Zagorski list 976

Od ideje 20-ak entuzijasta do manifestacije u TOP 10 u RH: Spektakularna Bitka kod Stubice oduševila 15-ak tisuća posjetitelja i predsjednika Zorana Milanovića

VELIKI PLAN

Gradit će se most i spojiti gospodarske zone Zaboka i Velikog

Trgovišća

SUSTAV OBRANE OD TUČE JE U RASULU!

Ministarstvo šuti, a raketari tvrde:

NOVA POŠAST

Drastično

raste

kibernetički kriminal u Zagorju

'Ove godine Zagorje očekuju gore i jače tuče nego lani. Prva stiže već u travnju!'

Sustav obrane od tuče neće se ukinuti ove godine, tvrdi Josip Salatko, predsjednik

Udruge raketara protugradne

Sustav obrane od tuče je u rasulu! 'Ove godine očekuju nas gore i jače

O sustavu obrane od tuče Ministarstvo se, barem do zaključenja ovog teksta, odlučilo za šutnju, dok je s druge koji smo dobili ne otkriva puno, osim daljnjeg inzistiranja od strane DHMZ-a da sustav obrane od tuče nije učinkovit,

Sustav obrane od tuče u potpunom je rasulu. Ukinuta je upotreba protugradnih raketa, raketari su ostali bez radara i radio veza, a meteorološkim otopinama koje se koriste u prizemnim generatorima uglavnom je istekao rok trajanja još prije par godina. Također, mreža sustava obrane od tuče znatno je prorijeđena, a Državni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo poljoprivrede stalno ponavljaju kako je obrana od tuče svojevrsni 'placebo', odnosno, da njena učinkovitost nije znanstveno dokazana. Zbog toga su isprva, još 2020. godine, zabranili upotrebu raketa, a potom i najavili kako će u Hrvatski sabor uputiti prijedlog da se ukine Zakon o sustavu obrane od tuče, odnosno, da se ukine bilo kakav oblik obrane od tuče. I u takvoj situaciji došla je 2022. godina, koju će, kad su vremenske prilike u pitanju, zagorski poljoprivrednici pamtiti ne toliko po suši koja je obilježila ljetne mjesece, već više po tučama koje su još u proljeće u nekim dijelovima Zagorja u više navrata u potpunosti uništile nasade, usjeve, ali i oštetile brojne gospodarske objekte. Najgore su prošli Kumrovec, Klanjec, Zagorska Sela, Hum na Sutli te neki dijelovi Pregrade, Oroslavja i Velikog Trgovišća. Još uvijek se pamte nadrealne scene kojima smo svjedočili 2. lipnja prošle godine kada su ceste u Kumrovcu bile zatrpane ledom, na nekim mjestima i po četrdesetak centimetara debelim slojevima leda, što je zadalo puno posla i muke cestarskim službama, vatrogascima, civilnoj zaštiti i komunalnim redarima. O šteti koja je nanesena poljoprivrednicima da i ne govorimo.

Izmotavanje ministrice

Već sljedećeg dana taj je dio Krapinsko – zagorske županije posjetila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, obećala je financijsku pomoć države oštećenim poljoprivrednicima, no, kao i čitava javnost, i novinari su od nje tražili odgovore zbog čega se uništava i zapostavlja obrana od tuče. I ne samo zapostavlja, već Ministarstvo poljoprivrede, koje je sukladno važećem zakonu Republike Hrvatske dužno osigurati i nadzirati sustav obrane od tuče, taj isti zakon krši pa je DHMZ-u prošle godine poslalo dopis da, umjesto 01. svibnja, kako nalaže zakon, obrana od tuče započne 01. lipnja. No, ni na to DHMZ nije bio spreman jer nije na vrijeme opskrbio raketare. Ipak, pred kamerama, na naše pitanje o gore navedenom, ministrica Vučković sve je zanijekala i prebacila lopticu na DHMZ. - Nije

to baš tako, nismo ništa dopisom odlučili. Za upravljanje sustavom nije nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Nadležan je Državni hidrometeorološki zavod koji je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, no kada je donesen Zakon, predlagalo ga je Ministarstvo poljoprivrede, stoga Ministarstvo poljoprivrede mora biti predlagatelj i ukidanja, ako idemo na ukidanje, ali prijedlog i odluku, kako pravnu, tako i znanstveno-stručnu, uopće ne donosi Ministarstvo poljoprivrede, niti ono radi nešto samo na temelju dopisa, a pogotovo ne nešto što je ovako osjetljiva tema – izmotavala se tada u Kumrovcu ministrica Vučković, iako zakon jasno definira tko je za što nadležan, a i sam DHMZ nam je tada u svom odgovoru na naše pitanje odgovorio da oni operativno provode obranu od tuče prema nalozima i dopisima koje im dostavlja Ministarstvo poljoprivrede.

Ministarstvo šuti

I proteklog smo tjedna poslali upite Ministarstvu poljoprivrede i Državnom hidrometeorološkom zavodu u kojima smo im postavili nekoliko pitanja, a posebno smo istaknuli ona koja se odnose na to hoće li se sustav obrane od tuče ukinuti ili unaprijediti i poboljšati. No, ministarstvo se, barem do zaključenja ovog teksta, odlučilo za šutnju, dok je s druge strane DHMZ na naš upit odgovorio još prošle srijede, dakle, istog dana kada smo im ga poslali. No, odgovor koji smo dobili ne otkriva puno, osim i daljnjeg inzistiranja od strane DHMZ-a da sustav obrane od tuče nije učinkovit, ali kad je u pitanju njegovo ukidanje, ponovno su 'prebacili lopticu' na ministarstvo. - Ministarstvo poljoprivrede nadležno je tijelo za donošenje Nacrta prijedloga Zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče te njegovog daljnjeg upućivanja u zakonodavnu proceduru.

U ovom trenutku Ministarstvo poljoprivrede vodi razgovore sa svim zainteresiranim strana te očekujemo kako će do kraja ovog mjeseca biti poznati njegovi rezultati.

O rezultatima razgovora te osiguranju dodatnih financijskih sredstava na razini državnoga proračuna i doprinosa jedinica područne (regionalne) samouprave ovise i konkretni planovi obrane od tuče u ovoj sezoni – rekli su nam iz DHMZ-a.

Odgovor DHMZ-a

Što se tiče njihovog stava o samoj obrani od tuče, kažu, nisu ga promijenili. - Stav DHMZ-a, kao nacionalne meteorološke i hidrološke službe, o postojećoj obrani od tuče u Hrvatskoj u nekoliko navrata jasno smo komunicirali prema jav-

Dretar: "Poslao sam Ministarstvu službeni prijedlog ne gašenja, nego podizanja obrane od tuče na jedan novi, viši nivo, angažiranjem aerodroma u Gubaševu, Varaždinu i u Pribislavcu u Međimurju. Dakle, tri županije imaju tri aerodroma i na njih ide laka poljoprivredna avijacija. Kupuje se avion, koji se prerađuje na način da može dignuti srebrni jodid u atmosferu i vrši se takozvano zasipavanje. Takav avion košta oko milijun kuna"

nosti, a više možete saznati u članku objavljenom na našim mrežnim stranicama u kojem se nalazi analiza učinkovitosti i isplativosti sustava obrane od tuče u Hrvatskoj, primjeri organizacije sustava u drugim državama te znanstvene studije koje govore o učinkovitosti umjetnog djelovanja na nastanak tuče te utjecaja srebrovog jodida na stanje okoliša. Uloga DHMZ-a u zaštiti ljudskih života i zajednica od ekstremnih vremenskih i klimatskih pojava, kao što je tuča, je unaprjeđenje sustava ranog upozorenja na opasne hidrometeorološke pojave. Upravo to i činimo kroz projekt METMONIC kojim smo uspostavili mrežu suvremenih meteoroloških radarskih mjerenja i po prvi put u povijesti radarskim mjerenjima obuhvatili cjelokupan teritorij Republike Hrvatske. Suvremena radarska mreža omogućuje još efikasnije praćenje različitih oblika oborine (tuča,

kiša, snijeg i susnježica) te osigurava dostupnost tih podataka građanima Hrvatske u realnom vremenu. Motrenje olujnih pojava, njihova prognoza te rana i pravovremena upozorenja su temeljna zadaća DHMZ-a kao nacionalne hidrometeorološke službe. Hoće li se i dalje provoditi postojeći sustav obrane od tuče ili će se uvesti neki drugi oblik obrane od ove nepogode na lokalnoj razini, ostaje u konačnici na donosiocima odluka. DHMZ im prilikom donošenja odgovarajućih mjera, strategija i politika može dati podršku meteorološkim informacijama, analizama i studijama temeljenim na znanstveno dokazanim činjenicama –odgovorili su nam iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Neodgovornost DHMZ-a No, dok DHMZ tvrdi kako o ničem nema pojma, predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Josip

Ivan Kovačić HRVATSKO ZAGORJE

Josip Salatko i Davor Dretar

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković

protugradne

obrane Hrvatske, dok Ministarstvo poljoprivrede o svemu šuti, a DHMZ se pravi kao da on s time nema baš ništa

Ministarstvo šuti, a raketari tvrde:

tuče nego lani. Prva već u travnju'

strane DHMZ na naš upit odgovorio još prošle srijede, dakle, istog dana kada smo im ga poslali. No, odgovor učinkovit, ali kad je u pitanju njegovo ukidanje, ponovno su 'prebacili lopticu' na Ministarstvo poljoprivrede

Salatko tvrdi kako je zaprimio njihovu poruku da se obrana od tuče nastavlja. - Zahvaljujući zalaganju našeg saborskog zastupnika Davora Dretara, ali i pritisku javnosti i medija, ipak su odlučili da za sada još neće ukinuti sustav obrane od tuče. Mene je proteklog tjedna, kao predsjednika Udruge raketara protugradne obrane, umjesto ravnateljice DHMZ-a kojoj je to ispod časti, nazvao voditelj radarskog centra Sljeme, Kemal Feris i rekao mi kako će se obrana od tuče provoditi i ove godine te da nije ukinuta. E sad, hoće li se početi, kada će se početi i s čime će se početi provoditi, ništa se ne zna. Jer DHMZ još do dana današnjeg nije ugovorio nabavku, odnosno kupnju nove otopine. Onoj otopini koju smo koristili prošle godine rok trajanja je već odavno prošao.

A sve što je ostalo su nam uzeli. Na primjer, meni je ostalo 20 litara te stare otopine, oni su je odvezli u Čepin u skladište i sad kad će trebati početi obrana od tuče, sad će ići tamo i dovesti mi kombijem tih 20 litara te stare otopine. To su takve nevjerojatne stvari i bespotrebno, neodgovorno bacanje novaca poreznih obveznika da si vi to ne možete ni zamisliti – priča nam Salatko.

Premalo generatora

Na području Hrvatskog zagorja

DHMZ je ukinuo velik broj generatorskih postaja, sada ih je ostalo tek šesnaest u cijeloj ovoj zoni, kaže Salatko, zbog čega su mnogi dijelovi Zagorja ostali nezaštićeni od tuče. – Prošle godine su zbog smanjenja broja generatorskih postaja upravo te nezaštićene dijelove Zagorja zadesile katastrofalne tuče, a ove godine će biti još gore i još jače tuče. Znate da pratim meteorološka zbivanja, da pišem vremenske prognoze i nemojte se začuditi kad iza Uskrsa ili negdje iza 15. travnja dočekamo već prvu tuču. A mi smo nespremni za obranu od tuče i stanje će biti sve gore, zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Pa vidite kakvo je vrijeme. Prošli tjedan smo bili na -11, a sada idemo na + 12. I to će se svake godine sve više zahuktavati, nažalost. A ako se sjećate, mi smo zadnju ozbiljnu tuču imali 2011. godine. I onda od kad su ukinuli rakete, pa i zapostavili obranu od tuče, evo, prošle godine se dogodila katastrofa. Jer su prorijedili obrane od tuče i generatore, umjesto da su ih zgusnuli. Zašto su nastradali Kumrovec i Klanjec? Zato jer Pušća kod Zagorskih Sela i Dugnjevec kod Risvice više ne rade – govori nam Josip Salatko.

Osiguravajuće kuće

Prilikom našeg razgovora, sa Salatkom u društvu bio je i spomenuti saborski zastupnik Davor Dretar,

Dretar: "Nedavno sam u Saboru ponovno pitao ministricu Vučković zašto ne provodi zakon. Ako netko prođe na semaforu na crveno, platit će kaznu jer je na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama u kojem piše da se ne smije prolaziti na crveno. Ako postoji Zakon o sustavu obrane od tuče, zašto se ne poštuje? Država, dakle, svjesno krši zakon"

koji nam je otkrio što se događalo na Markovom trgu vezano za obranu od tuče. - Iako nisam član saborskog Odbora za poljoprivredu, kao saborski zastupnik imam pravo sudjelovati u radu svih saborskih tijela, stoga sam u listopadu prošle godine sudjelovao na njihovoj sjednici na kojoj je tema bila 'Sustav obrane od tuče - da ili ne?'. Jer očigledno je da ga DHMZ, kao tijelo nadležno za operativnu provedbu tog sustava, ne provodi, odnosno, ne dostavlja se dovoljna količina meteorološke otopine, zanemaruju se radarski sustavi i slično. Dakle, sustav obrane od tuče se prepušta laganom umiranju. I oni tvrde da sustav obrane od tuče nije sto posto učinkovit. I oni kažu da se okreću iskustvima nekih europskih zemalja koje su usmjerile poljoprivredne proizvođače prema osiguravajućim kućama. I ministrica poljoprivrede će vam reći da oni sufinanciraju police osiguranja poljoprivrednicima. Ali osiguravajuće kuće nisu humanitarne organizacije. Oni se bave time da ti njima platiš premiju osiguranja, a da oni tebi ne plate. To je njihov posao. Oni tako zarađuju novac. I oni vam ne osiguravaju, recimo, vaš voćnjak ili vinograd, već samo urod. Dakle, oni izračunaju koliko će vam izrasti ploda, koja je cijena tog ploda i tu cifru koju su si sami izračunali, oni osiguravaju. A to što će nekome tuča potući vinograd tako da u njemu neće biti tri godine uroda, to oni ne osiguravaju. A drugo što je bitno, subvencioniraju se premije osiguranja protiv tuče za OPG-

Salatko: "Prošle godine su zbog smanjenja broja generatorskih postaja upravo te nezaštićene dijelove Zagorja zadesile katastrofalne tuče, a ove godine će biti još gore i još jače tuče. Znate da pratim meteorološka zbivanja, da pišem vremenske prognoze i nemojte se začuditi kad iza Uskrsa ili negdje iza 15. travnja dočekamo već prvu tuču. A mi smo nespremni za obranu od tuče i stanje će biti sve gore"

ove, kojih ima u Hrvatskoj preko 100 tisuća i te se subvencije isplaćuju iz državnog proračuna. Dakle, oni sad tjeraju sve te OPG-ove u osiguravajuće kuće. Znači, porezni obveznici financiraju osiguravajuće kuće, umjesto da financiraju sustav obrane od tuče – ljutit je zastupnik Dretar.

Unaprijeđenje obrane

Kako je rekao Dretar, na toj sjednici DHMZ je iznio raznorazne podatke iz javno dostupnih studija na internetu, a prema kojima učinkovitost obrane od tuče nije dokazana. – Ja sam im donio studije koje jednako tako kažu da se ne može sto posto dokazati učinkovitost sustava od tuče, ali da mnogi pokazatelji pokazuju da je učinkovit. Smanjuje se broj dana u kojima tuča pada. Srećom, pritisak javnosti i mene kao saborskog zastupnika očito je urodio plodom tako da još uvijek na saborske klupe nije došao najavljivani prijedlog da se Zakon o sustavu obrane od tuče stavi van snage i sigurno neće doći u neko dogledno vrijeme, budući da smo digli poprilično veliku halabuku i oni ga se ne usude ugasi-

ti. I nedavno sam u saboru ponovno pitao ministricu Vučković zašto ne provodi zakon. Ako netko prođe na semaforu na crveno, platit će kaznu jer je na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama u kojem piše da se ne smije prolaziti na crveno. Ako postoji Zakon o sustavu obrane od tuče, zašto se ne poštuje? Država, dakle, svjesno krši zakon – rekao nam je Dretar napomenuvši kako je službenim putem ministrici poljoprivrede, kao saborski zastupnik, uputio i konkretan prijedlog. – Poslao sam ministarstvu službeni prijedlog ne gašenja, nego podizanja obrane od tuče na jedan novi, viši nivo, angažiranjem aerodroma u Gubaševu, Varaždinu i u Pribislavcu u Međimurju. Dakle, tri županije imaju tri aerodroma i na njih ide laka poljoprivredna avijacija. Kupuje se avion, koji se prerađuje na način da može dignuti srebrni jodid u atmosferu i vrši se takozvano zasipavanje. Takav avion košta oko milijun kuna, što je daleko, daleko manje od svih onih iznosa šteta koji se zbrajaju nakon tuče. Uostalom, kad uđete u politiku, tek onda vidite da novaca ima puno i da

milijun kuna za avion nije nikakav veliki novac za državni proračun. Samo ga treba pravedno i ispravno rasporediti – rekao nam je saborski zastupnik Davor Dretar, naglasivši kako će se i dalje zalagati da se sustav obrane od tuče unaprijedi, poboljša i učini još učinkovitijim. No, na potezu je Ministarstvo poljoprivrede.

Tuča u Kumrovcu

Meteorološkim otopinama, kojih ima malo, odavno je istekao rok trajanja

OPASNOSTI INTERNETA Djeca često nesmotreno dijele svoje lozinke, kontaktiraju i dijele osobne podatke s nepoznatim osobama,

Kibernetički kriminal u u drastičnom je porastu

Imamo slučajeve zlostavljanja putem Interneta, a odnose se na vršnjačko nasilje – dijeljenje Internetom fotografija ružnih stvari jedni o drugima u grupama društvenih mreža, otvaranje lažnih profila kako bi se izrugivalo drugoj

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Jedan od važnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti Dan je sigurnijeg interneta koji se svake godine obilježava u veljači. Naime, istraživanja pokazuju da još uvijek nemamo naviku mijenjati lozinske i ne prijavljujemo internetske prijevare nadležnim institucijama, a brojni građani uopće ni ne razmišljaju da bi mogli postati žrtvama internetskih prijevara.

Zabrinjavajuće je da su djeca već od malih nogu izložena internetskim sadržajima.

Zlostavljači

- Djeca i mladež sve više koriste računala i pametne telefone za komunikaciju s drugim, kako poznatim, tako i nepoznatim osobama. Djeca vrlo često nisu svjesna rizika komunikacije s njima nepoznatim osobama, od kojih neki mogu biti potencijalni zlostavljači i koji se često lažno predstavljaju te daju netočne podatke o svojim godinama, izgledu, mjestu stanovanja i o drugim osobnim podacima. Za razliku od potencijalnih zlostavljača, djeca uglavnom daju istinite podatke o svom identitetu i kretanju – upozorava Zoran Lončar, glasnogovornik PU krapinsko – zagorske. Identitet i kretanje potencijalnih žrtava počinitelji mogu doznati preko različitih objava na društvenim mrežama. Nakon upoznavanja na društvenim mrežama ili stranicama on-line igara, zlostavljači znaju tražiti od djece da ih dodaju na svoju listu prijatelja, kako bi mogli imati pristup većem broju djece. Zlostavljači također potiču djecu da druženje nastave kroz sredstva komunikacije koja pružaju veću privatnost: korištenjem programa za brzo internetsko dopisivanje i video pozive. Zlostavljači znaju djeci i mladima nuditi i slati kodove za nadoplatu računa putem bona, a potom ih ucjenjuju, traže protuusluge, novac, brojeve prijatelja/prijateljica ili traže da im šalju snimke koje djecu prikazuju u spolno eksplicitnom ponašanju. - Sve češće bilježimo slučajeve u kojima zlostavljači mladoj osobi pošalju seksualno eksplicitan sadržaj kako bi ju uvjerili da se razodjene pred kamerom, a potom dobivene snimke koriste kako bi žrtvu ucjenjivali da pošalje novac, ukoliko ne želi da se takav sadržaj javno objavi na društvenim mrežama. Ponude ili zahtjeve seksualne prirode djeca najčešće dobivaju prilikom korištenja društvenih mreža, aplikacija za izravnu razmjenu poruka ali i prilikom igranja igrica on-line – ističe policija.

Savjeti policije djeci i roditeljima

Tako je PU krapinsko – zagorska

'Prekomjerna upotreba

Interneta često za sobom povlači slabije rezultate u školi, izolaciju, otuđenje od druge djece i smanjenje

socijalnih

vještina, neispavanost.

Sve mlađa djeca na pitanje što bi

jednog dana

željeli biti, odgovaraju nam

"gameri", "influenceri", "streameri" te kad ih se pita što

najviše vole raditi, dobivamo odgovore – igrati igrice'

tijekom godina zabilježila porast broja kaznenih djela kibernetičkog kriminala. 2018. godine tih je djela bilo 16, 2019. bilo ih je 12, a potom kontinuirani rast – 2020. godine 33 kaznena djela, godinu nakon toga 35, a prošle godine zabiljeno je čak 46 kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta. Policija tako savjetuje djecu i roditelje da ne objavljuju osobne podatke na internetu, društvenim mrežama, chatu, blogovima ili osobnim web stranicama te budu sigurni da razumiju osnove sigurnosti i privatnosti na internetu. - Nikome, osim roditeljima i odrasloj osobi u koju imaš povjerenja, ne reci svoju lozinku, čak ni prijateljima. Osobe koje saznaju tvoje korisničko ime i lozinku mogu u potpunosti izmijeniti sadržaj tvog profila na društvenim mrežama. Neka ti prijatelji na mreži budu samo osobe koje uistinu i poznaješ u stvarnom životu. Pažljivo prihvaćaj nove prijatelje. Blokiraj korisnike s kojima ne želiš komunicirati. Drugim osobama nemoj slati fotografije koje ne bi želio/željela da se objave, a prilikom komunikacije mobitelom ili internetom nemoj pisati ništa čega bi se kasnije mogao/la sramiti. Ne otvaraj e-mailove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ ili netko za koga već znaš da je zlostavljač. Ukoliko primiš prijeteću, uznemirujuću ili seksualno ne-

primjerenu poruku u kojoj te netko nagovara da mu pošalješ svoju fotografiju bez odjeće, nemoj odgovoriti, obrati se roditelju, nastavniku ili drugoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenje. Ne briši podatke i fotografije s mobitela ili računala kako bi policija mogla pronaći osobu koja ti šalje takve poruke – neki su od savjeta koje je uputila policija.

Na Internetu čak do 10 sati dnevno

Sanja Krsnik iz Obiteljskog centra Krapinsko – zagorske županije kaže da se Centar susreće s temom sigurnosti na internetu kroz svoj savjetodavni rad. Roditelji i djeca se uključuju u savjetovanje kroz nekoliko načina: dobrovoljno; po preporuci odgojno-obrazovnih ustanova ili ustanova socijalne skrbi te obavezno po uputnici nadležnih tijela. - Što se tiče dobrovoljnog uključivanja, primjeri iz prakse nam pokazuju da se roditelji javljaju zbog druge problematike (npr. popuštanje školi, nezainteresiranost za školske obaveze, ispadi ljutnje kod djece i sl.) te se kroz savjetodavni rad pokaže da djeca pretjerano koriste Internet i društvene mreže i to bez nadzora roditelja, a imali smo slučajeva da se kod djece razvila već i ovisnost o video igricama. U prosjeku su to djeca 7.-8. razred osnovne škole. Vrijeme

boravka na Internetu varira dnevno od 30 minuta do 10 sati, koriste Youtube, Instagram, Snapchat, TikTok, i sl. mreže, igraju video igrice često nasilnog sadržaja, slušaju glazbu, gledaju filmove. Većina stavlja na Internet svoje osobne podatke i fotografije te fotografije drugih osoba, a računala su im često postavljena u dječjoj sobi, koriste lap top, tablet, mobitel također u svojim sobama bez nadzora roditelja. Ono što se još pokazalo u praksi jest da često nesmotreno dijele svoje lozinke, kontaktiraju i dijele osobne podatke s nepoznatim osobama, stavljaju nepoznate osobe pod "prijatelje". Nesvjesni su ozbiljnosti posljedica, jer smatraju da to što se događa na Internetu, nije zaozbiljno – upozora Krsnik. Dodaje da izostaju pravila i granice unutar obitelji i nedefinirano vrijeme boravka na Internetu. Kod djece se javlja nemogućnost samokontroliranja te provjeravanje profila svako malo, pod nastavom, za vrijeme obroka, obiteljskih obaveza, navečer, tijekom noći. - Prekomjerna upotreba Interneta često za sobom povlači slabije rezultate u školi, izolaciju, otuđenje od druge djece i smanjenje socijalnih vještina, neispavanost. Sve mlađa djeca na pitanje što bi jednog dana željeli biti, odgovaraju nam "gameri", "influenceri", "streameri" te kad ih se pita što najviše vole raditi, dobiva-

osobama, stavljaju nepoznate osobe pod "prijatelje"

u Zagorju porastu

fotografija neprimjerenog sadržaja, pisanje drugoj osobi, kažu u Obiteljskom centru KZŽ

PU krapinsko – zagorska

tijekom godina

zabilježila je porast broja

kaznenih djela

kibernetičkog kriminala.

2018. godine tih

je djela bilo 16, 2019. bilo ih je

12, a potom kontinuirani

rast – 2020.

godine 33

kaznena djela, godinu nakon

toga 35, a prošle godine

zabiljeno je čak

46 kaznenih

djela

kibernetičkog kriminaliteta

mo odgovore – igrati igrice. Imamo slučajeve zlostavljanja putem Interneta, a odnose se na vršnjačko nasilje – dijeljenje Internetom fotografija neprimjerenog sadržaja, pisanje ružnih stvari jedni o dru-

gima u grupama društvenih mreža, otvaranje lažnih profila kako bi se izrugivalo drugoj osobi, pa čak i odraslima te pokušaj groominga, odnosno vrbovanja – ističe Krsnik. Novi trend pretjeranog dijeljenja osobnih podataka djeteta od strane roditelja, tvz. sharenting (objavljivanje dječjih fotografija i osobnih podataka na društvenim mrežama) je povezan s rizikom od tzv. online predatora. To su osobe koje koriste anonimnost Interneta kako bi uspostavili online odnos s djetetom te ga potom zlostavljali. Taj proces često traje mjesecima, počinitelji su vrlo strpljivi i temeljiti i puno vremena troše kako bi izgradili odnos povjerenja s djetetom. Oni se na Internetu također često pretvaraju da su djeca, a nakon uspostavljanja povjerenja, koje može uključivati i okretanje djeteta protiv svojih roditelja, taj odnos često poprima oblik tzv. sextortiona. - Roditeljima savjetujemo da nadziru korištenje Interneta, razgovaraju s djecom o opasnostima Interneta i pouče ih da ne daju osobne podatke ni fotografije na Internetu te da ne dogovaraju susrete s nepoznatim ljudima. Da razgovaraju s djecom o sadržajima koje gledaju na Internetu te da se koriste Internetom zajedno s djecom. Također, važno je poučiti djecu da ne prosljeđuju niti ne komentiraju sadržaje koji nekoga mogu povrijediti. Najbolja prevencija neprimjerenog ponašanja i zlostavljanja je kvalitetno provedeno vrijeme roditelja i djeteta – zaključuje Krsnik.

Obilježen Dan europskog broja 112 kojim alarmiramo sve žurne službe

Zagorci sve više zovu 112, prošle godine su nazvali 24.563 puta!

Ekipa koja radi u Centru 112 izuzetno je iskusna, jer treba znati procijeniti u djeliću sekunde i preusmjeriti poziv na pravu adresu, nekada upravo sekunde odlučuju između života i smrti. Zbog toga je važno shvatiti koliko je odgovoran posao ovih ljudi, ali i svih hitnih službi, naglasio je ovom prilikom krapinsko – zagorski župan Željko Kolar

Jelena Klanjčić KRAPINA

U Krapini je prošlog petka obilježen Dan europskog broja 112. Ovaj je Dan ustanovljen deklaracijom 11. veljače 2009. godine, s ciljem da sve više građana shvati postojanje i uporabu broja 112, kojem je svrha na jednostavan, jednak, siguran i učinkovit način omogućiti svim građanima Europske unije pristup hitnim sustavima.

Prošlogodišnja statistika

U Hrvatskoj je broj 112 uveden 2005. godine te omogućuje besplatne pozive hitnim službama 24 sata na dan, 365 dana u godini. Pozivanjem na broj 112, možete dobiti hitnu medicinsku pomoć, vatrogasce, policiju, Hrvatsku gorsku službu spašavanja te pomoć pri nesreći i traganju na moru, a kako bi vas mogli po vašem pozivu usmjeriti pravoj žurnoj službi, potrebno je informirati ih o događaju na način da kažete što se dogo-

Dragan Žilić iz Županijskog centra 112 predstavio je prošlogodišnju statistiku, istaknuvši kako se znatno smanjio broj zlonamjernih poziva, kojih je u 2021. bilo 259, dok ih je lani bilo samo 9

dilo, gdje, kada, ima li ozlijeđenih i o kakvim se ozljedama radi, što su izuzetno bitni podaci, da bi se na vrijeme reagirali, upozoravaju iz Županijskog centra 112 Krapina. Dragan Žilić iz Županijskog centra 112 predstavio je prošlogodišnjiustatistiku, istaknuvši kako je broj poziva lani bio 24.563, što je povećanje u odnosu na 2021. godinu. No, ono što je posebno istaknuo jest da se znatno smanjio broj zlonamjernih poziva, kojih je u 2021. bilo 259, dok ih je lani bilo samo 9. Naglasio je i kako su daljnji planovi opremanje Centra informacijsko – komunikacijskom opremom i nadogradnja sustava, ali i cjelogodišnja edukacija i osposobljavanje djelatnika.

Najviše poziva prema Hitnoj

Voditelj Službe Civilne zaštite Krapina Miro Klasiček napomenuo je kako se broj zlonamjernih poziva smanjio zahvaljujući edukaciji i isticanju važnosti broja 112 u jav-

nosti, kako bi ljudi shvatili ozbiljnost pozivanja broja 112. Naglasio je i kako su najzastupljeniji bili pozivi koji su bili namijenjeni hitnoj medicinskoj službi, a istaknuo je nekoliko većih događaja u kojima je bila potrebna intervencija većeg broja žurnih službi, poput intervencije i evakuacije u Termama Tuhelj i požara u tvornici u Oroslavju. - Ekipa koja radi u Centru 112 izuzetno je iskusna, jer treba znati procijeniti u djeliću sekunde i preusmjeriti poziv na pravu adresu, nekada upravo sekunde odlučuju između života i smrti. Zbog toga je važno shvatiti koliko je odgovoran posao ovih ljudi, ali i svih hitnih službi – naglasio je ovom prilikom krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. Istaknuo je i veliku važnost dobre uigranosti i suradnje svih žurnih službi, što je, kaže, u našoj županiji postignuto. Uz župana, obilježavanje Dana broja 112 podržali su i ravnatelji i zapovjednici žurnih službi Krapinsko – zagorske županije.

Predstavljene su prošlogodišnje aktivnosti Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije i županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

U Zagorju se gradi 5 objekata od gospodarske važnosti, koji će otvoriti nova radna mjesta

S. Pušec, J. Klanjčić KRAPINA

Na konferenciji za medije u Krapini predstavljene su prošlog tjedna aktivnosti Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko - zagorske županije i županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u 2022. godini, s osvrtom na planove za 2023. godinu. Snježana Žigman, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje KZŽ, istaknula je da je 2022. Zavod bio angažiran na pripremi nacrta odluke o pokretanju 3. izmjene i dopune prostornog plana Krapinsko – zagorske županije, a usvojen je i dokument o stanju u prostoru, koji se periodički izrađuje za razdoblje od 4 godine.

Prostorni planovi

- Zavod ima nadležnosti i uključuje se u svim procesima izrade prostornih planova JLS. Tijekom protekle godine aktivnosti JLS odvijale su se na prostoru njih 19, a kroz 30 procesa izmjene i dopune prostornoplanske dokumentacije, od čega primarno 21 prostorni plan uređenja koji se je izrađivao na prostoru 3 grada i 16 općina. Osim prostornih planova uređenja koji zauzimaju dvije trećine ukupnih prostornooplanskih procesa, prostorni planovi niže razine su generalno urbanistički i urbanistički koji se izrađuju za dijelove naselja, izrađivali su se za prostor 7 JLS. Od planova koji su bili u procesu izrade tijekom 2022. godine, njih 9 je došlo do faze konačnog prijedloga plana odnosno pred donošenje – rekla je Žigman. Po nalogu župana, Zavod se angažira na izradi prostornih planova JLS, tako da je tijekom 2022. se izrađivalo 6 planova u raznim fazama izrade, od čega su 3 dovršena. - Osim tog segmenta, Zavod je u značajnoj mjeri angažiran na poslovima vođenja informacijskog sustava prostornog uređenja na nacionalnoj razini u okviru kojeg je u obvezi unositi podatke o svim donesenim dokumentima prostornog uređenja po njihovu

Kolar: Radi se na 3. izmjeni i dopuni prostornog plana KZŽ, gdje će biti ucrtana i nova trasa brze ceste Krapina – Varaždin, nova trasa tzv.

Lepoglavske spojnice, neki novi regionalni pravci za plinovod, jedan dio željezničke i cestovne infrastrukture i jedan dio koji je vezan za ulaganje u gospodarstvu

donošenju – rekla je ravnateljica, dodavši kako se ove godine nastavljaju se aktivnosti vezane uz 3. izmjenu i dopunu prostornog plana županije te nastavak aktivnosti na

prostornim planovima koji su povjereni Zavodu.

Izdano 356 građevinskih dozvola

Pročelnik Upravnog odjela Stjepan Bručić istaknuo je kako je lanjski proračun Odjela bio 31 milijun kuna, a Odjel se tijekom prošle godine bavio izdavanjem akata vezanih na prostorno uređenje, graditeljstvo, nekretnine, zaštitu okoliša i prirode, poslove vezane za prenamjenu poljoprivrednih zemljišta u građevinske, kao i poslove vezane uz vođenje registra božićnih drvaca i privremeno poslove vezano za potres.

– Izdali smo 356 građevinskih dozvola, od toga 5 dozvola za objekte koji će imati veće gospodarsko značenje kad budu izgrađeni, odnosno javit će se potreba za otvaranjem novih radnih mjesta – rekao je Bručić. Spomenuo je i kako je lani pokrenut postupak treće izmjene i dopune prostornog plana Krapinsko – zagorske županije, o čemu je već govorila ravnateljica, kao i da je u sklopu područja nadležnosti prirode i okoliša izrađen 81 akt vezano uz utvrđivanje i izdavanje uvjeta za dobivanje sredstava iz nacionalnih i EU fondova. – Vodimo i registar onečišćivača okoliša za gospo-

darske subjekte, imamo 204 takva, koje redovito pratimo i dostavljaju nam izvješća – rekao je još pročelnik. Doneseno je i 280 rješenja o prenamjeni poljoprivrednih zemljišta u građevinska, a naglasio je, između ostalog, kako se i dalje radi na sanaciji službenih odlagališta. –U tijeku su radovi na sanaciji odlagališta Gorjak, investicija je to koju vodi Grad Krapina, a Županija uplatila svoj obvezni dio od gotovo 256 tisuća kuna. Ostalo je odlagalište Tugonica, gdje je u tijeku postupak prenošenja ovlasti sa Županije na Općinu Konjščina – pojasnio je Bručić, dodavši kako se s 20 tisuća kuna pomagalo i jedinicama lokalne samouprave pri sanaciji divljih odlagališta. Doznačena su i sredstva za redovnu djelatnost Regionalnom centru Piškornica te za vođenje investicije projekta ulaganja.

Prostorni plan KZŽ

Župan Željko Kolar istaknuo je da se u prošloj godini radilo na 21 prostornom planu, kao i na 3. izmjeni i dopuni prostornog plana KZŽ, na što je usmjereno najviše kapaciteta te je angažirano 105 javnopravnih upravnih tijela sa svojim zahtjevima i informacijama. - Tu će biti ucrtana i nova trasa brze ceste Krapina – Va-

raždin, nova trasa tzv. Lepoglavske spojnice, neki novi regionalni pravci za plinovod, jedan dio željezničke i cestovne infrastrukture i jedan dio koji je vezan za ulaganje u gospodarstvu – istaknuo je Kolar, dodavši kako je izdano 5 velikih građevinskih dozvola. – To je za naše hotelijerske kuće koje su pripremale dokumentaciju za natječaj Ministarstva turizma. Već u prvih mjesec i pol dana smo izdali takve dvije velike dozvole i jedna dozvola je našoj velikoj tvrtci koja ide u proširenje proizvodnih kapaciteta. U razgovoru s direktorima tvrtki, Vetropack Straža i Omco se pripremaju u novi investicijski ciklus, govori se i o Dunapacku kojem smo izdali prije nekoliko dana novu građevinsku dozvolu – napomenuo je župan.

