Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz
Zagorja na portalu
Korizma znači i odricanje, ali mnogi Zagorci to ne planiraju:
Ivana i Lovro iz
Marije Bistrice
izrađuju
tradicijske
drvene igračke:
‘Hobi je prerastao u ozbiljan posao’
NEKAD VELIKI POTENCIJAL I LJEPOTICE, DANAS RUGLA:
ULAGANJE U
MLADE LIJEČNIKE:
Županija
pripremila set mjera za
privlačenje
liječnika u primarnu
zdravstvenu
zaštitu
‘U ovo teško vrijeme ljudi se i previše toga odriču'foto: boris scitar/pixsell
Brojni objekti na području naše županije, koju su nekada imali veliku važnost i pokazivali veliki potencijal za razvoj, sada propadaju.
Brojne kurije, dvorci, toplice, pa i turistički hotelski kompleksi čekaju obnovu. Iako nisu ni a potencijalno i turističku te gospodarsku, koja je lokalnoj zajednici, a možda i šire, predstavlja
Propadanje kulturnih i turističkih dobara nije priča koja se tiče samo našeg malog dijela zemlje, Zagorja. U Hrvatskoj su to brojne kurije, dvorci, toplice, pa i turistički hotelski kompleksi, koji čekaju na bolja vremena. Iako nisu ni pod kakvom službenom zaštitom, mnogi od tih objekata imaju izuzetno veliku vrijednost – kulturnu ili povijesnu, a potencijalno i turističku te gospodarsku, koja lokalnoj zajednici, a možda i šire, predstavlja veliku važnost. Nije Krapinsko – zagorska županija ništa drugačija po tom pitanju. I na našem bismo području mogli nabrojati nekoliko objekata koji propadaju. Koji su nekada imali veliku povijesnu važnost, koji su vrvili turistima, koji su tada pokazivali velik potencijal. Lošim gospodarenjem, manjkom sredstava za ulaganje ili iz nekih drugih razloga, sada svjedočimo njihovom propadanju. Iako je takvih mnogo, ovom smo se prilikom dotaknuli pet takvih.
Hotel u središtu turističkog mjesta čeka investitora
U središtu turističkog mjesta Krapinske Toplice stoji Hotel Toplice, koji već neko vrijeme čeka novog vlasnika. Kineski investitori na čelu s Jiang Yu hotel su kupili 2019. godine i najavili veliki projekt obnove. Međutim, tu obnovu hotel
Za Političku školu u
Kumrovcu, koja je u
vlasništvu
Ministarstva
državne imovine, veliki je interes
2019. pokazala
bogata kineska
poduzetnica Yu, no
nakon toga
nikakvih
konkretnih pomaka
nije bilo. Načelnik
Šplajt kaže kako
postoje brojni
interesenti za
'kumrovečke mrtve
kapitale', zbog čega
vjeruje da će oni
uskoro i 'oživjeti'
nije dočekao, jer je zatvoren od listopada 2020. godine. Tadašnja direktorica hotela Kristina Marušić rekla je kako problem u poslovanju postoji već nekoliko godina i poslovanje nije bilo održivo, obzirom da nije bilo investitora koji bi unaprijedio sadržaje, samim time i poslovanje, stoga su vlasnici i uprava Krass Hotela donijeli odluku o zatvaranju. Nakon toga, hotel je stavljen na prodaju, no pravi se investitor još uvijek nije pojavio. Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković rekla nam je kako, obzirom da se radi o privatnom vlasništvu, nije upoznata s detaljima i ne barata s puno informacija, no zna da je hotel još uvijek na prodaju. – Postojali su i neki potencijalni zainteresirani investitori, čak su dolazili i vlasnici nekih velikih hotelskih lanaca, no izgleda da tu nisu vidjeli svoju priliku. Je li problem rok isplativosti koji je predugačak ili nešto drugo, ne znam – rekla je načelnica, dodavši kako bi za mjesto bilo itekako važno da hotel ponovo otvori svoja vrata. – On je žila kucavica ovog mjesta. U samom je centru i zbog toga je važan, i za turističku ponudu, ali i zbog samih smještajnih kapaciteta. Ovi koje sada imamo na području općine nisu dovoljni. Privatni smještaj je pun, velikim dijelom zbog onih koji dolaze zbog zdravstvenih razloga u neke naše zdravstvene ustanove ili njihove pratnje, tako da bi hotel itekako dobro došao – rekla je još Jureković, dodavši kako se nada da će se za hotel uskoro pojaviti pravi investitor i da će on ponovo proraditi.
2019. ništa se konkretnog po tom pitanju nije dogodilo. Inače, Politička škola imovina je Ministarstva državne imovine. – Nadamo se da će uskoro biti raspisan natječaj za nju, budući da postoje mnogi upiti od strane potencijalnih investitora – kaže načelnik Kumrovca Robert Šplajt, dodavši kako projekt revitalizacije tog objekta nije propao, već je stavljen po strani. Kineska tvrtka kupila je zemljište, platila ga 1,1 milijun kuna, tako da su do sada, s predujmom, uložili 2,3 milijuna kuna. – Investitori se u Kumrovcu osjećaju dobrodošli i to je jedan od uvjeta za njihovo privlačenje. Važno je decentralizirati državu te procese odlučivanja i strateškog planiranja spustiti na lokalnu razinu, jer, sasvim sigurno, kad živite u svojem mjestu, najbolje znate kako urediti ove prostore. Hrvatskoj je važno da bude ujedinjena u svim društvenim i političkim segmentima, kako bismo iskoristili potencijale koje imamo i tako se uspješnije pozicionirali u europskom društvu – kaže Šplajt.
Postoje interesenti
Što se Kumrovca tiče, tu je i stadion u Razvoru, kojega je 2019. godine Kumrovcu darovalo u vlasništvo Ministarstvo državne imovine.
- Do sada smo investirali 200 tisuća eura vlastitih sredstava i sredstava EU fondova. Projekti usmjereni na budućnost, projekti su Općine Kumrovec. Upravo zbog toga, puni entuzijazma, nadamo se skorijem rješenju za kumrovečku neiskorištenu državnu imovinu. Prvi
Grad Oroslavje
vlasnik je desetine
dvorca Oroslavje
Donje, no tu je još šest suvlasnika.
Interes za kupnjom i obnovom dvorca, kao i brojne ideje oko njegove
namjene postoje, no da bi se to realiziralo, kaže gradonačelnik
Šimunić, potrebna su znatna sredstva, zbog čega bi se u to trebala uključiti i država i Županija
Ministarstva znanosti i obrazovanja na Centar za rekonstruiranje i prodaju – CERP. Prelaskom Spomen doma pod ingerenciju CERP-a stvorit će se uvjeti za njegovu prodaju, za što već postoji iskazani interes. Također postoje upiti i za političku školu, te vjerujemo kako će kumrovečki "mrtvi kapitali" napokon "oživjeti" u bliskoj budućnosti – zaključio je načelnik Kumrovca.
Obnova dvoraca
I za 'kumrovečke mrtve kapitale' 2019. godine izuzetno se zainteresirala bogata kineska poduzetnica Jiang Yu. Kumrovec je posjetila nekoliko puta i razgledavanjem kompleksa Političke škole u Kumrovcu najavila je kako će njezin investicijski tim napraviti evaluaciju za ulaganje. Zbog iskazanog interesa, činilo se kako će se konačno, nakon punih 25 godina, zaustaviti propadanje Političke škole. No, nakon te
koraci su napravljeni te je zatražena suglasnost Muzeja Hrvatskog zagorja i Ministarstva kulture kako bi se pravo upravljanja i raspolaganja nad Vilom Kumrovec (Titovom rezidencijom), zajedno sa cijelim arboretumom, prenijelo na Općinu Kumrovec. Suglasnost je ishođena od strane Muzeja te poslana u Ministarstvo, u procesnoj smo fazi. Pokrenut je također i postupak preuzimanja cijelog poduzeća "Znanstveno studijski centar – Spomen dom – Kumrovec d.o.o." koje je trenutno pod ingerencijom
Hrvatska nije samo zemlja tisuću otoka, već i tisuću dvoraca, o kojima se nedovoljno brine. Dvorci su zaštićeni na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a veliki broj ih nema namjenu i u lošem su stanju, iako bi mogli biti resursi za gospodarski, turistički i društveni razvoj lokalne zajednice. Potrebno ih je stoga obnoviti, revitalizirati, dati im namjenu i koristiti ih u skladu s potrebama 21. stoljeća. Jedan od dvoraca koji je krenuo tim, izuzetno dobrim putem je dvorac Stubički Gilubovec u Donjoj Stubici, u kojega će se uložiti milijuni uglavnom europskih sredsta-
va, kako bi se obnovio, zaštitio od propadanja, ali i pretvorio u Znanstveno – edukativno – zabavni centar, kakvog nema ne samo u hrvatskoj, već ni u širem području. Bit će to mjesto popularne znanosti, edukacije, ali i zabave, koje će privlačiti posjetitelje, ali i stručnjake iz Europe. Možda će upravo ZEZ, za kojega je najavljeno da bi mogao biti otvoren već 2024. godine, biti poticaj i dobar primjer kako obnoviti i druge dvorce u Hrvatskom zagorju, koji trenutno propadaju. Naravno, za to je puno izuzetno puno sredstava, koje, bilo privatni ili javni vlasnici za sada nemaju. Jedan od takvih dvoraca je i dvorac Donje Oroslavje. Dvorac je potkraj 18. stoljeća sagradio Sigismund Vojković/Vojk y, kraljevsko komornik i zapovjednik straže u dvorcu Schönbrunn u Beču u vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U kasnobaroknom stilu u obliku slova U s velikom vežom u koju se ulazi u dvorište, zanimljivost ovog dvorca je u tome što na svodovima u unutrašnjosti ima sačuvane rijetke ostatke kasnobaroknog slikarstva u Hrvatskoj, s kraja 18. stoljeća, a koji sadrže motive grčke i rimske mitologije. U glavnoj dvorani dvorca sačuvan je jedini primjerak kasnobarokne – klasicističke peći u Hrvatskoj, a oko dvorca u istom je razdoblju sagrađen i prekrasni perivoj, koji danas zovemo Park obitelji Prpić, obzirom da je dvorac 1920. kupio poduzetnik Milan Prpić. Košmar sa suvlasnicima
Dvorac danas ima čak sedam suvlasnika. Desetinu ima Grad Oroslavje. – Kad samo došao na gradonačelničku funkciju, postojao je ugovor da je Grad kupio 10 posto dvorca, no Grad nije tada još bio upisan kao vlasnik. To smo napravili i tako da je sada i službeno Grad vlasnik desetine – kaže gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić. Isto tako, ispričao je kako je tu još šestero suvlasnika. – S nekima smo uspjeli stupiti u kontakt. Dvojica bi prodala svoj dio, jedan ne bi, a s ostatkom nismo uspjeli stupiti u kontakt. Tako da je situacija dosta komplicirana – pojasnio je Šimu-
propadaju. Iako su se za mnoge od njih svojevremeno javljali potencijalni investitori, za sada se nikakva konkretna obnova ne vidi
ni pod kakvom službenom zaštitom, mnogi imaju veliku vrijednost – kulturnu ili povijesnu, predstavlja veliku važnost. Iako je takvih mnogo, ovom smo se prilikom dotaknuli pet takvih
Restoran Slamarica
sanitarna inspekcija je zatvorila 2010. godine. Objekt u centru Stubaka otada propada na očigled, a 2019. godine kupila ga je, zajedno s Hotelom Matija Gubec, obitelj Poštek. Projekt i građevinsku dozvolu za izgradnjom i uređenjem su ishodili te će ga prijaviti za dobivanje bespovratnih sredstava, stoga su najavili izgradnju u sljedeće tri godine
nić. U dvorcu žive zaštićeni stanari, a jedan dio dvorca već godinama koristi NK Oroslavje, za potrebe svlačionica i prostorija za klub. Upravo su članovi kluba uglavnom vlastitim sredstvima, ali i uz pomoć Grada i sponzora, uređivali te prostorije i održavali ih. No, obzirom da uskoro, konačno, kreće izgradnja novih sportskih svlačionica, i te će prostorije dvorca ostati prazne. Gradonačelnik Šimunić kaže kako bi itekako bilo u interesu Grada da se dvorac uredi i da mu se da neka namjena. – Naravno da tu postoje svakakve ideje. Dvorac je velik i svašta bi se u njemu moglo napraviti, urediti, važno je da ne propada i da mu se da neka svrha. Za to bi Grad prvo trebao otkupiti dvorac od privatnih suvlasnika, a za to nemamo novaca. Da bi se to nekako i uspjelo, trebali bi se uključiti i država i Županija, jer bi za provedbu tog projekta revitalizacije dvorca bila potrebna itekako velika sredstva – zaključio je oroslavski gradonačelnik.
Jedine toplice
koje nemaju funkciju
Biser Hrvatskog zagorja, Sutinske toplice, sada nemaju nikakvu funkciju. Ako pogledamo u povijest, to se termalno lječilište prvi put spominje kao Sutinsko 1258. godine, a nakon promjene više vlasnika, 1745. godine Sutinsko dolazi ženidbom u vlasništvo grofa Petra Troila Ser-
magea. Sutinske se 1779. spominju kao pogodne za liječenje ženskih bolesti, reumatizma i slično, a analize objavljivanje tijekom 19. stoljeća pokazale su da je voda zaista ljekovita. Otad su postale poznate u Hrvatskoj, ali i Europi. Prvotni kupališno – lječilišni sadržaji nalazili su se u naselju Sutinske Toplice koje se nalazi na današnjem području Općine Mihovljan, neposredno uz granicu Općine Mače. Lječilišna zgrada je srušena, a na području današnje Općine Mače su izgrađena tri nenatkrivena bazena bez smještajnih kapaciteta. Popularne Sutinske toplice, koje su prema brojnim istraživanjima imale termalnu vodu kakvom se diče brojne najpoznatije europske toplice, ne rade već deset godina. Mjesto gdje je nekad bio stambeni dio lječilišta, zarastao je u šikaru i šumu. Ostala je samo kupališna zgrada bez krova u lošem stanju pa je i ulazak u nju zabranjen. Bazeni su devastirani. Kroz povijest mijenjali su se mnogi vlasnici ovog kupališta, a zadnji je vlasnik Ivančica d.d. Obzirom da oni nisu raspolagali potrebnim sredstvima za ulaganje, Sutinske su zadnjih godina zarasle u šikaru. No, 2020. godine počeli su se rješavati imovinsko – pravni odnosi kako bi se Sutinske mogle staviti u prodaju, a Općina Mače osnovala je i Povjerenstvo za Sutinske toplice koje se bavi problematikom te pronalaskom rješenja za obnovu i stavljanje toplica u funkciju. Načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec rekla je kako interesenti za kupnju toplica postoje, ali da bi se ostvarila bilo kakva kupnja, potrebno je do kraja riješiti imovinsko - pravne odnose.
Brend Stubaka
Za kraj ove reportaže ostavili smo svima dragu Slamaricu – restoran koji je osamdesetih i devedesetih stekao posebnu reputaciju i bio je svojevrsni brend ovog kraja. U zagorskim štrukljima i Slamarici guštali su mnogi, pretežito iz Zagreba i okolice, ali i brojne političke delegacije, sve dok je nije zatvorila sanitarna inspekcija 2010. godine.
Otada objekt propada. Na očigled. O tome se polsjednjih godina pisalo izuzetno mnogo, kako u medijima, tako i po društvenim mrežama, a i na sjednicama općinskog vijeća vodile su se brojne rasprave na tu temu. Obzirom da je Slamarica bila u privatnom vlasništvu, općinska vlast malo je toga tu mogla napraviti. No, ono njezine zaštite od propadanja posljednjih se godina izuzetno puno angažirala organizacija SDP – a u Stubičkim Toplicama i vijećnica u općinskom vijeću Sabina Frgec. Upozoravala je na Slamaricu koja se pretvara u ruglo u samom centru mjesta, brend Stubaka koji će se uskoro srušiti. Slamarica je, kao i neki drugi objekti i dobra na području općine, bila zaštićena prostornim planom, no ta je zaštita novim izmjenama skinuta. Frgec je aktivno tražila načine da se Slamarica zaštiti kao kulturno dobro, pokrenula je i inicijativu prikupljanja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma o zaštiti Slamarice kao kulturnog dobra od lokalnog značaja, a u tome su je podržali i predsjednik zagorskog SDP – a Siniša Hajdaš Don-
Popularne Sutinske toplice, koje su prema brojnim istraživanjima imale termalnu vodu kakvom se diče brojne najpoznatije europske toplice, ne rade već deset godina. No, 2020. počeli su se rješavati imovinsko – pravni odnosi, kako bi mogle biti stavljene u prodaju. Još uvijek čekaju novog vlasnika
Hotel Toplice zatvoren je 2020. godine, a načelnica Krapinskih Toplica Gordana
Jureković kaže kako je na prodaju te da se nada da će se uskoro pojaviti novi vlasnik koji će ovaj hotel, koji je od izuzetne važnosti za mjesto, revitalizirati
čić te tadašnji saborski zastupnik i sadašnji predsjednik SDP – a Peđa Grbin. Ministarstvo uprave je taj prijedlog odbilo, a Slamaricu je zajedno s Hotelom Matija Gubec kupila obitelj Poštek u veljači 2019. godine na javno – ovršnoj držabi. Kreće obnova?
Pošteki su četiri godine prije bili u zakupu Hotela Matija Gubec, koji također jedno duže vrijeme nije radio i bilo ga je potrebno ponovo pokrenuti, a sada je izuzetno važan za turizam Stubičkih Toplica, obzirom na smještajne kapacitete i sadržaje koje nudi. – Prije svog propadanja i odlaska čitavog HTP Matija Gubec u stečaj, Slamarica je zajedno s hotelom činila jednu cjelinu i služila je kao 'A la carte' restoran kojeg
štek. Istaknuo je i kako je napravljena sva potrebna dokumentacija te je ishođena i pravomoćna građevinska dozvola, a čitav će projekt revitalizacije Slamarice kroz koji dan biti prijavljen na otvoreni javni poziv i sklopu operativnog programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Obzirom da je objekt u potpunosti propao te je potrebno graditi sve iz temelja, procijenjeni iznos investicije je oko milijun i pol eura. – Dinamika radova ovisit će o dogovoru s izvođačem radova i fazama gradnje i rekonstrukcije hotela, koji će također svojim projektom biti apliciran na isti javni poziv. Krajnji rok koji propisuje poziv je 2025., međutim očekujemo da ćemo ipak biti s izgradnjom Slamarice ranije gotovi – zaključio je Poštek. Ka-
sam hotel nema. Samim time se činilo smisleno istu i kupiti na javnoj dražbi te joj vratiti staru funkciju koju je nekada imala. Kao nekad kultni restoran, vjerujemo da će se njenom revitalizacijom značajno pojačati i gastro – turistička ponuda Stubaka i čitavog Zagorja – rekao nam je na tu temu direktor marketinga Hotela Matija Gubec Filip Po-
ko će 'nova' Slamarica izgledati, što će sve sadržavati, vlasnik nam za sada nije htio otkriti. No, izgleda da je pred ovim objektom ipak svijetla budućnost. Od ovih o kojima je bilo riječi u reportaži, jedini ima gotov projekt i investitora, s idejom i budućom namjenom, pa bi tako Slamarica svoja vrata mogla otvoriti kroz tri godine, ako ne i prije.
Trenutno najvažniji i najveći projekti u sferi obrazovanja su dovršetak, izgradnja i otvaranje Regionalnog centra kompetentnosti i izvrsnosti u ugostiteljstvu i turizmu ove godine, obnova Dvorca Stubički Golubovec i pretvaranje istog u Znanstveno – edukativno – zabavni centar te izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama
Aktivnosti u tekućim održavanjima, već uhodanim, ali i novim projektima, investicijama i sufinanciranjima rada udruga u sklopu županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu predstavljene su prošlog tjedna u Krapini. Sredstva predviđena za realizaciju aktivnosti ovog upravnog odjela za lanjsku godinu bila su nešto veća od 88 milijuna kuna, a najveći dio sredstava odnosio se na segment obrazovanja. U taj iznos spada nešto manje od 42 milijuna kuna decentraliziranih sredstava države koja su namijenjena osiguravanju zakonskog standarda u osnovnim i srednjim školama, dok su vlastita sredstva iznosila gotovo 24 milijuna kuna, a ostalo se odnosilo na ostale izvore, uglavnom nadležno ministarstvo i EU fondove.
Povećanje
studentskih stipendija
Zamjenica župana Jasna Petek rekla je kako su decentralizirana sredstva utrošena na materijalne troškove u školama te osnovnoškolski prijevoz i sufinanciranje rada učeničkih domova. Županija je izdvajala i preko 20 milijuna kuna vlastitih sredstava u dopunski standard u odgoju i obrazovanju, zatim u sufinanciranje prijevoza srednjoškolcima, radnih bilježnica. Dožupanica je istaknula i kako se svake godine povećavaju sredstva za učeničke i studentske stipendije. – Proteklih smo godina imali po oko 280 učeničkih i studentskih stipendija, a ove godine čak 315 učeničkih i 113 studentskih. Velik dio porasta stipendija odnosi se za stipendiranje deficitarnih zanimanja, čime odgovaramo na potrebe tržišta rada – rekla je Petek. Županija ima preko 80 odgojno – obrazovnih objekata o kojima brine, a određenim je financijskim sredstvima uključena i u predškolski odgoj, kao i u institucije visokoškolskog obrazovanja. – Nastojimo pomoći u dijelu stručnog usavršavanja djelatnika u dječjim vrtićima te oko podrške darovitoj djeci, ali i djeci s teškoćama u razvoju u dječjim vrtićima – rekla je dožupanica, spomenuvši kako su u planu veće investicije, poput izgradnje Centra za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama, za što je kupljeno zemljište, a izdvojeno je 1,8 milijuna kuna.
Velike investicije
Petek je spomenula i kako su provedeni brojni projekti sanacija
elektroinstalacija, igrališta, sanitarnih čvorova, kuhinja i slično u školama, a trenutno najveći kapitalni projekt je Regionalni centar kompetencija u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku. – Jako smo zadovoljni kako ova investicija vrijedna preko 165 milijuna kuna napreduje – rekla je Petek, a dodala je i kako bi do kraja ove školske godine trebala završiti i izgradnja Područne škole Laz te je najavila i obnove na drugim školama. Nastavlja se i s provedbama projekta Znanstveno – edukativno – zabavnog centra u Stubičkom Golubovcu, a neki od projekata za koja se dobivaju znatna sredstva su i shema školskog voća i mlijeka, školski medni dan, Baltazar i Zalogajček. Pročelnica Upravnog odjela Mirjana
Smičić Slovenec istaknula je kako su aktivnosti odjela u području kulture, športa i tehničke kulture bile planirane u visini od 4 i pol milijuna kuna, od čega je na kulturu išlo 3 milijuna, uglavnom preko natječaja za javne potrebe u kulturi, ali i izravnom dodjelom sredstava.
Nezadovoljstvo decentraliziranim sredstvima
– Po izdvajanjima u te svrhe, u posljednjih pet godina Krapinsko –zagorska županija je uvijek među prve tri županije – istaknuo je župan Željko Kolar. Dodao je i kako su pripremljeni projekti za osam sportskih dvorana i devet dogradnji škola, no natječaja još uvijek nema. – Ključno je da ćemo za sada najveći projekt u obrazovnom sustavu, centar kompetentnosti i izvrsnosti, završiti u ovoj godini, a u međuvremenu raspisali smo još jedan natječaj za protupotresnu obnovu Stubičkog Golubovca i taj je postupak javne nabave završen. To je dodatnih 2,2, milijuna eura investicije i ovaj tjedan očekujem potvrdu Ministarstva kulture za tu vrstu radova, jer želimo prijaviti cjelovitu obnovu dvorca kao jednog cjelovitog kulturnog kompleksa. Tako bi nama ostalo samo opremanje dvorca, što ćemo raditi preko drugih natječaja, i u toj varijanti, do 2024. ZEZ bi proradio – rekao je Kolar. Rekao je i kako vjeruje da su roditelji zadovoljni ulaganjima županije u obrazovni sustav i ustanove. No, ono što je posebno istaknuo jest da Županija nikako nije zadovoljna visinom decentraliziranih sredstava koje daje država, a koja se ne povećavaju, dok su cijene energenata rasle. - Samo smo školama u prosincu isplatili dodatno 4 i pol milijuna kuna kako bi pokrili troškove režija – rekao je Kolar te dodao
Petek: 'Povećan je broj stipendija, što se uglavnom odnosi na stipendiranje deficitarnih zanimanja, čime odgovaramo na potrebe tržišta rada'
kako tako, nažalost, Županiji ostaje manje vlastitih sredstava koja bi mogla uložiti u povećanje standarda, investicije i projekte. Ipak, zahvalio je premijeru Plenkoviću
i ministru Fuchsu što su održali obećanje za financiranje sportske dvorane u Zaboku, amandmanom koji je tada iznosio 1,8 milijuna eura, no nakon provedenog postup-
ka nabave, cifra je milijun i pol eura veća, a Kolar kaže kako vjeruje da će se premijer odazvati zahtjevu Županije da se iznos od 1,8 milijuna eura za toliko i poveća.
Županija priprema set mjera
kojima bi privukla
mlade
liječnike u primarnu
zdravstvenu
zaštitu
Ususret Hrvatskom danu liječnika župan Željko Kolar u svom uredu održao je prijam za predstavnike županijske podružnice Hrvatskog liječničkog zbora. Ugostio je zamjenika predsjednika županijske podružnice Hrvatskog zbora liječnika, dr. medicine i specijalista neurologa Ivana Dubroju, predsjednika Stručnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i voditelj Odjela za rehabilitaciju kranioce-
Župan: 'Uz sve
probleme koje
imamo s
liječnicima, prije svega u primarnoj
zdravstvenoj
zaštiti, stojimo
bolje od drugih. No to nije nikakva
utjeha za onog
pacijenta koji nema svog doktora'
rebralnih bolesnika i akutnu meurologiju te predsjednicu Stručnog vijeća Doma zdravlja Krapinsko –zagorske županije Ljubicu Jurina.
Velika ulaganja
Zamjenica župana Jasna Petek čestitala je liječnicima njihov dan i istaknula kako je naša županija privilegirana da na malom prostoru ima kvalitetne zdravstvene ustanove iz javnog i privatnog sektora koje pružaju veliku lepezu zdravstvenih usluga. – U našim zdravstvenim ustanovama radi 316 liječnica i liječnika. U okviru svojih ovlasti mi na godišnjoj razini ulažemo velike napore da prije svega zanavljamo opremu i učinimo zdravstvene usluge dostupne svim građanima, ma u kojem dijelu županije se nalazili. Za zdravstvo 2022. godine KZŽ izdvojila je nešto više od 32 milijuna kuna. Prvenstveno smo ulagali u medicinsku opremu, međutim jednako je važno ulaganje u ljude i ono što KZŽ čini već dugi niz godina je stipendiranje studenata medicine. Trenutno stipendiramo 32 studenta medicine s 900 kuna mjesečno – rekla je Petek. Dr. Dubroja istaknuo je problem sustavnog propadanja primarne zdravstvene zaštite, koji je problem u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u našoj županiji. - Sve je manje timova, a zdravstvena zaštita, pogotovo u ruralnim
područjima, je sve manje dostupna našem stanovništvu. S obzirom na cijelu tu situaciju, moramo poraditi na tome da se stvore određeni uvjeti da se to promijeni. To znači ulaganje u mlade liječnike, ne samo u njihovu struku, nego poboljšanje i materijalnih uvjeta rada, financijska stimulacija, pa čak i pomoć u zasnivanju obitelji odnosno kod stanovanja. Zbog toga Hrvatski li-
Ususret Hrvatskom danu županliječnika Željko Kolar u svom uredu održao je prijam za predstavnike županijske podružnice Hrvatskog liječničkog zbora
Hrvatske i mogu reći da naši ljudi imaju relativno visoki standard, a dijelom možda i nisu svjesni što im je sve dostupno u našoj županiji. Ulaže se u ljude, Dom zdravlja, u prostor, edukaciju, a kadrovski problemi koji jesu će se rješavati na niz načina – rekla je Jurina.
'Stojimo bolje od drugih'
ječnički zbor Podružnica krapinsko – zagorska podupire inicijativu župana da se osmisle načini na koje bismo mogli ostvariti taj cilj – rekao je dr. Dubroja. Mjere za privlačenje mladih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu pozdravila je i Ljubica Jurina, ističući da vjeruje da bi one mogle polučiti rezultate u dogledno vrijeme. - Radim 25 godina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poznajem kolege iz drugih dijelova
Župan Željko Kolar uz čestitke, liječnicima je uputio i zahvalu na svemu što rade. – Kad smo danas razgovarali o dobrim stvarima, onda smo govorili o samim ljudima koji su u sustavu i daju svoj maksimum te rade iznad svojih mogućnosti i održavaju sustav. Kad smo govorili o sustavu, govorili smo o sustavu koji je nefunkcionalan, neodrživ i kojeg moramo mijenjati. U tome smo se svi složili. Očigledno da se Ministarstvo zdravstva slaže s time jer ide u izmjenu zakona. U samom početku je bila predviđena totalna centralizacija sustava koja bi dovela do još goreg stanja, pa se ipak na našu inicijativu i argumente odustalo od centralizacije hitne medicine, Zavoda za javno zdravstvo, specijalnih bolnica, ostala je OB Zabok koja bi trebala biti centralizirana – istaknuo je župan. Dodao je da se država pokazala lošim gospodarom jer su klinički centri kojima upravlja Vlada izgenerirali 70 posto ukupnih gubitaka
u zdravstvu. - Ja sam podržao donošenje novog zakona o zdravstvu jer moramo stvoriti sustav koji će biti održiv. Smatram da jeste od ministra i ministarstva zadatak da stvori održiv sustav s jasnim pravilima igre i protola, no duboko sam uvjeren, kad se stvori taj sustav, da ćemo mi bolje upravljati našim zdravstvenim ustanovama, svaka županija pojedinačno, nego iz jednog sustava iz Zagreba. Momentalno imamo 96 liječnika na specijalizaciji i 25 u postupku natječaja za specijalizaciju. Mogu reći da uz sve probleme koje imamo s liječnicima, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, stojimo bolje od drugih. No to nije nikakva utjeha za onog pacijenta koji nema svog doktora – rekao je župan. Dodao je da stoga Županija priprema set mjera za liječnike opće prakse. - Ponudit ćemo razne načine kako će moći te benefite koristiti, direktni dodatak na plaću, subvencioniranje stanovanja, pokrivanje putnih troškova, i subvencioniranje kamata na kredite ako rješavaju svoje stambeno pitanje. S tim setom mjera ćemo izaći van prije sjednice Županijske skupštine, jer ćemo rebalansom proračun osigurati sredstva koji će pratiti te mjere. Nadam se da ćemo na taj način i uz stipendiranje studenata ipak ublažiti nedostatak liječnika – rekao je župan.
Županijska uprava za ceste KZŽ odradila je radove u visini 42,6 milijuna kuna u prošloj godini, a za ovu u planu 16,4 milijuna eura
UKrapini je održana konferencija za medije na temu realiziranih aktivnosti Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije u 2022. godini, s osvrtom na planove u 2023. godini. Ravnatelj Županijske uprave za ceste
KZŽ Stjepan Sirovec rekao je da ŽUC upravlja mrežom od 670, 91 km, od čega 423 km su županijske ceste, a 247 km lokalnih cesta.
Najznačajniji radovi u Krapinskim Toplicama i Dubrovčanu
U protekloj godini ugovoreni su i izvršeni radovi u vrijednosti nešto više od 42,6 milijuna kuna ili 5,6 milijuna eura. To su radovi redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta u vrijednosti 21,5 milijuna kuna, radovi izvanrednog održavanja izvršeni u vrijednosti
4,6 milijuna kuna, radovi dodatnog ulaganja odnosno sanacije klizišta, izvršeni u vrijednosti nešto više od 3,5 milijuna kuna. Izvršena je
sanacija 5 klizišta i radila se projektno – tehnička dokumentacija za ta klizšta i nova koja se otvaraju. Potom, ŽUC je radio i na rekonstrukciji cesta, u vrijednosti 6,3 milijuna kuna. - Rekonstrukcija je izvršena
'Preko 60 milijuna u godinu i pol dana uložit ćemo u modernizaciju i sanaciju cesta, klizišta i propusta'
na 6 dionica županijskih i lokalnih cesta, a najznačajnji radovi bili su na području Krapinskih Toplica, u vrijednosti 1,8 milijuna kuna te u Dubrovčanu, vrijedni 1,6 milijuna kuna. Vršena su dodatna ulaganja
na rekonstrukciji i sanaciji propusta i mostova, u visini 2,8 milijuna kuna. Izvršena je sanacija 3 propusta. Tu su i sredstva koja se doznačuju za Grad Krapinu, kao središtu županije, sukladno zakonu, u visini 1,6 milijuna kuna – rekao je Sirovec te dodao da se radilo i na komunalnoj infrastrukturi na županijskim i lokalnim cestama, a odrađeno je 8 projekata - uređenje pješačkih staza, ugibališta za autobuse i sl., u vrijednosti nešto više od 1,9 milijuna kuna. U ovoj se godini planiraju radovi i aktivnosti u vrijednosti 16,4 milijuna eura.
