IN MEMORIAM Krunoslav Pavlina (08.02.1958. – 10.12.2022.) U subotu navečer, u 65. godini života,
Na terenu! A gdje drugdje? Radeći ono što je volio. Za što je živio. Za što je disao od zore do kasnih večernjih sati svakog dana. Radeći svoj fotoreporterski, a ujedno i novinarski posao. Tako nas je napustio naš Kruno u subotu, 10. prosinca 2022. godine, navečer, nešto prije 20 sati i to upravo u Domu kulture u Oroslavju, gradu kojeg je neizmjerno volio. Nije Kruno nikad htio puno komplicirati, pa eto, tako nas je i napustio. U trenu, iznenada! Ni Hitna pomoć koja je brzo stigla i svojski se i dugo trudila reanimirati ga, nije uspjela spriječiti njegov prerani, puno prerani odlazak. Nije nam poznato tko je i kada našim krajevima proširio netočan prijevod stare latinske izreke 'De mortuis nil nisi bene' pa je tako postalo uvriježeno govoriti 'O mrtvima sve najbolje'. To bi, dakle, značilo da, kad netko umre, o njemu treba govoriti sve najbolje. No, to nije točan prijevod i stoga je i poruka izreke pogrešno shvaćena. Točan i doslovan prijevod je 'O mrtvima ništa osim dobro'. Dakle, u slobodnom prijevodu, o onima koji nas zauvijek napuste, ne treba govoriti loše stvari. Te loše stvari mudro je, kaže mudra izreka, prešutjeti, a govoriti i isticati treba samo one dobre strane, samo ono što je kod te osobe bilo dobro.
Svi koji su ga barem malo poznavali, a pogotovo njegovi najbliži, njegova obitelj, rodbina i prijatelji, pa tako i mi kolege koji smo mu također bili poput obitelji, znamo da je gore spomenuti 'mudri savjet starih Rimljana', kad je Kruno u pitanju, potpuno beskoristan. O Kruni, naime, jednostavno nemamo što prešutjeti. Ako o Kruni smijemo govoriti i pisati samo dobro, onda o Kruni smijemo govoriti i pisati apsoluto sve. Jer izgubili smo osobu, čovjeka, muškarca, fotoreportera, profesionalca, kolegu i prijatelja u potpunosti ispunjenog isključivo dobrotom, koji nikad nikome ni pod kojim uvjetima nije, niti bi, namjerno napravio išta nažao. Izgubili smo osobu čija je dječačka energija i zanesenost fotoreporterskim i novinarskim zadacima inspirirala i trostruko, da, trostruko mlađe od njega. Čovjeka čiji je topli i vedar duh i najteže novinarske zadatke, najmučnije odlaske na terene, redovito znao činiti ugodnijima te ih ispuniti onim svojim inteligentnim, fakinskim humorom, mješavinom duha Zagorja i duha zagrebačkog Trnskog, u kojem je proveo djetinjstvo i mladost. U svakom poslu, pa tako i u našem, postoji neka vrsta 'konkurencije'. Postoje ljudi iz različitih medija
koji se međusobno natječu tko će brže i kvalitetnije prenijeti što detaljniju, što točniju i provjereniju informaciju. Tko će imati što bolju fotografiju. No, bez obzira na to, sigurni smo da ne postoji novinarka ili novinar u Hrvatskom zagorju, u bilo kojem mediju, koji je upoznao Krunu, a da ga nije zavolio već na prvom terenu, na prvom susretu. Krunu nitko nije doživljavao kao konkurenciju ili rivala, nego kao legendu koja će i njima pomoći, uvijek i bez pogovora, da izvrše svoj novinarski zadatak. Poput mladih ročnika postrojavao je ne samo istaknute zagorske političare, ravnatelje, direktore, već i najistaknutije nacionalne pojedince, kako bi ih mogao fotografirati onako kako on misli da treba. I svi ostali kolege, bez obzira iz kojeg medija bili, fotografirali su ih tako kako ih je Kruno 'složio'. Kruno nikad nikuda nije kasnio, uvijek bi stizao čak i ranije, osim u iznimnim slučajevima kad bi s jedne konferencije za medije jurio na drugu, koja se održavala u drugom dijelu Zagorja. Ako bi Kruno kasnio, Krunu se čekalo. Nije se jednom dogodilo da 'zaustavi svijet' samo da dobije fotografiju kakvu želi. To je bio Kruno: iskusni i poduzetni profesionalac, ali neizmjerno velikog i toplog srca. Gubitkom Krunoslava Pavline, Zagorski list, u kojem je bio fotoreporter od njegovog samog osnivanja 2003. godine, nije izgubio samo vrhunskog djelatnika koji je gotovo dva desetljeća odrađivao ovaj težak i naporan posao i vikendima, i noću, i na plus 40 i na minus 20. Za-
gorski list nije izgubio samo fotoreportera koji je iza sebe ostavio na desetke tisuća fotografija Zagorja, Zagorki, Zagoraca i ogromnog broja ljudi iz cijelog svijeta koji su u Zagorje dolazili. Zagorski list nije izgubio samo fotoreportera koji je poput najboljih hrvatskih novinara s terena donosio i ekskluzivne priče, o kojima se u Zagorju tjednima potom govorilo. Kruninim odlaskom, Zagorski list izgubio je i dio svog identiteta na terenu. Jer za
mnoge Zagorke i Zagorce, za mnoge zagorske gradove, općine, sela, udruge, KUD-ove, klubove, kulturnjake, političare, policajce, bolnice, škole, vrtiće, ma sve moguće institucije... Za mnoge od njih Kruno jest bio Zagorski list! „Čekaj, a Zagorski list nas nije došel popratit?“ – mnogo puta su na nekom događaju znali pitati ako bi se na njemu umjesto Krune pojavio netko od naših mlađih kolega. I to je pitanje najbolji pokazatelj onoga što
je Zagorju i Zagorskom listu značio naš Kruno. A nama? Nama je bio sve. I kolega, i prijatelj, i član obitelji. Ponekad kao brat, ponekad kao tata, a ponekad i kao sin. Većina vas na poslu ima barem jednog kolegu na kojeg se može osloniti i kad vam je privatno teško. Kad ste u nekim problemima, kad ste tužni, ljuti, nervozni, razočarani, prestrašeni, zabrinuti... Kruno je bio više od tog i takvog kolege. Kruno je bio onaj koji sam vidi u kakvom
iznenada nas je napustio naš fotoreporter, kolega i prijatelj Kruno, legenda zagorskog novinarstva
policajce, bolnice, škole, vrtiće, ma sve moguće institucije.... Za mnoge od njih Kruno jest bio Zagorski list
ste stanju, koji sam shvati da vam treba pomoći i koji vam samoinicijativno krene pomagati dok vi još niste ni svjesni da vam je pomoć uopće potrebna. Takav je bio Kruno. I takvog ćemo ga pamtiti. Jer on je bio i ostao uvijek isti. Mi više ne. Bez Krune ostajemo zauvijek promijenjeni. I Zagorski list, i mi. Dragi i voljeni naš Kruno, prazne stranice novina nekako ćemo već ispuniti, ali praznina koju si svojim odlaskom ostavio u svakom od nas, ostat će zauvijek!
---
Prenosimo neke od reakcija na tužnu vijesti da nas je napustio naš kolega i prijatelj Krunoslav Pavlina:
Na svojoj službenoj stranici IN MEMORIAM našem Kruni objavila je i Krapinsko - zagorska županija, a sućut nam je izrazio i župan Željko Kolar. "S velikom žalošću i tugom primili smo vijest o smrti Krunoslava Pavline, legende zagorskog novinarstva, koji nas je napustio u 65. godini života, obavljajući svoj fotoreporterski posao, ono što je volio. Otišao je velik čovjek, ljudina, kolega i dobar prijatelj koji je ostavio neizbrisiv trag u našim životima. Vedar i nasmijan, bez dlake na jeziku, tereni s njim nikad nisu bili dosadni. Zato smo ga svi toliko voljeli i bit će jako teško prihvatiti činjenicu da našeg dobrog duha više neće biti tu da nas sve uveseljava. Ovim putem izražavamo iskrenu sućut obitelji te Kruninim kolegicama i kolegama iz Zagorskog lista. Kruno, počivaj u miru. I dalje ćeš živjeti u našim sjećanjima, dok se ne sretnemo ponovno…", stoji u objavi Krapinsko - zagorske županije, uz koju su objavili i fotografiju Krune, kojeg je fotografirao osobno župan Kolar.
„Umro je Krunoslav Pavlina, javlja Zagorje.com. Kolega fotoreporter koji je imao fotke na portalu dok smo se mi ostali tek spremali i krmeljavih očiju kretali na teren. Kolega koji je nesebično dijelio znanje, iskustvo i informacije, samo je trebalo nazvati Krunu i znali bismo u koju ulicu skrenuti, preko kojeg zagorskog brega je brže i kod kojeg dućana je oštar zavoj. Dobar dio mojih reportaža ne bi bio snimljen na vrijeme bez Krune. Većina terena ne bi bila zabavna bez Krune. Slagao je političare kao manekene za dobru fotografiju, svi su ga slušali. U jednoj ruci fotić, u drugoj mobitel, pa stalak, pa torba, kao da je bio hobotnica. Dobrog srca, vedrog humora. Umro je mlad, u 65. godini, nije doživio penziju. Ne znam što je bilo i kako je umro, znam samo da mi je jako, jako žao“, napisala je kolegica Ružica Divac Borovečki, novinarka HTV-a.
„S tugom i u nevjerici smo primili vijest kako je večeras iznenada premi-
nuo fotoreporter Krunoslav Pavlina. Izrazito vješt s fotoobjektivom, Pavlina je svakom novinarskom zadatku pristupao vrlo ležerno i s dozom duhovitosti. Njegov prerani odlazak veliki je gubitak za zagorsko novinarstvo.
Izražavamo iskrenu sućut cijeloj redakciji Zagorskog lista i portala Zagorje.com.“, priopćili su iz Grada Pregrade.
„Velika tuga potresla je večeras novi-
narske krugove u Zagorju, ali i sve koji su ga poznavali; iznenada je umro Krunoslav Pavlina, Kruno kako smo ga svi od milja zvali. Radio Stubica se pridružuje iskrenoj sućuti i žalosti za iznenada preminulim dragim kolegom“, napisali su kolege s Radio Stubice.
Vijest o Kruninom preranom odlasku objavili su i kolege s portala Zagorje International. „Preminuo je Krunoslav Pavlina, poznati zagor-
ski fotoreporter, a pretužnu je vijest objavio Zagorje.com gdje je Pavlina radio. Preminuo je u 65. godini života, radeći svoj fotoreporterski posao na terenu u Oroslavju. Ovim putem izražavamo iskrenu sućut obitelji i kolegama iz Zagorskog lista“, objavili su kolege.
U nevjerici s ovom tužnom viješću ostali su i kolege s portala Sjever.hr. „Vijest je to koja je šokirala sve koji su ga poznavali, a takvih je u Zagor-
ju mnogo. Vijest je došla iznenada i proširila se cijelim Zagorjem, ali svi mi koji smo na dnevnoj bazi obilazili teren i zajedno s našim Krunom stvarali novinarske priče još uvijek ne možemo vjerovati da je to istina.“, objavili su.
„Šok, nevjerica...nema više našega Krune. Bio je stvarno drag čovjek, uvijek s blagim osmijehom, tih, diskretan... S kolikom je samo ljubavlju volio gljivarenje i gljivare i radio na afirmaciji gljivarstva. Sućut kolegicama i kolegama, njegovoj obitelji“, napisao je zagorski novinar i voditelj Željko Slunjski.
Posebno emotivan tekst objavila je nekadašnja urednica Zagorskog lista, Snježana Flegar Ivanušec. „Kruno i ja nismo zajedno radili posljednjih 17 godina. Ni 17 godina razdvojenosti u poslu nije nas udaljilo kao ljude. Svaki naš slučajni susret bio je festival smijeha, prisjećanja dogodovština, prepričavanja scena sa zajedničkih terena. Sjećao si se toliko detalja da je to bilo začuđujuće. I uvijek bi se nasmijali do suza. Nedostajat ćeš, veliki čovječe. Nedostajat ćeš nam svima. Kolegama, prijateljima, obitelji, poznanicima. Ostalo je na desetke tisuća tvojih fotografija koje će sada živjeti umjesto tebe. I da, Kruno, ovo je jedini trenutak kada sam, osim što sam beskrajno tužna, ljuta na tebe. Jer te više nema… Iskrena sućut svima koji su bili dio tvog života. Iskrena sućut kolegama iz Zagorskog lista koji ti nisu bili samo kolege, bili su i tvoja obitelj“, objavila je Snježana na portalu Ni Zagorje malo.
Protiv vatrene buktinje koja je progutala krov i potkrovlje povijesnog 'Oroteksa' cijelu se noć borilo sedamdesetak vatrogasaca
Iz Ravnateljstva civilne zaštite potvrdili su kako ne postoji opasnost za stanovništvo od ionizirajućeg zračenja, no isto tako da će se očevid oko utvrđivanja uzroka požara utvrđivati tek nakon što gromobran bude uklonjen
Jelena Klanjčić OROSLAVJEPožar koji je prošlog tjedna izbio na objektu trgovine 'Super preis', odnosno jednoj od zgrada bivšeg 'Oroteksa' u Oroslavju, uništio je više od pet tisuća kvadrata objekta. U požaru nije bilo ozlijeđenih, no u potpunosti su izgorjeli krov i potkrovlje, a uzrok požara još uvijek nije utvrđen.
Radijacija u zgradi Jedan od požara najvećih razmjera u posljednje vrijeme izbio je u četvrtak, 8. prosinca, oko 22 sata navečer. Zbog velikog obujma intervencije gašenja, ulica je gotovo cijelu večer i noć bila zatvorena za sav promet, a s vatrenom stihijom do jutra se borilo sedamdesetak vatrogasaca. Požar su gasili iz ZJVP Zabok, JVP Krapina te šest zagorskih DVD – ova, a vatra je zahvatila površinu 170 x 30 metara. Lokaliziran je tek ujutro oko 7 sati, kada je stigla smjena vatrogasaca i krenulo dogašavanje požara. Prilikom požara, na zgradi bivše tvornice 'Oroteks' propao je radioaktivni gromobran, koji se nalazio na krovištu, zbog čega je pregled izvršio stručnjak Inspekcije za radiološku i nuklearnu sigurnost Ravnateljstva civilne zaštite. Gradonačelnik Viktor Šimunić izvi-
Gradonačelnik
Viktor Šimunić rekao je kako je dogovoreno da će se radijacija, koja je za sada utvrđena samo unutar zgrade, mjeriti svakodnevno
Inače, novi vlasnik planira revitalizirati cijeli kompleks bivšeg 'Oroteksa' i dati mu stambeno –poslovnu namjenu
jestio je javnost kako je utvrđena povećana razina radijacije na drugom i trećem katu zgrade te je ograđen i zabranjen pristup. Iz Ravnateljstva civilne zaštite potvrdili su kako ne postoji opasnost za stanovništvo od ionizirajućeg zračenja, no isto tako da će se očevid oko utvrđivanja uzroka požara utvrđivati tek nakon što gromobran bude uklonjen.
'Oroteks' kao tema rasprave Trgovine koje su se nalazile u prizemlju zgrade još su uvijek zatvorene, a pitanje je i koliko je požar poremetio planove vlasnika cijelog kompleksa. Podsjetimo, 'Oroteks' je postao tema rasprave još početkom godine, kada se na sjednici Gradskog vijeća raspravljalo o izmjenama prostornog plana, kako bi novi vlasnik i investitor kompleksa mogao krenuti u projekt revitalizacije. Vijećnici SDP – a i HDZ – a tada nisu prihvatili prijedlog izmjena prostornog plana jer se, između ostalog, nisu složili s time da kompleks, između ostalog, pretvori u stambeno – poslovni. Tražili su da se izradi urbanistički plan uređenja kako bi se detaljno uredila namjena tog područja te zaštitili pojedini povijesni dijelovi kompleksa Oroteksa kao kulturno dobro od lokalnog značaja. Iako su mjesec dana kasnije na sjednicu stigli i predstavnici investitora željni vijećnicima predstaviti projekt revitalizacije 'Oroteksa', promjena prostornog plana
ni tada nije donesena. Na posljetku, odluka o izmjenama prostornog plana donesena je tek u svibnju, i to nakon što su se vijećnici složili kako bi se investitoru trebalo dati uvjet da se porta i dimnjak 'Oroteksa' zaštite kao kulturno dobro te da se oni kod rekonstrukcije ne diraju, odnosno samo uređuju. Povijesna firma
'Oroteks' je firma koja je othranila mnoge obitelji, i to ne samo u Oroslavju, nego i iz čitavog Zagorja. Oroslavje se upravo zahvaljujući 'Oroteksu', koji je sa samostalnim radom započeo 1954. nakon razdvajanja Tekstilne industrije Milan Prpić na dva pogona, zabočki i oroslavski, razvijalo i kao industrijsko središte, odnosno središte tekstilne industrije. Mnogi su u 'Oroteksu' započeli svoj radni vijek, ali i tamo dočekali mirovinu. Oroslavčani se sjećaju onih dana kada su autobusi s radnicima u tri smjene dolazili i odlazili ispred porte, sjećaju se
atmosfere kakva je tada vladala, ali i tuge kada je 'Oroteks' ugašen, kao i mnoge druge tekstilne firme. Zbog toga mnogima nije bilo jednostavno gledati kako vatra guta prostore koje je nekada ispunjavalo na stotine radnika. Čeka se očevid i utvrđivanje uzroka požara, a gradonačel-
nik Viktor Šimunić kao posljednju informaciju rekao nam je kako je dogovoreno da će se radijacija, koja je za sada utvrđena samo unutar zgrade, mjeriti svakodnevno, a dogovorit će se i daljnji postupci oko uklanjanja gromobrana, kako bi se uopće mogao izvršiti očevid.
Nezadovoljan načinom kako je napravljena škarpa uz njegovo dvorište, uslijed izgradnje nogostupa u Ulici Ksavera Šandora Đalskog u Velikom Trgovišću, u redakciju nam se javio tamošnji stanovnik Ivan Preberina. Dao je, kaže, velik dio svoje zemlje, svog dvorišta, da bi se nogostup mogao graditi, a škarpa koja je napravljena uz to njegovo dvorište je, smatra, preniska i nije napravljena kako bi trebala biti.
Problemi i pitanja Preberinu smo posjetili, kako bi nam na licu mjesta pojasnio u čemu vidi problem. – Pa vidite, za početak, škarpa nije potegnuta do kraja dvorišta, odnosno do kraja dijela dvorišta u kojem je zemlja visoko nasipana i u tom dijelu zemlja klizi na cestu, odnosno na budući nogostup, koji je u izgradnji – pojasnio nam je Preberina. Rekao je i kako nije zadovoljan ni kako je, nakon radova, napravljen i nasipan prilaz njegovom dvorištu, odnosno garaži, koji je, smatra, nasipan previso-
Kolar posjetio
Vetropack Stražu i održao sastanak s novim predsjednikom Uprave
HUM NA SUTLI - Župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar posjetio je prošlog tjedna tvornicu stakla Vetropack Straža d.d. te je tom prilikom održao radni sastanak s novim predsjednikom Uprave, Darkom Šlogarom. Predsjednik Uprave Darko Šlogar istaknuo je da su u tijeku pripremni radovi za remont peći 63 te da je riječ o investiciji koja je vrijedna više od 50 milijuna eura. Zahvalio je Županiji i Kolaru na suradnji i spremnosti na dijalog. – Vetropack je jedan od glavnih gospodarskih motora pokretača, ne samo na području Krapinsko
Preberina: 'Dao sam velik dio svoje zemlje, svog dvorišta, a sad je nastao samo problem. Zemlja je već počela kliziti, vide se pukotine, a bojim se da ne dođe do pucanja septičke koja se nalazi na dvorištu. Sva zemlja bude s mog dvorišta klizila dolje na novi nogostup, a tko bude onda za to kriv?'
ko. – No, to niti nije toliki problem. Problem je škarpa. Koja ne samo da nije potegnuta do kud bi trebala biti, nego je i preniska! Čemu škarpa, ako je niža od visine zemlje koju bi
trebala držati. Jer zemlja, odnosno moje dvorište, je puno više! – ljutit je naš sugovornik. Pokazao nam je i kako se na dijelovima dvorišta već vidi da je zemlja, radi klizanja, počela pucati. – Dao sam velik dio svoje zemlje, svog dvorišta, maknuli su i moju ogradu, a sad je nastao samo problem. Zemlja je već počela kliziti, vide se pukotine, a bojim se da ne dođe do pucanja septičke koja se nalazi na dvorištu. Osim toga, sva zemlja bude s mog dvorišta klizila dolje na novi nogostup, a tko bude onda za to kriv? – pita se još, dodavši kako se s tim problemima i pitanjima obratio i Općini Veliko Trgovišće, gdje je osobno razgova-
Načelnik Greblički: 'Mi štitimo javnu prometnicu i nogostup, zaštitili smo kuću makar nam to nije bila dužnost'
rao s pročelnicom koja mu je, kako je rekao, rekla da je ona laik u tom poslu te mu nije znala dati konkretne odgovore.
'Radove smo uspješno završili' Zbog toga smo se i mi s upitom uputili prema Općini, odakle nam je odgovor poslao načelnik Robert Greblički. Rekao je kako je rekonstrukcija spomenute ulice započela još 2015. godine, gradnja se odvijala po fazama, a sastavni dio tog projekta bio je i nogostup, koji nije završen zbog manjka sredstava. Sveukupno je i rekonstrukciju prometnice, gradnju kanalizacije i nogostupa uloženo oko 10 milijuna kuna. - Vaš sugovornik u nekoliko navrata bio je kod nas i molio da se radovi nastave, jer mu je ku-
ća bila ugrožena klizištem. Napominjemo da škarpa nije postojala i da je g. Preberina nasipavanjem prouzrokovao odrone na javnu površinu koju smo privremeno štitili mobilnim potpornim blokovima. Napravljeni su dodatni geomehanički radovi te se krenulo sa izgradnjom potpornog zida tj. više njih na cijeloj dionici. Ako je vaš sugovornik geomehaničar ili neke srodne ovlaštene struke rado ćemo uvažiti njegov elaborat bez obzira što smo radove uspješno završili – kaže načelnik Greblički. Pojasnio je i kako je sve napravljeno prema projektu i pravilima struke. - Mi štitimo javnu prometnicu i nogostup, zaštitili smo kuću makar nam to nije bila dužnost, a "što bi bilo kad bi bilo" i želje od dotičnog gospodina uvažavat ćemo nekom drugom prilikom. Općina nije nadležna za uređenje privatnih dvorišta, osiguranja septičkih jama i sličnih stvari. Jako nam je drago što smo konačno spojili i izgradili nogostup cijelom dužinom ulice na radost i sigurnost svih – zaključio je načelnik Greblički, napomenuvši kako su pripremni radovi na nogostupu završeni te je još potrebno samo asfaltiranje.
- zagorske županije, već i na nacionalnoj razini. U Vetropack Straži se, osim ulaganja u nove tehnologije, ulaže u znanje ljudi i novi proizvod. Ova tvrtka vodi brigu o lokalnoj sredini, uvijek postoji socijalna komponenta i tvrtka je ekološki osviještena. Protekle dvije godine bile su teške. Svjetsko gospodarstvo stavljeno je na test, a samim time i gospodarstvo Hrvatske. U ovoj krizi ponovno se pokazalo da je gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije na čvrstim temeljima, da je to što smo izvozno orijentirana županija itekako bitno. Zahvaljujem gos-
podarstvenicima na izvrsnim rezultatima koje su ostvarili u ovim izrazito teškim uvjetima, među kojima svakako prednjači Vetropack, kojem smo bili i bit ćemo podrška, kao i svim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima i onima koji žele investirati na području naše županije - rekao je župan Kolar. Sastanku su nazočili i županijski pročelnici Sanja Mihovilić i Stjepan Bručić i direktorica Poduzetničkog centra KZŽ Helena Matuša te direktor tehnike u Vetropack Straži Mario Berc i Robert Vražić, direktor logistike. (zl)
Upravo na Dan grada, u Krapini je prošlog utorka otvoren CISOK, centar za informiranje i savjetovanje u karijeri
Svaki CISOK otvoren je za sve građane, bilo da ste učenik, student, roditelj, nezaposlena ili zaposlena osoba, poslodavac, učitelj ili bilo tko drugi, savjetnici CISOK-a na usluzi su za sva pitanja ili nedoumice, koje možete imati u razvoju karijere, a sve usluge CISOK-a su potpuno besplatne, pojasnio je Vukmanić
Elvis Lacković KRAPINAUKrapini je u utorak otvoren CISOK, centar za informiranje i savjetovanje u karijeri. Predstojnik PU HZZ Krapina, Goran Vukmanić, rekao je da je CISOK središnje mjesto pružanja usluga profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere.
Posebno za učenike i studente
- S novim modelom rada koji je prilagođen potrebama pojedinaca, omogućena je dostupnost informacijama o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere svih građana. Svaki CISOK otvoren je za sve građane, bilo da ste učenik, student, roditelj, nezaposlena ili zaposlena osoba, poslodavac, učitelj ili bilo tko dru-
Kolar: "Situacija u kojoj danas živimo vrlo je izazovna, mijenja se iz mjeseca u mjesec. Teško je dugoročno planirati i to je dodatno opterećenje za one koji moraju izabrati svoje zanimanje. I svaka stručna pomoć, osim roditeljskog savjeta, će i te kako dobro doći"
gi, savjetnici CISOK-a na usluzi su za sva pitanja ili nedoumice, koje možete imati u razvoju karijere, a sve usluge CISOK-a su potpuno besplatne. Posebno educirani savjetnici će pomoći u planiranju karijere, pružit će podršku u definiranju profesionalnih ciljeva i usmjeravat će u razvoju karijere, od prijelaza iz škole u školu, iz škole na posao. Svi građani mogu i samostalno u centru pretraživati objavljene natječaje za posao, prikupiti informacije o obrazovnim mogućnostima i mogućnostima stipendiranjima, te o mogućnostima zapošljavanja u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i koristiti se različitim online alatima poput Upitnika samoprocijene osobina osoba povezanih s poslom, sustava informacija o tržištu rada te drugih portala - rekao je Vukmanić te dodao da CISOK posebno namijenjen učenicima i studentima te informira mlade o dostupnosti suportivnih mjera s kojima mogu dalje razvijati kompetencije i osposobljavati se za specifična radna mjesta i nakon završetka formalnog obrazovanja.
