Zagorski list 72

CMYK

N EZ A V I SN I

R EG I O NA L NI

T JE DNI K

bro j

Milivoj Škvorc, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a INTERVJU

Azilanti odlaze u Liku! str.11

72

/

g o din a

2

/03.03.20 05.

/

cijena

7

kn

AKTUALNO

Zašto je ogorčen novi vlasnik »Stare vure«?

GOSPODARSTVO

Alojz Malogorski:

U »Novoj Krapini« otvara se 500 radnih mjesta str.6

ZAGORSKI LIST JE POZVAN

U Radničkom naselju pokraj ZIVT-a ljudi žive u 19. stoljeću

Siniša Križanec:

str. 5

DEŽURNI TELEFON U četvrtak, 24. veljače od 15 do 16 sati možete dobiti besplatni pravni savjet na telefon: (049) 503 446

str.2-3

Nudim Vladi golf, a oni u Kumrovec žele gerijatriju CRNE STRANICE

Pregrada:

Koga je Gestapo zakopao u vinskom podrumu Udruge vinara

str.13

CMYK

aktualno

PODUZETNICI vs. MINISTARSTVO ZNANOSTI Grupa stranih investitora, koordiniranih Sinišom Križancem bi Kumrovec preobrazili u rezidencijalni golf centar, a »znanstvenici« bi u Političku školu smjestili gerijatriju

Križanec: »To je samoubojstvo i kraj razvoja Kumrovca« Ljiljana Pavlina KUMROVEC

T

ragom vijesti da je dožupan za gospodarstvo Đovani Broz, koji je priznao da je u ogromnim dugovima zbog neplaćanja poreza, ipak uspio prodati svoj restoran «Stara vura» u centru Kumrovca, uspjeli smo upravo od njega doći do informacije da je kupac Siniša Križanec, poznati ugostitelj i najmoprimac dvorca Bežanec. – To je još tajna, nisam mislio s tim ići van, jer je sve još u pripremnoj fazi.

«Stara vura» je tek ‘kap u moru’. Radi se zapravo o velikom projektu izgradnje dva golf igrališta, te prenamjeni Političke škole i Titove rezidencije. Ja sam tek savjetnik i koordinator te dioničar u konzorciju kojeg mislim osnovati sa još četiri strana partnera. Bazno ulaganje bi bilo 5 milijuna eura, uložili bi privatni kapital, a jamčili bi vlastitim hipotekama- pristao je ipak ispričati detalje Križanec, koji je odmah istaknuo da je najveća prepreka Ministarstvo znanosti, koje nema previše sluha za poduzetničke ideje. – Na jesen prošle godine smo bili predstavnici Županije, TZ-e i ja u ministarstvu gdje smo prezentirali projekt čije je uporište

u golf terenima. Sve bi se kretalo oko njih- oko njih bi niklo naselje za bogatu klijentelu, vremenom bi tu nikle i luksuzne kuće za iznajmljivanje. Već smo otkupili 80-ak hektara zemljišta. S dolaskom bogatih turista, zaživjeli bi i dvorci, termalni izvori...Uključili bi se i Slovenci, u pograničnom dijelu. Kad bi se još Zagorje povezalo sa Zagrebom tunelom... Sve bi bilo gotovo za 1-2 godine, jer bi htjeli čim prije povratiti ulaganja- kaže Križanec, koji misli da bi taj projekt potpuno preobrazio cijelu regiju.

Hrvatska Florida

No, sve to lijepo zvuči, ali čini se da Ministarstvo znanosti namjerava od Kumrovca napraviti gerijatrijski centar. U Političkoj školi bi se otvorio starački dom i Kumrovec bi se od raja za golfere preobrazio u hrvatsku Floridu, koju su odavno okupirali umirovljeni Amerikanci koji krate dane pržeći se na suncu uz plantaže naranči. Suočen s takvim najavama iz Ministarstva znanosti, koje nema namjeru «dati» Političku školu i Titovu rezidenciju Križancu, već će ovih dana raspisati javni natječaj (valjda samo za gerijatrijske projekte), osim Križanca, ra-

Procvalo bi i etno selo...

2

Rezignirani Siniša Križanec pokazuje kako bi to bilo kad bi bilo...

Zemljište za golf terene je već otkupljeno

zljutio se i načelnik općine Kumrovec Srečko Blažičko, koji je rekao da je to najlošije rješenje, koje je u potpunoj suprotnosti s njihovim urbanističko- razvojnim planovima. – To je ubojstvo Kumrovca. Čudim se Ministarstvu znanosti koje bi trebalo biti krovna institucija domaće pameti da ne mogu naći bolje rješenje. Već 10 mjeseci čekamo da raspišu javni natječaj. Bili smo na razgovoru i sve dogovorili, ali ispada da oni ništa ne rade kad im treba 10 mjeseci da raspišu običan natječaj. Državni tajnik prof. Blažićević sad

kaže da bi tamo bila gerijatrija, a mi smo za raspisivanje javnog natječaja na kojemu bi mogli konkurirati poduzetnici.

Javljaju nam se ljudi iz SAD-a, Kanade, Francuske...Čudne se stvari događaju u Kumrovcu. Srušen je spomenik Titu, a Ministarstvo kulture još nije ništa napravilo iako su mogli odmah postaviti zamjenski spomenik iz Klanjca. Sve je to doista čudno- kaže Blažičko, a i Križanec se poslužio sličnom terminologijom i došao do sličnih zaključaka.- To je samoubojstvo. Bude li tamo gerijatrija, Kumrovec ima pra-

vo raspisati referendum.

Tu bi bio kraj razvoja. Ne mogu vjerovati da su tako kratkovidni- ogorčen je Križanec, koji će usprkos dosadašnjim pripremnim ulaganjima odustati od svega ne postigne li se dogovor s Ministarstvom znanosti.

- «Stara vura» nam je interesantna jer je u centru i ima prostora za 20 soba u koje bi se dok traju radovi smjestili tim arhitekata i izvođači, a kasnije gosti. No, izgleda da ništa od svega toga- rezigniran je Križanec, koji je dok mu nismo otkrili namjere Ministarstva znanosti, bio pun optimizma, da bi nakon toga pao u potpuni očaj i rezignaciju.- Na čelu projekta je vodeći europski golf arhitekt Gunter Hauser, čije je sjedište u Beču. U konzorciju bi osim mene bili Austrijanci i Francuzi, no čini se da ovoj državi ne trebaju poduzetnici i vizionari. Sad bih najradije otišao na Novi Zelandočajavao je Križanec, čuvši da je cvijet naše pameti odlučio da Kumrovec postane Miami...

zagorskilist

CMYK

Branko Piljek i njegova Nezavisna lista Sebastijan Fuštin ZABOK

B

ranko Piljek, bivši zabočki gradonačelnik predstavio je na novinskoj konferenciji Nezavisnu listu za grad Zabok na kojoj je sam i nositelj. Sedamnaest potencijalnih kandidata nije još dogovorilo svoja mjesta na listi. Glavna investicija koju u svom mandatu nude i žele izgraditi je sportska dvorana i to u roku od dvije godine. Nudi se i smanjenje naknade članovima Poglavarstva, osnivanje Mjesnih odbora, uređenje Trga K. S. Đalskog i Dragutina Domjanića, razvoj gospodarske zone s izgradnjom paralelne ceste i kvalitetno rješavanje prometa u Zaboku. Kampanju će financirati iz vlastitih sredstava. Ako dođe do formiranja koalicija, uvjet da se nekome priklone je potpisivanje programa Nezavisne liste, uz to da bi, ako se dvorana ne izgradi za dvije godine, Gradsko vijeće raspustilo. Uspjehom

bi smatrali i dva mjesta u Vijeću.

Nezavisna lista je pokrenula i peticiju protiv izgradnje skladišta opasnog otpada u Zaboku.

- Naš cilj je da spriječimo ovu investiciju u Zaboku.

Ponukalo nas je to da je Zabok najgušće naseljena jedinica lokalne samouprave u Zagorju i jedino još u području gospodarske zone se grad može razvijati, a s ulaskom ovakvog projekta daljnji razvoj Zaboka bio bi zakočen – tvrdi Piljek i dodaje kako sigurno postoje bolje lokacije za skladište, a Zabok svoju gospodarsku zonu mora čuvati za profitabilnije i ekološki prihvatljivije projekte. Svoje tvrdnje potkrijepio je novinskim člancima koji govore o problemima koje tvrtka CIAK ostavlja za sobom u Podsusedu i Vojniću gdje uvozi otpad iz BiH te pita tko garantira da se otpad iz Zagreba ili BiH neće dovoziti i u Zabok.

- Zabočki deponij ulazi u sanaciju i više je za tri

godine neće biti. Nitko se nije sjetio da je na tom području planirana izgradnja tvornice SITEI. Zanima me mišljenje direktora, otkud sad usred tvornice u kojoj treba raditi 2500 ljudi skladište opasnog otpada. Da li je SITEI to otkupio? Da li je

vlasnik CIAK-a otkupio taj dio u središtu investicije od SITEI-a i s njima dogovorio skladištenje otpada? To mi nije jasno – postavlja pitanja Branko Piljek.

Primjedbe na Studiju o utjecaju na okoliš nisu dali jer su mislili da će se s projektom stati i priznaje da je to propust, ali ga čudi da nije reagirala niti jedna stranka ni udruga. Za sada je peticiju potpisalo 500 ljudi i članovi Nezavisne list će zamoliti predsjednicu Gradskog vijeća da ih u utorak primi kako bi peticiju predali, a na Vijeću je da glasaju po svojoj savjest- dodao je Piljek.

Krenula proizvodnja krovnog lima u bivšoj Valjaonici Ivo Šućur KUMROVEC

U

bivšoj kumrovečkoj Valjaonici betonskog čelika koju su prije četiri godine kupili talijanski poduzetnici Taccini i Vettorato iz tvrtke Alba Siderurgica iz Padove (za 2,450.000 DEM), ovih je dana krenula proizvodnja profiliranog krovnog lima.

Vrhunski stroj vrijedan 310.000 eura, zasad jedinstven u Hrvatskoj, «pigat» će raznobojni čelični pocinčani lim stanovitih debljina za prekrivanje industrijskih hala, kuća, garaža i drugih objekata. Uz to će se proizvoditi i izolacijske ploče od stiropora koje se polažu ispod limene pokrivke.

Zanimljivo je da ovaj po-

sve automatizirani stroj opslužuju samo po dva radnika u smjeni, ali će do kraja godine dobiti zaposlenje još nekoliko metalaca. Prva narudžba krenut će u daleku Angolu za prekrivanje škola i bolnica, a potom i drugdje.

Prema riječima direktora kumrovečkog Albalima, Davida Vettoratija, ako krene sve

kako je planirano, u proizvodne hale u Kumrovcu bit će preseljeno još nekoliko strojeva za proizvodnju U-profila za branike i ograde i još nekih programa. Albalim d.o.o. je otvorio u bivšoj Valjaonici i maloprodaju i veleprodaju čeličnih profila, cijevi, željeznih šipki, betonskog željeza, nosača i pocinčanih, aluminijskih i inox limova.

ZABOK / PREGRADA

Nova vozila za hitnu pomoć Član Poglavarstva naše županije zadužen za zdravstvo dr.

Ivan Šantek predao je u utorak, na korištenje Županijskomu domu zdravlja četiri nova vozila. Ključeve je primila ravnateljica Srebrenka Belec. Dva su vozila predana Ispostavi Pregrada. Radi se o vozilu za hitnu medicinsku pomoć (Citroen Jumper) i vozilu za patronažu na četiri pogona (Fiat Panda).

Istog dana djelatnicima zabočke ispostave je dr. Šantek je ispred Županije uručio vozilo za hemodijalizu vrijedno 190 tisuća kuna i novo patronažno vozilo, isto kao ono koje je dobila Pregrada (Fiat Panda 4×4), vrijedno 97 tisuća kuna.

Dodjeli vozila prisustvovali su gradonačelnici Vjekoslav Gorup i Ivan Hanžek, dr. Ante Šurić i dr. Ljubica Jurina, voditelji ispostava, te Željko Kolar, predsjednik Upravnog vijeća Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije. (D. Vincek) LOBOR

Skupština stočara Zlatara Stočarska udruga «Strojni prsten» Zlatara koja okuplja 50 stočara bivše općine Zlatar Bistrica održala je prošle subote redovnu Godišnju skupštinu u Društvenom domu u Loboru. Nakon što su prihvaćena izvješća o radu u protekloj godini, predsjednik udruge Božidar Domitran iznio je plan rada i financijski plan za 2005.g. Obzirom da je dosadašnji tajnik podnio neopozivu ostavku, članovi su izabrali novog, Srećka Hubaka. Tijekom rasprave izraženo je nezadovoljstvo smanjenjem poticaja za proizvodnju mlijeka od strane Ministarstva poljoprivrede, a bilo je govora i o mogućem protestnom djelovanju ako se ne postigne dogovor s Vladom.

Nazočnima se obratio i Andrija Smetiško, načelnik općine Lobor. Uslijedilo je predavanje na temu higijene proizvodnje mlijeka i kontrole ispravnosti muznih uređaja, koje je održao dipl. ing. Luka Čuljak, savjetnik u Poljoprivredno – savjetodavnoj službi Krapinsko – zagorske županije. Na kraju predavanja obavijestio je proizvođače mlijeka da ga mogu pozvati na svoja gospodarstva kako bi besplatno izmjerio ispravnost njihovih pulsatora. (D. Mendek)

U V O D N I K

»Zagorska noć« - više od zabave! piše: Drago Lončar

Zagreb je oduvijek bio glavni grad Zagoraca.

Od davnina je glavni priljev stanovnika Zagreba dolazio iz Zagorja, a tek se u novije vrijeme to izmijenilo u korist Dalmatinaca i Hercegovaca. Ti naši Zagorci u glavnom gradu trebali bi biti i naš glavni lobi u hrvatskoj Vladi, ali i u gradskoj zagrebačkoj vlasti, jer ne zaboravimo

zagorskilist rskilist

da se u Zagrebu nalazi oko pola hrvatskog gospodarstva.

Stoga je prošlotjedna «Noć Zagoraca» u restoranu Globus u Zagrebu, a održana je već po šesnaesti put, bila prilika za još jedan susret zagorskih političara, gospodarstvenika, te društvenih i kulturnih djelatnika koji žive i rade u Zagrebu s onima koji su ostali doma u Zagorju.

Bilo je na tom skupu 700 Zagoraca ugodno vidjeti i zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića koji je ostao dugo u noć, a u kratkoj pozdravnoj riječi je slikovito na

hercegovačkom zagorskom rekao da je… «lijepo sa zagorske strane noću vidjeti Sljeme koje je uređeno usprkos brojnim skepticima, a sada na red dolazi «luknja» ispod Sljemena»…, misleći pritom na tunel.

Na zabavu je došao i «naš» pročelnik zagrebačkog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, od kojeg moramo daleko više očekivati u gospodarskom smislu, a ne samo da mu organiziramo večeri poezije. Bilo nam je drago vidjeti i generala Tihomira Blaškića s obitelji koji je očito uživao među Zagorcima i u pu-

rici s mlincima, te se vjerojatno te noći nije ni sjetio Haaga.

S naše strane došla je županica Vlasta Hubicki, Krapinčani su došli autobusom, a od medija bili su Zagorski list i Radio Kaj te još pokoji gospodarstvenik. Možda je bio i koji gradonačelnik ili načelnik ali ih nismo primijetili, no sigurni smo da nisu došli naši saborski zastupnici, a niti «naši ljudi» koji su visoko pozicionirani u raznim ministarstvima.

Naši čelni ljudi i dalje se ponašaju kao da su sami sebi dostatni, pa su zgrabili svoju sinekuru i jedino paze da im kod kuće

netko ne podmetne klip, a za ono «preko vode» baš ih briga. Bilo je pomalo tužno na trenutke gledati usamljenog Bandića koji nije imao s kime porazgovarati, niti koga saslušati, jer eto oni koji vode Zagorje ostali su te «Zagorske noći» u Zagrebu ili kod kuće.

A bila je to lijepa prilika za prijateljske, poslovne i druge kontakte, moglo se iz prve ruke čuti što Zagreb planira zanimljivog za Zagorce u idućem razdoblju. Možda je po nekim detaljima ova priredba i previše banalna za zagorsku vrhušku, jer na nju je mogao doći sva-

tko tko je platio 200 kuna. No, u oči su upadali prazni stolci za «vip stolovima», koje je predsjednik Udruge Zagoraca «Kaj» Stjepan Rusan ostavio za «zagorske uglednike» koji nisu došli.

U Zagorju još nemamo golf terene gdje bi mogli naši gospodarstvenici i političari sklapati poslove i saveze. Zna se da se u Zagorju oduvijek sve zabavljalo na zabavama, bile to lupitve, čehatve ili vatrogasne zabave. Tu se tražila dobra partija za ženidbu, kupovala krava i vodila politika. Toga više nema, ali nema ni golf terena. «Noć Zagoraca» je stoga jedna od rijetkih prilika koju ubuduće trebamo svakako bolje koristiti.

3

CMYK

Zagorskilist je pozvan ZABORAVLJENI LJUDI U Radničkom naselju je još uvijek 19. stoljeće

Kuće će se same srušiti Sebastijan Fuštin ZABOK

I

ako samo na dvjestotinjak metara zračne linije od samog centra Zaboka, Radničko naselje nikako se ne može svrstati u njegov reprezentativni dio. Trošne kuće koje stanari nazivaju zgrade, većinom naseljavaju bivši radnici Zivta. Kućni brojevi 5, 7, 9 i 11 koji gledaju na zid koji ih dijeli od tvorničkog dvorišta u svojoj ulici nemaju ni asfalt ni rasvjetu, a u dvije posljednje kuće nema niti vode. Riječ je o kućama koje su prije petnaestak godina predviđene za rušenje jer se nalaze u industrijskoj zoni, no kako se čini, prije će se same srušiti. Zbog tog razloga stanari nisu mogli otkupiti stanove, kao ostali građani sa stanarskim pravom. Također im je Grad Zabok zbog toga ukinuo stanarinu početkom devedesetih. Tamo se nalazi osam domaćinstava s 14 članova.

Viktorija Lončar u naselju je od 1984. godine, kada je u Zivtu kao samohranoj majci dodijeljen stan.

Od tada se nada kako će dobiti bolji smještaj, no niti na jednom natječaju nije mogla skupiti dovoljno bodova. Za trideset godina radnog staža “nagrađena” je mirovinom od 1200 kuna. Živjeti u Radničkom naselju znači imati pregršt problema. Prvi je taj što vam se kuća svaki trenutak može srušiti na glavu.

Tako nakrivljen zid kakav ima u svojoj kući Viktorija Lončar, vjerujte vašem novinaru, još u životu nismo vidjeli. Također nema vode. Nositi vodu u kantama svakog dana nije lako, pogotovo u ove hladne dane, kad nije rijetkost da se zamrzne cijev koja se nalazi vani na ulici. Električne instalacije su loše. Da se nešto zapali ne može se grijati na

Trošne kuće u Radničkom naselju

4

Anka Borovčak, Viktorija Lončar i Ljubica Ačko - ogorčene stanarke

struju. Grijanje na drva također je problem jer su dimnjaci raspucani. Kako kažu stanari, jedino što je dobro je to što bar imate krov na glavi. Ali, treba li reći da ni krovovi baš nisu u najboljem stanju.

Prokišnjavaju.

Stalne molbe za pronalaženjem boljeg smještaja nikad nisu urodile plodom. Posljednja molba Viktorije Lončar za preseljenjem riješena je pozitivno. Ali kako… Viktoriju Lončar Fond za privatizaciju preselio bi s kućnog broja 11, na kućni broj 7, u potkrovlje obitelji Borovčak. Osim što se pita ima li se uopće smisla seliti iz prostora koji je koliko-toliko uređen u drugi koji nije ništa bolji, u rješenju stoji da joj se daje stan na čuvanje, pa se boji da ne izgubi stanarsko pravo jer jednom je već imala neugodna iskustva. Početkom devedesetih dodijeljen joj je stan u zgradi, tzv. vojnom

neboderu, ali nije se stigla niti preseliti, a već je ostala bez stana i morala je ostati u Radničkom naselju.

Nema vode, krov prokišnjava…

U susjednoj kući stanuje Ljubica Ačko sa sinom.

U Radničkom naselju je od 1986. godine kada je dobila stan od Zivta. Isti je problemi muče. Nema vode, krov prokišnjava. Probali smo riješiti probleme, ali ne ide. Zivtovi nismo, Zivt je propao, Regeneracijini nismo, gradski nismo, tko će se brinuti za nas ne znam. Već sam izgubila svaku nadu - rekla nam je Ljubica Ačko i dodala kako joj je jedina želja još da se prije smrti bar jednom okupa u kadi. Na kućnom broju 7 živi obitelj Borovčak, koja ima barem tu sreću da imaju vodu u stanu. No, ni njihova situacija nije ružičasta. Krov prokišnjava. Anka Borovčak više od 25 godina je radila u Zivtu, a u Radničkom je naselju od 1982. godine.

Ima li kakve nade za ove ljude, odgovor smo pokušali pronaći u Gradskoj upravi kod gradonačelnika Zaboka Ivana Hanžeka.

Kad smo spomenuli pitanje Radničkog naselja, gradonačelnik je rekao kako ti ljudi, nažalost, žive na nivou 19. stoljeća, no rješavanje njihovih problema nije nimalo jednostavno.

- Kako je vlasnik objekata Hrvatski fond za pri-

vatizaciju, prije tri godine održali smo sastanak s predstavnikom Fonda, gdje im je predloženo zajedničko rješenje, bez obzira što nismo subjekt u tom pitanju. Zemljište je vlasništvo Regeneracije, a objekti Fonda. S obzirom na stanje u prva dva objekta, predlagali smo sljedeće; kako Fond prima uplate za sve Zivtove stanove koji nisu jednokratno otkupljeni, iako je teško reći koliko je to mjesečno, to bi po procjeni pokrilo jedan anuitet za kredit s kojim bi se izgradili zamjenski stanovi za stanare u Radničkom naselju. Grad je preuzeo obvezu da će osigurati suglasnost stanara i urbanističke uvjete za nadogradnju na objektima koji imaju ravne krovove i u kojima su stanari zainteresirani da im se nadogradnjom kata i krova riješi problem prokišnjavanja i loših uvjeta – pojasnio je gradonačelnik i dodao kako se Fond nikada nije očitovao o tom prijedlogu.

Takvo loše postupanje Fonda prema imovini koju posjeduje potkrijepio je još nekim primjerima iz Zaboka. Potvrdio je kako je Grad zainteresiran za rješavanje ovih problema jer je novim urbanističkim planom na tom mjestu predviđena stambeno-poslovna zona, ali sam Grad tu ništa ne može poduzeti. Gradonačelnik je na molbu stanara da im se barem ulica ‘našudra’, rekao da je to najmanje što se može učiniti i zapisao taj zahtjev. Zamolbu da im se barem krovovi zakrpaju, Grad trenutno ne može ispuniti jer ulaganje u tuđu imovinu povlači za sobom sankcije Državne revizije.

zagorskilist

CMYK ŠTRAJK Radnici Elcona traže da im se vrati mladi direktor Božić na čije je mjesto vraćen njegov prethodnik Vidiček

Radnici: »Nećemo Vidičeka, hoćemo Božića« Ljiljana Pavlina Z L ATA R B I S T R I C A

U

četvrtak u zoru su se ispred zlatarbistričkog poduzeća za proizvodnju kabelskih setova za automobilsku industriju Elcon d.d. okupile poveće skupine radnika, prosvjedujući što im je nakon tromjesečnog mandata ‘maknut’ novi direktor Zlatko Božić, a na njegovo mjesto se vratio Zorko Vidiček, koji ih je, smatraju, u proteklih pet godina i doveo do mizernih plaća, ogromnih dugova i gubitka posla.

-Božić nam je nudio posao, a nije kao Vidiček samo dizao kredite. Nećemo Vidičeka jer on nije ništa napravio za nas ni dok je bio saborski zastupnik (SDP)- bunili su se radnici, mahom žene iscrpljenog izgleda koje kad i rade, odnosno nisu na čekanju, zarađuju oko 1 600 kuna. -Ovo nije štrajk, već spontano okupljanje ljudi, koji su još u prošli ponedjeljak obustavili rad na oko sat vremena, tražeći da im Uprava objasni smjenu. Nitko nije izašao pred njih, kao ni sada- rekao nam je predsjednik sindikata Franjo Stubičan, koji je, budući da skup nije organiziran, istaknuo da govori samo kao radnik Elcona. -Plaće za siječanj još nema, za prosinac je kasnila mjesec dana. Plaće su umanjene za 20 do 40 posto.

Dug na ime umanjenih

plaća još iz ‘98. i ‘99 je na sudu. Za radnika se ništa ne mijenja, sve je gorekaže Stubičan, koji je za prošlogodišnjeg štrajka zbog kašnjenja plaća, kao krivce naveo NO, Upravu i male dioničare, koji imaju 60 posto vlasništva, no pasivizirali su se zbog neisplate dividendi. Tada su u Upravi bili Zorko Vidiček, Stjepan Muhek i Jasenko Šarić, koji su tvrdili da su plaće umanjene zbog gubitka posla. Vidiček je trenutno jedini član Uprave i generalni direktor.

Radnicima sada nije jasno zašto je NO Vidičeka smijenio kao nesposobnog, zamijenio ga je Božić koji se pokazao kao dobar menadžer, da bi sada Vidiček bio vraćen, kao da je u međuvremenu postao sposobniji za posao kojeg, kažu, nije znao raditi pet godina.

Povijest propasti

Elcon d.d. je nekad zapošljavao preko tisuću radnika, čiji je broj tijekom godina prepolovljen, jer su izgubili velike poslove s Peugeotom. Nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju između Hrvatske i EU, ukinute su, naime, carine za automobile iz Europske zajednice, a naša Vlada nije pristala na trošarinske povlastice za francuske proizvođače. Peugeot je iz Hrvatske otišao u Tunis. Elcon se zaduživao, dug nisu vraćali i država je ušla u vlasništvo s 25 posto udjela.

Lažna talačka kriza Ujutro su se pred Elconom našli i policajci, rekavši da su dobili anonimnu dojavu da su radnici zatočili Vidičeka. Vidjevši o čemu se radi, otišli su, a oko 11 sati su se razišli i radnici- jedni natrag na posao, a drugi kućama.

zagorskilist

Plaće su umanjene i stalno kasne -Radnici prosvjeduju i zbog kašnjenja plaća. Još nismo dobili plaću za siječanj, a i ona za prosinac nam je kasnila mjesec dana. Plaće su već godinama umanjene za 20 do 40 posto. Staro dugovanje smo utužili- rekao je u četvrtak sindikalni povjerenik Franjo Stubičan, kojemu su za prošlogodišnjeg štrajka zbog kašnjenja plaća rekli da su plaće umanjene jer su rashodi veći od prihoda i zbog gubitka velikih poslova. – Danas (utorak) su rekli da će nam isplatiti plaće za siječanj- posljednja je vijest iz Elcona, čiji radnici ovog tjedna nisu poduzimali nove prosvjede. Država je postala 25 postotni vlasnik na ime kredita kojeg joj nije vratio, te 60 postotnom vlasništvu malih dioničara, koji ništa ne poduzimaju godinama jer im nisu isplaćivane dividende. Elconovci su tražili pomoć i od Županije, te i opet od države, no spas je teško pronaći jer je tržište nemilosrdno, a subvencija više nema. Napustio ih je i najveći komitent Delphi preko kojeg su radili za grupaciju PSA, okrenuvši se proizvođačima u zemljama koje imaju povlastice. Radili su i za Yazakiu i Vaillant, no posla je sve manje, jer nema ni materijala, zbog duga prema dobavljačima. Niti jedna od dosadašnjih najava izlaska iz krize nije donijela ništa, novih ugovora nema, a smjena mladog direktora je, čini se, pokopala i posljednju nadu da će posla biti za preostale radnike tog nekadašnjeg »zlatnog« giganta.

Gospodo!

Nakon burnih događanja proteklih dana u firmi Elcon, imamo potrebu ukazati na istinu. Ovih dana dio Nadzornog odbora koji sebe predstavlja za predstavnike vlade RH (Milivoj Fučkar, Zlatko Jurina iz Carinske uprave, Ivan Jurina iz Croatia osiguranja) napravio je puč i nasilno i nelegalno smijenio direktora Zlatka Božića. Oni nisu predstavnici Vlade jer ih nije imenovala država i nisu upisani u Trgovačkom sudu. Doveo ih je Vidiček na Skupštini održanoj 12. srpnja 2004. godine. Sada oni njemu vraćaju uslugu kako bi dovršio svoje nečasne radnje i prodao imovinu i podijelio novac preko firme Eldac u Švicarskoj gdje je još uvijek registriran bivši predsjednik Nadzornog odbora Stjepan Merkaš…

Ako se tako nastavi i nitko nas ne zaštiti, morali bumo uzeti pravdu u svoje ruke. (iz pisma grupe radnika dostavljenog dnevnim listovima, zagorskim saborskim zastupnicima i predstavnicima Županije i Vlade)

Davor Hoić Ovo se stvarno više ne može trpjeti što s nama rade. Plaće ne daju, umanjene su...Najprije starog direktora izbace, pa dovedu novog, pa tog novog preko noći izbace, a dovedu starog koji je bio pet godina i stvarno nije ništa napravio. Samo smo iz dana u dan gubili posao, plaće su se iz dana u dan smanjivale i morali smo ovo napraviti. Ovima više ne vjerujemo, jer ovih je pet godina bilo zlo. Nismo blesavi- kredit možeš dići, al’ od njega ne možeš živjeti ako nema posla.

Višnja Biškup Elcon je imao prije puno više ljudi u proizvodnji, a režijska služba je ostala skoro ista. Zlatko Božić je svako jutro dolazio prije 7 na posao. Do sada takvih direktora nije bilo. Počeo je nešto rješavati. Kad je Uprava shvatila da će nešto riješiti i naći posao, preko noći ga miču. Božić je govorio strane jezike, znao se snaći vani u poslovnom svijetu. Nama treba takav čovjek, a ne da mora za sobom šlepati tri prevodioca.

Darko Cipriš Ljudi su razočarani u ovu Upravu.

To je razvrgnuta Uprava koja bi to sad opet bila. Novi-stari direktor Vidiček je doveo do ove situacije tako da mi dajemo podršku Božiću koji je imao nekakvu viziju i planove za budućnost. Božiću su podmetali i okrenuli mu leđa. To je sve stvar scenarija kojeg su spremali tri mjeseca Ljubica Buden S 1000 radnika, došli smo na njih 470. Plaće su smanjivane u tri navrata po 20 %, osnovica plaće je 1210 kuna, pa minus 20%, plus dodatak na smjenu i staž.Puno je ljudi danas došlo od doma, ne rade jer nema materijala. Neki su ostali unutra, rade i plaču. Mi želimo raditi, radili smo petke i svetke i dobivali dvije liste na kojima je pisala isplata koja nikad nije došla. Radilo se, ljudi nisu na ručak išli, stalno su bili van kuće. Svi smo mi obiteljski ljudi, a sve smo radili samo da spasimo Elcon, a u njemu nikad da svane sunce, već sedam godina.Gdje su svi ti silni milijuni eura, kuna, subvencije, krediti?

Jel’ smo mi to upropastili? Mi ne. (S. Fuštin)

5

CMYK

Cipro otvorio Agrocentar N akon 18 godina rada u veleprodaji i proizvodnji, tvrtka Cipro iz Lepajaca kod Krapine otvaranjem Agrocentra 1. ožujka, krenula je i s maloprodajom.

U modernom prostoru Agrocentra možete pronaći sredstva za zaštitu bilja, kompletan voćarsko-vinogradarski asortiman (škare za rezidbu, pile...), inox bačve, rafije, protugradne mreže, enološki program (sumpovin, vinobran, filteri), lozne cijepove (vinske i stolne sorte), program za domaćinstvo, povrtlarsko-cvjećarski asortiman (veliki izbor tegli za cvijeće, žardinjere, tekuća mineralna gnojiva, sjemenje povrća i cvijeća), agrotekstilne folije, mulch folije, stočnu hranu, umjetno gnojivo te hranu za kućne ljubimce. U novootvorenom prostoru Agrocen-

10

tra svaki dan od 8 do 16 sati, a subotom od 8 do 12 sati, možete dobiti i stručne savjete agronoma. Ciprov Agrocentar nalazi se u Lepajcima 4a, na samom završetku autoputa prije Krapine. Agrocentar vam nudi nekoliko mogućnosti plaćanja i to gotovinom, čekovima tekućih računa, Master card, Maestro, Visa i PBZ AmEx kreditnim karticama.

Također sve informacije mogu se dobiti i putem telefona na broj 049 382 006.

Tvrtka Cipro u svojih 18 godina rada pokriva potrebe tuzemstva i inozemstva putem veleprodaje. Opskrbljuju više od 200 trgovina. Iz veleprodaje, čiji je broj 049 382 000, valja izdvojiti pletene vreće za pakiranje voća i povrća, protugradne mreže kao aktivno sredstvo borbe za očuvanje i povećanje

prinosa poljoprivrednih kultura koje su ugrožene vremenskim nepogodama, mreže za zasjenjivanje plastenika te

sve vrste folija za povrćarstvo i građevinarstvo. Cipro kao distributer također nudi vreće za žitarice, mreže za plantažni uzgoj krastavaca i graha, mreže za zaštitu sadnica od glodavaca, bužir, papirnate vezice s metalnom niti, sve vrste kudeljnog veziva (špage) i rafije, PP veziva svih tipova za baliranje, agrostretch folije i mreže za baliranje, agrotekstilnu foliju za pokrivanje povrtnih kultura koja osigurava povoljne uvjete za klijanje, nicanje i razvoj biljaka te štiti od nepovoljnih klimatskih uvjeta, mrazeva, vjetra, ki-

še i tuče. Cipro ujedno nudi i sustav za navodnjavanje «kap po kap» - najnovije dostignuće u svjetskoj proizvodnji povrća, voća i cvijeća, jednostavno i dugoročno isplativo rješenje za povećanje rodnog potencijala biljke. Za Aquadrop u Cipru možete pronaći i prikladne spojnice. Također novo u ponudi su i lozni cijepovi.