'Ne odustajemo od kredita' Župan Željko Kolar izrazio je veliko zadovoljstvo učinjenim u protekloj godini. - Sanacija propusta i klizišta je napravljena na kvalitetan i moderan način koji je prilagodio te propuste stvarnim potrebama današnjeg prometa – rekao je župan te istaknuo da je predviđen proračun za ovu godinu 16,4 milijuna eura, preko 120 milijuna kuna. –To je ogroman iskorak. Ovdje je po prvi puta KZŽ, a vezano za EU fondove, sama PT1 tijelo, što znači da
Kroz 6 županijskih mjera, za zagorske poljoprivrednike 185.500 €
ovom sektoru prometa i obrazovanja zapravo sami možemo kreirati i povlačiti sredstva iz EU fondova. To je rezultiralo prošle godine potpisivanjem ugovora za 55 milijuna kuna, od kojih je ŽUC uzeo oko 21 milijun, a ostatak su to odradili gradovi i općine. Sada nakon izmjene zakona, otvorila nam se mogućnost da do 30.6. realiziramo još niz projekata vezanih i za sanaciju prometnica i za propuste i klizišta. Tako da smo sada došli do ukupnog iznosa 8,3 milijuna eura odnosno preko 62 milijuna kuna, s time da je 6 sanacija klizišta i propusta je realizirano, a ostali su u fazi javne nabave ili dogovaranja izviđenja radova –istaknuo je Kolar. U drugoj fazi na raspolaganju je 15 milijuna eura, od čega 5,5 milijuna ide za ŽUC, a ostatak od 9,5 milijuna eura će realizirati općine i gradovi. - Tako da ćemo mi zapravo preko 60 milijuna u godinu i pol dana uložiti u modernizaciju i sanaciju cesta, klizišta i pro-
pusta. Planirali smo kredit u iznosu od 30 milijuna kuna da bi poboljšali kvalitetu i sigurnos prometnica na području županije. Nismo odustali, osigurali smo si u HBOR – u taj kredit i on je sad u provedbi realizacije s kamatnom stopom od 1,2 posto, ali ćemo ga ići realizirati nakon što završimo ove radove– rekao je Kolar. - Nakon što se iskoriste prije spomenuta sredstva do 30.06., napravit će se analiza, opet obići načelnici i gradonačelnici i krenuti u realizaciju, ali sada s nekim drugim dionicama i prioritetima, jer velik dio onoga što smo mislili raditi kreditnim sredstvima, uspjeli smo i uspjet ćemo kroz Fond solidarnosti – rekao je Kolar. - Ogroman posao smo odradili izuzetno kvalitetno, ogroman posao je pred nama, ali sam uvjeren da ćemo uz ogroman angažman svih uspjeti uspješno realizirati ova ogromna sredstva koja su nam na raspolaganju – zaključio je župan.
Župan Željko Kolar rekao jeda ove godine Županija ima ukupno 11 mjera, ukupne vrijednosti 349.500 € ili 2,6 milijuna kuna, odnosno 10 posto više nego prošle godine
Na konferenciji za medije u Krapini predstavljeno je šest natječaja iz resora poljoprivrede za zagorske udruge, OPG- ove i poljoprivredne proizvođače, ukupne vrijednosti 185.500 eura. Kako je istaknula županijska pročelnica Sanja Mihovilić, jedan je natječaj, namijenjen poljoprivrednim udrugama za osposobljavanje, edukacije te posjete sajmovima, već ranije objavljen i traje do 10. ožujka, a vrijedan je 13.500 eura. Iznos potpore je do 75% ili 1991 euro po prihvatljivom korisniku. Natječaji
Preostalih pet natječaja objavljeno je u ponedjeljak. Prvi je natječaj za povećanje poljoprivredne proizvodnje, koji će biti otvoren do 29. ožujka. Vrijednost je 65.000 eura, a proizvođači mogu ići u kupnju rasplodnih grla, zemljišta, obnovu višegodišnjih i sadnju novih nasada. Namijenjen je i za stakleničku i plasteničku proizvodnju, a iznos potpore je do 60 % prihvatljivih troškova ili 6636 eura po korisniku. Tu je i natječaj za uzgoj zagorskog purana, koji je namijenjen uzgajivačima koji moraju imati mi-
nimalno 100 novoizvaljanih purića na OPG – u. - Uz to je bitno da oni imaju određenu površinu, 25 m kvadratnih po puriću. Razlikuje se i potpora, po novoizvaljanom puriću je 7 eura, dok je za certificirane proizvođače 10 eura po puriću – rekla je Mihovilić. Mjera u koju se kreće po prvi puta je potpora za kupnju loznih cijepova autoh-
Mjera potpore za
kupnju loznih
cijepova
autohtonih sorata
vinove loze za
podizanje nasada
autohtonih sorata
raspisana je prvi
puta
tonih sorata vinove loze za podizanje nasada autohtonih sorata. Natječaj će biti otvoren mjesec dana i njegova vrijednost je 30.000 eura.Namijenjen je vinarima i vinogradarima gdje ih potičemo na sadnju, minimalno 500 komada loznih cijepova. Cilj je kroz ovu mjeru da
se zasade autohtone sorte i da se kroz određeno vrijeme na tržištu pojave vina autohtonih sorata kako bi se obogatila enogastronomska ponuda na našem području. Maksimalni iznos potpore iznosi 6636 eura – rekla je Mihovilić. Tu je i natječaj za pripremu projektne dokumentacije, otvoren do 1.12. ove godine. 13.500 eura je vrijednost natječaja, a korisnici mogu ostvariti potporu od 1327 eura. Idući je natječaj za razvoj poljoprivredne prozvodnje i promociju poljoprivrednih proizvoda. Osigurano 13.500 eura, a maksimalan iznos potpore po korisniku je 1327 eura. Otvoren je do 1.12. ove godine, odnosno do utroška sredstava. – U sklopu natječaja imamo i prihvatljivu aktivnost, a to je kupnja nacionalne staklenke za med. Izrađena je u Vetropack Straži i doprinosi vidljivosti prepozatljivosti meda s hrvatskog područja – istaknula je Mihovilić.
Više nego lani
Župan Željko Kolar rekao jeda ove godine Županija ima ukupno 11 mjera, ukupne vrijednosti 349.500 eura ili 2,6 milijuna kuna, odnosno 10 posto više nego prošle godine. - Ostale dvije mjere ćemo raspisati u ožujku, dvije u travnju i
jednu u svibnju, a one su ukupne vrijednosti 164.000 eura - rekao je župan. Radi se o mjerama potpore za povećanje ekološke proizvodnje (45.000 eura), potpori za ulaganje u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrede u preradi i stavljanje na tržište (60.000 eura), potpori za povećanje stočarske proizvodnje (30.000 eura), potpori za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina (14.000 eura) te potpori za očuvanje pčelinjeg fonda. Župan je komentirao zaštitu od tuče. - Spremni smo financirati svaku raketu koja će biti ispaljena na području KZŽ za obranu od tuče, bez obzira koliko to koštalo, ali želimo znati koliko ih je potrošeno i koliko to košta. Dobili smo prošli tjedan jedan upit od Ministarstva i DHMZ –
a i tako smo im i odgovorili – rekao je župan. Kolar je pozvao sve OPG – ove i poljoprivredne proizvođače da se jave na natječaje, istaknuvši da, ako će biti više zainteresiranih, spremni su i povisiti sredstva. - Želja je da nas ove godine zaobiđu elementarne nepogode, a onda vjerujem da će i naši poljoprivrednici uz mjere ruralnog razvoja KZŽ, kroz bespovratna sredstva EU fondova i natječaje resornih ministarstava biti zadovoljni, jer se bave najtežim mogućim poslom, tvornicom na otvorenom, gdje možete sve napraviti savršeno, ali dođe elementarna nepogoda i sav vaš trud u roku nekoliko minuta otiđe u vjetar. Toplo se nadamo da se ove godine to neće dogoditi na našem području – zaključio je župan.
'Ogroman
'Želja je da nas ove godine zaobiđu elementarne nepogode'Sabina Pušec KRAPINA
Korizma je dio liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Korizma počinje Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje. Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja kada svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima njihova kraja, pepelom pravi znak križa na čelu izgovarajući pritom riječi "Obratite se i vjerujte evanđelju". Unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha, a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica. Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom ili nemrsom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, a nemrs znači redovito jesti, ali da to ne bude meso. Post i
nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore. Početkom korizme ljudi se na mnoge načine pripremaju za Uskrs pa se tako i odriču nekih loših navika ili poroka. Slatkiši, kava, alkohol i cigarete najčešće se nađu na toj listi odricanja, dok neki opet takva odricanja ne prakticiraju već se samo u tom periodu trude biti bolji prema svojim bližnjima i više se okrenuti pravim vrijednostima i duhovnosti. Pitali smo naše sugrađane što misle o korizmenim odlukama i jesu li se oni čega odrekli. (sp)
Nisam se ničeg odrekla u koriz-
mi. Što se tiče hrane, ne namjeravam se odreći ničega, nego prije mislim pojačati duhovnu 'stranu', više moliti, razmišljati, manje vremena provoditi na Internetu. To je, smatram, bitnije, nego odricati se nekog jela ili slično. Mislim da se ljudi ionako u današnje vrijeme dosta toga moraju odreći. Ne treba u ničemu pretjerivati, niti se nečeg posebno odricati, osim ako ljudi baš tako osjećaju. Ako neki ljudi tako osjećaju i ako je ta žrtva za neki dobar razlog, dapače. Ali iz neke mode, to nije dovoljan razlog, već bi trebao biti neki jači razlog.
Nisam siguran hoću li se nečega odicati u korizmi. Odičemo se cijeli život, pa onda tih mjesec dana nije ni presudno niti nužno. Previše se toga u ovo teško vrijeme ljudi danas odriču. Evo, ja imam više od 30 godina radnog staža, a tek sad sam dobio relativno dobru plaću.
03
ZDRAVKO VIDIČEK Lug Orehovički
Ja nit ne pijem, niti ne pušim, pa se alkohola i cigareta niti ne trebam odricati. Nije niti moj običaj da se nečeg odričem u korizmi. Sreća da zdravlje služi pa se može pojesti i popiti, a to nije niti najbitnija stvar. Najgore je postiti u korizmi, a nakon toga biti neumjeren.
04|
MARIJA PALJUK Jastrebarsko
Pušenja ću se odreći kroz korizmu. Mislim kroz to vrijeme skroz prestati. Već sam znala tako, ali sam nakon korizme opet počela. Za pušača je to velika žrtva i potrebna je velika volja.
05| VESNA ŠARONJA Bedekovčina
Nisam vjernica, pa nemam taj običaj, ali mislim da je to individualna odluka. Svatko ima pravo odlučiti za sebe i u tom korizmenom razdo-
blju se ponašati prema svojim nekim vrijednostima po kojima živi.
06| ĐURĐA MOHAČ Bedekovčina
Zapravo, nemam se čega odreći kad niti ničeg previše ne trošim. Ne pušim, ne pijem, jedem dijetnu hranu i zdravo jer sam dijabetičar. Nemam ideja čega bih se mogla odreći, umjerena sam u svemu. Odricanje u korizmi ljudi uzimaju kao način čišćenja u tom periodu, a zapravo bi kroz cijelu godinu trebali biti umjereni.
07| IVAN GOLEC Petrovsko
Ja se ne mislim ničeg odricati. Odricat ću se kad ću biti bolestan. Kada će doći bolest, morat ću se tko zna čega odreći. Odricanje u korizmi nije loša stvar za one koji su neumjereni, da se malo pročiste, ali i zbog neke kršćanske tradicije. No, ljudi se svega odriču i previše u ovo teško vrijeme.
Održana je sjednica Gradskog vijeća Zaboka na kojoj su donesene važne odluke vezano na sportsku dvoranu i dječji vrtić
Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zaboka, vijećnici su, između ostalog, donijeli odluku o kriterijima i uvjetima korištenja
Sportske dvorane Zabok. Ove su se izmjene uvjeta korištenja sportske dvorane našle pred vijećnicima na prijedlog Sportske zajednice grada. Oni su zatražili da se donese odluka kojom će se klubovima koji su članovi Sportske zajednice omogućiti besplatno korištenje sportske dvorane za potrebe treninga i utakmica.
Korištenje sportske
dvorane
Inače se korištenje dvorane prema važećem cjeniku naplaćivalo 280 kuna po satu, odnosno 40 kuna za udruge, no ovom bi se odlukom to svelo na nulu za potrebe njihovih treninga i utakmica. Iz Grada su istaknuli kako se godišnje za Sportsku dvoranu i sport izdvaja oko 3 milijuna kuna, od čega su 1.260.000 kuna troškovi dvorane, a ostatak su sredstva za sportsku zajednicu. Gradonačelnik Ivan Hanžek istaknuo je kako revizija svake godine zahtijeva da se naplaćuju troškovi, odnosno korištenje dvorane sportskim klubovima, s čime zapravo ova odluka ne bi bila u skladu. – No, ako klubovi plaćaju korištenje dvorane, neće imati novaca za nešto drugo i opet će to tražiti Grad i tu se zapravo događa samo transfer novaca, pa je onda bolje da ih se oslobodi plaćanja korištenja dvorane – rekao je gradonačelnik. Vijećnik Branko Sadaić tražio je da se u prijedlog ove odluke uvrsti da se osim treninga i utakmica, besplatno korištenje dvorane omogući i za službene turnire i službena natjecanja. No, na kraju su vijećnici izglasali odlu-
ZABOK - Caritas župe svete Jelene Križarice Zabok i ove godine organizira akciju "Uskršnja košarica" kako bi uljepšati blagdan Uskrsa obiteljima slabijeg materijalnog i imovinskog statusa. - Od 22.02. do 02.04. košare će biti postavljene u trgovinama za pomoć najugroženijim obiteljima. Cilj akcije je prikupiti hranu i osnovne higijenske potrepštine te ih donirati socijalno ugroženim obiteljima ubacivanjem nekog proizvoda u košaricu na izlazu iz trgovine. Prikupljene proizvode će naši članovi po završetku akcije zapakirati i tijekom uskršnjeg tjedna podijeliti obiteljima - kažu iz Caritasa. Istom ovom akcijom je prošle godine prikupljeno podosta hrane, stoga se nadaju da će i ove godine prikupiti barem toliko ili više, što bi značilo i veći broj obitelji koje će razveseliti ovaj Uskrs. (zl)
ku, bez ovog amandmana, uz pojašnjenje da svaki klub ima pravo podnijeti prijedlog Sportskoj zajednici i tražiti besplatno korištenje sportske dvorane, što se potom usuglašava s Gradom i gradonačelnikom te odobrava.
Prava upisa u vrtić
Donesena je i Odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u DV Zipkica, Odluka o utvrđivanju mjerila za naplatu usluga
dječjeg vrtića od roditelja, kao i suglasnost na izmjene i dopune statuta vrtića. Pročelnica Grada Natalija Gretić pojasnila je kako se radi o odluci u kojoj stoji da prednost pri upisu u dječji vrtić imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine. Nakon upisa te djece, prednost se daje djeci koja s oba roditelja (ili samohranim roditeljem ili jednim roditeljem ako se radi o jednoroditeljskoj obitelji)
žive na području Zaboka, a nakon toga se, ukoliko ostane slobodnih mjesta, prednost daje djeci koja s jednim roditeljem imaju prebivalište u Zaboku. Što se tiče mjerila za naplatu usluga Dječjeg vrtića Zipkica, ovom odlukom propisuje se da će 40 posto cijene vrtića plaćati roditelji, a 60 posto Grad, kao i da se roditelji oslobađaju plaćanja vrtića za treće i svako sljedeće dijete. Vijećnici su prihvatili i Prijedlog Odluke o osnovici i koeficijentu za obračun plaće i drugim pravima gradonačelnika, kao i Prijedlog odluke o naknadi za rad i drugim pravima gradonačelnika te Odluku o koeficijentima za obračun plaće službenika. Ove odluke ne podrazumijevaju bilo kakvo mijenjanje plaće gradonačelnika ili službenika, već se odnosi na to koje naknade gradonačelnik smije, a koje ne smije primati, što je usklađeno s mišljenjem Ministarstva. Dana je suglasnost i na novi pravilnik o organizaciji rada i sistematizaci-
Grad godišnje za Sportsku dvoranu i sport izdvaja oko 3 milijuna kuna, od čega su 1.260.000 kuna troškovi dvorane, a ostatak su sredstva za sportsku zajednicu
ji poslova Pučkog otvorenog učilišta Zabok, prihvaćeno je Izvješće o izvršenju djelovanja Grada Zaboka u području prirodnih nepogoda
za 2022. godinu, a vijećnici su donijeli i Odluku akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka grada.
ZABOK - U tijeku je izvođenje radova na uređenju nogostupa na raskrižju Županijske ceste 2195 i nerazvrstane ceste PAV 014 u Pavlovcu Zabočkom. Radove izvodi Strojni iskop-transport Zajec, a vrijednost istih iznosi 6.658,75 eura. Predmetnu loka -
ciju je vlasnik, ŽUC KZŽ, definirao kao opasno mjesto glede sigurnosti cestovnog prometa, te je tijekom jeseni 2022.g. u samoj zoni pješačkih prijelaza poboljšao makroteksturu hvatljivosti vozne površine izvođenjem TYREGRIP sustava i izveo optič -
ke bijele crte upozorenja. Ovim, relativno malim komunalnim zahvatom, omogućit će se pješacima nesmetana i sigurna komunikacija preko prometne županijske ceste, te povećati sigurnost svih sudionika u prometu. (zl)
Otvaramo se svim korisnicima, građanima i svima koji dolaze u knjižnicu, ne samo ljudima iz Krapine i okolice, već postajemo prava županijska knjižnica, kaže ravnateljica, koja je i najavila brojna događanja
Gradska knjižnica Krapina i ove je godine pripremila bogat program za sve uzraste.
Osim bogatog fundusa knjiga iz kojeg članovi mogu posuđivati razne naslove, bit će tu i drugi brojni projekti, predstavljanja, promocije i zanimljivi gosti, što je i najavljeno prošlog tjedna na konferenciji za medije.
Opremanje dječjeg odjela
Ravnateljica knjižnice Maja Vukina Bogović osvrnula se prvo na proteklu godinu te je istaknula kako je lani zamijenjen dio stolarije na knjižnici, zahvaljujući sredstvima
Ministarstva kulture i Grada Krapina. Istaknula je kako su zahvaljujući prijavama dobivena značajna sredstva, što će koristiti tijekom ove godine za razne manifestacije, kao i izmjenu stolarije, nabavku računalnih tehničkih i igračkih konzola za djecu i mlade, a opremit će se i dječji odjel, kako bi bio što više prilagođen djeci i tek rođenim bebama koje dolaze u sklopu projekta
Librići. - Pred nama je Mjesec Marije Jurić Zagorke, 150. godišnjica od njezinog rođenja i na njezin rođendan 2.3. imat ćemo dva performansa, jedan za školsku djecu i jedan za odrasle, gdje će se Dubravka Vidović obući u Zagorku i ispričati i prikazati iz prve ruke sve o njoj –najavila je Vukina Bogović.
Uhodani i novi projekti
Istaknula je i kako je Ministarstvo kulture za razne projekte i programe Knjižnici odobrilo ukupno 53 tisuće eura. Dodala je kako će se i
Gregurović: 'Grad
Krapina je za ovu
godinu u proračunu za rad knjižnice
osigurao 150.317
eura, no to nije sve.
Na sve natječaje i prijavnice koje je ravnateljica
spomenula treba
biti jedan dio vlastitog
financiranja, pa
ćemo kroz izmjene
i dopune proračuna
osigurati dodatna
sredstva za vlastitu komponentu'
ove godina nabavljati knjižna građa sredstvima ministarstva, Grada i Županije, a što se tiče novih projekata, to je Književna kulturna Krapina. – U sklopu tog projekta planiramo zanimljive goste i predavanja i promocije knjiga. U prvih par mjeseci tu će biti Stipe Božić, Damir Šantek, još nekoliko putopisaca, Anđa Marić, osim toga imat ćemo Dan bajki 20.3. – rekla je ravnateljica. Najavila je i projekt Male ruke, veliki posao, za koji su dobivena sredstva, kako bi se realizirale radionice, i to osobito u Tjednu kajkavske kulture, ljetne radionice, radionice za veliku obljetnicu Grada Krapine. - Otvaramo se svim korisnicima, građanima i svima koji dolaze u knjižnicu, ne samo ljudima iz Krapine i okolice, već postajemo prava županijska knjižnica. Okrećemo se čuvanju zavičajne zbirke, vrijedne građe, razglednica i svega lijepog što smo naslijedili od g. Kozine i to nadograđujemo i radit ćemo izložbe. Prijavili smo projekt Digitalizacija takve građe. Napokon ćemo imati i e – knjige, građani će moći čitati preko ekrana knjige, a uskoro se nadamo e – zaki, da se može učlaniti i netko iz dijaspore, čitati naše e- knjige i gledati digitaliziranu građu, a da ne mora niti ući u knjižnicu –rekla je još ravnateljica, istaknuvši dobru suradnju s ustanovama, udrugama, Gradom, Županijom i ministarstvom.
Za sve generacije
Još jedan projekt koji je spomenula jest kuc – kuc knjiga i kuc – kuc knjižnica, kroz koji obilaze vrtiće, starije ljude koji ne mogu doći u knjižnicu te im nose knjige na njihov prag. - Svaki prvi četvrtak u mjesecu organizira se druženje s bebama i mamama gdje učlanjujemo svu djecu do treće godine s područja bivše općine Krapina i gdje patronažne sestre kroz male edukacije pomažu da mame bolje mogu paziti na dojenje, prehranu i ostalo – kaže ravnateljica. Provode se i ankete u svrhu povratnih informacija o tome što bi mladi želje-
Ministarstvo kulture za razne projekte i programe Knjižnici je odobrilo ukupno 53 tisuće eura
li u sklopu knjižničnih programa, a puno se radi i s ljudima starije životne dobi, koji u knjižnici imaju probe za zbor, ali i redoviti digitalni utorak, gdje ih se podučava kako skinuti aplikacije, koristiti pametne telefone i Internet, a subotom vježbaju uz fizioterapeuta.
Financiranja Grada
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović pohvalio je aktivnosti koje je pokrenula Gradska knjižnica, a koja uključuju sve uzraste. - Što se tiče Grada Krapine za ovu godinu je u gradskom proračunu za rad knjižnice osigurano 150.317 eura, no to nije sve. Na sve natječaje i prijavnici koje je ravnateljica spomenula treba biti jedan dio vla-
stitog financiranja, pa ćemo kroz izmjene i dopune proračuna osigurati dodatna sredstva za vlastitu komponentu. Drago mi je da se pozitivna atmosfera oko knjižnice stvara i radi i uistinu nam je svima vrlo važno da privučemo opet sve u knjižnicu, jer na žalost danas živimo u vremenu kada se puno vremena povodi pred računalom i televizorom i to je iskorak koji treba napraviti – rekao je Gregurović. Gradonačelnik je najavio kako
Grad ove godine slavi svoj 830. rođendan, u sklopu čega će biti organizirana brojna događanja, a u koja se uključuje i knjižnica. Rekao je i kako se priprema dokumentacija preko Pučkog otvorenog učilišta, da se napravi zajednički lift, da bi i osobe s invaliditetom mogle doći i do Male dvorane POU i do prostora u knjižnici te da tako ti prostori budu otvoreni prema svima i svima pružaju jednake mogućnosti da posjete razna događanja i sadržaje.
Osposobljavanje se provodi u sklopu projekta "Pokreni se, izmjeni se!"
Program provodi Pučko otvoreno učilište Krapina, a trajat će ukupno 145 nastavnih sati
KRAPINA - Gradsko društvo Crvenog križa Krapina započelo je s provedbom programa osposobljavanja za računalne operatere. Osposobljavanje se provodi u sklopu projekta "Pokreni se, izmjeni se!" sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda u sklopu poziva "Pronađi me!" – provedba aktivnosti dosega i obrazovanja neaktivnih mladih osoba u NEET statusu. Ukupna vrijednost projekta je 1.980.057,74 kn. Program osposobljavanja odobren je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Provodi ga Pučko otvoreno učilište Krapina, a trajat će ukupno 145 nastavnih sati. Polaznici će naučiti koristiti računalo u svakodnevnom radu, uređivati tekstove, izrađivati tablice i prezentacije, bolje se koristiti internetom i e-poštom. Nakon uspješno završenog programa dobiti će uvjerenje o osposobljavanju s pravom upisa u e-radnu knjigu. Osim troška verificiranog programa osposobljavanja, polaznicima vračamo trošak dolaska i odlaska na edukaciju. Osnovni cilj projekta je povećati pristup neaktivnim mladim osobama tržištu rada te osnažiti mlade osobe za aktivno sudjelovanje na tržištu rada kroz provedbu aktivnosti dosega i aktivacije, podršku pružanjem usluga mentorstva i savjetovanja te uključivanjem u verificirane programe obrazovanja. U aktivnostima projekta mogu sudjelovati mlade osobe od 15 do 29 godina koje ne rade, nisu u sustavu obrazovanja i nisu registrirane u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. (zl)
KONJŠČINA - Dobro je poznato da se Općina Konjščina može pohvaliti velikim brojem vrijednih udruga, a posebno mjesto među njima svakako, zahvaljujući brojnim aktivnostima koje provode, pripada i Hrvatskom planinarskom društvu Gradina Konjščina.
Pohvale
Upravo je ovih dana održana i redovna godišnja skupština društva na kojoj su predstavljene sve aktivnosti koje su članovi proveli u protekloj godini kao i one planirane u 2023., a kojih ne nedostaje. Naime, članovi Društva uz svoju omiljenu aktivnost, koja se dakako odnosi na osvajanje planinskih vrhova, redovito sudjeluju u svim manifestacijama općine te uvelike doprinose društvenom životu tamošnjih mještana kao i promociji same općine. Skupštini je uz brojne članove društva prisustvovala i načelnica Konjščine Anita Krok koja je tom prilikom pohvalila rad društva te naglasila kako uvijek mogu računati na podršku Općine.
Sekcija 55 plus
- Gotovo nijedna manifestacija u našoj općini ne može proći bez angažmana članova našeg planinarskog društva pa tako sudjeluju i prilikom proslave Dana Općine, a dio su i božićnih događanja. No, ono što svakako vrijedi istaknuti je da su i inicijator jedne aktivnosti koju ćemo ove godine posebno promovirati, a to je naša Kestenijada. Radi
se o manifestaciji koju su osmislili upravo članovi Društva i koja se kroz dvije godine održavanja, s obzirom na lijepu posjećenost pokazala kao pun pogodak pa tako ove godine planiramo novo izdanje manifestacije u malo većem obujmupojasnila je načelnica Krok. Osim toga, Planinarsko društvo Gradina njeguje i jako dobru suradnju s tamošnjom Osnovnom školom te marljivo rade na promoviranju zdravog načina života među mladima naglašavajući važnost boravka u prirodi. Osim rada s mladima Društvo nikako ne zaboravlja ni na svoje starije članove odnosno mje-
Planinarsko društvo Gradina njeguje i jako dobru suradnju s tamošnjom Osnovnom školom te marljivo rade na promoviranju zdravog načina života među mladima
štane pa su tako pod motom "Sreću čine male stvari" osnovali sekciju 55 plus. - S obzirom na to da naše društvo postoji dugi niz godina, a neki članovi dio su društva od
samih njegovih početaka, oni danas ne mogu pratiti ritam mlađih i njihove izazovnije uspone pa su tako za njih organizirani izleti po našim zagorskim bregima koji uglavnom
obuhvaćaju lagane šetnje i ugodna druženja. Stvarno je pohvalno što brinu o mještanima svake životne dobi i zahvaljujem im na tome - zaključila je načelnica Krok. (zl)
STUBIČKE TOPLICE - Proteklog je tjedna, 20. i 21. veljače, u Hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicama, održan prvi stručno-znanstveni ZVIS skup – Zajedno vrtići i škole, na temu Suradnja vrtića i škola u međusobnom radu i jačanju podrške sustavu. Skup je bio namijenjen odgojiteljima predškolske djece, učiteljima razredne nastave, stručnim suradnicima, ravnatelji-
ma dječjih vrtića i osnovnih škola te predstavnicima osnivača odgojno - obrazovnih ustanova, a s ciljem razmjene iskustava, plodonosnog promišljanja, zajedničkog stvaralaštva novih ideja, dugotrajnih stremljenja ka boljem i izvrsnijem za djecu koja prelaze iz jednog sustava odgoja i obrazovanja u drugi. Okupilo se 200 sudionika iz Krapinsko - zagorske, Varaž-
dinske, Međimurske, Koprivničko - križevačke, Bjelovarsko - bilogorske, Požeško - slavonske i Zagrebačke županije te grada Zagreba, koji su mogli slušati plenarna predavanja eminentnih stručnjaka te dobiti prikaze primjera dobih praksi koji se primjenjuju u dječjim vrtićima i osnovnim školama. Idejni začetnici i organizatori projekta su Inicijativa ZVIS,
koju čine Brigitte Gmaz, ravnateljica OŠ Vladimir Bosnar Stubičke Toplice, Martina Jakuš, ravnateljica DV Sv. Križ Začretje, Samson Štibohar, ravnatelj OŠ Krapinske Toplice i Ivan Paradi, ravnatelj OŠ Bedekovčina te Hrvatska zajednica osnovnih škola i ravnateljica Jasmina Hamer, uz potporu Ministarstava znanosti i obrazovanja i Krapinsko - zagorske županije. (zl)
OROSLAVJE - Andraševec je prvo naselje u Oroslavju u kojem su sve lokalne ceste asfaltirane nosivim slojem asfalta poslije projekta aglomeracije, čiji je nositelj Zagorski vodovod. - Odmah po asfaltiranju, a kako smo i najavili, dio graba je prokopan (u Babićevoj, Knezićevoj i Dolinskoj), a dio će tek biti – kaže oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić. Asfaltira se i u Mokricama, u blizini Parka znanosti, a uskoro će krenuti radovi na asfaltiranju ulice kod rodne kuće Marka Čižmeka. (zl)
U Andraševcu asfaltirane sve lokalne ceste nakon projekta aglomeracije
HUM NA SUTLIOpćina Hum na Sutli objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu potpora za uklanjanje odnosno zbrinjavanje azbestnih ploča s obiteljskih kuća i okućnica na području općine u svrhu zaštite zdravlja građana, povećanja kvalitete života te uz poštivanje osnovnih načela održivog gospodarenja otpadom.