Svaka stručna pomoć dobro dođe - Uistinu mi je zadovoljstvo što se otvara ovaj ured. U današnje užurbano vrijeme, u kojem nas brzina vremena sve pregazi, vrlo bitno je pogotovo za naše mlade, da ih se može usmjeriti, da im se može otvoriti put, jer to je ključ na početku i tijekom karijere. Cjeloživotno učenje je sastavni dio naših života, stoga mi je drago da se upravo danas, na Dan Grada Krapine otvara ova ured – rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurević. Župan KZŽ Željko Kolar pozdravio je sve prisutne i zahvalio na dosadašnjoj surad-
Vukmanić: "Posebno educirani savjetnici će pomoći u planiranju karijere, pružit će podršku u definiranju profesionalnih ciljeva i usmjeravat će u razvoju karijere, od prijelaza iz škole u školu, iz škole na posao"
nji. - Mi toliko projekata radimo zajedno, kroz Partnersko vijeće, kroz Gospodarsko socijalno vijeće, kroz Gospodarski zbor. Suradnja je Zavoda sa našim srednjim školama, točno su svi danas ovdje koji su morali biti, da bi ovaj projekt imao svoju svrhu i da uspije. Upravo ovakav odaziv garantira uspjeh ovoga projekta. Jasno su određene ciljane skupine kojima se obraćamo i pozvani ljudi, koji u partnerstvu sa vama moraju taj projekt provesti. Naravno da je situacija u kojoj danas živimo vrlo izazovna, da se mijenja iz mjeseca u mjesec. Teško je dugoročno planirati i to je dodatno opterećenje za one koji moraju izabrati svoje zanimanje. I svaka stručna pomoć, osim roditeljskog savjeta, će i te kako dobro doći. Čestitke na otvaranju Ureda i veselim se našoj daljnjoj suradnji – zaključio je župan Kolar. Ravnatelj HZZ Ante Lončar uvodno je napomenuo kako je otvaranje ovog ureda sukladno Nacionalnom planu oporavka i
Gregurović: "U današnje užurbano vrijeme, u kojem nas brzina vremena sve pregazi, vrlo bitno je pogotovo za naše mlade, da ih se može usmjeriti, da im se može otvoriti put, jer to je ključ na početku i tijekom karijere. Cjeloživotno učenje je sastavni dio naših života"
otpornosti, vrijednosti oko 20 mil. kuna, koje će biti uloženo u profesionalno usmjeravanje, kroz sustav koji smo uspostavili u HZZ. Na razini RH ovo je 15. CISOK.Važno je istaknuti da je današnje tržište rada dosta dinamično, imamo danas oko 115 tisuća nezaposlenih. U KZŽ su podatci povoljni, no ovaj sustav profesionalnog usmjeravanja usmjeren je na preventivno djelovanjem prema onima koji će dolaziti na tržište rada, dakle osnovne i srednje škole, a i prema osobama, koje će tijekom života promijeniti u više navrata zanimanje – rekao je Lončar je i posebno pohvalio zamjenicu ravnatelja HZZ Matinu Nekić, koja iz Središnjeg ureda provodi taj cilj Nacionalnog plana oporavka, a pohvalio je i predstojnika Ureda u Krapini Gorana Vukmanića i njegov tim. Zahvalio je i KZŽ i županu Željku Kolaru. - Uz dobru suradnju uskoro ćemo imati i izvrsne rezultate – zaključio je Lončar.
O temi izmjena Zakona o radu raspravljao je i Županijski odbor SDP-a Krapinsko – zagorske županije
Svojim dolaskom u Radoboj zagorskim SDP-ovcima podršku je dao i predsjednik SDP-a Peđa Grbin
Ivan Kovačić RADOBOJSvoje nezadovoljstvo Vladinim prijedlogom izmjena Zakona o radu u ponedjeljak su na svom Županijskom odboru održanom u Radoboju iznijeli i čelni ljudi zagorskog SDP-a, saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić, njegov stranački kolega, župan Željko Kolar te predsjednik radobojske Općinske organizacije i član predsjedništva SDP-a KZŽ Igor Cigula, kojima je, svojim dolaskom, podršku dao i predsjednik SDP-a Hrvatske, Peđa Grbin.
Temeljna načela Željko Kolar naglasio je da SDP, kad je u pitanju zakonodavno reguliranje rada ima svoja jasna i čvrsta temeljna načela za koja se zalaže. – Smatramo da je zadatak zakonodavca ispravljanje društvenih nejednakosti, uvođenje reda, predvidivosti i sigurnosti u radne odnose. Zatim, to je i organiziranje radnog zakonodavstva koje se temelji na društvenoj pravednosti, štiti radnike te donosi prosperitet svima koji žive od svog rada, kao i osiguravanje dostojanstvene plaće za kvalitetan život radnicima i svima koji žive od svog rada. Također, to je i uređenje radnog zakonodavstva u skladu s aktualnim društvenim potrebama, ali na takav način da postoje zajamčena radnička prava ispod kojih se ne može ići ni
u kojem obliku rada. Naša temeljna načela uključuju i to da se zalažemo za osnaživanje uloge sindikata kao kolektivnih aktera, posebno izraženih u procesu kolektivnog pregovaranja te kroz sustav sudjelovanja radnika u odlučivanju, ali isto tako smatramo potrebnim uvesti kvalitetno osiguranje i kontrolu provedbe radnog zakonodavstva – rekao je Kolar.
Igor Cigula nabrojao je i konkretne ciljeve za koje SDP želi da se riješe Zakonom o radu. - Potrebno je ograničiti primjenu ugovora na određeno vrijeme i ograničiti probni rad samo na prvi ugovor kod poslodavca. Nadalje, važno je urediti zakonski minimum povećanja plaće za prekovremeni rad, noćni rad, smjenski rad, rad subotom,
Cigula: "Potrebno je ograničiti primjenu ugovora na određeno vrijeme i ograničiti probni rad samo na prvi ugovor kod poslodavca. Nadalje, važno je urediti zakonski minimum povećanja plaće za prekovremeni rad, noćni rad, smjenski rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom"
nedjeljom i blagdanom. Organizacija radnog vremena mora biti takva da razgraničava poslovne obaveze i privatno slobodno vrijeme radnika, a rad od kuće treba regulirati tako da ne bude na štetu radnika. Nužno je onemogućiti nejednako postupanje prema sindikatima ovisno o potpisu kolektivnog ugovora, poticati sustav kolektivnog pregovaranja što bi vodilo većoj pokrivenosti kolektivnim ugovorima i poticati sudjelovanje radnika u odlučivanju. Dakle, potrebno je smanjivanje praga za radnička
vijeća te proširenje pitanja u kojima radnička vijeća sudjeluju u savjetovanju i suodlučivanju te povećati broj predstavnika radnika u nadzornim i upravnim odborima poslodavca. Također, u mehanizme nadzora provedbe zakona o radu treba uključiti predstavnike sindikalnih organizacija i štititi prava platformskih radnika i obveze poslodavaca prema njima – rekao je Cigula.
Amandmani
Šef zagorskih SDP-ovaca i saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako SDP-ove prijedloge i primjedbe, kojima su navedene ciljeve željeli uvrstiti u novi Zakon o radu, HDZ-ova Vlada nije prihvatila u dosadašnjim procedurama. No, kako je najavio, od svojih
ciljeva kvalitetnije zaštite radnika i radničkih prava SDP ne misli odustati. - Iznimno smo nezadovoljni Vladinim prijedlogom izmjena Zakona o radu jer naše primjedbe nisu uvažene, a time se u cijelosti propušta regulirati ili ispraviti niz nepravdi i loših rješenja. Nije osnažen položaj radnika, ne radi se na smanjenju društvene nejednakosti niti na stvarnom povećanju plaća ili prava radnika. Predlagali smo čitav niz konkretnih prijedloga kako bi se ostvarili ciljevi koje smo ovdje naveli, ali svi su ti prijedlozi odbačeni bez stvarnih argumenata te nam u ovoj fazi preostaje još samo predložiti amandmane na Konačni prijedlog Zakona o radu kao još jedan pokušaj da se ispravi loš smjer u kojem ovaj prijedlog ide – najavio je Siniša Hajdaš Dončić.
Objavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje: Krajem studenog u Zagorju kao nezaposlene registrirane 1922 osobe
HRVATSKO ZAGORJE – Krajem studenog u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirane 1922 osobe. Ukupno je u studenom 2022. iz evidencije nezaposlenih u Zagorju izašla 271 osoba, što je 24,9 posto manje nego u studenom 2021. godine. Od toga su zaposlene 182 osobe, i to – 152 osobe (83,5 posto) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 30 osoba (16,5 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa, kako su izvijestili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina, najčešće se realiziralo u sljedećim djelatnostima – prerađivačka industrija – 36 osoba ili 23,7 posto, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 30 osoba ili 19,7 posto, zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 18 osoba ili 11,8 posto, te obrazovanje – 14 osoba ili 9,2 posto. Promatrano prema ispostavama, u zapošljavanju su predvodile ispo-
stave Zabok (44 zaposlene osobe ili 28,9 posto od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa) i Krapina (34 zaposlene osobe ili 22,4 posto). Istodobno je u studenom 2022. godine 89 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, primjerice odjave iz evidencije, umirovljenja, ostvarivanja prava na rodiljnu poštedu od rada po posebnom propisu, ne traže aktivno posao, nisu raspoloživi za rad i drugo. Ulasci u evidenciju nezaposlenih (tzv. novoprijavljene nezaposlene osobe) prema svome prethodnom statusu aktivnosti mogu biti: iz rada (radnog odnosa ili drugih poslovnih aktivnosti), iz redovitoga školovanja te iz neaktivnosti (odnosno oni koji nisu bili niti zaposleni niti su upravo završili školovanje). U studenom 2022. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 216 nezaposlenih osoba, što je 17,9 posto manje nego u studenom 2021. godine, i to 151 osoba izravno iz radnog odnosa
Čistači i pomagači u kući su najtraženiji
Najtraženija zanimanja u studenom 2022. g. bila su: čistač/čistačica (39), radnik/radnica za pomoć u kući (32), doktor/doktorica medicine (21), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (18), prodavač/prodavačica (16), radnik/ radnica u visokogradnji (13), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (13)
Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te u građevini
(69,9 posto), 19 osoba iz redovitoga školovanja (8,8 posto), te 46 osoba iz neaktivnosti (21,3 posto). U mjesecu studenom 2022. godine poslodavci su prijavili 514 potreba za radnicima što je za 5,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu, te za 2 posto više u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi – 110 radnika ili 21,4 posto, građevinarstvo –108 radnika ili 21 posto, obrazovanje – 104 radnika ili 20,2 posto, te prerađivačka industrija – 62 radnika ili 12,1 posto. Najtraženija zanimanja u studenom 2022. g. bila su: čistač/ čistačica (39), radnik/radnica za pomoć u kući (32), doktor/doktorica medicine (21), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (18), prodavač/ prodavačica (16), radnik/radnica u visokogradnji (13), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (13), kuhar/kuharica (12), konobar/konobarica (12), vozač/vozačica teretnog vozila (12), fasader/fasaderka (10). (zl)
Grad Krapina proslavio je u utorak Dan grada i blagdan zaštitnika grada, sv. Nikole biskupa. Svečanu sjednicu Gradskog vijeća u Festivalskoj dvorani otvorio je predsjednik Vijeća Mladen Gregurović. O protekloj godini govorio je gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović, ističući da je bila zahtjevna i izazovna.
Uz bok modernim, pametnim gradovima – Ove smo godine otvorili nogometno igralište s umjetnom travom u ŠRC Podgora, sportski centar dobiva novo, modernije i ljepše lice. Uređen je i Perivoj Janka Draškovića, novo urbano mjesto okupljanja u gradu, a na tom lokalitetu uređeno je i spomenobilježje smrtno stradalim i umrlim braniteljima s područja KZŽ. Započeli su radovi na realizaciji projekta razvoja širokopojasne infrastrukture odnosno optike koja bi do kraja iduće godine trebala doći u sva kućanstva, a vrijednost tog projekta za područje bivše općine Krapina je nešto manje od 60 milijuna kuna. Ovim projektom šire krapinsko područje svrstava se uz bok modenih, pametnih gradova i ova investicija će doprinijeti ubrzanom razvoju grada i susjednih općina – napomenuo je gradonačelnik. Podsjetio je i na manje komunalne akcije koje doprinose kvaliteti života i ljepšem izgledu grada, a osvrnuo se i na radove u naselju Šabac. - Napravljena je rekonstrukcija javne rasvjete, zamijenjeni su podzemni vodovi i postavljena nova rasvjetna tijela. Kompletna vodovovodna infrastruktura i odvodnja je zamijenjena, postavljene su cijevi kao priprema za optiku, napravljena je rekonstrukcija niskonaponske mreže, zamijenjene stare i dotrajale plinske cijevi. Stanovnici tog dijela grada bili su uistinu strpljivi i na tome im hvala i isprika što su se
radovi odužili. Sada kada će biti gotovi, a preostalo je staviti završni asfaltni sloj, to naselje će biti kompletno infrastrukturno modernizirano – istaknuo je Gregurović.
Hrvatske ceste su provele postupak javne nabave za izgradnju kružnog toka kod 'Ruke' u Velikoj Vesi, u tijeku je ocjena ponuda i na proljeće bi trebali započeti radovi. Izgrađena je druga faza spojne ceste od Zaboka prema Krapini, čeka se još izdavanje suglasnosti od strane ministarstva kako bi se ta dionica pustila u promet, a u pripremi je i tenderska dokumentacija za raspisivanje javne nabave za nastavak izgradnje 3. faze dalje prema Krapini, dodao je gradonačelnik. - Uz vidljive, postoje i projekti koje sugrađani ne vide, a to je sanacija odlagališta komunalnog otpada Gorjak koja je u tijeku. Nikad nije bilo više zaposlenih i nikad manje nezaposlenih u našem gradu. Što se tiče poduzetničke zone, razvija se i gradi, niču nove hale i nekoliko novih projekata i ozbiljnih investicija je u tijeku ili pripremi. Mi kao Grad poduzetnicima se trudimo pomoći i ubrzati realizaciju projekata. Ove godine smo po drugi puta ušli u finale za najgrad u kategoriji gospodarstva. Krapina je grad bez prireza, a drugi gradski porezi su ili ukinuti ili među najmanjima u domovini. Ponekad smo mi Krapinci previše kritični sami prema sebi, a više veličamo druge, no nagrade koje nam stižu potvrđuju da smo na pravom putu – istaknuo je Gregurović. Spomenuo je i dobru vijest da je od Ministarstva znanosti i obrazovanja odobreno 13,8 milijuna kuna za izgradnju novog vrtića za 10 novih vrtićkih grupa. - Posebno drago mi je što je pokrenut ITU mehanizam. Sredstvima koja će nam biti dodijeljena, sami ćemo moći pripremati programe i projekte koji su nam važni te ćemo na neki način sami odlučivati o tome koje projekte ćemo realizirati kroz taj program. Uskoro se oče-
Na svečanosti su uručena i gradska priznanja. Mala plaketa dodijeljena je Luki Hršaku za uspjehe postignute na natjecanjima iz znanja, a Plaketa profesorici Miljenki Hršak za mentorske uspjehe postignute na natjecanjima iz znanja i za doprinos razvoju obrazovanja i mentorstva u Gradu Krapini, Veterinarskoj stanici u Krapini povodom 70. obljetnice,
kuje raspisivanje javnog poziva za ITU gradove, potencijalna alokacija za naše područje je 13,5 milijuna eura, oko 100 milijuna kuna. To na prvi pogled možda nisu velika sredstva, ali je 100 milijuna kuna više nego što smo do sada imali na raspolaganju – rekao je Zoran Gregurović.
U ime gradonačelnika i načelnika obratio se gradonačelnik Zaprešića Željko Turk. Župan Željko Kolar uputio je čestitke povodom Dana grada i župe. – Ovdje u Krapini vlada posebno raspoloženje, ka-
kao i doktorici Almiri Tabaković za doprinos u unapređenju zdravstvene skrbi djece u Gradu Krapini. Povelje su dodijeljene Branku Ovčariću za izniman doprinos u promicanju kajkavske popevke te cjelokupnog kajkavskog glazbenog stvaralaštva, Udruzi umirovljenika Krapina povodom 75. obljetnice uspješnog rada i djelovanja te izv. prof. dr. sc.
da možete prezentirati dobre projekte koji su doprinijeli razvoju ne samo grada Krapine, nego i razvoju čitave Krapinsko – zagorske županije. Ja kao župan i moj tim veselimo se svakom projektu Grada Krapine jer je Krapina jednim većim dijelom i ogledalo same županije. Da bi bili uspješni, moramo surađivati – rekao je župan te čestitao gradonačelniku i njegovom timu na provedenim projektima, uz obećanje da će Županija i dalje biti partner na svim projektima koji si bitni za razvoj Grada Krapine. Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova
Sanji Sever Mališ za izniman doprinos u razvoju ekonomske znanosti i promicanje imena Grada Krapine. Dodijeljena su i dva priznanja gradonačelnika, Marijanu Merkašu za izniman doprinos unapređenju lokalne zajednice te tvrtki Knauf Krapina d.o.o. za doprinos razvoju gospodarstva. U ime svih nagrađenih zahvalila je Sanja Sever Mališ.
EU, rekla je da se s razine Vlade zaista mogu vidjeti taj veliki napredak i projekte. - U proteklih 7 do 8 godina korištenja prve financijske omotnice, bili smo željni iskoristiti što je više moguće dostupnih EU fondova, realizirati mnogobrojne projekte koji čine boljitak diljem naše domovine. Grad Krapina je to prepoznao, neki projekti su već završeni, neki su u realizaciji. Mi kao resorno ministarstvo i Vlada smo tu da vam pružimo dodatnu pomoć da nastavite realizirati brojne projekte koji ostaju trajna vrijednost u vašem gradu
Revitalizacija vrijedne baštine u gradu Pregradi se nastavlja
Radovi na konstruktivnoj obnovi vrijedni 2.361.000 kuna financirani su iz Fonda solidarnosti, a župan Željko Kolar ističe kako vjeruje da će projekt završiti kroz tri godine
PREGRADA - Rodna kuća
Janka Leskovara u Pregradi, koja će vrlo uskoro postati muzejem, kroz nedavno završene radove na konstrukcijskoj obnovi dobila je potrebno ojačanje, ali i fasadu. Završetak radova obilježen je obilaskom ovog objekta, u čiji su projekt obnove i pretvaranja u vrijednu kulturnu baštinu ovoga kraja, zajednički krenuli Grad Pregrada i Krapinsko – zagorska županija, otkupivši kuću i okolno zemljište. No,
Vešligaj: 'Napravili smo i preliminarni muzejski program koji će služiti kao osnova za izradu stalnog muzejskog postava, za što nam je cilj dobiti sredstva Europske unije'
objekt je stradao u potresu, stoga mu je, za početak, trebala konstruktivna obnova.
Radove vrijedne 2.361.000 kuna, financirane iz Fonda solidarnosti, izvela je tvrtka Završni radovi Krešo. Predstavnik Konzervatorskog odjela u Krapini Igor Cindrić istaknuo je kako je na rodnoj kući Janka Leskovara napravljena konstruktivna obnova, ali je napravljeno i završeno pročelje kuće. –Ova kuća ima dvije vrijednosti. Osim one povijesne, ona je primjer građevinske arhitekture u jednoj provinciji. Ovim je radovima ojačana, a nadamo se i skoroj cjelokupnoj obnovi – rekao je Cindrić. Gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj zahvalio je svima koji su sudjelovali u projektu. – Objekt je za sada iznutra prazan, no pri kraju je izrada glavnog projekta s kojim se planiramo javljati na natječaje, kako bismo mogli dovršiti unutarnje uređenje. Napravili smo i preliminarni muzejski program koji će služiti kao osnova za izra-
du stalnog muzejskog postava, za što nam je cilj dobiti sredstva Europske unije. Svojim dovršetkom, ova kuća neće samo prokazivati baštinu i kulturu nasljeđa Janka Leskovara, već i povijest ovog kraja, naših dvoraca i kompletne književnosti u ovom dijelu Hrvatskog zagorja, a služit će i za potrebne mjesnog odbora Bušin, koji obuhvaća i naselje Valentinovo – rekao je Vešligaj, dodavši kako je za sada teško reći kada bi se cijeli projekt priveo kraju, obzirom da to uvelike ovisi o otvaranjima natječaja i uspješnosti na njima.
Župan Željko Kolar istaknuo je kako Grad za ovaj objekt ima jasnu viziju. - Ona je vrlo jasna, kao i koncept daljnjeg razvoja projekta, jedino još uvijek nemamo indikativnu listu raspisivanja natječaja u novoj financijskoj omotnici, kako bi mogli preciznije reći do kojeg vremena bi ovaj projekt mogao biti zaokružen, no vjerujem da će to biti u sljedeće tri godine – zaključio je župan.
'Bilježimo u zadnje vrijeme povećani natalitet, doseljavanje mladih obitelji, stoga vrijedi ulagati i u ovakva seoska područja'
Izvođač radova uveden je u posao 18.10., a rok za završetak su četiri mjeseca
Pušec PREGRADA
Župan Željko Kolar obišao je radove na obnovi Područne škole Gorjakovo, koji su krenuli u listopadu, a rok za njihov završetak je četiri mjeseca. Izvođač radova je tvrtka Kunagora iz Pregrade, a ugovor je sklopljen na 724.528 kuna. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u iznosu od 300 tisuća kuna.
Ravnateljica OŠ Janka Leskovara Pregrada Zdravka Žiger rekla je da školu trenutno pohađa 8 učenika u
Župan: Sam podatak da ćemo u vrlo kratkom vremenu za 100 posto povećati broj učenika u osnovnoj školi opravdava ovakvu investiciju u ovako maloj sredini
dva razredna odjela, koji su sada preseljeni u PŠ Stipernica te se voze svaki dan.Nastava se odvija u dvije smjene, imamo 2 učiteljice, spremačicu koja je i kuharica i jako smo zahvalni Županiji jer je bilo već nužno obnoviti zgradu – dodala je Žiger. Predsjednica MO Gorjakovo Davorka Filipčić zahvalila je Gradu Pregradi i Krapinsko – zagorskoj županiji što su podržali ovaj projekt obnove područne škole, koji je od izuzetno velikog značaja za zajednicu. Voditelj gradilišta Danijel Cindrić rekao je da radovi napreduju po planu, a trenutno su u fazi izvođenja fasaderskih radova.
428 tisuća kuna
Gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj zahvalio je Županiji i školi na ovoj investiciji. - Smatram da je ulaganje u obrazovanje uvijek najbolje ulaganje i mislim da smo to dokazali zajedno sa Županijom kroz ulaganje u naše školske ustanove i predškolski odgoj. Ovo je pokazatelj da brinemo o našim mjesnim odborima i da želimo ravnomjerno razvijati kompletnu Pregradu. Prije dvije godine ovdje u Gorjakim smo obnovili školsko igralište, onda obećali da ćemo krenuti u obnovu područne škole i drago mi je da
se to danas realizira. Bilježimo u zadnje vrijeme povećani natalitet ovdje, doseljavanje mladih obitelji, stoga vrijedi ulagati i u ovakva seoska područja, važno je da se ovdje održi život, a na nama je odgovornost da onda osiguramo ulaganje u obrazovanje, komunalno infrastruktutu i sve što je neophodno da bi ljudi ovdje ostajali živjeti – rekao je Vešligaj. Župan Željko Kolar rekao je da u radovima Županija sudjeluje s 428 tisuća kuna. – Ovo je dokaz da promišljamo na način da moramo ljude zadržati na područjima u kojima starno jesu i žive. Ovo je jedan natprosječno aktivan mjesni odbor i zajednica koja u suradnji s Gradom i gradonačelnikom promišlja o sadašnjosti i budućnosti i sve aktivnosti su vezane uz određeni cilj, imaju jasni koncept i u takvoj sredini je obaveza ulagati. Mi smo samo produžena ruka onog što oni rade svakodnevno. Sam podatak da ćemo u vrlo kratkom vremenu za 100 posto povećati broj učenika u osnovnoj školi opravdava ovakvu investiciju u ovako maloj sredini. Veselim se što radovi idu po planu, bit će gotovi na vrijeme i čekamo svi zajedno tren kada će se djeca moći vratiti natrag u svoju školu – dodao je župan.
uz
ZABOK - Grad Zabok i ove godine dodjeljuje božićnice umirovljenicima s područja Zaboka čije mirovine ne prelaze 2.500,00 kuna. Umirovljenici s mirovinom do 1.000,00 kuna dobit će po 400,00 kuna, umirovljenici s mirovinom iznad tog iznosa pa do 2.000,00 kuna dobit će po 300,00 kuna, a oni s mirovinom iznad 2.000,00 pa do 2.500,00 kuna dobit će po 200,00 kuna. Božićnice se dodjeljuju u obliku bonova koje umirovljenici mogu preuzeti u prostorijama Matice umirovljenika Grada Zaboka u Zaboku, Kumrovečka 1, prema rasporedu po naseljima. Za preuzimanje bona, potrebno je ponijeti osobnu iskaznicu i zadnji "odrezak" od mirovine. Bonovi se mogu koristiti u trgovinama Trgocentra. Bonovi su se preuzimali prema rasporedu po naseljima, a ovog tjedna, u utorak, 13. prosinca, od 8 do 16 sati bonove mogu još preuzeti umirovljenici iz Pavlovca Zabočkog, Zaboka i Zabočkih Brega. Također, u srijedu, 14. prosinca, od 8 do 16 sati bonove mogu preuzeti svi koji nisu mogli prošlog tjedna. Grad Zabok, povodom Božića, dodjeljuje i pomoć korisnicima jednokratnih novčanih pomoći temeljem Odluke o socijalnoj skrbi. Pomoć se dodjeljuje u obliku bonova u iznosu od 200,00 kuna za samce te uvećano za po 100,00 kuna za svakog člana kućanstva. Bonovi za korisnike jednokratnih novčanih pomoći mogu se preuzeti i koristiti u trgovini Trgocentra – Supercentar u Zaboku, o čemu su korisnici obaviješteni pisanim putem. (zl)
prvo istraživanje
RADOBOJ - Muzej Radboa dio je zanimljivog istraživačkog projekta putem kojeg će prikupiti svjedočanstva kao važan izvor za rekonstrukciju prošlosti i kao nadopuna informacija dobivenih iz drugih povijesnih izvora.
