Zagorski list 971

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Gripa se opet vratila, a Zagorje je među vodećima po broju oboljelih

Opća bolnica Zabok poručila: 'Ako imate simptome gripe, ne dolazite u bolnicu!'

Krapinsko – zagorska županija već godinama kontrolira kvalitetu vode

Više od trećine uzoraka vode za piće iz lokalnih vodovoda u Zagorju je zdravstveno neispravno

POVRATAK TURISTA U ZAGORJE

Nakon dvije pandemijske godine, zagorski turizam blizu obaranja rekorda iz predpandemijske 2019.

'Samo da imamo kaj brojiti, nije važno u kojoj valuti'

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Sprvim danom 2023. godine Hrvatska je i službeno postala dio Schengena, a euro je postao službena valuta, umjesto kune koja odlazi u povijest. Ulazak u eurozonu donosi brojne prednosti, no prvi dani ove godine i nova valuta donijeli su i određene probleme i početne 'muke'. Naime, na društvenim mrežama i u medijima mogu se naći brojne informacije o poteškoćama na koje nailaze građani, primjerice da u nekim prodavaonicama ne primaju kune, iako to moraju raditi do 15. siječnja. Zatim, neki se građani žale da im, kada plate, kao ostatak ne vraćaju eure nego kune. Ima informacija i o problemima pri podizanju novca na bankomatima, a dogodilo se i da su trajni nalozi za plaćanje u kunama pretvoreni u trajne naloge u eurima, ali s istim iznosima, no ti su problemi brzo riješeni i novac je vraćen građanima. U brojnim prodavaonicama kupnja traje nešto sporije nego inače, ali sve je to zapravo očekivano, jer i kupcima i prodavačima treba vrijeme za prilagodbu i privikavanje. No, ono što najviše revoltira građane su velika poskupljenja. Većina roba i usluga poskupjela je, jer su trgovci počeli zaokruživati cijene na više iznose. Stoga je Vlada pozvala sve, od trgovaca do ugostitelja i obrtnika da vrate cijene na razinu prije konverzije. Od 2. do 4. siječnja inspekcija je obavila više od 200 nadzora u trgovini i u uslužnim djelatnostima. Veći broj prijava bio je na pekare, frizere i usluge njege tijela. U trgovini su pojedini subjekti podigli cijene od 3 do 19 posto i to za čokoladu, pekarske proizvode, pivo, maslac, kiselo vrhnje, toaletni papir, kavu i druge artikle. Ukoliko su utvrdi da je to bilo neopravdano, sukladno zakonu o zaštiti potrošača zabranit će im se nepoštena praksa uz poduzimanje prekršajnih mjera. U uslužnim djelatnostima, povećanje cijena nažalost se kreće se od 10 do čak 80 posto. Premijer Andrej Plenković neopravdana je poskupljenja nazvao profiterstvom i 'lovom u mutnom', a Vlada je zadužila inspektorat, Poreznu i Carinsku upravu i ministarstva da u okviru svojih nadležnosti provode pojačani nadzor. Pitali smo stoga naše sugrađane kako su se oni

Nemam nikakvih problema s preračunavanjem, dosta sam putovao po Sloveniji, Austriji, euro mi nije strana valuta. U ovih par dana nove godine nisam naišao na nikakve probleme. Osim na bankomatu, dobio sam s bankomata podera-

inspekcije u trgovinama što značiti, neki će sigurno spustiti cijene, ali neće svi. Moramo se pomiriti s tim da je život još skuplji, i gotovo.

03| Martina Biščan Tuhelj:

Nije komplicirano. Nisam naišla na nikakve poteškoće i nemam problema s preračunavanjem. U trgovini imaju aplikacije, prodavačice se dobro snalaze. Treba se napomenuti na početku u trgovini da li hoćemo dan nam vraćaju kunu ili euro. S bankomatima također nije bilo problema, informirala sam se na internetu koji bankomati su radili i tako je i bilo. Što se poskupljenja tiče, mislim da će se popraviti odnosno da će se sniziti cijene, morat će.

04|

du ljudi išli na zaokruživanje, što je uz dodatna poskupljenja i inflaciju jako loše prema ljudima, a mnogi su lošijeg imovinskog stanja. Mislim da to treba ipak malo strožije regulirati. Ima i korektnih ljudi koji su čak i malo spustili cijene, no većina je ipak iskoristila situaciju.

06|

Jasna Tuđa prodavačica, Zabok:

nu novčanicu od 20 eura, to jedino. Vidim da su blagajnice korektne, ja pazim i vodim brigu o tome. Naravno, svatko može pogriješiti, ali mislim da nitko ne zlorabi poziciju. Jedino neki dođu s velikim novčanicama kuna pa koriste blagajnu za mjenjačnicu, to nije baš u redu i onda malo duže traje. A što se tiče poskupljenja, vidim da su kroz vikend neki korigirali cijene i poslušali Vladu i bilo kupaca pa malo snizili cijene. Nije mi jasno zašto je u Sloveniji sve puno povoljnije.

02| Mirjana Čehulić Mače:

Ja se nisam baš još snašla skroz, ali se polako snalazim, iz dana u dan. Plaćam u eurima, uvijek mi se sve ok vrati, uzmem račun i još prekontroliram sve. Nije baš niti da sporije ide, snalaze se po trgovinama, sve je dobro. Bankomat još nisam isprobala. Pripremila sam se, nabavila sitne eure. No, poskupljenja su velika, primijetila sam da je dosta sve skuplje, čak još i prije uvođenja eura. Ne znam da li će

Nevenka Babić Oroslavje:

Sve plaćam karticama tako da nemam problema, jer bih se inače pogubila. Nisam se još privikla na preračunavanje, nosim mobitel i kalkulator da mogu preračunati ako treba. S bankomatima je sve u redu. Trebat će nam svima vremena da se skroz prilagodimo i počnemo razmišljati u eurima, a ne kunama, kako kome i ovisno koliko je tko cendrav. No, poskupljenja sam primjetila, velika su i smatram da su bezobrazna. Svi prehrambeni artikli su poskupjeli, a u dućan moraš ići i kupiti osnovne stvari. No, mislim da bez obzira na Vladine naputke trgovci neće smanjiti cijene.

05|

Prodajem mliječne proizvode za OPG Vrhovec iz Luke. Privikla sam se, sve je normalno, bez poteškoća, imam dobru aplikaciju koja se zove 'Vrati kusur'. Unesem cijenu u eurima, u drugu stavku novčnicu koju su dali kupci i mobitel mi odmah pretvara u eure. Na samom počeku sam kupcima rekla da mi nismo mjenjačnica, poslujemo s obje valute, ali ako ljudi donesu preveliku novčanicu, tipa 500 kuna, da uzmu proizvod za 10, 15 kuna... U banci su jako gužve, pa su neki kupci išli linijom manjeg otpora. U globalu, kupci se dobro snalaze, a moram reći da su me stariji ljudi iznenadili. Svi su pohrlili u banke i dobili pakete sitnijih novaca. Mladi se puno nonšarlantnije ponašaju. Stariji su se bolje pripremili. Neki još ne znaju preračunati, ja velim cijenu u eurima, a oni, vele, ne znam ja to, koliko to košta u kunama. No neki se super snalaze. Sve u svemu, nije strašno. Samo da imamo kaj brojiti, nije važno u kojoj valuti.

07|

Tomica Forko Zabok:

Vrlo jednostavno, nije problem. Svako malo preračunavamo valute uz pomoć raznih aplikacija, ali sve je super. Već mi je skoro postalo normalno. Stariji ljudi se vjerojatno teže prilagode nego mi mlađi, teško vide sitne cente i što je čovjek stariji, teže se prilagođava novim situacijama. No, sada ipak zbrajam i provjeravam novce kada ih dobim natrag jer sada jedan cent ipak nešto vrijedi, pa ih stavljam u kasicu. Poskupljenja su jako bezobrazna, znalo se već odavno da bu-

Katarina Krznar djelatnica u pekari, Zabok:

Za sada je sve u redu. Navikli smo se, novo je i nama i kupcima, malo sporije ide nego inače, mi smo tu naviknuti na brzi tempo, ali sve je ok. Imamo aplikaciju, ljudi su razumni. Svi se snalazimo. Ljudi više plaćaju eurima, osim prvih par dana, kada su većinom plaćali kunama. Nije ništa zašetkalo, nije nitko stvarao probleme. Ljudi su se pripremili, dolaza s dosta sitnog, bila je samo jedna gospođa sa 100 eura, ali smo srećom imali dosta za uzvratiti. Lakše bude kada ovo prijelazno razdoblje prođe i kada budu samo euri. Bit će lakše i nama i kupcima jer se ovako lakše zabuniti i njima i nama.

snašli s eurom u ovim prvim danima nove godine, nailaze li na kakve poteškoće i što misle o poskupljenjima.

01| Zdenko Trgovec Dubrava Zabočka:

Anketirani

U prošloj godini djelatnici zagorske Hitne čak su šest puta fizički napadnuti

Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Još je jedna godina iza nas, a s ravnateljem Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko –zagorske županije Krešimirom Božićem provjerili smo kakva je bila za zagorske 'hitnjake'. Kako navodi, Zavod je u 2022. godini na broj 194 zaprimio ukupno 33.423 poziva, od čega 15.151 poziva za hitnim intervencijama, 6.742 poziva odnosi se na pacijente kojim je dan savjet od strane dispečera u Medicinskoj prijavno - dojavnoj jedinici, 11.266 poziva odnosi se na ostale informacije koje su dane pacijentima, dok je 264 poziva karakterizirano kao uznemiravanje. Ukoliko ukupan broj poziva usporedimo s 2021. godinom kada je zabilježeno 32.735 poziva, vidimo da je 2022. godine zaprimljeno 688 poziva više u odnosu na godinu prije.

301 srčani zastoj

- Najveći broj poziva upućen nam je radi akutnog pogoršanja kronične bolesti, potom nezgode te nemogućnost korištenja zdravstvene zaštite redovnim putem. Najčešći razlozi poziva su, po učestalosti simptoma, visok krvni tlak, vrtoglavica, slabost, otežano disanje, mišićno koštana bol, vrućica, psihičke smetnje i smetnje ponašanja, alergijske reakcije (najčešće na ubode insekata), mučnina i povraćanje te van prometne ozljede –kaže Božić. Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije u 2022. godini imao je ukupno 24.019 intervencija (obrađenih pacijenata), od čega na terenu 15.151 ili 63 %, a u prostorima za reanimaciju 8.868 ili 37 %. Ukupno gledajući, najveći broj intervencija (obrađenih pacijenata) na terenu i prostoru za reanimaciju bilo je u Sjedištu Zavoda u Krapini i to 4.071, a najveći broj intervencija na terenu imala ja Ispostava u Zaboku, i to 2.515. Najčešće zastupljene dijagnoze su nam hipertenzija, infekcije (respiratorne, COVID, gastro intestinalne), organski mentalni poremećaji, anksiozno depresivni poremećaji, alkoholizam, bolesti srca, degenerativne bolesti mišićno koštanog sustava te alergije. Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije sukladno indikatorima rada posebno prati broj pacijenata kod kojih je provedena reanimacija (oživljavanja). Ukupan broj srčanih zastoja u 2022. godini zabilježen je 301 ili 1,25 % od ukupnog broja obrađenih pacijenata, s time da je oživljavanje provedeno kod 113 pacijenata, od čega je uspješno reanimirano 21 pacijenata (19 %). U 2022. godini bio je neuobičajeno velik broj teških alergijskih reakcija na ubod insekata u ljetnim i jesenskim mjesecima, čak i sa smrtnim ishodom. - Od posebnih događaja izdvojio bih četiri prometne nezgode u kojima su sudjelovala naša vozila kao oštećenik samo s mate-

rijalom te šest fizičkih napada na djelatnike hitne medicinske službe, na sreću bez posljedica – ističe Božić.

Jednaka mogućnost za preživljavanje

Što se tiče vremena od prijema poziva do dolaska k pacijentu, prosječno odzivno vrijeme na razini svih Ispostava i Sjedišta iznosi 15,5 minuta, a čime zagorska Hitna slijedi standarde suvremene hitne medicine koji propisuje odzivno vrijeme za ruralna područja od 20 minuta. -Odzivno vrijeme nam je za oko pola minuta kreće u odnosu na proteklu godinu. Ono što moramo naglasiti da je posljednjom Mrežom hitne medicine iz 2016. godine i dodatnim financiranjem timova u Klanjcu i Konjščini od strane Krapinsko- zagorske županije, samo u 2022. godini u iznosu od 3 milijuna kuna, postignuto da su nam sve ispostave i sjedište sada imaju odzivno vrijeme unutar 20 minuta od prijema poziva do dolaska pacijentu, čime se svima stanovnicima ove županije daje jednaka mogućnost za preživljavanje – ističe ravnatelj. U pogledu ulaganja u 2022. godini svakako valja navesti nabavu dva nova vozila hitne medicinske službe u iznosu 1,5 milijun kuna financirana decentraliziranim sredstvima Krapinsko-zagorske županije, čiju isporuku, zbog globalnih poremećaja u autoindustriji i proizvodnji dijelova, očekujemoui prvom kvartalu 2023. godine. Zavod za hitnu medicinu KZŽ u svom voznom parku sada raspolaže sa 16 potpuno opremljenih vozila hitne medicinske službe sa svom potrebnom opremom, a prosječna starost voznog parka iznosi 4,5 godine. - O tome koliko se radi zasigurno govori i podatak da su naša vozila u 2022. godini prešla gotovo 600.000 kilometara. Naš osnivač svake godine izdvaja i decentralizirana i izvorna sredstva za nabavu naše opreme. Moram spomenuti da nam je ove godine kao određeni vanstandard Krapinsko- zagorska županija, između ostalog, financirala nabavu ultrazvuka u vrijednosti od 75.000 kuna. Nakon što nam liječnici prođu obuku, ultrazvuk će nam pomoći kod dijagnostike na terenu i donošenja odluka za pacijente – izdvaja Božić.

Izgradnja zgrade budućeg sjedišta Zavoda u Krapini Početkom 2022. godine Zavod je podnio prijavu projekta "Izgradnja zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije" na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava "Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije" Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Projektni prijedlog udovoljio je uvjetima navedenog Poziva te su Zavodu osigurana sredstva u 90 postotnom iznosu za izradu pro-

'O tome koliko se radi zasigurno govori i podatak da su naša vozila u 2022. godini prešla gotovo 600.000 kilometara'

jektno tehničke dokumentacije za izgradnju buduće zgrade sjedišta Zavoda u Krapini u vrijednosti od 969.609,37 KRH odnosno 128.689,28 EUR. Krajem prosinca 2022. godine sklopili smo s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ugovor za financiranje navedenog projekta. - Na taj način nam se želja s kraja 2021. godine započela ostvarivati budući da ćemo izradom projektno tehničke dokumentacije imati spremne preduvjete za prijavu našeg projekta na fondove Europske unije za financiranje izgradnje. Želio bih navesti da smo u 2022. godini mnogo ulagali u edukacije naših djelatnika koje se odvijaju više puta mjesečno. Kao prvi u Republici Hrvatskoj, organizirali smo i radionice za studentice i studente 6. godine medicine u prostorima Srednje škole u Pregradi. Edukativne radionice su projekt Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko- zagorske županije koji je nastao kao nadogradnja studentskog volontiranja u Zavodu. Namijenjene su studentima završne godine Medicinskih fakulteta kako bi savladali algoritme

i usavršili vještine potrebne za rad u izvanbolničkoj hitnoj službi koja će za mnoge od njih biti prvo radno mjesto. Također, na specijalizacije koje će biti financirane iz Europskim novcem iz hitne medicine uputili smo naša tri liječnika, a na novu specijalizaciju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine naših osam prvostupnika/ ca sestrinstva – zaključuje Kreši-

U 2022. godini bio je neuobičajeno velik broj teških alergijskih reakcija na ubod insekata u ljetnim i jesenskim mjesecima, čak i sa smrtnim ishodom

mir Božić.

Hitna je zabilježila 33.423 poziv, 688 više nego godinu ranije. Od toga je bilo 15.151 poziva za hitnim intervencijama, 6.742 poziva odnosi se na pacijente kojima je dan savjet od strane dispečera, 11.266 poziva odnosi se na ostale informacije koje su dane pacijentima, dok je 264 poziva karakterizirano kao uznemiravanje

ZAGORSKA HITNA Ravnatelj Krešimir Božić otkriva kakva je bila 2022. godina za Zavod za hitnu medicinu KZŽ

Sabina

Sabina Pušec TUHELJSKE TOPLICE

Uhotelu Well u Termama Tuhelj održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljeni godišnji turistički rezultati na području Krapinsko - zagorske županije za prošlu godinu. A ona je, kaže voditeljica Turističkog ureda Sanja Škrinjar, bila izrazito uspješna. - Imali smo nešto više od 176 tisuća dolazaka i skoro 369 tisuća noćenja. Što se tiče udjela turista u dolascima, skoro smo se vratili na pretpandemijsko vrijeme – kaže Škrinjar. Tako je bilo 52,69 posto domaćih gostiju, a 47,31 posto stranih gostiju. Vrlo slično je i kod noćenja, bilo je 51,41 domaćih i 48,59 stranih gostiju.

Najčešći gosti

Turisti i dalje dolaze najviše iz Slovenije, koja nam daje 54.470 noćenja. Na drugom mjestu je Poljska, pa Njemačka, Češka, Nizozemska i Danska. - Bilježimo 123,68 posto porasta u dolascima i 201 posto u noćenjima kod Nizozemske, 289 posto u dolascima i 352 u noćenjima kod Danske. To su tržišta koja su nas polako prepoznala i gdje nam brojke tradicionalno rastu, a tu je i Belgija koja ima nešto manje dolazaka i noćenja pa nije u prvih 10, no rezultati su zaista impozantni i uz naše hotele upravo ti gosti dolaze i traže kuće za odmor s dodatnim sadržajima poput bazena i slično. To su ljetni gosti koji ostaju minimalno tjedan dana na području destinacije – rekla je Sanja Škrinjar. Od županija, tradicionalno je na prvom mjestu Grad Zagreb, a slijede Primorsko – goranska, Splitsko – dalmatinska i Istarska

županija. Interesantno je da bilježimo rast u dolascima kod Varaždinske županije 28,6 posto, i Međimurske 49,42 posto u dolascima te 22,63 odnosno 50,57 u noćenjima. To su bliske županije, ali očito smo im interesantni – komentirala je Škrinjar. Što se hotela i kampova tiče, u hotelima je ostvareno 274.346 noćenja, a ako k tome pridodamo i kampove, onda je to 280.047 noćenja s prosječnom popunjenosti po krevetu 54,11 posto. Od turističkih zajednica područja, najviše ostvarenih dolazaka i noćenja ima turističko područje Tuhelj, Klanjec i Veliko Trgovišće odnosno Biser Zagorja s ostvarenih 171.580 noćenja, slijede Stubičke Toplice pa Srce Zagorja, Donja Stubica. Na području cijelog klastera sjeverne Hrvatske ostvareno je 1.207.632 noćenja, od čega je 30,55 posto ostvareno upravo na području naše županije. - U klasteru smo najjača kontinenentalna turistička destinacija, s najviše ostvarenih noćenja – kaže Škrinjar.

Brojne nagrade

Vodeni parkovi imali su 707.745 posjetitelja, a Svetište u Mariji Bistrici 676 tisuća posjetitelja. U 2021. KZŽ je imala 3503 kreveta, dok sada ima 3687, a to je porast od 184 kreveta, odnosno 5,20 posto u odnosu na 2021. godinu. U Zagorje su prošle godine stigle i brojne nagrade. - Vinari su osvojili medalje na Dekanteru, 3 srebra i 3 bronce, zatim na International Vine Challenge, srebro 2, bronca 3, pohvale 6, krajem godine dobili smo i 5 nagrada Simply the best, koje su primili manifestacija Tjedan kajkavske kulture, Vuglec Breg, Restoran Purga, Mali ulični festival te Štruklionca u Vili zelenjak Ventek. Što se tiče nagrada HTZ i

HGK, imali smo 2 finalista, u kategoriji hotela s 3 zvjezdice hotel Terme Jezerčica te u kategoriji mali obiteljski hotel Hotel Villa Magdalena. Škrinjar se osvrnula i na brojne aktivnosti, poput labelinga obiteljskog smještaja 'True Zagorje home', Zagorje Outdoor, WRC Croatia, Vinograde s pogledom, 100 dvoraca Sjeverne Hrvatske, Okusi hrvatske tradicije – Okusi Zagorja, online i offline oglašavanje, Štruklijada, sajam i izložba zagorskih vina, 100 posto zagorsko, Babičini kolači te studijska putovanja novinara, agenata, blogera i influencera. - Naglašavam, WRC nam ide ove godine u travnju u Ku-

mrovcu, nastavit ćemo i dalje županijske manifestacije, idemo na 3 inozemna sajma u sklopu klastera, u Beč, Munchen i Berlin zajedno s HTZ. Nadamo se da ćemo uspjeti konačno pokrenuti i organizirati Festival balona na vrući zrak. To i Seljačka buna su manifestacije kojima bismo željeli još pojačati učinak, da postanu zaista motiv dolaska turizma u našu destinaciju – rekla je Škrinjar.

Zadovoljni rezultatima

Domaćin, direktor Termi Tuhelj Vasja Čretnik, također je komentirao prošlu godinu. – Počela je nesretnim omikronom, bili smo na

dolazaka i skoro 369 tisuća noćenja,skoro smo se vratili na predpandemijsko vrijeme

'Očekujem da prijeđemo 400 destinacija to može'

na području naše županije. - U klasteru smo najjača kontinenentalna turistička destinacija, s najviše ostvarenih noćenja

početku malo pesimistični, ali jako smo zadovoljni na kraju godine rezultatima – rekao je te usporedio prošlu s 2019. godinom, rekordnom u Termama Tuhelj. - Uspjeli smo u prošloj godini ostvariti 157.800 noćenja, što je čak 23 tisuće noćenja više nego 2019. godine. Oko 10 posto noćenja više napravili smo u samom hotelu. To je ukupno 143 tisuće noćenja, duplirali smo broj noćenja u kampu, ostvariši 7000 noćenja, a 2019. nismo još radili glamping koji smo postavili baš u prvoj godini korone. Ove godine prošle godine je radio dobro, tako da smo ostvarili 7300 noćenja. Ukupno, s tih 157 tisuća ostvarenih noćenja mi smo ostvarili 16 posto više noćenja nego u rekordnoj 2019. godini – istaknuo je Čretnik. Sam broj kupača na Vodenom planetu bio je nešto manji nego 2019. godine. – To je rezultat prvih mjeseci kada su još bila određena zatvaranja, pa i zbog jako dobro zauzetog samog hotela, jer smo u nekim periodima bili čak primorani zatvarati bazene za vanjske kupače, kada je radio samo unutranji

bazen. Tu smo ostvarili 170 tisuća noćenja, što je 10 posto manje nego 2019., ali s druge strane, povisili smo broj ulazaka u sauna svijet za 15 posto i samih wellness tretmana kojih je bilo preko 13 tisuća, što znači da smo ih isto povećali za 6 posto. Našim sistemom fleksibilnih cijena u samom hotelu pa i u glampingu uspjeli smo ostvariti dosta više prosječne cijene noćenja i pansiona pa je za noćenje čak 13 posto bolja cijena postignuta nego 2019. Godine. Kada je više upita, cijena raste – kaže Čretnik. Osvrnuo se i na prihode, rekavši da su prihodi viši nego 2019. godine, no povećanje troškova energenata, materijala, pa i radne snage, doveli su do toga da iako su prihodi bili viši, rezultat je na kraju nešto niži. - Broj zaposlenih je na razini 2019., povećan za 3 posto, 191 zaposlenik i tu smo još uvijek na brojkama gdje bez strane radne snage ne bi mogli ostavriti rezultate koje smo ostvarili. Čak 22 posto radnika su su stranci, najviše iz Makedonije i Indije. Za 3 posto povećali smo broj zaposlenih, za preko 17 posto

smo povećali smo troškove za plaće, to je jedna od bitnijih mjera kojima smo uspjeli zadržati ljudi da rade u toj grani – rekao je Čretnik, dodavši da podaci u prvom mjesecu i rezervacije za dalje kažu da će i 2023. biti isto dobra godina.

Više smještajnih kapaciteta u hotelima

Župan Željko Kolar izrazio je zadovoljstvo turističkim rezultatima. - 99,42 posto u dolascima i 98,78 posto u noćenjima manje od 2019. godine, međutim treba uzeti u obzir da u 2022. godini hotel u Krapinskim Toplicama nije radio i da Terme Jezerčica 2 i pol mjeseca nisu radile. Samo jedan od tih objekata da je radio, mi bi rezultat imali bolji nego u 2019., i to znatno – rekao je župan. Pošto je Splitsko – dalmatinska županija na trećem mjestu po broju posjetitelja koji dolaze u Zagorje, a da se ozbiljna promocija u toj županiji nije radila, župan je najavio da će se ove godine održati 100 posto zagorsko u Splitu. - Smatramo da su se stekli uvjeti za to, razgovarali

smo već s gradonačelnikom i ići ćemo u veljači dolje da vidimo koji bi bio najpovoljniji trenutak, u kojem mjesecu da otiđemo u Split i vidimo kako će Splićani i njihovi gosti reagirati na 100 posto zagorsko – kaže župan. Bitno je da raste broj kreveta u kućama za odmor, raste i broj zvjezdica, jedan dio je digao kategoriju s 3 na 4 zvjezdice i evidentno je da oni koji imaju 5 zvjezdica i dodatne sadržaje, kao bazen, svoju saunu, imaju puno veću popunjenost nego kapaciteti s 3 zvjezdice. To je putokaz na koji način bi se trebalo razvijati, napomenuo je Kolar. - Posebno me veseli da bi nakon nekoliko godina stagnacije u smještajnim kapacitetima u hotelima, moglo doći do značajnijeg broja kreveta u hotelima. S obzirom da su sve naše najjače hotelske kuće u pripremi dokumentacije i prijave na natječaj Minstarstva turizma, očekujem na temelju analize kvalitete tih prijekata da će dobar dio njih dobiti bespovratna sredstva i ući u investiciju, što bi za nas značilo da bi u 2024. godini startali s većim brojem smještajnih kapaciteta u hotelima, što bi naravno povuklo za sobom veći broj dolazaka i noćenja i očekujem, ako ne 2023. godine, a vjerujem da je to moguće, da 2024. sigurno prijeđemo ozbiljnije preko 400 tisuća noćenja. Smatram da naša destinacija to sigurno može – zaključio je Kolar.

Traži se novi direktor Turističke

zajednice

Objavljen je natječaj za novog direktora TZ KZŽ. - Znamo da Sanja više neće voditi ured, hvala joj na svim ovim godinama predanog rada u turizmu, ovaj rezultat koji imamo uz naše hotelske kuće i turističke djelatnike je dobrim dije-

lom i zasluga njezinog rada, pa joj upućujem čestitke i zahvale. Sanja ne odlazi iz ureda, ostat će raditi u uredu s nekim drugim zadacima – rekao je Kolar, zahvalivši i svim turističkim djelatnicima, zajednicama područja, hotelskim kućama na suradnji i promociji Zagorja Bajke na dlanu. Kolar je dodao da je Zagorje postalo interesantna destinacija za snimanje filmova.U Kumrovcu sutra počinje snimanje jednog filma, na Spomen domu, dio glumaca, statista, režije, produkcije, punit će Terme Tuhelj u nadolazećim danima. Ima još nekih produkcija s kojima razgovaramo, domaćih, ali i inozemnnih, a kako znamo na primjeru Dubrovnika, to je sjajna pomocija destinacije u kojoj se filmovi snimaju. Vjerujem da će biti i pressica same produkcije – kaže Kolar.

Pošto je Splitsko – dalmatinska županija na trećem mjestu po broju posjetitelja koji dolaze u Zagorje, a da se ozbiljna promocija u toj županiji nije radila, župan je najavio da će se ove godine održati 100 posto zagorsko u Splitu

Sanja Škrinjar

Vasja Čretnik

Željko Kolar

Dobra vijest za sve one sretnike koji si mogu priuštiti spajanje vikenda:

Neradni dani u 2023. padaju tako da garantiraju četiri duga vikenda i četiri mini godišnja

Iako je Nova godina bila nedjelja, nakon dvije godine "suše" neradni dani i praznici ove godine prilično dobro padaju za sve koji si mogu priuštiti spajanje vikenda. Već 6. siječnja, blagdan Sveta tri kralja, pao je u petak – sretnicima koji vikendom ne rade odlično, jer se spojio s vikendom. Sljedeći blagdan na kalendaru je Uskrs, no kod njega nema iznenađenja jer uvijek pada u nedjelju, a ove je godine to 9. travnja, a sljedećeg dana je neradni Uskrsni ponedjeljak. Praznik rada ove godine pada u ponedjeljak, što nosi produženi vikend, a utorak, 30. svibnja, bit će neradni zbog Dana državnosti. Na četvrtak ove go-

dine pada 8. lipnja kada se slavi Tijelovo, a istog dana, samo drugog datuma (22. lipnja) obilježit će se Dan antifašističke borbe. Idealna kombinacija za 'spajače' je četvrtak – ponedjeljak. Slijedi 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, koji ove godine pada na subotu, dok će utorak samo 10 dana kasnije biti neradni zbog Velike Gospe. Svi sveti ove godine obilježit će se u srijedu, a 18. studenog, kada se obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, bit će subota. Ove će godine Božić pasti na ponedjeljak, a Štefanje na utorak. Dakle, nije loše. (zl)

Dva televizora za Odjel ginekologije i porodništva i monitor vitalnih funkcija za Odjel pedijatrije

Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana u četvrtak je primila dvije vrijedne donacije, obje u vrijednosti oko 10.000 kuna. Tvrtka Hon – ing donirala je Odjelu ginekologije i porodništva dva televizora, a MK Zagorski orlovi Odjelu pedijatrije donirao je monitor vitalnih funkcija i poklone za djecu na odjelu. Za ljepši boravak u bolnici Matija Krznar, voditelj prodaje u Hon – ingu, rekao je da su se na donaciju odlučili pošto tvrtka ove godine slavi 30 godina postojanja. - Pokušali smo donacijom pomoći Odjelu porodništva, da nam bude čim više djece u županiji i da boravak u bolnici čim lakše prebrode naše rodilje – rekao je Krznar. Ivan Šalec, predsjednik MK Zagorski orlovi, rekao je da je klub prepoznatljiv po humanitarnim akcijama. – Imamo je svake godine, pa smo moto – mrazovi, nedavno smo darivali Klaićevu bolnicu, a sada smo ovdje na našem području. Za donacije sami članovi odvajaju iz svojih džepova, nalazimo donatore i sponzore, a pomaže i Grad Oroslavje – rekao je Šalec.

Suradnja kroz donacije Ravnatelj zabočke bolnice Tihomir Vančina zahvalio je na vrijednim donacijama. - Hvala tvrtci Hon-ing na donaciji. Tvrtka je društveno odgovorna tvrtka i ovo nije prva njezina donacija našoj bolnici. Nadam se da

ćemo i u budućnosti nastaviti suradnju kroz donacije. Hvala i Moto klubu na donaciji, obzirom na važnost naše pedijatrije i na velik broj pacijenata koji dolaze na taj odjel. Imali smo neki dan rekord pregleda djece u jednom danu kroz hitnu ambulantu, posebno s obzirom na virusnu priču i ovaj aparat će nam doprinijeti tome da naša dječica imaju bolju skrb – rekao je Vančina. Zahvalili su i voditelji odjela koji su primili donacije. Dr. Rajko Fureš istaknuo je da će donacija televizora olakšati boravak rodilja, trudnica i ginekoloških pacijentica na odjelu. – Sada, s tom donacijom, sve sobe su opremljene televizorima, a želja nam je da i rađaonice opremimo televizorima da i u trenucima poroda učinimo ženama boravak u rađaonici što ugodniji – zaključio je Fureš. Boris Adašević,

voditelj Odjela pedijatrije, zahvalio je MK na donaciji monitora. – To je uređaj koji koristimo svakodnevno i jako nam je važan u radu, osobito u zimskim mjesecima kada imamo veliki broj hospitalizirane djece – rekao je Adašević.

HRVATSKO ZAGORJE - Tijekom proteklog produženog vikenda od kaznenih djela PU krapinsko – zagorska evidentirala je jedno kazneno djelo teške krađe u pokušaju, jedno kazneno djelo računalne prijevare i jedno kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Od prekršaja su u svom priopćenju za javnost izdvojili jedan prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te jedan prekršaj iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. - Na prometnicama naše županije tijekom vikenda zabilježili smo pet prometnih nesreća. Četiri prometne nesreće bile su s materijalnom štetom te su se dogodile u Švaljkovcu zbog ne kretanja vozilom uz desni rub kolnika, u Krušljevom Selu uslijed ne-

prilagođene brzine, u Pregradi zbog ne kretanja vozilom sredinom obilježene prometne trake te u Klanjcu zbog nepropisne radnje vozilom. Jedna prometna nesreća bila je s ozlijeđenom osobom te se dogodila u Donjoj Pačetini zbog neprilagođene brzine u toj nesreći jedna osoba zadobila je lakše tjelesne ozljede. U prometnim nesrećama s materijalnom štetom sudjelovali su vozači pod utjecajem alkohola, u Pregradi vozač s 1,52 promila i u Švaljkovcu vozač s 1,98 promila –kažu iz PU krapinsko – zagorske te dodaju kako je od ostalih događaja evidentiran i jedan požar u obiteljskoj kući u Svetom Križu Začretju te jedan požar čađe u dimnjaku obiteljske kuće u Vrbišnici. (zl)

Sabina Pušec ZABOK

'S ovom donacijom, sve sobe su opremljene televizorima, a želja nam je da i rađaonice opremimo televizorima da i u trenucima poroda učinimo ženama boravak u rađaonici što ugodniji'

nam je važan u radu'

IZ POLICIJSKE BILJEŽNICE

ZABOK - Iz Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana priopćeno je kako su unazad dva tjedna primijetili veći priljev pacijenata s respiratornim simptomima koji se javljaju u prostore Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Uglavnom se radi o bolesnicima s anamnezom i kliničkom slikom gripe tj. zaraze virusom influenze.