Riječ je o dodjeli namjenskih, bespovratnih novčanih sredstava iz Proračuna Općine
Hum na Sutli, građanima, vlasnicima postojećih obiteljskih kuća u svrhu uklanjanja/odvoz/zbrinjavanja sa lokacije azbestnih elemenata/ploča s obiteljskih kuća i okućnica. Prijave se podnose u pisanom obliku do 21. ožujka. Detaljnije informacije nalaze se na web stranici Općine. (zl)
STANJE SIGURNOSTI U 2022. Na 100 000 stanovnika imamo 974 kaznena djela što je najmanje u RH, a dok ukupna razriješenost kaznenih djela iznosi 80,7%, a državni je prosjek u 2022. godini iznosio 71,9 %
HRVATSKO ZAGORJE - Na području Policijske uprave krapinsko - -zagorske tijekom 2022. godine evidentirano je 1176 kaznenih djela, 700 prometnih nesreća, 181 prekršaj narušavanja javnog reda i mira i 919 prekršaja iz ostalih zakona. Prateći statističke pokazatelje u odno-
uprave krapinsko - zagorske povoljno, najbolje pokazuju podaci koji se odnose na 100 000 stanovnika te državnim prosjekom. Iako je tijekom 2022. godine na području Krapinsko - zagorske županije evidentirano 1176 kaznenih djela, odnosno 17,5% više u odnosu na 2021. godinu, na
Zabilježeno je 700 prometnih
nesreća odnosno 580 prometnih
nesreća na 100.000 stanovnika, a državni prosjek iznosi 840 prometnih nesreća na 100.000 stanovnika
su na 2021. godinu došlo je do povećanja kaznenih djela za 17,5%, povećanja prometnih nesreća za 0,7%, prekršaji protiv javnog reda i mira su u padu za 15,4%, a prekršaja iz ostalih zakona manje je za 10,2%. Da je stanje sigurnosti na području Policijske
100 000 stanovnika to iznosi 974 kaznena djela što je najmanje u Republici Hrvatskoj te državni prosjek iznosi 1.424 kaznenih djela na 100 000 stanovnika, dok ukupna razriješenost kaznenih djela iznosi 80,7%, a državni je prosjek ukupne razriješeno-
sti kaznenih djela u 2022. godini iznosio 71,9 %. Također, zabilježenih 700 prometnih nesreća čini 580 prometnih nesreća na 100 000 stanovnika, državni prosjek iznosi 840 prometnih nesreća na 100 000 stanovnika, a manji broj prometnih nesreća na
100 000 stanovnika zabilježen je samo na području jedne Policijske uprave. Isto tako 181 prekršaj protiv javnog reda i mira, odnosno 150 takvih prekršaja na 100 000 stanovnika najmanji je broj u Republici Hrvatskoj, a državni prosjek iznosi 389 prekr-
šaja protiv javnog reda i mira na 100 000 stanovnika. Uz sve to, mora se napomenuti kako je u 2022. godini Međunarodni granični prijelaz Macelj s 11.908.208 prelazaka putnika bio najfrekventniji granični prijelaz u Republici Hrvatskoj. (zl)
Provjerili smo je li prošao vrhunac gripe
Najveći broj prijava kliničke slike gripe je u djece predškolske i školske dobi
HRVATSKO ZAGORJE - Sezona gripe u Hrvatskoj je na vrhuncu, potvrđeno je 27 tisuća slučajeva. Što se Krapinsko – zagorske županije tiče, od 7. studenog prošle godine pa do danas prijavljena su 1644 slučaja gripe. - Najveći broj prijava kliničke slike gripe je u djece predškolske i školske dobi, zatim u skupini od 30 do 64 godine, a najmanje prijava je u dobi od 65 godina i više. Nije bilo prijava komplikacija i smrtnih slučajeva od gripe do sada – kaže dr. med. spec. epidemilogije Gordana Popijač – Cesar. U Krapinsko - zagorskoj županiji je procijepljeno 11610 osoba, od ukupno 12960 cjepiteljima distribuiranih doza. Što se tiče kroničnih bolesnika do 65 godina, cijepljeno ih je 3184 osobe. Najviše osoba, 5488, cijepljeno je u dobnoj skupini od 65 do 79 godina, a među onim starijima od 80 godina cijepljeno je 2069 osoba. Cijepljeno je i 375 zdravstvenih djelatni-
ka, 2 trudnice i u kategorji ostali, 492 osobe. - Cjepiva ima još na raspolaganju u Zavodu za javno zdravstvo - odjel epidemiologije i kod liječnika obiteljske medicine te se preporuča cijepiti i u sezoni gripe koja obično traje do kraja travnja – preporuča dr. Popijač - Cesar. (sp)
Cjepiva ima još na raspolaganju u Zavodu za javno zdravstvo - odjel epidemiologije i kod liječnika
obiteljske
medicine te se preporuča cijepiti i u sezoni gripe koja obično traje do kraja travnja
ZABOK - U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok je održano Županijsko natjecanje iz informatike za srednje škole Krapinsko – zagorske županije. Na samom početku natjecanja učenike, mentore i Županijsko povjerenstvo srdačno je pozdravila ravnateljica škole domaćina Božica Šarić te zaželjela učenicima puno uspjeha u radu i dobre rezultate nakon natjecanja. Natjecanju je prisustvovalo 42 učenika iz četiri srednje škole koji su se natjecali u 8 kategorija. Prva mjesta su osvojili sljedeći učenici: Andrey Franjčec iz Srednje škole Krapina (mentor Stjepan Šalković) - Algoritmi SŠ1, Otto Brezak iz Gimnazije AGM Zabok (mentor Mihael Bobičanec) - Algoritmi SŠ2, Lovro Kontent iz Gimnazije AGM Zabok (mentor Mihael Bobičanec) - Algoritmi SŠ3, Marko Majstorović iz Gimnazije AGM Zabok (mentor Mihael Bobičanec) - Algoritmi SŠ4, Rafael Lovrenčić iz Gimnazije AGM
Zabok (mentor Mihael Bobičanec) - Algoritmi SŠ4, Zvonimir Rajačić iz Srednje škole Krapina (mentor Stjepan Šalković) - Algoritmi SŠ4, Emanuel Rod iz Gimnazije AGM Zabok (mentor Mihael Bobičanec) - Algoritmi
SŠ4, Vito Rokić iz Gimnazije AGM Zabok (mentor Mihael Bobičanec) - Algoritmi
SŠ4, Klara Ferišak iz Srednje škole Zlatar (mentorica Vesna Pisačić) - Osnove informatike Gimnazije, Otto Brezak iz Gimnazije AGM
Zabok (mentor Mihael Bobičanec) - Osnove informatike PM gimnazije, Renato
Dominkuš iz Srednje škole Zlatar (mentor Dubravko Čubek) - Osnove informatike Strukovne škole, Patrik Kos iz Srednje škole Krapina (mentor Stjepan Šalković) - Razvoj softvera. - Zahvaljujemo svim natjecateljima na sudjelovanju, informatičkoj tvrtki Mario Commerce d.o.o. na sponzoriranju
nagrade u kategoriji Razvoj softvera te najuspješnijim učenicima želimo plasman i puno uspjeha na državnom natjecanju!", poručio je Nino Skozrit - predsjednik Županijskog povjerenstva. (zl)
Općina Hrašćina kreće s izmjenama Prostornog plana, a ove godine trebali bi krenuti i radovi gradnje dječjeg vrtića
Društveni dom u
Radno je u općini Hrašćina. Završena je druga faza radova, vrijedna oko 55 tisuća eura, na Društvenom domu u Hrašćini.
– Druga faza završena je na vrijeme i sada opet možemo kandidirati na natječaj za iduću fazu radova. Napravljena je konstrukcija doma, završeno je krovište, a sada slijedi zatvaranje vanjskih zidova i unutrašnje uređenje. Nadam se da će projekt biti potpuno završen kroz dvije godine, a ukupna vrijednost je oko 2 milijuna kuna – kaže načelnik Općine Hrašćina Branko Tukač.
Nova vizura centra
Drugi projekt koji uskoro kreće je uređenje odnosno rekonstrukcija parka u Trgovišću, koje će središtu mjesta dati novu i ljepšu vizuru.
- Uz uređenje parka napravit će se i dva mala dječja igrališta, šetnice, uredit će i popločiti se dio ispred spomenika. Uređenje kreće negdje u travnju, no imamo za odraditi još neke predradnje, uklanja-
nje pojedinog drveća te rješavanje kanalizacije odnosno polaganje cijevi, da se onda park više ne raskapa – objasnio je načelnik. Čeka se i potpisivanje glavnog ugovora za izgradnju dječjeg vrtića, prvog na području općine. – Nadam se da bi u travnju ili svibnju mogli raspisati natječaj i da bi krajem ljeta mogli krenuti u prve radove za ovaj izu-
'Prvenstveno u izmjene Prostornog plana krećemo zbog gradnje našeg Astro – centra, a i zbog brojnih upita i interesa građana koji bi gradili kuće za odmor'
zetno bitan projekt za našu Općinu – sitiče načelnik. Trenutno se provode i predradnje za izmjenu Prostornog plana općine Hrašćina, vrijednosti oko 32 tisuće eura. - Jedan dio će sufinancirati Krapinsko
– zagorska županija. Prvenstveno u izmjene Prostornog plana krećemo zbog gradnje našeg Astro –centra, a i zbog brojnih upita i interesa građana koji bi gradili kuće za odmor. Naravno, tu su i drugi
zahtjevi građana i planovi Općine zbog kojih je nužno napraviti izmjene – kaže Tukač. Klizište Maretići Uz projekte, tu su i redovne aktivnosti koje provodi Općina. – Nakon velikih kiša odradili smo hitne sanacije naših cesta, no sada ćemo krenuti u detaljniji popravak. Također, imamo izrađenu projektnu dokumentaciju i troškovnike za klizište u Maretiću. To ćemo prijaviti na fond pomoći Ministarstva graditeljstva. Radi se o velikom klizištu i 600 m ceste oštećene tijekom potresa, a vrijednost projekta je 320 tisuća eura. Čekamo da ministarstvo raspiše natječaj i za našu županiju, prijavit ćemo se i nadam se da će to biti odrađeno. Tako veliki i skup zahvat Općina ne može sama odraditi – zaključuje načelnik Tukač. Općina će na natječaj preko Ministarstva graditeljstva prijaviti i rekonstrukciju pojedinih cesta koje su u lošem stanju ili izmjenu pojedinih dionica javne rasvjete. Iako nije općinski projekt, načelnik je zadovoljan što se trenutno na području općine Hrašćina obnavljaju i tri crkve.
Krapinsko – zagorska županija uputila je poziv za sudjelovanje na manifestaciji 15. Babičini kolači
KRAPINA - Petnaesta po redu
manifestacija Babičini kolači održat će se 22. travnja 2023. godine u Gradu Krapini odakle dolazi pobjednica Vesna Hršak sa kolačem "Svečana martinjska pita". Krapinsko – zagorska županija uputila je poziv za sudjelovanje na manifestaciji, koju organizira u suradnji s TZ KZŽ i Gradom Krapinom.
- Na natjecanje u pečenju kolača prema originalnim receptima naših baka i prabaka mogu se prijaviti žene s područja Krapinsko - zagorske županije, a osnovni uvjet za sudjelovanje je da su bake. Pozivaju se sve zainteresirane bake da podijele svoje kulinarsko umijeće koje su naslijedile od svojih baka i
prabaka da se prijave na 15. Babičine kolače. Prijava mora sadržavati ime i prezime, adresu stalnog bo-
ravka, broj telefona, datum rođenja, broj osobne iskaznice te naziv i recept natjecateljskog kolača. Re-
Rok za podnošenje prijava za sudjelovanje na 14. Babičinim kolačima je do 17. ožujka
cept mora sadržavati popis sastojaka te opis postupka izrade kolača – poziva Županija. Prijave s receptima natjecateljskog kolača dostavljaju se elektroničkim putem na mail adresu poljoprivreda.kzz@ kzz.hr ili na adresu: KRAPINSKOZAGORSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, Magistratska 1, Krapina s naznakom: "Prijava za 15. Babičine kolače". Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 049/329-084, kontakt osoba je Ivanka Kuščar. Rok za podnošenje prijava za sudjelovanje na 14. Babičinim kolačima je do 17. ožujka 2023. godine. (sp)
KRAPINA - Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Krapinsko - zagorske županije je u srijedu, 22. veljače održalo svoju 3. sjednicu. Na sjednici se raspravljalo o aktivnostima koje Povjerenstvo za ravnopravnost spolova planira provesti u narednom razdoblju. U 2023. godini se, sukladno Planu rada, planira nastavak održavanja redovitih sjednica Povjerenstva, obilježavanje značajnih datuma vezanih uz problematiku ravnopravnosti spolova te održavanje radionica, edukacija, okruglih stolova i drugih radnih sastanaka s ciljem senzibiliziranja javnosti o temi rodne ravnopravnosti, suzbijanja rodnih stereotipa i poticanja međuresorne suradnje s drugim institucijama i udrugama. Na sjednici su, među ostalim, dogovorene i aktivnosti vezane za izradu vizuala samog povjerenstva te za planirani natječaj za literarne i likovne radove za odgojne i obrazovne
ustanove, kao i s time povezane radionice o rodnoj ravnopravnosti za predškolski odgoj, razrednu nastavu, predmetnu nastavu i srednje škole. Sjednicu je vodila predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Snježana Romić, prisustvovala joj je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug. Na sjednici su također bile i Aneta Škreblin ispred Doma za žrtve nasi-
lja u obitelji NOVI POČETAK, Vendi Keserica Tomičić ispred Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Vendi Keserica Tomičić te predsjednica Poduzetničkog kluba žena Krapinsko-zagorske županije Snježana Leljak. One su predstavile aktivnosti svojih ustanova i organizacija te su tom prilikom prepoznate i mogućnosti za daljnju suradnju. Sjednica je održana u sali za sastanke Krapinsko-zagorske županije u Krapini. (zl)
DESINIĆ - Općina Desinić je objavila javni natječaj za financiranje programa, projekata i manifestacija koje provode udruge u sportu i druge organizacije civilnog društva s područja općine za ovu godinu. Predviđena sredstva po ovom natječaju iznose 11.281,00 eura. Najniži iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti iznosi 30,00 eura, a najviši 4.650,00 eura. Rok za podnošenje prijava je završava 24. ožujka. (zl)
U Krapinskim Toplicama održan 1. Hrvatski neurorehabilitacijski simpozij o liječenju spasticiteta s međunarodnim sudjelovanjem
Organizator simpozija je Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu
Subota, 4. ožujka s početkom u 19 sati uz TS Črleni lajbeki
KRAPINSKE TOPLICE - U subotu je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice održan 1. Hrvatski neurorehabilitacijski simpozij o liječenju spasticiteta s međunarodnim sudjelovanjem. Organizator simpozija je Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu dok je bolnica suorganizator. Ovaj Simpozij od iznimne je važnosti zbog mogućnosti interdisciplinarne razmjene znanja i iskustava, a također razgovaralo se i o organizacijskim problemima kako poboljšati dostupnost liječenja spasticiteta potrebitim pacijentima. Okupilo se sedamdesetak sudionika iz Republike Hrvatske i Slovenije, a među predavačima su bili stručnjaci iz područja rehabilitacije, neurologije, kirurgije i neurokirurgije s iskustvom u liječenju spasticiteta. Simpozij je otvorio ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, Danijel Javorić Barić, mag.iur., zahvalom Hrvatskom društvu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju na odluci da se ovaj stručni simpozij održi baš u Krapinskom Toplicama. Svim sudionicima poželio je ugo-
dan rad, izrazivši zadovoljstvo što su među sudionicima i mnogi liječnici iz SBKT, na čelu sa zamjenicom ravnatelja dr.sc. Darijom Granec koja je aktivno sudjelovala u organizaciji skupa. - Ovo je značajan događaj i za struku i za našu Bolnicu što će sigurno doprinijeti razmjeni iskustava u liječenju naših pacijenata, a s ciljem pružanja bolje i suvremene zdravstvene skrbi temeljene na dokazima - rekao je. Simpozij je pozdravio i predsjednik Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora doc. dr. sc. Frane Grubišić, predstavnik Univerzitetskog rehabilitacijskog instituta Republike Slovenije Soča mr.dr. Kle-
men Grabljevec i doc.dr.sc. Žarko Bakran iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Stručna predavanja o liječenju spasticiteta održali su renomirani stručnjaci iz navedenih područja medicine, a u nastavku uslijedio je interaktivni panel na temu: "Spasticitet i neuropatska bol – multidisciplinarni pristup liječenju" na kojem su aktivno sudjelovali: doc.dr.sc. Žarko Bakran, doc.dr.sc. Vide Bilić, mr.sc. Ivan Dubroja, dr. Filip Đerke, mr.dr. Klemen Grabljevec i doc.dr.sc. Frane Grubišić. Simpozij je i službeno zatvoren nakon završetka početničkog i naprednog tečaja o liječenju spasticitetom s botulin toksinom. (zl)
Rok za podnošenje prijava završava 24. ožujka
AKTUALNOSTI IZ ZAGORSKIH SELA Projektiranje zgrade stare škole za potrebe vrtića i gradnja mrtvačnice
ZAGORSKA SELA - U Općini
Zagorska Sela je u tijeku projektiranje za projekt rekonstrukcije zgrade stare škole za potrebe dječjeg vrtića u Zagorskim Selima. Odobrena su sredstava u visini 229.345,00 EUR iz NPOO programa oporavka i otpornosti. - To bi bio prvi vrtić u povijesti Općine Zagorska Sela i planiran je kao snažna demografska mjera zadržavanja stanovništva na području općine. Djelovao bi kao područni odjel vrtića "Jaglac" iz Kumrovca – kaže načelnica Ksenija Krivec
Jurak.
75.000 eura
Isto tako, pred završetkom je prva faza izgradnje mrtvačnice na groblju u Zagorskim selim što je dugogodišnja potreba mještana koji koriste groblje u Zagorskim Selima. Druga faza i završetak radova se očekuje do kraja ove godine te će se pokušati aplicirati na dodatna sredstva iz raspoloživih natječaja. Vrijednost radova u prvoj fazi je oko 75.000,00 EUR.
Nerazvrstane ceste
U tijeku je i priprema nabave za projekt obnove potresom oštećenih nerazvrstanih cesta iz Fonda solidarnosti EU. Planirani radovi su u vrijednosti od oko 100.000,00 eura, a planirana je sanacija i dovođenje u prvobitno stanje kritičnih dionica nerazvrstanih cesta u Zagorskim Selima, Brezakovcu, Mi-
KRAPINA - Djelatnice i djelatnici Krapinsko - zagorske županije pridružili su se obilježavanju Dana ružičastih majica, koji se posljednje srijede u mjesecu obilježava s ciljem isticanja važnosti borbe protiv nasilja nad vršnjacima.
Znak podrške
Druga faza i završetak radova na mrtvačnici se očekuje do kraja ove godine te će se pokušati aplicirati na dodatna sredstva iz raspoloživih natječaja
ljani, Ivaniću Miljanskom. - Riječ je o dionicama gdje su se pojavila značajna ulegnuća i pukotine, te je prometovanje otežano – ističe načelnica Krivec Jurak. (zl)
Obilježavanje Dana ružičastih majica je započelo u Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi samo zato što je bio odjeven u ružičastu majicu koja je simbolizirala potporu teško bolesnoj majci. Ovaj je problem riješen na konstruktivan i inteligentan tako da su ružičaste majice počele nositi njegovi školski kolege te su tako upravo ružičaste majice postale prepoznatljiv simbol borbe protiv vršnjačkog na-
'Na pojavu nasilja nikad ne smijemo skretati glavu ni zatvarati oči, ali se jednako tako trebamo truditi da do njega nikad ni ne dođe'
silja. Hrvatski sabor je Dan ružičastih majica, odnosno posljednju srijedu u veljači, 2017. godine proglasio Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad vršnjacima. Odijevanjem ružičastih majica, građani i civilne udruge diljem Hrvatske i svijeta na simboličan način žele skrenuti pozornost na problem sve učestalijeg vršnjačkog nasilja u školama, koje može ostaviti teške psihičke posljedice. Prevencija međuvršnjačkog nasilja
Krapinsko-zagorska županija je preuzela ulogu koordinatora i poveznice između različitih dionika, s naglaskom na važnosti međuresorne suradnje u pristupu ovom problemu, a ona je u KZŽ na iznimno visokom nivou. Županija je s tim ciljem osnovala koordinativna tijela koja se, između ostalog bave i tematikom prevencije međuvršnjačkog nasilja kao što su: Vijeće za prevenciju u lokalnoj zajednici, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova i Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga čiji su članovi predstavnici svih relevantnih ustanova koje se bave prevencijom nasilja. Velika pažnja posvećuje se senzibilizaciji i edukaciji stručnih radnika i javnosti: u Krapinsko-zagorskoj županiji re-
dovito se obilježavaju važni datumi i organiziraju stručni skupove za stručne radnike odgojno-obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih radnika, ali i širu javnost. Županija kroz natječaj za udruge nastoji financijski poduprijeti programe prevencije – u najširem smislu (osim onih izravno usmjerenih na prevenciju neprihvatljivog ponašanja do različitih programa kvalitetne organizacije slobodnog vremena djece, sportske aktivnosti djece i sl.) te pruža svu moguću podršku ostalim provoditeljima programa prevencije nasilja - ne samo međuvršnjačkog jer se kvalitetna prevencija mora gledati u širom kontekstu prevencije nasilja. - Moramo stvoriti društveno okruženje u kojem je bilo kakav oblik nasilja neprihvatljiv. Na pojavu nasilja nikad ne smijemo skretati glavu ni zatvarati oči, ali se jednako tako trebamo truditi da do njega nikad ni ne dođe –naglasio je ovom prilikom župan Željko Kolar te kao jedan od korisnih preventivnih projekata izdvojio "Prepoznaj i reagiraj na nasilje! Alarmiraj se!", koji je provela Mreža udruga Zagor u partnerstvu sa Krapinsko-zagorskom županijom, Gimnazijom A. G. Matoša Zabok i Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. (zl)
KRAPINA - Župan Željko Kolar i zamjenica župana Jasna Petek prošle su srijede održali radni sastanak s glavnim tajnikom Koordinacije
županijskih savjeta mladih Republike Hrvatske Marijom Rajičem. Župan Željko Kolar istaknuo je da se politika Krapinsko - zagorske županije dugi niz godina vodi partnerskim odnosom prema mladima te da su mladi ti na kojima odgovorna društva temelje svoju budućnost.U formiranju naše politike za mlade sudjeluju Županijski savjet mladih i brojne udruge mladih, ali treba istaknuti da su oni i dio procesa donošenja odluka i u ostalim područjima. Želimo aktivirati mlade ljude da se uključe u život svoje zajedni-
ce, da sami procijene što bi trebalo promijeniti ili poboljšati te da osmisle i ponude odgovarajuća rješenja – kazao je nakon sastanka župan Kolar, dok je zamjenica župana Jasna Petek istaknula kako Županija ima dugogodišnju praksu rada s mladima i za mlade. - Jedna smo od prvih županija, koja je još 2006. godine donijela svoj prvi Regionalni program djelovanja za mlade, dok nam savjet mladih aktivno radi od 2010. godine te je praksa pokazala da brojni mladi izuzetno puno promišljaju o svim aktualnim pitanjima i društvenim situacijama u lokalnim zajednicama – naglasila je zamjenica Petek. Glavni tajnik Koordinacije županijskih savjeta mla-
dih RH Marijo Rajič izrazio je zadovoljstvo održanim sastankom te najavio nastavak obilaska hrvatskih županija. - I u ovom sam posjetu upoznat sa primjerima dobre prakse u radu s mladima i od strane savjeta mladih. Svi jednostavno moramo biti svjesni da je djelovanje mladih sada bitnije nego ikada prije te svi zajedno moramo naglasak staviti na njihovu veću uključenost, što nije nikakva floskula nego jasna realnost - istaknuo je glavni tajnik Rajič te najavio održavanje konferencije Sadašnjost, a ne budućnost, koja će u Zagrebu 14. ožujka okupiti sve relevantne sudionike uključene u procese donošenja javnih politika za mlade. (zl)
Predstavljen prijedlog rješenja zapadnog dijela zlatarskog Trga slobode
ZLATAR - Arhitektonski ured
M+V arhitektura iz Zlatara predstavio je prijedlog rješenja zapadnog dijela Trga slobode u Gradu Zlataru na kojim se planira izgradnja autobusne stanice, parkirališta i zelenih površina. - Oblikovanje je osmišljeno prema optimalnoj poziciji i organizaciji pristupa i zadržavanja autobusa. Autobusna stanica oblikovana je kao "zeleni zid" i sadrži stajalište, natkrivenu čekaonicu za putnike i sanitarni čvor. Koncept zelenog zida se referira na oblikovanje ulične fasade koja u tom (zapadnom) dijelu Trga slobode ne postoji – ovim projektom se formira fasada kao odgovor na potez ulične fasade na istoku trga.
'Ovim smo rješenjem osim zelenog zida koji skriva prostor iza autobusnog stajališta, uspjeli dobiti i skriven prostor unutar zida za javni wc'
Ideja zida također proizlazi iz potreba vizualne barijere prema neuređenom dijelu susjedne parcele koja se nalazi na zapadu obuhvata. Tema zelenog zida proizlazi iz održivosti arhitekture i potrebe za maksimalnim ozelenjavanjem javnog prostora kojim se daje dodatna vrijednost prostoru. Oblikovanje je organičkog tipa kako bi se omekšali rubovi i kako bi se čim bolje uklopilo u postojeću gradsku strukturu. Organiziacija potrebnih parkirnih mjesta se predviđa unutar cijelog obuhvata, ali u zapadnom dijelu parcele kako bi se promet vizualno pomaknuo u stražnji dio. Na sje-
vernom dijelu parcele formiran je uvučeni trg kao dodatna vrijednost i novi prostor za sjedenje i okupljanje uz postojeći pločnik – objavio je arhitektonski ured na svojoj Facebook stranici. - Ovime bi vizura ulaska u mjesto svakako bila drugačija. Trenutno je rješenje na posebnim uvjetima i vjerujem kako ćemo uskoro moći naći izvor financiranja ovog projekta. Ovim rješenjem osim zelenog zida koji skriva prostor iza autobusnog stajališta, uspjeli smo dobiti i skriven prostor unutar zida za javni wc – komentirala je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. (sp)
Zahvaljujući pomoći Općine Konjščina, NK Sloga spreman za novu sezonu u Prvoj ŽNL
KONJŠČINA - Nogometni klub
Sloga iz Konjščine prošle je godine ušao u Prvu županijsku ligu. Velik je to uspjeh, ali i velika odgovornost, pa je Klub, da bi u natjecanju mogao sudjelovati ravnopravno s ostalima, trebao prilagoditi određene uvjete što uključuje i proširenje njihovog nogometnog igrališta. Imajući u vidu činjenicu da sport ima važnu ulogu u svim segmentima života, Općina Konjščina iz godine u godinu pomaže razvoju sporta na svom području, ističe načelnica Anita Krok dodajući da dio sredstava koji se izdvaja za sportske klubove i udruge dobiva i njihov nogometni klub.
131.400 kuna
- NK Sloga prijavljuje se na naše natječaje za udruge i redovito je financiran, a lani su, uz redovno financiranje za 2022. godinu, dobili sredstva i za prijevoz nogometaša na natjecanja. Ukupno, prošle smo godine njihov rad pomogli sa 131.400,00 kuna – kaže načelnica. Ulaskom NK Sloga u Prvu ŽNL u Općini su odluči-
objasnila je Krok. Budući da su imovinsko-pravni odnosi riješeni, što je bio uvjet za dobivanje građevinske dozvole, kreće se u realizaciju projekta za koji će Općina aplicirati na Natječaj za javnu turističku infrastrukturu. - NK Sloga doista nam je bitan u našoj zajednici. Klub ima pet kategorija i okuplja čak 112 sportaša, a u sportskom životu sudjeluju i brojna djeca pa se na taj način propagiraju socijalizacija i zdrav život, druženje, ali i pripadnost lokalnoj zajednici – rekla je Krok. Uz brojne druge pomoći, Općina Konjščina isfinancirala je s 3.600,00 kuna i postavljanje mreže, no načelnica ističe da su velik doprinos činjenici da je Klub potpuno spreman za novu sezonu dali i brojni sponzori koji redovito pomažu Klubu, kao i roditelji djece i brojni entuzijasti.
Zahvala
li dodatno financijski pomoći Klubu s oko 68.400,00 kuna, kako bi se nogometno igralište moglo proširiti i postaviti ograda, a tu je i redovno održavanje javnih površina, poput košnje trave. Općina se uključila i u financiranje prozračivanja travnjaka i povlačenje mreže, za što je lani izdvojeno oko 55.200,00 kuna.Svakako treba istaknuti da smo napokon riješili problem koji postoji vjerojatno do samog nastanka Općine. Naime, riješeni su imovinskopravni odnosi vezani uz nogometno igralište koje dosad uopće nije bilo općinsko. Pokrenuli smo zemljišno-knjižni postupak koji je nakon godinu dana okončan i riješen u našu korist, što nam je omogućilo da uz postojeću projektnu dokumentaciju koju smo napravili prije godinu dana za sportske terene, od nogometnog igrališta s umjetnom travom, rekonstrukcije postojeće kućice u Sportskoj ulici koju će koristiti nogometaši, ali i drugi sportaši, ubacimo i projekt teniskog terena –
- Svima im zahvaljujem što je suradnja s Općinom odlična na gotovo svakodnevnoj razini, a treba spomenuti i doprinos Uprave NK Sloga. Naime, projekt je rađen u dogovoru s Upravom koja je točno navela što žele i kako bi sve trebalo izgledati, u skladu sa Zakonom o sportu. Svi shvaćamo važnost sporta za društvenu zajednicu i svatko od nas na svoj način i prema svojim mogućnostima pomaže njegovu razvoju, a i Općina je uvijek tu, support svim svojim klubovima i udrugama– ističe Krok. Proširenje i uređenje nogometnog igrališta u Konjščini obradovalo je mnoge, budući da se na travnjaku neće igrati samo utakmice Prve ŽNL, već i utakmice tradicionalnog, omiljenog Dečec kupa koji se svake godine organizira povodom Dana Općine i župe Konjščina i na koji dolaze ekipe i gledatelji iz cijele Krapinsko - zagorske županije, ali i šire regije. (zl)
'Ovime bi vizura ulaska u mjesto svakako bila drugačija'
'Općina je uvijek tu, support svim svojim klubovima i udrugama'
Dječji vrtić u Zlataru uključio se u Erasmus+ projekt "Sigurnije škole i vrtići" u organizaciji Hrvatskog
Crvenog križa i Ministarstva
znanosti i obrazovanja
ZLATAR - Ove pedagoške godine Dječji vrtić Zlatarsko zlato uključio se u Erasmus+ projekt "Sigurnije škole i vrtići" u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Cilj projekta je poboljšati znanja i ojačati kompetencije djece, odgojitelja i učitelja o pripremi za izvanredne situacije, pružanje prve pomoći, psihosocijalnoj podršci te općenito podizanje razine sigurnosti vrtića. Potreba za sigurnošću jedna je od temeljnih ljudskih potreba, a sigurno i stabilno okruženje uvjet je zdravog tjelesnog i psi-
'Kad se katastrofa dogodi, djeca su među najranjivijim i najosjetljivijim društvenim skupinama, stoga nam je bilo važno educirati ih o izvanrednim situacijama i kako se ponašati tijekom istih'
hičkog razvoja djeteta. - S obzirom da smo proteklih godina pogođeni izvanrednim događajima (potresi, pandemija COVID-19, poplave), prepoznali smo važnost provedbe ovakvog projekta u našem vrtiću. Kada se katastrofa dogodi, djeca su među najranjivijim i najosjetljivijim društvenim skupinama, stoga nam je bilo važno educirati ih o izvanrednim situacijama i kako se ponašati tijekom istih – kažu u vrtiću. U Dječjem vrtiću i jaslicama Zlatarsko zlato u projekt su se uključile četiri odgojno-obrazovne skupine: starija mješovita "Vrapči-
ći", srednje mješovite "Leptirići" i "Ribice" te mlađa mješovita "Zečići". Projekt je koordinirala stručna suradnica psihologinja Tihana
Mauhar, a aktivnosti su, uz psihologinju, provodile odgojiteljice Irena Hopek, Kristina Šarkanj, Maja Hodalić, Mladenka Horvat i Petra
Babić. Neke od tema koje su provedene u odgojno-obrazovnom radu s djecom su: Priprema za ekstremne vremenske uvjete – ponašanje i oblačenje pri niskim temperaturama, ponašanje i oblačenje pri visokim temperaturama, Priprema za izvanredne situacije – "Rin-
ge, ringe potres!", Podizanje svijesti o svakodnevnim potencijalnim opasnostima "Smiješ se igrati, ne diraj!, Psihosocijalna podrška – Lice emocija, te Prva pomoć u predloženim problemskim situacijama – "Upoznajmo se s postupcima prve pomoći". - Sudjelovanjem u programu, provođenjem aktivnosti s djecom i povećanjem sigurnosti vrtića, ostvarili smo oznaku "Naš vrtić je siguran" za pedagošku godinu 2022./2023. koja će ponosno krasiti pročelje nove zgrade vrtića – zadovoljni su u Zlatarskom zlatu. (zl)
Na području Općine Kumrovec u tijeku su radovi na sanaciji klizišta u Dugnjevcu i u Ulici Svetog Roka u vrijednosti od 150.000,00 eura
KUMROVEC - Nakon potpisivanja ugovora s izvođačem, tvrtkom "Završni radovi Krešo d.o.o.", radovi na sanaciju dvaju klizišta na području Općine Kumrovec započeli su prošli tjedan. – Izvođač je na javnom natječaju dobio ugovore za sanaciju dvaju klizišta, u Dugnjevcu i u Ulici Svetog Roka. Radovi u Dugnjevcu su započeli prošli tjedan, a u Ulici Svetog Ro-
'Predstoji nam sanacija dvaju klizišta u naselju Kladnik, jednog u Donjem Škrniku i jednog u centru Kumrovca'
ka ovih dana. Vrijeme nas služi i za sad smo vrlo zadovoljni kvalitetom izvođenja iskopa, odnosno pripreme za izvođenje temelja na klizištu i nadamo se da ćemo uspjeti ispoštovati rokove koje smo si zadali, jer predviđeni rok njihovog završetka je nekih 45 dana – izvijestio je načelnik Opći-
ne Kumrovec Robert Šplajt. Nakon sanacije ovih dvaju klizišta, Općina Kumrovec ima u planu za 2023. godinu sanaciju još nekoliko njih. - Ove ćemo godine sanirati čak 6 klizišta. Imamo još 4 klizišta u pripremi, za
čiju ćemo sanaciju javnu nabavu raspisati sljedeći tjedan. Dva su klizišta
u naselju Kladnik, jedno u Donjem Škrniku i jedno u centru Kumrovca. Izvor financiranja je Europski fond solidarnosti u sto postotnom iznosu, a rokovi izvođenja su nam najkasnije do početka lipnja – najavljuje kumrovečki načelnik. Nakon provedenih radova, velika većina klizišta
na području Općine bit će sanirana, no to ne znači da se neće, s obzirom na trusno tlo otvoriti neka nova. –
Svake se godine nakon velikih suša pa onda nakon novih padalina otvori barem jedno do dva nova klizišta.
