Zagorski list 73

CMYK

N EZ A V I SN I

R EG I O NA L NI

T JE DNI K

bro j

73

/

g o din a

GOSPODARSTVO

Zorko Vidiček:

AKTUALNO

Prodajom »jajare« spasili bi ELCON

2

/10.03.20 05.

/

cijena

7

kn

Predizborno vrenje u Zaboku

str.4

AFERA

U Mihovljanu su HDZ-ovci rastjerali Skupštinu ZDS-a

str.5

PODVALA

Luping nad smetnjakom

U Udruzi vinara »Vincek« iz Kraljevca na Sutli podmetnuli dr. Schubertu slovenska vina

str. 32

DEŽURNI TELEFON U četvrtak, 10. ožujka od 15 do 16 sati možete dobiti besplatni pravni savjet na telefon: (049) 503 446

str.2

Peticijom na Hanžeka POLJOPRIVREDA

str. 8

Pokolj krmača u zagorskim svinjcima CRNE STRANICE

Petar Grljač nepravomoćno osuđen na pola godine zatvora str.12

CMYK

aktualno

Zagorske općine Jesenje, Marija Bistrica, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje i gradovi Klanjec i Zabok dobili od države oko 30 milijuna kuna za sanaciju svojih smetlišta

Tko neæe novac za smeæe Ivan Kranjčić, Sv. Križ Začretje Drago Lončar H R VAT S K O Z A G O R J E

D

ržavni Fond za zaštitu okoliša uzburkao je predizbornu političku scenu u Zagorju i ne sluteći koliko će jada i muke priuštiti političarima stavljajući im u ruke vrući krumpir u obliku milijuna kuna za sanaciju odlagališta u našim gradovima i općinama. Posljednji slučaj, onaj zabočki gdje su se posvađale i stranke i prijatelji, tek se djelić gorke torte koju je taj Fond «podvalio» Zagorcima dajući im u posljednjih šest mjeseci čak oko 30 milijuna nepovratnih kuna.

U našoj županiji postoje samo dva odlagališta koja imaju građevinsku dozvolu, što znači da su građena po svim propisima.

To je odlagalište otpada u Humu na Sutli i odnedavno Medvedov Jarek u Klanjcu. Većina zagorskih smetlišta nastajala su silom prilika i običnim odlukama općinskih i gradskih vlasti, prava su ekološka bomba u Zagorju i razumljivo je da ih pod hitno treba sanirati. Kako država za to ima novaca, krajem prošle godine je uz pomoć županijskih službi dobiveno za sanaciju odlagališta Medvedov Jarek 9 milijuna i 891 tisuća kuna, za odlagalište Gorjak u Jesenju 4 milijuna i 280 tisuća kuna, te za odlagalište u Tugonici 4 milijuna i 47 tisuća kuna. Na ta sredstva općine i gradovi, te Županija i poduzeća koja koriste ta odlagališta trebaju dati još svojih 40 do 60 posto novaca, a sve bi se

2

Žarko Broz, Klanjec

utrošilo za saniranje odlagališta koja se prema planu trebaju zatvoriti najkasnije za pet godina, kada bi se trebalo riješiti pitanje odlaganja otpada za cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku (4 županije). Početkom godine Fond je odobrio novac i za nova tri odlagališta otpada; 3,9 milijuna kuna za Lesičak u Bedekovčini, 3 milijuna kuna za sanaciju u Pustodolu Začretskom, te 2,8 milijuna kuna za sanaciju odlagališta u Gubaševu (Zabok).

U Klanjcu su zadovoljni načinom na koji će se sanirati odlagalište Medvedov Jarek za koji treba dati ukupno 13 milijuna i 260 tisuća kuna, s tim da razliku između novaca koji daje Fond i konačne cijene zajedno podmiruju komunalna poduzeća koja koriste odlagalište, te općine koje se njim koriste, a to su osim Klanjca još i Tuhelj, Kumrovec, Zagorska Sela, Kraljevec na Sutli i Desinić. Kako nam je rekao gradonačelnik Klanjca Žarko Broz,

Stjepan Muhek, Marija Bistrica

za odlagalište je dobivena građevinska dozvola, sanaciju će obaviti domaće komunalno poduzeće «Zelenjak, a kad za par godina bude završena sanacija, na tom terenu uredit će se tzv. «reciklažno dvorište» gdje bi se sortirao otpad.

Smetnjak revolucija

U općini Marija Bistrica su prema riječima načelnika Stjepana Muheka, za sanaciju dobili čak 60 posto novaca iz Fonda od ukupno potrebnih jer su

Rajko Vidiček, Bedekovčina

oni već ranije napravili idejni projekt za sanaciju.

Tako će Fond dati svojih 4 milijuna, dio će dati Županija, a 2 milijuna i 290 tisuća koliko je palo na jedinice lokalne samouprave, podijelit će općine i gradovi Mače, Novi Golubovec, Hraščina, Marija Bistrica, Zlatar Bistrica, Lobor, Budinščina, Zlatar i Konjščina. Čitatelji Zagorskog lista znaju kako je prijedlog za sanaciju, odnosno u tom slučaju ponovnog otvaranja smetlišta, prošao

Piljek Vs. Hanžek Vs. Piljek Kada je prošlog tjedna Branko Piljek, bivši zabočki gradonačelnik predstavio svoju Nezavisnu listu za predstojeće izbore, pokrenuo je i potpisivanje peticije protiv izgradnje skladišta opasnog otpada u Zaboku. Zna se da se radi o gradnji objekta u kojem bi se skladištio opasni otpad (akumulatori i sl.), koji bi se možda čak uvozio i iz BiH. Nakon toga konferenciju za novinare sazvao je i gradonačelnik Ivan Hanžek koji je odlučno demantirao te «neistine kojima se dezinformira javnost i prikupljaju jeftini politički bodovi».

-Čude me postupci pojedinaca, tim više što je upravo u vrijeme dok je Piljek bio gradonačelnik otvoreno ilegalno odlagalište otpada u Gubaševu, a odlagalište opasnog otpada u Zaboku uvršteno je u Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije dok je vlast u Zaboku obnašao HDZ na čelu s gradonačelnikom Rajkom Turkom- naveo je Hanžek, dodajući kako je naposljetku Prostorni plan Grada Zaboka, u kojeg je uvrštena lokacija skladišta opasnog otpada, usvojen jednoglasno, a primjedbe na lokaciju nije imao niti oporbeni HDZ. Naravno, prošlog ponedjeljka konferenciju je ponovno sazvao Branko Piljek, potpomognut prvom zabočkom ekologinjom Gordanom Gregurić, te poduzetnikom Milivojem Gregurićem koji su već tada imali potpise više od 1000 Zabočana protiv gradnje deponija za opasni otpad.

Piljek je istaknuo da je deponij na sadašnjem mjestu otvoren u vrijeme kad je Zabok bio zatrpan smećem, te da će se ona ionako zatvoriti za tri godine, dok je odlagalište opasnog otpada ono s čime će živjeti i buduće generacije Zabočana. Peticija je predana Gradskom vijeću, a budući da ju je potpisalo više od deset posto građana, mora se staviti na dnevni red iduće sjednice Gradskog vijeća. Naravno, u njoj se traži uskraćivanje suglasnosti za izgradnju takve građevine, te se traži hitna izmjena županijskog i zabočkog prostornog plana.

Na sjednici Gradskog vijeća, raspravljajući o peticiji i uopće o deponiji opasnog otpada, jednoglasno je zaključeno da će se dati primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš jer se sumnja da će se otpad dovoziti i iz ostalih dijelova Hrvatske, a nije jasno rečeno kuda će se taj otpad odvoziti, budući da je prema Prostornom planu u Zaboku predviđeno samo prikupljanje opasnog otpada, a ne i njegovo skladištenje. Inače, prema Županijskom prostornom planu skladištenje opasnog otpada predviđeno je u Krapini!

u Svetom Križu Začretju, gdje su građani ostali uporni, te poručili da se samo preko njih mrtvih može ponovno otvoriti taj deponij u blizini njihovih kuća. Naravno, i Općina je morala poštivati takav stav svojih građana, a uostalom oni više i nisu u prostornom planu tu predviđali odlagalište otpada. Naravno, pitanje je stoga hoće li Sveti Križ Začretje ikad dobiti taj novac koji je i njima itekako nužan za sanaciju. No, oni bi i život (politički) i pare! Kako kaže i sam načelnik Svetog Križa Začretja Ivan Kranjčić, htjeli to građani ili ne, ali jednog dana će trebati sanirati to smetlište, a onda će to vjerojatno morati platiti iz vlastitog proračuna ili džepa.

U Bedekovčini su također zadovoljni s Fondovih 3,9 milijuna kuna za sanaciju odlagališta Lesičak uz rijeku Krapinu, a sanaciji će se ponajviše veseliti stanovnici Lepe Vesi i ostalih susjednih sela u donjostubičkoj općini kojima je to smetlište najbliže i zbog čega se već godinama bune. Kako nam je rekao načelnik općine Bedekovčina Rajko Vidiček, potpisali su ugovor s Fondom, našli su izvođača radova, firmu «Ekonerg», a prema ugovoru, za pet godina će se odlagalište potpuno sanirati, odnosno zatvoriti. Bedekovčini ide još i na ruku činjenica da nova brza cesta koja će se graditi od Mokrica do Brezničkog Huma, prolazi točno kroz deponij, pa je logično i da se ‘smetnjak’ što prije sanira i jednom zauvijek zatvori.

zagorskilist

CMYK Nezadovoljni roditelji polaznika dječjeg vrtića u Konjščini Općini poslali peticiju

»Hoćemo vrtić s boljim sadržajima, novim ravnateljem i pravednijim cijenama !« Zoran Gregurek KONJŠČINA

N

akon potresnog svjedočenja jedne mlade majke čijoj je djeci početkom prosinca uskraćen poludnevni boravak u Dječjem vrtiću Konjščina, o čemu je Zagorski list prvi i jedini pisao, roditelji su i dalje nezadovoljni radom njihova vrtića. Naime, nakon što je brižna majka u svojoj priči ukazala i na brojne nepravilnosti u radu vrtića, od nepostojanja pravilnika o radu u vrtiću, neravnomjernim cijema boravka i pomalo neprimjerenom odnosu prema djeci, trinaestero je roditelja sredinom siječnja uputilo peticiju, zahtjev Općini da izmijene pravilnik o radu Dječjeg vrtića u Konjščini. No, do danas, kako su nam u ponedjeljak rekli nezadovoljni roditelji, nikakvi odgovor iz konjščinske općine nisu dobili.

Ignoriranje roditelja

- Nedopustivo je da nas ignoriraju oni koje smo postavili na čelna mjesta

u Općini i koje plaćamo za njihov rad. Općini smo uputili konkretne prijedloge te očekujemo isto takve odgovore. Upozorili smo naše čelnike kako je u zadnje vrijeme došlo do smanjenja broja djece u vrtiću zbog njegove nejedinstvene cijene, nepostojanja više programa u odgojno – obrazovnom radu sa djecom, kao i loših međuljudskih odnosa u vrtiću –ispričali su nam tate Mirko Krznar i Željko Ščurić. A roditelji predlažu da se dio novca kojim oni sufinanciraju rad vrtića ravnomjerno rasporedi na sve roditelje, odnosno da se formira ista cijena za sve, a ne prema imovinskom cenzusu, odnosno visini plaća. Upozoravaju da mnogi poduzetnici, koji puno bolje od njih žive, na papiru prikazuju male zarade i plaćaju upola manje cijene vrtića nego oni. Predlažu da oni kao «imućniji» roditelji ipak plaćaju plaćaju veću cijenu od 400 kuna za jedno dijete, a oni sa stvarno manjim primanjima 200 kuna.

- Danas se skoro svi koristimo Internetom i dostu-

pni su nam zakoni, pa tako i znamo da drugi vrtići ne rade samo u cjelodnevnom boravku, kakav je slučaj u Konjščini, već imaju i poludnevnom i druge varijacije boravka. U vrtiću bi se trebali dogovarati s roditeljima i tada bi našli najoptimalnije rješenje za nas - roditelje, jer vrtić služi nama, a ne mi njemu, kako se to čini u našoj općini – odlučni su roditelji. Upravo je i ukidanje poludnevnog boravka razlogom što se šestero djece, ističu roditelji, posljednjih tjedana ispisalo iz vrtića, a takav je slučaj i u

Peticija roditelja Općini

mladoj obitelji Ščurić. Mama Danijela, koju su mnogi naši čitatelji prepoznale kao glavnu protagonisticu naše prve priče u prosincu, nezaposlena je i kaže da joj ne treba cjelodnevni boravak, ali nema drugog izbora.

Skupoća

- Moja su djeca sada prisiljena biti kod kuće, a obožavali su ići u vrtić i igrati se s vršnjacima, no cijena od 687 kuna za prvo dijete, supruzi i meni je previsoka. Ponavljam, meni ne treba cjelodnevni boravak jer sam kod kuće, pa je djeci dosta nekoliko sati da budu u vrtiću. Sve ovo što se događa oko vrtića, toj je ustanovi priskrbilo negativni publicitet i neki roditelji, koji su u mogućnosti, djeci rađe plaćaju dadilju, koja je uzgred rečeno, jeftinija od cijene vrtića za dvoje djece. Ovakvo stanje najviše šteti našoj djeci, a to je najtužnije – kazala je Da-

nijela, koja se prva usudila progovoriti o problemima u konjščinskom vrtiću i kojoj mnogi sugrađani sada čestitaju na odvažnosti i podržavaju je. Roditelji traže i novi natječaj za izbor ravnatelja, koji bi se trebao posvetiti samo vođenju vrtića i, kako kažu, uvesti red u vrtić u Konjščini, koji je nekad slovio za uzornu kuću, a danas mu je taj epitet postao stran. Tvrde da bi iz vrtića trebali poraditi da vrtić polaze i djeca iz drugih općinskih naselja, a ne samo središnjem, čime bi se broj polaznika mogao udvostručiti.

- Još jednom pozivamo našeg načelnika i druge odgovorne da nam odgovore na zahtjev i da što hitnije poduzmu nešto i to prije izbora, jer izgleda da čekaju svibanj, otkada bi netko drugi mogao rješavati probleme nastale za njihova mandata – poručuju roditelji općinskim ocima.

U V O D N I K

Vrijeme politike prljavog rublja piše: Drago Lončar

S

ezona je prljavog rublja. Sve ono što se zadnje četiri godine u zagorskoj politici stavljalo u koš za zmazano rublje i sve ono smeće spremljeno ispod tepiha, ovih se dana vadi van i njime maše kao argumentima o vlastitoj čistoći, a tuđoj prljavštini ili pokvarenosti. Za sve je

zagorskilist rskilist

kriva politika, odnosno predstojeći izbori, pa se čak kidaju naizgled skladni koalicijski brakovi, a zna se da u vrijeme razvoda padaju najteže riječi.

Mnogi su u potrazi za tuđim posranim gaćama kao kapitalnim dokazima, pa moraju čeprkati što dublje po košu za prljavo rublje, ne obazirući se pritom na to da bi i sami mogli uprljati ruke.

Prvi je ceh platio Đovani Broz kojemu je nedavno «otkriveno» da duguje državi za poreze i doprinose. Za njegove dugove znalo se još pri-

je prošlih lokalnih izbora, ali se u koš za prljavo rublje posegnulo baš sada kada je dožupan najavio da će otići iz poduzetništva, prodati «Staru vuru», podmiriti dugove i baviti se politikom.

Nažalost, mnogi se i dive poduzetnicima koji ne plaćaju poreze, ali čak ni u zagorskoj politici teško može takav neplatiša dobiti novi politički kredit.

Neke stranke, kao HDZ, su se od politike prljavog rublja odmaknule tako što su na čelna mjesta stavili «čistunce», jer se primjerice iza Milivoja Škvorca ne vuku nika-

kvi repovi, pa su sigurni da se kod njega i u košu za prljavo rublje sprema čisti veš. Oni pak kao Babić su u «obiteljskoj nemilosti» i nisu baš ugodno društvo.

Dvije prve političke dame Zagorja nisu još tako daleko otišle u politici prljavog rublja, ali ako nema više ljubavi, a izbori su pred nama, onda je možda na vidiku razvod, pa tek treba očekivati prljavo rublje.

Na nižim gradskim i općinskim razinama je još gore. Svaki dan se sazivaju press konferencije za novinare na kojima se

vadi tuđe prljavo rublje ili se na njima odgovara onima koji su se usudili nešto takvo iznijeti u javnost.

Zagorskom listu se svakodnevno dojavljuju podaci o tome tko od političara ne plaća struju i vodu, tko je izgradio zgradu na državnom zemljištu ili prisvojio za sebe dio iz proračuna. «Znamo» koga zovu «deset posto», misleći pritom na uzimanje mita za dobivanje posla, a neki kažu da je to skočilo i na 30 posto.

Većinu takvih navoda je nemoguće dokazati, ali

Zorić : Općina sufinancira vrtić sa 78 posto Načelnik Konjščine Zlatko Zorić rekao je da su roditelji u pravu u manjem dijelu svoje peticije – zahtjeva, te da će se poraditi na odnosima u vrtiću, no da vrtić ne može biti besplatan.

- Konjščinska općina sufinancira vrtić sa 78 posto, a ostalo plaćaju roditelji. Kod određivanja cijene moramo uvažavati socijalnu komponentu. Ne može se prihvatili prijedlog roditelja da se kod plaćanja podijele u dvije kategorije: 400 i 200 kuna, jer oni ne mogu sami određivati cijenu vrtića. Predlažu da naši troškovi za vrtić budu klizni, a njihovi fiksni, što je za nas neprihvatljivo.

Moram reći i da su peticiju potpisali i oni roditelji koji po deset mjeseci ne plaćaju vrtić –kaže Zorić koji je pozvao roditelje na strpljivost, jer će se kaže, stanje u vrtiću uskoro srediti.

svi o njima sada javno govore.

Nije ni čudo što se danas politička koplja u Zagorju lome oko smeća, jer je čeprkanje po govnima uzelo toliko maha da se makinalno s koša s prljavim ide na smetlište i na tome se gradi politički program.

Na brojnim političkim skupovima i presicama gotovo se i ne čuje ništa o političkim programima, nitko ne govori o tome kako će spasiti Elcon i druga poduzeća u Zagorju koja su pred zatvaranjem. Nažalost, vrijeme je kopanja po tuđem prljavom rublju, a tuđe posrane gaće su danas najveći politički trofej.

3

CMYK ELCON Spas poduzeća moguć ako se proda tvornica jaja i ugovore se novi poslovi

Vidičekova »nemoguća misija« Ljiljana Pavlina Z L ATA R B I S T R I C A

D

va tjedna nakon prosvjeda dijela radnika zlatarbistričkog Elcona koji su ultimativno tražili da nakon što im se vratio ‘stari’ direktor Zorko Vidiček, NO zadrži na tom mjestu njegovog prethodnika Zlatka Božića, javio nam se prozvani Vidiček, argumentirajući ‘papirnato’da niti jedan od navoda radnika nije istinit.

Podsjetimo, radnici su tvrdili da ih je upravo on prezadužio, dizao skupe kredite, lošim poslovanjem izgubio velike poslove, obećavao brda i doline... Vidiček, pak, tvrdi da su svi krediti podignuti zaključno s 1999., dok je on na čelnu poziciju u tom poduzeću za proizvodnju kabelskih setova za automobilsku industriju došao 2000.- Nisam kriv niti za lipu zaduženja koje je doseglo 54,7 milijuna kuna, što je za 2 milijuna više od našeg temeljnog kapitala. Sve je to odrađeno prije mog mandata. Samo za kamate i stalno produljivanje kredita nam godišnje odlazi oko 9 milijuna kuna. Dužni smo velike novce i dobavljačima. Bez kredita ipak ne bi bili u krizi jer smo zadnjih 5 godina ostvarivali dobit- kaže Vidiček, napominjući da su problemi gotovo bezizlazni, da je ľ njih objektivne naravi, ali da izlaza ima.- Problemi su iskrsli zbog globalizacije tržišta, seljenja proizvodnje u jeftine zemlje poput Sjeverne Afrike, Rusije, Kine, Rumunjske itd te zbog ukidanja carinskih povlastica, do kojih je došlo nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanja između Hrvatske i EU.- Drža-

va je odlučila kroz određene poticaje nadoknaditi štetu proizvođačima u automobilskoj industriji, a o tome je odluku donio i Sabor. No, iako je Elcon najveći gubitnik, čak 90-postotni, država je te poticaje odlučila raspodijeliti ravnomjerno, prema svojim kriterijima. Nakon ukidanja povlastica, veliki kupci su preselili proizvodnju u jeftine zemlje koje imaju povlastice. Naš najveći komitent Delphi je otišao u Tunis, a mi smo izgubili posao vrijedan 25 milijuna eura- priča Vidiček, napominjući da bi mogli preživljavati s 18 milijuna eura vrijednim poslovima. Trenutno, međutim, imaju dogovoren posao vrijedan 13 milijuna eura, zbog čega je nužno čim prije prodati tvornicu za prodaju jaja, koja je njihovo vlasništvo.

»Jajara« na bubnju

– Njezina je knjigovodstvena vrijednost 4,5 milijuna eura. NO je donio odluku da se raspiše javni natječaj za prodaju. Interesenata ima, zadržali bi se svi radnici i nitko ne

bi ništa izgubio. A za Elcon bi to bio spas- otkriva Vidiček, koji uz to najavljuje i brojne druge vatrogasne mjere smanjenja troškova te racionalizaciju poslovanja.- Razloga za nezadovoljstvo radnici imaju- priznaje, no brine ga što netko to nezadovoljstvo koristi i, kaže, potiče ih na prosvjede što im nanosi veliku štetu pri pokušajima ugovaranja novih poslova. A poslova, kaže, ima. Već do kraja ožujka će najvjerojatnije biti sklopljen jedan unosan posao, dogovaraju se i drugi, no za sve to je bitna i slika u javnosti.Nekome bi jako odgovaralo da dođe do stečaja jer bi izvukli osobnu korist.

U ovakvoj situaciji, kad je nemilosrdno tržište i ranije zaduživanje dovelo Elcon na rub propasti, što se nažalost odrazilo na radničke plaće, smanjene od 20 do 40 posto, lošije uvjete rada i neizvjesnost zbog stalno prijetećeg otpuštanja viška, nije teško unijeti dodatni nemir i izmanipulirati ih lažnih prikazom uzroka krize. Vjerujte, nakon 5 godina sam

samo želio mir, no NO je na traženje kupaca odlučio vratiti me na direktorsko mjesto. Mladi direktor se, kažu, nije snašao. Povući ću se nakon što odradim još jedan pokušaj spašavanja Elcona- najavljuje Vidiček, koji kako kaže, zna da je to gotovo nemoguća misija.-Borit ću se.

No, nema nažalost, nikakvih garancija jer u svijetu postoje pet puta veći kapaciteti za proizvodnju kabelskih setova od stvarnih potreba. Seljenje proizvodnje u jeftine zemlje je srušilo cijenu rada sa 17 eura na 5-6 eura. Da bi se amortizirao taj pad cijene, trebalo je smanjiti i troškove proizvodnje, što je uz nepromijenjene cijene plina, struje itd. bilo nemoguće. Neminovno je došlo do otpuštanja radnika. Do poslova smo morali dolaziti damping cijenama, boriti se na sve načine. Borit ćemo se i dalje- optimističan je barem donekle Vidiček, koji uz sve objektivne probleme, mora znati i kakao riješiti one subjektivne, budući da očito ne uživa podršku radnika.

KRAPINA

Gradska uprava se vraća na staro mjesto Obnova zgrade Magistrata u Krapini počela je još 2003. godine kada su objavljeni prvi natječaji za radove na krovištu i samom krovu, dok je obnova unutrašnjosti zgrade krenula prošle godine. Kako je riječ i o spomeniku kulture, obnovu sufinancira i Ministarstvo kulture, dok je grad Krapina u svom proračunu prošle godine za obnovu osiguralo milijun kuna, a ove godine dva milijuna. Također se i ove godine očekuju sredstva iz ministarstva, dok će grad po riječima gradonačelnika Alojza Malogorskog ukoliko bude potrebno rebalansom proračuna osigurati još 500.000 kuna. Vjeruje se kako će se Gradska uprava vratiti na svoje nekadašnje povijesno mjesto sljedeće godine, a sam čin svečanog otvorenja mogao bi se dogoditi u vrijeme Festivala kajkavske popevke ili na Dan grada Krapine. (S. Fuštin)

4

zagorskilist

CMYK ELCON Spas poduzeća moguć ako se proda tvornica jaja i ugovore se novi poslovi

Vidičekova »nemoguća misija« Ljiljana Pavlina Z L ATA R B I S T R I C A

D

va tjedna nakon prosvjeda dijela radnika zlatarbistričkog Elcona koji su ultimativno tražili da nakon što im se vratio ‘stari’ direktor Zorko Vidiček, NO zadrži na tom mjestu njegovog prethodnika Zlatka Božića, javio nam se prozvani Vidiček, argumentirajući ‘papirnato’da niti jedan od navoda radnika nije istinit.

Podsjetimo, radnici su tvrdili da ih je upravo on prezadužio, dizao skupe kredite, lošim poslovanjem izgubio velike poslove, obećavao brda i doline... Vidiček, pak, tvrdi da su svi krediti podignuti zaključno s 1999., dok je on na čelnu poziciju u tom poduzeću za proizvodnju kabelskih setova za automobilsku industriju došao 2000.- Nisam kriv niti za lipu zaduženja koje je doseglo 54,7 milijuna kuna, što je za 2 milijuna više od našeg temeljnog kapitala. Sve je to odrađeno prije mog mandata. Samo za kamate i stalno produljivanje kredita nam godišnje odlazi oko 9 milijuna kuna. Dužni smo velike novce i dobavljačima.

Bez kredita ipak ne bi bili u krizi jer smo zadnjih 5 godina ostvarivali dobit- kaže Vidiček, napominjući da su problemi gotovo bezizlazni, da je velik dio njih objektivne naravi, ali da izlaza ima.- Problemi su iskrsli zbog globalizacije tržišta, seljenja proizvodnje u jeftine zemlje poput Sjeverne Afrike, Rusije, Kine, Rumunjske itd te zbog ukidanja carinskih povlastica, do kojih je došlo nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanja između Hrvat-

ske i EU.- Država je odlučila kroz određene poticaje nadoknaditi štetu proizvođačima u automobilskoj industriji, a o tome je odluku donio i Sabor. No, iako je Elcon najveći gubitnik, čak 90-postotni, država je te poticaje odlučila raspodijeliti ravnomjerno, prema svojim kriterijima.

Nakon ukidanja povlastica, veliki kupci su preselili proizvodnju u jeftine zemlje koje imaju povlastice. Naš najveći komitent Delphi je otišao u Tunis, a mi smo izgubili posao vrijedan 25 milijuna eura- priča Vidiček, napominjući da bi mogli preživljavati s 18 milijuna eura vrijednim poslovima.

Trenutno, međutim, imaju dogovoren posao vrijedan 13 milijuna eura, zbog čega je nužno čim prije prodati tvornicu za prodaju jaja, koja je njihovo vlasništvo.

»Jajara« na bubnju

– Njezina je knjigovodstvena vrijednost 4,5 milijuna eura. NO je donio odluku da se raspiše javni natječaj za prodaju. Interesenata ima, zadržali bi

se svi radnici i nitko ne bi ništa izgubio. A za Elcon bi to bio spas- otkriva Vidiček, koji uz to najavljuje i brojne druge vatrogasne mjere smanjenja troškova te racionalizaciju poslovanja.- Razloga za nezadovoljstvo radnici imaju- priznaje, no brine ga što netko to nezadovoljstvo koristi i, kaže, potiče ih na prosvjede što im nanosi veliku štetu pri pokušajima ugovaranja novih poslova. A poslova, kaže, ima. Već do kraja ožujka će najvjerojatnije biti sklopljen jedan unosan posao, dogovaraju se i drugi, no za sve to je bitna i slika u javnosti.Nekome bi jako odgovaralo da dođe do stečaja jer bi izvukli osobnu korist.

U ovakvoj situaciji, kad je nemilosrdno tržište i ranije zaduživanje dovelo Elcon na rub propasti, što se nažalost odrazilo na radničke plaće, smanjene od 20 do 40 posto, lošije uvjete rada i neizvjesnost zbog stalno prijetećeg otpuštanja viška, nije teško unijeti dodatni nemir i izmanipulirati ih lažnih prikazom uzroka krize. Vjeruj-

te, nakon 5 godina sam samo želio mir, no NO je na traženje kupaca odlučio vratiti me na direktorsko mjesto. Mladi direktor se, kažu, nije snašao. Povući ću se nakon što odradim još jedan pokušaj spašavanja Elcona- najavljuje Vidiček, koji kako kaže, zna da je to gotovo nemoguća misija.-Borit ću se. No, nema nažalost, nikakvih garancija jer u svijetu postoje pet puta veći kapaciteti za proizvodnju kabelskih setova od stvarnih potreba. Seljenje proizvodnje u jeftine zemlje je srušilo cijenu rada sa 17 eura na 56 eura. Da bi se amortizirao taj pad cijene, trebalo je smanjiti i troškove proizvodnje, što je uz nepromijenjene cijene plina, struje itd. bilo nemoguće. Neminovno je došlo do otpuštanja radnika. Do poslova smo morali dolaziti damping cijenama, boriti se na sve načine. Borit ćemo se i dalje- optimističan je barem donekle Vidiček, koji uz sve objektivne probleme, mora znati i kako riješiti one subjektivne, budući da očito ne uživa podršku radnika.

KRAPINA

Gradska uprava se vraća na staro mjesto Obnova zgrade Magistrata u Krapini počela je još 2003. godine kada su objavljeni prvi natječaji za radove na krovištu i samom krovu, dok je obnova unutrašnjosti zgrade krenula prošle godine. Kako je riječ i o spomeniku kulture, obnovu sufinancira i Ministarstvo kulture, dok je grad Krapina u svom proračunu prošle godine za obnovu osiguralo milijun kuna, a ove godine dva milijuna. Također se i ove godine očekuju sredstva iz ministarstva, dok će grad po riječima gradonačelnika Alojza Malogorskog ukoliko bude potrebno rebalansom proračuna osigurati još 500.000 kuna. Vjeruje se kako će se Gradska uprava vratiti na svoje nekadašnje povijesno mjesto sljedeće godine, a sam čin svečanog otvorenja mogao bi se dogoditi u vrijeme Festivala kajkavske popevke ili na Dan grada Krapine. (S. Fuštin)

4

zagorskilist

CMYK ZLATAR

Zagorskilist je pozvan

Humanitarni koncert Ove nedjelje, 13.ožujka, u zlatarskoj «Sokolani» održat će se humanitarni koncert u organizaciji Kršćanske adventističke crkve. Koncert će održati Klapa «Klas» iz Virovitice, recitatorska grupa Srednje škole Zlatar i pjevački zbor OŠ i SŠ Zlatar pod vodstvom prof. Josipe Hopek. Ulaznica će iznositi 20 kuna, a cjelokupan prihod s koncerta će ići u korist Udruge invalida Zlatar i njenog člana kojem će donirana sredstva pomoći u obnovi motora kojim se olakšava njegovo kretanje. Koncert počinje u 19 sati (D.Čiček) KONJ[ČINA

Mirko Mezak- Ja sam bio predsjednik inicijativnog odbora za ponovno pokretanje zadruge

Hoće li se prodati lipovečki Društveni dom?

Mještani: Dom je naš!

Danijela Čićek LIPOVEC

T

ragom poziva u našu redakciju posjetili smo protekle subote naselje Lipovec. Naime, mještani tog graničnog zlatarbistričkog naselja organizirali su skup građana zbog prodaje Društvenog doma. Oglasom, upravo u našem listu, saznali su kako je stečajni upravitelj u postupku nad stečajnim dužnikom Poljoprivrednom zadrugom Zlatar u stečaju, oglasio prodaju dijelova imovine tog dužnika, a između ostalog i lipovečkog Društvenog doma. Ljutiti i ogorčeni mještani dižu se na noge i tvrde kako PZ Zlatar nema pravo na prodaju nečeg što ustvari i nije njihovo. Iz razgovora sa Tomislavom Ruševljanom, predsjednikom Mjesnog odbora Lipovca, saznajemo da je Dom prije dosta godina dobila PZ Zlatar u najam, s time da su trebali održavati gornji kat Doma za potrebe mjesnog stanovništva.

Domom su se služili nogometni klub, dobrovoljno vatrogasno društvo koje postoji i danas, priređivale su se zabave i prikazivali filmovi. Dom je nedavno etažiran i odijeljen je gornji kat od prizemlja, gdje je danas Trgostilova trgovina i kafić, te Dukatova sabirna stanica mlijeka. «Kako je nekada Društveni dom, kojeg je izgradilo mjesno stanovništvo svojim rukama i materijalom, prešlo u ruke privatnika», osnovno je pitanje koje se protezalo subotnjim skupom.

zagorskilist

- Bit je u tome da upravo to treba razlučiti. Nije bilo javnog natječaja, ni privatizacije. Kako je onda Dom postao vlasništvo PZ-a- pita se Branko Mezak. Prema dokumentaciji koju posjeduje njegov sumještanin Mirko Mezak, Dom se još 1993. godine u gruntovnom izvadku tretirao kao društveno vlasništvo, a PZ Zlatar je bila upisana samo kao korisnik. Iste se godine povela inicijativa za obnovu PZ Lipovec koja je još i danas upisana u državni registar, ali zbog promjene zakona ne može pravno djelovati. Mještani su tada željeli Zadrugu ozakoniti kako bi mogla ponovno početi s radom i tim su povodom osnovali inicijativni odbor, no zadruga ipak nije formirana.

– Uzeli su nam Dom pod prisilom bivšeg sistema i priključili su ga najprije PZ-u Zlatar Bistrica, te kasnije PZ-u Zlatar, koja je imala status korisnika Društvenog doma, zemljišta i inventara. Kada je Dom gruntovno prenešen, ne znamo, niti tko je potpisao njegovu predaju- saznajemo od Mirka Mezaka.

Javna dražba

Dizanjem kredita kod Zagrebačke banke PZ Zlatar je lipovečki dom stavio pod hipoteku, kredit nije namiren i danas banka potražuje svoje. Rješenje problema potražili smo i kod stečajnog upravitelja Danijela Jelenčića, od kojeg smo doznali kako je PZ Zlatar u stečaju doista gruntovni vlasnik Doma.

Na njemu se nalazi hipo-

teka Zagrebačke banke i za 9.ožujak je bila sazvana javna dražba.

-Usprkos tome, radi se na tome da se Dom ipak vrati stanovništvu Lipovca i nadam se da će se to riješiti na dobrobit mještana.

Za sada se nitko nije javio da kupi Dom- rekao nam je stečajni upravitelj.

Nadu u pozitivno rješavanje problema izrazio je i zlatarbistrički načelnik Božidar Pelko, obećavši da će Općina poduzeti sve što je u njihovim mogućnostima za rješavanje povrata Doma. – Ostvarujemo dobru suradnju sa stečajnom upravom, a upravo zbog ovog problema se išlo i u etažiranje domova u Lipovcu i Zlatar Bistrici, gdje imamo sličnih problema. U dražbu se moralo ući po zakonu, i vjerujem da će u konačnici gornji dio lipovečkog doma ostati na korištenje mještanima. Zakonski je sve u redu i Poljoprivrednoj zadruzi je nekada bilo dovoljno da se na Trgovačkom sudu registrira kao takva i da se to zakonski riješi. Za pohvaliti je to što su ljudi pokazali svoj interes i zanimanje za svoj društveni dom, jer to onda znači da im je stalo do toga da se služe njime. Općina će poduzeti sve korake da se to riješi na dobrobit svih strana, čak i ako će trebati nešto platiti, uskočit ćemo kako bi se zatvorila ta financijska konstrukcija prema banci, a Dom ostane za mještane- optimističan je zlatarbistrički načelnik.

Cvjetovi za žene Tradicionalno, kao i svake godine na Valentinovsko jutro, članovi ogranka Liberalne stranke Konjščina, svojim su sugrađankama dijelili cvjetove narcise. Povodom Međunarodnog dana žena LS-ovci su izašli na ulicu te po javnim ustanovama konjščinskim ženama čestitali na ovaj simboličan način njihov dan. Uz 200 cvjetova, podijelili su i prigodne letke kojima su pozvali žene da se aktivnije uključe u politiku, željevši produbiti svijest o ženi u politici. (D.Čiček) MIHOVLJAN

Skupština ZDS-a Branko Mezak – Kako je društveno vlasništvo moglo postati nečije vlasništvo?