Javite se obiteljskom liječniku

Kako je istaknuto, ako bolesnici imaju uobičajene simptome gripe, simptomi počinju naglo i uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, opću slabost i klonulost, kihanje i curenje nosa, grlobolju i neproduktivni kašalj, iz bolnice mole da se takvi pacijenti prije dolaska u OHBP jave svom obiteljskom liječniku koji će u slučaju potrebe bolesnika uputiti u bolnicu. Dolazak bolesnika s blažim simptomima bez prethod-

nog

kobno za teško bolesne pacijente koji se u tom tre-

nutku nalaze u OHBP – stoji između ostalog u priopćenju.

Cjepivo

Inače, Hrvatski zavod za javno zdrav-

stvo (HZJZ) objavio je posljednje podatke o slučajevima gripe u Hrvatskoj, a govore da je u posljednjih sedam dana (zaključno s 1. siječnja) zaprimljeno 2731 prijava gripe. Naj-

veća stopa prijave gripe bilježi se u Brodsko-posavskoj županiji, a slijede i Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska županija. Najviše je oboljelih kod djece predškolske i školske dobi, a najmanje u osoba u dobi od 65 godina i više. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Tijekom ove sezone prijavljen je jedan smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija, zaključuju. Ove je sezone raspodijeljeno liječnicima PZZ ukupno 12.800 doza cjepiva protiv gripe u našoj županiji, a građani koji žele, još se stignu cijepiti, kaže dr. Ivan Lipovac iz Zavoda za javno zdravstvo KZŽ. (zl)

pregleda liječnika obiteljske medicine, u prostore čekaonice i odjela OHBP dodatno pospješuje širenje bolesti, što može biti

Do odluke nadležnog ministarstva, još uvijek se ne zna hoće li građani Oroslavja na prijevremene izbore ili je proračun za 2023. donesen legalno

U iščekivanju važne odluke Ministarstva: Osam vijećnika podnijelo zahtjev za razrješenjem predsjednika vijeća, a gradonačelnik je spreman na izbore

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske još nije donijelo nikakvu odluku kojom bi se razriješila situacija u Oroslavju, nastala nakon prekidanja i napuštanja posljednje sjednice vijeća od strane predsjednika vijeća Kristijana Sojča, ali i nastavka sjednice koju je održalo osmero vijećnika SDP –a, HDZ – a i HNS – a.

Čekanje na odluku ministarstva

Podsjetimo, predsjednik vijeća Kristijan Sojč, u dogovoru s ostalim nezavisnim vijećnicima, prekinuo je sjednicu Gradskog vijeća Oroslavja, održanu 30. prosinca, i napustio je, zajedno sa svojim zamjenicima. Osmero vijećnika sjednicu je nastavilo, smatraju-

ći da je njezin nastavak legalan, obzirom na postojanje kvoruma, kao i izabranog voditelja sjednice. Na njoj su, između ostalog, izglasali i proračun za 2023. godinu. U međuvremenu, dok se čeka odluka Ministarstva o tome je li nastavak sjednice bio legalan i po zakonu, većina oroslavskih vijećnika podnijela je pismeni prijedlog za razrješenjem predsjednika i oboje potpredsjednika Gradskog vijeća Oroslavja. Pokrenuli su proceduru koja predviđa pisani obrazloženi zahtjev za smjenom i podrazumijeva da se u roku od 30 dana mora održati sjednica Gradskog vijeća s tom točkom dnevnog reda.

Zahtjev sa smjenom predsjednika vijeća

Zahtjev za smjenom predsjednika vijeća i njegovih zamjenika potpisalo je osam vijećnika od ukupno 13, odnosno četiri vijećnika HDZ – a, tri vijećnika SDP – a i 1 vijećnik HNS – a, a u obrazloženju za-

Gradonačelnik Šimunić: Ili će Ministarstvo odlučiti kako je nastavak sjednice bio legalan i da imamo proračun te će se sazvati sjednica vijeća na kojoj će točka dnevnog reda biti smjena predsjednika vijeća, ili će odluka biti da nastavak sjednice nije bio legalan, što bi značilo da idemo na prijevremene izbore, za što smo spremni

'Povrh nesposobnosti da doprinosi radu Gradskog vijeća, te stvaranju konstruktivne klime u Gradskome vijeću od interesa za širu društvenu zajednicu, predsjednik sjednice vijeća koristi kao pozornicu za vođenje svojih ratova s vijećnicima neistomišljenicima na krajnje drzak i vulgaran način', stoji, između ostalog, u obrazloženju zahtjeva o razrješenju

htjeva naveli su: "Povrh nesposobnosti da doprinosi radu Gradskog vijeća, te stvaranju konstruktivne klime u Gradskome vijeću od interesa za širu društvenu zajednicu,

predsjednik sjednice vijeća koristi kao pozornicu za vođenje svojih ratova s vijećnicima neistomišljenicima na krajnje drzak i vulgaran način. Pri tome za vrijeme traja-

Osmero vijećnika HDZ–a, SDP–a i HNS–a traži da se u roku od 30 dana održi sjednica Gradskog vijeća na kojoj će točka dnevnog reda biti razrješenje predsjednika vijeća i njegovih zamjenika

nja sjednica kod rasprava na pitanja direktno postavljena gradonačelniku sebi uzima za pravo da umjesto gradonačelnika vijećnicima daje odgovore, stavljajući se svjesno ili nesvjesno pritom u poziciju gradonačelnika, a što predstavlja obavljanje dvije krajnje nespojive funkcije".

'Ili

imamo proračun ili izbore'

Gradonačelnik Viktor Šimunić kaže kako prije svega treba pričekati odluku Ministarstva, koja će pokazati u kojem smjeru se ide dalje. – Ili će Ministarstvo odlučiti kako je nastavak sjednice bio legalan i da, samim time, imamo proračun te će se sazvati sjednica vijeća na kojoj će točka dnevnog reda biti smjena predsjednika vijeća, ili će odluka biti da nastavak sjednice nije bio legalan, što bi značilo da idemo na prijevremene izbore, za što smo spremni – rekao je Šimunić, u iščekivanju odluke nadležnog Ministarstva pravosuđa i uprave.

osmero vijećnika podnijelo je zahtjev za razrješenjem predsjednika vijeća i njegovih potpredsjednika

Gradonačelnik Viktor Šimunić

predsjednik gradskog vijeća kristijan sojč

mladim

Općina će uskoro raspisati natječaj na koji će se mlade obitelji moći prijaviti za financijsku pomoć pri gradnju kuće te kupnji ili revitalizaciji i dogradnji postojeće kuće ili stana

Jelena Klanjčić MARIJA BISTRICA

IOpćina Marija Bistrica pridružila se zagorskim općinama i gradovima koje dodjeljuju potpore za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji s područja općine. Ovom demografskom mjerom želi se smanjiti iseljavanje s područja općine, za što je osigurano 100 tisuća kuna, odnosno 13.272 eura.

Za povećanje prehrambene sigurnosti siromašnijeg stanovništva

Projekt će se provoditi na području Grada Zaboka (lokacija sjedišta i skladišta prijavitelja), no projektni će rezultati obuhvatiti osim Grada Zaboka i 4 općine (Bedekovčina, Krapinske Toplice, Sveti Križ Začretje i Veliko Trgovišće)

Povećane su i naknade za novorođene, koje će od sada iznositi 2500 kuna za prvo, 3000 kuna za drugo te za treće i svako sljedeće 3500 kuna

Mjere za stambeno pitanje mladih obitelji – Radi se o tri mjere za pomoć pri rješavanju stambenog pitanja mladih obitelji, koje, naravno, uključuju i jednoroditeljske obitelji, odnosno obitelji sa samohranim roditeljima. Prva mjera odnosi se na gradnju obiteljske kuće na području općine Marija Bistrica, druga na kupnju obiteljske kuće ili stana, a treća na poboljšanje kvalitete života, odnosno na pomoć pri rekonstrukciji ili dogradnji obiteljske kuće – pojasnio je načelnik Marije Bistrice Josip Milički. Najviše će se moći dobiti 30 tisuća kuna, a Općina će kroz mjesec dana u tu svrhu raspisati javni natječaj na općinskoj web stranici, u kojem će zainteresirani moći doznati sve o uvjetima natječaja. Osim ove mjere, kako bi pomogla mladim obiteljima Općina je povećala i naknade za novorođene. – Dosada je

naknada za sve bila ista, 1500 kuna. Prema novoj odluci, za prvo dijete davat ćemo naknadu od 2500 kuna, a drugo 3000 kuna, a za treće i svako sljedeće 3500 kuna – najavio je načelnik. Istaknuo je kako se sukladno financijskim mogućnostima Općina malim iskoracima trudi privući mlade obitelji na doseljavanje, ali i na ostanak u Mariji Bistrici.

Dogradnja vrtića

Ono što je još važno, jest da se kreće u dogradnju dječjeg vrtića, obzirom da su liste čekanja velike, unatoč tome što je novi vrtić nedavno izgrađen i otvoren, a koriste se i prostori starog vrtića. – Če-

kamo ugovor nadležnog ministarstva i nakon što ga dobijemo, odmah raspisujemo natječaj za izvođača radova. Dogradit ćemo tri paviljona i time ćemo imati dovoljno kapaciteta da upisujemo svu djecu s područja Marije Bistrice, a bit će prostora i za djecu iz okolnih mjesta. Trudimo se i držati najnižu cijenu dječjeg vrtića, a omjer sufinanciranja je 55 posto Općina, 45 posto roditelji za prvo dijete, dok se sufinanciranje roditelja smanjuje za drugo i sljedeće dijete smješteno u vrtiću – pojasnio je načelnik. Unatoč krizi, Općina se trudi revitalizirati prostore Tehnomehanike i napraviti tu jednu poduzetničku zonu koja će omogućiti nova radna mjesta. – Trudimo se kroz sve segmente pružiti kvalitetan život našim stanovnicima. Kultura i zabava je na nama i tu smo vrlo aktivni da pružimo razne sadržaje stanovnicima. Što se obrazovanja tiče, težimo tome da osnujemo Srednju glazbenu školu, kao i neku strukovnu srednju školu. Što se tiče zdravstvene skrbi, imamo Tim 1 Hitne, a liječnici rade u novoobnovljenom Domu zdravlja. U lokalnu infrastrukturu ulažemo najviše što možemo, a nastavak izgradnje brze ceste bitno će doprinijeti da Marija Bistrica postane predgrađe Zagreba – zaključio je načelnik Josip Milički. (J. Klanjčić)

ZAGREB - Dana 22. prosinca 2022. godine ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Zabok potpisala je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane – GDCK Zabok", ukupne vrijednosti 96.171,37 kn (12.764,13 EUR). Projektni prijedlog bio je prijavljen na Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za ulaganje C.1.5. R4.I1 – Infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane, objavljenog u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2027. Tijekom razdoblja provedbe Projekta, od 1. siječnja 2023. godine do 30. rujna 2023. godine, Gradsko društvo Crvenog križa Zabok će provoditi aktivnosti ulaganja u nabavu

infrastrukturne opreme: hladnjaka, ledenica, autoprikolice, transportnih kolica te prijenosnog računala i pisača, aktivnosti promidžbe i vidljivosti te upravljanja projektom, sve kako bi ostvario projektne rezultate i pokazatelje te cilj projekta: ojačati infrastrukturne kapacitete prijavitelja za potrebe prihvata, skladištenja i distribuciju donirane hrane na relaciji posrednik u lancu doniranja hrane – krajnji primatelj, kako bi se pridonijelo smanjenju otpada od hrane i povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva. Projekt će se provoditi na području Grada Zaboka (lokacija sjedišta i skladišta prijavitelja), no projektni će rezultati obuhvatiti osim Grada Zaboka i 4 općine (Bedekovčina, Krapinske Toplice, Sveti Križ Začretje i Veliko Trgovišće). (zl)

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

U Zagrebu potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt 'Infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane – GDCK Zabok'

Načelnik Josip Milički najavio je demografske mjere kojima će se poticati mlade obitelji na ostanak u Mariji Bistrici, ali i na doseljavanje

Kako

Grad Pregrada uz pomoć Županije kupuje zapušteni kompleks bivše tvornice Emka: 'Dobit će obrazovnu, ali i javnu namjenu!'

Ivan Kovačić PREGRADA

Napušteni i zapušteni kompleks nekadašnjeg pregradskog tekstilnog ponosa, tvornice odjeće Emka, koja je svoju 60 godina dugu povijest okončala stečajem 2009. godine, kupit će Grad Pregrada uz financijsku pomoć Krapinsko – zagorske županije, potvrdio je za Zagorski list pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj. Riječ je o kompleksu od 10.800 četvornih metara koji se nalazi u staroj pregradskoj industrijskoj zoni, nasuprot gradskog groblja, a nedaleko od osnovne škole u kojem postoje tri objekta: upravna zgrada s halom, pomoćni objekti bivše prodaje (barake) i novi objekt koji je izgrađen početkom devedesetih godina, a kojeg je nakon propasti Emke koristio pregradski teniski klub.

Uklanjanje objekata

Dio objekata, kaže gradonačelnik, Grad planira urediti, a dio će se srušiti. – Prema nekom planu, naravno, nakon što se zaključe svi potrebni ugovori i obave službene procjene, sadašnji vlasnik bi u okviru kupoprodajne cijene trebao ukloniti halu, jer ona nije adekvatna za potrebe za koje mi taj kompleks trebamo, a isto tako, uklonile bi se i one barake koje su u lošem stanju. Dakle, ostala bi upravna zgrada koja je u zadovoljavajućem stanju, kao i ovaj objekt od teniskog kluba. On je novije gradnje i sigurno je iskoristiv za neke druge potrebe, odnosno za javne namjene. Naš cilj je prvenstveno da u kompleks bivše Emke smjestimo obrazovnu instituciju, studij sestrinstva, ali i da tamo bude i jedan javni prostor – otkrio nam je Vešligaj.

Sufinanciranje Županije Vešligaja smo pitali i je li inicijativa za kupnju došla od Grada ili je stigla ponuda od Josipa Mihalića, vlasnika i predsjednika Uprave poznate krapinske tvrtke Jedinstvo, u čijem je vlasništvu napušteni kompleks Emke. – Mogu reći da je to bilo obostrano. Naravno da je vlasnik u nekoliko navrata spominjao da on ima taj prostor i da je spreman razgovarati o prodaji, ali je i s naše strane postojao određeni interes da dođem u vlasništvo tog kompleksa. No, za sam Grad Pregradu to je preveliki financijski zahvat i zato moram istaknuti razumijevanje župana Željka Kolara, odnosno, pomoć Krapinsko – zagorske županije, koja bi trebala s 50% sufinancirati kupnju tog objekta – rekao je Vešligaj.

Kupoprodajna cijena

Iako konačna cijena nije još dogovorena, Vešligaj i Mihalić su okvirno pronašli zajednički okvir koji bi mogao zadovoljiti obje strane. – Mi smo osigurali izvorna sredstva Gra-

da

Vešligaj: 'Time dobivamo jedan novi gradski javni prostor, možemo čak reći i jedan novi gradski centar, a možda i jedan novi gradski trg, no, o svemu tome trebamo još raspraviti budući da nemamo trenutno sve to definirano'

Vešligaj: 'Za sam Grad to je preveliki financijski zahvat i zato moram istaknuti razumijevanje župana Željka Kolara, odnosno, pomoć Krapinsko –zagorske županije, koja bi trebala s 50% sufinancirati kupnju tog objekta'

Vešligaj: 'Naš cilj je prvenstveno da u kompleks bivše Emke smjestimo obrazovnu instituciju, studij sestrinstva, ali i da tamo bude i jedan javni prostor'

i 8 milijuna kuna, odnosno, nešto više od milijun eura, a, ponavljam, to uključuje i rušenje objekata koje sam spomenuo. Naravno, to su sad okvirni iznosi. Još se treba za sve to napraviti službena procjena, ali to su iznosi koje očekujemo na temelju naših saznanja i procjeni koju je dao napraviti vlasnik – ispričao nam je Vešligaj.

Visoko školstvo

Sam studij sestrinstva kojeg je spomenuo gradonačelnik, a koji bi iz prostora Srednje škole Pregrada trebao u budućnosti preseliti u upravnu zgradu bivše Emke, zapravo je dislocirani preddiplomski sveučilišni studij Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek. – Taj studij u Pregradi postoji od 2010. godine i ima vrlo mnogo polaznika iz naše županije, ali i iz cijele Hrvatske. Uglavnom su to studenti koji studiraju uz rad, a želja nam je, za što imamo i potporu Fakulteta iz Osijeka, da se ovdje uz preddiplomski studij otvori i dodiplomski studij, odnosno, uz viši da imamo i visoki studij. No, mi ćemo napra-

viti projekt za uređenje čitavog tog kompleksa Emke jer, s obzirom na veličinu tog prostora, tu postoji mogućnost da smjestimo i neke druge javne objekte i sadržaje koji su nam potrebni. Time, naime, dobivamo jedan novi gradski javni prostor, možemo čak reći i jedan novi gradski centar, a možda i jedan novi gradski trg, no, o svemu tome trebamo još raspraviti budući da nemamo trenutno sve to definirano. Za početak, ovu zgradu koja će ostati za potrebe studija je potrebno adaptirati, prilagoditi potrebama održavanja nastave i napraviti energetsku obnovu, a nakon toga i napraviti projekt za dogradnju te zgrade za sadržaje koji su prema pedagoškim standardima nužni za nastavu, kao što su kabineti, prostori za studente i slično – najavio je Vešligaj.

Dugoročni projekt

Kako je naglasio, riječ je o velikom i dugoročnom projektu koji se ne može niti isplanirati, a kamoli realizirati u jednoj godini. – Izuzetno važno je istaknuti da je to projekt koji će trajati duže vrijeme i da će nam trebati četiri, pet ili više godi-

na da se taj čitavi kompleks uredi. I sam objekt studija sestrinstva, kao i ostali prostor. Jer Grad ne može iz vlastitih izvornih sredstava sve sam urediti. Tako da ćemo projekte prijavljivati i na EU natječaje, a kako se tu radi i o visokom školstvu, dakako da očekujemo i potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, budući da je visoko školstvo u nadležnosti države. Dakle, mi ćemo nastojati napraviti projekte, a nadamo se da će ih resorno ministarstvo potom prepoznati i pomoći nam u njihovoj realizaciji – zaključio je gradonačelnik Marko Vešligaj.

Pregrade, za koja ćemo se najvjerojatnije zadužiti, u iznosu od 3,5 do 4 milijuna kuna. Znači, tako će se negdje i cijena kretati između 7,5

Marko Vešligaj

Proračun Općine Mihovljan za ovu godinu 'težak' 2,8 milijuna eura

MIHOVLJAN - Pračun Općine

Mihovljan za 2023. iznosi od 2,8 milijuna eura. Uz redovne stavke koje se donose svake godine, poput brige za socijalno ugrožene, ulaganje u predškolski odgoj i djecu, stipendije te sufinanciranje prijevoza školarcima i boravka u učeničkom domu, planiraju se i veće investicije. Jedna od njih je izrada idejnog rješenja, glavnog projekta i troškovnika za Kulturni centar te parkirališta uz njega, u što se planira uložiti 58.398 eura; za presvlačenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Mihovljanu se iduće godine planira blizu 100 tisuća eura, a isti iznos predviđen je za sanaciju klizišta na nerazvrstanoj cesti u Kuzmincu. U slučaju raspisivanja EU natječaja za asfaltiranje cesta Općina Mihovljan ima spreman projekt i građevin-

sku dozvolu za nerazvrstanu cestu Mihovljan – Večkovići – Kovačići koji bi prijavila na taj natječaj te se predviđaju troškovi oko 1,3 milijuna eura. Planira se izgradnja nogo-

stupa uz županijsku cestu ŽC2125, za što je ishođena građevinska dozvola, te postava autobusnih stajališta; uređenje Parka hrvatskih branitelja vrijedno blizu 40 tisuća

eura, kao i uređenje nogometnog igrališta, prilaza mrtvačnici i kapelice na mjesnom groblju te nastavak obnove Društvenog doma u Mihovljan. (zl)

Pobjednici mališani DVD-a Krapina

KRAPINA – U dvorani OŠ Ljudevit Gaj u Krapini okupilo se na natjecanju oko 50-ak djece iz različitih DVD-a (DVD Krapina, DVD Prišlin, DVD Petrovsko i DVD Đurmanec), a pobjednici natjecanja bili su mališani DVD Krapina. Predsjednik DVD Krapina, Vjekoslav Kranjčec osvrnuo se na održano natjecanje. - Napravili smo ga prvenstveno u svrhu toga da se djeca malo u ovo zimsko doba zabave i druže, a ne da su samo doma uz monitore. Naš moto je da budućnost ostaje na djeci i sa tim ciljem radimo, stoga mi je jako drago da se toliko djece okupilo u našem domu i da nakon puno godina imamo djecu kao članove DVD-a. Rezultati jučerašnjeg natjecanja bili su jako dobri, djeca su dala sve od sebe, bili su brzi, precizni i detaljni bez puno grešaka.

Bitno je za naglasiti da natjecanje nije bilo u prvom planu, u prvom planu nam je bilo druženje i zajedništvo – rekao je Kranjčec. Voditeljica djece i mladeži DVD Krapina,

Propust Kralji u Gornjoj Konjščini pred potpisivanjem ugovora

KONJŠČINA - Odlične vijesti stigle su u Konjščinu, objavila je načelnica Općine Konjščina Anita Krok. Naime, stigla je obavijest Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da je propust Kralji u Gornjoj Konjščini prošao sve faze te da ostaje još sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava. Intenzitet potpore je 100% u iznosu od 1.006.250,00kn. - Time smo zaključili 2022. godinu s odlukama o preko 4,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU – kaže načelnica. (sp)

Poziv udrugama za sufinanciranje iz gradskog proračuna

Prijavite svoje projekte od interesa za opće dobro

Laura Kranjčec izjavila je: - Članica DVD-a Krapina sam već 10 godina, prvenstveno radi druženja sa drugom djecom, mladima, a evo sad već i sa starijim uzrastom.

Trenutno sam voditeljica djece i mladeži i sada nakon dugog niza godina neaktivnosti uspjeli smo skupiti grupu djece u našem DVDu. Zasad imamo 11 članova. Vježbamo svaku subotu po sat vremena, na poligonu ili u prostorima našeg DVD-a, družimo se i evo bili smo na dva natjecanja, a pošto zimi nema natjecanja na otvorenom odlučili smo se organizirati ovo natjecanje u dvorani Osnovne škole "Ljudevit Gaj". Do ideje za samo natjecanje došli smo razgovorom baš o tome kako tijekom zime nema nekih aktivnosti i što bi mogli napraviti za djecu da ih zainteresiramo te smo u suradnji sa drugim DVD-ima organizirali ovo natjecanje koje se sastojalo od poligona i kviza. Pohvalno i nadahnuto, neka bude još takvih natjecanja – rekla je voditeljica. (zl)

DONJA STUBICA - Grad Donja Stubica raspisao je Javni poziv za prijavu programa/projekata udruga koji su od interesa za opće dobro i razvoj Grada Donja Stubica za 2023. godinu. Stoga se pozivaju udruge sa sjedištem na području grada, kao i udruge koje svoje programe realiziraju na području grada ili imaju korisnike s područja grada, da prijave svoje programe redovne djelatnosti i pojedinačne projekte koji se odnose na djelatnosti, programe te poslove, akcije i manifestacije od interesa za opće dobro i razvoj grada Donja Stubica, koji će se realizirati tijekom 2023. godine, a za koje se očekuje potpora iz Proračuna Grada Donja Stubica. Ukupno planirana vrijednost Javnog poziva je 81.759,00 eura. Svoje programe j projekte možete prijaviti na propisanim obrascima, a prema Uputama za prijavitelje, koje možete preuzeti u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Donja Stubica, Trg M. Gupca 20/II, Donja Stubica ili na mrežnim stranicama Grada: www.donjastubica. hr. Popunjene prijavnice podnose se preporučeno poštom na adresu: Grad Donja Stubica, Trg M. Gupca 20/II, 49240 Donja Stubica, u zatvorenoj omotnici s naznakom "PRIJAVNICA ZA FINANCIRANJE UDRUGA – PRORAČUN 2023", do 3. veljače 2023. godine. (jk)

KRALJEVEC NA SUTLI - Iz Općine Kraljevec na Sutli mole za pomoć. Naime, starijem mještaninu s područja Radakovog potrebi su hladnjak i vitrina za posuđe zbog čega pozivaju ljude velikog srca, spremne pomoći da im se jave. Ako imate ispravan hladnjak ili vitrinu za posuđe i spremni ste ih donirate, iz Općine mole da se javite na broj Jedinstvenog upravnog odjela 049/554-523. - Zahvaljujemo dobroj duši koja bi željela pomoći našem sumještaninu – poručuju iz Općine. (zl)

Prvi ovogodišnji ciklus darivanja krvi u GDCK Krapina

KRAPINA - Gradsko društvo Crvenog križa Krapina i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba provest će do 16. siječnja 2023. godine prvi ciklus dobrovoljnog davanja krvi u 2023. godini. Na adrese dobrovoljnih davatelja krvi poslani su pozivi za akcije, a svi koji se žele uključiti krv mogu dati u POU Krapina 9. siječnja od 9 do 15 sati, 10. siječnja od 12 do 18.30 sati, 11. siječnja od 14 do 18.30 sati, 12. siječnja od 10 do 17 sati, zatim u Restoranu Zagorka u Đurmancu od 9 do 15.30 sati te u SŠ Krapina 16. siječnja od 9 do 15. 30 sati. (sp)

U slučaju raspisivanja EU natječaja za asfaltiranje cesta Općina Mihovljan ima spreman projekt i građevinsku dozvolu za nerazvrstanu cestu Mihovljan – Večkovići – Kovačići koji bi prijavila na taj natječaj te se predviđaju troškovi oko 1,3 milijuna €

Za presvlačenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Mihovljanu se iduće godine planira blizu 100 tisuća eura, a isti iznos predviđen je za sanaciju klizišta na nerazvrstanoj cesti u Kuzmincu

Održano natjecanje između djece DVD Krapina, DVD Prišlin, DVD Petrovsko i DVD Đurmanec

Preko 40 milijuna kuna ulaganja u protupotresnu obnovu javnih zgrada i cesta na području grada

DONJA STUBICA

Ugradu su u tijeku četiri velika projekta vezana za protupotresnu obnovu javnih zgrada. I dok je obnova na zgradi Pučkog otvorenog učilišta pri kraju, u zamahu su radovi na dvorcu Stubički Golubovec, Fellerovoj zgradi i obnovi Crkve Presvetog Trojstva, a radovi na obnovi stare zgrade Caritasa tek bi trebali krenuti.

Radovi na zgradi POU Financijski najizdašniji je svakako projekt protupotresne obnove dvorca Stubički Golubovec. To je

Gospočić: 'Što se tiče zgrade Caritasa, najvažnije je da se napravi konstruktivna obnova, koja obuhvaća popravljanje krova, ojačavanje zidova, da se maknu one ružne skele oko nje, da se sve počisti i uredi, kako više unutra ne bi curila voda. Vrlo nam je teško za sada reći kakva će biti konačna namjena zgrade, no služit će svakako kao neki društveni centar'

projekt koji osim obnove i sanacije dvorca obuhvaća i uređenje tavana Fellerove zgrade, gdje će se smjestiti trajni depo udruge Kajkaviana (koja je prije početka radova na obnovi djelovala upravo u prostorima dvorca). Radovi na zgradi Pučkog otvorenog učilišta pri kraju su. No, kako nam je rekao gradonačelnik Nikola Gospočić, dosadašnji izvođač radova raskinuo je ugovor. – Trenutno smo u dogovoru s drugim izvođačem radova, koji bi sve to trebao završiti. Što se tiče konstruktivne obnove, treba još staviti glazuru – pojasnio je gradonačelnik. Potom će se krenuti u daljnje unutarnje uređenje prostora, kamo bi se trebala vratiti knjižnica (koja je sada smještena u Domu kulture) i Pučko otvoreno učilište, a dinamika radova ovisit će o raspoloživim financijskim sredstvima.

Obnova najstarije zgrade

Grad je na Fond prijavio i protupotresnu obnovu stare zgrade Cartitasa. Zgrada koja je bila u devastiranom stanju, a zadnjih nekoliko godina bila je u koncesiji jednog privatnika koji ju je namjeravao obnoviti, dodatno je stradala u petrinjskom potresu. Zgrada je vraćena Gradu Donja Stubica, koji kreće u protupotresnu obnovu. – Odobrena su sredstva od 4 milijuna kuna. Trenutno čekamo suglasnost nadležnog ministarstva na projekt, a čim to dobijemo, objavljujemo javnu nabavu za izvođača radova i vjerujem da ćemo do 15. veljače imati otvoreno gradilište i početak radova – kaže Gospočić. Dodaje i kako još uvijek nije definirana konačna namjena zgrade, nakon što se obnovi. – Za početak, najvažnije je da se napravi konstruktivna obnova, koja obuhvaća popravljanje krova, ojačavanje zidova, da se maknu one ružne skele oko nje, da se sve počisti i uredi, kako više unutra ne bi curila voda. Vrlo nam je teško za sada reći kakva će biti konačna namjena zgrade, no namjena će joj biti javna, za

neke društvene sadržaje,

lji Feller, Fellerovom zgradom koja polako dobiva svoju namjenu, i ova, najstarija zgrada u Donjoj Stubici, dobit će novi sjaj, u jednoj novoobnovljenoj jezgri grada.

Slijedi i obnova oštećenih cesta

uredila, bit će to investicija sigurno veća od 12 milijuna kuna, no zajedno s već uređenim Parkom obite-

Sve u svemu, uz projekt obnove donjostubičke crkve, koji provodi Župa, radi se o projektima vrijednosti oko 30 milijuna kuna, a gradonačelnik Nikola Gospočić kaže i kako je predan zahtjev za dodatnih 20 milijuna kuna, kako bi se radovi mogli završiti na najkvalitetniji način. Osim ovih velikih spomenutih, ostali projekti vezani uz Fond solidarnosti odnose se na cestovnu infrastrukturu, odnosno na sanaciju asfalta na nerazvrstanim cestama

koje su stradale u potresu. Jedna je cesta već sanirana prošle godine, i to u Hižakovcu, čija je ukupna vrijednost bila 760 tisuća kuna, a sanacije dijelova 12 ostalih dionica cesta koje su stradale u potresu Grad je prijavio na natječaj Krapinsko – zagorske županije za što je ukupno dobio 6,5 milijuna kuna iz Fonda. Gradonačelnik kaže kako je to sve zajedno oko 40 milijuna kuna ulaganja u Donju Stubicu, samo preko Fonda, vezano uz protupotresnu obnovu. Inače, konstruktivna obnova počela je i na privatnim objektima, jedna od njih je zgrada u samom centru grada, nasuprot crkve, a svakako je važno spomenuti i da su dvije obitelji potpisale ugovore s Fondom za izgradnju zamjenskih kuća, čiji početak se očekuje u ožujku.

u sklopu sredstava iz fonda, obnavlja se tavan fellerove zgrade gdje će trajno biti smješten depo kajkaviane koja je do nedavno djelovala u prostorima dvorca stubički golubovec

zgrada caritasa, nakon što je godinama bila u privatnoj koncesiji, vraćena je gradu koji sada kreće u radove na protupotresnoj obnovi

kao neki društveni centar – pojašnjava gradonačelnik. Kako bi se kompletno

Jelena Klanjčić

Jedan od važnijih programa je gradnja dječjeg vrtića

HRAŠĆINA – Proračun Općine Hrašćina za ovu godinu iznosi 1.965,700 eura. Dio sredstava iz proračuna zajedno s planiranim potporama iz drugih izvora financiranja, ulagat će se i ove godine, između ostalog, u programe gradnje i opremanja komunalne i društvene infrastrukture. Tako je u planu uređenje nerazvrstane ceste Rogini – Žunci, ceste u Trgovišću, uređenje šumskog puta Maretić-Vrbovo-Husinec i projektiranje ceste Vinski vrh, te proširenje mreže javne rasvjete. Što se tiče upravljanja javnim objekatima, planira se rekonstrukcija parka i zgrade Doma kulture u Trgovišću te društvenih domova Vrbovo i Husinec. U programu za ovu godinu je i rekon-

strukcija krovišta općinske vijećnice i doma zdravlja. Ulagat će se i u kulturne spomenike, pa je u planu obnova Mlina Tomašković i pila sv. Marka i sv. Trojstva. Jedan od važnijih programa je gradnja dječjeg vrtića, uređenje Edukativnog centra Vidikovec, ulagat će se u opremanje dječjih igrališta, a neće izostati ni uređenje groblja i društvenih domova Kraljevec i Hrašćina. Za sve ove investicije planira se ukupno oko 1,5 milijuna eura, s time da se najveći iznos planira ostvariti preko EU fondova ili iz državnog proračuna, ovisno o natječajima koji budu raspisani, računa se i na potpore iz županijskog proračuna, a dio je osiguran i općinskim proračunom. (zl)

Grad Oroslavje stipendira 51 novog učenika i studenta

OROSLAVJE - Pred sam kraj prošle godine, u Oroslavju je upriličeno potpisivanje ugovora za učeničke i studentske stipendije. Dodijeljena je ukupno 51 stipendija. Učenici će tako primati po 400 kuna mjesečno (za deficitarna zanimanja po 500 kuna), a studenti po 500 kuna mjesečno (za deficitarna zanimanja po 600 kuna). (jk)

GDCK Zlatar novu godinu započelo novim projektom

1. siječnja provodi projekt ODA STAROSTI koji je financiran iz programa Europske snage solidarnosti kroz Agenciju za mobilnost i programe EU, a bespovratna sredstva su dodijeljena Crvenom križu za rad tijekom godine, do 31. prosinca. Vrijednost projekta je 6.880 eura. - Program je namijenjen mladim osobama, a u našem Crvenom križu provodit će ga naših mladih 6 djevojaka. Način, kojim ćemo priznati "Ono što mladost može, a starost zna", i kojim ćemo osnažiti našu zajednicu, međugeneracijsku solidarnost, suživot, razmjenu vrijednosti je i način kojim život činimo dostojanstvenim i punim pijeteta i zahvale. Provodit ćemo kreativne radionice, osmišljavati zajedničko vrijeme družeći se sa javnim

osobama, liječnicima, književnicima i umjetnicima.. Dodat ćemo godine životu, i još više života godinama. S obje strane novo ispunjenje, samopouzdanje i ponos zbog prepoznatih potencijala, konkretnog truda i obostrane želje za djelovanjem. Sve što muči naše bake i djedove, sve što bi htjeli pitati i znati, sada će biti na dohvat ruke. Istovremeno, svojim znanjima i iskustvima gradit će i pripremati mlade ljude za život. To je dobitna kombinacija i neprocjenjivo iskustvo svim volonterima – kaže ravnateljica Vesna Pavleković. Vrijedan projekt ćemo provoditi cijelu godinu, a s volonterkama projekt su pomogle napisati Jasna Polanović i Ana Hudi, volonterke društva Crvenog križa. Ana Hudi i Dijana Javorek bit će i mentorice mladima u projektu. (zl)

'Pripremite planinarsku opremu i osvojite nove vrhove!'