Posjetom Agrocentru tvrtke Cipro u Lepajcima, na jednom mjestu pronaći ćete po izuzetno povoljnim cijenama sve što vam je potrebno u poljoprivredi, voćarstvu, vinogradarstvu i vrtlarstvu.

zagorskilist

CMYK INTERVJU: Milivoj Škvorc, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a

Azilanti sve dalji od Slatine, a sve bliži Lici Drago Lončar ZABOK

K

ako su svakim danom sve bliži lokalni izbori koji će se održati sredinom svibnja, u zagorskim strankama raste užurbanost i napetost jer se ipak odlučuje o tome tko će iduće četiri godine ‘sjediti’ na vlasti. Priznali to političari ili ne, zna se da je ipak za većinu njih osnovni motiv bavljenja politikom doći na vlast. Stoga je mnoge iznenadila neočekivana smjena na vrhu najjače zagorske stranke HDZ-a od prije dva tjedna kada je sa čela Županijskog odbora otišao Vladimir Pleško, a došao Milivoj Škvorc. Takvo što se u pravilu ne radi u tako kratkom vremenu pred izbore, stoga nam je i to bio povod da razgovaramo s Milivojem Škvorcom, i da ga ujedno predstavimo zagorskoj javnosti.

»Izabran sam jednoglasno«

•Ostajete li i dalje pri tvrdnji da Vladimir Pleško nije smijenjen zbog loših predsjedničkih izbornih rezultata HDZ-a već je sam podnio ostavku i to zbog preraspodjele posla i boljih priprema za izbore?

-On je na svoj osobni zahtjev podnio ostavku i razriješen od vrha stranke jer se smatra da bi bilo bo-

Milivoj Škvorc, rođen 1960. godine, diplomirani je ekonomist, a prvi posao mu je bio u Valjaonici Kumrovec. Od 1990. godine direktor je Poljoprivredne zadruge Tuhelj, a u tri mandata je bio načelnik općine Tuhelj, od čega je prvi odradio u bivšoj općini gdje su bili zajedno Tuhelj i Kumrovec. Predsjednik je Skupštine Zagorskog vodovoda i predsjednik Nadzornog odbora Komunalnog poduzeća Zelenjak za kojeg s ponosom tvrdi da je najuspješnije zagorsko komunalno poduzeće. Oženjen je i otac četvoro djece.

lje da što više ljudi s vrha stranke sudjeluje u političkom životu i da se više posvetimo ljudima i njihovim životnim problemima.

•Vi ste ipak iznenađenje tog izbora jer nitko vas nije stavljao među glavne kandidate. Svi koji malo bolje poznaju zagorsku političku scenu spominjali su Rajka Turka kao glavnog kandidata za to predsjedničko mjesto, a o njemu se govori i kao o novom županu ako HDZ pobijedi na izborima. Niste li vi kompromis između zabočke i krapinske

Urednik Zagorskog lista u razgovoru s Milivojem Škvorcem (lijevo)

struje u HDZ? - Moram reći da na sjednici nije bilo nadglasavanja, od 40 članova Županijskog odbora sjednici je prisustvovalo njih 37, a za predsjednika sam izabran jednoglasno.

•Očekujete li bolje ili lošije izborne rezultate s obzirom na rezultate parlamentarnih i predsjedničkih izbora i tko su vam mogući stranački partneri u osvajanju vlasti?

-Na predsjedničkim izborima dobili smo 25 posto, na parlamentarnim 33 posto, a na lokalnim očekujem i više od toga.

Na izbore izlazimo sami, ali postizborno koaliranje je moguće i u pregovoru smo sa četiri stranke.

Traži se drugo rješenje za azilante •Kako to da niti vi kao predsjednik, a ni itko drugi s vrha stranke nije bio prisutan na 15. obljetnici oroslavskog HDZ-a. Je li to bilo zbog straha od ogorčenih građana tog kraja kad su u pitanju azilanti ili je to nekakva politička poruka Milanu Babiću, predsjedniku oroslavskog HDZ-a?

-U to vrijeme bio sam na

proslavi HDZ-a u Hraščini gdje smo zabilježili slabe rezultate na posljednjim izborima, a nekad smo dobivali i po 60 posto. Vrh stranke bio je na obljetnici u Loboru što je bila središnja proslava obljetnice HDZ-a u Zagorju. Što se tiče azilanata, mi ne možemo ne podržavati Vladu, ali je podržavamo u onom dijelu da se traži drugo rješenje za azilante. Zna se da su neke druge sredine u Hrvatskoj (Ličko Petrovo Selo) već ponudile da prihvate azilante, a naš je stav da se ne smije ići protiv mišljenja lokalnog stanovništva. Dakle, mogu reći da sve ide u tom pravcu da se Centar za tražitelje azila smjesti negdje drugdje u Hrvatskoj.

Za Kumrovec raspisani javni natječaji •Kakva je gospodarska budućnost Zagorja i na kojim programima ćete raditi ako dođete na vlast?

-Činjenica je da je zagorski bruto nacionalni dohodak manji od hrvatskog prosjeka, a Zagreb koji nam je od središta županije udaljen 5 kilometara ima tri puta veći nacionalni dohodak od prosjeka Hrvatske. Ta blizina i bogatstvo Zagreba su naša šansa, a to je razvoj primjerice u poljoprivredi povrtlarstva, vinogradarstva i cvjećarstvo, zatim moramo izjednačiti status naših poljoprivrednika s ostalim u Hrvatskoj jer primjerice naš je interes da se za svaku kravu domaćinstvu daje poticaj, a ne samo onima koji ih imaju pet i više, a u našem ukupnom gospodarskom programu

zagorskilist

ići ćemo na stvaranje boljih uvjeta zagorskog gospodarstva unutar hrvatskog.

•Ne pokazuje li Vlada maćehinski odnos prema Zagorju, jer na primjer u Kumrovcu propadaju objekti koji su njihovom vlasništvu jer nemaju za njih programe?

-Ovih dana Vlada će izaći s javnim natječajem kako bi se konačno odredila namjena tih prostora. Postoji više programa, od visokog turizma do gerijatrije, ali još nema pisma namjere i garancija za provedbu takvih projekta. Jer nije u redu da je u hotelu Kumrovec, odnosno Spomen domu, zaposleno 20 radnika koje plaća država, a oni ništa ne rade.

•Mnogi predviđaju Zagorju toplo proljeće i još vruće političko ljeto. Prošlog tjedna je oko 450 radnika Elcona štrajkom upozorilo na sve teži položaj radnika i neizvjesnu budućnost te firme?

-«Elcon» radi za automobilsku industriju koja u svijetu ima stalni rast i gotovo je nemoguće vjerovati da je takvo poduzeće u nas u krizi. Sada je najvažnije da se napravi sve što je moguće kako bi se spasila radna mjesta, za što je naravno zadužena i država kao jedan od vlasnika. U gospodarstvu također insistiramo na razvoju malog i srednjeg poduzetništva, ali na zdravim odnosima koji podrazumijevaju da su radnici plaćeni, da se podmiruju davanja prema državi, a maksimalno ćemo se okrenuti i suzbijanju crnog tržišta.

11

YK Incident u školi: Ljubavna svađa izazvala neviđeno nasilje

Novinar Zagorskog lista bio je prvi na mjestu pronalaska ljudskih kostiju u podrumu zgrade stare škole.

Čije su kosti iz vinskog podruma?

Denis Vincek PREGRADA

N

Ravnatelj Tomislav Ogrinšek

Juricu svladali profesori, a profesorica ga svezala Sebastijan Fuštin ZABOK

U

zabočkom Strukovnom i umjetničkom učilištu prošlog se tjedna dogodio do sada nezabilježeni incident. Iako to možda čudno zvuči, Strukovno i umjetničko učilište slučajno je postalo mjesto radnje ove priče. Naime, u zgradi škole nalazi se kuharski kabinet kojeg koristi Srednja škola Zabok.

Prema rekonstrukciji događaja, Jurica Sinković (32) došao je oko 16 sati u taj kabinet gdje je bio s jednom učenicom. Nakon nekog vremena Sinković odlazi te se oko 16 i 50 u vidno pripitom stanju ponovno vraća u školu. Nakon ponovnog susreta s učenicom, za kojeg bi se moglo reći da bio ljubavnog karaktera, dolazi do svađe. Učenica bježi u školu, a Sinković kreće za njom i počinje razbijati stakla na drugim ulaznim vratima te se penje na prvi kat. U tom trenutku iz učionica izlaze profesori čuvši buku. Nakon što je pobacao panoe, Sinković nasrće na profesore koji ga nekako uspijevaju uhvatiti za ruke i izvesti iz škole te zaključati vrata. Sinković potom razbija prva vrata i razvaljuje druga. Ponovno nasrće na profesore koji ga svladavaju, obaraju na pod i vežu špagom, slušajući cijelo vrijeme njegove prijetnje. Nakon svega stiže policija koja napadača privodi u policijsku postaju. Policija će protiv njega podnijeti prekršajnu prijavu zbog remećenja javnog reda i mira te

12

izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zaboku zbog oštećenja i uništenja tuđe stvari.

Po riječima ravnatelja Strukovnog i umjetničkog učilišta Zabok, Tomislava Ogrinšaka, Jurica Sinković drugo se jutro vratio u školu kako bi se ispričao.

Ravnatelja Ogrinšaka posebno je razljutio njegov navod da mu je ispriku savjetovala policija.

- Nasilnika koji je ugrožavao djecu na nastavi i profesore te prijetio, policija upućuje drugi dan u školu s isprikom - nezadovoljan je bio ravnatelj Ogrinšak, koji nije mogao shvatiti i to da je policiji nakon nekoliko poziva iz škole trebalo oko 45 minuta da se pojavi.

Na naš upit o nezadovoljstvu škole, u policiji nam je rečeno da svaka priča ima dvije strane te da škola ako ima bilo kakvu pritužbu, može uputiti predstavku, pa će se onda ispitati njihovi navodi. Prilikom provjere ovog slučaja, kažu u policiji, policijskoj patroli je nakon upozorenja do mjesta događaja trebalo sedam minuta. Škola je po ravnateljevim riječima sada poduzela sve mjere sigurnosti. Jasno je da škole nemaju novaca niti za redovito funkcioniranje, ali su u Strukovnom i umjetničkom učilištu odlučili uvesti alarmni sustav i kamere. Škola je također najavila podnošenje kaznene prijave protiv Jure Sinkovića zbog kaznenog djela prijetnje, uništenja i oštećenja tuđe stvari te zbog teške tjelesne ozljede u pokušaju.

eugodno iznenađenje doživjeli su pregradski vinari i vinogradari kada su 26. veljače iskopali u podrumu zgrade stare škole - kosti. Naime, kao što smo pisali u prošlome broju Zagorskoga lista, radi se na uređenju budućega vinskog podruma ispod stare škole u samome centru Pregrade.

Već treću subotu skupina vinara i vinogradara marljivo radi na privođenju prostora zacrtanoj svrsi.

U subotu, oko 15:15, kako mi je rekao jedan od jedanaestorice članova Udruge «Dobra kaplica» koliko ih se ove subote uključilo u akciju, ugledali su u košari malog rovokopača među iskopanom zemljom četiri kosti: dvije duge i dvije kratke. Za jednu od njih s gotovo stopostotnom sigurnošću moj sugovornik rekao je da je to ljudska bedrena kost.

U trenutku kada su našli te kosti, kopali su kanal kojim je trebalo usmjeriti podzemnu vodu u odvodnu kanalizacijsku cijev. Odmah su obaviješteni gradonačelnik i policija koja je prostor osigurala na propisan način i poduzela odgovarajuće korake. Naravno, radovi

su odmah u potpunosti obustavljeni.

– Bili smo pronalaskom zatečeni i šokirani i nije nam bilo ni do čegaizjavio je već citirani sugovornik. Pretpostavlja se da su kosti iz vremena otprije 50-ak godina. Zapravo, pouzdanih informacija što se doista prije više od pedeset godina nalazilo u podrumu zgrade tadašnje škole - nema. Neki spominju da je za Drugoga svjetskog rata podrum upotrebljavao Gestapo, odnosno, priča se da su se tim podrumom zapravo koristile sve moguće vojske.

Osam kostiju

– Redovna obuka započela je tek 15. rujna 1943. jer je školu zaposjela vojska Gestapa. Nastava se održavala u zgradi Općine i u privatnoj

kući Kaučića. Školski namještaj spremljen je u dom. Useljenjem Gestapa u školsku zgradu ona je pretvorena u bunker te je sva uništena, a na uglovima školskog dvorišta podignuta su četiri mala bunkera. Ograda dvorišta uništena je. Skinuti su prozori sa zgrade, s prizemlja, i prozori su zazidani. Negdje u prosincu 1943. odlaze Gestapovci u Krapinu i sa sobom odnose sav školski namještaj. Kako se rat bližio kraju, to je nastala nesigurnost i komešanje među narodom, a razne vojske svakim danom kretale su se prema Sloveniji. Zasigurno se može reći jedino to da se u to vrijeme jednom broju ljudi iz ovoga kraja zameo svaki trag- rekla nam je jedna starija Pregrađanka, koja je željala

ostati anonimna.

One kosti koje su vinari i vinogradari pronašli prilikom iskapanja već su u nedjelju rano ujutro otpremljene u Zagreb. U ponedjeljak je prošireno područje zabranjene zone kretanja, a tijekom cijeloga prijepodneva u Pregradi je bilo moguće vidjeti više policijskih automobila i službenih osoba koje su obavile nastavak iskapanja. Oko 11:30 policijski službenici u vreći su iznijeli ostatak pronađenih kostiju. Iz pouzdanih izvora saznaje se da se radi o osam kostiju koje sve pripadaju jednom kosturu. Poslije 13 sati uklonjena je i policijska traka koja je upozoravala na mjesto istrage.

Očevid je istražni sudac Županijskoga suda prepustio policajcima, saznaje se iz pouzdanih izvora. Kosti će biti na vještačenju u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu.

Neposredno nakon pronalaska kostiju mnogi Pregrađani koji žive izvan mjesta telefonski traže dodatne informacije o mogućim saznanjima kome one pripadaju. Kolaju raznorazne priče koje je apsolutno nemoguće potvrditi. Jedino je pouzdano i iz službenih izvora potvrđeno da se ne radi ni o kakvoj masovnoj grobnici.

POLICIJSKI TJEDAN

BIZARNO Zapalio se čikom

P

rotekli tjedan (od 21. do 28. veljače) u Policijskoj upravi Krapinsko-zagorskoj prošao je uobičajeno. Zabilježeno je 18 prometnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede, a dvije lakše. Samo s materijalnom štetom bilo je 15 nesreća. Najviše, čak sedam, bilo ih je u ponedjeljak 21. veljače zbog snijega. Jedan sudionik nesreće u Zlataru (gdje je jedna osoba zadobila lakše tjelesne ozljede) imao je nedozvoljenu količinu alkohola u krvi od 2,59 promila.

Kaznenih djela zabilježeno je ukupno 21. Najviše je bi-

lo krađa, šest, a teških krađa dvije. Tu su i tri oštećenja ili uništenja tuđe stvari i nasilničkog ponašanja u obitelji. Policija je intervenirala kod dvije prijetnje te kod jednog razbojništva, teške tjelesne ozljede, davanja lažnog iskaza, napuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe te kod ovjeravanja neistinitog sadržaja. Zabilježeno je 6 prekršaja kod narušavanja javnog reda i mira te pet prekršaja u obiteljskom nasilju. Samoubojstava nije bilo, ali je jedna osoba pronađena smrznuta.

U akciji «Noć bez alkohola» koja je provedena 25./

26. i 26./27. veljače, policija je oduzela 13 vozačkih dozvola. Najmanja zabilježena nedopuštena količina alkohola u krvi bila je 0,10 promila, a najveća 1,91 promil. Ponovno je većina vozača bila mlađa od 30 godina, a sedam je vozača imalo manje od 0,5 promila alkohola u krvi. Iz Policijske uprave upozoravaju vozače da u suradnji s HAK-om, na HAK-ovim Internet stranicama mogu vidjeti mjesta na kojima će se mjeriti brzina vožnje.

Jedan od najčudnijih slučajeva koji se pojavio u posljednje vrijeme je onaj u kojem se J. V. (1951.) iz Pregrade 26. ožujka, nehotično sam zapalio. Oče-

vidom je utvrđeno da se J. V. pješice kretao iz Male Erpenje u pravcu Cigrovca. Pušio je opuške koje je našao na cesti te ih spremao u papirnatu vrećicu u lijevom džepu. Očito jedan od čikova nije ugasio, pa se vrećica zapalila, a zatim i odjeća. Vatru su ugasili mještani koji su primijetili kako se J. V. zapalio te su mu skinuli odjeću. Na mjesto nesreće upućena je policijska ophodnja i liječnička ekipa. Nesretnik je odvezen u zabočku bolnicu, pa zatim u Traumatološku u Zagrebu. Zadobio je opekline trećeg stupnja, koje su okvalificirane kao teške tjelesne ozljede, ali van životne je opasnosti.

zagorskilist

YK Suđenje bivšoj Upravi donjostubičkog Komusa

Optužnica na sve klimavijim nogama Zoran Gregurek Z L ATA R

S

uđenje bivšoj Upravi Komusa iz Donje Stubice ovog je tjedna ušlo u završnu fazu. Naime, u utorak su na zlatarski Županijski sud, pred čijim se Vijećem za zloporabe terete dvojica bivših predsjednika Uprave, Petar Grljač i Josip Hren, te nekadašnji članovi Mirjana Čulig i Andrija Pikec, pozvani Zvonimir Matuša i vještak za knjigovodstvo i financije Rodoljub Prpić. Bivši voditelj službe za odvoz smeća u Komusu, Matuša, svjedočio je o tome kako je blagajnica poduzeća ostavljala novac Grljaču za put u nezaključanom uredu, o čemu se, među ostalim, i spori u ovome predmetu.

- Nekoliko sam puta vidio blagajnicu Danicu da pred kraj radnog vremena direktoru Grljaču u njegovu uredu ostavlja kuvertu s novcem za put. Na to sam upozorio i Grljača, na što je on odgovorio da iz njegova ureda nikad nije nestala ni jedna vlas. A sada se čini da je ipak nešto nestalo – rekao je svjedok. Matu-

ša je svjedočio i o odnosu sa Ivanom Posavcem, čovjekom koji je naslijedio Grljača na direktorskom mjestu i očigledno s njim bio u sukobu.

- Taj dan kad je Grljač smijenjen (23. kolovoza 2001.), Ivan Posavec, ondašnji šef distribucije plina, prije podne fizički je nasrnuo na mene. O tome sam obavijestio Grljača koji mu je isti dan dao otkaz. No, popodne je Skupština smijenila Grljača i njemu je zabranjen ulaz u Komus, a direktor je postao, koliko ja znam, Ivan Posavec.

Kad je drugi dan Grljač htio ući u poduzeće, zaštitari su dobili nalog da ga ne puste, pa je mora-

la intervenirati i policija – rekao je Matuša. O Posavcu je Matuša izrekao i dosta teške riječi : - Posavec je biljka za sebe i čovjek koji pati od kompleksa manje vrijednosti i želi da bude nešto više, za što nije sposoban. Oduvijek sam mu bio «trn u oku». To je čovjek koji je stalno radio protiv Komusa, tužakao nas uokolo i pozivao financijsku policiju u poduzeće –izjavio je Matuša. Matuša je istakao kako je i Josip Hren dolazio na posao kad je bio direktor, iako je bio duže vrijeme na bolovanju ( Hren se optužuje da je podigao dnevnice za putovanja kad

navodno nije radio, što se ispostavilo krivim jer je i bolestan vodio poduzeće i poslovno putovao, opa.a.). Vještak za knjigovodstvo i financije, pak, pozvan je na sud kako bi dao novi nalaz i mišljenje, budući da je na zadnjoj raspravi utvrđeno da Grljač nije potpisao isplatnicu od preko 54.893,70 kuna. U međuvremenu je sudu dostavljena i dokumentacija kojom se potvrđuje da je Grljač bio na putovanjima za koja su mu obračunati troškovi, a novac, kako izgleda, nije podigao.

Vještak Prpić je rekao da bi, ako se dokumentacija pokaže vjerodostojnom, inkrimirani iznos u optužnici bio umanjen za preko 54 tisuće kuna, koje Grljač nije primio, kao što je izvjestio i grafolog. Nekada uspješni zagorski tvorničar i političar Grljač, naime, tereti se da se krivotvoreći putne naloge okoristio za oko 268 tisuća kuna, a Josip Hren za 34.000 kuna. Pikeca i Čuligovu optužuje da su potpisivali sporne putne naloge. Suđenje se nastavlja 25. travnja kad će se saslušati i stečajna upraviteljica Komusa.

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA GRAD ZABOK Povjerenstvo za ocjenu i bodovanje programa za kreditiranje poticanja razvoja obrtništva Temeljem Odluke o kriterijima za kreditiranje poticanja razvoja obrtništva i malog gospodarstva te Zaključka Gradskog poglavarstva Grada Zaboka od 24. veljače 2005. godine, Povjerenstvo za ocjenu i bodovanje programa za kreditiranje poticanja razvoja obrtništva objavljuje:

NATJEČAJ

za dodjelu kredita za poticanje razvoja obrtništva 1. Grad Zabok će poticati razvoj obrtničkih i poduzetničkih djelatnosti putem odobravanja kredita obrtnicima i malim trgovačkim društvima koja posluju na obrtnički način/preko vlasnika računa, na području Grada Zaboka.

2.Maksimalna visina kredita iznosit će 150.000,00 kuna.

3.Rok otplate kredita je 36 mjeseci u koje je uračunat poček od 6 mjeseci.

4.Kamatna stopa je 7 % godišnje i trošak obrade kredita 2,5% jednokratno kod isplate 5. Kandidati za kredit mogu biti: a)fizičke osobe upisane u obrtni registar sa sjedištem na području Grada Zaboka, b)Mala trgovačka društva koja posluju na obrtnički način/ preko vlasnika računa 6.Kandidati podnose obrazloženi zahtjev. Uz zahtjev se prilaže sljedeća dokumentacija: 1.Poduzetnici -poslovni plan s predračunom ili ugovorima o nabavci, -kopiju Rješenja o upisu u obrtnički registar ili Rješenja o obavljanju djelatnosti na obrtnički način -poreznu prijavu.

2.Početnici -poslovni plan s predračunom ili ugovorima o nabavci, -kopiju Rješenja o upisu u obrtnički registar ili Rješenja o obavljanju djelatnosti na obrtnički način 7.Natječaj je otvoren do 15. ožujka, odnosno do utroška sredstava.

8.Zahtjeve treba dostaviti na adresu: GRAD ZABOK, Povjerenstvo za ocjenu i bodovanje programa za kreditiranje poticanja razvoja obrtništva 49210 ZABOK, Kumrovečka 6, p.p.66.

9.Na prijedlog Povjerenstva, kreditiranje odobrava Gradsko poglavarstvo Grada Zaboka, o čemu obavještava zainteresirane kandidate.

10.Po odobrenju iz prethodne točke, korisnik sklapa ugovor o kreditu sa Zagorskom štedno-kreditnom zadrugom u Zaboku.

KRAPINA

ZLATAR

Obilježen Dan civilne zaštite

Godišnja skupština Udruge invalida Zlatar

U Policijskoj postaji Krapina svečano je obilježen Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite Republike Hrvatske. Prisutnim članovima bivšeg Županijskog stožera Krapinsko-zagorske županije, predstavnicima gradova, općina, PU krapinsko-zagorske, Uprave za obranu Krapina, Županijske vatrogasne zajednice, Hrvatskog crvenog križa, Županijskog centra za obavješćivanje i ostalim gostima obratila se županica Vlasta Hubicki, predsjednica stožera, uputivši im čestitke.

Načelnik Policijske uprave krapinsko-zagorske Željko Cujzek ukratko je izložio stvaranje sustava Civilne zaštite KZŽ od 1993. godine do danas, te naglasio da su u vremenu od 1994. do 2004. godine načinjeni solidni temelji sustava CZ Županije na kojima će se moći izgrađivati novi Sustav u skladu s novom Procjenom ugroženosti ljudi i materijalnih dobara zaštite i spašavanja u slučaju nepogode, nesreće i katastrofe. Prema riječima načelnika Cujzeka, u izgradnji novog sustava civilne zaštite veliki su doprinos dali djelatnici Odsjeka za zaštitu i spašavanje PU krapinsko-zagorske te čelnici Županije, čelnici jedinica lokalne samouprave te Uprava za obranu Krapina. (zl)

Minulog je vikenda u Zlataru održana redovna Godišnja skupština Udruge invalida Zlatar. Na dnevnom redu su se našla izvješća o dosadašnjem radu koje je podnio predsjednik Davor Brlić. Nabavljeno je dosta uredske opreme poput fotokopirke i laptopa, zahvaljujući donaciji Županije uspjela su se prikupiti sredstva za kupnju konja koji se koristi u programu Terapijskog jahanja koji se uspješno provodi već četvrtu godinu. U suradnji s tvrtkom „Arkus i Arkus“ izrađene su specijalne podsedlice za hipoterapiju, odnosno jahanje bez sedla, kao i posebni prsluci za pridržavanje jahača.

S radom je nastavila i Dječja igraonica za najmlađe članove koja se održava svake subote U 2004. godini nastavljene su humanitarne akcije u kojima se pomoglo potrebitim članovima Udruge, u suradnji s osnovnim i srednjim školama provodila se akcija „Hvala ti moj dobri anđele“ kojom je prikupljeno 15.000 kuna i uplaćeno Hrvatskom savezu udruga tjelesnih invalida, sa Kulturno umjetničkim društvom „Ljudevit Gaj“, Društvom Naša djeca grada Zlatara i ženskom vokalnom grupom „Kajda“ upriličen koncert u Zlataru čiji je prihod išao u korist Udruge. Udruga se prijavljivala na natječaje sa svojim programima i projektima i ostvarila zavidne rezultate. (D. Čiček)

zagorskilist

11. Povjerenstvo će pratiti namjensko trošenje sredstava.

Klasa: 450-05/05-01/01 PREDSJEDNIK POVJERENSTVA Urbroj: 2197/01-05/2-05-4 Željko Tomek, dipl.ing.

Zabok, 24. veljače 2005.

13

CMYK

panorama

Portreti malih ljudi lavljeg srca

Posljednji zagorski kovaè Četrdeset dvogodišnji Stjepan Mišak iz Sv. Križa Začretja zadnjeg je konja potkovao prije četiri godine Željko Slunjski SV. KRIŽ ZAČRETJE

N

a zidu stare kovačnice obitelji Mišak u Svetom Križu Začretju na zidu je obješen uokvireni stari “naukovni list”. Čitamo: “29.srpnja 1883. dano u slobodnome kraljevskome poveljnom trgovištu Krapina, naukovni list. Mi, potpisani nadstojnici zajedničkog građanskoga obrtničkoga slobodnoga družtva sjedinjenih različitih zanatah, u slobodnome i kraljevskom poveljenom trgovištu Krapini, Kraljevini Hrvatskoj, priznajemo i ovim otvorenim naukovnim listom vjerodostojno znano činimo da je pokazatelj ovog lista imenom Stjepan Mišak, 20 godina star, rodom iz Začretja Svetoga Križa u Kraljevini Hrvatskoj kovačem proglašen...”.

U godini koju je Hrvatska obrtnička komora proglasila “godinom starih obrta i zanata”, čini se uputnim krenuti tragom spomenutoga naukovnog lista, u kovačku radnju obitelji kojoj je kovačija zanimanje koje se prenosi s generacije na generaciju. Stara kovačnica više sliči dijelu etnografskoga muzeja, u koju katkad nadobudne učiteljice, što je za svaku pohvalu, dovedu svoje učenike nižih razreda kako bi se upoznali sa skoro izumrlim zanatom.

Odrasel v kovačnici

-Ne znam je li Krapinsko-

14

zagorska županija ima tri kovača, koji se baš bave kovačijom. Bilo bi lijepo da se mladi hoće uključiti. Ja delam oko 25 godina kovačiju, odrasel sam v kovačnici, kak i moj otec kojem su sad 70 leta, a i on je odrasel v kovačnici- pripovijeda četrdeset dvogodišnji kovač Stjepan Mišak koji se svojim zanatom bavi u novijoj, prostranijoj kovačnici, u koju svježina zimskih dana dopire sa svih strana.

Pokazuje kovački automatski čekić, koji je zamijenio ljudske ruke u grubljim kovačkim poslovima: -Sitnije poslove moramo dokovati na ruke. Zato imamo čekiće i razna kliješta za držanje vrućega željeza. Razna priručna pomagala sami radimo, jer gotovog kovačkog alata rijetko se može kupiti.

U Mišakovoj kovačnici postoji peć na plin, ali je bolja na drveni ugalj i koks jer postiže temperaturu od 700 stupnjeva: -Sami podešavamo temperaturu, ovisno o debljini materijala. Za deblje željezo potrebna je viša temperatura.

Pokazuje i kovački nakovanj i demonstrira vještinu na jednome elementu, sastavnom dijelu vrata koja će se nalaziti na rezidenciji iranskog veleposlanika u Zagrebu.

-Ovaj je težak 170 kilograma, a najprikladniji je od 100 kg. Imamo i prenosivi, od 30 kilograma, kojega koristimo ako nekamo odlazimo na demonstra-

sudjelujemo na Gospodarskom zboru u sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini. Imamo i priručnu vatru- upoznaje Mišak neupućene u tajne zanata koje je on savladao uz pomoć svojega sedamdeset godišnjega oca koji i danas nerijetko pomogne.

Prošlo je vrijeme kad su zagorski kovači samo popravljali plugove i drugu poljodjelsku mehanizaciju ili potkivali konje. Mlađi i ne znaju kako izgleda potkova: -Zadnju smo potkovu delali prije pet godina. Sada je napravimo nekome za uspomenu. Konja sam zadnji put potkival prije četiri godine, a sjećam se vremena kad ih je ovdje znalo po četiri para biti istodobno. Kako pravi kovački posao odumire, više se posvećujem umjetničkoj bravariji.

Kad se obnavljaju stare kurije ili u Zagrebu na Gornjem gradu ukrasne ograde, Stjepana obvezno zovu, kao i ovih dana iz Muzeja za umjetnost i obrt.

Od sedam do sedam

cije starih zanata. Sa starom pokretnom kovačnicom odlazimo kamo nas zamole pojedina turistička društva, primjerice u

Kumrovec, Stubicu, u Varaždin na “Špancir fest”...

Dok se održavao Markov sajam u Zagrebu redovito smo sudjelovali, kao što

Pročulo se o njemu kao savjesnom i vrijednom majstoru. Do posla za iransku ambasadu došao je putem natječaja: -Svi koji su dostavili ponude planirali su korištenje gotovih elemenata uvezenih iz Italije ili Njemačke, kvadratne cijevi, a ja samo posao kroz

ruke, puno željezo i jake elemente koje treba kovati. Vrata imaju pet kvadrata i težit će oko 600 kilograma, a posao je u završnici.

U završnim poslovima, najčešće bojenju, suprugu se pridružuje životna družica Milica. Za to vrijeme o trogodišnjem Mihaelu skrbi baka i u njemu njegov vrijedni tata vidi nasljednika. Jedanaest godišnji Anton posvećen je školi, posebice matematici, i već sada spominje nastavak u gimnazijskome školovanju, dok su njegove dvije sestre studentice. Dvadeset jednogodišnja Marija studira ekonomiju, a godinu mlađa Verica krajobraznu arhitekturu.

-Delam od sedam do sedam, nakon čega još dva, tri sata moram sjesti za stol, nacrtati si ogradu, konstruirati...Osim tate, u radionici mi pomaže još jedan dečko. Odlazim kao izlagatelj na sve sajmove, u Graz, München, Radgonu, Celje, Maribor, Trst, Veronu...ali i da vidim kako drugi rade- kaže jedan od posljednjih zagorskih kovača čiji je majstorski rukopis umjetničkog bravara, čemu se okrenuo otkako je modernizacija mehanizacije potisnula kovačiju, prepoznatljiv u Velikom Taboru, Vižovljanu, a bit će i na bravama i ogradama kurija i dvoraca čije spašavanje od tereta godina neminovno slijedi.

zagorskilist

YK

Osnovnoškolski ravnatelji u Budimpešti

M U Š K I

( P ) O G L E D

Penetracija

Željko Slunjski B U D I M P E Š TA

R

avnatelji osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije, u sklopu realizacije programa stručnoga usavršavanja, bili su u dvodnevnom posjetu mađarskoj metropoli. Stručno vijeće ravnatelja osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije organiziralo je posjet Hrvatskoj osnovnoj školi i gimnaziji u Budimpešti, koju je nedavno posjetio i premijer dr. Ivo Sanader, darujući školi skulpturu oca hrvatske književnosti Marka Marulića koja krasi predvorje te novoizgrađene moderne i funkcionalne odgojno-obrazovne ustanove.

U proteklih pet godina rada Stručnoga vijeća, čija je voditeljica Božena Slunjski, ravnatelji osnovnih škola KZŽ posjetili su osnovne škole u Pragu, Gradišću, Ljubljani i sada Budimpešti, radi upoznavanja života i rada učenika i učitelja, sustava školstva u pojedinim europskim zemljama, te uspostavljanja međunarodnih školskih veza. Tako stečeno stručno iskustvo ugrađuju u planove i programe rada škola kojima rukovode i uspješno primjenjuju u odgo-

piše: Zoran Gregurek

D ju i obrazovanju učenika, te uređivanju interijera svojih škola. Voditeljica Stručnoga vijeća ravnatelja upoznala je mađarske domaćine s osobnom iskaznicom Krapinsko-zagorske županije, posebice sustavom osnovnoga školstva, darujući domaćinima aranžiranu košaru s multimedijalnim razglednicama Hrvatskoga zagorja, dar zlatarske tvrtke “Nomino” i licitarskim srcima radnje Zozzoly, te monografiju “Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja”.

Hrvatska osnovna škola i gimnazija (HOŠIG) djeluje od 1996. godine kao samostalni odgojno-

obrazovni centar Hrvata u susjednoj Mađarskoj.

U sklopu škole djeluju vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom, s ukupno 250 učenika, koji u ovoj ustanovi provode vrijeme od svoje treće do osamnaeste godine života. U školi je zaposleno stotinjak ljudi raznih stručnih profila.

Zbog bolesti ravnateljice Marije Petrić, goste iz Zagorja pozdravile su doravnateljice Mirjana Karagić, čija je majka rođena u Šemnici Gornjoj, i Zlata Gergić.

Tom prigodom predstavnica “Školske knjige” Meliha Sarafin darivala je hrvatskim đacima u Ma-

đarskoj komplete školske lektire i razna enciklopedijska izdanja, a uime tvrtke “Profil” Mladen Rajačić iz Svetog Križa Začretja čitanke za hrvatski jezik od petog do osmog razreda.