Mirko Fuček, prvi član lipovečke zadruge- Radil sam osam godina u PZ-u i nikad nisam čul da se bilo koji dom prenosi

HDZ-ovci rastjerali ZDS-ovce Kako nas je obavijestio dopredsjednik ogranka ZDSa iz Mihovljana Ivan Pavlović, na Godišnjoj izbornoj skupštini te stranke u nedjelju, dogodio se nemili incident jer su nakon nešto više od sat vremena od njezinog početka, u prostorije ušli članovi mihovljanskog HDZ-a i prekinuli je, te rastjerali ZDS-ovce. Kako nam je rekao Ivan Pavlović, Skupština se održavala u prostorijama koje inače koriste sve stranke u Mihovljanu, a prema izjavi načelnika Mihovljana Stjepana Ferketina, ni načelnik nije dao HDZ-ovcima suglasnost za taj neuobičajeni politički čin.

Pitali smo dopredsjednika zašto se nisu suprostavili tom nasilničkom činu?

-Mi smo demokratska stranka - odgovorio nam je Pavlović.

Inače, Skupština je ipak negdje vani uspjela završiti svoj posao, te je za predsjednika izabran Slavko Sinković, tajnika Ivan Kuhta-Gradečak, a članovi izvršnog odbora su Zlatko Pušelj, Mario Cerovečki i Dragutin Kukulja.

Na Skupštini je također bio riječi o zapostavljanju Mihovljana u Županiji, pa je između ostalim rečeno da njihova općina nije ušla u brdsko-planinsko područje iako nemaju nijedne ravne njive, a i smješteni su između dviju gora – Veternice i Strugače.(D.L.)

ZLATAR BISTRICA

Kako podići kvalitet života slijepih i slabovidnih Josip Lukić – Dal sam 2000 cigli i vozil sam 80 koli materijala za gradnju. Niko mi to nije vrnul, kak ni drugima.

Tomislav Ruševljan, predsjednik MO Lipovec – I moji prabaka i pradjed su sudjelovali u gradnji doma.

Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica ovog su ponedjeljka posjetili predstavnici Hrvatskog saveza slijepih u želji za suradnjom i povezivanjem Saveza sa udrugama invalida i ustanovama koje u sklopu svojeg rada objedinjuju tu problematiku. Naime, tema radnog sastanka je bila uključivanje slijepih i slabovidnih osoba u daljnji život i podizanje kvalitete života tih osoba. U osmišljavanju toga projekta Hrvatski savez slijepih krenuo je od naše županije želeći napraviti jedinstveni registar podataka o slijepim i slabovidnim osobama, a projekt će se kasnije proširiti na nivo cijele Hrvatske. Predstavnici Saveza već su posjetili Udrugu slijepih Krapinsko-zagorske županije u Krapini i predstavili im taj projekt. Sastanku su, osim stručnih djelatnika zlatarbistričkog Centra, nazočili i predsjednik Udruge invalida Zlatar Davor Brlić i ravnatelj Zavoda za rehabilitaciju Zajezda Dominik Turšić sa svojim stručnim timom te dogovorili daljnju suradnju i pomoć u kreiranju jedinstvenog registra u kojem bi bile obuhvaćene sve slijepe, kasnije osljepljele i slabovidne osobe u našoj županiji. U sklopu suradnje dogovoreno je da će se podaci s terena redovito dostavljati Savezu kako bi se dobila cjelokupna slika. Novi radni sastanak sazvat će se kada bude gotov prvi popis, te će se zatim krenuti u osmišljavanje konkretnih ciljeva i radnih zadataka kako bi se poboljšala kvaliteta življenja slijepih i slabovidnih osoba. (D. Čiček)

5

CMYK

SRETAN RO\ENDAN »Don Corleone poludi!« Jelena Ribić STUBIČKE TOPLICE

Z

li jezici koji su svojim prognozama najavljivali gašenje jednog od najpopularnijih kafića u Zagorju, ove su se subote uvjerili u suprotno. Slavljenička atmosfera koja je potpuno zavladala Don Corleoneom, još jednom je pokazala zašto se uz njega uporno lijepe zavidni epiteti. Kao i svakog vikenda, glazba je i ove subote bila glavni krivac za dobru zabavu. Iz dobro raspoloženih gostiju energiju su beskompromisno crpili dečki iz Six Swing Orchestra, koji su svojim neobičnim repertoarom doprinijeli da ovaj rođendanski party dobije najvišu ocjenu. Svakako, najbolji poklon za slavljenika bila je i velika posjećenost ovog tuluma. Gužva koja je već dvije godine prva na listi posebnosti Don Corleonea, i ove je subote ostavljala dojam neprohodnosti. Ipak, akcijske cijene omiljenih pića rušile su

10

svaku barikadu ne bi li se došlo do šanka. Oni manje uporni, čekali su vrijedne konobare koji su već potpuno ovladali umijećem probijanja kroz gomilu.

Ne bismo pogriješili kad bismo rekli da Don Corleone ima pravu malu ekipu za animaciju gostiju. Susretljivo i spretno osoblje i domaća atmosfera koja tamo vlada, svakako su važni faktori u izgradnji prepoznatljivog imidža. Rečenica, ‘’Don Corleone poludi!’’, koju je u javnost lansirao gazda Dražen poznata je svima koji su se barem jednom na-

šli u tom gnijezdu zabave. Uvijek prisutna želja svih djelatnika da se gosti dobro zabave, vidljiva je i u dobroj komunikaciji među gostima, koja je uvijek nabijena pozitivnom energijom, a u tom je kafiću prisu-

tna od njegova prvog radnog dana. Zbog svega toga, Don Corleone je kroz dvije godine potpuno zadržao svoj imidž.

Svi pokušaji narušavanja njegovog statusa redovito ostaju bez uspjeha, a utjecaj zlobnih komenta-

ra na njegov račun, nikada nije bio vidljiv. Tome svakako doprinose i gostovanja bendova različitih glazbenih opredjeljenja, koji tamo ponekad ujedine sve generacije gostiju.

zagorskilist

CMYK

zagorskilist

11

YK Suđenje optuženima za pljačku Fine u Oroslavju

Nakon što su bezuspješno tražili izuzeće suca, branitelji otkazali punomoć Zoran Gregurek Z L ATA R

U

sjeni pravnih manevara obrane prolazi suđenje optuženom dvojcu za pljačku poslovnice Fine u Oroslavju. Sažetak je zadnjih događanja na Županijskom sudu u Zlataru, pred čijim se vijećem od rujna prošle godine sudi Tihomiru Patalenu (44) iz Zagreba i Elvisu Kalaču (28) iz Čakovca pod optužbom da su ujutro 6. kolovoza 2003. godine maskirani i naoružani opljačkali oroslavsku Finu, i odvezli se u «lancia prizmi» sa plijenom od 299.000 kuna. Zagrebački odvjetnici Ljiljana Planinić i Milenko Umičević, naime, otkazali su punomoć svojim branjenicima, pa je ročište zakazano za ponedjeljak odgođeno, a Patalen i Kalač moraju izabrati nove branitelje. Razlog otkazivanja punomoći u završnici suđenja možemo tražiti u trzavicama izme-

đu obrane i predsjednika sudskog vijeća. Prije mjesec dana Umičević i Planinić žestoko su protestirali na ulasku u sud, budući da je sudski stražar, po nalogu suca, htio pregledati njihove torbe i odjeću. Odvjetnici su to smatrali uvredom i nisu pod tim uvjetima htjeli ući u sudnicu. Kad ih je sudac Tomislav Ivanda svejedno pozvao, pokušavajući smiriti uzavrelu atmosferu, odvjetnici su zatražili njegovo izuzeće. Tvrdili su da ih je sudac uvrijedio «kao nitko i nikada do sada», te da ovakav postupak suda nije uobičajen u drugim sudovima te da im je narušen odvjetnički dignititet. Zahtjev za izuzećem nekoliko dana kasnije odbio je prvi čovjek zagorskih sudaca – predsjednik zlatarskog Županijskog suda Marko Maloča s obrazloženjem da je zahtjev neosnovan. Maloča je rekao i da predsjednik vijeća mora imati glavnu riječ u raspravi pa da je tako

PREGRADA

Pronađen smrznuti leš na njivi BIROTEHNIKA CENTAR ZA DOPISNO OBRAZOVANJE ZAGREB, Gundulićeva 24/III

UPISUJE u školovanje, doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih za sljedeće programe – zanimanja: •EKONOMIST •KOMERCIJALIST •ADMINISTRATIVNI TAJNIK •UPRAVNI REFERENT •OPĆA GIMNAZIJA •PRODAVAČ •KUHAR •KONOBAR •HOTELIJER •HOTELIJERSKO-TURISTIČKI TEHNIČAR OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH OD V. - VIII. RAZREDA •Plaćanje u obrocima, knjige osigurane za sve predmete!

•Upisi traju tijekom cijele godine!

•Doðite i uvjerite se u kvalitetu našeg 50-godišnjeg iskustva!

UPISI I OBAVIJESTI: BIROTEHNIKA CENTAR ZA DOPISNO OBRAZOVANJE ZAGREB, Gundulićeva 24/III Tel: 01 485 55 25, 01 485 55 22 01 48 18 267 za OŠ

12

U ponedjeljak oko 11 sati susjedi su pronašli Milana Valeka (52) smrznutog na njivi u mjestu Velika Gora. Nakon zaprimljene dojave, policijski službenici potvrdili su dojavu građana. Liječnička ekipa i mrtvozornik utvrdili su da se radi o smrzavanju te nisu pronađeni tragovi nasilne smrti. Očevidom je utvrđeno da je u subotu 5. ožujka oko 14 sati išao pješice iz zaseoka Žnidarci prema svojoj kući gdje je pao u snijeg te se uslijed hladnoće smrznuo.

Milan Valek nedavno se doselio u Veliku Goru. Bio je socijalni slučaj i kako smo saznali drugi slučaj smrzavanja bio je koban za njega. Prave uzroke smrti pokazat će obdukcija.

POLICIJSKI TJEDAN

Za protekli tjedan (od 28. veljače do 7. ožujka) u Policijskoj upravi Krapinsko-zagorskoj moglo bi se reći da je prošao mirno i u obavljanju redovitih dužnosti, da jedna od trinaest prometnih nesreća nije završila sa smrtno stradalom osobom. U ostalim nesrećama tri su osobe lakše ozlijeđene, devet je nesreća bilo s materijalnom štetom, dok je kod jedne osobe koja je sudjelovala u nesreći pronađen alkohol u krvi.

Policija je intervenirala kod 27 kaznenih djela. Najviše je bilo krađa, čak šest. Zabilježeno je pet prijetnji, kao i oštećenja ili uništenja tuđe stvari, tri teške krađe, po dva zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe te nasilnička ponašanja u obitelji. Jednom se policija susrela s povredom dužnosti uzdržavanja, krivotvorenjem novca, prijevarom u gospodarskom poslovanju i krivotvorenjem isprava. PU je zabilježila i pet prekršaja kod narušavanja javnog reda i mira te osam prekršaja kod obiteljskog nasilja. Dogodila su se i dva požara.(sf)

i njegovo legitimno pravo, kazao je, da naredi pregled svih osoba koje dolaze u sudnicu. Inače, ovo nije prvi zastoj u suđenju. Jesenas je rasprava odgođena na nekoliko tjedana jer se obrana nije slagala da se preslušaju audio zapisi razgovora pribavljenih tajnim praćenjem, koji bi navodno mogli inkriminirati optužene. Obrana je kazala da bi se time narušila prava i slobode optuženih zajamčene Ustavom jer se tajno praćenje i prisluškivanje može primijeniti za razbojništvo sa teškim posljedicama, a što po mišljenju obrane u konkretnom nije slučaj.

Vijeće je odbilo prijedlog obrane, uslijedila je žalba Vrhovnom sudu, koji pak žalbu nije prihvatio. Znači na sljedećoj bi se raspravi trebalo čuti što su to tajne službe snimile, a što bi moglo iza rešetaka staviti Patalena i Kalača. Ne želimo prejudicirati završetak suđenja, no činje-

nica je da dosad nije bilo čvrstih dokaza koji bi teretili optužene da su počinili pljačku. Naprotiv, Kalačevi prijatelji iz Čakovca svi su odreda rekli da je Elvis u doba kad je opljačkana Fina u Oroslavju bio s njima na piću u jednom čakovečkom kafiću, gdje se slavilo rođenje sina jednog od mladića. Patelen se, pak, prema nekim tvrdnjama svjedoka tog 6. kolovoza preklani nalazio u Sloveniji. To više što su Patalen i Kalač pritvoreni tek pet mjeseci nakon pljačke u Oroslavju, a u međuvremenu su ih pratile tajne službe koje su snimile moguće kompromitirajući materijal, koji je sad glavni (i jedini) oslonac tužiteljstvu. Podsjetimo i da je u pljački sudjelovalo četvero pljačkaša, a na optuženičkoj klupi sjedi dvojica okrivljenih. Patalen i Kalač već 14. mjesec provode u pritvoru, koji im najduže može trajati još deset mjeseci.

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA

Grljaču 6 mjeseci zatvora Zoran Gregurek DONJA STUBICA

B

ivši oroslavski načelnik, direktor Komusa, Astre i Astre Nove Petar Grljač, nepravomoćno je osuđen na Općinskom sudu u Donjoj Stubici na 6 mjeseci zatvora. Grljač je proglašen krivim jer je zlorabio položaj i ovlasti načelnika Oroslavja, oštetivši općinski (danas gradski) proračun za oko 29.000 kuna. Mr. Petar Grljač se, prema optužnici, dogovorio s jednom privatnom osobom da će mu preko Općine nabaviti materijal za izgradnju kuće, a koji se onda teško nabavljao na tržištu. U tu je svrhu Grljač primio i 3 tisuće njemačkih maraka predujma

koje nije položio na račun Općine. No, kad je jedno krapinsko poduzeće dostavilo naručeni materijal, račun je plaćen iz oroslavskog proračuna. Pored zatvorske kazne, na čiju se visinu, rekla je Općinska državna odvjetnica u Donjoj Stubici Andreja Šurina Marton, tužiteljstvo žalilo, Grljaču je naloženo da vrati oko 26 tisuća kuna Oroslavju, a nešto manje od tri tisuće uplati u državni proračun. Ovo je Grljaču druga zatvorska kazna za malverzacije na mjestu načelnika Oroslavja, prvu od godinu dana već je izdržao, a hoće li još 6 mjeseci provesti u zatvoru, ovisi o presudi drugostupanjskog, Županijskog suda u Zlataru.

Isprika U prošlom broju Zagorskog lista u tekstu pod naslovom «Azilanti sve dalji od Slatine, a sve bliži Lici» objavili smo da je Milivoj Škvorc predsjednik Skupštine Zagorskog vodovoda. On je to prestao biti prije dvije i pol godine pa se ispričavamo Milivoju Škvorcu i Zagorskom vodovodu.

Uredništvo Zagorskog lista

zagorskilist

YK

Protiv lokacije odlagališta Gradsko vijeće opasnog otpada kod Zaboka Oroslavja imat će 15 vijećnika Prema položaju, jedinstvenim ljepotama krajolika i očuvane prirode, Hrvatsko Zagorje je ustvari park prirode. Uz to, nadaleko poznata ljekovita svojstva termalnih voda, kvaliteta pitkih voda i relativno čist zrak – preduvjet su za bolji razvoj turizma i gospodarski razvoj na toj osnovi.

Odlagalište opasnog otpada u srcu Zagorja, uz to imajući u vidu lošu reputaciju tvrtke CIAK i stanje njihovih dosadašnjih odlagališta, te nedorečena studija utjecaja na okoliš, ne daje garanciju za sigurnost i dugoročnu dobrobit. Nema garancije ni od posljedica ev. elementarnih nepogoda, primjerice poplave. Kad se “dogodi”, onda uopće nije važno tko je kriv, ni čiji potpis krasi neprimjeren ugovor o zasnivanju odlagališta opasnog otpada. Verbalno pakovanje – kao “privremeno skladište”, prepoznatljiv je pokušaj prolaza na mala vrata za postizanje kratkoročne dobiti s dalekosežnim nepovoljnim posljedicama: po okoliš, zdravlje stanovništva i turizam ovoga kraja.

Ekološko društvo “Lijepa naša” Dubrava Zabočka Ekološko društvo EKO, Oroslavje ŠR Savez KZŽ Ekološko društvo “ Zeleno Zagorje” Ekološko društvo “Fijolica”, Krapinske Toplice ZLATAR

Na kušanju 80 vina Drugo ovogodišnje kušanje vina organizirano je u okviru rada zlatarske Udruge vinara i vinogradara “Pajdaš”. Na kušanju, koje je isprobao stručni suradnik udruge dr. Gerhard Schubert, doneseno je osamdesetak uzoraka vina lanjske berbe. Dr. Schubert je pohvalio kvalitetu zagorskih vina i naglasio uspon u odnosu na prvo kušanje te rekao da će se, s obzirom na sadašnje stanje, službeno ocjenjivanje vina na Vinarijadi održati krajem travnja ili početkom svibnja.

Današnji ekološki trendovi u poljoprivredi teže pravilnom sumporenju vina, naglasio je dr. Schubert. (D.Čiček)

Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

I

zmjenom Statuta grada Oroslavja koje je na svojoj 32. sjednici prihvatilo Gradsko vijeće, u sljedećem mandatu u njemu će sjediti 15 umjesto dosadašnjih 13 vijećnika. Vijeće je također prihvatilo i odluku o načinju donošenja Gradskog proračuna, pa je utvrđen točan redoslijed postupaka kod njegovog utvrđivanja, od poziva korisnicima proračuna za podnošenja zahtjeva do izrade brošure “Proračun u malom” koja se dijeli domaćinstvima radi praćenja izvršenja Proračuna. Prihvaćena je i odluka o implementaciji intervencija za rad Mjesnih odbora, po kojoj će se među ostalim gradonačelnik i predsjednici Mjesnih odbora sastajati na redovitim jednomjesečnim koordinacijama, a ako treba i češće. Vijeće je raspisalo i izbore za članove Gradskog vijeća mladih. Izbori za 15 vijećnika u dobi između 12 i 16 godina, održat će 23. ožujka na tri

izborna mjesta.

Gradonačelnik dr. Davor Gredičak izvijestio je vijećnike o postupku primopredaje Zdravstvene stanice. Kao što je poznato, Oroslavje je dobilo spor protiv Doma zdravlja kojim se zgrada vraća u vlasništvo grada. Kako pozivi na primopredaju idu sporo i Dom zdravlja KZŽ odugovlači s postupkom, Gradsko poglavarstvo je odlučilo imenovati komisiju koja u sljedeća dva tjedna kreće u primopredaju, a Dom zdravlja je obaviješten da imenuje svoje članove ako žele. Također je gradonačelnik vijećnike upoznao s rezultatima sastanka održanog s predstavnicima Hrvatskih željeznica. Grad će i dalje sufinancirati đačke, studentske i radničke karte nakon što je dogovoren nastavak radova na pruzi s 4.500.000 kuna, kao i obnova oroslavskog željezničkog stajališta. Kada se završi troškovnik potpisat će se i sporazum o sufinanciranju obnove u omjeru 50/50.

Lobor organizira za svoje članove i njihove obitelji izlet s kupanjem i ručkom u Atomskim toplicama. Na izlet se kreće 16. ožujka u 9 sati, a zainteresirani članovi upisati se mogu u Udruzi utorkom i četvrtkom od 8 do Udruga umirovljenika grada Zlatara i općina Mače i 12 sati. (D.Čiček) ZLATAR

OGLAS Stečajni upravitelj u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom PZ Zlatar u stečaju iz Zlatara, Trg slobode 13, temeljem rješenja stečajnog suca od 09. veljače 2005. g. oglašava prodaju dijelova imovine stečajnog dužnika kako slijedi: I. Određuje se prodaja imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu Ovršnog zakona i to: •čkbr. 1969/2 dvorište i zgrada iz Doma u površini 108 čhv, upisan u zk.ul. 519 K.O. Veleškovec, po utvrđenoj vrijednosti u iznosu 391.094,10 kn.

II. Imovina iz točke I ovog rješenja prodat će se na usmenoj javnoj dražbi.

Ročište za javnu dražbu održati će se u sjedištu stečajnog dužnika u Zlataru, Trg slobode 13, velika dvorana dana 31. ožujka 2005.g. s početkom u 13,00 sati.

III. Uvjeti prodaje •Predmet prodaje opisan je u točki I ovog rješenja, a imovina je procijenjena i vrijednost utvrđena po stalnom sudskom vještaku.

•Nekretnine su slobodne od osoba i stvari •Imovina se prodaje u cjelini •Utvrđena vrijednost opisana je uvjetima prodaje te se na I ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

•Ponuditelji mogu sudjelovati na dražbi samo ako polože jamčevinu na žrn stečajnog dužnika PZ ZLATAR – u stečaju broj 2360000-1101685141 kod Zagrebačke banke d.d., s naznakom za “jamčevina za javnu dražbu 31. ožujka 2005.g. u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti imovine kao u točki I, a najkasnije tri dana prije održavanja ročišta ili ako u istom roku dostave sudu samostalnu bankarsku garanciju na prvi poziv koja vrijedi 60 dana od dana održavanja ročišta za javnu dražbu.

•Ponuditelju čija ponuda ne bude prihvaćena, jamčevina, odnosno garancija će se vratiti odmah po okončanju ročišta.

•Sve poreze i troškove uknjižbe snosi kupac.

•Imovina se prodaje po principu viđeno – kupljeno.

•Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 60 dana nakon ročišta za dražbu. Ako u tom roku kupac ne položi kupovninu sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

•Imovina koja je predmet prodaje kao i procjena sudskog vještaka može se razgledati do dana dražbe svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon broj 098/378-287.

Izlet za umirovljenike

Reagiranje na intervju Alojza Malogorskog, gradonačelnika Krapine, Zagorski list br. 72 od 03.03.2005.

Kunštek: Malogorski nije u pravu Koristeći se Zakonom zajamčenim pravom na istinu i istinito informiranje, umoljavam Redakciju Zagorskog lista, da povodom javno objavljenog intervjua gradonačelnika Krapine, gos. Alojza Malogorskog, u Zagorskom listu u broju 72 od 03.03.2005. godine, zbog tendencioznih i neistinitih opservacija na moj osobni i poslovni dignitet, objavite ovo priopćenje: Prije svega, izražavam žaljenje što ste u posebnoj rubrici spomenutog intervjua o pitanju brige za ekologiju, bez mojeg dopuštenje, spomenuli moje prezime u kontekstu vlasnika Autobusnog kolodvora u Krapini.

Postupak Zagorskog lista, i način kojim je popraćen komentar Gradonačelnika «na pojavu hrpe građevinskog otpada na nogostupu između Autobusnog kolodvora i ljekarne Vodolšak», shvatio sam kao pokušaj javnog prozivanja i napad na moj osobni i poslovni dignitet.

S tim u vezi, pozivam cijenjeni Zagorski list, odnosno gospodina Denisa Vinceka (autora teksta) da pravu istinu potraži u razgovoru sa mnom, odnosno gospodinom Kunštek, javno prozvanom osobom, u ovom, vjerojatno, predizborno naručenom intervjuu.

Ovaj puta, tek radi javnosti, ističem da je «hrpa građevinskog otpada» odložena isključivo na mojem posjedu!

O istinitosti ove činjenice, molim da provjerite u nadležnom zemljišno – knjižnom odjelu (uvid

zagorskilist

u vlasnički list i katastarski izvadak).

Isto tako, «hrpa građevinskog otpada» je javna demonstracija i reakcija, te legitiman i legalni pokušaj da fizički osiguram odvijanje prometa (ulazak autobusa u Kolodvor), zbog nasilnih pokušaja pojedinaca da navedeni prostor pretvore u oazu za parkirališni prostor i druge nedozvoljene radnje (suprotno postavljenom prometnom znaku), koje nisu sankcionirane od Grada i nadležnih službi u Gradu.

Nažalost, nadležni komunalni redar, koji je uočio na mojem posjedu «hrpu građevinskog otpada», nije uočio druge primjere uzurpacije javne površine na istom lokalitetu i građevne zahvate, koji su također, mogli biti predmet brige i visoke ekološke svijesti Grada Krapine, odnosno Gradonačelnika gos. Alojza Malogorskog.

Riječ je o protupravnim zahvatima u prostoru (privatna stepeništa na nogostupu, rušenje nogostupa, radi otvaranja nelegalnih kolnih prilaza bespravno izgrađenim objektima).

Pozivam Vašeg novinara, odnosno Zagorski list, Gradonačelnika, nadležnog komunalnog redara da javno utvrde opisano stanje.

Počinitelj ovih «ekoloških» zahvata» , vjerojatno su dobro poznati komunalnom redaru, odnosno Gradonačelniku. Ali, ovdje su u pitanju druga «ekološka» mjerila i interesi».

Prilika je da izvijestim javnost o činjenici da svakodnevno na prostore i perone Autobusnog kolodvora u Krapini dolazi na stotine učenika Osnovnih škola, koristeći se tzv. posebnim prijevozom i kolodvorskim uslugama za koje Grad Krapina, odnosno neki ugovorni prijevoznici, nisu i ne žele, riješiti financijske obveze sukladno važećem Cjeniku kolodvorskih usluga.

Naime, čudi me da gos. Gradonačelnik nije upoznat s odredbom čl. 88. st. 8. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04) kojim je određeno: «Autobusni kolodvor donosi Cjenik kolodvorskih usluga u skladu s utvrđenom kategorijom autobusnog kolodvora kojeg se dužan pridržavati.»

Ne primjenom ovih odredaba izložen sam permanentnoj opasnosti od primjene sankcija iz čl.

99. istog Zakona.

Dakle, ja Branko Kunštek, nametnutom prisilom i raznim drugim primjenama opstrukcije od strane Grada, na svoju štetu, pružam kolodvorske usluge za prijevoz školske djece osnovnog obrazovanja, a da Grad Krapina i gospodin Gradonačelnik nije dokazao brigu za ovaj segment «ekologije», odnosno obveza Grada Krapine i Gradonačelnika prema odredbama važećeg Zakona i poslovanju Autobusnog kolodvora u Krapini.

Napominjem da je prema odredbama čl. 87. st. 3. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu određeno: «Autobusni kolodvori obavljaju

prihvat i otpremanje svih autobusa u javnom linijskom prijevozu putnika prema izdanim dozvolama.»

Dakle, posebni linijski prijevoz (prijevoz učenika od mjesta stanovanja do škole i natrag) nije zakonska obveza Autobusnog kolodvora u prihvatu i otpremi, odnosno pružanju kolodvorskih usluga ove vrste.

Naprotiv, to je financijsko – poslovna, organizacijska, pedagoška, moralna i etička briga naručitelja prijevoza (škole i Grada), odnosno mogući test civilizacijskog stupnja (ne) odgovornosti čelnih ljudi u tim institucijama, a koja je očito ignorirana od strane ovdje apostrofiranih.

U više navrata ukazivao sam i pozivao odgovorne u gradu Krapini na ozbiljnost i potrebu međusobnog uređenja tih odnosa. Međutim, očito je, da su Gradonačelnik i njegove službe imali važnijih «ekoloških» prioriteta»!

Isto tako, nije korektno da se Gradonačelnik javno hvali podnošenjem prekršajne prijave protiv mene, a istovremeno, ignoriranjem naprijed navedenih činjenica, upućuje na mogući zaključak primjene dvostrukih standarda i mjerila.

Molim redakciju Zagorskog lista da ovo priopćenje objavi u integralnoj verziji, kako ne bih bio primoran na primjenu drugih zakonskih prava zbog javno izrečenih štetnih opservacija na moj poslovni ugled i osobni integritet.

Branko Kunštek, Krapina

13

YK TUHELJ Protiv lokacije odlagališta Gradsko vijeće opasnog otpada kod Zaboka Oroslavja imat će 15 vijećnika Osnovano tuheljsko izborna mjesta.

Društvo »Naša djeca« Prema položaju, jedinstvenim ljepotama krajolika i očuvaGradonačelnik dr. Davor

ne prirode, Hrvatsko Zagorje je ustvari park prirode. Uz to, nadaleko poznata ljekovita svojstva termalnih voda, kvaliteta pitkih voda i relativno čist zrak – preduvjet su za bolji razvoj turizma i gospodarski razvoj na toj osnovi.

Odlagalište opasnog otpada u srcu Zagorja, uz to imajući u vidu lošu reputaciju tvrtke CIAK i stanje njihovih dosadašnjih odlagališta, te nedorečena studija utjecaja na okoliš, ne daje garanciju za sigurnost i dugoročnu dobrobit. Nema garancije ni od posljedica ev. elementarnih nepogoda, primjerice poplave. Kad se “dogodi”, onda uopće nije važno tko je kriv, ni čiji potpis krasi neprimjeren ugovor o zasnivanju odlagališta opasnog otpada. Verbalno pakovanje – kao “privremeno skladište”, prepoznatljiv je pokušaj prolaza na mala vrata za postizanje kratkoročne dobiti s dalekosežnim nepovoljnim posljedicama: po okoliš, zdravlje stanovništva i turizam ovoga kraja.

Ekološko društvo “Lijepa naša” Dubrava Zabočka Ekološko društvo EKO, Oroslavje ŠR Savez KZŽ Ekološko društvo “ Zeleno Zagorje” Ekološko društvo “Fijolica”, Krapinske Toplice ZLATAR

Na kušanju 80 vina Drugo ovogodišnje kušanje vina organizirano je u okviru rada zlatarske Udruge vinara i vinogradara “Pajdaš”. Na kušanju, koje je isprobao stručni suradnik udruge dr. Gerhard Schubert, doneseno je osamdesetak uzoraka vina lanjske berbe. Dr. Schubert je pohvalio kvalitetu zagorskih vina i naglasio uspon u odnosu na prvo kušanje te rekao da će se, s obzirom na sadašnje stanje, službeno ocjenjivanje vina na Vinarijadi održati krajem travnja ili početkom svibnja.

Današnji ekološki trendovi u poljoprivredi teže pravilnom sumporenju vina, naglasio je dr. Schubert. (D.Čiček)

Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

I

zmjenom Statuta grada Oroslavja koje je na svojoj 32. sjednici prihvatilo Gradsko vijeće, u sljedećem mandatu u njemu će sjediti 15 umjesto dosadašnjih 13 vijećnika. Vijeće je također prihvatilo i odluku o načinju donošenja Gradskog proračuna, pa je utvrđen točan redoslijed postupaka kod njegovog utvrđivanja, od poziva korisnicima proračuna za podnošenja zahtjeva do izrade brošure “Proračun u malom” koja se dijeli domaćinstvima radi praćenja izvršenja Proračuna. Prihvaćena je i odluka o implementaciji intervencija za rad Mjesnih odbora, po kojoj će se među ostalim gradonačelnik i predsjednici Mjesnih odbora sastajati na redovitim jednomjesečnim koordinacijama, a ako treba i češće. Vijeće je raspisalo i izbore za članove Gradskog vijeća mladih. Izbori za 15 vijećnika u dobi između 12 i 16 godina, održat će 23. ožujka na tri

Gredičak izvijestio je vijećnike o postupku primopredaje Zdravstvene stanice. Kao što je poznato, Oroslavje je dobilo spor protiv Doma zdravlja kojim se zgrada vraća u vlasništvo grada. Kako pozivi na primopredaju idu sporo i Dom zdravlja KZŽ odugovlači s postupkom, Gradsko poglavarstvo je odlučilo imenovati komisiju koja u sljedeća dva tjedna kreće u primopredaju, a Dom zdravlja je obaviješten da imenuje svoje članove ako žele. Također je gradonačelnik vijećnike upoznao s rezultatima sastanka održanog s predstavnicima Hrvatskih željeznica. Grad će i dalje sufinancirati đačke, studentske i radničke karte nakon što je dogovoren nastavak radova na pruzi s 4.500.000 kuna, kao i obnova oroslavskog željezničkog stajališta. Kada se završi troškovnik potpisat će se i sporazum o sufinanciranju obnove u omjeru 50/50.

Lobor organizira za svoje članove i njihove obitelji izlet s kupanjem i ručkom u Atomskim toplicama. Na izlet se kreće 16. ožujka u 9 sati, a zainteresirani članovi upisati se mogu u Udruzi utorkom i četvrtkom od 8 do Udruga umirovljenika grada Zlatara i općina Mače i 12 sati. (D.Čiček) ZLATAR

Izlet za umirovljenike

Reagiranje na intervju Alojza Malogorskog, gradonačelnika Krapine, Zagorski list br. 72 od 03.03.2005.

Kunštek: Malogorski nije u pravu Koristeći se Zakonom zajamčenim pravom na istinu i istinito informiranje, umoljavam Redakciju Zagorskog lista, da povodom javno objavljenog intervjua gradonačelnika Krapine, gos. Alojza Malogorskog, u Zagorskom listu u broju 72 od 03.03.2005. godine, zbog tendencioznih i neistinitih opservacija na moj osobni i poslovni dignitet, objavite ovo priopćenje: Prije svega, izražavam žaljenje što ste u posebnoj rubrici spomenutog intervjua o pitanju brige za ekologiju, bez mojeg dopuštenje, spomenuli moje prezime u kontekstu vlasnika Autobusnog kolodvora u Krapini.

Postupak Zagorskog lista, i način kojim je popraćen komentar Gradonačelnika «na pojavu hrpe građevinskog otpada na nogostupu između Autobusnog kolodvora i ljekarne Vodolšak», shvatio sam kao pokušaj javnog prozivanja i napad na moj osobni i poslovni dignitet.

S tim u vezi, pozivam cijenjeni Zagorski list, odnosno gospodina Denisa Vinceka (autora teksta) da pravu istinu potraži u razgovoru sa mnom, odnosno gospodinom Kunštek, javno prozvanom osobom, u ovom, vjerojatno, predizborno naručenom intervjuu.

Ovaj puta, tek radi javnosti, ističem da je «hrpa građevinskog otpada» odložena isključivo na mojem posjedu!

O istinitosti ove činjenice, molim da provjerite u nadležnom zemljišno – knjižnom odjelu (uvid

zagorskilist

u vlasnički list i katastarski izvadak).

Isto tako, «hrpa građevinskog otpada» je javna demonstracija i reakcija, te legitiman i legalni pokušaj da fizički osiguram odvijanje prometa (ulazak autobusa u Kolodvor), zbog nasilnih pokušaja pojedinaca da navedeni prostor pretvore u oazu za parkirališni prostor i druge nedozvoljene radnje (suprotno postavljenom prometnom znaku), koje nisu sankcionirane od Grada i nadležnih službi u Gradu.

Nažalost, nadležni komunalni redar, koji je uočio na mojem posjedu «hrpu građevinskog otpada», nije uočio druge primjere uzurpacije javne površine na istom lokalitetu i građevne zahvate, koji su također, mogli biti predmet brige i visoke ekološke svijesti Grada Krapine, odnosno Gradonačelnika gos. Alojza Malogorskog.

Riječ je o protupravnim zahvatima u prostoru (privatna stepeništa na nogostupu, rušenje nogostupa, radi otvaranja nelegalnih kolnih prilaza bespravno izgrađenim objektima).

Pozivam Vašeg novinara, odnosno Zagorski list, Gradonačelnika, nadležnog komunalnog redara da javno utvrde opisano stanje.

Počinitelj ovih «ekoloških» zahvata» , vjerojatno su dobro poznati komunalnom redaru, odnosno Gradonačelniku. Ali, ovdje su u pitanju druga «ekološka» mjerila i interesi».

Prilika je da izvijestim javnost o činjenici da svakodnevno na prostore i perone Autobusnog kolodvora u Krapini dolazi na stotine učenika Osnovnih škola, koristeći se tzv. posebnim prijevozom i kolodvorskim uslugama za koje Grad Krapina, odnosno neki ugovorni prijevoznici, nisu i ne žele, riješiti financijske obveze sukladno važećem Cjeniku kolodvorskih usluga.

Naime, čudi me da gos. Gradonačelnik nije upoznat s odredbom čl. 88. st. 8. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04) kojim je određeno: «Autobusni kolodvor donosi Cjenik kolodvorskih usluga u skladu s utvrđenom kategorijom autobusnog kolodvora kojeg se dužan pridržavati.»

Ne primjenom ovih odredaba izložen sam permanentnoj opasnosti od primjene sankcija iz čl.

99. istog Zakona.

Dakle, ja Branko Kunštek, nametnutom prisilom i raznim drugim primjenama opstrukcije od strane Grada, na svoju štetu, pružam kolodvorske usluge za prijevoz školske djece osnovnog obrazovanja, a da Grad Krapina i gospodin Gradonačelnik nije dokazao brigu za ovaj segment «ekologije», odnosno obveza Grada Krapine i Gradonačelnika prema odredbama važećeg Zakona i poslovanju Autobusnog kolodvora u Krapini.