RADOBOJ - Na službenom Facebook profilu Hrvatskog planinarskog društva Radoboj, objavljen je "Godišnji plan pohoda" za 2023. godinu. Već u siječnju planirana su tri pohoda. Prvi, 08. siječnja, relacija Milengrad do Bele; drugi, 14.-15. siječnja pohod kroz Kajmbuščakov put, te treći pohod, 22. siječnja, tzv. Vincekov pohod. Za veljaču također su predviđena tri pohoda, 04.-05. veljače osvajaju se vrhovi Istre, 12. veljače, pohod na Medvednicu te 19. veljače, pohod na Cesargradsku goru. U ožujku, 04.-05. ožujka, relacija Voće - do Trakošćana i 12. ožujka, pohod na Okić. U travnju je predviđen pohod na Kamenjak i pohod na Veliku planinu, u svibnju pohod na Čičariju i Sveto Brdo, a u lipnju relacija od Zavižana do Alana i posjet Slavoniji. Srpanj je rezerviran za susjedno Kamniško sedlo i

rođendanski Noćni pohod na Strahinjčicu. U kolovozu se posjećuje 7 slapova Mirne, a u rujnu ponovno prolazi kroz Kajmbuščakov put s Planinarskim društvom Strahinjčica. U rujnu će se obilježiti i Branje grojzdja u Pregradi uz HPD Kunagora. Listopad je previđen za Biokovo i Medvednicu, dok su za studeni planirani pohodi na Pliješ i Svetu Ceru. U prosincu, tu je pohod na Japetić i Ivanečku planinarsku obilaznicu. Pripremite svoju planinarsku opremu, odaberite sljedeći planinarski pohod i osvojite nove vrhove u 2023. godini, poručuje HPD Radoboj. (zl)

Nastavak projekta 'Želim dostojanstvenu starost'

Vrijednost projekta je 65.618,16 eura

HRAŠĆINA - Općina Hrašćina nastavlja projekt "Želim dostojanstvenu starost". Za drugi dio projekta načelnik Branko Tukač primio je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa "Zaželi". Na projektu će šest mjeseci biti zaposleno deset žena koje će brinuti o 60 korisnika. Ukupno trajanje projekta je osam mjeseci, a njegova vrijednost je 65.618,16 eura. (zl)

PoljoJoso

U planu je uređenje nerazvrstane ceste Rogini – Žunci, ceste u Trgovišću, uređenje šumskog puta Maretić-Vrbovo-Husinec i projektiranje ceste Vinski vrh te proširenje mreže javne rasvjete

branko tukač, načelnik

ZLATAR - GDCK Zlatar od

GDCK Zlatar od 1. siječnja provodi projekt ODA STAROSTI koji je financiran iz programa Europske snage solidarnosti kroz Agenciju za mobilnost i programe EU

Godišnji plan pohoda HPD-a Radoboj

Uređuje se mali trg u Samcima koji će

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Udruga seljaka Općine Gornja Stubica zajedno je s Mjesnim odborom Samci krenula u uređenje malog trga, koji se nalazi u Samcima, uz glavnu cestu prema Mariji Bistrici. Kako bi se stvorilo malo odmorište za hodočasnike i mjesto okupljališta tamošnjih mještana, ideja je u narednom razdoblju do kraja provesti projekt uređenja trga koji se nalazi na općinskom zemljištu.

Zdenac stoljetnik

Do sada je uređen Zdenac stoljetnik te su postavljene klupe. – Bunar koji je tamo stajao, preko sto godina star, kako su nam rekli sta-

riji mještani, uredili smo onako kako je nekada izgledao, dali smo mu jedan starinski štih i stavili novi poklopac. Nakon toga uredili smo podest oko bunara, na kojem su postavljene klupe. Uređenje bunara i podesta financirala je Udruga seljaka, a radove su zbog pomanjkanja financijskih sredstava izvršili mještani Samaca. Klupe je dala izraditi i platila Turistička zajednica područja Gupčev kraj, a napravio ih je majstor Ivica Mesar iz Marije Bistrice – ispričala nam je predsjednica Udruge seljaka Općine Gornja Stubica Đurđica Labaš.

Konačna vizija trga

Nakon ove prve faze radova, kreće se dalje. Osnovan je Odbor koji će biti zadužen za daljnje provođenje projekta, a čiji su članovi Đurđica Labaš, vlč. Nikola Jurković, vlč. Dubravko Škrlin – Hren, Josip Labaš kao predsjednik MO Samci, Ivan Jožinec i Ivan Sačer. – Sljedeća faza je uređenje duhovnog dijela trga.

U planu nam je postavljanje kipa Majke Božje Karmelske, a konačna vizija trga dobila bi se tek kada bismo postavili i nadstrešnicu, uredili malo parkiralište te kada bi se uredio potok koji se nalazi uz ovo mjesto, a onda i popločio. Tada bi to bio jedan pravi mali trg, koji bi služio kao odmorište hodočasnici-

ma koji tuda pješice prolaze prema Mariji Bistrici, ali i mjesto okupljanja mještana. Naime, Samci nemaju društveni dom ili neko okupljalište kakva imaju neka druga naselja. Tako da bi ovaj trg, osim kao zaštita kulturne baštine, što smo postigli uređenjem Zdenca stoljetnika, bio i mjesto okupljanja mještana Samaca. Već kod same inicijative i prvih radova osjetilo se veliko zajedništvo kod mještana i želja da se ovo mjesto uredi, a tamošnje mještanke izrazile su želju i volju da se i dalje bave održavanjem i uređivanjem ovog malog trga – ispričala je još Labaš. Promocija kulturne baštine i bavljenja poljoprivredom Naravno, sama realizacija cijelog projekta ovisi o financijskim sredstvima, koja Udruga planira prikupiti kroz natječaje, ali i donacije. – Osim članovima Mjesnog odbora i mještanima, na dosadašnjoj suradnji i financijskoj potpori zahvaljujem i Turističkoj zajednici područja Gupčev kraj te Općini Gornja Stubica i načelniku Jasminu Krizmaniću, koji nas podržava u radu udruge – zaključila je predsjednica Udruge seljaka, koja se i do sada bavila promocijom i zaštitom kulturne baštine stubičkog kraja, kroz izrade suvenira pomoću sta-

Odličan španjolski film prikazan u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – U Domu kulture u Mariji Bistrici u subotu je prikazan film "Proslavimo blagdan u miru". Riječ je o trenutno vrlo popularnoj obiteljskoj glazbenoj komediji. Španjolski redatelj Juan Manuel Cotel, autor poznatih filmova "Najveći dar" ili "Marijina zemlja", uspješno prikazanih i u Hrvatskoj, opet je ponudio lijepu i nadahnjujuću filmsku priču. ''Proslavimo blag-

dan u miru'' prekrasna je glazbena komedija za cijelu obitelj, još jedno od velikih iznenađenja španjolske kinematografije. Ovaj film, koji je više tisuća ljudi financiralo putem crowdfundinga, uspio se više tjedana održati na TOP ljestvici 10 najgledanijih filmova, natječući se s velikim holivudskim produkcijama u jednom od najkonkurentnijih razdoblja u godini. Film dolazi iz pro-

dukcijske kuće Infinito +1, iz koje ističu da ne žele biti samo pasivni promatrači tolikih raspada obitelji, nego i dio rješenja ove pandemije, koja zadaje duboku bol svakoj odrasloj osobi ili djetetu koje zbog toga pati. Uskoro se u Mariji Bistrici priprema i početak redovnog kino programa, čime će zaživjeti pravi Kino Marija Bistrica, nakon 27 godina pauze. (Elvis Lacković)

rih zanata, kao i prenošenjem tradicije Zagorja na mlađe naraštaje, kroz radionice izrade nakita od krep papira i drugih prirodnih materijala, ali i kroz manifestacije poput 'Branja kuruze i lupitve'. Jedna od glavnih zadaća je i poticanje na obrađivanje zemlje, pa je udruga provodila i projekt čišćenja po-

ljoprivrednih parcela od ambrozije te trnja i grmlja, a ove godine u planu je provođenje pilot projekta kojim bi se poticao povratak bavljenju poljoprivredom, odnosno kako bi se i starije od 65 poticalo da se bave poljoprivredom na način da ponovo počinju obrađivati vrtove, uz pomoć povišenih gredica.

Sveti Križ Začretje, općina s bogatom i dugom glazbenom tradicijom, konačno će dobiti i svoju glazbenu školu

U prostorima Osnovne škole Sveti Križ

Začretje otvorit će se glazbena osnovna škola. Općina je već kupila instrumente

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Sveti Križ Začretje dobit će osnovnu glazbenu školu koja će s radom početi s početkom nove akademske, odnosno, školske godine, dakle, u rujnu ove godine. Bit će to Područni odjel Sveti Križ Začretje - Glazbene škole u Pregradi, koja je za to već dobila potpisanu suglasnost resornog ministarstva.

Osigurani prostori

Inače, pregradska glazbena škola već ima jedan područni odjel i to onaj u Kumrovcu, tako da s organizacijske strane svetokriški im odjel neće predstavljati neku nepoznatu novost na koju bi se trebali posebno privikavati. – Mi ćemo im za to osigurati prostor u našoj školi. Naime, učenici od petog do osmog razreda su stalno u jutarnjoj smjeni, a učenici od prvog do četvrtog razreda se izmjenjuju u smjenama, što znači da poslijepodne imamo na raspolaganju dvanaest slobodnih učionica i njih smo predvidjeli za obavljanje nastave glazbene škole – rekao nam je ravnatelj svetokriške osnovne škole, Dario Šimag, koji je i sam poznati zagorski glazbenik, osnivač i frontman popularnog Luna benda, stoga ni ne čudi i njegovo osobno zadovoljstvo što će glazbena škola konačno zaživjeti u Svetom Križu Začretju.

Pomoć Općine

Inače, sama inicijativa postojala je i ranije, a pokrenula ju je Općina Sveti Križ Začretje, koja je još 2019. provela svojevrsnu anketu među građanima kako bi došla barem do okvirnih informacija o potencijalnom broju polaznika škole. Upravo se zbog toga Općina i sada, i više nego konkretnom pomoći, angažirala oko cijele te priče. – Općina je kupila instrumente. Tu su dva pianina, flaute, klarineti, eufonij, klasične gitare, harmonike, violine, trube, saksofone, trombon i francuski rog sveukupno 23 instrumenta. Dakle, prostore imamo, potpis ministra je stigao, stigli su i instrumenti tako da ćemo negdje u svibnju raspisati natječaj za upis i s početkom iduće školske godine počet će i nastava u našoj glazbenoj školi – ispričao nam je Šimag, zahvalivši se Općini što se aktivno uključila u čitavu priču i za same instrumente već sada izdvojila 249.582,00 kn, odnosno, 33.125,22 eura.

Glazbena tradicija

Načelnik Marko Kos izrazio je zadovoljstvo što će Sveti Križ Začretje, koje je poznato po brojnim udrugama kulturnog amaterizma,

Kos: "Isprva se razmišljalo o osnivanju samostalne glazbene ustanove, no prateći praksu ostalih jedinica lokalne samouprave došli smo do zaključka da je puno prihvatljiviji model suradnje s već osnovanim glazbenim školama. U tom smislu uspostavljena je suradnja Glazbene škole Pregrada i Osnovne škole Sveti Križ Začretje"

od kojih se veliki dio njih bavi glazbom, konačno dobiti svoju glazbenu školu. - Dobro je poznata činjenica da na našem području postoji dugogodišnja tradicija članstva u puhačkim orkestrima, kulturnoumjetničkim društvima i dječjim zborovima. U rad udruga članovi se uključuju još kao djeca te ostaju aktivni i u odrasloj dobi. Raduje nas da u nekim udrugama aktivno djeluju i djeca i njihovi roditelji. Svjesni činjenice da brojna djeca s našeg područja tražeći dodatna znanja pohađaju glazbene škole u susjednim nam gradovima, krenula je inicijativa za pokretanje glazbene škole i u našoj sredini. Provodeći prvu anketu među osnovnoškolcima naišli smo na veliki interes djece i odobravanje njihovih roditelja. Isprva se razmišljalo o osnivanju samostalne glazbene ustanove, no prateći praksu ostalih jedinica lokalne samouprave došli smo do zaključka da je puno prihvatljiviji model suradnje s već osnovanim glazbenim školama. U tom smislu uspostavljena je suradnja Glazbene škole Pregrada i Osnovne škole Sveti Križ Začretje -rekao nam je Kos.

Ostali projekti

No, kako je napomenuo, to nije jedina suradnja, odnosno, podrška Općine Sveti Križ Začretje tamošnjoj osnovnoj školi kojoj je, inače, osnivač Krapinsko – zagorska županija. - Možda je već izlizana rečenica da su djeca naša bu-

Šimag: "Tu su dva pianina, flaute, klarineti, eufonij, klasične gitare, harmonike, violine, trube, saksofone, trombon i francuski rog sveukupno 23 instrumenta. Dakle, prostore imamo, potpis ministra je stigao, stigli su i instrumenti tako da ćemo negdje u svibnju raspisati natječaj za upis i s početkom iduće školske godine počet će i nastava u našoj glazbenoj školi"

dućnost, no to uistinu i je tako. U tom smislu iz općinskog proračuna se kontinuirano izdvajaju sredstva za našu osnovnu školu.

Redovito sufinanciramo produženi boravak, pomoćnika u nastavi i troškove prehrane za dio djece. Podržavamo i inicijative vodstva škole za materijalna ulaganja. Tako smo ove godine sufinancirali nabavu stolica za školsku blagovaonu, opremanje informatičke učionice i u potpunosti pokrili troškove videonadzora. Sudjelovali smo i u uređenju školske kuhinje te sufinancirali nabavu radnih bilježnica i ostalog radnog materijala. Također smo pružili potporu inicija-

tivi mladih i financijski poduprli uređenje prostora za druženje uz igralište Osnovne škole. Za potrebe naših osnovnoškolaca ove godine ukupno je izdvojeno gotovo 515.000,00 kn. Ulaganjem u obrazovanje djece stvaramo pretpostavke za daljnji razvoj naše sredine i svaki financijski izdatak u ovom smislu je višestruko opravdan. U tom smjeru, u okviru proračunskih mogućnosti, planiramo nastaviti i naredne godine – najavio

je veća od 33 tisuće eura

Marko Kos i Dario Šimag

Sakupljanje božićnih borova u Zlatar Bistrici

ZLATAR BISTRICA - Obavještavaju se mještani centra Zlatar Bistrice, da će 16. siječnja djelatnici poduzeća Komunalac Konjščina d.o.o. sakupljati borove od građana u centru Zlatar Bistrice. Mole se građani da na navedeni dan do 06:30. sati ostave borove na vidljivom mjestu gdje inače ostavljaju kante za miješani komunalni otpad, pozivaju iz Općine. (zl)

Proračun Općine Zagorska Sela za 2023. godinu iznosi 808.915 eura

Kreće se u rekonstrukciju zgrade Stare škole u Zagorskim Selima za potrebe dječjeg vrtića

Sabina Pušec ZAGORSKA SELA

Prihodi i primici Proračuna Općine Zagorska Sela za 2023. godinu planiraju se po vrstama i strukturi u iznosu od 808.915 eura. Porez na dohodak planiran je u iznosu od 138.380,00 eura, prihodi od poreza na imovinu planirani su u iznosu od 25.270 eura, a prihodi od pomoći planirani su u iznosu 618.600 eura.

Pomoći iz fondova EU i državnog proračuna

Prema objavljenim podacima Ministarstva financija očekuje se otprilike jednak iznos tekućih pomoći za fiskalno izravnanje i kompenzacijsku mjeru kao i 2022.

godine. Sukladno tome, planirano je 146.000 eura, što je otprilike identično i planu i izvršenju proračuna 2022. Najveći rast u ovom dijelu odnosi se na kapitalne pomoći iz fondova EU kao i državnog proračuna te izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (npr. Hrvatske vode), a odnosi se na rekonstrukciju Stare škole u svrhu dječjeg vrtića - 225.600 eura, pojačano održavanje cesta (Fond solidarnosti za potres) - 115.000 eura, uređenje igrališta u Zagorskim Selima (LAG) - 53.000 eura, izgradnja mrtvačnice na groblju Zagorska Sela - 31.000 eura, sanacija klizišta (Hrvatske vode) - 28.000 eura te Pločko Stara škola 20.000 eura. Prihodi od imovine planirani su u iznosu od 7.050 eura. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada planirani su u iznosu od 18.810 eura. U tome je najveći udio komunalna naknada u iznosu 13.000,00 eura.

Značajniji programi

BEDEKOVČINA – Pred kraj protekle godine održano je svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju redovitih učenika i studenata. Studente, učenike i njihove roditelje pozdravio je načelnik Darko Ban. Ove godine dodijeljene su ukupno 82 stipendije: 37 učeničkih u vrijednosti 74.000,00 kn i 45 studentskih stipendija u vrijednosti 225.000,00 kn. (zl)

VELIKO TRGOVIŠĆE – Općina Veliko Trgovišće održala je svečanu dodjelu učeničkih i studentskih stipendija. Nove je stipendiste u vijećnici primio načelnik Robert Greblički. Kroz natječaj kojega je provela Općina, odobrene su stipendije svim prijavljenim kandidatima koji su podnijeli pravodoban i uredan zahtjev za ostvarivanje prava na stipendiju. Učenička stipendija iznosi 300 kuna, odnosno 39 eura i 82 centa mjesečno, a studentska 500 kuna, odnosno 66 eura i 36 centi mjesečno. (zl)

KLANJEC - Više od šezdeset klanječkih volontera iz gotovo svih udruga, članova, susjeda i prijatelja odazvalo se prošlog četvrtka pozivu Gradske knjižnice "Antun Mihanović" da "živim lancem" napravljenim od dječjeg odjela do spremišta u potkrovlju zgrade knjižnice pomognu preseliti knjige i isprazniti dječji odjel radi početka radova na konstruktivnoj obnovi zgrade koja se financira sredstvima Fonda solidarnosti EU. Uz puno smijeha, šale i duhovitih dosjetki klanječkom volonterskom lancu trebala su samo tri i pol sata da isprazni police i preseli više od 10 tisuća knjiga. Akciji, koju su u pozivu svojim članovima klanječki motoristi duhovito nazvali "Knjige v ruke", odazvali su se i oni najmlađi, ali i već odavno umirovljeni sugrađani. Bilo je to jedno vrlo lijepo poslijepodne u našoj Gradskoj knjižnici koje je na najbolji na-

Ukupni planirani rashodi Proračuna Općine Zagorska Sela za 2023. godinu u iznosu od 808.915 EUR raspoređeni su u Posebnom dijelu proračuna po razdjelima, zatim po programima koji se sastoje od aktivnosti, tekućih i kapitalnih projekata. Značajniji program je izgradnja vrtića, ističe načelnica Ksenija Krivec Jurak. Naime, kreće se u rekonstrukciju zgrade Stare škole u Zagorskim Selima za potrebe dječ-

Za uređenje mrtvačnice planira se 62.000 eura čime bi se nastavili radovi na dovršenju. Za izgradnju, sanaciju i pojačano održavanje nerazvrstanih cesta planira se 115.000 eura što je već odobreno od Fonda solidarnosti za štetu nastalu od potresa

jeg vrtića. Odobrena su sredstva EU u iznosu od 1.700.000 kn, odnosno cca 225.600 eura. Tu je i uređenje mrtvačnice, za što se planira 62.000 eura, čime bi se nastavili radovi na dovršenju. Za izgradnju, sanaciju i pojačano održavanje nerazvrstanih cesta planira se 115.000 eura, što je već odobreno od Fon-

da solidarnosti za štetu nastalu od potresa. Za uređenje igrališta u Zagorskim Selima plan je 53.000 eura. 95% sredstava utrošenih na ovom projektu financira LAG ZagorjeSutla u okviru natječaja za ruralni razvoj. Za sanaciju klizišta planira se 40.000 eura, od čega 70% sufinanciraju Hrvatske vode.

(zl)

Učenici i studenti potpisali ugovore o stipendiranju

Dodijeljene stipendije učenicima i studentima iz Velikog Trgovišća

ksenija krivec jurak

čin pokazalo zajedništvo i povezanost naše male lokalne zajednice. Gradska knjižnica srdačno zahvaljuje svim sudionicima i nada se da će se u jednakom broju odazvati i akciji vraćanja knjiga na njihove police nakon završetka građevinskih radova.

KRAPINA

Iza Turističke zajednice grada Krapine uspješna je godina. Kako kaže direktorica TZ Nedjeljka Vodolšak, u prošloj je godini zabilježeno 13.092 dolazaka turista i 18.179 noćenja, što je napredak u odnosu na 2021. godinu, kada su zabilježna 12.193 dolazaka i 17.021 noćenja. Prosječno trajanje boravka posjetiteljima u danima je 1,39.

Na dobrom putu - Posjetitelje u Krapinu svakako najviše privlači Muzej krapinskih neandertalaca, no posjetitelji sve više dolaze i na događanja, prvenstveno na Tjedan kajkavske kulture, pa i ostale manifestacije, ali i zbog sve veće i atraktivnije ponude smještajnih kapaciteta. Noć

krapinskog pračovjeka obilježena je krajem lipnja na Hušnjakovom te je najavila nastavak ljetnih događanja koja su se održavala na otvorenom prostoru na Hušnjakovom uz ugostiteljsku ponudu, koncerte, predstave, radionice za djecu, kino projekcije i brojne druge. Početkom rujna održan je već svima poznati Tjedan kajkavske kulture koji je bio vrlo dobro posjećen i nudio bogat program za sve uzraste. Godinu smo završili programom Prosinca u Krapini. Kroz četiri subote održan je program paljenja adventskih svijeća u Parku Matice hrvatske uz prigodni program i ugosti-

teljsku ponudu – kaže Vodolšak. Treba istaknuti da je prošlogodišnji Tjedan kajkavske kulture okupio oko čak 100 tisuća posjetitelja, a Prosinac u Krapini njih 10 tisuća. Da su Krapinčani na pravom putu, govori i vrijedna nagrada, nagrada Simply the best za Tjedan kajkavske kulture, u izboru putničkih agencija.

Godina ponovnog vraćanja masovnim okupljanjima

Dobrim turističkim rezultatima svakako pridonosi i činjenica da je u 2022. godini grad Krapina dobio još sedam novih smještajna kapa- citeta s ukupno 36 novih ležajeva.Tako Krapina trenutno raspolaže s ukupno 323 kreveta. Ponuda smještajnih kapaciteta i dalje se povećava, kao i broj noćenja i dolazaka turista u grad Krapinu – kaže direktorica. – Prošla je godina, srećom, bila godina ponovnog vraća-

nja masovnim okupljanjima, pa su i stoga sva događanja bila posjećenija nego bilo koje druge godine. Novi proizvodi, udruživanje s općinama Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj na projektu Eno baštine, povećanje broja noćenja i smještajnih objekata, glavne su odrednice turističke 2022. godine – komentira Nedjeljka Vodolšak. Na pitanje o planovima za ovu godinu, odgovara da TZ grada Krapine u 2023. godinu ulazi s velikim optimizmom i idejama. - Sva naša tradicionalna događanja - Ljeto u Krapini, Tjedan kajkavske kulture, Prosinac u Krapini, Glumački festival u Krapini obogatit ćemo novim i inovativnim sadržajima. Posebnost ove godine je i obljetnica 830. godine grada Krapine te druga faza projekta Eno baštine, kao i partnerstvo u drugoj fazi projekta Crna kraljica – zaključuje Nedjeljka Vodolšak.

tjedan kajkavske kulture okupio je oko sto tisuća posjetitelja nedjeljka

doček nove godine na krapinskom trgu

Brojne manifestacije okupile su mnoštvo posjetitelja

Sabina Pušec

Općina Hum na Sutli predala svoj vodovod i tvrtku HUMVIO d.o.o Zagorskom vodovodu

vodovoda. Njih je, podsjetimo, čak dvadeset i šest pa se zbog toga cijeli proces pomalo odužio.

Ozbiljan vodovod

Kao što smo nedavno pisali, na području Krapinsko – zagorske županije, osim Zagorskog vodovoda, legalni javni distributeri pitke vode, koji za to imaju sve potrebne dozvole, samo su još Krakom – Vodoopskrba i odvodnja iz Krapine, Vodoopskrba i odvodnja – VIOP Pregrada i HUMVIO iz Huma na Sutli.

Suglasnosti

I dok su se gradovi Pregrada i Krapina javno usprotivili Uredbi Vlade RH, prema kojoj bi se njihovi vodovodi trebali pripojiti Zagorskom vodovodu, Općina Hum na Sutli svoj je vodovod, odnosno svoju tvrtku HUMVIO d.o.o., odlučila ipak pripojiti Zagorskom vodovodu. Sam proces pripojenja okončan je krajem prosinca prošle godine, kada je načelnik Općine Hum na Sutli, Zvonko Jutriša, potpisao Ugovor sa Zagorskim vodovodom, nakon što su to prihvatili suvlasnici Zagorskog vodovoda, a potvrdila Skupština. Naime, još nekoliko mjeseci ranije Općinsko vijeće Huma na Sutli donijelo je Odluku o pripajanju, prihvatila ju je načelno i Uprava Zagorskog vodovoda, no, prema statutu Zagorskog vodovoda, za to su trebala dati suglasnost i većina gradskih i općinskih vijeća onih gradova i općina koje su suvlasnici Zagorskog

Inače, vodovod općine Hum na Sutli pitkom vodom opskrbljuje oko 5.100 stanovnika, a potrošačima godišnje isporuči oko 200.000 kubičnih metara pitke vode, od čega 70% koriste domaćinstva, a 30% industrija. Duljina ugrađene vodovodne mreže je veća od 150 kilometara (bez ugradbene dužine samih priključaka), a u sistemu vodoopskrbe nalazi se 7 vodosprema ukupne zapremine 1.500 kubičnih metara i 2 precrpne stanice kojima se voda precrpljuje u geografski viša područja. Čitav sustav crpljenja podzemne vode, dezinfekcije, distribucije i dodatnog precrpljivanja na geografski viša područja je 24 sata dnevno praćen preko sustava nadzora i daljinskog upravljanja. Dakle, riječ je o ozbiljnom i dobro organiziranom distributeru i tvrtki, koja ima osmero zaposlenih.

Praktični razlozi

Stoga smo u razgovoru s načelnikom Zvonkom Jutrišom pokušali doznati zašto su odlučili pripojiti HUMVIO Zagorskom vodovodu, iako je Uredba Vlade, prema kojoj bi to bili dužni napraviti, privremeno suspendirana dok Ustavni sud ne odluči je li ona u skladu s Ustavom ili ne. – Odluka Vlade je takva kakva je. Bez obzira na to što su neke jedinice lokalne samouprave protestirale i žalile se, kao što je to kod nas slučaj s Krapinom i Pregradom,

ce, zbog čega su postigli pokrivenost vodovodom na svom području od čak 98%, što je, s obzirom na konfiguraciju terena, poprilično velik postotak. - Cijela ta naša mreža je spojena na izvorište koje je u vlasništvu Zagorskog vodovoda i mi smo od njih kupovali vodu te plaćali sva ona silna davanja koja se još moraju plaćati. I tu vodu smo distribuirali građanima, koji su još očekivali da im

Jutriša: "Cijela ta naša mreža je spojena na izvorište koje je u vlasništvu Zagorskog vodovoda i mi smo od njih kupovali vodu te plaćali sva ona silna davanja koja se još moraju plaćati. Tako da smo imali praktične i ekonomske razloge da sada HUMVIO pripojimo Zagorskom vodovodu"

mi nismo protestirali. No, da vam budem potpuno iskren, nismo protestirali iz čisto praktičnog razloga. Naime, mi smo do sad vodu kupovali na izvorištu Harina Zlaka upravo od Zagorskog vodovoda. Jer mi smo još dugo nakon osamostaljenja Hrvatske bili i dalje spojeni na vodoopskrbni sustav Slovenije, OKP Rogaška Slatina. No, nakon što je napravljena bušotina u Harinoj Zlaki i kad su se stvorili uvjeti da se može crpiti i distribuirati hrvatska voda, onda smo se pripojili na taj izvor –pojasnio nam je Jutriša. Kako je rekao, HUMVIO, odnosno, tadašnji HUMKOM, uz financijsku pomoć Hrvatskih voda, izgradio je svoju vodovodnu mrežu i prepumpne stani-

naplaćujemo manje nego što svojim potrošačima naplaćuje Zagorski vodovod, što je nelogično. Tako da, iako smo bili financijski stabilni i bez problema, eto, imali smo praktične i ekonomske razloge da sada HUMVIO pripojimo Zagorskom vodovodu – rekao nam je Jutriša.

Napredan HUMVIO Ipak, priznaje, nisu svi u Humu na Sutli odmah podržali taj potez, niti ga doživljavali kao nešto što je dobro za općinu. – U početku je bilo prigovora i od strane nekih mojih vijećnika, ali i pojedinih građana, koji su govorili da sad ja to poklanjam Zagorskom vodovodu pa ću vjerojatno ja za to nešto dobiti. Svašta je tu bi-

Jutriša: "U početku je bilo prigovora i od strane nekih mojih vijećnika, ali i pojedinih građana, koji su govorili da sad ja to poklanjam Zagorskom vodovodu pa ću vjerojatno ja za to nešto dobiti. Svašta je tu bilo. No, ja sam samo sagledao stvari objektivno i ekonomski realno"

lo. No, ja sam samo sagledao stvari objektivno i ekonomski realno. Razlika između nas i, primjerice, Pregrade je velika. Oni imaju svoju vodu, svoje izvorište. Mi je nemamo. I naravno da se oni mogu buniti, no, mi smo u vrlo nezgodnom položaju. Funkcionirali smo, dakako, jednako dobro kao i oni, možda i bolje, ali samo isključivo zahvaljujući našem trudu i sposobnosti. Uostalom, mi smo prvi u Krapinsko – zagorskoj županiji koji smo, još prije 11 godina, imali moderno postrojenje za preradu otpadnih voda, što danas mnogi tek počinju graditi. Mi nismo spavali, nego smo radili. No, situacija je takva i moramo biti objektivni. Naša odluka o pripojenju Zagorskom vodovodu je ekonomski opravdana, ali opravdana je i funkcionalno, budući da takav veliki sustav ima mogućnost da može na svakom području savršeno djelovati i imati ekipe za svako područje rada. Bilo da je riječ o vodovodu ili odvodnji – rekao je načelnik Zvonko Jutriša te dodao kako će zaposlenici HUMVIO-a ostati na svom radnom mjestu, ali sada kao djelatnici Zagorskog vodovoda.

isporuči oko 200 tisuća kubika pitke vode

Općina je svoju odluku donijela još sredinom prošle godine, no procedura je trajala sve do sredine prosinca 2022.

Ivan Kovačić HUM NA SUTLI

Hum na Sutli vodovod

zvonko jutriša

Prijem novorođene djece u Tuhlju

TUHELJ - Općina Tuhelj je u prostorijama Dječjeg vrtića Potočić Tuheljski održala prijem novorođenih u razdoblju od lipnja do prosinca 2022. kao i njihovih roditelja koje je pozdravio načelnik Mladen Hercigonja te im uz ostale lijepe želje, poželio još prinova u obitelji te pu-

no sreće, zdravlja i veselja svima zajedno na putu odrastanja. Na podjelu je bilo pozvano 14-ero roditelja, 7 djevojčica i 7 dječaka te je za ovu podjelu izdvojeno 18.000,000 kn. Jedno je dijete, kao prvo dijete u obitelji, darivano s 1.000,00 kn, drugo dijete u obitelji s 2.000,00 kn,

a treće ili svako sljedeće novorođeno dijete darivano s 5.000,00 kn. Uz prigodne novčane pomoći, podijeljeni su i poklon paketi za novorođenčad. Čestitkama su se pridružile ravnateljica vrtića Ana Ricijaš i Vlatka Kordej, predstavnica Društva naša djeca Tuhelj. (zl)

Održana skupština Društva Rudolf Perešin

Naglašeno zadovoljstvo zbog kontinuirane pomoći Ministarstva branitelja pri gradnji Rudijeve Spomen hiže

GORNJA STUBICA – Redovitu godišnju skupštinu Društvo Rudolf Perešin održalo je 28. prosinca u Galeriji Pod lipom. Skupštinom je predsjedao Dubravko Škrlin Hren, predsjednik Društva. Nakon pročitanog Zapisnika s prošle skupštine i financijskog izvješća, predstavljeno je nekoliko različitih suvenira koje je pripremilo i dalo

izraditi Društvo Rudolf Perešin s ciljem očuvanja lika i djela našega viteza. Skupštini je nazočio i načelnik općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić, koji je članove upoznao sa do sada realiziranim radovima na gradnji Spomen hiže Rudolfa Perešina te sa planovima za iduću godinu, budući da su za tu namjenu od strane Mini-

starstva branitelja, Županije i Općine osigurana sredstva. Na skupštini je dotaknuta i tema Susreta za Rudija koji će se održati u rujnu 2023. godine. Naglašeno je zadovoljstvo zbog kontinuirane pomoći koja za gradnju Spomen hiže dolazi od strane Ministarstva branitelja, koje će gradnju pratiti do samoga kraja. (zl)

Elektra Zabok

Matije

JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU KONTEJNERSKOG SKLADIŠTA ZA LAKO

ZAPALJIVE MATERIJALE

Predmet prodaje je rabljeno kontejnersko skladište za lako zapaljive materijale.