S koljena na koljeno
Usmena povijest metoda je provođenja spomenutog povijesnoga istraživanja putem ispitivanja pojedinca o nekome događaju, situaciji ili razdoblju u kojemu je aktivno sudjelovao ili svjedočio uz bilježenje izrečenih sjećanja. Za provođenje takvog oblika istraživanja potrebni su kazivači, starije osobe koje se dobro sjećaju raznih događaja, tradicija, priča i mnogih drugih informacija koje se prenose s koljena na koljeno. Uoči svetkovanja sv. Barbare, zaštitnice rudara provedeno je prvo istraživanje u Muzeju Radboa. Kazivači su bili Štefanija Cerovec i Stjepan Ranogajec iz Radoboja, koji je 1. prosinca navršio 91 godinu. Pod moderatorstvom red. prof. mr. art. Zvjezdane Jembrih i ravnateljice Muzeja Radboa Ivane Hazulin Pospiš razgovaralo se o običajima u Radoboju uz rudarstvo, tradiciju, legende, mitove i još o puno zanimljivih stvari koje su legitimni i jedinstveni izvori koji govore o pomalo zaboravlje-
nim vremenima određenih povijesnih događaja i razdoblja. Terenska istraživanja obavljat će se u suradnji Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za etnologiju i folkloristiku pod vodstvom
Radboa poziva sve zainteresirane osobe starije životne dobi s prostora Radoboja koji puno znaju o mjestu i povijesti da se jave u Muzej u uredovno vrijeme
profesorica dr. sc. Lidije Bajuk i red. prof. mr. art. Zvjezdane Jembrih. "SOS
Projekt ujedno predstavlja nastavak aktivnosti uz Erasmus + projektne aktivnosti "Seniori za baštinu"/ "SOS for Heritage" kojemu je cilj uključiti osobe starije životne dobe u društvene aktivnosti i njihova saznanja, sjećanja i mudrosti uvrstiti u dosadašnja znanja i spoznaje o mjestima Općine Radoboj. Također, njihova sjećanja obogatiti će našu nematerijalnu baštinu i koristi-
ti će se i za interpretaciju kao izvor znanja u kontekstu lokalne (zavičajne) povijesti koja je izrazito bogata kulturom i tradicijom. Sljedeći susreti najavljeni su za siječanj 2023. godine. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane osobe starije životne dobi s prostora Radoboja koji puno znaju o našem mjestu i povijesti da se jave u Muzej Radboa u uredovno vrijeme Muzeja od utorka do subote od 8:00 do 16:00 sati i na broj telefona: 049/350-118 ili mobitela: 091/7257685 kako bi bili uključeni u projektne aktivnosti. (zl)
ZAGREB - U Zagrebu je u ponedjeljak, 5. prosinca 2022. godine, održano Svečano savjetovanje programa "Gradovi i općine prijatelji djece" u organizaciji Saveza DND Hrvatske na kojem je dodijeljen 89. počasni status "Prijatelj djece", a glavna tema ovogodišnjeg Savjetovanja bila je dječja participacija na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Kao i svake godine dodijeljene su Povelje i Pohvale za "Naj akcije", a pet najoriginalnijih predstavljeno je u programu Savjetovanja, a između njih i Naj akcija "Vještičje igre" koju je predstavila Sonja Borovčak, predsjednica DND-a Zabok i Koordinacijskog odbora Grad Za-
bok – prijatelj djece. Vještičje igre u organizaciji Društva "Naša djeca" Zabok imaju dugogodišnju tradiciju, humanitarnu notu, a u nju je uključen velik broj volonterki i volontera te djece, članova i članica Dječjeg gradskog vijeća i Dječjeg foruma DND-a. Organiziraju se već 20 godina te su prerasle u vrlo zapaženu i respektabilnu manifestaciju na koju dolaze djeca i roditelji iz šire okolice Zaboka, a djeca se maskiraju, igraju i druže što im je posebno veselje. Ovo događanje zasigurno je 'najposjećeniji', 'najneobičniji' i 'najotkačeniji' događaj u Zaboku u kojem zajedno uživaju i djeca i roditelji – zaključeno je na kraju predstavljanja. (zl)
ZABOK – Prošle je srijede u Gradskoj galeriji Zabok održan prijem 46 mališana rođenih u Zaboku, u drugoj polovici godine. Prigodne poklone roditeljima uručili su gradonačelnik Ivan Hanžek i predsjednica Društva Naša djeca Zabok Sonja Borovčak. Grad Zabok bebama i njihovim roditeljima darovao je po 1000 kuna za prvo dijete u obitelji, 2000 za drugo i 3 tisuće kuna za treće i svako sljedeće dijete u obitelji. Također, primili su i poklon paket koji sadrži ručnik, tetra pelene, dekicu i slinček s logom Zaboka, a koji se izrađuje i pakira u suradnji sa zagorskim poduzećem Ethereal, koji proizvodu dječju odjeću. Gradonačelnik Hanžek poželio je dobrodošlicu roditeljima i najmlađim Zabočanima, a ujedno im zaželio ugodne i sretne blagdane. Uz to, DND Zabok poklanja CD Zabočkih mališana. (jk)
Muzej
GORNJA STUBICA - U nedjelju, 4. prosinca Dobrovoljno vatrogasno društvo Šagudovec obilježilo je 70 godina postojanja i djelovanja. Održana je sveta misa za sve preminule i poginule vatrogasce, a nakon toga je ispred vatrogasnog doma blagoslovljeno novo vatrogasno vozilo koje je DVD kupio te nadogradio još 2019. Održana je svečana skupština koju je predvodio predsjednik DVD – a Josip Ptić. Predstavljen je izvještaj o radu, kao i povijest djelovanja društva te su svim članovima DVD –a uručeni prigodni pokloni, mali kipići vatrogasaca, za trud i rad u društvu. Uručene su i zahvalnice gostima, a među njima su bili i gornjostubički načelnik Jasmin Krizmanić, predsjednik VZO Gornja Stubica Marko Bigec,
predsjednik VZ KZŽ Stjepan Skuliber, načelnik stožera civilne zaštite općine Gornja Stubica Stjepan
Svemirko Čekolj, upravitelj župe Svetog Jurja mučenika velečasni Nikola Jurković te predstavnici okolnih i prija-
teljskih DVD – ova. U svečanosti je sudjelovao i Puhački orkestar VZO Gornja Stubica. (jk)
KONJŠČINA - Jedinstveni upravni odjel Općine Konjščina ponovno je objavio Javni poziv za prijavu kandidata za popisivanje objekata obveznika komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Pozivaju se redovni ili izvanredni studenti da dostave zahtjev i dokumentaciju za popisivanje komunalne infrastruk-
ture, a slobodnih je mjesta četiri. Kandidati koji se prijavljuju moraju biti radno sposobni i imati navršenih 18 godina i moraju biti studenti. Prednost imaju kandidati tehničkog usmjerenja, dobrih organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti, s položenom vozačkom 'B' kategorije te oni koji imaju prebivalište na području
općine. Poslovi koji će biti obuhvaćeni su utvrđivanje vlasnika i/ili korisnika obveznika plaćanja komunalne naknade i poreza kuće za odmor, utvrđivanje korisne površine objekata koji podliježu naplati komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, utvrđivanje stvarnog stanja komunalne infrastrukture te ostali po-
slovi vezani za utvrđivanje/ popisivanje objekata koji podliježu naplati komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Očekivani angažman je dva mjeseca, a rok za podnošenje prijava je do 19. prosinca. Prijave se predaju u Jedinstveni upravni odjel Općine, na adresu Ulica Ivica Gluhaka 13, Konjščina. (zl)
KONJŠČINA - U četvrtom krugu potpisivanja ugovora vezanih uz vraćanje u ispravno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području KZŽ, ugovor vrijedan 465.625 kuna za Općinu Konjščinu potpisala je i načelnica Anita Krok. Općina Konjščina ostvarila je navedena sredstva za rekonstrukciju propusta u Sušobregu odnosno mosta prema Jantolekima. Rok izvedbe je 30. lipanj 2023., a postupak javne nabave za odabir izvođača kreće kroz nekoliko dana. (zl)
KONJŠČINA – U sklopu Adventa u Konjščini, Općina Konjščina darivala je novorođenčad odnosno bebe rođene od 1. srpnja do 31. listopada ove godine. U tom je razdoblju rođeno 12 beba, a roditeljima mališana
uručeni su prigodni poklon paketi. - Osim novčane naknade, Općina Konjščina od 1.1.2022. daruje poklon paket. Djeci i roditeljima zaželjeli smo mnogo zdravlja, sreće i veselja – poručuju iz Općine. (zl)
ZLATAR - Konačno je asfaltiran most u Bregovitoj ulici, objavila je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. Ima još nešto okolnih radova, ali prolaz mo-
stom je moguć. - Zahvaljujem svima na strpljenju i korištenju obilaznih pravaca. Hvala ŽUC-u na ovim radovima vrijednim 1.2 milijuna kuna –kaže gradonačelnica. (zl)
DONJA STUBICA - U sklopu novog projekta udruge Kajkaviana 'SPOJKAJ – SPOJI SE ZA KAJ', sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda te iz Državnog proračuna na poziciji Ureda za udruge u iznosu od 465.998,32 kn, a u partnerstvu s Gradom Donja Stubica i PD-om "Stubičan", prošlog je petka održana besplatna radionica izrade tradicijskih poruka KAJ U RUCI koju su vodile Danica Leštek i Ana Čizmek. Radionica je provedena unutar aktivnosti Osmišljavanje, izrada i provedba online programa i radionica, pružanja psihološke i savjetodavne pomoći osobama koje su
pretrpjele traumu, stres ili gubitak uslijed krizne situacije, a predviđena je za članove udruga koje sudjeluju u projektu. Također, s radom je nastavio i čitateljski klub, koji je nastao u sklopu projekta 'STUB-KULTURA', koji je završio u svibnju ove godine. Vodi ga moderator Andrija Jurki, a sljedeće druženje je zakazano za 13. prosinca 2022. od 19 sati u Fellerovoj zgradi na 1. katu (Trg Matije Gupca 27, Donja Stubica) kada će se raspravljati o knjizi "Otac od bronce" autora Gorana Tribusona. Ova se aktivnost provodi uživo, ali i online za one koji nisu u mogućnosti doći u prostor Kajkaviane. (jk)
Kreće 3.
TUHELJ - Povodom Međunarodnog dana volontera u OŠ Lijepa naša u utorak, 6. prosinca osnovan je Volonterski klub, s ciljem promicanja važnosti volonterstva i humanitarnog rada. Klub za sad okuplja desetero učenika koji će proširiti svoje spoznaje o volontiranju i njegovoj važnosti za zajednicu i osobni rast i razvoj. Voditeljica kluba je ravnateljica Osnovne škole Lijepa naša Snježana Romić, a koordinatori učenika volontera učiteljica Lucija Šćuric koja ima izvannastavne aktivnosti Aktivni građani i Građanski odgoj i obrazovanje te knjižničar Davor Žažar,
voditelj Podmlatka Hrvatskog Crvenog križa. – Osnivanjem Kluba sve dosadašnje aktivnosti, akcije i djelovanja humanitarnog i ekološkog karaktera sustavno će se voditi i evidentirati. U provođenju aktivnosti surađivat će se s Volonterskim centrom Zabok i drugim udrugama, ustanovama ili skupinama građana. Volonterski program u školi omogućava osposobljavanje učenika za aktivne i odgovorne građanine koji su spremni i sposobni preuzeti odgovornost za promjene u školskoj i lokalnoj zajednici –izvijestila je ravnateljica OŠ Lijepa naša Snježana Romić. (dž)
Osim zbog Astro – centra, izmjena Prostornog plana potrebna je i jer se puno ljudi odlučilo za gradnju kuća za odmor kod nas, ističe načelnik Branko Tukač
Sabina Pušec HRAŠĆINA
Dobre vijesti stigle su ovih dana u Općinu Hrašćina. Primljena je odluka o financiranju programa Zaželi, zapošljavanje žena, 3. faza, koji je u potpunosti financiran iz europskih sredstava. - Radi se o nastavku projekta kojeg smo imali, ali u ovoj fazi na 6 mjeseci. Zaposlit će se 10 žena koje će brinuti o starijim osobama, a nadam se da bi program i krenuo početkom iduće godine nakon priprema i početne konferencije – kaže načelnik Branko Tukač.
'Odluka
Odluka koja posebno veseli je ona o financiranju izgradnje Dječjeg vrtića u Hrašćini, u vrijednosti 5,7 milijuna kuna. – Odluka je stigla, sada čekamo potpisivanje ugovora, raspisujemo natječaj za projektnu dokumentaciju, čekamo građevinsku dozvolu i nadam se da bi sve to moglo biti gotovo do ljeta, kako bi početkom rujna krenuli i u realizaciju. To će za Hrašćinu jako puno značiti i to je sigurno naš najveći odnosno najznačajniji projekt. Imat ćemo vrtić, tu je i nova sportska dvorana, škola, to će biti već mnogo bolji uvje-
ti za mlade obitelji – ističe načelnik. Pri završetku je i druga faza gradnje Društvenog doma u Hrašćini. – Nadam se da ćemo do kraja godine tu fazu završiti, radovi su malo kasnili jer izvođači imaju puno posla, no nadam se da će biti gotovo. Vrijednost je 400 tisuća kuna, od čega je 250 tisuća bilo sufinancirano iz Ministarstva regionalnog razvoja, a ostalo plaća Općina. Nakon toga, prijavit ćemo se za iduću fazu – kaže načelnik, a još jedan projekt koji sugirno kreće jest rekonstrukcija Parka u Trgovišću. – Uz uređenje parka napravit će se i dva mala dječja igrališta, šetnice, uredit će i popločiti se dio ispred spomenika. To će dati mnogo ljepši izgled i parku i samom središtu Trgovišća, a vrijednost projekta je 500 tisuća kuna, od čega ćemo 150 participirati preko LAG – a, a ostalo sami isfinancirati. Ploča je postavljena, i projekt bi trebao biti završen do kraja svibnja iduće godine, odnosno do Dana općine – kaže načelnik.
Izmjena Prostornog plana Čeka se i građevinska dozvola za
projekt Društvenog doma u Donjem Kraljevcu, čija je vrijednost oko 2 milijuna kuna i iduće godine u planu je prva faza, a u Vrbovu bi se stari vatrogasni dom prenamijenio i uredio u Društveno – vatrogasni. – Onda bismo i staru školu u Husincu rekonstruirali u društveni dom, odnosno predvidjeli smo određena sredstva za projektnu dokumentaciju – kaže Tukač. Priprema se i izmjena Prostornog plana zbog Astro - centra u Trgovišću, gdje bi Županija bila glavni nositelj projekta. – Osim zbog Astro – centra, izmjena Prostornog plana potrebna je i jer se jako puno ljudi odlučilo za gradnju kuća za odmor kod nas. Nadam se da ćemo do kraja lipnja iduće godine imati gotov Prostorni plan, koji ćemo sufinancirati sa Županijom. Moramo urediti i krovište doma na našoj vijećnici i Domu zdravlja, u jako je lošem stanju, tu ćemo napraviti troškovnik i zajedno sa Županijom to odraditi iduće godine –kaže Tukač.
koja posebno veseli'
Uredit će se park u središtu Trgovića, a napreduje i Društveni dom u Hrašćini
U HRAŠĆINU
faza programa Zaželi i gradit će se Dječji vrtić
'Dječji vrtić će za Hrašćinu jako puno značiti i to je sigurno naš najveći odnosno najznačajniji projekt'
Skupština Udruženja obrtnika Zlatar
ZLATAR - Sjednica Skupštine Udruženja obrtnika Zlatar osim radnog, imala je i svečani dio. Obrtnicima koji su 2022. godini navršili 20, 25, 30 i 35 godina rada dodijeljena su priznanja Obrtničke komore Krapinsko- zagorske županije za uspješno vođenje obrta. Priznanja za uspješno vođenje obrta koji su u ovoj 2022. godine navršili 20 godina rada uručena su Moniki Galina, vlasnici obrta Frizerski salon "Moni" iz Budinščine, Dariju Mikulcu, vlasniku obrta Prerada i prodaja plastike "MIKI-PLAST" iz Zlatar Bistrice, Ivici Plancutiću, vlasniku obrta "GKB – mont" ostali završni radovi u građevinarstvu iz Lobora, Darku Sokseru, vlasniku obrta Transporti "SOKSER" prijevoz tereta, putnika i usluge građevinskim strojevima iz Hraščine-Trgovišće i Dubravki i Mariju Škrlcu, vlasnicima obrta za uzgoj pilića iz Zlatar Bistrice. Za 25 godina obrtništva priznanja su primili Vesna Rihtarić (Victoria- obrt za ugostiteljstvo iz Zlatara), Robert Kruhek, autoprijevoznik iz Konjščine, Mladen Krušelj (Proizvodnja i trgovina "Sano Zlatar"), Branko Levak, (Transport iz Lobora) i Željko Ščapec ("Volan", obrt za prijevoz, posredovanje i ugostiteljstvo iz Mača). Dobitnici za 30 godina rada su Silvija Ana Sviben (Cvjećarsko-trgovačka radnja "Trag prirode" iz Zlatara) i Ivica Korade ("Transport Korade" iz Lobora). Tridesetpeto godišnjaci u obrtu su Snježana Risek-Burina (Caffe-bar "K Iveku" Novi Golubovec), Damiru Mikulec ("Mikulec" alati i plastika Zlatar Bistrica) i Damir Ščapec, autoprijevoznik iz Mača. Udruženje obrtnika Zlatar uručilo je Zahvalnicu obrtnici Marini Benčić, vlasnici obrta TREND LINE, obrt za zastupstvo, usluge i prodaju iz Mača za organizaciju seminara i uspješnu suradnju. Čestitajući im i pozdravljajući prisutne predsjednica Udruženja obrtni-
Predsjednica Udruženja obrtnika Zlatar, Višnja Loparić, naglasila je kontinuirani rast broja obrta, tako da do 30. studenog ove godine na području Udruženja
ka Zlatar, Višnja Loparić, naglasila je kontinuirani rast broja obrta, tako da do 30. studenog ove godine na području Udruženja djeluju 442 obrta, jedanaest više nego prije godinu dana. Ujedno je informirala i o planovima Udruženja. Među prisutnima bili su, kao gosti, predsjednik Obrtničke komore KZŽ Nenad Kučiš, gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka Auguštan - Pentek, načelnica općine Zlatar Bistrice, Vesna Mikulec, načelnica općine Mače, Mladenka Mikulec Šimunec, i pročelnica općine Lobor Ivanka Martinuš. (Željko Slunjski)
RADOBOJ - U organizaciji Središnjeg koordinacijskog odbora programa "Gradovi i općine – prijatelji djece" jučer je u Zagrebu održano Svečano i tematsko Savjetovanje "Gradovi i općine-prijatelji djece". Tema ovogodišnjeg savjetovanja bila je "Dječja participacija na lokalnoj, regionalnoj i EU razini", a dodijeljen je i 89. status "Grad-prijatelj djece" te javna priznanja gradovima i općinama za Naj-akcije za djecu u 2022. godini. Društvo Naša djeca Radoboj je na natječaj za Naj akciju djecu u 2022. godini prijavilo akciju pod nazivom "Potpora djeci s posebnim potrebama – darovita djeca" odnosno organizaciju ovoljetnog NTC kampa za darovitu djecu. Za ovu je akciju Općini Radoboj i Društvo naša djeca Radoboj dodijeljena Povelja za uspješno provedenu Naj akciju u 2022. godini. Povelju je u ime Općine Radoboj i Društva naša djeca Radoboj primila Marija Pernjek, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela koja je bila predstavnica Radoboja na ovogodišnjem savjetovanju. Osim dodjele priznanja i povelja za Naj akcije, dodijeljen je i još jedan počasni naziv Grad – prijatelj djece Gradu Zaprešiću. Općina Radoboj ove je godine proslavila deset godina dobivanja statusa Općine - prijatelj djece. (zl)
OROSLAVJE - Grad Oroslavje osigurao je stipendije za učeničke i studentske stipendije za ovu školsku, odnosno akademsku godinu. Prema riječima gradonačelnika Viktora Šimunića, Grad će osigurati 51 stipendiju. – Planirano ih je bilo 40, no 2 su odobrene zbog iznimno teških okolnosti koje su nastupile, a 9 nastavljamo davati od prošle godine deficitarnim zanimanjima. Vjerujem da smo sveukupnom brojkom od 51 stipendije pri vrhu u županiji – rekao je Šimunić, dodavši kako su mladi budućnost i u njih treba ulagati. - Moja je vizija da jednog dana možemo u dogovoru s privatnim sektorom davati puno veće stipendije, osigurati sve potrebno mladima i pružiti im siguran i stabilan posao u Hrvatskoj, u Zagorju – zaključio je gradonačelnik. Također, Grad je osigurao i novac za isplatu božićnica umirovljenicima. Po 500 kuna dobit će umirovljenici s mirovinom do 1000 kuna, 400 kuna oni s mirovinom do 1250 kuna, po 300 kuna umirovljenici s mirovinom do 1500 kuna, 250 kuna božićnice dobit će umirovljenici s mirovinama do 1750 kuna te 150 kuna oni koji imaju mirovinu do 2000 kuna. - Ove isplate ne idu iz minusa, ove isplate rezultat su šparanja, nije se trošilo bez veze i pazilo se
na svaku kunu i sad ima i za umirovljenike – rekao je gradonačelnik Šimunić. Kako bi dobili božićnice, umirovljenici trebaju podnijeti zahtjev za isplatu, osobno u Gradu Oroslavju, od 6. prosinca do 14. prosinca. (jk)
LOBOR – Hvalevrijednu donaciju proteklog je tjedna dobio Dom za odrasle osobe Lobor –grad. Povodom svoje akcije 'Božićno svjetlo svima', direktorica firme ELEKTROPROFI KSA d.o.o. Karolina Krajnik u suradnji s Lions Klubom Zagorje uručila je Domu unutarnju i vanjsku, ekološku i energetski učinkovitu LED rasvjetu renomiranog proizvođača V-TAC. Donacijom vrijednosti 69.342,00 kn zamijenit će se unutarnja rasvjeta u prostorijama za smještaj korisnika i vanjska rasvjeta za okoliš Doma te će se osvijetliti pročelja dvorca Lobor-grad kako bi u što boljem svjetlu do-
čekao dugo očekivanu obnovu. Korisnicima i zaposlenicima Doma na taj način će se osigurati zdraviji i ugodniji uvjeti života i rada. Inače, spomenuta firma jedan je od tržišnih lidera u distribuciji led rasvjete, solarnih sustava i elektromaterijala u Republici Hrvatskoj i Sloveniji i kao društveno odgovorna firma u suradnji s Lions klubom Zagorje te ostalim organizacijama i udrugama redovito sudjeluje u raznim humanitarnim akcijama. U ime korisnika i djelatnika Doma za odrasle osobe Lobor-grad na donaciji je zahvalila ravnateljica Darinka Sviben. (zl)
Općina Radoboj ove je godine proslavila deset godina dobivanja statusa Općineprijatelj djece
djeluju 442 obrta, 11 više nego prije godinu dana
Simboličnim rezanjem vrpce, u srijedu ujutro otvoren je novoizgrađeni trgovački centar Plodina u Krapinskim Toplicama, koji je, kako se moglo čuti prilikom svečnog otvorenja, 116. centar Plodina u Hrvatskoj te je veći i moderniji od onog u Zaboku. Vrpcu su simbolično zajednički prerezali načelnica Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković te direktor maloprodaje Plodina, Luka Čurković,
Jureković: "Ovime su dali obol i boljoj kvaliteti života naših sumještana, kroz bolju ponudu i konkurentnije cijene, a isto tako, izgradnjom ovog lijepog objekta, promijenila se i vizura na ulazu u naše mjesto. Ono što je meni kao načelnici izuzetno bitno je i to da je zaposleno više od 30 ljudi s područja naše općine"
a već prije samog otvorenja ispred topličkih su se Plodina okupili prvi kupci koji su dugi niz godina čekali jednu ovakvu, veliku trgovinu u svom mjestu.
NovozaposleniDirektor Čurković zahvalio je Op-
ćini Krapinske Toplice na susretljivosti i suradnji te izrazio zadovoljstvo brzinom kojom je čitava investicija odrađena. – Zahvaljujem se lokalnoj zajednici na potpori i fleksibilnosti tokom izgradnje jer za ovakav jedan centar je potrebna sinergija i nas kao firme i lokalne zajednice i to smo postigli. Upravo zbog toga smo u rekordnom roku izgradili jedan ovako lijep centar koji ima točno dvije tisuće kvadrata i zapošljava četrdesetak ljudi. Ovo je Plodinama 116. objekt i u izrazito smo velikoj ekspanziji. Sljedeći tjedan u Opuzenu otvaramo 117., a iduće godine otvaramo još 20 novih objekata diljem Hrvatske – rekao je Čurković.
Potencijal Toplica Zadovoljstvo nije krila ni načelnica Jureković. - Zahvalna sam Plodinama što su prepoznali potencijal naše općine i investirali
u njoj i to u trgovinu koja je našim stanovnicima prijeko potrebna i kakvu do sada nisu imali. Ovime su dali obol i boljoj kvaliteti života naših sumještana, kroz bolju ponudu i konkurentnije cijene, a isto tako, izgradnjom ovog lijepog objekta, promijenila se i vizura na ulazu u naše mjesto. Ono što je meni kao načelnici izuzetno bitno je i to da je zaposleno više od 30 ljudi s područja naše općine – rekla je načelnica Jureković.
Donacija vrtiću Uz otvorenje, direktor Čurković je
-Ova nam donacija puno znači jer je ovo bila za nas teška godina i svakako ćemo je utrošiti u korisne, pedagoške svrhe. Dakle, kupit ćemo nešto didaktike i obnoviti određeni fond starih igrala na dvorištu. Stvarno pozdravljamo ovakvu velikodušnu gestu jer oni koji ulažu u djecu, ulažu u budućnost. I beskrajno smo zahvalni na ovakvim donacijama – rekla je ravnateljica Cerovec.
Cerovec: "Ova nam donacija puno znači jer je ovo bila za nas teška godina i svakako ćemo je utrošiti u korisne, pedagoške svrhe. Dakle, kupit ćemo nešto didaktike i obnoviti određeni fond starih igrala na dvorištu"
KONJŠČINA - Općina Konjščina uputila je javni poziv umirovljenicima da podnesu zahtjev za isplatu jednokratne pomoći, božićnice, povodom nadolazećih blagdana. Pravo na božićnicu imaju korisnici mirovina koji imaju prebivalište na području Općine Konjščina, ne primaju inozemnu mirovinu i čija zadnja isplaćena mirovina iznosi do 1500 kuna. Božićnica iznosi 200 kuna po umirovljeniku, a isplatiti će se u naravi izdavanjem bona u vrijednosti od 200 kuna u trgovini Kogutex. Umirovljenik ima pravo na ostvarenje jedne božićnice, u slačaju da ostvari pravo na više božićnica, podnositelj zahtjeva odnosno umirovljenik odlučuje o odabiru božićnice. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu s popratnom dokumentacijom Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Konjščina na adresu Općina Konjščina, Ivice Gluhaka 13. Za ostvarivanje prava, uz zahtjev, podnositelj je dužan priložiti presliku podljednjeg odreska mirovine i presliku osobne iskaznice. Zahtjevi se podnose od 8. do 21. prosinca ove godine, svakim radnim danom od 7 do 15 sati. (sp)
Sabina Pušec BEDEKOVČINA
USŠ Bedekovčina u četvrtak je održana svečana proslava 30. obljetnice Medicinskog učilišta.