Uvijek se pokreću neka nova klizišta, tu imamo stalnu veliku eroziju tla
koja svakodnevno mijenja konfiguraciju terena. To je rastući problem koji za sada na zadovoljstvo mještana i u cilju normalnog funkcioniranja prometa uspješno saniramo i nadamo se da s time nećemo imati većih problema u budućnosti – optimističan je Šplajt. (D. Žažar)
Radi se o područjima prevencije zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva te pozivu udrugama prijavu programa i projekata usmjerenih očuvanju digniteta i promicanju istine o Domovinskom ratu
Na konferenciji za novinare u Krapini predstavljeni su nedavno objavljeni natječaje, natječaj za prijavu programa i projekata udruga u području prevencije zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva te javni pozivu drugama za prijavu programa i projekata usmjerenih očuvanju digniteta i promicanju istine o Domovinskom ratu, psihološko i socijalno osnaživanje te podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja na području Krapinsko - zagorske županije. Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug istaknula je da je vrijednost javnog poziva udrugama 33.180 eura ili 250 tisuća kuna. - Pojedinačna vrijednost potpore koja se može ostvariti na pozivu kreću se od minimalno 500 do maksimalno 4000 eura. Udruge mogu prijaviti najviše jedan program ili projekt, ali istovremeno mogu biti partneri na njih više. Prijavljuju se programi i projekti u dva prioritetna područja, zdravstvena i socijalna zaštita te promicanje i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata. Javni poziv otvoren je 3. veljače i traje do 6. ožujka – rekla je pročelnica. Upute za prijavitelje i detalji mogu se pronaći na mrežnim stranicama KZŽ.
1223 udruge
Zamjenica župana Jasna Petek govorila je o natječaju za financiranje programa i projekata iz područja prevencije zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama, ljudskim pravima, demokratizaci-
Ukupno je za ova dva natječaja osigurano 850
tisuća kuna ili
112.820 eura, a kroz sve natječaje
tijekom godine za sve udruge
730.000 eura
ji i razvoju civilnog društva. - Obzirom da su na području KZŽ registrirane 1223 udruge, interes za ovaj natječaj je velik svake godine.
Oko 70 – projekata i programa prijavljuje se svake godine i 60 – ak njih dobiva potporu. Udruge mogu prijaviti programe i projekte u prioritetnim područjima zdravstva i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima te u području ljudksih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva. Ukupna vrijednost koja je predviđena za programe i projekte je 79.649 eura, nešto više od 600 tisuća kuna, najmanja financijska potpora koju je moguće dobiti je 500 eura, a najveća 4000 eura. Rok za podnošenje prijava završava 13. ožujka – rekla je Petek. Dodala je da su ciljevi natječaja prošireni na dva dodatna specifična cilja, financiranja programa i projekata udruga usmjerenih unapređenju skrbi i položaju žrtava nasilja u obitelji i financiranje projekata i programa udruga usmjerenih na pružanje usluga rane intervencije. - Naime, u svrhu
unapređenja socijalnih usluga zaštite žrtava nasilja u obitelji i socijalne usluge rane intervencije na natječaj se mogu prijaviti i udruge koje nemaju registrirano sjedište na području KZŽ jer takvih udruga mi u županiji na žalost registriranih nemamo. Te udruge koje nisu registrirane na području KZŽ, a rade u ova dva području, moraju zadovoljiti još jedan uvjet - da kontinuirano u periodu od najmanje 5 godina prije raspisivanja oovog natječaja provode projekte i programe upravo iz ova dva soecifična cilja – rekla je Petek.
Zahvala
Župan Željko Kolar zahvalio je braniteljskim udrugama na svemu što rade skrbeći o svojim članovima.
- Gdje je god zakazao sustav, a nemoguće je pokriti sve iz sustava, sve ono što ne vidi niti nadležno ministarstvo, niti Županija, niti
gradovi i općine, vide oni, oni nas upozore, mi na taj način kreiramo naše natječaje i javne pozive, da bi upravo pokrili one potrebe branitelja i udruga koje se ne pokrivaju iz drugih natječaja i koje se ne mogu financirati iz drugog izvora. Od 2016. godine kontinuirano raspisujemo natječaj, i izvješća koja dobivamo od braniteljskih udruga nakon svake godine itetkako opravdavaju ovaj natječaj – rekao je Kolar. Što se tiče drugog natječaja, KZŽ ima veliku socijalna osjetljivost prema ranjivim skupinama, djeci s posebnim potrebama, mladima, rekao je župan. - Imamo nultu stopu tolerancije prema bilo kakvoj vrsti nasilja, a projekti i naše djelovanje da osvijestitmo ljude na probleme koji se događaju oko nas su kontinuirani. To je zato jer smo svjesni toga da nasilja na žalost ima. Dokaz tome je što je naša sigurna kuća na žalost skoro uvijek puna, a nova, veća koju gradimo, će vjerojatno isto biti puno. Žene, u velikoj većini slučajeva majke s djecom, imaju informacije da postoje veći kapaciteti na području KZŽ, i tako se ohrabruju, prijavljuju, i odlučuju na potez da odlaze od nasilnika. Pitanje koji postotak žena uopće ima hrabrosti to prijaviti. I zbog toga se mi nikada nećemo umoriti govoreći da nasilje postoji oko nas, da se tiče svih nas, educirati, slati poruku da je to neprihvatljivo te raspisivati takve natječaje i osiguravati sredstva da barem malo olakšamo tim ljudima i kategorijama svakodnevni život i uklapanje u zajednicu u kojoj žive – rekao je župan. Ukupno je za ova dva natječaja osigurano 850 tisuća kuna ili 112.820 eura, a kroz sve natječaje tijekom godine za sve udruge 730.000 eura. Koliko je razvijeno civilno društvo, toliko je razvijena i država i sredina u kojoj živimo –rekao je župan.
PAVLOVEC - Dobrovoljno vatrogasno društvo Pavlovec protekle je subote u Društveno - vatrogasnom domu u Pavlovcu organizirao 2. Memorijalni turnir u belotu u spomen na Vladimira Barušića – Afriku Turnir je održan prvi puta nakon 2010. godine. - Naš Afrika, kako smo ga od milja zvali u Pavlovcu, bio je dobro poznat cijeloj okolici, a nažalost je tragično okončao svoj mladi život u 22.godini u teškoj prometnoj nesreći u veljači 2009. godine. Vatrogasno društvo Pavlovec je odlukom
upravnog odbora podržao organizaciju memorijala u belotu. Na memorijalu u Pavlovcu u subotu se prikupilo solidnih 35 parova uz mogući repasaž nakon prvog kruga. Kotizacija po paru iznosila je 20 eura uz hranu i piće, a bilo je i ugostiteljske ponude. Memorijal je potrajao do poslije ponoći kada je odigrano finale u kojem su se sastali par Valec – Duvnjak protiv Jelenčić – Tršinski, a pobjedu su odnijeli i za vrijednu nagradu Valec i Duvnjak u iznosu od 175 eura, drugo mjesto je pripalo paru Je-
lenčić – Tršinski i 105 eura, dok je treće mjesto pripalo paru Papišta – Hanžić i novčana nagrada od 70 eura. DVD Pavlovec se zahvaljuje svim članovima koji su pripomogli nekim novčanim donacijama, neki u samoj organizaciji memorijala ali i svim učesnicima parovima na 2. memorijalu našeg Afrike. Nadamo se da će ovaj memorijal postati tradicionalni svake godine u isto vrijeme i da ga možemo podići na višu razinu nego ove godine – poručuju iz organizacijskog odbora DVD-a. (zl)
Ivana Šuštić i Lovro Fijan iz Marije Bistrice bave se izradom tradicijskih drvenih igračaka. U početku hobi, nakon
Kada su 2012. godine Ivana i Lovro krenuli izrađivati tradicijske drvene igračke bili su najmlađi koji se bave tim poslom
Kada su 2012. godine Ivana i Lovro krenuli izrađivati tradicijske drvene igračke bili su najmlađi koji se bave tim poslom. – Lovrin tata je davno izrađivao takve igračke, no s obzirom da tad nisu bile toliko tražene, prestao je. Krajem 2011. godine ponovno je krenuo izrađivati igračke, no ovog puta on nije bio zainteresiran za izradu, pa smo tada Lovro i ja pokušali, krenulo nam je i tako smo nastavili do danas raditi igračke. Godine 2014. postali smo vanjski suradnici Muzeja Hrvatskog zagorja, pa od tada u Muzeju Staro Selo Kumrovec redovito prezentiramo
Trenutno u ponudi imaju oko 50 vrsta tradicijskih igračaka, oko 30 didaktičkih, a izrađuju i personalizirane igračke
izradu tradicijskih drvenih igračaka. Iza nas su mnogobrojne izložbe u zemlji i inozemstvu, prezentacije, a dobitnici smo i više prestižnih nagrada. Nakon 11 godina izrađivanja igrački još uvijek smo najmlađi – opisuje nam simpatičan par iz Marije Bistrice kako su se počeli baviti poslom izrade igračaka.
Puno vremena i truda
Proces nastanka drvenih igračaka nije nimalo jednostavan, iziskuje puno vremena i truda. – Drvene igračke se rade šablonski, znači imamo sve šablone za pojedinu igračku, pa ih ucrtamo na potrebne debljine drva, ručno ispilimo, pobrusimo i na kraju zalijepimo i pribijemo čavliće. Tada
"Svaka igračka je od početka do kraja rađena ručno pa je samim time i svaka unikatna"
dobijemo gotovu drvenu igračku koju treba obojati, oslikati i ukrasiti. Sam proces je jako dug jer se sve radi ručno i za jednu igračku da bude gotova trebao bi cijeli dan, no mi
uvijek radimo po 20-30 igračaka pa to onda ide brže. Nekih jednostavnijih igračaka uspijemo napraviti 20 u jednom danu, i drugi dan ih uspijemo obojati i oslikati. Kod malo kompliciranijih, kao što je npr. kamion ili vlak, treba nam malo duže, jer imaju više dijelova. Svaka igračka je od početka do kraja rađena ručno pa je samim time i svaka unikatna – otkrivaju nam proces nastanka igračaka Ivana i Lovro. Trenutno u ponudi imaju oko 50 vrsta tradicijskih igračaka, oko 30 didaktičkih, a izrađuju i personalizirane igračke. – Počeli smo s izradom tradicijskih drvenih igračaka. Onda su nam se ljudi počeli javljati s upitima za personalizirane kamione i kutije za uspomene. Kad smo
ih napravili, stavili smo fotografije na našu facebook stranicu "Drvene igračke IML" pa je počelo dolaziti sve više upita za takve stvari. Kako smo za vrijeme pandemije COVIDa 19 imali više vremena, počeli smo izrađivati didaktičke drvene igračke, koje mogu biti i personalizirane. Ideja o takvim igračkama već dugo postoji, no dosad nije bilo vremena za njih. Drvene didaktičke igračke objavili smo prije godinu dana na našoj facebook stranici. Od tada na stranici stalno imamo neke upite oko tih igračaka, dok tamo interesa za tradicijske igračke gotovo da i nema. Kad je prošle godine Covid-19 stao, krenule su i tradicijske i didaktičke/personalizirane igračke, pa je sad jako puno posla – kažu
nam naši sugovornici kojima posla ne nedostaje.
Drvo kao
zahvalan materijal
Kako su i Ivana i Lovro "umjetničke" duše, za izradu igračaka inspiracije im ne nedostaje. – Odmah smo znali koju igračku na koji način možemo izraditi i koje sve mogućnosti imamo s drvom. Sve imamo u glavi, i sve ide odmah iz glave, nema tu nikakvih nacrta, razmišljanja, isprobavanja i slično. Sve što zamislimo to i izvedemo. Drvo je jako zahvalan materijal i slobodno mogu reći da možemo napraviti sve što zamislimo. Imamo i dvoje djece, od 10 i 3,5 godina, pa oni uvijek zahtjevaju neku igračku da im napravimo i po to-
me onda vidimo što djecu zanima i koja igračka bi se mogla i prodavati. Najdraža igračka nam je traktor, jer je nastala sasvim slučajno i ispala je najprodavanija igačka do sad. Jedan dan smo u radioni sasvim slučajno vidjeli na radnom stolu mali kotač pokraj velikog, i Lovro je odmah u tome vidio traktor – ispričali su nam naši sugovornici.
Cijela obitelj pomaže
Djeca se s velikim veseljem igraju tradicijskim drvenim igračkama. –
Djeci su jako zanimljive ove drvene igračke, jer su šarene pa ih odmah privuku. To su igračke drugačije od onih s kojima se inače igraju pa su im zanimljive. Svaku igračku pokušavamo napraviti još zanimljivijom pomičnim dijelovima, tako da na našem vatrogasnom kamionu ljestve se mogu pomicati i okretati, na kamionu kiperu se može dignuti cijela prikolica i dignuti stražnja stranica tako da stvarno može kipati. Bližnji su na izradu igračaka ispočetka gledali ko na hobi, i stalno
Jedinstvena zajednička suradnja između Galerije Antuna
nam govorili da moramo naći "pravi" posao. No kako sad imamo jako puno narudžbi, više ne govore ništa, nego pomažu kad god i kako god treba. Svi sve, od roditelja, naših sestri, svi pomažu... Imamo nećaka od 20 godina, on je stalno uz nas i pomaže kad god treba. I naša kćer Lora je sad već dovoljno narasla da nam može malo pomoći u farbanju – pričaju nam Ivan i Lovro. Hobi kojim su se počeli baviti prije 11 godina bez nekih velikih očekivanja s vremenom je prerastao u pravi posao. – Kad smo počeli izrađivati drvene igračke 2012. godine oboje smo bili nezaposleni pa nam je to bio jedini posao. Kako prodaja igračaka zahtjeva puno odlazaka na teren, a naša kćer je kretala u školu, morali smo smanjiti odlaske na teren pa se Lovro tada zaposlio. On vozi kamion u općinskoj firmi, nakon posla i vikendima u radioni izrađuje igračke, a ja se i dalje bavim samo igračkama. Radimo i po narudžbi. Narudžbe su većinom personalizirane igračke ili personalizirane kutije i uvijek su takve narudžbe izazovne jer svatko hoće nešto posebno. To je uvijek izazovno jer ne znamo hoće li se kupcu na kraju svidjeti "po našem", no do sad su uvijek bile pozitivne reakcije – kažu nam Ivana i Lovro koji bi u budućnosti htjeli izraditi još više igračaka i odraditi još više sajmova što im od srca želimo.
Augustinčića i Srednje škole Bedekovčina rezultirala je programom radionica za učenike Srednje škole Bedekovčina, smjera pomoćni proizvođač keramike
HRVATSKO ZAGORJE - Na radionicama održanim nedavno u suradnji između Galerije Antuna Augustinčića i Srednje škole Bedekovčina oblikovala se ljudska figura i učila anatomija. Ideja za radionicu razvila se nakon posjete učenika Srednje škole Bedekovčina Muzeju i sudjelovanja na taktilnoj radionici skulptura Antuna Augustinčića i prezentaciji edukativnog filma koji opisuje izradu skulpture. – Učenici su pokazali veliki interes za kiparstvo Augustinčića te posjeduju talent u oblikovanju keramike. Ovim programom radionicama im se željela približiti kiparska tehnika modeliranja ljudske figure. Iskustvo i znanje od kojeg će imati koristi kao budući kreativni proizvođači keramike. Radionica je započela predavanjem o kratkoj povijesti i teoriji oblikovanja figure. Nakon toga na malim kiparskim konstrukcijama (geristima) se
Sudionicima nakon uspješnog završetka programa radionica dodijeljena su i priznanja
sa žicom izrađivao kostur kao osnova za kasnije modeliranje. Zadatak svakog učenika je da izradi figuru po uzoru na samoga sebe. Radionice su se odvijale od 13.2. pa do 17.2. te su učenici ostvarili odlične rezultate, a neki su se po prvi puta uopće okušali u kiparstvu i modeliranju ljudske figure iz gline – izvijestila je voditeljica radionice Petra Šoltić. Voditelj radionice je muzejski pedagog Petra Šoltić sa suradnicima Mladenom Gorički, Robertom Žitnikom i Igorom Siročićem. Osim radionica, održala su se predavanja o bogatoj povijesti hrvatske keramike 20. stoljeća i posjetilo Sarkofage obitelji Erdödy u Klanjcu. Sudionicima nakon uspješnog završetka programa radionica dodijeljena su i priznanja. Učenici koju su sudjelovali: Dalibor Vrdelja, Matija Tretinjak, Ana Valentić i Natali Hubak. (Davor Žažar)
Piše: Nevenka Gregurić
Čudni su denes cajti. Dane nam očeju pocinfrati z sakojačkemi "svetki", zmišljeni, ja bi rekla za sakojačke bedastoče. Nu, ufam se da mi neju nekteri zamerilji, jer takve cajte je denes se več, kaj me več žalosti nek raduje. Morti sem h krivu, alji nekak si gruntam da je denes se važnieše od čoveka i njegvuga življenja. Dopadaju mi se malje Dani smieha, zagrljaja, ljubavi…... I kad bi te barem tak bilje. Osim skupe kupičke teške da nešči nekuga baš na tie dan ima več rad, da se več smieje ilji grlji. Unda tak imame dane piese, mački, kučne ljubimce, guščere, vuke…. Hnogi su pozabilji, a negda je za nas te bil jahke važni dan, Dan rudare. Dan rudare se slavi 2. ožujka, kak spomenek na cajt gda su se rudari pobunilji. Štelji su bolje uvete rada, bolje plače i još kaj česa druguga. Pri nas je takva buna rudare najvekša bila 1921. ljeta h Labinu. Nie dan rudare bil same pri nas. On je Međunarodne priznati svetek rudare, teri imaju jeden od najteže posle. Pri nas se je jahke fieštalje za tie dan. Imelji sme rudnik h Špičkovine i Dubrave kaj se je vadil vugljen i rudnik gde se je vadila gljina.
Mladi denes nezaju da nie bilje hiže z tere nešče nie delal h jednem od rudnika. Ja sem imiela tu sreču da sem bila bljizu rudnika gde se je kopal ugljen. Bila je te sreča jer mi unda nigdar niesme kupuvalji vugljena. Kre hiže je bila štrekica, po tere je rajžica h drvene vagune peljala vugljen z rudnika na rinu. Rina je bilje meste gde su na posebne štreke stalji veljiki vaguni. Unda se je z malje vagunčeke vugljen naklal h veljike i gda je bilje pune vagune natovarene, cug jih je otpeljal tam kam je triebal. Kak su deske na vagunu bile strgane ilji pak rasušene, kak su se vaguni droncalji, sitni vugljenek je curel van kre štrekice. Ščem bi prešla rajžica z vaguni, mi deca mam bi bilji z košarami na štereke i pobiralji vugljen teri je scurel. Stariejši su koristilji noč, pak su se popentralji na vagune i hitalji vekše komade vugljena z vagune. Te se nie smelje, alji nišče nikuga nie tužil, pak su se ljudi tak snalazilji. Rudnik je delal h tri smene. Mene je bilje najljepše gda su ljudi išlji h nočnu smenu ilji se vračalji z popoldanje smene. Več je bila noč, pak je saki rudar nosil vužgatu karabitericu. Te su bile lampe tere su hu sebe imela karabit i posudicu z vodu. Gda je voda kapala na karabit, napravil se pljin teri je išel van na brener. Pljin se vužgal i gorel, pak je tak svietil put rudarem po noči. Vužgate karabiterice svietljile su rudarem h rudniku
i prava je sreča kaj nigdar nie došlje do ognja ilji eksplozije h rudniku. H noči, gda su išlji dima ilji h rudnik svietljile su karabiterice kaj kriesnice. Dobre sem si zapamtila, da gad su išlji na posel čul se je spominek na daljejke, a gda su išlji dima, po noči nej ni znalji da su išlji dima da niesu svietljilji. Od truda h rudniku nie njim bilje do spominka. Ljieži posel bil je h Gmajne. Tuj se je na frajljuftu kopala gljina za ciglanu h Bedekovčine i za Jugokeramiku za dielanje posude. Te je bil tuljike ljekši posel kaj rudari niesu moralji biti pod zemlju, nek su gljinu kopalji vanje. Tak su napravljene veljike jame, z tere se kopala, jahke dobra gljina. Motika z teru se kopalje bila je žmehka od devet do dvanejst kil. Bila je žmehka radi toga kaj se je ž nju mogel otkopati veljiki komad gljine. I pri jednem i pri drugem rudniku, rudari su si teški posel cinfralji z šalami i spominki. Gda se je teramu kaj doma pripetilje, da je prase pobeglje z harovine, gda su se snuboki"posmeknulji po ruclje", če je čieva baba lukala luckuga muža i obrnjene i hnoge druge hamuljije, cinfrale su teške življenje rudare. Za saki Dan rudare, h Vatrogasnom domu pri nas, h Špičkovine, rudari su imelji fešte. Onie teri su kopalji vugljen, fieštalji su baš 2.03., a Gljinokopci, 03.03. Bilje je jedne i druge pune, pak nie fieštanje moglje biti odjemput. Došlji su direktori i si oko nih, malje rudarem pripoviedalji. Rudari su unda dobivalji dare za ljiete službe. Si oni teri su delalji deset ljiet dobilji su becikljine. Unda se je moglje videti po selske pute kak se vučiju becikljin voziti rudari i njegva familjija. Becikljini su se čuvalji fiže, kaj jih nej gdoj hkral. Kak je bil bljizu Dan žena, saki rudar je za svoju ženjsku dobil dar. Našle su se tuj sakojačke posude, zdele i tenieri, alji i platna za opravilje. Nie bilje več vrsti platna nek su dobilji si jednak. Tak si čez ljete mogel videti ženjske tere su h zešita klajda, oprave i kiklje išle k meše, na prščenje ilji h štacun. Drugam niesu niti išle. Mam si unda po obljeke mogel znati, čievi je muž rudar i h kojem rudniku. Denes več pri nas nie žive rudare. Ima još par ženjski tere su svedoki rudarskuga življenja, tere su skup z svojemi mužmi glodale žuhku koru rudarskoga življenja. Na Dan rudare, ja se na njih hnoge zmisljim i faljim njim kaj su negda "poluknuli čez prste", gda sem se več malje vekša pentrala na vagun i "krala vugljen". Za se svoje rudare vužgem lampušeg na tie dan, za njihove dušice.
Održana 77. skupština
DVD-a
Tugonica –Podgrađe
MARIJA BISTRICA – U subotu 25. veljače održana je redovna izvještajna skupština DVD-a Tugonica-Podgrađe, koje djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica. Prihvaćena su izvješća za 2022. godinu, te planovi za 2024. godinu. S odlaskom pandemije, aktivnost društva vratila se na uobičajenu razinu, a poseban ponos društva su mladi i djeca. Da ih ima sve više otkriva i ukupan broj članova društva, koji je 129, od čega čak 49 članova mladeži pomlatka. No, osim što ih ima postižu i sjajne rezultate pa su tako lani djeca od 6 do 12 godina bila prva na županijskom natjecanju i na Memorijalu Marko Piljek. Najviše je natjecanja odradila ženska mladež, a izdvajamo 4. mjesto na državnom natjecanju i pobjedu na županijskom. Muška mladež bila je 19. na državnom i druga na županijskom natjecanju, pa će tako ove godine opet obje mladeži predstavljati društvo na državnom natjecanju. Tu su i seniori A koji su pobijedili na Kupu Zagorja. Kada je
u pitanju operativa, u prošloj godini zabilježeno je šest požarnih intervencija i dvije tehničke. Za intervencije će vatrogasci ovog društva bit još bolje opremljeni jer je realizirana velika nabava opreme preko natječaja MUP-a. Od ostalih događanja valja izdvojiti Dan otvorenih vrata u Mariji Bistrici, vatrogasnu vježbu sa ostalim društvima VZO Marija Bistrica, sudjelovanje na vatrogasnom hodočašću u Mariji Bistrici i brojnim događajima u Mariji Bistrici, kao sudionici ili osiguranje. Šest članova je osposobljeno za vatrogasnog dočasnika prve klase, a dva člana i dvije članice za zvanje vatrogasac. I prošle godine odrađena je dislokacija u Zatonu u ukupno devet smjena, uz sudjelovanje vatrogasaca iz prijateljskih društava. Skupštinu su pozdravili član Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Željko Novak, direktor Komunalnog poduzeća ''Lijepa Bistrica'' Tomislav Šimunić, zapovjednik VZKZŽ Marijan Lovrenčić i tajnica VZO Marija Bistrica Jelena Ka-
menar, kao i članovi brojnih prijateljskih društava. Nakon dvije godine manjih skupština zbog pandemije, ovo je bila prilika za ponov-
no okupljanje brojnih vatrogasnih prijatelja ovog društva, pa je nakon radnog dijela nastavljena fešta uz ''Laganini band''. (Elvis Lacković)
PREGRADA - Udruga vinara i vinogradara "Dobra kaplica" Pregrada održala je svoju redovnu godišnju skupštinu, u Gradskoj kavani. Skupštini su prisustvovala 62 člana koji su jednoglasno prihvatili izvješća za 2022. godinu te poslovni i financijski plan za 2023. godinu. O radu udruge u protekloj godini izvijestio je predsjednik Robert Gretić koji je istaknuo kako su članovi sudjelovali na Noći muzeja, proslavi Dana grada Pregrade, manifestaciji Branje grojzdja te u programu Božić u Pregradi. Sudjelovali su na Vinarijadi gdje su prezentirali svoja vina, a na
ocjenjivanju vina u Bedekovčini nagrađen je član Mirko Krušlin za rajnski rizling u kategoriji hobista. Udruga je sudjelovala na stručnom
predavanju na temu zaštite vinove loze s naglaskom na zlatnu žuticu te su bili na edukativno-stručnom izletu na Pelješcu i dolini rijeke
Neretve. Bili su uspješni na natječajima Grada Pregrade i Krapinsko-zagorske županije, a natjecali su se i kuhanju "ješprema" u slovenskom Žužemberku gdje su osvojili drugo mjesto od 16 ekipa. Održali su i proslavu Martinja i Vincekova te degustaciju mladih vina s doktoricom vina Mirelom Osrečak. Kako je ovo ujedno godina u kojoj se obilježava 25 godina postojanja udruge, članovi su dogovarali i izradu monografije. Skupštini su prisustvovali i gosti iz "Humske kapljice" Hum na Sutli i vinarske udruge Društvo vinogradnikov Rogaška. (zl)
Žarko Grgić iz Tuheljskih Toplica slikarstvom se bavi već duži niz godina. Njegovi radovi, najčešće rađeni u tehnici olovke, plijene pažnju mnoštvom detalja
Žarko, suprug i otac troje djece, govori njemački i engleski jezik, u slobodno vrijeme rekreativno se bavi sportom, prije svega tenisom, nogometom i planinarenjem, a hobi u kojem se pronašao i bez kojeg ne može je i slikarstvo
Davor Žažar
TUHELJSKE TOPLICE
Iako cijeli život pomalo crta, našem samozatajnom sugovorniku slikanje je zadnjih desetak godina preraslo u ozbiljan hobi. U privlačnost Žarkovih radova uvjerili smo se sami posjetom njegovom domu u Tuheljskim Toplicama kamo ga je životni put doveo iz rodne Bosanske Posavine. – Rođen sam u obitelji kao jedan od četvero djece u mjestu Vitanovići Donji u Općini Brčko. Po zanimanju sam ugostitelj, a pohađao sam ugostiteljsku školu u Brčkom. Kao i većina ljudi iz naše lijepe Posavine, i ja sam tragajući za egzistencijom krenuo u bijeli svijet. Pa sam tako na tom putu upoznao Švicarsku, Njemačku, Austriju, Sloveniju, a prije toga našu lijepu jadransku obalu. Godine 1995. sudbina je htjela da se doselimo u Tuheljske
nisom, nogometom i planinarenjem, a hobi u kojem se pronašao i bez kojeg ne može je i slikarstvo. – Kada je slikarstvo u pitanju, rekao bih da je to stvar talenta i ustrajnog rada. Oduvijek sam nešto crtao, a onda sam se jednom prilikom pridružio na radionicu koju je vodila Maja Vukina Bogović i uz njezinu stručnu pomoć počeo češće raditi na tu temu. Osluškujući njezino mišljenje, ustrajao sam na olovci kao tehnici koja mi najbolje leži – ispričao nam je talentirani umjetnik o svom slikarskom putu.
Motiv konja
Adriana Bolić, mag. pharm.
Ispadanje kose prirodan je dio životnog ciklusa kose - vlasi rastu, dosežu punu duljinu, neko vrijeme miruju, a zatim ispadaju, a na njihovom mjestu raste nova kosa. Dnevno je normalno da osobi ispadne od 70 do 100 vlasi kose, s naglaskom na opadanje kose pri pranju. No ako primijetite gubitak više od 100 vlasi dnevno, duže od par tjedana, moguće je da se radi o nekoj vrsti alopecije.
Alopecija
Toplice, gdje sam se odvažio upustiti u poduzetništvo te sagradio svoj restoran smješten na samom ulazu u mjesto – ukratko nam se predstavio Žarko.
Žarko, suprug i otac troje djece, govori njemački i engleski jezik, u slobodno vrijeme rekreativno se bavi sportom, prije svega te-
Najdraži motiv kojemu se Žarko u svojim radovima uvijek iznova vraća je motiv konja. – Najčešći su mi motivi portret čovjeka i portret konja u raznim varijantama. S obzirom da sam detaljist, zna mi se dogoditi da na jednom motivu potrošim 50-60 radnih sati i da sve to vrijeme uživam oživljavajući pojedini motiv. Ako biste me pitali imam li nekog na koga bih se ugledao ili tko bi mi bio kao uzor, onda je to svakako Dimitrije Popović, njegovi radovi su mi jako intrigantni – otkriva nam Žarko svoje slikarske uzore. Sa Žarkovim stvaralaštvom upoznati su njegova obitelj i prijatelji, pojedine radove objavljuje i na svojem facebook profilu, a sudjelovao je i na pojedinim izložbama. – Pojedine slike sam javno izlagao prije svega sa slikarskom udrugom "Oton Iveković" iz Klanjca čiji sam član. Što se tiče planova vezano za slikarstvo, rekao bih da je to još uvijek isključivo u smislu razonode i hobija, a s vremenom možda to preraste i u nešto više – kaže nam Žarko čiji su talent i ustrajnost garancija da ćemo u budućnosti moći vidjeti još puno lijepih radova.
Alopecija jest medicinski termin za gubitak kose. Najčešće se radi o androgenoj alopeciji koja se manifestira kao gubitak kose prvo na razdjeljku, a zatim na tjemenu. Obično se stanjenje vlasi i gubitak kose zamjećuje kod hormonalnih problema (sindrom policističnih jajnika), u menopauzi ili u starijoj životnoj dobi. Drugi najčešći oblik alopecije je alopecija areata, prepoznatljiva prema žarišnom ispadanju kose ili drugih dlaka na tijelu. Uzrok joj je autoimuni poremećaj, koji se može javiti nakon izloženosti stresu, kao i kod osoba koja imaju povišena antitijela štitnjače. No pojačani gubitak kose može se povezati i s određenim bolestima kao što su endokrini poremećaji, alergije, vitiligo, infekcije, dijabetes, tumori te metaboličke i autoimune bolesti.
Utjecaj vitamina i minerala na rast i opadanje kose Nedostatak vitamina i minerala često rezultira usporenim rastom i opadanjem kose, a nerijetko ostavlja trag i na našu kožu i nokte.Vitamin A je snažan antioksidans koji može biti izuzetno pogodan za osobe sa suhom kosom jer stimulira tjeme na proizvodnju ulja. Kompleks vitamina B je
skupina od osam u vodi topivih vitamina: B1, B2, B3, B6, folna kiselina, B12, pantotenska kiselina i biotin. Kosa raste znatno sporije ako ne unosimo dovoljno vitamina B skupine, a posebno bitan za poticanje rasta kose je biotin ili vitamin H koji sudjeluje u stvaranju keratina, glavne građevne jedinice noktiju i kose. Vitamin C je jedan od važnijih vitamina za zdravlje kose jer smanjuje pucanje kose i održava kosu jakom.Vitamin D je nužan za zdrav rast folikula kao i za održavanje elastičnosti kose, dok vitamin E doprinosi stimuliranju cirkulacije vlasišta.