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje preuzmu Dokumentaciju za nadmetanje (DZN). Od ponuditelja se očekuje da pregleda kontejnersko skladište prije dostavljanja Ponude iz razloga što se kontejnersko skladište prodaje po načelu „viđeno – kupljeno“, čime su isključeni svi naknadni prigovori.

Informacije o kontejnerskom skladištu možete dobiti na broj telefona: 049/225 406.

Dokumentacija za nadmetanje (DZN) je besplatna, sadrži specifikaciju i opis kontejnerskog skladišta, uvjete prodaje, uputu za izradu i rok dostave ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja, a može se preuzeti na adresi Matije Gupca 57, 49210 Zabok, u periodu od 10.01. do 16.01. 2023. od 08:00 do 14:00 sati i / ili se može zatražiti pisanim putem na e-poštu: velimir.tisanic@hep.hr, tomislav.mikulec@hep.hr.

Sve informacije o postupku nadmetanja mogu se dobiti na telefon 049/225 460, 049/225 409 Nadmetanje je otvoreno do 17.01.2023. do 09:00 sati.

Dodijeljeno je 35 učeničkih i 14 studentskih stipendija u Humu na Sutli

HUM NA SUTLI - Općina Hum na Sutli objavila je rang listu dodijeljenih stipendija, koje će primati 35 učenika i 14 studenata. Po socijalnom kriteriju

dodijeljene su 23 učeničke stipendije, po nadarenosti i uspješnosti 10 te dvije za deficitarna zanimanja. Dodijeljeno je i 8 studentskih stipendija po socijalnom

kriteriju, 5 po nadarenosti i jedna za deficitarno zanimanje. Učeničke stipendije iznose 80 eura (602 kune), a studentske 107 eura (806 kuna). (zl)

Krenuli radovi na sanaciji klizišta u Globočecu

MARIJA BISTRICA – S početkom godine, krenula je i sanacija klizišta na nerazvrstanoj cesti u naselju Globočec u Mariji Bistrici. Radovi će se financirati preko Fonda solidarnosti, za

sanaciju komunalne infrastrukture stradale u potresima. Radovi na ovom klizištu vrijednu su 800 tisuća kuna, a trebali bi završiti do svibnja. Inače, na području Marije Bistrice na nerazvr-

stanim je cestama aktivno desetak klizišta. Do sada ih je sanirano nekoliko, u vrijednosti milijun kuna, a za ostala se očekuje raspisivanje natječaja preko hrvatskih voda. (zl)

Općina Mače objavila godišnji plan raspisivanja natječaja za udruge

MAČE - Općina Mače objavila je godišnji plan raspisivanja javnih natječaja za financiranje programa i projekata udruga, koje ih provode na području općine. U ovogodišnjem je proračunu za to osigurano u proračunu 38.755, 06 eura, a najveći dio odnosit će se na sport. Natječaji će biti raspisivani u veljači i ožujku, a najkasnije u svibnju očekuje se sklapanje ugovora s udrugama. (zl)

OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o.

Gupca 57, 49210 Zabok objavljuje:

Već gotovo dva desetljeća jedan od prioriteta Krapinsko – zagorske županije jest osiguravanje zdravstveno ispravne

Čak 36% uzoraka vode iz lokalnih vodovoda neispravno za piće: 'Najčešće su prisutne

Ivan Kovačić HRVATSKO ZAGORJE

Kad su u pitanju lokalni vodovodi, Krapinsko –zagorska županija po njihovom je broju među vodećima u Hrvatskoj. Prema nekim podacima, početkom 21. stoljeća bilo ih je čak petstotinjak, no taj se broj postupno smanjivao kako se širila mreža javne vodoopskrbe, na koju su se tijekom godina priključivali pojedini zaseoci pa i čitava sela.

Sami gradili

Uglavnom, većina lokalnih vodovoda u Zagorju izgradila se šezdesetih i sedamdesteih godina prošlog stoljeća, kad je ekonomska situacija postala za građane nešto povoljnija nego što je to bila u razdoblju prije i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. No, činjenica je i da je industrijski razvoj u tadašnjoj SFRJ učinio potrebnu opremu i tehnologiju mnogima dostupniju. Javna vodoopskrbna mreža, ako gledamo pokrivenost ukupnog broja kućanstava, tada je u Zagorju bila slabo razvijena, a najveći razlog tome možemo tražiti upravo u konfiguraciji terena. Ako su tijekom šezdesetih godina neka sela na zagorskim brdima po prvi puta dobila struju, možemo samo zamisliti kako bi skup i zahtjevan projekt tada bio da se gra-

Mihovilić: "Razlozi zbog kojih su vlasnici ili upravitelji lokalnih vodovoda tražili pripojenje Zagorskom vodovodu su višestruki. No, prvenstveno je riječ o problemima s nedostatkom vode u sušnim razdobljima jer je tu većinom riječ o površinskim izvorima na koje utječu padaline, a naravno, nakon toga, razlozi su i problemi oko održavanja i potrebnih investicija, kao i loša kvaliteta vode"

de prepumpne stanice i do svakog brda dovede vodovodna mreža s dovoljnim i konstantnim pritiskom vode.

Smanjen broj

Stoga su se mnoga kućanstva i dalje služila svojim bunarima, kako su to činila 'od kad je svijeta i vijeka', a tamo gdje su postojali veliki izvori te dovoljna sloga i ekonomska mogućnost mještana, počeli su se graditi lokalni vodovodi koji su opskrbljivali samo pojedine zaseoke ili sela. Neki samo par kuća, a neki čak i par stotina kućanstava. Oni koji su ostali u upotrebi do danas, odnosno, koji se nisu tijekom zadnjih par desetljeća širenja javne vodoopskrbne mreže u nju uključili, i dan danas ističu kako su njihovi roditelji ili djedovi i bake 'sami isfinancirali i izgradili vodovod, kojeg im sada netko želi uzeti i skupo im naplaćivati vodu koju im je majka priroda dala besplatno'. S te strane gledajući, negativne reakcije pojedinaca na Uredbu Vlade prema kojoj bi lokalni vodovodi trebali ući u sustav javne vodoopskrbe, u tom dijelu je i razumljiva, a s ljudske strane razumljiv je i njihov otpor da im se povećaju računi za vodu, koji su u jednom legalnom, velikom vodoopskrbnom sustavu strogo definirani i u sebe uključuju i niz naknada i davanja. No, ponavljamo, to je samo jedna strana medalje. A da su druge stra-

se od Nove godine pripojio Zagorskom vodovodu. Osim što je Uredba Vlade (koja je trenutno izvan snage zbog zahtjeva za ocjenom njene ustavnosti) odredila da sve te javne isporučitelje treba preuzeti Zagorski vodovod, određeno je i da taj veliki javni distributer treba preuzeti i sve lokalne vodovode. Zakon o vodnim uslugama definira lokalne vodovode kao one koji isporučuju više od 10 kubičnih metara vode dnevno i/ili opskrbljuju više od 50 ljudi.

Nedostatak vode

Kako nam je pojasnio direktor Zagorskog vodovoda, Mario Mihovilić, vodovodi koji isporučuju i opskrbljuju manje, neće se obrađivati, niti uzimati u obzir kad i ako Uredba Vlade RH ponovo stupi na snagu. -Ti manji teško da će i opstati, no ovi koji su obuhvaćeni Zakonom, a kojih trenutno u Zagorju ima negdje oko stotinjak, oni će, ukoliko Vladina Uredba stupi na snagu, morati po njoj postupiti. No, mi se trenutno time ne bavimo, budući je Uredba van snage, nego se bavimo samo onim lokalnim vodovodima koji se nama sami obrate ili za neku pomoć, ili za udruživanje – pojasnio nam je Mihovilić. -Razlozi zbog kojih su vlasnici ili upravitelji lokalnih vodovoda tražili pripojenje Zagorskom vodovodu su višestruki. No, prvenstveno je riječ o problemima s nedostatkom vode u sušnim razdobljima jer je tu većinom riječ o površinskim izvorima na koje utječu padaline, a naravno, nakon toga, razlozi su i problemi oko održavanja i potrebnih investicija, kao i loša kvaliteta vode – priča nam Mihovilić.

Jadan: "Zbog toga i jest intencija Europske unije da se distribucija pitke vode stavi pod nadzor većih sustava koji imaju tehnologiju, opremu i kadar kojim mogu konstantno osiguravati zdravstveno ispravnu vodu svojim potrošačima"

ne medalje postali svjesni i sami brojni upravitelji ili vlasnici lokalnih vodovoda, pokazuje i činjenica da se njihov broj u dvadesetak godina smanjio za 80%.

Preuzimanje

Jer razlog smanjenja tog broja nije samo povećana dostupnost javne vodoopskrbne mreže, već i činjenica da su mnogi lokalni vodovodi sami molili javne, legalne isporučitelje vode da ih preuzmu. Inače, u Zagorju su bila četiri takva javna isporučitelja: Zagorski vodovod iz Zaboka, Krakom – Vodoopskrba i odvodnja iz Krapine, Vodoopskrba i odvodnja – VIOP Pregrada i HUMVIO iz Huma na Sutli, koji

Zdravstvena (ne)ispravnost Inače, zdravstvena ispravnost vode definirana je zakonom i ona podrazumijeva kemijsko-biološku ispravnost, kvalitetu izgleda (eventualna mutnoća), a treće što se kontrolira je miris vode. Da bi voda bila zdravstveno ispravna, sve tri kategorije moraju biti u propisanim parametrima, a to u mnogim lokalnim vodovodima nije slučaj. A problema sa zdravstvenom neispravnošću pitke vode svjesna je i Krapinsko – zagorska županija, koja je još 2005. godine osiguravanje pitke vode označila kao jedan od svojih javno-zdravstvenih prioriteta te se uključila u projekt 'Zdravi gradovi', odnosno, 'Zdrave županije'. -Krapinsko – zagorska županije je te 2005. godine, nakon što je to definirala kao jedan od javno-zdravstvenih prioriteta, krenula s time da u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo utvrdi koliko ima tih vodovoda, na područjima kojih se jedinica lokalnih samouprava nalaze, koliko opskrbljuju stanovnika, tko njima upravlja, u kakvom su stanju te kakva je voda u tim vodo-

vodima. I naravno, cilj je bio da se sve to stavi pod javno-zdravstvenu kontrolu, odnosno, pod praćenje zdravstvene ispravnosti vode. Jer ono što je u interesu svih stanovnika jest da piju zdravstveno ispravnu vodu – ispričala nam je Martina Gregurović Šanjug, županijska pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Edukacija Stoga je Županija osnovala povjerenstvo koje je imalo zadatak terenski utvrditi te izraditi popis lokalnih vodovoda. No, očekivano, mnogi korisnici lokalnih vodovoda nisu bili skloni dijeliti informacije o svojim vodovodima, tako da ih se u projekt na kraju uključilo samo njih 122, iako su procjene o njihovom tadašnjem stvarnom broju bile puno veće. Županijska pročelnica objasnila je i razloge zbog kojih su korisnici lokalnih vodovoda bili toliko sumnjičavi, odnosno, zašto su tako teško prihvaćali bilo kakve

promjene. - Uvijek je voda u lokalnom vodovodu, prije priključenja na javnu vodoopskrbu, za potrošače jeftinija. I to je prvi razlog. S druge strane, ljudi su vam to uistinu izgradili svojim rukama, sa svojim novcem, svojim materijalom i naravno da su ga na neki način smatrali svojim i da su bili skeptični oko svega toga. Zato je Zavod za javno zdravstvo morao uložiti zbilja puno napora da osvijeste ljude da nitko ne radi ništa s ciljem da im se oduzmu vodovodi, nego s ciljem da im se osigura pitka voda koja je zdrava. Čak su napravili i jedan filmić i određene brošure koje su dijelili djeci u školi da bi ih oni odnijeli kući roditeljima, kako bi na taj način došle informacije do što većeg broja ljudi – kaže pročelnica Gregurović Šanjug.

Prvo istraživanje

Također, kako je napomenula, odmah se počelo s edukacijama jedinica lokalne samouprave, kao i osoba koje upravljaju lokalnim vo-

mario mihovilić

biserka petrovečki i tomislav jadan

ispravne pitke vode za sve stanovnike. Najveći problem predstavljaju lokalni vodovodi koje su ljudi sami izgradili

vodovoda u Zagorju zdravstveno je prisutne bakterije fekalnog porijekla'

(mutnoća), kao i miris vode. Da bi voda bila zdravstveno ispravna, sve tri kategorije moraju biti u propisanim parametrima

dovodima, o pravilnom održavanju vode. -Naime, to prvo istraživanje je pokazalo da je čak 90% posto vode u tim vodovodima bilo zdravstveno neispravno. Dakle, nije to bila samo ona vidljiva mutnoća do koje je znalo dolaziti kad bi bile veće oborine ili slično. Često su cijevi tih vodovoda bile propusne pa su se znale s vodom izmiješati i fekalije pa je i sam mikrobiološki sastav te vode bio neispravan. Glavna intencija od samog početka je bila da gdje god se lokalni vodovod može priključiti na javnu vodoopskrbu mrežu, da se to učini. Jer uvijek je kvaliteta vode na javnoj mreži daleko veća, a i veća je sigurnost vode, budući da se redovito analizira i da se po-

Gregurović Šanjug: "2010. godine bilo je 66,2% neispravnih uzoraka. Pet godina kasnije taj se postotak smanjio na 45%, a 2020. godine je iznosio 36,9%. Dakle, sve ovo što se radilo je s vremenom ipak dalo neke rezultate, u smislu da je sve manje lokalnih vodovoda, da je sve šira javna vodoopskrba mreža, a da je kod onih lokalnih vodovoda koji još postoje sve bolja zdravstvena ispravnost vode"

štuju svi propisani standardi – napomenula je pročelnica.

Monitornig

Dosta promjena nastalo je i 2009. godine, kada je donesen Zakon o vodi za ljusku potrošnju i kada je županijama i jedinicama lokalne samouprave uvedena obaveza da financiraju analizu vode u javnim vodovodima, ali i lokalnim vodovodima koji opskrbljuju 50 i više stanovnika, odnosno, koji isporučuju količinu vode veću od 10 kubičnih metara dnevno. -Krapinsko – zagorska županija svake godine osigurava u svom proračunu po 200 tisuća kuna i od 2009. godine rade se analize nekoliko puta godišnje. Naravno, na onim vodovo-

lo je 66,2% neispravnih uzoraka. Pet godina kasnije taj se postotak smanjio na 45%, a 2020. godine je iznosio 36,9%. Dakle, sve ovo što se radilo je s vremenom ipak dalo neke rezultate, u smislu da je sve manje lokalnih vodovoda, da je sve šira javna vodoopskrba mreža, a da je kod onih lokalnih vodovoda koji još postoje sve bolja zdravstvena ispravnost vode – rekla nam je županijska pročelnica Martina Gregurović Šanjug.

Zadatak Zavoda

ve odgovorna za kontrolu kvalitete vode u lokalnim vodovodima na svom području. Uglavnom, sve se to sad diglo na jedan visoki nivo i iz godine u godinu se vidi napredak u zdravstvenoj ispravnosti pitke vode u lokalnim vodovodima – rekao je Jadan.

Uzroci neispravnosti

dima gdje su u početku bili lošiji rezultati analiza, te analize se rade više puta godišnje. Uglavnom, donosi se godišnji plan monitoringa, kojeg na prijedlog našeg Zavoda donosi ministar, i po njemu se radi – pojašnjava Gregurović Šanjug.

Poboljšanje

Prema podacima koje nam je iznijela, 2010. godine ispitivanjem zdravstvene ispravnosti vode je bilo obuhvaćeno 113 vodovoda, 2015. godine 79, 2020. njih 57, a 2022. godine 40. – Drastično se smanjio broj lokalnih vodovoda jer se sve više njih priključuje na javni vodoopskrbni sustav, a što se tiče same kvalitete vode, 2010. godine bi-

S obzirom na to da uzorkovanje vode i analizu uzoraka za Županiju provodi Zavod za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije, posjetili smo njihov laboratorij, gdje smo se upoznali s detaljima oko same analize, ali i razgovarali o temi ispravnosti lokalnih vodovoda s ravnateljem Zavoda, Tomislavom Jadanom, te voditeljicom Odsjeka za javnozdravstvenu mikrobiologiju, Biserkom Petrovečki. Prvo što su naglasili jest da oni nisu nikakva inspekcija, niti imaju nadležnost raditi inspekcijske kontrole. – Mi nismo inspekcija, nego mi sve kontrole koje radimo, radimo prema nalogu. Nas, dakle, netko angažira, bilo putem sklopljenog ugovora ili direktno putem narudžbenice, da dođemo i napravimo analizu vode. Dakle, mi napravimo analizu vode i onome tko je naš naručitelj, mi njemu isporučimo nalaz i to su onda njegovi podaci – odmah nam je na početku razgovora naglasio Jadan te dodao da im Županija nije jedini naručitelj. - Osim sa Županijom, imamo potpisane ugovore i s jedinicama lokalne samouprave, budući da je svaka jedinica lokalne samoupra-

Voditeljicu Odsjeka, Biserku Petrovečki, pitali smo koji su najčešći pokazatelji zdravstvene neispravnosti vode u lokalnim vodovodima. -Najčešći su mikrobiološki pokazatelji, odnosno, prisustvo mikroorganizama. No, to je i za očekivati jer su kod tih lokalnih vodovoda najčešće izvori površinski, a i nerijetko su porozne i cijevi pa u vodu dolaze bakterije fekalnog porijekla. Uglavnom, postoji pravilnik kojim je definirano i propisano koje bakterije moramo tražiti prilikom analize uzorka vode za piće i koje su dopuštene granice. Naravno, postoje bakterije koje su prisutne i u zdravstveno ispravnoj vodi. Indikatorski pokazatelj su općenito aerobne bakterije i njih može u jednoj litri vode biti 100. No, bakterija fekalnog porijekla ne smije biti uopće. Znači, njihov broj mora biti 0. Naravno, može se desiti da je voda na nekom izvoru kontaminirana, ali ona se ne smije distribuirati bez da je prošla obradu, dakle, kloriranje –ispričala nam je Petrovečki.

Složen sustav

Ravnatelj Jadan je naglasio kako je vodoopskrba vrlo složen, zahtjevan i skup sustav, tako da mali lokalni vodovodi teško da mogu držati sve one standarde koje mogu veliki, javni isporučitelji vode za

piće. Kako je rekao, tu nisu u pitanju samo financijska sredstva, već i infrastruktura, pogon, ali i educirano osoblje. -Zbog toga i jest intencija Europske unije da se distribucija pitke vode stavi pod nadzor većih sustava koji imaju tehnologiju, opremu i kadar kojim mogu konstantno osiguravati zdravstveno ispravnu vodu svojim potrošačima – zaključio je Tomislav Jadan. Obaveza, a ne interes

Za kraj, direktoru Zagorskog vodovoda postavili smo pitanje je li uopće u interesu Zagorskog vodovoda da čitavo Zagorje bude dio njegovog sustava, odnosno, da na neko brdo vuče kilometre cijevi da bi 'držao pritisak' i opskrbljivao tri ili četiri kuće vodom. Mihovilić je tu bio rezolutan. – Pa ljudi moraju dobiti zdravstveno ispravnu pitku vodu. To je naša obaveza. Bez obzira na kojim kotama i visinama netko živi, mi smo dužni osigurati im javnu isporuku vode. Mi smo javni subjekt i ako postoji zahtjev za priključenje, mi smo ga dužni ispuniti. Na području na kojem mi distribuiramo vodu, mi gotovo da nemamo stanovnika koji su prijavljeni, a da nisu na javnoj vodoopskrbi. Ovo što imamo je po par kuća i to se rješava i vjerujem da će se riješiti vrlo uskoro – rekao je Mihovilić te ponovo naglasio da se kod širenja javne vodoopskrbne mreže ne radi o samom interesu, nego o obvezi Zagorskog vodovoda. - Dok se svi lokalni vodovodi, sukladno Zakonu o vodnim uslugama, ne spoje na naš sustav, naš proces širenja se neće završiti, budući da se s vremenom svi moraju spojiti na sustav javne vodoopskrbe – zaključio je Mihovilić.

martina gregurović šanjug

Laboratorij Zavoda za javno zdravstvo KZŽ

Za dušu za spomenek

Žalosna životna priča

Nema dana da se ne zmisljim navuka svoje babice. Bila je ona mudra ženjska i h sake priljike znala je najti mudre rieči i dober navuk. Bilji sme siromaki, kak unda i hnogi drugi. H našu hižu su negda prihajalji sakojački prosjaki, od invaljide do cigane. Nigdar nišče nie od nas prešel da mu babica nekaj nie dala. Če nie bilje penez, bila je korica kruha, komaček nekakvoga pečenja, trepani sirek…kaj je imiela. Dedek ju je znal špotati, nu ona je same rekla: "Ljudaš! Nee larmaj. Bolje je sto nadeljiti, nek jednuga prositi!" Nekteri dan pred jednem našem štacunem stoji na štaka jeden čovek, i prosi. Vidiš da hamuljiera. Ljudi su kre njega prešlji kaj da ga ne vidiju. Te mi je h redu. Nie mi bilje hredu od onie teri su kre njega prešlji i još ga šptalji. Kaj vas je briga? Naj prosi. Ja sem mu dala medeka. Nie pune, alji ga je h njegve prazne šake raduvalje. Gruntala sem si, ne več o njemu, nek o jednomu čoveku z naše sredine. Pošiknule su mi suze na oke. Bože, kak življenja more biti grde. Zmisljim se, kak denes hnogi od njega obračaju glavu. Jedni ga se sramiju, drugi ga sudiju, trejti bi najrejši da ga nie, četrti…. Eeee, rekla je moja babica: "Niesme mi da sudime, da nam nej bilje sujene!" I dok gruntam o tomu mužu, načitanem i mudrem, teri ovisi o droptinici ljudske dobrote, nemrem, a da ga se ne zmisljim z cajta prie trideset ljiet. Čovek z školu, z poslem za poželjeti…. Nafčil je svoju struku, kak je naj bolje mogel i saki dan je štel da bu te njegve zvanje koristilje ljudem. One kaj hu tem poslu nie mogel delati, je varanje "maluga čoveka". Te nie nafčil ni h državne škole, a ni one životne vučitelje, svoje starce. I te je one najgorše h njegvem življenju, prek čega nie mogel prejti. I baš radi toga prkosil je životu. Nu njegef prkos, največ je naškodil njemu i njegve familjije. I z ljieta se ves njegef trud raspal kaj balon od sapunice. Zaslužne ilji ne, niesem da sudim. Ne bi smel niti nišče drugi. Znam da je teške opraščati nekomu za njegve posle, alji ipak…. I dok ga hnogi denes lučeju kak klošara, socijalca, ja ga takvuga ne vidim. Siečam ga se kak je hjutre na mnoga kvaka ostavljal h vrečice kruhek. Negda za ciestu, a največ put starcem na tere su njihovi pozabilji, a noge su njim bile pre slabe da prejdu h deljejki štacun. Hnogi kruhek niesu nigdar ni platilji. Jedni su "pozabilji", a dru-

gem on nie štel zeti zajdnje kune tere su po žepe iskalji... H mieglje su ženjske išle na njivu ilji tranike z motikami na ramenu. Kre ni jedne nie prešel, a da njim nie dal žemljicu ilji kifljin…Deca su išlji na izljet, rane hjutre. Naručilji su žemlje, a on njim je još nahitil, da imaju za put. H tomu "klošaru", koji zdignute glave ide čez miesta,ja vidim dobruga čoveka, z kojem se je sudbina grde poigrala. Znam da h nogi veljiju: "kak si je prestr tak i lježi!". I te je istina. Nigdar se ne resrdi če ga odbiješ, nigdar se ne resrdi če ga ne otpeljaš. On h ljudmi same vidi dobre. Te je i navike videl, kuljike god da ga je te h življnju koštalje. I gruntam si, kak je življnje grde. Kak se h sekundi more se obrnuti. Nekak si gruntam, da življnje nikom nie ostalje dužne. Iste tak si gruntam da si oni teri mu sude i o njemu grde gruntaju, niesu za pofaljiti. Si mi nosime na pleča svoje življenje i jednuga dana bume za njega "prijelji plaču". On ju več plača. Nu ima dobre ljudi teri ga ne pozabiju. Teri se zmisljiju nanjegvu dobrotu. On nigdar ne velji, alji znam da ga duši i peče kaj onie terem je h dehnul življnje obračaju glavu od njega. Imaju saki svoj razlog. Hu te ne zalazim. Nu ipak!? Siečam se svojuga oca teri je bil jahke nagel i marljif čovek, alji strog. Nigdar me nie vudril, same me je koril. Z materju je bil drugi slučaj. Nie znala htihnuti gda je triebalje, a unda je tak bilje, pak sme znale flknuti k dedeku, dok se ne smirl. Unda sem jemput, kak mala rekla da mu bum hitila kamen h glavu gda bu zločest. Mati me je prijela za lasi kaj mi je glavu obrnula k sebe i rekle: "Da se te niesi usudila nigdar ni misljiti, a kam lji napraviti! On je tvoj otec! Dal ti je život, najvažnješe kaj more! Da ima "piejsi gubec", on je bil, je, i bu zanavike tvoj otec!" I čez življnje, hnogi put me je resrdil. Najrejši bi ga "zaguila". Ipak unda sem se zmisljila njegve ruk, njegve neprospane noči, njegvuga zmučenoga tiela gda je išel k domu poklje posla. Mučil se kaj bi nam napravil dom i zaškolal nas. I pak se zmisljim one starinske: "Dinar nigdar nemre ružiti h žepu sam!" Znam da ova moja kolumna nemre otopiti led oko srca. Znam da hnogi gruntaju da je oprost nekaj kaj nemreju dati. Iste tak dobre znam, da naš domači "klošar" h mojem srcu i življnju navike najde svoje meste. Njegve meste je i h srcu onie teri od njega ne obračaju glavu.

Ugledni pijanist i skladatelj, "biser hrvatske kulture" Bruno Vlahek, blagdanske dane proveo s roditeljima u Zlatar Bistrici

Bruno roditeljima daruje španjolski med od lavande, a vraća se s maminim daromzagorskim medom od bagrema

Željko Slunjski ZLATAR BISTRICA

Kad se središnjom zlatarbistričkom Ulicom Vladimira Nazora razliježu zvuci klavira, mještani već znaju kako to svira njihov sugrađanin s madridskom adresom, pijanist i nadareni skladatelj Bruno Vlahek. Tako je bilo i minulih blagdanskih dana, koje je Bruno, kao sin jedinac, proveo s roditeljima. Njegova je majka umirovljena novinarka Sonja, inače aktivna vijećnica Općinskoga vijeća Zlatar Bistrica, koja se sa suprugom Dragutinom, podrijetlom iz Klimna, prije nekoliko godina iz Zagreba preselila u Zlatar Bistricu. Bruno s njihovom odlukom u početku nije bio suglasan, ali kad je doživio zlatarbistričku idilu, ljepotu življenja u prirodi, idealne uvjete za stvaranje, promijenio je raspoloženja. Nastoji ih, na dva, tri dana, posjetiti svaka dva, tri mjeseca. Dok je on sa svojima, supruga Dubravka provodi vrijeme kod svojih roditelja u rodnom Varaždinu. Tako je bilo i minulih adventskih dana. Sastali su se u subotu, na povratku, u zagrebačkoj zračnoj luci, i preko Münchena "Lufthansom" odletjeli za Madrid u kojemu zadovoljno žive i stvaraju dvanaest godina. Osim što grade zapažene solističke karijere, nerijetko nastupaju i kao klavirski duo D&B. Oboje su i profesori na Glazbenom konzervatoriju Katarine Gurske, na kojemu je Dubravka od nedavno i umjetnička direktorica,zadužena za umjetničke projekte. A Bruno, kojega mediji uspoređuju s Ivom Pogorelićem i bio je jedan od najmlađih studenata u povijesti zagrebačke Muzičke akademije, ima šest studenata. Iz Španjolske, Venezuele, Njemačke i jednu djevojku iz ukrajinskog glavnog grada. Kao pijanist redovito održava recitale i nastupa s orkestrima diljem Europe, u Aziji, Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi, dok uz suprugu pijanisticu Dubravku Vukalović s velikim uspjehom djeluje u klavirskom duu D&B s kojim je postao laureat međunarodnih natjecanja za kla-

virska dua u Monte-Carlu i Londonu. Skladateljski mu opus čine mnogobrojne orkestralne, komorne, solističke i vokalne skladbe raznih žanrova. Djela su mu izvedena na pet kontinenata u gradovima kao što su New York, Chicago, London, Berlin, Amsterdam, Lisabon, Prag, Moskva, Salzburg, Beč, Cambridge, Sankt Petersburg, Seul i Singapur te među ostalim na Svjetskim danima glazbe u Sydneyu (Australija). Notni zapisi njegovih skladbi izdani su dosad u Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Rusiji i SAD-u. Tamburaški izazov

- Baš sam završio prvi svjetski koncert za tamburaški instrument brač i gudački orkestar koji mi je naručio fantastični mladi virtuoz na tamburi Martin Marijanović koji studira na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Ovaj zimski semestar je u sklopu projekta Erasmus na akademiji u bugarskom gradu Plovdivu. U Zlatar Bistrici u noćnome miru pisao sam klavirski izvadak toga koncerta. Tijekom 2023. trebala bi biti praizvedba. Pojma nisam imao o tamburi i iznenadio sam se kad mi je on line izrazio svoju želju. Slušao sam neke njegove snimke, sviđalo mi se kako svira i upustio sam se u stvaralačku kreativnost. Također pišem novo djelo koje mi je naručio Berlinski festival klavirskih dua, koje ćemo Dubravka i ja praizvesti u ožujku u Berlinu – kaže Bruno koji će u Zlatar Bistricu ponovno doći potkraj ožujka, kada će u dvorani Vatroslava Lisinskog svirati Prvi klavirski koncert Dmitrija Šostakoviča uz Simfonijski orkestar

HRT-a. Zadovoljan je razvitkom svoje pijanističke karijere jer umjetničko ga umijeće vodi diljem svijeta. Nakon straha od covida polako se otvara kinesko tržište, u čijim gradovima Bruno godinama gostuje, zadovoljan velikim dvoranama punim publike, posebice mladih i tinejdžera. Ljeti će, zajedno s Dubravkom, ponovno održati seminar u Dubrovniku koji postaje tradicijom. Po povratku u Madrid Dubravku čeka koncert s djelima američkih minimalista, za Američki institut.

Trči i diže utege

- A ja imam solistički recital i zatim praizvedbu novog klavirskog kvinteta mladog skladatelja Andrea Bendettija, komplicirana partitura, zahtijeva mnogo priprema –kaže Bruno koji je s Dubravkom deset prosinačkih dana

proveo na odmoru u Mexicu čija ga je kultura Maya inspirirala za novu kompoziciju. S obzirom na to da oboje intenzivno stvaraju, razumljive su faze odmora. Redovito odlaze u prirodu. Planinare. Kad su u Zagorju odlaze na Sljeme ili na vrh Ivančice, a u Španjolskoj sat vremena od Madrida nalazi se Sierra de Guadarrama čiji je vrh visok 2430 metara. Da bi održao kondiciju, Bruno redovito trči i diže utege. A valja se i dobro hraniti. Oboje se snalaze u kuhinji. Dubravka bolje od Brune. Trenutno preferiraju indijsku kuhinju s mnogo začina. Kupuju ih na raznim mjestima i donose sa svojih svjetskih putovanja. Kad dolazi roditeljima u Zlatar Bistricu, Bruno im daruje španjolski med od lavande, a vraća se s maminim darom- zagorskim medom od bagrema.