Gradnja zamjenskih kuća

Istaknuo je da se puno radilo oko obnove nakon potresa. Naglasio je da je na našem području srušeno 14 kuća, za njih 8 je izabran izvođač radova za rušenje te uskoro počinje izgradnja za 7 novih kuća. - Sve kuće ćemo srušiti do 1.5., njih 41, i da barem njih 80 posto ćemo početi i graditi ove godine, a sve ćemo završiti do 9., 10. mjeseca sljedeće godine – rekao je župan. Osvrnuo se i na priopćenja pojedinih stranaka vezano uz izmjene županijskog prostornog plana, koje prozivaju Županiju da je u izmjene krenula zbog kamenoloma Siljevec. – Htio bih naglasiti da smo mi našu treću odluku o izmjenama i dopunama prostornog plana donijeli na Županijskoj skupštini u trećem mjesecu prošle godine i ona je objavljena u službenom glasniku 7/22. Ta odluka ima opće odredbe, ima pravnu osnovu za izmjenu i donošenje prostornog plana i ima razloge za izmjenu i dopunu. Oni koji šalju priopćenja pozivam da otiđu na službene stranice KZŽ, da pročitaju odluku o izradi treće izmjene i dopune Prostornog plana i čak i ako su nepismeni, shvatit će zbog čega smo išli u izmjenu. A ako su pismeni, a ja pretpostavljam da svi jesu, onda neće više ići s takvim priopćenjima za javnost – zaključio je Kolar.

Domu za žrtve nasilja u obitelji 26.500 eura

KRAPINA - Župan Željko Kolar i ravnateljica Doma za žrtve nasilja u obitelji Novi početak Lovorka Latin su prošlog petka potpisali ugovor o županijskom financiranju rada Doma. Krapinsko - zagorska županija će temeljem ovog ugovora Domu za žrtve nasilja u obitelji Novi početak dodijeliti ukupno 26.500,00 eura (200.000,00 kuna) za financiranje programa socijalne zaštite prema Programu rada i Financijskom planu Doma za 2023. godinu. - Naša je obaveza osiguranje smještaja za one koji su suočeni s nasiljem u obitelji, ali i podizanje svijesti o neprihvatljivosti nasilja. Ono se ne

događa negdje drugdje i od toga ne smijemo okretati glavu nego uvijek iznova govoriti i upozoravati kako se sa nasiljem ne smije miriti. Svatko ima pravo na ono temeljno sigurno utočište, a u slučaju potrebe društvo je to koje im treba pomoći u novom početku – istaknuo je župan Kolar te naglasio kako to već više od dvije godine čini upravo Dom za žrtve nasilja u obitelji Novi početak. Ravnateljica Lovorka Latin naglasila je kako je Dom u 2022. godini osigurao pomoć i smještaj za 27 korisnika te će i u 2023. godini nastaviti s primarnom djelatnosti smještaja za žrtve obiteljskog nasilja.

- U ovoj ćemo godini pružiti i novu uslugu savjetovanja i pomaganja žrtvama obiteljskog nasilja u okviru rada Savjetovališta Doma. Osim osiguravanja psihosocijalne pomoći i podrške žrtvama nasilja u obitelji, usmjereni smo i na edukativne aktivnosti u okviru projekta Novi početak. Važno nam je omogućiti edukacije za kolege, stručnjake, učenike i širu javnost s ciljem razvijanja znanja i podizanja svijesti da za nasilno ponašanje nema opravdanja – kazala je ravnateljica Latin te zahvalila Krapinsko - zagorskoj županiji na podršci i osiguravanju sredstva za rad Doma. (zl)

Predstavljene realizirane aktivnosti Županije iz resora gospodarstva

i

komunalne infrastrukture u 2022. godini

'Gospodarski rezultati u 2021. godini bili su fantastični, a naznake su da je 2022. bila još i bolja'

U gospodarstvo je u 2022. godini uloženo 7,1 milijuna kuna, a 1,8 milijuna u promet i komunalnu infrastrukturu

UKrapini je održana konferencija za medije na temu realiziranih aktivnosti iz resora gospodarstva i komunalne infrastrukture u 2022. godini, s osvrtom na planove za 2023. godinu. Kako je istaknula pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić, ukupno je u gospodarstvo te promet i komunalnu infrastrukturu uloženo u 2022. godini 9 milijuna kuna ili 1,2 milijuna eura. U gospodarstvo je od toga uloženo 7,1 milijuna kuna, a 1,8 u promet i komunalnu infrastrukturu.

1,2 milijuna eura

Kako je rekla pročelnica, među aktivnostima u gospodarstvu su sufinanciranja kamata podutenicima, potpore tradicijskim obrtima, donacije Obrtničkoj i Gospodarskoj komori, potpore proizvođaćima zagorskih mlinaca, potpore za ublažavanje šteta od tuče od tuče, sufinanciranje energetskih certifikata za obnovu kuća, energetski

Za 2023. godinu planira se izdvajanje od ukupno

1.846.650,00 eura za gospodarstvo te promet i komunalnu infrastrukturu

učinkovitih vozila, sufinanciranje rada Poduzetničkog centra, REGEA –e, Turističke zajednice, Zagorske razvojne agencije i dr.Što se tiče prometa i komunalne infrastukture, provedene su aktivnosti sufinanciranja programa JLS, programa vodoopskrbe i odvodnje, prometne kulture za najmlađe JUMICAR, programa Promet nije šala ni opasnost mala, zatim tu su naknade štete fizičkim ososbama za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda, sufinanciranjwe rada Krapinsko – zagorskog aerodroma te sanacija šteta na nerazvrstanim cestama nastalih uslijed tuče. Za 2023. godinu planira se izdvajanje od 1.138.680,00 eura za gospodarstvo te 707.970,00 eura za promet i komunalnu infrastrukturu odnosno ukupno 1.846.650,00 eura.

Spajanje gospodarske zone

Zabok i Veliko Trgovišće

Župan Željko Kolar zahvalio je svim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima, jer su rezultati u 2021. godini bili fantastični. - Otišli smo prvi puta u povijesti na preko 15 milijardi, a razgovarajući sa svim direktorima većih tvrtki na području KZŽ i obrtnicima, naznaka je da bi taj rezultat u 2022. godini trebao biti još i bolji. To naravno, uz povećanja osobnog dohotka, i nama povećava izvorne prihode i omogućuje nam da dio sredstava vratimo natrag kao podršku gospodarstvu i tradicijskim obrtima, kao podršku ulaganjima u komunalnu infrastukturu visoke zone i povećali smo proračun za gospodarstvo za 2,5 milijuna kuna – rekao je Kolar. Napomenuo je da se, što se prometa tiče, posebna pažnja posvećuje sigurnosti djece u prometu. Tu su

Skrivio prometnu

HRVATSKO ZAGORJE – Zagorska policija tijekom proteklog je vikenda evidentirala tri kaznena djela krađe, dva kaznena djela teške krađe i jedno kazneno djelo oštećenja tuđe stvari, kao i jedan prekršaj iz Zakona o zaštiti od požara, jedan prekršaj iz Zakona o osobnoj iskaznici, tri prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i tri prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Zabilježeno je i 11 prometnih nesreća. Sedam prometnih nesreća bilo je s materijalnom štetom u Oroslavju, Tkalcima, Bedekovčini, Lugu Orehovičkom, Krapini i Zlataru. Četiri prometne nesreće bile su s ozlijeđenim osobama, u Vran-

akcije JUMICAR i Promet nije šala, koje se nastavljuju i ove godine. - Vjerujemo da su i te edukacije pridonijele da nismo imali većih nesreća u blizini škola – dodao je župan. Kolar je napomenuo da je povećano ulaganje za 40 tisuća eura za komunalno strukturu visokih zona. - S našim distributerima i u suradnji s JLS ulažemo približno oko 150 do 200 tisuća eura na godišnjoj razini da dovedemo vodovod i u visoke zone i na taj način omogućimo ljudima da ostanu živjeti u tim područjima. Prošle godine je bio 51 priključak, no mi taj projekt radimo već 5,6 godina i sada smo povećali sredstva i to, kada zbrojite, nije tako malo. A JLS same nikada ne bi ulagale u visoke zone jer im bi bilo preskupo, distributerima nije isplativo, a kada smo ujedinili snage, onda je to prepoznato kao dobra mjera i mi smo za ovu godinu i dodatno još povećali sredstva, a povećali smo i sredstva za

IZ POLICIJSKE BILJEŽNICE

nesreću

kovcu, Andraševcu, Malom Bukovcu te u Završju Belečkom. U Vrankovcu u prometnoj nesreći, vozač koji je upravljao osobnim vozilom pod utjecajem alkohola od 1,23 promila skrivio je prometnu nesreću zbog ne držanja potrebnog razmaka između vozila i pritom zadobio lakše tjelesne ozljede. U prometnoj nesreći do koje je došlo u Andraševcu, 31 – godišnji vozač koji je upravljao vozilom s 2,07 promila alkohola u organizmu, za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta, prešao je na suprotnu stranu kolnika i udario u osobno vozilo kojim je upravljala 28 – godišnja vozačica koja je pritom zadobila lakše tjelesne ozljede. Zatim, u prometnoj nesreći

uređenje poslovnih zona – napomenuo je Kolar. Bilo je upita velikih gospodarskih subjekata koji bi po prvi puta investirali na područje KZŽ. - Imamo nekoliko sjajnih registriranih zona koje još uvijek imaju mjesta za nove investicije, međutim kako dolaze novi investitori, tako treba i proširivati gospodarske zone. Neke bi trebalo i spojiti, kao zabočku i zonu u Velikom Trgovišću, to znači da bi morali napraviti i most. Sredstva za projektnu dokumentaciju smo predvidjeli u ovoj godini i to mora biti jedna zajednička akcija, s Gradom Zabokom, Općinom Veliko Trgovišće i Hrvatskim vodama. To ćemo sigurno u ovoj godini i napraviti –najavio je Kolar.

Bespovratne potpore u turizmu

Po prvi su puta uvedene bespovratne potpore u turizmu. - Vidjeli smo da nam raste broj privatnih

smještaja, ali da se mnogi još odlučuju za nižu kategoriju smještaja. Iz analize smo pak vidjeli da je najbolja popunjenost upravo onih koji imaju najvišu kategoriju, pa treba potencirati ljude kod investicija da krenu s višom kategorijom te kroz ovaj program možemo sufinancirati te dodatne sadržaje. Mi ćemo kroz rebalans iznos od 66.400 eura dići na 80.000 eura i onda raspisati natječaj. Vjerujemo da je to dobra mjera i odluka – istaknuo je župan. Najavio je i uvođenje potpore gospodarstvenicima i obrtnicima za edukacije i nastupe na sajmovima direktno preko Županije. - Izdano je 5 građevinskih dozvola našim velikim tvrtkama koje će ući u velike investicije, što će donijeti novo zapošljavanje. Imat ćemo snažan investicijski ciklus, a tri su naše velike tvrtke momentalno u fazi projektiranja i pripreme dokumentacije gdje ćemo izdati građevinsku dozvolu u lipnju ili srpnju ove godine i čije će investicije krenuti na kasnu jesen ili rano proljeće iduće godine. Imat ćemo jedan kontinuitet ulaganja čitavo vrijeme – rekao je Kolar, dodavši da će ulazak u Schengen pridonijeti lakšem poslovanju zagorskih tvrtki u inozemstvu. Župan se osvrnuo i na krizu zbog rata u Ukrajini. – Ta situacija je smanjila fiskalni kapacitet za buduće razdoblje, morat ćemo pomno birati investicije u koje ćemo ulaziti – rekao je. Napomenuo je da su sve mjere Županije ciljane i prate dinamiku i raspisivanje natječaja na nacionalnoj razini te zahtjeve gospodarstva. - Očekuje nas vrlo dinamično razdoblje. I kroz izmjene prostornog plana odgovorili smo na zahtjeve gospodastva – zaključio je župan Kolar.

s 2,07 promila i bez vozačke

do koje je došlo u Malom Bukovcu vozač koji je upravljao vozilom s 1,89 promila alkohola u organizmu,

prije stjecanja prava na upravljanje, zbog nekretanja vozilom uz desni rub kolnika sletio je s kolnika te pri-

tom zadobio lakše tjelesne ozljede. U Završju Belečkom u prometnoj nesreći do koje je došlo zbog neprilagođene brzine, jedna osoba zadobila je lakše tjelesne ozljede. Od ostalih događaja možemo izdvojiti jedan požar u obiteljskoj kući u Prišlinu i jedan požar suhe trave i niskog raslinja u Belcu. Na području koje sigurnosno pokriva Policijska uprava krapinsko - zagorska tijekom proteklog vikenda utvrđeno ukupno 97 prekršaja; 33 prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila, 14 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 12 prekršaja ne korištenja sigurnosnog pojasa u vozilu i 38 ostalih prekršaja u prometu. (jk)

Sabina Pušec KRAPINA

Stanovništvo Pregrade jedno je od najmlađih u Hrvatskoj. Prosječna starost stanovnika tog zagorskog grada je 42,5 godina

U čitavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Pregrada ima najmlađe stanovništvo. Vlada kao da ih zbog toga 'kažnjava'

Grad Pregrada umjesto da dobije dodatnu potporu od strane države, na neki način ispada da je kažnjen što ima velik broj mladih koji su zaposleni i nerijetko imaju dobra primanja, žali se pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj

ja se na toj ljestvici 'najmlađih hrvatskih gradova' našla na visokom

Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku koju je proveo portal Gradonačelnik.hr pokazala je da su dva zagorska grada, Pregrada i Donja Stubica, među 10 gradova s najmlađim stanovništvom u čitavoj Hrvatskoj, s prosječnom dobi stanovnika od 42,5 godine. Naime, podaci DZS-a o dobnoj strukturi u Hrvatskoj pokazuju da je prosječna starost u hrvatskim gradovima 45 godina (za usporedbu, prosječna globalna dob na zemlji je 31 godina, a u Europi je 43 godine), što znači da Pregrada, ko-

7. mjestu, ima u prosjeku mlađe stanovništvo nego što je prosjek čitave Europe. Tek malo zaostaje Donja Stubica, koja također zauzima 'iznadprosječno' 10. mjesto.

Mogući razlozi

S gradonačelnikom Pregrade razgovarali smo o toj temi, a posebno nas je zanimalo radi li se o doseljavanju mladih, povećanom natalitetu

ili smanjenom odljevu mladih ljudi iz Pregrade. – Mislim da je riječ o kombinaciji svega toga. Ruku na srce, što se tiče nataliteta, pozitivnu sliku nema nitko u Krapinsko – zagorskoj županiji, a niti u Hrvatskoj.

mi osiguravamo da se svako dijete može upisati u vrtić. Prema službenim podacima mi smo u samom vrhu Hrvatske prema ulaganjima u predškolski odgoj. Nakon predškolskog odgoja, tu je i naše ulaganje u brojne stipendije za učenike i studente, ali i naše inzistiranje da uključujemo mlade u procese odlučivanja u našoj zajednici. I mislim da je sve to polako dovelo do toga da je Pregrada poželjno mjesto za život mladima, naravno, uz činjenicu da zbilja puno ulažemo svake godine i u komunalnu infrastrukturu po našim mjesnim odborima – ispričao nam je gradonačelnik Vešligaj.

Radna mjesta

Vešligaj: "Vlada je išla za tim da se kroz porezno oslobođenje

mladima osiguraju nešto veći dohoci. No, Vlada je to odlučila, ali građani uglavnom nisu svjesni da je to isključivo išlo na teret gradova i općina. Konkretno, mi u Pregradi smo prošle godine imali povrat poreza u iznosu od 2,5 milijuna kuna i kad gledamo izvorne gradske prihode, to iznosi oko 15% našeg proračuna"

Dakle, ako razgovaramo o demografskim pojmovima, prirodni prirast je i kod nas negativan. Puno više ljudi umire, nego što ih se rađa i to je pokazao i posljednji popis stanovništva. No ipak, moram priznati da se u posljednje vrijeme primjećuje jedan pozitivan trend u smislu da se rađa puno više djece nego što je to bio slučaj prethodnih godina. S druge strane, u posljednje vrijeme se u Pregradi gradi popriličan broj novih stambenih jedinica, tako da imamo i trend doseljavanja i to su većinom mlađe obitelji. A što se tiče odljeva stanovništva iz Pregrade u veće sredine ili u inozemstvo, naravno da ima i toga, ali moj je dojam da kod nas to i nije u tako velikom broju kao što se to događa u nekim drugim sredinama – ispričao nam je gradonačelnik Vešligaj.

Gradske mjere

Kako nam je rekao, uvjeren je i da su obol tome dale i brojne mjere koje Grad Pregrada poduzima i provodi s ciljem zadržavanja i privlačenja mladih. – Grad Pregrada ima status, odnosno titulu 'Grad za mlade', a tu titulu nismo dobili bez veze, niti je to samo neko 'mrtvo slovo na papiru'. Jer da biste dobili tu titulu morate ispuniti brojne kriterije, još od predškolskog odgoja kod kojeg

Isto tako, mladi koji žive u Pregradi, uglavnom nemaju problema niti s pronalaskom zaposlenja i to često na dobro plaćenim poslovima, kaže gradonačelnik. – Na području grada Pregrada, a posebno u susjednoj općini Hum na Sutli, postoje jake poslovne zone s jakim poslovnim subjektima, koji svojim zaposlenicima zadnjih godina nude i dobra primanja, tako da je i to jedna dodatna okolnost koja pridonosi podatku da nam mlado stanovništvo ovdje ostaje i doseljava se. Evo, isto je nedavno objavljen podatak da grad Pregrada u svom stanovništvu ima treći najveći udio radne snage u čitavoj Republici Hrvatskoj. Dakle, od ukupnog broja stanovnika Pregrade, velik je broj radno aktivnog stanovništva. Što se tiče nezaposlenosti, ona kod nas gotovo da i ne postoji, ona je na razini nekakve statističke pogreške – podsjeća nas gradonačelnik.

Kazna države

No, zbog svega navedenog, Grad Pregrada umjesto da dobije dodatnu potporu od strane države, na neki način ispada da je kažnjen što ima velik broj mladih koji su zaposleni i nerijetko imaju dobra pri-

manja, žali se gradonačelnik. – Cijeli sustav financiranja jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj je loš. Mislim da je to svakome jasno. Trebamo puno toga poduzeti oko kompletne reorganizacije lokalne samouprave i uvesti drugačiji sustav financiranja jedinica lokalne samouprave. Jer ovo što imamo su sve nekakve 'vatrogasne' intervencije koje vam jedne godine nešto donesu, a onda druge godine imate situaciju da to sve izgubite jer je Vlada išla za tim da se kroz porezno oslobođenje mladima osiguraju nešto veći dohoci. No, Vlada je to odlučila, ali građani uglavnom nisu svjesni da je to isključivo išlo na teret gradova i općina. Konkretno, mi u Gradu Pregradi smo prošle godine imali povrat poreza u iznosu od 2,5 milijuna kuna i kad gledamo izvorne gradske prihode, to iznosi oko 15% našeg proračuna. Naravno,

zbog tih razloga mi smo prisiljeni dizati i cijene nekih naših usluga, kao što je cijena vrtića i slično. Dakle, država mladima kao nešto daje, a zapravo im daje na način da uzme od gradskog proračuna. Također, kad je u pitanju predškolski odgoj, država uvodi nove standarde, određuje broj zaposlenih i visinu plaća u predškolskom odgoju, a mi bez ikakve pomoći države sve to moramo sami isfinancirati. Naravno, ja sam presretan i izuzetno mi je drago da nam mlade obitelji dolaze i ostaju tu, ali mislim da bi država trebala pomoći u financiranju predškolskog odgoja na neki način, ako nikako drugačije, barem da preuzmu na sebe obvezu isplaćivanja plaća djelatnicima u predškolskom odgoju, kao što je to u slučaju školskog, odnosno, obrazovnog sustava – rekao nam je gradonačelnik Marko Vešligaj.

Ivan Kovačić PREGRADA

Foto: Facebook Gradonačelnik.hr

Marko Vešligaj

Održana 13. Sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica

Završetak promjene prostornih planova

MARIJA BISTRICA – U ponedjeljak 6. veljače je održana 13. sjednica Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica. Donijeta je Odluka o izmjenama Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središnjeg općinskog naselja Marija Bistrica (UPU Marija Bistrica 1).

Dvije manje promjene

Radi se o dvije manje promjene, jedna u članku 4., gdje se stavak 1. mijenja i glasi: ''Granica obuhvata

UPU-a mijenja se u skladu s grafičkim prikazom koji je sastavni dio ove Odluke'. Druga je vezana za članak 11. stavak 1., u kojem se točka 1. mijenja i glasi: ''dostava zahtjeva za izradu Izmjena i dopuna

Plana (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) - u roku od najviše 8 dana od nadležnih javnopravnih tijela.'' Kako je naglasio načelnik Josip Milički, donošenje ove odluke bilo je potrebno da bi se cijeli postupak priveo kraju. Uskoro će uslijediti još jedna Javna rasprava, a nakon toga i konačna odluka. Vijeće je odobrilo prodaju zemljišta i nekretnine u vlasništvu Općine Marija Bistrica, a riječ je o dvoje čestice u naselju Poljanica Bistrička, koje su naslijeđene po ostavini, a nemaju neke velike vrijednosti. Kako postoji interes, načelnik Milički objasnio je da će se krenuti u prodaju. Početna cijena iznosi 5.176,19 eura ili 39.000,00 kuna.

Za prodaju zemljišta raspisat će se javni natječaj, koji će se provesti putem javnog prikupljanja pisanih ponuda.

Političke stranke

Također, donijeta je i Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti političkih stranaka i nezavisnih lista zastupljenih u Općinskom vijeću

Općine Marija Bistrica za 2023. godinu, kojom se raspoređuju sredstva za redovito financiranje političkih stranaka za 2023. godinu koja su osigurana u Proračunu

Općine Marija Bistrica. Pročelnica Branka Herceg naglasila je da je to odluka, koja se donosi svake godine i u odnosu na prošlu godinu

U Keblu će se graditi igralište za mali nogomet

BEDEKOVČINA - Općina Bedekovčina ishodila je građevinsku dozvolu za izgradnju dječjeg igrališta i sportskog igrališta za mali nogomet u naselju Kebel. Projektom je planirana izgradnja malonogometnog igrališta dimenzija 38x20 m. Oko igrališta izvest će se zeleni zaštitni pojas. Oko igrališta izvest će se žičana ograda u visini od 2,00 metra. Južno od malonogometnog igrališta izgradit će se dječje igralište sa spravama, urbanom opremom i pješačkim stazama. Ukupna površina dječjeg i sportskog igrališta iznosit će 1.074,99 m2. Procijenjena vrijednost projekta je 173.860,24 EUR-a (1.302.415,48

HRK) s PDV-om. (zl)

nije bilo promjena. Pravo na redovito godišnje financiranje iz sredstava Proračuna Općine Marija Bistrica imaju političke stranke i nezavisne liste koje imaju članove u Općinskom vijeću Općine Marija Bistrica. Sredstva se osiguravaju u iznosu od 398,17 eura ili 3.000,00 kuna za svakog vijećnika odnosno 437,99 eura ili 3.300,00 kuna za svaku vijećnicu. Vijećnici su izglasali i Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju koeficijenata, koja je pretrpjela izmjenu u koeficijentu i sadržaju za radno mjesto Viši referent - komunalno-prometni redar, koji sada iznosi 2.30, umjesto dosadašnji 2.28, a traži se viša sprema, umjesto do sada srednje stručne spreme. (Elvis Lacković)

Za projekte i programe u kulturi Grad Krapina osigurao 50 tisuća eura

KRAPINA - Objavljen je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Krapine za 2023. godinu. Za financijsku potporu se mogu prijaviti programi/projekti iz područja dramske i plesne umjetnosti, glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti, vizualne umjetnosti, interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse kao i kulturno-umjetnički amaterizam. Među prioritetnim područjima su i knjižnična i nakladnička djelatnost te međunarodna kulturna suradnja. Sredstva se dodjeljuju s ciljem daljnjeg razvoja kulturne djelatnosti te promicanja svih oblika kulturno-umjetničkog stvaralaštva na području Grada Krapine. Ovom mjerom obuhvaćene su aktivnosti koje doprinose realizaciji programskih aktivnosti organizacija civilnog društva te njihovo uključivanje u kreiranje kulturne scene grada kao i realizaciju aktivnosti redovne djelatnosti ustanova u kultu-

ri i njihovih programskih djelatnosti. Mjerom su obuhvaćene i aktivnosti vezane uz pripremu i realizaciju projekata vezanih uz razvoj kulturnog i prirodnog naslijeđa kao ključnog faktora u razvoju turizma Grada Krapine.

Planirana vrijednost javnog poziva je 50.000,00 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini program/projekt je 150,00 eura, a najveći 20.000,00 eura. Detalji se mogu pronaći na web stranici Grada Krapine. (zl)

Općina Zlatar Bistrica poziva

Predložite predsjednika i članove Kulturnog vijeća

ZLATAR BISTRICA – Općina Zlatar Bistrica raspisala je javni poziv za predlaganje predsjednika i članova Kulturnog vijeća Općine Zlatar Bistrica. - Pozivaju se ustanove u kulturi, umjetničke organizacije i udruge te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za predsjednika/člana Vijeća iz područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i to

predsjednika Kulturnog vijeća Općine Zlatar Bistrica te 4 člana Kulturnog vijeća Općine Zlatar Bistrica – poziva Općina. Za predsjednika i članove Vijeća imenuju se umjetnici, stručnjaci i kulturni djelatnici istaknuti u područjima umjetnosti i kulture. Mandat izabranih članova imenuje se na 4 godine. Prijedlozi s traženom dokumentacijom podnose se do 24. veljače na adresu Općine Zlatar Bistrica. Detalji se mogu pronaći na općinskoj web stranici. (sp)

Iskolčenje spojne ceste Selske ulice i Grančarske ceste

ZLATAR BISTRICA – Načelnica

Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec održala je sastanak s vlasnicima parcela koje se protežu duž spojne ceste

Selske ulice i Grančarske cesta u Zlatar Bistrici i geodetima iz geodetskog

ureda Gromatic KR d.o.o.. Sastanak je održan u cilju iskolčenja ceste sukladno postojećem stanju i stvarnim potrebama vlasnika parcela i mještana općine, što će biti temelj za njeno uređenje i asfaltiranje. (zl)

Dogradit

će se dvije dodatne jedinice za boravak djece u Dječjem vrtiću Konjščina

Potpisan je ugovor

KONJŠČINA - Načelnica Općine Konjščina Anita Krok u petak je potpisala ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja za projekt Dogradnje i opremanja Dječjeg vrtića Konjščina. - Iako je rekonstrukcija dječjeg vrtića 2017. trebala omogućiti svakom djetetu mjesto u vrtiću s područja Općine Konjščine, nažalost to se nije ostvarilo pa smo bili primorani prijaviti projekt dogradnje vrtića kako bi svako dijete ostvarilo pravo na predškolski odgoj i obrazovanje –kaže načelnica. S obzirom da je razlika između broja živorođene djece i one upisane u vrtić 41 mjesto, realizacijom predmetnog projekta dogradit će se prostori za dvije nove jedinice (312 m2 neto dograđene površine) te će se kapaciteti vrtića

Općini Kraljevec na Sutli ovih je dana stigla sudska odluka prema kojoj je Općina dužna platiti Dječjem vrtiću Bambi 62.451,00 eura

Sudska

povećati za 40 mjesta. Projekt dogradnje obuhvaća izgradnju dodatne dvije jedinice za boravak djece u prizemlju sa svim potrebnim pratećim sadržajem (sanitarije, garderobe, predprostori, spremište i natkrivene terase). Dogradnja čini funkcionalnu cjelinu s postojećim vrtićem te u minimalnom opsegu zadire u postojeću strukturu građevine zbog stvaranja jedinstvene cjeline. Dograđeni dio će se priključiti na postojeće sustave grijanja, hlađenja, vodovoda i odvodnje te elektroinstalacija. Kroz projekt biti će bespovratno financirano

326.400,00 eura iliti 2.448.000,00 kuna koliko je i bilo moguće dobiti i koliko je traženo u prijavi. Ostatak sredstava osigurati će iz proračuna Općine Konjščine. (zl)

Sudski je spor ovih dana dobio epilog, a uzroci za ovu nepovoljnu presudu za Općinu, smatra načelnica Berić Stipčić, leže u neslaganjima i nejasnim vizijama prethodne načelnice i prethodnog predsjednika Općinskoga vijeća

Davor Žažar

KRALJEVEC NA SUTLI

Zanimljiva tribina

ZLATAR BISTRICA - Županijska organizacija HSS je u Zlatar Bistrici organizirala javnu tribinu s temom "Solarne elektrane za vlastitu proizvodnju/potrošnju električne energije". Tribina je organizirana u suradnji sa Stručnim vijećem HSS te u suorganizaciji sa Općinom Zlatar Bistrica. Sudionike tribine je pozdravio u ime Županijske organizacije HSS predsjednik Dražen Čvek. U ime Općine Zlatar Bistrica, prisutnima se obratila načelnica Općine Vesna Mikulec. Ravnateljica Ravnateljstva za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Stručnog vijeća HSS Brigitte Berulec, upoznala je nazočne građane o politikama i programskim odrednicama

Stranke u području zaštite okoliša. Stručno predavanje o proizvodnji električne energije iz fotonaponskih elektrana održao je prof. dr. Ljubomir Majdandžić, s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i in-

formacijskih tehnologija u Osijeku, koji na krovu svoje kuće ima ugrađenu elektranu već 20 godina. Na konkretnim primjerima objašnjena je procedura, trošak investicije, rok povrata utrošenih sredstava te koju je dokumentaciju potrebno ishoditi kada se fizička osoba (građani) odluči investirati u fotonaponsku elektranu na krovu svoje obiteljske kuće.Također, prezentirani su konkretni iznosi financijskih ušteda za domaćinstva koja instaliraju elektranu na svoje objekte. Kao jedan od problema trenutnog sustava fotonaposnih elektrana na privatnim kućama istaknuta je cijena viška isporučene električne energije u sustav

HEP-a, koja je znatno niža od cijene preuzete električne energije od

HEP-a. U rad tribine uključili su se aktivno i prisutni, svojim pitanjima te prijedlozima kako ovakve investicije učiniti još prihvatljivijima što većem broju građana. (zl)

Početkom veljače vodstvo Općine Kraljevec na Sutli zatekla je, za njih, nimalo ugodna vijest. Radi se o tužbi DV Bambi za nadoknadu štete zbog raskida ugovora o najmu prostora u prizemlju općinske zgrade iz 2017. godine u kojem su trebali otvoriti vrtić. Štetne odluke prethodnika –Tadašnja načelnica Danijela Pograc (nezavisna) je nakon provedenog natječaja sklopila ugovor o najmu s DV Bambi. G. Hrelja (HDZ) koji je nakon lokalnih izbora 2017. godine postao predsjednik Vijeća, traži od načelnica da ugovor daVijeću na uvid. Budući ga Vijeće nije 6 mjeseci dobilo, g. Hrelja stavlja na Vijeće odluku o zaustavljanju daljnjih radova. Radovi se više nisu nastavili te je DV Bambi tužio Općinu Kraljevec na Sutli za nadoknadu uloženog i nadoknadu izgubljene dobiti – pojasnila je povijest spora koji je ovih dana dobio sudski epilog, sadašnja načelnica Blanka Berić Stipčić. Uzroci za ovu nepovoljnu presudu za Općinu, smatra načelnica Berić Stipčić leže u neslaganjima i nejasnim vizijama prethodne načelnice i prethodnog predsjednika Općinskoga vijeća. – Pogriješile su osobe koje tada bile na vlasti: Danijela Pongrac kao načelnica i Antun Hrelja kao predsjednik Vijeća. Budući su bili na suprotnim stranama gdje je načelnica bila nezavisna, a vlast u Vijeću je imao HDZ na čelu s g. Hreljom, inatili su se jedan drugome, poništavali međusobne odluke, a zapravo su cijelo vrijeme radili na štetu Općine i njenih građana.

'Plan mi je da se sredstva koja smo morali platili zbog tužbe namire kroz povećanje prihoda kroz prijavu novih projekata na EU fondove'

Najžalosnije je što sada građani moraju platiti štetu koju su napravili–razočarana je ovakvim raspletom situacije Berić Stipčić.

Projekti EU fondova

S obzirom da iznos koja je Općina morala isplatiti DV Bambi iznosi preko 10% osnovnog prihoda proračuna Općine,presuda će sasvim sigurno otežati ostvarenje planova zacrtanih u 2023. godini. –Iznos koji smo platili DV Bambi nije mali,

radi se o 62.451,00€ (470.541,00 kn), što je preko 10% osnovnog prihoda proračuna Općine. U 2022. godini smo pokrili sav naslijeđeni manjak (500.000,00 kn) i platili sve račune te smo u ovu godinu ušli sa pozitivnim financijskim stanjem. Ove godine imamo dosta projekata u provedbi: sanacija cesta i klizišta u vrijednosti oko 530.000,00 € (4 milijuna kuna), izgradnja dječjeg vrtića (4.3 milijuna kuna), no za iste sam osigurala novac iz vanjskih izvora (EU fondovi) te će se oni sigurno realizirati. Dat ću sve od sebe da sve što smo do sada poboljšali: povećali sufinanciranje vrtića i broj stipendija, umirovljenicima isplatili božićnicu te uveli isplatu uskrsnice, osigurali sredstva za opremu osnovne škole zadržimo i u ovoj godini. Plan mi je da se sredstva koja smo morali platili zbog tužbe namire kroz povećanje prihoda kroz prijavu novih projekata na EU fondove i da štetu koju su ostavili moji prethodnici građani ne osjete – rekla je načelnica Berić Stipčić.