Napominjem da je prema odredbama čl. 87. st. 3. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu određeno: «Autobusni kolodvori obavljaju

prihvat i otpremanje svih autobusa u javnom linijskom prijevozu putnika prema izdanim dozvolama.»

Dakle, posebni linijski prijevoz (prijevoz učenika od mjesta stanovanja do škole i natrag) nije zakonska obveza Autobusnog kolodvora u prihvatu i otpremi, odnosno pružanju kolodvorskih usluga ove vrste.

Naprotiv, to je financijsko – poslovna, organizacijska, pedagoška, moralna i etička briga naručitelja prijevoza (škole i Grada), odnosno mogući test civilizacijskog stupnja (ne) odgovornosti čelnih ljudi u tim institucijama, a koja je očito ignorirana od strane ovdje apostrofiranih.

U više navrata ukazivao sam i pozivao odgovorne u gradu Krapini na ozbiljnost i potrebu međusobnog uređenja tih odnosa. Međutim, očito je, da su Gradonačelnik i njegove službe imali važnijih «ekoloških» prioriteta»!

Isto tako, nije korektno da se Gradonačelnik javno hvali podnošenjem prekršajne prijave protiv mene, a istovremeno, ignoriranjem naprijed navedenih činjenica, upućuje na mogući zaključak primjene dvostrukih standarda i mjerila.

Molim redakciju Zagorskog lista da ovo priopćenje objavi u integralnoj verziji, kako ne bih bio primoran na primjenu drugih zakonskih prava zbog javno izrečenih štetnih opservacija na moj poslovni ugled i osobni integritet.

Društvo «Naša djeca» koje ima za cilj promicanje i vođenje aktivnosti namijenjenih dobrobiti djece, konačno je osnovano i u općini Tuhelj. Okuplja 46 članova, većinom roditelja.

Kao i mnoge općine i gradovi u Hrvatskoj, ni tuheljska se općina ne može pohvaliti pozitivnom demografskom slikom.

Od 1998. do 10. veljače 2005. godine na području ove općine rođeno je 132 djece, pretprošle godine samo 12-ero, a u prosjeku dvadesetak novorođenčadi godišnje.

Na sastanku općinskog DND-a u subotu, 5. ožujka, kojeg je vodila predsjednica Snježana Romić, dipl. učiteljica OŠ «Lijepa naša» Tuhelj, govorilo se o značaju obitelji u razvoju i odgoju djece, ali i potrebi da im se u tome stručno pomaže, a djeci omogući aktivno i kvalietno provođenje slobodnog vremena.

U svezi s time usvojeno je nekoliko bitnih zaključaka koji se moraju odjelotvoriti. Od Općine će se zahtijevati da osigura prostor za uređenje vanjskog travnatog igrališta za djecu.

Organizirat će se barem jednom mjesečno stručno vođene i kvalitetne radionice i igraonice s potrebnim igračkama za uzrast od 3 do 6,5 godina, a za osnovnoškolce «parlaonica» i nakon toga zajedničko druženje s plesom, a za roditelje okupljanje i druženje i organizacija raznih priredaba, primjerice za «Majčin dan» i slično, uz strukovna predavanja o odgoju djece. (I. Šućur) ZABOK

“Rudjer” za zabočkog web dizajnera Zabočanin Bojan Janjanin prvi je osvajač nagrade “Rudjer” za najbolje web stranice. Nagradu je dodijelio peteročlani žiri profesionalnih web dizajnera i to je jedina nagrada koju, osim tri informatička mjesečnika - daje struka. Također, za sljedeći krug natječaja (www.rudjer.com) i dalje ne konkuriraju vlasnici web stranica, već web masteri. Kako to radi zabočki student, rođen 1981. provjerite na adresi: www.yesterdayishere.com, a svakako posjetite i druge stranice koje je radio: www.udruga-mraz.hr i www.ekoselokorana.hr Sajt, njegove osobne stranice, živi od veljače 2005. godine.

Diše zahvaljujući NothingUp hostingu. Služi mu da s vremena na vrijeme zapiše riječ-dvije o web dizajnu, glazbi i ostalim dragim mu stvarima, iako se trenutno arhiva ne može vidjeti.

Sam se predstavlja kao student, freelance web designer, izrađuje moderne, ručno kodirane web stranice pomoću (X)HTML-a i CSS-a, sa naglaskom na accessibility i usability, a spretan je i sa Photoshopom. Ime sajta “Yesterday Is Here” uzeo je po pjesmi Toma Waitsa. Od alata redovito koristi Adobe Photoshop, za obradu slika, PN, tekstualni editor, Smart FTP, FTP klijent. Osim nagrade “Rudjer”, navodi i ostale nagrade: CSS Beauty, CSS Mania, CSSdesign.se i CSS Vault. Poželimo mu da se spisak uskoro još produlji te da ima što više posla! (D. Ciglenečki) MAČE

Gradnja školskog igrališta počinje početkom proljeća

Darinka Dumbović, Zdravko Tkalec, Mladen Malečić, Jasna Sviben i Stjepan Sokolić članovi su radne grupe Općine Mače imenovani na posljednjo sjednici Općinskog vijeća koji će se baviti prijavama na natječaje. Naime, u Maču je održan sastanak sa slovenskim partnerima radi natječaja u okviru programa za susjedstvo Slovenija-Mađarska-Hrvatska u sklopu INTERREG-a III A. U tom je programu trebalo sudjelovati sedam udruženih jedinica lokalne samouprave sjeveroistočnog dijela naše županije, a koje bi predvodila mačanska općina. Međutim, zbog prekratkog roka za predaju elaborata, odlučeno je da se neće krenuti u taj projekt. Šesti član formirane radne grupe biti će iz općine Lovinac koja već koristi sredstva predpristupnih fondova Europske unije. U realizaciji projekata općine utvrđeni su i prioriteti, te se tako na prvom mjestu našla izrada plana razvoja općine, zatim plan turističkog razvoja koji će obuhvatiti i vinske ceste, poljoprivredu, zdravu hranu i zdravstveni turizam, potom na red dolazi komunalna infrastruktura, kultura i prijedlozi udruga.

Također, Mače kreće u izgradnju školskog igrališta te će se uskoro krenuti u otkup zemljišta površine 400 četvornih hvati. Uređenje i asfaltiranje predviđeno je početkom proljeća te će tako mačanski osnovnoškolci moći kvalitetnije obavljati nastavu tjelesnog odgoja, jer trenutno nemaju adekvatnu sportsku dvoranu i igralište koje je dijelom već prenamijenjeno kod dogradnje školskih prostora. Predviđeno zemljište se nalazi iza postojećeg nogometnog igrališta u Maču.

Branko Kunštek, Krapina (D. Čiček)

13

CMYK

panorama

Koncert «Zagorci Zagrebu» u prepunoj dvorani Lisinski

Pred 30. sjednicu Županijske skupštine

Veleučilište još nema programe Denis Vincek KRAPINA

U

Krapini će se održati 30. sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije. Raspravljat će se o godišnjem obračunu Proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2004., Prijedlogu plana za zdravlje i Prijedlogu odluke o visini slivne vodne naknade na slivnom području Krapina - Sutla za 2005. i 2006. godinu. Velik dio sjednice, odnosno pet točaka, posvećeno je radu Uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije.

Važne odluke županijski skupštinari trebaju donijeti u svezi s Veleučilištem »Hrvatsko zagorje u Krapini«. Naime, za osnivanje i početak rada veleučilišta osnivači su trebali dati osnivački ulog u iznosu 20 tisuća kuna. Podsjetimo, osnivači veleučilišta su Krapinsko-zagorska županija, grad Krapina, općine Radoboj, Đurmanec, Petrovsko, Hum na Sutli, Pučko otvoreno učilište, Kotka Krapina, poduzeće Omco, Presečki grup, Strahinjčica, Krakom i PeDESINIĆ

kom, a općina Sveti Križ Začretje, kao 14. osnivač, odustala je.

Izrada nastavnih planova zatražena je od fakulteta i veleučilišta, a to je pokazalo da su troškovi nešto veći od planiranih. – Naime, fakulteti žele sebi zadržati 40 posto sredstava, tako da bi na kraju pisci programa dobili 35 do 40 tisuća kuna.

U početku je čak traženo 198 tisuća kuna (plus PDV) za izradu pojedinoga programa, no nakon brojnih razgovora i ponuda došlo se do ponude po stručnom studiju od 120 tisuća kuna, što znači da će samo izrada tri predložena programa: informatika, promet i ekonomija stajati 360 tisu-

Nenad Sikirica, privremeni ravnatelj Veleučilišta «Hrvatsko zagorje u Krapini»

Skupština kuburaškog društva

»Desinićka kubura« i dalje puca Prošle subote je u Vatrogasnom domu u Desiniću održana Izborna skupština Kuburaškog društva «Desinićka kubura». Skupštini je nazočilo preko 200 posjetitelja, što 80-ak domaćih kuburaša, što gostiju iz drugih kuburaških društava, što

14

ća kuna.

Prema izmjeni ugovora osnivački ulog bi zato morao porasti sa 20.000 na 35.000 kuna po osnivaču. Valja također riješiti i mogućnost plaćanja svih drugih potrebnih troškova i izdataka za početak rada Veleučilišta, te promijeniti program računalstva s pojačanom informatičkom komponentom u program informatike s pojačanom računalskom komponentom. Skupštinari bi, kako je predviđeno, trebali Nenadu Sikirici, privremenomu ravnatelju veleučilišta, dati suglasnost za sklapanje ugovora o izradi nastavnih planova i programa.

znatiželjnika. U radnom dijelu Skupštine izabrano je novo rukovodstvo koje čine: novi – stari predsjednik Josip Šlogar, tajnik Tomica Poslek, dopredsjednici Leopold Hrud i Stanko Kranjčec, zapovjednik Božo Matošec, te dozapovjednik Dubravko Fi-

olić. U Upravni odbor izabrani su: Stjepan Boršić, Martin Novak, Srečko Juričan, Josip Šantek, Zdravko Kecur i Zvonko Ljubić, dok su u Nadzorni odbor izabrani: Ivan Bosnar (predsjednik), Marijan Hubej i Vinko Šlogar.

Nakon radnog uslijedio je i neobavezni dio, koji se sastojao od svirke domaćeg sastava, dobrog jela i domaće kapljice. (T. Benčić)

Zvjezdani trenuci Ivice Pepelka Željko Slunjski ZAGREB

U

samo pet dana ulaznice za nedjeljni koncert «Zagorci Zagrebu», što ga je u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog organizirao Radio KAJ i Kaj scena, bile su rasprodane!

Dva dana prije koncerta mnogi su tražili «kartu više», ali ulaznica ni za lijek. Dokaz kako su Zagrepčani zagorskoga podrijetla željni ovakvih glazbenih priredbi, bez obzira na moguće rasprave o glazbenu ukusu, jer jamačno Zagorci mogu Zagrepčanima ponuditi i drukčije glazbene sadržaje.

Barem je u Zagorju glazba «svoja na svojem».

Opća je ocjena kako je to bila dobro organizirana i realizirana zahtjevna priredba koja je postigla cilj.

U cijelosti je protekla u ozračju glazbena stvaralaštva Ivice Pepelka koji je u svojoj 35-godišnjoj karijeri skladao oko 270 skladbi, od kojih su mnoge snimljene na nosače zvuka brojnih zagorskih sastava i vokalnih solista.

Ovaj samozatajni stvaralac, koji posljednjih godina živi u Varaždinu, ali glazbeno djeluje ponajviše na području Hrvatskoga zagorja, doživio je u Lisinskome svoje zvjezdane trenutke, kao tekstopisac, skladatelj i vokalni solist koji najbolje funkcionira u duetu s Renatom Kos.

Ništa bez «Iliraca»

Uspješnosti koncerta i oduševljenju publike u mnogome su pridonijeli KUD «Iirci», s orkestrom i zborom, potpomognuti članovima KUD-a «Kaj» iz Zlatar Bistrice, sve pod vodstvom neumornog Viktora Crneka. Kad je o ovakvim priredbama riječ, čine se nezaobilaznima.

Kako svaka ptica svojim glasom pjeva, tako su se brojni drugi sudionici koncerta iz Hrvatskog zagorja i kajkavskoga govornog područja snalazili kako su najbolje znali i mogli, nastojeći, dakako, ostaviti dobar dojam, što im je i uspijevalo. Dlanovi su bridjeli i publika ih nije štedjela, posebice

pri najavi doajena kajkavske popevke Radeka Brodarca s njegovim neponovljivim «Zagorskim puranom» ili Stjepana Jeršeka Štefa i «Licitara», a oduševljenje je preraslo u delirij kad su zasvirali i zapjevali «Rajzeri». «Ljubice male», najbolju narodnu pjesmu 2000. godine po ocjeni radijskih postaja, pjevalo je 1800 ljudi, baš kao i «Kad procvatu jabuke» u izvedbi sjajnih «Podvinčana». Ponovno je došao do izražaja vokal i interpretacija Mladena Hitreca. Dakako, svi sudionici, od «Fiola», «Zlatnih žica», Ive Ranogajec…do besprijekornih «Fiškala», «Varaždinki», Rajka Suhodolčana, Marije Kralj… zaslužuju pohvale, što se odnosi i na dobro pripremljene voditelje, Gordanu Tepuš i Velimira Čajka. «Šlag na tortu» bio je nastup Adama Končića. Samo rođeni Zagorec može tako nadahnuto govoriti stihove zagorskog pjesnika, što Pepelko uistinu jest. Publika je to prepoznala, osjetila i nagradila.

zagorskilist

YK OROSLAVJE

Obilježen Međunarodni praznik žena ZABOK

Potplaćenost i velika stopa nezaposlenosti žena

ZLATAR

Vesele žene zlatarske -Da nema agilne Udruge žena Zlatar s predsjednicom Nadom Štahan, trebalo bi je izmisliti- reče raspoloženi muškarac u subotu na večer u zlatarskome motelu “Ivančica”.

Naime, za akciju uvijek spremna “prva žena” okupila je nekoliko jednako mislećih gospođa koje skrbe da Zlatar ne bude utonjen u društveno mrtvilo. Uz razne druge sadržaje tijekom godine, nastavile su tradiciju obilježavanja Međunarodnog praznika žena, lišenu ikakvih ideoloških predznaka.

Rekoše kako su žene danas zastupljenije među nezaposlenima na burz, poslodavci ih lakše otpuštaju s posla i to u dobi kad je teško naći novo zaposlenje, a statistički provjereno, mirovine žena niže su od mirovina muškaraca.

Za ovu prigodu gospođe su same ispekle kolače i prodavale ih po pet kuna komad. Na razne načine prikupljena sredstva namijenjena su nabavi ultrazvučnog aparata za potrebe ginekološke ordinacije zlatarskoga Doma zdravlja. (Ž. Slunjski)

Povodom Dana žena, 8. ožujka, Forum žena SDP-a Krapinsko-zagorske županije zajedno sa saborskom zastupnicom i predsjednicom Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, u Zaboku je održao konferenciju za novinare na kojoj je konstatirano kako se aktualna državna vlast zalaže za prava žena samo deklarativno.

-Sredinom 2003. godine donijeli smo Zakon o ravnopravnosti spolova i tu smo na žalost stali. Nije dovoljno samo donijeti zakone. Treba postojati volja, namjera i inzistiranje da se zakoni provode. I ono što je još bitnije na osnovu tih zakona kreirati konkretne mjere i programe koji će raditi na poboljšanju položaja žene u društvu, odnosno na stvaranju jednakih mogućnosti, jednakih šansi za oba spola- naglasila je Gordana Sobol.

Konstatirajući kako se ovih dana potpredsjednica Vlade RH nalazi u New Yorku na zasjedanju Generalne skupštine UNa koja je upravo posvećena pravima žena upitala se je li tom prigodom progovorila o sve većoj nezaposlenosti žena u Hrvatskoj, o njihovoj sve većoj diskriminaciji na tržištu rada, o javnoj hajci koja se dešava posljednjih mjeseci i ide prema poništenju osnovnih ljudskih prava žena kao što su pravo na pobačaj ili reproduktivna prava. Konstatirala je kako je među 325.000 nezaposlenih u Hrvatskoj gotovo 60 posto žena, a taj broj i dalje raste, te kako su žene slabije plaćene od muškaraca.

Prema riječima predstavnica zagorskog Foruma žena SDPa u Zagorju je što se nezaposlenosti žena tiče situacija još gora, no u globalu problemi Zagorki isti su kao i problemi žena iz drugih dijelova Hrvatske. Kako je rečeno, mnogi poslodavci često zahtijevaju od mladih žena da nakon što budu zaposlene, nekoliko godina ne ostaju u drugom stanju, što je posebno poražavajuće s obzirom na pad nataliteta u Hrvatskoj. (S. Susović)

Pikado i belot za bolesnog sugrađanina \URMANEC - Mladež HDZ-a organizira u petak, 11.ožujka, humanitarni turnir u belotu i pikadu, bez nagradnog fonda. Kotizacija po paru za belot iznosi 100, a za pikado 50 kuna. Prikupljena sredstva će se donirati za pomoć liječenju Branku Vešligaju, kojemu ne rade bubrezi, a preživljava zahvaljujući hemodijalizi na koju odlazi tri puta tjedno. (zl)

M U Š K I

( P ) O G L E D

Četkica za zube

piše: Zoran Gregurek

O

n uzima četkicu za zube i nekoliko čistih košulja, ljubi djecu i šutke izlazi iz stana. Ona krije suze pred djecom i govori da tate neće biti drugi tjedan jer odlazi na službeni put.

Ona grize donju usnu naslonjena na zid u hodniku dok On stišće papučicu gasa automobila i zove prijatelja može li noćas prespavati kod njega. Tako to rade pravi muškarci. Odlaze bez buke, bez suvišnih riječi, dodira i natezanja. Tako

zagorskilist rskilist

to rade prave žene: bez uvlačenja djece i prijatnji da, ako je ostavi, više neće vidjeti njihove male anđele. On ženi i djeci ostavlja stan, svu ušteđevinu, uzima ugovore o neotplaćenim kreditima i smireno joj govori da mu na posao šalje račune za režije. On je otišao jer je Ona saznala da ima ljubavnicu. Nije ga pljusnula niti mu bacila teglu sa cvijećem u glavu, već mu je rekla da je više nije briga za njega. Čini vam se da tako uljuđen može biti samo rastanak na filmu, nestvaran i neizvediv u praksi. Nadam se da bih i ja tako otišao i uspio nadvladati pomalo eksplozivnu narav kad bih i ako bih bio zatečen «in flagranti». Zato mi nije drago čuti ili čitati kad se dvoje nakon razvoda braka ili samo rastanka kojeg nisu ozakonili, nemilice pljuju i gaze po onome što su dosad sadili i sagradili. Nikad ne volim likove iz zbilje uvlačiti u svoje pri-

če, no ovaj ću put načiniti iznimku. On se zove Šime i upoznao sam ga nedavno. Njega, drage čitatečjljice, vjerojatno znate jer ga je Ona proglasila najslabijom karikom. On je jako utučen zbog rastanka, mada to ne priznaje. Ali to se vidi: On učestalo priča viceve, pokušava biti nasmijan, ali mu je u učima ona praznina koju sam dosta puta vidio u pogledu svojih prijatelja ili poznanika koji su se razočarali ili su otišli od svoje ljubavi. Ne volim nikoga sažaljevati, ali Šime mi se smililo.

«Nije mu lako», uzdisale su pripadnice ljepšeg spola u našemu društvu. Moram priznati, ni meni nije bilo svjedeno gledati ga takvog, a pomisao na njegovu ljubav koja obučena u crno četiri dana u tjednu malo manjim znalcima ruši snove i «siječe» im noge britkim upadicama i zajedljivim primjedbama, dodatno me svrstala na njegovu stranu jer pomislih, ako je samo deset posto takva u privatnom životu ... ( iako ne znam i ne zanima me što se zbilo između njih).» Ma, on je ženskar», čuo sam i takvih

primjedbi. «Tako mu i treba !». Ne vjerujem da je bilo kome svejedno u takvoj situaciji, posebno ako te svaki tjedan povlače po novinama i pripisuju ti ljubakanje sa svakom koja im padne na pamet. Nije važno sa koliko si žena ili muškaraca do sada spavao(la). Nisu preljub i rastanak sa voljenom osobom, s kojem smo prošli i dobra i zla, uopće bezazleni. Život se zakomplicira, pogotovo ako si u braku i imaš djecu pa ti se odjednom upletu i rodbina i adminsitratori i advokati i ne znam tko sve ne prebire po tvojoj privatnosti. Jedino trebaš progutati «tu» knedlu i rađe prožvakati čir na želucu, nego da te napusti razum i poneseš se za osjećajima. Da nekoga izmlatiš, u slučaju da si prevaren(a), digneš ruke na sebe, ili, ne daj Bože, na silu odvedeš djecu sa sobom ili napraviš bilo što zbog čega ćeš poslije žaliti. Pokazati strpljivost u jednom trenutku bijesa, znači izbjeći stotinu dana tuge, kaže kineska poslovica. Smiri se i uzmi samo četkicu za zube. Košulje mogu ostati.

Oroslavski vinogradari na okupu Pedesetak oroslavskih vinogradara i podrumara odlučilo je osnovati svoju udrugu, te s na taj način izdvojiti iz donjostubičkog «Peharčeka» u kojem su djelovali prošlih deset godina. Inicijativni odbor je već održao nekoliko sastanaka, pribavljeni su ogledni primjerci statuta za Udrugu, a osnivačka skupština održat će se u petak 11. ožujka u 19 sati u Društvenom domu u Andraševcu.

Na skupštini će se izabrati rukovodstvo udruge i dati ime, a postoji i radni naziv – «Putar», koji dobro odgovara bregima na kojima Oroslavčani imaju vinograde. Nije obavezno, ali se budućim članovima preporuča da na skupštinu donesu koju flašu vina, naravno onog boljeg, a organizator će ih počastiti gulašom i svirkom benda Jožeka Lepčina.(d.l.)

ZABOK

Natjecanje mladeži iz prve pomoći Završena su natjecanja podmlatka i mladeži Crvenog križa u osnovnim i srednjim školama, pa su se najbolje ekipe plasirale na međuopćinsko i gradsko natjecanje, čiji je organizator Gradsko društvo Crvenog križa Zabok u suradnji sa školama.

Domaćini ovogodišnjeg natjecanja, koje se održava 12. ožujka, Osnovna su i Srednja škola Bedekovčina. Pet ekipa podmlatka i dvije ekipe mladeži natjecat će se u provjeri znanja o pokretu Crvenog križa, međunarodnom humanitarnom pravu i pravima čovjeka i djece te iz provjere znanja i vještina u pružanju prve pomoći. Pobjedničke ekipe iz svake kategorije stječu pravo natjecanja na županijskom natjecanju koje će se održati u Pregradi 9. travnja. (zl) SVETI KRIŽ ZAČRETJE

HONING počeo stipendirati učenike Kako bi osigurala školovane kadrove, poznata zagorska grafička tvrtka HONING d.d. započela je s programom stipendiranja učenika. Kristijan Krog i Zoran Safrić iz Krapine te Matija Rubil iz Zaboka, učenici trećeg razreda – smjera grafički tehničar Strukovnog i umjetničkog učilišta iz Zaboka, do kraja školovanja dobivat će stipendiju od 65 eura (500 kuna), a osigurali su si i radno mjesto nakon škole. Jedan od suvlasnika tvrtke, Miljenko Krznar, najavio je i nove stipendije, kao i stipendije za studente. (S. Fuštin)

15

YK

rtv prilog T J E D N A

U

V I Z I T A

BROZ OPET POBJE\UJE

“Piramidi” je neočekivano umjesto Cice Kranjčara sa 74% glasova pobijedila Titova unuka Aleksandra Broz, a treći pobjednik koji ide na Ćiru Blaževića u malom finalu birat će se, ako netko ne oboli kao Mirna Berend prošli tjedan - između Ante Nobila, Barbare Nole i Mladena Grdovića.

ovo anti-Schumacher godina, i da bi trebala biti puno zanimljivija od prošle. Jedino ‘boksevi’ više nisu interesantni kao prije, fali “one muvane” (po riječima Ivice Blažička u prijenosu) kad se dižu bolidi, mijenjaju gume, sad se samo dolijeva gorivo jer gume moraju izdržati cijelu utrku. Nova je odlična grafika koja prati vozače i njihove bolide, a može se čuti i interni timski radio svake momčadi, pa tako Alonso 10 krugova prije kraja nije znao da je treći! Tko li će dočekati 20. ožujka i sljedeću trku u Sepangu, Malezija?

ZAGORSKA MISS UNIVERSE? Dora Tkalec iz Sutinskih Toplica, maturantica Privatne srednje ekonomske škole Katarina Zrinski iz Zagreba, napiše: stupila je kao jedna od dvadeset finaDarko Ciglenečki BORIS U UKRAJINI listica Miss Universe u ponedjeljak, a (TV MANiac) Glavno pitanje koje se postavilo već na podrugi program HTV-a prenosio je izbor. četku prijenosa “Dore” bilo je - čemu 4 muška vodiNažalost, nije ušla u 10 najboljih te ni u užu konkurentelja, bez ijednog ženskog? Da je u pitanju izbor za ciju za lentu. Na scenu je izlazila kao broj 16, a ZagorMiss, još bi i bilo razumljivo. Čemu i najave u dneci su mogli glasati za nju na broj 060 546 546 te evenvnom programu da će Dora završiti do 21.40 kad tualno dobiti neku od vrijednih Zepterovih nagrada. je tada tek počelo prvo 10-minutno glasanje za sve Zanimljivo je da je pobijedila djevojka koja je bila broj pjesme. Zar je toliko teško bilo predvidjeti trajanje iza nje u predstavljanju, Jelena Glišić. 30. svibnja u svih pjesama i najava između pjesama, koje su bitajlandskom Bangkoku je svjetski izbor za Miss Unile preduge? Ivan “zbunjola” Mikulić na kraju je preverse, a vjerujem i prijenos na HTV-u. dao staklenu Doru Ukrajincu Borisu koji i dalje kao vuk umire sam. No, u Kijevu se kroz polufinale treba ŠIŠMIŠI U VELIKOM TABORU probiti do finala, od 19-21. svibnja na 50. EurosonU “Znanstvenoj petici” u rubrici priroda biologinja gu. Samo da ne izgubi (dobar?) glas kao Fodor na Daniela Hamidović pričala je u dvoru Veliki Tabor o drugoj polufinalnoj večeri! svom istraživanju šišmiša, kojih postoje 34 vrste u Hrvatskoj. Šišmiši su vrlo korisne životinje, jedini su koji tamane noću aktivne kukce, a mogu ih pojesti čak do tri kilograma! Šišmiš ne vidi, već se kreće i lovi pomoću “svog” ultrazvuka. Ne trebamo ga se bojati jer naše tijelo doživljava kao prepreku koju izbjegava, a u mraku može razaznati čak i komarca. I još jedna interesantna infomacija, pogotovo za poljoprivrednike - ako znate gdje im je stanište, možete imati najbolje gnojivo na svijetu.

Nedjelja, 13. ožujak 2005 08.15 08.20 08.30 ------08.35 09.00 ------09.50 10.10 10.35 10.40 11.55 12.00 12.15 12.25 12.30 13.20 14.00 15.05 15.15 15.20 16.05 17.40 18.15 19.15 19.20 19.30 20.05 21.05 22.00 22.50 22.55 23.05 23.15 ------00.50 01.50 02.15 03.55 04.45 05.00 05.30

16

TV raspored TV kalendar Vijesti Program za djecu: Teletubbies, lutkarska serija Vikendica Disneyevi crtići: Aladdin, crtana serija Timon i Pumbaa, crtana serija Promet danas Ciklus Columbo: Mind Over Mayhem, američki TV film Burzovno izvješće Dnevnik TV kalendar Mali savjeti za poljoprivrednike Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Vijesti Promet danas Zapis na brezovoj kori: 120 godina Dore Pejačević Maldonadovo čudo, američki TV film Kad zvoni?, serija za mlade Piramida, zabavni program LOTO 6/45 Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Duga mračna noć, dramska serija Shpitza, zabavna emisija Burzovno izvješće Dnevnik Vijesti iz kulture Evergreen: Osveta Pink Panthera, britansko-američki film Noćni program: Nedjeljom u dva Simpsoni 12., humoristična serija Maldonadovo čudo, američki TV film Shpitza, zabavna emisija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Split: More Zapis na brezovoj kori: 120 godina Dore Pejačević

HTV 2 08.10 Najbolji, dokumentarna serija 08.40 Radoznali vrtlari 2., dokumentarna serija 09.10 Villa Maria, serija repriza dvije tjedne epizode 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Križ: Sveta misa, prijenos 12.05 National Geographic: Tajna oružja 13.00 Mir i dobro 13.30 Studio F1 14.00 Sud i kazna 6., mini-serija (18) 15.40 Opera Box 16.10 Zvjezdani ratovi: Carstvo uzvraća udarac, američki film 18.15 Vijesti iz kulture 18.20 Sportski program 19.15 Nogomet: Magazin Lige prvaka 19.45 Simpsoni 12., humoristična serija --.-- - Večeras...

20.10 Pet plus - sportski program 21.20 Vijesti na Drugom 21.30 Pet plus - sportski program 23.45 Promet danas ------- Reprizni program: 23.50 Zvjezdane staze: Voyager 5., serija

NOVA TV 07.00 NOVA KIDS TV 08.55 Lenzerheide: Skijanje, prijenos 10.50 Tajne veze, dokumentarna serija 13.20 Automotiv, auto-moto magazin 13.50 Mentor, serija 14.40 Sretni dani s golim kuharom, kulinarski show 15.10 Pet minuta slave, zabavna emisija 16.00 Sve je relativno, serija 16.30 U sedmom nebu, serija 17.20 Vijesti 17.25 3 Ninje, igrani film 19.00 24 sata 19.30 Vrijeme 19.35 Laku noć, Hrvatska, crtana serija 20.00 Zona smrti, serija 20.45 Red Carpet, zabavna emisija 21.45 Danielle Steel: Promjene, igrani film 23.30 Laku noć, Hrvatska, crtana serija

HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 09.15 10.00 10.05 10.55 11.25 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.20 13.55 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.27 19.30 20.05 21.10 22.05 22.35 22.36 22.40 23.35 23.45 ------23.55 01.55 02.45 03.35 04.05 04.35 04.50 05.25

FORMULA USPJEHA “Formula 1” je u noći sa subote na nedjelju mnoge prikovala uz male ekrane, pogotovo što se idealno naslanjala na prijenos tenisa iz SAD-a. Već je ta prva trka, sa zanimljivim kvalifikacijama pokazala da je

HTV 1

Četvrtak, 10. ožujak 2005

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 10., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Novozelandska divljina Radoznali vrtlari 2., dokumentarna serija Najbolji, dokumentarna serija Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show TV raspored Vijesti Daniel Deronda, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija (41’) Večeras...

PP Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Brisani prostor Pola ure kulture Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture NOĆNI PROGRAM: Crveni ugao, američki film (12) Putovanje oko svijeta Brisani prostor Pola ure kulture Poslovni klub Europa i mi Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 ------11.10 11.40 12.00 12.45 13.35 14.00 14.55 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.20 19.35 20.00 20.05 20.55 21.25 21.35 21.40 22.35 00.30 01.15 01.45

TV kalendar Program za djecu i mlade: Glazbena TV Slobodna zona, dokumentarni film Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Res publica: Meta, emisija Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Slučaj TV zvijezde, američki film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Poslovni klub Europa i mi Rodbina, humoristična serija Večeras...

Zapadno krilo 5., serija U uredu 1., humoristična serija Vijesti na Drugom Promet danas Oz 3., serija Twelve Angry Men, američki film Daniel Deronda, serija U uredu 1., humoristična serija Zapadno krilo 5., serija

NOVA TV 07.00 09.25 10.35 11.25 12.25 13.20 14.15 14.45 15.25 16.25 17.15 17.20 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 22.00 23.00 00.55

NOVA KIDS TV Lenzerheide: Super G m, prijenos Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Lenzerheide: Super G ž, prijenos Lovac na krokodile, serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Nauči me voljeti, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Zatočenica, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Pet minuta slave, zabavna emisija Kućanice, serija Kevin Hill, serija Nova noć: Krvna osveta, igrani film Košarka Euroliga: Cibona VIP-Maccabi, snimka

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.20 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.45 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.10 Roseanne, humoristična serija (R) 10.35 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična serija 15.55 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Sanja vam diže kosu na glavi, talk show 18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Mijenjam ženu hrvatska verzija, dokumentarna sapunica 21.05 Glava iznad vode, igrani film, triler komedija 22.40 Cobra 12, kriminalistička serija 23.30 Vijesti, informativna emisija 23.45 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija (R) 00.40 Nestali, kriminalistička serija (R) 01.25 Tragovi zločina, kriminalistička serija (R) 02.10 Cobra 12, kriminalistička serija (R) 03.00 Exploziv, magazin (R)

Ponedjeljak, 14. ožujak 2005 RTL 07.05 Astro Boy, crtana serija 07.25 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.50 Ed, Edd i Eddy, crtana serija 08.10 Johnny Bravo, crtana serija 08.35 Beyblade, crtana serija 3 epizode 09.45 Moja cura je zvijezda, humoristična serija (R) 10.05 Rock Me Baby, humoristična serija (R) 10.25 Lud za tobom, humoristična serija (R) 10.50 Istjerivači duhova 2, igrani film, komedija 12.35 P.T. Barnum, dramska mini serija, drugi dio 14.05 Gas do daske 2, igrani film, akcijska komedija (R) 15.40 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija (R) 16.30 Mijenjam ženu hrvatska verzija, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Salto, zabavna emisija 18.15 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Nova zvijezda europski magazin, informativna emisija 19.25 Exploziv vikend, magazin 20.15 Nebeska udica, igrani film, drama 21.50 Cobra 11: Team 2, kriminalistička serija, pilot 23.25 Autopsija, dokumentarnokriminalistička serija Pecači u tihom rekreacijskom središtu Virginije pronalaze tragove krvi koji ih vode do jezovitog prizora. U isto vrijeme, obližnja obitelj na kampiranju prijavljuje nestanak djeteta. Poslije kratke istrage, policija privodi mogućeg ubojicu: riječ je o lokalnom ljubitelju oružja poznatom po nadimku – Rambo…

23.55 Pokretna meta, igrani film, akcijski (R) 01.25 Playboy: Sedmo čulo, igrani film, erotski (R) 03.05 Exploziv vikend, zabavna emisija (R)

HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 09.15 10.00 10.10 11.05 11.50 11.55 12.00 12.15 12.30 13.25 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.10 21.50 22.40 22.41 22.42 22.45 23.40 23.50 00.00 ------01.05 03.10 04.40 04.50 05.25

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 10., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Neobični peruanski svijet Oprah Show (638) TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Daniel Deronda, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Latinica: Humanitarne akcije lice i naličje Konstruiranje nemogućeg: Rimska ratna naprava dokumentarna serija Bioprognoza TV raspored Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Dobro ugođena večer: Simfonijski orkestar i bas Burchulatze Noćni program: Dnevnik mojim ljubavima, mađarski film Latinica: Humanitarne akcije lice i naličje Slobodna zona, kratki dokumentarni film Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 ------11.10 11.40 12.00 12.45 13.35 14.00 15.00 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.30 20.00 20.05 20.30 21.15 21.25 21.30 23.10 00.05 00.50 01.15 02.00

TV kalendar Program za djecu i mlade: Direkt Slobodna zona, dokumentarni film Zvjezdane staze: Voyager 6., serija Res publica: Religijski program Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Mind Over Mayhem, američki film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Internacional, magazin Glazbena TV Večeras...

Whoopi, humoristična serija Bez traga, serija (12) Vijesti na Drugom Promet danas Doberman, francuski film (18) Oz 3., serija Daniel Deronda, serija Whoopi, humoristična serija Bez traga, serija (12) Rodbina, humoristična serija

NOVA TV 07.00 09.35 10.25 11.15 12.05 13.00 13.20 14.15 14.45 15.25 16.25 17.15 17.20 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 22.40

NOVA KIDS TV Uljez, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Red Carpet, zabavna emisija Laku noć, Hrvatska, crtana serija Lovac na krokodile, dokumentarna serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Nauči me voljeti, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Zatočenica, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Jedan na jedan – talk show Alke Vuice Prvi u tjednu: Ace Ventura Kad priroda zove, igrani film Nova noć: Teška osmica, igrani film

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.15 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.40 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.05 Roseanne, humoristična serija (R) 10.30 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična serija 15.50 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Aleksandra radi na sebi, a vi?, talk show Aleksandra Mindoljević Drakulić sudjeluje u psihodramama sa studentima psihologije i ljudima koji se žele riješiti nekih trauma iz djetinjstva.