Od minerala za rast kose bitno nam je željezo jer većina ljudi gubi kosu upravo zbog njegovog manjka u organizmu. Također važnu ulogu ima i cink koji pomaže u borbi protiv peruti, ali i sprječavanju gubitka kose dajući joj čvrstoću i podatnost.
U dodatcima prehrani često se nalazi i MSM spoj, bogat izvor sumpora koji pomaže u stimulaciji rasta i sjaja kose i noktiju. Lokalni pripravci kod opadanja kose
Kod pojačanog opadanja kose poželjno je uz dodatke prehrani koji sadrže vitamine i minerale, koristiti i lokalne pripravke u obliku ampula ili sprejeva. Takvi pripravci sadrže biljne preparate koji ublažavaju hormonsku aktivnost koja potiče opadanje kose i ekstrakte biljaka koji stimuliraju faktor rasta koji je bitan za rast kose. Osim navedenoga, mogu se također koristiti i lokalni preparati koji djeluju vazodilatatorno, što znači da šire krvne žile na mjestu gdje se utrljava preparat, omogućuju bolju cirkulaciju na tom mjestu i bolju ishranu korijena vlasi i okolnog tkiva.
Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, razgovarajte o terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.
ZAGREB vrapče, trebež 22 t (01) 3456 682
ZAGREB sveta klara, mrkšina 36f t (01) 65 71 534
DEŽANOVAC dežanovac 306 a t (043) 381 076
KARLOBAG obala v. nazora 35 t (053) 077 67 11
UDBINA stjepana radića 2
t (053) 778 343
LIČKI OSIK ulica hrvatskog proljeća 1
t (053) 575 503
MARIJA BISTRICA kralja tomislava 24 t (049) 469 593
LOBOR trg svete ane 15 t (049) 430 880
ZABOK ulica josipa broza tita 2/a t (049) 221 419 DONJA STUBICA župana vratislava 11 t (049) 286 002
NOVI GOLUBOVEC novi golubovec 25 t (049) 412 855
BEDEKOVČINA
matije gupca 35a t (049) 213 532
MIHOVLJAN mihovljan 48 t (049) 435 130
BUDINŠČINA budinščina 8b t (049) 458 201
IVANIĆ-GRAD posavski bregi, savska 71 t (01) 2896 400 BIOGRAD I obala kneza branimira bb t (023) 385 111 BIOGRAD II matije ivanića 2 t (023) 385 444 BIOGRAD III kralja petra svačića 12 (023) 385 042 NJIVICE
Kupujte i online: www.eljekarna24.hr
"Slikarstvo je stvar talenta i ustrajnog rada"
"S obzirom da sam detaljist, zna mi se dogoditi da na jednom motivu potrošim 50 - 60 radnih sati"Žarko Grgić
LOBOR - Nakon što su u subotu, u skladu s najdužom tradicijom u Hrvatskom zagorju, maškare po 127. puta zavladale Općinom Lobor, u utorak, na sam fašnik, ulice Lobora preuzele su najkreativnije i najveselije maske – one dječje. Naime, i ove su godine održani dječja povorka i izbor za najljepšu malu masku, a unatoč školskim praznicima, odaziv najmlađih stanovnika Općine bio je i više nego dobar. Dječju fašničku povorku nije propustila ni načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih koja je poručila kako ju veseli što su se mali maškari okupili u tako velikom broju jer upravo su oni ti zbog kojih ovu omiljenu manifestaciju u veljači i organiziraju. - Ugodno su me iznenadili zajedništvo, volja i želja za daljnjim održavanjem ove tradicije i uključivanjem ovako velikog broja djece i roditelja. Bitni su veselje, zajedništvo, očuvanje tradicije i šarenilo te da u tom duhu nastavimo cijelu ovu godinu. Zajedničkim radom, veseljem i smijehom bit će nam sve lakše – naglasila je načel-
nica Jembrih zahvalivši Osnovnoj
školi Franje Horvata Kiša, Dječjem vrtiću Ivančica te svim roditeljima i djeci koji su se odazvali na ovu manifestaciju. Iako sve dječje maske odišu kreativnošću, ljepotom i šarenilom, stručni sud odabrao je najljepše koje su nagrađene prigodnim poklonima. Prvo mjesto osvojili su Ronioci iz Osnovne škole Franje Horvata Kiša, drugo Vesela abeceda, također iz Osnovne
škole Franje Horvata Kiša, a treće mjesto Zimske pahuljice iz Udruga sveta Ana. Četvrti su bili Poštari iz Dječjeg vrtića Ivančica, peti Dedeki i babice iz Glazbene škole Lobor, a šesti Farma strica Jože iz Dječjeg vrtića Ivančica. Da su se djeca s veseljem zamaskirala i došla u centar Lobora potvrdio je i Dario Šeremet, djelatnik loborske Osnovne škole i voditelj tamošnjeg Glazbenog odjela. - Maske su pripremali u školi, uz pomoć učitelja koji su bili ujedno i voditelji grupa, a pripremali su se intenzivno posljednja dva tjedna, "uzevši" i pokoji sat od nastave, no sve je to u korist dobre dječje fešte
– objasnio je Šeremet. Za svu djecu – kako fašniku i priliči – organizatori su pripremili krafne, kokice, sokove i bombone te dječji disko. A
organizator je bio KUD Lobor, kojem Općina Lobor upućuje veliku zahvalu na dobro pripremljenoj manifestaciji. Spomenimo i kako
su u utorak Coprnice posjetile Općinu Lobor i zatvarale sve prostorije, ali je na kraju "fašnička načelnica" ključ Općine ipak vratila. (zl)
ZLATAR BISTRICA - U utorak djeca vrtićkih skupina vrtića Zlatni dani došla su maskirana u razne likove (vile, bubamare, klaunove, vatrogasce, princeze…).
Zajedničko druženje djece odvijalo se u dvorani vrtića. Kratki fašnički program pripremila su djeca skupine "Gumbeki" i "Malci". Plesu, pjesmi i druženju pridružila se i načelnica Vesna Mikulec u ulozi crvenkapice, najdražeg dječjeg lika iz priče, s punom košarom slatkiša. Nakon fašničkog programa, pjesme i plesa, djeca su se počastila slasnim krafnama i sokom. (zl)
Zlatarski dječji fašnik: "Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik"
ZLATAR
Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik", bio je slogan ovogodišnjega Zlatarskoga dječjeg fašnika. Lijepo i toplo vrijeme u utorak je u zlatarski Park hrvatske mladeži privuklo brojne mališane s roditeljima iz širega područja ovoga dijela Krapinsko-zagorske županije, tako da su i nagrade za najuspjelije dječje pojedinačne maske otišle nagrađenima u Bedekovčinu, Gregurovec, Belec i Poznanovec.
Poziv imao dobar odjek
Poziv "Maskiraj se i dojdi na zrak, na fašnički tulum u zlatarski park" očito je imao dobar odjek! Opće je poznato kako je dobra organizacija jamstvo uspjeha, a Društvo "Naša djeca", s agilnom predsjednicom Anitom Habazin, i ovaj je put potvrdilo svoju organizacijsku sposobnost. Fašničku priredbu poduprli su Grad Zlatar, Turistička zajednica i Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića. Bilo je sve "kak se šika", osim što je program mađioničara Magic Leona na pozornici mogao biti vremenski kraći, s obzirom na dob publike kojoj je bio namijenjen.
Nagrađeni
Tročlanom žiriju (Ana Kudelić, Zdenka Valjak i Željko Slunjski) nije bilo lako odabrati najuspješnije, jer uistinu fašnička maskirna paleta bila je bogata. Među najmlađim sudionicima nagrađeni su Denis Smrekar, maskiran kao kauboj, iz Bedekovčine, Ivana Hanžek kao belečka crvenkapica, Gabrijel Plukavec iz Gregurovca kostimiran kao
Fašničku priredbu
poduprli su Grad
Zlatar, Turistička
zajednica i Pučko
otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića
MARIJA BISTRICA – Fašničkim običajima pridružio se i KUD ''Laz'', koji je sve aktivniji nakon kratke pauze uzrokovane pandemijom. Nakon sjajnog Božićnonovogodišnjeg koncerta u Mariji Bistrici, uz pripremu za nove nastupe, u nedjelju prije samog fašnika organizirana je fašnička povor-
ka, u kojoj su sudjelovali članovi KUD-a ''Laz''. Maškare su prošetale i naseljem Laz ali i Sveti Matej, gdje trenutno i vježbaju, u tamošnjem Vatrogasnom domu, s obzirom na nedostatak prostora u Lazu, gdje se gradi nova škola, nakon što je stara srušena zbog oštećenja u potresu. (Elvis Lacković)
MARIJA BISTRICA – Na sam fašnik u Mariji Bistrici je tradicija da načelnika Općine Marija Bistrica i samu Općinu posjete djeca DV Pušlek. Ta tradicija nije iznevjerena ni ove godine. Djecu iz svih osam skupina DV Pušlek, s obje lokacije, njihove odgajateljice i ravnateljicu, dočekao je načelnik Josip Milički, koji je zajedno s voditeljicom odsjeka za društvene djelatnosti Općine Marija Bistri-
ca Sanjom Čukman i djelatnicama Općine podijelio djeci slatkiše. Ove godine tradiciji su se priključila i djeca i odgajateljica iz Obrta za čuvanje djece Žabice, koji djeluje u Mariji Bistrici. Djeca su se kratko zadržala na središnjem bistričkom trgu, pred zgradom općine, malo su zaplesali i zapjevali, a onda se po prekrasnom vremenu uputili u šetnji natrag. (Elvis Lacković)
šeik i četverogodišnja Tena Vidiček iz Poznanovca, kao medicinska sestra. Obiteljska nagrada pripala je zlatarskoj obitelji Pisačić, prvoškolki Emi i njezinim roditeljima, Snježani i Nevenu. Ništa lakši nije bio ni odabir odraslih za nagradu, a pripa-
la je umirovljenoj učiteljici Boženi Škrlec i Robertu Klariću čijim je habitusom dominiralo licitarsko srce. Pozornost je privukla i skupina "Čarobnjaci" Centra za odgoj i obrazovanje iz Zajezde, koju je organizator nagradio poklon paketom.
TK Maraton
Krapina organizirao
'Roses 4K
FUN&RUN' utrku
SV. KRIŽ ZAČRETJE - U Svetom
Križu Začretju u Roses Outlet Centru održana je 'Roses 4K FUN&RUN' utrka, u organizaciji TK Maraton Krapina. Natjecalo se 95 trkača, koji su nakon istrčana 4 kilometra svojim plasmanima osvojili i vrijedne nagrade i medalje. Pobjednik utrke Danijel iz Zagreba rekao je kako je tražio razlog da dođe u Roses Outlet,
jer već dugo nije bio, a ovo mu se pokazalo itekako dobrim razlogom, obzirom da se i inače bavi trčanjem. Direktor utrke Neven Malarić iz TK Maraton Krapina rekao je kako su izuzetno zadovoljni odazivom sudionika. – Bila je to jedna dobra utrka za sve trkače, a broj sudionika iznad očekivanja. Hvala svim članovima i članicama kluba koji su pomogli u
organizaciji – rekao je Malarić te je najavio sljedeći utrku, Kajbumščak trail, koji će se održati 24. lipnja, a prijave su već otvorene. Utrku je podržao i pratio i načelnik Svetog Križa Začretja Marko Kos. – Cilj je da sporta bude što više, da se okupe i mlađi i stariji i djeca, a Općina je tu da bude suport u organizaciji ovakvih događanja – rekao je Kos. (rj, jk)
KRAPINA - Mali istraživači dinosaura okupili su se ove nedjelje na radionici u Muzeju krapinskih neandertalaca. U veseloj atmosferi su međusobno podijelili zanimljivosti koje znaju o ovim neobičnim prapovijesnim gmazovima, a zatim su mnogo naučili o stopama dinosaura u Istri. Na velikoj karti su prema uputama paleontologinje označavali mjesta gdje su pronađene stope dinosaura, a uz to su saznali i kako izgledaju stope sauropoda, a kako teropoda, što je to dinoturbacija, što su to ihnofosili i što nam oni otkrivaju. Nakon toga su djeca, kao podsjetnik na naučeno, i sama izradila gipsane pločice koje prikazuju Istru sa stopama dinosaura. Mali sudionici ove poučne i kreativne radionice proučila su i kostur dinosaura vrste Tyrannosaurus rex u stalnom muzejskom postavu. Radionicu su osmislile i vodile kustosica pripravnica Natalia Mladineo i viša muzejska pedagoginja Lorka Lončar Uvodić, a u realizaciju se uključila i Irina Čižmek. (zl)
PREGRADA - Velimir Zajec i Željko Hohnjec nastupit će iduće nedjelje, 5. ožujka od 17 sati u Pregradi. Ipak, neće biti na nekom nogometnom terenu već će u Gradskoj vijećnici grada Pregrade predstaviti veliku Zekinu biografiju koja je lani izašla iz tiska. Ulaz na promociju je slobodan, a cijeli događaj moderirat će poznata TV voditeljica Mila Horvat. - Još od prošlogodišnje velike promocije knjige stalno dobivam pozive mnogih Dinamovaca i zaljubljenika u sport diljem Zagreba i Hrvatske, a takve pozive mi je uvijek teško odbiti. Nažalost, zbog raznih obveza u Grčkoj nismo do sada mogli napraviti puno promocija po Dinamovim sredinama, ali sad ćemo to pokušati nadoknaditi. Veselim se tim druženjima i razgovorima ne samo s navijačima, već i s brojnim svojim prijateljima, suigračima i igračima - rekao je Velimir Zajec uoči promocije. Pregrada ipak nije slučajno izabrana kao jedna od prvih stanica promocije knjige. Iz tog grada, točnije iz Kostela, je Zajecov otac koji mu je donio prve kopačke u životu iz Afrike gdje je bio radio nekoli-
ko godina. Knjiga "Zeko – biografija Velimira Zajeca" puštena je prije godinu dana u prodaju, a na 480 stranica kroz razgovore s 96 sugovornika i više od 100 arhivskih članaka, autor knjige Sanjin Španović ispričao je Zajecovu karijeru ne samo kao kapetana Dinama, već i onu kao igrača Panathinaikosa te trenera i direktora ova dva kluba i otkrio brojne nepoznate detalje povezane i s brojnim hrvatskim i grčkim
nogometnim legendama. Također, u knjizi se nalazi i preko 150 fotografija od kojih brojne nisu nikad dosad viđene u javnosti. Knjiga je naišla i na brojne komplimente i pohvale ne samo brojnih čitatelja, već i Dinamovih igrača i trenera, novinara i književnih kritičara, a na promocijama moći će kupiti po promotivnim, sniženim cijenama. Događanje se održava uz podršku Krapinsko-zagorske županije. (zl)
Zajec dolazi u Pregradu: Nastupa sa suigračem iz 1982. u novoj ulozi
NEOBIČAN HOBI Umirovljenica Tadijana Pavlinić iz Zlatar Bistrice sakupljačica je starih dinara
Kao djevojka skupljala sam značke, razglednice, salvete…koje sam kasnije podijelila drugima. Uvijek me zanimao ručni rad, tako da sam radila goblene čije je vrijeme isticanja po zidovima prošlo, kaže Tadijana
Željko Slunjski
ZLATAR BISTRICA
Rijetko koji čovjek nema neku aktivnost koja mu pribavlja osobno zadovoljstvo, jer kroz hobi može proširiti znanje, vještinu i iskustvo. Sve čime se ljudi bave može biti predmetom hobija: umjetnosti poput glazbe, plesa, slikanja; tehnika poput modelarstva, maketarstva, izrade minijatura, igranja društvenih igara na ploči s figurama…To je spoznala i Zlatarbistričanka, umirovljenica Tadijana Pavlinić, koja je sakupljačica starih dinara, onih još od vremena Kraljevine Jugoslavije pa sve do ex socijalističke države. Istina da novčanice iz tih vremena nemaju neku osobitu vrijednost, ali Tadijani je zadovoljstvo sakupljati ih.
Kraljevske novčanice
Najstarija u njezinu posjedu je papirnata novčanica od 100 dinara iz 1929. godine, koju je izdala Narodna banka Kraljevine Jugoslavije. Zatim od 1000 dinara, tiskana 1. prosinca 1931. godine, s likom kraljice Marije Karađorđević i vodenim žigom Aleksandra Karađorđevića. Smatra se najljepšom koju je izdala Narodna banka Kraljevine. Rjeđa je novčanica Kraljevine Jugoslavije od 500 dinara iz 1935. godine, s likom kralja
'Kako sam radila na blagajni
"Naprijeda" u Zlatar Bistrici, počela sam sakupljati i novčanice iz razdoblja ex socijalističke države, s likovima
Tita, Nikole Tesle i drugih'
Petra II. Karađorđevića. Ujedno je posljednja izdana u Kraljevini Jugoslaviji prije okupacije i nosila je datum rođenja maloljetnog kralja Petra Drugog Karađorđevića. - Do njih sam došla stjecajem okolnosti. Naime, darovao mi ih je moj djed. Imala sam ih još nekoliko, ali su sada kod drugih članova obitelji. Imam i nešto kovanica. Kako sam kasnije, tijekom radnoga vijeka, radila na blagajni "Naprijeda" u Zlatar Bistrici, počela sam sakupljati i novčanice iz razdoblja ex socijalističke države, s likovima Tita, Nikole Tesle i drugih – kaže Tadijana koja je rođena i odrastala u Karlovcu, u kojemu je služio vojni rok i radio njezin otac, a u gradu na četiri rijeke upoznao je i Tadijinu majku. Tadijana je u Loboru imala baku, strica, tete… - Željela sam ih upoznati i posjetila sam ih 1972. godine. Pri tom sam upoznala i budućeg supruga Ivana Pavlinića, susjeda moje bake koji je bio policajac. Udajom sam iz Karlovca preselila u Hrvatsko zagorje. U Karlovcu sam se, nakon završene trgovačke škole, zaposlila. Kako preseljenjem ne bih prekidala radni staž, kratko sam vrijeme radila u restoranskoj kuhinji, u Konjščini, dok nisam dobila posao blagajnice u "Naprijedu" - prisjeća se Tadijana koja je s 30 godina ostala udovica, s kćeri Kristinom koja s obitelji živi u Zaboku. Ponovno se udala, za Zlatka Tarandeka iz
Novčanice iz Kraljevine
Jugoslavije
Tadijani je darovao djed
Zlatara, koji je preminuo prije pet godina. U međuvremenu se i Tadijana teže razboljela, ali nije "bacila koplje u trnje".
Na planinarskim stazama
- Kao djevojka skupljala sam značke, razglednice, salvete…koje sam kasnije podijelila drugima. Uvijek me je zanimao ručni rad, tako da sam radila goblene čije je vrijeme isticanja po zidovima prošlo. I stolnjake također. Sada skupljam male šećere koji se serviraju u kafićima uz kavu. Imam ih već punu staklenku.. Osim što mnogo čitam, s posebnim užitkom Bibliju, petnaestak godina pišem i pjesme. Pretežito s ljubavnom i duhovnom tematikom - kaže Tadijana koja voli i planinariti. Dok je u zlatarbistričkom Planinarskom društvu "Javor" bio predsjednik dr. Ivan Šantek, obnašala je dužnost tajnice. Zatim se, zbog bolesti, udaljila s planinskih staza, da bi im se vratila kao članica HPD-a Belec grad u Belcu, s čijim članovima planinari po manje zahtjevnim usponima. K tome je, kaže, rado-
holičarka. - Ne volim se odmarati i volim biti stalno u pokretu. Aktivna sam u Udruzi osoba s invaliditetom Krapinsko - zagorske županije,
a sudjelujem i u projektu Pomoć u kući u Loboru. Strast su mi i putovanja, s udrugom umirovljenika, a nerijetko i u osobnom aranžmanu.
Puhački orkestar Petrovsko – Špoljari izdavanjem monografije proslavio je veliku obljetnicu
Orkestar je nastao iz limene glazbe te je imao samo 7 članova, a nazvan je prema malom zaseoku Špoljari u Petrovskom. Danas orkestar broji 32 aktivna člana, rekao je predsjednik orkestra Davor
BolfekProšlog je petka u Festivalskoj dvorani u Krapini predstavljena monografija 'Stogodišnjaci, a sve mlađi', povodom 100. obljetnice osnutka i djelovanja Puhačkog orkestra Petrovsko – Špoljari. Radi se o monografiji čiji je autor Drago Kozina, koji je od nekadašnjih starijih, ali i sadašnjih aktivnih članova prikupljao fotografije, materijale i priče, kako bi stogodišnju priču ovog puhačkog orkestra uobličio u monografiju koja slavi ovu veliku obljetnicu.
Bogatstvo za zajednicu
– Čast mi je da su me izabrali za autora, posebno je pisati o ljudima koji se bave nečim takvim lijepim kao što je glazba. Čovjek uroni tad u jedan poseban svijet, gdje doživljavate ljude koji rade jedan nesvakidašnji posao, i to srcem, dušom i svime onime što je potrebno da biste se bavili glazbom i da bi ono što osjećate prenijeli kroz note i zvuk instrumenata prema onima
Gregurović: 'Posebno mi je drago što je orkestar jak i što ima puno entuzijasta, pa kad vidite koliko se ljudi trude i daju, i mi moramo odgovoriti i dati im punu podršku u tome'
koji slušaju – rekao je Kozina, istaknuvši kako smatra da je dosadašnji rad ovog orkestra dobar putokaz za dalje i kako se s puno volje, želje i htijenja ovakvim radom i angažmanom daje i jedno posebno bogatstvo zajednici. – Vjerujem da će obzirom na pomladak i sve veće edukacije glazbenika ova vrsta glazbe još dugo živjeti, ali na način da se mijenja repertoar prema onome što je danas u trendu za slušanje – istaknuo je Kozina.
Odakle ime
Predsjednik Puhačkog orkestra
Davor Bolfek rekao je kako je orkestar nastao iz limene glazbe te je tada imao samo sedam članova, a nazvan je prema jednom malom zaseoku iz općine Petrovsko iz kojega su oni bili, Špoljari. – Tada su djelovali i svirali po raznim prigodama, a nakon Drugog svjetskog rata počinju se dešavati novi trenuci u limenoj glazbi. Dolaskom kapelnika Dragutina Vdovića u Krapinsku tehničku industriju, koji je oformio jedan renome orkestar, naši članovi su prema tome učili. Učili su notno pismo i malo po malo stasali prema kvalitetnijem sviranju, a to je bila generacija pod vodstvom Janka Hršaka. Velika smjena generacija došla je 2000. godine, kada orkestar preuzima mlađa ekipa pod vodstvom dirigenta Krešimira Goleca – ispričao je Bolfek, dodavši kako orkestar danas ima 32 aktivna člana, od kojih su se mnogi i predstavili skladbama prilikom ove promocije.
Čestitke
Uz brojne uzvanike, 100. rođendan Špoljarima čestitali su i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar te krapinski gradonačelnik
Zoran Gregurović. Gregurović je još jednom poželio dobrodošlicu
Špoljarima u Krapinu. – K nama su uvijek dobrodošli, iako bi mogli reći i da su tu domaći, jer su njihovi tradicionalni koncerti na Štefanje nezaobilazni dio krapinskog programa kroz godinu. Posebno mi je drago što je orkestar jak i
Kolar: 'Najteže od svega je čuvati tradiciju. Za to uvijek morate imati pomladak i trebate to voljeti'
što ima puno entuzijasta koji žive i rade kroz taj orkestar. Kad vidite koliko se ljudi trude i daju, i mi moramo odgovoriti i dati im punu podršku u tome – rekao je gradonačelnik Gregurović. Župan Željko Kolar nazvao je Špoljare kultnim orkestrom, koji stvara jednu posebnu atmosferu gdje god se pojavi. – Imao sam tu privilegiju da osobno sudjelujem u samom na-
stupu, prilikom zadnje promocije fašničkog lista Zvonec, ali i kroz svojih deset godina mandata biti na desetke njihovih nastupa, što je jedan poseban doživljaj. Najteže od svega je čuvati tradiciju. Za to uvijek morate imati pomladak i trebate to voljeti – rekao je župan i čestitao Špoljarima na 100. rođendanu te im poželio još 100 godina djelovanja.
'Dosadašnji rad ovog orkestra dobar je putokaz za dalje te se s puno volje, želje i htijenja ovakvim radom i angažmanom daje i jedno posebno bogatstvo zajednici', rekao je autor monografije Drago Kozina
Maske su izradili likovni umjetnici, slikari, kipari, keramičari, dizajneri, kostimografi, umjetnici amateri, djeca
KRAPINA - U Galeriji grada Krapine traje tradicionalna međunarodna izložba maski na kojoj izlaže više od 190 autora iz Hrvatske i Slovenije. Izloženo je preko 200 maski među kojima su i radovi učenika iz Graditeljske škole Čakovec, Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, djece iz dječjeg vrtića iz Zagreba, radovi Udruge distrofičara Krapina, korisnika Doma za starije osobe Centar iz Zagreba kao i članica Zaklade "Zajednički put" iz Zagreba. Maske su izradili likovni umjetnici, slikari, kipari, keramičari, dizajne-
Izložba je u Galeriji otvorena do 10.
ožujka radnim danom od utorka do subote od 10,00 do 13,00 sati
ri, kostimografi, umjetnici amateri, djeca. Izrađene su od keramike, stakla, tekstila, konca, drva, papira, metala, otpadnog materijala, slikane uljem na platnu i akvarelu, rađene u origami tehnici, a ima i fotografija. Na izložbi sudjeluje i renomirana hrvatska keramičarka Božena Štih Balen, slikarica Alma Orlić kao i 95-godišnja fotografkinja Slavka Pavić iz Zagreba. Izlo-
DESINIĆ - Sveukupno 75 posjetitelja sudjelovalo je na edukativno-zabavnim radionicama koje su povodom Dana zaljubljenih ovoga vikenda (18. i 19. veljače) održane u Dvoru Veliki Tabor. Radionice su protekle u veseloj i opuštenoj atmosferi prožetoj smijehom, kreativnošću te natjecateljskim duhom i u njih su se uključili posjetitelji svih uzrasta. Na radionici "Tragom Veronike Desinićke" voditeljica radionice Renata Dečman upoznala je sudionike s usmenom predajom o Veroniki Desinićkoj i njenom povijesnom pozadinom. Posjetitelji su saznali kako glasi legenda o nesretnoj ljubavi niže plemkinje Veronike i velikaša Fridrika II. Celjskog koja se kao nematerijalno kulturno dobro nalazi upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a čuli su i manje poznatu priču koja govori da je mlada djevojka Veronika jednom davno uz pomoć čaro-
lije obranila Veliki Tabor od napada Osmanlija. Sudionici radionice naučili su kako je Fridrikova prva supruga bila Elizabeta Frankopan, te da je bila ubijena, a također su čuli da su Veronika i Fridrik imali sina Ivana te mnoštvo drugih zanimljivih informacija. Usvojeno znanje provjerili su natjecanjem u kvizu te rješavanjem radnih listića s labirintima, križaljkama i osmosmjerkama. I dok je navedena radionica bila osmišljana s ciljem razvijanja kognitivnih sposobnosti, druga je radionica "Izradite svoj čarobni ključ!", posvećena ključu kao simbolu ljubavi, potaknula kreativnost kod djece i odraslih. S tehnikom modeliranja gline upoznala ih je voditeljica radionice Andrea Brlobuš, a potom su sudionici dobili zadatak izraditi svoje vlastite ključeve nalik onima iz muzejskog fundusa te ih potom ukrasiti urezivanjem različitih motiva. (zl)
žene maske pokazuju kreativnost i domišljatost autora koji od različitih materijala naprave prekrasne radove koji svake godine iznova
uspiju oduševiti. Izložba je u Galeriji otvorena do 10. ožujka radnim danom od utorka do subote od 10,00 do 13,00 sati. (zl)
ZLATAR - Zlatarsko Hrvatsko planinarsko društvo "Oštrc" poznato je po svojim planinarskim aktivnostima, a najnovija je – noćni uspon na Ivanščicu. Tridesetak planinarki i planinara u subotu, 18. veljače, okupilo se do predvečerja u planinarskoj kući na Majeru. A zatim su s vodičima, Robertom Matekovićem i Ivicom Hanžekom, krenuli prema vrhu najviše zagorske planine (1060 metara). Vrijeme je bilo pravo zimsko. Sa snijegom i do 50 centimetara - kaže Ivica Hanžek, predsjednik HPD-a "Oštrc". Prema vrhu Ivanščice penjalo se preko Beliga, a do vrha se stiglo za sat i 45 minuta. Planinarilo se oko šest kilometra. Nakon odmora u planinarskom domu na vrhu Ivanščice, gdje su zlatarske planinare dočekali prijatelji
iz krapinskog PD-a "Strahinjčica", u 22 sata slijedio je povratak do polazišta. Premda je bila noć, dio sudionika pri spuštanju s vrha Ivanščice posjetio je ruševine Oštrcgrada, gdje su ih Marija Sambol i Marija Možar, lepoglavske planinarke i čla-
nice "Oštrca",dočekale logorskom vatrom i okrjepom. Kako kaže Ivica Hanžek, tijekom noćnoga uspona na Ivanščicu prohodalo se oko 14 km za tri i pol sata. Valja naglasiti kako je noćni uspon na Ivanščicu postao tradicionalan. (Željko Slunjski)
NAŠI (NE)POZNATI SUGRAĐANI Razgovarali smo s Vilijem Brebrićem, svjetskim putnikom
U lipnju, umirovljeni pogonski inženjer strojarstva, Vili Brebrić, imat će 85. rođendan. Čovjek je zanimljiva životopisa, a velika ljubav su mu putovanja
Ulipnju, umirovljeni pogonski inženjer strojarstva, Vili Brebrić, imat će 85. rođendan. Godinama unatoč, vitalan je! Imponira mentalnom, ali i fizičkom svježinom. Zlatarbistričanci malo o njemu znaju. Uglavnom ga viđaju kako jutrima, poslije osam, sa starim BMW-om riječke registracije, odlazi put Zlatara, gdje u kafiću "Oliver" sa svojim društvancem uživa u "jutarnjoj crnoj". A u popodnevnim satima šeće s kujicom Medenom na vodilici i u pratnji mačke Miki, koja je vrlo disciplinirana šetačica. Ovaj rođeni Zagrepčanin, iz Tkalčićeve, nemirna duha, skrasio se u Zagorju 2014. godine, sa svojom družicom Vericom Novosel. Čovjek je zanimljiva životopisa. No, njegova mirnoća i diskrecija, gotovo neprimjetnost i nenamet-
Najviše pamti karnevalsku
proslavu u Rio de Janeiru, školu sambe na Sambodromu. - Na karneval dolaze ljudi iz cijeloga svijeta.
Karnevalska
skupina ima po nekoliko tisuća kostimiranih polugolih sudionika. Na ulicama je dnevno do dva milijuna ljudi, kaže
ljivost, razlog su što se o njemu u sadašnjoj mu životnoj sredini malo zna. Tek kad je prije pola godine objavljeno u medijima kako ga je Interpol obavijestio da mu je u Bugarskoj, nakon 25 godina, pronađen bijeli mercedes ukraden u Zagrebu prije 25 godina, pobudio je znatiželju sadašnjeg boravišta.