Piše: Nevenka Gregurić

Završila je manifestacija 'Advent u Zaboku'

Limena glazba 'Prosenik' s gostima oduševila prepuni

amfiteatar osnovne škole

ZABOK - Program "Adventa u Zaboku" tradicionalnim je koncertom prošloga petka zaključila Limena glazba Prosenik pod ravnanjem Nenada Gorupa. Gosti koncerta bili su Maja Tomašković, Andrija Kos, Ansambl Zabok njihova Dječja skupina Martinišće. U prepunom amfiteatru zabočke osnovne škole tražilo se mjesto više, a među posjetiteljima bio je i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek koji orkestru daje nesebičnu potporu u radu. Na početku sve okupljene pozdravio je predsjednik Ivica Rožić koji je zahvalio svima na dolasku i potpori te najavio proslavu velike obljetnice u proljeće ove godine. Za kraj ovog božićnog vremena prekrasnom interpretacijom božićnih pjesma: Veselje ti navješćujem i Narodi nam se sve posjetitelje oduševila je mlada glazbenica Maja Tomašković. Izvođenjem poznatih skladbi promovirali su svoj rad i umijeće, ali se prisjetili velikih glazbenika pjevača Olivera Drago-

jevića i Krunoslava Kiće Slabinca u obradama njihovih najpopularnijih pjesama koje je za ovu večer otpjevao poznati zagorski glazbenik Andrija Kos. S dirigentom Nenadom Gorupom i velikom podrškom predsjednika te školovanim mladim glazbenicima limena dobiva novi štih, počevši u svom repertoaru dodavati obrade popularnih i zabavnih pjesmi obrađene za

limenu glazbu, dobivši tako pažnju šire publike i svoju originalnost. Limena glazba Prosenik – Zabok ove godine proslavlja 105 godina postojanja, osnovana je 1918. godine te neprekidno djeluje do danas. Nastala je na temelju dugogodišnjeg poznanstva i prijateljstva prvih članova, uvijek je djelovala poticajno i edukacijski te je do danas odgojila velik broj glazbenika. (zl)

Predstavljanje knjige 'Nikola Tesla ispod paučine' u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici i Općinska knjižnica i čitaonica u Mariji Bistrici organiziraju predstavljanje knjige ''Nikola Tesla ispod paučine''. Autor Mario Filipi će rezultate svog istraživanja predstaviti u bistričkoj knjižnici u subotu, 14. siječnja 2023. godine, točno 80 godina i jedan tjedan nakon smrti velikog izumitelja. - Ova knjiga nastoji svijetu predstaviti izvorno lice izumitelja, izblijedjelo ljudsko lice koje je iskrivljeno pod raznim utjecajima i radovima pisaca koji ga nisu dovoljno po-

znavali. Vlada mišljenje o Tesli kao ekscentričnom i izoliranom znanstveniku, ali on je zapravo bio sasvim drugačiji. Ovaj veliki izumitelj je bio društven i suosjećajan, čovjek duboke vjere, filozof prirode, pjesnik znanosti. S umom koji je nedostižan drugim ljudima, a ipak skroman i topao u susretu s ljudima, spreman pomoći, ali i oprostiti strašna zla – poručuje Mario Filipi te sve zainteresirane za skidanje paučine zabluda i mitova o Nikoli Tesli poziva da dođu u bistričku knjižnicu u subotu u 19 sati. (Elvis Lacković)

'Baka Sofija' u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – Dramska udruga ''Kaj'' iz Zaboka ponovo gostuje u Mariji Bistrici i to ove nedjelje 15. siječnja. U organizaciji Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, ovaj puta na rasporedu je nova odlična komedija ''Baka Sofija'', autorice i režiserke Đurđice Seleš, s već prokušanom ekipom glumaca. Kad se u

malom stanu nađu tri generacije žena.... Kakve sve peripetije proživljavaju... Pogledajte, zabavite se i nasmijte se do suza. Predstava u Domu kulture u Mariji Bistrici počinje u 17.15 sati. Ulaz je donacija od 4 eura. Krenimo u novu godinu nasmijani i dobro raspoloženi, pozivaju organizatori. (Elvis Lacković)

KRAPINA – Prošlog su tjedna održane XVIII. Zimske radionice i igraonice u Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini. Ovaj pedagoški program koji u krapinskom muzeju ima dugačku tradiciju održava se u vremensku zimskih školskih praznika te svake godine okuplja velik broj djece predškolske dobi te učenika osnovnih škola na radionicama geologije, paleontologije, evolucije i života krapinskih neandertalaca. Tako su predškolarci tijekom proteklog tjedna radili na iskopavanju i proučavanju fosila te modeliranju u glini, održane su likovne radionice na temu prapovijesti, a oni malo stariji, osnovnoškolci, radili su na proučavanju

fosila i minerala, obišli muzej uz stručno vodstvo te kroz radionicu učili o kosturu nenadertalca i modernog čovjeka, a izrađivale su se i prapovijesne torbice i nakit. Program je za sve polaznike bio besplatan. (jk)

Daleke 1573. godine stubički su se seljaci, kao i brojni njihovi supatnici širom srednje i istočne Europe, odlučili za pravicu izboriti oružjem. Upravo je ta godina ostala zapisana u povijesti kao godina velike Seljačke bune, koju je predvodio Gubec. Taj je rat nastao zbog lošeg položaja kmetova i ugnjetavanja koja je nad njima vršio vlastelin i zemljoposjednik Franjo Tahy, otkad je 1564. došao na vlastelinstvo.

Borba za pravicu Seljaci su kao svoje ciljeve isticali borbu za stare pravice i uspostavu "carske pravde", rušenje feudalnog poretka, osnivanje svoje vlade u Zagrebu, preuzimanje obrane od Turaka te preuzimanje ubiranja poreza i oslobađanje trgovine feudalnih smetnji. Vođe su im bili Matija Ambroz Gubec, Ivan Pasanec, Ivan Mogaić i Ilija Gregurić. Znak za početak oružanog ustanka dan je u noći 27. na 28. siječnja 1573., a prva veća ustanička akcija bila je napad na Cesargrad. Pobune su izbile na desetak velikih vlastelinstava u Hrvatskoj i slovenskim pokrajinama. Konačbno, buna je završila 9. veljače u velikoj krvavoj bitci kod Stubičkih Toplica, u kojoj je poražena glavnina ustaničke vojske, a njezin vođa Matija Gubec zarobljen je te kasnije pogubljen. U bitci i neposredno nakon nje pobijeno je možda i 3000 seljaka, a prema nekim podacima, u buni je sudjelovalo i do 15 tisuća seljaka, njih 5 tisuća u završnoj bitci. Predaja iz 19. stoljeća kaže da su Gupcu nakon mučenja glavu ovjenčali užarenom željeznom krunom te ga posadili na užareno prijestolje na Markovom trgu u Zagrebu. Puk Zagorja

pak priča da Gubec nije umro, nego da su se nad njim i njegovom vojskom sklopila dva brijega. Gubec sjedi ispod njih sa svojim kapetanima za kamenim stolom na kojem su pune čaše vina. Brada mu se ovija oko stola, pa kada se omota devet puta, tad će se brada opet rastvoriti i Gubec sa svojom vojskom ponovo osvanuti.

Junak Matija Gubec

Lik Matije Gubca za zagorskog je čovjeka oličenje borbe protiv svake vrste nepravde. Buna i posebno njezin vođa tako su si osigurali trajno mjesto u hrvatskoj kulturi, a stubički, Gupčev kraj, već go-

dinama ovaj dio povijesti obilježava manifestacijom koja je prerasla ne samo granice naše županije, već i Hrvatske odavno, zahvaljujući Družbi vitezova zlatnog kaleža, koja već 15 godina zdušno organizira prikaz velike bitke i na taj način oživljava povijest. Buna trajeeeeeee! ove će godine konačno ponovo odzvanjati Gupčevim krajem, u spomen na ustanak malog čovjeka u borbi za pravicu. Nakon što je 2020. godine spekta-

kularna Bitka kod Stubice okupila rekordan broj posjetitelja, na desetke tisuća ljudi u Donjoj Stubici, posljednje dvije pandemijske godine zbog epidemioloških mjera su onemogućile da se manifestacija održava. No, ove je godine 15. obljetnica manifestacije, koja će još jednom pokazati zašto je najveća u Krapinsko – zagorskoj županiji i jedna od najvećih u Hrvatskoj.

Entuzijazam Družbe vitezova

Na tisuće posjetitelja ponovo će imati priliku vidjeti oživljenu Seljačku bunu i sudjelovati u puntanju, i to zahvaljujući Družbi vitezova zlatnog kaleža, udruzi, grupi

entuzijasta, koja je cijelu priču prije 15 godina pokrenula. Jesu li očekivali da će ideja koju su tada imali naići na ovakvo plodno tlo, na toliko odobravanje i interes publike i da će prerasti u ovakvu manifestaciju, upitali smo predsjednika Družbe Ivana Štefeka. – Priželjkivali smo to i nadali se. Često smo kao udruga koja se bavi prikazima borbi i života u Srednjem vijeku sudjelovali na ovakvim velikim manifestacijama po Hrvatskoj, i vani i kad smo krenuli s idejom prikaza Bitke kod Stubice, želja nam jest bila da to jednog dana ovakvo izgleda, na što smo zadnjih godina i došli – kaže Štefek. – Naravno, nije to bilo moguće odmah u počecima, sve to puno košta i potrebna je velika organizacija – dodao je. Sav se trud i entuzijazam isplatio, spektakularnu je Bitku kod Stubice pratilo na desetke tisuća posjetitelja, a sigurno smo da će tako biti i ove godine.

Čak

tri vikenda događanja

Događanja će se u sklopu manifestacije odvijati tijekom tri vikenda. – Uključila se i Turistička zajednica Biser zagorja, pa ćemo s nji-

ma organizirati 28. siječnja bitku na Cesargradu, gdje će biti uprizoren dio puntanja i priprema za Seljačku bunu. Naše tradicionalno puntanje kmetova bit će 4. veljače u Hižakovcu i kod Gupčeve lipe, a onda velika Bitka kod Stubice 11. veljače – najavio je Štefek. Centralno događanje i ove godine, odnosno prikaz bitke, bit će kod dvorca Stubički Golubovec. – Trenutno smo u pripremama i radimo na scenariju, uvodimo neke promjene i novitete. Zbog radova na obnovi, sam dvorac ove godine neke biti uključen u scenarij, no bitka će se odvijati podno njega – pojasnio je Štefek. I ove će se godine u prikaz bitke uključiti brojni statisti te prijateljske udruge iz Hrvatske i inozemstva. – Ono što možemo reći, a to nam je bila i želja i uspjeli smo u tome, da će se manifestacija ove godine po prvi puta održati pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske. Očekujemo, i vjerujemo, da će bitka i ovog puta okupiti rekordan broj posjetitelja iz 2020. godine, ako ne i više.

Popratni sadržaji

A osim bojnog polja i prostora oko dvorca, cijeli će centar Donje Stubice biti u znaku bune. Sva događanja će i početi u centru, kod Fontane prijateljstva, gdje će se seljaci okupiti i krenuti u bitku. Brojne popratne sadržaje najavili su iz Turističke zajednice područja Gupčev kraj. – Bit će to spektakl kakvog svi zajedno očekujemo! Bogati program, zabavljači, srednjovjekovni sajam, bogata ugostiteljska ponuda, a onda i koncert i glazbeni program nakon same bitke, ponovo u centru – najavili su iz Turističke zajednice, odakle će nas o detaljima ove impozantne manifestacije

Mladi u Stubici glazbom rekli 'NE' alkoholu, drogama i klađenju

Provedene su glazbene radionice upoznavanja instrumenata i funkcioniranja razglasa te su održana četiri koncerta glazbenih skupina iz Zagorja, izrađivali su se tematski plakati, kao i fotostrip, koji upozoravaju na problem pojedinih ovisnosti u Zagorju

DONJA STUBICA - Na natječaju za participativni proračun za mlade koji je u proljeće ove godine za udruge, fizičke osobe i inicijatore raspisala Krapinsko-zagorska županija, stubički Multimedijalni centar STUB-KLUB dobio je sredstva u maksimalnom iznosu od 20.000,00 kn za provedbu projekta prevencije ovisnosti u zajednici pod nazivom Malo drugačije reći – NE!

Radionice i koncerti

Projektom se želi skrenuti pažnja na povećano konzumiranje alkohola i lakih droga u mladih, ali se pozabavilo i nekim modernim ovisnostima kao što je igranje PC igrica te klađenje i lutrijske igre. - Kladionice i dalje niču kao "gljive poslije kiše" što znači da nailaze na plodno tlo u naših građana, a mnogi mladi upravo svoj džeparac, a pojedini i teško zarađeni novac troše u kladionicama nadajući se velikim dobicima i lagodnom životu

Projektom se želi skrenuti pažnja na povećano konzumiranje alkohola i lakih droga u mladih, ali se pozabavilo i nekim modernim ovisnostima kao što je igranje PC igrica te klađenje i lutrijske igre, pojasnio je voditelj projekta Zvonimir Babić

koje nam serviraju pojedini mediji, ali i same kladionice - ističe Zvonimir Babić, voditelj projekta. U okviru aktivnosti projekta do sada je uspješno provedeno nekoliko aktivnosti, između ostalog glazbene radionice upoznavanja instrumenata i funkcioniranja razglasa te 4 jesenska koncerta glazbenih skupina iz Zagorja. Najprije je 10. rujna održan koncert autorske rock grupe Letargija iz Stubičkih Toplica čiji je pjevač i frontmen Borna Pavalić upravo jedan od inicijatora ovog projekta obzirom da je koncertima bez alkohola i cigareta želio sudionicima i posjetiteljima drugačije dočarati glazbu koju njegov rock bend stvara. Tjedan dana kasnije, na još jednom koncertu u caffe baru TIN u Donjoj Stubici, osim Letargije nastupila je i grupa Pizdoper iz Pregrade.

Tematski plakati i fotostripovi

Na trećem koncertu nastupio je poznati zagorski acoustic trio Rusty Groove, a zadnji je koncert održan u listopadu, kod Fontane prijateljstva u centru Donje Stubice gdje je svirao The Sway band i predstavio

svoj široki repertoar stranih pop, rock pa čak i blues pjesama. Nakon koncertnih aktivnosti mladi iz STUB-KLUB-a krenuli su kreativne radionice sa drvom u kojima im je partner bila Zajednica Klubova liječenih alkoholičara Krapinsko - zagorske županije čiji članovi su svojim iskustvom i znanjem pomogli mladima u vještini obrade drva pojedinim alatima i strojevima, a radionice su se odvijale u Parku za ekstremne sportove Polygon gdje je unajmljena "garaža" za rad. Posebno su predani bili mlađi i stariji volonteri koji su sudjelovali u svim aktivnostima. Usporedo sa time na literarnim i informatičkim radionicama izrađivali su se tematski plakati koji na ozbiljan, ali i na šaljiv način upozoravaju na problem pojedinih ovisnosti u Zagorju. Izrađen je i fotostrip te brošura o modernim ovisnostima koja se već promovira u Donjoj Stubici i okolici. U okviru promocije projekta podijeljene su antistres loptice sa tematskim logom samog projekta. Provedbom projekta uspostavljena su nova partnerstva i suradnje, a svi sudionici projekta već imaju nove ideje za mlade u nadolazećoj godini.

Izložba fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije "Šuma okom šumara"

Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije Krapinčanke Marije Hlebec koja je u okviru 17. bjelovarskog salona fotografije kao nagrađivana autorica imala samostalnu izložbu

KRAPINA - U Galeriji grada Krapine započela je priprema izložbe fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije "Šuma okom šumara" koja se u Galeriji već tradicionalno održava u mjesecu siječnju pa njome i započinje nova izložbena sezona. 17. bjelovarski salon fotografije održan je u Bjelovaru u lipnju 2022. u organizaciji HŠD Ogranak Bjelovar. U Krapini se izložba održava u suorganizaciji POU Krapina, Galerije grada Krapine i HŠD Ogranak Zagreb. Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije Krapinčanke Marije Hlebec koja je u okviru 17. bjelovarskog

salona fotografije kao nagrađivana autorica imala samostalnu izložbu. Otvorenje izložbe je u utorak 10. siječnja 2023. u 18 sati. (zl)

KUD Konjščina prekrasno obilježio kraj 2022. godine

KONJŠČINA - KUD Konjščina prekrasno je obilježio kraj 2022., za njih izuzetno uspješne, godine. - Uz drage nam goste, KUD Belec i mješoviti zbor GIMPL iz Ravne Gore, na našem božićno - novogodišnjem koncertu nastupale su sve sekcije našeg KUD - a: Dječji zbor "Vedre note", mješoviti zbor "Vitez" i ženski vokalni sastav " Kušlec". Dvorana je bila puna posjetioca, a naša srca puna ponosa i sreće. Nastavljamo dalje istim žarom i ljubavlju prema glazbi – kažu u KUD – u. – Svega toga, niti medalja niti uspjeha za konjščinski KUD, ne bi bilo bez voditeljice Irene Kušec Kovinčić – istaknula je uz čestitke načelnica Općine Konjščina Anita Krok. (zl)

Anita Krok i Irena Kušec Kovinčić

Poznata bajka hrvatske književnice odigrana je u organizaciji i produkciji

Multimedijalnog centra 'Stub - klub' i u suradnji s DND – om Donja Stubica

Šuma Striborova o(za)čarala Stubicu

DONJA STUBICA - Kažu da šećer obično dolazi na kraju, pa je tako za sam kraj godine u Donjoj Stubici izvedena predstava Šuma Striborova po priči hrvatske književnice Ivane Brlić – Mažuranić i koja je dio dobro znane zbirke 'Priče iz davnine'. U organizaciji i produkciji Multimedijalnog centra STUB-KLUB te u suradnji sa Društvom Naša djeca Donja Stubica predstava je izvedena 30. prosinca kod Fontane prijateljstva u centru Donje Stubice čemu je definitivno pridonijelo toplo i suho vrijeme te večernji sati utoliko više što su scenografija i pojedini scenski efekti bili osmišljeni za izvedbu na otvorenom (živa vatra na dva ognjišta, dim mašina, audiovizualni scenski efekti i sl.).

Vlastita scenografija i glazba Šumu Striborovu je pred 160 posjetioca izvela, tj. pričala mlada talentirana Stubičanka Magdalena Blagec koja je i predložila ovu bajku kada joj je scensku izvedbu i "nešto spektakularno" za kraj godine ponudila kreativna ekipa iz STUB-KLUB-a. - U nizu poznatih i također prelijepih Andersenovih, Grimovih i sličnih bajki htjeli smo djeci uprizoriti nešto naše, nešto izvorno – hrvatsko! A ovo godišnje razdoblje – zima, iako bez snijega, idealno je za ovu upečatljivu priču iz davnine koju smo svi čitali kao školsku lektiru i ostala nam je u dobrom sjećanju jer ima i naravno, sretan završetak pa i neke pouke - ističe Zvonimir Babić, producent predstave koji je osmislio

i pobrinuo se za čitavu scenografiju i scenske rekvizite. Kako bi se što bolje pripremili i uvježbali samu predstavu kroz čitav prosinac su organizirane dramske i kreativne radionice na kojima se vježbao tekst, birala i obrađivala glazba za zvučnu podlogu, izrađivala scenografija te lutke malih mitoloških bića iz predstave Domaćih sa glavnim likom među njima Malikom Tintilinićem koje je izradila predsjednica DND-a Donja Stubica Božica Babić. - Uf, bila je potrebna volja, malo mašte, izrada nekoliko različitih skica dok se nije postiglo željeno i onda mnogo sati provedenih za šivaćom mašinom. Rezultat su ove prekrasne lutke sa kojima su se nakon predstave mnoga djeca htjela fotkati – zadovoljna je Babić. Svoj likovni pečat dala je i Paula Jozić iz STUB-KLUB-a oslikavši dio interijera kuće stare bake i po-

stavljanjem scenografije, a za zvuk i zvučnu podlogu se pobrinuo glazbenik Borna Pavalić koji je vjerno dočarao pojedine zvukove koji su pratili predstavu. - Mislim da sam uspio dočarati stvarne zvukove prateći scene iz pripovjetke. Volio bih ovo dalje raditi! - ponosan je bio Borna te večeri.

Svestrana i talentirana Stubičanka

Malena djeca su za vrijeme predstave sjedila na dječjim sanjkama koje su organizatori nabavili od članova i prijatelja, a ostali posjetioci na klupicama koje je izradio STUBKLUB na svojim kreativnim radionicama tokom protekle godine. Nakon predstave organiziran je i mali kviz, tj. provjera znanja koliko su djeca pratila predstavu. Pitanja je postavljala Magdalena Blagec, a odgovore je znalo svih 70-tak dje-

ce koliko ih je bilo na predstavi. Na kraju su sva djeca koja su bila kod Fontane prijateljstva te večeri dobila na poklon ukrase-magnetiće zimske tematike izrađene od gipsa na kreativnim radionicama DND-a Donja Stubica. Priče iz Davnine se objavljene prvi puta 1916. godine i prevedene su na više od 10 stranih jezika, a njima je književnica i pjesnikinja Ivana Brlić – Mažuranić ostvarila svoj književni vrhunac. Danas nova djeca rastu i čitaju te iste priče koje ne blijede i ne gube vrijednost, a neka nova djeca i mladi kao što je Magdalena Blagec otkrivaju i njeguju svoje literarne talente. Naime, Magdalena također piše pjesme i do sada je osvojila nekoliko značajnih nagrada za svoj literarni kajkavski izričaj. Redovito proučava domaće i strane pisce pa joj je i akademska naobrazba tog smjera. - Volim te naše jednostav-

ne, ali upečatljive bajke i pripovijetke, a Ivanine Priče iz davnine su mi posebno drage jer se oslanjaju na slavensku mitologiju kojom smo posebno bogati, a mnoge mitove i legende pa i običaje treba još istražiti, zapisati, pa čak i uprizoriti –veselo je ispričala Magdalena, glavna zvijezda ove uspješne predstave. Ispred nje su i dalje studentski dani, a u pauzama između predavanja zapiše i svoje misli koje pretače u stihove, a sa tim stihovima slaže nove pjesme. Možda uskoro nastupi i sa svojom autorskom pričom, bajkom ili basnom, ideja je puno. Ovom predstavom Multimedijalni centar STUB-KLUB i DND Donja Stubica završili su svoju vrlo aktivnu projektnu godinu koju su kroz razne aktivnosti podržali Središnji državni ured za demografiju i mlade, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica. (zl)

Završena je manifestacija koja je u više od mjesec dana donijela brojne koncerte, radionice, predstave i zabavu u Stubičke Toplice

STUBIČKE TOPLICE – Prošlog je tjedna završila manifestacija Advent u Stubakima, koja je tijekom mjeseca prosinca i u prvom tjednu siječnja donijela bogat zabavni program za sve generacije. Brojni koncerti različitih glazbenih žanrova, radionice i predstave za djecu, posjet Svetog Nikole i Djeda Mra-

Advent u Stubakima oduševio sve generacije

za, veliko klizalište, pa onda i bogata ugostiteljska ponuda privukli su u nešto više od mjesec dana velik broj posjetitelja u Stubičke Toplice. Organizator i ove godine, druge godine održavanja Adventa, itekako je zadovoljan. – Imali smo odličan Advent. Malo nas je vrijeme izazivalo s kišom što se tiče odr-

žavanja nekih koncerata, pa onda i toplo i sunčano vrijeme koje nije pogodovalo klizalištu, no sve u svemu itekako smo zadovoljni. Po broju posjetitelja, najveća smo manifestacija u Stubičkim Toplicama, i ove godine u potpunosti privatno financirana i smatram da bi se i inače takve manifestacije trebale fi-

nancirati kroz poduzetništvo – rekao je organizator Roman Rogović. Ove godine, proširena je lokacija na kojoj su se događanja odvijala, povećano je klizalište te broj kućica s ponudom, tako da je broj posjetitelja nadmašio brojku prvog Adventa. – I ugostitelji su, kažu, zadovoljni, a vidjeli smo da su bili i posjetitelji.

Trudili smo se s programom ići u tom smjeru da bude za svakog ponešto, da se svaki uzrast pronađe u nekom od koncerata i sadržaja i mislim da smo u tome uspjeli – kaže organizator. Advent u Stubakima zatvoren je prošlog petka, 6. siječnja, sadržajima za djecu, a potom svirkom Barajt benda. (jk)

TRADICIJA DUŽA OD STO GODINA U Kumrovcu u ugostiteljskom objektu "Kod Starog", u vlasništvu Marine i Zlatka Posavca, posjetitelji mogu vidjeti pravu malu galeriju znamenitosti Hrvatskog zagorja

'U našem restoranu ujedinjujemo Gupca, Tita i Tuđmana te dobru domaču zagorsku hranu'

Na istom mjestu mogu se pronaći slike spomenika Himni, Velikog Tabora, kip Matije Gupca, galerija fotografija Josipa Broza posebno je bogata, a vlasnik Zlatko kaže nam da će uskoro staviti i Franju Tuđmana pa će doživljaj posjetiteljima biti potpun

Davor Žažar KUMROVEC

Poznata kumrovečka gostionica "Kod Starog" ima tradiciju dužu od sto godina. Zadnjih nekoliko godina, nastojanjima bivšeg i sadašnjih vlasnika, zasjala je u punom sjaju. Prostor je uređen u "starinskom štihu", a posjetitelji se mogu uz bogatu gastronomsku ponudu domaće hrane i poučiti o povijesti Zagorja. Na istom mjestu mogu se pronaći slike spomenika Himni, Velikog Tabora, kip Matije Gupca, galerija fotografija Josipa Broza posebno je bogata, a vlasnik Zlatko kaže nam da će uskoro staviti i Franju Tuđmana pa će doživljaj posjetiteljima biti potpun.

Starine

– Kod nas se može vidjeti sama starina. Imamo ovdje kip Mati-

je Gupca, jednu zanimljivu čitaonicu s raznim knjigama, gdje ljudi mogu doći, uzeti knjigu, pročitati je i ne moraju je vratiti nego vratiti neku drugu. Imamo i mnošto povijesnih fotografija koje svjedoče o posjetama Josipa Broza Tita ovom kraju. Tu je i spomenik Lijepoj našoj, Veliki Tabor, kumrovečka stara hiža, sve znamenitosti ovoga kraja na jednom mjestu. Prostor mislimo oplemeniti i uspomenama na prvog hrvatskog predsjednika, tako da imamo sve zagorske velikane na jednom mjestu – opisao nam je ukratko interijer svog restorana Zlatko Posavec. Zahvaljujući uređenju restorana koji pomalo sliči i galeriji, turisti, pogotovo oni iz inozemstva koji nisu s time upoznati, mogu ponešto naučiti i o povijesti. – Naši gosti vole razgledati fotografije Josipa Broza, a često zastanu i kod kipa Matije Gupca. Bila

Posavec: "Strani gosti ne budu došli u Kumrovec na lignje, nego na dobru gusku, racu ili piceka"

je jučer tu bila jedna mlada obitelj s djecom, koji su baš čitali što piše o njemu, tako da je to odlična i vrlo interesantna stvar za ovo mjesto i za ovaj lokal – rekao nam je Zlatko. Osim uređenja u rustikalnom stilu i mnoštva povijesnih fotografija, ovaj restoran specifičan je po tradicionalnoj zagorskoj hrani. – Baziramo se na tradicionalnim, domaćim jelima ovog kraja. Ljudi vrlo rado dolaze ovamo na zagorsku juhu, racu z mlincima, zatim na Titove zapečene štrukle koje su pravi hit među gostima. Dolaze i mnogi stranci, primijetili smo da ih je bilo i iz Kine i baš im ti Titovi štrukli padnu u oči i jako su njima zadovoljni. Namjeravamo ponuditi i turističkim agencijama iz svijeta i Lijepe naše da ljudi koji dolaze u Kumrovec imaju priliku

Šplajt: "Veseli nas što u Kumrovcu imamo dobru gastronomsku ponudu u autentičnom ambijentu koji okuplja naše zagorske velikane"

pojesti pravu zagorsku hranu. Ne budu došli u Kumrovec na lignje, nego na dobru gusku, racu ili piceka – ispričao nam je Posavec.

Zagorski velikani na jednom

mjestu

Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt naglašava važnost jednog ovakvog objekta za turističku ponudu mjesta. – Izuzetno nam puno znači da se ta priča širi, da imamo dobru gastronomsku ponudu. Kumrovec i naše brojne manifestacije godišnje posjeti oko sto tisuća ljudi i trenutna ugostiteljska ponuda Kumrovca je dobra, no to je uvijek moguće nadograđivati kako bi bila što kvalitetnija. Izuzet-

no smo sretni što nam ovaj lokal "Kod Staroga" tako dobro radi i što ima tako dobru ponudu zagorske hrane – kaže Šplajt. Načelnik kaže da je zadovoljan i što ovaj restoran okuplja zagorske velikane na jednom mjestu. – Josip Broz Tito i Franjo Tuđman usko su surađivali. Uvijek volim naglasiti da je Josip Broz Franju Tuđmana štitio, dok je Franjo Tuđman Josipa Broza jako poštivao. Tu nam je i naš Matija Gubec, pokretač Seljačke bune. To su tri naša najveća velikana Hrvatskog zagorja koja su prisutna tu u Kumrovcu, s kojima se izuzetno ponosimo i naravno da ih je lijepo vidjeti u ovome lokalu na jednom mjestu – zaključio je Šplajt.

Žažar PODGORA KRAPINSKA

Našeg simpatičnog sugovornika Franju Šerića, umirovljenog profesora matematike, omiljenog mnogim generacijama svojih školaraca, životni put je ratnih devedesetih godina doveo u Zagorje iz rodne Modriče. – Iako smo odlučili ostati u Modriči bez obzira na rat

koji je u Modriču stigao u najgorem obliku, telefonski poziv iza ponoći nas je primorao da u najkraćem roku napustimo stan. Djecu smo zamotali u deke, polegli na zadnja sjedala auta i bez svjetala napustili Modriču u kojoj su već počele ulične borbe. Zahvaljujući velikoj sreći, uspješno smo prošli kroz sve opasnosti i stigli u Hrvatsku 6. svibnja 1992. godine, baš na šesti rođendan starije kćeri.U siječnju 1993. sam počeo raditi u Školi za slijepe i slabovidne "Vinko Bek". Ubrzo se pojavila prilika da dobijem stan i posao u Osnovnoj školi "Lijepa naša" u Tuhlju i tako je moja obitelj počela novi život u Zagorju. Moja supruga je u siječnju 1995. godine dobila posao u Domu Zdravlja u Krapini. Ubrzo nakon toga i stan u Đurmancu. Nije mi bilo lako napustiti Tuhelj u kome su nas tako lijepo primili. Pjevanje u Kumrovečkom zboru pa zatim u "Ilircima" i u Zboru crkve svete Katarine, pomogli su mi da se uklopim u novu sredinu – ispričao nam je Šerić svoju životnu priču koja ga je dovela u Zagorje.

"Skoro sve fotografije sam pronašao na Jakuševcu" Proživljena ratna stradanja navela su Šerića na skupljanje starih odbačenih fotografija koje objavljuje na svojem facebook profilu s namjerom da netko prepozna osobe s fotografija. – Sve naše je ostalo u Modriči. Većinu toga se moglo nadoknaditi ali fotografije teško. Zahvaljujući kolegi moje supruge, doktoru Bojkoviću, koji je otišao u naš opljačkani stan, dobili smo puno svojih fotografija. Na nekim fotografijama su ostali jasni otisci cipela. Vjerujem da su ti otisci bili glavni razlog zbog kojeg sam odlučio da ću i ja izgažene fotografije pokušati vratiti njihovim vlasnicima. U Modriči mi je

ostalo i oko dvije tisuće knjiga. Zbog toga sam počeo ići na Jakuševački buvljak jer su tamo knjige bile višestruko jeftinije nego u antikvarijatima. Prodavači su često ostavljali na buvljaku robu koju nisu prodali. Nakon njihovog odlaska, ljudi su pretraživali stvari koje su ostale. I tada sam vidio da na fotografije nitko ne obraća pažnju. Naprotiv, najčešće po njima gaze – kaže Franjo koji je tada odlučio da će pokušavati te fotografije "spašavati". Većinu odbačenih fotografija Franjo pronalazi na Jakuševcu. – Najviše fotografija se baci kada umru ljudi koji su živjeli sami, a neke su fotografije bačene nakon tragičnih događaja: rastava, svađa, pljačka i razne prijevare. Skoro sve fotografije sam pronašao na Jakuševcu. Od jedne Krapinčanke sam dobio fotografije koje je ona našla u Zagrebu.

sam do

Prije

Najviše fotografija se baci kada umru

koji su živjeli sami, a neke su fotografije bačene nakon tragičnih događaja: rastava, svađa, pljačka i razne prijevare

Davor

Jakuševca išao jednom mjesečno. Sad malo rjeđe. Obično odem oko podne i ako pronađem fotografije koje nisu skupe – kupim ih. Zatim pričekam da prodavači odu pa pretražujem što su ostavili. Vrlo rijetko se događalo da nisam uspio pronaći odbačene fotografije. Teško mi je procijeniti koliko sam fotografija prikupio. Trenutno objavljujem 153. album. U svakom albumu se nalazi najmanje pedesetak fotografija a u većim je i par stotina. Ne objavljujem sve fotografije. Biram one koje bi mogle dovesti do vlasnika. Neke objavim jer su zanimljive ili lijepe iako ne mogu pomoći u potrazi. Osim

fotografija, prikupljam i skeniram i filmove s negativima. Dokumente i poštu pokupim jer mi to može pomoći da pronađem kome bi fotografije pripadale. Pokušavam ih objavljivati onim redoslijedom kojim sam ih pronašao. Stigao sam do 2017. godine – opisuje Franjo način na koji dolazi do fotografija te ih potom otima zaboravu.

"Do sada sam pronašao tridesetak osoba kojima sam vratio fotografije"

Ovaj entuzijast iz Krapine kaže nam da ne može izdvojiti najdražu fotografiju jer mu je svaka draga na

svoj način. Fotografije objavljujem isključivo na Facebooku. – Do sada sam pronašao tridesetak osoba kojima sam vratio fotografije. Većinu sam pronašao koristeći podatke s fotografija ili iz dokumenata i pošte koje sam pokupio uz fotografije. Prvi put se to dogodilo kada sam objavljivao album "Odbačeni 10." U zbornici sam na kompjuteru pokazivao fotografije kolegi kad je slučajno naišla kolegica Lamot i iznenadila se:"Pa to je djed našeg kolege !" To mi je bio prvi uspjeh –ispričao je Šerić koji je objavljujući "odbačene" fotografije doživio i mnoge emotivne priče. – Ne mogu

navoditi ime osobe jer od nje nisam tražio dozvolu da to objavim. Zvat ću ga John. 2016. godine sam na Jakuševcu našao preko 600 fotografija Johnove obitelji. Do Johna sam došao potragom na internetu koja je bila prilično složena. John je završio pravni fakultet. Iako je dobio rektorovu nagradu, njegova želja je bila da završi Akademiju dramskih umjetnosti. Smjer koji je on htio studirati u Zagrebu nije postojao pa je to upisao i završio u Londonu. Tamo je osnovao svoju firmu i oženio se. Imao je nesreću da su mu u kratkom roku umrli i otac i brat. Kada je došao na sprovod bratu, u stanu nije pronašao nijednu fotografiju. John je u svibnju ove godine dolazio u Zagreb i dogovorili smo se da ćemo se naći da mu vratim fotografije. Došao je sa svojim kumom. Počeo je gledati fotografije i kad je ugledao fotografiju svoga razreda i učitelja, počeo je plakati i nije više mogao nastaviti. Ispričao se i zamolio da osta-

tak pogleda kad bude sam. Ostatak vremena smo proveli u ugodnom razgovoru, a kasnije mi se javio vrlo lijepim e-mailom – podijelio je s nama anegdotu ovaj zaljubljenik u stare fotografije.