Održavanje radionice za izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a 'Zeleni bregi'

BEDEKOVČINA - LAG "Zeleni bregi" u procesu je izrade Lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023.-2027. godine kako bi što kvalitetnije pripremili Lokalnu akcijsku grupu za provedbu projekata na svom području. Iz tog

Predložite dobitnike javnih priznanja u Zlatar Bistrici

ZLATAR BISTRICA – Općina Zlatar Bistrica raspisala je javni poziv za dodjelu javnih priznanja općine Zlatar Bistrica u 2023. godini. Priznanja su Nagrada Općine Zlatar Bistrica, Plaketa za počasnog

građanina te Plaketa Općine Zlatar Bistrica. Pozivaju se svi zainteresirani potencijalni podnositelji prijedloga da podnesu svoj prijedlog fizičke ili pravne osobe za koju smatraju da je svojim radom do-

prinijela napretku Općine Zlatar Bistrica te koja je iz tog razloga zaslužila posebno priznanje. Rok za podnošenje prijedloga je najkasnije do 24.02.2023. godine do 14:30 sati. (zl)

razloga, pozivamo sve koji imaju interes u apliciranju na natječaje koje će raspisivati LAG, bez obzira na to jesu li članovi LAG-a, da se odazovu na radionice kako bi u narednom razdoblju svi zajedno bili što uspješniji u raspisivanju

i dodjeli sredstava kroz intervencije u novom programskom razdoblju. Termin održavanja radionice je 16. veljače 2023. u 18:30 sati – Općina Bedekovčina, Općinska vijećnica, Trg Ante Starčevića 4. (zl)

presuda uzet će im 10% proračuna Načelnica: 'Nastojat ću da štetu koju su ostavili moji prethodnici građani ne osjete'

Načelnica Blanka Berić Stipčić

VAŽNA OBAVIJEST IZ HŽ – a

UMJESTO VLAKOVA VOZIT ĆE BUSEVI NA RELACIJI ZABOK - KRAPINA

HRVATSKO ZAGORJE - Od

9. veljače 2023. godine zbog lošeg stanja gornjeg ustroja pruge uvode se lagane vožnje od 20 km/h između kolodvora Zabok i Sveti Križ Začretje te Sveti Križ Začretje i Krapina. Lagane vožnje produljuju vremena prometovanja putničkih vlakova za najmanje 16 minuta u jednom smjeru i trajat će do opoziva. Produljena vozna vremena rezultiraju kašnjenjima koja onemogućuju redovno odvijanje tehnološkog procesa rada, poštivanje voznog reda i ostvarivanje veza u kolodvoru Zabok u smjeru Zaprešića i Zagreba te u smjeru Varaždina. Na navede-

noj relaciji većinu putnika čine radnici, studenti i učenici koji svakodnevno putuju vlakom na posao, odnosno u obrazovne ustanove koristeći pri tom mjesečne karte. Gubitak veza u Zaboku i svakodnevna kašnjenja uzrokuju nezadovoljstvo putnika i lokalne zajednice. Prosječna kašnjenja 9. i 10. veljače 2023. iznosila su između 20 i 40 minuta. Kako bi održao propisani vozni red s minimalnim kašnjenjima, HŽPP privremeno uvodi zamjenski autobusni prijevoz na relaciji Krapina – Zabok – Krapina od 13. veljače 2023. godine. Zamjenski autobusni prijevoz uvodi se umjesto svih vla-

kova koji su propisani voznim redom na relaciji Krapina – Zabok (13 vlakova), odnosno Zabok – Krapina (13 vlakova). Autobusi će voziti do stupanja na snagu nove organizacije prometa koju izrađuju stručne službe HŽPP-a i HŽ Infrastrukture. Novom privremenom organizacijom omogućit će se odvijanje tehnološkog procesa rada, dok će se putnicima omogućiti dolazak na odredišta prema važećem voznom redu te ostvarivanje redovnih veza prema Zagrebu i Varaždinu. Na relaciji Krapina – Đurmanec – Hromec – Krapina i dalje voziti vlakovi sukladno voznom redu. (zl)

Održana već tradicionalna misa za preminule članova

KUD-a 'Matija Gubec'

GORNJA STUBICA – Prošle je nedjelje u Župnoj crkvi sv. Jurja u Gornjoj Stubici održana, već tradicionalno, sveta misa za sve preminule članove Kulturno - umjetničkog društva 'Matija Gubec'. Misu je predvodio vlč. Stjepan Čukman, a uz Župni zbor Vokalisti svetog Jurja, misu je upotpunio i tamburaški orkestar KUD – a. Prisustvovali su brojni mještani Gornje Stubice i članovi KUD – a, ali i općinski načelnik Jasmin Krizmanić. Nakon mise, članovi KUD – a pripremili su domjenak i druženje. (zl)

Asfaltirane tri nove dionice nerazvrstanih cesta

GORNJA STUBICA - Na području općine Gornja Stubica završeno je asfaltiranje pojedinih dionica nerazvrstanih cesta. Tako je u naselju Samci asfaltiran odvojak Salari - Stakori, u Pasanskoj Gorici odvojak Svibnji - Čupari te u Banščici odvojak Brebri - Sovići. Ukupno je asfaltirano 600 dužnih metara, a vrijednost radova iznosila je 42.507,23 EUR. (zl)

Krapinski 'Leptirići' poželjeli klackalicu i tobogan

KRAPINA - Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović u Gradskoj vijećnici ugostio je vrtićku skupinu "Leptiriće" Dječjeg vrtića Gustav Krklec Krapina zajedno s njihovim odgajateljica-

ma, Anom Artić-Žorat i Lidijom Dlesk. Susret je protekao u veselom ozračju, jer su se mališani jako brzo opustili i postavljali brojna pitanja čelnom čovjeku Grada. Zanimale su ih brojne te-

me, a posebno su se bazirali na njihovoj najdražoj i najomiljenijoj preokupaciji - igri. Poželjeli su da u parkiću kod vrtića osvane još koja vanjska igračka (klacklalica i tobogan), pohvalili su zip-li-

ne na gradskom igralištu, a u razdraganom razgovoru saznalo se da većina voli lego kockice i da bi im trebala jedna posebna pomoć kod spremanja igračaka - pomoćna ruka za čišćenje. Nakon kratke

okrjepe, mališani su s osmijehom na usnama napustili Gradsku vijećnicu, a gradonačelnik je na samom kraju kazao da su ovdje uvijek dobrodošli kao i njihove ideje i prijedlozi. (zl)

KINA SE VRAĆAJU

U MODU

Romantičnom

komedijom kino

u Mariji Bistrici

najavilo je svoj

stalni rad i

projekcije

Marijabistričko kino počinje sa stalnim projekcijama, svakog vikenda filmovi za male i velike

Kino je uređeno u sklopu velikoj projekta uređenja Doma kulture, koje je kroz nekoliko faza, trajalo par godina, a koštalo je oko 6 milijuna kuna. Uz sve ostalo, dvorana je uređena novim podnim grijanjem, zidovima i rasvjetom te opremljena modernim stolicama, audio i video tehnologijom i klimatizacijom

Jelena Klanjčić MARIJA BISTRICA

UValentinovskom je vikendu sa stalnim radom započelo marijabistričko kino. Iako je kino službeno otvoreno tijekom prošlogodišnjeg Adventa, i to vrlo posjećenim hrvatskim filmom Marginalci, od sada su najavljene stalne projekcije domaćih i stranih filmova za sve generacije.

Početak redovitog rada

Prošle je subote, povodom Valentinova, prikazana projekcija filma 'Karta za raj', komedija koja je oduševila one koji su se odlučili izvesti u kino. Time je kino počelo s redovitim radom. Kino je otvoreno nakon što je završena četvrta faza projekta uređenja Doma kulture, koja je upravo podrazumijevala opremanje dvorane kina. – U ovoj zadnjoj fazi nabavili smo i postavili projektor, platno te najsuvremeniji video i audio opremu i tehnologiju, kako bi kino bilo zaista najbolje te kako bi posjetitelji mogli uživati u odličnoj slici i savršenom surround zvuku. Upravo smo za digitalizaciju dobili sredstva Ministarstva

Projekcije će biti uglavnom

subotom, kada

ćemo u 18 sati

imati neki crtić ili

dječji film, a onda u 20 sati nešto za one malo veće.

Program će biti

raznovrstan, najavio je načelnik Milički

kulture – rekao je načelnik Marije

Bistrice Josip Milički. Vrlo ugodna anatomska sjedala postavljena su već u ranijim fazama uređenja, kao i klimatizacija i podno grijanje.

Uređenje Doma kulture

Višegodišnji projekt uređenja Doma kulture bio je predviđen u nekoliko faza. Odrađena je rekonstrukcija starog Doma kulture, s Općinskom knjižnicom i čitaonicom, koja se nalazi u sklopu svega.

Preuređena je pozornica, kao i prostorije iza pozornice, promijenjena je stolarija i podovi, obnovljeni su zidovi i rasvjeta te je ugrađen razglas i posebna rasvjeta za pozornicu, a dograđena je i galerija na kojoj se nalazi prostorija za upravljanje razglasom i rasvjetom. Dvorana doma kulture ima 374 sjedeća mjesta i opremljena je svim pratećim sadržajima. Projekt je vrijedan 6 milijuna kuna, a načelnik Milički kaže kako na financijskoj pomoći zahvaljuje Ministarstvu kulture.

Zbog toga ga i izuzetno veseli što će ponuda kina od sada biti stalna.

Kina kao okupljališta

– Kina su nekad bila glavna okupljališta, no s pojavom videoteka, kina su pala u zaborav. Sada opet

postaju popularna, javlja se opet potreba za tim zajedničkim gledanjem filmova i druženjem. Pošto mi nemamo Pučko otvoreno učilište, koje bi vodilo kino, putem natječaja smo sklopili ugovor s jednom domaćom firmom koja će to preuzeti – kaže načelnik. Najavio je i kako će program biti zaista razno-

lik, za velike i male. – Vezani smo i ugovorom uz Hrvatski audiovizualni centar, a prema kojem imamo propisano koji, s obzirom na broj stanovnika, postotak domaćeg i stranog filma trebamo prikazivati, kao i edukativnih sadržaja.

Projekcije će biti uglavnom subotom, kada ćemo u 18 sati imati ne-

ki crtić ili dječji film, a onda u 20 sati nešto za one malo veće. Program će biti raznovrstan – najavio je Milički, dodavši kako će se, osim subotom, projekcije po potrebi i interesu prikazivati i subotom i nedjeljom. Raspored prikazivanja filmova bit će objavljivan na Instagram i Facebook stranici kina.

Humska udruga mladih i Savjet mladih Općine Hum na Sutli organiziraju 'Dejt najt' i Fašnik na Humi

Nakon romantike, fešta i maškare na humski način!

HUM NA SUTLI - Nakon uspješno organiziranih aktivnosti i suradnje tijekom prošle godine, Humska udruga mladih i Savjet mladih Općine Hum na Sutli nastavljaju okupljati sve dobne skupine i raditi na podizanju kvalitete života u svojoj zajednici kroz organizaciju raznih događanja. Prvo događanje u nizu na rasporedu je u četvrtak, 16. veljače kada u humsku kinodvoranu ponovo dolazi Lajnap ekipa, ovoga puta u punom sastavu: Aleksandar Curać Šarić, Saša Turković, Vlatko Štampar i Goran Vugrinec. Lajnapovci će izvesti svoj stand up comedy show pod nazivom "Dejt najt", a obrađuje temu muško-ženskih odnosa. Ulaz je besplatan za sve koji su bili na prošlom stand up-u u prosincu i još uvijek imaju karte. Za sve ostale, ulaz je samo 3 eura. Nakon romantike vrijeme je za pravu feštu i maškare na humski način! U subotu, 18. veljače, Humska udruga mladih i Savjet mladih

Općine Hum na Sutli organiziraju "Fašnik na Humi". Tom manifestacijom nastojimo obnoviti stari humski fašnički običaj kada su maskirane skupine u povorci prolazile centrom Huma na Sutli, pokazujući tako svoju kreativnost i okupljajući velik broj osoba svih dobnih skupina. Bila je to jedna međugeneracijska manifestacija koja je završavala priredbom i predstavljanjem maski na igralištu Osnovne škole Viktora Kovačića. Tako će biti i ove godine, u subotu 18. veljače. Maskirana povorka okupit će se "kod Fazana" u 12.45 sati te predvođena članovima Limene glazbe Vetropack Straža u 13 sati krenuti prema igralištu Osnovne škole Viktora Kovačića gdje će svaka grupa dobiti priliku da se predstavi publici. Za glazbeni dio programa pobrinut će se Trio Zagorje band, za one najmlađe osigurani su slatki paketi, a svi će se moći zasladiti krafnama odnosno krapičima. - Pozivamo sve da nam se pridruže pod maskama jer zabava i dobra atmosfera su zagarantirani! Ili kak bi mi na Humi povedali: Faliu vam je fašnik? Htejli bi uživati ko nejgda? Na Humi, 18.2.2023., na igrališti OŠ Vikto-

ra Kovačića, od jene vure naprej čaka vas povorka maškara keru vodi limena, pokle pa fešta z muzikom, kuhanim vinom i krapičami. Pa še

Za poljoprivredne udruge 13.500 €

KRAPINA – Krapinsko - zagorska županija objavila je javni natječaj za poljoprivredne udruge. Financiraju se programi i projekti koje će udruge provoditi ove godine, a ukupno je za tu namjenu u županijskom proračunu planirano 13.500 eura. Potpore su bespovratne, po korisniku iznosi do 1.991 euro, maksimalno do 75% od ukupno prihvatlji-

vih aktivnosti. Potpore se mogu dobiti za organiziranje i sudjelovanje na tečajevima i osposobljavanjima, posjete oglednim proizvođačima ili prerađivačima, za registraciju robnih marki, organizaciju i sudjelovanje na izložbama i sajmovima te za promociju poljoprivrednih proizvoda. Rok za prijave na natječaj je do 10. ožujka. (zl)

Za udruge u Maču

38.755 eura

Rok za prij ave je do 10. ožujka u 12 sati

MAČE - Općina Mače objavila je javni poziv za prijavu programa/projekata i manifestacija koje provode udruge, uz financijsku potporu iz općinskog proračuna. Prijavljuju se programi/ projekti, aktivnosti, manifestacije iz područja sporta, kulture, tehničke kulture, kulturnih manifestacija, socijalne skrbi i mladih, humanitarne djelatnosti, prevencije i borbe protiv svih oblik ovisnosti te drugim područjima od interesa za opće dobro i razvoj Općine Mače. Ukupna planirana vrijednost javnog poziva je 38.755,06 eura (272.000 kn), od čega je za područje spor-

ta 21.235,65 eura (160.000 kn). Za kulturu, tehničku kulturu i kulturne manifestacije predviđeno je 12.210,50 eura (92.000 kn) te za područje socijalne skrbi i mladih, humanitarnih aktivnosti, borbe protiv ovisnosti i druge djelatnosti 5.308,91 eura (40.000 kn). Najmanji iznos po pojedinom programu/projektu može se ugovoriti na 66,36 eura (500 kn), a najveći na 19.908,42 eura (150.000 kn). Udruga može prijaviti samo jedan projekt/program po javnom pozivu, a rok za prijave je do 10. ožujka u 12 sati. Detalji se mogu pronaći na web stranici Općine Mače. (sp)

nekaj bu za pojejsti. Najdite stare maske ili kupite nove, zagrejte traktore i vidimo se dole! Start je pri Fazani – pozivaju organizatori. (zl)

Predložite kandidate za dobitnike priznanja

Grada Zlatara

ZLATAR - Gradonačelnica Grada Zlatara raspisala je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Zlatara. Pravo predlaganja kandidata za priznanja imaju vijećnici Gradskog vijeća, gradonačelnik Grada Zlatara, radna tijela Gradskog vijeća te pravne i fizičke osobe s područja Gra-

da Zlatara. Javna priznanja Grada Zlatara su Plaketa, Diploma i Zahvalnica. Javna priznanja dodijelit će se povodom Dana Grada Zlatara 27. travnja. Obrazloženi prijedlozi podnose se do 8. ožujka, u pisanom obliku na adresu Grada Zlatara, a svi detalji mogu se naći na web stranici Grada Zlatara. (sp)

foto: arhiva

Udruge s područja sporta, prijavite

se na natječaj

Na raspolaganju su 82.300 eura

BEDEKOVČINA - Na temelju Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge Sportska zajednica Općine Bedekovčina donijela je na Redovnoj skupštini Odluku o načinu raspodjele raspoloživih sredstava iz Proračuna Općine Bedekovčina za 2023. godinu, a u skladu s Ugovorom o prijenosu financijskih sredstava iz Proračuna Općine Bedekovčina za zadovoljavanje javnih potreba u sportu. Financijska sredstva u visini 82.300,00 EUR rasporedit će se sportskim udrugama putem javnog poziva. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu je 330,00 eura, a najveći iznos po programu je 33.180,00 eura. Svaka udruga može prijaviti i ugovoriti jedan program u okviru ovog Poziva, na razdoblje provedbe do 12 mjeseci, samostalno ili u partnerstvu. Rok za podnošenje prijava istječe u četvrtak, 3. ožujka. (zl)

Bedekovčini

Planovi Dječjeg općinskog vijeća Općine Bedekovčina biraju se na izborima koji se provode svake 2 godine

BEDEKOVČINA - Izbori za Dječje

Općinsko vijeće Općine Bedekovčina održat će se u petak, 1. ožujka u Osnovnoj školi Bedekovčina i Osnovnoj školi Stjepana Radića Brestovec Orehovički u razdoblju od 11 do 14 sati. Dječje općinsko vijeće čini 8 članova, po 1 predstavnik svakog razreda od IV. do VII. razreda Osnovne škole Bedekovčina i Osnovne škole Stjepana Radića Brestovec Orehovečki. Članovi Dječjeg općinskog vijeća Općine Bedekovčina biraju se na izborima koji se provode svake 2 godine. (zl)

Zbog rasta troškova, i u Konjščini, kao i u svim općinama i gradovima, morala se povećati cijena vrtića

Od 2020. godine troškovi vrtića za roditelje povećali su se za 23,82 eura po djetetu, a Općini ukupno 57,41 eura

Općina će za prvo dijete plaćati 62,64% ekonomske cijene, a roditelji 37,36%. Sve ostale olakšice ostaju iste kao što su bile i do sad (drugo dijete u obitelji manje za 20%, treće i svako daljnje dijete besplatno)

Sabina Pušec KONJŠČINA

Iu Konjščini, kao i u svim općinama i gradovima, postoji problem financiranja predškolskog odgoja. – Većina nas načelnika i gradonačelnika donijela je zajednički stav da bi trebalo ići s jedinstvenom cijenom vrtića u cijeloj Krapinsko –zagorskoj županiji, što se sufinanciranja vrtića od strane roditelja tiče. Roditelji moraju biti svjesni da su troškovi porasli, porasla je ekonomska cijena, a mi smo odredbom Vlade morali povećati koeficijente odgojiteljicama i svim zaposlenicima vrtića te podići materijalna prava koja im pripadaju. Tu je, naravno, i porast cijene energenata, hrane i tekućih održavanja – kaže načelnica Općine Konjščina Anita Krok.

Pismo roditeljima

Stoga, Općina je roditeljima uputila pismo s pojašnjenjem povećanja cijene te ukazala na brojne troškove koji su porasli. - Intenzivne i nepredvidive godine su iza

Projekt za

rekonstrukciju

dječjeg parka

nasuprot vrtića

je spreman te je na ishođenju građevinske dozvole

'Između ostalog, produljili smo radno vrijeme vrtića, zaposlili smo asistente za djecu s poteškoćama u razvoju, trećeg odgojitelja i psihologa'

nas, a pogotovo se to može reći za naš vrtić. U proteklih šest godina vrtić je obnovljen, povećan je kapacitet, rekordni broj upisane djece (99), nove odgojiteljice, logoped, nova ravnateljica te Covid 19. Sve te okolnosti uz poskupljenje svega, povećanja plaća djelatnika sukladno kolektivnom ugovoru i zakonskim obvezama dovelo je do povećanja ekonomske cijene vrtića od 1. veljače godine s 266,77 eura (2.010,00 kuna) na 348,00 eura (2.622,00 kuna) – kaže načelnica. To znači da će Općina za prvo dijete plaćati 62,64% ekonomske cijene, a roditelji 37,36%. Sve ostale olakšice ostaju iste kao što su bile i do sad (drugo dijete u obitelji manje za 20%, treće i svako daljnje dijete besplatno). U novcima je to za roditelja 26,54 eura (200 kuna) više, a što znači da će roditelj koji je do sad plaćao 106,18 eura (800,00 kuna) od 01.02.2023. plaća-

ti 130,00 eura (979,49 kuna), dok će Općina za prvo dijete plaćati 218,00 eura (1.642,52 kuna) umjesto dosadašnjih 160,59 eura (1.210,00 kuna). Ukupno kada zbrojimo, od 2020. godine troškovi vrtića za roditelje povećali su se za 23,82 eura (179,49 kuna) po djetetu, a Općini ukupno 57,41 eura (432,52 kuna). Općina od svojih 1.242.226,81 eura (9.359.557,90 kuna) vlastitih prihoda, za vrtić ove godine izdvaja skoro 303.048,81 eura (2.283.321,26 kuna) ili 24,40% vlastitih sredstava, a sljedeće godine biti će to još i dosta više.

Poboljšanje uvjeta predškolskog odgoja

- Općina Konjščina kako osnivač Dječjeg vrtića Konjščina u proteklih godinu dana poduzela je korake kako bi poboljšala uvjete predškolski odgoj i obrazovanje. Aplicirali smo na natječaj za do-

gradnju vrtića kako bi osigurali veći kapacitet upisa djece i ostvarili najveću moguću potporu, ugovor je potpisan i kreće se u postupak provedbe. Produljili smo radno vrijeme vrtića, zaposlili smo asistente za djecu s poteškoćama u razvoju, trećeg odgojitelja i psihologa. I dalje tražimo logopeda i zdravstvenog djelatnika koji do sada nisu zaposleni zbog nedostatka kadra na tržištu rada, a dok to ne osiguramo tražimo rješenje kako bi osigurali logopedske usluge. Na zahtjev roditelja vraćena je ledo torta za proslavu dječjeg rođendana. Uvedeno je plaćanje noćnog rada odgojiteljicama, povećana je osnovica svim djelatnicima te je isplaćivan prekovremeni rad uz ostala materijala prava. Donesena je odluka da se roditelji, čije dijete u trenutku upisa u DV nije navršilo jednu godinu života, u potpunosti oslobođaju plaćanja vrtića i to do trenutka dok dijete ne navrši jednu godinu života – nabrojila je načelnica. Također, dječji vrtić se redovito prijavljuje na natječaje i edukacije koji omogućuju poboljšanje odgojno-obrazovnog rada, sudjeluje u aktivnostima općine i udruga, organizira engleski jezik i balet. - Nažalost, zbog malog broja zainteresiranih u prošlog pedagoškoj godini nije zaživjela sportska škola, ali nadamo se da će ove godine biti veći broj zainteresiranih. Vjerujemo da je nova prometna regulacija pored vrtića dodatno poboljšati sigurnost djece, a projekt za rekonstrukciju dječjeg parka nasuprot vrtića je spreman te je na ishođenju građevinske dozvole – zaključuje Anita Krok.

Načelnica Anita Krok

Dječji vrtić Konjščina

Izbori za Dječje općinsko vijeće u

Ovih

Policija: 'Na ovaj način povećali smo sigurnost pješaka, prije svega djece u prometu'

Problem nepropisnog parkiranja automobila na pješačkom prijelazu ispred klanječke osnovne škole ovih je dana riješen postavljanjem stupića. – Najveći je problem bio po završetku nastave učenika mlađeg uzrasta ili produženog boravka.Tada roditelji koji dolaze po djecu parkiraju na nogostup ili na pješački prijelaz pa pješaci ne mogu prijeći taj dio nogostupa jer su tamo parkirani auti – izvijestio nas je kontakt policajac Mirko Kovačićek.

Stupići

Obzirom da se to pokazalo kao problem, policija je u suradnji s Gradom došla do rješenja da se postave stupići, da se vozilima onemogući parkiranje na nogostup –pojasnio je Kovačićek. Na ovaj će se način povećati sigurnost pješaka, prije svega djece u prometu. –To je i predviđeno baš radi djece, jer tamo je škola i najveći je problem upravo njihova sigurnost. Policija nije išla na represivne mjere, već smo u suradnji s lokalnom zajednicom riješili taj problem na zadovoljstvo svih sudionika; i roditelja koji dolaze po djecu te djece koja idu preko pješačkog prijelaza te ostalih pješaka, ali i policije, koja će tako imati manje posla–rekao je Kovačićek iz Policijske postaje Klanjec.

Ulama: "Sigurnost djece na prvom nam je mjestu"

Ravnateljica OŠ Antuna Mihanovića Melita Ulama također je zadovoljna povećanjem sigurnosti djece u prometu. – Matična škola u Klanjcu smještena je uz samu glavnu gradsku prometnicu još od 1888. Mnogo se toga od tad promijenilo! Dolazak u školu i odlazak naših učenika organiziran je stoga po posebnom protokolu i organizaciji. Zahvaljujemo našim susjedima, PP Klanjec na kontinuiranoj suradnju i pomoći. Pravi su primjer dobre suradnje policije i zajednice. Odazivaju se na svaki naš poziv ili molbu. Postavljanje stupića onemogućava parkiranje u području zebre te je sigurnost prelaska ceste naših učenika puno bolja. Obraćam se ovim putem i svim vozačima s molbom da poštuju prometne znakove, ali i da ne pretječu školske autobuse i kombije koji dovoze i odvoze djecu. Niti jedan vaš sastanak, obveza ili dostava nisu tako važni kao sigurnost naše dje-

Ravnateljica škole: 'Postavljanje stupića onemogućava parkiranje u području zebre te je sigurnost prelaska ceste naših učenika puno bolja. Molim i sve vozače da poštuju prometne znakove, ali i da ne pretječu školske autobuse i kombije koji dovoze i odvoze djecu'

Najveći je problem bio po završetku nastave učenika mlađeg uzrasta ili produženog boravka. Tada roditelji koji dolaze po djecu parkiraju na nogostup ili na pješački prijelaz pa pješaci ne mogu prijeći taj dio nogostupa jer su tamo parkirani auti – izvijestio nas je Mirko Kovačićek iz Policijske postaje Klanjec

ce koja, primijetili ste, prelaze cestu samo kad je to nužno. Svakodnevno razgovaramo s učenicima, nadziremo prelazak i podsjećamo ih na odgovorno ponašanje u prometu, ali oni su samo djeca te je na nama odraslima da o tome vodimo brigu – rekla je ravnateljica Ulama. Suradnja policije i Grada

Mirko Kovačićek odnedavno je novi kontakt-policajac u Gradu Klanjcu koji poziva Klanjčane na suradnju. – Suradnja policije i Grada je do sada bila malo otežana, jer nismo imali dovoljan broj policijskih službenika i jedno vrijeme nije bilo kontakt-policajca. Nadam se da će ona od sada biti još bolja. Tu sam kako bih nastojao riješiti sve probleme Grada i zahtjeve njegovih građana. Pozivam ih stoga da se u cilju poboljšanja sigurnosti obrate ili Gradu ili kontakt-policajcu. Sve druge probleme koje ćemo u gradu uočiti i saznati za njih, pokušat ćemo riješiti na učinkovit način – kaže Kovačićek. Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek zadovoljan je suradnjom s policijom koja je urodila i postavljanjem stupića ispred škole. – Zahvaljujući dobroj suradnji s našom Policijskom postajom u Klanjcu i njihovim djelatnicima, postavljanjem stupića došli smo do rješenja problema nepropisnog zaustavljanja i parkiranja vozila na pješačkom prijelazu ispred naše osnovne škole. Suradnja s našim policajcima je, kao što sam rekao jako dobra, a nadam se da će u budućnosti biti još i bolja, prvenstveno na zadovoljstvo naših građana i njihove sigurnosti – rekao je gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek.

Uređuju se nogostup i društveni dom u naselju Andraševec

OROSLAVJE – U tijeku su radovi na izgradnji nogostupa u Andraševcu. Radi se o 300 metara nastavka nogostupa uz glavnu cestu u Andraševcu. Radovi se financiraju iz gradskog proračuna, a prema najavama gradonačelnika Viktora Šimunića, nogostup bi trebao biti gotov kroz tri mjeseca. U Andraševcu su nedavno vršeni i određeni radovi sanacije Društvenog doma. Nakon što su riješeni svi papiri i ovaj je društveni dom legaliziran, napravljen je projekt uređenja doma, odnosno za početak projekt otklanjanja dijela zgrade koji je oštećen. – Srušili smo onaj dio doma koji je bio napuknuti. To je sad sanirano i zazidano, a čeka se ljepše i toplije vrijeme kako bi se stavila i fasada – rekao je gradonačelnik Šimunić. Inače, u planu je i

daljnje uređenje doma. – U planu je mijenjanje krovišta, a onda nakon toga možda i uređenje nekih prostora za udruge na katu. No, prvo nam slijedi projektiranje. Sada kad smo srušili ovaj dio doma koji se odlomio i kada je taj dio saniran, u planu je i uređenje dječjeg igrališta pored doma – najavio je gradonačelnik. (jk)

Novi nogostup trebao bi biti završen kroz 3 mjeseca

Natječaj za udruge u Općini Zlatar Bistrica

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrica je objavila javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga. Potpore se mogu tražiti u četiri prioritetna područja: poljoprivreda, za koji visina potpore po korisniku može iznositi najviše do 1.330 eura. Za područje socijale maksimalna potpora iznosi 660 eura, a isti iznos pojedinačne potpore predviđen je i za braniteljske udruge. Za pod-

ručje sporta ukupno je raspoloživo 17.500 eura. Od toga je 14.200 eura namijenjeno za provedbu programa/projekta, a 3.300 eura za davanje u naravi. Visina potpore po korisniku u sportu može najviše iznositi do 14.200 eura. Tekst javnog poziva i sve upute za prijavitelje dostupni su na web stranici Općine Zlatar Bistrica. Natječaj je otvoren do 13. ožujka. (zl)

Davor Žažar KLANJEC

su dana u Klanjcu na pješačkom prijelazu ispred osnovne škole postavljeni stupići kako bi se stalo na kraj parkiranju automobila na nedozvoljenom mjestu

Gradi se nastavak postojećeg nogostupa uz glavnu cestu

Srušen je dio zgrade koji se odlomio, zazidan je novi dio

Prijaviti se može do 13. ožujka

Dolaskom temperaturnih minusa članovi svetokriškog SKI kluba Stars pripremili su odličnu stazu i poligon

Na skijalištu u Svetom Križu Začretju započela sezona skijanja i sanjkanja!

i van

SKI klub Stars iz Svetog

Križa Začretja na svom je poligonu, odnosno, skijaškoj stazi ispod svetokriške 'Žitnice', zahvaljujući niskim temperaturama koje su nas pratile proteklih dana, uspio proizvesti dovoljne količine umjetnog snijega i staviti stazu u funkciju. Na njoj je ovog vikenda već počela škola skijanja, a uskoro slijede i prave utrke. -Bili smo malo skeptični, ali uspjeli smo. Čekali smo pogodne vremenske prilike, potrudili smo se i eto, trud se isplatio. Na nekim mjestima ima i do metar snijega, no u prosjeku je na stazi između 40 i 50 centimetara snijega. Vjerujemo da će staza izdržati nekoliko tjedana, jer riječ je o umjetnom snijegu koji je otporniji od prirodnog snijega i malo toplije vrijeme nam ne bi nam trebalo zadavati probleme. Jedino bismo mogli imati problema ako bi pale ogromne količine kiše ili stigla neka velika južina – otkri-

va nam tajnik SKI kluba Stars, Igor Perhot.

Otvorena staza

Ovog vikenda počela je škola skijanja, na kojoj je pedesetak polaznika, a ono što je mnogima najzanimljivije je činjenica da se staza može koristiti i van škole skijanja. – Ovaj tjedan

Perhot: "Čekali smo pogodne vremenske prilike, potrudili smo se i eto, trud se isplatio. Na nekim mjestima ima i do metar snijega, no u prosjeku je na stazi između 40 i 50 centimetara snijega. Vjerujemo da će staza izdržati nekoliko tjedana, jer riječ je o umjetnom snijegu koji je otporniji od prirodnog snijega"

Kos: "Snijega više praktički nema i većini djece je jedini doticaj sa snijegom upravo moguć samo putem

malih zimskih

radosti na našem svetokriškom

poligonu. S druge strane, oni

pojedinci koji

imaju mogućnosti otići na neka veća i bogatija skijališta, mogu dobiti

kvalitetne skijaške osnove putem

struke koja odradi odličan posao na našem poligonu"

kreće organizirano slobodno skijanje u popodnevnim satima, u ponedjeljak, srijedu i petak, a dalje ćemo vidjeti. Ako će nam vrijeme ići na ruku, planiramo organizirati i utrku, natjecanje u veleslalomu za djevojčice i dječake do 12 godina, kao otvoreno prvenstvo Krapinsko – zagorske županije – najavio je Perhot. Kako je rekao, svi koji su zainteresirani za školu skijanja ili kakav dru-

gi oblik sudjelovanja u aktivnostima SKI kluba Stars, mogu se javiti na broj telefona 098 857 832. – Mogu nas nazvati za sve informacije, mi smo uvijek dostupni, a onda se dogovorimo za ono što njih interesira. Mene osobno izuzetno veseli što vidim da se svakog dana djeca, mimo naše organizacije i bez našeg sudjelovanja, na ovu našu stazu dolaze sanjkati, igrati i grudati na snijegu jer, na-

žalost, evo, zadnjih nekoliko godina snijega gotovo pa i nema. Tako da nam je na neki način toplo oko srca kad vidimo koliko radosti smo ovom stazom i umjetnim snijegom donijeli našim malim Zagorcima – ispričao nam je Perhot, dodavši kako je staza otvorena i besplatan pristup je slobodan za sve, osim u vrijeme kad se održavaju škole skijanja ili utrke.

Trud članova

Podsjetimo, SKI klub Stars iz Svetog Križa Začretja osnovan je 2010. godine i isprva su počeli organizirati škole skijanja na Sljemenu, a 2015. godine odlučili su napraviti stazu u Svetom Križu Začretju, ispod već spomenute Žitnice, a pokraj nogometnog igrališta NK Jedinstvo. Nabavili su i dva topa za proizvodnju umjetnog snijega, koje su sami popravili i restaurirali, a 2016. godine od Hrvatskog su olimpijskog odbora dobili i sredstva za izgradnju akumulacijskog jezera iz kojeg crpe vodu za proizvodnju snijega. U svakom slučaju, i ove godine, kao i mnogih godina do sad, brojni članovi SKI kluba Stars uložili su puno svog vremena i truda (pa čak i novaca) kako bi uspjeli pripremiti stazu. – Kad se ljudi skupe, kad su složni i kad svatko da svoj doprinos na ovaj ili onaj način, onda se može napraviti i ono što se ponekad čini nemogućim – pojasnio nam je Perhot tajnu uspješnosti SKI kluba Stars iz Svetog Križa Začretja.

Dobra promocija

A upravo je to istaknuo i načelnik

Općine Sveti Križ Začretje, Marko Kos. – Ovdje je vidljiv izvanredan trud i entuzijazam ekipe koja to sve organizira, odnosno, članova našeg SKI kluba Stars. Mi ih podupiremo putem Sportske zajednice Općine Sveti Križ Začretje, ali osim što je to sport i doprinos razvoju motorike kod mladih to je i jedna velika atrakcija, koja doprinosi zajednici organiziranjem raznih druženja. Pogotovo sada kad se klima promijenila i snijega više praktički nema, većini djece je jedini doticaj sa snijegom upravo moguć samo putem malih zimskih radosti na našem svetokriškom poligonu. S druge strane, oni pojedinci koji imaju mogućnosti otići na neka veća i bogatija skijališta, mogu dobiti kvalitetne skijaške osnove putem struke koja odradi odličan posao na našem poligonu. Dakle, kroz vikend je kod nas sport, a kroz tjedan zabava na snijegu – rekao je Kos te dodao kako je riječ o vrlo dobroj promociji za samu općinu. – Neki sadržaji koji se kod nas odvijaju kontinuirano i možda okupljaju i veći broj ljudi, su, nazovimo ih, standardne i uobičajene pa se toliko ne ističu izvan okvira naše općine. No, ovakva aktivnost koja je specifična i drugačija možda nam daje nešto više medijskog prostora i podiže našu promociju na ukupnoj turističkoj i gastro sceni čitave Krapinsko – zagorske županije, ali i šire – rekao nam je načelnik Marko Kos.

Ovog vikenda počela je škola skijanja, ali staza se besplatno može koristiti

škole skijanja, za sanjkanje i zabavu

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Marko Kos

Igor Perhot

SVJETSKI DAN BOLESNIKA Zamjenica župana obišla posudionicu ortopedskih pomagala

Posudionica ortopedskih pomagala pokazala se kao izrazito praktičan oblik pomoći

ZLATAR BISTRICA - Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. Svrha obilježavanja Svjetskog dana bolesnika je podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika te o pravima koje svatko od nas ima kada se nalazi u ulozi bolesnika. Ovaj dan ujedno služi i kao prilika da se zahvalimo svima onima koji skrbe o bolesnicima. Krapinsko - zagorska županija i financijskim sredstvima podupire razvoj skrbi oboljelih osoba, i to kroz omogućavanje dodatne edukacije zdravstvenih djelatnika, opremanje zdravstvenih ustanova, posudionica ortopedskih pomagala, financiranje voditelja Grupe za potporu oboljelih od malignih bolesti, a veliki značaj pridaje se preventivnim aktivnostima i zaštiti mentalnog zdravlja. Važno je istaknuti kako je Krapinsko-zagorska županija još 2005. godine, kao savjetodavno tijelo Krapinskozagorske županije, osnovala Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata te je upravo u tijeku imenovanje njegovog 5. saziva.

