 6., serija Vijesti Zemlje-ljudi-pustolovine: Tibetsko liječenje na Himalaji Slobodna zona, dokumentarni film Biennale Venecija Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Zrela ljubav, serija (12) Maja: Nakon Maje nije isto..., talk-show Vijesti Ed 3., serija Slobodna zona, dokumentarni film Tintinove pustolovine, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Putovanje oko svijeta: Dragocjeni Tajland Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Znanstvena petica Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Life, američki film Drugi format, emisija iz kulture Burzovno izvješće Dnevnik Vijesti iz kulture Bioprognoza The Stretch, mini-serija (12) NOĆNI PROGRAM: Večernja škola povratak upisanih Whoopi, humoristična serija Obiteljske nevolje, humoristična serija Jesam te!, humoristična serija Ruby Wax sa Susan Sarandon Gospođica Marple, serija Ed 3., serija Slobodna zona, dokumentarni film Maja: Nakon Maje nije isto..., talk-show Zemlje-ljudi-pustolovine: Tibetsko liječenje na Himalaji Zrela ljubav, serija (12)

Subota, 02. srpanj 2005

HTV 2 07.50 ------10.10 13.35 14.00 15.05 15.20 16.25 16.35 17.00 17.25 18.20 18.45 18.50 19.20 19.35 20.00 20.10 20.40 21.15 21.50 22.00 22.05 22.40

TV kalendar Program za djecu i mlade: Slobodna zona, dokumentarni film Glazbena TV Res publica Slobodna zona, dokumentarni film Killer’s Kiss, američki film Vijesti za gluhe Mlade jahačice, serija za mlade Berlin, Berlin - serija za mlade Gospođica Marple, serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Savršeni svijet Slobodna zona, dokumentarni film Obiteljske nevolje, humoristična serija Večeras...

Bitange i princeze, serija Jesam te!, humoristična serija Večernja škola - povratak upisanih Vijesti na Drugom Promet danas Ruby Wax sa Susan Sarandon Almeria: Mediteranske igre pregled dana 23.50 Pariz: Atletika “Zlatna liga”, snimka 01.50 Savršeni svijet

NOVA TV 08.10 08.35 09.45 10.15 11.15 12.15 13.25 13.55 14.20 15.00 16.00 16.50 16.55 17.50 18.45 19.00 19.25 19.35 20.00 21.00 22.45 23.45 00.40

Taxi free Jedan na jedan Izlog strasti, serija Rubi, serija Zatočenica, serija Ciganke, serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Šaljivi kućni video Nauči me voljeti, serija Ciganke, serija Vijesti Zatočenica, serija Rubi, serija Laku noć, Hrvatska, crtana serija 24 sata Sport Taxi free Naša mala klinika, serija Sve o Bobu, igrani film Drugo lice – Petar Vlahov show Pripravnik, reality show Buffy, ubojica vampire, serija

RTL 05.50 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 06.40 Brodolomci, avanturistička mini serija (R) 07.45 Luna- sirena s Kariba, telenovela (R) 08.35 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.00 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 09.25 Roseanne, humoristična serija (R) 09.50 Bračne vode, humoristična serija (R) 10.15 Dadilja, humoristična serija (R) 10.40 Exploziv, magazin (R) 11.20 Sanja, talk show (R) 12.10 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.40 Brodolomci, avanturistička mini serija 13.45 Luna- sirena s Kariba, telenovela 14.35 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.35 Simpsoni, humoristična serija 16.00 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.25 Roseanne, humoristična serija 16.55 Bračne vode, humoristična serija 17.20 Dadilja, humoristična serija 17.45 Sanja: Kome to smetaju topless i tange, talk show Sanja se uključuje u javnu raspravu o ponašanju na našim plažama i predlaže da baš svi na njima izgledaju poput njenih gošći, vatrenih brazilskih plesačica s plaže. Iva Jerković, sudionica reality showa Survivor kupa se u toplessu, a Dubrovčanka Dubravka inzistira na tome da je golotinji mjesto samo na posebnim plažama. Mlada maturantica Maja odmalena prakticira nudizam, ali tvrdi da će se rado odjenuti ako njezina golotinja nekoga smeta.

18.35 Lovator, kviz show 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Bez izlaza, akcijski film 21.45 Zakon ulice, akcijski film 23.25 Vijesti, informativna emisija 23.35 Vesele karmine, komedija 01.10 Zločeste djevojke, vestern (R) 03.15 Lovator, kviz show (R)

Utorak, 05. srpanj 2005 HTV 1 06.45 06.50 07.00 09.00 09.03 09.05 10.00 10.10 10.55 11.00 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 16.25 16.55 17.50 18.45 19.20 19.25 19.30 20.05 21.00 21.55 21.56 22.00 22.55 23.00 23.05 23.15 01.00 06.10

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Mali savjeti za uređenje doma Čarolija 7., serija Vijesti Gilmoreice, serija TV raspored Dnevnik velikih mačaka, dokumentarna serija Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza TV kalendar Zrela ljubav, serija (12) Maja: Potrčko s diplomom, talk-show Vijesti Ed 3., serija Slobodna zona, dokumentarni film Tintinove pustolovine, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas TV raspored Hrvatsko podmorje: Lastovo Putovanje oko svijeta: Putovi Tunisa Julija, serija Malo misto TV raspored Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Čarolija 7., serija Fokus Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik TV raspored Vijesti iz kulture Ljetni hit: NOĆNI PROGRAM: Zrela ljubav, serija (12)

zagorskilist

HTV 2 07.50 ------12.00 12.30 13.20 15.00 15.10 15.45 16.35 17.10 17.45 18.35 18.45 19.15 20.00 20.05 20.50 21.20 22.10 22.40 22.45 ------23.30 00.30 01.15

TV kalendar PROGRAM ZA DJECU I MLADE: Hit ljeta Sea Quest, serija Film Vijesti za gluhe Harry and the Hendersons 1., humoristična serija Sutkinja Amy 4., serija Pa to je fantastično 5., serija Parovi 3., humoristična serija Alias 2., serija Vijesti iz kulture Svijet prema Jimu 2., serija Zvjezdane staze: Enterprise 2., serija Večeras...

Uzmi ili ostavi, TV igra (40’) Whoopy, humoristična serija State of Play, serija Mućke 1., humoristična serija Promet danas Walker - teksaški rendžer 5., serija NOĆNI RETROVIZOR: Združena braća, serija (18) 24, serija U uredu, humoristična serija

NOVA TV 08.10 08.35 09.45 10.15 11.15 12.15 13.25 13.55 14.20 15.00 16.00 16.50 16.55 17.50 18.45 19.00 19.25 19.35 20.00 21.00 21.30 22.30 23.00 23.15 00.10

Taxi free Jedan na jedan Izlog strasti, serija Rubi, serija Zatočenica, serija Ciganke, serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Šaljivi kućni video Nauči me voljeti, serija Ciganke, serija 24 sata – kratke vijesti Zatočenica, serija Rubi, serija Laku noć Hrvatska 24 sata Sport Taxi free 2 Naša mala klinika Po ure torture Izgubljeni, serija Svi vole Raymonda, serija Tour d’ France - sažetak JAG, serija Pozdrav kralju, igrani film

HTV 1 07.10 TV kalendar 07.20 Vijesti 07.25 Backtime, američki film za djecu i mlade 08.55 Parlaonica 09.50 Vijesti 10.00 Promet danas 10.05 Program za djecu i mlade 10.55 Kad zvoni?, serija za mlade 11.25 Dokumentarni film 11.55 Burzovno izvješće 12.00 Dnevnik 12.15 Bioprognoza 12.16 TV kalendar 12.30 Zrela ljubav, serija (12) 13.15 Life, američki film 15.00 Vijesti 15.05 Hrvatska kulturna baština: Put kamena 15.35 Reporteri 16.35 Vijesti 16.45 Promet danas 16.50 Inspektor Rex 7., serija 17.35 Živi zmajevi, dokumentarna serija 18.30 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.20 Večeras...

19.30 Dnevnik Sport Vrijeme 20.10 The Hi-Lo Country, američki film 22.00 Burzovno izvješće 22.05 Dnevnik 22.15 Vijesti iz kulture ------- NOĆNE PTICE: 22.25 Phoenix, američki film (18) 00.15 Epicenter, američki film (18) ------- NOĆNI PROGRAM: 01.55 Newyorški plavci 11., serija (12) 02.40 Bez oduševljenja, molim 3. humoristična serija 03.10 Inspektor Rex 7., serija 03.55 Simpsoni 13., humoristična serija 04.20 Reprizni program 06.55 Zrela ljubav, serija (12)

HTV 2 08.50 09.20 11.00 11.05 11.35 11.50 12.55 14.05 14.40 15.00 16.40 17.10 17.45 19.15 19.45 20.10 20.15 21.00 22.00 22.10 22.15 22.30 00.00 01.10

Kućni ljubimci Cocktail, američki film (12) Vijesti iz kulture Korijeni - hrvatske manjine u Europi Duhovni izazovi Prizma - multinacionalni magazin Magny Cours: Kvalifikacijski trening Formule 1 za VN Francuske, prijenos Automagazin Slobodna zona, dokumentarni film Wimbledon: Tenis - finale (Ž), prijenos Sportski program Crno-bijelo u boji Le gendarme ..., francuski film Bez oduševljenja, molim 3.

Simpsoni 13., humoristična serija Večeras...

Newyorški plavci 11., serija (12) Passer By, serija (12) Vijesti na Drugom Promet danas Sport danas Buđenje mrtvih 3., serija (18) Almeria: Mediteranske igre pregled dana Reporteri

NOVA TV 08.15 ------------10.10 10.40 11.20 12.10 12.40 13.10 14.20 15.10 16.05 16.15 18.30 19.00 19.25 19.35 20.00 21.00 23.10 23.25 00.20 01.10

DJEČJI PROGRAM: Pokemoni Kralj šamana Mr. Bean , crtana serija Futurama, crtana serija Kraljica mača, serija Andy Richter, serija Moja slavna sestra, serija VIP DJ – glazbena emisija Čarobnice, serija Bumerang TV, serija Vijesti Dobri Will Hunting, igrani film Automotiv 24 sata Sport Taxi free Ona ili on – kviz Asteroid, igrani film Tour d’ France - sažetak Na rubu zakona, serija Izvještaj Matrix, serija Angel, serija

RTL 07.15 Beyblade, crtana serija (4 epizode) 08.50 Lud za tobom, humoristična serija (2 epizode) 09.35 Kako su me oženili, humoristična serija 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica- maraton (pet tjednih epizoda) 12.25 Zima jednog lava, povijesna mini serija (prvi dio) 13.50 Everwood, dramska serija 14.35 Cijena savjesti, dramska serija 15.25 Dodir s neba, fantastična serija 16.15 Bez izlaza, akcijski film (R) 17.50 Zvijezde Ekstra: 101 holivudski biser, zabavna emisija 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv: London 20.15 Fan,igrani film, triler Milijunima ljudi diljem svijeta sport predstavlja omiljenu razbibrigu uz koju se mogu opustiti, bilo aktivnim sudjelovanjem ili praćenjem profesionalnih sportaša. Velik broj ljudi postaje pasioniranim ljubiteljima pojedinih sportova, klubova i igrača, pa sve veći dio svoga slobodnog vremena posvećuju svojoj zanimaciji. No, što se dešava kada ljubav prijeđe uobičajenu granicu i postane fanatična opsesija?

22.15 Nebo gori, crna komedija 23.55 Playboy: I ja se volim igrati, erotski film Suzanne živi za igru. Njezine su karte muškarci, a način na koji odnosi pobjedu u toj strastvenoj igri posve je nebitan. No kada lijepa Suzanne sretne Dominicka, njezin se život radikalno mijenja.

Vrhunska je igračica srela igrača koji prati i predviđa svaki njezin potez. Po prvi put u životu, velika manipulatorica biva manipulirana, a iznenađenjima nema kraja: ako izgubi novu ljubavnu igru, Suzanne bi mogla izgubiti i vlastiti život!

01.35 Zakon ulice, akcijski film (R) 03.05 Vesele karmine, komedija (R)

Srijeda, 06. srpanj 2005 RTL 08.45 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.35 Luna- sirena s Kariba, telenovela (R) 10.25 Sanja, talk show (R) 11.10 Exploziv, magazin (R) 11.50 Ptice umiru pjevajući, ljubavna drama (mini serija) (R) 12.45 Trojanski rat, komedija 14.10 Luna- sirena s Kariba, telenovela 15.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 16.00 Simpsoni, humoristična serija 16.25 Roseanne, humoristična serija 16.55 Bračne vode, humoristična serija 17.20 Dadilja, humoristična serija 17.45 Sanja, Priče iz ginekološke ordinacije, talk show Poznaju li ginekolozi žene bolje od ostalih muškaraca?

Zanimanje ginekologa jedno je od najmistificiranijih, i to ne samo u liječničkom svijetu. Jesu li ginekolozi otkačeniji od ostalih liječnika? Poznaju li oni i senzualnu stranu ženske anatomije bolje od ostalih? Postoji li Gtočka? Gube li, možda, ginekolozi interes za žene profesionalnom deformacijom?Nekoliko uglednih zagrebačkih ginekologa govori o svojoj odluci da se posvete ženama na specifičan način, a gošće o tome je li im ugodnije imati muškog ili ženskog ginekologa.

18.35 Lovator, kviz show 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exploziv, magazin 19.45 Ptice umiru pjevajući, ljubavna drama (mini serija) 20.40 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija 21.35 Začin ljubavi, romantična komedija 23.10 Vijesti, informativna emisija 23.25 Ulični borac, akcijski film (R) 01.10 Lovator, kviz show (R)

HTV 1 06.45 06.50 07.00 09.00 09.05 10.00 10.05 10.10 11.00 11.50 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 14.00 14.05 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.25 16.55 17.50 18.45 19.15 19.20 19.30 20.05 21.00 21.55 21.51 21.56 22.00 22.55 22.05 23.10 23.15 01.00 03.00 06.05 06.10

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Čarolija 7., serija Vijesti TV raspored Gilmoreice, serija Dnevnik velikih mačaka, dokumentarna serija TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Zrela ljubav, serija (12) Maja: Ja sam svoj, pa što?, talk-show Vijesti TV raspored Ed 3., serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Tintinove pustolovine, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Hrvatsko podmorje: Brijuni Putovanje oko svijeta: Turska na raskrižju putova Julija, serija Malo misto LOTO 7/39 Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Čarolija 7., serija Boje turizma Bioprognoza TV raspored Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik TV raspored Vijesti iz kulture Ljetni hit: NOĆNI PROGRAM: Prekid programa radi redovnog održavanja uređaja TV raspored Zrela ljubav, serija (12)

HTV 2 07.50 ------08.00 08.45 09.40 10.30 13.30 14.00 14.50 15.00 16.35 17.10 17.45 18.30 18.35 18.45 19.15 20.00 20.05 20.50 21.35 22.05 22.10 22.55 23.55 00.40

TV kalendar PROGRAM ZA DJECU I MLADE: Teletubbies, lutkarska serija ŽUTOKLJUNAC Pleme 3., serija Sjednica Hrvatskog sabora, prijenos Hit ljeta Sea Quest, serija Vijesti za gluhe Sjednica Hrvatskog sabora, prijenos Pa to je fantastično 5., serija Parovi 3., humoristična serija Alias 2., serija TV raspored Vijesti iz kulture Svijet prema Jimu 2., serija Zvjezdane staze: Enterprise 2., serija Večeras...

Uzmi ili ostavi, TV igra Piramida extra Mućke 1., humoristična serija Promet danas Walker - teksaški rendžer 5., serija Združena braća, serija (18) 24, serija U uredu, humoristična serija

NOVA TV 08.10 08.35 09.45 10.15 11.15 12.15 13.25 13.55 14.20 15.00 16.00 16.50 16.55 17.50 18.45 19.00 19.25 19.35 20.00 21.00 22.00 23.00 23.15 00.10

Taxi free Jedan na jedan Izlog strasti, serija Rubi, serija Zatočenica, serija Ciganke, serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Šaljivi kućni video Nauči me voljeti, serija Ciganke, serija 24 sata – kratke vijesti Zatočenica, serija Rubi, serija Laku noć Hrvatska 24 sata Sport Taxi free 2 Naša mala klinika Bumerang, serija Otimači tijela, dok. Film Tour d’ France - sažetak JAG, serija Psi iz rezervoara, igrani film

RTL 08.25 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.15 Luna- sirena s Kariba, telenovela (R) 10.05 Sanja, talk show (3 emisije) (R) 10.50 Exploziv, magazin (R) 11.30 Ptice umiru pjevajući, ljubavna drama (mini serija) (R) 12.25 Moja djevojka, romantična komedija 14.10 Luna- sirena s Kariba, telenovela 15.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 16.00 Simpsoni, humoristična serija 16.25 Roseanne, humoristična serija 16.55 Bračne vode humoristična serija Al i Steve zbližavaju se tijekom restauracije klasičnog Mustanga iz 1965. Njihove supruge prezrivo gledaju mužjake zaprljane uljem, no kad stari automobil zablista novim sjajem, Marcy i Steve ne mogu odoljeti, a da ga ne isprobaju – na zadnjem sjedalu…

17.20 Dadilja, humoristična serija 17.45 Sanja, Tko to tamo pjeva narodnjake?, talk show Iako se često pokušava dokazati suprotno, narodna glazba je glazba koja je najpopularnija u Hrvatskoj.

Sanjina je gošća vlasnica noćnog kluba u kojem nastupaju isključivo narodnjaci. Na kraju, prava poslastica za ljubitelje narodne glazbe: Halid Bešlić pjeva «Prvi poljubac»!

18.35 Lovator, kviz show 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exploziv, magazin 19.45 Ptice umiru pjevajući, ljubavna drama (mini serija) 20.40 Mjenjačnica, zabavna emisija 21.30 Zauvijek neženja, romantična komedija 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.35 Red Bull Air Race Svjetski kup 2005 - Zeltweg, sportsko- dokumentarna emisija 00.00 Adrenalina, Divovi Ria 2004., sportsko- dokumentarna emisija 00.20 Začin ljubavi, komedija (R) 01.50 Lovator, kviz show (R)

21

Dani zagorske glazbe i običaja

U

organizaciji Udruge «Kajscena» od 1. do 3. srpnja na Bedekovčanskim jezerima održavaju se «Dani zagorske glazbe i običaja». U sklopu ove trodnevne manifestacije, 3. srpnja, s početkom u 16,00 sati, održat će se tradicionalni 37. festival «Igrajte nam mužikaši» na kojem će sa novim zagorskim pjesmama nastupiti dosad najveći broj narodno-zabavnih sastava, njih 22.