Na tavanu

– Na tavanu imam toliko fotografija i negativa koje još nisam skenirao tako da imam posla koliko god mi je potrebno. Nastavit ću s objavama na Facebooku. Pošto sam prikupio i dvadesetak filmova, pratim na internetu cijene projektora koji bi mogli digitalizirati te filmove pa ako nekada te cijene budu takve da ih moja mirovina može platiti, objavit ću i njih. Bližnji me podržavaju u mom hobiju, a ponekad mi na buvljaku pomognu i u potrazi. Raduju se kad uspijem jer znaju koliko mi to znači – kaže Franjo kojemu želimo puno sreće u njegovim plemenitim nastojanjima

NAKON BLAGDANSKOG PRETJERIVANJA Vrijeme je za detoksikaciju organizma

Niz je namirnica koje nam mogu pomoći očistiti organizam

Nakon svinjetine, sarme, kolača, alkohola, vraćamo se u 'normalu'. Vrijeme je za detoksikaciju organizma. Niz je namirnica koje nam mogu pomoći očistiti organizam. Spomenimo samo neke. Avokado, rajčica i špinat, cikla, mrkva, šparoge

Avokado je bogat glutationom. Ovaj antioksidans prisutan je u tijelu, a funkcija mu je zaštititi stanice od oksidacije i očistiti naše tijelo od teških metala. Poput rajčice i špinata, potiče proizvodnju jetrenih i probavnih enzima. Cikla i mrkva također su bogati glutationom. Ovim namirnicama bogatim flavonoidima i beta-karotenom pomažemo jetri da se regenerira i obavi svoju pročišćavajuću ulogu. Zahvaljujući svojoj diuretskoj funkciji pomažu u procesu čišćenja aktiviranjem

funkcija jetre i bubrega koji eliminiraju toksine. Povrće i voće

Zeleno povrće izuzetno je bogato klorofilom. Ovaj asimilativni pigment može apsorbirati toksine i pročišćavati krv od teških metala. Konzumiranje brokule i cvjetače povećava proizvodnju enzima glukozinolata u tijelu, pomažući eliminiranju kancerogenih tvari i drugih toksina. Jabuke, bogate pektinom, olakšavaju proces čišćenja jetre. Jabučni sok također se preporučuje za detoksikaciju jetre.

Biljni čajevi, agrumi Korijen maslačka pomaže jetri da razgradi masti. Zelenim čajem opskrbljujemo organizmu opskrbu antioksidansa poput katehina, važnog spoja za rad jetre. Čaj od ružmarina omogućava poticanje proizvodnje žuči što pomaže u probavi i reducira probleme s jetrom. Agru-

mi, grejpfrut i limun, su još jedan izvor glutationa bogati vitaminom C i antioksidansima. Potiču proizvodnju enzima za detoksikaciju jetre i žuči i poboljšavaju proces čišćenja jetre.

Kurkuma i češnjak, orašasti plodovi Kurkuma je korijen iz Indije koji ima mnoga ljekovita svojstva. Sudjeluje u detoksikaciji jetre potičući proizvodnju žuči i oslobađajući jetrene kanale. Također djeluje na otkrivanje alergija na određenu hranu. Češnjak ima zaštitnu ulogu u detoksikaciji jetre, a sadrži velike količine prirodnih sastojaka poput alicina i selena koji pomažu u čišćenju jetre. Orašasti plodovi su dobar izvor glutationa, omega-3 masnih kiselina koje pomažu jetri da izbaci amonijak, supstancu odgovornu za određene bolesti. Također potiču oksigenizaciju organizma. Eto, savjeti su tu, prionite. (zl)

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija OPĆINA ZAGORSKA SELA

OPĆINSKA NAČELNICA

KLASA: 340-01/23-01/01

URBROJ: 2140-31-22-1 Zagorska Sela, 05.01.2023.

Na temelju članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 84/17.,) i članka 47. Statuta Općine Zagorska Sela („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ br. 9/21.), općinska načelnica objavljuje

NATJEČAJ

za zamjenu nekretnine u vlasništvu Općine Zagorska Sela

1. PREDMET ZAMJENE

Općina Zagorska Sela provodi postupak prikupljanja pisanih ponuda javnim natječajem za zamjenu nekretnina radi stjecanja nekretnine koja predstavlja interes Općine Zagorska Sela u svrhu pronalaska i stjecanja prikladnije ceste na području Općine, umjesto postojeće ceste koja se nalazi na nekretnini koja je Predmetom zamjene. Razlog za raspisivanje ovog javnog natječaja je neprikladnost i dotrajalost postojeće ceste na nekretnini koja je predmetom zamjene.

U zamjenu se nudi dio nekretnine u vlasništvu Općine Zagorska Sela, odnosno nova čestica koja će nastati parcelacijom dijela sljedeće nekretnine:

- k.č.br. 1538/2, k.o. Poljana Sutlanska (NC PSU 003), nerazvrstana cesta, površine 5582 m2, upisane u zk.ul. 980 k.o. Poljana Sutlanska, kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Klanjec.

Po odabiru najpovoljnijeg ponuditelja Općina Zagorska Sela se obvezuje parcelirati navedenu nekretninu na način kako je to prikazano u Prijedlogu parcelacije izrađenog od strane ovlaštenog geodetskog ureda Geotag d.o.o. koji se nalazi u prilogu ovog natječaja.

Predmet zamjene tako će biti novo osnovana čestica koja će nastati parcelacijom dijela gore navedene nekretnine, kako je to opisano u Prijedlogu parcelacije.

Predmetna nekretnina sukladno IV. Izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Zagorska Sela, nalazi se na karti 1B. Korištenje i namjena prostora promet kao lokalne ceste, te je istim predviđeno izmicanje dijela te ceste.

2.OPĆI UVJETI NATJEČAJA

Općina Zagorska Sela za ponuđenu nekretninu u zamjenu potražuje nekretninu na kojoj se nalazi ili se namjerava izgraditi cesta koja će zadovoljavati sve uvjete potrebne da bi nadležno tijelo Općine Zagorska Sela, nakon što na istoj stekne pravo vlasništva, moglo donijeti odluku o davanju navedenoj cesti statusa nerazvrstane ceste, odnosno statusa kakav u trenutku raspisivanja ovog natječaja ima nekretnina u vlasništvu Općine Zagorska Sela koja je predmetom zamjene.

Zamjena nekretnina izvršiti će se na način da će odabrani ponuditelj i Općina Zagorska Sela po odabiru ponuditelja sklopiti Predugovor o zamjeni nekretnina. Kada se za to ispune uvjeti (provede parcelacija nekretnine iz točke 1. ovog natječaja i izgradi cesta na nekretnini Ponuditelja, ako ista već ne postoji), ponuditelj i Općina Zagorska Sela sklopit će Glavni ugovor kojim će ponuditelj dozvoliti Općini Zagorska Sela uknjižbu prava vlasništva na vlastitoj nekretnini koja je predmetom ponude. Prije potpisa Glavnog ugovora odabrani ponuditelj i Općina Zagorska Sela utvrdit će vrijednost svake pojedine nekretnine koja će biti predmetom Glavnog ugovora. Vrijednost nekretnina utvrdit će se po ovlaštenom sudskom vještaku o kojem će se usuglasiti obje ugovorne strane. Trošak sudskog vještaka u potpunosti snosi odabrani ponuditelj. Općina Zagorska Sela će se obvezati odmah po uknjižbi prava vlasništva na nekretnini odabranog ponuditelja, a najkasnije u roku od 2 mjeseca od uknjižbe, donijeti odluku o dodjeljivanju navedenoj nekretnini statusa nerazvrstane ceste i provesti upis istog u zemljišne knjige, te istovremeno za vlastitu novoosnovanu česticu koja je Predmetom zamjene donijeti odluku o ukidanju statusa nerazvrstane ceste, te izbrisati status javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine s te čestice.

Odmah po ispunjenju navedenih obveza, Op-

ćina Zagorska Sela dozvolit će posebnom tabularnom izjavom, koju će bez odgode predati Ponuditelju, uknjižbu prava vlasništva odabranom ponuditelju na nekretnini koja je Predmetom zamjene.

U slučaju da je ponuđena nekretnina veće vrijednosti ili veće površine od Predmeta zamjene, Općina Zagorska Sela neće nadoknađivati ponuditeljima razliku u površini, kao ni vrijednosti nekretnine.

Pravo na sudjelovanje na Natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete za sudjelovanje na Natječaju.

Ponuditelji koji se natječu, moraju po svim osnovama imati podmirene dospjele obveze prema Općini Zagorska Sela do trenutka otvaranja ponuda.

Jamstveni polog za ozbiljnost ponude se ne plaća.

Najpovoljniji ponuditelj dužan je u roku 15 (petnaest) dana od dana izbora pristupiti sklapanju Predugovora o zamjeni, a kada se za to ispune uvjeti iz Predugovora i Glavnog ugovora o zamjeni.

Troškovi poreza na promet nekretnina, ovjere potpisa i prijenos vlasništva snosi odabrani ponuditelj.

3.OBAVEZAN SADRŽAJ PONUDE

Ponuda mora sadržavati:

- Osnovne podatke o ponuditelju (ime i prezime, prebivalište za fizičke osobe/naziv tvrtke i sjedište pravne osobe, preslika osobne iskaznice ili podatke o registraciji za pravne osobe, OIB);

- Oznaku nekretnine koju nudi (broj katastarske čestice, zk. uložak, katastarska općina),

- Dokaz o pravu vlasništva (vlasnički list) neopterećenih nekretnina koje se nude u zamjenu;

- Dokaz o izgrađenoj cesti na nekretnini ili projekt za izgradnju prikladne ceste;

- Pisanu izjavu da se ponuditelj slaže s uvjetima natječaja.

4. DOSTAVA PONUDA I JAVNO OTVARANJE Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Ponuda za zamjenu nekretnina –NE OTVARATI“

Na adresu: OPĆINA ZAGORSKA SELA Zagorska Sela 38 49296 Zagorska Sela

Ponude se predaju neposredno na urudžbeni zapisnik ili putem pošte preporučenom pošiljkom, a krajnji rok za dostavu ponuda je 8 (osmi) dan od dana objave obavijesti o natječaju u „Zagorskom listu“ zaključno do 15,00 sati neovisno o načinu dostave. Obavijest o raspisanom natječaju objavit će se u „Zagorskom listu“ i na internet stranici Općine Zagorska Sela.

Otvaranje ponuda obavit će se 25. siječnja 2023. godine u 12,00 sati u prostorijama Općine Zagorska Sela.

Nepotpune ponude i ponude podnesene izvan utvrđenog roka neće se razmatrati.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja predstavlja najveći interes Općine Zagorska Sela za zamjenu i ispunjava sve uvjete iz ovog natječaja.

Općina Zagorska Sela zadržava pravo ne izabrati niti jednu ponudu, odnosno poništiti natječaj u cijelosti u svako doba bez obrazloženja.

Općinska načelnica Ksenija Krivec Jurak

Posebno božićno raspoloženje i prava glazbena čarolija

RADOBOJ - Povodom božićno-novogodišnjih blagdana, KUD Zagorec Radoboj organizirao je "Božićni koncert" koji se održao u petak, 30.12.2022. godine u Sportskoj dvorani Osnovne škole Side Košutić Radoboj, s početkom u 19 sati. Program koji su izvođači priredili za publiku bio je raznolik, a obuhvatio je najljepše božićne pjesme. Blagdansko događanje započelo je s Puhačkim orkestrom Radboa koji je kroz zvukove svojih instrumenata nagovijestio radost Božićnih blagdana. Na muzičku pratnju Puhačkog orkestra Radboa nadovezale su se Radobojske mažoretkinje svih uzrasta, od najmlađih Osica i Pčelica, pa zatim Juniorki i Seniorki. Atraktivna koreografija, nastala pod vodstvom trenerice Sonje Vukmanić i seniorke Lorene Potočki nikoga u Sportskoj dvorani nije ostavila ravnodušnim. Nastupili su zatim gosti: Puhački orkestar Mrzlo Polje,

afirmirani sastav koji je u 2013. godini proglašen najboljim orkestrom u Krapinsko-zagorskoj županiji, Trass Brass Quintet te Sabina Kunštek uz pratnju Matije Vučkovića. Sve je zaokruženo notama Puhačkog orkestra Radboa uz tradicionale božićne skladbe, ali i suvremene izvedbe popularnih božićnih pjesama, pod vodstvom Kristijana Leša. Prije završetka programa u ime organizatora Božićnog koncerta, predsjednik KUDa Zagorec Radoboj, Robert

Mikša zahvalio se svim izvođačima na sudjelovanju u programu, svima koji su pomogli u organizaciji da se koncert ostvari, kao i svim posjetiteljima koji su popunili Sportsku dvoranu u Radoboju. Na samog početku događaja svim prisutnima obratili su se općinski načelnik, Anđelko Topolovec i predsjednica Općinskog vijeća, Vanja Potočki, zahvalivši se organizatoru i izvođačima te svima zaželjevši sretnu, zdravu i uspješnu 2023. godinu! (zl)

Na temelju čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – službeni pročišćeni tekst i 94/17 – službeni pročišćeni tekst), čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – službeni pročišćeni tekst, 137/15 – službeni pročišćeni tekst, 123/17, 98/19 i 144/20), čl. 36. Statuta Grada Krapine („Službeni glasnik Grada Krapine“ br. 4/09, 3/13, 1/18, 1/20 i 1/21) i čl. 19. Odluke o stjecanju, raspolaganju i upravljanju nekretninama Grada Krapine („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ br. 2/98, „Službeni glasnik Grada Krapine“ br. 5/10), gradonačelnik Grada Krapine raspisuje sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

1) PREDMET NATJEČAJA

Grad Krapina daje u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu Grada Krapine pod oznakom kč.br. 101/1, ukupne površine 3.482 m², upisano u zk.ul.br. 1237, k.o. Škarićevo, opisano kao „ORANICA JAKOPČICA UTRNOVIČKI“. Predmetna nekretnina nalazi se izvan građevinskog područja, u zoni poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene i rubnim dijelom u koridoru lokalne ceste (prešle u nerazvrstane ceste prema NN 44/12).

Zemljište se daje u zakup za razdoblje od 3 (tri) godine, s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Zemljište se daje u zakup u viđenom stanju što isključuje sve naknadne prigovore na stanje i kvalitetu. Početni iznos zakupnine iznosi 92,91 eura godišnje.

2) UVJETI JAVNOG NATJEČAJA

Osobe koje sudjeluju u natječaju dužne su položiti jamčevinu koja iznosi 10 % početnog iznosa godišnje zakupnine, na žiro račun Grada Krapine, IBAN: HR0823400091821100007, otvoren kod Privredne banke, model HR68, poziv na broj 9016-OIB ponuditelja, uz naznaku „jamčevina za zakup zemljišta“. Dokaz o izvršenoj uplati jamčevine (npr. Potvrda banke o izvršenom plaćanju) prilaže se uz ponudu u zatvorenoj omotnici. Pravo podnošenja ponude imaju fizičke i pravne osobe koje po važećim propisima mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske.

3) SADRŽAJ PONUDE

Ponuda mora sadržavati: - OIB, ime, prezime i prebivalište za fizičke osobe, odnosno OIB, naziv i sjedište ponuditelja za pravnu osobu, - presliku važeće osobne iskaznice za fizičke osobe, - izvadak iz sudskog registra (za pravne osobe) ili obrtnog registra (obrtnik), - oznaku nekretnine na koju se ponuda odnosi (broj katastarske čestice, naziv katastarske općine)

- ponuđeni iznos cijene zakupa u eurima (koji ne može biti manji od iznosa navedenog u točki 1. ovog natječaja), - dokaz o uplaćenoj jamčevini, - broj računa na koji će jamčevina biti vraćena ako ponuditelj ne uspije na natječaju, - izjavu da se prihvaćaju svi uvjeti natječaja, - potvrdu o nepostojanju duga prema Gradu Krapini (za fizičke i pravne osobe)

*Napomena:

- Potvrdu o nepostojanju duga izdaje nadležni Upravni odjel Grada Krapine. Uz zahtjev se prilaže upravna pristojba u iznosu od 2,65 eura.

4) DOSTAVA I OTVARANJE PONUDA Rok za dostavu pisanih ponuda je 15 dana od dana objave natječaja u Zagorskom listu, odnosno od 10.1.2023. do 25.1.2023. godine. Natječaj će se objaviti i na službenoj stranici Grada Krapine www.krapina.hr pod rubrikom „Natječaji i javni pozivi“ te na oglasnoj ploči Grada Krapine. Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda provest će nadležno Povjerenstvo u prostorijama Grada Krapine, Magistratska 30, u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje ponuda o čemu se stavlja obavijest na web stranici i oglasnoj

ploči Grada Krapine. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuditelji. Ponude se dostavljaju neposredno ili poštom preporučeno u zatvorenim omotnicama uz naznaku “NE OTVARAJ, natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta“, na adresu: GRAD KRAPINA, Magistratska 30, 49000 Krapina. Kod otvaranja ponuda vodi se zapisnik koji se dostavlja svim prijaviteljima kao obavijest o rezultatima natječaja.

5)

ODABIR NAJPOVOLJNIJE PONUDE

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se prihvatljiva ponuda s najvećom ponuđenom cijenom zakupa. Sudionici natječaja pisanim će putem biti obaviješteni o rezultatima provedenog natječaja te mogu dati prigovor u roku od 8 dana od dana dostave obavijesti o rezultatu natječaja. Zaključak gradonačelnika po prigovoru je konačan. Ako ponude nisu prihvaćene, jamčevina se vraća bez prava na obračun kamata, odnosno ako je ponuda prihvaćena zadržava se i uračunava u zakupninu. Odluku o odabiru najpovoljnije ponude na prijedlog Povjerenstva donosi Gradonačelnik.

6) OBVEZE NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA I ZAKLJUČENJE UGOVORA

Gradonačelnik s najpovoljnijim ponuditeljem sklapa ugovor o zakupu u roku od 15 dana od dana dostave Odluke gradonačelnika o zaključivanju ugovora s odabranim ponuditeljem.

Zakupnina za prvu godinu zakupa plaća se jednokratno u roku 8 dana od dana zaključenja ugovora, a za preostale godine sukladno odredbama ugovora o zakupu.

Ponuditelju koji je odabran za najpovoljnijeg ponuditelja i koji zaključi ugovor o zakupu, uplaćena jamčevina uračunat će se u zakupninu.

Zakupnik snosi i troškove izrade Procjene tržišne vrijednosti zakupa nekretnine koja je predmet zakupa, izrađene od strane ovlaštenog sudskog vještaka za poljodjelstvo i procjenu poljoprivrednog zemljišta. Ostali uvjeti zakupa uređuju se ugovorom.

Ponuditelj koji je Odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja odabran kao najpovoljniji ponuditelj, a ne zaključi Ugovor o zakupu u roku određenom u Odluci, smatrat će se da je odustao od zakupa i gubi pravo na povrat jamčevine.

7) OSTALE ODREDBE

Informacije o natječaju mogu se dobiti u uredovno radno vrijeme (od 7:00-15:00 sati) na broj telefona: 049/301-210 (Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Grada Krapine, Odsjek za imovinsko-pravne poslove).

Grad Krapina zadržava pravo poništiti objavljeni natječaj u cijelosti ili djelomično, u svakoj fazi postupka, bez davanja posebnog obrazloženja i odgovornosti prema bilo kojem od ponuditelja.

KLASA: 944-04/22-01/0001 URBROJ: 2140-1-04-0411-22-3 Krapina, 5.1.2023.

GRAD KRAPINA GRADONAČELNIK

Otkako se smanjio strah od pandemije covida, živnule su aktivnosti umirovljeničkih udruga

HRVATSKO ZAGORJE – Otkako se smanjio strah od pandemije covida, živnule su aktivnosti umirovljeničkih udruga. Tako su članovi udruga iz Bedekovčine, Zlatar Bistrice i Zlatara 29. prosinca dočekali "Novu prije Nove" u restoranu Dobro nam došel prijatel u Mariji Bistrici. Više od 230 sudionika veselilo se ponoćnim kazaljkama na satu, uživajući u svirci "Rajzera" i "tancu" valcera i polki. A čim je počela 2023. Zlatarščani, Mačanci, Belčani i Loborci su se 4. siječnja uputili na adventski Kvarner, jer u nekim sredinama već dva dana poslije uklanjali su se brojni ukrasi s kojima je nestalo i adventsko raspoloženje i atmosfera. Prva je postaja bila bajna Opatija, šetnja "stazom slavnih", fotkanje s kipom Djevojka s galebom u pozadini, šetnja uz more do parka i vile Angiolina gdje su mnogi bili zatečeni ljepotom kamelija u punome cvatu. Tople vremenske prilike pospješile su ranu cvatnju simbola Opatije, jer kamelije cvjetaju potkraj zime. Sljedeća je po-

Penzići na adventskom Kvarneru

staja bilo riječko korzo, gradski toranj koji se trenutno obnavlja i razgled katedrale sv. Vida, zaštitnika Rijeke. Kad se smračilo slijedila je sljedeća impresija – uživanje

na trsatskoj Gradini, osvijetljenoj s više kilometara svjetlećih tijela. Dakako, posjet svetištu Majke Božje Trsatske nije izostao! (Željko Slunjski)

Dovršena Vrtna sjenica – vanjska učionica u PŠ Selnica

'Hvala svima koji su naš san pretvorili u stvarnost'

SELNICA – U velikoj želji da učenicima omoguće predivno mjesto za nastavu na otvorenom te mjesto okupljanja i odmora, u Područnoj školi Selnica, koja spada pod OŠ Marija Bistrica izgrađena je sjenica. Kako kaže ravnatelj škole Dominik Karajić prvo je, u suradnji s roditeljima iz Selnice i DVDom Selnica izgrađena temeljna ploča. - I kada su se stvorili mnogobrojni problemi oko financiranja izgradnje, upornošću i velikim

trudom ostvarili smo naš zacrtani cilj i izborili se za dodatna sredstva. Hvala Tupek graditeljstvu na profesionalnoj i kvalitetnoj izradi naše vrtne sjenice, pedagoginji, učenicima i učiteljicama na ideji i prijavi na projekt Participativni dječji proračun te Osnivaču koji je odobrio i dodijelio sredstva dio sredstva – rekao je ravnatelj Karajić i dodatno zahvalio mještanima koji su svojim donacijama zatvorili financijsku priču. Mještani i rodi-

telji pak zahvaljuju upravo ravnatelju koji svojom upornošću nije dao da se odustane od ovog projekta. ''Nadamo se kako ćemo dobrom suradnjom koju imamo s roditeljima, uspjeti i opremiti sjenicu klupama, kako bi se mogla održavati nastava na otvorenom. Lijepo je biti dio jednog ovakvog zajedništva jer su plod toga ovakvi lijepi objekti. Hvala svima koji su naš san pretvorili u stvarnost – zaključio je Karajić. (Elvis Lacković).

Ur.broj: 02-33/1-2023 St.Toplice, 04.01.2023.

OGLAS/OBAVIJEST

o raspisanom javnom natječaju za davanje u zakup poslovnog prostora Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice

Prostor koji se daje u zakup je ukupne veličine 13,47m2, za djelatnost prodavaonice mješovitom robom i nalazi se na adresi Par Matije Gupca 1, Stubičke Toplice. Javni natječaj raspisan je dana 10.01.2023. godine. Rok za dostavu ponuda je zaključno 25.01.2023. do 12,00 sati.

Ostale informacije mogu se dobiti na email: ravnateljstvo@sbst.hr ili na telefon: 099 835 8113. Cijeli tekst javnog natječaja dostupan je na www. sbst.hr

Specijalna bolnica za medicinsku Rehabilitaciju Stubičke Toplice

Božićno druženje umirovljenika Radobojsko srce 65+ u Vatrogasnom domu u Jazvinama

JAZVINE - U petak, 30. 12. 2022. godine, u Vatrogasnom domu u Jazvinama, održalo se božićnonovogodišnje druženje i zabava umirovljenika Općinske udruge umirovljenika "Radobojsko srce 65+". U blagdanskom ozračju, uz glazbu, družili su se, pjevali, plesali i razmjenjivali uspomene do kasnih sati. Odaziv je bio odličan, a radost, zajedništvo i veselje obilježili su još jedno zajedničko druženje. Božićnom druženju i oproštaju od stare godine prisustvovala

je i predsjednica Općinskog vijeća, Vanja Potočki zajedno s općinskim načelnikom Anđelkom Topolovcem koji su pozdravili sve prisutne, zaželjevši im dobru zabavu i čestit Božić te uspješnu Novu godinu Također, predsjednik Općinske udruge umirovljenika "Radobojsko srce 65+", Ivan Šemnički, u kratkom govoru istaknuo je značajne aktivnosti u godini koja je na izmaku s uvjerenjem da će iduća godina biti još aktivnija i uspješnija. (zl)

Na temelju Odluke Gradonačelnika Grada Zaboka KLASA: 940-05/22-01/002 URBROJ: 2140-6-3/3-22-13 od 17. listopada 2022. godine te Odluke o I. izmjeni Odluke KLASA: 940-05/22-01/002 URBROJ: 2140-6-3/3-22-23 od 08. prosinca 2022. godine Povjerenstvo za prodaju naslijeđenog osobnog automobila raspisuje sljedeći

NATJEČAJ

za prodaju rabljenog osobnog automobila u vlasništvu Grada Zaboka (četvrta objava)

I. Grad Zabok prodaje rabljeni osobni automobil marke Opel, model Astra 1.4 16V, u prometu od 19.12.2000., broj šasije W0L0TGF4815040959, po početnoj cijeni od 1.824,06 kuna / 242,09 EUR (fiksni tečaj konverzije 7,53450).

II. Rok za dostavu ponuda je 8 dana od dana objave natječaja u „Zagorskom listu“. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama na adresu: GRAD ZABOK, Zabok,

ZIVTOV trg 10 s naznakom „ne otvaraj –natječaj za prodaju osobnog automobila“. III. Predmetni osobni automobil prodaje se u stanju „viđeno-kupljeno“. Natječajna dokumentacija dostupna je u Uredu Grada, Zabok, ZIVTOV trg 10, soba br. 7 ili na Internet stranicama Grada Zaboka www. zabok.hr.

GRAD ZABOK

SPECIJALNA BOLNICA

Hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured krapina

Ispostava Donja Stubica

LEGRADMETAL GREDIČAK d.o.o., Oroslavje, Mokrice 249

1 CNC OPERATER (GLODAČ) /CNC OPERATERKA (GLODAČICA) Rok prijave: 29.1.2023

"STOLARIJA ĆUK" vl. Nedjeljko Ćuk, Stubičke Toplice, Obrtnička 4

2 CNC OPERATERA/CNC

OPERATERKE

1 DJELATNIK/DJELATNICA ZA ODRŽAVANJE POGONA

1 LAKIRER - LAKIRERICA / DJELATNIK/DJELATNICA U ZAVRŠNOJ OBRADI

1 POMOĆNI SKLADIŠTAR/ POMOĆNA SKLADIŠTARKA

4 STOLARA/STOLARICE

Rok prijave: 20.1.2023

TERME I SVIJET MASAŽA j.d.o.o., Stubičke Toplice, Toplička 97

1 DJELATNIK/DJELATNICA NA

BAZENSKOJ RECEPCIJI

2 FIZIOTERAPEUTA/MASERAFIZIOTERAPEUTKINJE/MASERKE

2 KOZMETIČARA/KOZMETIČARKE

2 WELLNESS TERAPEUTA/ WELLNESS TERAPEUTKINJE Rok prijave: 3.2.2023

Ljekarne Dogan, Gornja Stubica, Trg Svetog Juraja 10

1 FARMACEUTSKI TEHNIČAR/ FARMACEUTSKA TEHNIČARKA

1 MAGISTRA/MAGISTAR FARMACIJE Rok prijave: 11.1.2023

"VODOLIM" završni radovi u građevinarstvu i trgovina vl. Vanja Brundula, Donja Stubica, Nova Ulica 3a

1 KNJIGOVOĐA/KNJIGOVOTKINJA

6 SAMOSTALNIH INSTALATERA CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE (M/Ž)

4 SAMOSTALNA VODOINSTALATERA/SAMOSTALNE VODOINSTALATERKE

Rok prijave: 22.1.2023

"VODOLIM" završni radovi u građevinarstvu i trgovina vl. Vanja Brundula, Donja Stubica, Nova Ulica 3a

1 VOZAČ/VOZAČICA C KATEGORIJE

Rok prijave: 4.2.2023

TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 31

2 KONOBARA/KONOBARICE

2 KUĆNA MAJSTORA/DOMARAKUĆNE MAJSTORICE/DOMARKE

2 KUHARA/KUHARICE

1 SLASTIČAR/KA / PEKAR/ICA

2 SOBARA/ICE

Rok prijave: 3.2.2023

Dom za starije i nemoćne osobe Presečki, Oroslavje, Milana Prpića 32

3 MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA

3 NJEGOVATELJA/NJEGOVATELJICE

1 SOCIJALNI RADNIK/SOCIJALNA RADNICA (NA POLA RADNOG VREMENA)

1 SPREMAČ/SPREMAČICA

Rok prijave: 31.1.2023

Global Gaming Services d.o.o., Stubičke Toplice, Strmec Stubički 124

1 PROGRAMER/KA - ZAGREB

Rok prijave: 16.1.2023

EKO - FLOR PLUS d.o.o., Oroslavje, Mokrice 180/c

1 RADNIK/RADNICA U

TRANSPORTU NA SPECIJALNOM

KOMUNALNOM VOZILU - KLOŠTAR

IVANIĆ

1 RUKOVATELJ/RUKOVATELJICA

RADNIM STROJEVIMA - STROJAR/ STROJARKA Rok prijave: 31.1.2023

Stolarska zanatska radnja stolarski obrt vl. Mirjana Lisak, Donja Stubica, Golubovečko Naselje 33

2 STOLARA/STOLARICE Rok prijave: 31.1.2023

Ispostava Klanjec

Dom za starije i nemoćne osobe Rezidencija Kastelan, Tuhelj, Bolnička Ulica 2

1 KUHAR/ICA - TUHELJSKE TOPLICE

5 MEDICINSKIH SESTARA/ MEDICINSKIH TEHNIČARATUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 31.1.2023

Ivan Hrvoj, Tuhelj, Bolnička Ulica 13a

1 KUHAR/ICA - TUHELJSKE TOPLICE

1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČARTUHELJSKE TOPLICE

1 SOCIJALNI RADNIK/CATUHELJSKE TOPLICE

Rok prijave: 21.1.2023

Ustanova za zdravstvenu njegu Rezidencija, Tuheljske Toplice, Bolnička c. 2

1 MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIČAR - ZAGREB

1 NJEGOVATELJICA - ZAGREB

1 SPREMAČ/ICA - ZAGREB

Rok prijave: 27.2.2023

Instalacije Stiperski vl. Drago Stiperski, Kraljevec na Sutli, Kapelski Vrh 53

1 MONTER/KA CJEVOVODAZAGREB

1 POMOĆNI/A MONTER/KA CJEVOVODA - ZAGREB Rok prijave: 13.1.2023

VRELEJ d.o.o., Klanjec, Milčićeva 8 1 POMOĆNI GRAĐEVINSKI RADNIK/CA Rok prijave: 3.2.2023

TERME TUHELJ d.o.o., Tuhelj, Ljudevita Gaja 4

1 VODITELJ/ICA SLASTIČARNE Rok prijave: 15.1.2023

Ispostava Krapina

SIMPRO Industriemontage d.o.o., Krapina, Gornja Pačetina 10

2 BRAVARA/BRAVARICENJEMAČKA

2 ELEKTRIČARA/ELEKTRIČARKENJEMAČKA

Rok prijave: 15.1.2023

ZAGORJE KONCEPT d.o.o., Krapina, Velika Ves 110A

1 ČISTAČ/ČISTAČICA

Rok prijave: 17.1.2023

MARIJA MODNA ODJEĆA obrt za proizvodnju i trgovinu vl. Josip Smiljanec, Đurmanec, Donji Macelj 95B

1 KNJIGOVOĐA/TKINJARAČUNOVOĐA/TKINJA

2 ŠIVAČA/ŠIVAČICE

Rok prijave: 27.1.2023

SKRB ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući, Gornje Jesenje, Lužani Zagorski 23

2 MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA

ZA POSLOVE NJEGE U KUĆI

Rok prijave: 31.1.2023

K. Š. Đalskoga 4 49000 KRAPINA www.hzz.hr

M. I. HRŠAK d.o.o., Krapina, Frana Galovića 17

5 MONTERA/KI

Rok prijave: 16.1.2023

Udruga distrofičara Krapina, Gornje Jesenje, Gornje Jesenje 45 1 OSOBNI/NA ASISTENT/ICAHRAŠĆINA

Rok prijave: 31.1.2023

Ugostiteljstvo, trgovina i usluge "TRICA" vl. Ivan Konjić, Krapina, K. Š. Đalskog 3

1 POMOĆNI KUHAR/POMOĆNA KUHARICA

Rok prijave: 31.1.2023

Osnovna škola Antuna Mihanovića Petrovsko, Petrovsko, Petrovsko 58 1 POMOĆNIK/CA U NASTAVISLATINA SVEDRUŠKA