Donacije Županije

Zamjenica župana Jasna Petek je 10. veljače, ususret Svjetskom danu bolesnika, obišla posudionicu ortopedskih pomagala Doma zdrav-

lja Krapinsko-zagorske županije u Zlatar Bistrici te tom prilikom istaknula kako je djelovanje posudionice pomagala jedna od ključnih aktivnosti u uspostavi palijativne skrbi na području naše županije.U sklopu županijskog Doma zdravlja djeluje posudionica pomagala, koja se pokazala kao izrazito praktičan oblik pomoći. Pomagala su besplatna, a posuđuju se na privremeno korištenje ovisno o potrebi. Pravo posuđivanja ostvaruju bolesnici kod kojih postoji potreba i odgovarajuća medicinska dokumentacija, a isto ne ostvaruju preko HZZO-a ili su u fazi rješavanja odobrenja za potrebno pomagalo –kazala je zamjenica Petek te naglasila kako su pomagala nabavljena donacijama Županije, županijskih zdravstvenih ustanova i HZZO Krapina te da manje posudionice djeluju i pri svim gradskim društvima Crvenog križa na području Krapinsko-zagorske županije. Sredstva za nabavku opreme

Od uspostave posudionice ortopedskih pomagala 2015. godine, Županija svake godine kontinuirano osigurava sredstva za nabavku opreme te je tako i 2022. za tu namjenu i potrebe rada mobilnog palijativnog tima osigurala 25.000 kuna, kao i dodatnih 48.000 kuna za opremanje posudionica ortopedskih pomagala gradskih društva-

va Crvenog križa, kao i 25.000 kuna Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana za brigu o njihovim palijativnim pacijentima. Neku od usluga mobilnog palijativnog tima tijekom prošle godine je koristilo 186 osoba, a pomagala iz posudionice pri DZ KZŽ od njezinog osnutka su posuđena 829 puta, od

toga prošle godine 147 puta. Nakon stanke zbog epidemiološke situacije ponovno je počela s radom i Grupa za potporu i pomoć osobama oboljelih od malignih i drugih težih bolesti koja djeluje u ambulanti Mariji Bistrici. Voditelja Grupe i psihologa kao dodatne usluge koje su dostupne oboljelima finan-

cira Krapinsko - zagorska županija. U pratnji zamjenice župana bila je i pročelnica upravnog odjela nadležnog za zdravstvo i socijalnu politiku Martina Gregurović Šanjug te ravnateljica Doma zdravlja KZŽ Nada Dogan zajedno sa pomoćnicom za sestrinstvo Biserkom Sviben. (zl)

Počeli radovi na sanaciji nestabilnog pokosa na lokaciji kod mjesnog groblja Radoboj

RADOBOJ - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je početkom siječnja 2022. godine objavilo otvoreni Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za"Hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačkomoslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije".

Velika šteta

S obzirom da je potres prouzročio veliku materijalnu i prirodnu štetu koja se očituje u narušenoj stabilnosti i degradaciji tla koja dovodi do erozije tla i stvaranja klizišta čime je dovedeno u pitanje sigurno korištenje okolnih građevina i infrastrukture te je potrebna obnova i sanacija narušenih prirodnih područja kako bi se izbjeglo daljnje urušavanje tla i građevina, svrha poziva bila je obnavljanje prirodnih područja pogođenih potresom od 28. i 29. prosinca 2020. godine kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla, a i moguća daljnja urušavanja te kako bi se zaštitili ljudi, građe-

vine, infrastruktura i okoliš. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih financijskih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosio je 95.799.407,79 HRK, koji je osiguran u Državnom proračunu, iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU).

Rok

Općina Radoboj je na predmetni Poziv prijavila operaciju Sanacije nestabilnog pokosa na lokaciji kod mjesnog groblja Radoboj, sa ciljem i opisom operacije – saniranje šteta nastalih uslijed potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine na lokaciji mjesnog groblja Radoboj, te osiguranje stabilnosti tla odnosno spre-

čavanje daljnje erozije tla te oštećenja okolne infrastrukture. Ukupna vrijednost projekta sanacije nestabilnog pokosa iznosi 2.000.000,00 kuna/265.445,62eura. Nakon provedenih svih potrebnih predradnji, ishođenja građevinske dozvole, provođenja postupka javne nabave za odabir izvođača radova, potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem te uvođenja u posao istog, počeli su radovi na sanaciji nestabilnog pokosa. Radove izvodi Vodoprivreda Zagreb d.d., a rok za završetak radova je 31.05.2023. godine. - Ovaj projekt je još jedan u nizu projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije na

području Općine Radoboj, čime je još jedanput prepoznata kvaliteta projektnih prijedloga koje Općina

NEZABORAVNI KRUNO Povodom rođendana našeg dragog Krunoslava Pavline, koji nas je iznenada napustio

Za 65. rođendan zagorske legende

Kruno je u svom bogatom fotoreporterskom radu ostavio za sobom oko 150 tisuća fotografija, od kojih je na ovoj izložbi prikazano njih 65 i ovo je presjek njegovog rada. Tražili smo one fotografije koje nisu možda umjetnički najkvalitetnije, a kakvih je također u njegovoj arhivi puno, već koje čine presjek njegove osobnosti, koju je pokazivao na terenu, prema ljudima, događajima i Zagorju, kao kraju koji je obožavao

OROSLAVJE - Obitelj, prijatelji, kolege i suradnici kroz izložbu fotografija i druženje, prisjetili su se prošle srijede, 8. veljače, Krunoslava Pavline, koji je iznenada preminuo u prosincu prošle godine. Izložbu fotografija na Krunin rođendan u Domu kulture u Oroslavju organizirali su Zagorski list i Gljivarsko društvo 'Maglen', čiji je Kruno bio predsjednik, u suradnji s Gradom Oroslavje.

Presjek rada

Kruno je u svom bogatom fotoreporterskom radu ostavio za sobom oko 150 tisuća fotografija, od kojih je na ovoj izložbi prikazano njih 65, koliko bi Kruno sada napunio godina. – Ovo je presjek njegovog rada. Tražili smo one fotografije koje nisu možda umjetnički najkvalitetnije, a kakvih je također u njegovoj arhivi puno, već koje čine presjek njegove osobnosti, koju je pokazivao na terenu, prema ljudima, događajima i Zagorju, kao kraju koji je obožavao. Kruno je volio ljude i osjećao ih na jedan poseban način i znao izvući iz njih najbolje. Nikad nismo došli na neki teren, a da s njega nismo otišli s izjavama i materijalima, često upravo zahvaljujući Kruni i njegovom šar-

Osim prijatelja, otvorenju izložbe

prisustvovala je i Krunina obitelj, a kćerka Sonja rekla

je kako joj

neizmjerno puno znači vidjeti koliko

je ljudi voljelo

njenog oca i čuti sve lijepe riječi koje su o njemu izgovorene te da bi voljela da se ovakvo sjećanje na njega održava svake godine

mu te direktnom i iskrenom pristupu – rekao je, ispred Zagorskog lista, Krunin kolega Ivan Kovačić, istaknuvši kako je s Krunom uvijek bilo ugodno raditi, jer je on svojim posebno doziranim humorom

Izložba se u Gradskog knjižnici Oroslavje može razgledati do 17. veljače

znao dići ljude i raspoloženje i u najgoroj situaciji.

Uvijek s druge strane objektiva

Krunin prijatelj i potpredsjed-

nik Gljivarskog društva 'Maglen' Kristijan Sojč kaže kako je prošlo premalo vremena te da se prijatelji Krune sjete svaki dan. – Previše smo toga zajedničkog imali, da ga se svaki dan ne bi sjetili. Tko je bio

napustio lani u prosincu, zajedno smo s Gljivarskim društvom 'Maglen' organizirali izložbu Kruninih fotografija

izloženo 65 njegovih fotografija

Župan Kolar: Rijetke su fotografije na kojima je Kruno, jer uvijek je on slikao nas, uvijek je bio s druge strane. Zato se još uvijek teško pomiriti da Kruneka nema, jer takvih ljudi, koji ostavljaju trag za sobom, je malo'

Kruno, ne moram pričati, to svi znamo, a mi ćemo i ubuduće pokazati koliko nam je značio i koliko je bio velik čovjek – rekao je Sojč. Svatko od prisutnih ima zasigurno nekoliko anegdota i dogodov-

ština s Krunom i o Kruni, a upravo su se takve priče razmjenjivale na ovom druženju. S okupljenima ih je podijelio i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. – Jedan dan mi je rekao da ima jedno dva, tri soma mojih slika i da kud bude on s njima, da mu moram to platiti kad bude išel u mirovinu. Ja sam mu rekao da bi platio, ali nemam toliko love, pa sam ja počeo slikati njega, da tako 'prebijemo' račun. Neke od tih fotografija su i danas objavljene i one su zapravo rijetke, jer uvijek je on slikao nas, uvijek je bio s druge strane. Zato se još uvijek teško pomiriti da Kruneka nema, jer takvih ljudi, koji ostavljaju trag za sobom, je malo – rekao je župan.

Sjećanje

na Krunu

Oroslavski gradonačelnik Viktor

Šimunić istaknuo je kako je Kruno svojim fotografijama ispisao dio zagorske povijesti. – Smatram da bi svake godine na ovaj način trebali obilježiti sjećanje na Krunu, a kad pogledate ove fotografije, vidite kaj je sve Kruno prešel i videl kroz svoj objektiv. Kruno je bil vrlo jednostavan čovjek, s njim je bilo savršeno lako surađivati, a bio je i prepun vrhunskih ideja koje bi trebalo oživjeti, bilo gljivari ili bilo tko drugi, uz suport Grada, ali i Županije – rekao je Šimunić. Osim prijatelja, otvorenju izložbe prisustvovala je i Krunina obitelj, a kćerka Sonja rekla je kako joj neizmjerno puno znači vidjeti koliko je ljudi voljelo njenog oca i čuti sve lijepe riječi koje su o njemu izgovorene te da bi da se ovakvo sjećanje na njega održava svake godine. Obzirom da bogatstvo Krunine ar-

'Tko je bio Kruno, ne moram pričati, to svi znamo, a mi ćemo i ubuduće pokazati koliko nam je značio i koliko je bio velik čovjek', istaknuo je Krunin prijatelj iz GD Maglen

Kristijan Sojč

hive i na tisuće fotografija od kojih svaka priča neku posebnu priču, s terena na kojima smo surađivali, družili se, zajednički tražili priče, upoznavali nove ljude, njihove

'Nikad nismo došli na neki teren, a da s njega nismo otišli s izjavama i materijalima, često upravo zahvaljujući Kruni i njegovom šarmu te direktnom i iskrenom pristupu'

životne probleme, ali i one lijepe crtice, imamo materijala za još desetke ovakvih izložbi. Ova se izložba u gradskoj knjižnici Oroslavje može razgledati do 17. veljače. (J. Klanjčić)

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Valčekove

Prihaja Valjčekove. Mi sme negda reklji da se na tie dan ženiju tičeki, trepetljikice i zebice. Če očeme jesti kolačeke z njihove gostie, moralji sme iti bosi pod grm gledet kaj su se spravilji za veseljicu. Hnogi su išlji tak lukati i od zime trebetalji i ozeblji, alji kolačeke od tičeke niesu dobilji. Baš radi toga kaj se je trepetalje od zime, tičeki su bilji zebice i trepetljikice, teri su se triebalji ženiti. Denes za tu šegu znaju same stariejši. Za Valčekove se denes diela sakojačka halabuka. Kupujeju se skupi dari, rožice, putuje se okolji…. Te se diela radi toga kaj bi se pokazalje da nekuga imaš rad. Več put je te same "fasada" reklji bi ljudi. Ima jedna pesma tera velji: "Ljubaf se ne trži niti ne kupuje…"

Nu, tuj si denes nemreme nič pomoči. Takvi su cajti. Reklji bi da sme žrtve potrošnuga življenja. Naši stari, a tuj več spadam i ja o takvemu danu niesu nič znalji.

Znalje se same da je kip Svetuga Valjentina h cirkvice h Zaboku i tie se dan tam išlje na prščenje i zbavljat zagovora, ak ga je gdoj imel. H Zagorskom govoru nema rieč ljubaf. Ima same one kaj se stiha šepteče na vuha kak su negda ljudi reklji, "tak imam te rad".

Dečki i puce negda niesu imelji penez za skupe dare. Nie jih ni bilje za kupiti. Svoju ljubaf niesu moglji govoriti pred ljudmi. Stare babe su lukale kaj "slakoperi" kaj nej teri dečke došel bljizu puce. Unda su se oni moralji skrivati pred stariejšemi. Senek su si po skrivečki namiigavalji, onak da jih nešče ne vidi. Z migem su se dogovaralji h čeharaje, h lupitve ilji h kakvem druge poslji.

Da nešče nekuga ima rad, ta ljubaf se je čuvala h srčeka kaj najvekše bogatstve. Dečke z pucu nie hodil na ljiete kak denes. Puca nie išla k dečku fižu, dok ju on nie dopeljal prvi put kak svoju ženu. Brak je unda bil, od "prisiganja do groba". H te brake bilje je trpljenja i patnje. Za te nie nišče znal. Retke bi se tera ženjska nekomu potužila. Nie te bilje dobre, jer su hnoge fasuvale "buh tabljete". Negda se reklje da je ljubaf kaj veljiki lagef pun kakača i meda. Meda je same par prste odozgora, a kakača se druge. H prve dane ženidbe, med se poliže, a unda ostaje i je cielje življenje, kakač. Denes tak nie. Nišče več ne trpi. Mam se rastajeju če jeden drugomu pokažaju "slukav prst". Te je denes takva moda. Dok se ne oženiju se "zlate, srebre, dareke sake falje dajeju jeden drugomu, a unda gda prisegneju pune put "prejdeju kolca nahdol".

Dečki su pucam prie kak dareke kupuvalji ljicitarske srce na prščenje. Na ljicitarska srca bilji su sakojački natpisi. Oni su sobu nosilji same jednu poruku, tera je značila: "tak imam te rad".

Napišem vam nektere od tie porukic, naljepljenje na črljene ljicitarske srce. Pa ak idete na prščenje, kupete jih i darujte onomu koga imate radi. Če vam te nič ne znači za onuga koga kušujete, ipak bude kak spomenek na jedne ljiepe cajte vaše stare, za tere su ta srčeka i napisane i kak bilje važne.

SLATKE TVOJE PLAVE OČI

I UMILJAT POGLED TVOJ

NADVLADALE SRCE MOJE, AH, JA ŽELIM BITI TVOJ!

Opčarati kažu ljudi

Mogu samo gorske vile,

A mene su opčarale

Moga zlata oči mile!

TRI JABUKE, TRI LISTA,

VOLIŠ LI ME ZAISTA!?

AK NE VOLIŠ SAMO KAŽI

DA SI DRUGU LJUBAV TRAŽIM.

Nemoj misliti da te ljubim

Radi para i ljepote, Već te ljubim radi tvoga srca i dobrote!

UZALUD SE JADAN MUČIM

UZALUDNO VRIJEME GUBIM, DRUGO DUŠO NEZNAM REČI NEGO: "JA TE LJUBIM"!

I na kraju jedni veljiju da je ljubaf sljiepa, alji več prvi dan braka, otpira oči!

Čak četiri albuma iz Zagorja nominirana za Porin

HRVATSKO ZAGORJE – Za jubilarni 30. Porin, u odnosu na prošlu godinu, prijavljeno je čak 40 albuma više u kategoriji Album godine. Glasačko tijelo je u prvom krugu glasanja svoje favorite biralo među ukupno 2129 ovogodišnjih prijava u 37 kategorija. Bilo je čak 303 prijavljenih albuma što je 40 albuma više nego prošle godine, 379 skladbi za Pjesmu godine, a 84 prijave za kate-

goriju Novi izvođač - rekla je Glavna tajnica Porina Ivana Martinac. Ono što je posebno zanimljivo Zagorcima jest i da su među nominiranima za 30. Porin čak četiri albuma iz Zagorja, no, ono što je, nažalost, sigurno jest to da jedan od njih sigurno neće dobiti nagradu. Razlog tome je što se dva zagorska albuma bore za istu nagradu, odnosno, oba su nominirana u kategoriji Najbolji

album pop-folklorne glazbe, a to su album 'Za pajdaše' Kvarteta Gubec i festivalski album raznih izvođača pod nazivom 'FESTIVAL KAJKAVSKIH POPEVKIKRAPINA 2022'. S njima je u istoj kategoriji nominiran i 'Zakon ljubavi' kojeg izvode Džentlmeni. Ostala dva zagorska albuma, onaj Tomislava Golubana i J.R. Augusta su pak u različtim kategorijama.U kategoriji

Najbolji album rock glazbe nominirani su: "20 Years On The Road" Tomislava Golubana, zatim "Javi se kad stigneš" grupe Vatra i "Kao sad" Daleke Obale. U kategoriji Najbolji album alternativne glazbe nominirani su: Ivan Grobenski s albumom "Apocalipstick", zatim Barbara Munjas s albumom "Right Place & Right Time" i J.R. August s albumom "Still Waters". (ik)

OBAVIJEST O PROVOĐENJU KATASTARSKE IZMJERE NA PODRUČJU KATASTARSKE OPĆINE HUM NA SUTLI

POZIV NA JAVNU TRIBINU

Poštovani nositelji prava na nekretninama, Na području općine Hum na Sutli pokrenut je postupak katastarske izmjere u svrhu izrade katastra nekretnina. Izmjera se provodi za katastarsku općinu Hum na Sutli. Naručitelj katastarske izmjere je Državna geodetska uprava a izvršitelji izmjere su tvrtke Geodetika d.o.o. iz Zagreba, Vodoprivredno-projektni biro d.d. iz Zagreba, Terrametrika d.o.o. iz Zagreba i Geosistem d.o.o. iz Virovitice.

Za uspješno izvođenje ovih veoma zahtjevnih i komplesnih radova katastarske izmjere potrebna je dobra suradnja i aktivno sudjelovanje vlasnika i ostalih nositelja prava na zemljištu/nekretnini sa područja provođenja izmjere.

U postupku provođenja katastarske izmjere vlasnici i ostali nositelji prava na zemljištu imaju određene zakonom propisane obveze koje trebaju obaviti u cilju uspješnog provođenja iste, i to:

• obilježiti međe (po potrebi očistiti međe od šikare ako je obrasla i osloboditi od drugih eventualnih smetnji), po mogućnosti zajedno s vlasnikom susjedne parcele, kako bi se pokazivanje međa geodetskim stručnjacima koji provode izmjeru odvijalo što efikasnije

• doći na zemljište/nekretninu u određeno vrijeme prema terminu koji će biti dostavljen u pisanom pozivu i pokazati međe.

• geodetskim stručnjacima koji provode izmjeru dopustiti pristup na zemljište i omogućiti obilježavanje međa međnim oznakama i nakon toga, izmjeru međa i objekata na zemljištu.

• geodetskim stručnjacima dati podatke o vlasnicima i ostalim nositeljima prava na zemljištu koji se unose u terenski zapisnik o obilježavanju međa. Zapisnik potpisuju izvoditelji izmjere i svi nositelji prava na nekretnini koji su se odazvali pozivu i sudjelovali u obilježavanju međa, te time iskazuju suglasnost da se tako obilježene međe koriste za potrebe izrade elaborata katastarske izmjere.

Za zemljišta na koje se nitko nije odazvao na obilježavanje međa zapisnik potpisuje izvoditelj izmjere i u njega upisuje podatke o nositeljima prava (osobama) koje se nisu odazvale na obilježavanje. U tom slučaju kao granice zemljišta preuzeti će se obilježene granice susjednih zemljišta, odnosno ako ni to nije moguće preuzeti će se podaci o međama iz postojećeg katastarskog operata.

Mogući sporovi oko međa ili vlasničkih prava, neće se rješavati u ovom postupku već u izdvojenim postupcima o trošku vlasnika nekretnina. Početak terenskih radova na izmjeri međa i objekata na zemljištu planiran je za 1. ožujka 2023. i provoditi će se postepeno. Svi nositelji prava na zemljištu biti će na vrijeme pismeno obaviješteni o terminu u kojem trebaju doći na zemljište radi pokazivanja međa geodetskim stručnjacima i davanja podataka za terenski zapisnik o obilježavanju međa. Nakon izvršene terenske izmjere i obrade prikupljenih podataka provesti će se postupak predočenja elaborata katastarske izmjere. Svi nositelji prava na zemljištu biti će pozvani pisanim putem na predočenje te će se nakon uvida u elaborat izmjere izjasniti o predočenim podacima. Radi detaljnijeg informiranja o postupcima provođenja katastarske izmjere organizirana je javna tribina za građane koja će se održati u četvrtak 23. veljače u 17:30 sati u prostorijama Općine Hum na Sutli, Hum na Sutli 175. Molimo građane da se odazovu u što većem broju kako bi se što detaljnije upoznali sa postupcima provođenja izmjere te svojim pravima i obavezama u sklopu iste.

Ovo je jedinstvena prilika da se uredi i uskladi stanje nad nekretninama u katastru i zemljišnim knjigama i to potpuno besplatno. Detaljnije informacije o provođenju izmjere mogu se naći na web stranicama općine Hum na Sutli na kojoj je i pregledna karta područja obuhvaćenih izmjerom.

STO JOJ JE GODINA TEK Mještanka Općine Lobor Ivka Bolfek svoj 100. rođendan proslavila je u Obiteljskom domu za starije Orhideja u Zlataru

'Treba spiti dve litre vode na dan i ne iti na sunce jer onda dobiš hrđave fleke'

Slavljenica Ivka za svoje godine izgleda odlično. Doduše, ne može hodati pa je u invalidskim kolicima, slabije čuje, ali je vedrog duha, a voli se našaliti i nasmijati

Treba puno piti vode. Rekel je doktor da treba dve litre vode spiti na dan i ne iti na sunce jer onda dobiš hrđave fleke – jednostavni je recept za dugovječnost, koji je otkrila Ivka Bolfek, mještanka Općine Lobor koja je u četvrtak svoj 100. rođendan proslavila u Obiteljskom domu za starije Orhideja u Zlataru, gdje je smještena već osam godina.

Težak život

Slavljenica Ivka za svoje godine izgleda odlično. Doduše, ne može hodati pa je vezana za invalidska kolica, slabije čuje, ali je vedrog duha, a voli se našaliti i nasmijati. Pa je tako simpatično prokomentirala svoj okrugli rođendan. - Fest sam se mučila i preveć dugo živim, sram me povedati da imam 100 godina – kaže. Iza Ivke koja je cijeli svoj život, do odlaska u dom za starije, provela u Loboru, ostala je jedna kćer, Božena, tri unuka – Monika, Elizabet i Vinko te šest praunučadi. - Rođena je u Loboru, gdje je završila i školu. Suprug Božidar umro je prije 30 godina. Dosta je dobro sa zdravljem, osim što slabije čuje, čak bolje preko telefona nego uživo. Nije imala lagan život, puno se mučila. Prije se sve radilo 'na ruke' radilo, imali su grunt, poljoprivredu, hranili blago. Nosili su se koševi na plećima, išlo se u šumu po drva, timarili krave, svinje, kokoši, obrađivali vinograd... Ja sam mlada otišla od doma, s 21 godinom, u Njemačku, pa Italiju, ali pet puta godišnje dolazim ovdje zbog mame –ispričala nam je kći Božena, koja sada ima 74 godine. Kaže da je njezina

'Fest sam se mučila i preveć dugo živim, sram me povedati da imam 100 godina'

dobrog apetita i nije izbirljiva. Prijateljice iz doma vole Ivku, za koju kažu da voli i pjesmu, druženje i gledanje televizije. – Pričala mi je kako se mučila u životu. U vrt je išla, pa joj je u koljenima škripalo. Išla je kod doktora i rekla mu da joj je u koljenima išlo 'škvrg', a doktor se nasmijal, rekel je da su to godine – ispričala nam je prijateljica Vera.

Vedar duh

U čestitare je, osim obitelji, stigla i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih, koja je slavljenici uptila najljepše želje i uručila mali znak pažnje. – Ponosna sam na našu sumještanku stogodišnjakinju, sretan je ovo dan za nas, da smo se mogli okupiti na 100. rođendanu gospođe Ivke. Sretna je i lijepa, njegovana za svoje godine i drago mi je da je našla smještaj u ovom prekrasnom i kvalitetnom domu i da se tu osjeća kao i u svojem rodnom domu u Loboru –rekla je načelnica. Načelnica je ovu priliku iskoristila i kako bi najavila skoru izradu projektne dokumentacije za izgradnju centra za starije osobe u Loboru. - Na taj će način sama Općina na svom području moći pružati adekvatniju i kvalitetniju skrb za osobe treće životne dobi – naglasila je Jembrih. Vlasnica doma Mirjana Šimunić Pezelj otkrila nam je da je ovo prvi puta da netko

od korisnika doma slavi 100. rođendan. - Nadamo se da bismo kroz dvije godine mogli imati još jednu ovakvu proslavu. Inače je projek godina korisnika smještenih kod nas visok, 94 - 95 godina, malo je ovih mlađih – kaže Šimunić Pezelj. Za slavljeni-

Ivka ima jednu kćer, Božena, tri unuka te šest praunučadi

cu dodaje da je puna duha. - Brzo se snašla kad je stigla, imala je strašnu želju da prohoda, ali već je imala više 90 godina, noge su atrofirale i na žalost nije bilo šanse. Ima želju za životom još uvijek, voli se našaliti, malo joj smeta što slabije čuje, vedra je i nadamo se da će biti još rođendana – kaže Mirjana. Zanimljivo je da Ivka prije nikada nije slavila rođendan, dok nije došla u dom. A kako se prema novom zakonu obiteljski domovi gase 31. 12. 2025., u Orhideji marljivo rade na preuređenju. – U reorganizaciji smo, prizemlje preuređujemo, imat ćemo dodatnih 18 kreveta i 5,6 zaposlenih više. Obiteljski dom se preregistrira odnosno prerasta u Orihdeja Vita d.o.o. –najavila je Mirjana Šimunić Pezelj.

Sabina Pušec ZLATAR/LOBOR

Ivka s obitelji Iza Ivke Bolfek cijelo je stoljeće

Ivkina kći Božena Ivka s prijateljicama iz doma

Mirjana Šimunić Pezelj

Čestitke za 100. rođendan Ivki je uputila i načelnica Lobora Ljubica Jembrih

Na sam dan 450. obljetnice Bitke kod Stubice, Muzej seljačkih buna otvorio je izložbu slika

Seljačka buna kroz kist jednog od

Zorislav Drempetić Hrčić bio je prvi kustos Muzeja seljačkih buna, kasnije i direktor, kao i prvi ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja od osnivanja 1993. godine pa do odlaska u mirovinu 1999. Voditeljica Muzeja seljačkih buna Vlatka Filipčić Maligec zahvalila je posebno obitelji pokojnog Drempetića Hrčića, supruzi i sinovima, koji su za potrebe ove izložbe ustupili slike i skice iz svoje obiteljske kolekcije

Poznate, ali i javnosti dosad nepoznate slike i djela Zorislava Drempetića Hrčića izložene su prošlog tjedna na izložbi koja je otvorena u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici. Simbolično, izložba slika koje je ovaj zagorski umjetnik, Stubičanec Zorislav Drempetić Hrčić posvetio Seljačkoj buni, otvorena je upravo na 9. veljače, dan završne Bitke kod Stubice.

Dosad neizložene slike

- U čuvanju uspomena na pothvat seljaka, nezaobilazno je ime upravo

Zorislava Drempetića Hrčića, koji je svojim slikama odao počast poraženim puntarima. No, ne samo slikama, jer on je najveći dio svog profesionalnog života posvetio upravo ovom muzeju. Naime, velik dio pedesetogodišnje povijesti ovog muzeja obilježen je njegovim radom, kroz koji je pokazivao kako je muzej prvenstveno mjesto druženja – rekla je voditeljica Muzeja seljačkih buna

Vlatka Filipčić Maligec. Zahvalila je posebno obitelji pokojnog Drempetića Hrčića, supruzi i sinovima, koji su za potrebe ove izložbe ustupili slike i skice iz svoje obiteljske kolekcije. Okupljene je pozdravio i ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol, istaknuvši kako je ideja o ovoj izložbi nastala nakon otvorenja izložbe Stubičke vedute lani. Zahvalio je kustosici Vlatki Filipčić Maligec koja je izložbu postavila i osmislila te muzejskom preparatoru Juraju Lukini, koji je odradio zahtjevan posao oko izložbe, a najavio je i brojna događanja ove godine, povodom velikih obljetnica koje slave kako Muzeji Hrvatskog zagorja, tako i dva muzeja zasebno.

Zahvalnost

Drempetiću Hrčiću

Otvorenju izložbe prisustvovali su i domaćin, gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić te drugi načelnici i gradonačelnici, kao i gosti iz Slovenije, predstavnici muzeja s kojima Muzej seljačkih buna ove godine surađuje na međunarodnom projektu povodom 450. obljetnice Seljačke

Za ovu je izložbu neke slike i skice ustupila Zorislavova obitelj. - Pretražila sam Zorislavovu arhivu. U velikim ladicama nalazile su se slike velikih formata na temu Seljačke bune, no jako sam se iznenadila kad sam pronašla skice koje je napravio, a koje su bile zarolane i pohranjene –otkrila nam je njegova supruga Marija

Nekadašnja suradnica Vlasta

Horvatić Gmaz o Zorislavu

Vlasta Horvatić Gmaz jedna je od rijetkih iz prve postave Muzeja seljačkih buna, a koja je s nama mogla podijeliti sjećanja na prve dane rada Muzeja i Zorislava Drempetića Hrčića kao kustosa, a potom i ravnatelja. Sa Zorislavom je radila 18 godina i kaže kako je upravo njegova osobnost uvelike obilježila ovaj muzej. – Radeći sa Zorislavom, bila sam svjedokom njegovog nevjerojatnog entuzijazma. Bio je prepun ideja kako mladu muzejsku ustanovu učiniti atraktivnijom, obzirom da muzej tada nije bio muzej, već institucija bez muzejskih zbirki, s velikim kompleksom hortikulture na brizi – priča Vlasta, prisjetivši se 'stampeda' posjetitelja koji su iz tadašnje cijele Jugoslavije dolazili u Gornju Stubicu, pa usput i u Kumrovec. – Zorislav je kao kustos, a kasnije direktor, imao zadatak pozicionirati ovaj muzej kao ozbiljnu i respektabilnu ustanovu, u čemu je, prepun ideja i energije, i uspio. Ova je galerija otvorena 1975. te poči-

nje s izložbama, i to vrlo vrijednim gostujućim izložbama s tada najvišim imenima Hrvatske i Slovenije – ispričala je Horvatić Gmaz, dodavši kako je Zorislav zaslužan i za osmišljavanje projekta San zagorskog suvenira, koji traje i danas, pod drugim imenom. Inzistirao je, kaže, na prodavaonici i proizvodnji vrijednog zagorskog suvenira te je pokazao nevjerojatnu upornost u radu. – Inzistirao je na urednosti, dotjeranosti, primjerenom održavanju muzeja i okoliša, spomeničkog kompleksa. Pazio je jako na detalje, kad bi bila neka izložba, u svakom kutku je trebalo biti raskošan buket cvijeća, makar poljskog. Pazio je da odijevanje, i sam je bio primjer fine elegancije i tražio je to i od nas djelatnika – prisjetila se Vlasta, kao i činjenice da je upravo Drempetić Hrčić pokrenuo suradnju s Koncertnom direkcijom Zagreb te su prvi ozbiljni koncerti klasične glazbe u Zagorju održavani upravo u biblioteci Muzeja seljačkih buna.

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Vlasta Horvatić Gmaz

Marija Drempetić Hrčić

slika Zorislava Drempetića Hrčića na temu ovog izuzetno važnog povijesnog događaja

od najvećih zagorskih umjetnika

Davorin Vujčić, viši kustos Galerije Antuna Augustinčića

- Zorislav Drempetić Hrčić bio je jedan od naših najvećih slikara 20. stoljeća i ako je ičije djelo bilo zrcalo i odraz osobnosti, onda je to bilo njegovo. Gledajući njegovu umjetničku edukaciju, razumljiva je njegova težnja za perfekcijom, no i sam je kasnije postao inovativni majstor koji je revitalizirao staru tehniku slikanja jajčanim temperama – pojasnio je Vujčić. Prošao je, kaže, razne faze kao umjetnik, no potkraj šezdesetih, okosnica njegovog rada postala je posvećenost zavičaju, jer je u zagorju pronašao temelj nadahnuća, zlatnu žilu autentičnosti i likovnog identiteta. – Što se tiče Seljačke bune, na slikama se buna uprizoruje na zagorskim brežuljcima, ali na nekim slikama ćete vidjeti i ono suvremeno, mostove i tvorničke dimnjake, čime je naglašavao aktualnost bune u svom vremenu. Njegova slika kazališna je pozornica na kojoj se uprizoruje buna u idealiziranom pejzažu s planinama kao kulisama. Slike nisu opterećene eksplozijom boja te su

bez trunke naturalizma. On čak i prikaz smaknuća interpretira stripovski. Nisu ga zanimale krvave odrubljene glave i prikaz ranjenika ili smrti. Niti na jednoj njegovoj slici prikaza Seljačke bune nema ni kapljice krvi, on nije bio čovjek ni slikar koji se usredotočio na takve stvari. Blage naravi, bez sarkazma, gnjeva ili gorčine bio je pacifist, nostalgičar i romantičar; njegov svijet bio je zagorski pejzaž, koji ga je nadahnjivao i ispunjavao –zaključio je Vujčić.

bune, kroz koji će se održavati izložbe, predavanja, projekcije, radionice, zajedničke ekskurzije, ali i izdati posebna brošura. O Drempetiću Hrčiću govorila je i njegova nekadašnja suradnica u Muzeju, Vlasta Horvatić Gmaz, dok se njegovog likovnog stvaralaštva dotaknuo viši kustos Davorin Vujčić iz Galerije Antuna Augustinčića Klanjec. Obratio se i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. - Zorislava smo svi voljeli, cijenili i poštivali, kao slikara, ali ništa manje i kao političara i društvenog djelatnika. Bio je dožupan za društvene djelatnosti, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, čovjek koji je mene osobno kroz svoje slike i poimanje slikarstva obogatio za cijeli život, jer od tog dana, kad sam po-

Filipčić Maligec: 'Svojim je slikama odao počast poraženim puntarima. No, ne samo slikama, jer on je najveći dio svog profesionalnog života posvetio upravo ovom muzeju, čiji je velik dio 50 –godišnje povijesti obilježen upravo radom Zorislava Drempetića Hrčića'

Zorislav Drempetić Hrčić rođen je 1934. godine u Donjoj Stubici. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1961. godine u klasi profesora Ljube Babića, a sudjelovao je na više od 200 skupnih i 70 samostalnih izložbi. Njegova se djela nalaze u više uglednih domaćih i inozemnih galerija i muzeja te u brojnim zbirkama, a povjesničari umjetnosti samom slikaru daju značajno mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Bio je dobitnik Plakete Krapinsko – zagorske županije za životno djelo (2015.), isto

sjetio njegov atelje, kuću, obitelj, na sasvim drugačiji način promatram slike i umjetnost i na tome ću mu uvijek biti zahvalan – rekao je župan Željko Kolar te također zahvalio obitelji Drempetić Hrčić na suradnji, kao i Ministarstvu kulture na pokroviteljstvu.

Zorislavova arhiva

Upravo je izaslanica ministrice

Anuška Deranja Crnokić i otvorila izložbu, kojoj je prisustvovala obitelj Drempetić Hrčić. Zorislavova supruga Marija otkrila nam je kako su ovom prigodom na svjetlo dana izvučene neke slike koje do sada nisu bile prezentirane javnosti. – Nakon razgovora s gospođom Vlatkom, pretražila sam Zorislavovu arhivu. U velikim ladicama nalazile su se slike velikih formata na temu Seljačke bune, no jako sam se iznenadila kad

priznanje dodijelila mu je i Općina Donja Stubica (2015.), a bio je i nositelj Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobne zasluge u kulturi (1996.) te međunarodnog ordena Gordan bleu du Saint L'spirit za zasluge u umjetnosti i kulturnoj znanosti L'art de Leonardo Da Vinci (1987.). koji je od 1973. bio kustos, a od 1978. i direktor Muzeja seljačkih buna. Bio je i prvi ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja od njihovog osnivanja 1993., pa do odlaska u mirovinu 1999. godine.

sam pronašla skice koje je napravio, a koje su bile zarolane i pohranjene –otkrila nam je Marija Drempetić Hrčić, dodavši kako je pronašla još puno zanimljivih materijala, ali i Zorislavovih korespondencija na druge teme, koje čuva za neku drugu izložbu. Za glazbeni predah prilikom otvorenja pobrinula se Mirela Đunđek Bačani uz pratnju Olivera Beloševića na klavijaturama.