U petak 1. srpnja, pod velikim šatorom uz popularne Bajere, nastupit će 20-ak izvođača narodno-

zabavne i zabavne glazbe, a održat će se i promocija novog albuma Ivana Benca. U subotu, zbog velikog interesa publike, održat će se retrospektiva festivala «Pjesma i tambura», na kojoj će nastupiti veći dio od ukupno 21 izvođača. Dodajmo tome da će u petak, 1. te u nedjelju 3. srpnja u sklopu «Dana zagorske glazbe i običaja» na Bedekovčanskim jezerima nastupiti i popularni slovenski ženski sastav «Zapeljivke», ansambl «Aplavz» iz Rogaca te pjevačica Mili, koja je za ovu manifestaci-

ju pripremila mix najpopularnijih zagorskih pjesama.

Inače, zagorski glazbeni festival Igrajte nam mužikaši ove se godine ostvaruje po 37. put i donosi 22 nove skladbe zagorskih narodno-zabavnih sastava. Bogata glazbena tradicija Bedekovčine seže u 1968. godinu. Od tada, u proteklih 36 godina, na festivalu Igrajte nam mužikaši, sudjelovalo je više od 465 glazbenih sastava, sa više od 2015 izvođača. Nastalo je više od 865 novih zagorskih pjesama. (zl)

Šezdeseta obljetnica Lovačkoga društva »Kuna« iz Pregrade Denis Vincek PREGRADA

Josip Ilić autor je knjige o lovstvu u Pregradi

O

ve se godine navršava 60 godina postojanja Lovačkoga društva «Kuna» Pregrada. Društvo je osnovano 1945. i brojilo je 19 članova. Sada «Kuna» ima 70 lovaca s prosječnom starosti od 45 godina. Najstariji lovac ima 91 godinu, a najmlađi 22. U članstvu imaju i jednu ženu. Predsjednik Društva je Milan Šoštarić, a tajnik Josip Ilić.

Lovište obuhvaća sadašnje područje Grada Pregrade i prostire se na 5774 hektara s nadmorskom visinom od 150 do 450 metara pa je lovište brdskoga tipa. Osim divljači: zeca običnoga, fazana, srne, divlje patke i trčke; u lovištu obitavaju i kuna zlatica i bjelica, lisica, ondatra, jazavac, šljuka, grlica divlja, golub grivnjaš, vrana siva, svraka, šojka i jastreb škanjac. Lovci ulažu mnogo truda u očuvanje fonda divljači kako se ne bio dogodilo da Kunagora izgubi smisao koji nosi već u

22

VREMEPLOV Vrtna zabava kod Luja Vranyczanija

Barokna raskoš u sjeni stabala Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

svojemu imenu.

Braća iz Slovenije

Od 7. prosinca 1975. Lovačko društvo «Kuna» pobratimljeno je s Lovačkim društvom «Ljubno ob Savinji». Već 30 godina članovi društava odlaze jedni k drugima u lov, a razmjenjuju i stručna znanja vezana uz brigu za bogatstvo svojih lovišta. Osim izgradnje doma na Kunagori, koji se danas službeno zove «lovačko-planinarski dom», dovršen je 1985. Lovački dom podno Kunagore. Lovački dom je 2004. potpuno obnovljen i dograđen, a lovci su ga iznajmili te danas služi kao

ugostiteljski objekt pod nazivom «Lovačka kuća», s uređenim okolišem odnosno atraktivnim izletištem.

Streljana, koja je locirana na Kunagori, postala je mjesto za natjecanja između okolnih lovačkih društava. Lovačko društvo «Kuna» već tradicionalno organizira turnir u gađanju glinenih golubova u sklopu manifestacije «Branje grojzdja Pregrada».

U povodu 60. obljetnice, zahvaljujući inicijativi Josipa Ilića, tajnika Društva, ugledna izdavačka tvrtka Matis iz Pregrade izdala je knjigu s obiljem zanimljivih podataka iz bogate povijesti društva.

T

uristička zajednica Grada Oroslavja i ove je godine pripremila tradicionalnu manifestaciju “Vrtna zabava kod Luja Vranyczanija” koja posjetitelje pokušava vratiti u bogatu povijest Oroslavja, kada se u dva dvorca odvijao bogati kulturni, društveni i politički život, od kojih su neki događaji ostali upisani u hrvatskoj povijesti. Na druženje u Parku Vranyczany stigli su kao posebni gosti grof Tomaš Keglavić i grofica Karolina iz Kostela zajedno s dvorskom stražom. Parkom su prošetale dvorske dame sa

svojim kavalirima, a Putujuće kazalište mladih iz Varaždina otplesalo je nekoliko dvorskih plesova i tako pridobilo pažnju posjetitelja. Poglede i fotoaparate gledatelja zatim su preuzeli članovi Udruge Lipicanska barokna raskoš iz Samobora, koji su izveli nekoliko primjera baroknog jahanja i dresure. Ova Udruga postoji tri godine, a inicijator je bila Zvjezdana Klarić, koja je i vlasnica pastuha koji su šetali parkom, a uz nju vještinu jahanja i dresure pokazali su Maša Kolarec, Mladen Dakić i Željko Marović. Posjetitelj je kroz program vodila Jelisaveta Vukuša koja nam je rekla kako se Udruga temelji na re-

vitalizaciji baroknog jahanja koje postoji jedino u Beču u Španjolskoj školi jahanja. Konji su im još su mladi i s njima treba dosta raditi, što nimalo nije jednostavno.

U sklopu vrtne zabave i ovaj je puta održana nešto skromnija likovna kolonija “Vlaho Bukovac” na kojoj se okupilo šestoro umjetnika. Također, među starim obrtima moglo se razgledati i kupiti staro oružje, umjetnine od drva, antikvitete i keramiku.

Bilo je to lijepo poslijepodnevno druženje u parku, ali teško se oteti dojmu da iako je u parku bilo dosta ljudi i dalje ne cijenimo dovoljno kulturne manifestacije.

zagorskilist

MRZLO POLJE

Ivanjdanjska sveta misa u zavjetnoj kapelici

AGROKULTURA Mlinar Kunić šikaru pretvorio u vrtni raj

Mali vrt, veliko veselje Doroteja Mendek Z AV R Š J E L O B O R S K O

I

mati vrt koji podsjeća na uređene javne parkove ili poznate engleske vrtove, ideja je koja je mnogima pala na pamet dok su uređivali svoje okućnice, no malo je onih koji su je doista i realizirali. Nikola Kunić ostvario je svoju zamisao i pretvorio zapuštenu parcelu, nadomak obiteljske kuće u Završju Loborskom 38, u vrt koji mami poglede brojnih znatiželjnika. – Još od mladosti furt sam štel neke riftati oko hiže. Pročital sam pune knjig o uzgoju biljaka i uređivanju parkova i vrtova. Prvu takvu knjigu dobil sam negde h 4. razredu osnovne škole, zvala se «Mali vrt, veliko veselje», i već sam onda zavoljel biljke – započeo je priču o svom hobiju vrtlarstvu, Nikola Kunić koji se inače bavi mlinarskim poslom nastavljajući tako dugogodišnju obiteljsku tradiciju.

Zamisao o stvaranju vrta na zapuštenoj parceli površine 2000 četvornih metara nastala je prije 7 godina. – Tu je bila šikara. Mislil sam si, pa nebum stalno tu gaciju kosil. Kupil sam si knjigu «Moj vrt» i nutre sam videl kak bi se to mogle napraviti. Jenu cijelu zimu sam si delal skicu i zamišljal kojekakve figure i onda sam to počel ostvarivati. Prvo sam dal iskrčiti parcelu i navoziti jedno 30 kamiona zemlje, a onda sam polako uređival teren, hodil po rasadniki, kupoval po 2 – 3 biljke, doma ih razmnožil i postepeno sadil – pojasnio je Nikola i dodao da mu je u pro-

zagorskilist

jektiranju odnosno izgradnji vrta pomogao prijatelj Moritz, Austrijanac koji u Loboru živi oko 10 – ak godina.

Izgled vrta

Obiteljski vrt Kunićevih, dug 50 m i širok 40 m, ograđen je ogradom od 200 – tinjak tuja, a sastoji se od ravnog dijela i kamenjara na prirodnoj kosini.

Na ravnom dijelu je u obliku zanimljive figure zasađeno oko 800 komada buxusa odnosno šimšira i posijana trava, a između buxusa, u krugovima, posađene su park – ruže. Sve sadnice tuja i buxusa Nikola je uzgojio u svom plasteniku. Kamenjar, koji se pruža uzduž cijelog vrta, širok je 5m, a od ravnog dijela je odvojen kamenom stazom. – Sav kamen h kamenjaru je naš domaći, z Ivančice, a pojedini kame-

ni teški su i do 1 tone – rekao je Nikola. Danas u kamenjaru raste oko 100 – tinjak vrsta biljaka. Ima tu ukrasnog grmlja, ukrasnog drveća i raznih trajnica, a u jednom dijelu vrta posađeno je začinsko bilje: bosiljak, timijan, mažuran, smilje, kadulja, lavanda, metvica, matičnjak, komorač i druge.

Održavanje

-Imamo stroj za malčiranje, odnosno mlin za kompost. Na proljeće kad obrezujemo voćnjak sve grane sameljemo h tom stroju i to denemo ispod biljki, a služi za dekoraciju, zadržava vlagu i sprečava rast drača – kaže Nikola. U nabavci sadnica i održavanju vrta pomaže mu supruga Snježana. – Volim cvijeće.

Najljepše mi je kad trajnice procvatu h proljeće – kaže Snježana i dodaje da do-

Mještani Mrzlog polja Ivanje su i ove godine slavili, naravno, na brijegu kod kapelice posvećene Svetom Ivanu Krstitelju. Riječ je o zavjetnoj kapelici koju je nakon Prvog svjetskog rata dao sagraditi Mijo Meglić. On je vraćajući se iz rata doživio tešku pomorsku havariju, a budući je preživio i sretno stigao kući, kao zavjet, podignuo je kapelicu. Tijekom Drugog svjetskog rata ova je kapelica devastirana pa je Mijin praunuk Mario Meglić, zajedno sa obitelji, 2003. godine pokrenuo obnovu kapelice. Postavljen je tada i novi kip Svetog Ivana Krstitelja, kojeg je izradio poznati zagorski umjetnik svjetskog glasa Izidor Žiga Popijač. Pred šezdesetak okupljenih vjernika ivanjdansku svetu misu predvodio je vlč. Ivan Režek, župnik Velike Erpenje. Kako i dolikuje proštenju, nakon mise usljedila je prava pučka veselica, i to, naravno, do kasno u noć.(i.k.)

nosi biljke s raznih izleta i ZLATAR putovanja, a zadužena je i za čupanje korova u vrtu. Kad se vrt redovito održava, tjedno smo unutra po par sati. Po ljetu svaki tjedan kosimo travu, a sad je U Zlataru su prošlog tjedna oformljene mažoretkinje, na i posla oko šišanja – nado- prijedlog gradonačelnika Marijana \ureka koji je inicirao sastanak s iskusnom voditeljicom i trenericom Tatjavezao se Nikola.

Osnovane zlatarske mažoretkinje

Davanje savjeta

- Ima ljudi koji se interesiraju za naš vrt, ja im pokažem i rado dam kakav savjet. Štel bi da saki ima uređenu okućnicu, a ne da rasteju koprive i trnje. Ne mora biti skupuga cvijeća, dosta je i da se trava lijepe pokosi. Ak nekoga zanima, nek dojde – rekao je Nikola i dodao da još namjerava pokraj vrta napraviti sjenicu.

Bračni par Kunić ima 3 kćerkice: Martu, Mihaelu i Margaretu, koje se također zanimaju za uzgoj biljaka, a već znaju i nji-

nom Balaško. Tatjana trenutno radi i sa Svetoivanjskim mažoretkinjama koje su nedavno nastupile u Zlataru povodom Dana grada. Iz gradskog proračuna izdvajat će se dio sredstava, s obzirom da je Grad glavni inicijator, a već je dogovorena i kupovina štapova koji spadaju u osnovnu opremu mažoretkinja. Na prvom treningu održanom u Osnovnoj školi, malesu mažoretkinje naučile kako pravilno raditi sa štapovima, kako se držati i koje pokrete treba raditi. Do sada je upisano 18 djevojčica, a upisi traju i dalje, te se zainteresirana djeca i mladež u dobi od 5 do 20 godina mogu upisati ovog ponedjeljka, 4. srpnja od 10 sati u zlatarskoj Osnovnoj školi. Treninzi će se održavati dva puta tjedno po sat i 15 minuta do kraja srpnja, te će se nastaviti nakon ljetnog odmora 20. kolovoza, kako bi se mažoretkinje uvježbale za nastup na Danima kajkavskih riječi. (D. Čiček Haban)

23

SUDBINE Sedamnaest dugih godina u kolicima

Barijere su u ljudskim glavama Danijela Čiček Haban Z L ATA R

A

ktivnosti zlatarske Udruge invalida su već odavno p re ra sle g r anice naše županije i približile probleme njenih 250 članova svakom čovjeku.

Ove je godine proslavila svoju petu obljetnicu.

U okviru svoje redovne djelatnosti provodi jedinstvene programe u našoj županiji, poput terapijskog jahanja, brine o najmlađim članovima organiziravši dječje igraonice, druženja odraslih članova, izlete, sportska prijateljska natjecanja. Mnogih aktivnosti vjerojatno ne bi bilo da prije pet godina predsjednikom nije imenovan Zlatarščanin Davor Brlić. Zbog prometne nesreće u kolicima se nalazi već dugih 17 godina. Nije bilo lako, kaže, ali trudom i upornošću prebrodio je mnoge nedaće s kojima se susreće vjerojatno svaka osoba s invaliditetom.

-Teško je i naporno i užasno. I uvijek je bilo i bit će loših i boljih dana. Ali to

24

je sudbina i protiv nje se ne može- rekao je na početku svoje priče Davor Brlić, za kojeg će mnogi reći da je najveći borac kojeg su ikada upoznali.

Samostalno terapijsko jahanje

Pokretanjem programa Terapijskog jahanja, postao je i njegov aktivni korisnik, pokazujući na taj način kako ne postoji prepreka koju nije moguće savladati. Naime, uz pomoć rampe za lakši pristup konju i volontera koji mu pomažu prilikom penjanja na konja, samostalno jaše i velika mu je želja osvojiti prvo mjesto u dresurnom jahanju.

-Ulazim sam u boks, četkam konja i pripremam ga za sedlanje. Trebam pomoć kod stavljanja sedla i uzdi, te da mi netko pridrži konja dok ga pojašem. Ostalo mogu sam.

Nakon jahanja osjećam se bolje i fizički i psihički. Osim jahanja u ograđenom prostoru, nekoliko sam puta bio i na terenskom jahanju. Taj je osjećaj teško opisati- go-

vori s ponosom. Živi sa majkom Boženom, ocem Zvonkom, bratom Darkom, šogoricom Ljiljanom, nećakom Goranom i djevojkom Željkom.

- Postoje brojne prepreke za nas invalide. Od onih fizičkih i arhitektonskih barijera koje su ponekad lakše savladive do onih u ljudskim glavama. Treba se boriti, a ne prepustiti se i rezultati neće izostati.

Utjecaj okoline i male sredine je velik i može djelovati ili veoma negativno ili izrazito pozitivno. Sve to ovisi o barijerama u ljudskim glavama. Ali mogu reći kako su vidni su pomaci na ovom zlatarskom području u odnosu na osobe s invaliditetom. Kad čovjek ostane u kolici-

ma ili mu se nešto desi, prvo treba riješiti to sam sa sobom, a onda sa drugima, ako hoće živjeti životom dostojnim čovjeka.

Ali nikada se ne predati- priča junak naše priče koji dokazuje kako je život doista vječna borba iz koje se na kraju ipak može izaći kao pobjednik.

Zavidni rezultati Srednju počinje pohađati u Bedekovčini, no zbog ne-

sreće u kojoj je povrijedio kralježnicu, ne uspijeva je završiti. Do tada je bio aktivan izviđač, vatrogasac i ribolovac. Nakon rehabilitacije, nastavlja školovanje u Centru Dubrava, ustanovi za odgoj i obrazovanje invalida, gdje 1991. godine stječe zvanje obućarsko galanterijskog tehničara, četvrti stupanj.

Nastavlja školovanje pri Grafičkoj školi Zagreb gdje stječe diplomu za zvanje grafički tehničar-specijalist, peti stupanj stručne spreme. Uključuje se u rad zlatarskog ŠRD „Pastrva“ čiji je član i danas i gdje obavlja tajničke dužnosti, a i član je Županijske skupštine Športsko-ribolovnog saveza. I u DVD-u Zlatar je obavljao visoke dužnosti. Izdaje 1999. prvu zbirku pjesama, „Kako dalje“. Planira i izdavanje autobiografske knjige. Uključuje se i u rad Biljarskog kluba „Tunel“ i jedan je od članova inicijativnog odbora za osnivanje Udruge invalida Zlatar, čijim postaje predsjednikom. Glavni je urednik njenog biltena „Koraci“ i idejni urednik web stranice. Ima diplomu vatrogasnog dočasnika. Odlične rezultate ostvaruje i na sportskom planu, gdje postiže zapažene rezultate kako u pojedinčanim tako i u ekipnim natjecanjima. Državni je rekorder u bacanju diska i koplja. Sudjeluje u radu Skupštine Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida i Hrvatskog saveza cerebralne i dječje paralize. Član je Socijalnog vijeća grada Zlatara i član županijskog povjerenstva za zaštitu prava pacijenata. Osnivač je i tajnik zlatarske podružnice HSP-a, a zaposlen je kao referent za prodaju i marketing u tvrtki Arkus i Arkus iz Huma na Sutli.

zagorskilist

GOSTOVANJA Radek Brodarec i tamburaši u Francuskoj

Mačanci »rasturaju« i bez razglasa Nikola Capar KRAPINA

U

organizaciji Društva francusko-hrvatskog prijateljstva (Amitie Courcy le Chateau Croatie) članovi KUD-a «Ljudevit Gaj» Mače održali su tri koncerta i nastupili u nekoliko manjih programa.

U francuskoj pokrajini Pikardiji bili su članovi tamburaškog sastava «Zlatne žice» primaš i najstariji član, 80-godišnji Rudolf Mahmet, Karlo Čehulić, Tomislav i Krešimir Petanjek te Tomislav Herceg. S Radekom Brodarcem činili su sretan sklop mladosti i iskustva koji je ljubiteljima tamburice mogao predstaviti svo bogatstvo hrvatske glazbene baštine.