Na ovome studijskome putovanju ravnatelji osnovnih škola KZŽ tijekom večere u Budimpešti prigodnim su darovima i biranim riječima zahvalili na dugogodišnjem radu svojim dojučerašnjim, sada umirovljenim kolegama Janku Beloševiću iz OŠ Petrovsko, Ivici Cesarcu iz OŠ Đurmanec i Mladenu Rajačiću iz OŠ Sveti Križ Začretje.

a je istinita izreka kako je svako zlo za neko dobro, iskusio sam posljednjih dana. Shrvala me prehlada, pa sam bolesničku dokolicu iskoristio da pročitam i one tjednike i mjesečnike za koje inače nemam vremena, a u kojima se uvijek nađe nešto zanimljivo.

Tako prošli tjedan gotovo da i nije bilo magazina u kojemu se barem jedan kolmumnist(ica) nije osvrnuo(la) na medicinski potpomognutu oplodnju. Prijedlog Crkve da se zabrani umjetna oplodnja naišao je na veliki otpor kod većine novinara, a pojedini dužebrižnici i navodni zastupnici Crkve navukli su na sebe neviđeni bijes, posebno liberalnije populacije.

Zabraniti nekome da ima dijete jer to ne može ostvariti prirodnim putem, po meni je ne samo besmislica, već i svojevrsna segregacija koja bi mogla zapečatiti bračnu ili drugu zajedničku sreću mnogih parova, isto ili razno spolnih. Doživljavamo li začeće djeteta

kao vrhunac svoje intimnosti, a isto ne možemo ostvariti zbog prirodnih zapreka, zabrana umjetne oplodnje grubo je prodiranje u nečiju privatnost i zatiranje slobode odabira. A pravo odabira ono je što bi trebalo biti najvažnije i najsvetije u životu.

I što ako se prijedlog Crkve usvoji i naši zakonodavci to blagoslove i Hrvatska postane jedna od najkonzervativnijih europskih zemalja u reguliranju te tematike ? Ništa. Oni koji mogu, s tisućama eura uputit će se u inozemne klinike u kojima će ih dočekati liječnici koji vjerojatno nisu ništa stručniji od naših, i gdje će im biti omugućeno što im njihova država brani. Onima koji nemaju novca za obližnje austrijske ili prestižne švicarske klinike, sudbina je zapečaćena. I opet nikome ništa. Isto tako, ništa se nije dogodilo niti se događa onim agentima koji mimo zakona prisluškuju naše građene. Izgleda da u naše privatnosti ulazi tko i kako hoće, samo je pitanje smijemo li mi biti ravnodušni na takve postupke. Ponovno, glas onih koji su financijski moćniji ili (nas) novinara koji imaju prostora da se putem medija obračunaju sa kvazi James Bondovima, čut će se. A ona velika većina bez moći i prilike...

Za utjehu: oni koji penetriraju u našu intimu, naročito onu seksualnu, u stvarnosti obično rijetko penetriraju ili čine neku drugu radnju u skladu sa svojim seksualnim sklonostima.

Predavanje za vinogradare Danijela Čiček LOBOR

U

druga vinara i vinogradara „Kliet“ iz Lobora organizirala je predavanje o rezidbi vinograda koje je pripremio njihov stručni suradnik dipl.ing. Goran Marmilić. Praktični dio predavanja održan je u vinogradu člana Udruge Dragutina Smetiška i nastavljeno je na teoretski dio kojeg je Marmilić održao sredinom siječnja u loborskom Društvenom domu. Predavač je nakon svojeg izlaganja odgovarao na brojna pitanja prisutnih članova, koji su tako saznali kako održavati vinograda i trsova. Tako je odgovoreno na pitanja o rasporedu žica i trsja što je osnovni problem s kojim se

zagorskilist

Loborski vinogradari u »školi« rezanja trsova

vinogradari sreću, zatim kako postupati s reznicima, iza kojeg pupa rezati te konačno kako pokazano uspješno primijeniti na vlastite vinograde. Marmilić je posebno istaknuo kako prioritet uvijek trebaju biti stablo i vegetacija, a ne urod, jer cilj svakog vinogra-

dara treba biti dugoročan. Regeneracijom stabla postići će se jače stablo kroz par godina, a to uvijek treba biti prioritet svakom ljubitelju vinogradarenja, napomenuo je ing. Marmilić.

Za devedesetak članova novoosnovane Udruge „Kliet“, čije članstvo je

u konstantnom porastu, već je zakazano i novo druženje, i to osmog ožujka u loborskom Društvenom domu, gdje će svoje predavanje o zaštitnim sredstvima održati grupacija CHROMOS i BASF, a uskoro će se organizirati i prvo ovogodišnje kušanja vina.

15

YK

rtv prilog T J E D N A

O

V I Z I T A

POSKUPILA RTV PRETPLATA od Titove Jugoslavije no štete. Posebno se to tiče ekonomskog napretka, a začudo, u našoj samostalnosti - još uvijek nismo dostigli 1989. godinu! U sljedeću emisiju možda će doći premijer Sanader. Ako dođe, to će sigurno biti emisija s najviše telefonskih poziva i sa najviše Stankovićevih oštrih pitanja.

d utorka ćemo svi plaćati, po četvrti puta skuplju RTV pretplatu neki će i dalje bježati od inkasatora, skrivati antene i TV prijamnike, a nekima će, kao vašem kolumnistu, trajnim nalogom direktno s računa skidati ne 59 već 63 kune. Samo da zakonom ne odrede veći postotak od 1,5% prosječne neto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prošloj godini, kako se obračunava pretplata i ne skinu, recimo, pola plaće? Mada, kad realno pogledate što dobijate za te kune, ne možemo biti nezadovoljni, jer bi taj novac bio dosta za samo 5 filmova iz videoteke. Bi li oni bili dovoljni za mjesec dana buljenja u magičnu katodnu kutiju?

ZAGORSKI LUPINO U “Explozivu” RTL-a išla je reportaža sa foto snimanja za magazin “Klik” koje je radio Tomislav Dolenec. “Klik” cure s naslopiše: vnice ovog mjeseca su četiri iz “Zabranjene Darko Ciglenečki ljubavi”. Nije mi jasno zašto je zaboravljena (TV MANiac) najljepša cura - glumica Mirna Medaković, u seriji Maja Vuković! Nek’ bar Zagorac snima djevojke iz jedne sapunice, koja nema veze s našim krajem, dok se u drugoj - Maks Lovrek liječio u KrapinZAGORCI U SRBIJI skim Toplicama!

“Shpitza” je izvijestila da se Zagorci sele i u Srbiju.

Književnik Borivoj Radaković stvorio je lik Zagorca VICEVI O ZAGORCIMA Drageca Bolfeka za knjigu “Išmail” Vladimira ArseniU “Laku noć Hrvatska” često crtani Mesić priča vicejevića i strip crtača Vladimira Zografa koja je bila prove o Zagorcima: Što kažu Zagorci o 0,0 promila? - Pa movirana u zagrebačkom klubu Gjuro 2. Trebalo bi kad je već moralo biti neriješeno, nek je barem 2:2! promociju napraviti i u Zaboku ili Krapini!

Kad već rijetko što valja u ovoj crtanoj parodiji, nek bar Zagorci u vicevima ne kiksaju. A ako se već proPUSTODOL I TERME JEZERČICA pušta “Laku noć Hrvatska”, propustiti “Zlikavce” i naKonačno još dobrih vijesti iz Zagorja u “Županijskoj šeg Jožu Mateka bilo bi - svetogrđe!

Panorami”, koje su i za Dnevnik. Eugen Husak izvijestio je o otvaranju novouređenog Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Varaždin, vlasnice Dubravke Lekić, u Pustodolu u Donjoj Stubici, u građevine koje nije uspio dovršiti Željko Miketić. Sa Jezerčice se tamo preselilo 248 štićenika i 108 zaposlenih, a uloženo je 21 milijun kuna. Novih 18 milijuna planira se uložiti u obnovu Jezerčice, za prave terme. Kad se već Stubičke ne uređuju, nek’ i stubički kraj ide koracima Tuheljskih, makar i bez Slovenaca.

07.55 08.00 08.10 08.15 08.40 ------09.30 09.50 10.15 10.20 11.55 12.00 12.15 12.25 12.30 13.20 14.00 15.05 15.15 15.20 16.05 17.40 18.15 19.15 19.20 19.30 20.05 21.05 21.55 22.00 22.10 22.20

------00.00 01.00 03.00 03.25 05.00 05.30

16

TV raspored TV kalendar Vijesti Teletubbies, lutkarska serija Vikendica Disneyevi crtići: Aladdin, crtana serija Timon i Pumbaa, crtana serija Promet danas Ciklus Columbo: Negative Reaction, američki TV film Burzovno izvješće Dnevnik TV kalendar Mali savjeti za poljoprivrednike Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Vijesti Promet danas Domovnica: Dubrovnik (2/2) Ribolov, američki film Kad zvoni?, serija za mlade Piramida, zabavni program LOTO 6/45 Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Duga mračna noć, dramska serija Burzovno izvješće Dnevnik Vijesti iz kulture Evergreen: Pink Panther ponovno napada, američki film Noćni program: Nedjeljom u dva Mini-serija Simpsoni 12., humoristična serija Ribolov, američki film Rijeka: More Domovnica: Dubrovnik (2/2)

08.10 Najbolji, dokumentarna serija 08.40 Radoznali vrtlari 2., dokumentarna serija 09.10 Villa Maria, serija repriza dvije tjedne epizode 11.00 Semeljci: Sveta misa, prijenos 12.00 Sove - nečujni lovci 12.55 Mir i dobro 13.25 Opera Box 13.55 Melbourne: Formula 1 za Veliku nagradu Australije, snimka 15.55 Zvjezdani ratovi: Nova nada, američki film 17.55 Nogomet: Magazin Lige prvaka 18.25 Simpsoni 12., serija 18.50 Vijesti iz kulture 18.55 Rukomet: Partizan - Zagreb, prijenos 20.30 Pet plus - sportski program 21.20 Vijesti na Drugom 21.30 Pet plus - sportski program 22.55 Promet danas 23.00 Tenis Davis Cup: SAD - Hrvatska, prijenos 03.00 Zvjezdane staze: Voyager 5., serija 03.45 Zvjezdane staze: Voyager 5., serija

NOVA TV 07.00 09.10 10.00 10.50 11.40 12.35 13.25 13.55 14.25 14.55 15.45 16.15 17.05 17.10 19.00 19.30 19.35 20.00 20.45 21.45 23.30

NOVA KIDS TV Dinotopija, serija Buffy- ubojica vampira, serija Angel, serija Hrvatski Idol – The best of Mentor, serija Automotiv, auto-moto magazin Tajne veze, dokumentarna serija Sretni dani s golim kuharom, kulinarski show Pet minuta slave, zabavna emisija Sve je relativno, serija U sedmom nebu, serija Vijesti Najljepša vremena, igrani film 24 sata Vrijeme Laku noć Hrvatska, crtana serija Zona smrti, serija Red Carpet, zabavna emisija Savršeni stranac, igrani film Laku noć, Hrvatska, crtana serija

06.15 06.20 06.30 09.10 09.15 10.00 10.05 10.55 11.25 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.20 13.55 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.05 21.05 22.20 22.21 22.25 23.20 ------23.35 01.10

04.05 04.35 04.50 05.25

Nedjelja, 06. ožujak 2005 HTV 2

HTV 1

02.00 03.50

KORIST OD TITA “Nedjeljom u 2” sve češće ne može bez spominjanja Tita, kao i “Latinica”. Gost, književnik Predrag Matvejević ustvrdio je, među mnogim zanimljivim opaskama, da je činjenica da su Hrvati imali više koristi

HTV 1

Četvrtak, 03. ožujak 2005

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 10., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Namibija, tajni rezervat Radoznali vrtlari 2., dokumentarna serija Najbolji, dokumentarna serija Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show TV raspored Vijesti Karen Sisco, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Dora 2005. 1. polufinalna večer, prijenos Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Noćni program: Perry Mason: Slučaj zloglasne redovnice, američki film Putovanje oko svijeta: Namibija, tajni rezervat Ispovijed, američki film (12) Slobodna zona, kratki dokumentarni film Poslovni klub Europa i mi Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 ------12.00 12.45 13.35 14.00 14.55 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 19.15 19.30 20.00 20.05 20.55 21.25 21.35 21.40 21.45 22.40 00.25 01.10 01.40 02.05

TV kalendar Program za djecu i mlade.

Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Res publica: Slika zdravlja Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Slučaj zloglasne redovnice, američki film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Poslovni klub Europa i mi Glazbena TV Večeras...

Zapadno krilo 5., serija U uredu 1., humoristična serija Vijesti na Drugom Vijesti iz kulture Promet danas Oz 2., serija F/X - ubojstvo trikom 2, film Karen Sisco, serija U uredu 1., humoristična serija Rodbina, humoristična serija Zapadno krilo 5., serija

NOVA TV 06.45 07.00 09.40 10.30 11.00 11.50 12.50 13.45 13.55 15.45 16.45 17.35 17.40 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 22.00 23.00 00.45

TV prodaja NOVA KIDS TV Uljez, serija Izlog strasti, serija Ljubav bez grijeha, serija Zatočenica, serija U sridu – talk show Laku noć Hrvatska, crtana serija Samo gledam, igrani film Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Izlog strasti, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme sutra Laku noć Hrvatska, crtana serija Pet minuta slave, zabavna emisija Kućanice, serija Kevin Hill, serija Listopad 22, igrani film Košarka Euroliga, snimka

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.15 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.40 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.05 Roseanne, humoristična serija (R) 10.30 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična serija 15.55 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.00 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja:Na što trošite?, talk show 18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Mijenjam ženu hrvatska verzija, dokumentarna sapunica 21.05 Moji dragi Amerikanci, igrani film, komedija 22.45 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija 23.40 Vijesti, informativna emisija 23.55 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija (R) 00.45 Nestali, kriminalistička serija (R) 01.30 Tragovi zločina, kriminalistička serija (R) 02.20 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija (R) 03.10 Exploziv, magazin (R)

Ponedjeljak, 07. ožujak 2005 RTL 07.10 Astro Boy, crtana serija 07.30 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.50 Ed, Edd i Eddy, crtana serija 08.15 Johnny Bravo, crtana serija 08.40 Beyblade, crtana serija 09.45 Moja cura je zvijezda, humoristična serija (R) 10.05 Rock Me Baby, humoristična serija (R) 10.30 Lud za tobom, humoristična serija (R) 11.15 Istina o mačkama i psima, igrani film, komedija 12.50 Rat okruga Johnson, dramska mini serija, drugi dio 14.25 Crna munja, akcijski film (R) 15.55 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija (R) 16.50 Mijenjam ženu - hrvatska verzija, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Salto, zabavna emisija 18.15 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Nova zvijezda - europski magazin, informativna emisija 19.25 Exploziv vikend, magazin 20.15 Strljšen, srpski igrani film, triler Beograđanka Adrijana putuje po cijeloj Europi zajedno s elegantnim i privlačnim talijanskim poslovnim čovjekom, u kojega se zaljubila na prvi pogled. Iako ga ne poznaje najbolje, Adrijana uživa u luksuzu o kakvom je prije mogla samo sanjati, sve dok ne shvati da se njen zavodnik bavi nekakvim mutnim poslovima, uslijed kojih neprestano mijenja mjesto boravka. Uskoro mu se na tragu nađu i albanska mafija i policija u potrazi za ubojicom poznatim pod nadimkom Stršljen, pa će Adrijana morati izabrati između ostanka s čovjekom koji se kune u svoju ljubav i naizgled sigurnog povratka kući.

21.40 FBI: Istraga, dokumentarnokriminalistička serija 22.35 Novi forenzičari, dokumentarnokriminalistička serija 23.35 Autopsija, dokumentarnokriminalistička serija 00.05 Playboy: Put strasti za Malibu, igrani film, erotski (R) 01.35 Exploziv vikend, zabavna emisija (R)

HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 09.15 10.00 10.10 11.05 11.50 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 13.55 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.10 21.50 22.40 22.41 22.45 23.40 23.50 00.00 ------01.25 03.10 04.40 04.50 05.25

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 10., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Arizona i New Mexico Oprah Show (636) TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show TV raspored Vijesti Karen Sisco, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo sa stilom Vijesti Život uživo tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Latinica: Cenzura Konstruiranje nemogućeg: Rimska ratna naprava, dokumentarna serija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Dobro ugođena večer: Zagrebački solisti i Ilya Gringolts NOĆNI PROGRAM: Dnevnik mojoj djeci, mađarski film Latinica: Cenzura Slobodna zona, kratki dokumentarni film Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 ------11.10 11.40 12.00 12.45 13.35 14.00 14.55 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.35 20.00 20.05 20.35 22.35 22.45 22.50 23.40 00.35 01.20 01.45

TV kalendar Program za djecu i mlade: Glazbena TV Slobodna zona, dokumentarni film Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Res publica: Religijski program Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Negative Reaction, američki TV film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Internacional, magazin Rodbina, humoristična serija Večeras...

Whoopi, humoristična serija Miss Universe, prijenos Vijesti na Drugom Promet danas Bez traga, serija (12) Oz 3., serija Karen Sisco, serija Whoopi, humoristična serija Bez traga, serija (12)

NOVA TV 07.00 09.35 10.25 11.15 12.05 13.00 13.20 14.15 14.45 15.25 16.25 17.15 17.20 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 22.35

NOVA KIDS TV Uljez, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Red Carpet, zabavna emisija Laku noć, Hrvatska, crtana serija Lovac na krokodile, dokumentarna serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Nauči me voljeti, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Zatočenica, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Jedan na jedan – talk show Alke Vuice Prvi u tjednu: Ace Ventura- Šašavi detektiv, igrani film Nova noć: Zakletva, igrani film

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.15 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.40 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.05 Roseanne, humoristična serija (R) 10.30 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična animirana serija 15.50 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Kakvo je stanje u hrvatskim rodilištima?, talk show Sanja je primila nekoliko mailova svojih gledateljica koje su željele s njom podijeliti traumu poroda u nekim od naših rodilišta. Neukusne šale osoblja, osjećaj napuštenosti, strah, poniženje... A što o porodima u našim rodilištima misli Hanča Mašić, Romkinja koja je jednom nakratko zamijenila svoju životnu ulogu sa Severininom, a inače je već 18 godina neprestano trudna i rađa?

18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Srcolovka, zabavna emisija 21.15 Selena, igrani film 23.25 Cobra 12, kriminalistička serija 00.15 Vijesti, informativna emisija 00.30 Strljšen, srpski igrani film (R) 01.55 FBI: Istraga, dokumentarnokriminalistička serija (R) 02.40 Novi forenzičari, dokumentarnokriminalistička serija (R)

zagorskilist

YK Petak, 04. ožujak 2005 HTV 1 06.20 06.30 09.10 09.15 10.00 10.10 11.05 11.20 11.50 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.20 13.55 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.10 21.30 23.35 23.40 23.50 23.55 ------01.35 01.45 02.15 02.35 03.20 04.05 04.55 05.35 06.10

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 10., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: New York Slobodna zona, kratki dokumentarni film Kruške i jabuke kuharski dvoboj TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show TV raspored Vijesti Karen Sisco, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Znanstvena petica Villa Maria, serija Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2005. 2. polufinalna večer Grof Monte Cristo, američko-britanski-irski film Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Sud i kazna 6., mini-serija (18) Noćni program: Zlikavci, zabavni program U uredu 1., humoristična serija Rodbina, humoristična serija Karen Sisco, serija Alias 2., serija Snaga valova, serija Znanstvena petica Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

Subota, 05. ožujak 2005

HTV 2 07.50 ------11.10 12.00 12.45 13.30 13.55 14.35 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 19.15 19.30 19.55 20.00 20.50 21.35 21.45 21.50 21.55 22.10

TV kalendar Program za djecu i mlade: Reprizni program Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Res publica: Među nama Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Kinoteka: Kako ubiti svoju ženu, Američki film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Savršeni svijet Iz jezične riznice Glazbena TV Večeras...

Snaga valova, serija Alias 2., serija Vijesti na Drugom Vijesti iz kulture Promet danas Zlikavci, zabavni program Tenis Davis Cup: SAD - Hrvatska, uključenje

NOVA TV 06.55 07.00 09.50 10.40 11.10 12.00 13.05 13.45 13.55 15.45 16.45 17.35 17.40 18.10 19.00 19.45 19.55 20.00 20.30 21.30 23.25 00.15

Vrijeme danas NOVA KIDS TV Uljez, serija Izlog strasti, serija Ljubav bez grijeha, serija Zatočenica, serija Po ure torture, zabavna emisija Laku noć Hrvatska, crtana serija O (Othello), igrani film Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Izlog strasti, serija Uljez, serija 24 sata Laku noć Hrvatska, crtana serija Vrijeme Mr. Bean, crtana serija Drugo lice – Petar Vlahov show Riba zvana Vanda, igrani film Zakon u New Yorku, serija V.I.P., serija

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.15 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.40 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.05 Roseanne, humoristična serija (R) 10.30 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična animirana serija 15.50 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.00 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Priznajem, prevario sam te!, talk show 18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Krajnja granica, igrani film, akcijski 21.45 Lopovi, ubojice i dvije nabijene puške, igrani film, kriminalistička komedija 23.35 Vijesti, informativna emisija 23.45 Okus Minnesote, igrani film, romantična komedija 01.25 Moji dragi Amerikanci, igrani film, komedija (R) 03.05 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija (R)

Utorak, 08. ožujak 2005 HTV 1 06.20 06.30 09.10 --.-- 09.15 10.00 10.10 11.05 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.10 20.45 21.40 22.10 22.11 22.15 23.10 23.20 23.30 ------00.30 02.10 02.40 03.30 04.10 04.55 05.30

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Mali savjeti za poljoprivrenike Lugarnica 10., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Skrivena šuma Nove Gvineje Oprah Show (637) Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Karen Sisco, serija Slobodna zona, dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Globalno sijelo 100% ja, zabavno-glazbena emisija Svete planine svijeta: Olimp - Zeusov tron, putopisna serija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Na rubu znanosti: Rad na tijelu NOĆNI PROGRAM: Bog je velik, a ja tako mala francuski film Globalno sijelo 100% ja, zabavno-glazbena emisija Karte na stol, magazin iz kulture Oprah Show (636) Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

zagorskilist

HTV 2 07.45 07.50 ------11.10 11.40 12.00 12.45 13.35 14.00 14.50 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.35 20.00 ------23.35 23.45 23.50

TV raspored TV kalendar Program za djecu i mlade: Glazbena TV Slobodna zona, kratki dokumentarni film Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Res publica: Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Bog je velik, a ja tako mala francuski film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Karte na stol, magazin iz kulture Rodbina, humoristična serija Večeras...

NOGOMETNA LIGA PRVAKA: Vijesti na Drugom Promet danas Oz 3., serija

NOVA TV 07.00 09.35 10.25 11.15 12.05 13.00 13.20 14.15 14.45 15.25 16.25 17.15 17.20 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00

NOVA KIDS TV Uljez, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Jedan na jedan, talk show Laku noć, Hrvatska, crtana serija Lovac na krokodile, dok. serija Dream Team, serija Izlog strasti, serija Nauči me voljeti, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Zatočenica, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Naša mala klinika, serija Po ure torture, zabavna emisija 21.30 Izgubljeni, serija 22.30 Svi vole Raymonda, serija 23.00 Nova noć: Mali glasovi, igrani film

HTV 1 07.00 07.05 07.15 07.20 08.10 09.00 09.50 10.00 10.05 10.55 11.25 11.55 12.00 12.15 12.20 13.10 15.15 15.20 15.50 16.50 17.00 17.05 17.50 18.40 19.25 19.30 20.05 21.35 21.40 21.55 ------00.45 02.15 ------04.00 04.45 05.15 06.00 06.25 06.55 07.05

TV raspored TV kalendar Vijesti Pepeljuga, američko-australski animirani film Tajna djevojke Mulan, američki animirani film Parlaonica Vijesti Promet danas Briljanteen Kad zvoni?, serija za mlade Kruške i jabuke kuharski dvoboj Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Sedam žena, serija (12) Grof Monte Cristo, američko-britansko-irski film Vijesti Hrvatska kulturna baština Reporteri Vijesti Promet danas Inspektor Rex 6., serija Divlja Australoazija, dokumentarna serija TV Bingo Show Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2005. - finale, prijenos Burzovno izvješće Dnevnik Heat, američki film (12) Noćne ptice: Supernova, američki film Priča o O, francusko-njemački film (18) NOĆNI PROGRAM: Newyorški plavci 10., serija (12) Bez oduševljenja, molim 2.humoristična serija Inspektor Rex 6., serija Simpsoni 12., humoristična serija Crno-bijelo u boji Slobodna zona, kratki dokumentarni film Sedam žena, serija (12)

HTV 2 08.20 Villa Maria, serija repriza tri tjedne epizode 10.30 Kućni ljubimci 11.00 Njezin alibi, američki film 12.30 Glas domovine 13.00 Duhovni izazovi 13.15 Prizma - multinacionalni magazin 14.20 Krugovi - sigurnost u cestovnom prometu 14.40 Crno-bijelo u boji 15.10 Neki to vole vruće, američki film 17.10 HNL: Hajduk - Varteks, prijenos 19.15 Bez oduševljenja, molim 2.humoristična serija 19.45 Simpsoni 12., serija 20.10 Večeras...

20.15 Newyorški plavci 10., serija (12) 21.00 Odjel za žrtve 4., serija (12) 21.45 Vijesti na Drugom 21.55 Vijesti iz kulture 22.00 HNL - emisija 23.00 Promet danas 23.05 Monk, serija (12) 23.50 Obavještajci 2., serija (12) 00.40 Sport danas 00.50 Ray Charles et Son Trio

NOVA TV 07.00 09.30 10.20 11.10 11.40 12.05 12.35 13.05 13.35 14.05 14.55 16.50 16.55 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 22.40 23.30 00.20

NOVA KIDS TV Dinotopia, serija Smallvile, serija Djevojke s Beverly Hillsa, serija Futurama, crtana serija Mr. Bean, crtana serija Automotiv, auto-moto magazin Ski magazin Goodyear liga – sažeci VH 1 Put do slave: Motley Crue Riba zvana Vanda, igrani film Vijesti Košarka Goodyear liga: Bosna-Zadar, prijenos 24 sata Vrijeme Da pukneš od smijeha, zabavna emisija Hrvatski Idol – The best of Pakleni udar, igrani film Mentor, serija Firefly, serija Put do slave: Brandy

RTL 07.10 Beyblade, crtana serija 4 epizode 08.35 Moja cura je zvijezda, humoristična serija 09.00 Rock Me Baby, humoristična serija 09.20 Lud za tobom, humoristična serija 09.45 Zabranjena ljubav, sapunica maraton - pet tjednih epizoda 12.00 Rat okruga Johnson, vestern mini serija, prvi dio 13.35 Od Zemlje do Mjeseca, dramska serija 14.40 Cijena savjesti, dramska serija 15.30 Pravi poziv, akcijsko-fantastična serija 16.15 Krajnja granica, igrani film, akcijski (R) 17.50 Zvijezde Ekstra: Cameron Diaz i Drew Barrymore - ljubavni lanac, zabavna emisija Na prvu pomisao, ne bi se reklo da Cameron Diaz može imati poteškoća pri traženju dečka: ova je plavooka glumica popularna još od srednje škole, karijeru modela započela je u šesnaestoj, a današnji honorari dosežu vrtoglavih 20 milijuna dolara. No njezin je život u ranoj mladosti ipak bio osamljen, a jedina zabilježena veza, i to petogodišnja, ona je s video producentom Carlosom De La Torreom.

Ljubavni život Cameronine kolegice, nekadašnjeg “enfant terriblea” holivudske scene, nešto je manje uspješan po svojoj dugotrajnosti. Iako je Drew premostila problematičnu mladost i postala zvijezda visokobudžetnih filmova te vlasnica producentske, vrlo uspješne tvrtke, ljubav za nju još uvijek nije došla u grad.

18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv vikend, magazin 20.15 Crna munja, igrani film, akcijski 21.45 Boks, prijenos uzivo 01.05 Playboy: Put Strasti za Malibu, igrani film, erotski 02.35 Lopovi, ubojice i dvije nabijene puške, igrani film, kriminalistička komedija (R)

Srijeda, 09. ožujak 2005 RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.20 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.45 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.05 Roseanne, humoristična serija (R) 10.35 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica Korf i Repnin ponude Dolgorukayi da ode s njima u kuću svoga zeta. Natasha se nađe u teškoj situaciji, pa joj Alexander ponudi pomoć.

13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična serija 15.55 Sabrina, mala vještica, humoristična serija Kad joj njeni akademski uspjesi ne priskrbe zaslužene pohvale, Sabrina baci čaroliju «samo deserti» na svoje učitelje i prijatelje.

16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Sve su žene lijepe!, talk show 18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Super dadilja, dokumentarna sapunica 21.05 Kraj ljubavne priče, igrani film, ljubavna drama 22.50 Cobra 12, kriminalistička serija 23.45 Vijesti, informativna emisija 00.00 Srcolovka, zabavna emisija (R) 00.50 Selena, igrani filma, glazbena drama (R) 02.55 Cobra 12, kriminalistička serija (R) 03.45 Exploziv, magazin (R)

HTV 1 06.30 09.10 09.15 10.00 10.10 10.35 11.00 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.45 18.30 19.15 19.20 19.30 20.05 21.40 22.10 22.11 22.15 23.10 23.20 23.30 ------00.15 02.05 02.30 02.55 03.05 03.50 04.05 04.50 05.25

Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 10., serija Vijesti Čuvari šume, dokumentarna serija Gospodari životinja, dokumentarna serija Govorimo o zdravlju Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Daniel Deronda, serija Slobodna zona, dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija LOTO 7/39 Večeras...

Dnevnik Sport Vrijeme The Claim, kanadskobritansko-francuski film (12) Čardak i na nebu, i na zemlji dokumentarna emisija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Transfer NOĆNI PROGRAM: Mirka, talijansko-španjolskofrancuski film (12) Čuvari šume, dokumentarna serija Gospodari životinja, dokumentarna serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Transfer Slobodna zona, dokumentarni film Oprah Show (637) Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 ------11.10 11.40 12.00 12.45 13.20 13.35 14.00 15.00 16.30 16.40 17.30 18.20 18.45 18.50 19.30 19.55 ------23.35 23.45 23.50 00.45 ------03.35

TV kalendar Program za djecu i mlade: Glazbena TV Slobodna zona, dokumentarni film Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Res publica: Trenutak spoznaje Res publica: Heureka Rodbina, humoristična serija NULTI SAT Ti pripadaš meni, američki film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija CIA 2., serija Županijska panorama Vijesti iz kulture Petrinja u pjesmi i slici, dokumentarna emisija Rodbina, humoristična serija Večeras...

Nogometna Liga prvaka: Vijesti na Drugom Promet danas Oz 3., serija Dogville, dansko-švedski film (18) Reprizni program: Daniel Deronda, serija

NOVA TV 07.00 NOVA KIDS TV 09.25 Lenzerheide: Skijanje spust (m), prijenos 10.35 Zatočenica, serija 11.25 Ljubav bez grijeha, serija 12.25 Lenzerheide: Skijanje spust (ž), prijenos 13.20 Lovac na krokodile, serija 14.15 Dream Team, serija 14.45 Izlog strasti, serija 15.25 Nauči me voljeti, serija 16.25 Ljubav bez grijeha, serija 17.15 Vijesti 17.20 Zatočenica, serija 18.10 Uljez, serija 19.00 24 sata 19.45 Vrijeme 19.50 Laku noć, Hrvatska, crtana serija 20.00 Krimić: Njena tajna, igrani film 21.35 U sridu – talk show 22.35 Svjetske zavjere, dokumentarna serija 23.05 Nova noć: Sigurne stvari, igrani film

RTL 06.50 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.35 Anastasia, sapunica (R) 08.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.20 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.45 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 10.10 Roseanne, humoristična serija (R) 10.35 Bračne vode, humoristična serija (R) 11.00 Dadilja, humoristična serija (R) 11.25 Sanja, talk show (R) 12.20 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.45 Anastasia, sapunica 13.30 Osveta ljubavi, telenovela 14.20 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.15 Exkluziv, magazin (R) 15.30 Simpsoni, humoristična serija 15.55 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.40 Bračne vode, humoristična serija 17.05 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Kako doživjeti stotu , talk show Što treba jesti da bismo dugo izgledali dobro, sačuvali našu kožu od bora, ostali mladi što duže... Je li dovoljno samo razmišljati o prehrani ili su neke druge stvari, iz duhovne, emocionalne, intelektulane sfere, čak važnije od hrane u našim nastojanjima da živimo što duže i kvalitetnije.

18.30 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Prijatelj na kvadrat, zabavna emisija 21.10 Nestali, kriminalistička serija 21.55 Tragovi zločina, kriminalistička serija 22.45 Cobra 12, kriminalistička serija 23.40 Vijesti, informativna emisija 23.55 Super dadilja, dokumentarna sapunica (R) 00.45 Kraj ljubavne priče, igrani film, ljubavna drama (R) 02.30 Cobra 12, kriminalistička serija (R) 03.20 Exploziv, magazin (R)

17

YK ŽENSKO PISMO

Bijeli papir Rado bih zaboravila neke trenutke, događaje, koji me vjerno s nelagodom prate. U ovo zimsko vrijeme dugih dana i dugih noći rado bih pospremila u mapu prošlosti sve ružno i tužno, nastojim to učiniti dan za danom.

Pamtim sretne dane koji me uvijek iznova potiču da idem dalje. Znam, danas bi puno toga učinila drugačije, možda bolje.

Opterećujem se mislima, misli su uvijek bile moje, slobodno bi lutale na krilima mašte i sve je bilo lakše.

Danas maštam sve manje, više zapisujem. Spoznala sam moć bijelog papira i moje olovke. Zbog te spoznaje sve manje sam sama, usamljena. Ne mogu biti sama uz moj bijeli papir koji je uvijek tu, spreman za druženje sa mnom.

Oduvijek sam voljela pisati, samo nisam imala vrijeme za to. Moje zlatne godine donijele su mi vrijeme i ja ga koristim da zabilježim trenutak, događaj, da bude svjedok mog življenja, dok tinta ne izbijeli. Mogu biti tužna, vesela, zločesta, moj bijeli papir je tu i jednako moj. (C.K.)

PROMET Poštujte naše znakove ili zakoni postoje da bi ih kršili?