Kolar: 'Zorislava smo svi voljeli, cijenili i poštivali, kao slikara, ali ništa manje i kao političara i društvenog djelatnika'

Od ideje dvadesetak entuzijasta do manifestacije u TOP 10 u Hrvatskoj: Bitka kod Stubice prerasla je u kultnu

Spektakularna Bitka kod Stubice i ponudom oduševila petnaestak

Jelena Klanjčić

DONJA STUBICA

Spektakularna Bitka kod Stubice ove je godine još jednom pokazala zbog čega ova manifestacija, koja je prošle subote privukla više od 15 tisuća posjetitelja u Donju Stubicu, zasigurno zaslužuje biti u top 10 manifestacija u Hrvatskoj. I to ne samo po broju posjetitelja, odnosno izuzetno velikom interesu publike, već i po maestralnom uprizorenju bitke, prema novom, sasvim drugačijem, dosad neviđenom scenariju i bogatoj scenografiji.

Oživljavanje povijesnih likova

Okupljeni kmeti za sobom su poveli na tisuće posjetitelja iz centra Donje Stubice prema dvorcu Stubički Golubovec, gdje je bitka održana. Iako svi amateri, oni koji su utjelovili

Gubec (K. Končevski):

'Iako je ovo za nas puno manje tragično nego je bilo za one ljude u ono doba, najmanje kaj moremo

napraviti je da se uopće

zmislimo tog vremena i te žrtve koju su ondašnji seljaki podnesli da bi im bilo bolje'

glavne uloge, ali i one sporedne, kao i statisti, priuštili su publici izvanredne izvedbe, dočaravši vrijeme i okolnosti u kojima je Buna dignuta, kao i emocije, koje su, vjerujemo, izazvali barem u dijelu publike, koji je ovo uprizorenje odlučio sagledati na jedan dublji način, od onog da se radi samo o 'kazališnoj'

predstavi. Puške, topovi, vatra, kao i konji, koji se ove godine po prvi puta pojavljuju na sceni, uz glumce su doprinijeli cjelokupnom dojmu koji je, prema reakcijama publike, bio odličan. A zadovoljni su bili u glumci i organizatori. - Digli sme bunu h ono vrijeme kad više nismo mogli trpjeti tu muku, Tahyja koji je došel na naše vlastelinstvo i poreze nam je nametnul. Nismo imeli od čega živeti, nismo imeli za kruh, nismo imeli od čega decu hraniti i morali smo dići bunu jer duge nam nije bile. Mi živeti ovak više nisme mogli – objasnio je uzroke Seljačke bune, nakon velike bitke, Matija Gubec. A Krešimir Končevski, koji ga je utjelovio, dodao je da je, kada se čovjek u tu ulogu uživi, fantastičan osjećaj oživjeti barem na taj način to vrijeme. - Iako je ovo za nas puno manje tragično nego je bilo za one ljude u ono doba, najmanje kaj moremo napraviti je da se uopće zmislimo tog vremena i te žrtve koju su ondašnji seljaki pod-

'Ova manifestacija polagano je postala kultna. Ne samo po povijesnom značaju, već i po scenografiji koja je bila na izuzetno profesionalnoj razini, iako su to radili sve amateri, zajedno s našim i gostujućim udrugama', rekao je župan Kolar

U sklopu manifestacije te obilježavanja 450. obljetnice Seljačke bune, Planinarsko društvo 'Stubičan' organiziralo je 53. pohod Stazama Gupčevih puntara. Najposjećeniji do sada, pohod je ove godine okupio tristotinjak sudionika svih dobih kategorija. Gupčeve su stope, vođeni stubičkim planinarima, pratili oni od 6 do 90 godina, koji su se pridružili iz planinarskih društava iz Pregrade, Zaboka, Konjščine, Radoboja, Zlatara, Krapine, Sesveta, va-

nesli da bi im bilo bolje. Na žalost, zgubili su, ali takva je povijest – komentirao je Končevski.

Manifestacija koja raste

Franjo Tahy odnosno Zdravko Grabušić našalio se da je, nakon 450 godina iskustva, očekivao otpor seljaka. - Ove godine smo dramaturški bitku malo drugačije napravili, više kao scenski odnosno kazališni prikaz. Vjerujem da su ljudi u tome mogli uživati, jer nisu imali samu golu bitku, goli rat. Htjeli smo poslati i poruku. Prema tome, mislim da je bilo jako dobro, bilo je puno ljudi i sve skupa je dobro došlo, nitko se nije ozlijedio, što se znalo dogoditi prijašnjih godina – zadovoljan je Grabušić. Prisjetio se po-

raždina, Ivanca, Markuševca, Zagreba, ali i Ptuja i Ljubljane. Već tradicionalno, stanicu su i okrjepu imali kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici, a sudionici su pohvalili domaćina, PD Stubičan, koji je pohod organizirao, aktivno uključivši 30 članova društva koji su pomogli u osiguranju tako velike skupine hodača, pobrinuli se za okrepu na početku i u pauzi te prvenstveno osmislili rutu zagorskim bregima svima na zadovoljstvo i veselje.

četaka manifestacije, prije 15 godina. – Počelo je s 20, 30 entuzijasta. Bilo nas je 50, 60 na bojnom polju i 50 do 80 u publici. Danas je tu bilo 10 do 15 tisuća ljudi, znači da je to manifestacija koja raste. Dvije godine smo imali malu pauzu, a sada smo opet okupili veliki broj ljudi i nadam se da su uživali. Htjeli smo ovaj događaj koji Hrvatsko zagorje ima pokazati u najboljem mogućem svjetlu, iako smo mi svi amateri – zaključio je.

Velika obljetnica i novi sadržaji

Predsjednik Družbe vitezova zlatnog kaleža Ivan Štefek istaknuo je kako je ove godine u prikazu bitke sudjelovalo oko 260 ljudi, iz 20

Puške, topovi, vatra, kao i konji, koji se ove godine po prvi puta pojavljuju na sceni, uz glumce su doprinijeli cjelokupnom dojmu koji je, prema reakcijama

kultnu manifestaciju koja svake godine okupi sve više sudionika, ali i izaziva sve veći interes posjetitelja

Stubice glumom, scenografijom petnaestak tisuća posjetitelja

reakcijama publike, bio odličan. A zadovoljni su bili i glumci i organizatori, što su uspjeli na ovakav spektakularan način obilježiti 450. obljetnicu Seljačke bune

Centar Donje Stubice u subotu su preplavili posjetitelji, koji su, osim u okupljanju i puntanju kmetova, a onda i Bitci, uživali u izuzetno bogatoj popratnoj ponudi. Od glazbe, do ugostiteljstava koji su ponudili raznovrsnu hranu, od kobasica, hot dogova, burgera te pi-

ća, a svojom su se ponudom na štandovima uključili OPG – ovi i obrti s područja Krapinsko – zagorske županije, ali i šire. Kupovao se domaći med, vino, ulja, rakije, suhomesnati proizvodi i sirevi, kolači i još štošta, ali i razne rukotvorine, ukrasi te suveniri prigodne tematike.

'Ove godine u prikazu bitke sudjelovalo

Tahy (Z. Grabušić):

'Ove godine smo dramaturški bitku malo drugačije napravili, više kao scenski odnosno kazališni prikaz.

oko 260 ljudi, iz 20 udruga iz Hrvatske, Slovačke, Mađarske i Slovenije, što je najveći broj do sada. Po prvi su puta na sceni bili i konji', rekao je predsjednik

Družbe vitezova Ivan Štefek

vu, jer smo odlučili manifestaciju podići na stepenicu više, pogotovo zbog jubileja. Ipak je 450. obljetnica i 15. obljetnica manifestacije, koja je svake godine sve bolja i bolja –rekao je Štefek.

Svake godine sve veća manifestacija

udruga iz Hrvatske, Slovačke, Mađarske i Slovenije, što je najveći broj do sada. Po prvi su puta na sceni bili i konji. - Zapalili smo kovačnicu i puškarski šator gdje smo uništili Tahyjev barut. Razmišljali smo još pojačati efekte, ali smo ipak odlučili ostati na onim efekti-

ma koji su uvijek bili dobri – rekao je Štefek. Ove godine i scenarij je bio drugačiji, no odlični glumci su ga itekako dobro popratili. – Za scenarij smo angažirali našeg višegodišnjeg statistu Blaža Ordanića koji je radio na dramaturgiji odnosno tekstu koji smo ubacili u predsta-

Vjerujem da su ljudi u tome mogli uživati, jer nisu imali samu golu bitku, goli rat.

Htjeli smo poslati i poruku'

Dok se Družba vitezova pobrinula da Bitka i ove godine bude drugačija i izvrsna, Turistička zajednica područja Gupčev kraj pobrinula se da manifestacija ove godine dobije još veću širinu i ponudu. – Svake godine sve će veća i šira ponuda, sve više ugostitelja, tako da manifestacija raste. Vrlo smo zadovoljni brojem posjetitelja, kao i interesom koji je pokazala ne samo domaća publika, nego i publika sa slovenske strane, koja nam je došla preko agencija i organiziranim prijevozom – rekla je direktorica Turističke zajednice Kornelia Vnučec. Zadovoljan je bio i domaćin, donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić. – Uspjeli smo orga-

nizirati sve što smo zamislili, privukli smo velik broj posjetitelja, a i vrijeme nas je poslužilo – komentirao je Gospočić. Bitku je pratio i predsjednik Zoran Milanović, koji je ujedno i pokrovitelj manifestacije, u društvu krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara. – Ova manifestacija polagano je postala kultna. Ne samo po povijesnom značaju, već i po scenografiji koja je danas bila na izuzetno profesionalnoj razini, iako su to radili sve amateri, zajedno s našim i gostujućim udrugama – rekao je Kolar, dodavši kako je zadovoljan odazivom i reakcijom publike koja je danas posjetila manifestaciju. Obzirom na trud i profesionalnost u samom prikazu bitke, angažman glumaca, statista i volontera, ali i na cjelokupnu ponudu koja je danas bila dostupna posjetiteljima, kao i na ono što tek slijedi, koncert Gorana Bareta & i Majki u centru od 18 sati, Zagorje zaista može biti ponosno na ovu manifestaciju te značaj, veličinu i kvalitetu u koju je ona narasla.

DUH SELJAČKE BUNE Luka Vinter iz Sračinca lik Petrice Kerempuha u Bitki kod Stubice utjelovljuje već sedam godina

'Publika se Baladama smije, jer ih dobro ne razumije'

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

Iza nas je još jedno obilježavanje Seljačke bune 1573., a Bitka kod Stubice povodom 450. obljetnice ovog velikog povijesnog događaja bila je poseban spektakl koju je uz prijateljske udruge iz Hrvatske, ali i inozemstva, priredila Družba vitezova zlatnog kaleža. Ponovo su na bojnom polju oživjele ličnosti koje su ispisale jedan dio povijesti ovoga kraja. No, uz glavne likove koji su u prvom planu, Matiju Gupca, Franju Tahyja, Iliju Gregorića, koji su bili stvarne ličnosti, uz Seljačku se bunu veže jedan važan lik, kojega je stvorio Miroslav Krleža. Petrica Kerempuh, pučki prorok i cinični komentator suvremenih zbivanja, lik je kojega možemo okarakterizirati kao lukavog čovjeka, veseljaka, ali i buntovnika, koji je pjevao otpor tlačenju seljaka. U toj se ulozi već godinama u prikazu Bitke kod Stubice našao 24 – godišnji Luka Vinter.

Balade posebno prirasle srcu

Iako nije ovdje domaći, jer dolazi iz Sračinca kraj Varaždina, u stubičkom se kraju Luka potpuno udomaćio. U Buna pubu u centru Donje Stubice, kamo smo sjeli na kavu, Petricu, naime, poznaju svi. Ulazimo u Buna pub, a Petricu svi pozdravljaju s 'Buna trajeeee!'. Luka nam otkriva, naime, kako u Stubicu ne dolazi samo na Bitku, već je tu tjedan dana prije manifestacije, kako bi pomogao Družbi vitezova oko pripremi i postavljanja scenografije. Ulogu Petrice Kerempuha tumači od 2017. godine, a da Balade Petrice Kerempuha ima u malom prstu, pokazuje nam svake godine maestralnom interpretacijom. Nekih posebnih priprema više, kaže, nema, jer s baladama živi već podosta godina. – Ja te balade znam napamet još od osnovne škole, i da ih sad ne znam, to bi bilo ko da

'Ja pričam o krvi, odrubljenim glavama, teškim porezima, gladi, bijedi, potlačivanju, a babe se 'kehlečeju' u prvim redovima, misle gle ovog cirkusanta. E to je žalosno. Najviše je zapravo onih koji cijeli ovaj prikaz bitke doživljavaju isključivo kao predstavu. Ali nije to baš komedija. To je jedna teška tragedija zapravo'

Očenaš ne znam. Govorim ih uvijek iz srca i zato mi ne treba neka posebna priprema – kaže Luka. S baladom 'Ni med cvetjem ni pravice' Luka je bio prvi na županijskom Lidranu u prvom razredu srednje, a onda se s njima predstavio i na državnom Lidranu. Preko udruge Viteški red Svetog Nikole iz Varaždina, koja se, kao i Družba vitezova zlatnog kaleža, bavi oživljavanjem povijesti, stigao mu je prijedlog da se u prikaz Bitke kod Stubice uvede lik Petrice Kerempuha. – I tak sam ja već sedam godina Petrica Kerempuh. Balade su mi posebno prirasle srcu, jer su na kajkavskom, a osim toga, kroz njih se izražava jedan bunt, koji nije bil samo te 1573. godine u vrijeme feudalnog poretka. Krleža kroz njih tumači ovu tematiku koja je svevremenska i može se preslikati na bilo koje vrijeme – kaže Luka, dodavši kako sebe smatra buntovnikom, zbog čega mu ova uloga itekako paše, a zbog nje se, otkrio nam je, naježi svake godine.

Razumijevanje

Krležinih stihova

Ipak, naglasio je, još uvijek nije uspio svojim interpretacijama postići svoj glavni cilj. – Petrica je duh seljačke bune i na taj način ga nastojim prikazati. To kaj on govori, mislim da bi svaki kmet u ono vrijeme potpisal, jer te su balade reprezentativni primjer osjećaja jednog kmeta, ali i cijelog tog tadašnjeg kolektiva. No, zapravo jako malo ljudi te balade razumije. Publika se često smije na to, a smiju se jer ne razumiju. Ja pričam o krvi, odrubljenim glavama, teškim porezima, gladi, bijedi, potlačivanju, a babe se 'kehlečeju' u prvim redovima, misle gle ovog cirkusanta. E to je žalosno. Najviše je zapravo onih koji cijeli ovaj prikaz bitke doživljavaju isključivo kao predstavu. Ali nije to baš komedija. To je jedna teška tragedija zapravo – kaže Luka, dodavši kako smatra da bi se o buni i njezinom značaju trebalo pravilno educirati već i u školi te posvetiti više pozorno-

'Čast mi je sudjelovati u jednoj ovakvoj manifestaciji, oživljavanju hrvatske povijesti i kulture, dati doprinos buđenju neke nacionalne svijesti. Jer, treba se buniti. Konstruktivno, naravno'

'Balade Petrice Kerempuha' Luka je naučio još u srednjoj školi i otada ih zna, kaže, k'o Očenaš, pa mu za Bunu nisu potrebne neke posebne pripreme, već ih samo govoriti iz srca i truditi se Krležinu poruku dočarati onima koji ga slušaju

sti samoj srži i poanti Seljačke bune.

Umjetnička vrijednost Seljačkoj buni

– Film Seljačka buna nije toliko popularan, jugoslavenski je. No, vrlo je lako naći mu globalni ekvivalent, film Spartak na primjer. Spartakov ustanak sasvim je drugačije prezentiran i mislim da bi se s tog kuta gledišta trebalo pristupiti i Seljačkoj buni, pa možda bi onda i mi u 21. stoljeću uspjeli svojim interpretacijama i prikazom Bune predočiti njenu poantu posjetiteljima – rekao je Luka, dodavši kako Družba vitezova i svi uključeni volonteri već sada tu rade odličan posao, u kojem će i on i dalje nastaviti davati svoj doprinos, kao Petrica. – Balade daju jednu umjetničku vrijednost Seljačkoj buni i meni je čast sudjelovati u jednoj ovakvoj manifestaciji, oživljavanju hrvatske povijesti i kulture, dati doprinos buđenju neke nacionalne svijesti. Jer, treba se buniti. Konstruktivno, naravno –zaključio je Luka. Iako se umjetničkim izričajem Luka za sada bavi u slobodno vrijeme, u planu je izdava-

nje njegove prve knjige, koja je za to već spremna, a obzirom na glumačke ambicije, želja mu je postaviti i neku kazališnu predstavu, a obzirom na entuzijazam, ideje, volju, ali i kvalitetu koju ima, ne sumnjamo da će u tome i uspjeti. Do tada ga i dalje očekujemo svake godine na bojnom polju Seljačke bune, gdje svojom interpretacijom Krležinih stihova, sigurni smo, barem u jednom dijelu publike izazove onaj emocionalni efekt i promišljanje.

Društvo Naša djeca Radoboj

Iznimno bogata i edukativna godina za najmlađe

RADOBOJ – Održana je Godišnja izvještajna skupština Društva Naša djeca Radoboj na kojoj je predsjednica Jelena Crnek okupljene izvijestila o provedenim aktivnostima društva u 2022. godini i o financijskom poslovanju, a također najavila je i pregršt aktivnosti za ovu godinu.

NTC učenje i kamp

DND Radoboj tijekom prošle godine realiziralo je iznimno bogat i edukativan program za djecu putem kojeg su se provele raznovrsne radionice: "Slime" radionica, radionica povodom obilježavanja Dana planeta Zemlja, radionica kodiranja bez ekrana Matatalab, realizirana je uskrsna radionica "Uskršnji escape room", radionica izrade sapuna i mnoge druge.

DND Radoboj provodio je i radionice u sklopu Dječjeg tjedna u Krapini koji je bio organiziran povodom Tjedna kajkavske kulture.

DND Radoboj realizirao je i brojne projekte. Jedan od projekata je "Mali vrt za velike promjene". Voditeljice radionica izrade samoodrživog vrta bile su članice udruge Biovrt - u skladu s prirodom, a sudjelovala su članovi DND Radoboj, djeca iz 1.a i 4.a razreda OŠ Side Košutić Radoboj s učiteljicama Dragicom Pospiš i Milenom Veseljak, i članovi DND Petrovsko. Izgradio se iznad kućice za udruge samoodrživi organski vrt, a kroz niz održanih bio radionica tijekom godine i sudjelovanjem u radovima kreiranja vrta, djeca su upoznala nove kulture koje se mogu zasaditi u vrtu, a i samim radom na zemlji potaknulo ih se da i kod kuće pomažu odraslima u obradi vrta. Projekt je ujedno povezao školu i prirodu s ciljem proširenja nastavničkog programa.Projekt kojeg će također i nadalje provoditi članovi DND-a Radoboj je NTC sustav učenja i NTC kamp. U Radoboju se u ožujku prošle godine održao dvodnevni seminar dr. Ranka Rajovića, utemeljitelja NTC programa, za odgojno-obrazovne djelatnike OŠ Side Košutić Radoboj i također za djelatnike i iz drugih obrazovnih institucija na temu aktivnosti za lakše učenje. Program NTC učenja je sastavljen iz različitih aktivnosti i igra za djecu, koje se temelje na spoznajama o razvoju i radu mozga i koje, kako mnoga istraživanja pokazuju, ima-

ju pozitivan učinak na razvoj mozga u periodu kada je to najvažnije, u periodu najintenzivnijeg rasta i razvoja, od rođenja, pa do približno desete godine starosti. Upravo je igra kao unutrašnja motivacija djeteta ključni faktor NTC programa. Nastavno na NTC program u Radoboju su se u lipnju i srpnju održala dva NTC kampa za djecu do 11 godina starosti s područja Krapinsko-zagorske županije i šire, prvog takvog u Krapinsko-zagorskog županiji.

Ljeto u Radoboju

Udruga je sudjelovalo u organizaciji i provođenju aktivnosti tijekom ljetnog perioda. Sudjelovalo je u manifestaciji "Ljeto u Radoboju" te je održala u suradnji sa Savjetom mladih Općine Radoboj znanstvene radionice, organizirala koncertna gostovanja, filmske projekcije, a odvijala se i aktivnost pod nazivom "Znanstvena sferaplanetarij Odiseja" čijim posjetom je bilo djeci i mladima omogućeno nezaboravno putovanje kroz zvjezdano nebo uz istraživanje planeta, zvijezda i galaksija.

Povodom manifestacije Dječjeg tjedna u Radoboju udruga je provodila radionice i pokrenula akciju prikupljanja igračaka. Dječji tjedan obilježila je bogatim sportskim danom te je održana i svečanost obilježavanja 10 godišnjice imenovanja Radoboja "Općine-prijatelj djece". Također su i članovi Dječjeg vijeće posjetili općinskog načelnika. Na inicijativu djelatnika PŠ Jazvine uz podršku učenika, njihovih roditelja i članova DND-a, održan je i božićno-humanitarni događaj "Advent u Jazvinama" putem kojeg su se prikupljala sredstva za garderobne ormariće, pod sloganom "Novi ormarići za nas, a malo donacija od Vas!". Članici DND-a Radoboj, Magdaleni Tepuš, učenici OŠ Side Košutić Radoboj dodijeljena je nagrada "Emil Paravina" za promicanje i zalaganje za dječja prava, dječju participaciju, suradnju i pomoć svojim vršnjacima.

Advent u Jazvinama

Kraj godine obilježen je uz realizaciju "Adventa u Jazvinama" i nagrade uručene Magdaleni Tepuš

U Radoboju su se održala dva NTC kampa za djecu do 11 godina starosti s područja Krapinsko-zagorske županije i šire, prvog takvog u našoj županiji

i završetkom radova na izgradnji Pumptracka Radoboj, biciklističkog poligona koji se nalazi u blizini Planinarskog doma sufinanciranog od strane Općine Radoboj i Zaklade Hrvatska za djecu. Uz sve navedene projekte obilježen je i niz važnih datuma: Dani medijske pismenosti u PŠ Jazvine, Međunarodni dan obitelji u PŠ Jazvine, Međunarodni dan biološke raznolikosti, također, obilježen je Svjetski dan pčela s kreativnim radionicama i mnogi drugi. Predsjednica DND Radoboj Jelena Crnek obavijestila je okupljene i o financijskom poslovanju od kojeg je istaknula da su ukupni prihodi poslovanja DND-a Radoboj u 2022. godini iznosili 44.203,67 eura/333.052,54 kn. Od toga najznačajniji prihodi odnose se na prihode za realizaciju projekta izgradnje Pumptrack staze, prihodi od realizacije 2 petodnevna NTC kampa za djecu, prihodi od Krapinsko-zagorske županije za projekte "Mali vrt za velike promjene" i "Ljeto za mlade" koji se realizirao u suradnji sa Savjetom mladih Općine Radoboj. Prihodovnu strane

udruge čine i donacije. Za nabavku školskih ormarića za PŠ Jazvine putem donacija prikupljeno je 3.560,95 eura/26.830,00 kn. Tako je DND Radoboj uz niz organiziranih aktivnosti, sveobuhvatnim programom omogućio da djeca sadržajno i kvalitetno provode vrijeme, a edukatori, volonteri, sudionici aktivnosti i svi zainteresirani budu u doticaju s najnovijim metodama rada s djecom te savladaju korisne i praktične vještine za suvremeno obrazovanje i poučavanje. Pred volonterima DND-a i svima koji surađuju u realizaciji njihovih programa u 2023. godini još je puno predviđenih aktivnosti i projekata, čemu se doista vesele nastojeći pritom što je moguće više doprinijeti i osvijestiti važnost zdravog, educiranog i sretnog djeteta. Mnogobrojne aktivnosti realizirane su suradnjom s udrugama s područja Radoboja i šire, djecom i roditeljima, OŠ Side Košutić Radoboj, Dječjim vrtićem Škrinjica Radoboj, Savjetom mladih Općine Radoboj, Općinom Radoboj i Muzejom Radboa koji spremnim djelovanjem pomažu radu Društva. (zl)

Sedam godina aktivnog djelovanja proslavila je popularna zagorska "Klapa Brv" prigodnim koncertom održanim u subotu u Villi Ventek u Zelenjaku

'Svojim pjesmama povezujemo zagorsku popevku i dalmatinsku pismu'

Razgovarali smo sa Slavkom Petrincem, članom klape, ujedno i predsjednikom udruge Klapa Brv

Davor Žažar ZELENJAK

Klapa BRV osnovana je prije sedam godina, točnije na dan 20. 12. 2015. Članovi klape su prijatelji, koji se međusobno poznaju i pjevaju skoro cijeli svoj život. Osnivanjem klape svoj su umjetničko-vokalni izričaj odlučili dignuti na novu razinu. Članovi klape su Danijel Ivić, umjetnički voditelj, klavir 1. Tenor, Dario Ptičar, 2. tenor, Tomica Broz, 2. tenor, Milan Kladnički, gitara- baritone, Branko Greblički-Ventek, baritone, Mario Budimir, baritone, Slavko Petrinec, bas-bariton i Damir Sporiš, bas. – Do ideje osnivanja klape došlo je sasvim spontano na jednom od božićnih koncerata u

"Resi nas epitet "Obrtničke klape" jer su 90% sastava Klape Brv privatni poduzetnici"

Tuhlju. Većina članova je pjevala godinama u MPZ Kumrovec, a na tom koncertu smo nastupali kao zbor, dok je Branko Greblički-Ventek, također kao bivši član zbora imao samostalni nastup. Iz čiste zafrkancije, sinula je ideja da se izdvojimo iz zbora nekolicina muških glasova pa ćemo izvesti jednu pjesmu kao klapa – ispričao nam je priču o osnivanju Slavko Petrinec, član klape ujedno i predsjednik udruge Klapa Brv.

"Kako brv povezuje dvije strane potoka, tako i mi pjesmom povezujemo ljude"

Klapa svoje ime duguje političkoj situaciji u vrijeme osnivanja. – S obzirom na ondašnju politič-

ku situaciju gdje se Most upetljao između HDZ-a i SDP-a kao treća jaka opcija, odlučili smo da se zovemo BRV, što u Zagorju znači, jedno deblo prebačeno sa jedne strane potoka na drugu kojim se prelazio potok. Tako je ostalo u budućnosti, jer kako brv povezuje dvije strane potoka, tako i mi pjesmom povezujemo ljude, a samim time povezujemo zagorsku popevku i dalmatinsku pismu. Klapa nije samo naziv grupe pjevača koji potječu iz priobalja, nego je to naziv ljudi koji se druže – ispričao nam je Petrinec. Aktivnosti kojima se bavi Klapa Brv usmjerene su na očuvanje nematerijalne baštine glazbene umjetnosti. – Naš cilj je poticanje, razvijanje i unapređenje kulture na području Krapinsko-zagorske županije u skladu s općim društvenim interesima, očuvanje ,,a capella" pjevanja, ali i ostalih vidova kulturnog izričaja, okupljanje građana koji se bave glazbom, širenje suradnje i očuvanje tradicije.

Također nam je cilj i promoviranje Općine Kumrovec, užeg i šireg zavičaja, Krapinsko-zagorske županije, kao i Republike Hrvatske kada nastupamo u ostalim zemljama Europske unije. Naši video- spotovi promoviraju ljepote našeg kraja te pridonose promoviranju istog, putem društvenih mreža, Facebooka i Youtube-a – pojasnio je ciljeve djelovanja klape Petrinec.

"Planiramo potpisivanje ugovora s izdavačkom kućom i izdavanje svog prvog albuma"

Iza klape su brojni nastupi na festivalima vokalnih sastava u Republici Hrvatskoj, kao i susjednoj Republici Sloveniji. – Nastupali smo na dva kajkavska festivala, 2020. kao pratnja Bojanu Jambrošiću u skladbi "Pak sem doma", s kojim je snimljen i spot. Prošle godine smo nastupili kao pratnja Robertu Svetlačiću sa skladbom " Življenje" u kojoj je uglazbljen tekst le-

gendarne Ane Bešenić, svima jako dobro poznate skladbe " Suza za zagorske brege". Redovito nastupamo na manifestacijama u okruženju "A, Sutla si teče", "Eko, etno, fletno", koncert uoči Dana Vel. Gospe, humanitarni koncerti u Bedekovčini, Loboru, itd. Nastupamo na vatrogasnim skupštinama gdje izvodimo klapske obrade nacionalne i vatrogasne himne. Sudjelujemo svojim pjevanjem u liturgijskom životu naše Župe, raznim humanitarnim koncertima, nastupali smo u velikoj dvorani "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu. Kao jedan od važnijih uspjeha u novije vrijeme svakako bih izdvojio i nastup u Dubrovniku kojeg smo izveli u sklopu projekta Radija Kaj "U ozračju KAJ-a". Bili smo jedini izvođači u "Kristalnoj dvorani" hotela WESTIN u Zagrebu, na svečanoj akademiji 2018. HOK-a na dodjeli nagrada za životno djelo u

obrtništvu. Naime, resi nas epitet "Obrtničke klape" jer su 90% sastava Klape Brv privatni poduzetnici – kaže Petrinec. Osim koncertnih nastupa iza članova klape su i snimanja u studiju. – Studijski smo snimili prvi autorski prvijenac kolege Maria Budimira kao tekstopisca i nas kao izvođača, "Moje Zagorje". S Brankom Greblički-Ventekom, našim članom, studijski snimamo 2017. prateće vokale u pjesmi "Znaš me kakav jesam", dok smo 2018. snimili i vlastiti prvijenac "Božić stiže u grad" u a cappella verziji, koji se u božićno vrijeme često vrti na lokalnim radio postajama. Studijski smo snimili skladbu B.G.-Venteka i Gordane Ivanjek Tušek "Ne idi", snimili smo zajedničku skladbu "Tri kraljsku popevku" sa ansamblom Lepi Cajti. Početkom 2020. snimljena je obrada jedne od najslušanijih pjesama Olivera Dragojevića "Kad mi

dođeš ti", za koju po prvi puta snimamo i video-spot – osvrnuo se na uspjehe klape.Sedam godina djelovanja klapa iz Kumrovca proslavila je koncertom uz glazbenu pratnju i goste, a u 2023. godini očekuju ih brojni planovi. – Na samostalnom koncertu izveli smo snimljene vlastite autorske pjesme, pjesme koje su snimili s kolegama glazbenicima te izbor pjesama iz kajkavskog glazbenog stvaralaštva i opće poznatih zabavnih i narodnih pjesama. Uz nas su nastupili i dragi gosti Maja Miklaužić Vahtarić, Rajko Suhodolčan, Gordana Ivanjek Tušek, Toni Eterović i Robert Svetlačić. U budućnosti planiramo potpisivanje Ugovora sa izdavačkom kućom i izdavanje svog prvog albuma kojem se neizmjerno veselimo, a vjerujem i naša publika, koja nas dosad podržava i prati – otkriva buduće planove sve popularnije zagorske klape Petrinec.

'Dobar običaj je svaki kojim nekome drugome učiniš nešto lijepo i pokloniš mu pažnju'

Mnogi kažu da je to tek marketinška izmišljotina da bi se potrošilo čim više novaca, neki se osjećaju loše ako toga dana nemaju s kim slaviti, neki ga pak ignoriraju, a mnogi rado slave ljubav na taj dan

HRVATSKO ZAGORJE - Da nije ljubavi, ne bi ni svijeta bilo, kažu mnoge pjesme, i ne griješe. Ljubav nas pokreće i čini boljima, ona je protkana kroz naše živote. A Dan zaljubljenih ili Dan ljubavi, Valentinovo, slavi se 14. veljače. Priča seže davno u prošlost i najpoznatija legenda o nastanku ovog dana potječe iz Rima. Prema toj priči, još dok je kršćanstvo bila relativno nova i mlada religija živio je biskup Valentin, a tadašnji car Klaudije I. zabranio je ženidbu svim vojnicima jer je smatrao da se oženjeni ili zaručeni muškarci neće htjeti boriti u njegovim ratovima već će radije ostati kod kuće sa svojim obiteljima. Dok su svi ostali svećenici odlučili poštivati ovu odluku, Sv. Valentin se oglušio i počeo tajno održavati vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli. Tako je činio sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu, a 14. veljače je i pogubljen. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, a kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo obilježavati Svetog Valentina i upravo je taj dan posvećen veličanju ljubavi. Razne su vrste ljubavi. Strastvena, romantična ljubav, ljubav između prijatelja, sestrinska i bratska ljubav, roditeljska ljubav, ljubav prema ljubimcima, univerzalna ljubav… još bismo dugo mogli nabrajati. No, ljubav koja je najviše spominjana u stihovima, najviše opjevana, o kojoj se najčešće pišu knjige i snimaju filmovi, baš je ona romantična ljubav između dvoje zaljubljenih. Oprečna su mišljenja o Valentinovu. Mnogi kažu da je to tek marketinška izmišljotina da bi se potrošilo čim više novaca, neki se osjećaju loše ako toga dana nemaju s kim slaviti, neki ga pak ignoriraju, a mnogi rado slave ljubav na taj dan. Što o obilježavanju Valentinova, misle naši sugrađani te koji je njihov recept za dobru vezu, provjerili smo u mini - anketi. (sp)

MARIO SPEVEC Sutinske Toplice:

Običaj slavljenja Valenetinova je super, to je prava stvar. Za zaljubljene bi trebalo Valentinovo biti svaki dan, a i za one u braku, da se često sjete jedan drugog obradovati, izvesti, nečim lijepim iznenaditi. Ljubav treba pokazivati, treba poštivati partnera u vezi, imati strpljenja i razumijevanja za drugog. Neki misle da je to možda i loš običaj, slaviti Valentinovo, ali zašto ne? Poklon, cvijet, izvesti damu na ples, nije to loše, treba romantike.

02| STJEPAN FUTIVIĆ Poznanovec:

Slavim Valentinovo, u braku sam već blizu 40 godina. Smatram da

je tajna dobrog braka uzajamno povjerenje i poštivanje, uvažavanje mišljenja onog drugog. Obilježavamo Valentinovo svake godine,

skromno, ali se sjetimo. To je dobar običaj, kao i svaki u kojem nekome drugome učiniš nešto lijepo i pokloniš mu pažnju. Treba se tru-

diti i češće napraviti nešto lijepo za drugu polovcu.

03| ŠTEFICA ŠVENDA Martinščina:

Nekad smo samo Dan žena slavili, a Valentinovo je novija stvar. Mislim da je to u redu slaviti, zaljubljeni trebaju obilježiti svoj dan. Ja sam udana i iz bogatog bračnog iskustva smatram da je najbitnije razumijevanje i poštivanje u braku i onda sve lako ide. Obilježavamo Valentinovo, poklonimo jedno drugom sitnicu neku, treba pokazati pažnju.

04|

ĐURĐICA KLJAK Zlatar:

Mladi i zaljubljeni trebaju slaviti Valentinovo, bolje da slave nego da se svađaju. Nije to loše obilježiti, ali ne treba pretjerivati. U vezi treba puno tolerancije i strpljenja, kada prođe ona prva zaljubljenost. Uvažavanje. I onda bude sve ok. A ljubavi u ovo današnje vrijeme tre-

ba puno. Bez ljubavi ništa.

05|

MARKO KUKEC

Zlatar:

U braku sam, i smatram da je u redu proslaviti Valnetinovo, ali da bi ipak Valentinovo trebalo biti svaki dan. Zaljubljenost s vremenom splasne, dođe ljubav, a treba imati puno poštivanja, razumijevanja među partnerima. Mi odemo na ručak ili večeru, koja bombonijera, cvijeća, no međutim, taj cvijet ili znak pažnje znači puno više u neki drugi dan, bez posebnog povoda i to često napravim. Tad je moja žena jako vesela i više znači nego na Valentinovo.

06| MARTINA SREČIĆ

Bedekovčina:

Slavim Valentinovo, suprug me odvede na večeru ili ručak, to je običaj svake godine. Dobar je to običaj. Ipak, suprug me zna iznenaditi i druge dane. Tolerancija, poštivanje, razgovor, dogovor – to je ključ uspjeha veze.