ZLATAR - Grad Zlatar i ove godine u nadolazeće blagdansko vrijeme pomaže svojim umirovljenicima i socijalno ugroženim osobama s iznosom od 200 kuna. Pravo na isplatu "božićnice" imaju umirovljenici i socijalno ugrožene osobe s prebivalištem na području Grada Zlatara čiji je mjesečni iznos mirovine manji od 2.000 kuna. Jednokratna pomoć povodom božićnih blagdana isplaćivati će se u naravi – bon pri trgovačkom društvu Trgocentar d.o.o., u prodavaonici Trgocentar 195 na adresi Varaždinska 2a u Zlataru. Bon se preuzima u službenim prostorijama Grada Zlatara, Park hrvatske mladeži 2, Zlatar, 2. kat, od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati. Jednokratna pomoć u naravi – bonovi dodjeljivat će se u razdoblju od 8. do 31. prosinca. Osoba koja ostvaruje pravo na jednokratnu pomoć u naravi – bonove, dužna je prilikom preuzimanja bona predočiti osobnu iskaznicu i odrezak od mirovine Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Zlatara. (zl)
– Počeli smo davne 1992. godine zahvaljujući vizonarskom umijeću nažalost pokojnog ravnatelja g. Horvatića i njegove desne ruke, voditelja Učeničkog doma g. Radmana koji su nakon niza pregovora, zamolbi, uvjeravanja osnivača te uz dopusnicu Ministarstva upisali prvu generaciju učenika medicinske sestre/medicinski tehničari u SŠ Bedekovčina. Za našu školu bilo je osvježenje, izazov kakav se gotovo ne pamti u povijesti ove škole. Iako je u početku izgledalo nemoguće, korak po korak nabavljeni su kreveti, lutke, opremani kabineti. Najvažnije, u zbornici su nam se pridružile sjajne medicinske sestre, vrhunski liječnici specijalisti i sve ostalo je povijest. Imali smo priliku školovati prekrasne mlade ljude koji su sa svojih 14 ili 15 godina znali što žele – pomagati ljudima u najsretnijim i najtežim životnim trenucima, pružati im stručnu i ljudsku pomoć, ljubav i razumijevanje. Naša je bezuvjetna obaveza bila i dalje će biti pomoći im da steknu znanja i usavrše vještine koje su neophodne za uspješan rad medicinskih sestara, tehničara i fizioterapeutskih tehničara – rekla je ravnateljica škole Vera Hrvoj, zahvalivši svim ustanovama u kojima njihovi učenici imaju vježbe. Suzana Posavec, voditeljica Medicinskog učilišta rekla je da učilište obrazuje 30. generaciju učenika za zanimanje medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege i 26.
naraštaj fizioterapeutskih tehničara. -Svojim djelovanjem u 30 godina rada Učilište doprinosi zajednici i ostavlja tragove u mnoštvu generacija. Dobro znamo koliko je važna uloga zdravstvenih djelatnika, ne samo u pružanju zdravstvene skrbi, nego i prevenciji bolesti, očuvanju zdravlja i promociji zdravog načina života. Želim da ova škola uz sjajne rezultate koje je postigla jučer, zadrži uspješnost i danas, i ostvari još bolje rezultate sutra – rekla je Posavec. 'Jedna od najboljih srednjih škola' Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić čestitao je obljetnicu. - Svi znamo koliki je nedostatak medicinskih sestara i vaša škola njeguje kult dobrih učenja, dobrih medicinskih sestara i možete biti ponosni, ne samo na području ove županije već i šire – rekao je Gazić. Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih istaknuo je dugogodšnju dobru suradnju sa SŠ Bedekovčina. – Ova škola spada u red najboljih primjera strukovnog obrazovanja i zato mi je velika čast prenijeti pozdrave u ime Agencije. Strukovno obrazovanje je ponekad potcijenjeno, a zaboravljamo da ono priprema učenike da steknu one ključne vještine koje su svuda oko nas – rekao je Živčić. Lijepo je doći u ovako dobre, organizirane škole. – Ova škola potvrđuje da u malim mjestima mogu postojati velike škole. Zahvaljujući svima vama, od ravnateljice, nastavnika, učenika, ova vrijedna obljetnica je potvrda da ste jedna od najboljih srednjih škola. Možete biti ponosni. Radite korisne stvari, činite ono što je najvrednije za hrvatsko društvo, odgaja-
te učenike koji svojom kvalitetom i dobrim školovanjem jamče da će u poslovima koje rade dati kvalitetan dobprinos ustanovi u kojoj rade – rekao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Zamjenica župana Jasna Petek čestitala je Medicinskom učilištu rođendan u ime osnivača, Županije, istaknuvši da u KZŽ ima preko 2000 zdravstvenih radnika. –Imamo 6 bolnica, Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinsku pomoć i brojne ustanove iz socijalne skrbi u kojima rade medicinske setsre i tehničari i fizioterapeutski
tehničari koji su školovani ovdje u Bedekovčini. Mogu sa sigurnošću reći da iz svih tih zdravstvenih ustanova u kojima rade dobivamo povratne informacije da su to kvalitetni mladi ljudi, stručno osposboljeni za svoj rad. Za to su odgovorni svi koji rade u ovom Medicinskom učilištu, koji su posvećeni svom poslu i rade ga s ljubavlju – rekla je Petek, uručivši zahvalnicu Krapinsko – zagorske županije ravnateljici. Na svečanosti su uručene i brojne zahvalnice i priznanja pojedincima i ustanovama za doprinos razvitku i radu
Predstavljena je i monografija Medicinskog učilišta, a urednica monografije Božica Jurinec zahvalila je svima koji su na njoj radili i pomogli. – Na samom početku monografija čitatelja upoznaje s radom škole, a nakon toga daje kratki prikaz sesrinstva i fizioterapije u Hrvatskoj. Nakon toga opisani su počeci školovanja medicinskih setsra i tehničara i fizioterapeutskih tehnilara, potkrijepljeni osvrtima prvih nastavnica Medicinskog učilišta, prikazan je daljnji razvoj Učilišta, natjecanja, aktivnosti i projekti. Monografija je obogaćena sjećanjima na školske dane koje su ustupili bivši učenici škole te posebnim dijelom što danas rade naši učenici. Tu su popisi učenika s fotografijama, nastavnika, odgajatelja i vanjskih suradnika te na kraju nastavnika Mediinskog učilišta – rekla je Jurinec. - Za uspjehe Medicinskog učilišta zaslužni su mali ljudi velikog srca – zaključila je.
Božićnica za umirovljenike i socijalno ugrožene osobe u Zlataru
MARIJA BISTRICA – Dio projekta OŠ Marija Bistrica ''I u mojoj školi živi Vukovar'' je i posjet učenika osmih razreda Vukovaru. No, učenici u Vukovar ne odlaze praznih ruku, već u sklopu posjeta socijalnoj samoposluzi humanitarne udruge Duga u Vukovaru, svake godine predaju donaciju obliku osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Cilj ove udruge je podizanje kvalitete života, promicanje i zaštita ljudskih prava najranjivijih skupina društva. Iz škole su obavijestili kako je ove godine prikupljeno oko 370 kg prehrambenih i higijenskih proizvoda, a donacija je predana upravo prilikom posjeta bistričkih osmaša. ''Predivno je biti svjedokom, gledati učenike i roditelje koji su donosili potrepštine
za najranjivije, i sami hvaleći kako je divno da se u naše učenike usađuje ljubav i empatija za najugroženije stanovnike Vukovara, koji nisu u mogućnosti živjeti životom dostojno čovjeka.'' – rekao je rav-
natelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić i u ime korisnika socijalne samoposluge još jednom zahvalio svima koji su se odazvali pozivu na humanost i pomoć potrebitima. (Elvis Lacković)
MARIJA BISTRICA – Ove školske
godine OŠ Marija Bistrica uspjela je osnovati još jedan Posebni razredni odjel. - Iznimno smo ponosni što možemo pružiti adekvatno obrazovanje onima koji to po svemu jako zaslužuju jer upoznavajući svako dijete, moramo reći kako su nam svima u Školi inspiracija za ljubav i iskrenost. Uz učiteljice Danijelu Kreber i Ivanu Ozimec, veliku pomoć pružaju im i naše asistentice. Jako smo zahvalni i Osnivaču koji nam je pomogao u opremanju prostorije za dodatnu grupu učenika - rekao je ravnatelj škole Dominik Karajić. U OŠ Marija Bistrica Međunarodni dan osoba s invaliditetom (3.12.) obilježava se dugi niz godina. Ove godine obilježen je u tjednu od 28. studenoga do 2. prosinca kroz različite aktivnosti. Učenici su sa svojim razrednicima odgledali prezentaciju na temu "Sličnosti nas povezuju, a razlike obogaćuju" koju je
za njih pripremila učiteljica Danijela Kreber. Nakon odgledane prezentacije, osmišljavali su razredne poruke na tu temu. Uz to, učenici svih razreda su na satovima Tjelesne i zdravstvene kulture odigrali određene sportske igre kako bi što bolje osvijestili koliko nam je važna
međusobna suradnja i povezanost. U petak 2. prosinca učenicima Posebnih razrednih odjela pridružili su se učenici iz PŠ Selnica sa svojim učiteljicama te su taj dan proveli zajedno u igri i izradi božićnih ukrasa koje su učenici zatim ponijeli kući. (Elvis Lacković)
LOBOR - Prigodnim programom u organizaciji Udruge Sveta Ana Lobor i Doma za odrasle osobe Lobor-grad obilježen je Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Društvenom domu u Loboru. Mateja Posarić, predsjednica Udruge Sveta Ana za pomoć s djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, ponosno ističe kako je obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Krapinsko-zagorskoj županiji krenulo upravo s njihove adrese. - U našoj udruzi radimo i brinemo za one kojima je naša briga najpotrebnija te konstantno proširujemo naše usluge. Uz radnu, fizio, senzornu i logopedsku terapiju, terapijsko plivanje, razne radionice, edukacije i savjetovanja ponosna sam što je sada dostupna i psihološka podrška te hipo terapija. Uz širok spektar usluga i ponekad manjak vremena, jednostavno ne stignemo objaviti sve novosti, ali i u ovim izazovnim vremenima predano radimo – kazala je Posarić uvjerena kako uspjeh i ubuduće neće izostati kao i pokoja nova usluga od koje će imati koristi njihovi korisnici zbog kojih sve ovo i rade. Da je Općina Lobor jedna od najuglednijih općina što se tiče
područja socijalne skrbi i brige za osobe s invaliditetom ističe predsjednica Doma za odrasle Loborgrad Darinka Sviben te je načelnici i bivšoj predsjednici Ljubici Jembrih na postavljanju kvalitetnih temelja udruge. -Zahvaljujući tome, ali i njenom današnjem angažmanu udruga ima veliki ugled kako u resornom ministarstvu, tako i diljem Hrvatske – dodala je Sviben. Čestitke povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i uspješnom radu Udruge Sveta Ana i Doma za odrasle Lobor-grad uputila je i načelnica Jembrih. - Osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama često se povlače u sebe. Želimo da prestanu biti nevidljivi jer oni itekako vrijede i imaju što za pokazati. To ovdje i dokazujemo i želimo tu sliku proširiti na cijelu zemlju. Oni su sastavni dio naše zajednice i ne smiju biti na marginama društva. I oni zaslužuju kvalitetne poslove, jednak pristup kao svi mi te ravnopravan tretman bez iznimke. Apeliram na sve vlastodršce kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini da se ujedinimo u jednom – aktivnijem uključivanju osoba s invaliditetom i teškoćama u našu zajednicu – poručila je Jembrih. (zl)
ZLATAR – U Zlataru je održana početna konferencija u sklopu provođenja projekta Projekt Zaželi – ostvari II, koji je ostvaren kroz natječaj Zaželi – Program zapošljavanja žena – faza 3 iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program učinkoviti ljudski potencijali. Vrijednost projekta je 494.400,00 kn i traje 8 mjeseci. Ugovor je potpisan 25. listopada, a 25. studenog gerontodomaćice su krenule na teren i počele raditi s korisnicima. Nositelj projekta je Udruga osoba s invaliditetom Krapinsko –zagorske županije, a partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Krapina, Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica i Grad Zlatar. Zaposleno je 10 žena koje brinu o 60 korisnika. Zaposlene
žene svojim radom i aktivnostima poboljšavaju kvalitetu života krajnjih korisnika pružajući im usluge održavanja kućanstva; pomoć pri dostavi namirnica; pomoć u pripremi obroka u kućanstvu korisnika; pomoć u održavanju osobne higijene; pomoć i posredovanje u ostvarivanju raznih prava; pomoć u socijalnoj integraciji; druženje, razgovore i zajedničko provođenje vremena; pratnju i pomoć u raznim društvenim aktivnostima.Svaka zaposlena žena pruža potporu i podršku za najmanje šest krajnjih korisnika. Krajnji korisnici su osobe starije životne dobi, te nemoćne osobe i osobe s invaliditetom koje žive na području Grada Zlatara te s područja općina Mače, Mihovljan, Lobor i Zlatar Bistrica. (zl)
KLANJEC - Dovršeno je novouređeno autobusno stajalište u klanječkom naselju Tomaševec. Riječ je o investiciji od oko 30.000,00 kuna u stopostotnom iznosu financiranoj iz gradskog proračuna. – Budući da djeca i mještani Tomaševca, koji koriste autobusni prijevoz za odlazak u školu i posao do sada nisu imali natkrivenog stajališta, već su autobus čekali na samoj ŽC Tuheljske toplice – Radakovo – Movrač bez obzira na vremenske uvjete, što je predstavljalo opasnost za samu djecu koja čekaju autobus i vozače sudionike u prometu, uspjeli smo izgraditi stajalište s nadstrešnicom. Od sada će konačno svi učenici koji čekaju autobus, čekati na samom stajalištu pod krovom za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika, a posebno dobivamo na sigurnosti svih sudionika u prometu, kako djece, tako i vozača koji prometuju tom cestom – izvijestio je gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek. Kako saznajemo, završeno je i dječje igralište u Lučelnici čije se otvorenje očekuje uskoro. (D. Žažar)
Općina Kraljevec na Sutli jedna je od općina koja je ostvarila pravo na dodjelu sredstava za sanaciju prometne infrastrukture oštećene u potresu od strane Krapinsko-zagorske županije
Pred desetak dana potpisani su ugovori s jedinicama lokalne samouprave koje su ostvarile pravo na dodjelu sredstava preko Poziva Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području Krapinsko-zagorske županije. Među njima je i Općina Kraljevec na Sutli.
Radovi bi trebali završiti do kraja lipnja – Na Natječaj Krapinsko-zagorske županije prijavili smo sanaciju onih dijelova koji su oštećeni u potresu duž gotovo cijele dionice ceste prema Kapelskom vrhu. Ukupna vrijednost tog projekta prema sadašnjoj procjeni je 1.344.700,00 kuna, a mi smo dobili potporu u iznosu 1.277.465,00 kuna, odnosno 95% ukupnog iznosa. I sam iznos govori koliko bi to nama bilo nemoguće financirati iz vlastitih sredstava, budući da je naš ukupni proračun oko 4 milijuna kuna, tako da
Načelnica: 'Vlastitim sredstvima mi to nikako ne bismo mogli popraviti i ovo nam je jedna velika financijska injekcija'
su nam ovakve potpore vrlo vrijedne i jako nam puno znače s obzirom na iznos sredstava u vlastitom proračunu – izvijestila je načelnica Blanka Stipčić Berić. Rok za dovršetak radova je 30. lipnja 2023. do kada radovi moraju biti gotovi, a projekt proveden u cijelosti. – Nemamo puno vremena, moramo biti jako ažurni i držati se tih rokova. Trenutno je u izradi projektna dokumentacija i u planu nam je da
bi, s obzirom na iznos, najkasnije u veljači objavili javnu nabavu i s 1. ožujkom potpisali ugovor s rokom izvršenja do 31. svibnja, tako da imamo dovoljno vremena da se to sve završi, plati i pravovremeno preda konačan zahtjev, da sve bude u roku. Ovim projektom sanirat ćemo prometnicu na Kapelskom vrhu jer je ovo područje, skupa s kapelicom najviše stradalo od potresa – dodaje kraljevečka načelnica.
Predstojeća investicija puno znači za kraljevečki kraj. – Vlastitim sredstvima mi to nikako ne bismo mogli popraviti i ovo nam je jedna velika financijska injekcija da napravimo veliki dio onoga što bi trebali odraditi i to sredstvima koja smo povukli izvana. Istovremeno nam se oslobađaju sredstva za druge namjene, da imamo više sredstava koja onda preusmjeravamo, da u većoj mjeri sufinanciramo vrtić, plaćamo djeci hranu u školi, a također i da više izdvajamo za socijalne usluge za koje nam je cilj da budu što kvalitetnije u našoj općini – zaključila je načelnica Stipčić Berić.
MARIJA BISTRICA – Sudjelovanjem u EU projektu ''Financiranje službi spašavanja za potrebe stanovništva nastalih kao posljedica serije potresa od 28. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije'', Dobrovoljno vatrogasno društvo Marija Bistrica potpisalo je 10. kolovoza 2022. godine Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava koju dodjeljuje Fond solidarnosti Europske unije. Vrijednost projekta iznosi ukupno 129.765,00 kn te je tim sredstvima nabavljena nova vatrogasna oprema kojom će se zamijeniti oprema uništena prilikom uklanjanja posljedica od potresa na području Općine Marija Bistrica. Oprema će pomoći Društvu u temeljnim zadaćama spašavanja života i imovine. Operativci DVD Marija Bistrica su sada opremljeni opremom sigurnom za njihov rad. (Elvis Lacković)
PREGRADA - Još jedna u nizu sve popularnijih art & wine radionica održana je u srijedu u Pregradi u Kleti Večerić. Pod vodstvom akademske slikarice Maje Vukine Bogović, svoje umjetničke vještine usavršavalo je desetak sudionika radionice. Ugodno druženje uz slikanje i čašu dobrog vina plod je suradnje akademske slikarice i novootvorenog obrta za organizaciju
događaja proslava, evenata, i poslovnih sastanaka Majestic Event Studio pod vodstvom Valentine Večerić-Gorupić. Majestic Event Studio osim organizacije cjelokupnog eventa radi i dekoracije za razne prigode (rođendane, obljetnice, Krizme, Svete pričesti, Božićne domjenke, djevojačke, momačke, manja vjenčanja...). – Ideja za ovaj posao rodila se prije otprilike dvije godine no ni-
je bilo dovoljno hrabrosti za pokretanje istog u doba pandemije. Sada su se vrata jednostavno otvorila, ideje su krenule, napravila sam poslovni plan i prijavila se za mjere samozapošljavanja. Plan je prošao od prve i odobreno mi je 80.000,00 kn. Ideja za ovakvim poslom rodila se nakon mog dugogodišnjeg rada u turističkoj zajednici kao i dugogodišnjeg vođenja udruge Mažoretkinje Du-
MARIJA BISTRICA – Na sam blagdan sv. Nikole u Domu kulture u Mariji Bistrici održan je koncert polaznika Osnovne glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Nastupili su učenici od prvog do trećeg razreda glazbene škole i jedan učenik četvrtog razreda, pa je ne-
kima to bio i prvi nastup uopće. Nastupilo je 60-tak polaznika. Za ovaj su ih veseli nastup pred roditeljima i prijateljima pripremili profesori i profesorice: Antun Ivić, Jelena Lelas, Dina Katnić, Branimir Norac, Mislav Sviben, Svjetlana Vlainić, Marko Mar-
kuš, Ivana Pavlović, Tanja Da Silva, Luka Norac, Jurica Tušek, Ivan Šarkanj i Tatijana Lenart. Za klavirsku suradnju zadužena je bila prof. Dina Katnić, a cijelim događajem upravljao je voditelj škole prof. Dinko Krstinić. (Elvis Lacković)
brovčan u kojima sam stekla mnogo iskustva upravo u organizaciji raznih manifestacija, evenata, i putovanja. U današnje vrijeme potrebno je mnogo hrabrosti za pokretanje vlastitog posla, spremna sam na rizike, ali se isto tako nadam uspjehu odnosno da će društvo prepoznati i podržati moje ideje i moj rad – rekla nam je Valentina Večerić Gorupić iz Majestic Event studija. (D. Žažar)
Vatrogascima u Mariji Bistrici nova vatrogasna oprema iz Fonda solidarnosti Europske unijeDavor Blanka Stipčić Berić
KLANJEC - U petak je gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek potpisao ugovor o izvođenju građevinskih radova na konstruktivnoj obnovi Brozove zgrade na Trgu Antuna Mihanovića u Klanjcu s izvoditeljem radova, građevinskom tvrtkom MDK građevinar d.o.o. iz Velikog Trgovišća, koja je odabrana za ovaj iznimno vri-
Kako će radovi potrajati idućih šest mjeseci, Gradska knjižnica će se s najvećim dijelom knjižnog fonda koji se najviše koristi privremeno preseliti u prostor nekadašnjeg dječjeg vrtića u Spomen parku
jedan, ali i zahtjevan građevinski posao nakon provedenog postupka javnog nadmetanja. Vrijednost ugovora iznosi 11.922.000,00 kn s PDV-om, rok za završetak radova je 1.6.2023., a ugovor je potpisao direktor Krunoslav Pavlinić. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i pročelnik Porezne uprave, Područnog ureda Krapina, Petar Vrančić. Naime, na Poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačko – moslavačke županije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije, Grad Klanjec uspješno se prijavio uz suglasnost Porezne uprave kao suvlasnika zgrade te je Povjerenstvo za odabir projekata Ministarstva kulture i medija RH donijelo odluku o dodjeli sredstava Gradu Klanjcu u iznosu od 16.830.000,00 kuna. Projektnu dokumentaciju za konstruktivnu obnovu zgrade koja je pojedinačno nepokretno kulturno dobro i u arhitektonskom i urbanističkom smislu daje pečat izgledu zaštićene povijesne jezgre
Klanja izradio je projektni biro Nugrad d.o.o. iz Zagreba. U izradu dokumentacije potrebne za izvođenje radova uloženo je 383.750,00 kuna. S obzirom da je riječ o radovima na konstruktivnoj sanaciji zgrade, a koji uključuju statičku sanaciju temelja i zidova koji će se izvoditi u unutrašnjem prostoru, Gradska knjižnica "Antun Mihanović" morat će se privremeno izmjestiti. Kako će radovi potrajati idućih šest mjeseci, Gradska knjižnica će se s najvećim dijelom knjižnog fonda koji se najviše koristi privremeno preseliti u prostor nekadašnjeg dječjeg vrtića u Spomen parku te nakon kraćeg zatvaranja početkom siječnja zbog poslova selidbe, ponovno biti otvorne za svoje korisnike do završetka radova. Istovremeno, već od ovog ponedjeljka, počinju radovi na konstruktivnoj obnovi župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu koja je također pretrpjela veliku štetu u petrinjskom potresu, a financijska sredstva osigurana su iz Fonda solidarnosti EU u iznosu do 22 milijuna kuna. (zl)
GORNJA STUBICA - Nakon što su joj na početku godine popucali obruči kojima je bila 'okovana' više od 60 godina, Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici prošlog je tjedna dobila nove obruče, modernije i sigurnije za nju, koji joj neće štetiti, ali će joj davati dodatnu sigurnost. Nakon što su duže vremena ispitivali koji bi sustav bio najbolji, da se postojeći obruči zamijene novima, Goran Huljenić i Andrija Majić iz firme Urbani šumari, a u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko – zagorske županije, postavili su novi sustav sigurnosne zaštite oko debla Gupčeve lipe. Skinuli su stare obruče koji su popucali, iako ih nažalost na nekim dijelovima debla nije bilo moguće odstraniti, obzirom da su urasli u samo deblo. – Stavili smo novi sustav, sa sajlom i drvenim 'podmetačima' koji štite da se ne dogodi ponovno urastanje metala u koru, čime dolazi do oštećenja provodnih elemenata stabla. Ovaj kom-
presijski sustav držat će deblo 'na okupu', da lakše podnosi opterećenje. Stablo je naviknuti da sustav koji ga drži i ne bi bilo dobro da se to makne u potpunosti, zbog toga smo osmislili ovaj drugačiji sustav, koji je podesiv. Kako će se stablo debljati, a po vitalitetu lipe vidimo da hoće, imat će priliku rasti i dalje, a sajla oko njega moći će se podešavati. Također, svi se dijelovi u bilo kojem trenutku mogu poservisirati, ukoliko bude u budućnosti trebalo – pojasnio je Goran Huljenić iz Urbanih šumara.(J. Klanjčić)
OROSLAVJE - Moto klub Zagorski Orlovi poziva svu djecu i one koji se tako osjećaju u subotu, 17. prosinca u 13 sati na Oro trg u Oroslavje, kamo stižu Moto mrazovi, prepuni poklona i iznenađenja! - Draga djeco, pridružite nam se u druženju s Moto mrazovima, vilama, Bakom Mraz, pomoćnicima Djeda Mraza i konačno s Djedom Mrazom. Ponesite svoj ukras za bor, kojim ćemo zajedno okititi Božićno drvce. Uz to, odlično se zabavite, zaplešite i zapjevajte zajedno s Mickey Mousom, Minnie i Olafom, Mažoretkinjama Shelly, djecom i tetama iz Dječjeg vrtića Cvrkutić. Šlapica i Čarobna šuma, sve pod voditeljskom palicom Zorana Vukića - poznatijeg kao vilenjak Ludek. Veliko iznenađenje i radost sprema Vam Animacija za djecu "Šareni svijet". Očekuju vas pokloni, jer i ove godine Moto Mrazovi imaju iznenađenje za svako dijete (i dobro i ono malo zločesto) koje se u subotu 17.12., nađe na Oro Trgu u 13:00 sati! Uz pjesmu i ples, moći ćete se slikati s Djedom Mrazom koji će svoje putovanje oko svijeta započeti baš u Oroslavju, i to baš te subote! Moto klub Zagorski Orlovi poziva i sve ljude dobre volje da se pridruže zajedničkom druženju, kićenju bora, dobroj zabavi, pjesmi i plesu uz čašicu čaja za male ili kuhanog vina za one malo veće, a za okrjepu vrijedne ruke baka- sudionica manifestacije Babičini kolači ispeći će za vas prefine kolače. Važno je napomenuti da sve nabrojeno i ponuđeno besplatno za dječicu, zahvaljujući dobrim ljudima koji su prepoznali našu volju i želju da u ove predblagdanske dane razveselimo svakog – pozivaju iz Moto kluba Zagorski orlovi..
U radionici Stjepana Mohača iz Bedekovčine izrađuju se snjegovići, dedeki mrazeki i gnomići od drva!