Radnici crnom vrećom prekrili znak i izazvali kaos inulog ponedjeljka u prijepodnevnim satima dvojica su radnika Bolnice za reumatske bolesti i rehabilitaciju iz Krapinskih Toplica, prema pričanju prolaznika, crnom vrećom za smeće napokon riješila nedoumicu koja je više od dva tjedna zbunjivala vozače i prolaznike Zagrebačkom ulicom.

Naime, dva tjedna prije, zbog radova na cesti vezanih uz rekonstrukciju topličkog vodovoda, radnici su postavili znak koji upozorava na radove te iznad njega i jedan koji zabranjuje prometovanje ulicom. Radnici su crnom vrećom prekrili znak zabrane te je ulica, očigledno njihovom procjenom, otvorena za promet. Općepoznata uzrečica da zakoni postoje kako bi ih se kršilo primjenjiva je u ovom slučaju i na prometne znakove. Iako je znak zabrane prometovanja spomenutom ulicom bio istaknut na vidljivom mjestu, nije primijećen niti jedan vozač koji je ispoštivao njegovo značenje i pokušao pro-

naći alternativni put za ulazak u centar Krapinskih Toplica. Tako možemo zaključiti da su, usprkos postavljenom znaku, Topličani i gosti svakodnevno i to mnogostruko, jer je Zagrebačka vrlo prometna ulica, kršili prometna pravila, a da toga vjerojatno nisu bili ni svjesni jer je gotovo nevjerojatno da nečijom pogreškom za mjesto vitalna ulica bude zatvorena za promet, a da istovremeno ne postoje smjerokazi koji upućuju na zaobilazni put. Možemo tek nagađati koliko je onda onih vozača koji uopće nisu ni opazili prometni znak koji upozorava na rupe, duboke i preko metar, kojima obiluje cesta i puka je sreća da nije došlo do prometne nesreće.

Stotinjak metara dalje, u samom centru Krapinskih Toplica, naišli smo na potpuno suprotnu situaciju koja neodoljivo podsjeća na filmsku scenu iz kasnih osamdesetih kada su velikani tadašnje jugoslavenske filmske scene u Toplicama snimali seriju Hokejaši. Uz Batu Živojinovića nastupio je i Boris Dvornik kojeg se sjećamo ka-

ko zaustavlja automobil u centru mjesta i ispituje prolaznike gdje su Toplinske Krapice. Scena je to koja se često ponavlja i danas, no ne u svrhu snimanja neke humoristične serije o starcima koji dolaze na liječenje, već u stvarnom životu . Ovdje se otvara pitanje zašto jedno turističko mjesto, a uz to i poznati rehabilitacijski centar, nije bolje opskrbljeno smjerokazima i pločama s imenima ulica. Logično je da sva-

ku ulicu, barem njezin početak i završetak, označava ploča s imenom ulice, što ovdje nije slučaj. Toplička i Zagrebačka ulica, koje započinju u samom centru mjesta te vode u smjeru Krapine odnosno Zagreba poimence su poznate mještanima i poštaru, dok posjetitelji Toplica informaciju o njihovim nazivima ne mogu pročitati s regularne ploče jer takva jednostavno na početku spomenutih ulica – ne postoji. (M.P)

lo HLADNO PIVO. Kako bend ima velik broj fanova i u našoj županiji, nije čudno da je isti i prije ponoći bio prepun. Javio se problem parkiranja jer parkiralište kluba nije bilo dovoljno veliko za sve limene ljubimce.

Ulica Stjepana Radića bila je, kao, uostalom, i svaki drugi vikend od kad je klub središte društvenog života županije, okupirana automobilima s lijeve i

desne strane. No, Zagorci ipak imaju kakvu-takvu kulturu vožnje, pa se pazi na to da ulazi u dvorišta ostanu slobodni, tj. želim ukazati na to, da ti automobili između 00:00 i 05:00 nikome ne smetaju. Štoviše, velik broj fanova klub je napustio oko 03:00, nakon što je koncert završio, a to je vrijeme, kada i inače najveći broj mladih željnih društva, plesa i zabave, napu-

šta jedan od rijetkih prostora u županiji koji im to omogućava.Tu na društvenu scenu stupa naša draga policija, točnije, njihov bezobrazluku, jer su na sve parkirane automobile kroz Radićevu stavljene kazne za nepropisno parkiranje u iznosu od 400 kuna.

Na pamet mi pada da je tu stvar u lijenosti policajaca, koji su umjesto da patroliraju po cestama župani-

je i kažnjavaju opasne i pijane vozače, odlučili malo prošetati, protegnuti noge od stanice kroz Radićevu, napisati kazne i vratiti se. Iskreno se nadam da se nisu umorili i da su od stanice zaista išli pješice, a ne vozeći se u Golfovima!

Svaka čast vodstvu i osoblju Tropica, oživjeli su nam društvenu scenu, a i nisu skupi, cijena ulaznice za Hladno pivo bila je 30 kuna. Uskoro u Zaboku

gostuje Edo Maajka i bez obzira na cijenu ulaznice, nakon ovih 400 kuna za parkiranje, teško da će napuniti klub.

Znam da su nove odore potrebne, ali našu dragu policiju pitam: ‘’Ne mislite li da je sramotan način na koji ste odlučili trenirati strogoću na mladima??? Ovo je ipak 2005. godina!’’

ku umjesto da citira organizatora, zapinje u kalkulacijama oko Oro lista.

Hrvatska demokratska zajednica Oroslavja, pozdravila je izdavanje Oro lista, ali je isto tako kazala da bi list trebao biti na neovisnoj, ekskluzivnoj i komercijalnoj osnovi.

Na žalost, Oro list niti je besplatan, niti je javno glasilo grada Oroslavja, već je to Koalicijski afirmativni list.

Taj časopis isključivo ovisi o Gradskom proračunu, stoga i ne može biti objektivan.

U njemu se učestalo intrigantno iznašaju ekstravagantne tvrdnje o uspjesima falične Gradske koalicijske vlasti, što građane, po našim opširnim istraživanjima u 2004. godini košta preko sto tisuća kuna.

Zamislite, nakon što smo nevidljivu istinu, učinili vidljivom i gosp. Lončaru je prezentirali egzaktnom analizom, on se uznemirio. Pa nije valjda Milan Babić s oroslavskim HDZom odredio njegov put?!

Gospodin Lončar je zbog financijskih vizija Oro lista, završio u visokom

stupnju ovisnosti o izvoru koji mu daje novac i zato ne treba čuditi što pokušava stvoriti pejorativnu sliku o 15. obljetnici HDZa Oroslavja.

Nije li najeklatantniji primjer ponašanja Koalicijskog lista, u Oro listu br. 2 na stranici 30, gdje je iskorištena slika iz mandata Milana Babića. Ispod slike piše, «citat – U sklopu oroslavskih Dana nogometa 2004. godine... itd.».

Niste li vi gosp. Lončar kao glavni urednik, u skladu s nepristranom novinarskom profesijom tre-

bali dati napisati: «Obzirom da se aktualni gradonačelnik Oroslavja Davor Gradičak, zbog svoje nelegitimnosti skriva po mišjim rupama, morali smo se koristiti slikom iz vre-

mena prijašnjeg gradonačelnika Milana Babića, koji je sigurno jako ponosan na tu sliku.»

MAČE

Gradnja školskog igrališta počinje početkom proljeća Darinka Dumbović, Zdravko Tkalec, Mladen Malečić, Jasna Sviben i Stjepan Sokolić članovi su radne grupe Općine Mače imenovani na posljednjo sjednici Općinskog vijeća koji će se baviti prijavama na natječaje. Naime, u Maču je održan sastanak sa slovenskim partnerima radi natječaja u okviru programa za susjedstvo Slovenija-Mađarska-Hrvatska u sklopu INTERREG-a III A. U tom je programu trebalo sudjelovati sedam udruženih jedinica lokalne samouprave sjeveroistočnog dijela naše županije, a koje bi predvodila mačanska općina. Međutim, zbog prekratkog roka za predaju elaborata, odlučeno je da se neće krenuti u taj projekt. Šesti član formirane radne grupe biti će iz općine Lovinac koja već koristi sredstva predpristupnih fondova Europske unije. U realizaciji projekata općine utvrđeni su i prioriteti, te se tako na prvom mjestu našla izrada plana razvoja općine, zatim plan turističkog razvoja koji će obuhvatiti i vinske ceste, poljoprivredu, zdravu hranu i zdravstveni turizam, potom na red dolazi komunalna infrastruktura, kultura i prijedlozi udruga.

Također, Mače kreće u izgradnju školskog igrališta te će se uskoro krenuti u otkup zemljišta površine 400 četvornih hvati. Uređenje i asfaltiranje predviđeno je početkom proljeća te će tako mačanski osnovnoškolci moći kvalitetnije obavljati nastavu tjelesnog odgoja, jer trenutno nemaju adekvatnu sportsku dvoranu i igralište koje je dijelom već prenamijenjeno kod dogradnje školskih prostora. Predviđeno zemljište se nalazi iza postojećeg nogometnog igrališta u Maču. (D. Čiček)

KRAPINSKE TOPLICE

M

pisma èitatelja Parking po satu 100 kuna Kad se u našem lijepom Zagorju konačno nešto pomakne na društvenoj sceni, naša draga policija to uspije upropastiti. I po milijunti put potvrdi pretpostavku kako je u Zagorju teško izvediva, bez obzira o kojoj se generaciji radilo, kvalitetna, i na kraju ugodna zabava. Naime, u petak, 18. 02. 2005., u Tropic baru je gostovaHrvatska demokratska zajednica, Gradski odbor Oroslavje. U skladu sa Zakonom o informiranju, molimo vas da objavite demanti: U Zagorskom listu (br. 71 od 24.02.2005.) gosp. Dragutin Lončar uključio se u aktualna politička zbivanja iznoseći niz proizvoljnih ocjena, koje se bitno razlikuju od onoga što je bilo na 15. obljetnici HDZa u Oroslavju.

Iako gosp. Lončar na 15. obljetnici nije ni spomenut, on u navedenom član-

18

Zagorka

Predsjednik GO HDZ-a Oroslavja, Milan Babić

Odgovor Milanu Babiću Žalosno je da se predsjednik nekad ugledne stranke u Oroslavju u posljednje vrijeme toliko služi lažima, neistinama i poluistinama. Budući da sada, a niti na nedavnom skupu stranke nije, blateći «Oro list», iznio nijednu činjenicu, osim floskule «opširno istraživanje, ovim završavamo ovu priču o novinarstvu, novinama i izdavaštvu u što se Babić očito ne razumije, kao još u mnogo toga u što se petlja.

Drago Lončar

zagorskilist

CMYK

Francuska kuhinja u zabočkoj školi

ZA DOMAĆE, ZA PAJDAŠE

Istočna i zapadna brača

Neven Miškulin ZABOK

Z

asigurno u svijetu ne postoji zemlja u kojoj, više nego u Francuskoj, hrana i piće, tako cjelovito i snažno predstavljaju i kulturu življenja!

Uzmemo li u obzir da mnoge važne stvari, po ustaljenom vjerovanju „idu kroz želudac“, a da je Francuska svoja današnja gastronomska umijeća naslijedila od starih Rimljana, koji su kulinarstvo uzdigli do božanskih visina, lako je razumjeti zašto je francuska kuhinja gotovo najpotpunija na svijetu.

Učenici trećeg razreda Ugostiteljsko turističke škole u Zaboku prošle su srijede dobili jedinstvenu priliku da svoja kulinarska umijeća ostvare kroz Projekt nazvan Atelier de la cuisine francaise ili u prijevodu, radionicu francuske kuhinje.

Projekt su pokrenule, s puno entuzijazma, Spomenka Šabić, profesorica talijanskog i francuskog jezika u Srednjoj školi Zabok, Ana Ilinčić, profesorica kuharstva u Ugostiteljsko- turističkoj školi i Emilie Perrichon, izvorna Francuskinja koja radi kao lektorica francuskog jezika pri francuskom veleposlanstvu u Hrvatskoj. Našim mladim nadama budućeg profesionalnog hrvatskog kuharstva, koji od prvog razreda srednje škole uče francuski jezik, iznimno je korisno i za budućnost ohrabrujuće

zagorskilist

Piše: Rajko Fureš

neprekidno usavršavanje te upoznavanje. s temeljima i nadgradnjama sofisticirane francuske kuhinje „Sva jela pripremamo prema francuskim receptima preuzetim iz francuskih kuharica, a tijekom pripreme jela učenici komuniciraju isključivo na francuskom jeziku s profesoricom Emilie Perrichon“, rekla je profesorica Šabić. Emilie je slične projekte radila sa strancima u Francuskoj, jako je zadovoljna sa zagorskim mladim kuharskim nadama koje je u prvoj ovakvoj radionici održanoj prošloga mjeseca francuska ambasada nagradila velikim stripovima o Asterixu i Obelixu.

Ana Ilinčić objašnjava: „Učenje francuskog jezika je jednostavno nužnost u obrazovanju budućih kuhara, jer je francuski jezik „alfa i omega“ u svjetskoj gastronomiji. Ono što engleski jezik znači u baru - to francuski predstavlja - u

kulinarstvu! Svaki učenik koji želi postati dobar kuhar treba ovladati francuskim jezikom, kako zbog poznavanja terminologije i naziva jela, tako i zbog praćenja stručne literature i cjeloživotnog stručnog usavršavanja“ Za prezentaciju, na kojoj se sladio i vaš novinar, odabrani su tipično francuski obroci, srednje složenosti ako se uzme u obzir težina pripremanja. Tako su se na meniju našle dvije “tarte” -pite od prhkog tijesta, nepcu ukusno i oku privlačno toplo predjelo i desert, što je tipična delicija s francuskih trpeza.

Za predjelo je poslužena salata od želudaca peradi s orahovim uljem, dok je glavno jelo bilo teleće pečenje s maslinama uz gratinirane dofinske krumpire kao prilog.

U ovom su Projektu sudjelovali i potpomogli ga učenici Ugostiteljsko turističke škole koji se školuju za konobare. Oni su sve prisutne goste vje-

što i profesionalno poslužili jelima i maštovitim koktelima pod budnim okom razrednika Štefanca i profesorice Šušnjar.

Ambiciozni planovi

Ista ekipa priprema i finalni Projekt - još jednu radionicu francuske, ali i zagorske kuhinje koncem mjeseca travnja, kada će na degustaciju jela biti pozvani brojni ugledni gosti iz Zavoda za školstvo, naše županije i Francuskog veleposlanstva, uključujući i francuskog veleposlanika. Cilj im je ostvarenje trajne stručne suradnje i razmjene između zabočke Ugostiteljsko-turističke škole i nekih srodnih škola u Francuskoj.

Profesorice Ilinčić i Šabić također razmišljaju o izdavanju autohtone zagorske kuharice na francuskom jeziku. U tom ambicioznom projektu računaju na pomoć i podršku Odjela za jezičnu i kulturnu suradnju francuskog veleposlanstva, ali i prosvjetnih i turističkih institucija

Z

nali sme da braču mame tera su nam na druge strane, tam gde sunce hjutrece se budi. Mislili sme da same su nam uni pravi brati, da druge brate na svetu ovom nemame, da ih nie. A kak človek h življenju navek živi tak da nič nezna, i zanje duge znali niesme da brati su nam previ, tek gda sme te i otkrili, mnogi su načuditi niesu mogli – da nam brati moreju delati te kaj su nam delali. Ali kak se veli, življenje nas navek vuči, a mi se nikak nič žnjega nigdar ne nahčime. Drugi su morti i pametnejši, drugi se morti držiju toga da vriedi nekaj i pamtiti, da se negda človek trieba nečega i držati, same je prinas tak – da nam je navek vse jedne, kak da nigdar niesme niti nebume k pameti došli, kak da po svetu hodime, a nezname kam, kak niti zakaj.

Još nam je lepše bile gda zeznali sme da najemput sme brate dobili tam gde sunčeke zahaja, a tam nam se navek vse lepše videle, jer gda se nočka kaže a dan na počinak odhaja – vse te nekak

po celomu tielu zbudi senje stare, senje na tere sme na lete čakali. I navek nam je vse odnjih bolše bile nek domače, i papier i hajcung i vsaki canjek, kaj se prinjih je napravil, a poklje ti tak zide da i prinas je vsega toga još več, a na prvomu mestu još pune, pune bolše.

Kaj si bi človek mislil otom, gda bi pomoči se nadal, da bi mu nehči zmeknul stolec na teromu sedi, kak su nam tie brati, zapadni naši zmeknuli potihe. A nie im te prvi put, i prie su te potajne, prie su iste tak za nas skrbeli, same te videli niesme ili niesme šteli znati. A zakaj niesme prie videl, zakaj nam prie nie te do mozga došle, gdo zna, navek je prinas tak da se vsemu čudime, baš kak uni bogec teri se stalne nada da bu pametnejši, a h iste se vrieme furt na isti rucelj hlavlja.

Brati su nam kak brati bi trebali biti, jake složni, i navek se h veselju dogovaraju i za nas se misliju, nam za pleča da nas nebi motali z raspravami nam na veliku korist. Navek nam tie brati študeraju kak bu nam bolše bile, a dobrota nam je njihova zdaj fala bogu dobre poznata, tak da bi nam najpametnejše bile da ih ne mutime z sobu – da se vsake prestupne vidime kak bi si još bolši ž njimi bili, jer dok je sveta i veka za brate takve, vsemi pajdaši kaj ih maš od srčeka moraš preporuku dati.

19

CMYK

kultura KRAPINA

Otvorenje izložbe u Hušnjakovom Krapinski Muzej evolucije i nalazište pračovjeka «Hušnjakovo» priređuje izložbu pod nazivom «Život i kultura neandertalskog čovjeka / Life and culture of Neanderhal man». Na izložbi će posjetitelji moći vidjeti kako je izgledao krapinski pračovjek te vidjeti kako je živio. Autorica izložbe je viša kustosica muzeja dipl. ing. geol. Vlasta Krklec, dok je ilustracije izradila akademska slikarica i grafičarka Maja Nikin Šimić.

Otvorenje izložbe je u petak 4. ožujka s početkom u 18 sati, a izložba će ostati otvorena do 4. svibnja. (S. Fuštin) ZAGREB

Zagorski slikari izlažu u Zagrebu

Slikarica Larisa Kralj iz Desinića i slikar Josip Rubes iz Krapinskih Toplica izlažu u Galeriji Grupe 69 u Zagrebu, Palmotićeva 13. Izložba je otvorena 8. veljače i njezin postav ostaje do 8. ožujka. Prilikom otvorenja izložbe izveden je kratki umjetnički program u kojemu su nastupili pjesnik Nikica Mihaljević te glazbenik Stjepan Križan sviranjem na gitari i usnoj harmonici.

Larisa Kralj izložila je aktove i mrtvu prirodu rađenu tehnikom ulja na platnu, akvarelom i tušem. Izloženo je trinaest radova.

Josip Rubes izlaže zagorske krajolike, slikane tehnikom suhoga pastela. Slikar je izložio osamnaest radova. (D. Vincek) ZABOK

MUŽI Promjena termina predavanja Najavljeno predavanje u organizaciji Hrvatske udruge «Muži zagorskog srca» i Lyons Cluba «Zagorje» iz ciklusa «I dok je srca bit će i Kroacije» Josipa Baotića, održat će zbog bolesti predavača u četvrtak 17. ožujka, a ne kako je najavljeno 3. ožujka. Predavanje pod nazivom «Novi Marshalov plan u ulozi održivog i uravnoteženog gospodarskog (ekosocijalo-tržišnog) razvoja» u Plavom salonu Dvorca Gjalski počinje u 19: 30 sati. Predavač Josip Baotić bio je dugogodišnji suradnik i direktor na području razvoja multinacionalne kompanije «Siemens», a ujedno je i jedan od pobornika sveukupne promjene i reinženjeringa u području gospodarstva. Trenutno je vlasnik i direktor konzultantske kuće «Intercon» iz Zagreba.

Drugo predavanje, također u organizaciji Hrvatske udruge «Muži zagorskog srca» Josipa Grbeše pod nazivom «Marija Jurić Zagorka – ipak Zagorka» iz ciklusa «I dok je srca bit će i Kroacije», održat će se kako je planirano u subotu 5. ožujka.

Predavanje u Plavom salonu počinje u 20 sati. (S. Fuštin) KRAPINA

Žena u modernom okruženju muškaraca Obilježavajući 8. ožujka, Međunarodni dan žena, u organizaciji Socijaldemokratskog foruma žena u našoj će se županiji održati nekoliko predavanja. Prvo je najavljujemo za 4. ožujka, od 18 sati, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini na temu Žena u modernom okruženju muškaraca. Kako se današnja žena, majka, radnica, supruga, nosi sa svim svojim obavezama i s kojim se problemima susreće pokušat će odgovoriti sudionici ovog skupa. (A.G.)

20

Hrvatskoga pisca Janka Leskovara koji je rođen u Valentinovu kod Pregrade čitaju i u Srbiji, a pregradski ogranak Matice hrvatske već drugu godinu zaredom nije organizirao Dane Janka Leskovara.

Ugasili pregradski ogranak Matice hrvatske Denis Vincek PREGRADA

P

redsjedništvo Matice hrvatske Pregrada održalo je u četvrtak, 24. veljače 2005. sastanak na kojemu je analiziralo svoj rad, odnosno nerad. To je ujedno bio i posljednji sastanak Matice u Pregradi. Posljednji, barem što se tiče ovoga sastava čelništva. Predsjednica Ogranka Gordana Hamer naglašava da je razlog pasivnosti «pomanjkanje novca, ali i neaktivnost».

No, ostaje činjenica da je uz malo dobre volje i sredstava mogao opstati literarni natječaj za najosobniji opis zavičajnoga krajolika uz Dane Janka Leskovara koji su se obilježavali od 12. prosinca do 5 veljače. Matica hrvatska Pregrada bila je pokretač i organizator te kulturne manifestacije. Namjera Dana Janka Leskovara bila je približiti široj čitalačkoj publici život i djelo pregradsko-

ga pisca Janka Leskovara, a naročito mladima. Ogranak je natječaj vrlo uspješno realizirao tri puta. Odaziv učenika osnovnih i srednjih škola iz Hrvatskoga zagorja bio je svaki put zapažen.

Pisac hrvatske moderne, literarni samouk Janko Leskovar rođen je 1861. u Valentinovu, selu samo 4 kilometra nadomak Pregrade, a svoj životni put tu je i završio, 1949. godine. U svojemu 20-godišnjem stvaralačkom razdoblju objavio je nekoliko novela i pri-

povijetki koje su ga izdigle na sam vrh ondašnje suvremene hrvatske proze. A u Pregradi, danas, najvažniji poticajni čimbenik za upoznavanje književnog rada i djela Janka Leskovara, izgubio se.

Doista je to šteta jer, očito, Janko Leskovar ima i danas svoje štovatelje. Čak i najprodavanija srpska književnica Isidora Bjelica, čiji je muž ekspert za hrvatsku književnost, navodi da čita vrijedne stare hrvatske autore poput Janka Leskovara.

Posljednja aktivnost Matice u Pregradi završila je s podjelom nagrada učenicima u veljači 2003. godine. Iako je i 2004. i 2005. Matica imala financijskih sredstava da za osnovnoškolce i srednjoškolce organizira natječaj Dani Janka Leskovara, ovo vodstvo to uopće nije ni pokušalo učiniti.

Zanimljiva je povijest Matice hrvatske na pregradskom području.

Ovo je već treći neuspjeh aktiviranja ogranka. Samo onaj iz ´71. ima objektivno opravdanje za prestanak rada.

Učitelji u traženju novih metoda rada Neven Miškulin ZABOK

D

ok se mediji bave Katalozima znanja, novim Hrvatskim školskim pravopisom i ostalim stvarima koje bi trebale popraviti stanje u hrvatskom školstvu, najveći broj prosvjetara i u tim prijelomnim trenucima, ispunjenim nedoumicama i sumnjama, i dalje uspješno radi svoj svakodnevni posao. Entuzijazam ne splašnjava i učitelji revno rade na svom osobnom stručnom usavršavanju. Dokaz tome je i najnoviji veliki stručni

skup, mentora i savjetnika, voditelja međuškolskih i školskih aktiva razredne nastave Krapinsko–zagorske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba, održan 23. veljače u OŠ Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku. Za uspješnu organizaciju skupa pobrinula se učiteljica savjetnica u OŠ K.Š. Gjalski, Anica Ladišić, uz podršku svojih kolegica.

Cilj skupa je bio predavanje i rasprava o suvremenim metodama i oblika rada u nastavi matematike, prirode i društva i hrvatskog jezika.

Osim toga na dnevnom

je redu bilo i ostvarivanje programa županijskih, međuškolskih i školskih vijeća.

Skupu je prisustvovalo stotinjak učitelja mentora i savjetnika, a došli su i gosti iz Zavoda za unapređenje školstva.

Nakon pozdrava ravnatelja Tomislava Polanovića, u ime učenika kratkim programom na kajkavskom izričaju sudionike su pozdravili zabočki lutkari, grupa „Mali Gjalski“, a mladi novinar je dao aktualan osvrt na pravopis s ulomcima iz prvog kajkavskog pravopisa „Prav čteti i pisati“ .

Radni dio započeo je

izlaganjem ravnatelja Zavoda za unapređenje školstva prof. Vinka Filipovića o programu rada Zavoda.

O primjeni suvremenih metoda i oblika rada u nastavi prirode i društva govorila je viša savjetnica Danica Vrgoč, prof.; kako osuvremeniti nastavu hrvatskog jezika govorila je viša savjetnica Kata Lučić, prof., a o suvremenim metodama u matematici učitelji su čuli od više savjetnice Đurđe Kulušić, diplomirane učiteljice.

Nakon plenarnog dijela rad je nastavljen u radionicama.

zagorskilist

CMYK

Udrugama 204.000 kuna za 2005. godinu Ivo Šućur KLANJEC

G

radsko poglavarstvo Klanjec je na svojoj 61. sjednici usvojilo prijedlog Povjerenstva za provođenje postupka utvrđivanja načina raspodjele sredstava iz proračuna za 2005. godinu udrugama na području sporta, kulture i ostalih aktivnosti.

Sukladno tome prijedlogu, a na osnovi izvješća o radu udruga u prošloj godini, u ove svrhe je raspoređeno ukupno 204.000 kuna, što je za 20.000 kuna više nego lani.

Sportskim je udrugama namijenjeno 130.000 kuna, od toga NK Predionici 61.000, Streljačkom društvu 13.000, Ženskom nogometnom klubu Klanjec 12.000 i ostalim sportskim udrugama od 2. do 5.000 kuna. Ribolovci i planinari dobit

će 7.000 odnosno 5.000 kuna kapitalnih donacija za uređenje ribnjaka na Sutli i planinskog doma «Cesargrad».

Kulturi je namijenjeno 33.000 kuna, najviše KUD-u «Antun Mihanović», dok će udruge građana i organizacija dobiti ukupno 41.000 kuna, od toga najviše Crveni križ 25.000 kuna.

Valja kazati da se s udrugama sklapaju ugovori o namjenskom trošenju osiguranih sredstava, čime se obvezuju na njihov povrat ukoliko ih ne utroše namjenski, sukladno predloženim programima za 2005. godinu.

Također će se isplaćivati redovita mjesečna pomoć roditeljima za školovanje djece na srednjim i visokim školama. Tako će 13 klanječkih srednjoškolaca primati po 300, a 2 studenta po 400 kuna mjesečno.

Skupština Desinićkih mažoretkinja DESINIĆ

U

druga Desinićke mažoretkinje održala je svoju redovitu Izbornu skupštinu. Izvješće o proteklom četverogodišnjem razdoblju podnio je Tomislav Fiket, predsjednik Udruge. Rekao je kako su Desinićke mažoretkinje postale dobro organizirana i stabilna udruga s formiranim mlađim sastavima koji jamče kontinuitet rada. Na natjecanjima na državnom nivou postignuti su zavidni rezultati jer su medalje osvajali svi sastavi, što je Desinićke mažoretkinje svrstalo u red najuspješnijih mažoret sastava u Hrvatskoj. Zabilježeno je mnogo nastupa u županiji, Hrvatskoj i u inozemstvu, a ostvarena je velika suradnja s Gradskim puhačkim orkestrom Krapina. Podneseno je financijsko, kao i izvješće Nadzornog odbora.

Sva su izvješća prihvaćena jednoglasno.

Izabran je novi Upravni odbor kojeg čine Tomislav Fiket, predsjednik, Anica Karažija, dopredsjednica, Dijana Štih, tajnica, Slavica Vukmanić, blagajnica, Ljiljana Slonjšak, Nikolina Kecur i Valentina Štih. U Nadzorni odbor izabrani su Anica Lončar, predsjednica, Mirjana Petrinec i Nikolina Krupljanin.

Među aktivnostima u ovoj godini istaknuti su nastup na kulturno-ekološkoj priredbi u makedonskom Velesu (od 20. do 22. ožujka), nastup na međunarodnoj smotri u poljskim Vilamovicama (od 29. travnja do 3. svibnja), gostovanje mažoretkinja iz češkog Holešova (od 21. do 24. travnja) i prema programu nastupi na poziv AKUD-ova KZŽ i Hrvatskog saveza mažoretkinja te sponzora. (zl)

PORUKA TJEDNA

Korizma poziv na obraćenje i solidarnost

piše: Vaš dušobrižnik

Josip Komorčec Pepek župnik iz Bedekovčine

Dok čitamo poruku ovoga tjedna, Sveti se otac oporavlja iza operacije i od nas očekuje molitvu, na koju nas je iz Rima, «vječnog Grada», pozvao naš kardinal Josip Bozanić primajući crkvu i Zavod sv. Jeronima kao «drugi dom».

U ovim korizmenim danima osobito naše svećenstvo informira nas o sadržaju Papine poruke za ovu Korizmu, a temelji se na pozivu OBRAĆENJE I SOLIDARNOST. Rezultata će biti, Papa to traži od društva, zajednice, obitelji i pojedinca da se svaki zauzima za stariju generaciju, jer stariji ne smiju osjetiti da su

zagorskilist

teret društva ili što je još gore vlastitoj obitelji. Papa piše poslanicu svijetu vjernicima i nevjernicima i ističe kako životno iskustvo starijih i snažan angažman mladosti mogu doprinijeti boljitku i izgradnji humanije civilizacije. Prigoda je da preispitamo svoj odnos prema starijima!

Nastavljamo križni put IX postaja: ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEM Isus iscrpljen treći puta pada pod križem, ipak ne zaustavlja se, ustaje da dovrši žrtvu na križu i da nas na taj način sve otkupi. I nama se u nekim slučajevima brani zaustavljanje, stajanje – prometnim znakom. U životu nam se ponekad čini, dosta je svega, dosta smo već toga učinili, neka dalje drugi rade, a zaboravljamo, da smo pozvani da slijedimo uzor Isusa i da se svakim danom čineći dobro usavršavamo u kreposti i postajemo sličniji, a to zna-

či sve se više udaljavamo od grijeha.

Odluka i poziv: Isuse, daj nam svima snage kad padnemo da se podignemo i da se ne zaustavljamo na zabranjenom prostoru grijeha, već da hodamo putem pravog ljudskog dostojanstva u milosti tvojoj.

time i danas s tebe Isuse skidaju zadnji komad odjeće natopljen tvojom krvlju i ti opet trpiš!

Odluka i poziv: Isuse, daj mi da svučem sa sebe sve što me od tebe odvlači, te da te slijedim strpljivim trpljenjem, jer vremena mi preostaje sve manje.

X postaja: ISUSA SVLAČE Autoput završava. To znači, širokom je putu kraj, ali to još nije kraj našega putovanja. Sada počinju napori, a putovi su sve uži. Isusu je učinjeno veliko poniženje, s njega se skida odjeća. I danas Isus govori «štogod ste učinili jednome od moje najmanje braće, meni ste učinili».

I danas, kada se uzima onima koji nemaju, kada se zakida u plaći, kada se guli koža zbog poreza, kada su tolike prijevare u ovom potrošačkom društvu, a trpi pravednost, pravda, likuje nepravda, laž, otimačina,

XI postaja: ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽ V i d i m o znak, kojim se označava prestanak ograničenja, prestanak svih zabrana. Da li je to stvarno, da je dalje sve dopušteno? Ne, nikada nije dozvoljeno činiti zlo, a sve više treba svakim danom činiti dobro.

Krvnici pribijaju na križ Isusa. I danas se puno toga događa što nije dopušteno.

Odluka i poziv: Hvala ti Isuse, što imam zdravu osjetljivu savjest, koja mi govori gdje su granice između dobra i zla, no unatoč tome budimo oprezni.

GREDICE

HGF Metal koncert godine HGF Rock klub Gjalski u subotu 5. ožujka ponovno ugošćuje najbolje heavy metal bandove. Udruga Mraz u sklopu projekta “Metal Resurrection”, a u suradnji s “Uriel Productions” predstavlja najveći underground događaj u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj, a i šire. Po prvi put sama elita black metala s ovih prostora svira u dvorcu Gjalski u sklopu turneje pod nazivom “Balkan devastation mini tour 2005.”.

Koncertna promocija najcjenjenijih true black metal bandova na Balkanu - “The Stone” i KRV na istom koncertu.

Beogradski “The Stone” najpoznatiji su metal bend iz SiCG i po prvi puta dolaze u Hrvatsku.

“Unholy Inqusition” dolaze iz Rijeke, a iako im glazba počinje dobivati sve više death utjecaja i dalje se drže black korijena.

Sarajevski band KRV svira old school Black Metal.

Uz ova tri banda nastupa i “Gorthaur’s Wrath” iz Rijeke, band koji djeluje preko sedam godina.

Ulaznice se u pretprodaji po cijeni od 35 kuna mogu kupiti u CD shopu “Planet Music” (Ilica 37, Zagreb) te na webu (www. cmar-net.org i www.hawk-metal.org). (S.Fuštin) KRAPINA

Ta dobra stara vremena

Na valovima Radija Hrvatsko zagorje Krapina već šestu godinu svake nedjelje od 20-22 sata emitira se emisija TA DOBRA STARA VREMENA urednika i voditelja Dubravka Sopeka.

Jubilarna 300-ta emisija Ta dobra stara vremena bit će javno prezentirana svim obožavateljima zabavne glazbe starijeg datuma, kajkavskih i starogradskih pjesama u krapinskoj festivalskoj dvorani 13. ožujka od 19 sati.