INTERVJU Razgovarali smo s Enesom Kiševićem, glumcem i pjesnikom

Hodočašće ljepote i hodočašće

Dvadeset godina, prvih dvadeset godina Enes Kišević bira Mariju Bistricu. A zahvaljujući Želji Boc i njenom sjajnom pjesničkom nasljeđu, jasno je i da je Marija Bistrica odavno odabrala Enesa Kiševića. A kad je nešto tako jako i obostrano, sigurno je da će i potrajati

Svake godine, baš na Valentinovo, u Mariji Bistrici održava se završnica Recitala ljubavne poezije koji nosi ime po Željki Boc, pjesnikinji, koja je u svom, nažalost prekratkom životu, ostavila veliki pjesnički trag. Naime, Željka je 29. studenoga 2002. godine poginula u prometnoj nesreći, dolazeći na posao na Radio Marija Bistrica, gdje je radila kao urednica i voditeljica. Smrt ju je zatekla u 27. godini, u naponu snage, trinaest dana nakon što je izdala svoju drugu zbirku pjesama ''Geometrija''. No mnogi dobri i odlični pjesnici padnu u zaborav. Željka sigurno neće ostati, zahvaljujući upravo Recitalu, koji već 20 godina organizira Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica, na čelu sa ravnateljicom Mirom Pižir. Nekad je lakše shvatiti veličinu nekog događaja, kada na to ukaže netko tko dolazi ''sa strane''. Ako se pri tome radi o vrsnom, jednom od najboljih hrvatskih pjesnika, kakav je zasigurno Enes Kišević, onda nema nikakve dvojbe. A baš će Enes Kišević na mnogim recitalnim za-

'Ljepota je što je Željka ovdje rođena, kad vidim koliko čine za nju, kažem sebi: Šteta je da se i ja nisam rodio u Mariji Bistrici'

vršnicama uskliknuti: ''Malo koje mjesto ovako slavi svoje pjesnike, kao što Marija Bistrica slavi Željku Boc.'' Upravo je Valentinovo pravo vrijeme za razgovor s Enesom Kiševićem i to o Željki Boc, o Recitalu njoj u čast, o ljubavi prema Mariji Bistrici...

Kako je sve započelo? Kako je došlo do suradnje između Enesa Kiševića i Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica na Recitalu ''Željka Boc''?

EK: U Mariju Bistricu sam došao na poziv Mire Pižir i čuo sam što se dogodilo Željki, za koju sam kasnije saznao da se radilo o vrlo darovitoj pjesnikinji, koja je bila na tragu modernosti. Mira me pozvala i rekla da je Željka zadnje što je posudila u knjižnici, a nije uspjela ni vratiti, moje ''Snijeg u očima''. Došao sam na prvi Recital i bio sam zadivljen publikom. Ljudi su stajali tako mirno i staloženo. Puno je ljudi bilo sa strane i bio sam dirnut da netko tako slavi svoju pjesnikinju i baš to dobro ozračje me privuklo. A žao mi je da nisam poznavao Željku dok je bila živa. Sad kad sam iščitao njenu poeziju,

vidio sam da se stvarno radi o velikoj pjesnikinji. A to je baš čudesno. Kako biste opisali Željku kao pjesnikinju?

EK: Neke pjesnike morate malo, malo ''zalijevati'', da podsjećate na njih, ali Željka, nije bila ni svjesna, ali ona je pjesnikinja koja je ušla i u zrak i u vodu i u drveće, o njoj se brine sama priroda. Vrlo mi je slična Hölderlinu, jednom velikom pjesniku, koga je Goethe obožavao. Ona je bila na tom tragu. Čudesno. Ona je patila, ali je bila uspravna u sebi. Bila je vrlo ponosna, možda je sjajan primjer za to pjesma ''Ako me promatraš''. Pjesma koja je na mene ostavila velik trag, osim ''Geometrije'', koja je čudesna, jest pjesma ''Jato modrih ptica''. To je tako jednostavna pjesma, a toliko duboka i slojevita. Što bi rekao Epikur: ''Toliko svjetlosti, a ništa ne vidim''. Ona je vidjela nešto kad kaže: ''ja ću u tvojim očima ostati jato modrih ptica/oduvijek si volio promatrati kako lete/samo prođi tiho i ne boj se/polako da se jato ne razleti/o samo da si pružio ruke, one bi sletjele na dlanove/i sutra ćeš opet možda naletjeti na jato modrih ptica/samo prođi tiho i ne boj

'Teško je pisati ljubavni poeziju, to je kao da se čovjek skida gol'

se. Čudesno je kako ona varira ovaj stih samo prođi tiho i ne boj se i to jato modrih ptica. To su njene oči, ona je sva u očima. To je nešto čudesno. Ja to promatram ne samo kao pjesnik, nego i kao čovjek koji se čitav život bavi govorenjem. A kasnije sam saznao da je i ona bila recitator i da je voljela govoriti poeziju i svoju i tuđu. Volio bih da sam je poznavao, ali čini mi se da ju još više poznajem kroz stihove.

Kako ste onda kroz te stihove doživjeli Željku?

EK: Naša osjećanja su puna vatre. I znamo, ako im se prepustimo, ako ih ne gušimo, ako se prepustimo osjećanjima, čovjek izgori. Ona

je bila ponosna, gorjela je u sebi, ali je tu vatru, koju je nosila u sebi pretakala u svjetlost. Zato ona i kaže u jednom stihu tamo gdje se slijeva moja svjetlost. Drago mi je da sam takvu pjesnikinju upoznao kroz poeziju. Čini mi se da je u tom padu ona ostala u letu. Njen let nije prekinut, a to je i zahvaljujući svima koji su bili uz nju i nisu dali da padne u zaborav.

Željka u jednoj pjesmi i kažeželjela sam samo trajati. Jeste li mislili prije 20 godina da će i ovaj Recital tako potrajati i eto slaviti svojih velikih 20 godina?

EK: Ja sam doživio da će stvarno trajati. Ali što vam je sad čudesno. Ima velikih pjesnika, vrlo darovitih, za koje nitko nikada ne sazna. Jer koliko je važna sama poezija, važno je i uputiti na nju. A tu je Mira Pižir i ekipa oko nje igrala vrlo veliku ulogu i još igra. Evo anegdota. Napravio sam jednu ''sjajnu'' grešku. Imao jedan razgovor, pa sam pričajući o Željki i Miri rekao Željka Pižir. I kažem, ma ta moja greška je točna. I onda sam i Miri to ispričao, a ona je rekla, ''pa ljepše zvuči''. Zapravo, Mi-

ra je kao Max Brod koji je objelodanio Kafku. To je Mira napravila Željki. Ljepota je da se Marija Bistrica stvarno ima čime ponositi. Jer Željka to zaslužuje. Sve ove godine kao član suda i ja sam sazrijevao na neki način. I stvarno ima jako dobrih pjesnika i Željka dalje traje u njima. I u meni će trajati dok me bude, jer sam prepoznao i sebe u njoj, prepoznao sam tu ljepotu poezije. I to me tako dirnulo, da je to sada jedno hodočašće ljepote, hodočašće poezije. Toga nema nigdje, to je jedinstveno.

To hodočašće traje 20 godina, pa i to zvuči čudesno. No, lako je za organizatore, Bistričance ili susjede, ali Enes Kišević?! Postoji li mjesto na kugli zemaljskoj (osim doma) na koje je Enes 20 godina zaredom na isti dan na istom mjestu?

EK: (smijeh) Ne, ne, nigdje! Mene zovu baš za te dane, jer vole moju ljubavnu poeziju. Baš me na taj dan svi žele angažirati, ali ne može. Kažem, ja sam u Mariji Bistrici. Ljepota je što je Željka ovdje rođena, kad vidim koliko čine za nju, kažem sebi: Šteta je da se i ja ni-

Elvis Lacković MARIJA BISTRICA

20 godina na Valentinovo bira Mariju Bistricu

hodočašće poezije

sam rodio u Mariji Bistrici.

Željka je za života izdala, nažalost, samo dvije zbirke. Nakon 20 godina sazrelo je vrijeme da se pjesme iz te dvije zbirke, kojih gotovo više i nema, ponovno objave u jednoj novoj. Upravo ste vi odabrali koje će to biti pjesme?

EK: Njena prva zbirka ''Latice i sreća'' jest čista, jednostavna, ali i tu se već nazire jedna 'zrelina'. Kad sam radio izbor dirale su me te pjesme gdje je ona povezana sa prirodom. To me podsjetilo, ponavljam na Hölderlina. Ona je toliko čista, srasla je s prirodom. No, ta patnja, jer ona sama sebi govori da precizno pati. To može otići u nešto drugo, no kod nje je i ta patnja čista. Mnoge su me pjesme privukle, no imam osjećaj da je malo ljudi osim Mire prepoznalo o čemu je riječ. Među njima je i Marija Lamot, koja je krasno govorila o njoj i prepoznala je. Imate pisaca koji napišu jednu knjigu i ostanu u književnosti ili jednu pjesmu pa ostanu u baštini. Kao član povjerenstva već u prvom čitanju vidim ako je netko dobar sve pjesme su dobre koje pošalje. A s druge strane, uvijek mi je žao odbaciti ljude. Jer nekima je ljubav njihova veća od poezije koju pišu, ali ne treba im to prekinuti. Treba ih uputiti na prave pjesnike. Evo, samo da su pročitali Željku cijelu, a sad će imati više prilike, već bi imali neki svjetionik. Jako sam nježan prema Željki, jer sam prepoznao u njoj i čovjeka i umjetnika, pa bi sve pjesme iz prve i druge knjige uzeo. Ali želio sam je sačuvati i kao pjesnika. U izboru su mi pomogle i Ivančica Tomorad i Marija Lamot. Neke sam htio odbaciti, pa sam ih vratio, ali mislim da će mnogi sad još više saznati o Željki. Također Željka zaslužuje i ovaj veliki program u tri dana, koji se održava, sve te radionice i sva do-

Dvadeset godina Recitala donosi preko 6200 pjesama. Sve ste ih pročitali. Pa kakvi su Hrvati danas pjesnici ljubavne poezije?

EK: Ljubavnu poeziju je jako teško pisati. To je kao da se čovjek skida gol pred svijetom. Ali kako se skinuti kao dijete, da svi vide ljepotu, a ne obnaženost. To je veliko umijeće. Jedino pravilo ljubavne poezije je iskrenost i veliko znanje ljubavne poezije u svijetu. Jer ipak ništa ne počinje od nas. Pjesnici nastavljaju jedni druge, svi naraštaji prije nas su ulagali u nas. Imam osjećaj da oni koji či-

Počeo trodnevni program obilježavanja 20. recitala ljubavne poezije Željka Boc

Predstavljena zbirka 'Nisam otišla'

taju, to se odmah vidi. Tu se prepozna kvaliteta. Oni koji ne čitaju, koji samo pišu za natječaj, ti nažalost nisu na toj razini. Ja sam sazrijevao za ovih 20 godina, pa tako i mnogi pjesnici i pjesnikinje, a ima ih sjajnih. Ta zaporka je najveća ljepota. Pa bila su tu imena ljudi koji su sad potpredsjednici društva hrvatskih književnika. Ima vrlo darovitih i koji su u čitankama (Stjepan Lice npr.). Tako da ima sjajnih pjesnika za koje se zna, ali ima i sjajnih pjesnika, koje nisam poznavao. Volim što je to pod zaporkom i nikad ne znamo tko piše. Ne znam dal' bih izdržao, a ovo me magično privlači, da upoznam nekoga novoga. Zaista ima sjajnih pjesnika.

MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske organizira Recital ljubavne poezije ''Željka Boc'', koji će se održati, kao i svake godine na samo Valentinovo. No, kako je ove godine na rasporedu 20. recital, organizator je pripremio bogati trodnevni popratni program. Uz redovni zbornik ''Hod se nastavlja'', sa ovogodišnjim pjesmama, ove godine tiskana je i pjesmenica ''Željela sam samo trajati'' povodom dvadeset godina Recitala ljubavne poezije u čast Željki Boc, a u kojoj se nalaze sve nagrađene pjesme svih 20 recitala, osim naravno ovogodišnje nagrade publike i vjenčića publike, koje će biti poznate na samoj završnici. Tiskana je i zbirka pjesama Željke Boc ''Nisam otišla'', u kojoj se nalaze odabrane pjesme iz njezine dvije zbirke izdane za života ''Latice i sreća'' i ''Geometrija''. Pjesme je odabrao Enes Kišević. Upravo predstavljanjem ove zbirke u nedjelju je počeo trodnevni program pod nazivom Željkin spomenar – Pjesnički dani Željke Boc u Mariji Bistrici. U Domu kulture u Mariji Bistrici zbirku su predstavili Enes Kišević, Marija Lamot i Ivančica Tomorad, a pjesme su čitali Enes Kišević i Sonja Šarunić. U zbirci se nalazi 70 pjesama Željke Boc, koje je iz njene dvije zbirke izdane za života, ''Latice i sreća'' i ''Geometrija'' odabrao Enes Kišević. U pripremi su sudjelovali i prof. Ivančica Tomorad kao ured-

nica, te prof. Marija Lamot i ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica Mira Pižir. Glazbeni gosti bili su Mirela Bačani Đunđek i Oliver Belošević, koji su izveli četiri Željkine uglazbljene pjesme. Puno emocija osjetilo se u dvorani, kako među onima koji su Željku poznavali osobno, tako i među onima koji su ju upoznali kroz njezinu poeziju. Program obilježavanja 20. obljetnice Recitala Željka Boc nastavljen je u ponedjeljak u jutarnjim satima u Hotelu Kaj u Mariji Bistrici. Program je počeo predavanjem ''Srce poezije'' Enesa Kiševića i Zrinke Jelaske, a nastavljen je nizom radionica, a završio je u Domu kulture u Mariji Bistrici predstavljanjem pjesmenice ''Željela sam samo trajati''. Pjesmenicu su predstavili Mira Pižir i Zrinka Jelaska, pjesme su čitali Dubravko Sidor i Rosanda Tometić, a u glazbenom dijelu programa nastupili su polaznici Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Na samo Valentinovo, u Hotelu Kaj u 9 sati na rasporedu je predavanje Zrinke Jelaske, u 10.30 u Svetištu MBB služit će se misa za Željku Boc, a sama završnica programa i 20. Recitala ''Željka Boc'' na rasporedu je u Domu kulture od 18 sati. Interpretatori su i ove godine Rosanda Tometić i Dubravko Sidor, a glazbeni gost je Mladen Kosovec. U Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica postavljena je i prigodna izložba ''Hod se nastavlja'', koja se može vidjeti u radnom vremenu knjižnice do kraja veljače. (Elvis Lacković)

gađanja, predstavljanje tri knjige, ma sjajno.

KLASA: 340-01/23-01/02

URBROJ: 2140-3-4 Klanjec, 06.02.2023.

Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23), Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborat izvedenog stanja javnih cesta i nerazvrstanih cesta (KLASA: 932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24.10.2012.) te Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine broj 59/18), gradonačelnik grada Klanjca dana 06. veljače 2023. godine objavljuje

JAVNI POZIV

Na izmjeru nerazvrstanih cesta Gredice – Ivanuš, gornje Gredice, Dol Klanječki – Trajbar, Tuheljska ulica – Cesarska ves

Grad Klanjec, kao pravna osoba koja upravlja cestama na administrativnom području Grada Klanjca, obavještava nositelje prava na predmetnim i susjednim nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimak izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Snimku izvedenog stanja i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će ovlašteni inženjer geodezije Petra Slavinić Kovačić, mag. ing. geod. et. geoinf., ovlašteni predstavnik Geodetske poslovnice „Slavinić“ d.o.o.

Sukladno gore navedenom izvršiti će se evidentiranje nerazvrstanih cesta:

Opis ceste Duljina (m) Katastarska čestica Katastarska općina Termin izmjere

Gredice –Ivanuš 80276/1 dio, 276/2 dio Novi Dvori Klanječki 16.02.2023. u 8:00 sati

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija GRAD PREGRADA GRADONAČELNIK

KLASA: 940-01/23-01/05

URBROJ: 2140-5-02-22-1 Pregrada, 10.2.2023.

Na temelju članka 131. 132. i 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19), članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj 59/18) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta (KLASA:932-01/12-02/182

URBROJ:541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012.) Grad Pregrada objavljuje

OBAVIJEST

O ZAPOČINJANJU POSTUPKA EVIDENTIRANJA NERAZVRSTANIH CESTA

I. Ovim pozivom Grad Pregrada, kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području Grada Pregrada, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištima na kojima su izgrađene nerazvrstane ceste, a koje obuhvaćaju katastarske čestice oznake:

- S-1 Ž2151 - Sopot - Vrljanščica - Kostel - K8 - I, kč.br. 684, 681, 682, 680/1, 680/2, 659, 660, 646, 645/1, 652, 651, 654, 656/1, 656/2, 657, 633, 632, 634, 635, 636, 2841, 2840, 653/2, 639, 638, 640, 644, 643, 693, 2839 i dr., k.o. Sopot u dužini cca 380 metara.

- S-11 S10 - Odvojak Brkić, kč.br. 885/2, 867, 866, 865, 864, 863/1, 863/2, 862, 861/2, 859/1, 859/2, 860, 858/4, 2847, 2848, 939/4, 939/3, 393/2, 938, 937, 936/2, 936/1, 935/1, 934/1, 933, 932/4, 932/3, 889/4, 889/1, 2804/1 i dr., k.o. Sopot u dužini cca 240 metara.

- S-13 Ž2151 - Križ - Jazbeci – Kostanjšeki – I, kč.br. 2349/3, 4264, 4263/2, 2355, 2352, 2354, 2401, 4260, 2398, 2397, 2395/2, 2394, 2410/7, 2410/6 2410/4, 2409/2, 2409/1, 2403, 2402, 2404/1, 2404/2, 2405, 2421, 4265, 4266 i dr., k.o. Vinagora u dužini cca 380 metara.

Održano 6. školsko natjecanje u Glazbenoj školi Marija Bistrica

Stotinu učenika nastupilo na glazbenom natjecanju

Gornje Gredice 780

dio 274/1, dio 275, dio 329, dio 308/1, dio 332/1, dio 330, dio 331, dio 339/3, 332/3, dio 332/5, dio 343/1, dio 338/5, dio 338/3, dio 342/3, dio 342/1, dio 342/2, dio 338/4, dio 3047, dio 494/1, dio 494/2, dio 340/3, dio 495/1, dio 495/2, dio 496, dio 346/2, dio 346/3, dio 348/5, dio 348/2, dio 348/4, dio 345/1, dio 345/2, dio 345/3, dio 353, dio 354, dio 492/2, dio 482 dio 483, dio 3054, dio 307, dio 3048

Vlahovečka ulica 110 Dio 1421, dio 1422, dio 1418, dio 1419, dio 1409, dio 1410, dio 1411

Tuheljska ulica . Cesarska ves

808

Dol KlanječkiTrajbar 240

Dio 3203/1, dio 1811, dio 1812, dio 1810, dio 1815, dio 1817, dio 1818, dio 1819, dio 1821, dio 3243, dio 1823, dio 3225, dio 1825, dio 1797, dio 1777, dio 1798, dio 2296, dio 2276, dio 2273, dio 3226, dio 2208, dio 2209, dio 2206, dio 2210, dio 2212/2, dio 2212/1, dio 2224, dio 2223, dio 2220, dio 2221, dio 2216, dio 2219, dio 2218, dio 1757, dio 1769, dio 1773

dio 2856/1, dio 2857, dio 2859, dio 2992, dio 2860/1, dio 2991/3, dio 2990, dio 2989, dio 2983/1, dio 2866, dio 2983/2

Novi Dvori Klanječki

16.02.2023. u 9 sati

Klanjec

16.02.2023. u 11 sati

- V-14 L22007 - Gornji Gabrovec - Boršići - S10.2 - I, kč.br. 4157, 4307, 3166/3, 3166/1, 3158, 3159, 3151, 3172, 3174, 3181, 3180, 3075/10, 3075/11, 3075/2, 3075/3, 3075/4, 3075/5, 3077/1, 3077/2, 3076/2, 3076/3, 3078/3, 3078/2, 3078/1, 3079/4, 3079/3, 3079/2 3079/1, 3080/1, 3179, 3178, 3175, 3176, 3148, 3149/2, 3149/1, 3149/3, 3150/1, 3150/7, 3150/2, 3160/1, 3160/2, 3163/1, 3163/2, 3162/1 i dr., k.o. Vinagora u dužini cca 530 metara.

- V-15.1 V15.1 - Odvojak I - Boršić Slavko-V14 – I, kč.br. 4297, 3274, 4296, 3275, 3278, 2947, 2946, 2945, 3286/1, 4295, 3287/3, 3287/4, 3293/2, 3290/1, 3291/1, 4294, 3307, 4300, 2920, 2921/8, 2921/7, 2921/6, 2923/2, 2928, 2933/3, 2940, 2941, 2939/1, 2943, 2944, 2949, 2948/2, 2948/1, 2950/1, 2951/1, 4293, 2954/1, 2957/6, 2957/5, 2957/1, 2957/3 2961, 2962/1, 2962/2, 2962/3, 2962/4, 2962/5, 2971, 2972 i dr., k.o. Vinagora u dužini cca 420 metara.

- Pl-9 Pl13 - Pregrada Vrhi-spoj Plemenšćina D.-Kušari - Pl16,P56.1

– I, kč.br. 709/3, 709/1, 711/1, 1036/1, 1037, 1064/2, 2168, 1038, 1035, 1033, 713, 716/3, 2166 i dr., k.o. Plemenšćina u dužini cca 300 metara o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta za katastar i zemljišnu knjigu.

II. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

Klanjec

16.02.2023. u 12 sati

Klanjec

16.02. 2023. u 14 sati

Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom odnosno Grad Klanjec, provest će prema gore navedenom rasporedu, obilježavanje granica zemljišta na kojima je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć gore navedenog ovlaštenog inženjera geodezije, koji brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti dodatna pojašnjenja, dana 21.02.2023. (utorak) u vremenu od 11:00 do 12:00 sati u prostorijama Grada Klanjca, Trg Mira 11, 49290 Klanjec, Mala dvorana (soba 29).

Gradonačelnik Zlatko Brlek

III. Snimku izvedenog stanja i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izradit će ovlaštena inženjerka geodezije Tihana Artič, dipl.ing.geod., ovlašteni predstavnik tvrtkeGeodetski ured GEO-TNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge, Podružnica Pregrada, 49 218 Pregrada, Stjepana Škreblina 4/1, OIB: 19087957848.

III. Predstavnici pravne osobe koja upravlja nerazvrstanim cestama, odnosno Grada Pregrada, započeti će dana 17. 2. 2023. godine

- s početkom u 08:00 sati u Sopotu (Ž2151 - Sopot - VrljanščicaKostel - K8 - I),

- s početkom u 09:00 sati u Sopotu (S - 11 S10 - Odvojak Brkić),

- s početkom u 10:00 sati u Vrhi Vinagorski (Ž2151 - Križ - Jazbeci

– Kostanjšeki – I),

- s početkom u 11:00 sati u Gabrovcu (L22007 - Gornji Gabrovec

- Boršići - S10.2 – I),

- s početkom u 12:00 sati u Gabrovcu (V15.1 - Odvojak I - Boršić Slavko-V14 – I)

- s početkom u 13:00 sati u Gornjoj Plemenšćini (Pl13 - Pregrada Vrhi - spoj Plemenšćina D.- Kušari - Pl16,P56.1 – I) s obilježavanjem granica katastarskih čestica izgrđenih nerazvrstanih cesta uz stručnu pomoć gore navedene ovlaštene inženjerke geodezije koja se brine da lomne točke granica izgrađenih nerazvrstanih cesta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

IV. Svi nositelji prava na nekretninama koje neposredno graniče sa gore navedenim katastarskim česticama na kojima su izgrađene nerazvrstane ceste, moći će izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 2. 3. 2023. godine od 08:00 – 10:00 sati u prostorijama GEOTNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge, Podružnica Pregrada, Stjepana Škreblina 4/1, Pregrada.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

MARIJA BISTRICA – U četvrtak je završeno 6. školsko natjecanje u Glazbenoj školi Marija Bistrica. Ukupno je točno 100 učenika pristupilo natjecanju, od toga u disciplini Solfeggio 46 učenika, a u disciplinama instrumenata 54 učenika. Dodijeljeno je 50 prvih nagrada, 32 druge i 10 trećih, te 8 priznanja. Sama završnica uz dodjelu svih nagrada i priznanja održana je u Domu kulture u Mariji Bistrici U disciplini Solfeggio pobjednici po kategorijama su Viktorija Marković u prvoj kategoriji, Nika Habajec u drugoj, Petra Lacković u trećoj, Andrej Ciković u četvrtoj, Leda Fulir u petoj i Sara Šagud u šestoj. U kategoriji instrumenata sa tipkama zlato je u prvoj kategoriji osovji-

la Magda Koledić, u drugoj Andrej Ciković, a u trećoj Karla Česi, svi na klaviru. U disciplini žičanih instrumenata Tin Jagar na bisernici slavio je u prvoj kategoriji, Julija Šaka na violini u drugoj, a Zlatko Hanžek na bisernici u trećoj. U kategoriji puhačkih instrumenata zlato je osovjila Leona Vujica na klarinetu u prvoj, Josip Klapač na saksofonu u drugoj i Klara Gabud na flauti u trećoj kategoriji. Uz podjelu priznanja održan je i koncert pobjednika po kategorijama instrumenata. Tatijana Lenart, Ivan Šarkanj i Dinko Krstinić vodili su natjecanje kroz organizacijski odbor, a na kraju su podijeljena priznanja i profesorima koji su pripremali učenike. (Elvis Lacković)

Nova predstava Teatra

'Vende tam'

MARIJA BISTRICA – Na-

kon što su oduševili krajem prošle godine sa dvije predstave najmlađih i srednje grupe, članovi Teatra ''Vende tam'' iz Marije Bistrice, koji je pokrenula i uspješno vodi glumica Nevena Vukes, već na početku godine priredili su novu predstavu, i to za odrasle. Ovaj puta na sceni bistričkog Doma kulture u

oduševila

petak se predstavila najstarija skupina ovog teatra i izvela premijeru komedije ''Biti, piti il' popevati…Kak vam paše, same ne zlo misliti''. Tekst je napisala Anita Klemar, režiju potpisuje Nevena Vukes, za kostime je zadužena Željka Hubak, a glume: Inga i Mia Hajnić, Paulina Švaljek, Leona Habazin, Lea Kovačić, Nika Grabušić, Kornelija Božić,

Lara Sugnetić i Klara Kurešić. Publika je potpuno ispunila dvoranu i uživala u predstavi, koja će se odigrati u bistričkom Domu kulture i u subotu 11. ožujka. Također plan je da ova predstava zaživi i nakon premijere, pa je tako krajem veljače planirano gostovanje u Konjščini, a u planu su i druga gostovanja. (Elvis Lacković)

JAVNI POZIV

Za prikupljanje prijava za ostvarivanje potpora Udruga građana koje djeluju na području Općine Konjščina u 2023. godini

Financijska potpora dodjeljuje se na temelju programa i projekta udruga koje zadovoljavaju opće kriterije, a prvenstveno:

• da ima sjedište na području

Općine Konjščina,

• da je registrirana i to duže od šest mjeseci prije podnošenja prijave ( čl. 3. Stavak 2. Pravilnika),

• da ima program i/ili projekt koji se financira iz proračuna

Općine. Programom i/

ili projektom obavezno mora planirati organizaciju/ sudjelovanje u najmanje jednoj

od manifestacija koje organizira i/ili je suorganizator/pokrovitelj

Općina Konjščina, (a prvenstveno se to odnosi na: SAJAM/ bitku

kod Starog grada „Kaštela“

Konjščina u svibnju mjesecu; Dan Općine Konjščina u kolovozu mjesecu i Advent u Konjščini u prosincu mjesecu).

• Uz opće uvjete, udruge koje prijavljuju programe i projekte trebaju zadovoljavati i slijedeće

posebne kriterije:

• 1. Prijavu podnijeti na obrascuPrilogu I. PRIJAVA ZA DODJELU POTPORE, te u prilogu dostaviti sve dokaze koji se u prijavi traže u pisanom obliku,

• 2. Preslik izvatka iz registra

udruga, ili drugi dokument koji dokazuje legalitet (registraciju) ovisno o organizacijskom obliku organizatora – obavezno preslik rješenja o usklađenju sa Zakonom o udrugama („Narodne novine“ br. 74/14, 70/17, 98/19 i 151/22), ukoliko je došlo do promjena u odnosu na 2022. godinu u bilo kojem obliku i/ili podacima,

• 3. Preslik potvrde o OIB-u (osobnom identifikacijskom broju) odgovorne osobe (ukoliko je došlo do promjene u odgovornoj osobi),

• 4. Troškovnik planiranih prihoda i rashoda za godinu za koju se traži potpora / sufinanciranje od Općine Konjščina s prijedlogom rokova isplate potpore.

• Obavezno navesti vrste rashoda koji se planiraju financirati iz dobivene potpore.

• Prijava na ovaj Javni poziv dostavlja se isključivo na propisanom obrascu koji je sastavni dio Pravilnika o sufinanciranju udruga građana koje djeluju na području Općine Konjščina i sastavni je dio ovog javnog poziva.

• Rok za prijavu je 06. ožujka 2023. godine.

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija

GRAD DONJA STUBICA

Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja

KLASA: 940-05/22-01/004

URBROJ: 2140-2-3/1-23-4

Donja Stubica, 7. veljače 2023.

Na temelju čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 127/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), čl. 10. i 12. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada Donja Stubica („Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije”, br. 12/20, 10/22) te Odluke Gradskog vijeća o prodaji i raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnine KLASA: 940-05/22-01/004, URBROJ: 2140-2-3/1-22-1 od 21. prosinca 2022. objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINA

I. PREDMET NATJEČAJA

Predmet ovog Natječaja je poziv na predaju ponuda za kupnju nekretnina upisanih u zk. ul. 52, k.o. Stubičko Podgorje pod oznakom k.č. 1457 Dvorište kod kuće u Grdenićevom selu, površine 141 čhv, k.č. 1458/2 Kuća i dvorište kod kuće, površine 80, k.č. 1475 Oranica Rebar u Grdenićevom selu, površine 474 čhv, k.č. 1480/2 Šuma Jarek, površine 34 čhv, k.č. 1481 Šuma Jarek u Grdenićevom selu, površine 143 čhv i k.č. 1499 Oranica Krčina u Grdenićevom selu, površine 614 čhv , a koje se nalaze na adresi Donja Stubica, Gornja Podgora 74 s ciljem sklapanja ugovora o kupoprodaji s odabranim ponuditeljem.

II. POČETNA CIJENA Početna prodajna cijena iznosi 26.584,38 EUR (200.300,00 kn prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), a proizlazi iz provedenog postupka procjene vrijednosti po ovlaštenoj osobi-sudskom vještaku. Ponuđena cijena mora biti jednaka ili veća od početne cijene. U prostorima Grada Donja Stubica, Trg M. Gupca 20/II, Donja Stubica( u daljnjem tekstu Grad) moguće je izvršiti uvid u Nalaz i mišljenje vještaka o tržišnoj vrijednosti nekretnina. Nekretnine se kupuju u stanju ,,viđeno – kupljeno“, a mogu se razgledati dana 17.veljače 2023. od 9:30-10:30 sati.

III. PONUDA Ponudu za kupnju može podnijeti zainteresirana fizička ili pravna osoba. Ponuda mora sadržavati najmanje:

1. ime i prezime, adresu te OIB ponuditelja (ako je fizička osoba) odnosno naziv, sjedište i OIB ponuditelja (ako je pravna osoba), broj telefona, adresu elektroničke pošte

2. presliku važeće osobne iskaznice ponuditelja (za ponuditelja fizičku osobu), izvadak iz sudskog registra ili drugog odgovarajućeg registra, ne stariji od 30 dana od objave ovog natječaja

3. izjavu ponuditelja kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklopiti Ugovor o kupoprodaji u skladu s uvjetima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana računajući od dana javnog otvaranja ponuda

4. dokaz o uplati jamstva za ozbiljnost ponude i broj računa na koji se vrši povrat jamstva

5. ponuđeni iznos kupoprodajne cijene (brojkom i slovima) u eurima i kunama (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450) i krajnji rok plaćanja (30 dana od sklapanja ugovora o kupoprodaji). Rok valjanosti ponude je 90 dana računajući od dana javnog otvaranja ponuda.

IV. JAMSTVO

Zainteresirani ponuditelji dužni su uplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude u iznosu od 10% početne prodajne cijene nekretnina 26.584,38 EUR – 2.658,43 EUR na žiro račun Grada IBAN: HR8623400091807900007 otvoren kod Privredne banke d.d., poziv na broj primatelja model HR 68 9016 -OIB ponuditelja s naznakom „jamstvo za ozbiljnost ponude za kupnju nekretnina“. Jamstvo za ozbiljnost ponude vraća se ponuditeljima čije ponude nisu odabrane u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o odabiru ili odluke o poništenju natječaja, u nominalnom iznosu bez obračuna kamata, a ponuditelju koji bude odabran jamstvo se uračunava u cijenu. Ponuditelj gubi pravo na povrat jamstva za ozbiljnost ponude ako:

1. nakon što je odlukom o odabiru odabran kao ponuditelj s kojim će se sklopiti Ugovor odustane od ponude ili izmijeni svoju ponudu

2. odbije potpisati Ugovor u roku iz članka VIII. ovog Natječaja

3. ne plati kupoprodajnu cijenu u cijelosti u roku iz članka V. ovog Natječaja.

V. PLAĆANJE CIJENE Odabrani ponuditelj dužan je platiti kupoprodajnu cijenu jednokratno, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. Grad će izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva odabranog ponuditelja u zemljišne knjige (clausula intabulandi) po uplati kupoprodajne cijene u cijelosti. U slučaju zakašnjenja plaćanja kupoprodajne cijene, Grad će odabranom ponuditelju obračunati zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. U slučaju da odabrani ponuditelj zakasni s plaćanjem kupoprodajne cijene više od 60 dana od isteka roka za isplatu

kupoprodajne cijene, Grad može raskinuti kupoprodajni ugovor i zadržati jamčevinu.

Troškove u svezi provedbe ugovora kao i porez snosi odabrani ponuditelj.

VI. ROK ZA DOSTAVU PONUDA

Rok za dostavu ponuda je 23. veljače 2023. godine do 9:00 sati.

Ponude se podnose u pisanom obliku u zatvorenim omotnicama, preporučenom poštom ili osobno, na adresu Grad Donja Stubica, Trg Matije Gupca 20/II, 49240 Donja Stubica, s naznakom „Ponuda za kupnju nekretnina - NE OTVARAJ“.

VII. JAVNO OTVARANJE PONUDA

Javno otvaranje prispjelih ponuda obavit će se dana 2. ožujka 2023. godine u 10:00 sati u sjedištu Grada na adresi Trg Matije Gupca 20/II, Donja Stubica, a provest će ga povjerenstvo imenovano od strane gradonačelnika.

Ponuditelji imaju pravo prisustvovati otvaranju ponuda osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni povjerenstvu predati valjanu punomoć.

Ponuda se neće razmatrati ako je:

• primljena nakon isteka roka za dostavu ponuda iz ovog Natječaja,

• ponuđena cijena niža od početne prodajne cijene iz članka II. ovog Natječaja,

• ponuđen dulji rok plaćanja od utvrđenog u članku V. ovog Natječaja,

• ne udovoljava zahtjevima iz ovog Natječaja u pogledu tražene dokumentacije.

VIII. POSTUPAK ODABIRA

Najpovoljnijom ponudom će se smatrati ona u kojoj je ponuđena najviša cijena, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz natječaja. Ukoliko dvije ili više valjanih ponuda imaju istu ponuđenu najvišu cijenu, najpovoljnijom će se smatrati ona ponuda koja je prva zaprimljena. U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja. Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ako pravovremeno pristigne samo jedna ponuda koja ispunjava sve uvjete natječaja i sadrži najmanje početnu cijenu.

Povjerenstvo ocjenjuje valjanost ponuda i priložene dokumentacije. Na temelju prijedloga povjerenstva, gradsko vijeće donosi odluku o odabiru najpovoljnije ponude i prodaji u roku od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda. O javnom otvaranju ponuda sastavit će se zapisnik u kojem će se izvršiti rangiranje prihvatljivih ponuda te će se konstatirati koje se ponude nisu razmatrale i iz kojeg razloga.

Povjerenstvo će obavijestiti ponuditelje o odluci u roku od osam dana od donošenja odluke, objavom na mrežnoj stranici Grada i slanjem obavijesti elektroničkom poštom ponuditeljima. Odabrani ponuditelj dužan je bez odgode pristupiti sklapanju ugovora o kupoprodaji, najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja oduke o odabiru.

IX. PONIŠTENJE NATJEČAJA

Gradsko vijeće će donijeti odluku o poništenju ovog natječaja ukoliko se ne izvrši izbor najpovoljnijeg ponuditelja.