Iako se prije nikada ničim sličnim nije bavio, po odlasku u mirovinu, kaže, nije se mogao 'umiroviti', pa se odlučio okušati u kreativnom radu s drvom. U izradi figurica, odnosno u ukrašavanju, pomaže mu i supruga, a pogledati i kupiti njihove snjegoviće, gnomiće i dedeke mrazeke možete uskoro i na Adventu u Zaboku
Jelena Klanjčić BEDEKOVČINAIako nije Djed Mraz, Stjepan Mohač iz Bedekovčine u ovo predblagdansko vrijeme ima puno posla. U njegovoj se radioni vješto izrađuju snjegovići i djedi mrazeki od drva! Sve jedan šareniji i simpatičniji od drugoga, djelo su ruku ovog samoukog majstora, koji je svoju kreativnost u izradi ovakvih igrački otkrio po odlasku u mirovinu.
Kućna radinost u mirovini
Iako je preko 40 godina radio svakodnevno stresan posao u banci, nije mogao, kaže Stjepan, sebe u mirovini zamisliti besposlenog, stoga se odlučio okušati u izradi igrački i suvenira od drva, za što je i registrirao kućnu radinost. – Moja žena nije vjerovala da ću se time baviti, jer nikad do tad nisam. No ja sam odlučio probati i na kraju uključio i nju. Ja odrađujem dio s obradom drva, a ona ukrašavanje. Imamo zajedničku zanimaciju, koja nas je 'digla', koja nas veseli, opušta i čini nam zadovoljstvo - ispričao nam je Stjepan. Svi su dijelovi napravljeni od drveta. – Krenuo sam od starih parketa koje imam, jer renoviramo kuću. Odlični su za manje dijelove, ruke noge, a od malo većih komada drva radim tijelo i glavu. Osnova za sve je tokarski stroj za modeliranje, imam u bušilicu i malu pilu, a od materijala su
'Zapravo smo tek krenuli, pa nam je to zanimacija, koja možda s vremenom postane i mali dodatak na kućni budžet. Ove godine, većinu ćemo zasigurno podijeliti prijateljima i rodbini'
potrebni ljepilo, boje i tkanine za ukrašavanje – kaže Stjepan. Koliko mu je potrebno vremena da bi napravio jednu figuru, kaže, ne zna točno. – Uglavnom radim 'serijski'. Napravim po nekoliko ruku ili nogu ili tijela, a onda sklapam, lijepim – dodao je.
Božićni asortiman Nakon prvog zeca, koji je nastao prije godinu dana, svoj božićni asortiman sa snjegovićima, mrazekima, gnomićima i borićima, sada je predstavio i na nekoliko adventskim sajmova i događanja, u Bedekovčini, Stubičkim Toplicama i Krapini, a ove male simpatične drvene skulpturice moći ćete razgledati i, naravno, kupiti i na Adventu u Zaboku. Obzirom da se radi o unikatnim radovima, za koje je potrebno malo mašte i vješte ruke, Stjepan kaže kako je takvom ručnom rado izuzetno teško odrediti cijenu. – Zapravo smo tek krenuli, pa nam je to zanimacija, koja možda s vremenom postane i mali dodatak na kućni budžet. Ove godine, većinu ćemo zasigurno podijeliti
Uovo adventsko vrijeme u mnogim se sredinama organiziraju izložbe ili božićni sajmovi, na kojima se izlažu ručni radovi žena, tematski vezani uz Božić. Tako je i u Zlataru Udruga žena u tamošnjoj Galeriji izvorne umjetnosti izložila "ruku djelo" svojih članica. Pozornost su privukle originalne jaslice, rađene lijepljenjem raznih kamenčića.
Izradila ih je 66 - godišnja invalidska umirovljenica Dragica Jureković, rođenjem iz Peršavesi, a sa življenjem u zlatarskome predjelu Kaštel. - Prve sam jaslice napravila prije sedam godina, male, od jedne kore drveta, i do sada sam ih napravila tridesetak. I darovala prijateljima. Za izradu jednih treba mi oko mjesec dana, jer ih radim od kamenčića koje lijepim, a ljepilo se treba sušiti. Za ovogodišnju izložbu u Zlataru napravila sam samo dvoje jaslica - kaže vrijedna Dragica koja ima i druge hobije. Primjerice, u ljetnim mjesecima njezina obiteljska kuća privlači pozornost mnogih jer svi su balkoni ukrašeni raznobojnim surfinijama, a ima ih dvadesetak vrsta i boja, čija duljina doseže i do dva metra i prekrije balkonske ograde.
U mirovini je šest godina. Nekad je radila na željeznici, a umirovljena je bila kao radnica Tvornice obuće Poznanovec. Operirala je oba kuka, ali to je ne priječi biti aktivnom članicom Hrvatskog planinarskog društva Belec grad iz Belca. - S obzirom na to da sam članica Udruge osoba s invaliditetom u Zlataru, odazvala sam se pozivu belečkih planinara koji organiziraju i nama dostupne planinarske aktivnosti. Nije mi problem popeti se na Belec grad, nedavno sam bila i na Pokojcu, ali i na vrhu Kleka. Zaljubljena sam u prirodu. Prolazeći šumom uvijek nešto primijetim što mi dobro dođe za izradu jaslica. Primjerice, lije-
pu mahovinu ili kakvu zanimljivu suhu granu – ispričala je. Mještani Dragicu poznaju i kao vedru i uvijek nasmijanu ženu nemirna duha, koja je i dobra domaćica. Šest je godina udovica i u obiteljskoj kući živi sa snahom Silvijom i dvjema unukama. Magdalena je zabočka srednjoškolka, a Kristina je zaposlena. Sin Miljenko, majstor za centralna grijanja, radi u Munchenu, a s njim je i 27 godišnji sin Gabrijel koji je najveći pobornik bakinih aktivnosti. Kako gotovo svaka dva tjedna dolaze u Zlatar, baku uvijek diskretno nagradi eurima, znajući kako baka Dragica voli odlaziti na izlete u organizaciji zlatarske Udruge umirovljenika. Pa će tako s njima 14. prosinca na advent u Graz, a zanima ju Thal, rodno mjesto Arnolda Schwarzeneggera, poznato po neobičnoj župnoj crkvi. A prijavila se i za doček "Nove prije Nove", 29. prosinca u Mariji Bistrici.
Uza sve to, baka Dragica voli i pjevati, pa se učlanila i u pjevački zbor
umirovljenika u Zlatar Bistrici. Uz 11 ženskih u zboru su i četiri muška umirovljenička glasa. Baka veselica pjevuši i kad je s pregačom za "šparetom", prisjećajući se kako je kao djevojčica stalno pjevala "Sunce je zašlo za visoke planine". - Kuham kak mi unuke "narede". Većinom "čušpajze", jer volim povrće, premda unukama više prijaju ćevapčići, pljeskavice…sve ono što mladi više preferiraju. Nikad mi nije dosadno. Imam ja svoje društvance. Kartamo belu! – kaže Dragica koja je aktivna i u loborskoj Udruzi kućna pomoć koja provodi program "Dnevni boravak", usmjeren unapređenju kvalitete života starijih osoba putem organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici. Korisnici aktivnosti su osobe iznad 60 godina, a sudjeluju u kreativnookupacijskim i fizičkim aktivnostima, tematskim predavanjima i radionicama, organiziranim izletima i kulturno-umjetničkim događajima. A sve to dio je sadržajno bogate svakodnevice umirovljenice Dragice Jureković.
Završilo prvo izdanje programa 'Na konju u Muzeje'
KUMROVEC - Kiša i hladno vrijeme nisu spriječili pedesetak djece i njihovih roditelja u nedjeljnom dolasku u Kumrovec, na završnicu programa 'Na konju u Muzeje'. Stigao je i Sveti Nikola, koji je djecu obradovao darovima, a posebno su se razveselila i vožnji kočijom koju su vukla dva krasna konja. Održane su i radionice na kojima su se izrađivali drveni konjići, djeca su prisustvovala paljenju druge adventske svijeće, a na kraju su im podijeljeni poklon paketi kao nagrada za sudjelovanje u programu "Na konju u Muzeje". Nakon elektronskog izvlačenja, glavnu nagradu, mini školu jahanja, dobio je dječak Petar Cvetko, koju mu je uručio Josip Knezić, predsjednik Centra Ritam s konjem iz Stubičkih Toplica koji je bio partner projekta i osigurao nagradu. Projekt je trajao pet tjedana, a uključeni su bili svi muzeji koji
čine Muzeje Hrvatskog zagorja te su na temu 'konj' održane razne radionice, na kojima su se oslikavali drveni konjići te se usput učilo o povijesti. Radionicama su se bavile muzejske pedagoginje Tatajana Brlek, Lorka Lončar Uvodić i Kristina Pavlović, a pri oslikavanju na tradicijski način pomagala im je i Ivana Šuštić čiji se obrt Drvene igračke IML pobrinuo o proizvodnji drvenih konjića za potrebe projekta. Zahvalila su djeca i Marku Kolmanu (OPG Kolman) i Joži Iliću što su im omogućili jedinstveni doživljaj vožnje u kočiji s konjima (po kiši), a Udruzi Kolovrat što je poslala svetoga Nikolu i Krampusa. Ono što je program pokazao jest da roditelje i djecu zanima ovakav način učenja i zabave u muzejima, pa će se s projektom "Na konju u Muzeje" nastaviti i sljedeće godine ujesen, najavljuju iz Muzeja Hrvatskog zagorja. (zl)
Navieke rada idem h nedelji popoldan oko dve vura po zime, a po ljetu kesniejše na grobiče. Unda se h miru z moljitvicu "pospominam" z svojemi dragemi teri su bilji dieljec mojuga življenja. Saki put njim zafaljim na semu kaj su za mene dalji. Da nie bilje njih ne bi bilje ni mene ni moje dece. Iste tak, da nie bilje njih ne bi mi "ispalji" takvi kakvi jesme. I baš takvi kakvi jesme moreme hoditi z glavami h zrak ilji kak bi negda ljudi reklji: "z nosem h nebu".
Poklje jednuga takvuga nedeljnuga španciranja po grobljicu, imiela sem cajta i stala na breščecu pred grobljem. Na tom breščecu rodila semoja babica i ona ga je zvala Dedov brieg. Zvala ga je tak jer su tuj živelji njenji starci i familjija, z prezimenem Ded. A tie Dedof brieg je i te kak važen h mojem življenju. Ta tomu Dedovom briegu ostal je živet brat moje babice, zvalji su ga Deda Cena, poznati guslač na deljejke.
Saku nedelju kak mala pucica išla sem z babicu k poldašnje meše i te bar vuru prie nek je triebalje iti. Niese moglje prejti kre Dedovoga brega da se nej stalje pri bratu moje babice.
Na tom briegu nie bilje pune hižic. Živelji su tam, kak je moja babica rekla, Špumpači, Orguljaši, Koloman i Cena. Malje hižic, alji se ž njih čula galama, smieh i veselja.
Zmisljim se gda sme došlji k babičinom bratu Cene, njegva ženjska Dora z zavezanem rupcem odotraga, pak je zglealje kaj da ima kapu, navike je jambrala. Boksala je vujcu Cene škornje ilji šlape i furt ga je špotala. Nie moglje prejti, a da mu na nos nie metalaa kak je kurviš, restepljivec i landravec. A vujec se nie srdil, same se znal na te njenje špote nasmejati. Gda je pak ona fejst larmala, unda je prešel h sobu. Na romaru je imel guslji. Donesel je guslji h kuhnju, gde je za stoljem sediela moja babica, a ja stala kre nje naslonjena na njenje krilje. Vujec je priel guslji nagnul se k moje babice počel igrati i popievati. Babica je priejela pesmu i tak su oni dva popievalji, dok Dora nie odustala od galame. Siečam se kak
denes kak je moja babica "drhtala" dok je je pesma išla z grla. Tresla je z glavu, malje požmala i z bratem popievala. Poklje kaj su otpopievalji vujec Cena je znal reči snehe: "Jelča moja, e imaaš kaj da si ja i moja sestrica splačeme gute?" Ona ne bi nič rekla nek bi prešla i donesla flašičičku rakije i kupičičku. Sakomu je natočila jednu, z tere su h grlje streslji rakijicu na eks. Ona bi brze unda diela gubu na flašu i pospravila h strahu da se još gdoj ne navrne. Gda je bila pesma unda je znal stati i orguljaš Franc teri je med mešami duknul dima nekaj prigristi, kaj je mogel bolje igrati. Če je bilje cajta do meše unda su si tri još otpopievalji par svete pismic. A po ljetu je tak dišalje dvorišče po zrieljem sadu. Dedov brieg imel je sakojačuka sadja od čriešenj do zadnje, hruške tepki. Mene su bile najbolje posvetilsle žute hruškice tere sme jož zvalji piškeci. Na tomu briegu miešala se duha košte teru su babe kuhale na šporetu z duhu blaga koje je bilje po štalskem stanju. Nikomu te nie smietalje. Nišče te nie ni spomenul.Te je bila duha življenja. Bil je tuj život, kakvuga denes rietki poput mene pamtiju. Dok sem lukala z toga brega, zmisljla sem se dok sem z baicu na njemu stala, a ona čakala brata da skupa kreneme k meše, kak su po se pute bilji ljudi teri su išlji na brieg k mešice. Denes je brieg pusti. Živiju tuj još nekteri ljudi. Brieg i dalje stoji na mestu, alji h tišine. Ž njega se več davne ne čuje ni smieh ni pesma ni radio navijeni do kraja pri orguljaše. Nema več ni sadja tere je bilje. Brieg je pusti i prazni i h nedeljne tišine pripovieda svoju priču same onem teri su tuji melji ljiepe cajte. Ljiepi cajti teri se nemreju napisati h jedne kolumne. Nu, nije same Dedof brieg h tišine i pust. Ima tuj pune naše brege z teruga su ljudi prešlji, največ radi toga kaj niesu imelji vode. Prešlji su h Sviet za boljem. E su bolje našlji, teške je reči. One kaj ja znam da nigdar ne prejdem kre Dedovoga brega da mi srčeke ne zaigra i da se zmisljim ljiepih cajtof, zapisene h mojem srčeku.
KRAPINA – Nastavljen je Prosinac u Krapini. U Gradskoj knjižnici održan je program Čitateljskog kluba "Priče iz šalice" – Nobelovci u srijedu, a idućeg dana predstavljena je pjesnička zbirka Djedomir Božidara Brezinščaka Bagole, dok je u Festivalskoj dvorani održana kazališna predstava "Guja u njedrima" Gradskog kazališta Požega. U Maloj dvorani POU-a Krapina u petakje otvorena godišnja izložba Likovnog društva "Ernest Tomašević" Krapina i gostiju, a u glazbenoj dvorani SŠ Krapina proglašeni su najbolji sportaši i sportašice Grada Krapine. U Festivalskoj dvorani POU-a Krapina održana je premijera predstave "Coparnice" u izvođenju KUD-a Krapina uz goste Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje s predstavom "Pri fizijatru h Toplica", glazbeni dio programa - Miljenko Golub uz klavirsku pratnju Predraga Kranjčeca. U subotu je održana 3. božićna radionica, igraonica i pričaonica DNDa Krapina. U mjesnoj zajednici Mihaljekov Jarek održan je turnir u beli. Upaljena je 3. adventska svijeća uz pri-
godan glazbeni program na kojem nastupaju Dječji vrtić "Sunčica", OŠ "Ljudevit Gaj" Krapina, KUD "Naša lipa" Tuhelj, KUD Krapina i Miju Dimšić. U nedjelju su se predstavile Krapinske mažoretkinje u Festivalskoj dvorani.
Advent ide dalje – u srijedu, 14. prosinca na dječjem odjelu Gradske knjižnice predviđen je storytelling i radionica za djecu ČIČAMIČA. Također, u Gradskoj knjižnici u 18,30 sati u četvrtak, 15. prosinca održat će se dječje radionice s temom Šegrta Hlapića i Mace Papučarice, a u petak je na repertoaru 10. maraton kratkometražnog filma u Maloj dvorani POU Krapina. U subotu, 17. prosinca u OŠ Augusta Cesarca u jutarnjim satima održat će se 4. božićna radionica DND-a Krapina, a kinu se u 17 sati prikazuje dječji film Kapa, a u 21 sat 3D film Avatar: Put vode.
Zadnja, 4. adventska svijeća uoči Božića zapalit će se u 19 sati u Parku Matice hrvatske, a to će uveličati nastupi OŠ Augusta Cesarca, dječjeg zbora Župne crkve sv. Nikole biskupa "Isusovi anđeli", DND-a Petrovsko, KUDa Ilirci, KUD- a Krapina i Škole rocka i moderne glazbe Krapina. Božićno-novogodišnji koncert Gradskog puhačkog orkestra Krapina na rasporedu je u nedjelju 18. prosinca u Festivalskoj dvorani Krapina u 17 sati, dok će u srijedu, 21. prosinca biti upriličena dječja božićna radionica na dječjem odjelu gradske knjižnice.
Doček Nove
Petak, 23. prosinca rezerviran je za kino pa će se tako u 18 sati prikazati animirani film Mačak u čizmama: Posljednja želja, a u sati I Wanna Dance with Somebody: Film o Whitney Houston. U ponedjeljak, na Štefanje, 26. prosinca u Festivalskoj dvorani u 16 sati
počinje koncert Općinske limene glazbe Petrovsko –Špoljari, dok je u 19 sati u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske previđena sveta misa i 29. božićni koncert "Radujte se narodi". U srijedu, 28. prosinca u Plavoj dvorani Gradske knjižnice Mario Filipi u 18 sati predstavlja nove crtice iz Teslina života "Tesla ispod paučine". Predstava za djecu "Djed Mraz" održat će se u četvrtak, 29. prosinca ispred Festivalske dvorane u 19 sati. Petak, 30. prosinca u kinu se emitiraju dva filma. Prvi je animirani film Mačak u čizmama: Posljednja želja u 18 sati i romantična komedija Vjenčanje za umrijeti koji je na rasporedu u 20 sati, a u 19 sati u podrumu Župnog dvora počinje 10. krapinska božićna priča. Posljednjeg dana 2022. godine na Trgu Ljudevita Gaja u Novu godinu Krapinčanke i Krapinčane uvesti će grupa "Kumovi" uz spektakularan vatromet.
RADOBOJ - U Sportskoj dvorani u Radoboju održano je edukativno predavanje na temu "Etičke vrijednosti u sportu" u organizaciji NK Radoboj. Predavanje je održano od strane diplomiranih kineziologa Branimira Leška i Maje Cesarec i bilo je namijenjeno osnovnoškolcima, polaznicima Dječje škole nogometa i također zainteresiranoj djeci i članovima sportskih udruženja s područja općine i šire. Putem četvrtog edukativnog predavanja istaknuta su moralna načela u sportu, vezana za toleranciju, humanost, te poštovanja potreba drugih. Tako-
đer, predavači su istaknuli i neetične aspekte sporta poput dopinga i velikih materijalnih zarada vođenih isključivo idejom uspjeha i pobjede. Isti dan održano je i peto, ujedno i posljednje predavanje u sklopu edukativnog programa Dječje škole nogometa. Predavanje se održalo na nogometnom igralištu NK Radoboj na temu "Sport kao dio kulture" od strane diplomiranog kineziologa Tomislava Leška. Predavanju su uz polaznike Dječje škole nogometa prisustvovali članovi sportskih udruženja s područja općine i članovi NK Sveti Križ Začretje. Ovim predavanjem
naglašene su važnosti sporta kao sastavnog dijela kulture suvremenoga društva, a također i bitnog faktora u promociji svoje zemlje te učinci na raznovrsne djelatnosti, posebice turizam. Cilj programa Dječje škole nogometa je privući nove članove te proširiti svijest stanovnika Radoboja o zdravom načinu života od najranije dobi. Program sufinanciraju Ministarstvo turizma i sporta (80%) te Općina Radoboj (20%) koja je i partner u provedbi programa te pruža tehničku, infrastrukturnu i administrativnu potporu Nogometnom klubu Radoboj. (zl)
KONJŠČINA – Kao dio adventskog događanja u Konjščini, održana je manifestacija "Čuvari mira na putu svjetla", u organizaciji Društva "Naša djeca" i Povijesnoplesne udruge "Kontea", a pod pokroviteljstvom Općine Konjščina po četvrti puta. Uz počasno postrojavanje viteških skupina i lokalnih udruga, Grofovije Konjski, "IO Ivančica" Konjščina, NK Sloganj, HPD Gradina, VZ općine Konjščina, DND – a i Kontee, upriličen je čin paljenja adventskog svjetla uz velečasnog Mila-
na Pušeca.Put svjetla je krenuo iz Crkve Sv. Dominika pod vodstvom Marka Maleka-Solgata u pratnji Zbora Sv.Dominik, svih dobronamjernih ljudi koji su stigli u crkvu, čuvara mira, vitezova, udruga i društava prema Starom gradu. Početak večeri kod Starog grada počela je pjesmom u čast Starom gradu Sonje Gregurić. Prije samog blagoslova vatre bio je prikaz borbe za mir koja se provlači kroz povijest naroda u kojoj su sudjelovale udruge koje su nas počastile svojim dolaskom iz cije-
le Hrvatske. Marko MalekSolgat je upriličio blagoslov vatre i predao je viteškim udrugama i društvima koje su ga samim tim činom raspršile na sve strane svijeta iz kojih su stigle. Na samom kraju priče o vatri, svjetlu i miru u noć su poslani lampioni da se vinu u nebo nošeni porukama mira, ljubavi i prijateljstva. Put svjetla nastavio je svoj put do Trga Franje Tuđmana u centru Konjščine. Uz prigodan program i pjesme Zbora Sv. Dominik udruge su pročitale poruke mira. (zl)
ZLATAR BISTRICA – Program adventa u Zlatar Bistrici nastavljen je u petak, kada se u općinskoj zgradi održala likovna radionica 'Tea and Art' pod vodstvom fotografa i slikara Kristijana Gradečkog, a u Domu kulture LU Šljuka održala je Adventsku večer uz lovački gulaš i izložbu. Subota je donijela radionicu izrade božićnih ukrasa za djecu i roditelje u suradnji s Dječjim vrtićem Zlatni dani i DND – om Zlatar Bistrica i paljenje 3. adventske svijeće ispred Doma kulture uz sudjelovanje župnog Crkvenog zbora mladih. Kulturno – umjetnički program pripremila je Udruga umirovljenika Zlatar Bistrica, uz sudjelovanje Kluba za starije osobe Varaždin. Nedjelja se nastavila predstavom Udruge Lijepa naša u u Domu kulture. Noćni pohod do Šumarice po Javorovoj stazi zdravlja organizira u petak 16. prosinca HPD Javor od 16 sati, a idući dan od podneva donosi druženje u Kući Djeda Božićnjaka i podjelu slatkih darova djeci u Ulici Vladimira Nazora kod Općinske zgrade te progla-
šenje pobjednika za najkreativnije pismo Djedici. Svečano paljenje 4. advenstske svijeće bit će u 16.30 ispred Doma kulture uz sudjelova-
nje KUEU Kaj. U utorak 20. prosinca od 14 do 18 u Domu kulture organizira se akcija dobrovoljnog darivanja krvi, srijeda 21. prosinca donosi školsku priredbu Ususret Božiću u 18 sati u Domu kulture, a subota 24. prosinca u 21 sat misu u kapeli sv. Lovre u Lovrečanu te u ponoć polnoćku u župnoj crkvi u Zlatar Bistrici, nakon koje je planirano blagdansko druženje uz tople napitke. U ponedjeljak 26. prosinca KUEU Kaj održat će tradicionalni Božićno – novogodišnji koncert u Domu kulture u 18 sati. (S. Pušec)
Nakon što je na Nikolinje Stubake posjetio Sveti Nikola te okupljenim mališanima na Adventu podijelio poklone, program Adventa nastavljen je u petak. Gledala se tekma i navijalo se, a potom je koncert održao Davorin Bogović. Koncert Miroslava Škore zbog lošeg je vremena odgođen, te je novi termin koncerta 18. prosinca. U nedjelju su pak posjetitelje besplatnim ručkom počastili najbolji Adventsko chefovi. Degustirale su se superfine kotlovine, uživalo u kuhanom vinu, a najmlađe je posjetio i razveselio Djed Mraz. Program
BEDEKOVČINA - Udruga vezilja "Našenina" iz Bedekovčine i ove je godine pripremila prodajnu izložbu svojih radova u božićne dane. Marljive ruke vezilja ukrasile su svojim radovima mnoge domove širom svijeta. Uz prigodan program, izložbu je otvorio načelnik općine Darko Ban. Predsjednica udruge, Đurđica Mohač, tom se prilikom zahvalila načelniku na podršci koju udruzi pruža, Zdenki Petinjak, koja je udrugu osnovala, a posebno, ljubiteljici ručnog rada Danici Herceg iz Krapine koja je udruzi donirala domače platno i konce. Svatko tko želi darovati nešto lijepo svojim prijateljima ili rodbini, može
se
je i dječji program s radionicama i predstavama, kao i klizalište, ali i ugostitelji sa svojom bogatom ponudom te prigodni božićni sajam. (jk)
Advent u Zaboku obilježit će koncert jednog od najpoznatijih domaćih glazbenika Marka Tolje
Pred koncert, Tolja nam je u intervjuu otkrio kakav je repertoar pripremio za zabočki koncert, ali i kako provodi božićne blagdane
Jelena Klanjčić ZABOK
Nakon dugog, a pretpostavljamo i izuzetno radnog, toplog ljeta, stigla je zima i ovo posebno doba u godini. Volite li zimu ili se ipak veselite više toplijim danima?
TOLJA: Pa ja sam svakako više ljetni tip, jer sam ipak s mora, ali moram reći da obožavam neke segmente zime. To je svakako Advent i skijanje. To mi je također i jedan od najzaposlenijih, i najnapornijih, perioda u godini, ali mu se baš zbog toga jako i veselim. Onako, baš u stilu završiti godinu!
Adventska događanja ove su godine ponovo u punom zamahu, imate li puno koncerata, angažmana, svirki?
TOLJA: Jako puno. Prosinac je uvijek kaotičan, jer me svi nekako doživljavaju kao i "božićnog pjevača" zbog čega sam presretan. Posebno je to razdoblje, svi su nekako dobre volje i punih srca pa su tako i koncerti drugačiji od ostatka godine.
Glazbeni klasici i evergreeni koje pjevate sami po sebi izazivaju jednu sjetu i toplinu oko srca, vjerni ste svome izričaju, a publika to već godinama prepoznaje?
TOLJA: U početku karijere su me mnogi pokušavali odgovoriti od tog stila, jer to kao "nitko više ne sluša". Bio sam tvrdoglav, volio sam i volim to. Gurao svoj stil i isplatilo se. To su pjesme za sva vremena. Takve se pjesme nažalost više ne pišu i zato ih treba kroz nastupe držati na životu. Publika prepoznaje sve više i moram reći da su u zadnjih par godine i mene iznenadili. Interes za tim nekim tematskim retro koncertima je ogroman. U kombinaciji sa mojim, novim autorskim pjesmama, te pjesme čine moju karijeru i biti ću im zahvalan do kraja života.