Pjevače će pratiti Novi staromodni orkestar iz Zagreba, Akademski tamburaški orkestar iz Zagreba i naši Zagorci Lepi cajti. Najveća nagrada autoru emisije Dubravku Sopeku je i odaziv pjevača čije pjesme tako često svira u svojoj emisiji. Na koncertu nastupit će: Kraljevi ulice, Višnja Korbar, Elvira Voća, Krunoslav Kićo Slabinac Jelena Balent, Vice Vukov, Adam Končić, Radek Brodarec, Branko Greblički Ventek, Boris Babarović Barba, Lado Leskovar, Miro Ungar, Tereza Gabrić, Mirko Bačić, Mladen Hitrec, Ivica Pepelko, Viline…Uz autora emisije ovu 300-tu emisiju vodit će i Krapinčanka Petka Coner.

Prihod koncerta namijenjen je u humanitarne svrhe za djelatnost Društva invalida rada Krapina. Zato je kupnja ulaznice i vaša humana gesta. Ulaznice po 25,00 kuna mogu se kupiti u radakciji Radija Hrvatsko zagorje Krapina. U predvorju dvorane svoje će radove, čestitke i pisanice, prodavati djeca okupljena u klubu Društva za pomoć mentalno retardiranim osobama. Taj će prihod biti namijenjen njihovim daljnjim aktivnostima. Pokrovitelj ovog ugodnog druženja i sjećanja u Krapini je Grad Krapina. ( Tanja Gregurović ) KRAPINA

Uz šestu zbirku Ladislava Prežigala

Osmijeh u svitanje Ako je sve istina što u očima sjaji/Onda ljubav/I dalje od beskraja seže – u jednoj od svojih pjesama šeste knjige Osmijeh u svitanje zapisat će Ladislav Prežigalo. Pjesnik dosljedan svojoj vezi sa svijetom u kojem živi, tematski i dalje ostaje vjeran malom čovjeku i njegovim problemima, akcentirajući politička, socijalna, domoljubna i ljubavna pitanja. Ljudi, pojave i događaji u središtu su njegove pažnje.

Zbirka pjesama Osmijeh u svitanje sastavljena je od pet ciklusa: Napušteni izvori, Osmijeh u svitanje, Pospani suton, Čovjek i vrijeme i Prijekor slutnji. Knjigu izdaje, kao i dosadašnjih pet zbirki pjesama Uduga Pinta. Ladislav Prežigalo do sada je objavio pet zbirki pjesama ( Sjena moga sna, Mjesto za mene, Lutanje kroz vrijeme, Šapat u naručju, Sjećanje na zaborav ), te dva C-a, Doći ću ti jednom u izdanju Udruge Pinta i Draga moja moje zlato u izdanju Radija Hrvatsko zagorje Krapina.

Ladislav Prežigalo rođen je u Selnu, zagorskom mjestu kraj Krapinskih Toplica, a svoje prve pjesme napisao je kao osnovnoškolac. Danas, nakon svih obaveza pročelnika Ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, za svoju dušu, gotovo svakodnevno zapisuje stihove.

Pred nama je promocija šeste zbirke Osmijeh u svitanje, 4. ožujka u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini s početkom u 19,00 sati. Stihove će kazivati glumci zagrebačkih kazališta, a uz autora o knjizi će govoriti Vladimir Poljanec. (T. Gregurović)

21

CMYK

sport STRELJAŠTVO

7. kolo lige Tri države

Tekstilac 4. u jakoj međunarodnoj konkurenciji Tomislav Benčić ZABOK

čak s 582 kruga.

P

pojedinačno: 1. Robi Markoja (Štefan Kovač) 593, 2. Dušan Žiško (Koloman Flisar) 591, 3. Miroslav Turk (Zelenbor) 588,...

8. Damir Borovčak (Tekstilac) 582, ... 13. Nenad Cimbal (Tekstilac) 580, ...

16. Tomislav Bertol (Tekstilac) 579,... 21. Goran Fabrio (Tekstilac) 574,... ekipno: 1. Koloman Flisar 1754, 2. Zelenbor 1749, 3. Štefan Kovač 1748, 4. Tekstilac 1733,...

rošlog tjedna u Zaboku je održano 7. kolo Lige 3 države u streljaštvu u disciplini zračna puška za seniore. Najviše je ovaj put pokazao poznati slovenski strijelac Robi Markoja koji je pobijedio u pojedinačnom djelu, dok su ekipno najuspješniji bili također Slovenci, članovi SD Koloman Flisar iz Tišine. Od članova Tekstilca najprecizniji je bio Damir Borov-

Rezultati

PLIVANJE

Olimpovci uspješni i na Općem i juniorskom prvenstvu Hrvatske

Androiću srebro, štafeti bronca Tomislav Benčić ZAGREB

N

akon velikih uspjeha na Prvenstvu Hrvatske za mlađe juniore, ni s Općeg i juniorskog prvenstva Olimpovci se nisu vratili praznih ruku.

Prošlog tjedna, u Zagrebu se, na plivalištu Mladosti pokraj Save održavalo Opće i juniorsko prvenstvo Hrvatske u plivanju. Natjecateljski dani bili su podijeljeni u dva dijela. Prvo su se ujutro plivale kvalifikacije, koje su se računale kao konačan rezultat za juniore. To znači da su seniori imali priliku za popravni, i da su u jutarnjim trkama mogli i kalkulirati, dok su juniori već ujutro morali plivati svom snagom, jer upravo im se rezultat iz kvalifikacija računao za poredak u juniorskoj kategoriji. Već godinama takav sustav natjecanja za juniore izaziva mnoga negodovanja u klubovima, naročito u klubovima koji imaju kvalitetan juniorski kadar, te postoji i ideja da se Hrvatskom plivačkom savezu predloži drugačije natjecanje, poglavito za junire.

Smiljana Marinović – prva dama prvenstva

Damir Borovčak

22

Tokom prvenstva imalo se što za vidjeti. Srušeno je čak 5 apsolutnih rekorda Hrvatske, jedan je izjednačen, a srušen je i jedan rekord u juniorskoj kategoriji. Od pojedinaca svakako treba izdvojiti Smiljanu Marinović (Primorje EB) koja je srušila državne rekorde u disciplinama 100 i 200m mješovito, 50m prsno, dok je na 100m prsno plivala u vremenu dosadašnjeg rekorda. Također je bila u štafeti 4x100m mješovito koja je postavila novi državni rekord. Najneizvjesnija je bila finalna utrka na 50m slobodno za plivače. U njoj je pobijedio Dinko Matić (ZPK) s rezultatom 22.71, drugo

Brončana štafeta Olimpa: M. Piljek, S. Oroz, Z. Androić i S. Kužnar

mjesto su podijelili Miličić (Osijek) i Tolić (ZPK) s rezultatom 23.30 dok je 4. bio Škaričić (Jadran) s 23.31.

Sjajni Olimpovci

Od plivača Olimp Mihanovića srebrom se u juniorskoj kategoriji okitio Zvonimir Androić, dok je štafeta 4x100m mješovito (Androić, Oroz, Kužnar, Piljek) osvojila juniorsku broncu. Izvrstan nastup imao je i Saša Oroz kojemu su medalje za dlaku izmakle na 50m prsno gdje bio prespor za 42 stotinke sekunde, te na 200m prsno gdje je također bio 4. Za samo 4 stotinke sekunde Androiću je pobjegla medalja na 100m leđno. Blizu medalji bio je Androić i na 200m leptir gdje je među juniorima bio 4. dok je u istoj toj utrci Kužnar bio 5.

Petak kvalifikacije

Prvenstvo je u petak ujutro otvoreno disciplinom 400m slobodno u kojoj je Robert Huško zauzeo 11. mjesto u apsolutnoj i 9. u juniorskoj kategoriji. Zvonimir Androić je bio 6.,a Saša Kužnar 7. u apsolutnoj kategoriji na 200m leptir, dok su kao juniori bili 5. odnosno 6., čime su izborili i večernje apsolutno finale. U finale se plasirao i Oroz na 50m prsno gdje je u apsolutnoj kategoriji bio 7., a u juniorskoj 4. Čak 4 Olimpovca nastu-

palo je na 100m slobodno: Matija Piljek, Hrvoje Horvat, Matija Lukina i Tibor Čandrlić. Nažalost u ovoj disciplini konkurencija je bila strašno jaka i ostali su bez finala. Oroz je izborio i finale na 100m mješovito, dok su u istoj disciplini bez finala ostali Androić i Horvat. Na 50m leđno Androić je osvojio 12. mjesto u apsolutnoj i 5. u juniorskoj kategoriji. Prvog dana nastupile su i dvije štafete na 4x50m slobodno. 1. štefete Olimpa (Androić, Oroz, Kužnar, Piljek) je bila 5.., dok je 2. štafeta (Huško, Lukina, Horvat, Čandrlić) bila 13.

Petak finale

U finalnim utrkama prvog natjecateljskog dana u disciplini 200m leptir plivali su Androić i Kužnar, te su ponovili plasmana s jutarnjih kvalifikacija. Androić je bio 6., a Kužnar 7. Oroz je nastupao u finalu 50m prsno i zauzeo 7. mjesto, isto kao i na 100m mješovito.

Subota kvalifikacije

Najvrjedniji rezultat subotnjih kvalifikacija svakako je 2. mjesto Androića na 200m leđno. Na 100m prsno Oroz je bio 5. među juniorima i 7. apsolutno. Na istoj trci Huško je bio 19. kao junior.

Dobri su bili Olimpovci i na 200m slobodno. Među juniorima Kužnar je bio 6., Piljek 10. i Horvat 17., što im je donijelo 10., 18., odnosno 25. mjesto u apsolutnoj kategoriji.

Dobre rezultate, ali slabe plasmane postigli su na 50 leptir Androić, Piljek i Čandrlić. 1. štafeta Olimpa (Kužnar, Piljek, Oroz, Androić) na 4x100 slobodno bila je 5. dok je 2. štafeta (Huško, Horvat, Lukina, Čandrlić) bila 10.

Subota finale

U subotnjem finalu na 100m prsno Oroz je bio 6.

Na 200m slobodno Kužnar je zauzeo 8. mjesto, dok je na 200m leđno Androić bio 7. u apsolutnoj kategoriji. Izvrsna je bila i štafeta 4x100 slobodno (Kužnar, Piljek, Oroz, Androić) koja je u apsolutnom finalu bila 7. Spomenimo da su iza sebe ostavili štafetu Primorje EB za koju je između ostalih plivao i Krešimir Čač.

Nedjelja kvalifikacije

Iz nedjeljnih kvalifikacija treba izdvojiti broncu štafete 4x100 mješovito (Androić, Oroz, Kužnar, Piljek). U istoj trci pobijedila je štafeta Primorja EB s novim državnim rekordom. Na 100m leđno Androiću su nedostajale male 4 stotinke sekunde za trećeplasiranim Lončarićem da osvoji još jednu medalju. Četvrti u juniorskoj konkurenciji je bio i Oroz na 200m prsno, a istovremeno je u apsolutnoj konkurenciji bio 8., dok je Huško bio 18. u apsolutnoj i 13 u juniorskoj konkurenciji. Čak 6 plivača Olimp Mihanovića nastupilo je na 50m slobodno. Među juniorima Kužnar je bio 12., Piljek 16., Oroz 25., Horvat 28., Lukina 39. i Čandrlić 41.

Nedjelja finale

U nedjeljnom finalu nastupili su samo Oroz na 200m prsno gdje je zauzeo izvrsno 5. mjesto u apsolutnoj kategoriji i štafeta 4x100m mješovito (Androić, Oroz, Kužnar, Piljek) koja je bila 8.

Nakon završenog Prvenstva trener Olimp Mihanovića Ivica Androić bio je i više nego zadovoljan uspjesima svojih plivača.

zagorskilist

CMYK 6. sjednica Izvršnog odbora športskih udruga i saveza Krapinsko-zagorske županije

Od sljedeće godine uvodi se i nagrada za najbolje pojedince iz ekipnih sportova Tomislav Zrinšćak ZABOK

U

prostorijama zabočkog HDZ-a održana je 6. sjednica IO športskih udruga i saveza iz naše županije. Prije rasprave, prihvaćene su izmjene i dopune statuta sa samo jednim glasom protiv. Predsjednik Stjepan Fotivec ukratko je članovima IO predstavio pravilnik za izbor najboljeg sportaša, te osnovne kriterije za vrednovanje i financiranje športskih udruga i saveza. Iako si je dao dosta truda u izradi pravilnika, nazočni članovi IO našli su mu brojne zamjerke. Prije svega, rađen je na taj način da sportaši iz kolektivnih sportova gotovo i ne mogu konkurirati za najboljeg sportaša. Predsjednik Fotivec je tu kritiku i prihvatio pa je osnovano povjerenstvo koje će izraditi novi pravilnik koji će važiti za sljedeći izbor najboljeg sportaša. Povjerenstvo sačinjavaju: Cvetko Grabušić (motokros), Albert Kontak (skijaško trčanje), Dragutin Črnjević (košarka), Radmila Švaljek (šah) i Denis Despenić (rukomet). Spomenuto povjerenstvo imat će težak zadatak izraditi pravilnik kojim bi svi sportaši bili pravilno vrednovani. Isto će povjerenstvo preraditi kriterije za vrednovanje i financiranje sportskih udruga i saveza, jer je zaključeno da su navedeni kriteriji malo previsoko postavljeni. Zajednica športskih udruga i savez KZŽ ove godine raspolaže budžetom od 350.000 kuna što je za 30.000 kuna više NOGOMET

o odnosu na prošlu godinu, ali još uvijek premalo za zagorski sport.

Nenad Šipek ponovno najbolji sportaš u županiji Na sjednici su prihvaćeni i prijedlozi za izbor najboljih sportaša i klubova u našoj županiji.

Najbolji sportaši: 1. Nenad Šipek (MCK Zabok), 2. Dalibor Turković (Motostart Zabok), 3. Dario Šamec (AMK Stubaki); najbolje sportašice: 1.

Dubravka Boroša (Stubica boks), 2. Andreja Sokač (SD Metalis D. Stubica), 3.

Tanja Bucifal (ŽNK Pregrada); najbolji muški klubovi: 1. SD Tekstilac Zabok, 2. Motostart Zabok, 3. Ski klub Oroslavje; najbolji ženski klubovi: 1. SD Metalis Donja Stubica, 2. TK Rudolf Perišin Gornja Stubica, 3. Ski klub Oroslavje; najbolji juniori: 1. Dejan Čepić (ŠD Zmaj Poznanovec), 2.

Zoran Vlahović (ŠRD Pastrva D. Stubica), 3. Petar Kantolić (KBŠ Krapina); najbolje juniorke: 1. Jelena Horvat (KBŠ Krapina), 2. Petra Švaljek (KBŠ Krapina), 3. Ida Leskovar (ŽNK Pregrada); najperspektivniji sportaši u našoj županiji su Filip Kontak Ski klub Oroslavje i Ivona Jakša ŠD Zmaj iz Poznanovca; istaknuti sportski djelatnici su: Maksimilijan Tuđa (skijanje i nogomet), Ivan Krušelj (nogomet) i Zvonimir Tramišak (stolni tenis).

Nenad Šipek ponovno je najbolji sportaš u županiji i na to vjerojatno neće biti prigovora baš kao i na Dubravku Borošu koja je ove godine napravila veliki iskorak u svojoj

karijeri.

No, negativnih reakcija na izbor sportaša zasigurno će biti i to dosta, posebno u juniorskom dijelu.

Mateja Gregurić, juniorska rekorderka u bacanju kugle, nije dobila niti bod u izboru, iako je seniorska viceprvakinja Hrvatske u bacanju kugle, a ove godine nastupila je i za seniorsku hrvatsku reprezentaciju. Ivan Šalec, tenisač iz Oroslavja osvojio je ove godine 5 jakih teniskih turnira i 13. je rangirani igrač u Hrvatskom teniskom savezu, ali za Ivana nije bilo mjesto među 3 najbolja juniora. Plivači Olimpa postižu vrijedne rezultate, treniraju 9 puta na tjedan ali mjesta za Sašu Kužnara i Zvonimira Androića među najboljim sportašima nema. Ženski nogometni klub je prema riječima čelnih ljudi HNS najbolje organizirani nogometni klub, igra svoju najbolju ligašku sezonu ali nedovoljno za prva 3 mjesta među ženskim klubovima u našoj županiji. Ovo su samo neki primjeri. Županijski bi savez trebao više pratiti rezulta-

te svojih sportaša. Neovisno u klubovima koji su više ili manje ažurni, prezentiranju rezultate Savezu. Ako je netko najbolji sportaš u županiji onda je najbolji i najboljim ga treba i proglasiti, bez obzira je li njegov klub poslao njegove rezultate ili nije. Očito je da neki klubovi i ne cijene rad ovog Saveza pa niti ne šalju rezultate jer se boje da će njihov sportaš biti slabije rangiran od nekog manje kvalitetnog sportaša. Činjenica je da je teško napraviti pravedan izbor sportaša, uvijek je doza subjektivnosti prisutna. Nadamo se da će sljedeće godine izbor za najbolje sportaše biti realniji. Vrlo je vjerojatno da će se prihvatiti prijedlog Dragutina Črnjevića, pa ćemo već sljedeće godine imati 2 najbolja sportaša, prvi ili prva u pojedinačnom i prvi ili prva u ekipnom sportu. Živi bili pa vidjeli. Svečana skupština zajednice športskih udruga i saveza održat će se 18. ožujka s početkom u 18 sati, a domaćin Košarkaški klub Zabok-Zaboky.

Predsjednik S. Fotivec i tajnica M. Bedeniković

9. kolo II. HMNL-sjever, R. A. K.-Automobili Lončar 6:5

Teško izborena pobjeda krapinskih malonogometaša Tomislav Zrinšćak Z L ATA R B I S T R I C A

M

alonogometaši krapinskog Renault Auto Kreše izborili su tešku pobjedu protiv varaždinske malonogometne družine Automobili Lončar. Iako su gubili sa 0:2 i 2:3 skupili su snage za preokret ponajviše zahvaljujući izu-

zagorskilist

zetno raspoloženom Miljenku Kunšteku koji je bio i najbolji igrač ove utakmice. Četiri minute prije kraja Kunštek dovodi R. A. K. u vodstvo od dva gola prednosti (6:4), ali uporni gosti mijenjaju golmana i igraju s pet igrača u polju, no na sreću od nekoliko izglednih šansi realizirali su samo je-

dnu preko svog najboljeg igrača Tota pa bodovi ipak ostaju u Kra-

NOGOMET

Prijateljske utakmice ZAGOREC

1 (0)

MATIJA GUBEC

0 (0) 0

KRAPINA: pomoćno igralište Š. R. C. Podgora, GLEDATELJA: 20, SUDAC: Tepuš (D. Šemnica) STRIJELCI: 1:0 Krkalo 80’ ZAGOREC: Boranić, K. Kantolić, Krkalo, Ivanović, Šemnički, Pastorčić, T. Kantolić, Vincelj, Brlek, Malarić, Jambrečina. Još su igrali: Kovačec, Štrok, Kos i Poslončec.

TRENER: Franjo Pužin MATIJA GUBEC: Mucak, Božić, Petriško, Jakšić, Žukina, Dokan, Moštak, Drempetić, Glavač, Sekalec, Fišter. Još su igrali: Lešković, Benko, Haja, Šešerko i Sili.

TRENER: Marko Franjković

Odogodu prvenstva krapinski su nogometaši iskoristili za prijateljsku provjeru protiv čvrste momčadi Matije Gupca iz Gornje Stubice. Po jakom vjetru i teškom terenu obje su momčadi prikazale dobar

nogomet. Gosti su se uspješno branili sve do 10 minuta prije kraja kad je Krkalo postigao jedini pogodak na utakmici. U 1. kolu proljetnog dijela prvenstva Zagorec gostuje u Mladini protiv Vinogradara.

OŠTRC

1 (1)

DINAMO (Jakovlje)

0 (0) 0

ZLATAR: igralište NK Oštrc, GLEDATELJA: 50, SUDAC: Kovačićek.

STRIJELCI: 1:0 Smodila 16’ OŠTRC: Biškup, Z. Bingula, Smodila, Ž. Bingula, Mrkoci, Hoić, Belas, Vidović-Popek, Sambolić, Hitrec, M. Kesak. Još su igrali: Škof, R. Bingula, Ljubičić, Klarić i J. Kesak.

TRENER: Željko Deak DINAMO JAKOVLJE: Grgec, T. Solenički, Bužinec, Krsnik, Cipek, K. Solenički, Brezec, Školjak Medvedec, Kukec. Još su igrali: Borovec, Kovačićek, Brcko, Grgec, Piškor.

Po vrlo teškom terenu nogometaši Oštrca zasluženo su pobijedili momčad Dinama iz Jakovlja. Od niza šansi vrlo borbeni domaćin iskoristio je sa-

mo jednu kada je Smodila dobro pratio akciju i s lijeve strane ušao u šesnaesterac gostiju te preciznim udarcem nogom matirao Grgeca.

Tondach dobro parirao vodećem drugoligašu Tomislav Zrinšćak ZAGREB

D

a ste se kojim slučajem ovog nedjeljnog popodneva našli u Sigetu i bili na prijateljskom ogledu Hrvatskog dragovoljca i Tondacha, prvih bi se pola sata zasigurno pitali tko je ovdje drugoligaš, a tko trećeligaš. Gosti iz Bedekovčine iznenadili su vodeću momčad druge lige i veći dio 1. poluvremena igrali su presing na njihovu zadnju liniju i tako ih natjerali na brojne greške, dok su istovremeno stvorili nekoliko dobrih prilika. Biškup je doveo goste

u vodstvo nakon jednog kontranapada. Nakon toga Tondachovci su se malo povukli, što je iskoristio Bajto u završnici 2. poluvremena i poravnao rezultat. Početkom drugog poluvremena Dragovoljci su pojačali ritam i vrlo brzo poveli nakon greške Tondachove obrane. Na kraju zaslužena pobjeda Dragovoljca, ali Tondach je pokazao da više nego spreman dočekuje odgođenu utakmicu 1. kola proljetnog nastavka prvenstva protiv Trnja koja će se odigrati u Bedekovčini u subotu 5. ožujka s početkom u 15 sati.

HRVATSKI DRAGOVOLJAC

2 (1)

TONDACH

1 (1) 0

ZAGREB: igralište s umjetnom travom NŠC S. Spajić, GLEDATELJA: 50, SUCI: Modrić, Babić i Matić (svi iz Zagreba) STRIJELCI: 0:1 Biškup 27’, 1:1 Bajto 39’, 2:1 Lakić 54’.

HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Jurić-Bare, Renić, Kćira, Čagalj, Škaričić, Zlatar, Djarmati, Kopić, Bajto, Batarelo, Lakić. Još su igrali: Zlomislić, Biočina, Oraščanin, Sabljak, Barukčić, Miletić, Božić TRENER: Rajko Magić TONDACH: Grabušić, Antolić, \urkan, Benčić, Tisanić, Škrlec, Glogoški, Čehulić, Fio, Bunčec, Biškup. Još su igrali: Piljek, Stanić, Jaković, Avdić, Ferdelja. TRENER: Zoran Vukelić

pini. U sljedećem 10. kolu R. A. K. gostuje u Zagrebu kod Telekoma.

RENAULT AUTO KREŠO

6 (2)

AUTOMOBILI LONČAR LEGEA

5 (2) 0

ZLATAR BISTRICA: dvorana O. Š. Z. Bistrica, GLEDATELJA: 50, SUCI: Ž. Franić (Varaždin) i V. Siladi (Zabok), DELEGAT: B. Kušan (Zabok) STRIJELCI: 0:1 Žganec 8’, 0:2 Tot 14, 1:2 Vincelj 14, 2:2 Kunštek 18’, 2:3 Tot 23’, 3:3 Kunštek 25’, 4:3 Kunštek 26’, 4:4 Labaš 31’, 5:4 Vincelj 33’, 6:4 Kunštek 36, 6:5 Tot 38’.

RENAULT AUTO KREŠO: R. Škrlec, Vincelj, Petek, Ferček, Škrlec, Adamić, Vidović, Kunštek, Pipinić, Dlesk, Kranjčević, Cigula.

AUTOMOBILI LONČAR LEGEA: Novak, Mavriček, Žganec, R. Puček, Tot, M. Puček, Bubanić, Labaš.

Željko Grabušić - vratar Tondacha

23

YK KOŠARKA

2. kolo 3. lige centar juniori

Prva pobjeda Zabočana Tomislav Benčić ZABOK

N

akon poraza u 1. kolu u Varaždinu, pomladak (juniori) KK Zabok po svojim su obručima ugostili Zrinjevac i ubilježili prvu pobjedu. Iako

je na poluvremenu rezultat bio nepovoljan za Zabočane 28:36, a uz to su i treću četvrtinu izgubili 17 :22, ipak su pronašli snage i s izvrsnih 27:8 u posljednjoj četvrtini odveli konačan rezultat u svoju korist 72:66.

ZABOK

72

16 / 12 / 17 / 27

ZRINJEVAC

66

15 / 21 / 22 / 8

ZABOK: Dvorana osnovne škole SUCI: M. Bivol i I. Turk KK ZABOK: V. Vrančić 11, Sever, L. Vrančić, Borovčak, Slukan 26, Tomek 6, Turk, Ivančić 4, Ladišić, Greblički 2, Krištofić 4, Krčar 17 TRENER: B. Sadaić KK ZRINJEVAC: Bahun, Horvat, Crnogav, Lekšić 5, Negovetić 26, Šarac 5, Zeljak 5, Markežić 4, Bahun, Jandrlić 20, Ivezić TRENER: T. Gužvinec

Prvenstvo Hrvatske u semi i light contactu KICKBOXING

Katarina, Ana i Petra zlatne u Bilju Tomislav Zrinšćak BILJE

P

roteklog je vikenda u Bilju održano kickboxing prvenstvo u semi i light contactu za kadete i juniore. Nastupilo je 136 natjecatelja iz 23 kluba iz cijela Hrvatske među kojima su bili i predstavnici naše županije BTI iz Zaboka i Kicboxing klub Krapina. Zagorski su bor-

ci postigli sljedeće rezultate: DJEČACI: do 32 kg KarloVojaković (BTI) 3. mjesto, do 37 kg Tomislav Poljak (Krapina) 5.-8., do 69 kg Ivan Vlahović (BTI) 3., DJEVOJČICE: do 28 kg Lucija Horvat (BTI) 5., do 37 kg Katarina Jelenčić (BTI) 1., Ivana Šturlan 3., do 47 kg Ana Deak (BTI) 1., do 50 kg Petra Švaljek (Krapina) 1.

ŠKOLSKI SPORT

Stolnotenisko natjecanje u kategoriji mladića – srednje škole

Oroslavčani najbolji Tomislav Zrinšćak O R O S L AV J E

U

organizaciji Srednje škole Oroslavje ove su se subote za dva mjesta koje vode na regionalno natjecanje borili stolnotenisači iz četiri srednje škole: SŠ Oroslavje, te gimnazije A. G. Matoš iz Zaboka, Bedekovčina i Zlatar. Postignuti su sljedeći rezultati: ŠŠK SŠ Bedekovčina - ŠŠK SŠ Oroslavje 3:2, ŠŠK Gimnazije A. G. M. - ŠŠK SŠ Zlatar 2:3, ŠŠK SŠ Bedekovčina - ŠŠK Gimna-

24

zije A. G. M. 3:0, ŠŠK SŠ Zlatar - ŠŠK SŠ Oroslavje 0:3, ŠŠK SŠ Bedekovčina ŠŠK SŠ Zlatar 2:3, ŠŠK Gimnazije A. G. M. - ŠŠK SŠ Oroslavje 0:3

KOŠARKA

Očekivani poraz od vodećeg Tomislav Zrinšćak ZAGREB

I

ako su im u jesenskom dijelu prvenstva pružili dobar otpor, zabočki košarkaši krenuli su u goste vodećoj momčadi Maksimira bez većih šansi za pobjedu. Ionako male šanse dodatno su se smanjile kad na put u Zagreb nisu krenuli gripozni Peklarić i ozlijeđeni Zadro. Zabok je STRELJAŠTVO

dobro parirao Maksimiru u 1. četvrtini, ali gosti pojačavaju tempo u 2. četvrtini pa na odmor odlaze sa visokih +18 u svoju korist.

Pobjednik je već tada bio riješen, pa je Črnjević ponovno dao veliku minutažu Piškoviću i Roginiću. Nakon duge ozljede, prve minute odigrao je i legendarni „Banana“ Željko Martinko, što je svakako pozitivna stvar za Zabok-Zaboky.

Najbolji u zabočkoj momčadi bio je ponovno Robert Lež koji se uspješno oporavio od gripe. U 20. kolu na

zabočkom parketu gostuje Medveščak. Utakmica će se odigrati u subotu 5. ožujka s početkom u 19 sati.

MAKSIMIR

85

21 / 23 / 20 / 21

ZABOK-ZABOKY

61

18 / 8 / 23 / 12

ZAGREB: dvorana Ekonomskog fakulteta, GLEDATELJA: 40, SUCI: Z. Galiot (Zagreb), V. Žabka (V. Gorica).

MAKSIMIR: A. Džapo, Šaronja 20, Matijević, Petrović 22, S. Džapo, Basarac 14, Bolić 1, Komes, Lovrić, Karmelić 8, Leko, Gažić 20. TRENER: G. Jelić.

ZABOK-ZABOKY: Martinko 4, Komorčec 5, Domgjoni 2, R. Lež 21, Kopić 11, Cvitanović 12, Pišković, Roginić 6, Krčar. TRENER: D. Črnjević.

6. kolo Županijske lige - zračna puška standard

Povratak streljaštva u Hum na Sutli Tomislav Benčić HUM NA SUTLI

N

akon punih 12 godina počelo se pucati i u Humu na Sutli. Naime, tamo je prošle godine, na inicijativu nekolicine ljubitelja ovog sporta, predvođenih sadašnjim predsjednikom kluba Mladenom Jutrišom, tajnikom Ernestom Špiljakom, te Stjepanom Šurbekom, Vjekoslavom Firštom i Sašom Zidarom osnovan Streljački klub Straža. Od općine su dobili na korištenje staru streljanu koju su svojim radom i uz mnogo energije doveli u stanje da se na njoj može trenirati, te da se mogu održavati i natjecanja.

Tako je na obnovljenoj streljani održano i 6. kolo županijske lige u disciplini serijska zračna puška.

Kao što je to bio slučaj i do sada kod kadetkinja prva su tri mjesta između sebe podjelile članice Strijelca. Među kadetima po prvi put u ovoj sezoni najprecizniji je bio Kristijan Buhin (Predionica). U TENIS

Konačni poredak:

1. ŠŠK SŠ Oroslavje, 2. ŠŠK SŠ Bedekovčina, 3. ŠŠK SŠ Zlatar, 4. ŠŠK Gimnazije A. G. M. Zabok Nakon završetka županijskog natjecanja dvije prvoplasirane stolnoteniske ekipe imaju pravo nastupa na regionalnom natjecanju koje će se održati u Koprivnici.

19. kolo A 2 lige košarkaša-centar, Maksimir-Zabok-Zaboky 85:61

Rezultati

Kadetkinje pojedinačno: 1. Mateja Babić (Strijelac) 185, 2. Tea Knezić (Strijelac) 184, 3. Magda Brdar (Strijelac) 181,...

Kadetkinje ekipno: 1. Strijelac (Krušljevo Selo) 550, 2. Kovina (Veliko Trgovišće) 491, 3. Metalis (Donja Stubica) 466.

Kadeti pojedinačno: 1.

Kristijan Buhin (Predionica) 180, 2. Antonio Šoštarko (Tekstilac) 179, 3.

Benjamin Knezić (Predionica) 178,...

Kadeti ekipno: 1. Predionica (Klanjec) 533, 2. Tekstilac (Zabok) 513, 3. Kovina (Veliko Trgovišće) 505.

Juniorke pojedinačno: 1.

Mateja Oremuš (Strijelac) 168, 2. Vlatka Bertol (Strijelac) 162, 3. Nikolina Krušelj (Strijelac) 161,...

Juniori pojedinačno: 1.

Martin Gorup (Predionica) 167, 2. Boris Zidar (Straža) 120, 3. Emanuel Jutriša (Straža) 83.

Seniori pojedinačno: 1.

Robert Belko (Marija Bistrica) 183, 2. Darko Galoić (Marija Bistrica) 174, 3. Krunoslav Kolarić (Telekom, Zabok) 168,...

Seniori ekipno: 1. Marija Bistrica 522, 2. Telekom, Zabok 481, 3. Straža 416.

Poredak nakon 6 kola

Kadetkinje pojedinačno: 1. Tea Knezić 1114, 2. Mateja Babić 1090, 3. Magda Brdar 1076,...

Kadetkinje ekipno: 1. Strijelac 3267, 2. Kovina 2878, 3. Metalis 2853.

Kadeti pojedinačno: 1.

Kristijan Vrančić (Predionica) 1078, 2. Ivan Burek (Tekstilac) i Kristijan Buhin (Predionica) 1048,...

Seniori pojedinačno: 1.

Robert Belko (M. Bistrica) 1092, 2. Darko Galoić (M. Bistrica) 1046,...

Seniori ekipno: 1. Marija Bistrica 3184, 2. Telekom 2802, 3. Straža 1957.

Posljednje 7. kolo održava se u nedjelju 6. ožujka na streljani u Krušljevom selu.

Kristijan Buhin

Šalec i Faber pobjednici, Vuga treća

Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

O

ostalim kategorijama nije bilo nikakvih iznenađenja, pa je tako najbolja juniorka Mateja Oremuš (Strijelac), junior Martin Gorup (Predionica), te senior Robert Belko (Marija Bistrica).

tvoreno prvenstvo Oroslavja, turnir tenisačica i tenisača do 18 godina ponudio je po riječima sudionika odlične mečeve i bio možda najbolji turnir sezone.

No, na samom početku nije tako izgledalo. Zbog nešto manjeg broja prijavljenih igrača turnir se igrao round robin sistemom u obje konkurencije. Tenisačice i tenisači podijeljeni su u dvije grupe, a najbolji su na kraju razigravali za konačni plasman.

U konkurenciji tenisača naslov u Oroslavju svojim konkurentima ne želi propustiti domaći tenisač Ivan Šalec. U finalnom dvoboju

protiv Igora Ogrizeka (Daruvar) gledali smo odličan meč. Prvi set bio je napet i neizvjestan do posljednje lopte. Želja za pobjedom donijela je mnoštvo odličnih poteza, ali i grešaka, pa se čini kako je prvi set u tie breaku odlučio potez više i greška manje. Tako je Šalec prvi set dobio sa 7:6 u tie breaku, bilo je 8:6.

Dobiveni prvi set Ivanu Šalcu dao je dodatno samopouzdanje, Ogrizekova igra je malo pala i s uvjerljivih 6:0 u drugom setu, Šalec postaje još jednom pobjednik turnira u Oroslavju. U također zanimljivom i neizvjesnom susretu za treće mjesto, Nikola Martinis (Viktorija Zagreb) bio je bolji od Ivana Zovka (Mladost Zagreb) 6:4,

5:7, 7:6(4).