Gradsko vijeće može donijeti odluku o poništenju natječaja u svako doba, u kojem slučaju je dužno obrazložiti razloge poništenja. Iznimno, nakon provedenog postupka otvaranja ponuda, a prije donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, gradsko vijeće može odustati od prodaje i poništiti javni natječaj. Grad u tom slučaju neće snositi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima, kao ni troškove sudjelovanja ponuditelja na natječaju. Odluka o poništenju natječaja objavljuje se na isti način kao i natječaj.

X. DODATNE INFORMACIJE

Sve informacije o ovom natječaju mogu se dobiti u Gradu Donja Stubica, telefon: 049/286-141, email: silvija.knezicvrhovec@donjastubica.hr

XI. OBJAVA NATJEČAJA

Natječaj se objavljuje na mrežnoj stranici Grada www.donjastubica.hr te u Zagorskom listu.

Predsjednica Povjerenstva za provođenje javnog natječaja Silvija Knezić Vrhovec, dipl. pravnik

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Odabir položaja za sadnju voćnjaka

Prije podizanja novog voćnjaka potrebno je analizirati klimatsko-zemljišne uvjete položaja gdje se planira podizanje nasada. Tu se prije svega misli na reljef, ekspoziciju, učestalost pojave tuče, pojavu mrazeva, visine podzemnih voda kao i zadržavanje oborinskih voda na površini zemljišta i dr. Pošto se radi o višegodišnjim kulturama pogreške u smislu krivog izbora lokacije vrlo su skupe. Postoje položaji koji su primjereniji i koji su manje primjereni za uzgoj voćnih vrsta. Klimatski uvjeti određenih lokacija utječu na količinu topline, zimskog smrzavanja ili pak učestalosti proljetnih mrazeva. Pojedine parcele su zbog svojeg položaja manje izložene pozebama ili pak manjim količinama svjetlosti i topline. Važan okolišni čimbenik je i tlo koje svojim sastavom utječe na rodnost i na mogućnost zadržavanja hranjiva. Sve to ne znači da je uspješan uzgoj ovisan samo o položaju već on ovisi i o izboru vrste i sorte, podloge, uzgojnog oblika, zaštiti od bolesti i štetnika, gnojidbi, rezidbi pa sve do prorjeđivanja plodova. Što se tiče

svjetlosti najviše je imaju položaji koji se nalaze na južnoj strani obronaka kao i oni koji su u blizini vodenih površina (more, rijeka, jezera) s čijih se površina odbija svijetlost. Za voćnjake će odgovarati i jugozapadni, jugoistočni i zapadni položaji, dok bi trebalo izbjegavati sjeverne položaje. Na bolju osvjetljenost voćnjaka utječe i odgovarajući razmak sadnje kao i smjer redova koji bi trebao biti u smjeru sjever-jug. Time ćemo postići dovoljno svjetlosti za intenzivnu fotosintezu. Što se tiče odnosa temperature i položaja možemo primijetiti da se npr. najčešće hladan zrak zadržava na dnu doline kao i na rubovima šuma što znači da će voćnjaci posađeni na takvim položajima imati veću vjerojatnost proljetnih mrazeva. Za kasne proljetne mrazeve su opasne uske zatvorene udoline i kotline u kojima se tijekom vedrih noći spušta teži, hladniji zrak. Zato takvi položaji nisu primjereni za uzgoj voćnih vrsta koje treba zračne i otvorene položaje. Kod izbora položaja potrebno je obratiti pozornost i na vjetrove. Jaki vjetrovi mogu utjecati na slabiji rast i razvoj voća-

ka kao i na rodnost i to tako što lome grane ili trgaju plodove. Na vjetrovitim položajima je i slabiji let pčela što ima utjecaj na oprašivanje. Kod izbora položaja za voćnjak u obzir bi trebalo uzeti i mogućnost stradanja od tuče. Pojedine lokacije su češće od drugih izložene tuči. Jaka tuča ne uništava samo prinos nego i mladice i grane, tako da je šteta vidljiva godinama. Jedina potpuna zaštita od tuče je protugradna mreža i toga su svjesni svi ozbiljniji voćari. Uz sve nabrojene čimbenike važan kriterij izbora položaja je i svojstvo tla. Kada govorimo o svojstvima tla misli se na fizikalna svojstva tla ( tekstura, kapacitet za zrak, kapacitet za vodu, zbijenost, kretanje vlage u tlu, raspored horizonata i sl. ), na kemijska svojstva tla ( opskrbljenost elementima i sl.) i na biološka svojstva tla (prisustvo mikroorganizama koji se u njemu nalaze). Većini voćnih vrsta odgovaraju lagana do srednje teška tla. Teška tla imaju nepovoljan vodozračni režim što znači da se u proljeće kasnije zagrijavaju, a na ravnim terenima postoji opasnost i od zadržavanja vode na površini.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske Županije i Krapinsko-zagorske održale su 7. veljače 2023. godine u Varaždinu treću dioničku radionicu u okviru izrade Plana upravljanja za područja ekološke mreže Strahinjčice i vršnog dijela Ivančice. Treća dionička radionica, od planiranih četiri, provodi se u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 uz stručnu i tehničku podršku firme Particip GmbH i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Radionica je organizirana s ciljem uključivanja dionika u izradu planiranja, predstavljanja i revidiranja tema, podtema i općih ciljeva plana upravljanja, predstavljanje aktivnosti upravljanja za odabrane teme.

Dionici imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te će njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području svakako imati veliki utjecaj u izradi konačnog dokumenta – Plana upravljanja.

Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristit će se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i

127/19) propisana je izrada planova upravljanja za sva zaštićena područja i područja ekološke mreže. Plan upravljanja je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana.

Cilj projekta je razviti učinkovit okvir za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 kroz izradu planova upravljanja područjima ekološke mreže, jačanje kapaciteta dionika za upravljanje ekološkom mrežom kroz njihovu edukaciju i intenziviranje komunikacije o važnosti očuvanja vrsta i staništa koji su ciljevi očuvanja ekološke mreže. Nositelj projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a partner na projektu je Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Suradnici na projektu su javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini županija te javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini gradova/općina .

Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih investicijskih fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Održana treća dionička radionica u okviru izrade Plana upravljanja za područja ekološke mreže Strahinjčice i vršnog dijela Ivančice

U Delnicama održano Ekipno prvenstvo Hrvatske u kuglanju za mlađe juniore (U-18)

Mlađi juniori Zaboka viceprvaci Hrvatske

DELNICE - Na kuglani „GSC Delnice“ u Delnicama održano je Ekipno prvenstvo u kuglanje za mlađe juniore (U-18) koje je okupilo jedanaest momčadi iz cijele Hrvatske. U vrlo jakoj konkurenciji pobjedu je odnijela domaća momčad Goranin 2 koja je oborila 2164 čunjeva. Ekipni viceprvaci države postali su mlađi juniori Zaboka s oborenih 2117 čunjeva, dok su treće mjesto osvojili kuglači Plitvica s 2085 oborenih čunjeva. Ovo je novi veliki uspjeh zabočke škole kuglanja. Mlađi juniori Zaboka nastupili su u sastavu: Bruno Tomek, Lovro Grljač, Josip Kobelščak i Lovro Mikulec. Najefikasniji u redovima Zaboka bio je Kobelščak koji je oborio 554 čunjeva, što je bio treći po vrijednosti pojedinačni rezultat natjecanja. Mikulec je pridružio 534, Grljač 516, a Tomek 511 čunjeva. (zl)

Odigrano 16. kolo I B Hrvatske kuglačke lige-sjever

Uzbudljiv remi

Novske i Zaboka

NOVSKA - Na vrlo zahtjevnoj

Gradskoj kuglani u Novskoj domaća Novska i Zabok remizirali su u derbi utakmici 16. kola I B

Hrvatske kuglačke lige-sjever (4:4). Zabok je srušio deset čunjeva više (3247-3257), ali domaći su dobili četiri pojedinačna meča u odnosu na dva Zaboka, što je na kraju dovelo do remija. Iako remi u gostima kod bivšeg prvoligaša nije neuspjeh, Zabočani imaju za čime žaliti. Filip Sedlar oborio je šest čunjeva više u odnosu na svog protivnika, ali je izgubio bod radi tri izgubljena seta, iako je oborio odličnih 563 čunjeva. Najefikasniji u redovima Zaboka bio je sjajni Toni Ljubić koji je oborio 587 čunjeva i bio prvo ime utakmice. Huis i Hršak bili su dobri, mladi Mikulec solidan, a više se očekivalo do iskusnog Medića koji se zaustavio na 500 čunjeva. Ovo je već peti remi Zaboka koji igra najbolju sezonu u svojoj povijesti i trenutno drži visoko treće mjesto iza vodećeg Medveščaka 1958 i drugoplasirane momčadi Nove nade. U idućem 17. kolu Zabok na svojoj kuglani dočekuje šestoplasiranu momčad lige, Pakrac-Papuk. Bit će to još jedna sjajna sportska večer na kuglani ZIVT u Zaboku. Utakmice kuglačkog kluba Zabok protiču u sjajnoj navijačkoj atmosferi i pravi su doživljaj. (tz)

NOVSKA – ZABOK 4:4

(14-10) (3247-3257)

V. Podvalej – D. Hršak 1:0

(3-1) (558-539)

V. Lovrić – L. Mikulec 1:0

(3-1) (546-524)

D. Tušim – D. Medić 1:0

(3-1) (538-500)

Zukanović+Banović – Huis 0:1

(1-3) (301+172-544)

20. kolo HT Premijer lige košarkaša Hrvatske, Zadar – ZABOK 93:70

Poraz Zaboka u Zadru

M. Hečimović – F. Sedlar 1:0 (3-1) (557-563)

I. Brozović – T. Ljubić 0:1 (1-3) (575-587)

Ostali rezultati 16. kola: Medveščak 1958 – Pakrac-Papuk 6:2

(3535-3310) Ponikve – Fortuna 2:6

(3262-3348)

Ciglenica – Obrtnik Torbar 6:2 (3460-3318)

Nove nade – Lepoglava 6:2

(3487-3278)

Slavonac – Zrinski-Pivovara 1:7 (3181-3383)

Poredak:

1. Medveščak 1958 28

2. Nove nade 27

3. ZABOK 21

4. Novska 20

5. Fortuna 17

6. Pakrac-Papuk 17

7. Zrinski-Pivovara 15

ZADAR - Iako je u završnici poražen s 23 koša razlike (93:70) u utakmici 20. kola HT Premijer lige, Zabok je 35 minuta pružao vrlo dobar otpor Zadru, no na kraju je gostima ponestalo snage, pa je Zadar rutinski došao do uvjerljive pobjede. Put Zadra Zabočani su krenuli bez ozlijeđenog Tomasa, a pred utakmicu klub je sporazumnog raskinuo ugovor s Garrettom, što je otežalo posao treneru Kujundžiću. Zabok je vrlo dobro otvorio utakmicu i odigrao odlično cijelo prvo poluvrijeme, ponajviše zahvaljujući napadački raspoloženom Buljeviću koji je poluvrijeme završio na 22 koša. U 5. minuti gosti nakon polaganja Perovića dolaze i do prvog vodstva (9:11), no Ramljak pokreće redove domaćih i u 7. minuti rezultat je 19:13, pa Kujundžić zove prvu minutu odmora za Zabok. Nakon minute odmora Zabok su tricama pokrenuli Buljević i Bond, a nakon ubačaja Perović Zabok je minutu i pol prije kraja prve četvrtine ponovno poveo (20:21). Ipak, u samoj završnici Zadar prvu četvrtinu dobiva s četiri koša razlike (26:22). Serijom do 5:0 domaći su na rubu dvoznamenkastog vodstva u 12. minuti (31:22). Zabok odgovora serijom od 12:0 uz dvije trice Buljevića, četiri koša Perovića i dva Bonda i u 14. minuti ponovno vodi (31:33). Na „veliki odmor“ ipak se otišlo s četiri koša viška razlike za Zadar (49:45). Buljević je u drugoj četvrtini postigao čak četiri trice. Još jednom je Zabok uspio povesti u 24. minuti nakon polaganja Bonda (55:56), a onda su domaći polako počeli dizati razinu igre, osobito obrane. Ponajviše zahvaljujući Drežnjaku i Davisu, Zadar je na kraju treće četvrtine prvi puta došao do dvoznamenkastog vodstva (67:56). Antonić je tricom u 34. minuti uspio približiti Zabok na -6 (71:65), ali tu je polako priči bio kraj. Do 37. minute Zabok je držao pristojni zaostatak od 10 koševa (80:70), a onda je gostima ponestalo snage i do kraja nisu uspjeli postići ni jedan koš. S druge strane domaći su napravili seriju od 13:0 koju je tricom za konačnih 93:70 završio Klarica. Domaće je s 22 koša predvodio Dario Drežnjak, dok je Juan Davis imao double-double učinak od 18 koševa i 11 skokova. Na rubu double-double učinka bio je i Marko Ramljak koji je upi-

sao 16 koševa uz 9 skokova čemu je pridodao i 4 asistencije. U redovima Zaboka s 25 koševa najefikasniji je bio Lukša Buljević (trice 6/10), dok je Timothy Bond utakmica završio s 21 košem, 6 skokova i 7 asistencija, ali i 7 izgubljenih lopti. Marko Perović upisao je 11 koševa uz 6 skokova.

ZADAR – ZABOK 93:70

(26:22, 23:23, 18:11, 26:14)

ZADAR: dvorana „Krešimir Ćosić“, GLEDATELJA: 300, SUCI: Roglić, Mjeda i Bajramović.

ZADAR: Davis 18 (2-2), Jordano 7, Klarica 10 (2-2), Sikirić 2 (2-2), Žganec 8 (0-1), Čampara, Matulina, Njegovan, Lakić 6 (2-2), Drežnjak 22 (5-8), Božić

4, Ramljak 16 (3-6). TRENER: Daniel

Jusup

ZABOK: Martinko 2, Tomić 2, Buljević 25 (1-1), Lukačić, Črnjević, Stipaničev

4, Perović 11 (1-2), Bond 21 (2-2), Antonić 3, Jacović. TRENER: Domagoj

Kujundžić

SLOBODNA BACANJA: Zadar: 16/23 (69%); Zabok: 4/5 (80%)

DVICA: Zadar: 25/41 (60%);

Zabok:18/49 (36%)

TRICA: Zadar: 9/23 (28%) (Drežnjak 3, Davis 2, Klarica 2, Jordano, Ramljak); Zabok: 10/29 (34%) (Buljević 6, Bond 3, Antonić).

SKOKOVI: Zadar: 53 (36+17) (Davis 11, Ramljak 9, Božić 8, Klarica 7, Žganec 5, Lakić 4, ...); Zabok: 36 (24+12) (Perović 6, Bond 6, Črnjević 5, Tomić 4, ...)

ASISTENCIJE: Zadar: 27 (Lakić 5, Božić 5, Žganec 4, Ramljak 4, ...);

Zabok: 15 (Bond 7, Perović 3, ...)

VALORIZACIJA: Zadar: 119 (Davis 19, Ramljak 18, Božić 17, Klarica 15, Drežnjak 15, Žganec 14, Lakić 14, ...);

Zabok: 67 (Buljević 22, Bond 13, ...).

Danijel Jusup

Zadar:

"Dosta smo se mučili. Prvo poluvrijeme smo primili 45, drugo 25. To je samo dokaz kako se bez obrane ne može igrati protiv nikoga. Kad smo se spustili u stav i počeli trčati bilo je puno lakše. Klarica uzima ozbiljnu minutažu i on je po meni za malo ozbiljnije role, dok ovi ostali mlađi igrači nisu još na tom nivou

Domagoj Kujundžić

Zabok:

“Tri četvrtine smo igrali dobru

utakmicu, ali su se Zadrani tada adaptirali na našu zonu. Iznijeli su tada svoje najjače oružje, tranziciju, i mi smo na kraju, u posljednjih pet minuta raspali. Bili smo večeras i bez Luke Tomasa, jako važnog igrača u rotaciji. Slijedi nam Liga za ostanak i u potrazi smo za novim pojačanjem“.

Ostali rezultati 20. kola:

Furnir – Dinamo Zagreb 87:77

Cedevita junior – Gorica 101:86

DeopLink Škrljevo – Šibenka 78:70

Split – Alkar (13.2.)

Cibona – Bosco 118:68

Poredak:

1. Cedevita junior 36 (+210)

2. Cibona 35 (+316) (-1)

3. Zadar 34 (+192) (-1)

4. Šibenka 33 (+55)

5. Split 32 (+147) (-2)

6. Furnir 31 (+4)

7. Dinamo Zagreb 28 (-67)

8. Alkar 25 (-121) (-1)

9. DepoLink Škrljevo 25 (-142)

10. ZABOK 25 (-184)

11. Bosco 25 (-267)

12. Gorica 22 (-143) (-1)

Parovi 21. kola: ZABOK – Cedevita junior (subota 4.3.) Cibona – Furnir Šibenka – Split Alkar – Zadar Bosco – DepoLink Škrljevo Gorica – Dinamo Zagreb

Trotjedna pauza u HT

Premijer ligi

Pred košarkašima Zaboka je dobrodošla trotjedna pauza. Ovog će se tjedna odigrati Final-eight kupa „Krešimir Ćosić“ na koji se Zabok nije plasirao, a naredna dva tjedna bit će rezervirana za pripreme reperezentacije i dvije pretkvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo. U tom bi se periodu trebao oporaviti Luka Tomas, koji je vrlo važan kotačić za momčad, a moglo bi biti i nekih novih dolazaka, nakon što se Garrett vratio u SAD. Nakon pauze Zabok će u svojoj dvorani 4.3. dočekati vodeću momčad lige, Cedevitu junior, koja ima osam uzastopnih pobjeda. U posljednjem 22. kolu Zabok će gostovati kod Dinama. Dvije teške utakmice u kojima Zabok nije favorit. FOTO: Zvonko Kucelin/ KK Zadar

8. Ciglenica 13

9. Lepoglava 12

10. Ponikve 11

11. Slavonac 7

12. Obrtnik Torbar 4

Košarkaši Krapine otvorili prvenstvenu polusezonu

Uvjerljivo do pobjede

Milorad Videković

KRAPINA

Košarkaši Krapine na otvorenju u drugi dio polusezone ušli su na isti način kako su i završili prvi dio polusezone. Naime, oni su u osmom kolu 3. košarkaške lige Centar ugostili Otočac i nanijeli mu visoki poraz od 105:59 te tako ostali na čelu tablice sa sedam pobjeda u isto toliko utakmica. Od samog početka, Krapina je dominirala na terenu u svim segmentima igre te već nakon nekoliko minuta odlazi na dvoznamenkastu prednost. Veliki broj polukontri i kontri rezultira stalnim povećanjem prednosti.

Iako je upisana uvjerljiv pobjeda, košarkaši Krapine nisu bili šuterski raspoloženi. Veliki broj promašenih zicera i trica, kroz cijelu utakmicu. U zadnjoj četvrtini, priliku dobivaju i juniori Sopek i Petek, koji su se također upisali u listu strijelaca. Nakon ove pobjede, košarkašima Krapine slijedi nekoliko treninga i priprema za najvažniju utakmicu sezone protiv glavnog konkurenta KK Ogulina na njegovom terenu.

KK KRAPINA 105

KK OTOČAC 59

(25:15; 26:10; 22:16; 32:18)

Krapina: Dvorana Srednje škole Krapina. Gledatelja:100.

KK Krapina: Knezović 22, Strehovec 16, Mlinarić 15, Markočić 10, Đurkan 9, Čižmek 9, Borovčak 8, Dmitrović 6, Petek 5, Ranogajec 4, Sopek 1,

Križnik. Trener: Marko Golub KK Otočac: Delić 14, Jelinić 11, Marković 9, T. Podnar 7, Jergović 7, Barković 7, Horvat 2, Vuković 2, J. Podnar.

Odbojka, 1.HOL mini odbojke – najmlađe kadetkinje U11

Toplice 1 do sjajnog drugog mjesta

NEDELIŠĆE – Male odbojkašice Toplica 1 završile su sezonu 1. HOL najmlađih kadetkinja mini odbojke do 11 godina, Odbojkaškog saveza Varaždinske županije. Podsjetimo, krajem prošle godine plasirale su se u doigravanje za prvaka, tj. za poredak od 1. do 4. mjesta. Sredinom siječnja odigran je prvi turnir tog doigravanja, nakon kojeg su zasjele na drugo mjesto. U subotu je u Nedelišću održano i drugo okupljanje, ujedno završno, sa novih šest utakmica. Borile su se male Topličanke i za prvo mjesto, no u toj borbi je ipak za nijansu bolji bio Kitro Varaždin 1. Obje međusobne utakmice Varaždinke su dobile na ovom okupljanju sa 2:1, prvu sa 6:15, 15:11 i 15:8, a drugu sa 15:9, 7:15 i 15:8. Toplice 1 su u preostale četiri utakmice stigle do tri pobjede, što je bilo dovoljno za drugo mjesto. Kaštel su prvo pobijedile sa 2:1 (6:15,15:7,15:10), a potom izgubile 1:2 (15:9, 7:15, 5:15), a protiv Nedelišće Eltinga stigle su do dvije pobjede, 2:1 (13:15, 15:6, 15:3), te 3:0 (15:12,15:8,15:13). Tako su sezonu završila na konačnom drugom mjestu sa 22 boda, četiri manje od Kitro Varaždina 1 i pet više od Kaštela. No, to nije sve, u ožujku ih očekuju kvalifikacije za državno prvenstvo. (Elvis Lacković)

Odbojka, 3. HOL sjever: 11. kolo: Bedex 1 – Plavi 2 3:0

Bedex 1 do nove pobjede

BEDEKOVČINA – Nova pobjeda za sjajne odbojkašice Bedexa 1 u 11. kolu 3. HOL sjever. U subotu Bedex 1 je dočekao Plavi 2 i bez imalo dvojbe stigao do nove pobjede. Bilo je čistih 3:0, po setovima 25:18, 25:13 i 25:12. Za Bedex 1 igrale su: Monika Kozjak, Iva Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Marija Srebak, Lucija Mrkoci, Rea Herceg, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Novom pobjedom samo je potvrđeno vodeće mjesto na ljestvici sa 26 bodova. U 12. kolu Bedex 1 gostovat će kod Ivanca 3, koji je treći na ljestvici. Drugi zagorski predstavnik u ovoj ligi Toplice 1 u ovom su kolu bile slobodne, a u 12. kolu gostuju kod Kitro Varaždina 2. (Elvis Lacković)

Odbojka, 4. HOL sjever: 13. kolo: Bedex 2 – Kitro Varaždin 4 3:0, Nedelišće Elting 2 – Toplice 2 3:2

Nova pobjeda Bedexa 2, bod Toplica 2

BEDEKOVČINA/NEDELIŠČE

– Protekloga vikenda u 4. HOL sjever, gdje Zagorje ima dvije ekipe, na rasporedu je bilo 13. kolo. Vodeći Bedex 2 opet nije imao nikakvih problema i sa čistih 3:0 slavio je u svojoj dvorani protiv Kitro Varaždina 4. Svu uvjerljivost domaće su odbojkašice pokazale u prvom setu, kojeg su u svoju korist riješile sa 25:7. U nastavku igre, gošće su osvojile nešto više poena, ali i dalje je to bilo vrlo uvjerljivo, drugi set sa 25:14 i treći sa 25:21. Za Bedex 2 igrale su: Petra Vračević, Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Daria Ban, Gabrijela Vurnek, Ema Jambrek (kap.), Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehulić. Bedex 2 je ovom pobjedom zadržao prvo mjesto na ljestvici sa 36 boda, a u 14. kolu gostuje kod Ivanca 4. Toplice 2 su u ovom kolu go-

stovale kod Nedelišće Eltinga 2 i stile do jednog boda. Toplice 2 su krenule super u utakmicu i prva dva seta riješile u svoju korist, prvi sa 25:22, a drugi sa uvjerljivih 25:11. No, tada kreće preokret domaće ekipe. U trećem setu Nedelišće Elting slavi sa 25:17, pa u četvrtom sa 25:20, pa o pobjedniku odlučuje peti set. U njemu se bolje snalaze domaće igračice i osiguravaju drugi bod nakon 15:12. Toplicama tako s ovog gostovanja ostaje jedan bod. Toplice 2 igrale su: Patricija Spevec, Petra Žigovečki, Korina Sedak, Ana Sedak Benčić, Paula Posarić, Eva Macan, Tea Đurek, Antonija Pozaić (kap.), Ana Macan, Tara Sovec, Mila Čehulić i Nikolina Posarić; trener Robert Halapir. Toplice 2 nakon ovog kola drže šesto mjesto sa 25 boda, a u 14. kolu idu na još jednu gostovanje, kod Kitro Varaždina 3. (Elvis Lacković)

Priča o mladoj stolnotenisačici iz Krapine

Milorad Videković KRAPINA

OŠ Augusta Cesarca, Krapina. Sportska dvorana. Na hodniku se čuju udarci loptice po stolu – ping pong! Ulazim i pogledom tražim malu Saru Rivetti, jedanaestogodišnjakinju, učenicu Osnovne škole Augusta Cesara, Krapina, u kojoj brusi svoj talent. U jednoj maloj pauzi treninga stolnoteniskog kluba Zagorec Krapina, uz odobrenje trenera Branka Krkala, razgovaram sa Sarom Rivetti - sportašicom koja je u tri nepune godine u svoje vitrine pospremila vrijedne nagrade – najperspektivnija sportašica Grada

Krapine za 2019.; Mala plaketa Grada

Krapine za izvrsne uspjehe postignute na natjecanjima iz stolnog tenisa i promicanje imena Grada Krapine (2020. godina); u 2022. godini dobila je dvije nagrade – 1. najperspektivnija sportašica Grada Krapine do 10 godina; 2. najperspektivnija sportašica Krapinsko – zagorske županije do 14 godina. „Kako sam počela? Imala sam 6 i pol godina kada sam počela trenirati stolni tenis, a prije toga sam se bavila tenisom, rukometom, twirlingom, gimnastikom i nogometom. Naime, nakon jednog treninga nogometa u dvoranu su ušli stolnotenisači, a ja sam ostala gledati njihov trening. Svidjelo mi se, probala sam i ostala u stolnom tenisu dok sam od ostalih sportova, iz razumljivih ra-

Čudesna Sara Rivetti

zloga, odustala. Treniram četiri do pet puta tjedno – dva puta u Krapini i dva puta u Gornjem Jesenju (trener Branko Krkalo kojem se posebno zahvaljujem jer od prvog dana ulaže sve napore kako bih bila što kvalitetnija – prije svega sportašica, a onda i stolnotenisačica. Vjeruje u mene i moj potencijal od samih početaka i hrabro stavlja pred sebe i mene najteže izazove. Svakako, tu je i Krešimir Puljko. Zbog limitiranih termina u Krapini i Jesenju odlazim na jedan trening i u Zabok (Luka Vrančić). I tako – odlični treneri, ustrajan i naporan rad doveli su me do ove sportske razine - govori mi Sara Rivetti. Njeni rezultati na sportskom polju su

zaista čudesni (čini mi se gledajući sve to da „mala“ Sara polako prerasta klub u kojem je ponikla, op.a). Na osam bodovnih turnira HSTS-a u sezoni 2022. / 2023. sudjelovala je na sedam i osvojila tri naslova i četiri je puta osvajala druga mejsta. Svaki put je u finalu igrala sa svojom glavnom sportskom suparnicom i prijateljicom Karlom Ivčić (STK Jadranovo). Kako su jako dobre prijateljice i uvijek igraju u finalnim susretima jedna protiv druge, iskoristile su priliku na međunarodnom turniru 16. Memorijal Mirko Abramović - zajedno su se prijavile za ekipno natjecanje i osvojile prvo mjesto te dalje planiraju nastupati zajedno u konkurenciji paro-

va a prva prilika biti će im već u travnju na prvenstvu Hrvatske. Sara se natječe u kategoriji najmlađe kadetkinje (njena kategorija, op.a) gdje u Regiji Središnja Hrvatska zauzima prvo mjesto i mlađe kadetkinje (starija kategorija, op.a.) gdje se smjestila na drugo mjesto rang liste Regije. Na tri regijska turnira u svojoj kategoriji bila je tri puta prva, a u starijoj kategoriji osvojila je tri puta drugo mjesto. U 2022. godini Sara je nastupila na 24 turnira na kojima je uvijek bila na postolju osvojivši prvo ili drugo mjesto izuzev turnira u Krapini gdje je u konkurenciji dječaka i djevojčica do 12 godina osvojila treće mjesto. No, Sara igra i za svoju ekipu, STK Za-

gorec Krapina, u Trećoj županijskoj ligi gdje trenutno klub drži drugo mjesto te se bori za rang više. Sa skorom od 18 pobjeda i 9 poraza trenutno se pojedinačno nalazi na 24. mjestu (ne zaboravite njezine godine, op.a.) što joj je ujedno i najbolji plasman do sada u tom djelu natjecanja. Za kraj našeg razgovora Sara Rivetti je naglasila: - Imam veliku podršku kluba. Klub mi, između ostalog financira kotizacije natjecanja, nabavlja opremu, pokriva troškove prijevoza i smještaja; imam odlične trenere – Branko Krkalo i Krešimir Puljko. Uostalom, kada pogledate rezultate kluba vidjeti će te da se u klubu odlično radi, ali isto tako moram naglasiti –imam veliku podršku svojih suigračica i suigrača, kao i njihovih roditelja, Grada Krapine, Krapinskog sportskog saveza, Krapinsko – zagorske županije i HTSSa te je meni preostalo da svojim radom i rezultatom opravdam njihova ulaganja u mene. Iskoristila bih priliku da pozovem sve djevojčice i dječake mojih godina i onih koji su mlađi ili stariji da se uključe u rad kluba jer će uživati u treninzima, druženjima i putovanjima a rezultati će doći vremenom. Stolnoteniski klub Krapina radi zaista u teškim uvjetima, iako to rezultati ne pokazuju jer su ispred nekih klubova koji imaju gotovo pa idealne uvjete, i nekako se ne mogu oteti dojmu da u nekim boljim uvjetima klub iz Krapine postizao bi još bolje rezultate čija je perjanica zasigurno – Sara Rivetti.

Florian Šalec svečano proslavio naslova prvaka Hrvatske u brdskom automobilizmu

LUDBREG - Rukometašice Zaboka odlično su odradile gostovanje u Ludbregu u 6. Međužupanijske lige U-12. U prvoj su utakmici pobjedile ekipu Ludbrega 19:7, a u drugoj su remizirale protiv Ludbrega 2 rezultatom 21:21. U prvoj utakmici priliku su dobile sve rukometašice Zorana Despenića. Istaknula se vratarka Lana Piljek koja je u prvom poluvremenu primila samo dva gola, a s 5 golova najefikasnija je bila Jana Pihač, dok je Ana Borovčak pridružila 4 gola. Puno je zanimljivija bila druga utakmica protiv Ludbrega 2, koji je po kvaliteti nominalno prva ekipa domaćina. Zabočanke su na poluvremenu imale zaostatak od čak sedam golova (6:13) i malo tko je vjerovao u ono što će se dogoditi u nastavku. Drugo poluvrijeme s tri je uzastopna pogotka odlično otvorila Ana Borovčak, a odličnu igru iz prvog dijela nastavila je Jana Pihač i Zabočanke su pet minuta prije kraja stigle do izjednačenja (19:19). Ana Borovčak je u 37. minuti dovela Zabok u prvo vodstvo (20:19). Igračice Ludbrega igrale su dosta oštro, na momente i grubo, zbog čega u završnici nisu obol mogle dati Jana Pihač i Tea Ostojić, koje su grubo faulirane. Jana nije igrala zadnjih sedam, a Tea zadnje tri minute utakmice. Minutu prije kraja rukometašice Ludbrega uspjele su ponovno povesti (20:21), no bod je ipak pogotkom uspjela spasiti Nina Brezak pogotkom za konačnih 21:21. I u drugoj utakmici najefikasnija je bila sjajna Jana Pihač s 12 golova, Ana Borovčak odigrala je odlično drugo poluvrijeme i upisala 5 golova, Marta Ladović postigla je 3, a Nina Brezak jedan, ali boda vrijedan pogodak.

LUDBREG- ZABOK 7:19 (2:10)

ZABOK: Markulin, Vančina 1, Brezak 2, Jurina, Matečić 1, Lazar, Ostojić 3, Ladović, Piljek, Futivić 1, Pihač 5, Tuđa, Horvat, Borovčak 4. TRENER: Zoran Despenić

ZABOK – LUDBREG 2 21:21 (6:13)

OROSLAVJE - U „Domu kulture Oroslavje“ prvak Hrvatske u brdskom automobilizmu (klasa B6), Florian Šalec, organizario je prigodnu svečanost kojom je obilježio taj veliki uspjeh, a istovremeno zahvalio svim sponzorima i podupirateljima kojima je i podijelio prigodne plakete. Među uzvanicima je bio i gradonačelnik Grada Oroslavja, Viktor Šimunić, koji se i obratio nazočnim gostima još jednom podsjetivši na značaj i veličinu ovog uspjeha kako za Oroslavje, tako i za cijelo Hrvatsko zagorje. Šimunić je najavio i pomoć Grada, naravno u skladu s mogućnostima. Koncept ove vrlo emotivne svečanosti osmislio je sam Florian Šalec, a pomagala mu je i voditeljica i urednica Radio Kaja, Katarina Špoljar, koja je i vodila cijeli program. Na samom otvaranju TomY&Vladek otpjevali su poznatu pjesmu Jure Stublića i Filma „Srce na cesti“ i tako zagrijali za uzvanike za ono što slijedi. Na velikom video-zidu prvo je krenuo film s prvom utrkom iz Makarske na kojoj je Florian zauzeo 2. mjesto. Posebno dirljiv bio je trenutak kada je pušten insert iz jedne od emisija dokumentarnog serijala HRT „Naj, naj“ pod imenom „Same gas Ivek“ koja je bila posvećena njegovom ocu Ivanu, nakon što je poslije tri naslova prvaka Hrvatske u brdskom automobilizmu osvojio „zlatnu kacigu“. Od tada su prošle 23 godine. U jednoj od scena tada još golobradi dječarac Florian na pitanje novinarke koja ga je zaustavila u vožnji kartingom što mu je najljepše dok vozi, odgovorio je „kad stisnem gas do kraja

na ravnici“. I stiskao ga je mnogo puta do kraja prošle sezone, na ponos sebe, svog oca, auto kluba Zagorje Oroslavje čiji je član i zagorskog sporta u cjelini.- Ponosan sam na Floriana i veselim se kao da je ovo moj uspjeh. Bio sam s njim na utrkama i strepio, ali on je odvozio savršenu sezonu bez ijednog izlijetanja. Od malena sam ga učio da bude dobar i ponizan i tako se i ponaša. Ovaj uspjeh neće mu napraviti košmar u glavi, siguran sam da će biti još bolji i kao čovjek i kao vozač–izjavio nam je Ivan Šalec. Atmosfera je bila odlična. Nakon svakog pojedinačnog videa s utrke dvoranom bi se prolomio pljesak. Naravno najveći pljesak zaorio se nakon prve pobjede u karijeri u Slovenskoj Bistrici te nakon zadnje pobjede u Dubrovniku i veličanstvenog dočeka u Oroslavju.