Kako se Božić slavi u Vašem domu? Koliko su ti blagdanski dani radni, a koliko uspijete ostaviti prostora za obitelj?
TOLJA: Svake godine imam sve vi-
še posla u tom periodu. Ipak, nastojim ostaviti prostora za obitelj, jer mi je to izuzetno važno. Ove godine se potrefilo da ću raditi i na Božić, ali zato sa mnom ide i obitelj pa ćemo ipak biti skupa. Bit će to naš prvi Božić van doma, ali bit će možda baš zbog toga fora. Najbitnije je da smo zajedno!
Tko se brine oko uređenja i dekoracija? Tko priprema blagdanski ručak i kolače i bez čega je nezamisliv blagdanski stol?
TOLJA: Žena ima puno bolje oko za te stvari, a što se tiče kuhanja u našoj kući, tu smo žena i ja podijeljeni 50-50!
Sjećate li se proslava Božića kao dijete? Što Vam najviše fali i što Vam je najviše ostalo u sjećanju? Koliko je to drugačije naspram danas?
TOLJA: Ono što mi najviše fali općenito iz djetinjstva je bezbrižnost! Božići su uvijek bili u krugu obitelj. Poklone bi otvarali već na Bandnjak navečer, jer nismo mogli dočekati jutro. U svakom slučaju, kada god se sjetim Božića kada sam bio dijete bude mi toplo oko srca.
Glazba koju izvodite ima jedan poseban 'štih', mogli bismo reći da donosi jedan poseban duh Božića, obzirom da ju često vežemo i uz neke stare božićne filmove. Koji Vam je omiljeni božićni film? Koju božićnu pjesmu najradije pjevate?
TOLJA: Svi ti stari filmovi iz 50ih, 60-ih su mi sjajni. Svi su elegantni, dobre volje, pleše se i pjeva… Gdje ćeš bolje od toga za Božić. A što se tiče pjesama, ima ih toliko puno da uopće ne znam sa kojom početi. White Christmas je svakako u top 5!
Kako izgleda Vaš božićni repertoar i što možemo očekivati na koncertu na Adventu u Zaboku?
TOLJA: Vrlo jednostavno: presjek svjetskih evergreena, moje autorske pjesme i, naravno, pokoji božićni standard. Uz moj sjajan bend, biti će nam super! Vidimo se!
Brlić
MARIJA BISTRICA – Program trećeg vikenda Adventa u Mariji Bistrici počeo je još u petak u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica, Druženjem s Innom Moore. Riječ je o autorici romana, koji su među najposuđivanijima u bistričkoj knjižnici, pa se i publika sastojala najvećim dijelom od čitača koji najčešće posuđuju njena djela. Programom je moderirala Ana Kruhak, a glazbeni gosti bili su polaznici Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica Kristijan Kišak, Filip Lisak, Ema Hopek i Magdalena Švaljek, koje su pripremili profesori Mislav Sviben i Ivana Pavlović. Zbog lošeg vremena koncert grupe Boss Band je otkazan, ali je održan Live music party u Caffe & Cocktail Baru Bar.Bar. U nedjelju je pak na središnjem bistričkom trgu upaljena i treća adventska svijeća, uz nastup Župnog zbora Bazilike MBB. Svijeću je upalio vlč. Mirko Brlić, supsidijar u Svetištu MBB i Župi Marija Bistrica, ali i sam član ovog zbora. Nakon središnje mise, na trgu je nastupio izvrsni duo Hands and voice, a nakon poslijepodnevne mise, koja je nedjeljom u 16 sati, održan je i koncert Zbora mladih MBB. U Domu kulture na rasporedu je bila predstava Kerekesh Teatar ''Beba''. Ljubomir Kerekeš i Mirna Medaković Stepinac do
suza su nasmijali ispunjenu dvoranu Doma kulture.Zadnji vikend Adventa u Mariji Bistrici počinje u petak 16. prosinca, kada Udruga Sintoment organizira u Mariji Bistrici Prvi festival drvenih igračaka. U Bazilici Majke Božje Bistričke u petak u 19:15 sati na rasporedu je Adventski koncert Valentine Mekovec Gabud. Subota donosi nastavak Festivala drvenih igračaka, te u 17 sati u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica Stihoklepanje - Pjesničku večer Udruge Stav uz Lidiju Bajuk. Na trgu od 19 sati počinje koncert. Nastupaju Dario Mijatović & Čarobnjaci, a od 20 sati ne propustite još jednu Noć svijetla
– puštanje lampiona, isključivo sa prostora parkirališta uz obilaznicu. U nedjelju u 10 sati na rasporedu je Svečanost paljenja četvrte adventske svijeće, uz nastup zbora umirovljenika ''Bistričko zvono'', a od 10.15 do 16 sati Tradicionalni adventski (do)ručak uz Kumove. Od 16.45 sati na rasporedu je koncert Klape Bistrica, a u Domu kulture od 18 sati na rasporedu je Adventsko kino uz 3D projekciju filma ''Avatar Put vode''. Organizatori napominju kako su moguće i izmjene programa vezanu uz igranje hrvatske nogometne reprezentacije u završnici Svjetskog nogometnog prvenstva. (Elvis Lacković)
vu uloženo gotovo 2,5 milijuna kuna. U devetom mjesecu ove godine započeli smo s obnovom fasade crkve, a obnova će se završiti čim vremenske prilike to dopuste. Na taj smo način uspjeli na cjeloviti način obnoviti župnu crkvu sv. Andrije i zbog toga smo se danas okupili kako bismo zahvalili dobrome Bogu za dar ove uspješne obnove i blagoslovili našu župnu crkvu - rekao je preč. Matošević i izrekao brojne zahvale. (Elvis Lacković)
PROSINCA
• Radionica izrade starinskih ukrasa i kićenje bora, Gradska galerija Zabok, 17 sati
PROSINCA
• Otvorenje izložbe božićnih jaslica, izložba Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica i Hrvatske udruge likovnih amatera, Gradska knjižnica Zabok, 18 sati
• Koncert klasične glazbe u izvedbi učenika Gimnazije Antuna Gustava Matoša, 19 sati
PROSINCA
• Program „ČITAJ MI“ DND – a Zabok, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati
PROSINCA
• Darivanje novorođenih Zabočana, Gradska galerija Zabok, 10.30 sati
• Radionica za roditelje učenika 1. razreda i ostale zainteresirane povodom Međunarodnog dana ovisnosti, ŠUDIGO, 17. 30 sati
PROSINCA
• Predavanje: Saša Ceci „Objašnjavanje neobjašnjivog“ i predstavljanje knjiga Blesimetar, Gradska galerija Zabok, 12 sati
PROSINCA
• “Pisma iz HealVillea: priča o osjećanju osjećaja”, promocija knjige i predavanje o mentalnom zdravlju djece Jelene Ribić i Damira Oštarčevića, Gradska galerija Zabok, 18 sati
PROSINCA
• Koncert GPO Zabok “Orkestar i prijatelji”, OŠ K.Š.Gjalski, 18 sati
PROSINCA
• Program „ČITAJ MI“ DND – a Zabok, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati
PROSINCA
• Otvorenje izložbe Veronike
Koprivnjak, Gradska galerija Zabok, 18 sati
• Predstavljanje knjige ‘Miško i prijatelji’ Jasne Balaško, Gradska knjižnica Zabok, 18 sati
PROSINCA
• Božićni sajam u Dječjem vrtiću Zipkica, 17 sati
• Večer Zabočana, OŠ K.Š.Gjalski, 18 sati
• Turnir Zagorska zipka, dvorana OŠ K.Š.Gjalski, 18 sati
• Otvorenje Adventa uz FOOTLOOSE band, Trg K.Š. Gjalski, 20 sati
PROSINCA
• CUT Gastro Advent , City park trg, 8.30 – 15 sati
• Prodajna izložba OPG-ova SZ Hrvatske
• Zabavni program Dana turizma i ugostiteljstva u Zagorju - Škola je COOL!
• Izložba “Zagorska hiža u vrijeme Božića”, Zagorska hižaDubrava Zabočka, 14 – 18 sati
• Studio Dramaton, dječje predstave “Gdje je naša večera?” i “Doček”, Zelena dvorana, 18 sati
• Veliki koncert MARKO TOLJA, Trg K.Š. Gjalski, 20 sati
• Svirka SMOOTH band, Trg K.Š. Gjalski, 22 sata
PROSINCA
• Dječji dan, Trg K.Š. Gjalski, od 10 sati
• Predstava ‘Kazalište prijatelj’ – Vještica Zloćkoslava i Djed Mraz -božićni animatori, oslikavanje lica, podjela darova
• Humanitarno događanje Udruženja obrtnika grada Zabok - prigodna humanitarna prodaja, upoznavanje s obrtničkim zanimanjima, Trg K.Š. Gjalski, od 10 sati
• Doček Djeda Mraza i darivanje mališana (LUG-SPORT), nogometno igralište u Lugu Zabočkom, 14.30 sati
PROSINCA
• Kićenje božićne jelke u organizaciji DND – a Zabok, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati
• Kazališna predstavaGlumačka družina HISTRION: Na parove razbroj S’, MMC Zabok, 19 sati
PROSINCA
• Radionica izrade božićnih ukrasa za djecu, Gradska galerija Zabok, 16 sati
• Izrada božićnih ukrasa, radionica za djecu, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati
• Koncert učenika glazbenih odjela ŠUDIGO- a, reGALERIJA, 17. 30 sati
PROSINCA
• Božićni sajam u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, 11-13 sati
• “Gdje misli nestaju“ promocija knjige Dalibora Šanteka, Gradska knjižnica Zabok, 18 sati
PROSINCA
• Božićni sajam u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, 11-13 sati
• Kazališna predstava ‘Božićni djedomobil’, MMC Zabok, 18 sati
• Predstavljanje Godišnjaka Grada Zaboka, Gradska galerija Zabok, 18 sati
PROSINCA
• Božićna priča, pjesma i ples, Gimnazija Antuna Gustava Matoša, 12 sati
• Svirka duo Hands & Voice, Trg K.Š. Gjalski, 18 sati
PROSINCA
• Tradicionalna podjela ribica građanima uz potporu Udruge vinogradara, podrumara i vinara Grozd, Trg K.Š. Gjalski, 10 sati
• Dječja polnoćka, Crkva sv. Jelene Križarice, 19.30 sati
• Polnoćka u kapelici sv. Antuna, 22 sata
• Polnoćka u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice, 0:00 sati
• Godišnji koncert Ansambla Zabok, OŠ K.Š. Gjalskog, 19 sati
PROSINCA
• Godišnji koncert Ansambla Zabok, OŠ K.Š. Gjalskog, 19 sati
PROSINCA
• DOČEK NOVE GODINE uz SWAY band, Trg. K.Š. Gjalski, 22 sata
• Veliki vatromet u ponoć
Svakog dana do Badnjaka u crkvi Sv. Jelene Križarice u 6 sati ujutro služi se misa zornica. Nakon zornice svake adventske nedjelje, ispred crkve palit će se svijeća na adventskom vijencu.
• Koncert Limene glazbe Prosenik, OŠ K.Š.Gjalski, 18 sati
Martina Tomorad iz Donje Stubice, učiteljica engleskog jezika zaposlena u OŠ Stjepana Radića u petak je u Brestovcu Orehovičkom objavila zanimljivu dvojezičnu "Veliku tradicijsku kuharicu male seoske škole u Zagorju" koju predstavlja na stranicama našeg lista
Učiteljica engleskog jezika koja zadnjih 15 godina radi u osnovnoj školi u Brestovcu Orehovičkom oduvijek voli knjige i pečenje kolača. Svoje dvije ljubavi spojila je u "Veliku tradicijsku kuharicu male seoske škole u Zagorju" koja je predstavljena proteklog petka.
Ljubav prema kuhanju Na ideju o objavljivanju kuharice došla je sasvim spontano. – Iz ljubavi prema knjigama u školi sam za svoje učenike osnovala Čitalački klub na engleskom jeziku. Spontano smo u školskoj kuhinji počeli peći kekse i kolače prema receptima na engleskom jeziku, koje smo tokom
čala nam je kako je došlo do objavljivanja ove vrijedne knjige njena autorica.
Svih 60 recepata na hrvatskom i engleskom
Kuharica sadrži 60 provjerenih recepata, od predjela do deserata. – Svi recepti su na hrvatskom i engleskom jeziku, popraćeni fotografijama završnih proizvoda. U njen nastanak uloženo je puno vremena i još više truda. Započela sam sa sakupljanjem recepata još 2015. godine s tadašnjim učenicima sedmih i osmih razreda. U narednom periodu ja sam otišla na porodiljni dopust, a učenici u srednju školu i kuharicu nismo stigli dovršiti. Kasnije sam nastavila sa sadašnjim učenicima viših razreda. Kako su recepti domaći, količina namirnica i postupci pripreme jela
čitanjauz čaj degustirali u našem čitalačkom kutku. Što se tiče samog sakupljanja tradicijskih recepata našega kraja, u početku nisam očekivala da će iz svega nastati kuharica. Sakupljali smo recepte i prevodili ih na engleski jezik jer sam na učenike željela prenijeti svoju ljubav prema kuhanju, pritom ih poučavajući engleski jezik. Na kraju se rodila ideja da sve recepte isprobamo, fotografiramo konačne proizvode i objavimo pravu dvojezičnu kuharicu – ispri-
Autorica je sa sakupljanjem počela još 2015., a svi su recepti na hrvatskom i engleskom te popraćeni fotografijama
često su bili napisani samo okvirno, pa ih je trebalo sve isprobati, dopisati točnu količinu svake namirnice i detaljno opisati postupak. Naravno, tek onda sve prevesti i na engleski jezik. Moram spomenuti kako je meni ovo prvi susret s postupkom izdavanja knjige pa je i tu bilo puno nepoznanica – kaže ova simpatična učiteljica engleskog jezika. Opisujući tradicionalna zagorska jela Martina kaže da su to pretežno jednostavna, ali i ukusna jela. – To su jela koja najčešće sadrže jednostavne i pristupačne namirnice koje su naši stari često imali kod kuće, ili nisu bile skupe za kupovinu. Neka jela i nisu baš izvorno zagorska, ali su se kod nas udomaćila i tradicionalno se pripremaju za velike blagdane i obiteljske svečanosti. Gostima kojih je u našoj županiji sve više svakako bih preporučila naša najpoznatija jela poput purice s mlincima, zagorskih štrukli, bučnice, strepe, zagorske juhe, stubičke pisanice… ali i nekih možda manje
poznatih kao što je vrtanj, koji je gotovo zaboravljen i rijetko ga se može pronaći na jelovnicima restorana koji poslužuju tradicijska zagorska jela – kaže Martina.
Neke recepte bilo je teško prevesti Prevođenje autohtonih zagorskih jela na engleski jezik bio je sve samo ne lagan pothvat. - Najteže je bilo s nazivima, jer neke se ne može prevesti a da se u prijevodu barem malo ne promjeni smisao. Razmišljala sam i da sve nazive ostavim u originalu, što bih vjerojatno i bila učinila da kuharica nije dvojezična, pa u hrvatskim receptima pišu originalni nazivi. U kuharici sam obuhvatila predjela, juhe, glavna jela i deserte,
kojih ima najviše, jer mi je prvotna ideja bila objaviti samo deserte, ali kako su mi učenici počeli donositi i druga jela, bilo mi je žao izostaviti ih pa sam kuharicu proširila – ispričala nam je Martina. Reakcije na zagorsko-englesku kuharicu i više su nego pozitivne. – Kako je sve krenulo od školskog projekta, česta reakcija je – pa to je prava kuharica! Knjiga je namijenjena svima koji vole kuhati (i jesti) ukusna jela te vole tradiciju i nastoje ju očuvati, a nadam se da će dospjeti u ruke i našim iseljenicima koji sigurno barem ponekad čeznu za domom i pomalo su već zaboravili neka jela koja su pripremali i jeli u domovini. Za sada imam u planu kuharicu objaviti u obliku e-knjige koja je već spremna, kako bi bila svima
dostupna, a za dalje, tko zna? Imam svakakvih ideja koje uključuju i englesko - kajkavsku verziju, ali prvo malo da se slegnu dojmovi od ovog izdanja– kaže ova zaljubljenica u kuhanje, engleski jezik i zagorsku tradiciju. Na svečanoj promociji nastupili su članovi Čitalačkog kluba na engleskom jeziku izvođenjem igrokaza na engleskom jeziku, koji prati priču o nastanku kuharice. U glazbenim točkama nastupili su učenici škole, a o knjizi su govorili ravnatelj Zdenko Kobeščak i lektorica hrvatskog dijela kuharice Željka Meštrović Kruhak. Naravno, bilo je tu i degustacija jela iz kuharice koje su zajedničkim snagama u prostoru školske kuhinje pripremile školske kuharice, Martina i njeni učenici.
LOBOR - Nakon dvije godine pauze zbog pandemije koronavirusa, u petak je ponovno održana najpoznatija loborska kulinarska manifestacija, "Loborska devenica" i to u svom sedmom izdanju. Stručni žiri nije imao lak posao budući da su loborske devenice iz godine u godinu sve bolje, pa su odlučivale nijanse.
'Sve bolje i bolje'
Potvrdio je to i predsjednik žirija, poznati hrvatski chef Tomislav Špiček koji je objasnio kako su
Pobjednik Ivan Ferek: 'Treba znati uživati u izradi ovog specijaliteta'
da su loborske devenice iz godine u godinu sve bolje, pa su odlučivale nijanse
ocjenjivali okus, izgled i sastav.Loborsku devenicu zadnji put smo ocjenjivali prije dvije godine i mislim da idu sve bolje i bolje. Mogli smo malo samo govoriti o tome je li prepikantno, je li u pretankom crijevu, a okusi i sve ostalo bilo je izvrsne kvalitete. Svaka kategorija ocjenjivala se bodovima od 1 do 25 i na kraju su se bodovi zbrojili. Četiri člana žirija ocjenjivala su devenice pred svima, tako da je sve transparentno – rekao je Špiček. Poručio je i kako ljudi često misle da se u devenicu samelje sve i svašta, no to nije tako. Dapače, kako bi proizvod bio kvalitetan u njega moraju ići kvalitetno meso i kvalitetni sastojci. Zadovoljna što se nakon dvije godine ova kulinarska manifestacija ponovno održala bila je i načelnica Općine Lobor
Ljubica Jembrih poručivši kako su sretni što je "Loborska devenica" i ove godine pun pogodak. - Devenice u Loboru svake su godine sve bolje i kvalitetnije na što smo ponosni i s ovom manifestacijom nastavljamo i dalje, ali ne samo u ovakvom obliku, već i u proširenom. Ono što Općina Lobor priželjkuje već duže vrijeme je da se loborska devenica zaštiti kao tradicionalno zagorsko jelo, jelo koje ne smijemo zaboraviti i koje moramo prenašati na naše mlađe naraštaje – kazala je Jembrih poručivši kako upravo s ovakvim događanjima i manifestacijama idu prema cilju. Zahvalila je pokretačima ove manifestacije, posebno dr. Franji Greguriću i bivšem načelniku Božidaru Markušu te naglasila da iako prvi koraci nisu bili lagani, danas je vidljivo
da su na dobrom putu kojeg će slijediti i dalje.
Iako pred njima nije bio lak zadatak, stručni žiri u kojem su bili Tomislav Špiček, Stjepan Adanić, Anica Petrinec, inače šefica kuhinje u Lobor-gradu te poznati zagorski ugostitelj Marijan Jembrih izabrali su najbolju devenicu – onu Ivana Fereka koji ih sprema već 50ak godina. - Ta je tradicija u našoj kući puno duža, a upravo su neki od posebnih sastojaka koje stavljamo ključni za ovu današnju pobjedu. Uz to je naravno bitna i ljubav prema tome, ali treba znati i uživati u izradi ovog specijaliteta - rekao je Ferek.U sklopu manifestacije održano je i kušanje mladih vina loborskih vinogradara, a kako
Da se tradicija ne zatre: Kolinje po starinski na domaćinstvu kod Mihaličeka
je istaknuo Nikola Lesičar, predsjednik Udruge vinara i vinogradara "Kliet" Lobor, vina je ocjenjivala degustatorica Mirela Osrečak sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koja je pohvalila kvalitetu tamošnjih vina i poručila kako imaju velik potencijal. - Prikupili smo 23 uzorka vina i svi uzorci su bili bez ikakvih mana odnosno sva su vina bila prihvatljiva i kvalitetna. To nam govori da je zagorska regija na samom vrhu vinarskog svijeta i jako je bitno spojiti eno i gastro priču, što mi na ovoj manifestaciji i radimo. Uz devenicu koja je autohtono loborsko jelo savršeno pristaju i naše vinske delicije - rekao je Lesičar dodavši kako je predstavljeno najviše miješanih vina, ali i graševine, rajnskog rizlinga te žutog muškata. (zl)
KRAPINSKE TOPLICE – Da se tradicija kolinja u Zagorju još uvijek održava po brojnim domaćinstvima, uvjerili smo se proteklog vikenda na domaćinstvu obitelji Mihaliček iz Oratja. Gazda, 60 – godišnji Ivan Mihaliček ispričao nam je kako se dobro sjeća kako su kolinja izgledala kada je on bio dijete te je tu tradiciju htio oživiti i predstaviti svojim prijateljima, ali i javnosti. – To je tradciija koja je kod mnogih prekinuta, a ovak se kolinje radilo prije 60 godina. Skupila se velika ekipa, svaki je znal svoj posel. Tak je i danas tu kod mene. Ima nas 13 i svaki zna svoj zadatak. Treba razdelati meso, napraviti devenice, češnjkovke, čvarke, sve se treba iskoristiti. A tak i bude danas, niš nebudemo pospremili, sve budemo spekli i pojeli, ekipa je velika, poslije ih dolazi još, a i muži-
kaši – ispričao nam je Mihaliček. A dok muški dio ekipe radi 'muški' dio posla, ženski dio ekipe zadužen je za pripremu hrane. I to se,
naravno, pripremalo po starinski. – Za doručak smo imali pileći paprikaš, zatim jetrica sa žgancima, a poslije se kuha kiselo zelje z loko-
ti, sarma, gulaš, pečeju se krvavice, meso – ispričala nam je gazdarica, Lidija Mihaliček. Naravno da ovakve gozbe ne mogu proći bez tra-
dicionalnih kolača, poput gibanice i strepe, a sve je začinila i glazba.
Ne veli se zabadava da dok je običaja, selo ne bude propalo. (jk, rj)
GORNJA STUBICA - Udruga Kajkaviana preuzela je organizaciju 28. Festivala Orgulje Heferer, a za provedbu projekta ostvarila je pravo na sredstva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u iznosu od 170.000,00 kuna. Koncerti se održavaju u sakralnim objektima i reprezentativnim prostorima koji posjeduju orgulje koje je izradila, restaurirala ili održava Umjetnička radionica Heferer, a svake godine predstavi se nekoliko novoobnovljenih glazbala, zvukovnih spomenika kulture na kojem mladi, ali i afirmirani hrvatski orguljaši, uz svoje kolege vokalne i instrumentalne soliste, predstavljaju orguljsku baštinu svoje domovine. Jedan od koncerata održan je u ponedjeljak, 5. prosinca u Krapini u Crkvi sv. Nikole, gdje su nastupili oboist Branko Mihanović te orguljašica Ljerka Očić. Završni koncert, u sklopu 28. Festivala Orgulje Heferer, održat će se 23. prosinca u 18:30 sati u Gornjoj Stubici u župnoj Crkvi sv. Jurja, a nastupit će sopranistica Valentina Fijačko Kobić, mezzosopranistica Helena Lucić Šego te orguljašica Josipa Leko. Ovaj koncert je sufinanciran sredstvima Općine Gornja Stubica i župnog ureda župe sv. Jurja u iznosu od 7.500,00 kuna. (zl)
OROSLAVJE - Vrijedne članice udruge Oroslavski vez postavile su u ponedjeljak, 5. prosinca, svoju, sad već tradicionalnu, božićnu izložbu ručnih radova, koja je ovog puta dobila naziv 'Iz bakine škrinje'. Zbog čega 'Iz bakine škrinje', pojasnila je predsjednica udruge Darinka Pušek. – Osim radova članica udruge, izložile smo i radove naših mama i baka, koje čuvamo u starim škrinjama, da se vidi zbog čega smo mi počele vesti i raditi ručni rad – rekla je Pušek. Izloženi su stari ručnici, zidnja-
ci i stolnjaci koji danas imaju veliku tradicijsku i kulturnu vrijednost, a nekada su bili u 'funkciji', odnosno koristili su se u domaćinstvima. Članice su izložile i staru narodnu nošnju, kakve su nekada žene same šivale, vezle i ukrašavale za svakodnevno nošenje, ali i svečanije prilike. Osim radova koji su im ostali u nasljeđu, članice 'Oroslavskog veza' pokazale su i svoje radove, stolnjake, nadstolnjake, tabletiće, torbe, a među njima i prigodne heklane božićne ukrase. – Unatoč nogometnoj
utakmici, okupio se velik broj posjetitelja, što nas je ugodno iznenadilo i zbog čega nam je iznimno drago – zaključila je predsjednica udruge te je zahvalila ravnateljici Gradske knjižnice Sandri Šamec na gostoprimstvu i pomoći, Martini Mirt Ordanić na recitacijama, kao i oroslavskom gradonačelniku Viktoru Šimuniću na podršci u radu udruge. Ujedno je pozvala sve one koji imaju malo vremena da dođu na radionice udruge koje se održavaju srijedom te nauče vesti i heklati, a za to se
mogu prijaviti na broj 0989881451. Upravo je gradonačelnik otvorio ovu izložbu, na kojoj je čestitao članicama 'Oroslavskog veza'. – Ovo što vi radite i čim se bavite iznimno je važno, jer tradiciju treba čuvati i poštivati. Mnogi ne znaju da upravo radovi 'Oroslavskog veza' krase i ured gradonačelnika najvećeg malteškog grada St. Baul's Baya, a ja ću se truditi i dalje pokazivati vaše radove po svijetu i biti podrška vašem radu –rekao je prilikom otvorenja izložbe Šimunić. (J. Klanjčić)
OROSLAVJE - U subotu, 3. prosinca u Gradskoj knjižnici Oroslavje okupilo se stotinjak haiku pjesnika i učenika povodom šestog haiku susreta pod nazivom "Haiku kraj mogile", koji je zamišljen kao veliko finale istoimenog haiku natječaja. Organizatori su izuzetno zadovoljni odazi-
vom i zavidnim brojem radova koji su na natječaj pristigli iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja što mu daje međunarodni karakter. Okupljene je pozdravila ravnateljica knjižnice Sandra Šamec te je čestitala nagrađenima, pohvaljenima i uvrštenima u e-zbornik, a najavila je
i sedmi natječaj koji će biti raspisan početkom iduće godine. Franjo Ordanić i Martina Mirt-Ordanić vodili su program susreta na kojem su bili prikazani i čitani radovi nagrađenih i pohvaljenih radova iz svih kategorija. Đurđa Vukelić-Rožić osvrnula se na natječaj i ovaj susret, te pred-
stavila knjigu "Izvan granica jezika" u kojoj je portugalski urednik Sergio Ninguem preveo četrdeset haikua našeg autora Gorana Gatalice i četrdeset haikua autorice Nine Kovačić. Također je najavila i izdavanje "Kajku" antologije haiku pjesništa na kajkavskom u 2023. godini kada
obilježavamo sedamdeset godina pjesništva u Hrvatskoj i četrdeset i pet godina pisanja haikua na kajkavskom jeziku. Nakon službenog dijela programa, učenicima su podijeljeni prigodni darovi povodom svetog Nikole, a u programu je nastupila i Doris Tkalčević na violini. (zl)
Poražavajuća statistika o odnosu Hrvata prema hrvatskim velikankama. Samo 1,8% ulica i trgova nazvano je po ženama
Problem zapostavljanja zaslužnih Hrvatica prepoznala je i magistrica prava Mirta Kuštan iz Krapinskih Toplica, koju su svojevremeno prozvali 'Princezom od Zagorja, budući da je osvojila srca mnogih Hrvatica i Hrvata svojom gracilnošću kad je prije šest godina predstavljala Hrvatsku na izboru za Miss Universe u SAD-u
Ivan Kovačić ZAGREBIako žene čine više od pola hrvatske populacije, i više su nego podzastupljene u imenima ulica i trgova. Postotak ulica i trgova nazvanih po ženama u Hrvatskoj je oko 1,8%, a statistika je posebno poražavajuća u Zagrebu, u kojem taj postotak iznosi nevjerojatnih 0,95%, dok neki zagrebački kvartovi nemaju baš ni jednu jedinu ulicu koja je nazvana po nekoj ženi.