Ona sa svojim ‘glumcima’ objašnjava koliko gluma, odnosno ponovno proživljavanje nekih situacija, može pomoći da se suočimo s vlastitim problemima i tako ih riješimo.

18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Srcolovka, zabavna emisija 21.15 Mojih 200 godina, znanstveno-fantastični 23.25 Cobra 11: Team 2, kriminalistička serija 00.15 Vijesti, informativna emisija 00.30 Nebeska udica, igrani film, drama (R) 02.00 Cobra 11: Team 2, kriminalistička serija, pilot (R)

zagorskilist

YK Petak, 11. ožujak 2005 HTV 1 06.30 09.10 09.15 10.00 10.10 11.05 11.20 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.10 22.30 22.35 22.45 22.50 22.55 00.35 00.45 01.10 01.30 01.50 02.20 02.45 03.30 05.00 05.50 06.05

Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 10., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan - na putu svile Slobodna zona, kratki dokumentarni film Kruške i jabuke kuharski dvoboj Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Daniel Deronda, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Znanstvena petica Villa Maria, serija Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme 13 dana, američki film Burzovno izvješće Dnevnik Vijesti iz kulture Bioprognoza Sud i kazna 6., mini-serija (18) Zlikavci, zabavni program Whoopi, humoristična serija 8 jednostavnih pravila za dečke moje kćeri tinejdžerice, humoristična serija Humoristična serija U uredu 1., humoristična serija Rodbina, humoristična serija Daniel Deronda, serija Alias 2., serija Putovanje oko svijeta: Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan - na putu svile Slobodna zona, kratki dokumentarni film Maja, talk-show

Subota, 12. ožujak 2005

HTV 2 07.50 ------11.40 12.00 12.45 13.35 14.00 14.55 15.10 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.20 19.35 20.00 20.50 21.35 21.45 21.50 22.00 23.30 00.15

TV kalendar Program za djecu i mlade: Slobodna zona, dokumentarni film Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Res publica: Među nama Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Slobodna zona, dokumentarni film Kinoteka: Park Row, američki film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Savršeni svijet Slobodna zona, dokumentarni film Rodbina, humoristična serija Večeras...

Alias 2., serija Vijesti na Drugom Promet danas Zlikavci, zabavni program Metro pop Zona sumraka, serija Le radeau de la meduse, francuski film (12) 02.20 Savršeni svijet

NOVA TV 07.00 09.40 10.30 11.20 12.10 12.55 13.20 14.15 14.45 15.25 16.25 17.15 17.20 18.10 19.00 19.45 19.55 20.00 20.30 21.30 23.10 00.00

NOVA KIDS TV Uljez, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Po ure torture, zabavna emisija Laku noć, Hrvatska, crtana serija Lovac na krokodile, serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Nauči me voljeti, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Zatočenica, serija Uljez, serija 24 sata Laku noć, Hrvatska, crtana serija Vrijeme Mr. Bean, crtana serija Drugo lice – Petar Vlahov show Kemijski orgazam, igrani film Zakon u New Yorku, serija V.I.P., serija

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.20 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.45 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.10 Roseanne, humoristična serija (R) 10.35 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična serija 15.55 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Najveće laži o meni, talk show Jedna od najneugodnijih pojava vezanih uz slavu su netočni, iskrivljeni i neugodni napisi u novinama koje gotovo sve poznate osobe barem nekoliko puta pročitaju o sebi. Alka Vuica, Miroslav Ćiro Blažević govore o tome koliko ima zluradosti u pisanju naših novinara i analiziraju najgore laži koje su ikad pročitali 18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Slijepa pravda, igrani film, vestern 21.45 Bljesak, akcijski triler 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.30 Alien 3, znanstveno-fantastični horor 01.25 Glava iznad vode, triler komedija (R) 02.55 Cobra 12, kriminalistička serija (R)

Utorak, 15. ožujak 2005 HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 --.-- 09.15 10.00 10.10 11.05 11.50 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.25 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.10 20.45 21.40 22.10 22.11 22.15 23.10 23.20 23.30 ------00.30 02.05 02.35 03.25 04.05 04.50 05.25

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Mali savjeti za poljoprivrenike Lugarnica 11., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Filipinski susreti Oprah Show (639) TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Zapadno krilo 5., serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Globalno sijelo 100% ja, zabavno-glazbena emisija Svete planine svijeta: Fuji - planina izlazećeg Sunca, putopisna serija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Na rubu znanosti NOĆNI PROGRAM: Babe, američki TV film Globalno sijelo 100% ja, zabavno-glazbena emisija Karte na stol, magazin iz kulture Oprah Show (638) Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

zagorskilist

HTV 2 07.50 ------11.10 11.25 12.00 12.45 13.35 14.00 14.55 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.30 20.00 20.05 20.30 22.05 22.15 22.20 23.15 00.45 01.30 01.50

TV kalendar Program za djecu i mlade: Slobodna zona, dok. film Čardak i na nebu i na zemlji Zvjezdane staze: Voyager 6., serija Res publica: Treća dob, emisija Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Babe, američki TV film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Karte na stol, magazin iz kulture Glazbena TV Večeras...

8 jednostavnih pravila ... serija Plavuša s Harvarda, američki film Vijesti na Drugom Promet danas Oz 3., serija Kvar, američki film (12) Zapadno krilo 5., serija 8 jednostavnih pravila ... serija Rodbina, humoristična serija

NOVA TV 07.00 09.25 09.35 10.25 11.15 12.05 13.00 13.20 14.15 14.45 15.25 16.25 17.15 17.20 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 21.30 22.30 23.00

NOVA KIDS TV TV prodaja Uljez, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Jedan na jedan - talk show Laku noć Hrvatska, crtana serija Lovac na krokodile, dokumentarna serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Nauči me voljeti, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Zatočenica, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Naša mala klinika, serija Po ure torture, zabavna emisija Izgubljeni, serija Svi vole Raymonda, serija Nova noć: Lantana, igrani film

HTV 1 07.35 TV kalendar 07.45 Vijesti 07.50 Zwei in einem Boot, njemački film za djecu i mlade 09.00 Parlaonica 09.50 Vijesti 10.00 Promet danas 10.05 Briljanteen 10.55 Kad zvoni?, serija za mlade 11.25 Kruške i jabuke kuharski dvoboj 11.55 Burzovno izvješće 12.00 Dnevnik 12.15 Bioprognoza 12.20 Sedam žena, serija (12) 13.05 13 dana, američki film 15.25 Vijesti 15.30 Alpe-Dunav-Jadran 16.00 Reporteri 17.00 Vijesti 17.05 Promet danas 17.10 Inspektor Rex 6., serija 17.55 Divlja Australoazija: Južna mora, dokumentarna serija 18.45 TV Bingo Show 19.25 Večeras...

19.30 Dnevnik Sport Vrijeme 20.05 Studio 10, show program 21.40 Kad jaganjci utihnu, američki film (12) 23.35 Burzovno izvješće 23.40 Dnevnik 23.50 Vijesti iz kulture ------- Noćne ptice: 00.00 Bait, američko-kanadski film (12) 01.55 The Innocent Sleep, britanski film ------- Noćni program: 03.30 Newyorški plavci 11., serija (12) 04.10 Bez oduševljenja, molim 2. humoristična serija 04.40 Inspektor Rex 6., serija 05.25 Simpsoni 12., humoristična serija 05.50 Studio 10, show program 07.20 Sedam žena, serija (12)

HTV 2 08.30 Villa Maria, serija repriza tri tjedne epizode 10.40 Kućni ljubimci 11.10 Ima li pilota u avionu? 2., film 12.30 Korijeni - hrvatske manjine u Europi 13.00 Duhovni izazovi 13.15 Prizma - multinacionalni magazin 14.15 Sportski program 16.00 Krugovi - sigurnost 16.20 Crno-bijelo u boji 16.50 Slatka Irma, američki film 19.10 Vijesti iz kulture 19.15 Bez oduševljenja, molim 2.- serija 19.45 Simpsoni 12., humoristična serija 20.10 Večeras...

20.15 Newyorški plavci 11., serija (12) 21.00 Odjel za žrtve, serija (12) 21.45 Vijesti na Drugom 22.00 Hrvatska nogometna liga - emisija 23.00 Promet danas 23.05 Monk, serija (12) 23.50 Obavještajci 2., serija (12) 00.40 Sport danas 00.50 Asia Aid, dokumentarni film 01.50 Reporteri 02.50 Južna mora, dokumentarna serija 03.40 Sove - nečujni lovci

NOVA TV 06.40 TV prodaja 07.00 NOVA KIDS TV 08.55 Lenzerheide: Skijanje 13.20 Goodyear liga – sažeci 13.50 Djevojke s Beverly Hillsa, serija 14.20 VH 1 Put do slave: Kid Rock 15.10 Kemijski orgazam, igrani film 16.50 Vijesti 16.55 Košarka Goodyear liga: Zadar-Reflex, prijenos 19.00 24 sata 19.45 Vrijeme 19.50 Da pukneš od smijeha 20.00 Hrvatski Idol – priča o pobjedniku 21.00 Replicant, igrani film 22.50 Mentor, serija 23.40 Firefly, serija 00.30 VH 1 Put do slave: J. Lo

RTL 07.15 Beyblade, crtana serija - 4 epizode 08.45 Moja cura je zvijezda, humoristična serija 09.05 Rock Me Baby, humoristična serija 09.25 Lud za tobom, humoristična serija 09.50 Zabranjena ljubav, sapunica maraton (pet tjednih epizoda) 12.05 P.T. Barnum, dramska mini serija, prvi dio 13.40 Od Zemlje do Mjeseca, dramska serija 14.45 Cijena savjesti, dramska serija 15.30 Pravi poziv, akcijsko-fantastična serija 16.20 Slijepa pravda, igrani film, vestern (R) 17.50 Zvijezde Ekstra: Tom Cruise i George Clooney - ljubavni lanac, zabavna emisija Sve što dotakne, pozlati se. Pitate se, tko je taj sretnik? Tom Cruise, naravno – holivudski zlatni dečko, miljenik producenata koji znaju kako s njim jednostavno ne mogu pogriješiti.

Nažalost, i tome je došao kraj, a brojne obožavateljice ostale su čekati u nepodnošljivoj neizvjesnosti. Hoće li lijepa Penelope Cruz prisvojiti glumčevo prezime? Čini se kako šanse nisu velike. U međuvremenu, saznajte sve o Tomovim romantičnim međuigrama i pripremite se na šok kad doznate imena njegovih novih družica… Ostat ćemo još malo s Nicole Kidman i otkriti povezanost lijepe glumice s još jednom zvijezdom ovotjednog izdanja “Zvijezde ekstra”.

18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv vikend, magazin 20.15 Gas do daske 2, igrani film, akcijska komedija 21.55 Pokretna meta, igrani film, akcijski 23.25 Playboy: Sedmo čulo, igrani film, erotski 01.05 Bljesak, akcijski triler (R) 02.35 Alien 3, znanstvenofantastični horor (R)

Srijeda, 16. ožujak 2005 RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.15 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.40 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.05 Roseanne, humoristična serija (R) 10.30 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična serija 15.55 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Imam 19 i čekam treće dijete!, talk show Sanja je odlučila razgovarati s mladim mamama i saznati koje su prednosti ranog majčinstva spram onog u zreloj dobi.

18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Super dadilja, dokumentarna sapunica 21.05 Treptaj, igrani film, triler 22.50 Cobra 11: Team 2, kriminalistička serija 23.45 Vijesti, informativna emisija 00.00 Srcolovka, zabavna emisija (R) 00.50 Mojih 200 godina, igrani film, znanstveno-fantastični (R) 02.55 Cobra 11: Team 2, kriminalistička serija (R) 03.45 Exploziv, magazin (R)

HTV 1 06.30 09.10 09.15 10.00 10.10 10.35 11.00 11.55 12.00 12.15 12.30 13.25 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.45 17.50 18.30 19.15 19.20 19.30 20.05 21.45 22.15 22.16 22.20 23.15 23.25 23.35 ------00.05 02.05 02.30 02.55 03.25 03.55 04.05 04.50 05.25

Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 11., serija Vijesti Čuvari šume, dokumentarna serija Gospodari životinja, dokumentarna serija Govorimo o zdravlju Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Zapadno krilo 5., serija Slobodna zona, dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija LOTO 7/39 Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Belphegor: Fantom iz Louvrea, francuski film Izgubljeno blago, dokumentarna emisija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Direkt Noćni program: Cenizas del Paradiso, argentinski film (12) Čuvari šume, dokumentarna serija Gospodari životinja, dokumentarna serija Izgubljeno blago, dokumentarna emisija Direkt Slobodna zona, dokumentarni film Oprah Show (639) Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 ------13.35 14.00 14.45 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.30 20.00 20.05 20.30 22.00 22.10 22.15 23.10 ------01.05 01.50 02.10

TV kalendar Program za djecu i mlade: Rodbina, humoristična serija Res publica: Trenutak spoznaje Res publica: Heureka Vijesti za gluhe Pleme 5., serija Odjel za pljačke i ubojstva, serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Dokumentarna emisija Glazbena TV Večeras...

Svijet prema Jimu, humoristična serija Uprising, serija Vijesti na Drugom Promet danas Oz 3., serija The Man Who Wasn’t There, američki film (12) Reprizni program: Zapadno krilo 5., serija Svijet prema Jimu, humoristična serija Rodbina, humoristična serija

NOVA TV 07.00 09.35 10.25 11.15 12.05 13.00 13.20 14.15 14.45 15.25 16.25 17.15 17.20 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.35 22.35 23.05

NOVA KIDS TV Uljez, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Naša mala klinika, serija Laku noć, Hrvatska, crtana serija Lovac na krokodile, dokumentarna serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Nauči me voljeti, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Zatočenica, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Krimić: Neprijatelj u krevetu, igrani film U sridu – talk show Svjetske zavjere, dokumentarna serija Nova noć: Zarobljenik, igrani film

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.15 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.40 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.05 Roseanne, humoristična serija (R) 10.30 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična animirana serija 15.50 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Na što trošite?, talk show Sanjini gosti s njom raspravljaju o tome na što vrijedi trošiti. Neki od njih posve nesmotreno ‘peglaju karticu’ i troše na ono što im se u taj trenutak učini privlačnim, ne razmišljajući o budućnosti.

18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija 21.10 Nestali, kriminalistička serija 21.55 Tragovi zločina, kriminalistička serija 22.45 Cobra 11: Team 2, kriminalistička serija 23.40 Vijesti, informativna emisija 23.55 Super dadilja, dokumentarna sapunica (R) 00.45 Treptaj, igrani film, drama (R) 02.35 Cobra 11: Team 2, kriminalistička serija (R) 03.25 Exploziv, magazin (R)

17

YK ŽENSKO PISMO

Zabilježen trenutak Po prvi puta dohvatila me sa svojim kandžama gripa.

Dobro me uzdrmala i grijala na 39 stupnjeva. Popila sam sokova i andola za sve ove godine kad nisam bila bolesna. Mislim da ću ubuduće dobro slušati obavijesti za cijepljenje protiv te nemani zvane gripa. Duge dane jedino društvo bile su mi fotografije, stare, novije, meni uvijek jednako drage. Volim fotografije, zabilježen trenutak, lik, cvijet, događaj. Fotografija ima veliku moć, govori nam danas, sutra što je bilo jučer, uvijek iznova isto. Fotografija mi dočara događaje, osmijehe meni dragih ljudi. Nanovo proživljavam proživljeno, ponovno živim sa meni dragim ljudima koji su zlom sudbinom napustili ovu dolinu suza zvanu život. Volim svoje prekrasne fotografije cvijeća, bude u meni nadu i želju za novim početkom. Proljeće počinje cvijećem. Visibabe sigurno guraju svoje pognute glavice prema sunčanom danu. Samo da sunce ugrije i rastopi ovaj snijeg, sve će biti zeleno i živo. Iznova ću uživati u prekrasnim bojama mog cvijeća. Nadam se dobrom ljetu, cvatu mojih biljaka, nadam se fotoaparatu koji će lutati bojama mog svijeća, zabilježiti trenutak ljepote. Trebam iznova hrane za moju dušu, vrijeme kad fotografije ožive u mojim rukama, a misli slobodno lutaju od trenutka do trenutka (CK) KRAPINA

Državni inspektorat zelenu površinu prenamijenio u svoje parkiralište Zaposlenici Državnog inspektorata u Krapini svoja službena vozila neometano parkiraju na obližnjoj zelenoj površini ispred Muzeja evolucije, odnosno u parku koji vodi prema nalazištu pračovjeka Hušnjakovo. Zakrčenost zelenih površina automobilima boljka je koja muči skoro svako mjesto, no neočekivan je potez Inspektorata koji je ovaj lijepi park gotovo prenamijenio u svoje parkiralište. Budući da je prizor zabilježen prošle subote pomislili smo da je riječ o vikend rješenju, no ubrzo nas je razuvjerila djelatnica Muzeja evolucije rekavši kako je to posve uobičajeno, a traje već dulje vrijeme.

Podsjetimo, Krapina je nedavno uvela sustav automatske naplate parkiranja prema kojem jedan sat u prvoj zoni stoji pet, a u drugoj tri kune. U blizini Hušnjakova čak su dva parkirališta, tako da posjetitelji koji odluče razgledati izložbu pod nazivom Život i kultura neandertalskog čovjeka otvorenu do 4. svibnja u Muzeju, svoje limene ljubimce mogu bezbrižno parkirati, a da ne prekrše zakon. (M.P.)

Portreti malih ljudi lavljeg srca

Franjo Peternel: Sudbina ga poslala invalidima Drago Lončar DONJA STUBICA MARIJA BISTRICA

Z

agorski invalidi imali su sreće u nesreći tog 27. veljače 1987. godine, kobnog za Franju Peternela. Na poslovnom putu u Austriji dogodio se sudar nakon kojeg je Franjo postao invalid prve kategorije. Slijede mjeseci provedeni u bolnicama i na operacijama, te kasniji dugotrajniji oporavak, ali Franjo danas najčešće za hodanje mora koristiti dvije štake. Vjerojatno nekad ni sam nije znao s kakvim se sve teškoćama susreću ti ljudi koji su od rođenja ili prstom sudbine kakva je njegova, ostali trajno hendikepirani. Jer jedna bankina za mnoge od njih je često nepremostiva prepreka. Valjda je sudbina tako htjela, pa se agilan i uvijek u pokretu, Franjo Peternel odmah uključio u Društvo invalida koje je u bivšoj stubičkoj općini tada brojalo samo 17 članova. Prošlog tjedna Udruga invalida Donje Stubice koja okuplja invalide iz cijelog Zagorja, održala je svoju godišnju skupštinu, na kojoj je Franjo Peternel po treći put izabran za predsjednika Udruge koja danas broji 881 člana, od kojih se njih 572 aktivno druži i plaća članarinu.

Borba za prava invalida

U tih 15 godina koliko se Franjo angažirao među invalidi-

Ineženjeri i tehničari Oroteksa ispred tvornice pedesetih godina. Franjo Peternel je dolje u sredini.

ma izborena su mnoga njihova prava ali se sami nisu znali ili mogli za njih izboriti. Danas je Udruga invalida Donja Stubica na čelu s Franjom Peternelom jedna od ponajboljih takvih udruga u Hrvatskoj, čija se riječ itekako čuje i sluša, ne samo Zagorju.

Zanimljiv je životni put Franje Peternela koji je rođen u selu Pušina ispod Papuka gdje mu je otac bio lugar u poznatom izletištu Jankovci. Djetinjstvo je proživio u tom selu i u Podravskoj Slatini, da bi se nakon drugog svjetskog rata u Varaždinu školovao za tekstilca. Nakon završene škole te 1950. godine dekretom je poslan u oroslavsku tvornicu Oroteks gdje je radio do tog kobnog sudara sa šleperom.

-Bila su to lijepa i poletna vremena, a u Oroteksu sam počeo kao prelac. Ivan Tomić – Hanzi, koji je godinama bio tehnički direktor bio mi je kao drugi otac, a sjećam se i svih direktora koji su prošli kroz Oroteks, od Belog, Bićanića, Zečevića, Dolenca i Ranogaje-

Franjo Peternel je sam iskusio nedaće hednikepiranih

Napreduje gradnja sportske dvorane Ivo Šućur KRALJEVEC NA SUTLI

O

pćina Kraljevec na Sutli spada u treću skupinu područja posebne državne skrbi na temelju demografskog kriterija. «Bijela kuga» očituje se i kroz broj osnovnoškolaca u ovdašnjoj OŠ «Pavao Štoos», u kojoj je nekoć bilo 480, a sada samo 164 učenika.

Gradnja školske zdrade

18

počela je 1848. godine u sastavu Zadružnog doma, a djelimično završena 1970. jer nije imala dvoranu za tjelesnozdravstvenu kulturu, premda je iznjedrila nekoliko vrhunskih sportaša. Među njima i svog bivšeg učenika Roberta Prosinečkog.

Uz pomoć jedinice lokalne samouprave, ali bez Županije i Ministarstva prosvjete i sporta, ško-

la je 1998. godine uspjela izgraditi vanjsko igralište za mali nogomet, rukomet i košarku. Škola je jednu učionicu od 58 četvornih metara privremeno namijenila tjelesno-zdravstvenom odgoju.

-Bilo je to dakako nedovoljno za zadaće koje smo imali u ovom odgojnom predmetu, čime su naša djeca bila apsolutno prikraćena. A baš je ško-

la trebala biti ta ustanova koja osobito na selu mora biti hram kulture i sporta. Nažalost, imali smo jedan prostor posve atipičan i neprimjeran za sportsku dvoranu, sa asimetričnim krovištem, ali smo ipak odlučili da se obnovom prilagodi za tjelesno-zdravstvenu funkciju. Prošle smo godine izradili projekt, dobili lokacijsku i građevinsku dozvolu. Investi-

-Za sport je tada živjelo cijelo Oroslavje, a još i sada tvrdim da oroslavskom nogometu ‘fali’ netko kao što je to nekad bio Stevo Angeli, koji je trenirajući mlade nogometaše, svake sezone u momčad poslao pet novih darovitih igrača- kaže.

Kad je životni put Franju Peternela odveo među invalide, predsjednik Društva invalida bio je Nikola Srebrinac. Društvo se oku-

pljalo u bolnici u Stubičkim Toplicama, a kasnije u garaži Tome Dobrovockog.

Oni koji malo bolje poznaju Franju Peternela znaju da kad se on primi nekog posla da to nije samo zbog forme, već da će svojom upornošću u tome čime se bavi postići ono najviše moguće.

Kako je i na prošlotjednoj godišnjoj Skupštini rekao tajnik Udruge invalida Antun Hrbić, oni sada imaju svoje prostorije u središtu Donje Stubice, lani su kupili kombi vozilo i proširili garažu, aktivni su u svim manifestacijama Udruga invalida Hrvatske, a mnogo su dosad učinili i u uklanjanju arhitektonskih barijera za invalide u Zagorju.

-Bilo je nekad žalosno čuti kad invalidi nisu ni znali kakva sve prava imaju, jer svaka kategorija invalida ima druga prava i mi im pomažemo da ih i ostvare - govori Franjo kojeg su i za vrijeme našeg razgovora zvali iz drugih udruga s područja Hrvatske, a oni bliži donosili su mu kući novac za članarinu.

Mi možemo na kraju samo reći: Ako ste invalid i imate neki problem dođite četvrtkom u prostorije udruge u Donjoj Stubici i dobit ćete u najmanju ruku dobar savjet, jer takvog nevremena nema da Franjo Peternel ne dođe taj dan u prostorije Udruge.

cijskim sredstvima Ministarstva prosvjete i sporta od 960.000 kuna uredili smo dvoranu, koja ima centralno grijanje i odgovarajuće sanitarne prostorije i garderobe, malu galeriju za gledateljstvo, ali i nekoliko potpornih stupova sa zapadne strane, koje kao i stakla na istočnoj strani i galeriju na sjevernoj moramo zaštititi mrežama i soft-materijalom kako ne bi došlo do ozljeda. Za ovu zaštitu od Županije bi trebali dobiti 80.000

kuna za ovu godinu. Za potpuno dovršenje dvorane i opremanje spravama i sportskim rekvizitima treba nam još 300.000 kuna, što ćemo pokušati dobiti iz rebalansa proračuna Ministarstva prosvjete i sporta- kaže dipl. učiteljica Ružica Jemeršić, ravnateljica OŠ «Pavao Štoos».

Krovište dvorane je također u dosta lošem stanju, pa će se preko jedinice lokalne samouprave nastojati pronaći način njegove obnove.

ca, a s Podgajskim se Oroteks podijelio i eto zatvorio svoja vrata, iako je nekad u njemu radilo 1300 ljudi – sjeća se Franjo.

Bila su to vremena kada je iz oroslavskih tvorničkih porti izlazilo više od 3000 radnika, jer Oroteks je i pomogao podići i današnji Orometal, pa Orokonfekciju i Astru.

-Žao mi je i izgorjelog dvorca u kojem je bila tvornica Preslica jer sam u njoj bio jednom na đačkoj ekskurziji. Još se sjećam da su strojeve stavili na one lijepe parkete, a na zidovima su bile freske - govori Franjo koji ni tada kao ni danas nije mnogo sjedio kod kuće jer u svojoj biografiji ima zapisano da je čak 25 godina bio tajnik sportskog društva iz Oroslavja i to u vremenima vrhunskih sportskih rezultata oroslavskih nogometaša, skijaša, kuglača, stolnotenisača, strijelaca, pa se čak igrala i odbojka.

Upornost bez premca

zagorskilist

CMYK ZLATNI PIR Štefice i Franje Vitković

ZA DOMAĆE, ZA PAJDAŠE

»Plesali smo do šest vur vjutre, kak vu pravoj svadbi« Danijela Čiček SELNICA DONJA

U

snježnoj idili belečkog zaseoka Selnica Donja smjestio se dom Štefice i Franje Vitković. Tamo su proživjeli pedeset godina zajedničkog života. Sve je počelo u crkvi u Belcu gdje su se tada mladi ljudi upoznali i kasnije zaljubili.

- Nisam se nadal da bum ovo doživel. Znate, imal sam dvije operacije srca i bil dugo u bolnici, ali fala Bogu, koji me valjda ima rada, kad smo i ovo doživeli. Bili smo ista fara i tak smo se i upoznali i vjenčali nakon leto dana. Ja sam zbavil vojsku, malo sam bećaril, i onda odlučil oženiti se- saznajemo od Franje. Cijeli život bavili su se poljoprivredom i od toga živjeli. Krave, junice, krmače i 13 rali zemlje… 1966. godine Franjo je kupio traktor i mehanizaciju za košnju i time je vršio usluge sumještanima. Dvadeset i sedam godina prodavao je mlijeko Dukatu i vozio ga do otkupne stanice.

- A vidite, ja sam bila na lijepom mjestu, a došla sam sim v grabu živeti- rekla nam je Štefica kad smo je upitali kako se odlučila na život u tako udaljenom selu. -Ali nije mi žal. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka, kak v sakomu braku, ali nikad nisam požalilasa smiješkom priča «no-

zagorskilist

vopečena» mladenka. Na proslavu su ih nagovorili nećak Mirko i njegova žena Branka iz Njemačke kada su posjetili Zagorje za Božić, i nisu htjeli otići u Njemačku prije velike fešte. Ponovljene zavjete izrekli su u crkvi Snježne Gospe u Belcu pred župnikom vlč. Mirkom Borjanom. – Imala sam bolje tremu, nek prije pedeset let. Mislila sam, kaj bumo mi to ponavljali, ali su nas nagovorili i bilo je lijepo- rekla nam je Štefica.

Svadbena se povorka iz Belca preselila u zlatarski restoran Ivančica gdje se okupilo preko šezdeset ljudi želeći uveličati zlatnu obljetnicu. Prijatelji i rodbina okupili su se sa svih strana. Došli su iz Njemačke, Slovenije, Siska, Zagreba i Koprivnice. Plesalo se do ranog jutra. – Nismo išli doma vjutre do šest vur. Bilo je to slavlje za pamćenje.

Imali smo muziku, plesali smo, svi su bili i u cr-

kvi, tak da je bila prepuna. Nećakinja nam je donesla vino iz Izraela koje smo pili u crkvi. To zovu pravim Isusovim vinom. A u povorki do Zlatara je išlo 16 auta- ponosno govori Franjo. Torte, kolači, cvijeće, aperitiv na dolasku, poseban stol za mladence, sve je svjedočilo u prilog pravoj svadbi. – Popilo se čak 60 litara vina. Imali smo odojka, janjca, juhu, štrukle, puretinu, zagrebački. Bilo je svega- saznajemo o svadbenoj večeri.

Nikome ne paše furt sve

Danas su Franjo i Štefica u mirovini. – Ne bavim se gotovo ničim zbog zdravlja. Moram mirovati, tako da dane provodim lutajući. Odem kod prijatelja, šećem. Štefica se bavi kućanskim poslima, imamo neke živine, a hranimo i svinje, iako ih sad nemamo. Ima i vrt. Znate, i je i nije brže prešlo

tih pedeset let. Čoveku se čini brže kad to tak veli, ali kad se ide prisjećati godina unatrag, baš i nije tak brže. Sat ide stalne napred, tu niš nemreme.

Makar sam ja dal molbu tam gore, svetom Petru, da bi sad mogel vrnuti vuru prema natrag- šali se Franjo.

- I nemamo neku posebnu tajnu kak biti tak duge u braku. Pitali su me konobari kad sam došel rezervirati salu, kaj bum došel z istu? A s koju drugu, rekel sam im. Kaj da vam velim? Dobro smo se slagali. Imali smo trnoviti put. Dece, na žalost, nismo mogli imeti. Prešli smo i zlo i dobre. Kak i saki drugi. Nemre vam uvijek biti sve dobro. Ljudi se ponekad male i porječkaju, ali to ne traje duge. Treba se dobre slagati i imeti razumijevanja i to je sveA imaju li poruku za mlade, s obzirom na zlatne godine bračnog staža, zanimalo nas je na kraju. – Želimo svakome da doživi ove godine. Mladi se moraju slagati. Buju svi vidli da su trzavice sastavni dio života i to je normalno, ali saki mora iz toga izvući nekakvu poruku. Jer nikome ne paše furt sve- poučavaju simpatični Štefica i Franjo, koje ostavljamo u snijegom pokrivenoj Donjoj Selnici. Pozivaju nas da ih posjetimo na proljeće, kada procvjeta priroda…

Same jemput

S

Piše: Rajko Fureš

ame jemput dobiti moreš zase šansu novu, same te bu jemput dragi Božek počakal. Jer ak za vse uve ljete nekaj niesi napravil, niesi cajta mel – bormec ga niti za the par vur niti nebuš mogel meti. Najemput te je steple, najemput si se zgledal kak nič več nemreš, a još do prie par cajte mogel si i dukati, mogel si i hopsati, mogel si i zijati – baš vse si mogel, baš vse kaj si si zamisliti i štel. I najemput te je prijele, najemput se je z tobu vse te okrenule, najemput te je zaprle z vseh stran – tak da niesi mogel dojti k sebe, tak da niesi ni mogel več se niti zajeti a da ti nehči ne bi mogel nekaj prie toga niti poljek vuheka otkljepati. Niesi se mogel niti prekolubitnuti prie toga gda več si si misliti počel kaj ti bu se zgodile, tak da su ti vudenke prešle tak hitre, da niesi niti mogel znati e si ti unda spal ili si zanje nigdar nie niti čul. A jedna vudenka, te ti je čist tak fljetne zginule da se niesi niti mogel obrnuti, a več si poljek sebe mogel čujti otkljepanje, vsu tu droptinje teroga si mogel same negde nacajhati dok si se zgledaval tam gde se vudenka zmeknula i zgubila, kak ne-

kaj kaj odtiral ga je trdi veter, nič druge i nič mekšejše.

A mnogi put bi mnogi šteli da dobiju još jemput od najvekšega - nekaj najlepšega, nekaj najdrajšega, nekaj kaj se same more z dobrem zaslužiti, več put im se i osmehnuti more, več put im se i posreči, tak da dok god moreš po noga hoditi, dok god zase znaš – nič ti nie tak bolše nek je same jedna vudenka tera te je zgledala gda si se najmenj i nadal. A več put ti h življenju vse te zgledi čist naopak, več put ti h življenju nič nie tak kak si si zamisliti mogel, nekaj ti je črne, nekaj ti je bele, nekaj ti je črlene a nekaj čist apšisane. A kaj i moreš druge povedati nek da o življenju nekaj drugač si moreš i misliti gda za sobu maš nekaj kaj te more vsaki put speči, speči gda bi si same mogel pomisliti kaj je i gde je tie tunjek, kak se zajemlješ – da van se zvlječi nemreš i da dotebe nihči nemre dojti. A vsaki med nami druge ni nebi štel nek još jemput probati, još jemput življenje podehnuti, još jemput se obrnuti, same največ ih nigdar tie drugi put nie videle, niti mogle hunjem se veseliti i novoga življenja k sebe prismeknuti.

Zate, nie nam se za misliti gda priliku mame, nie nam se misliti otom – e bi ili nebi, jer vse kaj ne zememe i vse kaj prepustime, nigdar več skoristili nebume, jer življenje nič nie drugač nek veter i pesek teri se na vse strani sveta rastirava, kak žalosna popevka tera vse nas seča da bili sme same del zemljice kaj navek nas čaka.

19

CMYK Promocija nove knjige Nevenke Gregurić

življenje” - treæa knjiga kultura “Drage èuvarice zagorskih obièaja ZABOK

Izašao »Lahor«

Izašao je 37. broj lista “Lahor” učenika OŠ “Ksavera Šandora Gjalskog” iz Zaboka. List su u boji na 44 stranice uredili sami učenici uz pomoć voditeljice novinarske grupe Nevenke Miškulin koja je ujedno i urednica. U “Lahoru” se može čitati o projektu eko škole, o sportskom životu škole, o natjecanjima na kojima su sudjelovali učenici. Tu su i zapažanja učenika o događajima u školi i oko nje, foto priča o susretu s Dragutinom Tadijanovićem te vesele stranice s “lahoroskopom», križaljkama i šalama. Malim zabočkim novinarima sve pohvale za njihov list, a također im želimo još mnogo ovako dobrih i šarenih “Lahora”. (S. Fuštin) GREDICE

Metalci znaju napraviti feštu U HGF Rock Clubu Gjalski u Gredicama proteklog je vikenda uz baklje i svijeće održan koncert black metal bandova u organizaciji udruge Mraz iz Zaboka, u sklopu njihovog projekta Metal resurrection, uz partnersku pomoć za ovaj događaj Urion production.

Nastupili su sarajevski band KRV, riječki bandovi Unholy Inquisition i Gothaurs Wrath te beogradski band The Stone.

Oko 150 posjetitelja uživalo je u zvucima opakog crnog metala do ranih jutarnjih sati. Iako su organizatori bili suočeni s raznim prijetnjama zbog održavanja koncerta, on je ipak bez problema priveden kraju.

Udruga Mraz najavljuje i nove koncerte koji će uskoro održati u HGF Rocl Clubu Gjalski. (S. Fuštin) MAČE

Skupština KUD-a iz Mača Kulturno umjetničko društvo „Ljudevit Gaj“ iz Mača iduće će subote, 19. ožujka, održati redovnu izvještajnu sjednicu Skupštine u dvorani mačanskog Doma kulture. Svoja će izvješća o proteklom razdoblju, uz predsjednika Berislava Sedaka koji će otvoriti sjednicu, podnijeti blagajnik, intendant i Nadzorni odbor. Nakon rasprave o izvješćima krenut će se u usvajanje programa rada i financijskog plana za 2005. godinu, te izbor novih članova Izvršnog odbora. Na dnevnom redu će se naći i organizacija proslave 25-godišnjice KUDa Mače. (D.Čiček) KRAPINA

Knjiga o neandertalcima Školska knjiga objavila je knjigu Ivora Kavranića “Život neandertalaca”. Autor je docent na katedri za prapovijesnu arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Knjiga je popularnoznanstvena, namijenjena običnim ljudima koji bi željeli više znati o neandertalcima, ne samo iz Krapine, već i iz cijele Europe. Neandertalci su nastanjivali Zemlju oko 170 tisuća godina, od 200 do 28 tisuća godina prije naše ere, a i dalje je misterij kako su izumrli i nestali. (D. Ciglenečki)

20

Darko Ciglenečki ZABOK

N

evenka Gregurić poziva sve na promociju svoje treće knjige “Drage življenje” u subotu, 12. ožujka (gregurjevčaka) u Vatrogasnom domu u Špičkovini, uz mužikaše “Fakine”. “Pajdašuvanje bi počelje v sedem vur h večer”, a “si skupa bi se družilji, pospominalji, neke pregrizli i gutnulji!”