Deset nastupa u 12 dana, kao i sudjelovanje u emisiji regionalnog radija Puisaleine, njihov je doprinos daljnjem razvoju prijateljskih odnosa departmana lAisne i naše županije. Bliskost glazbenih ukusa francuskih slušatelja i dokaz hrvatske pripadnosti europskom kulturnom krugu pokazali su pozivi u redakciju radija tijekom emisije, a nije bio

DJ Nikolaus

Predsjednik KUD-a Tomislav Petanjek i tajnik Karlo Čehulić, koji sviraju brač, pozvali su me na «Tamburašku noć» sljedećeg vikenda u Maču.- Dojdi i vidi koliko je mikrofona na našoj pozornici. Snimi to i pošalji Jean-Claudeu (predsjednik društva, op.a.) da pokaže organizatorima kaj je tehnika. Da su nam postavili bar tri mikrofona bili bi ih rasturili, a ne samo oduševili…»

Dodao sam: «Da nisam delal na radiju, u Fresnesu se niš nebi čulo. Čudili su se kak se niš ne čuje, a nisu uređaje spojili kablovima. Tak sam na kraju bil i DJ!» rijedak slučaj da se Francuzi pridruže u pjevanju nekih naših pjesama, posebno «Ne dirajte mi ravnicu» ili «Krijesnica». A upravo je proslava 22.obljetnice djelovanja Radija Puisaleine bio neposredni povod pozivanju jedne zagorske tamburaške grupe u Pikardiju. Nakon toga Mačanci su nastupili u programu «Ivanjskih

GORNJA STUBICA

Druga izložba digitalnih fotografija Zlatka Landripeta pod nazivom “Makro svijet” otvorena je u gornjostubičkoj Galeriji “Lipa”. Nakon prošlogodišnje izložbe “Život vode” održanoj u Pučkom otvorenom učilištu u Donjoj Stubici, gdje i živi, gornjostubički liječnik dao je na uvid javnosti nove rezultate svog četverogodišnjeg hobija. Riječ je o 18 digitalnih fotografija u

zagorskilist

krijesova» u Coucyju i na Svečanostima glazbe u Fresnesu.

Francuska ležernost

Jedina zamjerka koja se može uputiti domaćinima, jer su bili iznimno gostoljubivi, bila je njihova ležernost u tehničkoj pripremi koncerata. Nedovoljno mikrofona i loši razglasi ipak nisu utrnuli

polet naših glazbenika koji su u svaki nastup utkali svu svoju ljubav i znanje i tako prevladali nedostatke. A stigli su već i novi pozivi za nova gostovanja u Francuskoj…Prošlog je tjedna u Coucy le Chateau trebao otputovati i kumrovečki pjevački zbor, no zbog nedostatka novca, put je odgođen za neka bolja vremena. Poziv je upućen i KUD-u «Zlatko Baloković», za idući lipanj. Inače, sav novac kojeg Francuzi prikupe organizacijom nastupa naših izvođača, vraća se u Hrvatsku kroz humanitarne akcije.

Makrosvijet Zlatka Landripeta makro tehnici snimanja, bilo s objektivom ili sa close-up priborom. Koristio se aparatima Canon 300D i Fuji Finepix u 6,3 megapiksela, a u A3 format fotografije su printane u ink jetu na Epson Stylus Photo 2100 printeru.

Akademski slikar Darko Bubanko, koji je i otvorio izložbu, naglasio je da Zlatko Landripet liječničkim okom ne promatra samo odnos fiziološkog i patološkog već da kad postanemo akterom, iskustvo dijagnostike jednako funkcionira u području promatrane prirode, a fotografija postaje medij za kolorizam, fluid, tonalitet, čistu likovnost. Zlatko Landripet sam je istaknuo da mu makro tehnika služi za prikaz onog dijela prirode, nevidljive prosječnim gledanjem, onoliko jasno koliko sam želi, jer fotografija nastaje u mašti, van objektiva, i onoliko nejasno da gledatelju želi ostaviti da maštom vidi ono što nije vidio kroz objektiv.

Izložba začudnih fotografija perunika, narcisa, jorgovana, maca, drijenkove suze, crvenog planeta... otvorena je sljedeća dva tjedna i nikako je nemojte propustiti. (D. Ciglenečki )

KRALJEVEC NA SUTLI

Sandra Hajrić osvojila prvu nagradu za literarni sastav

Sjećanje na zagorski cug Odzivajući se na literarni raspis općine i škole Kraljevec na Sutli na zadane teme na kajkavskom narječju Sandra Hajrić, učenica 8-a razreda OŠ «Pavela Štoosa», osvojila je prvu nagradu od 300 kuna, za svoja sjećanja vezana na popularni zagorski cug.

- Rođena sam u neposrednoj bliozini pruge kojim je prometovao zagorski cug. Znala sam u koje vrijeme prolazi, pa sam izlazila i promatrala njegovo kloparanje. Cuga, na žalost više nema, pa ću se u Zagreb voziti autobusom, jer ću u metropoli pohađati zdravstvenu školu, gde ću se osposobljavati za laboratorijskog tehničara, budući sam zaljubljena u kemiju. Zahvalna sam svojoj profesorici hrvatskog jezika i književnosti Danici Turk koja me je uputila u literarno tkanje. Osvojenu nagradu potrošit ću zajedno sa svojim prijateljicama i prijateljima i time se oprostiti od osnovnog školovanja – kazala je mlada spisateljica Sandra Hajrić. «Cug» će svoje mjesto naći i u školskom literarno-novinarskom listu «Učenički kutak», kojeg pod mentorstvom prof. Danice Turk uređuju Nikolina Zajec, Sandra Hajrić i Igor Šafar. (I. Šućur) OROSLAVJE

Oroslavska Orka U drugom broju školskog lista OŠ Oroslavje “ORKA”, na 24 stranice učenici i nastavnici odlično nastavljaju prvu “Orku” iz 2001. godine, kada je list nastao kao rezultat zalaganja članova novinarske skupine, pod vodstvom učiteljice Nataše Čičko i naprednih informatičara škole koje je vodio učitelj informatike Nino Ciglenečki.

Uz mnoštvo literarnih i likovnih radova te obilja fotografija, “Orka” obilježava 170. obljetnicu izlaska 1. broja “Novina horvatskih” Ljudevita Gaja.

Novinari su tako obilježili Svjetski dan učitelja, Međunarodni dan tolerancije, Dan sjećanja na Vukovar, Sveopći dječji dan, Međunarodni dan školskih knjižnice, a uz to razgovarali su sa mnogim školskim učiteljima i ostalim djelatnicima. Škola se, uz još 121 školu uključila u program UNICEF-a “Za sigurno i poticajno okruženje u školama”.

Obilježena su i razna događanja u školi - Božićni koncert, Dani kruha, a u školi je održan i stručni skup učitelja glazbene kulture. Budući da sve nije moglo stati u samo 24 stranice lista, tu su i stranice pune fotografija koje najbolje ilustriraju mnogobrojna događanja i aktivnosti oko škole. Zabavne stranice nude i jednu novost - uz učeničke, nudi i profesorske bisere s nastave, a uz šaljivi horoskop, možete pročitati i najšaljivije sms poruke. Tiskanih 200 primjeraka po cijeni od 10 kuna ne bi trebali imati problema naći put do čitatelja, koji nakon toga mogu pogledati i školske web stranice: www.os-oroslavje. hr (D. Ciglenečki)

25

sport Predionica ušla u

Dvjema pobjedama protiv BSK, igrači Predionice ostvarili najveći rezultat u povijesti klanječkog nogometa NOGOMET

treću HNL-središte la ispravna u 80. minuti kada su gosti iz gotovo identične akcije kao kod prvog gola preko Ivanuša postavili konačnih 0:2.

Kod drugog gola Ivanuša je odlično poslužio Marin Horvat.

Uzvrat u Klanjcu

Tomislav Zrinšćak BUDAŠEVO, KLANJEC

S

novi su postali stvarnost. Dvjema pobjedama protiv BSK (2:0 i 4:1) Predionica se sasvim zasluženo i uvjerljivo plasirala u III. HNLsredište. Tako će Zagorje sljedeće godine imati čak tri predstavnika u tom rangu natjecanja (Tondach, Zagorec, Predionica). Već na prvoj utakmici u Budaševu vidjelo se da je Predionica puno kvalitetnija momčad, što su rezultatom 0:2 i potvrdili. Šlag na tortu došao je u Klanjcu, gdje su domaći igrači u fantastičnom dekoru pred 500 gledatelja potvrdili pobjedu s visokih 4:1.

BSK-PREDIONICA 0:2

Utakmica je počela laganim pritiskom domaće momčadi, a Klanjčani su poveli iz prve prave akcije. Nakon kornera svi

igrači BSK prilično naivno poletjeli su u kazneni prostor gostiju. Na njihovu nesreću loptu je uhvatio vratar Knezić i sjajno rukom poslužio Čosića, koji probija desnu stranu i idealno upošljava Ivanuša koji rutinirano matira Marčeca već u 7. minuti. Ni nakon toga gosti ne uspijevaju bitno ugroziti Knezića. Jedinu ozbiljnu priliku imao je Kvesić, ali njegov udarac nogom pod samu prečku gostujući vratar bravurozno odbija u korner. Do kraja poluvremena Predionica stvara još 3-4 kontre ali asistent Čosić i Tomašković nisu bili prisebni u završnici. Tomašković se u 39. minuti i teže ozlijedio pa je morao izaći iz igre.

U drugom poluvremenu Predionica je zrelim i odgovornom igrom totalno umrtvila igru domaćina i čekala je priliku iz kontre. Upravo se ta Golemčeva taktika pokaza-

PREDIONICA

4 (2)

BSK

1 (0) 0

Sjajan dekor na početku utakmice u Klanjcu. Petstotinjak ljudi došlo je pozdraviti svoje nogometaše koji su već u prvoj utakmici napravili veliki kapital pred uzvrat. U takvom dekoru i ne može se loše odigrati.

Domaći prvi puta prijete Marčecu u 14. minuti kada akciju Čosića i Ivanuša gostujući vratar nogom izbacuje u korner.

Knezićevu budnost u 21. minuti iskušava Kvesić koji iz slobodnog udarca s 25 metara od gola tuče snažno, a Knezić uz manji napor ipak kroti loptu.

Dvije minute kasnije dobro kombiniraju Pavlinić i Skrbinac koji upošljava Ivanuša, ali domaća špica još nije namjestila nišanske sprave. Kvesić ponovno testira Knezića u

32. minuti, a samo dvije minute kasnije proključalo je gledalište u Klanjcu. Čosić ubacuje loptu s desne strane u kazneni prostor gostiju, a ona se sretno odbija na nogu Ivanušu koji je sprema iza leđa istrčalog Marčeca za 1:0.

U posljednjoj minuti prvog poluvremena domaći su povećali vodstvo.

Korner je izveo I. Pavlinić ravno na glavu Makeku koji puca prema vratima, a gostujući branič Šandor želeći izbiti loptu, ubacuje je u vlastitu mrežu za 2:0.

Gosti su nešto bolje ušli u 2. poluvrijeme. U 54. minuti Slunjski odlično puca glavom, ali Knezić izbacuje u korner. Aktivni Ivanuš ponovno prijeti u 57. minuti, ali njegov udarac nogom brani Marčec. Saša Pavlenić ima odličnu šansu u 60. minuti, ali puca pokraj gola. Isti igrač samo dvije minute kasnije prima loptu u domaćem šesnaestercu gdje ga ruši Makek, pa Gulin pokazuje na bijelu točku. Najbolji igrač gostiju Anđelko Kvesić ne propušta ta-

kve šanse i smanjuje na 2:1. Mladi Petrišić izbacuje u korner opasan ubačaj Kvesića u 74. minuti koji je zamalo završio u golu. U završnici utakmice ponovno se bude domaći igrači. Prvo u 85. minuti odlično puca Marin Horvat, ali Marčec uspijeva njegov udarac odbiti u korner. Tri minute kasnije domaći povećavaju vodstvo. Korner je odlično izveo I. Pavlinić, ravno na glavu Čosiću koji tuče silovito i precizno za 3:1. Točku na i stavio je onaj od koga je i sve počelo. U 89. minuti nakon odličnog solo prodora Dario Ivanuš rutinirano postiže svoj drugi pogodak u utakmici i ukupno četvrti u kvalifikacijama i još jednom potvrđuje da je bio prvi među jednakima u dvije utakmice proti BSK. Nakon utakmice nastalo je neopisivo slavlje, a domaći navijači posebno su klicali tvorcu «klanječkog čuda» Ladislavu Golemcu kojem su posvetili i transparent «svi smo mi Lale».

IZJAVE Alojz Makek,

predsjednik NK Predionica: «Glavni dio posla napravili smo još u Budaševu. Čestitam svim igračima Predionice, a poglavito treneru Ladislavu Golemcu koji ih je okupio i napravio rezultat koji će uči u klupsku povijest».

Ladislav Golemac-Lale

«Ovo je najsretniji dan u mojoj trenerskoj karijeri. Unatoč svim zlim prorocima pokazali smo da možemo i imamo kvalitetu za III. HNL. Neki od mojih igrača (Ivanuš, Tomašković…) bili su gotovo otpisani, a upravo su u Predionici dokazali svoj veliki potencijal. Veliko hvala navijačima na odličnoj podršci u obje utakmice.»

Dario Ivanuš,

najbolji igrač Predionice u kvalifikacijama: «Nismo puno znali o BSK. Ranim pogotkom u Budaševu bitno smo olakšali ulazak u III. HNL-središte. Prezadovoljan sam svojom igrom i pogocima, ali ovo je prije svega uspjeh cijele momčadi.»

KLANJEC: igralište NK Predionica, GLEDATELJA: 500, SUCI: D. Gulin, N. Vlaisavljević (oba Zagreb), Š. Bičanić (D. Selo), 4. sudac: Lj. Boban (V. Gorica), DELEGAT: R. Krznarić (Zaluka) STRIJELCI: 1:0 Ivanuš 34’, 2:0 Makek 45’, 2:1 Kvesić 63’ (11 m), 3:1 Čosić 88’, 4:1 Ivanuš 89’.

PREDIONICA: Knezić, Barun (75’ Šoštar), Jakobović (59’ Marković), Makek, Skrbinac (40’ Petrišić), I. Pavlinić, Capar, Horvat, Čosić, Ivanuš, Stipković.

TRENER: Ladislav Golemac-Lale B S K: Marčec, Šandor (46’ Čabraja), Jelić, H. Perković, I. Perković, M. Pavlenić, Kvesić, N. Perković, Slunjski, Puklavec (46’ S. Pavlenić), M. Malbašić (64’ Žganec). TRENER: Nikola Marković

BSK

0 (0)

PREDIONICA

2 (0) 0

BUDAŠEVO: igralište NK BSK, GLEDATELJA: 650, SUCI: T. Gulan, S. Mileusnić (oba iz Zagreba), N. Tonković (Karlovac), 4. sudac: M. Bručić (Karlovac), DELEGAT: I. Tuđen (Igrišće).

STRIJELAC: 0:1 Ivanuš 7’, 0:2 Ivanuš 80’.

BSK: Marčec, Perković (63’ Krznarić), Jelić, Domitrović, Čabraja, M. Pavlenić, Kvesić, Perković, I. Malbašić (33’ Žganec), S. Pavlenić (46’ Gorišek), M. Malbašić.

TRENER: Milan Marković PREDIONICA: Knezić, Barun, Jakobović, Makek, Skrbinac (69’ Šoštar), I. Pavlinić, Capar, Tomašković (39’ M. Horvat), Čosić (72’ Maltašić), Ivanuš, Stipković.

TRENER: Ladislav Golemac

26

zagorskilist

Istaknuti sportski djelatnik nagrađen za svoj dugogodišnji rad u sportu

Željka Lukinu predsjednik Mesić odlikovao “Redom hrvatskog pletera” Tomislav Zrinšćak ZAGREB

P

ovodom Dana državnosti u Banskim dvorima nagrađivani su najuspje-

NOGOMET

šniji pojedinci i organizacije za 2004. godinu.

Među odabranim društvom našao se i Željko Lukina iz Gornje Stubice, koji je za svojih 25 uspješnih godina u spor-

tu od predsjednika Stjepana Mesića nagrađen Redom hrvatskog pletera. Samo je jedanaest Hrvata ove godine dobilo pojedinačno priznanje za iznimne uspjehe u svojim oblastima, pa Lukinino priznanje još više dobiva na snazi.

Zasluge ovog samozatajnog čovjeka za razvoj sporta u Hrvatskom zagorju zaista su velike.

Osnivač je i potpredsjednik triatlon i atletskog kluba Rudolf Perešin iz Gornje Stubice. Član je upravnog odbora Triatlon saveza Hrvatske i član Upravnog odbora NK Matija Gubec. Na njegovu inicijativu organizirani su, polumaraton Jurjevo (boduje se za kup Hrvatske), Zagorski triatlon (boduje se za PH), memorijalna utrka Marijan Lukina, a organizirao je i niz uličnih utrka za osnovnoškolce. Željko Lukina imao je i iznimnu sportsku karijeru koja još traje. Počeo je kao nogometaš, da bi se kasnije okrenuo atletici. Od brojnih sport-

skih uspjeha svakako treba izdvojiti titulu prvaka Hrvatske u triatlonu (među veteranima), a bio je i doprvak Hrvatske u duatlonu. I danas se natječe na raznim polumaratonima gdje u svojoj dobnoj skupini redovno zauzme jedno od tri prva mjesta.

Prvi Hrvat na Power manu

Malo ljudi zna da je Željko Lukina prvi Hrvat koji je ispunio normu za za Svjetsko prvenstvo u dugom duatlonu-Power man (9000 m plivanja, 150 km vožnje biciklom) i dvije je godine zaredom nastupao u švicarskom Zofengenu (1998. i 1999.). Godinu kasnije prihvatio je još veći izazov i nastupio u Klagenfurtu na natjecanju pod nazivom Iron man (3,8 km plivanja, 180 km vožnje biciklom i 42 km trčanja). Trčao je i na najpoznatijim svjetskim maratonima: New York (1997.), Atena (2003.), Budimpešta (2004.).

Redovno nastupa na Zagrebačkom maratonu, a

istrčao je i supermaraton Zagreb-Čazma u dužini 62 kilometara.

Ovo je samo jedan mali djelić Lukinine karijere.

Nekad vrstan sportaš, danas je istaknuti sportski radnik. Godine 2001. nagrađen je od Krapinsko-zagorske županije za iznimna dostignuća u sportu. –Bio sam iznenađen što sam ušao u

ovo odabrano društvo.

Ova nagrada je dokaz da se dugogodišnji rad u sportu kad-tad nagradi i bit će mi veliki poticaj za dalje. Zahvalio bi se općini Gornja Stubica koja me predložila za ovu nagradu i Krapinsko-zagorskoj županiji koja je poduprla moju nominaciju- skromno je izjavio veliki sportaš Željko Lukina.