Rok prijave: 12.1.2023

CIPRO d.o.o., Krapina, Lepajci 4a 1 PRODAVAČ - AGRONOM/ PRODAVAČICA - AGRONOMKA U POLJOPRIVREDNOJ LJEKARNIVIDOVEC

Rok prijave: 2.2.2023

KERAMIX d.o.o., Krapina, Polje Krapinsko 99/A

1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA

Rok prijave: 15.1.2023

'HRVATSKI CRVENI KRIŽ' GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA

KRAPINA, Krapina, Frana Galovića 7d

30 RADNICA ZA POMOĆ U KUĆI

Rok prijave: 10.1.2023

MB-TRANSGRADNJA d.o.o., Krapina, Kralja Petra Svačića 20

1 VODITELJ/ICA RADOVA

Rok prijave: 22.1.2023

Ispostava Pregrada

KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka Tepeša 8

3 BRAVARA/ICE KOVINSKIH KONSTRUKCIJA - NJEMAČKA

3 ELEKTRIČARA/KE - NJEMAČKA Rok prijave: 22.1.2023

KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka Tepeša 8

3 MONTERA/KE VENTILACIJENJEMAČKA

Rok prijave: 31.1.2023

ALATI STUHNE d.o.o., Pregrada, Valentinovo 8/2

1 DJELATNIK/CA NA RUČNOJ

OBRADI

2 RADNIKA/CE NA STROJNOJ OBRADI METALA (CNC OPERATERA/ KE)

Rok prijave: 31.1.2023

Dom za odrasle osobe Bidružica, Desinić, Ivanić Desinićki 30

1 EKONOM/KA

1 POMOĆNI RADNIK/CA U KUHINJI Rok prijave: 12.1.2023

Dom za odrasle osobe Bidružica, Desinić, Ivanić Desinićki 30

1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR

1 STRUČNI RADNIK/CA I.VRSTESOCIJALNI RADNIK/CA Rok prijave: 11.1.2023

ELKOP PROJEKT d.o.o., Pregrada, Ulica baruna O enfelsa 6

3 ELEKTROINSTALATERA/KEELEKTROMONTERA/KE Rok prijave: 31.1.2023

BDF SERVIS d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 107/4

2 ELEKTROTEHNIČARA/KE ZA PROCESNU TEHNIKU Rok prijave: 13.1.2023

JAGER GRADITELJSTVO d.o.o., Hum na Sutli, Klenovec Humski 17/3

8 KONOBARA/ICA - MURTER

10 KUHARA/ICA - MURTER

2 KUHARA/ICE MAJSTORA/ICEMURTER

2 KUHARA/KUHARICE - MURTER

3 RECEPCIONARA/KE - MURTER

8 SERVIRA/KE / POMOĆNA KONOBARA - MURTER

3 SOBARA/ICE - MURTER

5 SOBARA/ICA - MURTER

1 VODITELJ/ICA (MANAGER) HOTELA COLENTUM - MURTER Rok prijave: 31.1.2023

OKIROTO d.o.o., Pregrada, Janka Leskovara 36

4 OPERATERA/KE ROTOLIJEVA Rok prijave: 31.1.2023

PEKARA KLASEK obrt za pekarstvo vl. Veljko Podboj i Mario Podboj, Desinić, Ratkajeva ulica 30

1 POMOĆNI PEKAR/ICA Rok prijave: 31.1.2023

REZIDENCIJA ŠTROK d.o.o., Desinić, Put Veronike Desinićke 1A

1 POMOĆNI/A RADNIK/CA Rok prijave: 27.1.2023

Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli, Hum na Sutli 152/1

1 POMOĆNIK/CA U NASTAVI Rok prijave: 10.1.2023

MINI MLJEKARA - VERONIKA d.o.o., Desinić, Put Matije Gupca 5

2 PRODAVAČA/ICE - ZAGREB

Rok prijave: 16.1.2023

DW Reusables Hum dd, Hum na Sutli, Hum na Sutli 123

5 RADNIKA/CA U PROIZVODNJI

2 TEHNOLOGA/INJE PROIZVODNJE

2 VODITELJA/ICE PROIZVODNJE

NA SMJENI

Rok prijave: 22.1.2023

BKL PROM obrt za prijevoz vl. Kristina Lupinski, Hum na Sutli, Lupinjak 16

1 VOZAČ/VOZAČICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA Rok prijave: 16.1.2023

Autoprijevoz "Špoljar" vl. Robert Špoljar, Hum na Sutli, Mali Tabor 83/2

1 VOZAČ/ICA TERETNOG VOZILA U MEĐUNARODNOM TRANSPORTU Rok prijave: 3.2.2023

Ispostava Zabok

PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G

1 ADMINISTRATOR/ ADMINISTRATORICA REKLAMACIJA

2 BRAVARA/BRAVARICE

2 BRUSAČA/BRUSAČICE

1 CNC OPERATER/OPERATERKA

2 CNC POSLUŽITELJA/ POSLUŽITELJICE

1 MAJSTOR/MAJSTORICA ODRŽAVANJA

1 MONTER/MONTERKA U PROIZVODNJI

2 RADNIKA/RADNICE NA LINIJI ZA PLASTIFIKACIJU

1 STOLAR/STOLARICA

1 STOLAR/STOLARICA POČETNIK/ CA

mala burza radnih mjesta

4 TAPETARA/TAPETARKE

1 ZAVARIVAČ/ZAVARIVAČICA Rok prijave: 16.1.2023

"CHEMO-ZABOKY" trgovina, ugostiteljstvo, pekarnica vl. Božidar Tkalčević, Zabok, Ulica Baltazara Zabokya 1 1 ČISTAČICA/ČISTAČ

1 KONOBAR/KONOBARICA

1 RADNIK/ICA NA FAST FOODU Rok prijave: 31.1.2023

VALPOVKA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Ciglenica Zagorska 104

1 DIPLOMIRANI INŽENJER/ DIPLOMIRANA INŽENJERKA

AGRONOMIJE - OROSLAVJE Rok prijave: 2.2.2023

LA-RO PROMET d.o.o., Bedekovčina, Pustodol Orehovički 1/B

2 DJELATNIKA/CE ZA TEHNIČKE PRATNJE Rok prijave: 17.1.2023

LA-RO PROMET d.o.o., Bedekovčina, Pustodol Orehovički 1/B

1 VOZAČ/ICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA Rok prijave: 27.1.2023

ABI - ELEKTRO j.d.o.o., Sveti Križ Začretje, Ciglenica Zagorska 63 1 ELEKTROINSTALATER/ ELEKTROINSTALATERKA Rok prijave: 30.4.2023

NETEKO d.o.o., Zabok, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog 4 4 INSTALATERA/INSTALATERKE FOTONAPONSKIH SUSTAVA Rok prijave: 25.1.2023

NETEKO d.o.o., Zabok, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog 4

2 POMOĆNA MONTERA/ MONTERKE FOTONAPONSKIH SUSTAVA Rok prijave: 18.1.2023

CAKOL PROJEKT d.o.o., Zabok, Ulica Matije Gupca 74

2 KONOBARA/KONOBARICEBARMENA/BARMENICE Rok prijave: 10.1.2023

Logopedski kabinet Kiki d.o.o., Sveti Križ Začretje, Vrankovec 8

2 MAG. LOGOPEDA/INJE Rok prijave: 27.1.2023

Ljekarna Jadranka Šoštarić, mr.pharm., Krapinske Toplice, Antuna Mihanovića 3b

1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE Rok prijave: 31.1.2023

OPREMA ŠPOLJAR d.o.o., Zabok, Gubaševo 31a

1 POMOĆNI RADNIK/RADNICA

KOD IZRADE TENDI I CERADI Rok prijave: 19.1.2023

"JOSIP PLEŠKO" obrada metala i trgovina vl. Davor Pleško, Zabok, Gubaševo 2a

4 POMOĆNIH RADNIKA/RADNICA

U PROIZVODNJI Rok prijave: 31.1.2023

Pekara "KAJ" vl. Pjeter Lekaj, Sveti Križ Začretje, Trg hrv. kraljice Jelene 1

1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA Rok prijave: 28.1.2023

STIR UP d.o.o., Zabok, Ulica Matije Gupca 64

1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA Rok prijave: 10.1.2023

MEDITEX d.o.o., Zabok, Grabrovec 165

1 PRODAJNI PREDSTAVNIK / PREDSTAVNICA ZA ISTRU I PRIMORJE - RIJEKA

3 RADNIKA/RADNICE U PROIZVODNJI Rok prijave: 17.1.2023

Dom za starije i nemoćne osobe Leonardo, Zabok, Gajeva 13

1 RAVNATELJICA / RAVNATELJ USTANOVE SOCIJALNE SKRBI - PRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE (ZABOK) Rok prijave: 28.5.2023

ZAGORSKI DVORAC DVA d.o.o., Krapinske Toplice, Gregurovec 5 2 RECEPCIONARA / RECEPCIONARKE - ZABOK Rok prijave: 15.1.2023

MDK GRAĐEVINAR d.o.o., Veliko Trgovišće, Dubrovčan 3B 1 RUKOVATELJ/ICA TORANJSKOM DIZALICOM - KRANOM Rok prijave: 18.1.2023

Obiteljski dom Pernjek, Krapinske Toplice, Ulica Škrnik 5 1 SOCIJALNI RADNIK/RADNICA Rok prijave: 31.1.2023

PRO RIDE LOGISTIKA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Ivana Kukuljevića Sakcinskog 6 1 VOZAČ/VOZAČICA C+E Rok prijave: 4.2.2023

Ispostava Zlatar Dječji vrtić Mačići, Mače, Mače 84E 1 ODGOJITELJ/ICA PREDŠKOLSKE DJECE 1 ODGOJITELJ/ICA PREDŠKOLSKE DJECE

Rok prijave: 11.1.2023

Pekarna i trgovina "VIKI" vl. Pjeter Gerguri, Zlatar, Trg Slobode 23 1 ČISTAČ / ČISTAČICA

Rok prijave: 3.2.2023

CLEAN AF obrt za usluge čišćenja vl. Silvio Soić, Zlatar, Ladislavec 12 1 ČISTAČ/ICA - ZAGREB

Rok prijave: 31.1.2023

Dječji vrtić Miholjček, Mihovljan, Mihovljan 49D

1 ODGOJITELJ/ICA PREDŠKOLSKE

DJECE

Rok prijave: 11.1.2023

Općinski sud u Zlataru, Zlatar, Trg slobode 14a

1 OVLAŠTENI/NA

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI/NA REFERENT/ ICA - KRAPINA

Rok prijave: 11.1.2023

RECUBO j.d.o.o., Zlatar, Ksavera Šandora Đalskog 8

3 RADNIKA/CE NA ŠTEPEKSU

3 ŠIVAČA/ICE

Rok prijave: 2.2.2023

GOGO - BUS d.o.o., Hrašćina, Maretić 3

3 VOZAČA/ICE AUTOBUSAZAGREB

Rok prijave: 12.1.2023

Općina Hrašćina, Hrašćina, Trgovišće 23c

10 ŽENA ZA POMOĆ U KUĆI

Rok prijave: 13.1.2023

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Vrste rodnih grančica kod jabuka

Za visoki urod prve klase jabuke potrebna je redovita obnova rodnog drveta. Kod rezidbe treba voditi brigu da u krošnji ima dovoljan broj grana koje rastu i koje su ostavljene neprikraćene kako bi u narednoj godini razvile pupove. Kada se kod rezidbe orežu sve jednogodišnje grane prekinut je ciklus stvaranja novih rodnih grana i time se voćka uvodi u početak alternativne rodnosti. Sve grančice u krošnji jabuke dijele se na rodne i nerodne. Rodne grančice kod jabuke imaju rodne pupove koji su znatno krupniji i zaobljeniji od nerodnih pupova kojih ima više različitih vrsta, a međusobno se značajno razlikuju po krupnoći. Za uspješnu rezidbu treba znati razlikovati cvjetne i cvatne (generativne) od lisnih (vegetativnih) pupova ali isto tako i grančice na kojima ti pupovi rastu. Rodni pupovi formiraju se u vegetacijskoj sezoni koja prethodi onoj u kojoj će od njih nastati plodovi, s tim što se plodovi ne formiraju iz svih začetih pupova. Neke sorte čak formiraju pupove po principu slučajnosti i rijetko zameću veliki broj pupova tijekom godine visoke rodnosti. U svakom slučaju, pupovi iz kojih će se formirati plodovi u narednoj sezoni postaju vidljivi prije kraja zime. Pupovi se javljaju samo na dvogodišnjim ili trogodišnjim rodnim grančicama koje nisu deblje od olovke. Prvo što treba napraviti kada priđemo voćki je da procijenimo koliko ima na njoj rodnih pupova, odnosno rodnih grančica i to koje vrste rodnih grančica dominiraju. To ovisi od više faktora poput primjenjene agrotehnike i prirodnih uvjeta rasta ali je utjecaj sorte na karakteristike rodnosti i

vrste grančica također vrlo važan. Kod jabuke se najčešće sreću slijedeće vrste rodnih grančica: Štrljak je rodni izboj najbolje kvalitete, duljine je 2 do 5 cm i na vrhu nosi mješoviti pup. U osnovi ovog pupa su nabori u vidu prstenova koji predstavljaju ožiljke listova. Ova vrsta rodnih grančica kod nekih sorti predstavlja glavnu vrstu. Stapka je kratak, jednogodišnji izboj duljine dvadesetak i više cm. Na vrhu nosi mješoviti pup, dok su postrani pupovi vegetativni. Kod nekih vrlo rodnih sorti jabuke ( naprimjer sorte Zlatni delišes) često se javljaju na njima i bočni rodni pupovi pri vrhu grančice. Stapke su tanke i lako savitljive. Kod nekih sorti (Gloster, Melrose, Prima i dr.) obilnost rađanja ovisi u dobroj mjeri od količine ovih grančica, pa ih treba ostavljati u većem broju, posebno u donjem djelu krošnje. Pojedinih godina one mogu biti osnovni nosioci rodnosti. Plodnjak je rodni izboj koji se razvija iz tkiva izboja koji se nalazi neposredno uz peteljku ploda. Plodnjak je mesnata masa koja se javlja na grančici nakon berbe plodova. On nosi elemente koji su sposobni dati plodove ali

su plodovi iz plodnjaka obično lošije kvalitete od ploda sa štrljka ili stapke. Pršljenasto rodno drvo se oblikuje kroz nekoliko godina razgranavanjem stapki, nerodnih štrljaka i plodnjaka. Dugi jednogodišnji izboj na određenim sortama (Jonathan, Golden Delicious) može biti rodan. To su izboji duži od 50 centimetara. U godinama sa malo rodnih grančica ovi izboji mogu biti interesantni jer u gustim nasadima i u vršnom dijelu krošnje upravo oni osiguravaju minimum roda. Kod dugih jednogodišnjih izboja rodni se pupovi najčešće nalaze bočno, ali su mogući i na vrhu. Posebno je važno njihovo prisustvo kod mladih voćaka. Sve ove kategorije rodnih grančica u nepovoljnim uvjetima uzgoja i pri lošoj agrotehnici mogu biti nerodne i obrnuto. Rodni pupovi kod jabuke su mješoviti jer se iz njih razvija lišće, novi prirast i cvjetovi. Vrlo značajno sa praktičnog gledišta je da se rodni pupovi kod jabuke formiraju u prethodnoj godini. Uvijek treba imati u vidu da se najbolji rod kod jabuke dobije ako se rodne grančice nalaze na dvogodišnjim, eventualno trogodišnjim nosačima grančicama.

Ugradnja sustava za stabilizaciju Gupčeve lipe

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Tekuće željezo 1 l 4,25 €

Univerzalno gnojivo 1 l 5,04 €

Sil flock-bistrilo za vino 250 ml 3,32 €

Javna ustanova Zagorje zeleno u suradnji s tvrtkom Urbani šumari redovito provodi mjere održavanja i njege stabla Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici. Radi sprečavanja širenja truleži, stablo je tretirano sa preparatom na bazi gljive Trichoderma harzianum. Svrha tretiranja je zaustavljanje djelovanja gljiva truležnica i prodiranja daljnje truleži u drvno tkivo. Preparat također podiže imunitet stabla, potiče razvoj prirodnih antibiotika unutar stabla i pospješuje razvoj korijena, čime stablo postaje stabilnije i lakše se opskrbljuje hranjivima i vodom iz tla. Usluga se raspoređuje na 4 tretmana u 1 godini. U prosincu prošle godine, Gupčeva je lipa nakon 60 godina, dobila nove obruče, modernije od prijašnjih, ali što je važnije i sigurnije za njezino deblo u smi-

slu stvaranja štete. Naime, stari su obruči tokom godina urasli u njezino deblo, stoga ih na nekim manjim dijelovima nije bilo moguće odstraniti. Novi sustav stabilizacije sastoji se od sajli i drvenih podmetača kako bi se spriječilo ponovno urastanje metala u koru. Sustav je podesiv što znači da će se sajla moći podešavati kako će stablo rasti i širiti se.

Gupčeva lipa jedini je živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine, a pod njom je, prema narodnoj predaji, seljački vođa Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike.

Visoka je 9 m, opseg debla iznosi 4,90 m, prsni promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost. Proglašena je spomenikom prirode 1957. godine.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Furnir mirniji u uzbudljivoj završnici

Tomislav Zrinšćak FOTO: Mladen Ban ZABOK

Uuzbudljivoj završnici Furnir je slavio na gostovanju kod Zaboka rezultatom 65:61. Zasluženo. Gosti su bili mirniji u odlučujućim trenutcima, igrali su odličnu obranu, a u napadu su imali odličnog Holingswortha, što je na kraju i presudilo pobjednika. Gosti su bolje otvorili utakmicu. Pod košem je bio nezaustavljiv Bošnjak, da bi nakon trice Vidovića u 6. minuti na semaforu stajalo 8:15, što je Kujundžića natjeralo na prvu minutu odmora. Zabok je odgovorio serijom od 5:0 (13:15), a nakon ubačaja Bjelanovića prva je četvrtina završila rezultatom 13:17. Zabočani su u prvoj četvrtini ispalili deset trica, a pogodili samo jednu. U 14. minuti Zabok je poveo (21:20), nakon što je Lukačić pogodio jedno od dva slobodna bacanja. Ostatak četvrtine protekao je u ravnopravnoj igri, a na „veliki odmor“ otišlo se rezultatom 31:29, uz 11 koševa Črnjevića u redovima Zaboka i 9 Bošnjaka kod gostiju. Treća četvrtina protekla je u dosta rastrganoj igri i puno grešaka s obje strane. Zabok je u nekoliko navrata uspio stići do pet koševa viška, ali uporno gosti minutu prije kraja preko Holingswortha dolaze u minimalno vodstvo (49:50). No Zabok u posljednjoj minuti tricom Buljevića i koš-faulom Garretta dolazi do pet koševa viška (55:50) na ulazu u zadnjih deset minuta igre. U 33. minuti raspoloženi Holingsworth je s linije slobodnih bacanja vratio stvari na početak (57:57), a u idućem napadu Bošnjak je iz kontre zakucao za novo vodstvo gostiju (57:59), na što je Kujundžić reagirao minutom odmora. Minutu i deset sekundi prije kraja Perović pogađa za 61:61. Na drugoj strani Holingworth pogađa oba slobodna bacanja za 61:63. Samo 30 sekundi prije kraja utakmice Perović promašuje dvicu, a Luakčić radi prekršaj na Holingsworthu koji 13 sekundi prije kraja pogaša oba slobodna bacanja za konačnih 61:65 i zasluženu pobjedu gostiju. Kod Zaboka najefikasniji je bio Luka Tomas koji je postigao 13 koševa uz 7 skokova i 6 asistencija. Buljević nije bio na svojoj razini, ali je utakmicu završio na 12 koševa, dok je kapetan Črnjević odigrao vrlo dobru partiju uz 11 koševa i 9 skokova. Unatoč double-double učinku od 10 koševa i 10 skokova, Marko Perović kao i Buljević i Garrett nije bio na svojoj standardnoj razini. Goste je predvodio sjajni Taveion Holingsworth koji je upisao 25 koševa, 12 skokova i 6 asistencija uz valorizaciju 37. Odličan je bio i Matej Bošnjak koji je upisao 15 koševa i 8 skokova.

U srijedu gostovanje kod Alkara, u nedjelju stiže Šibenka

Ovim porazom Zabok si je dodatno zakomplicirao situaciju oko opstanka u ligi, no vremena za tugovanje nema. Već u srijedu će Zabok put Sinja gdje ga pobjedom protiv Gorice u produžetku (93:101) čeka „osokoljeni“ Alkar kojem je u pri-

jelaznom roku pristupio Lovre Bašić, a koji se pokazao sjajnim pojačanjem. U pobjedi protiv Gorice upisao je 19 koševa uz čak 15 asistencija i 7 skokova. Odlični su u toj pobjedi bili i „bivši Zabočani“ Imran Polutak s 26 koševa i 9 skokova i Šime Lovre Lisica s 15 koševa. Tako da Zabok u Sinju ne čeka nimalo lak zadatak. Već u nedjelju Zabok će na svom parketu dočekati Šibenku koja je najugodnije iznenađenje prvenstva, no neugodno je iznenadila sve prilično lakim porazom kod Dinama od 24 koševa razlike (89:65). Posebno će protiv Zaboka biti motivirani Patrik Jambrović i Srđan Brocić, koji su „žuti“ zabočki drese zamijenili „narančastim“Šibenke, a svakako će velika opasnost prijetiti od kapetana Paić i talentiranog Pleadina.

Domagoj Kujundžić

Zabok:

“Napad nam je od početka bio loš. Nismo imali odgovor na njihovo preuzimanje. Napadali smo na krivi način, s puno driblinga, lopta nam je bila spora. Utakmica je bila otvorena do kraja, mogli smo i mi dobiti, ali napad nam zaista nije bio na potrebnoj razini“.

Jeronimo Šarin

Furnir:

“Radili smo dva tjedna na tome kako da u obrani budemo na razini da možemo dobiti ovu utakmicu. Zabok je bio u naletu ali smo uspjeli dobiti utakmicu gdje napadački nismo bili na nivou, ali je obrana bila odlična i na kraju smo upisali važnu pobjedu s kojom držimo šesto mjesto. Vjerujem kada u napadu budemo učinkovitiji da će onda i naša igra biti još bolja i za puno jače suparnike. Želim svu sreću Zaboku, ovaj grad i ovaj klub zaslužuju prvoligaša i nadam se da s obzirom na kvalitetu ljudi koji vode klub zadržati taj status”.

ZABOK – FURNIR 61:65

(13:17, 18:12, 24:21, 6:15)

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 400, SUCI: Jovović, Reić i Barišić.

ZABOK: Martinko, Stojanović, Tomić, Buljević 12 (3-3), Lukačić 4 (1-2), Črnjević 11, Stipaničev, Tomas 13 (22), Perović 10 (2-2), Antonić, Garrett 9 (1-1), Jacović 2. TRENER: Domagoj Kujundžić

FURNIR: Kuzmanović 2, Holingsworth 25 (8-8), Jurić, Vidović 7 (2-2), Kalajžić 3, Nazor, Savić 6 (1-1), Bjelanović 2, Bošnjak 15 (1-2), Karahodžić 3, Paponja 2. TRENER: Jeronimo Šarin

SLOODNA BACANJA: Zabok: 9/10 (90%); Furnir: 12/13 (92%)

DVICA: Zabok: 20/40 (50%); Furnir: 19/47 (40%)

TRICA: Zabok: 4/26 (15%) (Buljević, Lukačić, Črnjević, Tomas); Furnir: 5/24 (20%) (Holingsworth, Vidović, Kalajžić, Savić, Karahodžić)

SKOKOVI: Zabok: 43 (34+9) (Perović 10, Črnjević 9, Tomas 7, Buljević 6, Garrett 4, ...); Furnir: 43 (32+11) (Holingsworth 12, Vidović 8, Bošnjak 8, Paponja 5, ...)

ASISTENCIJE: Zabok: 11 (Tomas 6, ...); Furnir: 14 (Holingsworth 6, Vidović 3, Paponja 3, ..)

VALORIZACIJA: Zabok: 65 (Tomas 22, Črnjević 16, Perović 15, ...); Furnir: 76 (Holingsworth 37, Bošnjak 16, ...)

Ostali rezultati 13. kola: Gorica – Alkar 93:101 p Cedevita junior – Bosco 97:62 Dinamo-Zagreb – Šibenika 89:65 Split – DepoLink Škrljevo 89:70 Zadar – Cibona (odgođeno)

Poredak:

1. Cibona 23 (+171) (-1) 2. Split 23 (+108)

Šibenka 22 (+10)

Cedevita junior 22 (+119)

Zadar 22 (+143) (-1)

Furnir 20 (-16)

Dinamo-Zagreb 19 (-36) 8. Alkar 17 (-67) 9. ZABOK 16 (-95) 10. DepoLink Škrljevo 16 (-114) 11. Bosco 16 (-157) 12. Gorica 15 (-66)

Parovi 14. kola: Alkar – ZABOK (srijeda 11.01.2023 u 18 sati)

Furnir – Split DepoLink Škrljevo – Zadar Cibona – Cedevita junior Bosco – Dinamo-Zagreb Šibenka – Gorica

Parovi 15. kola: ZABOK – Šibenka (nedjelja 15.01.2023. u 18 sati) Alkar – Furnir Gorica – Bosco Dinamo-Zagreb – Cibona Cedevita – DepoLink Škrljevo Zadar - Split

antonio črnjević

U Zaboku odigrano izdanje malonogometnog turnira „Zagorje All star“

Momčad Ke-te mont/Domi-Lea skinula s trona

Forgebit i osvojila drugo izdanje 'Zagorje All stara'

DUBRAVA ZABOČKA - U organizaciji NK Rudar Dubrava Zabočka u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku odigrano je 2. izdanje malonogometnog turnira „Zagorje All star“. Kao i prošle godine, turnir je opravdao sva očekivanja, a promjena koncepta bila je puni pogodak. Zabočkim parketom su prodefilirali svi ponajbolji zagorski hakleri, viđen je odličan i zanimljiv mali nogomet. Pobjednik turnira je momčad KE-TE MONT/ DOMI-LEA koja je u uzbudljivom finalu nakon izvođenja sedmeraca savlada prošlogodišnjeg pobjednika, Forgebit, rezultatom 3:1, nakon što su u regularnom dijelu mreže mirovale. Zanimljivo je da je u dijelu turnira koji se odigravao po skupinama Forgebit bio bolji protiv pobjedničke momčadi i slavio je rezultatom 2:1. Isto tako zanimljivo je da je od polufinala postignut do kraja turnira postignut samo jedan pogodak iz igre, što najbolje govori o izjednačeno-

Rezultati, grupni dio:

Forgebit – CB Lug&TG Lež 3:1

Kamen Kučiš – Savanna 0:1

DA-MA koža – Ke-te mont/Domi-Lea 1:3

Gora transport – McClean-Renkey 1:2

Forgebit – DA-MA koža 3:0

Gora transport – Kamen Kučiš 5:2

CB Lug&TG Lež - Ke-te mont/Domi-Lea 1:1

McClean-Renkey – Savanna 2:1

CB Lug&TG Lež – DA-MA koža 1:4

McClean-Renkey – Kamen Kučiš 3:1

Forgebit – Ke-te mont/Domi-Lea 2:1

Gora transport – Savanna 3:0

sti momčadi koje su se tamo našle. Treće mjesto pripalo je momčadi McClean-Renkey koja je nakon izvođenja sedmeraca nadvisila momčad Gora transport rezultatom 5:4. Iz pobjedničke momčadi dolazi nam i najbolji igrač, Karlo Stiperski, s četiri pogotka najbolji je strijelac bio Martin Hruševar iz momčadi Gora transport, dok je za najboljeg vratara proglašen Zoran Mihovilić iz momčadi Forgebit. Pobjednička momčad je uz medalje i pehar dobila i prijelazni pehar. Najboljim momčadima i pojedincima nagrade su dijelili predsjednik NS KZŽ Stjepan Merkaš, predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaboka Dragutin Črnjević i trenerica u Školi nogometa Zabok, Maja Gregurić. Svojevrsni domaćin i voditelj programa bio je idejni začetnik ovog turnira, Mario Videk. Rudar DZ se još jednom pokazao odličnim domaćinom, a pred ovim je turnirom, sigurni smo, svijetla budućnost. (tz)

FINALE: Forgebit – KE-TE mont/Domi-Lea 1:3 p

Konačni poredak:

1. KE-TE MONT/DOMI-LEA (Jurica Šoštar, Filip Šoštar, Tin Gregurić, Ivan Jazbec, Dario Frinčić, Karlo Stiperski, Eugen Ciban, Luka Ružak, Antonio Hržina, Leon Jadek)

2. Forgebit (Zoran Mihovilić, Tihomir Vančina, Nikola Lešković, Karlo Deak, Patrik Turk, Vinko Kotarski, Hrvoje Bezjak, Matija Drempetić, Vid Kotarski)

3. McClean-Renkey (Dario Bobek, Matija Bobek, Jakov Videk, Florian Videk, Luka Gajski, Goran Dlesk, Nikola Bobek, Dubravko Vujica, Robert Kuharić, Marko Kanceljak)

4. Gora transport

(Damir Družinec, Filip Merlin, Marko Šlogar, Marko Nemčić, Marko Mlinarić, Petar Boronjek, Karlo Frtalj, Tomislav Đurek, Karlo Gorički, Martin Hruševar, Luka Potočki, Ivan Bosec)

Najbolji pojedinci

ZAVRŠNICA

Polufinale

Forgebit – Gora transport 1:0

Najbolji igrač: Karlo Stiperski (KE-TE mont/Domi-Lea)

Najbolji strijelac: Martin Hruševar – 4 pogotka (Gora transport)

Najbolji vratar: Zoran Mihovilić (Forgebit)

pobjednička momčad ke-te mont - domi-lea

forgebit

zoran mihovilić, karlo stiperski i martin hruševar

stjepan merkaš i jurica šoštar

Tomislav Zrinšćak FOTO: NS KZŽ ZABOK

Uorganizaciji NS KZŽ u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održana je završnica Dvoranskog prvenstva NS KZŽ za mlađe dobne kategorije. Na ovom hvalevrijednom i odlično organiziranom natjecanju nastupilo je 144 momčadi u 6 dobnih kategorija (juniori, kadeti, pioniri, mlađi pioniri, limači i zagići), a odigrane su čak 224 utakmice na kojima je postignuto 353 golova. Brojke su to vrijedne svakog respekta. Krenimo redom. U konkurenciji juniora nastupila je 21 momčad i odigrane su 33 utakmice. Najviše uspjeha imala je Mladost Z II koja je u finalu s 2:1 bila bolja od Zagorca KR, dok je u utakmici za treće mjesto Radoboj s 1:0 slavio protiv Gaja. Imalo se tu zaista puno toga za vidjeti, bilo je tu puno nogometaša koji već uspješno oblače seniorske dresove. Iz redova pobjednika stigli su nam i najbolji igrač Dino Ocvirek i i najbolji strijelac Niko Škrlec s 9 golova, dok je za najboljeg vratara proglašen Marko Mikuš iz Zagorca KR. U konkurenciji kadeta gledali smo zabočko klupsko finale, a Mladost Z I je s 3:0 slavila protiv Mladosti Z II, dok je u utakmici za 3. mjesto Pregrada s 1:0 bila bolja od Tondacha. Iz pobjedničke momčadi stižu nam i najbolji igrač Gabrijel Kolar-Kovačić i najbolji vratar Leo Sinković, dok je najbolji strijelac s 9 golova Hrvoje Habajec iz Zagorca KR. U konkurenciji kadeta nastupilo je 11 momčadi i odigrana je 21 utakmica. U konkurenciji pionira nastupilo je 27 momčadi i odigrana je 41 utakmica. U onoj finalnoj Zagorec KR je bio spretniji i uspješniji protiv Mladosti Z poslije izvođenja penala s 2:0, nakon što su u regularnom dijelu mreže mirovale. Treće mjesto pripalo je Zagorcu KR III koji je s 1:0 nadmašio Pregradu. Iz redova pobjednika dolaze nam najbolji strijelac s 10 golova Borna Đurek i najbolji vratar Marko Hučić-Žukina, dok je za najboljeg igrača proglašen Timotej Gregurić iz Mladosti Z. Najviše momčadi, 33, nastupilo je u konkurenciji mlađih pionira, gdje je uključujući i završnicu odigrano 47 utakmica. U finalu je Mladost Z I slavila s 3:2 protiv Ivančice, dok je u utakmici za treće mjesto Sloga II nakon penala slavila protiv Inkopa rezultatom 4:3. Pobjednička momčad imala je u svojim redovima najboljeg igrača, a to je Marko Sente, dok je njegov klupski kolega, Bojan Brcko, proglašen za najboljeg vratara. Nagradu za najboljeg strijelca podijelili su Matej Kozjak iz Jedinstva i Patrik Sinković iz pobjedničke momčadi koji su postigli po 8 golova. Izuzetno brojna bila je i konurencija limača koja je okupila 31 momčad, a odigrano je 47 utakmica. Limači Jedinstva I u finalu su s 2:0 bili bolji od Inkopa, dok je u utakmici za 3. mjesto Zagorec KR bio bolji od Pregrade s 1:0. Jedinstvo je u svojim re-

dovima imalo najboljeg igrača Ivana Matanovića i najboljeg vratara Antonia Buzuka, dok je s osam golova najbolji strijelac bio Borna Žavrljan iz Zagorca VT. U redovima pobjedničke momčadi nastupile su i dvije djevojčice, Ivana Mokrovčak i Iva Majsec. I na kraju, u konkurenciji onih najmlađih, zagića, nastupila je 21 momčad i odigrano je 35 utakmica. U uzbudljivom finalu Zagorec KR je tek nakon izvođenja penala savladao Pregradu s 4:3, dok je u borbi za 3. mjesto Zagorec VT s 4:1 bio bolji od Rudara DZ. Najboljim igračem proglašen je Dante Peruško iz pobjedničke momčadi, najbolji strijelac Teo Halambek iz Zagorca VT postigao je 8 golova, dok je Petar Šolman iz Pregrade proglašen za najboljeg vratara. S tri naslova i dva druga mjesta zabočka Mladost najuspješnija je momčad na Dvoranskom prvenstvu NS KZŽ. Vidljiva je snažna ekspanzija nakon što su se Mladost, Rudar DZ i Đalski spojili u jedinstvenu školu nogometa. Isti broj pehara osvojio je i Zagorec KR, ali i jedan naslov manje. Krapinčani su slavili u dvije kategorije, u jednoj su bili drugi, a u dvije treći. Moramo pohvaliti i ostale finaliste, ali posebno Pregradu koja u četiri kategorije došla do završnice, kao i Jedinstvo koje slavilo u konkurenciji limača.