A nije prošla ni godina dana od prošle fešte - prošle godine u travnju promovirala je drugu knjigu “Trunek spomenka”. Također ju je objavila u samostalnoj nakladi od 1000 primjeraka. Prva zbirka pjesama “Suza u oku, radost vu srcu” tiskana u 400 primjeraka je odavno rasprodana.

Novom knjigom možemo govoriti o Nevenkinoj trilogiji. “Drage življenje” ima 96 stranica, na naslovnici je slika Željka Kropfa, lektorica je prof. Branka Vrbanec, a urednik je i ovaj put prof. Antun Kuščar, ujedno i pisac uvodnika u kojem zaključuje: “Nevenkina knjiga je istovremeno zabava i pouka, recept i izazov, uspomena i stvarnost, dokaz i pitanje “kulike je nama drage naše življenje!?”

Malo dalje i sama piše zašto je nastala ova knjiga: “Napisala sam kaj sme delali, kaj sme jelji i kak su se naše jiestvice pripravljale... Mi sme črez svoje življenje delali i dielame da naše dece i vnukam bude bolje.”

Knjiga je, po Nevenkinim riječima, posvećena generaciji 1955. godine (kad je i sama rođena, prezimenom Mak, 15.3. u selu Kotarice kod Sv. Križa Začretja), kroz opis djetinjstva do škole, sve čime su se bavili, posebno u dvije novele “Čijeva je obleka” i “Ferije ljeta 1964.”

U drugom dijelu knjige “Kaj sme jeli” nalaze se starinski recepti u kojima nema bakalara, kao što su joj neki tvrdili da je bila

tradicija u Zagorju.

Nedavno je gostovala na Radio Sljemenu, imala zapažen nastup, a i dalje je mnogi zovu na mobitel, vezano za prošlu knjigu. Tada i njima objašnjava da je na pisanje tjera zadovoljstvo duše. Životna joj je filozofija da osim lica svako jutro umije i dušu i radosna je ako netko vidi njenu čistoću i radost.

Ova neumorna nastavnica fizike i tehničkog odgoja i sindikalna povjerenica Osnovne škole Bedekovčina, majka tri kćerke, neumorno ide dalje, sa bazom u svojoj Dubravi Zabočkoj. Već ima spremne dvije nove knjige, koje neće sama objavljivati, već će ih ponuditi izdavačima - roman “Iz bilježnice jedne učiteljice”, te drugu zbirku pjesama koja će se zvati “Oprostite mi”. Vjerojatno će i na pozivnici za te promocije stajati riječi kojima vam unaprijed zahvaljuje: “Fala kaj bute došlji!”

A tad ćemo govoriti ne o trilogiji već o - Petoknjižju!

Veter življenja puše Fejst brze ide dalje Briše se za sobu Neče stati Baš ni malje.

Oče zbrisati trage Mojuga življenja Elji ja sem jahka I nedam da mi Zbriše trage Moje radosti I trpljenja.

KOLUTIĆI Z CUKAREM:

6 žljic masti, 5 žljic vrhnja i malje kvasa zmieša se z 4 do 5 beručki melje. Tieste se dobre zmieša i ostavi stati jenu vuru. Unda ga treba resuknuti tak da bu tieste debelje kak pol debljine prsta. Rezvaljane tieste se rieže z šaljicu na kruge i još se sredina zrieže šrafem od flaše. Dene se peč i gda koluti spečeju mam z kostruole se jen po jen mečeju z viljicu vu krop same da se smočiju h kropu. Tak mokri smačeju se vu cukar.

zagorskilist

CMYK IZLOŽBA Kako je živio krapinski neandertalac

Što je radio Krapinek?

Senka Susović KRAPINA

U

želji da se odgovori na najčešće postavljena pitanja vezana uz krapinskog pračovjeka, u Muzeju evolucije «Hušnjakovo» u Krapini, postavljena je zanimljiva izložba edukativnog karaktera pod nazivom «Život i kultura neandertalskog čovjeka», autorice Vlaste Krklec, inače voditeljice tog muzeja i nalazišta pračovjeka «Hušnjakovo».

Izložba koja govori o životnim i kulturnim navikama krapinskog pračovjeka namijenjena je svim posjetiteljima, a osobito školskoj djeci i studentima. Na zanimljiv način daje odgovore na pitanja kako je izgledao krapinski neandertalac, čime se hranio, kako se odijevao, kakvo je oruđe izrađivao, kojim se metodama liječenja služio, kakve je rituale imao, je li govorio i bio kanibal, na koji se način služio vatrom, kakve su klimatske prilike godina u vrijeme kada

je živio, itd. Izložbu upotpunjavaju ilustracije rađene olovkom u boji, autorice akademske slikarice i grafičarke Maje Nikin Šimić iz Krapine, koje prate i tekst kataloga koji je rađen dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Izložbu je otvorila pomoćnica ministra kulture, Goranka Horjan koja je istaknula da i Ministarstvo kulture RH koje sudjeluje i u financiranju novog Muzeja evolucije koji bi trebao biti dovršen do kraja 2006. godine.

piše: Vaš dušobrižnik

Josip Komorčec Pepek župnik iz Bedekovčine

B

muzeja do samog lokaliteta Hušnjakovo. U tijeku je rad na scenariju stalnog postava za kojeg je zadužen mr. Jakov Radovčić, koji bi po ugovoru trebao biti gotov za oko dva mjeseca. Podsjećamo, novi muzejski multimedijalni postav pružat će iznimnu muzejsku prezentaciju koja će se sastojati od dioramskog pristupa. Bit će to, kako kažu, najveća svjetska diorama ne-

andertalskog čovjeka koja je ikad postavljena i koja bi trebala predstavljati život i kulturu neandertalskog čovjeka. Godina 2006. u kojoj se predviđa završetak radova poklopila bi se s obljetnicom smrti Dragutina Gorjanovića Krambergera i izlaska njegove monografije o diluvijalnom čovjeku iz Krapine kao jednom od najopsežnijih djela rađenih na temu neandertalaca.

»Human Rights Film Festival« gostuje u Zaboku Sebastijan Fuštin ZABOK

organizaciji Udruženja za razvoj kulture, Multimedijalnog U instituta, udruge GoKul iz Zaboka i

Zona Kumrovec, u Zaboku gostuje “Human Rights Film Festival”. Cijeli ovaj program realiziran je kroz platformu “Clubture” i projekt “Predgrađe Subkulture”. Festival

zagorskilist

se održava u četvrtak i petak, 10. i 11. ožujka u staroj zgradi policije u Zaboku uz besplatan ulaz.

Prvog dana zasigurno najintrigantniji dio programa biti će projekcija filma “Lora - Svjedočanstva” Nenada Puhovskog. Film je to o zatvoru smještenom u splitskoj ratnoj luci “Lora” i zatvorenicima koji su prošli kroz njega. Nakon projekcije koja počinje u 18 sati slijedi razgovor s autorom filma.

Da li je umrla solidarnost

Vlasta Krklec, voditeljica »Hušnjakovog«

Nastavak radova

Prema riječima Vlaste Krklec nakon prve građevinske faze, po okončanju zime na novom će se muzeju nastaviti sa građevinsko obrtničkim radovima, uvođenjem plinskog sustava, grijanja, ventilacije, vodovodnog i kanalizacijskog sustava, uvođenja elektro-instalacija, središnjeg razglasnog i telefonskog sustava. U planu je geodetsko snimanje terena budući da će se po projektu raditi i pristup staza od izlaza novog

PORUKA TJEDNA

Četvrtak nam donosi i projekcije filmova “911 in Plane Site” (16 sati) te “Control Room” (21 sat).

Drugog dana u petak prikazuju se filmovi “Citizen Berlusconi” (15 sati), “Pretty Dyana” (16 sati) i “Border” (17 sati). Nakon filma slijedi tribina na temu “Integracija tražitelja azila i azilanata u svakodnevni život u Republici Hrvatskoj”. Gosti tribine su gradonačelnik Oroslavja dr. Davor Gre-

dičak, predsjednik MO Stubičke Slatine Nenad Gospočić, predstavnici MUP-a, Biserka Jakšić i Ksenija Čućek iz Županijskog vijeća za ljudska prava, dok će moderator tribine biti Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.

Na kraju programa u 20 sati prikazat će se kompilacija kratkih videa “Beyond TV”, a nakon toga slijedi humana zabava uz zagarantirani čaj, glazbu i toleranciju.

ožja nas ljubav okružuje sa svih strana.

Njegova ljubav je voda koju pijemo, zrak koji dišemo i svjetlo koje gledamo. Ljudi žure ulicama puni briga i nikada se ne zaustavljaju da bi na Njega Boga pomislili i zahvalili za te životne darove, koje od njega besplatno primismo.

Nismo li danas zatvoreni u neke svoje vlastite političke, ideološke, vjerske, nacionalne ili neke druge torove iz kojih ne možemo ili ne želimo vidjeti drugoga i drukčijeg od sebe?

Naša kultura i civilizacija duboko su zadojene duhom sebičnosti.

Susrećemo se u svijetu sa pojedincima koji ne osjećaju tuđu nevolju, koje ne diraju suze drugoga, koji ne vide potrebe drugih, koji u ostvarivanju svojih interesa gaze sve pred sobom. Čovjek za njih nema vrijednosti i dostojanstva – postavlja se pitanje gdje je solidarnost? Da li je umrla solidarnost?

Razmisli i odgovori si sam (ako pođeš od sebe na dobrom si putu).

XII postaja: ISUS UMIRE NA KRIŽU Dođe vrijeme kada moramo stati – znak stop nas zaustavlja radi naše sigurnosti. Jednako je tako i u našem životnom toku- svoj život moramo uskladiti s potrebama drugih ljudi koji imaju ista ljudska prava kao i mi u duhovnom i materijalnom smislu. Isus na križu moli za svoje neprijatelje, mučitelje, progonitelje i nama je taj Isus odredio smjernice u životu. «Ne mrzi bližnjega, ljubi neprijatelja i moli za svoje progonitelje». Da bismo to shvatili i prihvatili potrebno je zaustaviti se na «duhovni stop», jer od riječi upute Isusove i ri-

ječi koje upućuje s križa: «Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine…» više ništa nije kao što je bilo prije.

Odluka i poziv: Razmišljaj, tko je odgovoran za budućnost? Tko? I ja sam odgovoran i ti si odgovoran, stoga naša odluka neka bude: Ima dosta toga za napraviti.

Primimo se posla.

XIII postaja: ISUSA SKIDAJU S KRIŽA Znak nas upućuje na jednosmjerni put.

To u tom času znači jedini pravi put i mi krećemo. Tako je i u našem životu – ima više ponuda, ali samo je jedan put onaj pravi, a to je smjer PUT PREMA BOGU, to je put u budućnost. Budućnost se rađa na temelju naših odluka i današnjih djela. Važno je činiti, a ne prepustiti se događanju. Nema na tom putu mjesta bezbrižnosti, bijegu u prošlost, teško je, ali nema više uzmicanja kad se krene. Isusa su skinuli s križa s velikom tugom i razmišljanjem ‘što sada’?

Ide li svijet prema boljem ili gorem? Tek je Uskrs, uskrsnuće Isusovo dalo odgovor. Pred nama je novost: neprestano sviće novi dan, bolji dan, a sve je to božji dar.

Odluka i poziv: U tom novom danu daj nam Isuse činiti ono, što je dobro za bolju budućnost.

XIV postaja: ISUSA POLAŽU U GROB Parking = stajalište gdje se «odmaraju», hlade motori i automobili.

I mi ljudi imamo uređeni prostor kao stajalište za privremeni boravak, ne za trajno vrijeme, to je naše groblje. Isusa su stavili u grob i nas će jednom staviti u grob. Na Isusovom grobu Anđeo je navijestio: «Nema ga ovdje. Uskrsnuo je!!!». A Ti si uskrsnuli Isuse nama obećao: «Idem pripraviti Vam mjesto». Mi tebi Isuse vjerujemo i zato znamo u konačnostiuskrsnuće je naša budućnost. Naš život vrijedi Bogu, onda treba vrijediti i ljudima.

Odluka i poziv: Čuvaj i brani život još nerođenog, kao i onog nemoćnog bolesnika ili starca – ma svaki ću život štititi.

21

CMYK

sport 10. kolo II.HMNL-sjever, Telekom-Renault Auto Krešo 1:6 MALI NOGOMET

Uvjerljiva pobjeda Renault Auto Kreše Tomislav Zrinšćak ZAGREB

M

alonogometaši krapinskog R. A. K. bez većih su problema svladali momčad Telekoma. Ponovno je Miljenko Kunštek sa 4 pogotka bio prvo ime kod Krapinčana, a pošto je susret vrlo brzo bio riješen, šansu za igru dobili su svi igrači R. A. K. U ponedjeljak krapinski drugoligaš ugošćuje momčad Kupe, a onda sljedeći petak der-

bi prvenstva Sokoli-R. A. K. Pobjednik te utakmice bit će najvjerojatnije sudionik kvalifikacija za plasman u I. HMNL. Ostali rezultati 10. kola: Sokoli-Kupa 10:4, Automobili Lončar Legea-Strmec 4:5, Uspinjača slobodna.

Poredak nakon 10. kola: 1.

Renault Auto Krešo 27, 2.

Sokoli 27 (utakmica manje), 3. Uspinjača 15, 4.

Strmec 10, 5. Automobili Lončar Legea 9, 6. Telekom 9, 7. Elab 7 (istupio iz lige), 8. Kupa 6.

TELEKOM

1 (1)

RENAULT AUTO KREŠO

6 (3) 0

ZAGREB: dvorana KTOC, GLEDATELJA: 50, SUCI: D. Janošević i I. Krmar, DELEGAT: B. Murko (svi Zagreb).

STRIJELCI: 0:1 Kunštek 4’, 0:2 Kunštek 9’, 1:2 Gudelj 13’, 1:3 Petek 17’, 1:4 Kunštek 22’, 1:5 Cigula 29’, 1:6 Kunštek 38’.

TELEKOM: Ninić, Selimović, Perić, Vadlja, Čopor, Jakšić, Gudelj.

RENAULT AUTO KREŠO: R. Škrlec, Vincelj, Petek, Ferček, D. Škrlec, Adamić, Kunštek, Pipinić, Kranjčević, Vidović, Dlesk, Cigula.

Željko Rumbak: Neću braniti za 4 500 kuna eljko Rumbak, vratar Varteksa, zbog neispunjenih obveza svog kluba prema njemu ne brani već dva tjedna. Navodno mu je prije utakmice s Interom predsjednik kluba Pezelj nudio isplatu, ali poslije Intera, što je on u startu odbio.

Kako će se rasplesti situacija u kojoj zapravo svi gube? Varteks je zbog neiskustva svog golmana Mancea izgubio već 2 utakmice, a Rumbaku je uskraćeno da radi ono što najbolje znagolmanski posao. Ovaj čestiti i uzorni sportaš već je 18 godina u vrhunskom sportu. U tih 18 godina sigurno nije bio pravilno honoriran za svoje izuzetne golmanske sposobnosti. Često puta je bio i prevaren, ali nikad nije pravio

vatskog nogometa. Branio je za u nogometnom smislu mizernih 4500 kuna i bio vjerojatno najslabije plaćeni Varteksov prvotimac, ali Varaždinci mu ni taj mali iznos nisu plaćali na vrijeme. Prije početka polusezone čelnicima Varteksa jasno je dao do znanja da neće braniti 1. kolo, ako mu ne isplate obećani novac. Oni ga izgleda nisu ozbiljni shvatili, pa sad neki čelnici Varteksa vidjevši da su pogriješili, tu svoju grešku nepravedno pokušavaju prenijeti na Željka Rumbaka, čovjeka koji samo traži ono što mu pripada. Zapravo je i smiješno čitati sva izdanja hrvatskih novina koja ili svaljuju potpunu krivnju na njega, ili pak djelomičnu, kao nešto je kriv on, a nešto je kriv Varteks. Istina je jedna- Rumbak traži samo ono što mu pripada i ono

buku ni od čega. Miran i šutljiv kakav je, predano je trenirao i sada u 36. godini branio je polusezonu za pamćenje i držao Varteks u samom vrhu hr-

što je ‘krvavo’ zaslužio, jer osim što je vrhunski golman, Željko je isto takav otac, suprug i sin i ne želi da njegova obitelj ispašta zbog drugih ljudi i tuđih

Tomislav Zrinšćak KRAPINA

Ž

PLIVANJE

Zimski kup mlađih kadeta SPLIT – Proteklog vikenda u Splitu je održan Zimski kup mlađih kadeta (dečki 93. godište i mlađi i cure 94. godište i mlađe) Hrvatske u plivanju u 25 metarnom bazenu.

Na Kupu su nastupila i 3 mlađa kadeta Plivačkog kluba Olimp Mihanović:

Filip Ciglenečki, Ivan Kukolja i Mihael Vukić. Najzapaženiji rezultat ostvario je Filip Ciglenečki koji je na 100m leptir osvojio 9. mjesto. U ukupnom zbroju malih bodova po klubovima Olimp je zauzeo 12. mjesto s 23 boda.

(T. Benčić)

grešaka. On jednostavno ne želi da njegov sin Renato i kćerkica Lea budu uskraćeni za neke stvari i želi im maksimalno olakšati put u životu, da ne prolaze sve ono što što je on morao prolaziti.

Najpoznatiji hrvatski ‘otac’ Ćiro Blažević ponudio mu je svojih 20 000 eura, ali ih je Željko odbio jer, kako kaže, nije mu dužan trener nego klub. Ćiro je u tom slučaju zauzeo svoju već poznatu diplomatsku poziciju, prvo kako je samo rekao čestitom i uzornom čovjeku ponudio novac, da bi samo nekoliko dana kasnije govorio o izdaji. Sportski direktor Zlatko Dalić otišao je i korak dalje pa Rumbaka naziva već bivšem vratarem Varteksa iako je još uvijek neizvjesno kako će se ova situaci-

ja rasplesti. Dalić je izašao u javnost s nebuloznom cifrom od 230 000 kuna koliko je Varteks uplatio svom kako on kaže bivšem vrataru, ali ta je cifra daleko od istine. Varteks Rumbaku nije isplatio ni dio ugovora za prošlu sezonu pa je zapravo teško nagađati koliko je stvarna cifra duga. No, bez obzira na sadašnju situaciju postoji mogućnost da se Rumbak ipak vrati na mjesto prvog vratara Varteksa i to vrlo brzo. Podijeljeni su i White Stonesi, navijači Varteksa. Neki govore o izdaji, dok ga drugi podržavaju.

Mnogo bi toga bilo jasnije da Rumbak da koju izjavu za novinu, no on miran i staložen kakav je, ne želi trčati pred rudo i čeka rasplet ove za sve neugodne situacije.

STRELJAŠTVO

Završava županijska liga KRUŠLJEVO SELO – Ovog vikenda (12. i 13. ožujka) na streljani u Krušljevom selu održava se posljednje 7. kolo u disciplini serijska zračna puška u kategoriji kadetkinja, kadeta, juniorki i seniora. Ukoliko ne dođe do nekih većih iznenađe-

nja trenutno vodeći natjecatelji trebali bi biti i najbolji u ukupnom poretku.

Ekipno je sve već odavno poznato. U svim ženskim kategorijama sigurne su prvakinje članice Strijelca, dok su kod seniora sigurni prvaci Marijabistričani.

(T. Benčić)

NOGOMET

Skupština NK Desinić DESINIĆ – Ove subote 12. ožujka, s početkom u 18 sati, održat će se Izborna skupština NK Desinić. Va-

22

žnije teme će osim izbora novog rukovodstva kluba biti i planovi rada za naredno razdoblje. (T. Benčić)

zagorskilist

CMYK 4. kolo MJHRLC-III. liga-A grupa, Kaptol II-Zabok 65:41 KOŠARKA

SKIJANJE

I snowboard je brz kao skije

Drugi poraz zabočkih juniora Tomislav Zrinšćak ZAGREB

N Sebastijan Fuštin KRAPINA

Č

lanovi Auto kluba “Zagorec” iz Krapine iskoristili su snježne prilike kako bi iskuša-

li svoje znanje u skijeringu.

Ova atraktivna kombinacija automobilizma i skijanja privlači brojne zaljubljenike brzina, pa je šteta što nema organiziranih natjecanja za sve koji bi se želje-

li okušati u ovoj sportskoj disciplini. Kao nova mogućnost isprobana je i vožnja na snowboardima umjesto na skijama, a što se pokazalo jednako atraktivnim i brzim.

akon što su u subotu dobili bodove bez borbe zbog nedolaska juniora Maksimira u Zabok, samo dan kasnije juniori KK Zabok poraženi su na gostovanju u Zagrebu kod Kaptola 65: 41. Zabočani već na poluvremenu imaju 16 koševa minusa, a ta se prednost

nakon 3. četvrtine popela i na 27 koševa prednosti.

Tek su u posljednjoj četvrtini malo došli do da-

ha, ali nisu bitnije uspjeli smanjiti rezultat. Najbolji u redovima Zaboka bili su Roginić i Slukan.

KAPTOL II

65

22 / 13 / 23 / 7

ZABOK

41

10 / 9 / 12 / 10

ZAGREB: SD O. Š. G. Krklec, GLEDATELJA: 30, SUCI: N. Belas i S. Obad (oba Zagreb) KAPTOL II: Pantaler 11, Mikašek 17, Gašpić 2, Melvan, Javorić 8, Tuškan, Vlašić 11, Malić, Jakšić 2, Vukičević 9, Budulica, Vučko TRENER: D. Lutz ZABOK: V. Vrančić, Sever 5, Dejanović 1, Slukan 12, Ivančić, L. Vrančić, J. Borovčak, N. Borovčak, Ladišić 2, Tomek, Roginić 15, Kračar 6 TRENER: B. Sadaić

Dvoransko otvoreno prvenstvo Oroslavja završilo domaćim finalom TENIS

Gorupec pobijedio Šaleca Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

P

od teniskim balonom proteklog vikenda igrano je Dvoransko otvoreno prvenstvo Oroslavja za seniore, turnir s nagradnim fondom od 6.500 kuna.

Organizatoru turnira Teniskom savezu Krapinsko-zagorske županije tako su se pridružili Orokonfekcija, Oroteks-Oroland i Pansion Zagi.

U konkurenciji tenisača vidjeli smo domaće finale između dva oroslavska igrača. U finale se najprije plasirao Vedran Gorupec koji igra za TK Ponikve iz Zagreba. On je sa 6:1, 6:1 bio bolji od Igora Ogrizeka (Daruvar). Nakon toga

zagorskilist

u finale je ušao i član TK Oroslavje Ivan Šalec koji je imao nešto teži posao.

Morao je igrati tri seta, ali je na kraju ipak pobijedio 6:7(6), 6:4, 6:3 Luku Kutanjca (Mladost Zagreb), igrača koji je u generaciji s Ivom Karlovićem bio i juniorski prvak Europe.

Na kraju, u finalu, bio je to neizvjestan meč jer se Šalec i Gorupec dobro poznaju budući da često zajedno treniraju. Ipak, pobjeda je nakon tri seta pripala Vedranu Gorupcu sa 6:3, 3:6, 6:4. Nastupio je još jedan zagorski tenisač Zabočanin Bruno Šandor koji igra za TK Zaprešić, ali je u četvrtfinalu bolji od njega bio Gorupec 6:1, 6:1.

Među tenisačicama u po-

lufinalu je Tea Faber (Podsused) kod 4:1 u prvom setu zbog bolesti predala meč Tamari Mađerić (Medvešćak Zagreb), a Dina Duplančić (Maksimir Zagreb) je bila bolja od Mirne Čičak (Viktorija Zagreb) 6:3, 6:2. U finalu Mađerić je bila sigurna protiv Duplančić i sa 6:2, 6:3 osigurala pobjedu na turniru. Klanjčanka Ana Marija Vuga (Oroslavje) stigla je do četvrtfinala gdje je sa dva puta po 6:3 bolja od nje bila Mađerić.

U teniskom kalendaru preostao je samo još jedan turnir. Ovog vikenda igra se “Alajbegovićev memorijal”, Otvoreno prvenstvo Oroslavja u parovima za sve kategorije.

15. kolo III. Hrvatske rukometne ligezapad 1, Zagorec-Zaprešić 27:26 RUKOMET

Minimalna pobjeda Krapinčanki Tomislav Zrinšćak Z L ATA R B I S T R I C A

R

ukometašice krapinskog Zagorca izborile su minimalnu pobjedu u borbi za bijeg sa začelja tablice. Nakon izjednačenog prvog poluvremena domaće rukometašice odlaze na odmor s dva gola prednosti. Početkom 2. poluvremena gošće rade seriju od 6:1, pa u 40. minuti na semaforu sto-

ji 16:19. Domaće su ozbiljno shvatile ovu opomenu, pojačale ritam i 5 minuta prije kraja imaju vodstvo od 27:22. Tada trener Križanić u igru stavlja neke

pričuvne igračice, pa slijede 4 gola za redom, ali bodovi ipak ostaju u Krapini. U sljedećem 16. kolu Krapinčanke gostuju u Dugom Selu.

ZAGOREC

27 (15)

ZAPREŠIĆ

26 (13) 0

ZLATAR BISTRICA: dvorana O. Š., GLEDATELJA: 50, SUCI: S. Brkić i H. Mitrović (oba iz Zagreba) ZAGOREC: Obadić, Krsnik, Krkalo 2, Mužek 3, \urkan 3, Novački 5, Leljak 5 (1), Herak, Ostojić, Križanić 8 (3), Fruk. SEDMERCI: 4/5, ISKLJUČENJA: 8 minuta, TRENER: D. Križanić ZAPREŠIĆ: Lopatić, Babić, Škof, Katalinić 1, Mamić 3, Šimrak, Vulić 2, Bionda 5, Šišić 6 (5), Dujmić 6, Lopatić 3, Bilogrelić. SEDMERCI: 5/5, ISKLJUČENJA: 6 minuta

23

YK

20. kolo A 2 lige košarkaša-centar, Zabok-ZabokyMedveščak 120:89 KOŠARKA

OGLAS Stečajni upravitelj u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom PZ Zlatar u stečaju iz Zlatara, Trg slobode 13, temeljem rješenja stečajnog suca od 09. veljače 2005. g. oglašava prodaju dijelova imovine stečajnog dužnika kako slijedi: I. Određuje se prodaja imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu Ovršnog zakona i to: •čkbr. 1969/2 dvorište i zgrada iz Doma u površini 108 čhv, upisan u zk.ul. 519 K.O. Veleškovec, po utvrđenoj vrijednosti u iznosu 391.094,10 kn.

II. Imovina iz točke I ovog rješenja prodat će se na usmenoj javnoj dražbi.

Ročište za javnu dražbu održati će se u sjedištu stečajnog dužnika u Zlataru, Trg slobode 13, velika dvorana dana 31. ožujka 2005.g. s početkom u 13,00 sati.

III. Uvjeti prodaje •Predmet prodaje opisan je u točki I ovog rješenja, a imovina je procijenjena i vrijednost utvrđena po stalnom sudskom vještaku.

•Nekretnine su slobodne od osoba i stvari •Imovina se prodaje u cjelini •Utvrđena vrijednost opisana je uvjetima prodaje te se na I ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

•Ponuditelji mogu sudjelovati na dražbi samo ako polože jamčevinu na žrn stečajnog dužnika PZ ZLATAR – u stečaju broj 2360000-1101685141 kod Zagrebačke banke d.d., s naznakom za “jamčevina za javnu dražbu 31. ožujka 2005.g. u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti imovine kao u točki I, a najkasnije tri dana prije održavanja ročišta ili ako u istom roku dostave sudu samostalnu bankarsku garanciju na prvi poziv koja vrijedi 60 dana od dana održavanja ročišta za javnu dražbu.

•Ponuditelju čija ponuda ne bude prihvaćena, jamčevina, odnosno garancija će se vratiti odmah po okončanju ročišta.

•Sve poreze i troškove uknjižbe snosi kupac.

•Imovina se prodaje po principu viđeno – kupljeno.

•Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 60 dana nakon ročišta za dražbu. Ako u tom roku kupac ne položi kupovninu sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

•Imovina koja je predmet prodaje kao i procjena sudskog vještaka može se razgledati do dana dražbe svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon broj 098/378-287.

Precizni Zabočani deklasirali Medveščak Tomislav Zrinšćak ZABOK

K

ošarkaši Zabok-Zabokya bili su izuzetno raspoloženi ovu subotu protiv Medveščaka, pa su svoje goste otpratili u Zagreb sa čak 120 koševa u mrežici. U otvorenoj utakmici bez pravih obrana svi su se igrači jedne i druge momčadi upisali u strijelce, što je zaista rijedak slučaj.

Gosti iz Zagreba pružili su kakav takav otpor u 1.

SKIJAŠKO TRČANJE Sebastijan Fuštin DELNICE

Č

lanovi Skijaškog kluba Oroslavje odradili su još jednu utrku za Hrvatski pokal.

Ovog puta trčalo se klasično na stazi u Delnicama.

Gripa je uzela svoj danak, pa je ekipa u Delnice otputovala u manjem PLIVANJE

četvrtini, dok je sve ostalo bilo na strani domaćina. U drugoj četvrtini ponajviše zahvaljujući tricama Peklarića (4 trice) i Leža (2) Zabočani odlaze na 25 koševa prednosti i tu je svakoj priči kraj. Već nakon 1. poluvremena domaći su košarkaši postigli 63 koša, a sjetimo se, samo prije dva tjedna na ovom istom parketu protiv Rudeša su postigli 45 koševa u cijeloj utakmici.

Svakako veseli povratak Željka Martinka pod zabočke obruče koji je pod-

ZABOK-ZABOKY

MEDVEŠĆAK

120

28 / 35 / 30 / 27

89

25 / 15 / 27 / 22

ZABOK: SD O. Š. K. Š. Gjalski, GLEDATELJA: 70, SUCI: Z. Prodanović i H. Jurković (oba iz Zagreba), OPUNOMOĆENIK: M. Bivol (Zagreb).

ZABOK-ZABOKY: Martinko 13, Pišković 3, R. Lež 24, Peklarić 28, D. Lež 4, Kopić 20, Cvitanović 14, Zadro 4, Roginić 1, Krčar 9 TRENER: D. Črnjević MEDVEŠČAK: Horvatin 4, Horvat 17, Hrvojić 5, Alilović 3, Malenica 2, Cesar 2, Tomašić 6, Jurišić 4, Mandić 20, Boro 23, Bačić 3. TRENER: M. Švaglić

sjetio na svoje najbolje dane i postigao 13 koševa iako je vidljivo da nije fizički spreman. Dobra vijest za Črnjevića je i 9 koševa najmlađeg igrača Zabok-Zabokya, ljevorukog snajpera Dine Krčara, ko-

ji nas svojom igrom izuzetno podsjeća na svog oca Tomislava Krčara-Krca, nekad igrača Zaboka.

Prva imena kod ZabokZabokya ponovno su bili Peklarić i Lež, a dobar je bio i Kopić.

Bolest prorijedila ekipu broju nego što je bilo planirano. Rezultati su bili uglavnom očekivani, dok je kod nekih primjetan zamor na kraju sezone. U konkurenciji mlađih cicibanki Marija Sviben ostvarila je pobjedu, dok je Lucija Lukažinec bila peta. Kod mlađih cicibana Tomislav Češković bio je peti. Među starijim

cicibankama Ema Miletić bila je treća, a Ena Mikulić peta. Mihaela Visinski u konkurenciji mlađih djevojčica bila je peta, dok je među starijim djevojčicama Marija Sviben bila dvanaesta. Kod starijih dječaka Ivan Jagečić bio je osmi, Jurica Veverec deveti, a Danijel Ptiček jedanaesti. Martin

Ptiček među mlađim juniorima zauzeo je treće mjesto, a Darko Škreblin među seniorima četvrti.

Ovog vikenda u Ravnoj Gori vozi se revijalna noćna utrka s aktivnim natjecateljima i rekreativcima, kojom se obilježava skori kraj sezone i završetak natjecanja za Hrvatski pokal.

Zavidan uspjeh zagorskih plivača na zimskim prvenstvima

10 medalja PK Olimp Mihanović Tomislav Benčić ZABOK

N

akon što su održana državna prvenstva u svim dobnim skupinama, Hrvatski plivački savez objavio je i rang listu uspješnosti klubova u zimskom periodu. Najviše medalja, čak 102 osvojili su plivači i plivačice Plivačkog kluba Primorje EB iz Rijeke. Zagrebački plivački klub ih je osvojio 57, dok je treći po uspješnosti Medveščak s 35 medalja. Olimp Mihanović je na toj listi

24

deveti s 10 ukupno osvojenih medalja, od čega su 2 zlatne, 5 je srebr-

nih i 3 brončane. Najviše medalja Olimp je osvojio u kategoriji mlađih

juniora, dok je kao pojedinac najuspješniji Saša Kužnar.

zagorskilist

YK MALI NOGOMET

Završen turnir Karlovačko Lepoglava 2005.

M3 Autopromet Galić pobjednici Lepoglave Tomislav Zrinšćak L E P O G L AVA

M

alonogometna momčad M 3 Autopromet Galić osvojila je jaki turnir u Lepoglavi pobjedom u finalu protiv vrlo jake momčadi Špilmahera iz Krapine. Njihova pobjeda dobiva još više na snazi činjenicom da su se Špilmaheri za finale pojačali sa dvije velike zvijezde malog nogometa Robertom Hertlom i Zvjezdanom Brlekom, no ni to im nije bilo dovoljno za konačan uspjeh. Klinci iz Gornjeg KARATE

Jesenja brzom i atraktivnom igrom osim turnira osvojili su i naklonost publike koja je bila na njihovoj strani. Osim dobre igre, dečki iz Jesenja pokazali su veliku zrelost i karakter, dva puta su gubili s dva pogotka razlike, ali oba puta su se uspješno vratili i na kraju zasluženo slavili nakon izvođenja kaznenih udaraca. O momčadi M 3 već smo puno čuli, a sigurno je da ćemo u budućnosti čuti još i više. Momčad je to mladića 87. i 88. godište koju je zapravo stvorio trener Josip Leljak. Većina

K

Iva Gudek srebrna u Virovitici U

subotu je u Virovitici održan veliki međunarodni karate turnir «Virovitica open».

Na turniru je prisustvovalo oko 600 boraca koji su se takmičili u katama i borbama pojedinačno u svim kategorijama. Katate Klub «Konjščina» sudjelovao je u učeničkoj i kadetskoj kategoriji u borbama pojedinačno sa 6 boraca.

U učeničkoj kategoriji Marijana Mrazović i Tomislav Štabek stigli su sa po dvije pobjede do poSKIJANJE

lufinala, te sljedeću borbu izgubili, ali u repesažu Marijana pobjedom nad slovenskom predstavnicom, a Tomislav protiv borca iz Rijeke, osvojili su brončana odličja, dok je Valentino Kurtanjek ispao u drugom krugu.

U kadetskoj kategoriji Danijela Bočkal također je došla do polufinala, te onda u repesažu uspjela osvojiti broncu, dok je Iva Gudek u finalnoj borbi izgubila od mađarske predstavnice, te je osvojila srebrno odličje.

Kristina Čukoić je zbog ozljede morala odustati od borbi.

O

smogodišnja zabočka skijašica Saša Tršinski viceprvakinja je Hrvatske u veleslalomu u kategoriji mlađih cicibanki. Na utrci u Tršću Saša je zauzela 3. mjesto, ali i to joj je bilo dovoljno da napravi nedostižnu razliku ispred Elene Rigler, koja je od nje bila bolja za samo 9 stotinki. Najbolja je bila ponovno Andrea Komšić.

Tako Saša na posljednju utrku PH koja će se održati na Bjelolasici odlazi potpuno rasterećena, a u takvoj situaciji sve je moguće, pa čak i da se popne na najviše postolje što bi svakako bio sjajan završetak jedne sjajne sezone.

zagorskilist

LEPOGLAVA

5 (3330)

OBRTNIK

3 (3267)

Vrček-Bukaić 1:0 (595-534) Špac-Milički 1:0 (563-533) Tvarog-Medić 0:1 (554-585)

Foder-Kruljec 0:1 (539-535) Barač-Cvrtila 0:1 (515-547) Posavec-Latin 1:0 (564-533)

2. HKL - sjever Bjelovar Željezničar ČK Graničar Picok Tvornica stočne hrane Željezničar KC Zanatlija KT Croatia osiguranje Lepoglava OBRTNIK Zanatlija SI Daruvar - Termal Zanatlija ČK

Saša Tršinski viceprvakinja Hrvatske Rezultati, Veleslalom Tršće: 1. Andrea Komšić 32.62 (Končar), 2. Elena Rigler 35.64 (Rudnik), 3.