Proteklog vikenda u Zaboku je održan košarkaški kamp

Dvadesetak dječaka pokazalo zavidno znanje Tomislav Zrinšćak ZABOK

P

roteklog je vikenda u dvorani O. Š. Zabok i parku Milana Prpića održan košarkaški kamp koji je okupio dvadesetak dječaka (velikom većinom iz Zaboka) godišta 1990. i mlađih. U tri dana oni su odradili čak pet treninga pod budnim okom vo-

zagorskilist

ditelja kampa Ivana Marasa, nekad trenera prve momčadi Zrinjevca i demonstratora Braslava Turića, aktivnog trenera u školi košarke KK Zrinjevac. Vrsni trener Ivan Maras nije krio pohvale na račun najmlađih zabočkih košarkaša.-Iznenađen sam kvalitetom ovih dječaka. Vidi se da se s njima kvalitetno radi, a i izuzetno su di-

sciplinirani i brzo upijaju sve što im se pokažeizjavio je Maras. Kamp je bio baziran na individualnom radu s dječacima, a treninzi su bili isključivo tehničko-taktičke prirode. Mladi košarkaši najviše i napreduju preko ljeta, a upravo će im iskustva iz kampa u tome bitno pomoći. Na zadnjem treningu u nedjelju ujutro u rad kampa

uključili su se legendarni Hrvatski košarkaši Vladan Alanović i još uvijek aktivni Ivica Marić. Bolje učitelje od ova dva vrsna razigravača teško bi bilo naći. Nakon što su dječacima demonstrirali osnovne košarkaške elemente Marić i Alanović sjeli su s dječacima na pod ispod koša i strpljivo odgovarali na brojna pitanja mladih košarkaških nada. Pitanja su bilo većinom usmjerena na njihove bogate košarkaške karijere. Iako bombardirani brojnim pitanjima, Marić i Alanović stigli su naći vremena i dati izjave za naš list. Prvi je pred diktafon stao Ivica Marić. -Kad god imam vremena odazovem se ovakvim akcijama. Imate dobre dječake i neki od njih postat će vrsni košarkaši. Momentalno se odmaram od dobre sezone u Hermes Analitici i čekam novi angažman- izjavio je Marić. Vladan Alanović već se prije okušao u trenerskim vodama. -Vodio

sam dvije selekcije «klinaca» u KK Kaptol. Momentalno pauziram ali ne odustajem od trenerskih ambicija-izjavio je Alanović koji je komentirao šanse naših košarkaša na predstojećem Prvenstvu Europe u SiCg. -Bit će to najizjednačenije prvenstvo do sada. Čak 12 ekipa konkurira za medalje. Nakon pr-

vog kruga bit će sve puno jasnije, a ja osobno puno očekujem od naše reprezentacije- završio je srebrni iz Barcelone Alanović.

Na kraju kampa dječacima su podijeljene kape i majice, a rastali smo se uz riječi Ivana Marasa:»Vidimo se druge godine, još bolji i deset centimetara viši».

27

OFF ROAD

5. Off road festival

Milički 1. u najjačoj klasi Tomislav Zrinšćak KNEGINEC

P

roteklog je vikenda u Knegincu održana vrlo jaka Off road utrka. Nastupilo je 40 vozača iz Slovenije, BiH, Mađarske, Njemačke i Hrvatske koji su morali proći stazu dugu 50 km i specijalni ispit na gliništu ciglane Turčin. U najjačoj klasi Super-extreme, pobijedio je Zabočan Bruno Milički, član Off road kluba Extreme 4x4 iz M. Bistrice sa svojom Toyotom Land cruiser 5700

NOGOMET

ccm i 250 KS. Brunin suvozač bio je Zoran Lenard iz Kutine. Tako je Milički nakon pobjede u Knegincu i drugog mjesta u Sv. Ivanu Zelini dokazao da je jedan od najboljih vozača Off roada u Hrvatskoj. Organizacija utrke bila je na vrlo visokom nivou, a staza na gliništu vrlo atraktivna i iznimno teška. U Knegincu je vladao vrlo veliki interes za ovu utrku, pa se tako uz stazu okupilo oko 8000 gledatelja koji su imali prilike uživati u istinskom spektaklu.

NOGOMET

Kvalifikacije za 1. ligu ZNS-a pionira

Pioniri pokazali pravi put ostalima Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

S

da se nisu snašli. To je rezultiralo s dva gola Maria Celića i u tom trenutku, rezultat je Jasku vodio u viši rang. No, u jednoj gužvi, Valentino Strugar uspio je poslati loptu u gol i tako donijeti nastup u 1. ligi ZNS-a svom klubu sljedeće sezone.

S utakmice treba spomenuti dva detalja. Prvo, atmosfera oko igrališta bila je odlična. Već dugo toliko ljubitelja nogometa nije bilo na utakmici u Oroslavju, a o navijanju da i ne govorimo. Drugo, tenzije koje nastaju kod ovakvih nastupa, slobodno recimo klinaca, nepotrebne su, a potenciraju ih nerealni roditelji koji u svakoj sudačkoj odluci vide zavjeru.

tariji i mlađi pioniri NK Oroslavje uspješno su prošli dva kruga kvalifikacija i od sljedeće sezone igrat će u 1. ligi Zagrebačkog nogometnog saveza. Mladi nogometaši prolaz su nakon uspješnog gostovanja u Slunju izborili na svom terenu u finalu kvalifikacija protiv Jaske. Bilo je teško, ali Oroslavje zasluženo ide dalje.

Sve je na početku izgledalo odlično i činilo se kako je plasman u viši rang nadohvat ruke. Stariji pioniri odlično su otvorili utakmicu i pogocima Daria Suntešića s 11m i Ivana Kroga iz odlične solo akcije poveli su s 2:0.

Još kad je Krog postigao i svoj drugi, odnosno treći gol za domaće, izgledalo je kako neće biti nikakvih problema. No, gosti preko Krunoslava Šetečka s 11 m smanjuju na 3:1. Oroslavje je bilo puno bolje i šteta je što odličnu igru nisu oplemenili s još kojim golom jer tako ne bismo gledali horor u drugoj utakmici mlađih pionira.

Tu su gosti navalili od prve sekunde. Jaska je redagometnoj ligi koja se kon- la prilike, a domaći kao tinuirano igra u toj općini. OROSLAVJE 3 (2) Igralo se na osvijetljenom JASKA 1 (0) igralištu u centru Petrov0 OROSLAVJE: Igralište u Parku obitelji Prpić skoga. Pobjednička ekipa Suci: Jaroslav Gulan (Sisak), Kristijan Holsinger (Petrinja), Danijel Vuksan (Sisak) je iz Svedruže, drugi su Delegat: Sreten Ćuk (Zagreb) Slatina (stariji), a treća je Strijelci: 1:0 Dario Suntešić (9.) 11m, 2:0 Ivan Krog (19.), 3:0 Ivan Krog (42.), 3:1 Krunoslav Šetečko (44.) 11m ekipa Stare Vesi. (D.V.)

Zato je dobro napomenuo netko nakon utakmice, da djecu ne treba pod svaku cijenu gurati u ovakve utakmice, već bi se trebao pronaći model kako da svoju dobru igru kroz cijelu sezonu naplate prolaskom u veći rang, bez stresova i velikih tenzija.

Po riječima trenera Ivana Knezića za novu će se sezonu ekipe morati pojačati s nekoliko igrača i na tome se radi. Kako će obje ekipe igrati isti dan više se neće moći kombinirati sa sastavljanjem momčadi. Svaka ekipa trebala bi imati po 16 igrača, a pripreme za novu sezonu trebale bi početi između 10. i 15. srpnja.

Izvršni odbor kluba for-

mirao je komisiju koja će se baviti selekcijom igrača jer je po riječima predsjednika kluba Sanjina Žegreca, stiglo dosta ponuda roditelja koji bi svoju djecu željeli prebaciti u NK Oroslavje. Klub se mora i organizacijski ojačati jer duga sezona iziskuje i dodatna sredstva.

Računa se kako će projekt 1. liga koštati oko 100.000 kuna.

- Vjerujem kako je to pravi put i novi početak dugogodišnje stabilnosti kluba – rekao nam je Žegrec i dodao kako će uz trenere Ivana Knezića i Alana Miletića (koji je trenutno na Bjelolasici sa selekcijom) biti angažiran još jedan trener.

Održan 3. malonogometni kup na Petrovskom PETROVSKO - U povodu Dana općine održan je 22. lipnja Malonogometni kup općine Petrovsko 2005. Radi se o trećemu po redu takvom natjecanju, a ove je godine sudjelovalo 13 ekipa, kao i u malono-

Oroslavje: Strugar, Franjković, M. Hren, Grlić, Čičko, H. Hren, Krajcar, Suntešić, Krog, Grabušić, Babić. Trener: Ivan Knezić Jaska: Nežić, Bistrica, Rubinić, Gomerac, Šetečko, Pustaj, Režek, Ristovski, Tandarić, Hasanović, Španić. Trener: Siniša Idrizi

OROSLAVJE

1 (0)

JASKA

2 (1) 0

OROSLAVJE: Igralište u Parku obitelji Prpić Suci: Kristijan Holsinger (Petrinja), Jaroslav Gulan (Sisak), Danijel Vuksan (Sisak) Delegat: Sreten Ćuk (Zagreb) Strijelci: 0:1 Mario Celić (17.), 0:2 Mario Celić (31.), 1:2 Valentino Strugar (49.)

Oroslavje: T. Jagečić, Španiček, Perković, Žitnjak, Kontak, Strugar, Čajko, D. Jagečić, Lihter, Knezić, Dlesk. Trener: Alan Miletić Jaska: Pamuković, Pustaj, Tandarić, Cvetan, Rubinić, Jukić, Vukić, Celić, Kolinger, Filipović, Štefić. Trener: Anđelko Vlašić

Završnica PH u lovu ribe udicom na plovak i bacačkim disciplinama (kadeti) SPORTSKI RIBOLOV

Božidar Antolić prvak Hrvatske Tomislav Zrinšćak ZABOK

U

organizaciji Športsko ribolovnog saveza Hrvatske i ŠRD “Pakrac “ iz Pakraca, proteklog je vikenda na jezerima Raminac i Peskara kraj Lipika održan je 50 kup –završnica prvenstva Hrvatske u lovu ribe udicom na plovak i bacačkim disciplinama u kategoriji kadeta i kadetkinja.

Mladi zagorski ponovo su ostvarili zapažene rezultate. U kategoriji kadeta pobijedila je ekipa ŠRD „Česma“ iz Bjelovara, a u kategoriji kadetkinja ŠRD „Peščenica“ iz Zagreba. ŠRD „Jezera“ iz Bedekovčine zauzeli su

28

šesto, a kadeti „PastrveMaplast“ iz Donje Stubice 13. mjesto.

Pojedinačno u kategoriji kadeta naslov prvaka države za 2005 godinu osvojio je BOŽIDAR ANTOLIĆ član ŠRD „Pastrva-Maplast“ iz Donje Stubice, njegov uspjeh dobiva još više na snazi kada se zna da je ovo njegov prvi nastup na Prvenstvu Hrvatske.

Danijel Brajković (Jezera) u pojedinačnom plasmanu osvojio je 9., Nikola Trgovec (Jezera) 15., Branko Hanžek (PastrvaMaplast) 37., Valentino Herceg (Jezera) 38., a Matija Kožar (Pastrva-Maplast) 50. mjesto.

Ovo je ujedno bila i naju-

spješnija sezona za mlade zagorske ribolovce. Osim Antolića, titulom prvaka

Hrvatske okitio se u juniorskoj kokurenciji Zoran Vlahović.

zagorskilist

NOGOMET

Odigrana čak tri kola 5. malonogometne lige Marija Bistrica

Podgrađe jedina neporažena momčad Tomislav Zrinšćak MARIJA BISTRICA

M

alonogemataši iz Marije Bistrice i okolice bili su vrlo aktivni proteklog tjedna.

Na utakmicama malonogometne lige M. Bistrice odigrana su čak tri kola.

Jedina neporažena momčad nakon tri kola je Podgrađe, koja je u derbiju 5. kola skupine B pobijedila stolariju Ribičić i zasjela na 1. mjesto. U skupini A odvojila se momčad Marija Bistrica bistro Mladost koja je jedinu utakmicu izgubila još u prvom kolu od momčadi Autsajderi market Košec koja se momentalno nalazi na posljednjem mjestu skupine A. Paralelno sa seniorima, svoju ligu igraju i pioniri (1992. godište i mlađi). Oni su teritorijalno podijeljeni u četiri kluba: Jug (Podgorje, Laz), Istok (Poljanica, Globočec, Sušobreg), Sjever (Tugoni-

ca, Podgrađe) i Zapad (M. Bistrica, Selnica, Hum).

Rezultati skupine A

3. kolo: Globočec - Poljanica B. Dren 4:0, Podgorje Junajted Tomi.Net - Laz Apz Pucko 1:1, M. Bistrica Bistro Mladost - Laz Ortopedija Mikuš Mgt 4:1, Tugonica Autoprijevoz Mario - M. Bistrica Autsajderi Market Košec 7:4.

4. kolo: M. Bistrica Bistro Mladost - Laz Apz Pucko 4:2, Tugonica Autoprijevoz Mario - Poljanica B. Dren 3:3, Globočec - M. Bistrica Autsajderi Market Košec 7:1, Podgorje Junajted Tomi.Net - Laz Ortopedija Mikuš Mgt 4:1.

5. kolo: Podgorje Junajted Tomi.Net - Tugonica Autoprijevoz Mario 4:0, Laz Apz Pucko - Poljanica B. Dren 3:1, Laz Ortopedija Mikuš Mgt - M. Bistrica Autsajderi Market Košec 3:3, M. Bistrica Bistro Mladost – Globočec

2:0.

Poredak nakon 5. kola: 1.

Marija Bistrica Bistro Mladost 12, 2. Laz APZ Pucko 10, 3. Podgorje junajted Tomi.net 10, 4. Globočec 6, 5. Laz Ortopedija Mikuš Mgt 5, 6. Tugonica autoprijevoz Mario 5, 7.

Poljanica Bistrička Dren 4, 8. M. Bistrica Autsajderi Market Košec 4.

Rezultati skupine B

3. kolo: Tugonica Trgovina Micak – Podgrađe 3:3, Hum B. Obrtnici - Selnica Stolarija Srebačić Ribica 2:3, Podgorje Veterani Ug. Grozd - Laz Plastform 4:2, Poljanica B. Pekarna Sveta Marija - M. Bistrica Plivadoni 2:2.

4. kolo: Podgorje Veterani Ug. Grozd - Selnica Stolarija Srebačić Ribica 2:5, Poljanica B. Pekarna Sveta Marija – Podgrađe 0:1, Tugonica Trgovina Micak - M. Bistrica Plivadoni 2:3, Hum B. Obrtnici - Laz Plastform 6:0.

5. kolo: Hum B. Obrtni-

ci - Poljanica B. Pekarna Sveta Marija 2:1, Selnica Stolarija Srebačić Ribica – Podgrađe 3:5, Laz Plastform - M. Bistrica Plivadoni 1:6, Podgorje Veterani Ug. Grozd - Tugonica Trgovina Micak 1:5.

Poredak nakon 5. kola: 1.

Podrađe 13, 2. Selnica stolarija Srebačić Ribica 12, 3. Hum Bistrički obrtnici 9, 4. M. Bistrica Plivadoni 8, 5. Tugonica trg. Micak 7, 6. Podgorje veterani udruga Grozd 4, 7.

Poljanica B. pekarna Sveta Marija 2, 8. Laz Plastform 1.

Lista strijelaca:

7 golova: Alojz Jakopec i Zlatko Srebačić (Oba Selnica Stolarija Srebačić Ribica), 6 golova: Petar Ozimec (Podgorje Junajted Tomi.Net) i Igor Dolčić (Podgrađe), 5 golova: Berislav Tomorad, Stjepan Dijanić (M. Bistrica Bistro Mladost), Tomislav Jantolek (Globočec), Mladen Kušić (Hum Bistrički Obrtnici).

Turističko razgledavanje Zagorja na motociklima MOTOCIKLIZAM

Prvi moto rally, Kluba Moto Guzzi Sebastijan Fuštin STUBIČKE TOPLICE

K

lub Moto Guzzi Hrvatska sa sjedištem u Stubičkim Toplicama organizirao je 1. Zagorje moto rally, kako su sami rekli, druženje i turističko razgledavanje Zagorja za vlasnike Moto Guzzia, prijatelje, italo fanove te vlasnike klasičnih i ostalih motora.

Motoristi su se okupili na ručku u restoranu Bibi u Oroslavju odakle su krenuli itinererom koji je vodio kroz Krapinske Toplice, Pregradu, Desinić, Veliki Tabor, Miljanu, Kumrovec, pa opet Oroslavje, Bedekovčinu, Zlatar Bistricu, Mariju Bistricu, Gornju Stubicu,

Stubičke Toplice, a cilj je bio na Sljemenu u Hunjki gdje su podijeljene nagrade i održan je party. Na putu su bile dvije kontrolne točke. Prva u Kumrovcu gdje se uz razgled muzeja Staro selo igrala i prva zabavna igra pogađanja težine šrafa. Druga je kontrolna točka bila u Gornjoj Stubici kod spomenika Matiji Gupcu, gdje su sudionike rallya čekali vitezovi, a natjecali su se u gađanju lukom i strijelom. Na rally je stiglo tridesetak vozača iz cijele Hrvatske, kao i jedan iz Milana koji je za rally saznao na Internetu te se uputio 750 kilometara kako bi na njemu i sudjelovao.

Rezultati pioniri

1. kolo: Jug-Istok 5:2, Sjever-Zapad 9:1 2. kolo: Jug-Zapad 3:1, Sjever-Istok 5:0 Poredak: 1. Sjever 6, 2. Jug 6, 3. Istok 0, 4. Zapad 0

Lista strijelaca:

5 golova: R. Hoić (Sjever), 3 gola: M. Totović, M. Skuliber (Sjever), J. Čukman (Jug), 2 gola: M. Čukman, M. Ozimec (Jug), 1 gol: K. Matok, B. Lacković, D. Živičnjak (Sjever), M. Muhek (Jug), Ptiček, N. Babić (Istok), R. Šuštić, Perković (Zapad) NOGOMET

6. i 7. kolo otvorene malonogometne lige Krapina 2005.

KARTING

7. i 8. utrka PH

Gaj HS i Renault Auto Krešo vodeći Dario Šamec Tomislav Zrinšćak KRAPINA

P

roteklog su tjedna odigrane utakmice 6. i 7. kola otvorene malonogometne lige Krapina 2005. Derbi utakmica šestog kola bio je ogled M 3 Jesenje i Renault Auto Krešo koji je završio minimalnom pobjedom R. A. K. 2:1. Nakon šestog kola nema više momčadi sa stopostotnim učinkom nakon što je Mesnica Lasić otkinula bod do tada jedinoj momčadi sa stopostotnim učinkom Gaj HS. U sedmom kolu M 3 doživio je i svoj drugi poraz za redom i to protiv vrlo jake momčadi AP Smilja-

zagorskilist

nec, momentalno drugoplasirane u skupini B.