Nađen ukradeni mercedes
- Bio je to šok! Prvo vozilo koje sam kupio bez kredita, ikakva duga, šest dana staro. Skoknuo sam na tržnicu Dolac, kupio glavicu kisela zelja za sarmu, stavio u auto i otišao obaviti još neke posliće. Kad sam se vratio na Langov trg, odnosno u Novakovu ulicu kod kućnog broja 14, mercedesu ni traga. Austrijsko mi je osiguranje odmah namirilo štetu, tako da još uvijek vozni mercedes više ne pripada meni - kaže gospon Vili koji se u Zagrebu, u početku radnoga vijeka, bavio postavljanjem centralnih grijanja i plinskih postrojenja. Na sam Dan žena,
Prva je nogomet. Ljubav prema "Dinamu"
Okorjeli je dinamovac. - To je bio i moj otac koji me, kao dečeca, vodio na utakmice. Kad je bio spriječen mi klinci sami bismo odlazili do stadiona i stajalikdo ulaza. Kad bi naišao koji stariji gospodin, zavapili bismo: "Striček, uzmi me unutra". Naime, djeca su mogla ući bez ulaznice, ali ne bez pratnje starije osobe. Tako se godinama kalila ljubav prema "Dinamu" koja mi je priskrbila brojna poznanstva i prijateljstva. I nižu se sjećanja na trenere i igrače. Teško mu je reći tko je bio najbolji trener, jer tijekom vremena mijenjala se tehnika igranja, ali bio je prijatelj s Ottom Barićem, posebice otkako je trenirao "Sturm" iz Graza, Ćirom Blaževićem, Vlatkom Markovićem… koji su svake godine dolazili u Graz na novogodišnji turnir u malom nogometu, a pratio ih je novinar Ico Kerhin. Što se igrača tiče volio je
se čak micali s gola od straha zbog udara lopte. Poslije je bio tehniko "Dinama". Nižu se imena. Dražan Jerković, Slaven Zambata, Josip Gucmirtl,zvani Guco, koji je igrao od 1967. do 1973., zaigrao u veznom redu, a 1967. osvojili su Kup velesajamskih gradova. Guco je zabio 106 golova u 409 utakmica. Sjajan je bio i obrambeni igrač Mladen Ramljak koji je odlično igrao glavom. - Teško je sve nabrojiti. Od mlađih miljenik mi je bio Cico Kranjčar. Kako smo u to vrijeme automobilom odlazili u Trst, u kupovinu, fektali smo Maru da pusti Ciceka s nama u Italiju. Naime, putovnice igrača čuvale su se u "Dinamovu" sefu, tako da igrači nisu mogli sami ići kamo su htjeli. Srcu mi je mio i Velimir Zajec. Nekako je nekad sve bilo drukčije. Odlazili bismo na utakmice, poslije kojih bismo sjeli u neki lokal, iza Svetica, i družili se kartajući belu. Pet bela bismo odigrali za janjetinu, a tri za piće- niže Vili svoja sjećanja, žaleći kad su Dinamov sastav činili uglavnom igrači iz Zagreba i okolice. Sada je klub multinacionalan! Kad se Vili preselio u Graz, bio je aktivan u Štajerskom nogometnom savezu. Imao je i svoj klub, Viktoriju, koji je imao četiri različita uzrasta. Bio je pet godina predsjednik, odnosno, kaže, "Katica za sve". Na TV-u prati sve Dinamove utakmice, a zadnju je u Maksimiru, na stadionu, gledao prije tri godine. Primjećuje kako je slabije pokretljiv i strepi da se nešto ne dogodi sa zdravljem.
Meridijanima svijeta
1976. godine, preselio se u Graz, gdje se uspješno bavio ugostiteljstvom, a dobar dio života radio je kao jedan od najuspješnijih senior konzultanata u uglednom Wiener Städtische osiguranju. Čovjek je nemirna duha, s nekoliko strasti.
Franju Mara Wőlfa koji je nakon gašenja "Građanskog" igrao za "Dinamo" i bio je najbolji strijelac plave poslijeratne generacije. Najbolji golgeter u ono vrijeme! Trepet za golmane, jer je bila kožnata teška lopta, sa šavovima i golmani su
Osim nogometa, velika Vilijeva strast su putovanja. Prošao je meridijanima i paralelama, tisuće kilometara je preletio, ali najgori let je imao na domaćoj liniji ZagrebGlavica kraj Sinja, gdje je bio splitski aerodrom sve do 1964. kada je sagrađen sadašnji u Resniku. Letjeli su po nevremenu, sijevalo je, avion je propadao… a Viliju je bila muka. Nešto slično nije doživio na prekooceanskim letovima. Ono
što u Vilija oduševljava, nije putovao kao "turistički kofer", nego je nastojao vidjeti što više znamenitosti i obogatiti dotadašnja znanja, a imponira svježinom sjećanja i enciklopedijskim podacima. Otkud krenuti? Najviše mu se svidio let od New Yorka, u kojemu je gledao mjuzikl na Broadwayu, za kalifornijski grad San Francisco. Tamo je odsjeo u Marriot Union Square hotelu, koji ima 42 kata. Jedan se kat okreće!? Grad je pun atrakcija i kad bi birao u kojemu bi gradu živio, odabrao bi San Francisco. O njegovu tadašnjem raspoloženju dovoljno kazuje kako je za svoje društvo naručio dvije boce čuvenog bijelog Rotschildovog vina iz Bordeauxa, a cijena boce bila je – 1000 dolara. Dojmio ga se i "zlatni most" u zaljevu, Golden Gate, građen 1937. godine, s kojega se, kao na dlanu, vidi otok Alcatraz na kojemu je savezna kaznionica, do ukidanja 1963. najčuvaniji i najsigurniji zatvor u SAD-u. Dva puta boravio je u Kanadi. Jednom dvadesetak, drugi put više od mjesec dana. Dobro je upoznao ovu sjevernoameričku državu i tamošnji način života. Sa Floride, iz Miamija, odletio je na Bahame, otočnu državu u Atlantskom oceanu, koja obuhvaća otočje od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Tamo je poželio biti poštar (!?), kojih na Bahamima nema pa se po pošiljke treba dolaziti u poštu. Pamti boravak na otočićima koji počivaju na golemim školjkama A stanovništvo glavnoga grada, Nassaua, kao vrlo elegantno. Bio je i na bajnim Karipskim otocima. Tri puta boravio je u Brazilu. Naravno, najviše pamti karnevalsku proslavu u Rio de Janeiru, školu sambe na Sambodromu. - Na karneval dolaze ljudi iz cijeloga svijeta. Karnevalska skupina ima po nekoliko tisuća kostimiranih polugolih sudionika. Na ulicama je dnevno do dva milijuna ljudi - kaže Vili koji je posjetio i vodopad Iguaze, za njega ljepši od slapova Niagare. Kao i svi Europljani
bio je fasciniran kipom koji prikazuje Isusa Krista na brdu Corcovado, skulpturom visokom 39,6 metara i teškom 700 tona, a nalazi se na 709 metara nadmorske visine.Nisam mogao rukom ni dotaknuti Isusova stopala, tako je golem kip. A pamtim i Glavu šećera, stjenovito strmo brdo smješteno iznad Rio de Janeira, visoko 396 metara. Ime je dobilo po tome što podsjeća na tradicionalni oblik šećera –kaže Vili koji je bio i u Sao Paulu, u kojemu su ga šokirale prostitutke koja stoje na ulici nudeći svoje usluge po cijeni od dva do pet dolara. Ima ih, čuo je, oko milijun i pol, u gradu koji ima više od 11 milijuna stanovnika. Na obližnjem otočju tražio je taksijem vikendicu nedavno preminule nogometne legende, Pelea, i našao ju je! Osamdesetih godina putovao je gospon Vili dalje Južnom Amerikom. Bio je u Paragvaju, i upoznao naše ise-
Interpol ga je obavijestio da mu je u Bugarskoj, nakon 25 godina, pronađen bijeli mercedes ukraden u Zagrebu prije 25 godina
ljenike koji uglavnom drže prodavaonice. Ljepotom ga je oduševila Argentina, posebice metropola Buenos Aires i njezini stanovnici koji su plijenili pozornost lijepim odijevanjem, po uzoru na talijansku modu.
Letio je Vili i na drugi kraj svijeta, u Singapur, imajući dojam kako avion slijeće u džunglu. Sjeća se golemog akvarija, noćnog safarija u središtu grada, prelijepih botaničkih vrtova… U Hong Kongu bio je zadivljen čistoćom grada, kineskim restoranima, ali i skelama od bambusa kojima su bile uokvirene visoke zgrade. - U Hong Kongu, u jednoj radnji, naručio sam dva odijela po mjeri. Sašiju u 24 sata. Ujutro donesu u hotel na probu, popodne gotova sašivena odijela - kaže naš globtroter, svjetski putnik koji je putovao svim kontinentima i
morima. U Bangkoku, prepunom kanala kao Venecija, oduševio ga je kraljevski templ sa zlatnim budama u raznim položajima. Jedan ležeći, dug je 46 metara,optočen, dakako, zlatom. Pamti Vili i Bali, najzapadniji otok Maloga sundajskog otočja u Indoneziji. Imao je posla s policijom, jer je doletio bez odgovarajuće engleske vize.U hotel je došla po mene, s limuzinom, lijepa i elegantna dama i odvezla me u svoj ured. Dobio sam vizu, sve gratis i odvezla me natrag u hotel - prisjeća se sugovornik Vili koji je za 35 dolara unajmio taxi koji ga je vozio Balijem od 9 do 18 sati. Pri tom mu je taksist rekao: "Hvala što ste mene odabrali i dali mi posla". Čak mu je predložio restoran za ručak, čekao ga je, a u brdima posjetili su napuštene hramove u kojima su se nastanili majmuni. U jednom i golemi, kao jastreb veliki, šišmiši, koji su visjeli i na granama okolnoga drveća. Vidio je Vili i ljepše prizore, plantaže riže, kave i čaja. Bali pamti i po izrazitim osekama, tako da su turistički brodovi satima nasukani, čekajući plimni val. Dakako, na atlasu svojih putovanja, nije "preskočio" Abu Dabi i Dubai, u kojemu je namjeravao kupiti i kuću, a o mogućnostima i uvjetima informirao se u tamošnjem resornom ministarstvu. Što se "starog kontinenta" tiče, prošao je Vilim i dobrim dijelom Europe. Primjerice, zbog hladnoće Skandinavija mu nije zanimljiva. London, u kojemu je posjetio Lloyd's, ima svoje draži, ali mu je Pariz ljepši. Posebice Madrid koji mu je fantastičan grad, ljepši od razvikane Barcelone, i čarobna Andaluzija. Uživao je i na Kanarima. A u Hrvatskoj? Dvadeset godina ljetovao je u Vrbniku nad morem, dok mu nije postalo opterećenje što se automobilom ne može do kuće, jer su vrbničke uličice uske, samo za pješake. Pa je 2014. kupio kuću u gradu Krku. Nerijetko odlazi u Graz, posjetiti kćer Kristinu i objedovati u kineskom restoranu "Zum Mandarin", kamo je u prosincu, za adventa u štajerskoj metropoli, doveo i svoje društvo iz zlatarske Udruge umirovljenika, čiji je član. Druga kći, Karmen, živi u poznatom skijaškom odredištu Schladmingu, a sin Miljenko u Zagrebu. Ivica, zvan Kiki, poginuo je na motoru, u saobraćajki, 2001. godine.
RADOBOJ - Muzej Radboa posjetili su učenici 4.a razreda Osnovne škole Side Košutić Radoboj. Učenici su sudjelovali u jedinstvenoj radionici koja je započela analizom latinskih poslovica koje još i danas često koristimo, poput: Historia est magistrae vitae (Povijest je učiteljica života), Scientia ipsa potentia est"(Znanje je samo po sebi moć), Unos pro omnibus et omnes pro uno" (Jedan za sve i svi za jednoga) i mnogih drugih, a zatim su krenuli s izradom rimskih štitova po uzoru na scutum, rimski štit iz perioda Carstva, koji je ujedno i period kada su na ovim prostorima obitavali Rimljani. Učenici su na početku slušali o povijesti Rima i važnosti rimske ostavštine na prostoru Radoboja, a nakon toga su prionuli izradi štitova. Uz pomoć njihove učiteljice Laure Kuko-
vačec i ravnateljice Muzeja Radboa, Ivane Hazulin Pospiš, svi su uspješno ispunili zadatak. Njihovi štitovi ukrašeni motivima gromova ko-
ji predstavljaju snagu rimskog boga Jupitera te krila orla, simbola rimske moći, zasjali su u raznim bojama i uzorcima. (zl)
MARIJA BISTRICA – Povodom tjedna hrvatskog jezika Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica organizira otvaranje izložbe radova Tanje Šantić pod nazivom ''Obesi brige o klin''. Na izložbi će biti izloženi literarni radovi popraćeni šaljivim ilustracijama autorice na kajkavskom narječju, s ciljem očuvanja i prenošenja kajkavske riječi svim generacijama, a posebno mladima. Sama izložba nastala je na ideji autorice da na humorističan način oživi i spoji svakodnevni život naših djedova i baka s onim koji živimo sada. O izložbi će govoriti prof. hrv. jezika Marinko Micak i autorica Tanja Šantić. Tanja Šantić je pokrenula i brand pod nazivom 'Klinchanica' koji ilustrira, stvara i dijeli priče iz svakodnevnice na kajkavskom narječju. Tako nastaju kratki natpisi i ilustracije koji se tiskaju na majice za djecu i odrasle, šalice, lončiće,
eko torbe i postere. Slogan brenda jest "obesi brige na klin", koji najbolje opisuje Klinchanicu, pa je tako i izložba dobila ime. Otvorenje izložbe na rasporedu je u subotu 4. ožujka s početkom u 17 sati, a u
glazbenom dijelu programa nastupit će polaznici Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Izložba se može razgledati u radnom vremenu knjižnice sve do 30. ožujka. (Elvis Lacković)
REPUBLIKA HRVATSKA
Krapinsko - zagorska županija
OPĆINA KRALJEVEC NA SUTLI
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 372-01/23-01/02
URBROJ: 2140-17-01-23-04
Kraljevec na Sutli, 23. veljače 2023
Na temelju članka 4. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 3/23) te članka 86. Statuta Općine Kraljevec na Sutli („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ br. 14/21 i 63A/21) općinski načelnik Općine Kraljevec na Sutli, dana 23. veljače 2023. godine, objavljuje
za davanje u zakup dijela poslovnog prostora za postavu bankomata
I.
Općina Kraljevec na Sutli, raspisuje Javni natječaj za davanjem u petogodišnji zakup dijela poslovnog prostora za postavu bankomata u naselju Kraljevec na Sutli: - Kraljevec na Sutli 132, općinska zgrada (prozorsko okno), na k.č.br. 1293/4 k.o. Kraljevec na Sutli
II.
Zakup dijela poslovnog prostora (prozorsko okno) za postavu bankomata iz točke I. ovog natječaja daje se u zakup u razdoblju od 5 (pet) godina, od 06. ožujka 2023. godine do 06. ožujka 2028. godine.
III.
Početna zakupnina za zakup dijela poslovnog prostora (prozorsko okno) za postavu bankomata za koji se određuje: - za postavu bankomata na prozorskom oknu iznosi 150,00 eura mjesečno Zakupnina se obračunava u mjesečnom iznosu, a dospijeva na naplatu do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec. Iznimno, prva zakupnina se obračunava do kraja tekućeg mjeseca od dana postave bankomata.
IV.
Natjecatelj je dužan dostaviti:
1. Ponudu koja sadrži:
- podatke o natjecatelju (ime i prezime ponuditelja, odnosno tvrtke s adresom, sjedištem, OIB, te broj žiroračuna - IBAN za povrat jamčevine)
- visinu ponuđene zakupnine (mjesečne za bankomat) ispisanu brojkom i slovima;
2. Preslik odobrenja za rad;
3. Dokaz o uplati jamčevine od 66,36 eura na žiro račun Općine Kraljevec na Sutli: HR6624020061820800002, Poziv na broj: HR68, Model: 9016-OIB natjecatelja, sa svrhom uplate “Jamčevina”; (Jamčevina odabranog ponuđača uplaćena u natječajnom postupku uračunava se u iznos zakupnine, a ostalima se vraća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru);
4. Dokaz (u originalu ili ovjereni preslik) i to Izvadak iz upisa u sudski registar za trgovačko društvo ili ustanovu, odnosno Izvadak iz obrtnog registra, ako se radi o fizičkoj osobi, ne stariji od 30 dana, od dana raspisivanja ovog Natječaja,
5. Dokaz o podmirenim dospjelim obvezama prema državnom proračunu, s osnova javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi nadležna Porezna uprava (Potvrda porezne uprave u originalu ili ovjerenom presliku, ne starija od 30 dana, od dana objave (natječaja).
V.
Ukoliko Općina Kraljevec na Sutli krene u preuređenje nekretnine iz točke I. ovog natječaja, neovisno o ugovorenom roku trajanja zakupa, zakup prestaje, a zakupnik je dužan bez odgode ukloniti postavljeni bankomat sa površine koja je predmet zakupa.
VI.
Rok za predaju ponuda je 8 (osam) dana od dana objave natječaja. Tekst natječaja objavit će se na Internet stranici Općine Kraljevec na Sutli www.kraljevecnasutli.hr.
Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici na adresu:
Općina Kraljevec na Sutli, Kraljevec na Sutli 132, 49294 Kraljevec na Sutli, sa naznakom: „NE OTVARAJ - PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA“.
Ponuda se dostavlja osobno ili preporučenom poštanskom pošiljkom.
Javno otvaranje ponuda održat će se u zgradi Općine Kraljevec na Sutli, na adresi Kraljevec na Sutli 132, (vijećnica) dana 03.03.2023. godine u 12,00 sati.
Zakašnjele, neuredne, nepotpune ponude te ponude natjecatelja koji imaju dugovanja prema Općini Kraljevec na Sutli po bilo kojoj osnovi, biti će isključene kod odabira ponuda.
Najpovoljnijim sudionikom u natječaju smatrat će se onaj tko ispuni uvjete iz natječaja i ponudi najvišu zakupninu. Općina Kraljevec na Sutli ima pravo poništiti javni natječaj. Poslovni prostor može se razgledati radnim danom od 08-14sati.
OPĆINSKI NAČELNIK Blanka Stipčić Berić
Zaljubljenica u tradiciju i rukotvorine Ana Petrović otvara prvu samostalnu izložbu
Jelena Klanjčić DONJA STUBICA
Nakon što je svojim rukotvorinama sudjelovala na brojnim zajedničkim izložbama, Ana Petrović iz Donje Stubice održat će svoju prvu samostalnu izložbu, na kojoj će izložiti cvijeće koje izrađuje. Orhideje, narcise, ciklame, ruže, makovi, jaglaci, tulipani i božićne zvijezde u raznim bojama iz Ankičinih ruku, laticu po laticu nastaju od hulakopki i žice. Uz do nedavno poma-
lo neobičan, ali sve popularniji materijal, ova Stubičanka provodi velik dio svog vremena. – U mirovini sam i imam vremena. Nemam norme, ali kad god mogu radim cvijeće, a malo manje čistim – našalila se Ankica koja kaže kako joj je uz njene unuke koji su joj najveća ljubav i zadovoljstvo, izrada cvijeća nešto uz što se najradije opušta. – Ni sama ne znam kak' sam se zaljubila toliko u to cvijeće. Najljepše mi je kad si sjednem u svoj kutek, sve si posložim i krenem s izradom. To me opušta i is-
punjava – kaže. No, još je, kaže, veće zadovoljstvo kad cvijeće ispadne baš onak' kak' je zamislila. – Svi koji su dobili moje cvijeće bili su zadovoljni. Lijepi je to poklon, pogotovo za nekog kome živo cvijeće ne uspijeva. Jedna žena koja je dobila moju orhideju stavila ju je na svoj prozor, pa je rekla da su se sve susjede čudile kak je njezina orhideja tak lijepa i baš uvijek cvate. Nije im otkrila da nije živa – kaže Ankica. O njezinom smo ručnom radi i rukotvorinama već nekoliko puta pi-
sali, no sada ćemo s veseljem najaviti njenu prvu samostalnu izložbu, koja će biti otvorena u srijedu, 8. ožujka u 19 sati u Kulturno – turističko – informativnom centru u Donjoj Stubici. U prigodnom programu nastupit će ženska izvorna skupina KUD - a Matija Gubec iz Gornje Stubice. Izložbu organizira Gornjostubička udruga Lipin cviet u suradnji sa TZ područja Donje Stubice i Gornje Stubice. Izložba će biti prodajnog karaktera, tako da ćete izloženo cvijeće moći i kupiti.
Sedimenti Huma Zabočkoga kriju u sebi jednu od najljepših i najbogatijih zajednica fosilne flore i faune u Hrvatskom zagorju
ZABOK - U Humu Zabočkom postavljena je tabla o fosilima Panonskog mora koji su pronađeni na toj lokaciji gdje se nalazi najljepši izdanak tih sedimenata. Zahvaljujući nekadašnjoj eksploataciji pijeska na površini je otkriven stotinjak metara debeli slijed sedimenata sastavljen od slojeva pijeska, praha, gline i ugljena. Spomenuti sedimenti taloženi su krajem miocena, geološke epohe koja je započela prije oko 23 milijuna godina, a završila prije oko 5 milijuna godina. Kasnije, djelovanjem geotektonskih procesa, primarno horizontalni jezerski, barski i riječni sedimenti izdignuti su na površinu i pod kutom od dvadese-
tak stupnjeva nagnuti prema jugu. Sedimenti Huma Zabočkoga kriju u sebi jednu od najljepših i najbogatijih zajednica fosilne flore i faune u Hrvatskom zagorju. Najbrojnija je zajednica školjkaša i puževa u kojoj je pronađeno preko 50 vrsta i podvrsta. Osim njih, česti su i fosilni ostaci ostrakoda – rakova mikroskopskih dimenzija, kao i ostaci jezerske i kopnene flore. Posebno je značajna i zanimljiva Congeria rhomboidea, vrsta školjkaša prema kojoj su ove naslage dobile ime. Ova vrsta živjela je prije oko 6 milijuna godina, na muljevito pješčanom dnu u plitkim, priobalnim dijelovima Panonskog mora. (zl)
Atraktivna radionica za vrijeme zimskih praznika održana je u OŠ Oroslavje
OROSLAVJE - U vrlo zanimljivoj i atraktivnoj, uzbudljivoj radionici sudjelovali su učenici tijekom prošlotjednih zimskih praznika u Osnovnoj školi Oroslavje. Popularni escape room za učenike sedmih i osmih razreda pripremile su učiteljica Petra Iskrić iz tjelesne i zdravstvene kulture i Elizabeta Jadan iz glazbene kulture. - Ideju nam je dala pedagogica, radi se o projektu Krapinsko – zagorske županije za nadarene učenike, koji žele za vrijeme zimskim praznika sudjelovati u radionici, stoga smo se prijavile na projekt. Osmislile smo istraživačku radionicu u kojoj je sudjelovalo dvadeset učenica i učenika –ispričala nam je učiteljica Petra Iskrić. Radionica je održana 23. veljače. Dvadeset učenika voditeljice radionice podijelile su u četiri grupe, u četiri učionice (escape rooma). – Cilj nam je bio povezati sport i glazbu kroz atraktivnu igru, stoga su i zadaci bi-
li koncipirani na temelju sportskih i glazbenih, ali i logičkih zadataka, gdje su učenici morali pokazati koliko su vješti u rješavanju zadataka, ali i snalaženju u prostoru. Bilo nam je važno kroz zadatke ih potaknuti da gledaju van okvira i razmišljaju u širem kontekstu – pojasnila je učiteljica glazbene kulture Elizabeta Jadan. Učenici su kroz igru bili fizički aktivni te su morali rješavati zadatke, kroz koje su skupljali šifre
za izlazak iz učionice, a završni zadatak za sve grupe nalazio se ispred kabineta TZK – a. Najbrža u rješavanju bila je ekipa djevojaka, do sve su ekipe uspješno i u vremenskom roku od 60 minuta riješile zadatke. Voditeljice ove radionice istaknule su i kako su izuzetno zadovoljne angažmanom učenika i njihovim interesom, jer su se izjasnili kako bi voljeli da se ovakva radionica opet provede. (J. Klanjčić)
Promocija knjige Oroslavčana, ljubitelja prirode i ptičjeg svijeta
OROSLAVJE – Gradska knjižnica Oroslavje poziva vas na promociju knjige "Ptice gnjezdarice grada Oroslavja", u izdanju Gradske knjižnice Oroslavje, čiji je autor ugledni biolog i ornitolog, sveučilišni profesor dr.sc.
Zdravko Dolenec. Knjiga je namijenjena svim ljubiteljima prirode i ptičjeg svijeta, a svi koji žele svoj primjerak mogu ga dobiti besplatno na promociji u Oroslavju. Autor će predstaviti svoj dugogodišnji rad i proučavanje pti-
ca našega područja kroz ovu vrijednu knjigu i prezentaciju popraćenu fotografijama. Promocija će se održati u subotu, 4. ožujka s početkom u 18 sati u dvorani Gradske knjižnice Oroslavje. Ulaz je slobodan. (zl)
Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija
Općina Sveti Križ Začretje OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 940-01/22-01/007
URBROJ: 2140-28-03-23-10
Sveti Križ Začretje, 28.02.2023.
Na temelju Odluke Općinskog načelnika KLASA:940-01/22-01/007, URBROJ:2140-28-03-23-9, od 24.02.2023. godine i članka 11. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje
ZA PRODAJU NEKRETNINE
Općinski načelnik Općine Sveti Križ Začretje donio je Odluku o poništenju Javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje oznake k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski KLASA: 940-01/22-01/007, URBROJ: 2140-28-03-22-8, od 06.12.2022. godine te raspisivanju ponovljenog (četvrtog) Javnog natječaj za prodaju predmetne nekretnine.
Sukladno iznijetom predmet ponovljenog javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje, oznake k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski upisane u zemljišno-knjižni uložak 2622. U naravi se radi o poljoprivrednom zemljištu.
Opis nekretnine
Zemljište je ravno, neograđeno, trapeznog oblika, omeđeno na sjeveru nerazvrstanom cestom oznake u katastru k.č.br. 2480, k.o. Pustodol, na zapadu nerazvrstanom cestom oznake u katastru kč.br. 2487, k.o. Pustodol, na istoku željezničkom prugom R106-Zabok-Krapina, na jugu neizgrađenom česticom. Zemljište je uređeno, obrađuje se kako oranica. Zemljište je van zone građenja.
Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore bilo koje vrste na stanje i kvalitetu zemljišta.
Zainteresirani ponuditelji su dužni dostaviti ponudu koja sadržava:
- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sjedište za pravnu osobu ponuditelja
- Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u kunama (koji ne može biti manji od iznosa početne cijene navedene u ovom natječaju)
- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu
- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizičku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost
- Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu
- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog neprihvaćanja
- Dokaz o uplaćenoj jamčevini
- Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklopiti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvjetima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda
Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske
Ponude moraju biti dostavljene do 10.03.2023. godine.
Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom na adresu:
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg hrvatske kraljice Jelene 1
49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski.
Danom predaje ponude smatra se dan predaje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje pošti preporučenom pošiljkom.
Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine dana
14.03.2023. u 09.00 sati na adresi Općina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje.
Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu predati valjanu punomoć.
Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od početne cijene
Početna cijena nekretnine Euro/kn
Iznos jamčevine Euro/ kn Površina u m²
određene natječajem, neće se uzeti u razmatranje.
Odluku o odabiru najpovoljnije ponude donijeti će Općinski načelnik. Odluka o odabiru dostaviti će se svim ponuditeljima u roku od 15 dana od dana donošenja.
Općinski načelnik može odustati od prodaje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Općina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelovanja natjecatelja na natječaju.
Ponuditelj je prije dostave ponude dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 238,91 €/1.800,00kn.
Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.
Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljnijeg ponuditelja, bez prava na kamatu.
Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu (minimalno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz natječaja.
Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jedna ponuda koja ispunjava sve uvjete natječaja i sadrži najmanje početnu cijenu nekretnine. Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem sklapa Općinski načelnik u roku 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.
Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupoprodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac zakasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupoprodajni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem ponuditelju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja.
Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima.
Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kupnje, kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. Obilazak nekretnine moguć je uz prethodnu najavu na broj telefona 049/227-764.
OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.
snalažljivošću
KLANJEC - U Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, u srijedu, 1. ožujka 2023., u 18 sati, kustos Galerije Antuna Augustinčića, dr. sc. Davorin Vujčić, muzejski savjetnik, održat će predavanje o Spomeniku zahvalnosti Crvenoj Armiji na Batini. Time započinje program pod nazivom Kustoska predavanja, osmišljen kao serija predavanja o skulpturi (a osobito o opusu Antuna Augustinčića i opusima hrvatskih kipara 20. stoljeća) koje će Davorin Vujčić periodično održavati srijedom od 18 sati u Studiju GAA u Klanjcu. Predavanja, upotpunjena audio-vizualnim materijalima iz muzejske dokumentacije, namijenjena su najširoj publici, a ulaz na predavanja je slobodan. (zl)
REPUBLIKA HRVATSKA
Krapinsko - zagorska županija OPĆINA KRALJEVEC NA SUTLI OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 940-01/23-01/01
URBROJ: 2140-17-02-23-01
Kraljevec na Sutli, 16. veljače 2023.
Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19), Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta (KLASA: 932-01/12-02/182, URBROJ: 54103-1-12-28 od 24.10.2021.) te Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine broj 59/18), općinski načelnik dana 16. veljače 2023. godine objavljuje
na izmjeru nerazvrstane ceste „Kačkovec – lijevi odvojak“
Općina Kraljevec na Sutli, kao pravna osoba koja upravlja cestama na administrativnom području Općine Kraljevec na Sutli, obavještava nositelje prava na predmetnim i susjednim nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu.
Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimak izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Snimku izvedenog stanja i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će ovlašteni inženjer geodezije Dario Petrlić, dipl. ing. geod., ovlašteni predstavnik tvrtke GEO TERRA d.o.o..
Sukladno gore navedenom izvršit će se evidentiranje nerazvrstane ceste:
Opis ceste Katastarska česticaKatastarska općinaTermin izmjere
Kačkovec – lijevi odvojak 2571/61B, 2571/103, 2571/101, 2571/8, 2571/99 Novi Dvori 02.03.2023. godine u 13,00 sati
Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom, odnosno Općina Kraljevec na Sutli, provest će prema gore navedenom rasporedu, obilježavanje granica zemljišta na kojima je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć gore navedenog ovlaštenog inženjera geodezije, koji brine da lomne točke granice zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Pozivaju se nositelji prava na nekretninama kroz koje prolazi nerazvrstana cesta kao i nositelji prava koji graniče s nerazvrstanom cestom da prisustvuju geodetskoj izmjeri.
OPĆINSKA NAČELNICA
Blanka Stipčić Berić
Krapinsko - zagorska županija
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 340-10/23-01/008
URBROJ: 2140-28-03-23-2 Sveti Križ Začretje, 28.02.2023.
Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br.84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 04/23), Uputama Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine), Odluke o nerazvrstanim cestama Općine Sveti Križ Začretje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 6/14, 26/15, 10/16, 6/18, 28/19 i 30/20) Općina Sveti Križ Začretje objavljuje
Općina Sveti Križ Začretje, kao pravna osoba koja upravlja cestama na području Općine Sveti Križ Začretje, obavještava nositelje prava na susjednim nekretninama, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u katastar i zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.
Sukladno gore navedenom izvršiti će se evidentiranje sljedeće nerazvrstane ceste:
- Odvojak Borovčak, oznaka ceste NC KOT-2, u dužini od oko 234 metara u naselju Kotarice
Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena navedena nerazvrstana cesta izvršiti će se 20.03.2023. godine s početkom u 09:00 sati, u slučaju lošeg vremena obilježavanje će se izvršiti 21.03.2023. godine u isto vrijeme.
Ovim putem obavještavaju se nositelji prava na nekretninama koje graniče s gore navedenom nerazvrstanom cestom odnosno česticama zemljišta na ko-
jima je ista izgrađena, a koje nose oznake kč.br. 2224, 1559/2, 1559/3, 1559/5, 1559/4, 1534/1, 1534/2, 1534/3, 1557/3, 1557/4, 1556/3, 1536/5, 1536/4, 1545/1, 1535/1, 1545/2, 1544 k.o. Mirkovec o gore navedenim postupcima.
Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će tvrtka GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24/A, ovlaštena od strane Državne Geodetske Uprave za obavljanje takve vrste poslova, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva, dipl.ing.geod.
Uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, uz davanje potrebnih objašnjenja, može se izvršiti u prostorijama tvrtke Geotag d.o.o., na adresi Ulica Matije Gupca 24A, 49210 Zabok dana 22.03.2023. godine u 14:00 sati.
Ovaj poziv objaviti će se u Zagorskom listu, Internet stranici Općine Sveti Križ Začretje te oglasnoj ploči Općine Sveti Križ Začretje.
OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.
REPUBLIKA HRVATSKA
Krapinsko - zagorska županija GRAD DONJA STUBICA Gradonačelnik
KLASA: 340-01/23-01/001
URBROJ: 2140-2-3/1-23-8 Donja Stubica, 20. veljače 2023.
Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) objavljuje se
za počinjanje postupka evidentiranja nerazvrstane ceste
Ovim pozivom Grad Donja Stubica, kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na svojem području, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta NC 1-020 „Kolodvorska - Jezerčica uz prugu“ (od ŽC 2200 - Kolodvorska ulica, prema Jezerčici uz pruguNC 1-041, približne dužine 874 m) u Donjoj Stubici u k.o. Donja Stubica, da započinje postupak evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 131. i 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23), temeljem kojih se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Donja Stubica.
Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će trgovačko društvo MOJA MEĐA d.o.o. iz Donje Stubice, Obrtnička ulica 1. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započet će 10. ožujka 2023. godine (petak) u 8.30 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 24. ožujka 2023. godine (petak) u vremenu od 13.30 do 14.30 sati u prostorijama Grada Donja Stubica, Trg Matije Gupca 20/II, Donja Stubica.
Gradonačelnik Nikola Gospočić, dipl. iur.