SAŠA TRŠINSKI 35. 73 (Zagreb), 4.Dora Raos

čnu utakmicu odigrao je Duško Medić sa srušenih 585 drva, ostali dobri, ali Topličanima je nedostajalo i malo sportske sreće. Ovim porazom kuglači Obrtnika su i dalje u opasnoj zoni. Priliku da to poprave imat će već u subotu kad im u goste dolazi drugoplasirani Željezničar iz Čakovca. Bez obzira na jakog protivnika Obrtnici iz ovog susreta očekuju dva vrijedna boda za mirniji nastavak prvenstva.

Rezultati 17. kolo: Lepoglava - OBRTNIK 5:3, Bjelovar - Zanatlija SI 8:0, Željezničar ČK - Daruvar-Termal 8:0, Željezničar KC - Croatia osiguranje 7:1, Zanatlija ČK - Tvornica stočne hrane 1:7, Graničar Picok - Zanatlija KT 7:1

Na predposljednoj utrci veleslaloma za mlađe cicibanke

Tomislav Zrinšćak TRŠĆE

Obrtnici u opasnoj zoni

proglašen je i za najboljeg igrača turnira, dok je najbolji strijelac bio Davor Šafranko s 9 pogodaka (M-klub), a najbolji vratar Željko Grabu- Tomislav Zrinšćak šić (Špilmaheri). Konačni L E P O G L A V A poredak: 1. M 3 Autopromet Galić, 2. Špilmaheri, uglači Obrtnika pružili su dobru igru na 3. Gaj H-S, 4. M-klub. gostovanju u LepoM3 AUTOPROMET GALIĆ 6 (4) 1 glavi, ali na njihovu žaŠPILMAHERI 5 (4) 2 lost, ostali su bez bodo0 LEPOGLAVA: Školsko-sportska dvorana, GLEDATELJA: 500, SUCI: Ž. Franić va. U posljednjih 120 hi(Varaždin), N. Jelić (Ribić-breg) taca obrtnici ulaze sa reSTRIJELCI: 0:1 Brlek 2’, 0:2 Hertl 5’, 1:2 Pavić 17’, 2:2 Hršak 28’, 2:3 Brlek 33, 2:4 zultatom od 2:2, ali domaBrlek 36, 3:4 Pavić 39’, 4:4 Pavić 44.

SEDMERCI: Ž. Kovačec-preko gola, M. Malarić-brani Malogorski, 5:4 Presečki, 5:5 ći imaju prednost od šeSmrekar, 6:5 I. Kovačec, Brlek-brani Malogorski. zdesetak drva. Cvrtila je M 3 AUTOPROMET GALIĆ: G. Malogorski, Presečki, Ž. Kovačec, Hršak, Gamilec, Kunštek, Pavić, I. Kovačec. VODITELJ: Vlado Malogorski bio bolji od Barača, a LaŠPILMAHERI: Grabušić, D. Malarić, Stipić, Voska, Ister, J. Peček, Smrekar, Hertl, tin je izgubio od Posavca, Brlek, M. Malarić, Majcen, Žlebački. VODITELJ: Mirko Peček pa gosti pobjeđuju zbog više srušenih drva. Odli-

njih igra za kadete i juniore Zagorca, dok Davor Presečki igra u Dinamu, a Ivan Kovaček u Varteksu. Jedini koji generacijski odstupa je Željko Kovačec, poznati špic igrač krapinskog Zagorca.

Trostruki strijelac za M 3 u finalu, Marko Pavić

Međunarodni karate turnir Virovitica open

Tomislav Zrinšćak VIROVITICA

17. kolo II. HKL-sjever, Lepoglava-Obrtnik 5:3 KUGLANJE

37.34 (Mladost), 5. Veronika Blašković 37.93 (Mrkopalj)...

Ukupni poredak u PH: 1.

A. Komšić 195, 2. S. Tršinski 138, 3. D. Raos 96,

4. E. Rigler 94, 5. I. Vidović 79...

Ovim rezultatom Saša je postala i najbolja natjecateljka u svom klubu, Ski klub Zagreb.

17 15 17 10 17 10 17 8 17 9 17 9 17 6 17 7 16 6 17 6 17 5 16 2

0 2 101 1 6 80 0 7 73,5 2 7 71,5 0 8 70 0 8 69,5 5 6 70 1 9 60,5 1 9 66 1 10 57 2 10 50,5 3 11 38,5

35 56 62,5 64,5 66 66,5 66 75,5 62 79 85,5 89,5

30 20 20 18 18 18 17 15 13 13 12 7

Dvije pobjede zagorskih kuglača Sebastijan Fuštin KRAPINSKE TOPLICE

U

19. kolu 3. Hrvatske kuglačke lige sjever, obje su zagorske ekipe bile uspješne. Nakon pet sušnih kola, konačno se otvorilo i drugoj ekipi Obrtnika iz Krapinskih Toplica koji su odigrali odličan susret i postigli rezultat respektabilan i za drugoligaške momčadi. Na domaćoj kuglani Topličani su bili bolji od varaždinske Ceste 6:2 (3101:3016).

Najbolji pojedinačni rezultat ubilježio je povratnik u momčad Mladen Antolić s 550 srušenih drva. Marijan Bosec srušio je 536, Mladen Latin 526, Miroslav Sajko 510, Zlatko Zalukar 493 i Davor Veček 486 drva.

Oroslavski Obrtnik sigurnom igrom svladao je Prosvjetar 6:2 (3095:2-

974). Pojedinačno, Željko Kulfa srušio je 543 drva, Ivica Kulfa 503, Darko Bratković 526, Božidar Kuharić 531, Darko Tuđa 489 i Zdravko Mirt 503 drva. Oroslavčane u četvrtak očekuje gostovanje u Varaždinu kod Autobusnog prometa, a utakmica počinje u 19 sati.

3. HKL - sjever Rezultati 19. kola: Obrtnik II (KT)-Cesta 5:2, MIVAutobusni promet 5:3, Željezničar (Vž)-Elektra 3:5, Ivančica- Željezničar (Čk) 4:4, Obrtnik (Or)Prosvjetar 6:2, Obrtnik (Vž)-Dubravčan 7:1, Varteks - slobodan.

Varteks Obrtnik (Vž) Obrtnik (Or) Autobusni promet Elektra Željezničar (Čk) Željezničar (Vž) Cesta OBRTNIK II (KT) Dubravčan

Prosvjetar Ivančica MIV

17 17 17 17 18 18 18 17 16 18 17 17 18

30 28 26 20 20 19 18 16 13 11 11 9 7

25

CMYK

NOVO NAMJEŠTENJA Čuvala bih djecu u svom stanu, i jednom tjedno pospremala stan 098 966 9891 Djevojku za rad na šanju traži Pizzeria Gloria u Lugu Zabočkom 098 90 12 199 Honorarni posao tražim, čistila bih i pospremala 098 9576 887 Ozbiljna djevojka traži posao pospremanja stana, peglanje, čišćenje..

098 9378 504 Želite li biti zdravi, lijepi, poslovno uspješni? Pojedince i bračne parove iz hrv.zagorja za rad u američkoj kompaniji, tražimo 091 8900 948

KUĆE Kuću sa gosp.zgradama i okućnicom u blizini Zlatara,prodajem 049 468 194 Kuću u Igrišću, 200m2 stambenog prostora, komplet useljivu, s velikom okućnicom, prodajem 01 3351 620 Kuću u Krušljevom selu sa okućnicom i gosp. zgradom, prodajem 049 285 634 Kuću u Turnišću, prodajem 098 97 22 752 Kuću u Zaboku 9x9, sa verandom, ispod polovice kuće nalazi se podrum,prodajem 049 234 354

VIKENDICE Vikend kuću u G. Stubici,prodajem 049 289 074 Vikendicu sa vinogradom u blizini Zlatara,prodajem 049 468 194 Vinograd i klijet sa pogledom na sv.Križ Začretje,prodajem 049 227 370 Vinograd i voćnjak od šljiva u Dubravi Zabočkoj,prodajem 049 226 655

STANOVI Dvoiposoban stan 75 m2, kod žup.ureda u D. Stubici sa garažom,prodajem 049 286 466 Dvosoban stan u Lugu Zabočkom 71f (zgrada Gorup), veličine 68,17 m2, pogodan i za poslovni prostor, prodajem 098 977 2558 Jednosoban stan u Zagrebu u Vrapču, iznajmljujem 091 890 5931 Kvalitetan trosobni konformni stan u Zaboku ili bližoj okolici (može i Oroslavje i Stub.toplice), kupujem 098 178 05 16 Stan u Krapini, kupujem 049 371 819 Stan u Samoboru, kompletno namješten, sa centralnim grijanjem, iznajmljujem 01 3367 063

GRA\EVINSKO ZEMLJIŠTE Gradilište u Turnišću, prodajem 098 97 22 752 Zemljište, Sv. Križ Začretje, 300 čhv, sve komunalije, asfalt, prodajem 098 96 700 62

OSOBNI AUTOMOBILI Audi 100prodajem, može i zamjena za Golf I ili Yugo 049 430 368 Audi 80, 1.6 diesel,82 g., reg.do 5 mj. , metalic sivi, cijena 800 Eura, prodajem 098 951 02 61

zagorski oglasnik

Citroen AX 1.4, diesel, 90 g., reg.do 5 mj., crvene boje, 5 vrata, u dobrom stanju, prodajem 091 567 74 88 Citroen Visu 11RE, za dijelove, prodajem 049 208 759 Fiat Uno 1.0,87 g., motor 94 g., metalic sivi, u dobrom stanju, reg.do kraja 3 mj./ 05, prodajem 098 170 6213 Ford Escort 92 g.,ispravan, neregistriran,prodajem 049 412 068 Ford Transit, 88 g., diesel 2468 cm 3, reg. do 8 mj, prodajem 091 2531 139 Golf 96 g., 1.8 i, 5 vrata, ljubičasti,full oprema, prodajem 098 935 7545 Golf 96 g., srebrni, full oprema,prodajem 091 728 4470 Golf I 1.3 benzinac, neregistriran,prodajem 049 412 068 Golf II G60 rally, 89 g., metalic crni, reg., prodajem, može i zamjena 01 3367 063 Golf II, diesel 88/89 g., odličan, 5 brzina, cijena 2650 Eura, prodajem 098 761 431 Ladu Nivu 86 g., reg.9 mj., u super stanju, ugrađeno puno novih dijelova, nove gume, 1700 Eura, prodajem 098 332 013 Mercedes S300, turbodiesel, 98 g., prvi vlasnik, full oprema, servisna knjižica, registriran i garažiran, prodajem 098 972 6795 Mitsubishi Galant 1.6, 88 g., reg.do 10 mj. u odličnom stanju ,prodajem 049 214 806 Opel Askonu 84 g., neregistriranu,povoljno prodajem, može i za dijelove 049 208 759 Opel Kadett Oldtimer 71 g., reg. do 11 mj., odlično stanje, prodajem 049 226 612, 237 143 Opel Tigru 96 g., 1.4, 16 V, metalic crna, full oprema, prodajem 098 935 7545 Passat, turbodiesel 92 g., prodajem 098 935 7545 Peugeot 206, 12 mj/2003,reg.cijelu godinu,sva oprema osim kože, prodajem 049 283 213 Polo 99 g., crvene boje, reg.god. dana, redovito servisiran i garažiran, prodajem 091 531 6225 Polo 99 g., prvi vlasnik, reg.godinu dana,crvene boje, garažiran, redovito servisiran, prodajem 091 531 6225 Polo Clasik, model 2000, prvi vlasnik, servisiran, garažiran, prijeđenih 70000 km,prodajem 049 285 110 Punto 95 g.,12 mj., full oprema,prodajem 091 728 4470 Punto 97 g.,5 vrata, alu felge, 4 zimske gume, odlično stanje, prodajem 049 282 833 Renault 4, crveni, neregistriran, vrlo usčuvan ,hitno prodajem 049 283 213 Seat Ibizu 89 g.,crvene boje,neregistriran, prodajem 049 238 418 Škodu Favorit 135l,prodajem 049 462 138 Škodu Favorit 91 g., ,prodajem 049 233 099

Škodu Favorit,prodajem

098 605 049 Škodu Feliciu 1.9 diesel,98 g., centralno, nove gume, drugi vlasnik,reg.god. dana, 106000 km,cijana 3800 Eura,prodajem 098 297 254 Vectru 97 g. karavan, crvenu,prodajem 091 728 4470 Yugo 55,prodajem 049 238 433

MOTOCIKLI Motor Yamahu,prodajem

091 525 0953

NAMJEŠTAJ Francuski krevet i kauč na razvlačnje,prodajem 098 352 980 Novu tapiciranu hrastovu kutnu klupu, stol i 4 stolice,prodajem 049 464 721

BIJELA TEHNIKA Škrinju od 300 l,prodajem

049 282 895

ŠTEDNJACI I PEĆI Plamenik za loš ulje za centralno grijanje, prodajem 098 197 9957 Plinsku peć Maja 12,novu, zapakiranu, povoljno prodajem 049 221 283

ALATI I STROJEVI Dizel viličare Indos 1,5 t i 3 t, prodajem 091 226 5570 Elektro viličar Primat 1,2 t, prodajem 091 223 8810 Industrijske šivače mašine, Endlericu s dvije igle, 5 konaca i štepericu Singer, prodajem, može i zamjena za osobno vozilo vrij. 2500 Eura 098 814 864 Industrijsku mašinu , prodajem 098 197 9957 Motor trofazni 0,75 kw 700 o min i motor trofazni 0,77 kw 900 o min, ispod cijene, prodajem. Nazvati svaki dan poslije 20 h 049 287 873 Ručnu ruljaču za kukuruz,prodajem 01 3367 063

POLJOPRIVREDNI STROJEVI Bočnu kosu za traktor IMT 539 i 533, prodajem 098 920 7776 Frezu za Tomo Vinković,prodajem 091 76 00 325 Gumenjak, kola željezne konstrukcije, jače, prodajem 049 289 650 Hidraulični utovarivač za gnoj Granit HU4,prodajem 098 732 743 Kombajn Clas, prodajem 098 97 22 752 Kombajn Klas Kolumbus,vrećer, diesel i balirku prodajem 049 349 169 Okretač za sijeno,prodajem 049 226 468 Plug, okretač za veći traktor, motor ACME za motokultivator, samohodnu roto kosilicu za vinograd, frezu za Tomo Vinković 818, prodajem 098 732 743 Samohodnu roto kosilicu pogodnu za vinograd ,prodajem 098 732 743 Samoutovarnu prikolicu SIT 20 kao novu, malo korištenu,prodajem 098 682 035

Tanjurače old 20 diskova 2300 kn, prodajem 049 282 833

DOMAĆE ŽIVOTINJE Domaće guske i domaće purane za klanje,prodajem 049 462 338 Dva muška odojka po 30 kg,prodajem 049 226 468 Dva muška odojka, oko 50 kg, prodajem 091 766 1152 Dva para odojaka, teška 35 kg,prodajem 049 232 968 Dva ženska odojka po 25 kg, prodajem 049 236 817 Dvije domaće purice za rasplod,prodajem 049 213 458 Dvije krave 5 g.stare,Jedna bređa 2 mj., druga 8 mj.,prodajem 091 507 1192 Junicu bređu 4 mj., prodajem 049 287 356 Junicu bređu 6,5 mj., prodajem 049 285 634 Junicu bređu 9 mj., prodajem 049 284 761 Kokoši nesilice, 8 kn/kom, prodajem 098 880 234 Kravu 7 g. staru, prodajem 049 412 380 Kravu sa teletom, prodajem 049 233 791 Kravu staru 4 g., bređu 7 mj.,prodajem 049 289 326 Kravu za domaćinstvo,bređu,prodajem 049 238 267 Kravu za obradu, staru 8 g.,tešku oko 650 kg,prodajem 049 228 154 Mlađu kravu za obradu, kupujem 049 214 528 Odojke od 20 do 60 kg,prodajem 098 966 9391 Odojke, prodajem 049 221 660 Odojke, prodajem 049 213 128 Odojke,prodajem 098 966 9391 Piliće teške 0,5 kg, cijana 11,50kn /kom, prodajem 049 213 094 Piliće težine oko 90 dkg za daljnji tov,prodajem 049 289 461 Piliće za klanje teške oko 2 kg, prodajem 049 469 311 Polovicu jariča ,prodajem 091 5172 994 Svinju od 190 kg,prodajem 049 464 721 Svinju tešku oko 120 kg, prodajem 049 469 311 Svinju težine oko 220 kg,za klanje,prodajem 049 284 725 Tri domaća odojka,hitno prodajem 098 977 0336 Više komada odojaka, moguća obrada,prodajem 049 412 075 Žensku svinju Landras, može i za rasplod,prodajem 049 213 458

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI Balirano sijeno i otavu, prodajem 049 214 528

Balirano sijeno i otavu,prodajem 049 444 196 Balirano sijeno i otavu,prodajem 049 213 531 Sijeno i otavu,prodajem 098 682 035 Sijeno u balama,prodajem 049 462 138 Suhi kukuruz u zrnu pakiran u vrećama sa besplatnom dostavom, prodajem 049 491 125 Suhi kukuruz u zrnu, prodajem 049 491 125 Tvrdo balirano sijeno i otavu, prodajem 049 213 229 Veću količinu balirane slame,prodajem 049 214 553

ZAJMOVI Bankovni krediti bez jamaca, rok otplate do 7 g., max 15000 Eura, kamata 8,9 098 947 3864

OSOBNI KONTAKTI Dečko 37 g. traži djevojku ili gospođu za intimna druženja, godine nisu bitne 091 598 09 06 Skromnu, ozbiljnu i bez obaveza gospođu, do 55 g. starosti koja bi poštivala zajednički život, traži umirovljenik samac 049 554 404

OSTALO Četiri metra kvalitetnih drva za ogrijev,prodajem 01 3352 647 Domaće bijelo vino,prodajem 098 998 3390 Domaće svinjsku mast,prodajem 098 998 3390 Domaću rakiju šljivovicu i lozovaču, prodajem 049 214 528 Drva za ogrijev, prodajem 098 9207 776 Dva profesionalna štapa za biljar sa koferima,prodajem 091 895 4261 Električni protočni bojler, skoro nov,prodajem 01 3367 063 Grah trešnjevac, prodajem 098 998 3390 Grobno mjesto u Krapini, kupujem 049 371 819 Invalidska terenska kolica na benzinski pogon i kolica na električni pogon, prodajem 049 468 638 Kvalitetan stajski gnoj,prodajem 049 236 181 Kvalitetno bijelo domaće vino i rakiju šljivovicu,prodajem 098 991 74 76, 049 214 528 Motociklističku jaknu, kacigu i rukavice,prodajem 049 289 374 Orahe, neočišćene 10 kn, očišćene 25 kn,prodajem 049 226 733 Pocinčane cijevi 6 m dužine,prodajem 049 283 525 Purina jaja za nasad- pasminu Zag.purana, kupujem 049 215 252 Skije Elan sa automatskim vezovima,prodajem 01 3367 063 Tahitian Noni sok, prodajem (oglas za svakog tko brine za svoje zdravlje) 091 8900 948 Tvrdo balirano slamu,prodajem 049 213 699

KAZALO 1 Namještenja 2 Kuće 3 Vikendice 4 Stanovi 5 Građevinski materijal 6 Garaže 7 Lokali i uredi 8 Sobe 9 Građevinsko zemljište 10 Poljoprivredno zemljište 11 Osobni automobili 12 Teretni automobili 13 Terenski automobili 14 Oldtimeri 15 Autodijelovi 16 Motocikli 17 Bicikli i mopedi 18 Foto 19 Video 20 TV 21 Hi-Fi 22 Informatika 23 Glazbala 24 Elektronika 25 Antikviteti i umjetnine 26 Literatura 27 Filatelija i numizmatika 28 Nakit 29 Koža i krzno 30 Odjeća i dječja oprema 31 Sport i oružje 32 Kamping i rekreacija 33 Plovila 34 Namještaj 35 Aparati za domaćinstvo 36 Štednjaci i peći 37 Ugost. i uredska oprema 38 Alati i strojevi 39 Zanatski servisi 40 Poljoprivredni strojevi

Male oglase objavljujemo u suradnji sa Radio Stubicom i Radiom Hrvatsko zagorje - Krapina.

Ubuduće će biti objavljivani oglasi koje slušatelji ovih radio stanica objave u emisijama Mali besplatni oglasi. Također ćemo objavljivati i oglase koji putem kupona stignu u našu redakciju.

26

41 Vrt 42 Domaće životinje 43 Kućni ljubimci 44 Poljoprivredni proizvodi 45 Intelektualne usluge 46 Medicinske usluge 47 Zajmovi 48 Poduka 49 Ženidba i udaja 50 Obavijesti

51 Osobni kontakti 52 Pomoć 53 Ostalo

zagorskilist

CMYK NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

(10.03.-17.03.)

Ovan (21. ožujka-20. travnja) To što vam neki posao nije drag ne znači da ga ne morate obaviti. Osluhnite glas razuma kada je u pitanju trošenje novca. U ljubavi imate priliku unaprijediti odnos s voljenom osobom.

SAVJET TJEDNA: Uživajte u svakom slobodnom trenutku!

Bik (21. travnja-21. svibnja) Vaše sposobnosti i postignuća neće proći nezapaženo na radnome mjestu. Ne ponese li vas temperament, imat ćete uspjeha u financijskim pregovorima. Zdravlje se poboljšava.

SAVJET TJEDNA: Uživajte u ljubavi!

zagorskilist

Svakog četvrtka novi broj!

Dobitnici nagradne križaljke br. 72 1. Mario Šaić, Nova ulica 13, Donja Stubica 2. Ivana Varjačić, Valentinovo 37, Pregrada 3. Rudolf Majcen, Jertovec 62, Konjščina Nagrađeni se trebaju javiti na recepciju Hotela Terme Tuhelj

Blizanci (22. svibnja-21. lipnja) Budite oprezni u komunikaciji sa suradnicima, inače bi moglo doći do velikog sukoba. Financijska situacija trenutačno vam nije blistava. Izbjegavajte nepotrebnu kupnju.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!

Rak (22. lipnja-22.srpnja) Ne bježite od izazova koji su pred vama. Kasnije bi mogli žaliti za propuštenim. Bit ćete široke ruke prema sebi i drugima, no ipak se probajte kontrolirati. Ljubavni sklad kvare vam sitne razmirice.

SAVJET TJEDNA: Unesite svježine u životni prostor!

Lav (23. srpnja-22.kolovoza) Šarmantnim nastupom dobit ćete i više od onoga što ste očekivali. Neočekivani financijski dobitak nije razlog da ga odmah i potrošite. Sklonost dobrom zalogaju mogla bi vam ugroziti liniju.

SAVJET TJEDNA: Izbjegavajte ležanje pred TV-om!

Djevica (23. kolovoza-22. rujna) Umni i kreativni potencijali bit će vam na visini. Šteta je da ih ne iskoristite. Podmirite sva dugovanja koja su vam se nakupila tijekom mjeseca. Ne budite sramežljivi u iskazivanju osjećaja.

SAVJET TJEDNA: Godit će vam promjena!

Vaga (23. rujna.22. listopada) Vrijeme je da svoje zamisli provedete u djelo. Imat ćete veliku podršku planeta, ali i okoline. Dobra je mogućnost da pronađete dodatan posao. Spoj šarma i odlučnosti u ljubavi će donijeti rezultate.

SAVJET TJEDNA: Posvetite više pažnje izgledu! Škorpion (23.listopada-21. studenoga) Okolina će sa zanimanjem saslušati vaše ideje te ih po svoj prilici i prihvatiti. Novac potrošen na obrazovanje bit će pametno uložen. Ljubav vam kuca na vrata, ne propustite tu priliku.

SAVJET TJEDNA: Oslobodite se loših navika!

Strijelac (22.studenoga-21. prosinca) Sposobnost prilagodbe pomoći će vam poboljšati odnose u radnoj sredini. Moći ćete dobro unovčiti svoja znanja i sposobnosti, te time povećati svoje prihode. Zdravlje bi vam moglo stvarati probleme.

SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!

Jarac (22. prosinca-20.siječnja) Nemojte paničariti, učine li vam se da zadaci koji su pred vama nadilaze vaše sposobnosti. Primite se posla i sve će biti u redu. U slobodno vrijeme ne razmišljajte o poslu! Vedri imat ćete više energije.

SAVJET TJEDNA: Poslušajte savjet prijatelja!

Vodenjak (21. siječnja-18. veljače) Vrlo ćete lako stjecati naklonost poslovnih partnera. Dobri rezultati posebno su naklonjeni onima koji se bave trgovinom, financijama ili poduzetništvom. Jedno poznanstvo moglo bi prerasti u nešto više.

SAVJET TJEDNA: Vaše raspoloženje ovisit će o društvu!

Ribe (19. veljače-20. ožujka) Nedostatak samopouzdanja mogao bi usporiti vaše napredovanje. Uz više vjere u sebe doći će i bolji rezultati. Samo marljivi i prodorni imat će razloga za zadovoljstvo s financijama.

SAVJET TJEDNA: Više kretanja oslobodit će vas stresa!

zagorskilist KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE BR. 73

KUPONE POŠALJITE NA ADRESU: »Zagorski list«, Matije Gupca 81, 49210ZABOK najkasnije do utorka, 15.03.2005. godine SRETNE DOBITNIKE OČEKUJU NAGRADE ZAGORSKOG LISTA

zagorskilist

27

CMYK Besplatni savjeti stručnjaka

veterina

vinarstvo

Daniel Futivić, dr. vet. med.

dr. Gerhart Schubert

Mačak mi se skiće Mjerenje mošta i alkohola

Kaj da delam sa svojim muškim mačkom, nema ga po par dana, pa se vrati sav izranjavan, i čim se malo oporavi opet po starom ?

M.I., Bedekovčina

I

ako se ciklus tjeranja mačaka produljio tijekom čitave godine, najintenzivnije reproduktivno razdoblje mačaka je upravo sada - krajem zime i početkom proljeća.

Mužjaci ne samo da lutaju i tuku se oko ženki, nego često urinom obilježavaju svoj teritorij ( čitaj: zidove, prozore, vrata, pokućstvo), te proizvode vrlo iritantne glasove, posebno noću. Nažalost, kod mužjaka nemamo adekvatne hormonske pripravke kao u ženki, pa nam kao opcija ostaje jedino kastracija. Kastracija je izvrstan način da ponašanje naših mužjaka postane socijalno prihvatljivo za naše kućanstvo, a na veliku radost naših susjeda. Sam kirurški zahvat

mnogo je jednostavniji od istog zahvata kod ženki, te je stoga i znatno financijski prihvatljiviji. OporaU prodaji je puno ravak u pravilu podrazumiznih tipova moštomjejeva buđenje iz anestezira, pa me zanima koje čije trajanje ovisi o vrji se danas najviše kosti primijenjenog anestetika te o sposobnosti orgariste? nizma da ga što prije izluA.V., Lobor či. Ukoliko je zahvat stručno učinjen, nakon kastrasvijetu je poznata cije ne smije se javiti krvaBalingova moštna renje niti bilo kakvo otečevaga, pa Baumeonje. Rezultati kastracije bit va vaga, ali se one polaće vidljivi u velikom poko prestaju koristiti. U stotku odmah po operanašim krajevima je najciji. Za 60-80 % smanjit će češća Oechsleova mošse glasanje, borba za teritna vaga koja je nastala torij te obilježavanje uriu želji da se mjerenjem nom odmah nakon zahvata, a nakon kratkog vremena taj se postotak diže i do 90 %. Naravno, kastraciji možemo pristupiti i znatno prije nego li naš ljubimac počne iskazivaNenad Gospočić, dipl. ing. agr. ti znakove, za nas, neprihvatljivog ponašanja. Tako mužjake možemo kastrirati već sa šest mjeseci, ili čak nešto ranije, a da to nema negativan utjecaj na Namjeravam podići nozdravlje životinje. vi vinograd. Zanima me gdje mogu obaviti analizu tla i kako ću za to uzeti prosječni uzorak.

Napominjem da se radi o površini koja je dijelom bila potpuno zapuštena (šikara), dok se na drugom dijelu redovito održavala (košnja trave).

Ivan S., Klanjec

U

mjerena količina šećera i moštu.

Pri mjerenju možete i mošt koji mjerite zagrijati, odnosno ohladiti na temperaturu u visinu na vratu takvog instrumenta, pa je nepotrebno računati korekcije.

U Sallronovoj tablici se mogu vidjeti korelacije između očitanih vrijednosti svih tih moštomjera, te očekivanih vrijednosti alkohola iz vina mjerenog mošta.

poljoprivreda

Prosječni uzorak tla

A

nalizu možete obaviti u Zavodu za ishranu bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu, gdje ćete za svaki prosječan uzorak morati izdvojiti oko 350 kn.

Kako bi se dobili rezultati o količini hranjiva, koji bi doista karakterizirali istraživanu površinu i omogućili valjane zaključke od velike je važnosti pravilno uzimanje prosječnih uzoraka tla.

Uobičajeno je da se na jednoličnoj površini do 1 ha uzima po jedan prosječni uzorak. Međutim, ako se parcela razlikuje u mehaničkom sastavu, po boji, reljefu, sistemu gnojidbe i sl., tada je za svaki jednolični dio te parcele potrebno zasebno uzeti prosječni uzorak.

Za pojedinačne uzorke rupe se ravnomjerno raspoređuju po površini i

28

gustoće mošta uranjanjem aerometra, računski odredi sadržaj šećera u moštu. Podijelivši očitanu vrijednost sa četiri i oduzevši od dobivenog broja tri, približno točno se dobije postotak šećera u moštu, a množenjem postotka šećera sa 0,59 dobije se količina očekivanog sadržaja alkohola u vinu od mjerenog mošta.

U našim krajevima je u uporabi i Baboova moš-

tna vaga, ponegdje znana kao Klosternojburška vaga.

Sve te naprave imaju danas na sebi i oznaku temperature pri kojoj je očitana vrijednost približno točna, a za mjerenje pri temperaturi različitoj od označene treba obračunati vrijednost korekcije.

Brojne naprave imaju na proširenom uranjajućem dijelu i termometar, tako da se može odmah korigirati iz-

to tako da se ne kopaju uz sam rub parcele, niti na mjestima gdje je ležao gnoj i sl.

Ukoliko će se ispitivana površini koristiti kao oranica ili pašnjak, uzorak je potrebno uzeti na dubini od 0-30 cm, dok se za voćnjake i vinograde uzimaju dva prosječna uzorka jedan do 30 cm i drugi na dubini od 30-60 cm.

Na površinu koju želimo ispitati ravnomjerno se raspodijeli 15-20 rupa, koje se iskopaju u veličini 30x50 cm, do dubine jednog “štiha”. Po je-

dna vertikala svake rupe zagladi se lopatom, nakon čega se štihačom vertikalno odreže jedna kriška jednake debljine (oko 5 cm).

Na taj se način uzme 15-20, po količini jednakih pojedinačnih uzoraka, koje treba sve zajedno dobro izmiješati na čistoj podlozi.

Miješanjem spomenutih pojedinačnih, dobit ćemo prosječni uzorak.

Uzorak je potom potrebno osušiti u čistoj prostoriji na zraku i pri tom spriječiti svako onečišćenje.

Ne smije ga se sušiti na suncu, niti pomoću peći ili kojeg drugog izvora topline.

Od tako izmiješanih pojedinačnih uzoraka za istraživanje se uzme 0,50,75 kg tla i pohrani u čistu vrećicu na koju se napišu podaci o dubini i površini s koje je uzorak uzet.

zagorskilist

CMYK

pravni savjeti

ljekovito bilje

Krešimir Vlajčević, dipl. iur.

Piše: Ljubica Miloš

Promijenio sam oporuku Ja sam već sastavio oporuku, međutim sada sam promijenio mišljenje u pogledu nasljednika, pa me interesira na koji način mogu poništiti tu oporuku. Pisao sam je rukom. Je li to dovoljno?

P.V. ,Zlatar

Z

akon o nasljeđivanju jasan je u pogledu vašeg problema,

te navodi kako se stara oporuka opoziva očitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu može napraviti oporuka, s time da ako sastavite novu oporuku, odredbe ranije oporuke će u slučaju da istu niste izričito opozvali, vrijediti u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa odredbama

kasnije oporuke.

Zakon o nasljeđivanju ne predviđa ovjeru potpisa kao preduvjet za valjanost iste. Znači, ako vaša očito vlastoručna oporuka zadovoljava druge preduvjete za valjanost, a to znači da je ista vlastoručno napisana i potpisana, da Vi imate više od 16 god., da ste bili u vrijeme sa-

stavljanja oporuke sposobni za rasuđivanje, da niste istu sastavili pod prijetnjom ili prisilom, radi prijevare ili zablude, Vaša je oporuka valjana. Ističem kako se oporuka nakon Vaše smrti može poništiti samo u posebnom sudskom postupku u kojem tužitelj mora dokazati da ista nije sastavljena u skladu sa zakonom ili da su postojale mane volje oporučitelja.

mirovinski savjeti Davorin Batinić, dipl. iur.

Obiteljska mirovina Od prije mjesec dana postala sam udovica.

Suprug mi je umro, a bio je u radnom odnosu.

Iza smrti ostalo je dvoje djece, sin star 12 godina i kćer stara 9 godina, koji pohađaju osnovnu školu. Što trebam poduzeti da bi djeca ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu? Napominjem da se ja još nalazim u radnom odnosu. Štefica C., Oroslavje

N

akon smrti jednog od roditelja djeca i drugi roditelj može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod određenim uvjetima i to:

Umrli mora biti korisnik mirovine ili imati navršenih najmanje 5 godina staža osiguranja (radnog odnosa) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ( radni odnos i beneficirani staž, te drugi staž priznat po propisima o mirovinskom osiguranju).

Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez ikakvog uvjeta do navršene 15 godine starosti, a poslije tog doba dok se nalaze na redovitom školovanju ili su do prestanka prava postali opće nesposobni.

Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je do smrti bračnog druga navršila 50 godina starosti,

te ako je bila mlađa od tog godišta, ako koristi mirovinu uz djecu prema kojima ona vrši roditeljsku dužnost ili ako je u trenutku smrti ili u roku od godine dana nakon smrti kod nje nastupila opća nesposobnost za rad.

Temeljem ovih nekoliko pravila čitateljica ima pravo na obiteljsku mirovinu za sebe i djecu, s time da se isplata dijela mirovine koji se odnosi na nju neće isplaćivati sve dok se nalazi u radnom odnosu.

Valja napomenuti da život stvara određene situacije i one se ne mogu podvesti pod ova pravila, ali ovisno o konkretnim slučajevima postoje specifična pravila na temelju kojih se to može ostvariti.

Udovica, da bi mogla ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu za sebe i djecu, mora ispuniti tiskanicu zahtjeva za obiteljsku mirovinu iza smrti supruga te priložiti radnu knjižicu, izvod iz matične knjige umrlih, izvod iz matične knjige vjenčanih, te izvod iz matične knjige rođenih za svako dijete.

Zahtjev treba donijeti ili poslati poštom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Tvrtkova 5. Stručna služba će pribaviti podatke o plaći i u slučaju mogućih nejasnoća posebnim pozivom pozvati podnositeljicu zahtjeva radi eventualnih objašnjenja.

Razlika između fitoterapeuta i travara Kakva je razlika između travara i fitoterapeuta?

A.V., Golubovec Travari skupljaju ljekovito bilje i od njega pripremaju čajeve za razne bolesti. Fitoterapeuti poznaju i sastav ljekovitog bilja, prerađuju ga i iz njega dobivaju ljekovite pripravke koje imamu veću snagu. Takvi su preparati poput lijekova, ali su dobiveni iz prirodnih, a ne kemijskih sastojaka. Fitoterapijom se bavi i Ljubica Miloš koja za svoje pacijente priprema ljekovite preparate na bazi meda i bilja za astmu, bronhitis, plućne i kožne bolesti, te mnoge druge tegobe. Ovdje vam Ljubica Miloš daje nekoliko savjeta iz narodne medicine za zimske dane.