To je prepoznala i magistrica prava Mirta Kuštan iz Krapinskih Toplica, koju su svojevremeno prozvali 'Princezom od Zagorja', budući da je osvojila srca mnogih Hrvatica i Hrvata svojom gracilnošću kad je prije šest godina predstavljala Hrvatsku na izboru za Miss Universe svijeta u SAD-u. Mirta je, naime, zaposlena kao project manager u agenciji HEARTH, jedinoj domaćoj agenciji koja se bavi isključivo društveno odgovornim projektima na području Republike Hrvatske i koja je, pod Mirtinim vodstvom kao voditeljicom tog projekta, pokrenula projekt Trgni se za ravnopravnost. Projektom, odnosno kampanjom se, kako nam je pojasnila, ne želi samo ispraviti dosadašnja nepravda u Zagrebu i ostalim gradovima i općinama u Hrvatskoj, već se prije svega žele osigurati jednake prilike i ravnopravnost za sve one buduće hrvatske velikanke koje tek dolaze.
Za budućnost
Upravo zbog toga kampanja je i počela simboličnim postavljanjem table na Trgu hrvatskih velikana, čiju će polovicu Mirta i službeno želi preimenovati u Trg hrvatskih velikanki, za što je putem agencije HEARTH pokrenula i potpisivanje online peticije. Što se tiče same kampanje, naglašava Mirta, ona se trenutno ne bavi prošlim velikankama koje su nepravedno zapostavlje-
Mirta: "Ovdje je u pitanju simbolika, u pitanju je ravnopravnost koja treba postojati za sve žene koje će tek doći, dakle, koje su sada djevojčice, kako one ne bi proživljavale ono što se ženama događa sada. Da se ne bi njih kočilo u svemu onome što žele, što rade i što postižu"
nje, već je usmjerena prema budućnosti. - Mi se trenutno ne bavimo ženama iz prošlosti, ali u fondu postoji velik broj žena koje su predložene i koje nikada nisu izvučene i stavljene na imena ulica, a s druge strane Zagreb ima Prvu i Drugu Drnišku ulicu. Da ne bismo odvukli pažnju javnosti u pogrešnom smjeru, trenutno se ne bavimo ženama iz prošlosti niti ističemo konkretna imena žena koje bi trebale dobiti svoju ulicu. Naravno, razmišljalo se i razgovaralo s Gradom Zagrebom da se donese neka uredba i da se povuku imena žena koje to stvarno zaslužuju, a nemaju ulicu, ali ova konkretna kampanja ne ulazi u problematiku koja žena zaslužuje i koja žena treba dobiti ulicu. Ovdje je u pitanju simbolika, u pitanju je ravnopravnost koja treba postojati za sve žene koje će tek doći, dakle, koje su sada djevojčice, kako one ne bi proživljavale ono što se ženama događa sada. Da se ne bi njih kočilo u svemu onome što žele, što rade i što postižu – priča nam Mirta.
O feminizmu
Što se tiče samog postavljanja ploče s natpisom Trg hrvatskih velikanki, Mirta pojašnjava simboliku tog čina. – Želimo skrenuti pažnju da borba protiv diskriminacije žena nije feminizam u nekom negativnom kontekstu, odnosno, da fenizam nije nešto negativno. Danas postoji određena stigma na poj-
mu fiminizma, i svi se uvijek nešto kao brane 'Nisam ja feminist'. Ali svaka normalna zdravorazumska osoba jest feminist. Naravno da ja prva sebe ne klasificiram kao ekstremnu feniminsticu koja bi hodala okolo i izvodila tko zna što. Ali koja se to normalna osoba neće založiti za prava žena i da one prestanu biti diskriminirane u društvu? Ne pričamo o pozitivnoj diskriminaciji. Ne želim da me se uzme, zaposli, stavi na tablu ili nazove ulica prema meni samo isključivo zato što sam žena. Nego želim da se to posve makne iz očiju i da me se gleda na isti način i pruži mi se jednaka šansa. Čak ne ni jednaka, nego ravnopravna. Jer muškarci i mi žene nismo isti – kaže Mirta te ponovno naglašava kako je ova kampanja usmjerena na budućnost, a ne na prošlost i sadašnjost.
Interaktivna tabla
Naime, kako je rekla, ravnopravnost je nešto što treba sada osigurati za buduće generacije. – Želim jednog dana moći reći svojoj kćeri, evo, trudili smo se i radili smo da tebi bude malo bolje nego meni, malo više bolje nego što je bilo ženama prije mene, mojoj mami, mojoj baki, a debelo bolje nego što je bilo ženama prije, recimo, petstotinjak godina. I to je glavna poanta ove priče. I zato želimo da se, eto, ovom simbolikom, preimenovanjem dijela Trga hrvatskih velika-
na u Trg hrvatskih velikanki i postavljanjem table, skrene pažnja na ovu problematiku. Tim više što ta tabla neće biti obična, nego će na nju biti upisana imena djevojčica i žena, za koje ljudi sada dok potpisuju online peticiju, mogu izraditi na webu personalizarnu tablu i nominirati, na primjer, svoju kćer i na taj način je simbolično 'nominiraš' da će ona jednog dana postati velikanka. I ta djevojčica trajno ulazi u tu jednu bazu, kao zalog za bolje sutra. I ta tabla će biti interaktivna, imat će svoj QR kod i moći će se skenirati sve te žene koje tamo sto-
je kao zalog za bolju budućnost. Bile one velikanke iz prošlosti koje je netko nominirao jer nikad nisu dobile zasluženo priznanje, svoju ulicu ili bile one male djevojčice koje se sada trude postati velikanke, da im mi to jednog dana omogućimo i olakšamo. Zato se tabla zove Trg hrvatskih velikanki i svih onih koje će to tek postati. U tome je poanta – pojasnila je Mirta te još jednom pozvala sve da joj se pridruže i potpišu peticiju i izrade personalizranu tablu za svoju velikanku na službenoj stranici kampanje www. velikanke.hr.
KRAPINSKE TOPLICE - Povodom obilježavanja Međunarodnog dana volontera 5.12. u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike svečano su dodijeljene Državne nagrade za volontiranje u 2022. godini - najviše priznanje za doprinos promociji i razvoju volonterstva u Republici Hrvatskoj. Ministar Marin Piletić i državna tajnica Marija Pletikosa svečano su uručili Državnu nagradu za volontiranje u kategoriji volonterka, koordinatorica volontera i organizator volontiranja. Državna nagrada za volontiranje u 2022. godini dodijeljena je Meliti Hršak iz Krapinskih Toplica u kategoriji volonterke, Antoniji Katić iz Društva "Naša djeca" Opatija u kategoriji koordinatorice volontera te Udruzi za terapiju i aktivnosti pomoću konja "MOGU" Osijek u kategoriji organizatora volontiranja.
U DND – u volontira od 2016.
Melita je u DND-u Zabok počela volontirati 2016. godine kada je upisala Srednju ško-
lu Zabok te je uključena u većinu aktivnosti, akcija, programa i projekata koje provodi Društvo "Naša djeca" Zabok: program Čitaj mi", igraonica "Kutić slikovnica", vođenje igara u Dječjem tjednu, organiziranje Noći vještica i Vještičjih igara, kićenje bora s djecom u Gradskoj knjižnici i na Zabočkom placu, uređenje i oslikavanje raznih vanjskih prostora u Zaboku, pomoć na Kiki festivalu te radionice zdravoga kuhanja u sklopu projekta "Zdravo i fino''. Sve to pokazuje i dokazuje njezinu zainteresiranost za široki spektar aktivnosti za djecu te njezinu veliku želju za učenjem, usavršavanjem i napredovanjem. Melita je također pokazala svoje veliko srce i odmah se uključila nakon potresa u organizaciju radionica i igara koje je DND Zabok organiziralo za djecu iz Petrinje. S djecom je počela raditi na samom početku svog volonterskog iskustva te joj je baš to pomoglo da se usmjeri na rad s djecom, a moglo bi se reći i na odabir fakulteta i budućeg zanimanja. Melita je studentica 1. godine diplomskog studija Edukacijske
rehabilitacije na Edukacijsko - rehabilitacijskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, a svoju želju za daljnjim rastom u struci obilježava volontiranjem u udrugama kojima je cilj pružanje podrške te promicanje i provođenje aktivnosti za poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
Odgovorna i savjesna Tako je tijekom 2021. i 2022. godine bila uključena u mnogobrojne volonterske aktivnosti u sklopu različitih programa i projekata koje uključuju osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Prije svega, ističe se sudjelovanje u programu Udruge "Postojim", pod nazivom "Podrška roditeljima djece s teškoćama u razvoju u Ličko - senjskoj županiji", volontirala je u Udruzi "Sve pod istim krovom", gdje je u direktnom radu s djecom s teškoćama u razvoju u njihovoj terapiji doprinijela njihovom napretku. Osim neposrednog rada s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invalidite-
tom, uključivala se u volonterske akcije kojima je cilj promicanje njihovih prava i jednakosti pa je tako uz Studentski zbor ERF-a i Društvo tjelesnih invalida svojim radom doprinijela upoznavanju šire javnosti s navedenim populacijama, a povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom Melita je sudjelovala u organizaciji i provedbi "Projekta OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi" te je također volontirala na Festivalu jednakih mogućnosti. - Uvijek je vedra i nasmijana, otvorena i spremna na nove izazove, a prije svega odgovorna i savjesna te se na nju može osloniti u svakom trenutku. Melita kao aktivna volonterka pruža primjer i ostalim mladim osobama i na taj način promovira volontiranje, jačanje svijesti o vrijednosti volonterskog rada i važnosti volontiranja. Svaka volonterska aktivnost i sudjelovanje u njoj dodatno je motiviraju za rad u nekim budućim aktivnostima, pri čemu rado preuzima inicijativu za njihovu buduću organizaciju ili nadogradnju – nadovezala se tajnica DND-a Zabok Jasenka Borovčak. (zl)
OROSLAVJE – Lokalni volonterski centar 'Orkas' Udruge mladih Feniks obilježio je Međunarodni dan volontera, dodijelivši volonterske nagrade za najbolje volontere u određenim kategorijama. Nagrada za najvolonterku u kategoriji mladih dodijeljena je Marti Mrzljak, za sudjelovanje u projektu pomoć u učenju. Nagrada za najvolonterku u kategoriji odraslih dodijeljena je Jasni Balaško, spisateljici koja ne dopušta da povijest našeg kraja i gradova padne u zaborav. Nagrada za najbolju organizaciju civilnoga društva dodijeljena je Multimedijalnom centru "STUB-KLUB", koji likovne i kreativne radionice otkriva mlade, nadarene talente, a kroz glazbene, informatičke foto-video i druge multimedijalne aktivnosti, korisnicima se omogućava slobodno vrijeme i vanškolske aktivnosti. Nagrada za najbolju ustanovu/in-
stituciju, dodijeljena je Gradskoj knjižnici Oroslavje, koja sudjeluje u različitim i brojnim humanitarnim i volonterskim aktivnostima. Nagrada za najbolju provedenu volontersku akciju dodijeljena je Društvu Naša djeca Oroslavje, koje i trenutno provodi humanitarnu akciju "Svatko ima svojeg anđela" kojoj je cilj prikupljanje paketića tj. poklona potrebitoj djeci te da im uljepšamo ovaj Božić pa da i oni osjete da su nam važni. Svaki poklon treba sadržavati proizvode za osobnu higijenu, školski pribor, igračke, odjevni predmet te malo slatkiša. Na Vama je da odlučite što želite pokloniti, nema potrebe za skupim poklonima. Neka budu od srca!!! Akcija traje do 16. prosinca 2022. godine. Sve opširnije podatke možete pronaći na njihovoj Facebook stranici. Čestitke svim volonterima i puno sreće u budućem radu! (zl)
Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo organiziralo je koncert nazvan "Rođena vu Krapini", kao spomen na rođenu Krapinčanku
KRAPINA - Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo organiziralo je na Dan Grada Krapine pamtljiv koncert nazvan "Rođena vu Krapini", kao spomen na rođenu Krapinčanku odraslu u Pregradi, Višnju Korbar, koja je proljetos preminula i čiji su životni odlazak mediji gotovo prešutjeli. Nepravedno, jer Višnja je bila jedna od prvih naših zabavno-glazbenih pjevačica koja je pjevala u pariškoj Olympiji, za koju je glazbeni uglednik Miljenko Prohaska, nakon nastupa na "Opatiji 70", rekao kako može dobro pjevati sve žanrove, koja je prvu gramofonsku ploču snimila s jazzom i koja je imala najviše festivalskih nastupa u Krapini. Posljednji 2010. godine. Dvadeset popevki Tajnik Društva, kajkavski tekstopisac Radovan Novina, odabrao je dvadeset Višnjinih festivalskih popevki čiju je izvedbu povjerio mlađim, pretežito domaćim solistima i vokalnim skupinama, koji su svojim nastupom oduševili prepunu dvoranu zadovoljne publike. Kako to biva, uvijek netko od izvođača otkaže nastup. Tako je to ovaj put uradila vinička studentica solo pjevanja, Gabriela Hrženjak, koja je svojedobno na festivalu zamijenila Ninu Kraljić. No Radovan Novina lako je riješio problem. Popevku "Imala sam lepog dečka" izveo je Krapinčanin, ugledni klarintetist, Branko Ovčarić, koji je toga dana na svečanosti primio zasluženo priznanje, Povelju Grada Kra-
pine, za čiju ga je dodjelu predložilo Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo. S punim pokrićem!
Omiljeni glazbenik, kojeg prijatelji zovu nadimkom Ovca, oduševio je gledalište, a jednako su raspoloženje svojim interpretacijama s pozornice širili brojni izvođači, svaki od njih na visini svoje zadaće. Među njima i debitant sa Opatijske rivijere, čakavac David Danijel, koji je dojmljivo izveo popevku Dalke iz skladateljskoga pera Zlatarščanina Silvija Glojnarića, iz festivalske 1970. godine. Dakako, ne smije se zaboraviti orkestar koji je pod vodstvom mladoga dirigenta Roberta Mihovilića, iz Sv. Križa Začretja, si-
gurno pratio sve izvođače. Dramski umjetnik, Denis Bosak, kazivao je stihove osam kitica dugog Višnjina pjesničkog uratka "Spomenek na Krapinu". Dlanovi se nisu štedjeli. Višnjin nećak, ugledni slovenski skladatelj i multiinstrumentalist, Milko Lazar iz Ljubljane, nije krio ganuće, a publika je na početku zapljeskala i Kreši Nekiću, jedinom još živom članu Organizacijskog odbora koji je 1966. organizirao prvi Festival kajkavskih popevki. Kao gosti Grada Krapine i gradonačelnika Zorana Gregurovića, koncertu su nazočili i predstavnici sjevernocrnogorskoga grada Pljevlja, te saborski zastupnik, Žarko Tušek i Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade. (Željko Slunjski)
KUMROVEC/KONJŠČINA - Učenici 3. razreda OŠ Josipa Broza Kumrovec s učiteljicom Marinom Sušec i 4.b razreda OŠ Konjščina s učiteljicom Majom Đurinovski donijeli su svojim školama titulu Izvora literarnog izražavanja mladih za 2022. godinu. Zavrijedili su to svojim kontinuiranim i vrlo plodonosnim javljanjem na literarne natječaje udruge Mlada pera iz Čakovca, stoga ih je posjetio osnivač i predsjednih Udruge Gorkić Taradi i uručio plakete. Pobjednički
sastavi obiju škola dobili su primjerke zbornika kajkavštine te slikovnice/bojanke. U sastavu OŠ J.B.Kumrovec sudjelovali su: Leo Matošec, Mihael Blažičko, Ines Geršak, Martina Žnidarec, Dominik Šeliga, Matilda Blažičko, Petra Dežmar, Tena Škvorc, kapetan Filip Iveković i selektorica Marina Sušec, a iz OŠ Konjščina: Emina Margetić, Petra Čiček, Luka Gorički, Nika Brleković, Iva Pažur, Lana Belužić, kapetan Martin Pale i selektorica Maja Đurđinovski. (zl)
DONJA STUBICA - Na umjetnoj stijeni u donjostubičkoj Gradskoj sportskoj dvorani ove godine se po prvi puta održava natjecanje u penjanju. Natjecanje organizira Planinarsko društvo 'Stubičan' u suradnji sa Sportsko – penjačkim klubom
'Durango' iz Zagreba. Natjecanje će se održati u nedjelju, 18. prosinca, a radi se o kupu za natjecatelje mlađih kategorija do 11 godina. Sve informacije oko natjecanja i sudjelovanja možete dobiti na mail planinari.stubicani@gmail.com. (jk)
KRAPINA - Prije početka koncerta "Rođena vu Krapini" u maloj dvorani krapinskoga Pučkog učilišta ovlašteni predstavnici kajkavskih radijskih postaja potpisali su s predsjednikom Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Damirom Novinom, Sporazum o su-
radnji. Njime je utvrđena suradnja Društva i radijske postaje čija jedna odredba predviđa u dnevnom glazbenom programu, u vremenu od 8 do 20 sati, izvedbu najmanje pet kajkavskih popevki, ali i širu afirmaciju kajkavskog kulturnog stvaralaštva. Sporazum su potpi-
sale radijske postaje Hrvatsko zagorje-Krapina, Radio Stubica, Radio Zlatar, Radio Marija Bistrica, Zagorski radio, Radio Novi Marof i Sjeverni SM. Potpisivanju su prisustvovali krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović i njegov zamjenik Ivica Hršak. (žs)
Učenici su dobro prihvatili novi način rada i vesele ih novi modeli učenja koji su temeljeni na radu, gdje učenici izražavaju vlastitu kreativnost maštu i stavove
Srednja škola Arboretum Opeka provodi EU projekt “Uspostava Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi” ukupne vrijednost 49.363.724,91 kuna koji je započeo 29. lipnja 2020. godine i traje sve do 29. prosinca 2023. godine, a projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
- Kao Regionalni centar kompetentnosti postojimo četiri godine, a kroz aktivnosti na uspostavi Centra realizirali smo jedan dio edukacija i studijskih posjeta nastavnika struke u Italiju, Sloveniju i Mađarsku. Stečena znanja i iskustva nastavnici već primjenjuju u inovativnim metodama poučavanja, a trenutno su to vještine iz cvjetnog dizajna na temu Adventa, Božića i Nove godine. Učenici su dobro prihvatili novi način rada i vesele ih novi modeli učenja koji su temeljeni na radu, gdje učenici izražavaju vlastitu kreativnost maštu i stavove. Ovaj način poučavanja osim u zanimanju cvjećar primjenjujemo i u svim drugim zanimanjima od vrtlara, poljoprivrednog gospodarstvenika do agrotehničara, gdje više prakticiramo učenje temeljeno na radu te učenici primjenjuju uzgojne zahvate i proizvode povrće, ukrasno bilje, začinsko bilje i cvijeće. Učenici na ovaj način lakše dolaze do praktičnih vještina, uče konkretne sadržaje i stječu samopouzdanje za lakše uključivanje na tržište rada - ističu u Srednjoj školi Arboretum Opeka.
Paralelno s primjenjivanjem suvremenih metoda poučavanja, Srednja škola Arboretum Opeka nabavlja suvremenu opremu, strojeve i alate, opremaju se vanjski
praktikumi, staklenici, plastenici i specijalizirane učionice, nabavlja se stručna literatura, nastavna sredstva i pomagala, modele i makete za zorno učenje.
- U sklopu Regionalnog centra kompetentnosti razvijamo nove obrazovne programe za učenike i odrasle. Formalni i neformalni
obrazovni programi usmjereni su na osposobljavanje odraslih i na njihov osobni profesionalni razvoj. Razvili smo standard kvalifikacija za Proizvođača ratarskih kultura i Dizajnera cvjetnih kreacija koji su u postupku vrednovanja. Po završetku vrednovanja provodit ćemo besplatne edukacije za zainteresirane polaznike čime će steći nova znanja o novim tehnikama, teh-
nologijama i njihovoj primjeni. U pripremi su programi za Fitomedicinskog tehničara specijalistu i Radnika u apiterapiji i apiturizmu. Razvijamo dva nova redovna poljoprivredna obrazovna programa za učenike. To je Tehničar proizvođač u hortikulturi kojem će težište obrazovanja biti proizvodnja hrane. Ovaj program slijedi potrebe poljoprivrednog sektora
Srednja škola Arboretum Opeka razvija suradnju s obrtima, OPG-ovima, a sve u svrhu da naši učenici mogu usvojiti praktične vještine na njihovim proizvodnjama. - U tu svrhu smo razvili program stručnog usavršavanja za mentore zaposlene kod poslodavaca iz područja didaktike i metodike za rad s djecom i učenicima s teškoćama da im olakšamo rad s učenicima. Program ovog stručnog usavršavanja za mentore zaposlene kod poslodavaca krenut će u provedbu u siječnju 2023. godine. Edukacija je besplatna za polaznike, a prijavljeno je više od 30 kandidata - ističu iz Srednje škole Arboretum Opeka.
Promjene koje polako ulaze u školu prepoznate su od strane učenika, nastavnika i roditelja.
- U skoroj budućnosti očekujemo nove promjene u vidu suvremene opreme, novih tehnologija, više inovativnijih metoda poučavanja temeljnih na radu u svrhu ostvarivanja misije i cilja da postanemo Regionalni centar kompetentnosti u području poljoprivrede - poručuju iz Srednje škole Arboretum Opeka.
koji bazira na vlastitim OPG-ovima. Drugo zanimanje je Uzgajivač cvijeća. S obzirom da nam je Županija prepoznatljiva u cvjećarskoj grani poljoprivredne proizvodnje i tu postoji velika mogućnost zapošljivosti i samozapošljivosti. Radimo na modernizaciji zanimanja i modernim suvremenim strukovnim sadržajima za Pomoćnog vrtlara. To je zanimanje za učenike s teškoćama, a za to zanimanje je izrađen novi standard zanimanja i sada se radi standard kvalifikacije - ističu u Srednjoj školi Arboretum Opeka.
Projekt je su nancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
PROJEKT Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi „Arboretum Opeka“
Br. ugovora: UP.03.3.1.04.0005. „Sadržaj dokumenta isključiva je odgovornost Srednje škole Arboretum Opeka“
Četvrti nosač zvuka ansambl će promovirati u crkvi u Gornjoj
GORNJA STUBICA - Ženski vokalni ansambl Fiola u nedjelju, 18. prosinca u crkvi svetog Jurja u Gornjoj Stubici predstavit će svoj četvrti nosač zvuka 'U srcu majke Marije'. Radi se o tradicionalnim proštenjarskim pjesmama našeg kraja posvećenim Djevici Mariji. Kako su nam rekle Fiole, snimanje se odvijalo u Crkvi Svetog Križa u Svetom Križu Začretju i Crkvi svetog Jurja u Gornjoj Stubici. Većina pjesama snimljena je u a capella verziji, a nekolicina uz orguljaš-
ku pratnju prof. Marka Đurakića. Fiolama, koje djeluju u istom sastavu od 2000. godine, ovo je četvrti nosač zvuka, a članice su tijekom 22 godine djelovanja u svojim nastupima postigle visoku umjetničku razinu, što se podjednako očituje kod stručne kritike, ali i kod publike, koja ih uvijek pljeskom nagrađuje s oduševljenjem. Šest članica kroz svoj repertoar njeguje djela ozbiljne i sakralne glazbe, zagorske popevke te domaće i strane pop skladbe i evergrine u obrada-
ma pisanima posebno za njih. Ansambl njeguje i promovira a cappella pjevanje i slobodno ga se može smatrati predvodnikom ovakve vrste pjevanja u Krapinsko - zagorskoj županiji. Sudjelovanjem na festivalima u Dalmaciji i u Zagorju već su u svojim počecima osvajale brojne nagrade i pohvale, a svojim su divnim glasovima prisutne i na važnijim kulturnim i društvenim događanjima u svojoj županiji. Do sada su izdale četiri nosača zvuka te su sudjelovale na snima-
nju nosača zvuka starih crkvenih korala na kajkavskom preuzetih iz Cithare Octochorde. Njihova izvedba korala 'Zdrava Devica' sa spomenutog nosača zvuka, našla se na nosaču zvuka europske glazbene kulturne baštine kao predstavnik iz Hrvatske, a ansambl je i tri puta nastupio na Festivalu orgulja Heferer, čime se posebno ponosi. Upravo ovim novim, 4. nosačem zvuka, ŽVA Fiola obilježio je 22 godine glazbenog djelovanja, stoga vas poziva na promociju, koja će
se održati u nedjelju, s početkom u 18 sati i Crkvi svetog Jurja u Gornjoj Stubici. Za snimanje nosača zvuka bio je zadužen tonski studio "Kasandra" iz Marije Bistrice, a projekt su financijski pripomogle Krapinsko - zagorska županija i Općina Gornja Stubica. Na promociji nosača zvuka uz ŽVA Fiola nastupit će profesor Marko Đurakić te crkveni zbor gornjostubičke župne crkve " Vokalisti svetog Jurja" pod ravnanjem Ivice Kontenta, dok će program voditi Anita Šalec. (jk)
ZLATAR/SELNICA- U školskoj godini 2022./23. pokrenut je humanitarni projekt OŠ Ante Kovačića Zlatar i Skloništa za napuštene životinje "Luč Zagorja" pod geslom "I ja sam anđeo čuvar". Voditeljice projekta su učiteljica Ana Marija Korpar i voditeljica Skloništa Mirjana Zajec.