Među tenisačicama u finalu su se sastale Tea Faber (Podsused) i Kristina Martić (Mladost Zagreb). Neizvjestan meč riješen je tek u trećem setu. Prvi dobiva Faber sa 6:3, drugi Martić sa 7:5, a treći set sa 6:3 dobiva Tea Faber i tako postaje pobjednica još jednog turnira u Oroslavju. U susretu za treće mjesto Klanjčanka Ana Marija Vuga

članica TK Oroslavje, bila je bolja od Simone Lepej (Zaprešić) 6:4, 6:1. Krapinčanka Kristina Kunštek, također članica Oroslavja odustala je od nastupa na turniru zbog ozljede.

Dobitnik trofeja Fair play ovog je puta bio Igor Ogrizek. Ovog vikenda na rasporedu je nagradni turnir, Otvoreno prvenstvo Oroslavja za seniorke i seniore.

zagorskilist

YK 16. kolo II. HKL-sjever, RTL će i sljedeće godine pratiti Jet-ski Obrtnik-Željezničar (Kc) 7:1 prvenstvo Hrvatske Prekinut niz poraza KUGLANJE

Tomislav Zrinšćak ZAGREB

O

sim što su usješno izlagali na sajmu Sporta i nautike na Zagrebačkom velesajmu, članovi zabočkog Motostarta sklopili su i vrijedan posao. Predsjednik Motostarta i Jet-ski saveNOGOMET

za Hrvatske potpisao je sa predstavnicim RTL-a suradnju za sljedeću sezonu, pa ćemo majstorije Turkovića, Ivančića i Varjačića i ove godine moći pratiti u emisiji Exploziv. Ovo je još jedan veliki korak ka približavanju ovog atraktivnog sporta široj sportskoj javnosti.

Tomislav Zrinšćak KRAPINSKE TOPLICE

N

Ivančić, Varjačić i Turković u društvu snimatelja i novinarke RTL-a Sanje Kralj

Održana Skupština Ženskog nogometnog kluba »Pregrada«

Najbolje organizirani ženski nogometni klub u Hrvatskoj Nogometašice Pregrade na svojoj skupštini

Denis Vincek PREGRADA

S

kupština Ženskog nogometnog kluba »Pregrada« održana je 26. veljače 2005. godine.

Skup je otvorila predsjednica Kluba Irena Krsnik.

Nakon izbora radnih tijela podneseno je izvješće koje se temeljilo na analizi zadataka zacrtanih u programu prihvaćenom 12. prosinca 2003. godine.

Istaknula je da je zacrtani plan ispunjen u cijelosti.

Seniorski sastav na kraju sezone 2003./04. zauzeo je 8. mjesto, a u jesenskomu dijelu natjecanja 2004./05. nalazi se na 6. mjestu od 10 ekipa. Ima pozitivnu gol razliku. Nastavljen je rad s mladima koji se redovito natječu te su u sezoni 2003./04. zauzele 2. mjesto na kojemu su se zadržale do kraja jesenskoga dijela natjecanja. Klub je suorganizator natjecanja osnovnih i srednjih škola Krapinskozagorske županije u ženskom nogometu. Organizirana je škola nogometa za djevojčice od 4. do 8. razreda, a održava se u školskoj sportskoj dvorani pri Osnovnoj školi Janka Leskovara u Pregradi.

Ova škola ima status vannastavne aktivnosti. Maksimalno su osigurani svi uvjeti da Klub može kvalitetno raditi, od uređenja pomoćnog igrališta, prijeSKIJAŠKO TRČANJE Sebastijan Fuštin P L ATA K

Č

lanovi Skijaškog kluba Oroslavje prošlog su vikenda nastupili na utrci “Platak open” koja se boduje za Hrvatski pokal. Nešto manji broj natjecatelja uvjetovala je gripa, koja je neke ostavila kod kuće. U subotu se tr-

zagorskilist

voza na utakmice, osiguranja dvorane za treniranje, nabavke opreme, osiguranja ljetnih priprema u Martinu na Muri te odlazaka na turnire u Austriju i Sloveniju.

– Prostorije na prvom katu Nogometnoga kluba «Pregrada» uređene su i stavljene u funkciju- naglasila je predsjednica Irena Krsnik. Izvršene su sve obveze prema dobavljačima, sucima, gostujućim ekipama, tiskani su tematski kalendari, izrađene zastavice, ugošćena ženska nogometna ekipa iz Švedske i objavljivane informacije o radu Kluba. Održano je pet sjednica Upravnog odbora te sastanci predsjedništva Kluba i Stručnog stožera. Sponzori su pomagali oko financiranja.

Pohvale iz HNS-a

Na Skupštini su izvješća podnijeli i direktor Kluba Zlatko Šorša, šef Stručnog štaba Željko Tihava i uime Nadzornog odbora Velimir Leskovar. Direktor Kluba izvijestio je nazočne da je prisustvovao sjednici Izvršnog odbora HNS-a udruga 1. i 2. lige gdje se osjećao vrlo ugodno jer je naglašeno kako je pregradski klub «najbolje organizirani ženski nogometni klub u Hrvatskoj». Šef Stručnog štaba zahvalio je uime djevojaka i u svoje osobno ime Stjepa-

akon pet uzastopnih poraza kuglači Obrtnika iz Krapinskih Toplica ovu su subotu na svojoj kuglani „Devetka“ konačno osjetili slast pobjede. Odlični su bili Bukaić, Kruljec i Milički ko-

ji se na najbolji mogući način vratio u momčad.

Raspoložen je bio i Robert Sedlar, dok su oporavljenici od gripe Medić i Latin imali malo slabiji rezultat, ali najbitnije od svega je da su se vratili u momčad nakon gotovo dvotjednog izbivanja.

OBRTNIK

7 (3253)

ŽELJEZNIČAR (KC)

1 (3038)

Bukaić-Vuzman 1:0 (556-509) Milički-Buzuk 1:0 (556-468) Kruljec-Votuc 1:0 (557-503)

Medić-Sirovec Latin-Prepelić Sedlar-Miser

1:0 (528-505) 0:1 (514-529) 1:0 (542-524)

2. HKL - sjever Rezultati 16. kolo: OBRTNIK - Željezničar (KC) 7:1, Zanatlija (SI) - Zanatlija (KT) 5:3, Tvornica stočne hrane - Graničar Picok 3:5, Croatia osiguranje - Zanatlija (ČK) 7:1, Daruvar Termal - Lepoglava 2:6, Bjelovar - Željeznčar (ČK) 6:2

nu Brežnjaku i Stjepanu Hajdinjaku te svima ostalima koji su na bilo koji način pomogli da klub stasa u primjernu organizaciju koja ima svoju budućnost. Tihava iznosi zanimljiv primjer koji se dogodio na testiranju koje su provodili profesori s Kineziološkoga fakulteta u Zagrebu. Među četiri najpripremljenije djevojke, čak tri su bile Pregrađanke. Briga o mladima mora se sastojati i u tome da se osposobi mladog Bojana Apostolovskoga za trenera.

Predsjednik Nadzornog odbora Velimir Leskovar istaknuo je da to tijelo na poslovanje Kluba nije našlo zamjerki. Sva podnesena izvješća bez primjedbi jednoglasno su prihvaćena. Čestitke Klubu uputio je i Stjepan Brežnjak uime Županijskog nogometnog saveza, uime Gradskog poglavarstva i svoje osobno. Rekao je da se na njegovu pomoć uvijek može računati.

Program rada ŽNK «Pregrada» za 2005. predviđa kontinuitet aktivnosti seniorskoga sastava s ciljem postizanja što višega plasmana u natjecanju u Prvoj HNL za žene i u Hrvatskom nogometnom kupu. Također, nastavlja se rad s mladima i njihova natjecanja u prvenstvu te organizacija škole nogometa u vrijeme praznika. Za osiguravanje ostvarenja programa podcrtana je nužnost angažmana svih članova Upravnog odbora kako bi postojali normalni uvjeti za rad Kluba. Nastavit će se s uređivanjem prostorija ŽNK «Pregrada» te uređenje pomoćnog nogometnog igrališta, uključujući rasvjetu i svlačionice. U programu je navedena i neophodnost promidžbe ŽNK-a u medijima. Budući da su web stranice Kluba stare i neažurirane, tijekom narednih mjesec dana bit će izrađene nove na kojima će se redovito objavljivati aktualne informacije.

Bjelovar Željezničar ČK Zanatlija KT Graničar Picok Croatia osiguranje Tvornica stočne hrane Željezničar KC OBRTNIK Zanatlija SI Lepoglava Daruvar - Termal Zanatlija ČK

16 14 16 9 16 9 16 9 16 6 16 7 16 8 15 6 16 6 16 6 16 5 15 2

0 2 1 6 0 7 0 7 5 5 2 7 0 8 1 8 1 9 1 9 2 9 3 10

93 72 68,5 66,5 69 64,5 63 63 57 55,5 50,5 37,5

35 56 59,5 61,5 59 63,5 65 57 71 72,5 77,5 82,5

28 19 18 18 17 16 16 16 16 16 12 7

Topličanima bod, Oroslavčanima pobjeda i poraz Sebastijan Fuštin VA R A Ž D I N

K

ca gostovali su kod ivanečke Ivančice u Varaždinu.

Na kraju utakmica je završila neriješeno 4:4 (2985:2995). Kod Obrtnika pojedinačno su najefikasniji bili Davor Veček s 560 drva, Marijan Bosec s 524 i Mladen Latin s 495 drva.

Kod domaćina najefikasniji je bio Josip Rogina s 519 drva. U sljedećem kolu Topličani na svojoj kuglani dočekuju Cestu u petak u 19 sati.

uglači oroslavskog Obrtnika odigrali su proteklog tjedan dvije utakmice.

Najprije su na domaćoj kuglani u Krapinskim Toplicama, u zaostaloj utakmici 14. kola pobijedili varaždinski MIV s maksimalnih 8:0 (3129:2857), što je bilo očekivano. U tom susretu pojedinačno rezultati bili su sljedeći: Željko Kulfa 563, Ivica Kulfa 498, Ivan 3. HKL - sjever Kralj 492, Božidar KuhaZaostala utakmica 14. kola: Obrtnik (Or)-MIV 8:0. rić 578, Darko Tuđa 508 i Rezultati 18. kola: Željezničar (Čk)- Dubravčan Zdravko Mirt 490 drva. U 6:2, Elektra- Obrtnik (Vž) 1:7, Varteks- Željezničar (Vž) 7:1, Prosvjetar-MIV 6:2, Cesta- Obrtnik utakmici redovitog 18. ko- (Or) 5:3, Ivančica- Obrtnik II (KT) 4:4, Autobusni la gostovali su kod Ceste promet - slobodan 17 30 u Varaždinu gdje su pora- Varteks 17 26 Obrtnik (Vž) ženi 5:3 (3203:3156). U po16 24 Obrtnik (Or) jedinačnim nastupima, Ivi16 20 Autobusni promet ca Kulfa srušio je 552 drva, 17 18 Elektra Željko Kulfa 522, Božidar 17 18 Željezničar (Vž) Kuharić 524, Željko Cur- Željezničar (Čk) 17 18 man 533, Darko Tuđa 507 Cesta 16 16 i Ivan Kralj 518 drva. Ovim Dubravčan 17 11 porazom oroslavski kugla- OBRTNIK II (KT) 15 11 či smanjili su si šanse za Prosvjetar 16 11 lip Kontak među kadeti- osvajanje prvog mjesta.

16 8 Ivančica ma bio 13. i treći među hr- Kuglači druge ekipe Obr- MIV 17 5 vatskim skijašima. Među tnika iz Krapinskih Toplistarijim dječacima na 600 metara, Jurica Veverec bio je 13., a među mlađim djevojčicama Mihaela Visin- ZLATAR BISTRICA - Nogometni klub Ivančica Iz Zlatar Bistrice iduće subote, 12.ožujka, u Restoranu Purga ski bila je 11..

U subotu se trči još jedna organizira tradicionalnu “Plavu noć”. Fešta zlatarbistriutrka za Hrvatski pokal u čkih nogometaša počinje u 20 sati, a posjetitelje očeDelnicama i to klasičnim kuju vrijedne tombole i zabava uz grupu “FOUR-K”. Rezervacije se mogu izvršiti na telefonima 098/1760196 ili načinom.

049/462067. (D.Č)

Trkači nastupili na Platku čalo slobodnim načinom.

U konkurenciji kadeta na 10 kilometara, Filip Kontak osvojio je drugo mjesto.

Među seniorima na 15 km, Darko Škreblin bio je treći, a među mlađim juniorima Martin Ptiček četvrti. Stariji dječaci trčali su 5 km, a Jurica Veverec bio je osmi.

Nastupila je i Mihaela Visinski koja je također bila

osma na 3 km, u konkurenciji mlađih djevojčica.

U nedjelju su se trčale sprint utrke. Utrka je bodovana i za Slovenski kup, pa su nastupili i svi slovenski trkači. U konkurenciji seniora na kilometar Martin Ptiček ukupno je zauzeo 12. mjesto, ali je bio najbolje plasirani od hrvatskih skijaša, dok je Fi-

Plava nogometna noć

25

CMYK

NOVO NAMJEŠTENJA Kuhara ili kuharicu, ili konobara i konobaricu,traži restoran Lojzekova hiža u Gusakovcu

049 469 325

Ženu za kompletnu brigu u svojoj kući u Zagorju, trebam

098 958 1065

KUĆE Kuću u Krušljevom selu sa okućnicom i gosp. zgradom, prodajem

049 285 634

Kuću u Zaboku 9,5x9,veranda, podrum,gosp. zgradom i zemljom, prodajem

049 234 354

VIKENDICE Vinograd, voćnjak i klijet u Mariji Bistrici, prodajem

098 251 597

STANOVI Garsonjeru u Krapinskim Toplicama, iznajmljujem od 20.03.2005.

049 232 072

Jednosoban stan ili garsonjeru u Krapini,kupujem

098 221 496

Jednosoban stan u centru Krapine, kupujem

091 789 8352

Jednosoban stan u centru Zaboka, kupujem

091 789 8352

Stan u strogom centru Donje Stubice,75 m2, etažno plinsko grijanje, sa garažom, prodajem

049 286 466

Stan u Velikom Trgovišću, na trećem katu, kraj škole, iznajmljujem

098 880 270

GRA\EVINSKO ZEMLJIŠTE Gradilište 680 čhv u Pustodolu u blizini Donje Stubice i gradilište u Stubičkim toplicama, prodajem

049 282 691

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE Vinograd i voćnjak od šljiva u Dubravi Zabočkoj,naselje Trgovci,prodajem

049 226 655

Voćnjak u Mariji Bistrici, prodajem

049 461 233

OSOBNI AUTOMOBILI Audi 80, 1.6 diesel,83 g., reg 07/05, metalic sivi,prodajem

091 7689 689

Citoen AX 1.4,diesel 90 g.,reg. do 5 mj., crvene boje, 5 vrata, prodajem

091 567 7488

zagorski oglasnik

Golf 1.6, 96 g.,srebrni,prodajem

049 223 389

Yugo Coral 65,91 g.,reg. do 12/05,2 vlasnik prodajem

Kravu za domaćinstvo, bređu 7 mj. prodajem ili mijenjam za muško tele

će 50 kg,sa besplatnom dostavom,prodajem

AUTO DIJELOVI Alfu Romeo 33, 88g.,benzinac, 13 box mašinu za dijelove, u super stanju,prodajem

Krmaču 250 kg, prodajem

049 223 389, 098 935 7545

Suhi kukuruz u zrnu, prodajem

Golf I za dijelove, vrlo jeftino prodajem

Mladu kozu 3 g. staru, prodajem

Tvrdo balirano sijeno i slamu,prodajem

098 875 356

Golf II, diesel, 88/89 g., reg.do 1 mj/ 06, prodajem

098 92 93 700

Golf II, diesel, 89 g.,reg.do 9 mj.,prodajem

049 439 537

Ladu 1300 s, neregistriranu, u voznom stanju,prodajem

049 285 359

098 9622 455

Motor za kadett jaje, kompletan sa kilerom,prodajem

049 214 403

GLAZBALA Sinterseizer Cassio, prodajem

049 287 601

Mercedes 123 linija 200, diesel,reg. do 05/05,prodajem

NAMJEŠTAJ Kuhinjske elemente, gornje i donje rabljene,prodajem

Opel Kadet 1.4 i, 91 g., reg. 06/05, prvi vlasnik, servisna knjižica. Cijena 1500 Eura, prodajem

Rabljeni kauč na razvlačenje i francuski krevet, prodajem

Opel Kadett, Oldtimer, 71 g, reg.do 11 mj., odlično stanje, prodajem

ŠTEDNJACI I PEĆI Štednjak na kruta goriva, malo rabljeni,prodajem

098 504 832

049 556 337, 098 672 422

049 226 612, 237 143

Opel Vectru, turbodiesel, 97 g., prodajem

049 289 868

Polo 1.4, 99 g., reg.god. dana,1 vlasnik, garažiran, prodajem

091 531 6225

Polo 99 g., reg.god. dana, crvene boje, garažiran, I vlasnik,prodajem

091 531 6225

Polo Classic, 2000 g., 1.4, benzinac, tamno plavi, garažiran,69000 km, redovito servisiran,prodajem

049 285 110

Renault Clio 1.2 rl, 02/98, 5 vrata, 85000 km, reg.do 02/06, prvi vlasnik, metalic plavi, prodajem

098 303 824

Renault Lagunu 1.8, 96 g., crni, reg. do 9 mj., puno opreme,hitno prodajem

098 533 078, 098 9401 858

Seat Ibizu 89 g.,u dobrom stanju, neregistriran,prodajem

049 238 418

Škodu Favorit 135 l,91 g.,reg 04/05, u dobrom stanju ,prodajem

049 462 138

049 370 953 098 352 980

049 461 264

ALATI I STROJEVI Mlin na kamene, prodajem

049 215 051

POLJOPRIVREDNI STROJEVI Balirku New Holand, visokotlačnu,prodajem

Odojke hranjene domaćom hranom, težine 25 kg,moguća obrada,prodajem

049 412 075

Odojke oko 30 kg,moguć prijevoz, prodajem

049 286 377

Odojke, prodajem Odojke,prodajem Odojke,prodajem

098 6599 77

049 238 598

098 9022 780

Ovna i ovcu bređu, prodajem ili mjenjam za odojke

049 458 203

Piliće za klanje teške oko 2 kg, prodajem

049 469 311

Svinje teške oko 100 kg, prodajem

049 289 223

Svinjsku polovicu,prodajem

049 287 351 049 215 321

049 236 300

3 Vikendice 4 Stanovi 5 Građevinski materijal

OSOBNI KONTAKTI

8 Sobe

098 947 3864

Dečko traži djevojke 35-55 g. za intimna druženja od 0 do 24

091 598 09 06

OSTALO Domaće platno, prodajem Drvenu prešu,prodajem

7 Lokali i uredi 9 Građevinsko zemljište 10 Poljoprivredno zemljište 11 Osobni automobili

049 215 051

12 Teretni automobili

049 238 598

13 Terenski automobili

Gajbe za držanje pilića ili kunića, vrlo povoljno,prodajem

14 Oldtimeri

Gajbe za uzgoj i tov pilića,opremljene el. kvočkom, pojilicom i zaštićenom hranilicom,prodajem

16 Motocikli

049 283 590

049 461 813

15 Autodijelovi 17 Bicikli i mopedi

Gajbe za zečeve,prodajem

18 Foto

Gajbu za zečeve novu, prodajem

19 Video

049 461 813

049 284 100

Guskina jaja,prodajem

049 468 638

20 TV 21 Hi-Fi 22 Informatika

Lotto-saznajte kako uspješno do dobitka, horoskop, nazovite

23 Glazbala

Prikolicu original Goldoni, prodajem

Zečeve mlade, 3 ženske i jedan muški,prodajem

Novo korito za haranje svinja i galge, prodajem

25 Antikviteti i umjetnine

Sijačicu za kukuruz za motokultivator, dvorednu, prodajem

KUĆNI LJUBIMCI Štenci Bernardinca,prodajem

Olimpiu kosilicu, diesel,prodajem

049 214 403

049 468 638 049 215 321

Traktor 533, hitno i povoljno prodajem

049 460 445

049 223 389, 098 935 7545

Ford Escort 1.3, 95 g.,prodajem

Yugo 55, 89 g., prodajem

DOMAĆE ŽIVOTINJE Junicu bređu 6,5 mj., prodajem

Ford Escort 1.4 i, 92 g., reg. do 10/05,usčuvan, povoljno prodajem

Yugo 65, bijeli, reg.do kraja godine,6500 kn,hitno prodajem

Junicu Simentalku, bređu 8,5mj.,prodajem

091 522 9194

2 Kuće

Zagorske purane, kupujem

049 468 638

049 289 868

049 343 827

049 459 609

Traktor IMT 533,hitno i povoljno prodajem

049 213 575

1 Namještenja

6 Garaže

049 289 772

049 223 027

KAZALO

Bankovni krediti do 15000 Eura bez jamaca kam 8,99

Invalidska kolica, terenska, prodajem

Tigru 96, 1.4 16 V,prodajem

098 840 015

ZAJMOVI

049 284 761

Balirano sijeno i otavu, prodajem

091 894 9695

049 213 643

Svinju za klanje, tešku oko 140 kg,prodajem

049 287 351

Traktor Ferguson sa plugovima,povoljno prodajem

049 223 389, 098 935 7545

Tvrdo balirano sijeno, otavu,i slamu, prodajem

Motornu pilu Alpina 070 u kvaru,povoljnu za dijelove, cijena po dogovoru, prodajem

098 9352 093

098 297 254

049 459 609

Svinju za klanje tešku 120 kg,prodajem

Škodu Feliciu,1.9 diesel, 98 g., bijele boje, 5 vrata, reg.god dana, 3800 Eura, prodajem

098 605 049

049 213 229

Kosu bočnu za traktor Deutza,kupujem

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI Balirano sijeno i otavu, prodajem

Škodu Favorit,prodajem

049 491 125

049 236 817

Svinju 170 kg, prodajem

VW Lupo, 99 g., reg. god. dana,prodajem

049 213 638

098 929 3550

Dvobrazni plug za traktor Tomo Vinković,prodajem

Fiat Uno 45, novija linija, 90 g.,registriran, prodajem

049 208 701

01 33 92 229

Muško tele staro oko mj.dana,kupujem

098 399 814

Vectru 1.6, 92 g., prodajem ili mijenjam za jeftiniji auto

091 790 8137

049 461 233

Svinju 130 kg, prodajem

Fiat Punto 55,95 g., povoljno prodajem

049 284 100

049 214 403

049 215 362

Golf 1.8, 96 g.,ljubičasti,prodajem

Traktor Tomo Vinković,prodajem

049 214 651

Željezna kola,prodajem

049 214 403

049 285 634 049 284 761

049 444 196 049 213 229

Balirano sijeno, prodajem

049 461 901

Čvrsto balirano sijeno, prodajem

049 208 409

Kukuruz u zrnu, suhi, prodajem

049 213 229

Sijeno balirano,prodajem

049 462 138

Sijeno kvalitetno u balama, prodajem

098 855 550

Sijeno, otavu i slamu, prodajem

049 238 480

Suhi kukuruz u zrnu, pakiran u vre-

091 55 22 907, 098 99 65 702

049 285 749

Očišćene kvalitetne orehe,prodajem

049 289 840

Očišćene orahe,vrlo povoljno prodajem

049 289 840

Svinjsku polovicu, prodajem

049 237 066

Tahitian Noni sok, prodajem. (Oglas za svakog tko brine za svoje zdravlje)

091 8900 948

Uslugu pečenja kolača za rođendane, pričesti, firme i ostale prigodne svečanosti

098 583 668

Veliku gajbu za zečeve, sa 6 boxeva, prodajem

049 284 100

Želite li biti zdravi, lijepi i poslovno uspješni? Tražimo bračne parove i pojedince za rad u američkoj kompaniji

091 8900 948

24 Elektronika 26 Literatura 27 Filatelija i numizmatika 28 Nakit 29 Koža i krzno 30 Odjeća i dječja oprema 31 Sport i oružje 32 Kamping i rekreacija 33 Plovila 34 Namještaj 35 Aparati za domaćinstvo 36 Štednjaci i peći 37 Ugost. i uredska oprema 38 Alati i strojevi 39 Zanatski servisi 40 Poljoprivredni strojevi

Male oglase objavljujemo u suradnji sa Radio Stubicom i Radiom Hrvatsko zagorje - Krapina.

Ubuduće će biti objavljivani oglasi koje slušatelji ovih radio stanica objave u emisijama Mali besplatni oglasi. Također ćemo objavljivati i oglase koji putem kupona stignu u našu redakciju.

26

41 Vrt 42 Domaće životinje 43 Kućni ljubimci 44 Poljoprivredni proizvodi 45 Intelektualne usluge 46 Medicinske usluge 47 Zajmovi 48 Poduka 49 Ženidba i udaja 50 Obavijesti

51 Osobni kontakti 52 Pomoć 53 Ostalo

zagorskilist

CMYK NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

(03.03.-10.03.)

Ovan (21. ožujka-20. travnja) Uzaludno ćete pokušavati učiniti veće promjene u ljubavnom životu, jer vas očekuju brojne prepreke. Neprestano ćete morati nešto nagađati i to će vas uistinu izbacivati iz takta.

SAVJET TJEDNA: Odvojit više vremena za samoću i opuštanje!

Bik (21. travnja-21. svibnja) Iako će se vaši planovi ostvarivati polako, na kraju ćete ipak biti zadovoljni. Odnos s voljenom osobom bit će sasvim zadvoljavajući. Samce očekuje zanimljivo poznanstvo.

SAVJET TJEDNA: Počnite neku dugoročnu štednju!

zagorskilist

Svakog četvrtka novi broj!

Dobitnici nagradne križaljke br. 71 1. Kovačić Duško, Dobri dol 47, Zagreb 2. Tramišak Gordan, Klokovec 16, Krapinske Toplice 3. Sivoš Ksenija, A. Mihanovića 4, Kumrovec

Blizanci (22. svibnja-21. lipnja) Poslovna situacija vam je nešto bolja, ali nije vrijeme za velike korake. Više se posvetite voljenoj osobi i ona će vam to vratiti na najbolji mogući način.

SAVJET TJEDNA: Neuredan život izazvat će kronične tegobe i oslabit otpornost vašeg organizma!

Nagrađeni se trebaju javiti na recepciju Hotela Terme Tuhelj

Rak (22. lipnja-22.srpnja) Nećete biti zadovoljni stanjem u vezi i obitelji. Stalno ćete tražiti nešto više i drugačije. Vašim bližnjima to bi moglo opasno ići na živce, pa se pripremite i na negativne reakcije.

SAVJET TJEDNA: Ne eksperimentirajte s radikalnim dijetama!

Lav (23. srpnja-22.kolovoza) Vrijeme je da više pozornosti obratite a zdravlje. Osigurajte si više odmora i probajte odgoditi zahtjevnije poslove.

Vaša nervoza utjecat će i na ljubavni život.

SAVJET TJEDNA: Ono što želite pokušajte dobiti na lijep način!

Djevica (23. kolovoza-22. rujna) Pred vama je dosta zanimljivo razdoblje u ljubavi. Val promjene pokrenut će vaš svijet i natjerati vas da se naučite snalaziti u nepredviđenim okolnostima. Netko iz okoline će vas neugodno iznenaditi.

SAVJET TJEDNA: Vrijeme je za štednju!

Vaga (23. rujna.22. listopada) Nalazite se u dosta povoljnom emotivnom razdoblju i to trebate iskoristiti na najbolji mogući način. Zabavljat će vas povjeravanje bliske osobe, no to nemojte zlorabiti.

SAVJET TJEDNA: Bit ćete slabi na slatko, čuvajte se viška kalorija! Škorpion (23.listopada-21. studenoga) Ako uspijete odvojiti poslovi život od privatnog, probleme ćete lakše riješavati. Ne dopustite drugima da vam se miješaju u život, ipak budite spremni na neke kompromise.

SAVJET TJEDNA: Zdravlje bi vam se moglo pogoršati!

Strijelac (22.studenoga-21. prosinca) Vaša potreba za ljubavlju i nježnošću bit će zadovoljena u svakom pogledu. Ako niste u vezi mogli bi očarati osobu koja vam se sviđa. U društvu ćete biti omiljeni i tako ćete provoditi slobodno vrijeme.

SAVJET TJEDNA: Počnite se hraniti zdravije!

Jarac (22. prosinca-20.siječnja) Spremno ćete se upustiti u zabranjenu avanturu i uživati u trenutku na razmišljajući o posljedicama. No one mi za neke mgle biti i kobne. Veću svotu novca izdvojit ćete za nepredviđeni trošak.

SAVJET TJEDNA: Više vremena provodite na svježem zraku!

Vodenjak (21. siječnja-18. veljače) Mnogi od vas mogli bi početi novu ljubavnu vezu. Najbolje bi bilo da u to uđete otvorenih karata da kasnije ne bude neugodnih iznenađenja. Ako ste u vezi vrijeme je da nešto učinite da oživite staru strast.

SAVJET TJEDNA: Potrudite se naći honorarni posao!

Ribe (19. veljače-20. ožujka) Napokon je došlo i vaših pet minuta. Sve što ste dosada pokušavali, sada će se početi konačno i ostvarivati. Ljubavni život konačno vam kreće u mirnije i sretnije vode, a i zdravlje vam je stabilno.

SAVJET TJEDNA: Popravlja vam se financijska situacija!

zagorskilist KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE BR. 72

KUPONE POŠALJITE NA ADRESU: »Zagorski list«, Matije Gupca 81, 49210ZABOK najkasnije do utorka, 08.03.2005. godine SRETNE DOBITNIKE OČEKUJU NAGRADE ZAGORSKOG LISTA

zagorskilist

27

CMYK Besplatni savjeti stručnjaka

veterina

vinarstvo

Daniel Futivić, dr. vet. med.

dr. Gerhart Schubert

Bolest mačaka Imam kod kuće četiri mačke. Na dvjema sam primijetila po glavi i tijelu nekoliko manjih područja bez dlake. Da li se to može liječiti i je li opasno za ljude ?

Ivanka Š., Gornja Stubica

B

ezdlačna područja na koži nazivaju se alopecije. Uzrok njihovom nastajanju mogu biti gljivice, pa govorimo o dermatomikozama, ili pak grinje koje uzrokuju šugavost. I kod gljivica i grinja nalazimo više rodova, pa dijagnoza može glasiti i mikrosporoza, trihofitoza i sl. Dermatomikoze ili kožne mikoze su gljivične infekcije orožnjalih dijelova kože, dlaka, nokata, (kod drugih životinja perja, rogova, kopita, papaka ) u životinja i čovjeka. Te infekcije odvijaju se na samoj površini kože i rijetko prodiru u dublja tkiva. Značajne su zbog brzog širenja i stoga što se mogu prenijeti na ljude ( zoonoze ). Bolest se najčešće širi izravnim kontaktom s inficiranom životinjom, no može se širiti i neizravno, kontaktom s kontaminiranim predmetima. Spore uzročnika mogu ostati infektivne godinama, pogotovo na suhom i hladnom mjestu. Bolest se češće pojavljuje potkraj zime i u rano proljeće. U mačaka infekcija često prolazi nezamijećeno.

Od simptoma

možemo primijetiti sitna krastava žarišta na koži slična pepelu od cigarete, manje alopecije, ili pak mnogobrojne krastave mjehuriće po cijelom tijelu. Ukoliko se radi o šugavosti, mačka najčešće obolijeva od grinje koja se pojavljuje na uhu, a zatim se širi na vrat, glavu, prednje noge, a u mladih mačaka može zahvatiti i čitavo tijelo. Klinički promjene počinju kao crvenilo na koži, zatim nastaju mjehurići, koji se kasnije zagnoje, zatim pucaju i sasuše se, pa na kraju nastaju kraste. Rezultat tih zbivanja je alopecija.

U slučaju šugavosti kod životinja se javlja i svrbež, pa se životinje jako češu o razne predmete. U svakom slučaju ove bolesti su izlječive, no valja biti oprezan i brzo reagirati jer u slučaju da se radi o dermatomikozi oboljeti mogu i ljudi. Bolesne životinje treba što prije odvojiti u svijetlu, suhu i prozračnu prostoriju i tamo ih liječiti. U otprilike 70 posto domaćinstava s inficiranom mačkom zarazi se barem jedan član.

Stoga oprez !

Veličina vinograda Htio bih podići veći vinograd u Zagorju prije nego uđemo u Europu, jer kažu da tada više nećemo smjeti saditi vinograde. Imam li u tome poslu budućnost?

Robert S., Hraščina

D

a bi sadnja vinograda dobila svoj smisao kao u drugim krajevima, pa tako i u Zagorju, proizvođač mora obratiti pažnju na potrebe, želje i zahtjeve potrošača, posebice kad se radi o kakvoći, količini i cijeni vina, danas sve traženijeg proi-

zvoda. Treba se pomiriti s činjenicom da vino iz istog vinograda nije svake godine iste kakvoće. Klima i brojni drugi čimbenici ponekad pokažu svu hirovitost prirode i naše želje se ne ostvare, jer grožđe bez potrebnog broja sunčanih sati, ili ono oštećeno tučom ili bolešću, ne može dati vina koje traže sve zahtjevniji potrošači. Zahvaljujući struci, možemo reći da se kultura pijenja i kult vina postupno dižu na sve višu razinu, a Zagorje posljednjih godina

krupnim koracima kreće prema ozbiljnoj i konkurentnoj proizvodnji i plasmanu vina s osunčanih položaja ‘Bogom danih’ za razvoj vinogradarstva i podrumarstva kao značajnih grana gospodarstva.

Organizacijom stručnih putovanja u udaljenija vinogradarska područja, vinske podrume i objekte seoskog turizma, vinski udrugari iz Zagorja šire i spoznaju o vinima Zagorja, ali i donose dragocjena iskustva, koja još treba primjenjivati kako bi se u prvom redu mladi ljudi zadržali na gospodarstvu. Demografskim promišljanjem bi u Zago-

rju trebalo razvijati turističko-ugostiteljsku djelatnost za koju ovaj krajolik ima neslućene mogućnosti. Ako se zna da Europljanin danas traži zdravu hranu, ekološki čiste prostore, a Zagorje za to ima sve uvjete, onda i vinogradarstvo i podrumarstvo u Zagorju ima budućnost.