Rezultati

6. kolo: Tkalci-Stipernica grad 3:6 (Cvrtila 2, R. Barilar/Poslončec, Presečki i Kos po 2), Putkovec-M club Macelj 2:0 (Bartol, D. Klasiček), Podgaj-MNK Pave-l trg. Merx 1:5 (Goričan/Galović 3, Z. Dlesk 2), M 3 Jesenje-Renault Auto Krešo 1:2 (Hršak/ Petek, Kunštek), Gaj HS Krapina-Mesnica Lasić 2:2 (Anić-Čurko, A. Medved/Veček, Radovečki), CB Hoblić-Staklorez Burić 0:3 (Šerek, Ž. Bočkaj, Jurman), Liberty Jesenje-Trški Vrh 0:4 (Družinec 3, Osredečki), Radio

Kaj-NK Zagorec veterani 2:1 (Ravenščak, Vidović/Horvatek), ASO Ponos-KB Mont 4:2 (Šošić 2, Lež, Vincelj/Pastorčić, Ivanović).

7. kolo: Staklorez Burić-ASO Ponos 6:0 (Šerek 3, Gorup 2, Ž. Bočkaj), KB Mont-Gaj HS 2:4 (Kantolić, Ivanović/ A. Medved 3, Kovačec), Trški Vrh-Radio Kaj 4:2 (Nežmahen 2, Družinec, Peček/Vidović, Macan), Renault Auto Krešo-Putkovec 2:0 (Smrekar 2), M. club Macelj-Podgaj 3:3 (V. Fruk 2, H., M. Šafranko/J. Poslončec, M. Poslončec, Goričan), MNK Pa-ve-l trg. Merx-Tkalci 8:2 (Valjavec 3, Z. Dlesk i Pažameta po

2, Galović/Leško, Barilar), AP Smiljanec-M 3 Jesenje 4:2 (Šemnički 2, Bunčec, Antolić/Kunštek, Presečki).

Zaostale utakmice 7. kola NK Zagorec veterani-CB Hoblić i Mesnica LasićLiberty Jesenje odigrat će se 30. lipnja kada će se i unaprijed odigrati utakmica 8. kola Podgaj-Renault Auto Krešo.

Ostali parovi 8. kola, subota 2. srpnja s početkom u 20 sati: Putkovec-AP Smiljanec, Tkalci-M club Macelj, Mesnica LasićKB Mont, CB Hoblić-Trški Vrh, ASO Ponos Krapina-NK Zagorec veterani, Liberty Jesenje-Radio Kaj, Gaj HS-Staklorez Burić.

drugi u Mićevcu Tomislav Zrinšćak MIĆEVEC

N

a karting stazi u Mićevcu vožene su 7. i 8. utrka Prvenstva Hrvatske u kartingu. U najjačoj klasi 125 ccm ovaj puta je slavio član KK 1 Zagreb, Nedjeljko Vucelić koji je pobijedio u obje utrke, dok je naš Dario Šamec bio drugi. U prvoj utrci Šamec je zauzeo 2. mjesto, dok je u drugoj bio treći. Šamec je i dalje vodeći u ukupnom poretku PH, iako mu se Vucelić približio na samo 3,5 bodova zaostatka.

Konačni redoslijed: 1. Ne-

djeljko Vucelić 40 (KK 1 Zagreb), 2. Dario Šamec 27 (AMK Stubaki), 3. Marko Slonjšek 22 (AK Info Kart), 4. Marko Šnidaršić 21 (Novi Marof), 5. Muhamed Pličanić 16 (AK INA Zagreb), 6. Ratko Medenec 16 (AK Info Kart).

Poredak u PH nakon 8. utrka: 1. D. ŠAMEC (AMK STUBAKI), 2. Nedjeljko Vucelić 93,5 (KK 1 Zagreb), 3. M. Pličanić 43 (AK INA Zagreb).

Poredak klubova: 1. KU Novi Marof 362,5, 2. KK 1 Zagreb 352, 3. AMD Formula R 328,..5. AMK STUBAKI 97.

29

Noć savate boksa u Stubakima Tomislav Benčić STUBIČKE TOPLICE

U

organizaciji Stubica boksa, u Stubičkim Toplicama je u petak održana Noć savate boksa, na terasi Caffe bara Don Corleone. Nekoliko stotina posjetitelja moglo je uživati u sedam revijalnih mečeva, demonstraciji savate boksa i tri (od najavljenih 4) meča u finalu Prvenstva Hrvatske.

Priredbu je otvorio na-

čelnik općine Stubičke Toplice Vladimir Bosnar, dok je predsjednica Turističke zajednice Stubičkih Toplica klubovima i službenom osoblju podijelila poklone za sjećanje na boravak u Zagorju i Stubičkim Toplicama.

Prve su u ring izašle kadetkinje Stubica boksa Valentina Ivančić i Jasmina Beljak u kategoriji do 40 kg i njihov meč je završio neriješeno. Nakon njih snage su

Petar Kupi u akciji

Završnica PH u lovu ribe udicom na plovak (juniori) SPORTSKI RIBOLOV

Z. Vlahović prvak, a ŠRD „Jezera“ viceprvaci Tomislav Zrinšćak OSIJEK

U

organizaciji Športsko ribolovnog saveza Hrvatske i ŠRD “Drava “ iz Osijeka, proteklog vikenda (17 na rijeci Dravi u Osijeku održan je 52 KUP –završnica prvenstva Hrvatske u lovu ribe udicom na plovak za juniorke, juniore, seniorke i seniore.

Mladi zagorski ponovo su ostvarili zapažene rezultate. U kategoriji juniora pobijedila je ekipa ŠRD „Trnje-Jagi“ iz Zagreba, druga je bila ekipa ŠRD „JEZERA“ BEDEKOVČINA“, a treće ŠRD „Hlebine“ Hlebine.

Prvog dana takmičenja ZORAN VLAHOVIĆ pobijedio je u A sektoru

30

(558), a Vanja Dominko u C sektoru (1000). Sadro Kosir u B sektoru bio je 9 (0). Drugog dana takmičenja Zoran Vlahović pobijedio je u C sektoru (2836), Vanja Dominko u sektoru A bio je 9 (4), a Sandro Kosir u B sektoru bio je 7 (14).

U ukupnom pojedinačnom plasmanu Zoran Vlahović postao je juniorski prvak Hrvatske za 2005 god., Vanja Dominko osvojio je 12., a Sando Kosir 29. mjesto.

U kategoriji juniorki pobijedila je ekipa ŠRD „Česma-Interland“ Bjelovar, u kategoriji seniorki ekipa ŠRD „Trnje-Jagi“ iz Zagreba a u kategoriji seniora ŠRD „Bjelka-Gme“ iz Sunje.

odmjerile Dijana Sumpor (Sesvetski Kraljevec) i Nadja Šećović (Stubica boks). Nakon dinamične borbe odlukom sudaca 2:1 pobijedila je Dijana Sumpor. Na veliko oduševljenje okupljene publike domaća natjecateljica Mia Žukina pobijedila je Ines Šimunić (Sesvetski Kraljevec) uvjerljivo odlukom sudaca 3:0. Suprotno ovom meču veliko nezadovoljstvo publike uslijedilo je nakon meča Matije Šenjuga (Omega Varaždin) i Danijela Sekulić – Štefanec (Stubica boks), koji je odlukom sudaca 2:1 presuđen u korist Šenjuga.

Prvi prekid borbe vidjeli smo u meču između Petra Jelovca (Arsenal Ivezić) i Danijela Jambrečine (Stubica boks). Nedovoljno oporavljeni Jambrečina obnovio je ozljedu lakta i meč je prekinut u 1. rundi. I sljedeći meč između Josipa Bunića (Arsenal Ivezić) i Miroslava Tustića (Stubica boks). Sudac u ringu je već u 1. rundi tri puta brojao Buniću te je nakon toga prekinuo meč. Na isti način završen je meč između Nene Jakopca (Arsenal Ivezić) i Petra Kupija (Stubica boks). Kupi je od početka pokazao nadmoć i ponovno je sudac u ringu morao prekinuti meč.

Demonstracija i finale

Nakon toga uslijedila je JET SKI

Željka Jarec i Dubravka Boroša - finalistice ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva

demonstracija savate boksa u izvođenju kadeta Stubica boksa te dviju finalistica ovogodišnjeg Prvenstva svijeta (svaka u svojoj kategoriji) Željke Jarec i Dubravke Boroša.

Po završetku demonstracija uslijedili su i finalni mečevi Prvenstva Hrvatske. U kategoriji do 74 kg Frane Radić (Pitbull Split) na bodove je pobijedio Luku Habeka (Omega Varaždin). U

kategoriji do 70 kg Emerik Večerić (Omega Varaždin) je već u 1. rundi 3 puta srušio Renata Gogoševića (Pitbull Split) i sudac u ringu je prekinuo borbu, na veliko iznenađenje okupljene publike, pa i samih boraca. Čak i pobjedniku Večeriću nije bilo jasno da je meč gotov i bio je vrlo zbunjen ovom odlukom suca. Nakon prekida jedno vrijeme pora-

ženi Gogošević nije niti htio doći na proglašenje, a isto tako je i napustio ring bez da je uzeo pehar za drugoplasiranog. Nikakvih dvojbi nije bilo u meču Ivice Brčića (CBS Osijek) i Maria Bukala (Ban Jelačić).

Nakon tri vrlo žestoke i dinamične runde, u četvrtoj rundi nakon serije udaraca Bukala, trener Ivice Brčića baca ručnik u ring i predaje meč.

3. utrka Prvenstva Europe u jet-skiju

Turković ponovno na postolju Tomislav Zrinšćak I M P E R I A ( I TA )

U

talijanskom gradiću Imperia održana je 3. utrka EP u jet-skiju. Dalibor Turković ponovno je ostvario odličan rezultat u klasi stock osvojivši treće mjesto iza kasnijeg pobjednika Amerikanca Chrisa Mclugogea i Britanca Wilkinsona. Turković je najbolje odvezao posljednju treću vožnju kad je vodio «mrtvu trku» sa svjetskim prvakom Mclugogem koji je na kraju ipak slavio. U prvoj utrci Turković je bio četvrti u drugoj treći što mu je na kraju donijelo ukupno treće mjesto u klasi stoc, a treći je i u ukupnom poretku Europskog prvenstva. Dobar rezultat u klasi stock napravio je i Elvis Mihaljević koji je

na kraju zauzeo 8. mjesto, dok je Goran Pihler zauzeo 18. mjesto. Nažalost, zbog ozljede ramena na pole positionu nije nastupio u zadnje vrijeme odlični Alan Brezni, koji je

imao veliku priliku ubilježiti nove vrijedne bodove.

Dalibor Turković nastupio je i u klasi ski limited u kojoj je morao odustati zbog kvara na motoru.

Poredak EP u klasi stock:

1. Poret (FRA), 2. Wilkinson (VB), 3. TURKOVIĆ (HRV).

Sljedeća četvrta utrka Prvenstva Europe vozit će se u portugalskom ljetovalištu Mirandela.

zagorskilist

European Youth Olimpic Festival

Saša Kužnar na Europskim igrama mladih U

talijanskom gradiću Lignanu koji se nalazi na Jadranskoj oba-

li između Trsta i Venecije u ponedjeljak započinje European Youth Olimpic Festival odnosno Europski olimpijski festival mladih. Djevojčice i dječa-

ci natjecat će se u atletici, plivanju, rukometu, košarci, judu, kanuu i kajaku, biciklizmu, tenisu, nogometu, odbojci i gimnastici. Ukupno će u Lignanu nastupiti 2035 natjecatelja iz 47 zemalja. Boje reprezentacije Hrvatske u plivanju branit će i Zabočan Saša Kužnar u konkurenciji 472 plivača. Kužnar će nastupiti u disciplinama 100 i 200 m leptir, te u štafetama 4x100 m mješovito i 4x 100 i 4x200 m slobodno. Na jednom od njegovih posljednjih treninga na bazenu Termi Tuhelj popričali smo s njim o očekivanjima i o trenutnoj formi, te o planovima.

Saša, što tebi osobno znači nastup za reprezentaciju?

Nastup za reprezentaciju jedan je od najvećih

uspjeha u mojoj dosadašnjoj karijeri i priznanje za sav moj dosadašnji rad i ostvarene rezultate.

Koliko si zadovoljan svojom trenutnom formom i zadnjim rezultatima?

Mogu reći da nisam nezadovoljan, ali smatram da mogu i bolje od vremena koje trenutno postižem na treninzima.

Jesu li pred vas postavljeni neki ciljevi uoči odlaska u Italiju, kao da primjerice ostvarite određeni broj nastupa u finalu ili osvojite neku od medalja?

Ne, nitko od nas nije nikad tražio takvo nešto i pred nas nisu postavljani takvi ciljevi. Htio bih isplivati svoje osobne rekorde i vidjeti koliko vrijedim u ovakvoj vrlo jakoj međunarodnoj konkurenciji.

Kako ocjenjuješ veliko povjerenje izbornika s obzirom da samo Boris Lončarić pliva više disciplina od tebe?

bez podrške svojih prijatelja.

U kojoj disciplini možemo očekivati neki rezultat?

Uz EYOF, najvažnije natjecanje ove godine mi je Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore i tu se nadam isplivati svoje najbolje rezultate, te potvrditi dobre rezultate sa zimskog prvenstva.

To je OK.

M o j a n a j j ača disciplina je 200 m leptir i u njoj očekujem najbolji plasman.

Tko ti je sportski uzor?

Anthony Erwin.

Planovi u daljnjoj karijeri?

Tko ti daje najveću podršku u bavljenju ovim sportom?

U prvom redu to je obitelj, a isto tako ne bih mogao ni

- rođen 15. lipnja 1989. u Zaboku, - završio 2. razred Gimnazije AG Matoš Zabok.

- član plivačkog kluba Olimp iz Tuheljskih Toplica.

Najvažniji uspjesi: - od mlađih kadetskih dana uvijek prvak u nekoj kategoriji - aktualni prvak države na 100 m i 200 m delfin u kategoriji mlađih juniora

Galeb Coki službena je maskota Europskog olimpijskog festivala mladih koje će se održati u talijanskom gradu Lignanu

PLAĆENI OGLAS

Tomislav Benčić ZABOK

Žute stranice T-Hrvatskog Telekoma jedan su od najjeftinijih i najučinkovitijih načina oglašavanja jer se tim imenikom koristi baš svatko kad mu štogod zatreba

��������������������������������� Žutim stranicama T-HT-a predstavit ćete se ne samo najbližem susjedstvu već i najširoj javnosti te osigurati veliku prednost pred konkurencijom. Putem njih ući ćete u korisnikov dom - i ondje ostati

Ž

ute stranice T-Hrvatskog Telekoma najcjelovitiji su besplatni imenik poslovnih subjekata u našoj zemlji. Tiskaju se u više od 300 tisuća primjeraka i vrsta su oglašavanja koja svojom jedinstvenom formom tvrtkama osigurava veliku prednost pred konkurencijom. Radi se o najtočnijoj, redovito uređivanoj i najcjelovitijoj bazi podataka, koja se sastoji od naziva, adresa i brojeva telefona poslovnih subjekata, s popisima djelatnosti i na engleskome jeziku. Oglasi su svrstani po abecednome redu prema djelatnostima i naseljima unutar pojedine županije i usmjeravaju kupce na prave adrese.

Najučinkovitiji način oglašavanja Žute stranice jedan su od najjeftinijih i najučinkovitijih načina oglašava-

zagorskilist

Asja Prpić, Penta d.o.o.

ŽUTE STRANICE PRIBLIŽAVAJU NAS KORISNICIMA “Budući da smo agencija koja se bavi organizacijom kongresnih i stručnih poslovnih putovanja, Žute stranice T-Hrvatskog Telekoma kao najcjelovitiji poslovni imenik u našoj zemlji posebno su nam koristan medij putem kojeg smo se približili brojnim korisnicima naših usluga. Penta putnička agencija svoj oglas u Žutim stranicama ima već godinama. Iznimno smo zadovoljni učinkovitošću tih oglasa te ćemo se u Žutim stranicama i dalje oglašavati”, rekla je Asja Prpić iz Pente d.o.o.

stavit ćete se ne samo najbližem susjedstvu već i najširoj javnosti. Putem njih ući ćete u korisnikov dom - i ondje ostati.

Vaš oglas u 120 tisuća primjeraka nja jer se tim imenikom koristi baš svatko kad mu štogod zatreba - zubar, postolar, ljekarnik, frizer, mehaničar, dimnjačar, itd. te jednostavno

ne postoji mogućnost da se oglas ne zamijeti. Oko dvjesto tisuća primjeraka Žutih stranica ide izravno u domove, oko sedamdeset tisuća u tvrtke, a tri-

desetak tisuća može se prelistati u hotelima, kolodvorima i drugim mjestima gdje prolazi mnogo ljudi. Čime god se bavili, Žutim stranicama pred-

Žute stranice 2005/2006 tiskaju se u četiri regionalna izdanja. Izdanje za T-HT-ovu Regiju Sjever (koje se tiska u 120 tisuća primjeraka) pojavit će se u listopadu ove godine, a svoj oglas možete posla-

ti do početka rujna ove godine. Usto, trebate li pomoć pri izradi oglasa javite se! T-HT će dati sve od sebe da vam i u tome pomogne. Za sve detaljnije informacije o zakupu oglasnog prostora, uvjetima oglašavanja te oglasnim formatima posjetite www.t.ht.hr ili nazovite besplatni info-telefon 0800 9090 (Služba za prodaju oglasnog prostora) ili pošaljite upit e-mailom na zute.stranice@t.ht.hr.

31

Svečanim otvaranjem započele Sportske igre mladih

Više od 1600 sportaša u borbi za završnicu u Splitu Tomislav Zrinšćak KRAPINA

S

v e č a n i m o t va r a njem započelo je ovogodišnje izdanje sportskih igara mladih u Krapinsko-zagor-

skoj županiji. Ove godine prijavljen je rekordan broj sportaša, čak 1641, koji će se boriti za završnicu Sportskih igara mladih u Splitu. Otvaranju je prisustvovao velik broj ljudi, ali nažalost

bilo je tu malo gradonačelnika, načelnika, a izostao je i dolazak županijskih čelnika. Ako netko okupi više od 1600 sportaša iz čitave županije, sasvim sigurno je da zaslužuje bolji tretman

od vladajućih struktura općina, gradova i županije. U ime organizatora nazočnima se obratio prof. Radovan Cesarec, predsjednik društva Sportskih igara mladih KZŽ. On se u svom go-

voru zahvalio svima koji su podržali ovaj hvale vrijedan projekt, a sportaše zamolio za fair play kako na sportskim terenima, tako i izvan njih. Ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i

športa RH u Krapinu su doputovali Željko Klarić i Fadila Gracin koja je i otvorila igre mladih.

Odmah nakon otvaranja započela su i prva natjecanja.