- Tek sada kada ste svi na okupu vidim koliko ljudi stoji iza ovog rezultata. Automobilizam je kao i svaki drugi

sport jako težak i iziskuje puno vremena, odricanja, rada, truda i financijskih sredstava. Sve je to jedna velika borba, a vozač tijekom utrke mora biti potpuno smiren. Bez podrške najbližih, prijatelja i sponzora ovo ne bi bilo moguće. Želim se svima skupa zahvaliti na nesebičnoj pomoći u raznim oblicima. Ovaj naslova prvaka je i vaš. Još jednom vam svima skupa veliko HVALA – obratio se nazočnim gostima Florian Šalec. Prisustvovali smo mnogim događajima sličnog karaktera, ali ovaj je zaista bio jedinstven i poseban. Florian ga je odradio vrhunski, baš kao i čitavu sezonu. Sama ideja da svoj uspjeh na ovaj način podijeli sa svima koje smatra zaslužnim vrijedna je velike pažnje. S obzirom na njegove godine, talent i entuzijazam sigurni smo da ovo nije zadnja ovakva prigoda i da će ih biti još puno. Prva sljedeća nadajmo se već početkom iduće godine. (zl)

dio osvojenoh pehara i medalja dvije velike suparnice i prijateljice- ivčić i rivetti

ZABOK: Markulin, Vančina, Brezak 1, Jurina, Matečić, Lazar, Ostojić, Ladović 3, Piljek, Futivić, Pihač 12, Tuđa, Horvat, Borovčak 5. TRENER: Zoran Despenić

6. kolo Međužupanijske rukometne lige U-12 za rukometašice

Zagorec odigrao još jednu pripremnu utakmicu

Kustošija - Zagorec 2:4 (1:2)

Nakon što su odigrali pripremne utakmice protiv svojih juniora (14:0), Vrapča (2:2), Dubrave Tim kabel (0:2) i Mladosti Zabok (3:1) krapinski drugoligaš Zagorec odigrao je pripremnu utakmicu protiv hrvatskog prvoligaša iz Zagreba Kustošije. Nakon puno bolje igre tijekom cijele utakmice slavio je Zagorec rezultatom 4:2, a strijelci su bili Adžić dva puta te po jednom Kanceljak i Smrekar. Vidljivo je krapinski drugoligaš bitno izmijenio igrački i stručni roster – naime, u prvih jedanaest (a kako je samo 14 dana do početka prvenstva i gostovanja u Dugom Selu, ovo je približno i prvih jedanaest) samo su tri igrača iz jesenskog sastava – Bruči, Landripet i Smrekar, dok su ostali ili napustili klub ili su bili na klupi za pričuve. Ne treba pre-

judicirati, ali ovaj sastav i prikazane igre bude velike nade da će Zagorec izboriti ostanak u Drugoj Nogometnoj Ligi. Posljednja provjera pred početak prvenstva biti će u subotu, 18. veljače, u Krapini kada će navijači Zagorca i ljubitelji nogometa moći uživati u dvostrukom ogle-

du. Naime, u 10 sati na igralištu s umjetnom travom Zagorec će igrati protiv Tondacha, dok će u 15 sati na glavnom terenu ugostiti slovenskog drugoligaša Rogašku iz Rogaške Slatine.

KUSTOŠIJA - ZAGOREC 2:4 (1:2)

ZAGREB - Stadion u Kustošiji.

Gledatelja: 50. Suci: Dragašević. Brezić i S. Marić.

STRIJELCI: 0:1 - Kanceljak (3 – 11 m); 0:2 - Adžić (34), 1:2 - Šaronja (42 – 11 m); 1:3 - Smrekar (48 – 11 m); 2:3Geljić (54), 2:4 - Adžić (60).

KUSTOŠIĴA: Jerolimov, Kozina, Šušković Jakopac, Olmo, Klančir, Ivanković, Borovac, M. Babić, Grgić, Geljić, Šaronja. Još su igrali: Krkalić, Vukadinović Tonon, Đaković i Kukoć.

Trener: Ugo Klingor.

ZAGOREC: Bruči, Landripet, Orlović, Čondrić, Junior, Harison, Dunić, Adžić, Kanceljak, Radić, Smrekar. Još su igrali: Vinceljak

Rekonstruirana Mladost Zabok ulazi u završnu fazu priprema

Matija Drempetić i Jakov Drčić velika su pojačanja

ZABOK - Zabočka Mladost s velikiim je ambicijama ušla u ovu sezonu IV. NL-središte skupina A. Kadar se osnažio, na trenersku poziciju stigao je Kristijan Mitrečić, a njegovim pomoćnikom imenovan je legendarni nogometaš Stjepan Poljak. Nakon šest kola Mitrečić je imao omjer od 2 pobjede i 4 poraza i odstupio je s mjesta prvog trenera, a njegovo mjesto preuzeo je Poljak. U preostalih 9 utakmica Mladost je pod njegovim vodstvom ostvarila 4 pobjede, 2 remija i 3 poraza, a jesen je „prezimila“ na desetom mjestu, što ne zadovaljava ambicije kluba. Zbog toga je učinjena rekonstrukcija momčadi. Mladost je napustio Marko Mlinarić koji se vratio u matični Tondach, Lovro Tepuš otišao je u Golubovec, a klub su napustili i Mateo Koščak i Matija Horvat. Uprava nije sjedila skrštenih ruki i prijelazni rok je odlično odrađen. Najzvučnija imena svakako su najbolji igrač Stubice Matija Drempetić i najbolji igrač Klanjca Jakov Drčić. Ovaj dvojac zaista ne treba puno predstavljati. Drempetić i Drčić spadaju među najbolje zagorske „španere“, dva izuzetno plemenita nogometaša, a danas su takvi rijetkost. Obranu je pojačao Nikola Lešković koji je nakon Stubice igrao u Austriji, a iz Zagorca VT stigao je vratar Antonio Hržina.Jako sam zadovoljan prijelaznim rokom. Kvalitetno i ciljano smo se pojačali, baš na pozicijama na kojima smo bili tanki. Drempetić i Drčić su zaista kvaliatetni nogometaši, a Lešković je pokazao liderske kvalitete u obrani. Mislim da smo jači nego na jesen - otkriva nam Poljak. Mladost je odigrala već četiri pripremna ogleda i pretrpila četiri poraza. U prvom je Tondach bio bolji s 3:0, a nakon toga Gaj s 1:0, dok su protiv Zagorca KR i Bistre poraženi s 3:1. Poraz od Tondacha došao je na samom početku priprema, a naredna tri poraza

Uspješna 'generalka'

Gaja protiv Golubovca u Poznanovcu

POZNANOVEC - Tjedan dana prije zaostale utakmice 17. kola III. NL-centar protiv Vrapča, Gaj Mače odigrao je pripremnu utakmicu protiv jesenskog prvaka IV. NL-središte skupina A, Golubovca na igralištu Inkopa u Poznanovcu. Gaj je slavio rezultatom 3:1. Prvi pogodak za Gaj postigao je Pranjić u 13. minuti, a na poluvrijeme se otišlo rezultatom 1:1. U nastavku je Cvrtila s dva pogotka postavio konačnih 3:1. Trener Marijan Glavica suprotstavio je kolegi Tomislavu Škudaru slijedeću jedanaestoricu: Tor, Postonjski, Deak, Ivetić, Baneković, Brlečić, Vukadin, Haramustek, Pranjić, Šaban i Gregurić. To će vjerojatno biti i početnih jedanaest za utakmicu protiv Vrapča koja će se nedjelju 19.2. u 11 sati odigrati u Maču. Priliku u nastavku dobili su: Strahonja, Krpanec, Sedak, Cvrtila, Josipović, Gajski, Tepšić i Bobek. Nije bilo Mazalovića koji zbog žutih kartona neće moći nastupiti protiv Vrapča. - Utakmica je bila više prvenstvena nego pripremna i bila je odličan test za nas. Golubovec je vrlo

dobro momčad. Bilo nam je važno da se nakon treninga na umjetnoj travi u Poznanovcu prilagodimo na pravu travu. Zadovoljan sam rezultatom i igrom. Imali smo mirnoću, siguran pas, dobro smo izlazili u visoki pritisak, a bilo je i lijepih akcija. Svi su dobili određenu minutažu i mogu reći da spremno dočekujemo nastavak prvenstva. U nedjelju počinje prvenstvo. Za Gaj tjedan ranije jer je odgodio domaću utakmicu posljednjeg kola jesenskog dijela prvenstva protiv četvrte momčadi lige, Vrapča. - Radi se o izuzetno kvalitetnoj momčadi koja se dodatno pojačala u prijelaznom roku i odlično je vođena od trenera Denisa Bezera. Momčad je to koja je po meni po svemu ravnopravna Karlovcu i Lučkom i borit će se za sam vrh ljestvice. Mi se dižemo i rastemo iz treninga u trening. Imamo još ovaj tjedan za „završni glanc“ i Vrapče ćemo dočekati potpuno spremni i unatoč kvaliteti naših gostiju očekujem da ćemo u prvenstvo starati pobjedom – riječi su trenera Gaja, Marijana Glavice. (zl)

stigla su od momčadi iz višeg ranga, pa mjesta panici nema. Protiv Zagorca KR prvijenac za Mladost postigao je Drčić, dok je protiv Bistre strijelac bio Nikola Krajačić. - Namjerno smo izabrali jake protivnike u pripremama da vidimo gdje smo. Unatoč porazima nisam nezadovoljan. U većini utakmica nismo bili kompletni, a šansu su dobili sve igrači. Veseli me što smo protiv Zagorca koji je dva ranga više odlično parirali u količini trčanja. Protiv Bistre smo mogli i bolje proći, imali smo nekoliko dobrih prilika, no nisam nezadovoljan ovim pripremni utakmicama – govori nam Poljak. Ovog tjedna Zabok će prvo u srijedu odigrati utakmicu protiv nešto lakšeg protivnika Radoboja, u subotu ga čeka Polet iz Svete Klare, a idući tjedan je „generalka“ protiv gradskog rivala Rudara DZ. U tim utakmicama očekuju se bolji rezultati, iako rezultat nije primaran. Malo je problema bilo oko treniranja, koristili su se razni travnjaci ka-

ko obični, tako i s umjetnom travom, ali to je problem koji iduće zimske pripreme Mladost više neće imati, jer će na proljeće biti gotov umjetni travnjak u SC Zaseka, koji će znatno poboljšati uvjete rada. Zabočani gaje kvalitetnu pas igru, a za to je potrebno imati i adekvatan travnjak. Sezonu će Mladost otvoriti u nedjelju 5.3. domaćom utakmicom protiv Španskog. Sve misli stručnog stožera i igrača usmjerene su na tu utakmicu. - Nećemo se razbacivati prognozama za proljeće. Sav naš fokus je na utakmici protiv Španskog, a nakon nje na svakoj slijedećoj. Idemo utakmicu po utakmicu. Odlično radimo na pripremama, igrači su motivirani, momčad je jača nego na proljeće i siguran sam da ćemo napraviti iskorak prema naprijed. Ne zamaramo se krajnjom pozicijom. U prvih šest kola četiri utakmice igramo kod kuće, što nam je određena prednost, ali to moramo materijalizrati na travnjaku – završio je Poljak. (zl)

KARLOVAC - U Karlovcu je održan Europski kickboxing kup pod nazivom „Karlovac open 2023.“ Nastupilo je 2796 natjecatelja i natjecateljica iz 215 klubova 32 europske države. Među njima je bila i članica KBK Ninja Zabok, Leona Bartolin, koja je ostvarila odličan rezultat. Leona je nastupila u disciplini kick light i to u kategoriji do 55 kg u kojoj je ukupno nastupilo dvanaest natjecateljica. Iako je konkurencija bila jaka, Leona se uspjela probiti do finala gdje je nažalost poražena, no i drugo mjesto odličan je rezultat kako za nju, tako iz KBK Ninja Zaboka čije boje brani. (zl)

Milorad Videković KRAPINA

smrekar

Pobjeda djevojčica Sutle Laduč

ZABOK - U organizaciji NK Mladost Zabok u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održan je malonogometni turnir za djevojčice 2011. i mlađe pod imenom „Little ladies cup 2023.“ koji je okupio osam ekipa iz Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Na turniru je nastupilo stotinjak djevojčica, koje su bodrili brojni roditelji. Ideju za ovaj hvale vrijedni turnir krenula je od Marka Belanovića, a objeručke ju je prihvatio voditelji škole Mate Fio, kao i ostale kolege treneri iz Škole nogometa Zabok. Ovaj odlično organiziran turnir pokazao se punim pogotkom i sigurni smo da će postati tradicionalan. Ekipe su prvo bile podijeljene u dvije skupine po četiri ekipe, a dvije prvoplasirane izborile su polufinale. Skupina A je bila dramatično neizvjesna. Tri su ekipe imale po četiri boda, pa su odlučivale nijanse, bolje rečeno gol-razlika pa su se tako uz djevojčice Bistre u polufinale plasirale djevojčice Mladosti iz Marije Bistrice, koje su pravo osvježenje u županijskom ženskom nogometom i iz tjedna u tjedan postižu odlične rezultate. Svojevrsne tragičarke bile su zabočke djevojčice koje nisu izgubile ni jednu utakmicu, a s tri neriješena ishoda bile su posljednje u skupini. Pod vodstvom Marka Belanovića za djevojčice ŠN Zabok nastupile su: Vanesa Grbin, Tena Novak, Ema Grabušić, Elena Hranić, Ena Borovčak, Bruna Kovač, Gabrijela Draganić, Ana Martinić, Hana Vrček, Zara Fio, Ema Žegrec, Jana Jurinec, Ema Pripeljaš, Tia Šalković i Lana Hranić. U skupini B situacija je bila puno jasnija. Djevojčice iz Sutle Laduč odmah su poslale poruke da su u Zabok došle po naslov, a drugo mjesto pripala je djevojčicama Pregrada. Završnica je bila također vrlo uzbudljiva. Bistra je s 2:1 bila bolja od Pregrade, a Sutla Laduč je istim rezultatom savladala Mladost MB. Utakmica za 3. mjesto ponudila nam je „zagorski derbi“. Pogotkom Amalije Žukine, njenim četvrtim na ovom turniru, djevojčice Mladosti MB slavile su s 1:0 i osvojile treće mjesto, dok su Pregračanke na kraju bile četvrte. U finalu su djevojčice Sutle Laduč povele 1:0 efektnim pogotkom Ka-

tarine Mandić, da bi stvari na početak pogotkom za 1:1 vratila sjajna Lana Vodopija. Pobjednički pogodak za zasluženu pobjedu Sutle

Laduč postigla je Veronika Šolčić. Najboljom igračicom turnira proglašena je Lana Vodopija iz Bistre, s pet golova najbolji je strijelac bila

Veronika Šolčić iz Sutle Laduč, dok je za najbolju vratarku proglašena

Matija Behek iz Mladosti MB. Pobjedničke ekipe uz pehare su dobile i medalje, a nagradu su dijelili još uvijek aktivna nogometašica Pregrade i bivša reprezentativka Andreja Ščukanec-Hopinski i predsjednik Sportske zajednice Grada

Zaboka Nenad Borovčak. Uloge suca bez zamjerki su obavljali treneri iz Škole nogometa Zabok: Matija

Drempetić, Dragan Roksandić, Dalibor Tuđa, Mate Fio i Danijel Klasić koji se ujedno pokazao i kako sjajni zabavljač u maskoti lava, na oduševljenje svih prisutnih. Marko Belanović i njegove kolege treneri

iz Škole nogometa Mladost Zabok zaslužuju sve čestitke za organizaciju i trud koji je prepoznat kako od djevojčica i trenera, tako i od roditelja i svi su jednoglasno zaključili – vidimo se i iduće godine. (zl)

Rezultati po skupinama:

Mladost MB – Bistra 2:1

Pregrada – Sutla Laduč 0:3

Savica CC – ŠN Zabok 1:1

Ponikve – Agram 0:2

ŠN Zabok – Mladost MB 0:0

Agram – Pregrada 0:1

Savica – Bistra 0:2

Ponikve – Sutla Laduč 2:6

Mladost MB – Savica CC 0:1

Pregrada – Ponikve 2:1

ŠN Zabok – Bistra 1:1

Agram – Sutla Laduč 1:3

Poredak

Grupa A: 1. Bistra 4 (+1), 2. Mladost MB 4 (0), 3. Savica CC 4 (-1), 4. ŠN Zabok: 3 (0).

Grupa B: 1. Sutla Laduč 9 (+9), 2.

Pregrada 6 (-1), 3. Agram 3 (-1), 4. Ponikve 0 (-7).

Polufinale:

Bistra – Pregrada 2:1

Sutla Laduč – Mladost MB 2:1

ZA 3. MJESTO

PREGRADA – MLADOST MB 0:1

STRIJELAC: 0:1 Žukina.

PREGRADA: Lara Kanjuh-Grozaj, Sabina Ban, Nika Petek, Petra Ban, Lana Tkalec, Dolores Ban, Iva Antolić, Anđela Živičnjak, Lorena Mrkus.

TRENER: Tanja Bucifal

MLADOST MB: Matija Behek, Ana

Osrečak, Petra Lacković, Lucija Klaužer, Amalija Žukina, Barbara Perić, Leda Lacković, Lora Fijan, Iris Bertić, Lucija Jakopović, Magdalena

Švaljek, Jana Kožić, Mia Gorički.

TRENER: Tomislav Brlečić

FINALE

BISTRA – SUTLA LADUČ 1:2

STRIJELCI: 0:1 Mandić, 1:1 Vodopija,

1:2 Šolčić.

BISTRA: Nika Kolarić, Julija Lacković, Lea Poljak, Vanesa Lončarić, Lana Vodopija, Ema Škreblin, Tea Tišljar, Marija Lešnjak. TRENER: Sandra Belinić

SUTLA LADUČ: Vanesa Brlek, Veronika Šolčić, Magdalena Šolčić, Lucija Skeja, Bruna Badrov, Jelena Džeba, Katarina Mandić, Nika Vesić, Marija Dudić, Gemma Turk. TRENER: Maja Ivković

Konačni poredak:

1. Sutla Laduč

2. Bistra

3. Mladost MB

4. Pregrada

Najbolje pojedinke

najbolja igračica: Lana Vodopija (Bistra)

najbolji strijelac: Veronika Šolčić (Sutla Laduč) 5 golova

najbolja vratarka: Matija Behek (Mladost MB)

U organizaciji NK Mladost u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održan je malonogometni turnir za djevojčice 2011. i mlađe pod imenom „Little ladies cup 2023.“

najbolje četiri ekipe turnira

pobjednička ekipa sutle laduč

drugoplasirana ekipa bistre trećeplasirana ekipa mladost mb

djevojčice šn zabok s maskotom lavom najbolje pojedinke turnira veronika šolčić, lana vodopija i matija behek

233 ZABOK, Picelj 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je zemljište od 4934 m² sastavljeno od četiri čestice, od kojih su tri, voćnjaci površine 4341 m². Asfaltna cesta, 1/1. Dozvoljena je gradnja objekata do 100 m² tlocrtne površine.

227 VELIKO TRGOVIŠĆE, strogi centar 098 251 701

Na prodaju je građevinsko zemljište površine 4602 m². Nalazi se iza zgrade u kojoj su smješteni pošta uredi Općine Veliko Trgovišće. 1/1, bez tereta.

na upit €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Primamo rezervaciju za kupnju stanova u stambenoj zgradi od 20 stanova, u Zaboku. Stanovi veličine od 58m2 do 87 m2 (2S, 3S, 4S). Rok završetka: 05/2024. 098 250 391

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je građevinsko zemljište od 11.459 m² (K - poslovna, mješovita namjena) između županijske i državne ceste (D507, Gubaševo - Kr. Toplice), udaljeno 5 km od centra Kr. Toplica 9 km od centra Zaboka.

130.000 €

Na prodaju nudimo poslovni prostor od 140 m² u prizemlju zgrade u strogom centru (bivši restoran „Klara“). 1/1, bez tereta, struja, voda, uporabna dozvola, etažirano.

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

1/1, bez tereta, uporabna dozvola. Grijanje (dizalica topline) s inverterima (grijanje/ hlađenje).

RAB 098 251 701 175 €/m2 Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je građevinsko

Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.

54.500 €

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 3.474 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Udaljeno od centra 450 m. Nalazi se nasuprot kuće na adresi K.Š.Gjalskog 9.

204 Tuheljske Toplice, Mala Erpenja 211 B 098 251 701

Prodajemo kuću/vikendicu (cca 70 m²) na okućnici od 4.082 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija interijera.

45.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

239 KRAPINSKE TOPLICE 098 251 701 20 €/m2 Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju je više građevinskih zemljišta ukupne površine 12807 m² Nalaze se s desne strane brze ceste ZabokKrapinske Toplice. Moguća je parcijalna kupnja. 1/1, bez tereta.

251 701 98.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo potpuno novopreuređenu (2020.) katnicu od cca 150 m² s dva stana na ograđenoj okućnici od 627 m² na kojoj je i gospodarska zgrada od 12 m².

236 VELIKO TRGOVIŠĆE, V. Nazora 4 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaje je kuća od 208 m² + tavanski prostor, na ograđenoj okućnici od 1576 m². Svi komunalni priključci. Izvrsna lokacija, asfaltni prilaz. Potrebna renovacija.

228 ZABOK, Gubaševo 16 098 251 701

Na prodaju je montažna drvena kuća (2007.) od cca 75 m² na ograđenoj i uređenoj okućnici od 960 m². Dvije spavaće sobe, sve komunalije, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna dozvola.

105.000 €

Na prodaju je nedovršena katnica (1987. g.) površine cca 140 m² na okućnici od 716 m ². 1/1, uporabna, bez tereta, struja, voda, ucrtano i sposobno za uvjete banaka u vezi kreditiranja.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo prizemnicu od 125 m² na okućnici od 1748 m². Struja, voda, plin, 1/1, uporabna, bez tereta. Na jednom zidu nalazi se napuklina (potrebna sanacija). Moguća izgradnja stana u potkrovlju.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

215 ZABOK, Martinišće 098 251 701 15.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo građevinsko zemljište površine 755 m² uz kojeg su svi priključci. 1/1, bez tereta. Nalazi se uz kuću na adresi Martinišće 51 B.

199 ZABOK, Grdenci 95 098 251 701 59.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo odmah useljivu prizemnicu od cca 65 m2 na ograđenoj okućnici od 853 m2 s gospodarskom zgradom. Struja, voda, plin, uporabna ...

251 701

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo zemljište od 4.517 m² uz samu državnu cestu Zabok - Krapinske Toplice -Pregrada. Moguća gradnja objekata u funkciji cestovnog prometa (npr. benzinska crpka sa popratnim sadržajima, autopraonica …)

€

Prodajemo građevinsko zemljište (2.153 m²). Moguće je formirati i dodatno gradilište. 1/1, bez tereta, asfaltni prilaz. Nalazi se nasuprot kuće na adresi: Špičkovina 138 A, Zabok.

€

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Većinom suho i postupno toplije

VREMENSKA SLIKA: Pretprošli vikend je zapuhao olujan sjeverac uz koji je temperatura zraka značajno pala, a vjetar je mjestimice uzrokovao i materijalnu štetu. Nastavili smo hladnije, ali uglavnom suho uz dosta sunčanog vremena praktički cijeli prošli tjedan. Svaka noć je bila u minusu, i to dosta dubokom, oko -10°C, a dnevna temperatura je polagano rasla. Čini se da i u tjednu pred nama ostaje većinski suho uz puno sunčanog vremena. Temperatura zraka će postupno rasti tako da ćemo danju polako osjećati rano proljeće. Noći ipak ostaju u laganom minusu veliki dio tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: Povoljne vremenske prilike će se nastaviti i tijekom utorka. Jutro hladno uz mraz, ali će uz puno dnevnog sunca temperatura postupno rasti do ugodnih desetak stupnjeva u popodnevnim satima. Na suncu je to i preko 15°C. Vjetar većinom slab.

Vrlo slično i u srijedu. Opet će noć i jutro biti prohladni uz lagani minus i pojavu mraza. Danju pretežno sunčano uz većinom slab dnevni povjetarac pa će

temperatura zraka u najtoplijem dijelu dana prijeći desetku.

Neke veće promjene nema ni u četvrtak. Kopija vremenske prognoze od srijede - suho, puno sunca i ugodna dnevna toplina. Jedino će jutro i večer biti prohladni.

I u petak ujutro može biti slabog mraza jer će temperatura biti stupanj-dva ispod nule. Danju djelomično sunčano uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar pa će temperatura biti još malo viša nego u četvrtak, moguće i do 13 Celzijevih stupnjeva.

Vikend nam donosi malo oblačnije vrijeme, ali uz daljnje lagano zatopljenje. Bit će većinom suho uz više oblaka, ali bit će i sunčanih razdoblja. Puhat će umjeren, mjestimice i pojačan jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura malo iznad nule, a najviša dnevna između 12 i 15 Celzijevih stupnjeva.

U ponedjeljak pretežno oblačno, a moglo bi pasti i malo slabe kišice. Količinski je to vrlo malo oborina. Jutarnja temperatura od 4 do 8, a najviša dnevna između 8 i 11 Celzijevih stupnjeva.

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Danijela Šumiga

Zlatar

Martina Cerovec Hercigonja

Marija Bistrica

Ružica Vuger Stojnić

Sesvete

Ivana Benković

Zlatar

Mateja Babić Čmarec

Gornja Stubica

Magdalena Marenić

Zabok

Katarina Horvat

Zabok

Djevojčice su rodile:

Petra Črnjević Kopčić Oroslavje

Martina Ozimec

Marija Bistrica

Dijana Barilar

Krapina

Petra Pogačić

Pregrada

Janja Belošević Lucić

Đurmanec

Jelena Nemčić

Sveti Ivan Zelina

Marta Zadravec

Marija Gorica

Valentina Šarlog

Klanjec

Nikolina Bartolović

Klanjec

Matea Filko

Bedekovčina

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com

U svojem novom djelu Svijet po fizici kvantni fizičar Jim Al-Khalili pruža fascinantan uvid u otkrića fizike o našemu svijetu. Bacajući novo svjetlo na duboke spoznaje suvremene fizike, Al-Khalili nam približava ono što nam ova silno važna znanost govori o svemiru i prirodi same stvarnosti...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: TOMISLAV HRŠAK, GUBAŠEVO 30A, 49210 ZABOK

ČETVRTAK 16. veljača -2 0C 12 0C

19. veljača 5 0C 11 0C

PETAK 17. veljača -1 0C 13 0C

PONEDJELJAK 20. veljača 3 0C 8 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 976

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Izvorni naziv: Knock at the Cabin

Žanr: Horor, triler

Uloge: D. Bautista, J. Groff, B. Aldridge, N. Amuka-Bird, R. Grint, A. Quinn, K. Cui, M. Night Shyamalan, H. Gaffney Trajanje

ČAROBNI

Žanr: komedija

Režija: Steven Soderbergh

Glumci:

Hayek

Trajanje filma: 110 min.

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: DARIJO BIVOL, NASELJE BOROVČAKI 3, 49210 ZABOK

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 976

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Mary

Pronađi me knjiga

Najprije je nestala Shelby Tebow. Nedugo zatim, Meredith Dickey i njena šestogodišnja kćer Delilah nestaju nekoliko ulica niže od mjesta na kojem je Shelby posljednji put viđena. Strah se uvlači u inače mirnu zajednicu. Jesu li ovi događaji povezani? Kako se nešto tako grozno moglo dogoditi u njihovom malom gradu? Sada, jedanaest godina kasnije, Delilah se odjednom vraća. Svi žele znati što joj se dogodilo, ali nitko nije spreman na ono što će doznati…

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: ANA ŽNIDARIĆ, ZAGREBAČKA ULICA 72, 10291 PRIGORJE BRDOVEČKO

Mary Kubica: Pronađi me 976

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Knjigu će dobiti poštom

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Kubica:

18.02. SUBOTA 18:00

19.02. NEDJELJA 18:00

NETKO KUCA NA VRATA KOLIBE

filma: 100 min. Cijena ulaznice: 4,50 €

18.02. SUBOTA 20:00

19.02. NEDJELJA 20:00

MIKE: POSLJEDNI PLES Izvorni naziv: Magic Mike's Last Dance

Channing Tatum, Salma

Jim Al-Khalili: Svijet po fizici knjiga

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb

49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati

ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1

49216 DESINIĆ

049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske

obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo'

kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža

zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje

sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati

od utorka do petka prema

najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u

Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica

t 049 587 880

t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića

klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10

49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

aktualan • točan • ažuran

Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja)

U novom ćete radnom tjednu sasvim dobro funkcionirati. Odlično ćete surađivati s kolegama. Vodit će vas znatiželja. Partneru budite oslonac i u teškim trenucima. Čuvajte svoje zdravlje i onda kada se osjećate dobro. SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte tračevima!

Bik (21. travnja - 21.svibnja)

Dobro ćete se snalaziti u teškim situacijama. Iako će vam biti ovih dana naporno, neće odustajati od svojih ciljeva. Novu bi ljubav mogli pronaći preko posla. Zauzeti bi trebali posvetiti više vremena voljenoj osobi. Krećite se. SAVJET TJEDNA: Nemojte žuriti!

Blizanac (22.svibnja - 21.lipnja)

Na poslu ćete se morati dodatno angažirati ili mijenjati bolesnog kolegu. Bit će ovo vaš ugodan ljubavni tjedan. Upoznat ćete nove ljude i ući u jedno novo društvo. Mnogima će se svidjeti vaša duhovitost i simpatičnost. Zdravlje je dobro. SAVJET TJEDNA: Spojite ugodno s korisnim!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja)

Teško ćete si naći mira u ovom tjednu. Mogle bi se vam se kontinuirano događati stvari koje će vas ljutiti. Na kraju ćete ipak uspjeti uskladiti svoje obiteljske i poslovne dužnosti. Za vikend ćete potražiti malo mira i pobjeći od gužve. Čuvajte živce. SAVJET

TJEDNA: Razvijajte svoje talente!

Lav (23.srpnja - 22.kolovoza)

Bit ćete izrazito društveno angažirani. Komunicirat ćete s puno ljudi, no budite oprezni kome poklanjate svoje povjerenje. Na ljubavnom planu bit će vrućih susreta. Možda će vam malo pomutiti sreću minus na računu, no uglavnom bit ćete dobro. SAVJET

TJEDNA: Ne pretjerujte ni u čemu!

Djevica (23. kolovoza - 22.rujna)

Maksimalno ćete se truditi pronaći zadovoljstvo u svom poslu. Neće propustiti niti jednu priliku i samo će vas mali korak dijeliti od uspjeha. Na sve načine željet ćete ugoditi partneru. Pripremite mu iznenađenje ili otputujte zajedno. Hranite se zdravije. SAVJET TJEDNA: Čuvajte posao!

Vaga (23 rujna - 22. listopada)

Idealno je vrijeme da pokažete što znate. Trudit ćete se pokazati u najboljem svjetlu. Očekujte pomake na bolje. Na ljubavnom planu očekujte dobre vijesti. Nekoga ćete jako zaintrigirati. To će vam podići raspoloženje pa ćete i sami rado u akciju. Vježbajte! SAVJET TJEDNA: Prihvatite izazov!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Sve ćete češće razmišljati o promjeni posla, što je rezultiralo nezadovoljstvom na postojećem radnom mjestu. Često ćete mijenjati raspoloženja. Budite popustljiviji i nježniji prema partneru. Pod velikim ste stresom. SAVJET TJEDNA: Budite spremni na promjene!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca)

Bit ćete nepovjerljivi prema kolegama, no ipak bi trebali pokazati da znate biti kompromisni. U ljubavi očekujte poteškoće, a time i trenutno nezadovoljstvo. Ne budite tašti i nepovjerljivi. Ojačajte imunitet. SAVJET TJEDNA: Odbacite nezdrave navike!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Ohrabreni nedavnih uspjehom i dalje nastavljate snažnim tempom. Osjećat ćete se zadovoljno na poslu, ali i rezultatima. Preko posla bi se mogli zbližiti s jednom zanimljivom osobom. To će vam osvježiti ljubavni život. Zadovoljni ste. SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače)

Osvajat ćete riječima i djelima, a napredak na poslu bit će vidljiv. Bit ćete angažirani u društvenom smislu. Uživat ćete u mnogobrojnim susretima i novim poznanstvima. U ljubavi budite posve prirodni i jednostavni. Zdravlje je u redu. SAVJET TJEDNA: Idite za srcem i nećete pogriješiti!

Ribe (19.veljače - 20. ožujka) Od vas će se očekivati profesionalniji odnos prema poslu.Ipak nemojte biti prestrogi prema sebi. Za bolje ljubavne dane morat ćete još malo pričekati. Dotad izlazite van i zabavljajte se. Ojačajte organizam. SAVJET TJEDNA: Poboljšajte koncentraciju!

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

MARIO BENKO MATIJE GUPCA 74, 49210 ZABOK Nagradni pojam: ZIMOVALIŠTE

SATIRENEWS

Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.

VELJAČA

UTORAK, 14.02. Valentinovo; Valentin; Zdravko

Let 3'

Naš glazbeni kritičar, inače poznati zagorski veterinar Šimun Ščapec iz Špičkovine, eksluzivno za Zagorski list prenosi svoje dojmove s ovogodišnje Dore i ocjenjuje pjesme kroz svoj stručni presjek i raščlanjenje čitave finalne večeri. Kako nam je napomenuo, ne izražava samo svoje dojmove, već prenosi i dojmove svog za Zagorje pomalo neobičnog kućnog ljubimca, čimpanze koju je prema jednoj televizijskoj seriji nazvao Ščita. Njegov komentar i glazbenu kritiku prenosimo u cijelosti, bez intervencija i bez ispravljanja tipfelera i pravopisnih pogrešaka:

„Posluščal sem veščinu pesmi vu prenosu uživo, ali baš nisem uspel ščuti pobedničku jer mi je moja Ščita davala znak da joj se jako šči pa sem ju moral peljati van. No, ono kaj sem uspel ščuti od ovih drugih pesmi, podelil bih ih v dve skupine. Prve su one koje v tekstu nemaju veze z vezu, a takvih je pri nami v zadnje vreme sve vešč i vešč. To su vam oni tekstovi tipa: „Probudi me, ja sam na obzoru, ti si u zaleđu, a među nama razdori, gore je sunce, a mi smo sjene, a onda se razlijmo, po danu do sutra, kad govore jutra, a čekamo putra, dok nemamo snova, kud idemo mi ne znamo, ali evo nas i mi se ne zezamo...“. Te bedastošče neščem ni komenterati. Druga skupina su one kaj su ih sve ljubavi ostavile i oni cviliju da kakva je to bol kaj ih ljubav višče nešče. To su tekstovi tipa: 'Ja nju hočem, ona mene neče, nigdar nemam sreče, zemlja se okreče, a meni suza teče, ja se bum fundal, dej mi dojdi, tak je bile lepe, dok sme skupa ljepili tapete, a zdej se one same guljiju, dok oči mi se ruljiju...“. To su isto bedastošče. E, a pobedničku pesmu 'Mama ŠČ' sme moja ščimpanza i ja ščuli sluščajne ščera i posluščali sme ju par put. Meni je v ščasu bile jasne o ščemu pesma govori, ali moja ščimpanza Ščita ju ni razmela, a niti opščenito joj se ne dopada Let 3. Onda je v jednem trenutku samo pokazala na hrvacki grb kaj nam visi na zidu i prekrižila se, dela ruku na ošči i poščela se plakati. Mislim da je vu tem trenutku ščkužila. Tak da, kaj se mene tišče, 'Mama ŠČ' je dokazano dirljiva pesma koja i ščimpanzama mami suze na ošči“, napisao je naš glazbeni kritičar.

Kritičar: „Ščita je v jednem trenutku samo pokazala na hrvacki grb kaj nam visi na zidu i prekrižila se, dela ruku na ošči i poščela se plakati. Mislim da je vu tem trenutku ščkužila. Tak da, kaj se mene tišče, 'Mama ŠČ' je dokazano dirljiva pesma koja i ščimpanzama mami suze na ošči.“

signal.print.zabok

SRIJEDA, 15.02. Klaudije K; Vltomlr; Onezim ČETVRTAK, 16.02. Julijana; Miljenko PETAK, 17.02. 7 utemeljitelja Reda Slugu BDM; Darko SUBOTA, 18.02. Šimun; Gizela; Bernardica NEDJELJA, 19.02. 7. KROZ GOD. Konrad; Rajko; Ratko; Blago PONEDJELJAK, 20.02. Leon Čudotvor.; Eluterije

Sretan imendan, Valentin! Imena Valent i Valentina izvedena su od latinske riječi "valentinus" i ima značenje - koja je zdrava, jaka. Ime je poznato ponajviše po svetom Valentinu iz 3. stoljeća. Zbog njega ime vezujemo s danom zaljubljenih, ljubavi i romantikom.

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

imendani ime tjedna jeste li znali?

…da je obalno drvo sekvoje nazvano "Hyperion" najviše živo drvo na svijetu, visine 115,72 cm, a nalazi se u nacionalnom parku Redwood na pacifičkoj obali Kalifornije?

…da je najstariji pas na svijetu Bobi iz Leira u Portugalu, alentejski pastirski pas koji je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda s navršenih 30 godina i 267 dana?

…da djeca rastu brže u proljeće, nego u bilo koje drugo godišnje doba?

autobusni kolodvor u zaboku

nezavisni regionalni portal

Glazbena kritika našeg veterinara Š.Č.:

'Ščere sme moja ščimpanza i ja sluščajne posluščali pesmu 'Mama ŠČ' i meni je v ščasu bile jasne o ščemu pesma govori, ali moja ščimpanza Ščita ju ni razmela, a niti opščenito joj se ne dopada