REZULTATI JUNIORI

FINALE

ZAGOREC KR – MLADOST Z II 1:2

SUCI: Meglić, Komorski i Peharec STRIJELCI: 0:1 Škrlec 2', 0:2 Ocvirek 8', 1:2 Ružak 12'.

ZAGOREC KR: Mikuš, Ružak, Petek, Smiljanec, Stiperski, Topolovec, Krizmanić, Brčić, Posilović, Frinčić, Jazbec. TRENER: Srećko Mlinarić MLADOST Z II: Sovec, Kereša, Lugarić, Galina, Ocvirek, Žugec, Škrlec, Tepuš. TRENER: Kristijan Pilski

ZA 3. MJESTO: GAJ MAČE – RADOBOJ 0:1 (Švaljek 13')

SUCI: Pešec, Horvat i Komorski.

GAJ MAČE: Strahonja, Levak, Gajski, Bajsić, Pisk, Bobek, Cicnjak, Gregurić, Spevec, Jagarčec, Benković. TRENER: Tomislav Benčić

RADOBOJ: Hrvoj, Haldek, Pernjek, Šalković, Pospiš, Švaljek, Vidović, Fruk. TRENER: Tomislav Pelin

Konačni poredak: 1. Mladost Z II 2. Zagorec KR 3. Radoboj 4. Gaj Mače

Najbolji pojedinci Najbolji igrač: Dino Ocvirek (Mladost Z II) Najbolji strijelac:

Niko Škrlec – 9 (Mladost Z II) Najbolji vratar: Marko Mikuš (Zagorec KR)

KADETI FINALE

MLADOST Z I – MLADOST Z II 3:0

SUCI: Peharec, Komorski i Meglić. STRIJELCI: 1:0 P. Zrinšćak 6', 2:0 J. Zrinšćak 17', 3:0 Fruk 18'.

MLADOST Z I: Sinković, Mladić, Kolar-Kovačić, Fruk, P. Zrinšćak, Adamić, Varjačić, J. Zrinšćak. TRENER: Marijan Glavač

MLADOST Z II: Kruhek, Gregurić, Tisanić, Bašić, Stepić, I. Krznar, K. Krznar, Vatović-Vukić, Kuleš. TRENER: Kristijan Pilski

ZA 3. MJESTO: PREGRADA – TONDACH 1:0 (Lovrenščak 5')

SUCI: Mihaljinec, Peharec i Pešec.

PREGRADA: Karažija, Zubak, Lovrenščak, Družinec, Jurak, Golubić, Filipčić, Golec, Kolarec, Javorić, Vrhovski, Štrok. TRENER: Boris Cesarec TONDACH: Sovec, Curiš, Puklin, Pišković, Kurek, Potočki, Tušek, Čajko, Lončarić. TRENER: Tomislav Đurek

Konačni poredak: 1. Mladost Z 1 2. Mladost Z II 3. Pregrada 4. Tondach

Najbolji pojedinci

Najbolji igrač: Gabrijel Kolar-Kovačić (Mladost Z I) Najbolji strijelac: Hrvoje Habajec – 9 (Zagorec KR) Najbolji vratar:

ZAGOREC KR – MLADOST Z 2:0 p (0:0)

SUCI: Komorski, Meglić i Horvat STRIJELCI SA 7 M: Đurek i Radovečki. ZAGOREC KR: Hučić-Žukina, Leško, Škada, Presečki, Lovrić, Cesarec, Ban, Rihtar, Radovečki, Đurek. TRENER: Ivan Anić-Ćurko

MLADOST Z: Piljek, Gregurić, Nesek, Vurnek, Martinić, Pilski, Gregurić, Mutak, Jurina, Tuđa, Poslek, Topolovec. TRENER: Kristijan Pilski

ZA 3. MJESTO:

PREGRADA – ZAGOREC KR III 0:1 (Večković 16')

SUCI: Mihaljinec, Peharec i Komorski.

PREGRADA: Šlogar, Fišter, Škreblin, Belošević, Hrestak, Boršić, Ljubić-Štih, Hajdinjak, Lovrenščak, Makek. TRENER: Dejan Kolar

ZAGOREC KR III: Erceg, Peruško, Kovačić, Večković, Babić, Kiseljak, Hlebec, Puljek, Veseljak, Škudar.

TRENER: Ivan Anić-Ćurko

Konačni poredak:

Najbolji pojedinci

Najbolji igrač: Timotej Gregurić (Mladost Z)

Najbolji strijelac: Borna Đurek – 10 (Zagorec KR)

Najbolji vratar: Marko Hučić-Žukina (Zagorec KR)

Leo Sinković (Mladost Z I)

PIONIRI FINALE

MLADOST Z I – IVANČICA 3:2

SUCI: Komorski, Peharec i Meglić.

STRIJELCI: 1:0 Šagud 6', 2:0 Sente 7', 3:0 Sente 7', 3:1 Tuškan 8', 3:2 Tuškan 12'.

MLADOST Z I: Brcko, Zajec, Mužar, Šagud, Krleža, Papišta, Sinković, Krznar, Sente. TRENER: Siniša Hajdaš-Dončić

IVANČICA: Haban, Prančić, Ozimec, Arich, Šalković, Puklin, Kunić, Tuškan, Gorupec, Kičin, Kropf, Buden. TRENER: Robert Tukač

ZA 3. MJESTO: SLOGA II – INKOP 4:3 p (0:0)

(STRIJELCI SA 7M: V. Mačković, N. Mačković 3/ Jakuš, Krleža 2)

SLOGA II: Vitković, N. Mačković, Jurina, Petriček, V. Mačković, Filipec, Bručić, Malečić. TRENER:

Nevenka Kordej

INKOP: Gorup, L. Čehulić, Trčak, Krleža, Jakuš, Jeličić, Srečić, F. Čehulić. TRENER: Mladen Gregurić

Konačni poredak:

Mladost Z I

Ivančica

Sloga II

Inkop

Najbolji pojedinci: Najbolji igrač: Marko Sente (Mladost Z I)

Najbolji strijelci: Matej Kozjak (Jedinstvo) i Patrik Sinković (Mladost Z I) po 8

Najbolji vratar:

Bojan Brcko (Mladost Z I) LIMAČI FINALE

INKOP – JEDINSTVO I 0:2

SUCI: Meglić, Mihaljinec i Komorski. STRIJELCI: 0:1 Matanović 1', 0:2 Ravenščak 14'. INKOP: Meštrović Šantak, Ded, Ban, Jeličić, Pozaić, Novosel, Rohtek, Osrečak. TRENER: Renato Černjević

JEDINSTVO I: Buzuk, Sente, Novački, Sirovec, Perhot, Bratinčević, Matanović, Ležaić, Ravenščak, Mokrovčak, Majsec, Krznar. TRENER: Darko Kunštek

ZA 3. MJESTO: PREGRADA – ZAGOREC KR 0:1 (Pastorčić 8') SUCI: Horvat, Pešec i Peharec. PREGRADA: Grilec, Brezak, Špoljar, V. Brezak, Rožić, Jurak, Fišter, Svečak, Burić, Hršak, Gajšak, Škreblin.

TRENER: Krunoslav Kučiš ZAGOREC KR: Posilović, Malarić, F. Petrić, V. Petrić, Pastorčić, Kos, Horvat, Rihtar. TRENER: Nino Kos

Konačni poredak: 1. Jedinstvo 2. Inkop 3. Zagorec KR 4. Pregrada

Najbolji pojedinci: Najbolji igrač: I van Matanović (Jedinstvo) Najbolji strijelac: Borna Žavrljan – 8 (Zagorec VT) Najbolji vratar:

Antonio Buzuk (Jedinstvo)

ZAGIĆI FINALE:

PREGRADA – ZAGOREC KR 3:4 p (1:1)

SUCI: Meglić, Mihaljinec i Peharec.

STRIJELCI: 1:0 Puhek 3', 1:1 Varjačić 5'. STRIJELCI SA 7M: (D. Puhek 2, Štruk/Peruško 3, Varjačić)

PREGRADA: Šolman, Bukovski, Šlogar, Štruk, Papeš, Jazbec, Puhek, Glas, Bucifal, Horvat, Vučilovski. TRENER: Davor Baranja

ZAGOREC KR: Krsnik, Peruško, Jagić, Varjačić, Glavač, Malogorski, Halapir, Puljek, Posilović. TRENER: Tomislav Rogan

ZA 3. MJESTO: ZAGOREC VT – RUDAR DZ 4:1 (Halambek 3,7, Ljubej 9,15/Zajec (ag)) SUCI: Mihaljinec, Pešec i Komorski. ZAGOREC VT: Fuček, Žeinski, Zajec, Habulinec, Halambek, Ljubej, Pavliša, Filipčić. TRENER: Renato Žavrljan

RUDAR DZ: Lovrenčić, Kotarski, Sambol, Vlahović, Novina, Bunčec, Macan, Pregiban, Puzjak, Mutak.

TRENER: Dalibor Tuđa

Konačni poredak: 1. Zagorec KR 2. Pregrada 3. Zagorec VT 4. Rudar DZ

Najbolji pojedinci: Najbolji igrač: Dante Peruško (Zagorec KR)

Najbolji strijelac: Teo Halambek – 6 (Zagorec VT)

Najbolji vratar: Petar Šolman (Pregrada)

zagići

kadeti zabočke mladosti

Dvije pobjede i dva poraza za Toplice 1

VARAŽDIN – Nema puno odmora za odbojkašice Toplice, barem za mlađe kategorije. I dok će seniorke još malo pričekati za svoj nastavak natjecanja, već u subotu su aktivne bile najmlađe kadetkinje U13. Naime, u ovoj kategoriji Toplice 1 u maloj odbojci igraju 1. HOL u kojoj se natječu s klubovima iz varaždinske i međimurske regije. Toplice 1 nalaze se u skupini A, a u subotu je u Varaždinu na rasporedu bilo treće okupljanje, na kojem je odigrano novih pet kola, svaka ekipa po četiri utakmice. Kao i na prva dva okupljanja Toplice 1 su ostvarile po dvije pobjede i dva poraza. U 11. kolu bolji je bio Kitro Varaždin 1 sa 2:0 (25:16, 25:23), a nakon toga, u 12. kolu Toplice 1 su pobijedile Lepoglavu sa 2:1 (22:25, 25:4, 15:10). U

13. kolu su bile slobodne, da bi u 14. kolu izgubila od Ivanca 1 sa 0:2 (12:25, 24:26). Okupljanje su završile pobjedom protiv Kneginca 2:0 (25:8, 25:21). Tako i nakon 15 kola drže čvrsto treće mjesto sa 12 bodova. Za Toplice 1 su igrale: Vida Bastić, Eva Grilec, Nika Grilec, Lara Kralj, Marta Šoštarko, Elena Krklec, Anja Gradiški, Sara Makek, Gabi Pavrlišak, Viktorija Reister i Rea Vorih; trener Robert Halapir. Četvrto okupljanje na rasporedu je početkom veljače, a u gornji dio doigravanja plasirat će se ukupno pet ekipe, po prve dvije iz obje skupine i bolja treća. U skupini B ekipa Plavi 1 ima 11 bodova, ali i utakmicu manje protiv zadnje Štrigove, pa će na zadnjem okupljanju svaki bod biti važan. (Elvis Lacković)

DONJA STUBICA - Mininogometna liga „Gupčev kraj“ približava se samoj završnici. Četvrtfinalni dan pružio je čak osam izuzetno zanimljivih utakmica, a sve je započelo play off utakmicama u kojima su se četiri momčadi borile za četvrtfinalna mjesta. Prvu play off utakmicu Kamen Kučiš dobio je za „zelenim stolom“ jer je momčad MNK Šerfe u svojim redovima imala jednog igrača koji nije odigrao ni jednu utakmicu u skupini, a pravilo je da za završnicu igrač mora odigrati barem tri od pet kola. Bio Vet nije bio posebno uvjerljiv protiv Iskre Lobor, ali je na kraju presudila kvaliteta i zasluženo je slavio s 2:0. Prva prava uzbuđenja vidjeli smo u utakmici MNK Gorbi - Niskogradnja Veverec&Zagorje plast. Gorbi je dugo držao vodstvo od 1:0 i odolijevao naletima svojih protivnika koji su u samoj završnici pogotkom Vevereca izborili sedmerce. Tu su pokazali više prisebnosti i na kraju zasluženo prošli u četvrtfinale. Ništa manje uzbudljiv nije bio ni veliki oroslavski derbi Pizzeria Oro Goro – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak. Oro Goro je ostao bez svog najboljeg igrača Šabana u najvažnijem trenutku, s druge strane briljirali su vratar Malogorski i dvostruki strijelac Stiperski i momčad Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak sasvim je zasluženo uzela posljednju „vizu“ za četvrtfinale koje je slijedilo odmah nakon te utakmice. Prvo mjesto u polufinalu zauzela je Perfa na krilima svog najboljeg igrača i dvostrukog strijelca, Karla Frtalja. Prava drama zbila se u drugom četvrtfinalu između momčadi Graditeljstvo Merkaš i Bio Vet. Unatoč vrlo kratkoj rotaciji Bio Vet je dugo držao vodstvo od

veterane

Seniori Golubovca i veterani Klanjca brane naslov u Bedekovčini

BEDEKOVČINA - U organizaciji NS KZŽ i uz domaćinstvo NK Tondach, u Bedekovčini će se naredna dva vikenda održati Dvoransko prvenstvo za seniore i veterane. Nastupit će 25 seniorskih i 18 veteranskih utakmica. Prvenstvo će u petaka 13.1. u 17 sati otvoriti seniori Oštrca i Tondacha II. U vremenu od 17-23 sata u petak će se odigrati devet seniorskih utakmica. U subotu s natjecanjem kreću veterani. Prva utakmica je na rasporedu od 10 sati, a odigrat će je Jedinstvo i Ivančica. Do 14 sati veterani će odigrati šest utakmica. Nakon toga nas do 20 sati očekuje devet seniorskih utakmica, a poslije toga ponovno na scenu idu veterani koji će do 23,30 odigrati još pet utakmica. U nedjelju 15.1. od 10 sati prvi će krenuti seniori i do 16 sati odigrat će ukupno devet utakmica po skupinama. Veterani će u nedjelju startati od 16 sati i do 20,30 odigrat će sedam utakmica. Završnica kreće od idućeg vikenda. Petak 20.1. 2023. godine rezerviran je za osminu finala veterana koja će započeti od 18 sati, a trajat će do 23,30 sati. Seniori će u osminu finala krenuti u subotu 21.1. 2023. u 12 sati, a od 20 do 22,40 istog dana očekuju nas četfvrtfinalni ogledi u istoj konkurenciji. Između seniorske osmine finala i četvrtfinala u subotu od 17,20 do 20 sati četvrtinu finala odigrat će veterani. Veliki finalni dan je u nedjelju 23.1. i počet će u 15 sati. Veteransko finale je na rasporedu u 19, a seniorsko u 19,40

sati, nakon čega nas očekuje svečana dodjela nagrada. Prošlo Dvoransko prvenstvo održano je u Donjoj Stubici, a branitelji naslova su seniori Golubovca i veterani Klanjca.

4:2. (tz)

1:0, no u samoj završnici nakon šestog akumuliranog prekršaja iz udarca s devet metara uspio je izjednačiti odlični Matija Kanceljak, najbolji igrač Graditeljstva Merkaš. U ruleta penala više je prisebnosti imala momčad Graditeljstvo Merkaš. Pravo malu školu malog nogometa pružila je momčad Niskogradnja Veverec&Zagorje plast momčadi Gradnja Ivča. Očekivala se velika borba, ali „Veverci“ lako pobijedili s 4:0, a pravi je užitak bio gledati „velemajstora“ Ivana Havličeka koji je s nekoliko poteza oduševio publiku. U posljednjem četvrtfinalu u junaka dana prometnuo se Karlo Stiperski, koji je svoju momčad Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak odveo u polufinale pobjedom od 1:0 protiv vrlo dobre momčadi CB Bulll. Oroslavčani su pokazali veliko srce i borbenost i sasvim su zasluženo došli do polufinala.

U srijedu veliko finale Finalni dan očekuje nas u srijedu 11.01., a

otvorit će ga prvim polufinalom u 18,05 Perfa i Niskogradnja Veverec&Zagorje plast. Odmah nakon te utakmice u 18,45 u drugom polufinalu snage će odmjeriti Graditeljstvo Merkaš i Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak. Nakon toga očekuju nas dvije revijalne utakmice. U prvoj će od 19,20 snage odmjeriti zagići Stubice i Jedinstva, a nakon toga vrijedni zaposlenici Metalisa i NGH. U 20,20 poraženi polufinalisti odigrat će utakmicu za 3. mjesto, a veliko finale očekuje nas u 21 sati. Četvrtfinalni dan vidjelo je oko 400 gledatelja, a sigurni smo da će još više gledatelja biti na finalnom danu, jer u sportskoj dvorani u Donjoj Stubici imat će se što za vidjeti.

REZULTATI PLAY OFF

Kamen Kučiš – MNK Šerfa 3:0 pff Bio Vet – Iskra Lobor 2:0 (Šipek, Drempetić)

Gorbi – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 2:3 p (1:1)

(Brezec/Veverec)

Pizzeria Oro Goro – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak 1:2 (Novina/Stiperski 2)

Četvrtfinale

Perfa – Kamen Kučiš (Frtalj 2)

Graditeljstvo Merkaš – Bio Vet 4:2 p (2:2)

(Kanceljak (9m)/Drempetić)

Gradnja Ivča – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 4:0 (Palčić 2, Havliček, Perković)

Caffe bar Bull – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak 0:1 (Stiperski)

Raspored završnice, srijeda 11.01.2023.

18,10 prvo polufinale:

Perfa – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast

18,45 drugo polufinale:

Graditeljstvo Merkaš – Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak

19,20 revijalna utakmica zagića Stubica – Jedinstvo

19,50 revijalna utakmica zaposlenika Metalis – NGH

20,20 Utakmica za 3. mjesto

21,00 FINALE

Odbojka, 1.HOL male odbojke – najmlađe kadetkinje

Seniori Golubovca slavili su s 1:0 u finalu protiv Klanjca, dok su veterani Klanjca nakon boljeg izvođenja sedmeraca savladali Petrovsko s

U Bedekovčini će se naredna dva vikenda održati Dvoransko prevenstvo NS KZŽ za seniore i

veterani klanjca

seniori golubovca

VREMENSKA SLIKA: Južina je i ove godine učinila svoje pa je temperatura zraka u danima novogodišnjih blagdana bila iznadprosječno visoka. Na Staru i Novu godinu hvatali smo maksimalce između 17 i 19 Celzijevih stupnjeva. Tijekom tjedna temperatura se sasvim malo snizila, ali i dalje nema prave zime. U nadolazećih tjedan dana imat ćemo još malo hladnije vrijeme. U nekim danima se očekuje kiša, ali snijeg zasad nije u planu. Temperatura zraka će iz proljetne koju smo imali zadnja tri tjedna, polako prijeći u jesenske vrijednosti. Neka oštra zima još nije u najavi. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon kišnog ponedjeljka, utorak nam donosi suho vrijeme, a očekuje se i nešto sunca jer će se tijekom dana sa zapada sve više razvedravati. Ostat će malo hladnije vrijeme uz umjeren i pojačan sjeverni vjetar. Jutarnja temperatura oko 4, dnevna oko desetke, a navečer bliže nuli.

U srijedu je vjerojatan mraz i jutarnja magla, a tijekom dana očekujemo i sunčana razdoblja. Vjetar će oslabjeti pa će unatoč još malo nižoj temperaturi ipak djelovati sasvim pristojno na otvorenom, pogotovo u slučaju sunca. Ujutro bi se temperatura mogla spustiti do -3, a danju narasti na 7°C. S dolaskom večeri tem-

peratura opet ide bliže nuli. Za četvrtak naši proračuni pokazuju oblačnije vrijeme, a postoji mogućnost i za nešto kiše. Zbog toga će jutro vjerojatno biti u plusu, ali danju temperatura baš i neće puno rasti pa se maksimalac očekuje između 3 i 5 Celzijevih stupnjeva. Nije isključeno ni malo susnježice, osobito u gorju. Petak izgleda većinom suho i prohladno uz mogućnost za kraća sunčana razdoblja. Ujutro mjestimice može biti magle i slabog mraza uz temperaturu od -2 do 2°C, a najviša dnevna bi mogla narasti na 6 Celzijevih stupnjeva. Tijekom dana tu i tamo može pasti i malo kiše. U subotu se nastavlja slično vrijeme, moguća su i kraća sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura oko nule pa je moguć slab mraz i mjestimična magla, a dnevni maksimalac će vjerojatno dogurati na 7 Celzijevih stupnjeva. Tijekom dana bi mogao zapuhati slab do umjeren jugozapadni vjetar. Nedjelja bi opet mogla biti nešto rizičnija za pojavu kiše. Još nije sasvim sigurno i vjerojatno ne bi bile neke veće količine, ali računajte da postoji mogućnost za kišicu. Slično i u ponedjeljak. Temperatura na kraju ovog i početkom sljedećeg tjedna ostaje uglavnom između 5 i 10 Celzijevih stupnjeva. Prohladno, ali bez prave zime kakva bi bila primjerena ovom dobu godine. Nešto kao kasna jesen.

Dječake su rodile:

Barbara Lešković

Gornja Stubica Martina Zeba Zabok

Viktorija Mak Čajko

Bedekovčina Mateja Vrabec Kraljevec na Sutli Brankica Šteković Donja Bistra

Djevojčice su rodile: Petra Jakuš Bedekovčina Petra Šalković

Marija Bistrica

Matea Matijević – Fotivec Zabok

Sandra Runjak

Zlatar

Petra Salamon

Pregrada

Lucija Stipčić Tuhelj Teodora Dumbović Mače

Silvija Bartulović Stubičke Toplice Mateja Vragović Sveti Križ Začretje Ana Borković Velika Gorica

Blizance je rodila: Lucija Poljak Krapina

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com

knjiga

U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri. Upravo Mina predlaže da se u slučaj uključi Vincent Walder, poznati mentalist, stručnjak za govor tijela i iluzije...

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Je Kinney: Strašno simpa jezive priče knjiga

IZVORNO IME: Cvrčak i mravica ŽANR: animirani, porodični REDATELJ: Luka Rukavina ULOGE: Tara Thaller, Marko Petrić, Filip Vidović, Hrvoje Kečkeš TRAJANJE FILMA: 82 min Cijena ulaznice: 4,50 Eura / 33,91 KN

IZVORNO IME: M3gan ŽANR: horor

REDATELJ: Gerard Johnstone ULOGE: A. Williams, V. McGraw, R. Chieng, B. J. Alvarez, J. Van Epps, L. Dungey, S. Garneau-Monten

TRAJANJE FILMA: 102 min Cijena ulaznice: 4,50 Eura / 33,91 kn

Uzmite baterijsku svjetiljku, zavucite se pod deku i uronite u šašav, neočekivano urnebesan svijet mašte Rowleyja Je ersona. U ovim duhovito jezivim pričama upoznat ćete zombije, vampire, duhove i još svašta.

Rowleyjeve strašne priče možda vas nasmiju, ali pazite se –možda ćete morati spavati s upaljenim svjetlom!

vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 971

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

KINO DVORANA ZABOK 971

Je Kinney: Strašno simpa jezive priče 971

Kupon pošaljite na

Adresa:

Ime i prezime: Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Knjigu

MULTIMEDIJALNI CENTAR

Camilla Läckberg i Henrik Fexeus: Mentalist

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec 049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje 098 171 11 18

mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

KRIŽALJKA

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Nagomilale su se obveze na radnom mjestu i od vas se očekuje efikasan rad. Osjećaji su vam podijeljeni na dvije strane, ni sami ne znate kako ih riješiti. Probleme podijelite s prijateljima i poslušajte njihov savjet, rado će vam pomoći. SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!

Bik (21. travnja - 21. svibnja) Posao vas je počeo sve više opterećivati. Zvijezde vam savjetuju da bi sada trebali više težiti stabilnom odnosu u kojem ćete znati na čemu ste i što možete očekivati. Umorni ste od posla, predahnite. SAVJET TJEDNA: Vodite računa o važnim dokumentima!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Predstoje vam zanimljivi kontakti i poznanstva. Na pomolu je nova ljubavna veza. a poslu ne radite ništa na svoju ruku jer bi vam to moglo prouzročiti probleme. Naučite obuzdati svoju nestrpljivost. Obiteljskim odnosima pružite više vremena. SAVJET TJEDNA: Naspavajte se!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Povećat će vam se obveze na poslu. Teško ćete stizati sve na vrijeme, pa će vas često hvatati i nervoza. Pokušajte ne naglo reagirati na svaku primjedbu, posebno ako dolazi od partnera. Opustite se malo.

SAVJET TJEDNA: Održavajte liniju!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza) Predlagat ćete izlaske, putovanja i svima se nametati kao prirodni vođa, a velike su šanse da postignete uspjeh u svemu čega se prihvatite. Nemojte se upuštati u flertove ako ste u braku ili dugoj vezi, jer biste mogli biti otkriveni. Relaksirajte se. SAVJET TJEDNA: Prestanite pušiti!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ovo je za vas stresno, ali ipak pozitivno razdoblje. Nemojte biti egocentrični u svom privatnom životu, vodite računa i o osjećajima drugih. Ovih dana do vas će doprijeti i kojekakve glasine. Vodite računa o svom zdravlju. SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte tračevima!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Nove ljubavne veze nailaze na prepreke. Ne zaboravljajte na obiteljske obveze. Materijalna situacija zahtijeva i dalje oprez, dok ćete u poslu biti i dalje vrlo angažirani. Šećite, vježbajte, ne zapostavljajte duh i tijelo. SAVJET TJEDNA: Ne upuštajte se u svađe!

Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Ovo je vaše povoljno razdoblje u kojem će vas pratiti sreća. U poslu će vam krenuti na bolje, a ljubavni život procvasti. I oni u dugim vezama i samci nailazat će nam ljubavne šanse. Zdravlje sve bolje. SAVJET TJEDNA: Ne zaboravite na sitne poklone!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Društveni život Strijelaca dobit će na kvaliteti, neće to biti samo isprazni razgovori, a vaše mišljenje bit će uvažavano. U poslu će vam ići dobro, samo se nemojte iscrpiti. Posvetite više pažnje njezi kože. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Poslovne obveze gomilat će se iz dana u dan. Poželjet ćete više povjerenja, iskrenosti i kvalitetnijih zajedničkih trenutaka na ljubavnom planu. Zdravlje dobro, bez obzira na povremeni umor. SAVJET TJEDNA:Ne opterećujte se nevažnim stvarima!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Prijateljstvo s jednom osobom prerasta u nešto više. Tuđe propuste u poslu nećete tolerirati, pa ćete se često zbog toga sukobljavati s kolegama. Ne prihvaćajte dodatne obveze sa strane. Hranite se zdravo. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Ovo je razdoblje povoljno da pokažete svoje ambicije i ispravno procijenite svoje poslovne sposobnosti. Nerealna ljubavna očekivanja mogla bi vas razočarati. No, ne dajte se uvući u crne misli, već se izborite za sebe. Pronađite neki hobi. SAVJET TJEDNA: Ne budite lijeni!

NAGRADNA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

SATIRENEWS

Djevica je tužila novine jer su joj u horoskopu predvidjele bolove u leđima, a nju sad bole koljena!

Jedna je mlada Krapinčanka proteklog tjedna tužila jedan dnevni list zbog, kako nam je sama rekla, pogrešnih navoda o njezinoj budućnosti. To joj je, kaže, nanijelo popriličnu štetu, a zbog tajnosti postupka za sada još uvijek ne želi reći o kojim je novinama riječ, a i sama želi ostati anonimna. Otkrila nam je tek da je po horoskopu Djevica, isto kao i u podznaku. -Glejte, ja svako jutro pre posla prejdem u lokalnu bertiju na kavicu. Tam si zemem novine i malo si pročitam. I to jutro, pročitam ja u horoskopu, pod „zdravlje“, da djevice trebaju paziti na leđa, jer su vjerojatni bolovi u leđima. I celi dan hodam, kak se to pri nas veli, „ko da mam meklu v riti“. Pazim, zbilja pazim. Mada sam znala da zabadav pazim, jer kad ti je sudbina da te boliju leđa, onda si tu ne moreš pomoći – ispričala nam je Krapinčanka. Oprezna je bila, kaže i prilikom večernjeg izlaska sa svojim dečkom, koji ju je odveo na laganu večeru, šetnju gradom i piće, da bi kasnije završili kod njega u stanu gdje su slušali ploče. -Htel je poklem večere da idemo na plesnjak, ali sem bila strahu da si ne ozljedim križa. Onda sme male prošetali, spili si još jenu pijaču i išli k njemu doma gledet film. Čim je hvužgal televizor, bila je scena kak se ženska z autom zabila h drevo i kak ju boliju križa, pa sem rekla da nek zgasi telkač, jer to nisem od straha mogla gledeti. Pa smo onda išli poslušat ploče. Bilo me strah voziti se

Bila je scena kak se ženska z autom zabila h drevo i kak ju boliju križa pa sem rekla da nek zgasi telkač, jer to nisem od straha mogla gledeti. Pa smo onda išli poslušat ploče. Bilo me strah voziti se po noći doma, pa sem ostala spati pri njemu. Hjutro se zbudim i pogodite kaj... Umesto leđa, mene boliju koljena. A na njih uopće nisam pazila. Da su napisali da me očekuju bolovi h koljenima, normalno da bi pazila na njih

po noći doma, pa sem ostala spati pri njemu. Hjutro se zbudim i pogodite kaj... Umesto leđa, mene boliju koljena. A na njih uopće nisam pazila. Da su napisali da me očekuju bolovi h koljenima, normalno da bi pazila na njih, a ne

na leđa – pojasnila nam je nesretna djevojka. Sve to, kaže, ponukalo ju je da tuži novine zbog pogrešne najave. Naime, kako nam je rekla, osim duševne boli koju je zadobila zbog osjećaja prevarenosti, zadobila je i fizičke bolove u koljenima, zbog čega je sljedećeg jutra imala problema i na poslu, jer su joj nesnosni bolovi otežavali rad, pa je poslodavac bio pomalo nezadovoljan. Njeno radno mjesto tajnice direktora u jednoj poznatoj zagrebačkoj tvrtki, kaže, ipak nije ugroženo, no, u svakom slučaju, tvrdi, šteta joj je nanesena. Kakav će biti rasplet čitave priče, teško je predvidjeti. Prvo ročište i saslušanje obiju strana zakazano je za kraj ožujka, kada ćemo i saznati o kojim je novinama riječ te čime će se one braniti. Mlada Zagorka koja je, kaže, teško oštećena, ipak od novina na sudu neće tražiti financijsku naknadu za svoje boli i probleme, jer novac joj nije motiv za tužbu. - Ne tužim novine radi penez. Niti iščem peneze. Hoću da mi se javno ispričaju, da objaviju na istom mestu i u istoj veličini demantij, a onda i da obećaju da buju od sad više pazili. Praf za praf, ne delam ovo samo radi sebe, nego i radi toga da se ne bi kojoj drugoj mladoj puci danas - zutra desila ista stvar. Novine moraju paziti i biti malo bolj skoncentrerane – ispričala nam je Krapinčanka.

Ne tužim novine radi penez. Niti iščem peneze. Hoću da mi se javno ispričaju, da objaviju na istom mestu i u istoj veličini demantij, a onda i da obećaju da buju od sad više pazili. Praf za praf, ne delam ovo samo radi sebe, nego i radi toga da se ne bi kojoj drugoj mladoj puci danas - zutra desila ista stvar. Novine moraju paziti i biti malo bolj skoncentrerane

SIJEČANJ

UTORAK, 10.01.

Agaton; Dobroslav; Grgur X. SRIJEDA, 11.01.

Honorat; Higin; Neven ČETVRTAK, 12.01.

Ernest; Tatiana PETAK, 13.01. Hilarije; Veronika SUBOTA, 14.01.

Feliks; Srećko; Rajko NEDJELJA, 15.01.

2. KROZ GOD. Pavao pustinjak; Mavro PONEDJELJAK, 16.01. Marcel; Oton; Mislav

Sretan imendan, Neven!

Ime Neven je nastalo od izvedenice glagola venuti, tj. onaj koji ne vene - vječno mlad. Prema nekim teorijama ime Neven dolazi od istoimenog cvijeta. Ženska verzija ovog imena je Nevenka. Neven i Nevenka nestašni, emotivni i veseli, kaže skriveno značenje imena.

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

…da je Vladimir Nabokov Lolitu napisao na papirićima, za vrijeme svog putovanja po Americi, kada je istovremeno skupljao leptire?

…da je prva knjiga napisana na pisaćem stroju Pustolovine Toma Sawyera?

…da u jednoj noći krtica može prokopati tunel dug 91 metar?

imendani

ime tjedna

jeste li znali?

autobusni kolodvor u zaboku

nezavisni

Nezadovoljna čitateljica podnijela je tužbu zbog pogrešnog proricanja njezine budućnosti