Prije i za vrijeme sezone gripe treba ojačati organizam propolisom, mednim preparatima i odgovarajućim biljnim čajevima. Ako je čovjek inače zdrav, a dobije gripu bez temperature («hladna gripa»), fitoterapeut Ljubica Miloš prepo-

ručuje prije spavanja toplu kupku čitavog tijela. Nakon toga treba obući toplu ali laganu pidžamu od vune ili pamuka i popiti čaj od jedne čajne žlice lipovog cvijeta i jedne čajne žlice matičnjaka. Mješavina se prelije s dva decilitra kipuće vode, ostavi stajati 10 minuta, procijedi se i zasladi s jednom žlicom meda.

Kod korijena sljeza oduvijek su u narodu bili lijek za probleme s dišnim organima, upalu grla i prehladu, a dostupni su svima jer ih možete nabaviti u svakoj ljekarni.

•Mješavina jednakih dijelova stolisnika, kamilice, bazge, lipe, šipka i majčine dušice ublažava posljedice gripe i potiče znojenje. Dvije žlice ove mješavine prokuhaju se jednu minutu u litri vode, a čaju se dodaju sok od pola limuna i med.

•Ako ste prehlađeni, ili ako želite ublažiti simptome gripe, isprobajte čaj od nekoliko čajnih žlica svježe isjeckanog korijena đumbira prelivenih šalicom vrele vode.

bakin puèki kutak Pripremio: Zoran Gregurek

Vu Glušnom tiednu se mladina ne nasajuje

V

u Glušnomu tiednu negda se svetkuvale i niš se na velikom nije delale na zemlje. Muži su same čistili poteke, opsekavali vrbe i pleli košare, koše i kuoške za cijieđenje mošta. Tuo se plele od bijele vrbe, a od žute – bekovine, delale se vezile za gorice jer je bile kak guma. Od vrbovine se dijielaju i kopanje za svinje i konje šterim se vu kopanje meče zuob. Z drijienka bi se vu ove doba zdelavala bičala, a biči bi se doma zrezavli z kuože – pripovijeda naša hra-

zagorskilist

ščinska baka o pučkim običajima dva tjedna prije najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa. A što su žene radile, pitamo baku.

- Babe iste tak nijiesu kopale vu zemlje jer se veli da je zemlja prokleta vu Glušnomu tiednu jer je tad Isus trpel najvekše muke i siromak se po kolijieni vlekel po zemljice s križom na pleči. Denes pak saki ima svuoj križ šteri nesi za suobu, a nam je Bog letes dal «bijieli križ» (snijieg), jer se male šte zmisli Božje rijieči vu molitve, nek same vu

kletve. Zate nije dobre niš vu zemlju metati vu Glušnomu tiednu. Vezda nije dobre ni mladinu nasajuvati, jer kaj se nasadi of tieden obične su šlaprtki. S nasajuvanjem jajca za guskice i purane, šteri bi se prvi trebali valiti, još treba male pričakati, bar do Cvetnoga tiedna. Ali žene moru neke delati na vrtu ove dane, a negda se i prele vu Glušnomu tiednu. Konopja se vu svibnju sadila zajedne z kuruzu, brale bi se vu letu, a onda se dijievala namakat vu potek i presu-

šala se. Vu zime i na prolječe, da je bile vremena, bi se prele i tak bi se kratile duge večeri. Puosne sme jeli i vesele se Velikomu tjednu da sme si leteli na polje sadit, jer se veruvale da se posajene te tri dane, jer se od Velikog četrtka od puoldan niš ne sme delati, bu dobre i bogate rodile. A mnugi su se veseli kuhane šunke i jajcom jer se pune postile, a i pune delale, pak je nekaj masnog dobre došle – prisjeća se baka s nostalgijom minulog vremena.

29

CMYK

info MALI ZAGORCI ROÐENI PROTEKLOG TJEDNA U OB ZABOK

Djevojčice su rodile: • Božica Meštrović, Orehovica • Milena Mikolić, Martinščina • Ana Paradi, Opasanjek • Ivanka Kelemer, Brezje • Biljana Pernek, Brezova Gora • Božica Končevski, Kuzminec • Gordana Maček, Zagorska Sela • Ljiljana Kruhak, Podgorje • Valentina Puh, Velika Ves • Božica Cvetko, Vinipotok • Ivanka Keščec, Vrbovo • Tatjana Sinković, Sveti Križ Tuhelj • Marina Sirovec, Ladislavec

Dječake su rodile: • Natalija Novosel, Krušljevo Selo • Danijela Mešnjak, Zlatar Bistrica • Katarina Varga Špoljar, Cetonovec • Jožica Kolarec, Sopot • Renata Štruklec, Hum na Sutli • Danijela Semenski, Sveti Križ Tuhelj • Vesna Viderščak, Krapina, • Ana Martina Stanić, Bedekovčina • Slađana Radelić, Turnišće, • Štefica Horvat, Pregrada, • Ankica Sambolić, Mače

Vera Fruk, Jesenje Gornje

IZ PROGRAMA RADIO ZLATARA IN INFORMATIVNE EMISIJE Vijesti – emitiraju se svakodnevno u 9, 11, 13, i 18.30 sati dok nedjeljom u 10.30 i 17 sati slušatelji mogu pratiti tjedni pregled zbivanja na zlatarskom području u Tjedniku. Informativne emisije prate događaje prvenstveno na lokalnom području – grad Zlatar i susjedne općine.

TREĆE POLUVRIJEME Glavni sadržaj tjedne sportske emisije, koja je u programu ponedjeljkom od 17.30 sati, jest pregled lokalnih sportskih zbivanja. Realiziraju se razgovori i prilozi s terena te gostovanja u studiju sportskih djelatnika i samih sportaša – nogomet, rukomet, košarka, i ostali zagorski sportovi.

VETERINARSKA ORDINACIJA Svakog drugog ponedjeljka točno u podne gostuju veterinari Veterinarske stanice Zlatar Bistrica, a teme su prilagođene lokalnom stanovništvu i njihovim problemima. Stoga postoji i mogućnost postavljanja pitanja telefonom.

AKTUALNOSTI Utorkom, najaktualnijeg dana na zlatarskom području, od 11.15 u informativno-političkoj emisiji gostuju čelnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, političari te drugi istaknuti javni djelatnici. Izbor sugovornika ovisi o važnosti tjednih zbivanja i o tome koliko su gosti voljni otvoreno razgovarati u eteru i odgovarati na pitanja slušatelja.

OPUSTI SE I UŽIVAJ Emisija narodne, prvenstveno zagorske glazbe, svakog utorka od 18 sati promovira zagorsku riječ u pjesmi i govoru, a gostuju i domaći glazbeni sastavi.

U domaći zagorski štimung uključuju se i slušatelji svojim glazbenim željama i prigodnim čestitkama, a očekuju ih i nagradne igre.

BRUUM, BRUMM Naziv emisije sve govori – svijet automobila s popratnim sadržajima, srijedom od 11.15 sati.

Z DOMAĆE KOŠARE Zbog ciljanog slušateljstva, poljoprivredna emisija srijedom od 17 sati sadrži novosti, savjete i aktualnosti vezane uz sva zbivanja u agraru. Obuhvaća ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, podrumarstvo, vrt i hortikulturu . Mnogi sadržaji nastaju u suradnji s nadležnim poljoprivredno-savjetodavnim i gospodarskim županijskim službama.

KUŽIŠ Zabavno-mozaična emisija u večernjem programu srijedom u kojoj se isprepliću razne teme – kino i video noviteti, moda i ljepota, intervjui s hrvatskim glazbenicima…

KULTURNI KUTAK Kulturne priredbe, koncerti, promocije knjiga, izložbe… sadržaji su emisije iz kulture, četvrtom od 17 sati. Pravodobnim najavama nastoji se slušatelje zainteresirati za događaje koje mogu posjetiti, a u emisiji često sudjeluju i zanimljivi gosti.

VRTULJAK ŽELJA Već niz godina vrlo slušana emisija četvrtkom od 17.30 do 19 sati sastavljena od glazbenih prijedloga slušatelja koji u redakciju stižu poštom, e-mailom i direktno telefonom.

TOP 22 Domaća i strana top lista petkom namijenjena mlađem slušateljstvu, sadrži po 11 domaćih i stranih hitova, a nastaje prema glasovima slušatelja. Sve skupa začinjeno je novim prijedlozima, zanimljivostima iz domaćeg i stranog svijeta glazbe, podjelom ulaznica i nagradnim igrama. Početak u 19.30 sati.

IZ PROGRAMA RADIO STUBICE SPORTSKA EMISIJA Mozaična sportsko – glazbena emisija na programu je svakog ponedjeljka od 16,15 sati. Uz praćenje sportskih događanja na području Županije, sastavni dio emisije su razgovori sa sportašima, reportaže s terena, ali i dobra glazba. Emisiju uređuje i vodi Mladen Knezić.

PANORAMA U ovoj političkoj- kontakt emisiji o aktualnim temama na nivou države i županije, svakog utorka od 18 sati, urednik i voditelj Mladen Kukas razgovara s gostima iz političkog života. U emisiji sa svojim pitanjima i komentarima sudjeluju i slušatelji.

EMISIJA IZ KULTURE Svake srijede, urednica i voditeljica emisije, Senka Susović, kroz razgovor s gostima govori o kulturnim zbivanjima na području Županije. Sastavni dio emisije su i predstavljanja raznih društava koji njeguju i čuvaju kulturnu baštinu. Emisija je na rasporedu od 16,15 sati.

GLAZBENA DOPISNICA Puno glazbe i razgovori sa zanimljivim gostima s područja domaće estrade čine okosnicu ove emisije zabavnog karaktera koju uređuje i vodi Stjepan Zrinski. U uređivanju jednog dijela programa, kroz izbor glazbe sudjeluju i sami slušatelji. Glazbena dopisnica emitira se svakog četvrtka od 18. sati.

INFORMATIVNE EMISIJE Nezaobilazan dio programa Radio Stubice – vijesti koje slušatelji mogu pratiti radnim danom u terminima: 8.50, 9:50, 10:50, 11:50, 12:50, 13:50, 14:50, 15:30, 17:50, 18:50, 19:50, 20:50, 22:50. Nedjeljom su vijesti u 9: 50, 10:50, 14:50, 17:50. Kronika »7 dana emitira se nedjeljom u 12:00 sati. BESPLATNI MALI OGLASI Posebno zanimljiv dio programa, koji se emitiraju od ponedjeljka do subote u 10: 00, 10:15 i 10:30 sati, a nedjeljom u 10 :30 sati. Telefoni na koji se mali oglasi mogu predati je 060/372-372. Sve oglasa možete pročitati i u Zagorskom listu.

IZ PROGRAMA RMB-a VJERSKI PROGRAM: Misa iz Svetišta MBB svaku nedjelju u 11.00 h, te blagdanima i subotama u hodočasničkoj sezoni •svakodnevne rubrike Sveci i imendani i Iz Župe i Svetišta (08.30 h i 15.30 h) •Iz zagorskih župa – subota 13.30 h •Vijesti iz života crkve – Hrvatski katolički radio – svaki dan u 15.45 h •Pobožnost svete krunice – svaki dan u 20.15 h •Sutra je dan Gospodnji – subota u 11.30 h •U jutro blagdansko vjerski mozaični program –

nedjeljom od 08.00 h do 13.00 h •Glas srca – emisija duhovne glazbe – srijeda 19.00 h •Duhovna obnova – Ponedjeljak u 17.00 h INFORMATIVNI PROGRAM: •Lokalne vijesti od ponedjeljka do subote 11.00 h i 15.00 h •Kronika RMB-a – nedjeljom u 13.00 h •Vijesti: od ponedjeljka do subote 07.30 h , 09.00 h i 13.00 h •Kronika dana – svaki dan u 18.30 h •Ispod površine – emisija ponedjeljkom u 13.30 h •Jednom mjesečno gostovanje županice (četvrtak) u 17.00 h KULTURA, SPORT, ZABAVA I DRUGO •Dobro jutro, Zagorje - jutarnji mozaični program – 08.00 – 10.00 h •Kulturna kretanja – četvrtak u 13.30 h •Sportski megaherz – svaki dan osim nedjelje 10.30 h •Sportski tjednik – četvrtkom u 19 h sati •Klackalica – svaki drugi četvrtak u 19 h sati •Veliki pojma nemaju – svaku drugu srijedu u 17 h •Zelene brazde – svaku drugu srijedu u 17 h •Pogled iza ogledala – ponedjeljkom u 19 h •Narodne veselice – petkom u 17 h •Vječne melodije – subotom u 17 h •Dobre vibracije – utorkom u 17 h •Priča za laku noć – ponedjeljak -subota 20.05 h, nedjeljom 9.30 h •Obiteljsko poslijepodne – nedjeljom od 14.00 h •Klasične minute – nedjeljom od 20.00 h •Glazbene želje - ponedjeljak četvrtak: 12.30 h i 16.15 h •Želje, čestitke i pozdravi petkom od 20 h IZ PROGRAMA RADIJA HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA SPORT PONEDJELJKOM Emisija koja se emitira ponedjeljkom od 17 do 19 sati , a prate se događaji sa sportskih terena, uz česta gostovanja u studiju, što samih predstavnika klubova i sportaša, što ljudi vezanih uz sport. Sastavni dio emisije su i reportaže sa sportskih terena, te izravna javljanja. Emisiju uređuje i vodi Ivica Tušek..

NEK TAMBURA SVIRA Emisija o hrvatskoj narodnoj glazbi, kulturi, baštini i običajima. Nek tambura svira na rasporedu je programa svakog utorka od 17 do 19 sati..

OČI U OČI Jednostavna namjera davanja medijskog prostora određenim životnim temama, od politike do aktualnih gradskih događanja, rezultira svakoga tjedna dvosatnom emisijom kojoj naziv Oči u oči govori kako je to vrsta susreta jedne ili više osoba s urednicima i voditeljima emisije Tušek Ivicom i Borisom Uhernikom. Susreti u eteru održavaju se srijedom od 17 sati.

TA DOBRA STARA VREMANA Radi se o glazbenoj emisiji domaće zabavne glazbe koja se rijetko ili uopće ne svira i koja je namijenjena slušateljima sre-

dnje i starije generacije. Možete ju slušati nedjeljom od 20 do 22, a urednik i voditelj emisije je Dubravko Sopek. Ova emisija najavljuje i svoje javno uprizorenje u festivalskoj dvorani u Krapini 13. ožujka 2005. godine. Svakog dana u programu RHZK, od 13 do 13.30 sati izvode se po tri pjesme starijeg datuma. Slušatelji tijekom tjedna mogu glasati za 1 od 15 ponuđenih pjesama na br. telefona 060 347 743 pritiskom na tipku 6 i tako osvojiti vrijedne nagrade .Izvlačenje tjednih nagrada bit će subotama u programu RHZK, a one glavne- na pozornici festivalske dvorane 13. ožujka 2005. godine prilikom koncerta «Ta dobra stara vremena» .

PEH, DOBRI DUH KRAPINE Program petkom od 17 sati prati i dijelom utječe na aktualna zbivanja u Krapini, potiče razgovore o događanjima vezanim uz grad, pokreće akcije kojima nastoji odati priznanje takozvanim malim ljudima, čiji je rad poznat, ali možda manje cijenjen.

NEDJELJNI SLOŽENAC Emisija zabavnog karaktera u popodnevnom programu nedjeljom, od 16 do 19 sati, u kojoj se isprepliću razne teme- moda, ljepota, zdravlje,….za svakog ponešto. Emisiju uređuje i vodi Mihaela Horvat.

OD SUBOTE DO SUBOTE Mozaično-zabavna emisija urednice i voditeljice Karmelite Pavliša, subotom od 17-20 sati u kojoj se najavljuju važna kulturna, zabavna i sportska događanja. Ugošćuju se naši Zagorci, ostvaruju telefonski kontakti s poznatima. Emisija je prožeta kajkavskim popevkama i dobrim evergreenima i posebno se nastoji njegovati kajkavski govorni izričaj.

ODABRALI STE POSLUŠAJTE GGlazbeno zabavna emisija stara koliko i naš radio, a možete je slušati četvrtkom od 17-20 sati. Slušatelji ju vole jer u njoj po svom odabiru mogu čuti i vrlo stare pjesme koje se inače vrlo rijetko mogu čuti.

U emisiji ugošćuju se i izvođači i glazbenici. Emisiju uređuje i vodi Ivica Tušek.

RAZGOVOR S VETERINAROM Ponedjeljkom u 9 sati u jutarnjem programu gostuje dr. Vladimir Bajcer, veterinar s kojim voditelj i slušatelji razgovaraju o pojmovima i problemima vezanim uz veterinarsku znanost. Telefon na koji možete postavljati pitanja je 371-250 i 060 347 743.

MALI TELEFONSKI OGLASNIK 060 347 743 Od ponedjeljka do subote u programu RHZK od 11 sati trguje se u malom telefonskom oglasniku. Slušatelji iz cijelog Zagorja i šire prodaju, kupuju, razmjenjuju, poklanjaju. Poziv na broj 060 347 743 tih minuta izravna je veza ove male trgovine. Vaše besplatne male oglase možete ostavljati tijekom cijelog dana na broj telefona 060 347 743, nakon toga pritisnete tipku 3 , te nakon zvučnog signala ostavite Vaš oglas. Oglasi će biti emitirani za vrijeme besplatnog malog ogasnika u 11 sati.

VESELA USPAVANKA Emisija koja godinama u subotnjem eteru RHZK-e, od 20 do 22 sata, odzvanja pjesmom djevojaka od 15 do 25 godina koje se ohrabre i nazovu u emisiju. Tim činom ostvaruje se pravo na glazbenu želju. One najbolje okupe se u finalnoj emisiji. Sve zainteresirane djevojke i dalje se mogu prijavljivati za sudjelovanje u emisiji na broj telefona 049/ 371- 255 i 060 347 743.

Traži se novinar Zagorski list traži novinara suradnika za Krapinu i okolicu. »Opet cura!«, uskliknuo je tata Marjan, veseo što će njihov dom postati bogatiji za već četvrtu curicu, koju je na svijet donijela njegova Vera. Hoće li mala Iva, duga 50 cm i teška 2790 grama biti i posljednje dijete te sad šesteročlane obitelji, odlučit će skupa...

30

Javiti se u redakciju ili osobno glavnom uredniku.

Opširnije informacije na tel.

098 561 763.

zagorskilist

CMYK VODIČ MEDIJI: JUTARNJI LIST - KRAPINA •tel: 503 658, 503 559 •fax: 503 558 VEČERNJI LIST (dopisništvo Krapina, Frana Galovića bb, Krapina) •tel/fax: 315 024 HTV KRAPINA •tel: 300 383 •fax: 300 381 RADIO STUBICA (95,6 + 106,9 Mhz) (Toplička 10/1, Donja Stubica) •tel: 287 005, •fax:288 005 •www.radio-stubica.hr •radio-stubica@radio-stubica.hr RADIO KAJ (88,9; 89; 94,8; 96,6; 97,2; 99,7 Mhz) (F. Galovića bb, Krapina) •tel.: 370 555 •fax: 370 556 •www.kaj.hr, •marketing@radio-kaj.hr RADIO ZABOK (87,8 MHz) (Matije Gupca 74, Zabok) •Tel.: 503 455 •Fax: 503 456 •www.radio-zabok.com •info@radio-zabok.com RADIO ZLATAR (97,9 Mhz) (Zagrebačka 3, Zlatar) •tel/fax: 466 885, 466 665 •radio-zlatar@radio-zlatar.hr) RADIO HRVATSKO ZAGORJEKRAPINA (91,5 + 104,9 Mhz) (Šetalište hrv. nar. preporoda 13, Krapina) •tel/fax: 372 068, 371 250 RADIO MARIJA BISTRICA (100,4 Mhz) (Trg I. Pavla II 24, M. Bistrica) •tel/fax: 468 696, 468 707 •radio-marija-bistrica@kr. htnet.hr) RADIO 1 OROSLAVJE (89 Mhz) (Ulica A. Gredičaka 13, Oroslavje) •tel/fax: 500 592 •radio1@kr.htnet.hr

SERVISNE INFORMACIJE INFORMACIJE: 981; 988; POLICIJA: 92 (374 311, Krapina; 225 111, Zabok); VATROGASCI: 93 (225 281, Zabok, 372-049, Krapina); HITNA POMOĆ: 94 HAK - POMOĆ NA CESTI: 987 VLAK: (www.hznet.hr, 060 333 444) •221 075 (Zabok) •371 012 (Krapina) BUS: (http://bilbo.akz.hr) •221 077 (Zabok) •315 018 (Krapina) BOLNICA: •221 232 (Zabok) •221 242 (Bračak) •221 686 (rodilište, Zabok) DOM ZDRAVLJA: •371 622 (Krapina) •221 585 (Zabok) CRVENI KRIŽ: •371 141 (Krapina) LJEKARNA: ZABOK (0-24) - od ponedjeljka do subote od 7 do 20 sati, nedjeljom i praznikom od 9 do 12 sati, a jedina u županiji dežurna je non-stop - treba doći do ljekarne i pozvoniti na zvonce - ili nazvati: •221 618 •tel/fax: 221 213.

BENZINSKE: INA (www.ina.hr):

zagorskilist

DOGODIT ĆE SE...

Krapina (jug), A.Mihanovića bb: •370 535 Jakovlje, Autocesta-istok: •01 3352 034 Jakovlje, Autocesta-zapad: •01 3352 055 EUROPETROL, Zabok, Hum Zabočki bb: •222 152 ELEKTRA: •9820, 225 456 ZAGORSKI VODOVOD: •588 640 (Zabok) •430 053 (Lobor) PLIN: •371 170 (Krapina), •587 151 (Zabok) HP - HRVATSKA POŠTA: •9832 HT (www.htnet.hr) •221 111, 062 077 077 HRVATSKE AUTOCESTE: •222 593, 222 594 HRVATSKE ŠUME: •371 123 (Krapina) •287 893 (Donja Stubica) •466 215 (Zlatar) HRVATSKE VODE: •587 100 (Veliko Trgovišće) FOND ZA PRIVATIZACIJU: •376 248 (Pregrada) HITNE INTERVENCIJE NA KANALIZACIJI •098 74 34 24 (Zabok) ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE: •371 176 (Krapina) ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU: •371 914 (Krapina) ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: •371 025 (Krapina) ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE: •371 259 (Krapina) GOSPODARSKA KOMORA: •371 883 (Krapina) OBRTNIČKA KOMORA: •370 929 (Krapina) OPĆINSKI SUD: •371 624 (Krapina), •226 580 (Zabok) OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: •371 074 (Krapina), •221 595 (Zabok) ŽUPANIJSKI SUD: •467 600 (Zlatar) ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: •467 660 (Zlatar) TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE: •233 653 (Krapinske Toplice)

WEB VODIČ: Krapinsko-zagorska županija: •www.kr-zag-zupanija.hr Krapina: •www.krapina.hr •www.krapina.com Zabok: •www.zabok.hr Pregrada: •www.pregrada.hr Donja Stubica: •www.stubica.com Gornja Stubica: •www.gornjastubica.com Desinić: •www.desinic.tk Lobor: •www.lobor.netfirms.com Hum na Sutli: •http://humnasutli.inet.hr Marija Bistrica: •www.marija-bistrica.hr Oroslavje: •www.oroslavje.hr Zagorje com: •www.zagorje.com

četvrtak, 10.03.

•Zabok, stara zgrada policije, dvorana za sastanke, filmski festival o ljudskim pravima: od 16 sati film W. Lewisa “911 in plane site”; od 18 sati film Nenada Puhovskog “Lora - Svjedočanstva”, nakon filma - razgovor s autorom; od 21 sat film Jehane Noujaim “Control Room”

petak, 11.03.

•DANI HRVATSKOG JEZIKA •Donja Stubica, izbori za Gradsko vijeće mladih

•Zabok, stara zgrada policije, dvorana za sastanke, filmski festival o ljudskim pravima: od 15 sati film Susan Gray “Citizen Berlusconi”; od 17 sati film Laure Waddington “Border”, nakon filma - tribina “Integracija tražitelja azila i azilanata u svakodnevni život u RH”; od 20 sati “Undercurrents News Network”, kompilacija kratkih videa

subota, 12.03.

•Marija Bistrica, Općinska knjižnica i čitaonica, 18 sati: otvorenje izložbe unikatne keramike Lidije Krmpotić

Disco Bolte, Mače NOĆNI ŽIVOT Disco Bolte, Mače • petak – disco night uz DJ – a E. K. Mika, party pelin - cola 5 kn – ulaz slobodan • subota – rock party, mala Žuja 5 kn – ulaz slobodan Caffe bar Stars, Zabok • četvrtak - uz kavu cedevita gratis • petak - party - ožujsko 0.33 l - 5 kn • subota - party - stock cola - 6 kn • nedjelja - uz kavu cedevita gratis Sportsko zabavni klub Šerfa, Sekirišće • Više sportova i ljubavi, manje nasilja – besplatan pikado, biljar, stolni tenis, stolni nogomet – godišnja članarina za klub samo 10 kn • subota – sport, zabava i glazba Disco Afrika, Kumrovec • subota – rock spektakl – koncert u živo MARIJANA BANA (ex Daleka obala) s prijateljima Pizzeria Fantazija, Zlatar • petak – turnir u biljaru od 19 sati, kotizacija 100,00 kn (uključuje večeru i «dva života»), pehari i novčane nagrade • subota – X – LARGE & DJ Speedy uz Twist off party – 6 kn PUB 1829, Oroslavje • subota – Coctail party – svi kokteli 10 kn Don Corleone, Stubičke Toplice • petak – X – LARGE svirka u živo, u pauzi DJ s novim hitovima • subota – disco fešt večer uz DJ - a Caffe bar Fulir, Zabok • subota - bambusijada - 0,20l 6 Kn • pon - ned - Carlsberg 9 Kn Temple bar, Irish pub, Stubičke Toplice • četvrtak - SMOOTH - svirka uživo sa novim repertoarom radno vrijeme do 01 h • petak - Jaegermeister party - fina cuga, dobra nagrada, lijepa hostesa • nedjelja - provjerite zašto smo najbolje mjesto za nedjeljnu kavicu . . .

• utorak - irish beer day Guinness i Kilkenny -20 % • podrobnije na www.templebar.hr Disco Daniel • petkom i subotom večeri narodne glazbe u Disku Daniel!

• zarazite se virusom dobre zabave uz dj-a i band uživo!

• subotom se nudi coctail “Daniel”!

• Disco Daniel, Vinski vrh Marija Bistica Dvorac Mihanović • svake subote plesne večeri uz živu glazbu.

Caffe bar Delfino, Zabok • petak, subota – Ožujsko party 6 kn • nedjelja – kava + 0,10 l juice gratis Caffe bar Roses, Oroslavje • petak – proslava 5 godišnjice Rosesa uz dobru muziku, gratis klopu, Pelin 3 kn i 0,5 l pive 6 kn • subota – rock koncert rock grupe iz Zagreba WHITE HOT & BLUE • svakodnevno – dok se drugi dokazuju u kvaliteti kave mi smo se već dokazali da smo najbolji – dođite i provjerite zašto

•Špičkovina, Vatrogasni dom, 19 sanedjelja, 06.03. ti: promocija knjige “Drage življenje” Nevenke Gregurić •Gornja Stubica, Galerija Pod Lipom, 19 sati: otvorenje izložbe fotografija “Zagorske nebe” Damira Lukine i Branka Vrančića •Oroslavje, kino, 19 sati: MOLIM ZA PLES, režija Peter Chisholm, uloge: Richard Gere, Jennifer Lopez •Oroslavje, kino, 19 sati: MOLIM ZA PLES, režija Peter Chisholm, uloge: Richard Gere, Jennifer Lopez •Zabok, kino, 19 sati: NAKON SUMRAKA, režija Brett Ratner, uloge: Pierce Brosnan, Salma Hayek •Krapina, kino, 20 sati: NACIONALNO BLAGO, režija: John Turteltaub, uloge: Nicolas Cage, Harvey Keitel

nedjelja, 13.03.

•Oroslavje, kino, 19 sati: MOLIM ZA PLES, režija Peter Chisholm, uloge:

Richard Gere, Jennifer Lopez •Zabok, kino, 19 sati: NAKON SUMRAKA, režija Brett Ratner, uloge: Pierce Brosnan, Salma Hayek

ponedjeljak, 14.03.

•DAN POKRETA PRIJATELJA PRIRODE “LIJEPA NAŠA”

utorak, 15.03.

•ME\UNARODNI DAN PRAVA POTROŠAČA

srijeda, 16.03.

•DAN PRAVNIKA pošaljite nam informacije o događanjima, do ponedjeljka navečer, na oba faxa: 290 955, 500 003, te oba E- maila: ciglenecki@inet.hr, redakcija@zagorski-list.net

IZLOŽBE: • Krapina, Muzej evolucije i nalazište pračovjeka Hušnjakovo: izložba “Život i kultura neandertalskog čovjeka”, do 4.5.

• Marija Bistrica, Općinska knjižnica i čitaonica: izložba unikatne keramike Lidije Krmpotić

• Gornja Stubica, Galerija Lipa: izložba fotografija Damira Lukine i Branka Vrančića • Krapinske Toplice, Lječilište: izložba “Likovne radionice Lipa” Gornja Stubica

RIMOKATOLIČKI KALENDAR ožujak (mart, gregurjevščak, sušec, protuljetnjak) četvrtak, petak, subota, nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda

10.03.

11.03.

12.03.

13.03.

14.03.

15.03.

16.03.

Emil; Makarije; Krunoslav Firmin; Tvrtko; Kandid Teofan; Bernard; Maksimilijan 5. KOR. NEDJELJA; Rozalija Matilda; Milijana; Borka Longin; Veljko; Vjekoslava Agapit; Smiljan; Hrvoje

Izdavač: Zagorski list d.o.o., za nakladničku djelatnost Matije Gupca 81, ZABOK Tel: 049/503 444 • Fax: 049/503 445 E-mail: zagorski-list@zagorski-list.net Redakcija: Matije Gupca 81, 49210 ZABOK K. Š. \alskog 4, 49210 ZABOK Tel: 049/503 444; Fax: 049/503 445 • GSM: 098 9828862 E-mail: redakcija@zagorski-list.net Glavni urednik: Drago Lončar Pomoćnica glavnog urednika: Ljiljana Pavlina Voditelj marketinga: Iva Lež Grafički urednik: Nenad Habazin Fotoreporter: Krunoslav Pavlina Marketing: MufoDesign, Naselje Borovčaki 8, 49210 Zabok • Tel: 049/500 005 • Fax: 049/500 003 • E-mail: mufo@kr.htnet.hr Tisak: Tiskara Zagreb, Radnička cesta 210, 10000 ZAGREB

31

CMYK

zadnjica

K

GOSTUJU NAJBOLJI HRVATSKI KARIKATURISTI TOMISLAV DUŠANIĆ - TOT - OSIJEK

Dr. Schubertu podvalili slovensko vino!

ako su se samo dosjetila dvojica klanječkih «vinogradara» pa su na nedavnoj smotri svoje Udruge vinogradara i podrumara «Vincek» u Kraljevcu na Sutli na kušanju vina u lovačkom domu «Fazan» vinarskom znalcu dr. Gerhardu Schubertu podvalili – slovensko vino. Teško je sada govoriti o razlozima takvog njihovog postupka, no vjerojatno bi im srebro ili čak možda zlatna medalja za vino podigla njihov vinogradarski rejting ili pak imaju vino u podrumu koje ne mogu prodati, a kupca je lakše nagovoriti ako na zidu visi kakva pohvalna diploma.

Ovaj nesvakidašnji slučaj samo otkriva zagorsku vinogradarsku i vinarsku nezrelost, usprkos tome što u našoj županiji već djeluje 14 vinarskih udruga /pe-

FAN CLUB

Je li to onaj \ovani što mi je kao predsjednik Nadzornog odbora SDP-a "oderao" kaznu zbog toga što sam malo popio?

tnaesta, ona oroslavskih vinogradara, osniva se ovaj tjedan) na čijim vinskim smotrama je podijeljeno toliko visokih vinskih priznanja da je za Zagorje francuska vinogradarska pokrajina Bordo vinska provincija. Ne zna se koliko je među tim vinima onih iz Slovenije, onih posuđenih ili pak onog vina kojeg u podrumu ima deset litara i to samo za natjecanje, a za prodaju je ono sve drugo. Nekad se znalo reći: «Natoči mi iz manjeg lagva», ili pak : Daj ono što pije sluga kad gospodar nije kod kuće!

Istina je da danas u Zagorju i kod najnagrađivanijih podrumara možete kupiti vino za 8 kuna, zna se da se grožđe kupuje u Slavoniji ili Sloveniji i iz tog grožđa se proizvodi autohtona zagorska kapljica. Sto-

ga je slovenska podvala dr. Schubertu ipak dječja igra u odnosu na vinarske marifetluke naših priznatijih vinogradara.

Kada je prije 15 godina u Lipovcu iznad Štefan dola organizirano prvo zagorsko ocjenjivanje vina među prijateljima, brzo su se javili prvi «muljatori» koji su posuđivali tuđe vino, neki su došli na natjecanje s vinom probranih grozdova i naravno da je jedno zanimljivo natjecanje ukinuto. Stoga bi i sve zagorske udruge vinogradara i podrumara ubuduće trebale više brige posvetiti «špijunaži» i sličnim kontrolama vinskih podruma svojih članova. U protivnom, može nam se dogoditi da će mnogi «vinogradari» ubuduće u svojim klijetima imati više zlatnih medalja i raznih priznanja nego li litara odličnog vlastitog vina.

O K O

Sretna Marijana Ribič, poznatija kao mama naše novinarke Jelene, dobitnica je ovog Citroena u nagradnoj igri Trgostila. I onda neka netko kaže da novinari nemaju utjecaja...

CMYK

županija Obljetnica HDZ-a Pregrada

Odgovorno na vlasti i u oporbi Denis Vincek PREGRADA

G

radska organizacija Hrvatske demokratske zajednice Pregrade održala je 4. ožujka 2005. svečanu skupštinu kojom je obilježila 15. obljetnicu svojega utemeljenja.

Proslavi su prisustvovali ugledni uzvanici iz državne vlasti – saborski zastupnici Ivan Jarnjak (koji je i počasni građanin Pregrade) i Vladimir Pleško te Vilmica Kapac, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i športa, i predstojnik Ureda za javnu nabavu Republike Hrvatske Mato Regvar. Nazočili su skupu i stranački prvaci iz Huma na Sutli, Desinića i Đurmanca.

Predsjednik Gradskog odbora Milan Burić istaknuo je da je utemeljiteljska skupština održana 4. ožujka 1990. godine. Odazvala su se 83 člana, a žarište se širilo iz Pregrade prema Vinagori, Desiniću i Humu na Sutli. Istaknuo je da kao stranka osjećaju odgovornost za stvaranje boljitka kada sudjeluju u vlasti i trenutačno, dok su u oporbi.

U tom kontekstu naglašena je angažiranost oko stvaranja uvjeta za sre-

6

dnjoškolsko obrazovanje u Pregradi te težnja za modernijom izgradnjom cestovne mreže kako bi Pregrada bila bolje povezana s metropolom. Također je istaknuta potreba izgradnje nove zgrade područne škole u Stipernici jer se tamo djeca obrazuju u neodgovarajućim uvjetima. – Spremni smo za nove izazove, s mladim školovanim ljudimazaključio je svoje izlaganje Milan Burić.

– U skladu s pregradskom tradicijom vezanom uz ljekarništvo radi novo odgovarajuće usmjerenje u srednjoj školi koju sve skupa pohađa 520 učenika, i to ne samo iz Krapinskozagorske županije- navela je pomoćnica ministra Vilmica Kapac.

Spomenula je i mogućnost skoroga otvaranja dislociranog odjela Visoke medicinske škole, u Pregradi.

U svojemu obraćanju skupu Ivan Jarnjak ponovno je podcrtao važnost završetka dionice državne ceste od Čreta do Krapinskih Toplica.

Na kraju je uručeno 17 spomen-plaketa članovima koji su zaslužni za izuzetan doprinos u promidžbi načela Hrvatske demokratske zajednice.

Zašto se ne uklanjaju lešine uginulih životinja

Dr. Milan Husnjak predložio je županici još u svibnju 2004. da točka o zbrinjavanju lešina životinja dođe na dnevni red Županijskoga poglavarstva. »Više nisam imao strpljenja i živaca. Smatram da ne moram moliti i iz protesta sam dao ostavku na mjesto predsjednika Povjerenstva.«

Denis Vincek KRAPINA KLANJEC

T

ko se brine za životinjske lešine na javnim prostorima – pitao sam se ulazeći u Krapinu starom cestom iz smjera Velike Vesi kada sam na cesti ugledao usmrćenu mačku. Nisam ni slutio u kakvu sam sapunicu upao tražeći odgovor na to pitanje.

Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati higijeničarsku službu te snose i troškove oko uklanjanja lešina, konfiskata i životinjskih proizvoda namijenjenih utilizaciji i neškodljivu uklanjanju, voditi brigu o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja te poticati osnivanje skloništa i higijenskih servisa. Tako to piše u Zakonu o veterinarstvu. Međutim, je li Veterinarski ured Krapinsko-zagorske županije uspio u potpunosti oživotvoriti zakonsko slovo, ostaje otvoreno pitanje. Dokumentirano je da je od 32 jedinice lokalne samouprave njih 10 sklopilo ugovor s higijeničarskim službama, šest njih je u fazi pregovora, a 16 ih nema nikakav ugovor.

Radi rješavanja tog problema Poglavarstvo Krapinsko-zagorske županije formiralo je 25. veljače 2004.

Povjerenstvo za izradu prijedloga zbrinjavanja lešina životinjskog podrijetla na području županije. No, oni su dosad održali samo jednu sjednicu.

Predsjednik povjerenstva i koautor spomenu-

toga stručnog rada, dr. vet. med. Milan Husnjak ističe u razgovoru da su se u Povjerenstvu rukovodili svôm znanstvenom literaturom o veterinarstvu, a koja se odnosi na citiranu temu. Osim toga, konzultirani su i stručnjaci unutar naše županije, a i izvan nje.

U više navrata inspekcija je ukazivala na postojeći problem neorganiziranosti higijeničarske službe, ali s malim rezultatom u pogledu poboljšanja situacije.

– Pod životinjskim otpadom smatraju se lešine životinja, uginule, mrtvorođene ili pobačene životinje i životinje ubijene u postupku sprečavanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti na određenom području ili u nekoj populaciji. Tu spadaju i organi i dijelovi trupla zaklanih životinja ocijenjeni higijenski, zatim sporedni nejestivi nusproizvodi klanja (rogovi, kosti, crijeva, papci), rasijecanja i obrade, tj. organi i tkiva zaklanih životinja koje ne ubrajamo u meso u širem smislu riječi, nadalje tkiva visokog rizika goveda i slično - poja-

snio je Milan Husnjak Naši mesari imaju ugovore s Agroproteinkom, a to je kafilerija u Zagrebu, da dolazi k njima po klaonički otpad. Otpad se od mesara odvozi ovisno o intenzitetu klanja, a u prosjeku je to dvaput na tjedan. Manji mesari imaju ugovore s većim mesarima i otklanjaju tako svoj klaonički otpad.

U svojoj 25-godišnjoj veterinarskoj praksi imao je, na sreću, samo dvaput slučaj da je tele bilo bačeno u vodotok: jedanput u Sutlu kod sela Bratkovca i jednom u potok Veliku Horvatsku kod Tuhlja.

I opet dolazimo do lokalne samouprave. Ako se takvo što primijeti, valja obavijestiti komunalnoga redara u općini, a ona je dužna ukloniti tu lešinu. Posao mora odraditi higijeničarska služba, a vratimo li se na početak ovoga teksta, razvidno je da, prema posljednjemu popisu, u travnju 2004. Donja Stubica, Klanjec, Bedekovčina, Gornja Stubica, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Novi Golubovec, Radoboj, Sv. Križ

Dr. Milan Husnjak: -Na našemu području ima 30-ak tisuća komada goveda, 40-ak tisuća komada svinja, 35 tisuća pasa, vjerojatno 50-ak tisuća mačaka, nekoliko stotina tisuća kokoši… To sve mogu biti životinjske lešine. Od 1. siječnja 2005. više se ne moraju cijepiti svinje protiv svinjske kuge. To je zabranjeno radi integracijskih procesa. Za očekivati je značajno povećanje rizika od svinjske kuge!«

Začretje, Stubičke Toplice, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela i Tuhelj nisu imali ugovore s higijeničarskom službom niti su bili pred potpisivanjem takvih ugovora.

Tamo gdje postoji – higijeničarska služba trebala bi biti osposobljena za sakupljanje, pohranu i odvoženje pronađene lešine i drugog životinjskog otpada u kafileriju. No, novim Pravilnikom o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima definirani su izuzetno zahtjevni uvjeti. – Po mojim saznanjima, ni jedna služba u Zagorju ne zadovoljava uvjete toga pravilnika, a službu na određen način imaju organizirane veterinarske stanice u Zlatar Bistrici, Krapini i u Pregradi. No, i one ne zadovoljavaju u potpunosti uvjete pravilnika. Sada imamo situaciju da imamo propis koji je izuzetno zahtjevan, a nitko ga ne zadovoljava, niti se provodi. Propisi nisu realni- objašnjava dr.

Milan Husnjak.

Povjerenstvo predlaže da Županija sa svim jedinicama lokalne samouprave kupi dva specijalna vozila i postavi dvije hladne komore radi uspostave cjelovite i ekonomične organizacije sakupljanja i zbrinjavanja životinjskih lešina. – Jedna komora trebala bi biti 10-ak kilometara istočno, a druga 10-ak kilometara zapadno od autoceste, odnosno kod Bedekovčine te između Desinića, Pregrade i Tuhlja, da svima budu podjednako udaljene - zaključuje dr.

Milan Husnjak.

zagorskilist

CMYK LAŽNA IDILA Hrvatska je članica antiterorističke koalicije, no u Zagorju se terorista nitko ne boji

Nezaštićeni rezervoari s vodom, plinovodi, banke...

Ljiljana Pavlina ZABOK

U

devet godina koliko vodim poduzeće KD ĐidaraSinković i dr. za uslugu tjelesne i tehničke zaštite, nikad me nitko nije zvao na razgovor o ‘placu’, Norijadi, disko klubovima...ništa! Ali, šalju mi raznorazne inspekcije koje ne znaju zakon, već ga tumače kako hoćeogorčen je Đino Sinković, vlasnik tog jedinog komadintnog društva u našoj županiji, koji je već više puta javno progovorio o problemima s kojima se susreće, a da postigao nije ništa. Važne objekte u Zagorju i dalje ne čuvaju licencirani zaštitari, već su ili prepušteni sami sebi, ili ih ‘čuvaju’ portiri koji ne bi mogli spriječiti niti bezazlenije pljačke, a kamoli nekakve teroriste. No, tko se još u Zagorju boji terorista?! Budući da rezervoare s vodom, trafostanice, većinu banaka, financijskih, državnih i županijskih institucija nitko ne čuva, očito nitko. Zagorje živi u lažnoj idili, a prava je istina da se višekratno pljačkaju ista poduzeća, iste institucije, a da se ni nakon toga odgovorni nisu pobrinuli da to spriječe.- Croatia je došla do plafona zbog plaćanja šteta. Zar nije glupo nekome platiti štetu za objekt koji je tri puta opljačkan, a on nakon toga ne uvede čak ni običan alarm. Da o zaštitarima ni ne govorimo.

Nasuprot tome, mi kao poduzeće plaćamo police osobama koje čuvamo.

Nitko nije savršen- tebe

opljačkaju, mi te moramo svojom policom pokritislikovito objašnjava Sinković princip dvostruke štete do koje dolazi zbog totalne improvizacije kojoj pribjegavaju upravitelji ili vlasnici naših poduzeća, koje za razliku od njega, nitko ‘ne goni’ i ne kažnjava. Zagorje je uspavana ljepotica...

Osnovana Općinska organizacija ZS-a KONJŠČINA Zagorska stranka osnovala je još jednu općinsku organizaciju- u Konjščini. Za predsjednika je izabran Božo Trdak, za dopredsjednika Leon Juranić, tajnika Damir Mendek i rizničara Renato Trdak. Članovi Nadzornog odbora su Mladen Šmit kao predsjednik te Božica Trdak i Renata Mendek. Zagorska stranka tako će do lokalnih izbora osnovati u zlatarskom kraju ogranke u gotovo svim općinama.(zl) STUBIČKE TOPLICE Izbornu skupštinu održala je Općinska organizacija Zagorske stranke Stubičkih Toplica. Mandat na mjestu predsjednika dobio je Dario Bezik-Haric. Za dopredsjednika je izabran Petar Drobec, tajnica je Jasna Handžić, a rizničar Antonio Drobec. U Izvršni odbor izabrane su Ankica Drobec i Martina Patarčić, a u Nadzorni odbor Radovan Kunović kao predsjednik, Neven Patarčić i Andrea Kušević.

Predsjednik stranke Miljenko Jerneić upoznao je prisutne s programom stranke, a na Skupštini se među ostalim raspravljalo o ideji da Hrvatska treba biti neutralna država, a ne članica Europske unije i NATO-a. (sf)

zagorskilist

ZLATAR BISTRICA Na 79. skupštini DVD Zlatar Bistrica, u subotu u dvorani Doma kulture, atmosfera nije bila uobičajena, jer i odaziv gostiju nije bio uobičajen. Osim predsjednika Općinskoga vijeća Božidara Pelka, koji je vatrogascima obećao više sredstava na njihovu računu, pozivu su se odazvali pomoćnik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec, županica KZŽ Vlasta Hubicki, glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Mladen Jurin, predsjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Ivica Glas i drugi.

Kad je o pohvalama riječ, valja pohvaliti i one koji samozatajno pridonose uspješnosti aktivnosti i na koje se nerijetko i nenamjerno o ovakvim prigodama zaboravi. U DVD-u Zlatar Bistrice to je Danijel Mikulec , koji nadasve savjesno obavlja nezahvalne tajničke zadaće. Javnu je pohvalu “zaradio” i “Zagorski list”, za sustavno praćenja vatrogastva na području KZŽ. Izrekao ju je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec, koji je novoizabranome predsjedniku DVD-a Zlatar Bistrice Vladimiru Lugariću i dopredsjedniku Božidaru Jakušiću preporučio “da se ugledaju na mudre glave koje su do sada vodile DVD”.

Inače, ovdašnji je DVD za muzej vatrogastva u osnivanju, u Kumrovcu, darovao vatrogasne ljestve iz 1898. godine. (Ž. S.) GORNJA STUBICA

Kontra svih županija

Zanimljivo je da je tijekom protekle godine objavljeno više od stotinu javnih natječaja za pružanje usluga tjelesne zaštite. Raspisani su svi ili u Zagrebu, ili u drugim županijama. Zagorje JEDINO u državi nije raspisalo niti jedan takav natječaj! – Naši direktori govore da im to ne treba. Zakon ih ne obvezuje, ali ako imaju ‘čuvare’, oni moraju zadovoljavati zakonske uvjete- srednju stručnu spremu, redovite vježbe gađanja itd.

Banke su posebna priča.

Samo jedna banka u Krapini ima licencirane zaštitare. Većina banaka je spojena na dojavni sustav u Zagrebu...S nama koji smo najbliži poslovnicama, nitko ne kontaktira. Išli smo u Županiju na razgovor, no dobili smo samo obećanja. Sve je to katastrofalna improvizacija koja nas može jako skupo koštati- upozorava Sinković, šokiran i činjenicom da neke osobe koje ugostitelji i slični klijenti angažiraju za čuvanje javnog reda i mira, imaju iza sebe burnu kriminalnu prošlost.- Samo kod nas je moguće da redar ima tri krivične prijave i jedno silovanje, ali je re-

Godišnje skupštine DVD-a

dar jer je najjači u selu. To su gluposti. Ovog trena u KZŽ na crno zaštitarski posao radi 12 osoba koje nemaju nikakve ugovore.

Javna je tajna da i dio policajaca dodatno zarađuje ilegalno ‘čuvajući’ disko klubove i slična mjesta.

Tko to kontrolira?- retorički se zapitao Sinković, negodujući i što policija na dojavu njegovog čovjeka da netko, primjerice, razbija lokal i maltretira konobaricu, ‘stisne’ istu prijavu za remećenje javnog reda i mira i izgredniku i zaštitaru koji je tu istu policiju zvao, nakon što je privremeno propisanim mjerama obuzdao nasilnika.- S policijom na terenu izvrsno surađujemo, no njihova administracija je ‘koma’.

Tko je kriv?

-Odgovorno tvrdim da bilo kad, bilo tko, može izvršiti diverziju na plinovod, vodovod i ostala postrojenja od vitalne važnosti za pučanstvo. Dođeš na rezervoar i delaš kaj hoćeš...Liječnici u bolnicama se petkom, subo-

DVD Gornja Stubica održao je svoju redovnu izbornu skupštinu. Podnesena su izvješća za prošlu godinu te planovi za ovu godinu koji su i prihvaćeni. Vrijedna prošlogodišnja investicija bilo je novo vozilo za brze intervencije koje je kupljeno na kredit, a vrijedno je 250.000 kuna. Kao najveći problem vatrogasci su istaknuli imovinski spor oko Vatrogasnog doma s tvrtkom “Dona”, pa se taj problem želi čim prije riješiti.

Predsjednik društva i dalje će biti Stjepan Boronjek, njegov zamjenik tom i nedjeljom moraju Mladen Škudar, tajnik Josip Kelemen i blagajnik Ivica Sekalec. Skuptući s ‘pacijentima’, ko- štinari su za zapovjednika izabrali Stanka Perešina, a kao zamjenika ji ih pijani mlate, pljuju i Marka Frajtaka. Kao svog izaslanika u skupštini Vatrogasne zajednice KZŽ gornjostubički vatrogasci izabrali su Stjepana Boronjeka. (S.F.)

vrijeđaju. Nikome ništa...

Tko je kriv? Krivi su raznorazni odbori u Županiji postavljeni da bi brinuli i o takvim stvarima, no oni ne funkcioniraju.

Nije ih briga. Nema novaca? Pitam se što je skuplje- pravodobna zaštita ili ogromna šteta do koje može doći zbog nezaštićenosti javnih objekata i poduzeća. Šokantno je da nakon stalnih pljački na benzinskim postajama, mjenjačnicama i sličnim mjestima, nije ništa poduzeto. Kažu: «Ak’ ih vidiš, ak’ ti zaprijete, makni se!»

To su savjeti. Da ne povjeruješ- ukazuje Sinković na pogrešnu formulu koje se drže poslodavci i organi represije. Malo uštediš na zaštiti, ali izlažeš svoje ljude riziku gubitka života. Ili se ne buniš, pa će te milosrdni pljačkaši ostaviti na životu. Ako imaš sreće, nećeš doživjeti ni trovanje pitke vode niti eksploziju plina, niti će opljačkati baš tebe.

Ako imaš sreće...

SELNICA Svoju redovitu 77., Godišnju i izbornu skupštinu, održalo je i Dobrovoljno vatrogasno društvo Selnica. Jednoglasno su prihvaćena izvješća o radu i financijskom poslovanju u 2004. godini te financijski plan i program rada za 2005. godinu. DVD Selnica trenutno broji 63 člana, od čega 44 temeljna, 12 pričuvnih i 7 veterana. Što se tiče vatrogasne osposobljenosti i izobrazbe, Društvo ima 19 vatrogasaca, 15 vatrogasaca prve klase, 3 vatrogasna dočasnika, 4 vatrogasna časnika i jednog počasnog višeg vatrogasnog časnika. U prošloj godini članovi DVD-a Selnica izašli su na dvije intervencije, a u oba slučaja radilo se o požaru na otvorenom. Uz to, održano je i 15 suhih i 4 mokre vježbe, a velika pozornost posvećena je preventivnom djelovanju, pregledavanju hidranata, ispumpavanju bunara, te radovima oko i u Vatrogasnom domu, koji je prošle godine uređen. Članovi su izabrali i novo rukovodstvo, koje nije pretrpjelo značajnije promjene. Predsjednik društva tako i dalje ostaje Josip Klapač, tajnik Stjepan Grgić, a zamjenik predsjednika Josip Hanžek. Izabrani su i novi Upravni i Nadzorni obor te izaslanici u skupštine Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica i Vatrogasne zajednice KZŽ-e. (zl)

OROSLAVJE Svoju redovnu godišnju 28. skupštinu održali su članovi DVD-a Oroslavje. U standardnoj proceduri prezentirana su izvješća za 2004. i planovi za 2005. godinu. Od planova valja istaknuti nabavu nove auto cisterne čija je vrijednost 40.000 eura, a do sada je dobavljaču uplaćeno 22.500 eura. Uz to, zamijenit će se elektroinstalacije u spremištu te uvesti plin na drugi kat Vatrogasnog doma. Kako je skupština bila i izborna, staro vodstvo dobilo je novi mandat. Tako su na čelu društva predsjednik Mato Knezić, njegov zamjenik Dubravko Gospočić, zapovjednik Petar Knezić te zamjenici Željko Kucelj i Vinko Jagečić, tajnica Ivanka Varović, blagajnik Vinko Hren, spremištar Željko Kucelj kojem su pomoćnici Vinko Jagečić i Stjepan Šipek. Uz sve navedene u Upravnom odboru su Darko Bratković, Tomica Španec, Nikola Cukovečki, Dragutin Bival, Zdravko Žlabur, Dragutin Jagečić, Dragutin Oremuš i Ivan Lukec. Članovi Nadzornog odbora su Vinko Cukovečki, Zdravko Horvat i Zdravko Jagečić, a Stegovne komisije Mato Knezić, Dragutin Jagečić i Dragutin Bival. Skupština je prihvatila i prijedlog da u sljedećem mandatu Vatrogasnu zajednicu Oroslavja u skupštini Županijske vatrogasne zajednice predstavlja zapovjednik DVD-a Slatina Marijan Oremuš. (S.F.) DOBRI ZDENCI Održana je 54. izvještajna i izborna Skupština DVD-a Dobri Zdenci. Podnešena su izvješća Upravnog odbora, blagajničko te izvješće Nadzornog odbora. Zaključak je da je Društvo opstalo usprkos svim lutanjima po bespućima zakonodavstva koje nije bilo naklonjeno dobrovoljnom vatrogastvu. Prihvaćen je plan rada i financijski plan jer su ocijenjeni realnim prema financijskim mogućnostima Društva. Izabrano je novo rukovodstvo: Zvonko Bajs je predsjednik, Zdravko Boroša - zamjenik predsjednika, Ljubomir Šagud - tajnik, Dragutin Pelesk - zapovjednik, Darko Orešić - zamjenik zapovjednika, Željko Dubovečak - zamjenik zapovjednika zadužen za rad s mladeži, Ivica Belošević - spremištar, a Kristijan Poštek je blagajnik. (D.C.) ZABOK DVD Zabok održao je svoju 81. Izvještajno-izbornu skupštinu. Uz članove društva na skupštinu su stigli brojni gosti i delegacije 14 prijateljskih vatrogasnih društava.

Društvo danas broji 160 članova u četiri sekcije. Podnesena su izvješća za prošlu godinu, gdje je poseban osvrt zaslužila 80. godišnjica društva obilježena u rujnu, kao i obnova Vatrogasnog doma na kojem je izmijenjeno kompletno krovište, strop u dvorani, kompletna stolarija, uređena kuhinja te obojeni zidovi i fasada. Staro rukovodstvo dobilo je i novi mandat tako da Upravni odbor čine Božidar Boić predsjednik, Stanko Tršinski dopredsjednik, Vladimir Tršinski zapovjednik, Zlatko Štajduhar dozapovjednik, Zvonko Belošević tajnik, Željko Tršinski spremištar, Anita Lež domar te članovi Josip Tuđa, Ivica Tršinski, Robert Orsag, Ivica Petriček, Rudolf Zajec i Stjepan Lež. U Nadzornom odboru su predsjednik Lacko Goluban, Anica Tršinski i Martin Palčec. Članovi stegovne komisije su Stjepan Perešin kao predsjednik te Josip Tuđa i Siniša Grah. Zastupnici u Vatrogasnoj zajednici grada Zaboka su Božidar Boić, Vladimir Tršinski i Zlatko Štajduhar.

Dodijeljena su i priznanja zaslužnim članovima te donatorima DVD-a. Za 60 godina rada spomenicu je dobio Franjo Goluban, za 30 godina rada Ivica Petriček, Stanko Lež i Stjepan Kranjčec, a za 10 godina rada Tihomir Tršinski, Jurica Forjan i Tomislav Tisanić. Zahvalnice su dobili DRAKOP Zabok, GMG Dubrava Zabočka, Pastor Zagreb, Zlatko Šamec, Stjepan Bučar, Stjepan Jakopec, Juraj Bradarić i Ivan Belošević. (s.f.)

7

CMYK Zagorska udruga svinjogojaca »Pikača« upozorava da ćemo ubuduće jesti samo svinjsko meso uvezeno iz europskih ratnih rezervi

Prodao 50 odojaka za registraciju »tamića« Drago Lončar ZABOK/KRAPINA

O

ve godine Zagorci više neće jesti domaću svinjetinu, osim ako sami kod kuće ne ishrane svinju. Svi veći zagorski uzgajivači svinja već više od godinu dana smanjuju broj rasplodnih krmača u svojim svinjogojilištima, a prema nekim podacima danas u Hrvatskoj više nema nijedne nazimice.

Građani Hrvatske i dalje će jesti meso kojemu istječe rok u europskim ratnim zalihama, tvrdi Stjepan Pačen iz Zaboka, predsjednik Udruge svinjogojaca «Pikača» koja ima 38 članova u našoj županiji. Što je najgore, stanje u svinjogojstvu Zagorja je čak i lošije nego u ostalim dijelovima Hrvatske budući da naša Županija tretira svinjogojce kao građanine drugog reda ili ih se srami.

-Kada je nedavno u Županiju došao ministar Čobanković pozvali su na sastanak predstavnike udruga vinogradara i ostale predstavnike «lijepih» poljoprivrednih proizvodnji, ali nas svinjogojce su zaobišli, iako smo mi inicirali taj sastanak. Svaka čast medu i purici što forsira Županija, ali najvećem broju zagorskih poljoprivrednih domaćinstva upravo je uzgoj i ishrana svinja izvor prihoda. Možda im smrde svinje i svinjogojci, iako vjerojatno dobro pri jelu znaju razlikovati domaće meso od onog uve-

zenog i smrznutog kojeg će ubuduće isključivo jesti.

Još prije godinu i pol imao sam 30 krmača, danas ih imam osam, a njih održavam polako rasprodajući svinje- ogorčen je Pačen prema čijim riječima se naslućuje da se domaćoj pikači crno piše.

Kobna suša

-Sve je počelo s ljetnom sušom prije godinu i pol.

Kukuruz i ostala hrana za svinje je naglo poskupjela, gotovo više nego dvostruko, a u tovilištu sam imao 30 krmača i 300 odojaka. Brzo sam ih htio prodati, ali to su morali učiniti i drugi pa je cijena odojka pala na 7 kuna po kilogramu, a za prirast od jednog kilograma hrana je koštala 9 kuna.

Iako obrađujem 8 hektara zemlje u zakupu i sijem kukuruz i ječam, nisam imao dovoljno hrane, pa sam se brzo morao riješiti odojaka pod bilo koju cijenu. Nakon toga na red su došle krmače koje sam u selekciji plaćao po 3500 kuna, a prodavao sam ih u kobasice za 1000 kunagovori nam Pačen, pokazujući poluprazni svinjac sa samo osam krmača i oko 30 odojaka, te «nezaposlenog» simpatičnog nerasta «Marka» koji se pripitomio svježim jajima kojima ga svakodnevno hrani Stjepanova supruga Zlatica.

Prema nedavno održanoj skupštini Udruge svinjogojaca naše županije, uzrok za ovakvo stanje

ZLATAR

Dobrovoljno davanje krvi

u toj poljoprivrednoj djelatnosti uzgajivači ne vide samo u suši, već dijelom okrivljuju županijske službe koje bi morale više učiniti na zaštiti domaćih proizvođača i poticati ih na što veću pro-

Izaslanstvo Županijskog vijeća HSLS-a KZŽ i Gradskog ogranka Klanjec na grobu Ante Starčevića

Vijenac za oca domovine

Izaslanstvo Županijskog vijeća HSLS-a i Gradskog ogranka Klanjec predvođeno predsjednikom Božidarom Gorupom i dopredsjednikom Bojanom Bosekom, ujedno članovima Velikog vijeća HSLS-a, povodom 109. godišnjice smrti velikog hrvatskog političara i pravaša Ante Starčevića (1823-1896), posjetilo je njegov grob u Šestinama iznad Zagreba i tom prigodom mu odalo počast.

- Ante Starčević, otac hrvatske domovine i vođa pravaškog nauka zalagao se za samostalnu hrvatsku državu. Zaslužan je za stvaranje hrvatske nacionalne svijesti, odnosno hrvatske nacije u samostalnoj hrvatskoj državi. Za života nije dočekao ostvarenje svojih želja, ali njegov san ispunio se 1990. godine i uvjereni smo da će hrvatski narod sačuvati za svagda svoju samostalnost i državnost. – rekao je Božidar Gorup, podsjećajući građane na zasluge Ante Starčevića.

(I. Šućur)

8

Odojak za papire

-Naše sajmove su okupirali prekupci. Utorkom ne mogu ući na zlatarski sajam, ako dođem poslije četiri ujutro.Tamo su već

prekupci iz Međimurja, a ako stanem ispred sajma, tjera me i kažnjava policija i inspekcija. Nadalje, opterećuju nas raznim taksama i propisima, pa sam tako nedavno za markice za 17 odojaka dao 204 kune, a kako se 7 kuna plaća po odojku za ulazak u sajam, a tu je i trošak dezinfekcije i istovara, ispada da ako uzgajivač ode na sajam s deset odojaka, unaprijed će imati trošak od 400 kuna. Ode jedan odojak za markice i papire, pa ako još ništa nisam prodao gdje mi je računica- pita se Pačen.

Svinjogojci su ogorčeni i zbog toga što nisu za-

štićeni kao proizvođači mlijeka kojima se garantira otkupna cijena, a koja pak ovisi o cijeni hrane za krave. Naši trgovci hranom za svinje određuju maržu po svojoj volji, država pak uvozi meso i, naravno, danas se već rijetko tko usudi uložiti novac u uzgoj svinja.

Da bi na kraju ilustrirao sav apsurd u kojem su se našli svinjogojci, Stjepan Pačen je rekao da ga je nedavno registracija «tamića» za prijevoz svinja stajala u protuvrijednosti 1100 kilograma svinjskog mesa. Prodao je 50 odojaka da bi registrirao kamiončić!

U općini Tuhelj se nastavlja aktivnost u razvoju infrastrukture

Pitka voda za 50 domaćinstava

Ovog petka, 11.03., u prostorijama Osnovne škole u Zlataru održat će se izvanredna akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji zlatarskog Gradskog društva Crvenog križa. Ivo Šućur «Ljudski je pomagati svima koji tu pomoć trebaju, bez obzira T U H E L J o kome se radi i bez obzira gdje bili. Osjećaj zadovoljstva nakon čina darivanja krvi nemjerljiv je sa bilo kojim davanjem», stoji u pozivu upućenom svim dobrovoljnim darivateljima sa ijekom godine u područja djelovanja Gradskog društva CK Zlatar. (D.Čiček) općini Tuhelj 50 doŠESTINE

izvodnju.

T

maćinstava će se realizacijom projekta opskrbe vodom u visokim zonama, priključiti na vodovodnu mrežu, u što će se uložiti 1,4 milijuna kuna iz budžetskih sredstava Općine, Zagorskog vodovoda i Hrvatskih voda. Očekuje se samo građevinska dozvola, pa da radovi krenu na dionicama: Pristava – Pleško – Podgora, (ova spada pod općinu Kumrovec), zatim Pristava – područje Veternik i dio Svetog Križa; Glogovec – Banska Gorica. Za sve ove vodove potrebno je ugraditi podizače tlaka.

Općina također planira dovršiti zgradu Vatrogasnog doma. Osigurala je sredstva koja udružuje sa DVD-om Tuhelj i čim vremenski uvjeti dozvole, počet će uređenje općinskih prostorija u ovom objektu. Ukupna investicija je 500.000 kuna, od čega Općina pokriva 300.000 kuna.

Nakon uređenja glavne ceste kroz Tuhelj ove će se godine urediti i središte mjesta sa kipom Majke Božje Tuheljske te okoliš župne crkve.

Iako je lanjski proračun bio ostvaren u visini 3.000,000 kuna, završena je investicija uređenja nerazvrstanih cesta u vrijednosti 3,5 milijuna kuna, a neisplaćena obveza je samo 150.000 kuna. Tako je ostalo vrlo malo ovih

cesta za obnovu u ovoj i idućoj godini.

To su spojne ceste s drugim općinama: Pristava – Kumrovec, Glogovec – Gorjakovo, cesta prema groblju Lenišće, kratka cesta prema Kunštu u Pristavi. Veliki je projekt uređenje nogostupa i ceste kroz Tuheljske Toplice, za što je potrebno 1.500,000 kuna. Općina će iz proračuna koji je ove godine povećan na 4.864,500 kuna, financirati radove na nogostupu. Izvođač radova je kumrovečki MTG. -Dugogodišnji san Tuhljana je – veli načelnik općine Milivoj Škvorc izgradnja školske dvorane za tjelesni odgoj. Projekt je vrijedan 7.000,000 kuna. Lokacijsku dozvolu je Općina već isposlovala.

Slijedi faza dobivanja građevinske dozvole. To su osnovne pretpostavke za dobivanje sredstava iz državnog proračuna od 4,2 milijuna kuna, dok će se naš dio investicije od 2,8 milijuna kuna podmiriti iz općinskog proračuna i bančnim kreditom.

Z a l a g a n j e m M i l i vo j a Škvorca, koji je pronašao donatore, u potkrovlju škole «Lijepa naša» uređena je i opremljena informatička učionica. Ministarstvo za prosvjetu i sport je isporučilo komplenu računalsku opremu s najboljim konfiguracijama. Ukupna vrijednost ovog kabineta je 130.000 kuna, čime tuheljska OŠ spremno dočekuje sljedeću školsku godinu, kada će se u nastavni program uvesti informatika.

zagorskilist

CMYK EKO-EKO-EKO Ivo Šućur KLANJEC

S

edamdesetih godina prošlog stoljeća klanječko poduzeće «Metka», zbog potrebe gradnje nerazvrstanih cesta, zasjekla je u tkivo jugo-zapadnog obronka Cesarske gore u Zelenjaku. Kamen iz ove eksploatacije bio je veoma kvalitetan. Kasnije je kamenolom preuzeo «Bor» iz Bedekovčine, a pred raspad bivše države ekološki nadobudnici su isposlovali da se daljnje prodiranje u supstancu gore prekine, jer je Zelenjak svrstan u zaštićeni krajolik. Vremenom su se u kamenolomu nagomilale sipine kamena i jalovine i skupa s ogoljelim stijenama, kvarili izgled okoliša.

Sanacija kamenoloma Zelenjak -Gradsko vijeće Klanjca je odlučilo prema Prostornom planu sanirati ovo ruglo našeg grada.

U prvoj fazi je bilo nužno očistiti osnovni plato u kamenolomu od velikih količina zemlje i kamena po pojednostavljenom rudarskom postupku. U te je svrhe objavljen javni natječaj, na osnovi kojeg je s tvrtkom «Radekgradnja» d.o.o. iz Kutine, kao najpovoljnijim ponuđačem, potpisan ugovor.

Radi se, dakle, samo o čišćenju i odvozu materijala, bez novih iskopa.

Novcem od prodanog jalovog materijala «Radekgradnja» će pokrivati svoje troškove oko izvođenja radova, a korisni

kameni materijal dobiva grad za nasipanje svojih nerazvrstanih cesta –rekao je Žarko Broz, gradonačelnik Klanjca.

Nakon što se kamen i jalovina odvezu i plato očisti, započet će dugogodišnja sanacija kamenoloma, u trajanju od

Aktivniji umirovljenici Ivo Šućur TUHELJ

T

uheljski umirovljenici, kojih je preko stotinu, do sada su bi-

li pretežito pasivni promatrači, u očekivanju da im njihovo vodstvo organizira poneki izlet i to bi uglavnom bilo sve.

Ove godine, međutim,

predsjednica Branka Pleško i tajnik Viktor Majerić potakli su osobe treće životne dobi da se aktivnije uključe u rad Udruge i time sami doprinesu

10 do 15 godina. Za to vrijeme Grad će dobivati rudarsku rentu od 1,40 kune po toni izvezenog kamena, a to je oko 10.000,000 kuna za trajanja zakupa. Na osnovi javnog natječaja, među četiri ponuđača, prihvatili smo najpovoljni-

ju ponudu «Eko-kamena» d.o.o. Zelenjak, koji će Gradu plaćati najamninu u naturi (kameni materijal za komunalnu infrastrukturu) u vrijednosti od 100.000 kuna (plus PDV) godišnje u trajanju sanacije. Riječ je o 12.600 kubnih metara toga materijala. »Eko-kamen« je već otkupio 80 % privatnog zemljišta u okruženju zbog manipulativnih radova.

Dio vlasništva je u rukama Hrvatskih šuma, dok su rudna bogastva u državnoj vlasti. Sanator je predao projektnu dokumentaciju i dobio lokacijsku dozvolu, na osnovi koje će dobiti i građevinsku dozvolu.

-Nakon što se očisti plato, a potom sanira teren s učvršćivanjem padina i pošumljavanjem goleti za sprečavanje erozije, plato će biti na javnom natječaju ponuđen zainteresiranim poduzetnicima za turističku, trgovinsko-ugostiteljsku djelatnost i udrugama za kulturno-zabavnu i sportsku aktivnost, što i spada u ovaj budući ekološki rezervat- otkriva gradonačelnik što slijedi nakon sanacije.

Ova lokacija uz samu državnu granicu, u blizini spomenika «Lijepoj našoj», uz cestu koja povezuje turističke pogranične destinacije u Hrvatskoj i Sloveniji, bit će veliki doprinos ekološkoj zaštiti okoliša, osobito nakon što se i mi nađemo u Europskoj Uniji.

kvalitetnijem životu sebi i svojim suudružnicima.

Umirovljenici će se sastajati svake zadnje subote u mjesecu u prostorijama Lovačkog doma «Srndać» u Tuhlju, gdje će se u prvom dijelu susreta na skupštini rješavati aktuelna problema-

tika Udruge, a u drugom kroz radionice zadovoljavati interesi pojedinaca. Tako se spominju edukacije o zdravom načinu života, kroz prehranu i tjelesnu aktivnost, ispoljavanje sklonosti za slikanjem, kiparenjem, glazbom, pjeva-

njem, plesom, literarnim izričajem, ručnim radovima i sličnim.

Također je izražena želja da tuheljski umirovljenici imaju praznik svoje Udruge i da baš na taj dan svojim sumještanima na svečanoj priredbi pokažu što znaju i umiju.

Najmodernija tehnologija u selu Sopot Denis Vincek SOPOT

U

subotu je osnovana Udruga »Bežična računalna mreža WirelessSopot«. Wireless network je uobičajeni naziv za bežičnu mrežu koja služi za povezivanje računala, a temeljena je na IEEE 802.11b/g industrijskom standardu. Najveća prednost ovoga standarda je u tome što se komunikacija odvija u frekvencijskom pojasu od 2,4 GHz za koji se u većini zemalja svijeta ne plaća nikakva koncesija i naknada pa je zato takav oblik povezivanja vrlo pristupačan običnim kućnim korisnicima.

Time se dobiva komunikacija između korisnika računala na većoj razini, koja nije ograničena žicama, ali se odvija nešto manjom brzinom. Brzine se kreću do 108 Mbit/s. Doduše, to je tako u teoriji.

Realne su brzine manje, a ovise o broju korisnika koji se priključuju na mrežu i istovremeno rade. Za krajnjega korisnika to je lagana izmjena podataka i in-

zagorskilist

formacija, pomoć drugim ljudima preko mreže, moguće spajanje na tuđi kompjutor i sređivanje problema, upoznavanje s bežičnim mrežama i njihovim prednostima.

Na utemeljiteljskoj skupštini koja je održana u područnoj školi u Sopotu kraj Pregrade bilo je nazočno 11 članova. Za predsjednika je izabran Zdravko Bedeniković. Tajnik je Robert Bedeniković. Dopredsjednik WirelessaSopot Boris Karažija istaknuo je da će se prvo prići izradi pristupnoga mjesta, koje se sastoji od uređaja za povezivanje klijenata, antene i kabela. Za to je potrebno prikupiti 20-

00 kuna što članovi Udruge kane osigurati iz vlastitih sredstava i sponzorstva. Već na samoj sjednici Ivica Kovač, član Udruge, donirao je 500 kuna za tu namjenu te je obećao da će platiti članarinu za sve članove Udruge koji su školarci i studenti, a nemaju vlastite prihode. Članovi Skupštine donijeli su odluku o udruživanju u Zajednicu tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije.

Svaki krajnji korisnik, odnosno »klijent«, treba nabaviti odgovarajuću bežičnu mrežnu karticu, antenu i kabel do antene.

Sve se to može nabaviti za iznos od 200 kuna.

9