Uuvjetima kontinentalne Hrvatske najviše šteta na vinovoj lozi čine dvije skupine grinja. U prvu skupinu spadaju grinje šiškarice koje su uzročnici akarinoze (Calepitrimerus vitis) i erinoze (Eriophies vitis). U drugu skupinu crvenih pauka spadaju crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) i koprivina grinja (Tetranychus urticae). Može se reći da prva skupina grinja šiškarica čini značajnije štete u našim vinogorjima. To je osobito izraženo ako se početak vegetacije vinove loze podudara sa nešto dužim periodom hladnijeg i kišovitijeg vremena.
Akarinoza
Uzročnik je odavno poznat gospodarski štetnik vinove loze, a posljednjih godina redovito se pojavljuje u jačima populacijama. Ova vrsta uzrokuje oštećenja na vinovoj lozi poznata pod nazivom akarinoza. Ova vrsta grinji hrani se unutar pupa gdje uzrokuje smeđenje i ugibanje pupa. Ako napadnuti pupovi potjeraju, izboji zakržljaju, a internodiji se skrate. Zbog oštećenja glavnog pupa, izboji tjeraju iz postranog pupa pa se pojave dvostruki izboji. Sisanjem na lišću pojave se točke okružene dekoloriranom zonom, ponekad zvjezdastog oblika. Mjesta uboda se ponekad osuše i ispadnu. Ipak je list najčešće deformiran s uzdignutim rubom i šarenom (mozaičnom) plojkom. Napad grinja krajem ljeta uzrokuje tamnu boju lista uslijed brojnih tamnih točki nastalih od sisanja. Nekad takvo lišće daje ljubičastu refleksiju. Najjače štete jave se u godinama kada loza sporo napreduje uslijed hladnoće pa grinje imaju više vremena pričinjavati štetu na jednom mjestu. U takvim uvjetima mlado lišće izgleda kao ofureno mrazom.
Erinoza
Grinja, uzročnik erinoze prvenstveno uzrokuje pojavu nabreklina veličine zrna graška na gornjoj strani lišća (tzv. šiške), u kojima je s donje strane vunasta prevlaka. Zbog bijele prevlake na naličju lisnih nabreklina, napad erinoze ne smije se poistovjetiti s infekcijama plamenjače
(Plasmopara viticola), a zbog nabreklina se ne smiju zamijeniti s napadom trsne uši (Viteus vitifoliae) na lišću američke loze. Često su nabrekline u početku crvenkaste ili ljubičaste, ali postupno postaju tamnozelenima (kao da je taj dio lisnog tkiva bogat zelenim pigmentima –klorofilima). Starenjem šiške propadaju uz odumiranje tkiva, a samo jedna jedina grinja može uzrokovati opisanu nabreklinu. Uzročnici erinoze u uvjetima nepovoljnima za početni rast zimskih pupova uzrokuju skraćivanje internodija (međukoljenca), pa su mladice značajno kraće. Sindrom uvijanja erinozom napadnutoga vršnog lišća bez nabreklina nastaje sisanjem biljnih sokova izravno iz lisnih žila. Takvo lišće požuti, odumire i otpada. Uzročnici erinoze tijekom godine razviju do 7 generacija, pa se tijekom zime u napadnutom pupu
može naći više stotina jedinki.
Suzbijanje
Suzbijanje svih vrsta grinja šiškarica je vrlo teško i mora se provoditi početkom vegetacije u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova. Kvaliteta tretiranja je presudna za učinkovitost jer je biljna površina vrlo mala pa škropivom treba "natopiti" zaražene pupove. Uspjeh daju samo preventivna tretiranja prije pojave prvih opisanih znakova napada, a potrebe suzbijanja se određuju prema intenzitetu prošlogodišnjih zaraza. Specifična kemijska sredstva za suzbijanje grinja zovemo akaricidi, ali samo su neki od njih djelotvorni na grinje šiškarice. Poznato je da primjena sumpornih fungicida povišene koncentracije (i do 15 kg/ha) u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova učinkovito suzbija grinje šiškarice.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županijeUdanašnje vrijeme, kad su zbog intenzivnoga uređivanja parkova, voćnjaka, šuma i ostalih staništa prirodne duplje postale prava rijetkost, kućice za ptice mogu znatno doprinijeti zaštiti i povećanju broja ptica dupljašica kao što su velika sjenica, plavetna sjenica, crnoglava sjenica, jelova sjenica, čvorak, brgljez, djetlići, žune, golub dupljaš i neke vrste sova i ćukova. Dupljašice su veoma važne za normalno funkcioniranje šumskih ekosustava. To su uglavnom vrste koje se pretežno hrane ličinkama i odraslim kukcima (djetlići, sjenice) ili glodavcima (sove) te imaju važnu ulogu u reguliranju brojnosti vrsta koje se smatraju štetnicima. Kućica za gniježđenje ptica dupljašica zamjena je za prirodnu
duplju. U prirodi duplje nastaju na nekoliko načina, najčešće truljenjem unutrašnjosti drveta na mjestu gdje je polomljena grana, ili duplju izrađuju primarne ptice dupljašice - djetlići i žune. Oni tijekom života naprave mnogo duplji za gniježđenje, noćenje i zaštitu od loših vremenskih uvjeta. Kada primarne dupljašice prestanu koristiti te duplje, počinju ih koristiti sekundarne ptice dupljašice (sjenice, brgljezi, čvorci poljski vrapci, vijoglavi, bjelovrate muharice, ćukovi itd.). Kućice je najbolje postavljati u prvoj polovici ožujka. Više o izradi kućica za ptice možete naći na letku Kućica za ptice udruge BIOM: https://www.biom.hr/wp-content/uploads/2019/10/Letak_ Kucica_za-ptice.pdf
Zagorja na portalu
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
259 VELIKO TRGOVIŠĆE, S. Radića 14 A 098 251 701
Na prodaju nudimo stan s dvije spavaone u Velikom Trgovišću u zgradi na adresi Ulica Stjepana Radića 14A. Grijanje je centralno na plin, a u stanu je peć na drva i klima uređaj. 1/1, uporabna.
104.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Primamo rezervaciju za kupnju stanova u stambenoj zgradi od 20 stanova, u Zaboku. Stanovi veličine od 58m2 do 87 m2 (2S, 3S, 4S).
završetka: 05/2024.
250 391
258 GORNJA BISTRA, Zelengaj 51 098 251 701 27.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je zemljišta koje čine dvije katastarske čestice. Ona veća je u građevinskoj zoni površina joj je 709 m², dok je ona manja, poljoprivredna, površine od 363 m². Vlasništvo je 1/1, bez tereta.
se prizemnica, djelomično podrumljena, vanjski gabariti 13x5 m, na parceli vel. 1277 m2. Osim kuće na parceli se nalaze gosp. objekti: garaža, štala, kokošinjac, svinjac i bunar s živom vodom.
Na prodaju je više građevinskih zemljišta ukupne površine 12807 m² Nalaze se s desne strane brze ceste ZabokKrapinske Toplice. Moguća je parcijalna kupnja. 1/1, bez tereta.
Na prodaju nudimo potpuno novopreuređenu (2020.) katnicu od cca 150 m² s dva stana na ograđenoj okućnici od 627 m² na kojoj je gospodarska zgrada od 12 m².
www.tp-nekretnine.hr
098 251 701
223 MIHOVLJAN 150 49.000 €
Na prodaju je nedovršena katnica (1987. g.) površine cca 140 m² na okućnici od 716 m ². 1/1, uporabna, bez tereta, struja, voda, ucrtano sposobno za uvjete banaka u vezi kreditiranja.
228 ZABOK, Gubaševo 16 098 251 701
Na prodaju je montažna drvena kuća (2007.) od cca 75 m² na ograđenoj uređenoj okućnici od 960 m². Dvije spavaće sobe, sve komunalije, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola.
227
Na prodaje je kuća od 208 m² + tavanski prostor, na ograđenoj okućnici od 1576 m². Svi komunalni priključci. Izvrsna lokacija, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija.
098 251 701
Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4602 m². Nalazi se iza zgrade u kojoj su smješteni pošta i uredi Općine Veliko Trgovišće. 1/1, bez tereta.
na upit €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
222 POZNANOVEC, Narodnih heroja 46 098 251 701
Prodajemo prizemnicu od 125 m² na okućnici od 1748 m². Struja, voda, plin, 1/1, uporabna, bez tereta. Na jednom zidu nalazi se napuklina (potrebna sanacija). Moguća izgradnja i stana u potkrovlju.
45.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
210 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, centar 098 251 701
Na prodaju nudimo poslovni prostor od 140 m² u prizemlju zgrade u strogom centru (bivši restoran „Klara“). 1/1, bez tereta, struja, voda, uporabna dozvola, etažirano.
98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
bez tereta, uporabna dozvola. Grijanje (dizalica topline) s inverterima (grijanje/ hlađenje).
204 Tuheljske Toplice, Mala Erpenja 211 B 098 251 701
Prodajemo kuću/vikendicu (cca 70 m²) na okućnici od 4.082 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija interijera.
45.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
218 KRAPINSKE TOPLICE, Vrtnjakovec 098 251 701
Na prodaju je građevinsko zemljište od 11.459 m² (K - poslovna, mješovita namjena) između županijske državne ceste (D507, Gubaševo - Kr. Toplice), udaljeno 5 km od centra Kr. Toplica i 9 km od centra Zaboka.
130.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
nazovite 098 251 701
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je zemljište od 4934 m² sastavljeno od četiri čestice, od kojih su tri, voćnjaci površine 4341 m². Asfaltna cesta, 1/1. Dozvoljena je gradnja objekata do 100 m² tlocrtne površine.
224 OROSLAVJE, Ptičekova 88 098 251 701
Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.
54.500 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
211 Zabok, Martinišće 098 251 701
Na prodaju nudimo zemljište od 4.517 m² uz samu državnu cestu Zabok - Krapinske Toplice -Pregrada. Moguća gradnja objekata u funkciji cestovnog prometa (npr. benzinska crpka sa popratnim sadržajima, autopraonica …)
135.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
196 ZABOK, Špičkovina 098 251 701
Prodajemo građevinsko zemljište (2.153 m²). Moguće je formirati i dodatno gradilište. 1/1, bez tereta, asfaltni prilaz. Nalazi se nasuprot kuće na adresi: Špičkovina 138 A, Zabok.
23.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Pod vodstvom trenera Roberta Leža juniori KK Zabok postižu sjajne rezultate u III. juniorskoj ligi. Nakon četiri odigrana kola Zabočani su jedina momčad s maksimalnim učinkom.
U posljednoj su utakmici kao domaćin slavili protiv juniora zagrebačkog Laurusa s rezultatom 72:61.
Na poluvremenu su imali tri koša manjka (30:33), no odigrali su odlično drugo poluvrijeme i na kraju su zasluženo došli do svoje četvrte pobjede. Prvo ime u pobjedi bio je Vigor Borovčak s 22 koša, Karlo Gospočić upisao je 16, a Mihael Tomić 15 koševa. Na listi najboljih strijelaca lige Tomić je drugi sa 78 postignutih koševa (19,5 po utakmici), a Vigor Borovčak četvrti s 66 posignutih koševa (16,5 po utakmici). Obojica treniraju s prvom momčadi, a ove je godine s prvom momčadi pripreme prošao i Antun
Deak. Nekad legendarni igrač, Robert Lež, očito dobro radi svoj trenerski posao, ali mora se priznati i da su ovim momci izuzetno talentirani i na najboljem su putu da u Zabok donesu naslov prvaka, a samim time i plasman u drugu ligu, gdje bi se ova momčad i sad bez problema mogla nositi s protivnicima. Pod vodstvom Roberta Leža boje juniorske momčadi
KK Zabok uspješno brane: Vigor Borovčak, Karlo Gospočić, Mihael Tomić, Karlo Krznar, Anton Deak, Tin Gvozdanović, Tomislav Tičina, Patrik Marković, Igor Lihtar, Marko Grah, Jan Gvozdanović i Lovro Bosnar.
ZABOK - LAURUS 72:61
(16:18, 14:15, 21:13, 21:15)
ZABOK: Borovčak 22, Gospočić 16, Tomić 15, Krznar 9, Deak 8, T. Gvozdanović 2, Tičina, Marković, Lihtar, Grah, J. Gvozdanović, Bosnar.
TRENER: Robert Lež
PITOMAČA - Pitomača je domaćin 12. Prvenstva Hrvatske koje će trajati do nedjelje. Već prvog natjecateljskog dana, koji je bio rezerviran za bench press, "Srele brutal team" osvojio je dvije zlatne medalje uz jedan oboreni državni rekord, a oborio ga je Srećko Martinić Srele u konkurenciji master 2+ i to u kategoriji +120 kg gdje je podigao 161 kg i naravno samim time postao državni prvak. To je njegov treći rekord u HPLS. U konkurenciji kadeta u kategoriji do 93 kg sedamnaestogodišnji Danijel Škreblin podignuo je 140 kg, što mu je bilo dovoljno za zlatnu medalju. - Ovo je vrlo težak i zahtjevan sport i definitivno nije lako postizati odlične rezultate. Pohvalio bi mog mladog klupskog kolegu, Danijela Škreblina, koji je ovo natjecanje odradio odlično, nakon što je na prošlom "kiksao" zbog treme. Što se tiče mojeg rekorda 161 kg podigao sam vrlo lagano, a nije bilo potrebno riskirati s većim težinama da se ne povrijedim - izjavio nam je Srećko Martinić Srele. Sljedeći ispit za "Srele brutal team" je 3. i 4. lipnja u Bjelovaru. (zl)
SLJEME - Pod okriljem Skijaškog saveza KZŽ i u organizaciji Ski kluba Stars i HULJS (Hrvatske udruge ljubitelja skijanja) na Zelenom spustu na Sljemenu u subotu 4.3. održat će se 4. Otvoreno prvenstvo Hrvatskog zagorja u skijanju, a to će ujedno biti i treća utrka Kupa Hrvatske u skijanju i snowboardu koji se boduje za ukupni plasman. Natjecanje će se održati u disciplinama veleslalom snowboard, a pravo nastupa u
drugoj utrci imat će svi koji uspješno završe prvu utrku bez obzira na plasman. Natjecateljske kategorije su sljedeće: Baby sprint (2016. i mlađi), juniore i juniorke (2003. i mlađi), seniori i seniorke rekreativci, veterani (+40 rekreativci), masters žene i muškarci (učitelji skijanja i bivši natjecatelji) i snowboard. Kotizacija za utrku iznosi 10 eura, a sav prihod ide u humanitarne svrhe. Nakon utrke Cafe bar Roses Oroslavje održat će
se party pod imenom "Noć zagorskog skijanja".
RASPORED UTRKE:
08:45 - 09:30 - Preuzimanje startnih brojeva na vrhu zelenog spusta
09:30 - 09.50 - Ogled 1. vožnje
10:00 - Start 1. vožnje
11:15 - 11:40 - Ogled 2. vožnje
11:45 - Start 2. vožnje
13:00 - Svečano proglašenje i zabava u ciljnoj ravnini
12. Prvenstvo Hrvatske u bench pressu i powerliftingu Dva zlata i nacionalni rekord za 'Srele brutal team'
NK Stubica će u nastavak prvenstva krenuti u dosta izmijenjenom sastavu. Ljubimac domaće publike i najbolji igrač kluba, Matija
Drempetić, nastavit će svoj nogometni put u zabočkoj
Mladosti. Klub su još napustili i Nikola Petir, Matej
Grabušić i talentirani Patrik
Kelava koji će karijeru nastaviti u omladinskom pogonu
Zagorca KR, nakon što je već počeo ulaziti u seniorsku momčad Stubice. Uprava nije sjedila skrštenih ruku, pa su tako novi članovi Stubice postali Antun Starjački, Nikola Štok i Marko Stojak koji su istinska pojačanja i Josip Dumančić, koji je za sada samo pojačao konkureneciju. - Odlično treniramo, a odaziv na treninge je i više nego zadovoljavajući. Koga nema, bez njega se mora i nitko nije nezamjenjiv. Atmosfera je
odlična, disciplina na zavidnoj razini i vjerujem da smo spremni za napredak prema sredini ljestvice - govori nam trener Damir Srebačić, koji je na klupu Stubice došao zadnjih šest kola jeseni i preporodio je ovu momčad. Stubica je u pripremnom periodu odigrala sedam pripremnih utakmica. Prvu je izgubila od Prečkog (3:2), slijedio je remi s juniorima Inkera (2:2), pa pobjeda protiv
Straže (2:0), nakon toga porazi od Vatragosca Zdenci (0:4) i Sutle-Laduč (0:3), a na "generalci" je Stubica s 5:0 slavila protiv Pregrade. - Zadovoljan sam rezultatima u pripremnom periodu. Dva visoka poraza pred kraj stigla su nakon težih treninga i ne zabrinjavaju. Protiv Pregrade smo odigrali odličnu utakmicu i zabili četiri pogotka iz izrađenih akcija. Posebno me veseli što se mo-
ji igrači drže dogovora i po izgubljenoj lopti brzo vraćaju u obranu - zadovoljan je Srebačić. Odličnu suradnju ima s trenerom juniora, Marinom Božićem, koji mu je i pomoćni trener. Prvoj momčadi već su se priključili Mihael Barlović, David Glavač, Jurica Benko, Dalibor Grden i Lovro Blagec, kao i Petar Žukina za kojeg Srebačić kaže da je novi "dragulj" stubičkog nogometa. U nedjelju u Stubicu stiže Vojnić, posljednja momčad lige, ali domaćin goste iz Vojnića dočekuje s respektom. - Nećemo imati na raspolaganju stoperski par. Matuša ima žute kartone, a Pirički ima poslovne obaveze. Zamijenit će ih Mario Landripet i Danijel Božić. Favoriti smo u toj utakmici, ali utakmice na otvaranju znaju biti iznimno teško. Ipak, očekujem pobjedu koja bi nam dala zamah za "bijeg" prema sredini ljestvice gdje nam je i mjesto - završio je Srebačić.
KLANJEC - Nakon jesenskog dijela prvenstva Klanjec je ostao bez dva vrlo važna igrača. "Fantazista" Jakov Drčić otišao je u zabočku Mladost, a vrijedni Valentino Vrabec koji je krpao mnoge rupe nastavit će karijeru u NK Pušča. Novi član Klanjca postao je Matija Biruš, a u sastav su se vratili bivši igrači Luka Bogović, Antonio Zgorelec i Karlo Sušec. - Ne moram ni naglašavati koliko nam je značio Jakov Drčić. Nakon njegovog odlaska morali smo promijeniti sustav igre. Biruš se za sada pokazao kao istinsko pojačanje. Hvala Upravi što nam je omogućili minipripreme u Novom Vinodolskom - govori nam Dragutin Tomašković, trener Klanjca. Seriju pripremnih utakmica Klanjec je otvorio s dvije utakmice protiv Croatia iz Hrastje u kojima je ostvario pobjedu i poraz. U Novom Vinodolskom Klanjčani su igrali protiv Ogulina i Vinodola i pretprjeli dva poraza, a nakon toga su poraženi od Zagorca VT i Brežica 1919. - Rezultati u pripremnim utakmicama nisu dobri, ali
za sada nas to ne zabrinjava. Imamo još tjedana dana rada i sezonu ćemo dočekati spremni - ističe Tomašković. A prva prepreka bit će im ove nedjelje Prečko. - Na početku ove sezone remizirali smo kod njih u gostima na umjetnoj travi. Moramo biti čvrsti i vjerovati u sebe. Samo tako možemo izboriti pobjedu u ovom dvoboju. Što se tiče nastavka prvenstva, zadovoljilo bi me da na proljeće osvojimo 20 bodova. Pred kraj smo nesretno prosuli neke bodove, nadam se da ćemo biti bolji u nastavku - završio je Tomašković.
– Maksimir Pastela 2 27:28
BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine u 14. kolu 3. HRL središte skupina A dočekali su Maksimir Pastela 2. Domaćini su bolje krenuli u utakmicu i malo po malo dizali prednost, koja je na odmoru iznosila plus pet (18:13). No, vrlo brzo u nastavku preokret gostiju, koji otvaraju poluvrijeme sa serijom 7:1 pa oni prelaze u vodstvo (19:20). Koju minutu kasnije gosti dolaze i do dva gola razlike (20:22), no Bedekovčina se vraća i do zadnje minute praktički se igra gol za gol, s tim da Maksimir Patela 2 nekako uvijek povede, a Bedekovčina izjednačava. Tako Končić u 59. minuti izjednačava na 27:27, no u zadnjim trenutcima Lasan ipak pogađa za 27:28 i minimalnu pobjedu gostiju. Domaćine je vukao Dejan Končić sa 10 golova, Marko Mohač i Karlo Jurina dodali su po 5. Kod gostiju po 6 golova zabili su Luka Vukelić i Juraj Kovačević. Bedekovčina drži 7. mjesto sa 14 bodova, a u 15. kolu gostuje kod Silenta. (Elvis Lacković)
RK BEDEKOVČINA – RK MAKSIMIR PASTELA 2 27:28 (18:13)
BEDEKOVČINA; Dvorana SŠ Bedekovčina GLEDATELJA: 50
SUCI: Kovačević (Zaprešić), Šoić (Samobor)
BEDEKOVČINA: Majer, Meštrović, Jambrek, Sovec 2, Mohač 5, Sinković, Habulin, Skočaj, Klokočovnik 2, Jambrečina, Končić 10, Jus 2, Turković 1, Pripeljaš, Pavetić, Jurina 5; TRENER: Filip Martinić
Odbojka, 3. HOL sjever, 14. kolo: Bedex 1 – Totovec 1 3:1; Kaštel 2 – Toplice 1 0:3
BEDEKOVČINA/BELICA – Protekloga je vikenda odigrano 13. kolo 3. HOL sjever, u kojem se natječu dva zagorska kluba. Vodeći Bedex 1 imao je na rasporedu pravi derbi, jer je u Bedekovčinu stigao Totovec 1. Bio je to dakle susret dvije vodeće ekipe, susret u kojem je u igri bilo praktički šest bodova, ali i susret u kojem su odbojkašice Bedexa 1 ponovno pokazale i dokazal, da su najbolja ekipa ove lige i sa novom pobjedom sve sigurnije grabe prema naslovu. Bedex 1 je prva dva seta dobio u svoju korist sa po 25:21 i nagovijestio pobjedu. No, Totovec 1 se vraća i treći set dobiva sa 25:19. No, nakon toga stiže vrlo važan četvrti set, koji Bedex 1 dobiva sa 25:22 i time osigurava ne samo pobjedu nego i sva tri boda u derbiju, a ne treba posebno isticati koliko je to važno jer je sada razlika na
vrhu šest bodova. Za Bedex 1 igrale su: Monika Kozjak, Iva Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Marija Srebak, Lucija Mrkoci, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Bedex 1 sada na vrhu ima 32 boda, ponavljamo šest više od Totovca 1, a u 14. kolu je slobodan. Toplice 1 su pak gostovale kod Kaštela 2 u Belici i stigle su do pobjede sa maksimalnih 3:0. Najneizvjesniji je bio prvi set koji su Toplice 1 dobile sa 25:23, a nakon toga kao da su se do kraj opustile i slavile sa 25:17 i 25:20, za nova tri boda. Za Toplice 1 igrale su: Ivana Prežigalo, Dora Halapir, Leona Šoštarko, Ines Đurđan, Vida Bastić, Ana Poljak, Veronika Mužar, Lana Horvatiček, Mateja Popović; trener Dario Zagvozda. Toplice drže 7. mjesto sa 12 bodova, a u 14. kolu dočekuju Ludbreg 1. (Elvis Lacković)
ZABOK - U organizaciji zabočke udruge za rekreaciju "Sport za sve", pod vodstvom Branka Piljeka na zabočkoj kuglani održane su Sportske igre rekreativaca u kuglanju. Ove godine okupilo se osam ekipa. Nakon četiri održana kruga uvjerljivi pobjednik je ekipa "SRU Elektra Zabok koja je oborila 1165 čunjeva. U posljednjem krugu "elektraši" koji su nastupili u sastavu: Božidar Grljač, Božo Ružak, Jadranko Kovačićek, Radovan Jagić i Dragutin Šanjug oborili su 315 čunjeva, što je najbolji rezultat u sva čeitri kruga. Drugo mjesto pripalo je ekipi Gradska udruga umirovljenika Zabok s 1063 oborena čunja, a treći je bio Grabrovec s 1033 oborena čunja. Posebno su se nagrađivali pojedinci u apsolutnoj konkurenciji i konkurenciji rekreatvaca. U apsolutnoj konkurenciji najbolji je bio Stjepan Grah (Zavarivanje Očić), druga je bila Jelena Hrastinski (Grabrovec), a treći Božidar Grljač (Elektra). U konkurenciji rekreativaca najbolja je bila Jele-
na Hrastinski ispred Božidara Grljača, dok je treće mjesto osvojio Srećko Trgovec (Grafoservis). (zl)
Konačni poredak:
1. SRU Elektra Zabok 1165
2. Gradska organizacija
Odbojka, 4. HOL sjever, 15. kolo: Bedex 2 – Totovec 2 3:0; Toplice 2 – Štrigova 2 2:3
BEDEKOVČINA/MAČE – Protekloga vikenda u 4. HOL sjever, gdje Zagorje ima dvije ekipe, na rasporedu je bilo 15. kolo. Bio je to još jedan lagan dan za vodeći Bedex 2, koji je vrlo sigurno i uvjerljivo svladao zadnji Totovec 2 sa čistih 3:0. Po setovima je bilo 25:2, 25:11 i 25:8, dakle gošće su osvojile samo 21 bod u sva tri seta. Za Bedex 2 igrale su: Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Darija Ban, Gabrijela Vurnek, Ema Jambrek (kap.), Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehulić. Bedex 2 je ovom pobjedom zadržao prvo mjesto na ljestvici sa 42 boda, sada već pet više od Štrigove 2 a u 16. kolu gostuje kod Lepoglave 1. To što se razlika pred Štrigovom 2 povećala na pet bodova, Bedex dva može zahvaliti Toplicama 2, koje su dočekale Štrigovu 2 i skoro stigle do sva tri boda. Naime, Toplice 2 su krenule sjajno i prvi set dobile sa super uvjerljivih 25:7, a drugi u neizvjesnoj završnici sa 25:23. Gošće se vraćaju i sa 25:20 dobivaju treći set, da bi četvrti otišao u jako neizvjesnu završnicu, te ga sa 27:25 dobiva Štrigova 2. Taj je preokret
izgleda ostavio traga na igračicama Toplica 2 pa Štrigova uzima i peti set sa 15:6. Tako Toplice 2 dolaze do boda, a Štrigova do dva boda. Za Toplice 2 igrale su: Petra Žigovečki, Korina Sedak, Ana Sedak Benčić, Eva Macan, Paula Posarić, Tea Đurek, Antonija Pozaić (kap.), Tara Sovec i Nikolina Posarić; trener: Robert Halapir. Toplice 2 i nakon ovog kola drže šesto mjesto sa 26 bodova, a u 16. kolu dočekuju Ludbreg 2. (Elvis Lacković)
Razgovor s novim trenerom Zagorca Pericom Vidakom
N
Pripreme su iza vas. Koliko su vam, a vjerujem da jesu, te utakmice pomogle u kristalizaciji prvih jedanaest?
„Svakako da su pomogle. Meni je dosta igrača bilo novih, trebalo ih je upoznati. Naravno, kada je tolika fluktuacija igrača kao kod nas, nije to još sto posto kako bih ja želio, bez obzira na dobre prezentacije u prijateljskim utakmica, ali definitivno neću upasti u zamku jer prijateljske utakmice su jedno, a prvenstvene drugo. Sve to je ostalo iza nas. Maksimalno smo fokusirani na ono što je ispred nas, ali ono što meni daje pozitivu nisu prijateljske utakmice već trening gdje su dečki maksimalno posvećeni sto posto, pokušavaju sve ispuniti i dobro rade."
Što vas je ponukalo da dođete u Zagorec znajući da situacija u klubu nije baš najbolja?
„Iskreno, imao sam još dvije opcije osim Zagorca, ali Krapina mene „lovi“ već zadnje tri – četiri godine te sam imao i poziv dok sam radio u Latviji, zvao me gospodin Merkaš u dva navrata, i tada nisam pristao. Kada sam se vratio iz Latvije odlučio sam opet nastaviti sa samostalnom trenerskom karijerom i tada me nazvao Matija Smrekar. Iskreno – prvo što me oduševilo, možda sam to i po prvi puta doživio otkako sam u nogometu, da je netko bio tako brutalno iskren te je bez rukavica rekao otvoreno i iskreno o svemu – klubu, igračkom stanju, financijskom stanju, o trenutnom stanju dogovaranja igrača i prijateljskih utakmica i ostalog gdje je sve bilo na jednoj velikoj nuli. Ja osobno kao osoba mislim da je za bilo što u životu da bi bilo na jednoj visokoj razini potrebna iskrenost i povjerenje i koliko god da je taj prvi feeedback prema meni bio negati-
akon razočaravajuće jeseni krapinski Zagorec sa novim čelništvom, predsjednikom Tomislavom Pernjekom, krenuo je u rekonstrukciju momčadi. Tako je na vruću trenersku stolicu sjeo mladi 33-tro godišnji Perica Vidak iza kojeg je zaista odlična karijera. Naime, do sada je kao prvi trener vodio Kurilovec i Lučko, i oba su kluba igrala jedan od najljepših nogometa u ligi te bili plasirani pri samom vrhu tablice te je kao pomoćni trener Tomislava Stipića vodio novog latvijskog prvoligaša Audu koja je pod njihovim vodstvom prošle godine u listopadu senzacionalno osvojila naslov pobjednika Kupa Latvije. „Ukrali“ smo malo vremena treneru Vidaku.van što se tiče stanja u klubu, Matija me u biti sa svojom iskrenošću jako pridobio te smo nakon toga u nekoliko navrata razgovarali da li je moguće da uopće ostvarimo neku suradnju. Ono što je meni, uz Matijinu iskrenost, presudilo bez obzira što sam već relativno dugo na nogometnoj sceni, bez obzira na moje mlade godine za trenera još uvijek nisam bio u poziciji da se borim za opstanak. Upravo ta situacija, borba za opstanak, je za mene dobra da upotpunim sebe kao trenera i u takvoj poziciji jer do sada sam, Kurilovec i Lučko, uvijek bio u borbi za vrh. Ovakva situacija Zagorca je za mene jedna stepenica koja može upotpuniti moj trenerski razvoj jer imati ću pritisak borbe za opstanak koja je ipak specifična jer ipak donosi neki veći, izraženiji pritisak. a smatram da je za moj osobni razvoj to potrebno. Do sada sam se uvijek borio za vrh, a sada trebam ostvariti dobar rezultat pri dnu tablice i vjerujem da ćemo ga ostvariti“.
Igrački kadar se bitno promijenio. Koliko ste zadovoljni
i da li ima, možda, mjesto u ekipi koje bi trebalo „popuniti“?
„U principu sam, kad se pogleda širi koncept s obzirom da smo doveli 14 igrača, zadovoljan. Fascinantno da su dečki, ne govorim isključivo o nogometnom terenu nego i o odnosima unutar svlačionice, dobro kliknuli. Velika je prednost ovoga možda što su generacijski vrlo blizu.
Trenersko je prokletstvo „trebam još dva igrača“. No, mislim da smo stvarno dobro popunjeni, da imamo različite profile na različitim pozicijama i možemo se prilagoditi ovisno potrebama s obzirom na protivnika. Možda jedina pozicija gdje smo nešto tanji je taj desni bočni gdje za poziciju Landripeta nemamo baš pravo pozicijsko alternativno rješenje, ali imamo unutar ekipe neke dečke koji mogu popuniti tu poziciju odnosno osim te pozicije svaku poziciju imamo duplu. Naravno da su neki igrači jako bitni u našem sustavu, ali s obzirom kako se krenulo u sve, moramo biti izrazito zadovoljni kako smo se ekipirali.“
Odbojka, 2. HOL male odbojke - najmlađe kadetkinje U13
BEDEKOVČINA – Zagorski odbojkaški klubovi Toplice i Bedex nastavili su natjecanje sa mlađim kategorijama. Bedekovčina je bila domaćin trećeg okupljanja u 2. HOL u maloj odbojci do 13 godina. U toj ligi natječe se šest ekipa, a među njima i Toplice 2 i Bedex. Na ovom okupljanju odigrano je ukupno 10 utakmica, riječ je o 8., 9. i 10. kolu, s tim da su Toplice 2 odigrale još i jednu utakmicu 7. kola. U njoj su sa 2:1 pobijedile Kaštel 2. Pored toga Toplice 2 su pobijedile Ivanec 3 sa 2:1, a poražene su od Ivanca 2 sa 0:2 i od Kitro Varaždina 2 također sa 0:2. Za Toplice 2 su igrale: Jasmina Horvat, Ana Popov, Sabina Kuntić, Petra Žigovečki, Petra Benčić, Ivona Benčić, Sara Zebec, Leona Beki-
na, Patricija Androić, Ana Macan, Anita Draganić, Helena Matjašec, Franka Kotolenko, Iva Kramarić, Morena Kurečić, Korina Škof, Jana Pozaić, Gabrijela Šalika i Minja Domitran; trener Srećko Pozaić. Domaćin Bedex odigrao je tri utakmice, sa po 2:0 pobijedio je Ka-
bedex toplice
U subotu 25. veljače u 15 sati, otvarate proljetnu polusezonu na gostovanju u Dugom Selu. Što očekujete?