Ekološkim pristupom u uzgoju vinove loze i spravljanju vina sukladno propisima koji prate ekološku proizvodnju vina naprednih zemalja Europe, otvorit će se brojne mogućnosti gospodarstvu Hrvatske u kojoj Zagorje postaje sve značajniji čimbenik.

žemo izvršiti prikraćivanje ili pro- r j e đ i va -

zom uklanjamo vršni dio grančice ili grane govorimo o prikraćivanju. Ako uklanjamo cijeli izboj ili granu u tom slučaju se radi o prorjeđivanju. Ovisno o količini uklonjenih izboja, grana ili drvne mase rez dijelimo na: slabi, srednji i jaki.

Najveći učinak rezidbom postižemo kada je voćka još mlada, manji su učinci tijekom pune rodnosti, dok se sa starošću voćke utjecaj rezidbe na rodnost povećava.

poljoprivreda Nenad Gospočić, dipl. ing. agr.

Rezidba jabuka Iako redovito orezujem voćke, prošle su jeseni jabuke izuzetno loše rodile. Susjed me uvjeravao da uzrok leži u nepravilnoj rezidbi. Kako i ovog proljeća ne bih napravio iste pogreške, molim da me upoznate s osnovnim pravilima rezidbe.

N.N., Pavlovec

P

roblem o kojem govorite ne mora nužno biti posljedica nepravilne rezidbe.

Međutim, ako znamo da svakogodišnjom re-

28

zidbom reguliramo rodnost drva jabuke, spomenutu pretpostavku nikako ne smijemo zanemariti.

Rezidbu voćaka u širem smislu dijelimo na zimsku i zelenu rezidbu tj. rezidbu tijekom vegetacije. Osnovni ciljevi rezidbe su oblikovanje i održavanje uzgojnog oblika ili kostura voćke te postizanje dobrog prinosa i kvalitetnih plodova.

Prilikom rezidbe mo-

nje i tada primijeniti različite jačine reza. Kada re-

zagorskilist

CMYK

pravni savjeti

ljekovito bilje

Krešimir Vlajčević, dipl. iur.

U suradnji s Alterom

Nasljedstvo Na ostavinskoj raspravi koja je uslijedila nakon smrti mojeg oca, kao nasljednici su utvrđeni moja majka u 1 / 2 dijela, te moja sestra, brat i ja, svaki u jednoj šestini dijela, s time da je moj brat bio lišen poslovne sposobnosti, a za skrbnika mu je postavljena moja sestra. Nakon toga mi smo izvršili diobu,

međutim nigdje je nismo proveli, niti smo pismeno išta napravili. U međuvremenu je moj brat umro i njega je naslijedila njegova kći koja ne priznaje našu diobu. Što možemo učiniti?

Renata V., Krapina

Z

akon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predviđa

dva načina diobe suvlasničke zajednice i to dobrovoljno razvrgnuće i sudsko razvrgnuće. Dobrovoljno razvrgnuće provodi se sklapanjem tzv. Ugovora o diobi.

Da bi se isti mogao provesti u zemljišnim knjigama mora biti sklopljen u pismenom obliku. S obzirom da vi taj ugovor nemate, imate mogućnost ili pokrenuti sudski postupak radi utvrđenja da taj ugovor

postoji i kojeg je isti bio sadržaja, i u tom slučaju govorimo o parničnom postupku ili možete pokrenuti izvanparnični postupak sudske diobe suvlasničke zajednice. O tome kada ste napravili diobu i započeli faktično samostalno uživanje ovisi da li možete i eventualno pokrenuti sudski postupak radi utvrđenja prava vlasništva temeljem dosjelosti.

mirovinski savjeti Davorin Batinić, dipl. iur.

S 15 godina staža u mirovinu Imam navršenih 68 godina starosti i 15 godina mirovinskog staža, navršenih još 1985. godine.

Da li mogu ostvariti kakvu mirovinu?

A. T., Zlatar

Č

itatelj ispunjava uvjete na priznavanje prava na starosnu mirovinu, i što je još važnije, ispunjavao je

uvjete na dan 65. rođendana, odnosno prije tri godine.

Naime, novim Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da osobe ( ne mora biti u radnom odnosu ) koje nakon 1. siječnja 1999. imaju navršenih 65 godina starosti i 15 godina mirovinskog staža imaju pravo na starosnu mi-

rovinu bez obzira kada su navedeni mirovinski staž navršili.

Predlažemo čitatelju da žurno podnese zahtjev za starosnu mirovinu zajedno s radnom knjižicom ili drugim dokazima o navršenom mirovinskom stažu kako bi mu se moglo priznati pravo i uspostaviti isplata starosne mi-

rovine.

Iako je vremenski čitatelj zakasnio podnijeti zahtjev, ipak će mu se mirovina priznati od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i šest mjeseci unatrag, što znači da ako podnese zahtjev do 28. veljače 2005. mirovina će mu se priznati i isplatiti od 1. rujna 2004. godine.

bakin puèki kutak Pripremio: Zoran Gregurek

Snijieg je pojel korizmene fuce

S

nijeg koji je u minulom tjednu padao skoro svaki dan iznenadio je mnoge, ali ne i našu hraščinsku baku – pučku prognozerku.

- Šte je pratil vrijieme od svete Lucije do Božiča, znal je da bu veljača grda i snijiežna, a da bu mrzli ožujek. Snijieg je pojel i korizmene fuce. Jer navijek je vu korizme bile fucof: prve je došla mala megla, a onda je opal dešč šteri je restopil one male snijiega kaj bi ostale na zemlje. Mam bi došel veter i stepel bi i zadnji listek šteri je ostal na grane. A za par minut pak je došle sunčece – pripovijeda baka. Pitamo baku kakvi su nekad bili običaj u razdoblju od

zagorskilist

40 dana prije Uskrsa, tijekom korizme.

- Je, znale se da se na korizmeni petek ne priređuje mese, a posebne se na te pazile kak se bližil Vuzem. I toga se saka familija na selu držala, a šte je mrsil, te je čkomel, jer nišči nije štel da mu veliju da živi kak bezbožec. Mesa ionak nije bile kak ve za saki dan, neke mesnatoga se pri-

redile f četrtek, a f nedelju komad mesa ili pečenka. Prije se ljudi, kak ve tuo čujem, nijiesu vu korizme odrekli ni kupice vina ni duhana, a nije bile ni bedestoči da se nešči vu korizme odrekel da ide k žejnske vu te dane. Sake sobote i nedelje išli sme i na Križnu put vu cijerkvu – rekla je baka. Naša baka navješćuje i loše proljeće za ratare

koji će, izgleda, kasno zasijati njive.

- Prolječe bu mrzle i snijieg bi se mogel duge zadržati. Sejal bu i sadil kak šte ftegne, a zate bu i sadje skupe na jesen. Viš, več i tiči nemaju kaj jesti pak škvorc razgrijeblje snijieg da bi f kljun hitil kakvu suhu bobicu – nimalo lijepe vijesti za poljoprivrednike ne donosi baka.

Pero Antičević i njegov »zeleni med«

Čudotvorni »zeleni med«

M

oj se problem pojavio u rujnu 1999. u obliku crvenih vodenih izraslina na dlanovima i tabanima, koji su se vremenom širili, svrbjeli, postajali bolni i pucali. Koža na dlanovima i tabanima se ljuštila, no nove izrasline su nastajale brže nego bi se koža uspjela obnoviti.

Naravno, posjetila sam dermatologa, isprobala mnoge tablete, masti, losione. Početna dijagnoza je bila nedostatak vlage kože uslijed hladnog vremena. Napokon sam u veljači 2000. obavila dodatne pretrage koje su pokazale da se «promjene mogu uklopiti u stariju pustulu palmo – plantarne pustulozne prorijaze». Ponovno sam dobila masti i losione koji su samo privremeno ublažili svrab.

Koliko sam uspjela saznati o psorijazi, kažu da je nasljedna ili da može nastati kao posljedica stresa. Koliko znam i koliko je uopće moguće znati, nitko u mojoj obitelji nije imao sličnih problema. Do tada nisam doživjela nikakav stres koji bi mi mogao uzrokovati bilo kakve smetnje. No, tko još u današnje vrijeme nije doživio stres?!

Jednog dana moji roditelji su Vas posjetili i nabavili Vaše pripravke. Moram priznati da, a što je bitno da bi se odbacila eventu-

alna pretpostavka psihološkog samoizlječenja, nisam uopće vjerovala u njihovu djelotvornost, no s obzirom na trud mojih roditelja, isprobala sam i to.

Prvu kuru započela sam u ožujku 2000., u trajanju od 40 dana. Upotrebljavala sam vaš «Zeleni med» za imunitet, pila čaj za psorijazu, te dlanove i tabane mazala losionom i mašću.

Nakon 40 dana, rezultati su bili iznenađujući. Tek pokoja izraslina na mojim dlanovima i tabanima, bez boli, bez svraba. Ni jedan lijek, ni losion, ni mast, do tada nisu uspjeli smiriti moju psorijazu kao Vaši pripravci.

Nakon nekoliko mjeseci, moji uporni roditelji ponovno su mi nabavili vaše pripravke i ja sam u studenom 2000. ponovno započela s istom kurom. Božić sam dočekala kao i svaka druga potpuno zdrava osoba. Tada je psorijaza potpuno nestala!

Nema tih riječi kojima bih mogla opisati svoju zahvalnost. Uostalom, kažu da se za lijek ni ne smije reći «hvala». Jedino što mogu je napisati Vam pismo i dalje uvijek nositi sobom Vašu posjetnicu i govoriti ljudima istinu – a ta je da ste upravo Vi, Vašim potpuno prirodnim pripravcima, moj čudotvorni iscjelitelj. Dobar glas daleko se čuje, a ja ću se truditi da tako i bude.

29

CMYK

info MALI ZAGORCI ROÐENI PROTEKLOG TJEDNA U OB ZABOK

Djevojčice su rodile: • Gordana Janđel, Bedekovčina • Maja Petrovečki, Sv. Križ Začretje • Anita Mužar, Goričanovec • Marina Puljika, Mala Pečetina • Meri Miletić, Zlatar

Dječake su rodile: • Jožica Kolar, Druškovec Humski • Vlasta Ivić, Hum na Sutli • Danijela Vahtarić, Risvica • Magdalena Krivak, Pešćeno • Ljiljana Zebolc, Ledine • Danijela Kobelščak, Lug Zabočki

Maja Petrovečki, Sv. Križ Začretje

IZ PROGRAMA RADIO ZLATARA IN INFORMATIVNE EMISIJE Vijesti – emitiraju se svakodnevno u 9, 11, 13, i 18.30 sati dok nedjeljom u 10.30 i 17 sati slušatelji mogu pratiti tjedni pregled zbivanja na zlatarskom području u Tjedniku. Informativne emisije prate događaje prvenstveno na lokalnom području – grad Zlatar i susjedne općine.

TREĆE POLUVRIJEME Glavni sadržaj tjedne sportske emisije, koja je u programu ponedjeljkom od 17.30 sati, jest pregled lokalnih sportskih zbivanja. Realiziraju se razgovori i prilozi s terena te gostovanja u studiju sportskih djelatnika i samih sportaša – nogomet, rukomet, košarka, i ostali zagorski sportovi.

VETERINARSKA ORDINACIJA Svakog drugog ponedjeljka točno u podne gostuju veterinari Veterinarske stanice Zlatar Bistrica, a teme su prilagođene lokalnom stanovništvu i njihovim problemima. Stoga postoji i mogućnost postavljanja pitanja telefonom.

AKTUALNOSTI Utorkom, najaktualnijeg dana na zlatarskom području, od 11.15 u informativno-političkoj emisiji gostuju čelnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, političari te drugi istaknuti javni djelatnici. Izbor sugovornika ovisi o važnosti tjednih zbivanja i o tome koliko su gosti voljni otvoreno razgovarati u eteru i odgovarati na pitanja slušatelja.

OPUSTI SE I UŽIVAJ Emisija narodne, prvenstveno zagorske glazbe, svakog utorka od 18 sati promovira zagorsku riječ u pjesmi i govoru, a gostuju i domaći glazbeni sastavi.

U domaći zagorski štimung uključuju se i slušatelji svojim glazbenim željama i prigodnim čestitkama, a očekuju ih i nagradne igre.

BRUUM, BRUMM Naziv emisije sve govori – svijet automobila s popratnim sadržajima, srijedom od 11.15 sati.

Z DOMAĆE KOŠARE Zbog ciljanog slušateljstva, poljoprivredna emisija srijedom od 17 sati sadrži novosti, savjete i aktualnosti vezane uz sva zbivanja u agraru. Obuhvaća ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, podrumarstvo, vrt i hortikulturu . Mnogi sadržaji nastaju u suradnji s nadležnim poljoprivredno-savjetodavnim i gospodarskim županijskim službama.

KUŽIŠ Zabavno-mozaična emisija u večernjem programu srijedom u kojoj se isprepliću razne teme – kino i video noviteti, moda i ljepota, intervjui s hrvatskim glazbenicima…

KULTURNI KUTAK Kulturne priredbe, koncerti, promocije knjiga, izložbe… sadržaji su emisije iz kulture, četvrtom od 17 sati. Pravodobnim najavama nastoji se slušatelje zainteresirati za događaje koje mogu posjetiti, a u emisiji često sudjeluju i zanimljivi gosti.

VRTULJAK ŽELJA Već niz godina vrlo slušana emisija četvrtkom od 17.30 do 19 sati sastavljena od glazbenih prijedloga slušatelja koji u redakciju stižu poštom, e-mailom i direktno telefonom.

TOP 22 Domaća i strana top lista petkom namijenjena mlađem slušateljstvu, sadrži po 11 domaćih i stranih hitova, a nastaje prema glasovima slušatelja. Sve skupa začinjeno je novim prijedlozima, zanimljivostima iz domaćeg i stranog svijeta glazbe, podjelom ulaznica i nagradnim igrama. Početak u 19.30 sati.

IZ PROGRAMA RADIO STUBICE SPORTSKA EMISIJA Mozaična sportsko – glazbena emisija na programu je svakog ponedjeljka od 16,15 sati. Uz praćenje sportskih događanja na području Županije, sastavni dio emisije su razgovori sa sportašima, reportaže s terena, ali i dobra glazba. Emisiju uređuje i vodi Mladen Knezić.

PANORAMA U ovoj političkoj- kontakt emisiji o aktualnim temama na nivou države i županije, svakog utorka od 18 sati, urednik i voditelj Mladen Kukas razgovara s gostima iz političkog života. U emisiji sa svojim pitanjima i komentarima sudjeluju i slušatelji.

EMISIJA IZ KULTURE Svake srijede, urednica i voditeljica emisije, Senka Susović, kroz razgovor s gostima govori o kulturnim zbivanjima na području Županije. Sastavni dio emisije su i predstavljanja raznih društava koji njeguju i čuvaju kulturnu baštinu. Emisija je na rasporedu od 16,15 sati.

GLAZBENA DOPISNICA Puno glazbe i razgovori sa zanimljivim gostima s područja domaće estrade čine okosnicu ove emisije zabavnog karaktera koju uređuje i vodi Stjepan Zrinski. U uređivanju jednog dijela programa, kroz izbor glazbe sudjeluju i sami slušatelji. Glazbena dopisnica emitira se svakog četvrtka od 18. sati.

INFORMATIVNE EMISIJE Nezaobilazan dio programa Radio Stubice – vijesti koje slušatelji mogu pratiti radnim danom u terminima: 8.50, 9:50, 10:50, 11:50, 12:50, 13:50, 14:50, 15:30, 17:50, 18:50, 19:50, 20:50, 22:50. Nedjeljom su vijesti u 9: 50, 10:50, 14:50, 17:50. Kronika »7 dana emitira se nedjeljom u 12:00 sati. BESPLATNI MALI OGLASI Posebno zanimljiv dio programa, koji se emitiraju od ponedjeljka do subote u 10: 00, 10:15 i 10:30 sati, a nedjeljom u 10 :30 sati. Telefoni na koji se mali oglasi mogu predati je 060/372-372. Sve oglasa možete pročitati i u Zagorskom listu.

IZ PROGRAMA RMB-a VJERSKI PROGRAM: Misa iz Svetišta MBB svaku nedjelju u 11.00 h, te blagdanima i subotama u hodočasničkoj sezoni •svakodnevne rubrike Sveci i imendani i Iz Župe i Svetišta (08.30 h i 15.30 h) •Iz zagorskih župa – subota 13.30 h •Vijesti iz života crkve – Hrvatski katolički radio – svaki dan u 15.45 h •Pobožnost svete krunice – svaki dan u 20.15 h •Sutra je dan Gospodnji – subota u 11.30 h •U jutro blagdansko vjerski mozaični program –

nedjeljom od 08.00 h do 13.00 h •Glas srca – emisija duhovne glazbe – srijeda 19.00 h •Duhovna obnova – Ponedjeljak u 17.00 h INFORMATIVNI PROGRAM: •Lokalne vijesti od ponedjeljka do subote 11.00 h i 15.00 h •Kronika RMB-a – nedjeljom u 13.00 h •Vijesti: od ponedjeljka do subote 07.30 h , 09.00 h i 13.00 h •Kronika dana – svaki dan u 18.30 h •Ispod površine – emisija ponedjeljkom u 13.30 h •Jednom mjesečno gostovanje županice (četvrtak) u 17.00 h KULTURA, SPORT, ZABAVA I DRUGO •Dobro jutro, Zagorje - jutarnji mozaični program – 08.00 – 10.00 h •Kulturna kretanja – četvrtak u 13.30 h •Sportski megaherz – svaki dan osim nedjelje 10.30 h •Sportski tjednik – četvrtkom u 19 h sati •Klackalica – svaki drugi četvrtak u 19 h sati •Veliki pojma nemaju – svaku drugu srijedu u 17 h •Zelene brazde – svaku drugu srijedu u 17 h •Pogled iza ogledala – ponedjeljkom u 19 h •Narodne veselice – petkom u 17 h •Vječne melodije – subotom u 17 h •Dobre vibracije – utorkom u 17 h •Priča za laku noć – ponedjeljak -subota 20.05 h, nedjeljom 9.30 h •Obiteljsko poslijepodne – nedjeljom od 14.00 h •Klasične minute – nedjeljom od 20.00 h •Glazbene želje - ponedjeljak četvrtak: 12.30 h i 16.15 h •Želje, čestitke i pozdravi petkom od 20 h IZ PROGRAMA RADIJA HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA SPORT PONEDJELJKOM Emisija koja se emitira ponedjeljkom od 17 do 19 sati , a prate se događaji sa sportskih terena, uz česta gostovanja u studiju, što samih predstavnika klubova i sportaša, što ljudi vezanih uz sport. Sastavni dio emisije su i reportaže sa sportskih terena, te izravna javljanja. Emisiju uređuje i vodi Ivica Tušek..

NEK TAMBURA SVIRA Emisija o hrvatskoj narodnoj glazbi, kulturi, baštini i običajima. Nek tambura svira na rasporedu je programa svakog utorka od 17 do 19 sati..

OČI U OČI Jednostavna namjera davanja medijskog prostora određenim životnim temama, od politike do aktualnih gradskih događanja, rezultira svakoga tjedna dvosatnom emisijom kojoj naziv Oči u oči govori kako je to vrsta susreta jedne ili više osoba s urednicima i voditeljima emisije Tušek Ivicom i Borisom Uhernikom. Susreti u eteru održavaju se srijedom od 17 sati.

TA DOBRA STARA VREMANA Radi se o glazbenoj emisiji domaće zabavne glazbe koja se rijetko ili uopće ne svira i koja je namijenjena slušateljima sre-

dnje i starije generacije. Možete ju slušati nedjeljom od 20 do 22, a urednik i voditelj emisije je Dubravko Sopek. Ova emisija najavljuje i svoje javno uprizorenje u festivalskoj dvorani u Krapini 13. ožujka 2005. godine. Svakog dana u programu RHZK, od 13 do 13.30 sati izvode se po tri pjesme starijeg datuma. Slušatelji tijekom tjedna mogu glasati za 1 od 15 ponuđenih pjesama na br. telefona 060 347 743 pritiskom na tipku 6 i tako osvojiti vrijedne nagrade .Izvlačenje tjednih nagrada bit će subotama u programu RHZK, a one glavne- na pozornici festivalske dvorane 13. ožujka 2005. godine prilikom koncerta «Ta dobra stara vremena» .

PEH, DOBRI DUH KRAPINE Program petkom od 17 sati prati i dijelom utječe na aktualna zbivanja u Krapini, potiče razgovore o događanjima vezanim uz grad, pokreće akcije kojima nastoji odati priznanje takozvanim malim ljudima, čiji je rad poznat, ali možda manje cijenjen.

NEDJELJNI SLOŽENAC Emisija zabavnog karaktera u popodnevnom programu nedjeljom, od 16 do 19 sati, u kojoj se isprepliću razne teme- moda, ljepota, zdravlje,….za svakog ponešto. Emisiju uređuje i vodi Mihaela Horvat.

OD SUBOTE DO SUBOTE Mozaično-zabavna emisija urednice i voditeljice Karmelite Pavliša, subotom od 17-20 sati u kojoj se najavljuju važna kulturna, zabavna i sportska događanja. Ugošćuju se naši Zagorci, ostvaruju telefonski kontakti s poznatima. Emisija je prožeta kajkavskim popevkama i dobrim evergreenima i posebno se nastoji njegovati kajkavski govorni izričaj.

ODABRALI STE POSLUŠAJTE GGlazbeno zabavna emisija stara koliko i naš radio, a možete je slušati četvrtkom od 17-20 sati. Slušatelji ju vole jer u njoj po svom odabiru mogu čuti i vrlo stare pjesme koje se inače vrlo rijetko mogu čuti.

U emisiji ugošćuju se i izvođači i glazbenici. Emisiju uređuje i vodi Ivica Tušek.

RAZGOVOR S VETERINAROM Ponedjeljkom u 9 sati u jutarnjem programu gostuje dr. Vladimir Bajcer, veterinar s kojim voditelj i slušatelji razgovaraju o pojmovima i problemima vezanim uz veterinarsku znanost. Telefon na koji možete postavljati pitanja je 371-250 i 060 347 743.

MALI TELEFONSKI OGLASNIK 060 347 743 Od ponedjeljka do subote u programu RHZK od 11 sati trguje se u malom telefonskom oglasniku. Slušatelji iz cijelog Zagorja i šire prodaju, kupuju, razmjenjuju, poklanjaju. Poziv na broj 060 347 743 tih minuta izravna je veza ove male trgovine. Vaše besplatne male oglase možete ostavljati tijekom cijelog dana na broj telefona 060 347 743, nakon toga pritisnete tipku 3 , te nakon zvučnog signala ostavite Vaš oglas. Oglasi će biti emitirani za vrijeme besplatnog malog ogasnika u 11 sati.

VESELA USPAVANKA Emisija koja godinama u subotnjem eteru RHZK-e, od 20 do 22 sata, odzvanja pjesmom djevojaka od 15 do 25 godina koje se ohrabre i nazovu u emisiju. Tim činom ostvaruje se pravo na glazbenu želju. One najbolje okupe se u finalnoj emisiji. Sve zainteresirane djevojke i dalje se mogu prijavljivati za sudjelovanje u emisiji na broj telefona 049/ 371- 255 i 060 347 743.

Traži se novinar Zagorski list traži novinara suradnika za Krapinu i okolicu.

»Moja će Matea jednog dana biti slavna kao Marija Jurić Zagorka«, razmišlja mlada mama Maja, čije se prvo djetešce uskoro seli s njom doma, u ulicu koja nosi ime te slavne stanovnice Začretja...

30

Javiti se u redakciju ili osobno glavnom uredniku.

Opširnije informacije na tel.

098 561 763.

zagorskilist

CMYK VODIČ MEDIJI: JUTARNJI LIST - KRAPINA •tel: 503 658, 503 559 •fax: 503 558 VEČERNJI LIST (dopisništvo Krapina, Frana Galovića bb, Krapina) •tel/fax: 315 024 HTV KRAPINA •tel: 300 383 •fax: 300 381 RADIO STUBICA (95,6 + 106,9 Mhz) (Toplička 10/1, Donja Stubica) •tel: 287 005, •fax:288 005 •www.radio-stubica.hr •radio-stubica@radio-stubica.hr RADIO KAJ (88,9; 89; 94,8; 96,6; 97,2; 99,7 Mhz) (F. Galovića bb, Krapina) •tel.: 370 555 •fax: 370 556 •www.kaj.hr, •marketing@radio-kaj.hr RADIO ZABOK (87,8 MHz) (Matije Gupca 74, Zabok) •Tel.: 503 455 •Fax: 503 456 •www.radio-zabok.com •info@radio-zabok.com RADIO ZLATAR (97,9 Mhz) (Zagrebačka 3, Zlatar) •tel/fax: 466 885, 466 665 •radio-zlatar@radio-zlatar.hr) RADIO HRVATSKO ZAGORJEKRAPINA (91,5 + 104,9 Mhz) (Šetalište hrv. nar. preporoda 13, Krapina) •tel/fax: 372 068, 371 250 RADIO MARIJA BISTRICA (100,4 Mhz) (Trg I. Pavla II 24, M. Bistrica) •tel/fax: 468 696, 468 707 •radio-marija-bistrica@kr. htnet.hr) RADIO 1 OROSLAVJE (89 Mhz) (Ulica A. Gredičaka 13, Oroslavje) •tel/fax: 500 592 •radio1@kr.htnet.hr

SERVISNE INFORMACIJE INFORMACIJE: 981; 988; POLICIJA: 92 (374 311, Krapina; 225 111, Zabok); VATROGASCI: 93 (225 281, Zabok, 372-049, Krapina); HITNA POMOĆ: 94 HAK - POMOĆ NA CESTI: 987 VLAK: (www.hznet.hr, 060 333 444) •221 075 (Zabok) •371 012 (Krapina) BUS: (http://bilbo.akz.hr) •221 077 (Zabok) •315 018 (Krapina) BOLNICA: •221 232 (Zabok) •221 242 (Bračak) •221 686 (rodilište, Zabok) DOM ZDRAVLJA: •371 622 (Krapina) •221 585 (Zabok) CRVENI KRIŽ: •371 141 (Krapina) LJEKARNA: ZABOK (0-24) - od ponedjeljka do subote od 7 do 20 sati, nedjeljom i praznikom od 9 do 12 sati, a jedina u županiji dežurna je non-stop - treba doći do ljekarne i pozvoniti na zvonce - ili nazvati: •221 618 •tel/fax: 221 213.

BENZINSKE: INA (www.ina.hr):

zagorskilist

DOGODIT ĆE SE...

Krapina (jug), A.Mihanovića bb: •370 535 Jakovlje, Autocesta-istok: •01 3352 034 Jakovlje, Autocesta-zapad: •01 3352 055 EUROPETROL, Zabok, Hum Zabočki bb: •222 152 ELEKTRA: •9820, 225 456 ZAGORSKI VODOVOD: •588 640 (Zabok) •430 053 (Lobor) PLIN: •371 170 (Krapina), •587 151 (Zabok) HP - HRVATSKA POŠTA: •9832 HT (www.htnet.hr) •221 111, 062 077 077 HRVATSKE AUTOCESTE: •222 593, 222 594 HRVATSKE ŠUME: •371 123 (Krapina) •287 893 (Donja Stubica) •466 215 (Zlatar) HRVATSKE VODE: •587 100 (Veliko Trgovišće) FOND ZA PRIVATIZACIJU: •376 248 (Pregrada) HITNE INTERVENCIJE NA KANALIZACIJI •098 74 34 24 (Zabok) ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE: •371 176 (Krapina) ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU: •371 914 (Krapina) ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: •371 025 (Krapina) ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE: •371 259 (Krapina) GOSPODARSKA KOMORA: •371 883 (Krapina) OBRTNIČKA KOMORA: •370 929 (Krapina) OPĆINSKI SUD: •371 624 (Krapina), •226 580 (Zabok) OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: •371 074 (Krapina), •221 595 (Zabok) ŽUPANIJSKI SUD: •467 600 (Zlatar) ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: •467 660 (Zlatar) TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE: •233 653 (Krapinske Toplice)

WEB VODIČ: Krapinsko-zagorska županija: •www.kr-zag-zupanija.hr Krapina: •www.krapina.hr •www.krapina.com Zabok: •www.zabok.hr Pregrada: •www.pregrada.hr Donja Stubica: •www.stubica.com Gornja Stubica: •www.gornjastubica.com Desinić: •www.desinic.tk Lobor: •www.lobor.netfirms.com Hum na Sutli: •http://humnasutli.inet.hr Marija Bistrica: •www.marija-bistrica.hr Oroslavje: •www.oroslavje.hr Zagorje com: •www.zagorje.com

subota, 05.03.

nedjelja, 06.03.

•Oroslavje, kino, 19 sati: ELVIS NIJE TU, režija Joel Zwick; uloge: Kim Basinger, Denise Richards

•Oroslavje, kino, 19 sati: ELVIS NIJE TU, režija Joel Zwick; uloge: Kim Basinger, Denise Richards

•Zabok, kino, 19 sati: PRAVILA PRIVLAČNOSTI, glume: Pierce Brosnan, Julianne Moore

•Zabok, kino, 19 sati: PRAVILA PRIVLAČNOSTI, glume: Pierce Brosnan, Julianne Moore

Disco Bolte, Mače otvorenje 04. 03. 2005. u 21.00 h

•Zagreb, Velika06.03. dvorana Vatronedjelja, slava Lisinskog, 19.30 sati, “ ZAGORCI ZAGREBU”: Ivica Pepelko, Iva Ranogajec, Marija Kralj, Rajko Suhodolčan, Adam Končić, Juraj Galina, Štef Jeršek, Renata Kos, Sunčica Ištuk, Jadran Dogan, Mladen Hitrec, Radek Brodarec, Tomislav Šantek, Ivan Benc, Fiškali, Rajzeri, Licitari, Radobojski tamburaši, Zlatne žice, Podvinčani, Fiole, Varaždinke, tamburaški

orkestar, mješoviti pjevački zbor Ilirci i KUD Kaj iz Zlatar Bistrice (organizatori: Radio Kaj i Kajscena)

utorak, 08.03.

•ME\UNARODNI DAN ŽENA •DAN HRVATSKIH ODVJETNIKA pošaljite nam informacije o događanjima, do ponedjeljka navečer, na oba faxa: 290 955, 500 003, te oba E- maila: ciglenecki@inet.hr, redakcija@zagorski-list.net

NOĆNI ŽIVOT Disco Bolte, Mače • petak – Bambus party 5 kn, ulaz besplatan, program priprema i vodi E. K. Mika • subota – ususret Danu žena, besplatni ulaz djevojkama, party vodka – juice 5 kn, program vodi E. K. Mika • utorak – 8.III – Dan žena, djevojaka, majki, bakica…

Svima besplatno piće od 20 do 22 sata, program DJ E. K. Mika Caffe bar Stars, Zabok • četvrtak - 03.03. - uz kavu cedevita gratis • petak - 04.03. - party - bambus - 7 kn • subota - 05.03. - party - karlovačko twist off - 5 kn Sportsko zabavni klub Šerfa, Sekirišće • Više sportova i ljubavi, manje nasilja – besplatan pikado, biljar, stolni tenis, stolni nogomet – godišnja članarina za klub samo 10 kn • subota – sport, zabava i glazba Disco Afrika, Kumrovec • subota – koncert SUPER SILVA Pizzeria Fantazija, Zlatar • subota – X - LARGE & DJ Speedy uz stock-cola party - 8 kn PUB 1829, Oroslavje • subota – Coctail party – svi kokteli 10 kn Don Corleone, Stubičke Toplice • petak – koncert grupe X – LARGE, disco večer uz DJ – a • subota – pozivamo vas na proslavu drugog rođendana caffe bara Don Corleone – program počinje u 18 sati koncertom SICK SWING ORKESTRA, zakuskom uz ritmove muzike vremena prohibicije, vodka partyem uz hostese i nagrade.

Caffe bar Fulir, Zabok • petak - bambusijada - 0,20l 6Kn

• pon - ned - Carlsberg 9 Kn Temple bar, Irish pub, Stubičke Toplice • utorak - irish beer day Guinness i Kilkenny -20 % • petak - horoscope friday – riba - slavimo znak Ribe, sve ribe imaju popust 20 % na sva pica • nedjelja - provjerite zašto smo najbolje mjesto za nedjeljnu kavicu . . .

• utorak - irish beer day Guinness i Kilkenny -20 % • podrobnije na www.templebar.hr Disco Daniel • petkom i subotom večeri narodne glazbe u Disku Daniel!

• zarazite se virusom dobre zabave uz dj-a i band uživo!

• subotom se nudi coctail “Daniel”!

• Disco Daniel, Vinski vrh Marija Bistica Dvorac Mihanović • svake subote plesne večeri uz živu glazbu.

Caffe bar Delfino, Zabok • petak, subota – Ožujsko party 6 kn • nedjelja – kava + 0,10 l juice gratis Caffe bar Roses, Oroslavje • petak – rock svirka benda iz Zagreba NO LIMITS • svakodnevno – dok se drugi dokazuju u kvaliteti kave mi smo se već dokazali da smo najbolji – dođite i provjerite zašto

IZLOŽBE: • Gornja Stubica, Galerija Lipa: izložba slika Krešimira Bauera “Crveni makovi”

• Krapinske Toplice, Lječilište: izložba “Likovne radionice Lipa” Gornja Stubica

RIMOKATOLIČKI KALENDAR ožujak (mart, gregurjevščak, sušec, protuljetnjak) četvrtak, petak, subota, nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda

03.03.

04.03.

05.03.

06.03.

07.03.

08.03.

09.03.