Rezultati Ulična košarka (1990. i mlađi):

1. Guja i sinovi (Zabok), 2. KK Stup (D. Stubica), 3.

Heroes (Krapina);

Rukomet (1990. i mlađe):

1. ŽRK Zabok, 2. ŽRK Zagorec (Krapina), 3. Turbo Vatrene (M. Bistrica);

Tenis (1994. i mlađi):

1. Ivan Sviben (M. Bistrica), 2. Luka Krsnik (Krapina), 3. Dino Ranogajec (Krapina);

Odbojka na pijesku (1987. djevojke):

1. Pro Beach (Kumrovec), 2. Vatrene (Klanjec), 3. Tera-x (Zabok)

Odbojka na pijesku (1987. dječaci):

1. M&B (K. Toplice), Bedex 1. G (Sv. Križ Začretje), 3. Doktori (Krapina).

Drugi međunarodni miting „Sveta Jana 2005“ PLIVANJE

STRELJAŠTVO

Liga KZŽ – glineni golubovi

LD Lisica i Renato Rožić pobjednici 11 medalja Olimpa Tomislav Benčić S V E TA J A N A

U

organizaciji Plivačkog kluba Dubrava na bazenu u Svetoj Jani održan je po drugi put međunarodni plivački miting „Sveta Jana 2005“. Uz preko 500 natjecatelja, rođenih 1991. – 1995. i mlađe nastupilo je i 29 članova Plivačkog kluba Olimp Mihanović, dio iz škole plivanja, a dio iz natjecateljskog pogona.

Medalje su u svojim dobnim skupinama osvaja-

li: Goran Koprivnjak zlato na 100m slobodno, srebro na 50m slobodno i bronca na 100m prsno. Filip Ciglenečki je osvojio zlato na 100m leptir i srebro na 100m slobodno. Mihael Vukić okitio se zlatom na 50m leptir i broncom na 50m slobodno. Lorena Rukav je doplivala do srebra na 50 i 100m leptir.

Ela Vrančić (96 godište, ali je nastupala s 95 godištem) osvojila je zlato na 50m leptir. Franciska Pavičić osvojila je srebro na 50m leptir.

Tomislav Benčić ZAGREB

P

rotekle nedjelje na streljani u zagrebačkim Šestinama održano je posljednje deveto kolo Lige Krapinsko-zagorske županije u gađanju na glinene golubove. U pojedinačnoj konkurenciji već i prije posljednjeg kola nedostižan je bio Renato Rožić (LD Lisica – Veliko Trgovišće), ispred svog momčadskog kolege Daria Balije. Rožić je od 120 ukupno mogućih goluba koji se boduju za ukupan poredak pogodio njih 109, dok je Balija zaostao za 2 goluba pogodivši ukupno 107. Odmah iza vodećeg dvojca plasirao se Željko Strgar sa 105 golubova. Ld Lisica (Veliko Trgovišće) ujedno je i najbolja u momčadskoj konkurenciji ispred najbližih pratitelja LD Trčka (Zabok), dok su ostaNOGOMET

le momčadi daleko zaostale za vodećim dvojcem.

Rezultati 9. kolo:

Pojedinačno: 1. Zoran Vnučec 14, 2. Dario Balija i 3. Ivica Obrež po 13,…

Ekipno: 1. LD Fazan (Šestine) 60, 2. LD Lisica I (Veliko Trgovišće) 59, 3.

LD Trčka (Zabok) 56,…

Konačan poredak nakon svih 9 kola:

Pojedinačno: 1. Renato Rožić 109, 2. Dario Balija 107, 3. Željko Strgar 105, 4. Tomica Bedeniković 99, 5. Davor Pelin 95, 6. Damir Čopor 94,…

Ekipno: 1. LD Lisica I (Ve-

liko Trgovišće) 520, 2. LD Trčka (Zabok) 504, 3. LD Fazan (Šestine) 475, 4. LD Fazan (Kraljevec na Sutli) 452, 5. LD Oštrc (Lobor) 450, 6. LD Srndać (Hrašćina), 7. LD Lisica II (Veliko Trgovišće) 396, 8. LD Fazan (Mače) 389, 9. LD Kuna (Klanjec) 361.

Strijelci LD Lisica Veliko Trgovišće: Renato Rozic, Mario Horvat, Bozidar Knezic, Damir Skalec, Dario Balija, Stjepan Bartol

Prvenstvo veterana HNS-a u nogometu

Veterani NK Zagorec ispali u skupini Tomislav Zrinšćak CRET

V

eterani krapinskog Zagorca nisu uspjeli proći u završnicu PH za veterane koje se odigravalo u slavonskom mjesta-

32

šcu Cret. Igrali su u skupini s Hajdukom (Pridraga), Slatina Kio (Podravska Slatina) i Polet (Semeljci).

Prvu su utakmicu igrali sa Slatinom Kio tek što su doputovali u Cret i izgubili s 2:1, a pogodak za

Zagorec postigao je Mario Kovačec. Protiv Poleta, koji je kasnije osvojio treće mjesto, Krapinčani su doživjeli poraz od 3:1 iako su poveli sa 1:0 pogotkom Martina Kovačeca, ali ponestalo im je snage u zavr-

šnici što su veterani Poleta iskoristili. Utakmicu protiv Hajduka nisu ni odigrali jer su Pridržani ranije otputovali kući, pošto ni Hajduk ni Zagorec nisu imali šanse kvalificirati se u završnicu natjecanja.

zagorskilist

TRIATLON

4. i 5. utrka Sprint triatlona za Kup Hrvatske

STREETBALL

Povratak Matije Lukine nakon ozljede Rosesu drugi turnir zaredom Tomislav Zrinšćak O M I Š , S U P E TA R

P

rotekli je tjedan bio iznimno naporan za članove TK Rudolf Perišin. U samo četiri dana nastupili su u dva super sprint triatlona (750 m plivanja, 20 km vožnje biciklom i 5 km trčanja) u Omišu i Supetru.

Na omiškom super triatlonu nastupilo je 40 triatlonaca iz čitave Hrvatske.

Najuspješniji pojedinci bili su Dean Ljubas iz Rijeke i Jelena Lukšić iz Splita.

Od zagorskih natjecateljica u Omišu najbolji rezultat ostvarila je Sanja Papišta koja je u ukupnom poretku zauzela 5. mjesto, dok je u svojoj kategoriji V 1 bila prva. Mirka Škudar članica TK Hidraulika Ku-

relja ukupno je bila šesta dok je istovremeno bila najbolja juniorka. Kod kadeta još jednom je bio najbolji Martin Papišta dok je Ante Pešec bio drugi.

Na 5. utrci kupa u Supetru zagorska ekspedicija bila je još brojnija. Najbolji pojedinci bili su Ljubas i Lukšićka, Sanja Papišta popravila je rezultat iz Omiša za dva mjesta i kao treća popela se na pobjedničko postolje kod žena.

Kod seniora Emil Klanjčić bio je 10. (5. u S 1), Branko Razum 13. (2. u S 2), a Željko Lukina 18. (2. u V 2). Veliku formu potvrdio je i Martin Papišta koji je bio najbolji i u Supetru ispred svog klupskog kolege Ante Pešeca. Najviše od svega radije povratak Matije Lukine (vuče

Sebastijan Fuštin DONJA STUBICA

O

ozljedu križnih ligamenata) koji je osvojio 8. mje-

roslavska ekipa Roses osvojila je i drugi streetball turnir zaredom. Nakon trijumfa u Krapini, pobijedili su na tradicionalnom 5. streetball turniru u Donjoj Stubici na gradskom igralištu u organizaciji Udruge mladih i Caffe bara “Tin”.

Nastupilo je šest ekipa, a nakon razigravanja u dvije skupine otpale su ekipe Tsunami i Alcohol United. U prvom polufinalu zabočka ekipa Brig bila je bolja od donjostubisto kod seniora, a ujedno čke Naftaline Terminator 21:16, dok je u drugom, je bio i najbolji junior.

oroslavski Roses bio bolji od donjostubičkog Alana Forda 21:8. Tako se dogodilo i očekivano finale.

Utakmica za treće mjesto donijela je pobjedi Naftalini Terminator nad Alanom Fordom 21:10. U finalu je Roses (J. Usmiani, Kovjanić, F. Usmiani, Veverec) bio bolji od Briga (R. Lež, Telišman, D. Lež, Miletić) rezultatom 21:10.

Najbolji tricaš bio je Dejan Kovjanić, dok je najboljim igračem turnira proglašen Juraj Usmiani, obojica iz ekipe Roses. Na after partyu u “Tinu” uz druženje sudionika turnira podijeljeni su pehari i nagrade najboljima.

Utrke PH oldtimer i cestovnih motocikala GROBNIK, KRIŽEVCI -

Motociklisti koji voze Prvenstvo Hrvatske oldtimer i cestovnih motocikala na kružnim stazama, odvozili su dvije utrke na Grobniku i u Križevcima. Na Grobniku je od zagorskih predstavnika Tomislav Buntak (1.

HMK Zagreb) u klasi 2 bio drugi, Darko Petruša (AK Zagorec Krapina) u klasi 3 treći i u klasi 4 Damir STRELJAŠTVO

Pavlina (AMK Oroslavje) je bio drugi, a Ivica Kralj (AK Zagorec) peti. Simon Buntak (1. HMK Zagreb) i Davor Kralj (AK Zagorec) zbog kvara nisu završili utrku. U klupskom poretku Zagorec je bio šesti, a Oroslavje sedmo. U poretku teamova Oro Team Zagorec bio je četvrti.

Na utrci u Križevcima Darko Petruša (AK Zago-

rec) ostvario je pobjedu u klasi 3. U klasi tri odlično je vozio Nikola Mezdić (AMK Oroslavje) koji je bio treći. Iza njega na šestom mjestu bio je Damir Pavlina (AMK Oroslavje) i na osmom Ivica Kralj (AK Zagorec). Među klubovima AK Zagorec osvojio je šesto, a AMK Oroslavje jedanaesto mjesto. Oro Team Zagorec bio je peti me-

đu teamovima.

Sljedeća utrka vozi se 21. kolovoza na Grobniku u sklopu utrke Svjetskog prvenstva prikoličara. Dogovorom sportskog direktora discipline oltimera Davora Kralja i Igora Eškinje iz AMK Kvarner u program su tako s utrkom Alpe Adria kupa i Prvenstva Hrvatske ušli i oldtimeri. (S. Fuštin)

Memorijal Petra Sinkovića

Tijesna pobjeda Miroslava Lackovića Tomislav Benčić ZABOK

P

o drugi puta na streljani pored lovačkog doma u Repovcu održan je memorijal Petra Sinkovića. Ove godine izostali su razni političari i ostali koji su bili prisutni prošle godine, ali je zato bilo prisutno više strijelaca. I fond nagrada je bio preko 1000 €. Bila je tu kao glavna nagrada lovačka puška, pa bicikl, telefoni,... Iako je natjecanje bilo dobro organizirano, ipak su na-

zagorskilist

tjecatelji imali primjedbi na kvalitetu golubova, koji su se u velikom postotku raspadali nakon izbacivanja, što je uvelike utjecalo na koncentraciju natjecatelja. I u poslijepodnevnim satima povremena kiša je pomalo ometala natjecanje.

Fazan (Pušća) 59, 4. Vepar (Jakovlje) 58, 5. Lisica (Veliko Trgovišće) i 6. Tr-

čka (Zabok) po 54.

Fair play: Dražen Starešina.

Rezultati:

Pojedinačno: 1. M. Lacković, 2. R. Rožić, 3. V. Jakešić po 29, 4. D. Balija, 5. Z. Strunjak, 6. K. Vugec i 7.

S. Keljiš po 28,...

Ekipno: 1. Šljuka (Bistra) 61, 2. Fazan (Mače) 60, 3.

33

zagorski oglasnik

NOVO NAMJEŠTENJA Posao u građ. struci,zidar ili tesar, tražim

049 460 445

Žbukere, zidare, vozače,za stalni radni odnos, hitno tražim

098 9828 931

KUĆE Kuću s okućnicom u Martinšćini (okolica Zlatara), prodajem

098 838 088

Kuću sa gosp. zgradama u Kraljevcu na Sutli, pogodno za obrt kao gostionu i autoradionicu, prodajem

01 4834 361

Kuću sa okućnicom u blizini Zlatara, prodajem

049 468 194

Kuću sa poslovnim prostorom, Krapinske Toplice- Čret, povoljno prodajem

091 5506 547

Kuću za stan u Bedekovčini, mijenjam

049 215 289

Kuću, gosp.zgradu u Turnišću, prodajem

049 221 236

GRA\EVINSKO ZEMLJIŠTE

Yamahu Cross YZ, prodajem

Traktor Ferguson, novi tip, tražim

Odojke 25 kg,prodajem

Gradilište u centru Krapinskih toplica, cca 540 m2, (svi priključci), prodajem.

Cijena 12000 Eura

GLAZBALA

Traktor Ferguson, sa plugovima, povoljno prodajem

Odojke 25-30 kg, prodajem

098 9606 500

Gradilište u Tuheljskim toplicama,uz cestu, prodajem

049 208 745

049 221 236

Pregrada, D. Plemenšćina, vikend zemljište, 922 čhv, idealno za seoski odmor, 7 Eura/čhv, prodajem

091 3452 007

OSOBNI AUTOMOBILI Fiat 128, u voznom stanju, prodajem

049 236 787

Fiat Tipo, 1.4 ie,89 g., reg 09/05, prodajem

049 236 321

Fiat Uno, 87 g.,nereg., prodajem

049 412 686

Ford Escort, odjavljen,5 alu felgi i dvije nove gume, prodajem

098 507 469

Ford, crni metalic,91 g., oprema,povoljno prodajem

STANOVI

Golf I,1.6 diesel, 84 g., reg 09/05, prodajem

Apartman na otoku Zlarinu kraj Šibenika, iznajmljujem

022 553 495

Apartman na Pagu, iznajmljujem

098 9122 510

Apartman u Povljani na otoku Pagu, iznajmljujem

049 289 182, 098 9532 331

Apartmane u Zatonu kraj Zadra, iznajmljujem

098 657 350

Apartmane, vrhunski uređene, sa klimom, na Murteru, Tisno-Čigrađe, iznajmljujem

049 221 137, 098 460 070

Dva apartmana na otoku Krku,kompletno opremljene, iznajmljujem

051 863 242

Dvosoban stan u Lugu Zabočkom 71f, Ikat (zgrada Gorup), vel. 68,17 m2, prodajem

098 686 102

Dvosobne apartmane na Viru, blizina centra, iznajmljujem

098 1372 153

Dvosobni stan i sobe za podstanare, u Zaboku, iznajmljujem

049 223 795

Garsonijeru ili jednosoban stan za iznajmljivanje u Oroslavju, Stubičkim toplicama ili Zaboku, tražim

098 1887 293

Vodice, sobe s upotrebom kuhinje, blizina plaže, centar grada, vlastiti parking, iznajmljujem. Cijena 70,00 kn po osobi

022 440 469

LOKALI I UREDI Lokal (18 m2) kraj tržnice u Krapini, iznajmljujem

049 371 146, 091 3711 464

Lokal u Oro tržnici u Oroslavju za trgovinu, 35 m2, iznajmljujem

049 285 225

L.P. ploču Janka Nilović 60-70 g., filmska jazz muzika, tražim

049 283 243

NAMJEŠTAJ Namještaj po mjeri, kuhinje, spavače sobe, dj.sobe, izrađujem

049 346 289

098 548 035

Golf III, tdi, 96 g.,reg 05/06, metalic zeleni, puno opreme, prodajem

01 3393 074

Kadett, u voznom stanju,povoljno prodajem

049 550 591

Opel Kadet 1.3 s, 85 g., jaje,reg.,prodajem

049 232 429

Opel Kadet, 91 g.,kabrio, prodajem

049 221 325

Opel Kadett, 86 g.,reg.mj.dana, prodajem

098 9520 990

Opel Kadett, 91 g.,reg. god. dana, prodajem

049 556 886

Opel Vectru 1.7 diesel, reg 12/05, 94 g.,prodajem

091 7545 284

Opel Vectru 1.7 diesel,metalic plava, 94 g. prodajem

091 7545 284

Peugeot 309, 89 g.,u vrlo dobrom stanju, prodajem

049 287 503

Renault 4, nereg., može i za dijelove,prodajem

049 214 117

Škodu Favorit, 91 g.,reg 01/06, prodajem

049 284 963

Ford Cortinu, god. 1965, originalno stanje- neregistrirana, u voznom stanju, prodajem

043 217 068, 091 5681 530

MOTOCIKLI Motor Tomos, APN6 Alpino, 2003 g., reg., prodajem

098 9784 221

Piaggio X9, 125 ccm, 2001 g, registriran, servisiran, prodajem

098 9811 064

049 460 445

Traktor IMT 539,83 g.,sa kabinom,plug, tanjurače i sijačicu, prodajem

098 297 254

049 214 997 049 469 215

Odojke 25-30 kg, prodajem

049 289 113

Odojke 28 kg,prodajem

049 214 997

Odojke i jariće, prodajem

Sjedeću garnituru od eko kože (kutna- 2 fotelje + kut + stolić),u odličnom stanju, prodajem

Traktor Univerzal, 703,kabina,prodajem

Odojke i svinje za klanje, prodajem Odojke oko 30 kg, prodajem

Vitrinu za blagavaonu od bukovine (širina 140 cm)u odličnom stanju, prodajem

Traktor Ursus, 84 g. i okretač sijena Pauk, prodajem

049 376 659

098 9734 962

098 9734 962

ŠTEDNJACI I PEĆI Dvije plinske peći, Maju 8 i Maju 12, prodajem

049 556 886

Peć za centralno grijanje, prodajem

01 3732 289

ALATI I STROJEVI Cirkular sa trofaznim motorom, prodajem

049 208 191

Kućnu endlericu s četiri konca,novu,prodajem

098 754 455

Motornu kosilicu za travu, prodajem

049 213 688

Novu hidrauličnu prešu za grožđe, prodajem

049 552 325

Šivaću mašinu Singer, prodajem

049 214 495

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

049 444 410

098 297 254

098 732 743

049 377 460 049 227 370

Krunjač kukuruza, za krunjenje kukuruza u klipu,prodajem

049 285 317

Krunjač za kukuruz, prodajem

049 274 216

Okretač sijena i trokrilne brane za Tomo Vinković, prodajem.

049 550 668

Okretač sijena SIP160 i kosilicu Figaro, prodajem

098 424 120

Plug Old 12 “,hitno prodajem

Prikolicu za sijeno SIP20, kao novu, prodajem

098 682 035

Puhalnik za žito, motokultivator, frezu i getribu, prodajem

6 Garaže

049 214 997

7 Lokali i uredi

Odojke,prodajem

Jariće i koze, prodajem

Pajceke, 110-130 kg,prodajem

Jariće, prodajem

049 236 568 049 469 215 049 557 690

049 289 335

Patkice i domaće piliće, prodajem

11 Osobni automobili 12 Teretni automobili 13 Terenski automobili

049 290 169

049 221 765

Svinju za klanje, može i obrada,prodajem

Junicu staru 6 mj.,prodajem

Svinju za klanje, oko 110 kg, prodajem

15 Autodijelovi

Junicu staru 7 mj. prodajem

Svinju za klanje, oko 150 kg, prodajem

16 Motocikli

Junicu za rasplod,prodajem

Svinju, 110 kg, prodajem. Cijena 1500 kn

18 Foto

049 214 297

049 232 966

049 289 709

049 214 046

049 214 539

049 214 046 049 214 518

Junicu, bređu 7 mj., prodajem

049 232 966 049 232 966 049 215 285 01 3352 663

049 289 709

Svinju, oko 150 kg,prodajem

049 553 575

Tri junice, bređe 6 mj.,sa papirima, prodajem

01 3393 577

Tri koze i jednog jarca mijenjam za svinju bređu ili za klanje

049 222 199

Kravu 6 g. staru, Simentalku, prodajem

Tri odojka 27-30 kg, prodajem

Kravu Simentalku s papirima, staru 3 g., bređu 7 mj., prodajem.