„Dugo Selo kao klub u posljednjih je nekoliko godina napravio veliki iskorak odnosno već nekoliko sezona su u jednom pozitivnom tonusu. Što se tiče ekipe – dio igrača sam trenirao i skoro 95 posto ekipe dobro poznajem jer je dio igrača već nekoliko sezona u klubu. Sigurno da nas čeka jedan protivnik koji je, pogotovu, na domaćem terenu jako zahtjevan i agresivan sa kvalitetnim pojedincima i definitivno je da ćemo mi morati biti na jako dobrom nivou da bi ostvarili pozitivan rezultat. No, uvijek sam govorio da sami sebi stavljamo očekivanja, a s obzirom na posljednje pripremne utakmice gdje smo ih postavili jako visoko te trebamo gledati isključivo sebe. Nismo u poziciji da trebamo gledati druge jer trebamo osvajati bodove, trebamo što prije doći iznad crvene linije i vjerujem da možemo s optimizmom gledati na vikend ispred nas“ – rekao na je na kraju Perica Vidak, trener Zagorca.
REZULTATI 18. KOLA
Dinamo OO - Lukavec 0:0
HAŠK 1903 - Kurilovec 0:0
Sava Strmec - Mladost P
Trešnjevka - Vrapče 1:3
Gaj Mače - Vrbovec
Ponikve - Lučko 2:0
Samobor - Segesta
Maksimir - Karlovac 1919 0:2
Ravnice - Bistra 3:1
PAROVI 2. KOLA:
Ravnice – Dinamo (OO) 04.03.
Bistra – Maksimir 05.03. Karlovac 1919 – Samobor 04.03.
Segesta – Ponikve 04.03. Lučko – Gaj Mače 05.03.
Vrbovec – Trešnjevka 04.03.
Vrapče – Mladost P 04.03.
Sava Strmec – HAŠK 1903 05.03.
Rezultati zagorskih ekipa:
Kaštel 2 – ŽOK Toplice 2
Kurilovec – Lukavec 04.03.
III.NL SREDIŠTE 1 Karlovac 1919 1814 3144645 2 Lučko 18 11 34 31 14 36 3 Vrapče 18 11 3432 18 36 4 Maksimir 18 11 16402334 5 Samobor 17 85425 17 29 6 Trešnjevka 18 927283029 7 Segesta 17 84538 18 28 8 Ponikve 18 819273025 9 Gaj Mače 17 728293023 10 Kurilovec 18 558212820 11 Dinamo OO 18 558303920 12 Lukavec 18 549 18 27 19 13 Ravnice 18 468 14 28 18 14 Bistra 18 53 10 2036 18 15 HAŠK 1903 18 468 18 34 18 16 Mladost P 17 4582127 17 17 Vrbovec 17 45825 31 17 18 Sava Strmec 17 33 11 16 41 12
Milorad Videković
U16. kolu, prvom proljetnom, Druge Nogometne lige, krapinski Zagorec gostovao je kod Dugog Sela i nakon izjednačene igre pretrpio poraz 2:0. Sam početak utakmice, očekivano, bio je oprezan sa obje strane jer obje su momčadi izmijenjene u odnosu na jesen – Zagorec više, Dugo Selo manje. Nakon ispitivanja snaga domaćin je preuzeo inicijativu i pokušava doći do pogotka dok je obrana Zagorca uspješno odolijevala jalovim napadima Dugog Sela. Ipak, dvije pogreške u nepune tri minute pri samom kraju prvog poluvremena gurnule su domaćina prema relativno sigurnom vodstvu od 2:0. Najprije je, u 40. minuti, Tarasenko iskoristio oštar ubačaj Bastaleca u šesnaesterac gostiju na sedam osam metara od vrata Bručija te je snažnim udarcem nebranjivo pogodio gornji lijevi kut Bručijevog gola. Samom ubačaju Bastaleca prethodio je aut kojeg je izveo Filipović do potpuno samog (?) Bastaleca koji je lakoćom iskoristio pogrešku obrane Zagorca te ubacio odličan centaršut do samog Tarasenka. Tri minute kasnije lopta je bila u nogama Juniora u kojeg je malo oštrije ušao Slunjski i uzeo loptu i dok je Junior tražio prekršaj, sutkinja ostala nijema, Max Slunjski je izašao sam pred Bručija i lako ga svladao za sigurno vodstvo. Drugo poluvrijeme za-
PREGRADA 0
BREGANA 0
SUCI: Kumpar Ivan (Stubičke Toplice), Kožar Nikola (Donja Stubica), Sokolić Krešimir (Novi Golubovec)
DELEGAT: Dlesk Darko (Sveti Križ Začretje)
STRIJELCI: -
PREGRADA: Vdović, Hrestak P., Špiljak, Škreblin, Zdolc (Boršić 66’), Burić (Premužak 69’), Hriberski, Hajdinjak, Lovrenščak, Makek (Fišter 66’), Jurak, Fišter, Premužak, Hrestak S., Boršić, Ljubić, Vrhovski, Trener: Kolar Dejan
počelo je u istom ritmu kao i prvo s tim da je Zagorec polako preuzimao inicijativu i imao je pogotovu u posljednjih 20 minuta susreta ali niti jednu od ukazanih (polu)prilika nije uspio realizirati te je na semaforu nakon posljednjeg zvižduka sutkinje Martinčić pisalo Dugo Selo 2. Zagorec 0. Svoj sljedeći susret Zagore opet igra u gostima protiv Osijeka II. Susret se igra u nedjelju, 5. ožujka sa početkom u 14 sati u Bijelom Brdu.
DUGO SELO – ZAGOREC 2:0 (2:0)
DUGO SELO: Gradski stadion.
Gledatelja: 200. Sutkinje: Ivana Martinčić (Koprivnica), Sanj Rođak – Karšić (Podravske Sesvete), Ivona Pejić (Zagreb). Četvrta sutkinja: Lara Bulić (Sveta Katarina).
Strijelci: 1:0 Tarasenko 40'; 2:0 Slunjski 43'.
DUGO SELO: Kakša, Bastalec, Darojković (70' J. Starčić), Filipović, Tarasenko (88. Gašparac), Slunjski (79. Perić), Petković, M. Starčić, Kovačić, Palić, Ljuboja. Trener: Tihomir Šeperac.
ZAGOREC: Bruči, Orlović, Sanogo (52' Barišić), Adžić, Radić (69. Bračević), Smrekar, Kanceljak, Jug (69. Cruce –Corcy), Dunić, Čondrić, Junior. Trener: Perica Vidak.
Žuti kartoni: Palić (37'; 88 ' Dugo Selo),Petković (90'+3' Dugo Selo), Jug (13' Zagorec), Čondrić (90' + 1' Zagorec), Orlović (80' Zagorec), Kanceljak (77' Zagorec).
Crveni karton: Palić (88' Dugo Selo)
BREGANA: Sauer, Trčak, Dah (Baltić 53’), Gaberc (Runtas 46’), Kamenić, Šteko, Kruhan, Crnković (Bogut 66’), Radenović, Debeljak, Gatačkić, Čučić, Runtas, Bogut, Baltić, Trener: Stanec Matija
DEVETKA 0
RUDAR DZ 2
SUCI: Kederov Ana (Zagreb), Šegota Karla (Zagreb), Brozović Maja (Zagreb)
DELEGAT: Bačko Rajko (Zagreb)
STRIJELCI: 0-1 Jurina (1’), 0-2 Jurina (62’)
DEVETKA: Živanović (Fiedler 36’), Franje (Vlajčić 36’), Hruškar, Nikolić, Kovač (Dabro 53’), Romac (Perković
53’), Mijić, Nikolić (Šarić 38’), Udovičić (Brkić 66’), Petrović (Kovač 66’), Suljić, Fiedler, Šarić, Perković, Brkić, Vlajčić, Dabro, Kovač, Trener: Mendeš Mislav
RUDAR DZ: Piljek, Gregurić T. (Mutak 39’), Matuša (Čuk 47’), Vurnek, Pilski, Poslek, Jurina, Topolovec, Martinić (Medić 53’), Gregurić I., Tuđa, Čuk, Medić, Mutak, Trener: Roksandić Dragan
II. NL (SREDIŠTE) MLAĐI PIONIRI
PREGRADA
BREGANA
SUCI: Kožar Nikola (Donja Stubica),
Kumpar Ivan (Stubičke Toplice), Sokolić Krešimir (Novi Golubovec)
DELEGAT: Dlesk Darko (Sveti Križ Začretje)
STRIJELCI: 0-1 Janžić (1’), 0-2 Velić (16’), 0-3 Janžić (22’), 0-4 Janžić (39’), 1-4 Tomić (43’)
PREGRADA: Papeš, Hršak, Ivanjko Leonardo, Ivanjko Lovro, Tomić, Čuček, Puhek, Štruk, Hrženjak, Krsnik, Lovrenščak, Lazar, Horvatiček, Bosnar, Družinec, Lugarić, Gorupić, Hanžić, Trener: Kotarski Vinko
BREGANA: Matijaščić, Jantolić, Vetma, Prosinečki, Vrančić, Stanić, Remus, Janžić, Filipec, Velić, Vučinić, Kamenić, Fresl, Trener: Marić Mario
DEVETKA 0
RUDAR DZ 1
SUCI: Šegota Karla (Zagreb), Kederov Ana (Zagreb), Brozović Maja (Zagreb)
DELEGAT: Bačko Rajko (Zagreb)
STRIJELCI: 0-1 Sente (28’)
DEVETKA: Vedriš, Tot, Antolić, Jakuš, Milaimović, Šainović, Marić, Katić, Brajković, Ćutić, Dabro, Horvat, Okić, Sabljko, Bosnar, Brletić, Dumbović, Petrović, Trener: Lalić Vladimir RUDAR DZ: Kolar, Zajec, Mužar, Hajdaš, Rusan, Krznar, Maček, Sinković, Šipek, Krleža, Sente, Brcko, Šagud, Hundić, Tkalec, Jakuš, Papišta, Leško, Trener: Drempetić Matija
Pred nama je proljetni dio sezone u 4. NL središte skupina A. Iz zagorskog kuta, jedva se čeka, jer već prvi pogled na ljestvicu nakon jesenskog dijela otkriva puno razloga za zadovoljstvo u zagorskom nogometu. Naime, na prva dva mjesta nalaze se dva zagorska kluba i to sa sasvim solidnom zalihom. Podsjećamo, Golubovec je sezonu završio na vodećoj poziciji sa 36 bodova. Tondach zaostaje četiri boda, dakle ima 32, a prvi nezagorski pratitelj je Zagreb sa 25 bodova, ili sedam manje od
Tondacha i čak 11 od Golubovca. No, naravno, neće naslov stići u Zagorje sam od sebe, trebat će i odlična proljetna sezona, no uvjereni smo da i Golubovec i
Tondach mogu nastaviti sa sjajnim igrama i potvrditi nedvojbeni status favorita, koji su si sami nametnuli sjajnim jesenskim rezultatima i igrama. Nisu pretrpjeli niti puno promjena, pa s nestrpljenjem čekamo nastavak. No, bit će zanimljivo vidjeti i preostalih pet zagorskih predstavnika, u različitim ulogama ovoga proljeća. Mladost Zabok kreće u sezonu sa 10. mjesta, sa dosta pojačanja, što pak s druge strane donosi i imperativ rezultatskog iskoraka. Mladost za Zagrebom zaostaje samo pet bodova, dakle manje nego Zagreb za Tondachom, pa je rezultatski gledano skok i te kako moguć. Mjesto iza Mladosti proljeće dočekuje Rudar DZ, koji je sa jako mladom ekipom u nekim dijelovima jeseni bio pravi hit ove lige. Na prvi dojam, sa pola sezona iskustva ''na leđima'' trebalo bi biti samo još bolje, no valja vidjeti kako će kroz sezonu ova ekipa 'grabiti'.
Odmah iza Rudara je Klanjec sa 17 bodova i nekako je to već opasna zona. Klanjec je znao pružati jako dobre igre, nekad se čini i bolje od rezultata, možda baš ovo proljeće donese i više rezultatskog uspjeha i siguran hod ka opstanku. U najtežoj poziciji od zagorskih predstavnika su Stubica i Straža. Stubica je na 14. mjestu sa 15 bodova, a Straža obrnuto, na 15. mjestu sa 14 bodova. I jedni i drugi dosta su daleko od zadnjeg Vojnića (8 bodova), no za siguran opstanak trebat će dodatni iskorak.
Da će biti lako, neće, ali da i jedni i drugi mogu taj cilj dohvatiti, mogu. Stubici će sigurno jako nedostajati Drempetić, koji je otišao u Mladost Zabok, pa ostaje vidjeti kako će to izgle-
dati bez njega. Ostaje nam naravno i nada da će ovaj početak proljetnog dijela donijeti koliko toliko dobre terene s obzirom na vremenske uvjete, i da će naslov stići u Zagorje. Utvaramo si da naslov ovog teksta neće biti teret vodećoj vojci, već samo imperativ da u pravoj borbi, kako kroz svih 15 kola, tako i kroz jednu međusobnu utakmicu odluče o prvaku. Što se tiče prvog proljetnog kola, na rasporedu je jedna zagorski derbi, ujedno i susjedski. Tondach dočekuje Rudar DZ. Ta je utakmica na rasporedu u subotu u 15.30, kada će i Straža dočekati Polet (SK). U nedjelju će se tri utakmice igrati u Zagorju. Mladost Zabok u 10 sati dočekuje Špansko, a u 15.30 Stubica dočekuje Vojnić '95', a Klanjec Prečko. Vodeći Golubovec ima baš težak start, jer u prva dva kola ima teška gostovanja, prvo kod Brezovice u subotu u 15.30 sati, a već tjedan dana kasnije kod trećeg Zagreba. (Elvis Lacković)
4. NL središte A 2022/23. 16. kolo
Brezovica - Golubovec
04.03.2023. 15.30 h
Blato - Zagreb
04.03.2023. 15.30 h
Tondach - Rudar DZ
04.03.2023. 15.30 h
Straža - Polet (SK)
04.03.2023. 15.30 h
Stubica - Vojnić 95'
05.03.2023. 15.30 h
Mladost Zabok - Špansko
05.03.2023. 10 h
Odra - S. Kraljevec
05.03.2023. 15.30 h
Klanjec - Prečko
05.03.2023. 15.30 h
LISTA STRIJELACA: 11
Jurčić Marko (2 KU) (NK Prečko) 10
Luter Filip (5 KU) (NK Odra)
9
Ćavar Marko (NK Polet (SK)) 8
Vujica Dubravko (NK Golubovec)
7
Bobek Dario (NK Golubovec)
Drčić Jakov
(3 KU) (Klanjec, NK Mladost Z)
6
Drempetić Matija
(3 KU) (Stubica, NK Mladost Z)
Navrotskyi Maksym (NK Zagreb)
Pešec Nikola (NK Stubica)
Smolčić Veno
(1 KU) (NK Brezovica)
Švigir Ivan
(NK Špansko)
Vidićek Borna (NK Straža)
BREZOVA – Održana je redovna godišnja skupština NK Vatrogasac iz Brezove i to nakon dvije godine pauze zbog pandemije. Najvažnija vijest sa ove skupštine je promjena na čelu kluba. Naime, vrlo uspješnog predsjednika Josipa Kroga zamijenio je Danijel Merkaš, dugogodišnji kapetan kluba, ili kako ga znaju zvati u klubu ''Katića za sve''. Nažalost, dosadašnji predsjednik Krog zbog privatnih i poslovnih obveza nije bio u mogućnosti nastaviti svoj izuzetno uspješan mandat. Bio je ovo i vrlo emotivan trenutak, jer u klubu i mjestu znaju cijeniti sve što je Krog napravio za Vatrogasac u jako teškoj situaciji. Svojim radoholičarskim načinom rada napravio je pravo malo čudo i ponovno pokrenulo klub koji je doista u jednom trenutku bio na aparatima i čekao da ih netko ugasi. No dolaskom popularnog Joca,
klub i mjesto ponovno proživljavaju puno lijepih trenutaka i zajedno se raduju novim uspjesima. Stoga valja vjerovati da ovo nije zbogom, nego samo doviđenja do ponovnog susreta i novih uspjeha, koji će biti
dio njegove ostavštine. Nema sumnje da će i novi predsjednik, igračka legenda kluba nastaviti u istom smjeru na radost ljubitelja nogometa u ovom mjestu i navijača Vatrogasca. (Elvis Lacković)
U organizaciji NK Stubica u sportskoj dvorani završena je mini nogometna liga "Gupčev kraj" za limače
DONJA STUBICA - Nakon jedanaest odigranih kola u sportskoj dvorani u Donjoj Stubici završena je mini nogometna liga "Gupčev kraj" za limače, na kojoj je nastupilo dvanaest ekipa limača iz zagorskih klubova. Najviše uspjeha imali su limači Klanjca koji su zasluženi pobjednici lige i jedina ekipa bez poraza. Ligu su završili s osam pobjeda i tri neriješena ishoda uz 29 osvojenih bodova. Pod vodstvom trenera Luka Lovreka za limače Klanjca nastupili su: Patrik Vlahović, Petar Kladnički, Matej Slovenec, Mihaela Jambrešić, Lovro Zlatolas, Marcel Vlahović, David Kapčić, Janko Broz, Andrija Žitnik, Lovro Petrišić, Matija Glogoški, Patrik Postružin i Jakov Leš. Drugo mjesto pripalo je limačima Škole nogometa Zabok koji su pod vodstvom trenerice Maje Gregurić osvojili 24 boda, a nastupili su u sastavu: Leon Topolovec, Borna Herceg, Teo Pihač, Patrik Vukić, Neo Jurjec, Lovro Picek, Lovro Stažnik, Fabian Mucak, Patrik Gojšić, Luka Žegrec, Matej Čačko, Noah Kurek, Martin Tretinjak, Patrik Pavetić, Lukas Kos i Jakov Šivalec. S 23 osvojena boda treće mjesto zauzela je ekipa limača Oroslavje A, koju je vodio trener Marin Kožuh, a nastupali su: Patrik Horvat, Filip Mokrovčak, Dean Franković, Tin Franković, Mart Šipek, Leon Vukman, Toma Topfer, David Kralj, Jakov Kučak i Vito Vuk. Za najboljeg igrača lige proglašen je Neo Jurjec iz Škole nogometa Zabok, najbolji strijelac je s 12 postignutih golova Ivan Matanović iz Jedinstva A, a najbolji vratar Patrik Vlahović iz pobjedničke ekipe Klanjca. Najboljim ekipama i pojedincima nagrade su dijelili predsjednik NK Stubica Krešimir Vlajčević i predsjednik Sporske zajednice Donja Stubica Igor Čajko. NK Stubica i omladinski pogon ovog kluba na čelu s voditeljicom, Sandrom Belinić, još jednom su se pokazali odličnim orgranizatorima. (T. Zrinšćak)
Rezultati 11. kola:
Oroslavje B - Zagorec VT 1:0
Jedinstvo B - Oroslavje A 1:1
Tondach A - Klanjec 2:4
Jedinstvo A - Tondach B 4:0
ŠN Zabok - Tondach A 6:2
Jedinstvo B - Klanjec 0:1
Matija Gubec - Stubica 0:1
Gaj Mače - Klanjec 2:2
Konačni poredak:
1. Klanjec 29 (29:7)
2. Škola nogometa Zabok 24 (42:10)
3. Oroslavje A 23 (25:10)
4. Jedinstvo A 22 (14:12)
5. Matija Gubec 20 (19:11)
6. Tondach A 18 (25:21)
7. Stubica 17 (16:16)
8. Gaj Mače 9 (11:23)
9. Oroslavje B 8 (9:28)
10. Jedinstvo B 6 (11:22)
11. Tondach B 6 (6:27)
12. Zagorec VT 6 (5:35)
VREMENSKA SLIKA: Središnji dio veljače donio nam je toplije vrijeme uz sunčana razdoblja i novu južinu. Nekima je zamirisalo na proljeće. Temperatura zraka je postupno rasla tako da smo danju polako hvatali 15-ak Celzijevih stupnjeva, ponegdje i blizu 20. Kraj mjeseca ipak nam je opet donio promjenjivije i hladnije vrijeme pa je za vikend bilo i snijega. Postupno je zahladilo tako da ćemo na proljeće ipak još malo pričekati. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNO-
ZA: U utorak puno oblaka, ali većinom suho vrijeme. Tijekom dana su moguća i kraća sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura oko -1, a najviša dnevna do 5 Celzijevih stupnjeva.
Srijeda bi nam također mogla donijeti većinom suho vrijeme uz šansu za kraća sunčana razdoblja. Puhat će umjeren, na udare i pojačan sjeveroistočni vjetar. Ujutro je moguć slab mraz, a dnevna temperatura će narasti
na otprilike 5-6 stupnjeva u plusu.
Krajem srijede i u četvrtak može biti malo slabih oborina na granici kiše i snijega, ali zasad se čini tek toliko da ih moramo spomenuti, nije to ništa ozbiljno. I dalje umjeren sjeverac, a temperatura zraka bi danju mogla biti stupanj-dva niža nego u srijedu.
Prognoza za petak pokazuje većinom suho vrijeme. Bit će dosta oblaka, ali su moguća i kraća sunčana razdoblja.
Vjetar malo slabiji nego u prethodnim danima, a temperatura u blagom porastu.
Ujutro oko nule, a popodne bi mogla narasti do 7 Celzijevih stupnjeva.
Vikend izgleda uglavnom suho uz kombinaciju oblaka i kraćih sunčanih razdoblja.
Trebao bi se nastaviti polagani trend porasta temperature. Jutarnje brojke i dalje oko nule, ali najviša dnevna temperatura bi mogla doći i do 10 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak možda bude malo slabe kiše ili susnježice, a sjeverni vjetar će opet malo pojačati.
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Djevojčice su rodile:
Marta Sviben
Krapina
Kristina Fulir
Budinščina
Dijana Mihovilić
Sveti Križ Začretje
Nikolina Šivalec
Zabok
Ivana Delija
Belec
Marina Filipčić
Petrovsko
Dina Hopek
Konjščina
Dječake su rodile:
Suzana Papež
Zlatar
Branka Žnidarec
Pregrada
Martina Kolar
Sveti Križ Začretje
Snježana Marković Đurin
Budinščina
Marta Komorčec
Mihovljan
Barbara Šoštarko
Krapinske Toplice
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.
Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.
Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com
Jim Al-Khalili: Svijet po fizici knjiga
U svojem novom djelu Svijet po fizici kvantni fizičar Jim Al-Khalili pruža fascinantan uvid u otkrića fizike o našemu svijetu. Bacajući novo svjetlo na duboke spoznaje suvremene fizike, Al-Khalili nam približava ono što nam ova silno važna znanost govori o svemiru i prirodi same stvarnosti...
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: VID LEŽ, IVANA I CVJETE HUIS 22, 49210 ZABOK
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 978
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Nagradni pojam:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.
KOKAINSKI MEDVJED
IZVORNO IME: Cocaine Bear
ŽANR: horor, triler
REDATELJ: Elizabeth Banks
ULOGE: K. Russell, M. Martindale, R. Liotta, A. Ehrenreich,. TRAJANJE FILMA: 95 min
Cijena ulaznice: 4,50 €
IZVORNO
ŽANR:
REDATELJ:
ULOGE:
Cijena
4,50 €
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: MARTIN KOLAR, ULICA BREGI ZABOČKI 6, 49210 ZABOK
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 978
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
An i Ervasti, Ma i Pikkujämsä: CupOfTherapyTM: Zajedno kroz sate knjiga
Ova malena knjižica je domišljata kombinacija pisanog teksta i ilustracije koja portretira vječno aktualnu temu – naše emocije u pokušaju da balansiramo poslovni život i slobodno vrijeme. Pokušava nas podsjetiti da je normalno suočiti se s različitostima i problemima u svakodnevnom životu te da ne smijemo zaboraviti da smo dovoljno važni baš onakvi kakvi jesmo...
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: MAŠA HRANIĆ, KUMROVEČKA 2, 49210 ZABOK
An i Ervasti, Ma i Pikkujämsä: CupOfTherapyTM: Zajedno kroz sate 978
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Knjigu će dobiti poštom
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb
49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491
info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati
kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati
ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1
49216 DESINIĆ
049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
od 1. travnja do 30. rujna
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske
obrte, znanja i vještine
Muzeja 'Staro selo'
kumrovec
049 225 844 craftattract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža
zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje
sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr
Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec
Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati
od utorka do petka prema
najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u
Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10
49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64
49245 Gornja Stubica
t 049 587 880
t 049 587 890
Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Galerija Antuna
Augustinčića
klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10
49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
aktualan • točan • ažuran
Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
restoran Dvorac Mihanović
NAGRADNA KRIŽALJKA
Dobitnik/ica nagradne križaljke
HRŠAK NATALIJA PREGRADA VRHI 18, 49218 PREGRADA Nagradni pojam: VATRENO KRŠTENJE
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
RESTORAN DVORAC MIHANOVIĆ Rezervacije: info@terme-tuhelj.hr dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr +385 49 203 772
Ovan (21.ožujka - 20. travnja)
Bit ćete u odličnoj intelektualnoj formi, a najviše će vam od ruke ići poslovi koji zahtijevaju komunikacijsku vještinu i pismenost. Ojačat će i vaše ljubavne spone s partnerom. Zdravi ste.
SAVJET TJEDNA: Nastavite s pozitivnim promjenama!
Bik (21.travnja - 21. svibnja) Nećete skrivati vašu iznenadnu ambicioznost. Poslovi će vam ići od ruke, a mogli biste osim pohvala dobiti i novčanu nagradu. S partnerom biste trebali češće provoditi vrijeme. Nedostajat će vam energije.
SAVJET TJEDNA: Opreznije budite za volanom!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Planirati ćete sastanke, putovati, kratko rečeno, briljirati. Vaših pet minuta stiglo je i u ljubavi. Prema nekome će se probuditi snažni osjećaji. Premalo ćete spavati.
SAVJET TJEDNA: Nemojte se previše umarati!
Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Čekajte prave prilike za akciju. Sada nije povoljno vrijeme za ništa takvo. Ni na ljubavnom planu nije onako kako bi trebalo biti. Pronađite način kako ugoditi partneru. Pazite na ozljede!
SAVJET TJEDNA: Držite se reda!
Lav (23. srpnja - 22. kolovoza)
I dalje ste nastavlja vaše sjajno razdoblje. Imat ćete pregršt novih ideja, a zvijezde će vam biti i više nego naklonjene. Iskoristite ove pogodnosti na ljubavnom planu. Povremeni umor.
SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte svakome!
Djevica (23. kolovoza - 22. rujna)
Ma kako teško bilo u zadnje vrijeme na poslovnom terenu iz borbe ćete izaći kao pobjednik. Prema partneru ćete često biti nepovjerljivi i ljubomorni. Borit ćete se sa iscrpljenošću.
SAVJET TJEDNA:Odmorite se!
Vaga (23. rujna - 22. listopada)
Netko će znati cijeniti vašu predanost poslu. S partnerom očekujte prolazna nezadovoljstva. Ukoliko vam se netko sviđa krenite naprijed. Trošit ćete previše energije.
SAVJET TJEDNA: Nađite vremena samo za sebe!
Škorpion(23. listopada - 21. studenoga) Neugodne i zahtjevne poslove ako je ikako moguće odgodite, jer će vam radna sposobnost biti umanjena. U komunikaciju s partnerom potrebno je uložiti puno više strpljenja nego što ga imate. Pad imuniteta.
SAVJET TJEDNA:Izađite s društvom!
Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) U poslu opreznije birajte suradnike. Nisu svi kakvima se predstavljaju. Raspoloženje će vam se popraviti pa ćete biti društveni i otvoreni za ljubav. Bit ćete skloni ozljedama.
SAVJET TJEDNA: Oprezno s oštrim predmetima!
Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Vaše poslovne obveze će se povećati, pa ćete morati obavljati i poslove za koje niste plaćeni. Bit ćete sumnjičavi i ljubomorni prema partneru. Puno obveza znači i puno stresa.
SAVJET TJEDNA: Budite u kondiciji!
Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Slobodno odahnite. Bit će sve manje briga i problema, a sve više razloga za zabavu. Samci bi se mogli zbližiti s nekim koga dugo poznaju. Zdravlje redovito kontrolirajte.
SAVJET TJEDNA Ostanite svoji!
Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Oslabljena koncentracija usporit će vas u radu. Moguće su pogreške i kritike. S partnerom niste trebali ustrajati na iskrenosti. Smanjite unos masne hrane i pripremite se za more.
SAVJET TJEDNA: Budite na oprezu!
Mjesec ženske energije 8. ožujka, Večera s prijateljicama uz glazbu
Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.
Proteklog su se vikenda na hrvatskim autocestama i cestama mogle vidjeti apokaliptične scene. Hrvatski muževi, očevi obitelji, suznih su očiju nervozno obilazili oko nepomičnih i ukoso zaustavljenih automobila nasred snijegom zatrpanih prometnica, a majke su, čedno zamotane u šalove i deke, tješile prestravljenu djecu u skafanderima i proklinjale dan kada su odlučile kupiti Louis Vuitton šal umjesto zimskih guma za auto.
Božji znak
Mainstream mediji jedinstveno su prenosili te stravične scene s gotovo identičnim naslovima koji su ukazivali da su bijele pahulje, do sad neviđene na ovim prostorima, presjekle Hrvatsku na dva dijela. Zimske službe su bile u očaju. –Ovo je Božji znak. Moramo se promijeniti. Snijeg je pao bez ikakve najave i mi smo bili nemoćni. Ovo je velika tragedija ne samo za vozače, već i za nas koji, eto, ridamo od tuge i jada što nas je zadesila ovakva klimatska katastrofa – ispričao nam je još uvijek vidno potresen jedan od čelnika zimskih službi.
Poziv Hrvatima
Kako nam je otkrio, odmah sljedećeg dana, već u ponedjeljak ujutro, odlučili su poduzeti jedino što je u ovakvim situacijama moguće poduzeti. – Shvatili smo da se protiv prirode i Božje volje ne može. Zato smo odmah drugi dan organizirali okupljanje na trgu gdje smo svi mi čelnici zimskih službi zajednički molili da više ne pada snijeg i da stigne južina, kako bi se to bijelo govno što prije otopilo – pojašnjava nam naš sugovornik te dodaje kako vjeruje da će njihove molitve biti uslišane te ujedno pozvao i sve ostale Hrvate da mole na istu nakanu.
Zimska služba: „Ovo je Božji znak. Moramo se promijeniti. Snijeg je pao bez ikakve najave i mi smo bili nemoćni. Ovo je velika tragedija ne samo za vozače, već i za nas koji, eto, ridamo od tuge i jada što nas je zadesila ovakva klimatska katastrofa“
Zimska služba: „Shvatili smo da se protiv prirode i Božje volje ne može. Zato smo odmah drugi dan organizirali okupljanje na trgu gdje smo svi mi čelnici zimskih službi zajednički molili da više ne pada snijeg i da stigne južina, kako bi se to bijelo govno što prije otopilo“
imendani
UTORAK, 28.02. Roman; Teofil; Bogoljub; Vikica SRIJEDA, 01.03. Albin; David; Jadranko; Zoran ČETVRTAK, 02.03. Lucije; čedomil; Iskra; ines PETAK, 03.03. Kunigunda; Marin; Kamilo; Anzelmo
SUBOTA, 04.03. Kazimir; Eugen; Natko NEDJELJA, 05.03.
2. Korizmena ¨Pačista¨. Euzebije,Vedran; Lucijel. papa
PONEDJELJAK, 06.03. Marcijan; Agneta; Zvjezdana
signal.print.zabok
Sretan imendan, Zvjezdana!
Ime Zvjezdana je nastalo od imenice zvijezda, koja je pak simbol duha i svjetlosti. U Hrvatskoj danas živi više od 2000 Zvjezdana, a ime je najpopularnije bilo od 1956. do 1965. godine. Žene koje nose ovo ime su velikodušne, jedinstvene, entuzijastične, ali i zagonetne.
MISE MARIJA BISTRICA
Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
ime tjedna jeste li znali?
nezavisni regionalni portal
…da grožđe crnog pinota ima 30.000 gena u svojoj DNK? Usporedbe radi, ljudi imaju oko 20 do 25 tisuća gena
… da zrak koji iskihnemo može dostići brzinu od preko 160 kilometra na sat?
…da su sove jedine životinje koje mogu vidjeti plavu boju?