Kunigunda; Marin; Kamilo; Anzelmo Kazimir; Eugen; Natko Euzebije, Vedran 4. KOR. NEDJELJA; Marcijan Perpetua i Felicita Ivan od Boga; Ivša; Boško Franciska Rimska; Franjka, Franika

Izdavač: Zagorski list d.o.o., za nakladničku djelatnost Matije Gupca 81, ZABOK Tel: 049/503 444 • Fax: 049/503 445 E-mail: zagorski-list@zagorski-list.net Redakcija: Matije Gupca 81, 49210 ZABOK K. Š. \alskog 4, 49210 ZABOK Tel: 049/503 444; Fax: 049/503 445 • GSM: 098 9828862 E-mail: redakcija@zagorski-list.net Glavni urednik: Drago Lončar Pomoćnica glavnog urednika: Ljiljana Pavlina Voditelj marketinga: Iva Lež Grafički urednik: Nenad Habazin Fotoreporter: Krunoslav Pavlina Marketing: MufoDesign, Naselje Borovčaki 8, 49210 Zabok • Tel: 049/500 005 • Fax: 049/500 003 • E-mail: mufo@kr.htnet.hr Tisak: Tiskara Zagreb, Radnička cesta 210, 10000 ZAGREB

31

CMYK

zadnjica

Bio je to skup zagrebačkih i zagorskih Zagoraca

Plesalo se do sitnih jutarnjih sati

Noć Zagoraca u Zagrebu

U

druga Zagoraca «Kaj» iz Zagreba organizirala je prošle subote u restoranu Globus šesnaestu po redu zabavu «Noć Zagoraca» na koju se odazvalo oko 700 zagrebačkih i zagorskih Zagoraca. Bila je to prava zagorska veselica gdje se dobro jelo i pilo, a kući se išlo tek poslije pet sati ujutro. Neumorni Drele vodio je program, a za pjesmu i ples bili su zaduženi «Sinovi Zagorja», te Renata Kos, Radek Brodarec i Ivica Pepelko.

Stjepan Rusan, jedan od osnivača Udruge i nje-

zin predsjednik, osobno je na ulazu u dvoranu dočekivao goste s domaćom rakijicom i vinom. Istina, nisu došli mnogi od zagorske vrhuške, ali se zato na vrijeme pojavila županica Vlasta Hubicki s mamom Verom Hubicki, dobitnicom ovogodišnje Zlatne kune, a krapinski poduzetnici su došli autobusom zbog poznatih 0,0 promila.

Dogradonačelnik Zagreba Milan Bandić došao je kao i svake godine dosad jer zna da se kod Zagoraca dobro jede i još bolje pije, a jedan od rijetkih Zagora-

ca u zagrebačkoj vlasti Ladislav Prežigalo, više je govorio o gospodarskim temama, nego li o svojoj novoj, šestoj zbirci pjesama koja je upravi izašla.

Svojim dolaskom sve je ugodno iznenadio general Tihomir Blaškić s obitelji, koji je zasigurno poslije ‘haške’ hrane više uživao u zagorskoj purici s mlincima. (d.l.)

Je li ovaj srdačan poljubac Bandića i naše županice znak skore gradnje tunela ispod Sljemena

GOSTUJU NAJBOLJI HRVATSKI KARIKATURISTI BORISLAV JOSIPOVIĆ - JOSO, KARLOVAC

Radio Kaj je pojačan s Renatom Kos i Ivanom Pepelkom

FAN CLUB

Pitao nas je general Tihomir Blaškić što mu nismo slali Zagorski list dok se dosađivao u haškom zatvoru. Kaže da je bio sit čitanja lažnih optužbi.

O K O

Život se vraća u Oroslavje Nekad se bogatstvo mjesta mjerilo s brojem aktivnih industrijskih dimnjaka.

Znači li to da se u Oroslavje vraća život?

CMYK

županija

Intervju: Alojz Malogorski, gradonačelnik Krapine

U »Novoj Krapini« otvara se 500 radnih mjesta

Ono što ja osobno smatram prioritetnim zadatkom je stvaranje uvjeta za brži razvoj grada jer trenutačno imamo u Krapini u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju najveću stopu nezaposlenosti, i to već nekoliko godina- rekao je gradonačelnik Alojz Malogorski, analizirajući gospodarsko-socijalnu situaciju grada. Rezultat je to od 1990. do 1996. odlaska u stečaj značajnih poslovnih subjekata koji su zapošljavali veliki broj radnika. Tu spadaju KTI (2500 zaposlenih), Keramika (700), Graditelj (250), Tiskara «Ljudevit Gaj» (200) i Šavrić (240).

Denis Vincek KRAPINA

P

rije četiri godine počeli su se stvarati uvjeti za razvoj. Grad je tada otkupio 14 tisuća četvornih metara za malu poduzetničku zonu. To su četiri građevinske parcele, od čega su dvije izgrađene, a za dvije se očekuju lokacijske dozvole.

No, u Krapini nisu stali samo na tome. Projektom «Nova Krapina» želi se izgraditi veća poduzetnička zona. Takva zona zacrtana je u generalnom urbanističkom planu, a sada se očekuje i detaljno rješenje. Za tu je zonu u prvoj fazi predviđeno 80.000 četvornih metara i izgradnja kompletne infrastrukture. Gradonačelnik podcrtava da je u ovom trenutku već otkupljeno 75.000 kvadrata.

U projektiranju su cesta i vodovod, plinovod i kanalizacija, a uslijedit će projektiranje struje i telekomunikacija. Građevinske parcele prodaju se infrastrukturno opremljene i svaki prihod ide za daljnji otkup zemlje i opremanje jer se planira da se zona širi uz prugu prema Velikoj Vesi. Svakako, uz ovo je potrebna i dobra promidžba, kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Autocesta će dvosmjerno približiti poduzetnike iz Krapine Europi, ali i Krapinu zainteresiranim stranim investitorima Europe. Krapina postaje bliža i drugim hrvatskim gradovima što otvara mogućnost i za veće zapošljavanje u ugostiteljstvu i u turizmu. Sa nešto više od 400.000 kuna Grad je već pomogao zainteresiranim

6

poduzetnicima u programima «Gruda snijega» te «Poduzetnik 1 i 2».

Danas Krapina ima oko 40 srednjih i većih poduzeća te 280 do 300 obrtnika. Zaposlenih je oko 3800, a bez posla 871. KOTKA je subjekt s najvećim brojem zaposlenih (750 radnika) na području grada i drži približno deset godina taj isti broj, Jedinstvo je smanjilo broj djelatnika sa 700 na 450.

Tu je i Presečki grup koji je znatno podigao poslovnost i kvalitetu te sada zapošljava oko 350 ljudi.

Demografsko kretanje

–Grad Krapina danas ima 12.950 stanovnika što je za 12 više nego što je to bilo na popisu prije deset godina- iznosi gradonačelnik. Zanimljivo je, jer je to jedna od rijetkih sredina koja ne bilježi pad broja stanovnika, iako bi se moglo ustvrditi da je porast tek simboličan.

– Prosjek primanja u Krapini manji je od prosjeka u RH, i to, čini mi se, blizu 30 posto- kaže Alojz Malogorski te dodaje da je i prosjek mirovina otprilike u istom odnosu.

Upravo zato Krapina nije ni uvela prirez na dohodak, iako je za to postojala zakonska osnova, jer je socijalni status nepovoljan. Grad pomaže svima onima koji imaju pravo na socijalnu pomoć s kompletnim plaćanjem računa za komunalne usluge i to redovito mjesečno. Daje i jednokratne novčane pomoći od 1000 kuna kad se pojavi potreba i kada to pojedincu može nešto pomoći i značiti. Od prošle godine za svako rođeno dijete Grad izdvaja po tisuću kuna kao stimulans.

O brizi za ekologiju govori i podatak da je gradonačelnik nastojao riješiti i pojavu hrpe građevinskog otpada na nogostupu između autobusnog kolodvora i Ljekarne «Vodolšak». Budući da na interveniranje komunalnoga redara nije reagirano, gradonačelnik Malogorski kaže: «Nažalost, dali smo nalog i zato jer nismo ništa drugo mogli, podnesena je prekršajna prijava protiv gospodina Kunšteka.»

Umirovljenici koji primaju mirovine do 1300 kuna dobili su uoči božićnih blagdana 150 kuna. Primilo je to oko 600 umirovljenika. Učenicima slabijeg imovinskog stanja u obje osnovne škole grad plaća naknadu za prehranu u školskoj kuhinji. – Plaćamo onima, koji su oslobođeni, i određene participacije u okviru dječjih vrtića. Mi, znači, plaćamo i dio troškova koje bi roditelji inače plaćali.

Svoj djeci plaćamo oko 55 posto iznosa realne cijene vrtića- istaknuo je gradonačelnik Malogorski. U dječjem vrtiću, čiji je osnivač Grad, ima 187 djece, a u privatnom vrtiću «Mali kaj» ima 50 djece s područja grada. Grad i privatni vrtić financira sa 600 kuna po djetetu.

Gradonačelnik u službi građana

Gradonačelnik je na raspolaganju svojim građanima svaki ponedjeljak i četvrtak. Alojz Malogorski prima građane i upoznaje se s nji-

hovim problemima i neriješenim pitanjima. Međutim, mogu mu se obratiti i u druge dane, ako nije zauzet nekim neodgodivim poslom. U suradnji s informatičarima iz “KRIKA” uređuju se i službene web stranice Grada putem kojih će građani moći dobiti tekuće informacije.

Grad s takvim brojem stanovnika iziskuje i određenu razinu društvenoga života.

O tome brinu Pučko učilište, Turistička zajednica, Ra-

dio KAJ i Radio Hrvatsko zagorje Krapina čije programe Grad djelomično sufinancira. Grad potpomaže i vrsne glazbenike koji su svjetski poznati: harmonikaše Danijela Matkovića i Vladimira Gorupa te gitaristicu Paulinu Hudek. Tu je i Društvo za kajkavsko stvaralaštvo koje ove godine proslavlja svoju 40. obljetnicu. I još mnogi drugi. Knjižnica u Krapini otvorena je 2003. i to je ujedno i županijska knjižnica. Raspolaže fondom od 26.000 knjiga. U jesen bi se u Krapini trebala upisati prva generacija studenata na veleučilištu. Idući tjedan će se predati programi za koje treba dobiti dopusnice iz Ministarstva. Predloženi programi su ekonomija i poduzetništvo, računarstvo i informatika te prometna logistika.

Grad stipendira studente s mjesečnom naknadom 700 kuna. Na godinu se zato iz gradskoga proračuna izdvaja 120.000 kuna. Zasad nisu išli na stipendiranje srednjoškolaca. – S obzirom na skoro otvorenje veleučilišta, kanimo stipendirati oko 30 studenata sa-

mo za to veleučilište i to za svaku godinu, a studij će trajati tri godine. Idemo pretežno prema kreditnom aranžmanu- kaže gradonačelnik Malogorski. Pojasnio je da će povrat sredstava biti omogućen u pedeset posto vremena duljem razdoblju nego što se stipendija dobivala. To znači oko 4,5 godine jer se time želi postići da rata otplate bude prilagođena plaći, a povrat bi trebao početi tek kad se stipendist zaposli.

–«Nova Krapina» bi prema planu trebala ponuditi oko 500 radnih mjesta kada bude gotova, a ovaj dio koji je sada u izgradnji osigurat će 80- izjavio je gradonačelnik Krapine.

Građanima je obećano rješavanje vodoopskrbe i to se ostvaruje kako je planirano. Grad vodi veliku brigu o ekologiji. – Dosad je izgrađen kolektor s lijeve strane Krapinice, ako gledamo prema Zaboku, a ove godine je od Dolića pa do Jedinstva u dužini 2800 metara izgrađen novi kolektor.

Od ove godine počinjemo priključivanje sekundarne mreže na kolektore.

Time će sve otpadne vode i kanalizacija biti priključeni na glavni kolektor, a Krapinica će postati čista, što, nažalost, sada nijezaključio je Malogorski.

zagorskilist

CMYK Svečano otvorenje Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju u Pustodolu

PREGRADA

Pustodol uređen – Jezerčica do ljeta Gripa je stigla Senka Susović DONJA STUBICA

N

a nekadašnjem posjedu propalog poduzetnika Željka Miketića u Pustodolu na kojem je prije desetak godina započela gradnja nesuđenog i nikad dovršenog turističko rekreacijskog centra, niknuo je novoizgrađen i preuređen prostor Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Varaždin, Područna služba Pustodol, vlasnice Dubravke Lekić koji je službeno otvoren proteklog petka. U novi je prostor preselilo oko 250 korisnika i 108 zaposlenika do nedavno smještenih u Jezerčici koja bi uskoro, nakon preuređenja, koje je već započelo, trebala postati moderan turistički centar.

-Centar u Pustodolu u kojeg je uložen 21 milijun kuna u potpunosti je namijenjen osobama s posebnim potrebama, sagrađen je po europskim standardima i svim pravilima nadležnog Ministarstva i mislim da je jedini takav u Hrvatskoj za razliku od Jezerčice, obje-

Sa svečanosti otvaranja Pustodola

kta koji ustvari nije bio strogo namijenjen našim korisnicima, niti po opremi, niti po prostoru. Danas oni imaju svoj objekt u kojem će se divno osjećati – rekla je prilikom otvorenja Dubravka Lekić.

Na svečanosti upriličenoj uz otvorenje Pustodola, između ostalih, bili su nazočni krapinsko-zagorska županica Vlasta Hubicki i donjostubički gradonačelnik Branko Mučnjak, te državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Nino Žganec.

-Jako mi je drago da ovaj Centar za rehabilitaciju jako puno ulaže ne samo u infrastrukturu već i u programe koje nudi svojim štićenicima. Ministar-

stvo zdravstva i socijalne skrbi s ponosom može reći da je ovo vrlo dobra i kvalitetna ustanova.

Maksimalna prilagođenost štićenicima

Dobro je da se prilikom gradnje jedne ovakve ustanove pažnja obraća na sve dijelove, od pristupa do funkcionalnosti soba, popratnih objekata što je upravo ovdje slučaj.

U Pustodolu se vodila briga da objekt bude maksimalno prilagođen kategoriji štićenika za koju skrbi i to je za pozdraviti. Naravno, takvo uređenje traži i adekvatna financijska ulaganja i sigurno nije bilo jednostavno financijski zao-

Senka Susović ZABOK

U

Zaboku je krajem prošlog tjedna potpisan ugovor o dogradnji glavne građevine buduće zagorske Opće bolnice koja se gradi na lokaciji Bračak. Riječ je o građevini veličine 5.500 četvornih metara korisnog prostora u koju je investirano oko 57 milijuna kuna i u kojoj će biti smješteni dnevna bolnica, odjel hemodijalize i dijela poliklinike.

U ime bolnice ugovor je potpisao ravnatelj Opće bolnice Zabok, Ljudevit Ulaković, a u ime izvođača direktor «Lavčevića» d.o.o. iz Splita, Ivan Rako.

-Kompletna Opća bolnica bit će pod jednim krovom i to nas beskrajno veseli. Napokon ćemo imati odjel pedijatrije koji će biti smješten u glavnoj građevini i kojeg do sada nismo imali, no posebno smo sretni zbog

zagorskilist

Zagorci dobivaju odjel dijalize i dnevnu bolnicu odjela hemodijalize zbog koje pacijenti iz Zagorja svakodnevno moraju putovati u Zagrebu. I dnevna bolnica je za naše pacijente novost. Riječ je o jednoj novoj grani u medicini u sklopu koje pacijent u jednom danu može napraviti kompletnu dijagnostiku. Čak može bi-

ti i operiran te se do večeri vratiti doma. Takve kapacitete, uglavnom smještajne do sada nismo imali iako u stručnom i dijagnostičkom smislu i sada imamo te mogućnosti- istaknuo je ravnatelj bolnice Ulaković.

Naglašeno je kako radovi na izgradnji teku prema

kružiti ovakav objekt- potvrdio je Nino Žganec. Što se tiče Jezerčice, prema riječima vlasnice Dubravke Lekić izvršena je preregistracija objekta i on sada nosi naziv «Terme Jezerčica», a bit će pušten u funkciju najkasnije do 1. lipnja.

-Sad smo u ovom kraju izgleda prve domaće terme. Upravo je u tijeku adaptacija, završeni su radovi na krovištu, a podsjećam, unutra će biti uređen wellness s pet vrsta terapija, tri saune, unutarnjim i vanjskim bazenom i vjerojatno ćemo stići urediti vanjsko igralište s tri tobogana kako bismo imali i malo atrakcije- ispričala nam je Dubravka Lekić Prema Pravilniku o kadrovima, u Pustodolu će biti zaposleno još desetak stručnih djelatnika, a u Termama Jezerčica zasada su zaposlena četiri djelatnika na održavanju, od toga dvojica sudionika Domovinskog rata, a namjerava se zaposliti još pedesetak radnika. planu te kako je 50 posto građevinskih radova gotovo. Poodmakli su i radovi na unutarnjem uređenju, na uvođenju infrastrukture, te se investitor Opća bolnica ali i izvođač radova Lavčević d.o.o iz Splita nadaju kako će bolnica, vrijedna 215 milijuna kuna, biti u funkciji do kraja iduće godine.

Prilikom potpisivanja ugovora, predstavnici Opće bolnice Zabok nisu krili zadovoljstvo što je ugovor potpisan s istim izvođačem kao i za glavnu građevinu, jer kao što je istaknuo dr. Ulaković, «gradilište će imati jednog izvođača i jedan nadzor».

Potpisivanju ugovora o dogradnji prisustvovale su predsjednica Upravnog vijeća bolnice Sonja Borovčak, te županica Vlasta Hubicki koje su ovom prigodom naglasile kako su sretne što će Zagorci ubrzo dobiti bolnicu kakvu su oduvijek željeli.

–Ima dosta oboljelih i to više kod mlađe populacije. Kod starijih je manje oboljelo jer su cijepljeni- rekao je dr. Ante Šurić, specijalist opće medicine u Pregradi. Gripa se razlikuje od prehlade jer dolazi naglo, a prate je visoka temperatura, od 38 do 39° C, opća malaksalost, drhtavica i bol u cijelome tijelu.

Uz šmrcanje i bol u grlu, nakon nekoliko dana javlja se i kašalj. Gripa je virusno zarazno oboljenje i ne liječi se antibioticima. Oboljeli trebaju uzimati sredstvo za snižavanje temperature, puno tekućine i vitamina C, sredstvo protiv bolova, a kada se javi kašalj, potrebno je uzimati antitusike. Gripu valja odležati, šest do sedam dana.

Dr. Šurić savjetuje da se oboljeli treba javiti svojemu liječniku jer su ponekad simptomi gripe slični simptomima nekih drugih oboljenja. Osim toga, ako dođe do komplikacija, od kojih je svakako najgora upala pluća, liječnik će odrediti odgovarajuću terapiju. Najbolja zaštita od gripe svakako je cijepljenje, posebno što se tiče starijih osoba i kroničnih bolesnika za koje je cijepljenje i besplatno. Ipak, gripa uglavnom prođe bez posebnih posljedica ako se bolesnik pridržava liječnikovih savjeta.

S obzirom na tip virusa izazivača ovogodišnje gripe, pogođeno je upravo odgovarajuće cjepivo. (D. Vincek)

MIHOVLJAN

Sastanak lokalnih organizacija ZDS-a Lokalne organizacije Zagorske demokratske stranke zlatarskog kraja održale su zajednički sastanak u Mihovljanu. Raspravljalo se o problemima tog dijela Zagorja, a posebice je istaknut problem prometne nepovezanosti kao i zabrana prometovanja teškim vozilima prema Ivancu. Tu je i pitanje neriješene vodoopskrbe stanovništva i očuvanje okoline.

Na sastanku je jednoglasno osuđen i pokušaj obnove paradržavnih organa tzv. Republike Srpske krajine. ZDS smatra da je taj pokušaj usmjeren protiv teritorijalne cjelovitosti Hrvatske i međunarodnog prava te očekuje oštru osudu međunarodne zajednice kako bi dokazala svoju nepristranost. (zl) SELNICA

Skupština DVD-a Selnica

Svoju redovitu 77., Godišnju i izbornu skupštinu, u subotu je održalo Dobrovoljno vatrogasno društvo Selnica. Jednoglasno su prihvaćena izvješća o radu i financijskom poslovanju u 2004. godini te financijski plan i program rada za 2005. godinu. DVD Selnica trenutno broji 63 člana, od čega 44 temeljna, 12 pričuvnih i 7 veterana. Što se tiče vatrogasne osposobljenosti i izobrazbe, Društvo ima 19 vatrogasaca, 15 vatrogasaca prve klase, 3 vatrogasna dočasnika, 4 vatrogasna časnika i jednog počasnog višeg vatrogasnog časnika. U prošloj godini članovi DVD-a Selnica izašli su na dvije intervencije, a u oba slučaja radilo se o požaru na otvorenom. Uz to, održano je i 15 suhih i 4 mokre vježbe, a velika pozornost posvećena je preventivnom djelovanju, pregledavanju hidranata, ispumpavanju bunara, te radovima oko i u Vatrogasnom domu, koji je prošle godine uređen. Članovi su izabrali i novo rukovodstvo, koje nije pretrpjelo

značajnije promjene. Predsjednik društva tako i dalje ostaje Josip Klapač, tajnik Stjepan Grgić, a zamjenik predsjednika Josip Hanžek.

Izabrani su i novi Upravni i Nadzorni obor te izaslanici u skupštine Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica i Vatrogasne zajednice KZŽ-e. Od gostiju, Skupštinu DVD-a Selnica pozdravili su između ostalog načelnik Općine Marija Bistrica ing. Stjepan Muhek, ispred Vatrogasne zajednice KZŽe Željko Odak, ispred Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica zapovjednik Stjepan Skuliber, predstavnici prijateljskih vatrogasnih društava: Marija Bistrica, Tugonica-Podgrađe, Laz, Poznanovec, Bedekovčina, Brestovec Orehovički, Kašina i Lepajci, te mnogi donatori, sponzori i prijatelji društva. Pri kraju, podijeljena su i brojna vatrogasna odličja, spomenice i priznanja, a Društvo je imenovalo i dva počasna člana. To su dr. Žarko Mezak i Hrvoje Vladović, sin osnivača DVDa Selnica. (zl)

7

CMYK DONACIJA Računala za dvadeset jednu obitelj s osmero i više djece

Čast je i dika biti roditelj osmero i više djece Senka Susović ZABOK, LOBOR

U

okviru programa potpore višečlanim obiteljima, pomoćnica ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Zdenka Ninić uručila je proteklog tjedna računala dvadeset jednoj obitelji s osmero i više djece s područja naše županije.

-Čast je i dika biti roditelj osmero i više djece- rekla je županica Vlasta Hubicki prilikom podjele računala, a da je tome doista tako uvjerili smo se i sami posjetivši protekle nedjelje deseteročlanu obitelj Rihtar iz Lobora.

Supružnici Božidar (45) i Suzana (34) Rihtar, roditelji osmero djece svidjeli su nam se na prvi pogled, još prilikom upoznavanja u Zipkici gdje smo im i predložili da ih posjetimo, a oni su rado prihvatili. Došavši u njihov dom smješten nedaleko centra Lobora potvrdili smo i učvrstili svoje pozitivno mišljenje o ovo dvoje izuzetno vrijednih ljudi, a njihovo šestero djece koje nas je dočekalo, nakratko se odvojivši od novog kompjutora kako bi utažili znatiželju, očarali su nas, posebno najmlađi, dvogodišnji Božidar.

Kako smo saznali iz priče kućedomaćina Božidara, Suzana je njegova druga supruga koja je udavši se za njega prije gotovo 15 godina, spremno prihvati-

la i njegovo troje djece iz prvog braka, tada sedmogodišnjeg Ivicu, šestogodišnjeg Damira i trogodišnju Blaženku.

Obitelj Suzane i Božidara Rihtar

Djeca su kruna braka

Svoj je brak mladi bračni par ubrzo poželio okruniti djetetom, i tako je krenulo. Prvo je rođena Katarina, danas trinaestogodišnja djevojka, potom Viktorija koja ima 11 godina te Martina kojoj je 9 godina.

-Kak’ su sve tri bile curice, poželjeli smo si i dečka i tada se rodio Pavao koji danas ima 4,5 godine. Na veliku nesreću, prilikom poroda došlo je do komplikacija. Mali je Pavao pri rođenju ostao bez kisika te je danas teško mentalno retardirano dijete. Ne vidi i ne čuje, može jesti samo kašastu hranu, no jako je emotivan i silno voli biti u krugu obitelji.

Nakon njega rodio nam se naš mali Božek kojem su sada dvije i pol godine. Ja bih inače još dece, al’ se žena buni. Moral bi ju zmeniti- dodaje u šali glava obitelji, super tata Božidar.

Iako primanja obitelji Rihtar nisu velika, oni se ne žale. Dečki, Ivica i Damir trenutno su zaposleni kao sezonski radnici u Dalekovodu, a obitelj uzdržava tata Božidar koji je zaposlen kao konobar u Hotelu Ivančica u Zlataru.

-Bilo bi nam tijesno da se ne bavimo svime i svačime, uzgajamo koze te pra-

vimo i prodajemo kozji sirek. Imamo svinje, purane, patke, u ribnjaku pored kuće uzgajamo šarane. Živimo skromno, no gladni nismo. Božidar se dodatno bavi klanjem svinja, pa se često zna desiti da umjesto novca dobijemo meso za koje ponekad nemamo mjesta u škrinji- ispričala nam je gospođa Suzana, navirujući se povremeno u lonac iz kojeg je zamamno mirisao nedjeljni ručak.

Marljivi mališani

Uz meso koje je najčešće na jelovniku, gotovo svaki dan Suzana priprema i nešto jušno, doma peče kruh,

a često sama pravi i žgance. Vrijedna mama uz sav taj posao tu i tamo pronađe malo vremena te tada izrađuje goblene uz koje, kako sama kaže, odmara živce.

-I djeca su nam od velike pomoći, vrijedna su i dobra. Cure su dobre u školi, a stariji dečki su radnici kakve treba tražiti. No, s djecom se treba baviti i posvetiti im se. To što ih je puno ne znači da je i manje brige, jer stariji paze na mlađe. Ima i u tome nešto, no djecu ne treba forsirati. Doduše oni moraju kroz rad i neke obaveze stjecati znanje i iskustvo. Uosta-

lom ne razmem decu koja se po cijele dane izležavaju, a roditelji im to dopuštaju- iz iskustva nas savjetuje mama Suzana.

Iako puno rade, članovi obitelji Rihtar znaju se zabavljati, štoviše vrlo često spajaju ugodno s korisnim, pa tako prilikom odlaska u šumu kako bi skupili drva za ogrjev, ponesu i kotlić, pripreme grah ili čobanac, te uz zabavu, puno šale i smijeha do večeri kola pretovare drvima.

S obzirom da su puni optimizma, vedri i veseli, a vole se i družiti često ih posjećuju mnogobrojni prijatelji i rođaci. Uostalom,

skoro svaki mjesec u kući Rihtarovih slavi se rođendan ili imendan, pa razloga za okupljanje doista ne nedostaje.

Napuštajući dom Rihtarovih, zadivljeni pozitivnošću kojom odišu, te hrabrošću s kojom se hvataju u koštac svladavajući ozbiljne životne probleme, obećali smo kako ćemo im se rado pridružiti na njihovom obiteljskom slavlju.

Opraštajući se na odlasku s našim domaćinima, pomislili smo kako je doista čast i dika biti roditelj osmero i više djece, pogotovo ako su poput ove iz obitelji Rihtar.

Darivane obitelji Uz obitelj Božidara i Suzane Rihtar iz Lobora računala su u našoj županiji dobile i obitelji Ivana i Ivanke Rihtarić iz Lobora, Marijana i Višnje Hajdek iz Zlatar Bistrice, Josipa i Verice Prišćan iz Budinšćine, Vlade i Štefice Trampuš iz Konjšćine, Antuna i Ivanke Štahan iz Zlatara, Milana i Ane Štefanović, Dragana i Mirjane Kovaček, te Zlatka i Mirjane Kontrec iz Velikog Tgrgovišča, Branka i Marije Petrovečki iz Bedekovčine, Dragutina i Biserke Vrdelje iz Kumrovca, Stjepana i Viktorije Petek i Dragutina i Ružice Zebolc iz Klanjca, Tome i Bosiljke Šarc iz Oroslavja, Mirka Kovača i Stjepana i Božene Novine iz Gornje Stubice, Ivana i Katice Dijanić iz Marije Bistrice, Stjepana Brebera iz Donje Stubice, Josipa Kamenskog i Josipa i Božene Vuk iz Pregrade, te Antuna i Dragice Jutriše iz Huma na Sutli.

8

zagorskilist

CMYK EKO-EKO-EKO Dunja Horvatin BEDEKOVČINA

B

edekovčanska jezera, poznata i kao Bajeri, nastala su na mjestu iskopa gline za potrebe obližnje ciglane, sredinom prošlog stoljeća.

Ukupna površina jezera iznosi 11,3 ha. Iako stvorena radom čovjeka, jezera danas nisu neosjetljiva na ljudski nemar. Osim ribiča i zaljubljenika u prirodu, ovaj mali rezervat privlači i one koji tu vide dobru mogućnost zarade. Posvećuje li se dovoljno pažnje očuvanju jezera

i krajolika ovog jedinstvenog kutka Hrvatskog zagorja ? Dugoročno gledano, kakve su šanse za opstanak Bedekovčanskih jezera u njihovom sadašnjem stanju ?

Oko tog pitanja okupit će se predstavnici zagorskih ŠRD-a, ekoloških društava, EKO-i Globe škola na Svjetski dan voda 22.3., upravo ovdje, s ciljem ukazivanja na vrijednost jezera u sustavu bio-raznolikosti i ljepote krajolika.

Iako još debeli led prekriva površinu jezera, radovi na uređenju obala već

Kako zaštiti bajere su započeli. U razgovoru s tajnikom ŠRD “Jezera”, Zlatkom Paučnikom, saznajemo da će u ovoj ri-

bolovnoj sezoni na “velikom jezeru” za ribolovce važiti pravilo “ulovi i pusti”, kako bi se obnovio

riblji fond, dok će u drugim jezerima biti dozvoljen ribolov prema Pravilniku ŠR Saveza KZŽ. ŠRD “Jezera” vrši poribljavanje, uređuje obale i prilazne putove oko jezera, održava ribičku kuću, priprema takmičenja u ribolovu i pripremanju “fiša” i vodi brigu o zaštiti voda.

Zanimljivo je da je najveća riba ulovljena u jednom od jezera, som, težak 101,25 kg, no, među ribičima se šuška da je upecana i malo “jača” riba kojoj se ime drži u tajnosti. Škoti bi je, bez

sumnje, odmah prozvali Nessi 2. i propisno naplatili “mogućnost izrona”, pa makar to čekali i ne dočekali cijelo stoljeće. Što se tiče vode, ova na Bajerima izgleda jednako mokra i puno pitomija... I još nešto vrednije: pod vrbama Bajera, uvijek možete čuti kaj i prepoznatljivu domaću “spiku”!

A priče o onoj jaako veelikoj ribi koja se mogla okrenuti samo u velikom jezeru i onoj za kojom je ostala rupa u vodi, ostavili smo za neku drugu zgodu, uz mirise iz ribarskog kotlića…

Rodgau darovao donjostubičke vatrogasce Sebastijan Fuštin DONJA STUBICA

U

posjeti Donjoj Stubici proteklog je tjedna boravila deveteročlana delegacija prijateljskog grada Rogaua na čelu s novim gradonačelnikom Aloizom Schwabom. Uz razgovore o nastavku dobre suradnje između dvaju gradova, gosti iz Njemačke donirali su Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Donja Stubica vatrogasni kombi. To je već treće vatrogasno vozi-

lo koje su društvu darovali njemački prijatelji.

Sam čin primopredaje kombija odigrao se na Godišnjoj skupštini DVD-a. Osim svečanog, sjednica je imala i svoj radni dio. Tako je izabrano novo vodstvo društva. Novi predsjednik je Vjekoslav Matuša, a njegov zamjenik Bogomir Vnučec.

Na mjesto tajnika izabran je Stjepan Znika, a blagajnika Stjepan Tušek. Dosadašnji predsjednik Berislav Korbar koji je tu dužnost obnašao u četiri mandata, 16

godina, proglašen je doživotnim počasnim predsjednikom društva. Na sjednici su dodijeljena i prigodna vatrogasna priznanja, a posebno treba istaknuti priznanje Branku Matuši za 60 godina aktivnog djelovanja u vatrogastvu.

Počasni predsjednik društva Berislav Korbar zahvalio je gostima za donirano vozilo i rekao nam kako imaju stari kombi koji se više i ne da popravljati. Tako za prijevoz ljudstva uz navalno vozilo i cisternu nastaje pro-

blem. Također će i mladež koja ide na natjecanja imati siguran prijevoz i neće se trebati posuđivati kombi od prijatelja iz Gornje Stubice.

Skupština DVD-a bila je prilika da nam svoje dojmove o boravku u Donjoj Stubici ispriča gradonačelnik Rodgaua Aloiz Schwab. Izrazio je svoje zadovoljstvo svojim prvim boravkom u Stubici, iako prijateljstvo postoji više godina. Raduje se i što je jedan od jakih temelja prijateljstva i suradnja s vatrogascima.

Uskoro plaćanje parkiranja u Krapini i SMS-om Denis Vincek KRAPINA

U

Krapini se polovicom prošloga tjedna počeo primjenjivati sustav automatske naplate i kontrole parkiranja.

Naplata se obavlja preko osam parkirališnih automata koliko ih sada ima na užem području grada.

Smješteni su na parkiralištima na sljedećim lokacijama: na Celjskoj cesti, u Magistratskoj ulici, Ulici Ljudevita Gaja, kraj Hušnjakova, kod FINA-e u Ulici Frana Galovića, na parkiralištu kod Financijske policije i na Trgu Stjepana Radića. Postoje dvije parkirališne zone. U prvoj se sat vremena naplaćuje pet kuna, a u drugoj zoni tri kune. Parkiranje se naplaćuje od ponedjeljka do petka u vremenu od 6 do 18 sati, a subotom od 6 do 13 sati. Maksimalno vrijeme parkiranja u prvoj zoni je jedan sat, a vremensko ograničenje u drugoj zoni iznosi 3 sata. Dobra

zagorskilist

Josip Herak

je vijest za vlasnike limenih ljubimaca da nedjeljom i praznikom nema naplate.

Kontrola naplate redovito će se provoditi, a onim vozačima koji budu zatečeni da nisu platili parkiranje, djelatnik «Krakoma» izdat će nalog za prekršaj. Zanimljivo je da su u «Krakomu» vozačima, koji se koriste parkirnim mjestima koja su zahvaćena ovom odlukom, ostavili pet dana mogućnost da se prilagode odnosno da se upoznaju s radom parkirališnih automata.

To znači da oni vozači koji su auto ostavili na

parkiralištu, a da to nisu platili, nisu u tih pet dana bili sankcionirani.

Točnije, svi izdani nalozi za prekršaje do 27. veljače 2005. nisu obvezujući. Poslije toga «probnog roka», kako su to razdoblje nazvali u «Krakomu», svako neplaćanje povući će za sobom predviđene sankcije, tj. opominjanje i utuživanje prekršitelja.

Odgovorni u «Krakomu» izvijestili su nas da pripremaju i mogućnost plaćanja parkiranja putem slanja SMS-a. Očekuje se da bi to moglo biti izvedivo već od kraja ožujka.

9