Više odojaka, prodajem

049 412 727

049 550 579 049 213 479

049 468 039

Kravu za obradu,prodajem. Cijena 3500 kuna

049 238 248

Kravu, prodajem Male puriće, prodajem Mlade janjce, prodajem Odojke 20 kg, prodajem Odojke 25 kg, prodajem

Odojke 25 kg,prodajem Odojke 25 kg,prodajem

049 233 918 049 289 736 049 439 030 049 226 606 049 285 479 049 213 526 049 214 997 049 214 997

17 Bicikli i mopedi 19 Video 20 TV 21 Hi-Fi 22 Informatika 23 Glazbala 24 Elektronika

049 412 075

25 Antikviteti i umjetnine

Žensko tele, 2 tj. staro, prodajem

26 Literatura

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI

27 Filatelija i numizmatika

049 349 035

Kravu staru 7 g.,bređu 7 mj. prodajem

Kravu za domaćinstvo, 5 g. staru, prodajem

14 Oldtimeri

049 469 949

Kukuruz u zrnu, prodajem Kukuruz u zrnu, prodajem Kukuruz,prodajem

049 221 236

28 Nakit

049 214 207

29 Koža i krzno

049 214 111

30 Odjeća i dječja oprema

Suhi kukuruz u zrnu, pakiran u vreće, sa besplatnom dost., prodajem

31 Sport i oružje

OSTALO

33 Plovila

049 491 125

Betonsku galanteriju, rubnjake, kanalice, ogradu,kulir ploče, stupiće, prodajem

049 228 477

32 Kamping i rekreacija 34 Namještaj

Bijelo vino, rakiju šljivovicu, i domaći jabučni ocat, prodajem

35 Aparati za domaćinstvo

Bukova drva za ogrijev,povoljno prodajem

37 Ugost. i uredska oprema

049 214 174

049 464 721

36 Štednjaci i peći

Crveno i bijelo vino, prodajem

38 Alati i strojevi

Domaće bijelo kvalitetno vino,prodajem

39 Zanatski servisi

049 208 567 049 214 300

Domaće bijelo vino,prodajem

049 285 384

Domaće cijepljeno vino, prodajem

098 835 805

40 Poljoprivredni strojevi 41 Vrt 42 Domaće životinje

Domaću rakiju šljivovicu, prodajem

43 Kućni ljubimci

Drva za ogrijev, prodajem

44 Poljoprivredni proizvodi

049 213 688

Drva za ogrijev,prodajem

049 289 772 049 289 772

Drvenu rabljenu stolariju, vrlo povoljno prodajem

091 5335 678

Grah trešnjevac,prodajem

049 228 321

Jabučni ocat visoke kvalitete, prodajem

098 464 641

Kvalitetno bijelo vino i rakiju lozovaču, prodajem

049 214 535

Zagorski sam veseljak! Pjevam i sviram harmoniku na privatnim feštama. Dobar sam zabavljač

091 5948 956

34

10 Poljoprivredno zemljište

Junicu Simentalku, bređu 7 mj.,prodajem

Odojke 25 kg, prodajem

049 236 626

049 286 377

049 214 997

049 464 721

098 835 805

Traktor Ferguson, novi tip, prodajem

5 Građevinski materijal

Domaću svinju 180-190 kg, prodajem

Traktor Ferguson 533,gen. uređen, prodajem

091 5010 845

4 Stanovi

9 Građevinsko zemljište

Kozliće, 23 kg,prodajem

Kosu za kultivator Goldoni,kupujem

3 Vikendice

Odojke,prodajem

049 214 651

Kombajn FAR i motokultivator Gorenje, dvobrazni i trobrazni plug, prodajem

Kombajn Klas kompakt,garancija na motor,prodajem

2 Kuće

Domaće puriće i piliće, prodajem

Koze, prodajem

049 491 488

1 Namještenja

8 Sobe

DOMAĆE ŽIVOTINJE

Kombajn Clas, col. bunkeraš, prodajem

049 221 236

Odojke, 25 kg,prodajem

KAZALO

Odojke, oko 25 kg, prodajem

Dvobrazni plug 12 “, prodajem

049 233 544

049 290 169 049 412 075

Traktorsku kosu, zadnju, prodajem

Junicu, s papirima,Simentalku, bređu 7 mj., prodajem

049 233 685

OLDTIMERI

049 236 626

Traktor IMT 560 i puhalnik sijena,prodajem

098 464 641

Gradilište u Turnišću, prodajem

Zidanu stariju kuću, svi priključci, gosp. zgradu, dvorište i nešto zemlje u blizini Konjščine, prodajem

049 464 713, 01 6115 929

049 227 798

45 Intelektualne usluge 46 Medicinske usluge 47 Zajmovi 48 Poduka 49 Ženidba i udaja 50 Obavijesti

51 Osobni kontakti 52 Pomoć 53 Ostalo

zagorskilist

Besplatni savjeti stručnjaka

veterina

poljoprivreda

Daniel Futivić, dr. vet. med.

Nenad Gospočić, dipl. ing. agr.

Da rajčica bolje rodi

U

zgojiti rajčicu u vlastitom vrtu posebno je zadovoljstvo svakog povrtlara, a obilje zdravih i ukusnih plodova razveselit će i ostale ukućane, osobito domaćice koje će od njih spremiti mnoga ukusna jela.

Prilikom uzgoja, prvi korak koji nikako ne smijemo izostaviti svakako je postavljanje kolaca ili žice uz biljku, kako bi ista tijekom rasta i razvoja imala dobar oslonac i bila osigurana od naleta vjetra. Stabljike ćemo potom privezati likom ili konopcem, ali ih ni u kojem slučaju ne smijemo odviše čvrsto stegnuti.

Ljeto i pas

E

to i ljeta. Vrućine su tu, kojima se prilagođavamo na najrazličitije načine; a što ja sa našim krznenim četveronožnim prijateljempsom? Kako pas regulira tjelesnu temperaturu?

Kako se pas štiti od pregrijavanja? Čovjeku u tome pomaže veliki broj znojnih žlijezda smještenih po čitavoj koži. No, pseće znojne žlijezde gotovo uopće ne sudjeluju u regulaciji tjelesne temperature, već višak tjelesne topline psi odaju dahtanjem, učestalom ventilacijom dišnog sustava te obilnim slinjenjem i plaženjem jezika.

Višak topline potiče psa na proizvodnju više znoja iz šapa što vidimo po tome da ostavlja vlažne otiske stopala. Također i krzno psa je izolirajući sloj koji smanjuje pregrijavanje; dlaka zadržava toplinu i premda se na dodir može činiti vrlo

zagorskilist

toplom do kože stiže vrlo malo topline. No, unatoč tome odavanje viška tjelesne topline kod pasa je dosta ograničavajuće. Stoga su oni podložni toplotnom udaru, naročito ako su izloženi izravnom suncu, a što se često dešava kod ostavljanja u automobilima. Moramo imati na umu da se sunce ″kreće″ i da automobili ostavljeni u sjeni vrlo brzo postaju izloženi jarkom suncu što za psa može završiti i smrću od pregrijavanja. Također je vrlo bitno da su pseće kućice smještene u onom dijelu dvorišta sa što više hlada.

Tu je i obavezna zdjelica sa svježom vodom koju je potrebno mijenjati nekoliko puta dnevno.

Povećanoj temperaturi treba prilagoditi i prehranu, tj.možemo staviti pse i na energetski slabiju hranu tj. light inačice dehidrirane hrane. Nakon svakog obroka oba-

Jedan od najvažnijih putova uspješnog uzgoja pravilno je pinciranje izboja. Bez pinciranja na biljci bi se razvilo suviše bočnih izboja koji rastu iz pazušca listova, biljka bi postala suviše gusta, a plodovi sitni i nejednolično dozreli.

Postranim slamanjem, zakidaju se još sasvim mali, bočni zaperci.

Zbog veće rodnosti, kod srednje i kasnih sorata ostavlja se donji zaperak, odmah ispod prve cvjetne grančice. Iz njega će se razviti sporedna grana na kojoj će se nakon tri lista pojaviti cvjetna grančica. Takav uzgoj na dva stabla je najčešći, a može se provoditi i na tri stabla, pri

čemu se ostavljaju dva donja zaperka.

Kod visokih se sorata, zbog dobivanja krupnijih plodova, može nakon razvoja 4-5 etaža zakinuti i vrh stabljike. Zakida se tako da se iznad posljednjeg cvata ostave 34 lista iz kojih će plodovi primati hranjiva.

Kako bi plodovi bili što krupniji, tijekom sušnog razdoblja, rajčicu je potrebno redovito zalijevati i pri tome paziti da na poprskamo lišće.

Prihrana se provodi u dva navrata. Prvi put kada su plodovi na prvoj grančici veličine oraha, a drugi put kada se isti počinju crvenjeti. U tu se svrhu koristi KAN u količini od 20-30 g/m².

vezno trebamo ukloniti sve ostatke hrane iz posude jer uslijed povišene temperature oni postaju hranjiva podloga za bakterije iz hrane, te hranilišta za rojeve muha i glodavce što može biti uzrok čitavog niza želučanih i crijevnih poremećaja.

Našem ljubimcu je naročito bitna i njega krzna koje zbog povišenih temperatura može postati hranilište buha i krpelja. Uz redovito iščetkavanje krzna potrebo je krzno zaštititi i nekim antiparazitarnim sredstvom u obliku ampulica i ogrlica, no prilikom invazije buha neophodno je istretirati i okolinu psa gdje se nalaze jajašca sa ličinkama buha.

Ljeti nas naši prijatelji prate na putovanjima, stoga je neophodno razmišljati i o tome da ih prije putovanja ne hranimo, da ih ugodno smjestimo u naše automobile, ne smiju biti u situaciji da smetaju vozaču, ne smijemo im dopustiti da tijekom vožnje drže glavu kroz prozor te ih obavezno moramo zaštititi od propuha, da povremeno stajemo i napajamo ih, te ukoliko pate kao i mi od bolesti putovanja, trebamo im prema preporukama veterinara dati sredstva za smirenje.

Sretno i ugodno ljeto želi Vam Vaš veterinar!

35

... nakon poljoprivrede RED BULL Zagorci na Soapboxu na Marjanu

K O V A

Kotači pod ruke, dvije noge i juri Doroteja Mendek KRAPINA / SPLIT

E

kipa «Sam svoj» iz Krapine jedna je od 3 zagorske ekipe koje su sudjelovale na prvom hrvatskom Red Bull Soapboxu, neobičnoj utrci odnosno spustu s vozilima koje su natjecatelji sami izradili, održanom prošle subote na splitskom Marjanu.

U ekipi «Sam svoj» bili su: Milivoj Haberle – Mišo, Nenad Kranjčec, Vjekoslav Bajcer, Dejan Družinec, Siniša Lagina i Kristijan Smrekar koji nije bio u Splitu zbog poslovnih obveza. – Ideja je bila da napravimo vozilo bez vozila.

Vozaču zatakneš dva kotača u ruke, 2 na noge i juri – rekao je Nenad i dodao da je inicijator svega, kao i prije par godina kad su sudjelovali na Red Bull Flugtagu u Dubrovniku, bio Mišo.

Kvalifikacije

Odmjeravanju snaga na marjanskom terenu pret-

hodile su kvalifikacije u kojima je od pristiglih 150 nacrta odabrano njih 40 – ak, prema kojima su timovi izradili svoja vozila. Kod izrade vozila moraju se poštovati određena pravila: vozilo smije biti teško do 100 kg, nema motora, mogu ga pokretati samo dva člana ekipe, ne smije biti napravljeno od stakla, a mora proći i tehnički pregled prije samog natjecanja.

-Nažalost, ovaj put su, za razliku od Flugtaga, informacije o natjecanju bile prilično šture. No, kad su nam javili da je naš nacrt prošao, počeli smo izrađivati vozilicu. Glavna radionica bila je u Mišinoj garaži, a radili smo oko 3 tjedna poslije posla, tko je koliko mogao. Vozilicu smo napravili od metalnih cijevi presvučenih u traper tako da, kad vozač sjedne u nju, izgleda kao da ispod njega nama ničega, a kotače smo uzeli s transportnih

kolica. Spojler je Siniša napravio doma. Probnu vožnju imali smo na dijelu državne ceste kod Hušnjakovog koja je zatvorena zbog rekonstrukcije, a treninge na lokalnoj cesti u Radobojskom Strahinju. Na treninzima smo postizali brzine čak do 50 km/h. Kako kotači nisu predviđeni za te brzine, dogodio nam se jedan tehnički problem. Naime, jedan ležaj kotača se rastopio pa sam to sredio, umetnuo nove segmente i sve dobro podmazao, zapravo glavni uzrok tome, po meni, je bio nedostatak maziva

Posada 2KR- Krešo i Kruno iz Donje Stubice sa vozilom iz kamenog doba bili su među najbržima na natjecanju.

– ispričao je Nenad.

Utrka

Na dan utrke, sva vozila na Marjanu bila su smještena u boxovima i uz njih se nalazio pano s tehničkim podacima i skicom vozila, popisom članova ekipe i zanimljivostima o njima. Natjecateljska staza bila je duga 600 m, a bodovao se nastup i kreativnost odnosno izgled vozila. – Mi smo se pripremili na strme i zahtjevne staze, a kad tamo staza je bila na laganoj nizbrdici, gotovo ravna. Vjeko je vozio, a spust je trajao 1,42 min. Staza uopće nije bila zahtjevna, ali bilo je zanimljivo. Sve ekipe su se potrudile, najviše su mi se dopale: «GMO bebe», «Klavir», «Buba», a i «Bučnica boys» i «Kremenko» bili su prilično zapaženi. Naša ekipa nije osvojila nagradu, ali dobro smo se zabavili i vjerojatno bumo išli opet, bez obzira što ovaj put nije bio organiziran prijevoz ni smještaj za natjecatelje – zaključio je naš sugovornik Nenad Kranjčec.

Među 40 – ak ekipa koje su nastupile na subotnjem Red Bull Soapboxu bile su i «Bučnica boys» iz Krapine te «2KR» iz Donje Stubice.

S

Literatura

vi mi s vremena na vreme nekaj pročitamo. Dok si u srednjoj školi od sto lektira, u prosjeku, prav za prav, pročitaš šest, sedam. Na faksu se čitaju skraćene skripte sastavljene prema natuknicama nekakvog štrebera kaj je pročital rezime profesorove knjige.

I kak god da se ja napuhaval, sam pred sobom, da sam frajer koji je među prvima u selu pročital „Supersex“ od Tracy Cox, moram priznati da su mi najdraža čitalačka iskustva vezana uz zahod.

Dok sedim na tom belom keramičkom tronu (koji je, bez sumnje, najbolji lijek protiv stresa, napetosti i nervoze...) nema literature koja mi se ne čita. Jemput sam tak našel jedan stariji broj nekakvog stranog poljoprivrednog časopisa i naučil da je ljudski izmet super gnojivo za krumpir.

S obzirom na moju ekološku svijest, malo je falilo da čitanje ne nastavim u krumpirištu, al’ nisam jer me ipak bilo prpa da me kakava zlatica ne hemeroidizira. Kad sam to spomenul frendu, doktoru, rekel je da sam malo hipohondar i da mi zlatica nemre niš’. Drugi dan čital sam u vrtu. Iznad krumpira. I to najfriškiji broj nekakvog političkog tjednika, kojeg je stari povreme-

no kupoval. No, zaboravil sam zejti sa sobom u vrt sav potreban „pribor“ pa je nekoliko stranica nakon čitanja ostalo u vrtu (sjećam se da je jedna bila baš prigodna jer je na njoj bila slika zgrade Ministarstva poljoprivrede). Kad je stari skužil da fale stranice, tak mi je dugo cvokotal dok nisam prešel na kiosk po drugi primjerak jer on baš hoće pročitati kakvi buju to poticaji za ovčare. Baš ga je to zanimalo jer ovih tristotinjak ovaca kaj imamo doma već skapavaju od gladi i ak’ država ne pomogne nema im spasa. A onda ni nama. Od tad ne čitam u vrtu. Vratil sam se na zahod. I baš neki dan zemem friške novine i vidim da su otprli autoput do Splita. To nisam ni znal. Kak i bi kad HTV nije tome posvetil ni deset vur programa. Dobro, nekaj su spominjali.

Ali ono kaj me smeta je to kaj niko nije niš spominjal wc-e. Jesu li ih postavili uz autoput, kak gusto, jesu li zabadav ili moraš i to platiti? I ono najvažnije, jel ima u njima kaj za čitat?

O tome niko ni reči. Meni nekaj oko tih njihovih wca smrdi. No, kad saznam kaj je s tim bum vam javil.

Do tad, ak idete na more, literaturu si zemite od doma. Sigurno je sigurno.

Ovog vikenda Kumrovec music festival No3

Z

ona Kumrovec, udruga mladih iz Kumrovca u suradnji sa zabočkom udrugom Mraz i ove godine organizira veliki slobodni koncert na otvorenom, pod nazivom Kumrovec music festival No3, koji će se održati 01.

36

i 02. srpnja na području Titove rezidencije u Kumrovcu. Tako će u dva dana nastupiti više od dvadeset bendova iz čitave Hrvatske, ali i inozemstva, Mađarske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Svi posjetitelji festivala imat će na

raspolaganju kamp sa svim pratećim sadržajima.

Ovogodišnji festival ima potporu Ministarstva kulture, Krapinsko-zagorske županije, Općine Kumrovec kao i općinske Turističke zajednice te drugih.

Kao jedan od razloga or-

ganizacije ovakvog tipa festivala, organizatori ističu slabu organizaciju sličnih manifestacija u Zagorju te svoju želju da ovakvim nesvakidašnjim koncertom privuku što veći broj posjetitelja i na taj način promoviraju Kumrovec. (i.k.)

zagorskilist

NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

(23.06.-28.06.)

Ovan (21. ožujka-20. travnja) Obilje poslova u vama će izazivati nervozu, no pokušat ćete izvršiti sve što brže možete. Trenutno ne trpite ničije prigovore i ljuti vas i samo iskazivanje tuđeg mišljenja.

SAVJET TJEDNA: Ne zapostavljajte osobu koju volite!

Bik (21. travnja-21. svibnja) Dosta će toga u vama prouzročiti napetost, a odnosi na poslu, pa i u obitelji mogli bi biti dosta neugodni. Za ono što se trenutačno događa pokušat ćete pronaći neko razumno objašnjenje.

SAVJET TJEDNA: Nemojte dopustiti da vas bilo što obeshrabri!

zagorskilist

Svakog četvrtka novi broj!

Dobitnici nagradne križaljke br. 88 1. Karmen Kučko, Podgorska 12, Donja Stubica 2. Karlo Petunjek, Vel. Komor 94 a, Mače 3. Sandra Hlevnjak, Macelj D. 105, \urmanec

Blizanci (22. svibnja-21. lipnja) U velikom ste poslovnom zamahu i nemate vremena razmišljati o sporednim stvarima, a u ovom slučaju, čak ni o nekoj posebnoj zabavi. Dosta vam je toga naklonjeno i sve ide kako treba.

SAVJET TJEDNA: Ne trebate žuriti!

Rak (22. lipnja-22.srpnja) Usprkos umoru koji vas muči, ponajviše zbog kronične neispavanosti, mogli biste ipak biti dovoljno smireni za poslove koji su pred vama. Problema će biti, no ne opterećujte se s nevažnim stvarima.

SAVJET TJEDNA: Ako možete priuštite si kraći odmor!

Nagrađeni se trebaju javiti na recepciju Hotela Terme Tuhelj

Lav (23. srpnja-22.kolovoza) Ovaj je tjedan za mirovanje, za povlačenje u zavjetrinu.

Položaj planeta nikako vam ne odgovara. Izbjegavajte važnije poslovne razgovore, dogovore i potpisivanja raznih dokumenta. I ljubav vam je loše aspektirana.

SAVJET TJEDNA: Obratite pažnju na duševnu stabilnost!

Djevica (23. kolovoza-22. rujna) Imat ćete dosta razloga za zadovoljstvo. U sebi ćete osjećati mir, tako da vas gotovo ništa neće pokolebati, ali niti odvratiti od planova. Posao uglavnom ide dobro, a ljubavna se situacija drastično popravlja.

SAVJET TJEDNA: Budite odlučniji u svojim naumima!

Vaga (23. rujna.22. listopada) Nakon nekoliko nervoznih dana, tjedan pred vama mogao bi donijeti neke nove ideje. U vama bi se mogla probuditi ambicija, koju već dugo niste osjećali. Bit ćete dosta tolerantni i ispunjeni razumjevanjem.

SAVJET TJEDNA: Ne pretjerujte ni u čemu! Škorpion (23.listopada-21. studenoga) Ovo bi mogao biti jedan od onih tjedana koji posve neočekivano donose uzbuđenja. Ipak, pripazite na ono što govorite. U radnoj okolini netko bi vaše riječi mogao pogrešno shvatiti. Ne ulazite u sukobe.

SAVJET TJEDNA: Pazite na zdravlje!

Ručak + kupanje na bazenima - samo 65 kn (50 kn djeca)!

Restoran Dvorac Mihanović nudi Vam novi menu u preuređenom baroknom prostoru!

Od subote POSEBNA PONUDA u dvorcu Mihanović - dani šparoga i jagoda!!!

Strijelac (22.studenoga-21. prosinca) U priličnom ste poslovnom zamahu, dobro vam ide, odnosno ide vam sve bolje, pa ne treba stajati. Ovih bi dana mogli obaviti dosta posla. U ljubavi bi moglo doći do velikih promjena.

SAVJET TJEDNA: Budite otvoreniji!

Jarac (22. prosinca-20.siječnja) Mogli bi osjećati umor, a da ni sami ne znate koji su tome razlozi. U vama će biti dosta različitih osjećaja, dosta različitih misli, no moglo bi prevladati nostalgično raspoloženje.

SAVJET TJEDNA: Budite koncentriraniji!

Vodenjak (21. siječnja-18. veljače) Nedostajat će vam objektivnosti i mirnoće. To znači da bi moglo biti problema u odnosima sa suradnicima. Dosta ćete toga unaprijed odbacivati, čak ni ne razmišljajući previše.

SAVJET TJEDNA: Pazite što i pred kime govorite!

Ribe (19. veljače-20. ožujka) Ovo je dobar trenutak makar za kratki predah. Umorni ste od obaveza i od raznih društvenih kontakata. Počinje vam dosta toga ići na živce, što može proći ako se dobro odmorite i ako se malo manje bavite poslom.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte se prehlade!

zagorskilist KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE BR. 89

KUPONE POŠALJITE NA ADRESU: »Zagorski list«, K. Š. \alskog 4, 49210ZABOK najkasnije do utorka, 05.07.2005. godine SRETNE DOBITNIKE OČEKUJU NAGRADE ZAGORSKOG LISTA

zagorskilist

37

info MALI ZAGORCI ROÐENI PROTEKLOG TJEDNA U OB ZABOK

noćna PATROLA Djevojčice su rodile: • Višnja Leljak, Švaljkovec • Renata Dolenec, Donja Stubica • Alenka Knežević, Oroslavje • Šnježana Jurčec, Oroslavje • Marjana Pavetić, Brestovec Orehovečki • Marija Hunjek, Budinšćina • Danijela Gudek, Konjščina

Dječake su rodile: • Željka Tepeš, Hum na Sutli • Marija Koščević, Donja Stubica • Zdenkica Puklin, Belec • Ljiljana Seljan, Veliko Trgovišće • Vlatka Petreković, Sv. Križ Začretje • Sanja Čuček, Hum na Sutli • Ksenija Jurinjak, Gornja Šemnica

Ivanka Stanković, Krapinske Toplice

Ovog malog Topličana nije previše zanimalo fotografiranje.

Sklopio je oči i mašta o sunčanju uz novouređene bazene.

Mašta može svašta pa je već dobil i farbicu po licu...

38

Od sljedećeg broja kreću dvije nove rubrike: Noćna patrola i Klamerica. Noćna patrola vam donosi slike sa vaših zabava i provoda dok ćemo u Klamerici spajati (zaklamati) dva para. Dakle, sve što trebate učiniti je izaći negdje na vidljivo mjesto (kafić, disco club, kupalište, parkiralište ...), nabaciti smajl i pričekati našu ekipu ...

Ostalo je na nama ... (Za posljedice ne odgovaramo :) ) .

WEB VODIČ

Izdavač: Zagorski list d.o.o., za nakladničku djelatnost Matije Gupca 81, ZABOK Tel: 049/503 444 Fax: 049/503 445 E-mail: zagorski-list@zagorski-list.net Redakcija: Matije Gupca 81, 49210 ZABOK K. Š. \alskog 4, 49210 ZABOK Tel: 049/503 444; Fax: 049/503 445 GSM: 098 9828862 E-mail: redakcija@zagorski-list.net Glavni urednik: Ljiljana Pavlina, v.d.

Fotoreporter: Krunoslav Pavlina Grafički urednik: Nenad Habazin Voditeljica marketinga: Iva Lež Marketing: Tel: 049/503 444; Fax: 049/503 445 E-mail: marketing@zagorski-list.net Tisak: Tiskara Zagreb, Radnička cesta 210, 10000 ZAGREB

Krapinsko-zagorska županija: •www.kr-zag-zupanija.hr Krapina: •www.krapina.hr Zabok: •www.zabok.hr Pregrada: •www.pregrada.hr Donja Stubica: •www.stubica.com Gornja Stubica: •www.gornjastubica.com Desinić:

•www.desinic.tk Lobor: •www.lobor.netfirms.com Hum na Sutli: •http://humnasutli.inet.hr Marija Bistrica: •www.marija-bistrica.hr Oroslavje: •www.oroslavje.hr Zlatar: •www.zlatar.hr Zagorje com: •www.zagorje.com

zagorskilist

VODIČ MEDIJI JUTARNJI LIST - KRAPINA • tel: 503 658, 503 559, • fax: 503 558 VEČERNJI LIST - KRAPINA Frana Galovića bb, Krapina, • tel/fax: 315 024 HTV KRAPINA •tel: 300 383, • fax: 300 381 RADIO STUBICA 95,6 + 106,9 Mhz Toplička 10/II, Donja Stubica • tel: 288 005, •fax: 286 150 • www.radio-stubica.hr • radio-stubica@radio-stubica.hr RADIO KAJ 88,9; 89; 94,8; 96,6; 97,2; 99,7 Mhz F. Galovića bb, Krapina • tel.: 370 555, • fax: 370 556 • www.kaj.hr, • marketing@radio-kaj.hr RADIO ZABOK 87,8 MHz Matije Gupca 74, Zabok • tel.: 503 455 • fax: 503 456 • www.radio-zabok.com • info@radio-zabok.com RADIO ZLATAR 97,9 Mhz, Zagrebačka 3, Zlatar • tel/fax: 466 885, 466 665 • radio-zlatar@radio-zlatar.hr RADIO HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA 91,5 + 104,9 Mhz Šetalište hrv. nar. preporoda 13, Krapina • tel/fax: 372 068, 371 250 RADIO MARIJA BISTRICA 100,4 Mhz Trg I. Pavla II 24, M. Bistrica • tel/fax: 468 696, 468 707 • radio-marija-bistrica@kr.htnet.hr RADIO 1 OROSLAVJE 89 Mhz Ulica A. Gredičaka 13, Oroslavje • tel/fax: 500 592 , • radio1@kr.htnet.hr

SERVISNE INFORMACIJE INFORMACIJE: 981; 988; POLICIJA: 92 • 374 311, Krapina; • 225 111, Zabok VATROGASCI: 93 • 225 281, Zabok, 372-049, Krapina HITNA POMOĆ: 94 HAK - POMOĆ NA CESTI: 987 VLAK: www.hznet.hr, 060 333 444 • 221 075 - Zabok • 371 012 - Krapina BUS: (http://bilbo.akz.hr) • 221 077 - Zabok, • 315 018 - Krapina BOLNICA: • 221 232 - Zabok • 221 242 - Bračak • 221 686 - rodilište, Zabok DOM ZDRAVLJA: • 371 622 - Krapina • 221 585 - Zabok CRVENI KRIŽ: • 371 141 - Krapina

POGREBNE USLUGE »NERO« ZABOK 049/223-728

DOGODIT ĆE SE ...

LJEKARNA: ZABOK (0-24) - od ponedjeljka do subote od 7 do 20 sati, nedjeljom i praznikom od 9 do 12 sati, a jedina u županiji dežurna je non-stop - treba doći do ljekarne i pozvoniti na zvonce - ili nazvati: • 221 618 • tel/fax: 221 213.

BENZINSKE: INA (www.ina.hr): Krapina (jug), A.Mihanovića bb: • 370 535 Jakovlje, Autocesta-istok: • 01 3352 034 Jakovlje, Autocesta-zapad: • 01 3352 055 EUROPETROL, Zabok, Hum Zabočki • 222 152 ELEKTRA: • 9820, 225 456 ZAGORSKI VODOVOD: • 588 640 - Zabok, • 430 053 - Lobor PLIN: • 371 170 - Krapina, • 587 151 - Zabok HP - HRVATSKA POŠTA: • 9832 HT (www.htnet.hr) • 221 111, • 062 077 077 HRVATSKE AUTOCESTE: • 222 593, • 222 594 HRVATSKE ŠUME: • 371 123 - Krapina • 466 215 - Zlatar • 287 893 - Donja Stubica HRVATSKE VODE: • 587 100 - Veliko Trgovišće FOND ZA PRIVATIZACIJU: • 376 248 - Pregrada HITNE INTERVENCIJE NA KANALIZACIJI • 098 74 34 24 - Zabok ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE: • 371 176 - Krapina ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU: • 371 914 - Krapina ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: • 371 025 - Krapina ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE: • 371 259 - Krapina GOSPODARSKA KOMORA: • 371 883 - Krapina OBRTNIČKA KOMORA: • 370 929 - Krapina OPĆINSKI SUD: • 371 624 - Krapina, • 226 580 - Zabok OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: • 371 074 - Krapina, • 221 595 - Zabok ŽUPANIJSKI SUD: • 467 600 - Zlatar ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: • 467 660 - Zlatar TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE: • 233 653 - Krapinske Toplice

ČETVRTAK, 30.06.

• Prijava za upise u srednje škole

PETAK, 01.07.

• Prijava za upise u srednje škole • Donja Stubica, Dvorac Stubički Golubovec, 20 sati: koncert gitaristica Pauline Puljek i Alme Šehić • Kumrovec, Titova Rezidencija, na otvorenom, Kumrovec music festival No3: steel weels, (Z. Bistrica), no cenzura (Slo), dieseldwarf (Zabok), reanimator (Zaprešić), chang ffos (Zg), ak 47 (Zg/Križevci), pure stems pack (Zg), rikverc (BiH), flying rabbit (Zabok)

SUBOTA, 02.07.

• Kumrovec, Titova Rezidencija, na otvorenom, Kumrovec music festival No3: zmajev rep (Slo), angry cows (Kc), diverzija (Os), igut (Zg), tito’s bojs, (Pu), gužva u 16-ercu (Os), zeus faber (Ka), persona non grata (Hun), justins johnson (St), jaribu sound system (Zg), sekkt (Tribalizer/Zg), Mu’’Richma (Zg) • Oroslavje, kino, 20 sati: RATOVI ZVIJEZDA - OSVETA SITHA, režija George Lucas, Uloge: Ewan McGregor, Natalie Portman, Hayden Christensen

NOĆNI ŽIVOT Disco Daniel, Marija Bistrica • petak – živa glazba grupe Karizma iz Zeline & DJ E. K. Mika – stock / cola 8 kn • subota – folk tulum uz grupu Karizma iz Zeline & disco dance night DJ E. K. Mika – bijeli bambus 8 kn Caffe bar Stars, Zabok • četvrtak - uz kavu cedevita gratis • petak - shark party - hostese, bogate nagrade • petak - živa svirka - dim guitar band • subota - velika žuja party - 7 kn • petak - shark party - hostese, bogate nagrade • nedjelja - uz kavu cedevita gratis Pizzerija Fantazija, Zlatar • petak – DJ Speedy • subota – svirka grupe INSERT uz promociju njihovog albuma & DJ Speedy Caffe bar Zona, Zabok • četvrtak - uz kavu gratis cedevita • petak - pelin cola - 6 kn • subota - bambus - 6 kn • nedjelja - kava party Caffe bar Roses, Oroslavje • cijeli tjedan od jutra do večeri - «Dani pive» točeno Zlatni vrč 0,5 l - 10 kn • subota – promocija rock blues benda iz Osijeka BLUES TRIP • svakodnevno – popijte najbolju kavu na oroslavskoj SCHPITZI Fulir, Zabok • pon - ned Guinness 13 Kn

NEDJELJA, 03.07.

• Oroslavje, kino, 20 sati: RATOVI ZVIJEZDA OSVETA SITHA, Režija: George Lucas, Uloge: Ewan McGregor, Natalie Portman, Hayden Christensen

UTORAK, 05.07.

• Prijava za upise u srednje škole • ME\UNARODNI ZADRUŽNI DAN

SRIJEDA, 06.07.

Pošaljite nam informacije o događanjima, do ponedjeljka navečer, na oba faxa: 049 290 955, 049 500 003, te oba E- maila: ciglenecki@inet.hr, redakcija@zagorski-list.net

• Upisi u srednje škole

Disco Daniel - M. Bistrica 049/469 134 DJ E. K. MIKA & GRUPA “KARIZMA” Sportsko zabavni klub Šerfa, Sekirišće • petak – Više sportova i ljubavi manje nasilja – besplatan pikado, biljar, stolni tenis, stolni nogomet – • godišnja članarina za klub samo 10 kn • subota – sport, zabava i glazba Temple bar - Irish pub, Stubičke Topllce • petak - Stella Artois - promocija točenog piva • nedjelja - provjerite zašto smo najbolje mjesto za nedjeljnu kavicu . . .

• utorak - IRISH BEER DAY Guinness i Kilkenny -20 % • srijeda - COCKTAIL DAY - svi kokteli -25 % • podrobnije na www.templebar.hr Pub 1829, Oroslavje • petak i subota – dođite i posjetite ljetnu otvorenu terasu Terme Tuhelj • subota – noćno kupanje na bazenima i noćni klub na Lojzeku Dvorac Mihanović • živa glazba i plesne večeri subotom, nove ponuda jela!

RIMOKATOLIČKI KALENDAR srpanj (juli, jakopovščak, srpen, mali srpanj) četvrtak, petak, subota, nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda

30.06.

01.07.

02.07.

03.07.

04.07.

05.07.

06.07.

Rimski prvomučenici Aron; Šimun; Predrag; Estera Oton; Martinijan; Višnja 15. NEDJELJA U GODINI; Toma apostol Elizabeta Portugalska Ćiril i Metod; Antun M. Zakarija Marija Goretti; Bogomila

IZLOŽBE • Oroslavje, Otvoreno učilište: izložba posvećena festivalu Oronota

• Gornja Stubica, Galerija Lipa: izložba digitalnih fotografija “Makro svijet” Zlatka Landripeta • Zabok, Galerija Mala, krčma Polanović: izložba ulja na platnu Damira Sinkovića • Donja Stubica, palača dvorca Stubički Golubovec: izložba fotografija “Susreti” Tomislava Horjana

zagorskilist

39

zadnjica Mačak Mih@

Č

esto sam na chatu sa svojom poznanicom Micom. Ona je super frendica, a uz to je i prava mačka. U zadnje vrijeme poruke koje razmjenjujemo strašno su vruće. Baš maloprije poslao sam joj jedan sexy e-mail. Dok čekam odgovor malo ću odmoriti. Pa već me oči bole od buljenja u ovaj ekran. A kažu da ravni monitori ne kvare oči. No, daj me sad još ti maltretiraj s tim blicom...

Jež kostolomac

Z

ovem se Jež, Ježurko Jež.

Svake večeri, kao što se vidi na lijevoj slici, oprezno i vješto došuljam se u vaše dvorište. Ne tražite me, nećete me naći. Kad vaš »oštar pas« utone u san ili odluta za nekom mladom kujom, pojedem njegovu hranu. Najviše volim kosti. Samo ne volim kad su dugo zakopane.

Stvarno ne znam što je tim psima. Psssst. Evo ga, Floki se vraća. Idem ja...

TRISTO HUDIČEV

Ovaj međunarodni razgovor bio je prevulgaran za novine. Ipak evo slikovnog zapisa.

O K O

Vlasnik ovog vozila prekršio je zlatno pravilo: »Kad dolaziš na malonogometnu utakmicu, ne parkiraj blizu igrališta«. Snažan, ali ne i precizan udarac ostavio je dojmljiv trag.

Nitko se nije ljutio. Važno je bilo što prije pronaći loptu i nastaviti tekmu, jer... vrijeme teče, a u ovim ljetnim vrućinama i bolje je bez stakla.