Cilj projekta je senzibilizirati djecu o brizi za ranjive životinje u Skloništu te ih na taj način odlučno usmjeriti na kasniju brigu oko ranjivih skupina u društvu, kao i aktivno ih uključiti u volontiranje. Od početka projekta su mnogi psi i mačke pronašli svoj dom, a njihovi anđeli čuvari su u tome pomogli. Svojim radom obradovali su životinje i njihove nove vlasnike, a oni sami stekli iskustvo što ih čini važnim dijelom zajednice volontera.
rezultate
-Djeca i životinje su kombinacija koja nosi samo pozitivne rezultate. Dijete stječe samopouzdanje, razvija empatiju i samostalnost. Životinja koja je proživjela trau-
me češće vjeruje iskrenim dječjim rukama, nego odraslim osobama. Dijete provodi vrijeme u tjelesnoj aktivnosti, u prirodi, vodi brigu i vidi rezultate svoje brige. Životinju navikla na djecu lakše će udomiti obitelji s djecom. S tom mišlju pokrenut je ovaj projekt. Zainteresirani učenici se još uvijek mogu uključiti prijavom kod učiteljice i
započeti putovanje k volonterstvu. Službeni završetak projekta bit će krajem nastavne godine, što ne znači da je posao malih anđela gotov. Njihove vrijedne ruke i dalje su potrebne da mijenjaju svijet oko sebe – rekla nam je Ana Marija Korpar, učiteljica razredne nastave, volonter u Skloništu Luč Zagorja. (sp)
MARIJA BISTRICA – Sintoment, Udruga za multimedijalnu umjetnost i afirmaciju kulture ovog prosinca pilotira mini Prvi festival drvenih igračaka u Mariji Bistrici, u Domu kulture, Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica te na otvorenom, na Trgu pape Ivana Pavla II. Sintoment pokreće Prvi festival drvenih igračaka s tendencijom prepoznatljivosti za početak na lokalnom, županijskom nivou, a zatim i međunarodno, gdje za ishodište uzima kolijevku izrade tradicijskih drvenih igračaka - Mariju Bistricu. Ideja je sagledati ishodište i proizvodnju drvenih dječjih igračaka, valorizirati iste te istražiti i prezentirati suvremeni dizajn drvenih igračaka, njihovu umjetničku, odgojnu i edukativnu vrijednost. Cilj ovog projekta Sintomenta je i kreirati održivi projekt na ovu temu, a dugoročno otvoriti pitanje osnivanja
centra za oblikovanje drvenih igračaka u Mariji Bistrici. Za prvi u nizu, zamišljeno je događanje te popratne aktivnosti u prosincu 2022. Već prošle subote održana je online radionica izrade GIF-a na temu tradicijskih drvenih igračaka voditeljice Tamare Bilankov. Centralni dan festivala je 16. 12. u Domu kulture i Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica s početkom u 16.20 sati, a radi se o Programu predavanja i panel diskusiji uoči otvaranja festivala te Izložbi Drvena maštanja. Predavači su Iris Biškupić Bašić, Grgo Petrov, Ivana Jandri i Lucija Stepinac, Josipa Petrov i Darko Lacković. U izložbi Drvena maštanja bit će izloženi radovi učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba, u obliku plakata i ilustracija, te video gif radovi učenika Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću iz Zaboka. Ujedno je otvoren i
Natječaj za učenike osnovne škole: Osmisli novu drvenu igračku do 14. 12.! Svi koji žele sudjelovati trebaju poslati fotografiju jednog crteža u slobodnoj tehnici (rezolucije 300 dpi) na info@sintoment. hr s podacima učenika, ime i prezime, razred, ime osnovne škole do 14. 12. 2022. Kroz 17. 12. i 18. 12. na Trgu Pape Ivana Pavla II bit će postavljena instalacija kreativne platforme Organizam pod nazivom Drvena maštanja, a 18. 12. od 10:00 - 16:00 sati bit će uz nju postavljen Photo Booth za besplatno fotografiranje svih posjetitelja. Suradnici projekta su Organizam, UBU, ŠPUD, ŠUDIGO, Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica, Eventersi i Souvenir.nice, a projekt je dio Adventa u Mariji Bistrici u organizaciji Općine Marija Bistrica i Turističke zajednice Općine Marija Bistrica. Projekt podupire Krapinsko-zagorska županija. (Elvis Lacković)
Gradska knjižnica Krapina bila je domaćin predstavljanju "Zavičajne zbirka Antuna Kozine". Uz nazočnost krapinskih zaljubljenika u kulturu zbirku su predstavili Dragutin Kozina, Anita Tušek i Narcisa Brezinščak, uz sudjelovanje moderatorice, ravnateljice knjižnice Maje Vukine Bogović koja je nazočnima poželjela dobrodošlicu i uputila čestitke povodom Dana Grada.
Svim nositeljima stvarnih prava nekretnina koji graniče sa : - Državnom cestom DC 1 kroz k.o. Đurmanec i k.o. Jesenje (predmetna cesta se proteže kroz cijelu k.o. Đurmanec, te prelazi u k.o. Jesenje i nastavlja do spoja s autocestom A2 i županijskom cestom ŽC 2285)
O započinjanju evidentiranja navedene ceste u katastar i zemljišne knjige sukladno Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta (NN 41/2022), po nalogu naručitelja Hrvatske ceste d.o.o., za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Vonči-
nina 3, 10000 Zagreb. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena državna cesta održati će se 19. prosinca 2022. godine na lokaciji DC 1 (k.o. Đurmanec i k.o. Jesenje) od 08:00 do 15:00 sati (krenuti će se sa južne strane ulaza u katastarsku općinu Đurmanec).
Sva navedena obilježavanja će se održati uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Roberta Kiša (GEO 383).
Javni uvid u elaborat za evidentiranje državne ceste DC 1 održati će se dana 20. prosinca 2022. godine u prostorijama Općine Đurmanec, Đurmanec 137, 49225 Đurmanec u terminu od 11:00 do 12:00 sati.
Soba Antuna Kozine
Tim povodom predstavila je projekt koji će zaživjeti u skoro vrijeme, a riječ je o ideji formiranja Spomen sobe Antuna Kozine-Tončeka. – Sve što je poklonjeno Knjižnici, a ujedno je to poklon Gradu i njegovim građanima imat će najbolji mogući oblik i formu te mjesto. Zavičajna zbirka je formirana zahvaljujući višoj knjižničarki Vesni Jelić, sadašnjoj voditeljici Matične službe. No, naslijeđena je veća količina različite vrste građe koja čeka da se obradi i da joj se pronađe najbolje mjesto kako bi bila dostupna na korištenje u fizičkom ili digitaliziranom obliku – upoznala je prisutne s velikom količinom građe koju je Kozina ostavio knjižnici ravnateljica Maja Vukina Bogović. Zavičajna zbirka formirana je 1997. godine kao zasebna zbirka knjižne i neknjižne građe koja čuva identitet Krapine i Krapinsko-zagorske županije. - Svojim postojanjem, odnosno sadržajem stalni je prilog osvješćivanja pripadnosti Gradu i Županiji kao jedinstvenoj povijesnoj i zemljopisnoj cjelini. Stalni je zadatak da se ta zbirka nadograđuje različi-
tostima koje govore o ljudima i njihovom djelu, a koji su vezani uz zagorsko podneblje. Upravo se danas, na Dan Grada Krapine, u svemu tome željela nadodati jedna nova kockica mozaika koji svjedoči i govori o krapinskoj kulturno-društvenoj povijesti – rekla je Vukina Bogović najavivši skoro otvorenje Spomen sobe Antuna Kozine.
Izložba Kozininih djela i vrijedne građe
Anita Tušek je pročitala neke lijepe dijelove onoga što je zabilježio, pisao i pronašao te sačuvao njen djed. Tončekov sin Dragutin je opisao kako je vrijeme provodio s ocem i na taj način zavolio pisanu riječ, čuvanje uspomena, vrijednih zapisa, opisanih običaja iz naroda, ljubavi prema pronalaženju i pohranjivanju fotografija, razglednica, dokumentacije i svega što bi moglo ostati za buduće generacije. Nadalje je prof. Narcisa Brezinščak približila gdje se sve nalaze objavljeni tekstovi i članci Antuna Kozine, bogata bibliografija koja pruža upotpunjenu sliku stručnosti i kontinuiranog rada Kozine. Večer je završila druženjem, sjećanjem i razgovorom, a upriličena je prigodna izlož-
ba Kozininih djela i vrijedne građe koju je prikupio i poklonio knjižnici. Neumoran istraživač povijesti Antun Kozina je rođen 1922. godine, a već 11 godina nije više s nama. U svojem radnom vijeku bio je upravitelj gradskog muzeja u Krapini te tajnik Turističkog društva u vrijeme pokretanja Festivala kajkavskih popevki. Uz svoj rad bavio se novinarstvom i publicistikom. Uredio je i autorizirao više knjiga i publikacija o Krapini i okolici, surađivao s mnogim znamenitim institucijama i društvima te je bio aktivan u vatrogastvu i djelovanju DVD-a Krapina. Za neumornu i svestranu kulturološku djelatnost primio je Plaketu "Pavao Ritter Vitezović" za životno djelo od Saveza muzejskih društava Hrvatske u Zagrebu te mnoga druga priznanja Krapine i Zagreba. Predmet njegova istraživanja i pisanje bila je povijest Hrvatskog zagorja, a to je pisanje uvijek temeljio na podacima iz novinskih članaka, časopisa, brošura, kataloških izdanja, monografija i drugih publikacija u kojima su opisivani fragmenti bogate povijesti i razvoja Hrvatskog zagorja.
U Gradskoj knjižnici Krapina predstavljena je 'Zavičajna zbirka Antuna Kozine'Udruga Sintoment organizira u Mariji Bistrici Prvi festival drvenih igračaka
SLASTICE “TRI UŽITKA”
vl. Štefica Gulija Kolači, štrukli, pogačice od sira, čvaraka, buhtle, gibanice, domaći rezanci, heljdine kaše s bučinim uljem
III Jankovčica 2a 49221 BEDEKOVČINA t: 049 551 072 049 226 064
pratite nas i na FB profilu i Instagramu triuzitka@net.hr
OPG dolazi iz Zaboka, vlasnici su braća Čefko, a bavi se ekološkim uzgojem aronije i proizvodnjom matičnog soka i pekmeza od aronije, a odnedavno i čaja i praha.
https://hr-hr.facebook.com/ OPGbracaCefko/ Odvojak Tršinski 9 ZABOK t: 098 977 8371 icefko@gmail.com
MASSA LOVITA d.o.o. Kontakt: Jambrečina Tihomir proizvodnja tjestenine i trgovina
Josipa Haramusteka 5 49245 GORNJA STUBICA t: 049 290 903 f: 049 290 904 lovita@email.t-com.hr
vl. Brankica Šćuric Božićni ukrasi, medenjaci, tradicijski pokloni, licitarska srca s prigodnom porukicom (različitih veličina i boja)
Podgorje Bistričko 29 49246 MARIJA BISTRICA t: 049 469 486 t: 098 966 5067 Pratite nas i na FB profilu brankica.scuric@gmail.com
Visokokvalitetna hrvatska sirovina i naši vrijedni farmeri, prirodni procesi proizvodnje, zlatne ruke naših djelatnika i kratki lanci opskrbe, garancija su kvalitete i odličnog okusa svakog našeg proizvoda!
Drage naše čitateljice i čitatelji, došao nam je mjesec prosinac, mjesec u koji ulazimo s posebnim i toplim pozitivnim osjećajima spram naših najbližnjih. Kak ste nama u Zagorskom listu najbliži vi, naši čitatelji, u ovo predblagdansko vrijeme bumo vas nastavili već tradicionalno darivati. U našem poklon paketu bit će mnogi proizvodi domaćih OPG – ovaca, od zagorskih delicija do ručno spravljenih predmeta, kozmetike, bučinog ulja, meda, kojima ćete moći počastiti i sebe, ali i vama drage ljude. No, neke od vas bumo u suradnji s našim partnerima darivali posebno i to jedinstvenim zagorskim pinklecima. Sve kaj trebate je popuniti
Našu ponudu i prodajna mjesta možete pronaći na: www.veronika.hr OPG DREMPETIĆ vl. Stjepan Drempetić Povrće iz ekološkog uzgoja i zimnica Dubravačka 20 49240 DONJA STUBICA t: 099 598 9647 t: 049 287 325 opg.drempetic@gmail.com saban.martina@yahoo.com
OPG KVEŽ vl. Branko Kvež Suhomesnati proizvodi i bučino ulje
Sekirišće 78 49223 SV. KRIŽ ZAČRETJE t: 098 169 4647 t: 049 228 158 brankokvezopg@gmail.com
OPG PČELARSTVO HERCEG vl. Herceg Radovan Med i pčelinji proizvodi, domaći džemovi s medom, integrirana brašna Apiterapija Kuća za odmor Veliki Bukovec 27 49251 MAČE t: 091 535 3303 radovan.herceg@gmail.com
PERFA - BIO d.o.o. Sretna jaja slobodnih nesilica Golubovečka 44 49240 DONJA STUBICA t: 049 286 1 20 f: 049 286 119
info@perfa.hr perfa@perfa.hr www.perfa.hr OPG SINIŠA ZNIKA Vinarstvo Gornja Podgora 53A 49240 DONJA STUBICA t: 098 903 9033 t: 098 512 584
GERIĆ-MG j.d.o.o. Proizvodnja domaćih čvaraka i masti. Dobitnici smo medalje Superior taste AWARD za čvarke i mast u Bruxellesu 2016. 2017,2018,2019,2022.god u Gornjoj Radgoni u Sloveniji na
međunarodnom ocjenjivanju hrane (AGRA) dobitnici smo dvije zlatne i jedne srebrne medalje za čvarke i mast! 2019.godine Prešani čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja. 2018,2019,2021.god u Novom Sadu na međunarodnom ocjenjivanju hrane dobitnici smo zlatnih medalja za čvarke. 2019.godine Domaći čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja .
Viktora Šipeka 53 49244 STUBIČKE TOPLICE t: 098 1712 243 www.geric-mg.hr marko@geric-mg.hr Od sredine 12.mjeseca nas očekujte u novom proizvodnom prodajnom prostoru u Oroslavju, Zelengajska ulica 10a.
ULJARA SINKOVIĆ
Proizvodnja i prerada bučinog ulja, prerada orašastih i koštičavih plodova
Zagorska ulica 17c 49221 BEDEKOVČINA t: 091 1531 043 danijel.sinkovic@gmail.com
OPG SOJČ KRISTIJAN
Radost prirode, 100% prirodno Permakulturni uzgoj u Hrvatskom zagorju
fb: Radost prirode t: 098 251 204 radost.prirode@gmail.com www.radostprirode.com
ZEBRANO Zebrano Zagorski mlinci ručno
kupon koji izlazi u ovom Zagorskom i nadalje u svim izdanjima Zagorskih listova do kraja ove godine. Mi bi vam preporučili da u kupon upišete ime nekoga za koga znate da bi mu poklon paket dobro došao u blagdansko vrijeme ili nekoga koga želite razveseliti u vrijeme adventa. Po izvlačenju nazovemo sretnicu ili sretnika i pozovemo ju u Zagorski kak bi si preuzela svoj pinklec. Popis naših dragih partnera koji vas darivaju zajedno s nama je kraj ovoga teksta. Četvrti kupon je ispod ovog teksta, ispunite ga i vrnite na našu adresu i tko zna, možda baš vi nekoga razveselite zagorskim pinklecom.
Vaš Zagorski listsu rađeni po tradicionalnoj recepturi i pečeni na tabli. Zagorski mlinci su nositelj Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, što je garancija izvornosti i kvalitete proizvoda. Brestovec Orehovički 12d 49221 BEDEKOVČINA t: 049 638 610 f: 049 238 906 info@zebrano.hr www.zebrano.hr
OPG PETAK ŠTEFANIJA
Suhomesnati proizvodi
Ulica 30.svibnja 1B VELIKO TRGOVIŠĆE t: 098 215 773 nenad.petak@gmail.com
OPG SRETNA PČELA
Vl. Ivan Curiš Apibelle linija prirodne kozmetike sa pčelinjim otrovom
Beeven kozmetika Krapina selo 42/1 KONJŠČINA t: 049 464 272 ivan.curis@kr.t-com.hr
ZMH HORVAT
– Frozy Zagorski štruklji Frozy Zagorski štruklji prvi su Zagorski štruklji sa Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Proizvode se u Konjščini, u srcu Hrvatskog Zagorja i izrađeni su po tradicionalnoj recepturi, ručno razvučenim tijestom i sirom i vrhnjem iz Zagorja! ZMH Horvat d.o.o.
Bistrička cesta 4a 49282 Konjščina t: 049/426-200 f: 049/426-219
zmhhorvat@zmhhorvat.hr www.zmhhorvat.hr
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list • Ulica mladih 6 • 49210 Zabok najkasnije do petka, 9. prosinca 2022.
OROSLAVJE – Gradska knjižnica Oroslavje poziva na promociju knjige "Žena iza prozora" autorice Gordane Vlašić, koju je izdala Gradska knjižnica Oroslavje u studenom ove godine. Knjiga sadrži dvadeset i pet priča koje predstavljaju crtice iz autoričinog svakodnevnog života i opisuju ljude koje je susretala. Autorica ih na-
ziva pričama o zrncima radosti. Gosti koji će predstavljati knjigu bit će poznati pisac Hrvoje Kovačević kao recenzent knjige, lektorica knjige Ljiljana Pavlina, Jasmina Kudelić grafičko oblikovanje knjige te glazbeni gost gitarist Vladimir Štefek. Promocija će se održati u četvrtak, 15.12. s početkom u 19 sati u Gradskoj knjižnici Orosla-
vje, Park Vranyczany 1. Također, u usrijedu, 14. 12. u knjižnici će se održati teorijsko i praktično predavanje Andreje Mustač, pod nazivom 'Stopala za 5', a vezano na bolna stopala i koljena i kukove s preporukama za alate za što funkcionalnije tijelo, stoga se preporuča da na predavanje, koje počinje u 19 sati, ponesete prostirku. (zl)
Temeljem članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), čl.3. i 11. Odluke o raspolaganju, upravljanju i stjecanju nekretnina u vlasništvu Grada Pregrade ( Službeni glasnik KZŽ, br. 23/16, 51/20) i Odluke o raspisivanju natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Grada Pregrade (KLASA; 940-01/22-01/73, URBROJ; 2140-5-01-22-4) od 08.12.2022.g.,Gradsko vijeće Grada Pregrade objavljuje
I. Predmet prodaje je nekretnina -neizgrađeno građevinsko zemljište u Pregradi, Ulica Ljudevita Gaja: • građevinsko zemljište u Pregradi upisano u zk. uložak broj 2911, kao kčbr. 1931/54, Livada Mokrice, površine 569 m2, k.o. PREGRADA.
Predmetna nekretnina je u vlasništvu Grada Pregrade.
II. Na natječaj se mogu javiti sve domaće fizičke i pravne osobe i strane koje mogu stjecati nekretnine u RH prema posebnim propisima.
III. Ponuda mora sadržavati; - Ime i prezime, OIB, adresu i presliku osobne iskaznice – za fizičku osobu - Naziv tvrtke, OIB, adresu, sjedište tvrtke, odgovorna osoba – za pravnu osobu, - Ponuđenu kupoprodajnu cijenu, - Dokaz o uplati jamčevine.
IV. Početni iznos kupoprodajne cijene zemljišta: -16.580,66 eura (slovima: šesnaesttisućapetstoosamdeseteuraišezdesetšestcenta) plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, ukoliko kupoprodajna cijena bude plaćena u 2022. godini, odnosno plativo u eurima ukoliko plaćanje kupoprodajne cijene bude izvršeno u 2023. godini.
Jamčevina iznosi 10% od početne prodajne cijene nekretnine za koju se daje pismena ponuda u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan uplate, odnosno u eurima ukoliko uplata bude izvršena u 2023. godini, a uplaćuje se na žiroračun Grada Pregrade br: HR 25 2340009-1835200009 kod Privredne banke Zagreb, poziv na broj HR 68 9016OIB uplatitelja, proračun Grada Pregrade. U slučaju sklapanja kupoprodajnog ugovora jamčevina se uračunava u cijenu, a jamčevina se ne vraća ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor u propisanom roku ili ukoliko se ugovor raskine uslijed neplaćanja kupoprodajne cijene. Uz pisanu ponudu dostavlja se dokaz o uplati jamčevine, bez kojega se ponuda neće uzeti u razmatranje.
V. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu (mi-
nimalno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava sve druge uvjete iz natječaja.
Natjecatelj čija je ponuda prihvaćena dužan je zaključiti ugovor o kupoprodaji u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Kupac će prodavatelju isplatiti kupoprodajnu cijenu, umanjenu za iznos uplaćene jamčevine, na žiro račun Grada najkasnije u roku 30 dana od dana zaključenja ugovora. Ukoliko kupac zakasni sa plaćanjem kupoprodajne cijene, obvezuje se na plaćanje zateznih kamata od dana dospijeća do dana plaćanja. Ukoliko kupac zakasni s plaćanjem više od 3 dana, prodavatelj može raskinuti ugovor, a uplaćenu jamčevinu zadržati.
VI. Sve troškove oko prijenosa vlasništva u cijelosti snosi kupac, s tim da se prijenos ne može izvršiti prije uplate punog iznosa kupoprodajne cijene. Ostali uvjeti kupnje određuju se kupoprodajnim ugovorom.
VII. Rok za podnošenja ponuda je 8 dana od dana objave Natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Pregrade u javnom tisku.
VIII. Ponude se dostavljaju neposredno ili poštom u zatvorenoj omotnici s naznakom „Ne otvarati – natječaj za prodaju nekretnine“, na adresu: Grad Pregrada, Josipa Karla Tuškana 2, 49218 Pregrada.
IX. Ponude se otvaraju u prostorijama Grada Pregrada, Josipa Karla Tuškana 2, dana 27.12.2022. godine u 9,00 sati.
X. Prodavatelj će izdati kupcu tabularnu ispravu nakon što kupac isplati kupoprodajnu cijenu u cijelosti.
XI. Način stjecanja posjeda: danom isplate kupoprodajne cijene u cijelosti.
XII. Grad Pregrada zadržava pravo da ne prihvati niti jednu ponudu.
XIII. Nepotpune i nepravodobne ponude neće se razmatrati.
KLASA: 940-01/22-01/73
URBROJ: 2140-5-01-22-5 Pregrada, 13.12.2022.
Na temelju Odluke Gradonačelnika Grada Zaboka KLASA: 940-05/22-01/002 URBROJ: 2140-6-3/3-22-13 od 17. listopada 2022. godine te Odluke o I. izmjeni Odluke KLASA: 940-05/22-01/002 URBROJ: 2140-6-3/3-22-23 od 08. prosinca 2022. godine Povjerenstvo za prodaju naslijeđenog osobnog automobila raspisuje sljedeći
za prodaju rabljenog osobnog automobila u vlasništvu Grada Zaboka (četvrta objava)
I. Grad Zabok prodaje rabljeni osobni automobil marke Opel, model Astra 1.4 16V, u prometu od 19.12.2000., broj šasije W0L0TGF4815040959, po početnoj cijeni od 1.824,06 kuna / 242,09 eura (fiksni tečaj konverzije 7,53450).
II. Rok za dostavu ponuda je 8 dana od dana objave natječaja u „Zagorskom listu“. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama na adresu: GRAD ZABOK, Zabok, ZIVTOV trg 10 s naznakom „ne otvaraj – natječaj za prodaju osobnog automobila“.
III. Predmetni osobni automobil prodaje se u stanju „viđeno-kupljeno“. Natječajna dokumentacija dostupna je u Uredu Grada, Zabok, ZIVTOV trg 10, soba br. 7 ili na Internet stranicama Grada Zaboka www.zabok.hr. GRAD
ZABOKNa temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) i Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ:541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. Općina Mače objavljuje
o postupku evidentiranja nerazvrstane ceste Put u selo Tikvenjaki u naselju Mali Bukovec
Ovim pozivom Općina Mače kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području općine Mače, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta Put u selo Tikvenjaki (od k.č. 4432/2, 4422 do k.č. 4424/1, 4424/2 u k.o. Mače), duljine oko 180 m, da je u tijeku postupak evidentiranja navedene nerazvrstane ceste u katastar i zemljišne knjige. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta biti će 19. prosinca 2022. godine od 09:00 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka GROMATIC KR d.o.o. iz Zlatar Bistrice, V. Nazora 65, uz stručni nazor ovlaštenog inžinjera geodezije Marka Pilić mag.ing.geod. et geoinf. -o postupku evidentiranja nerazvrstane ceste Put kroz selo Babići u naselju Peršaves
Ovim pozivom Općina Mače kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području općine Mače, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta Put kroz selo Babići (od k.č. 627/1 do k.č. 2386 u k.o. Peršaves, od k.č. 4453/5 do k.č. 4457/2 u k.o. Veternica te od k.č. 619/2, 619/6 do k.č. 2287 k.o. Peršaves), duljine oko 700 m, da je u tijeku postupak evidentiranja navedene nerazvrstane ceste u katastar i zemljišne knjige.
Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta biti će 19. prosinca 2022. godine od 12:00 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka GROMATIC KR d.o.o. iz Zlatar Bistrice, V. Nazora 65, uz stručni nazor ovlaštenog inžinjera geodezije Marka Pilić mag.ing.geod. et geoinf. -o postupku evidentiranja nerazvrstane ceste Put u selo G. Košići u naselju Peršaves
Ovim pozivom Općina Mače kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području općine Mače, obavještava nositelje
prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta Put u selo G. Košići (od k.č. 2276, 458/1 do k.č. 2274 u k.o. Peršaves), duljine oko 400 m, da je u tijeku postupak evidentiranja navedene nerazvrstane ceste u katastar i zemljišne knjige.
Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta biti će 20. prosinca 2022. godine od 09:00 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka GROMATIC KR d.o.o. iz Zlatar Bistrice, V. Nazora 65, uz stručni nazor ovlaštenog inžinjera geodezije Marka Pilić mag.ing.geod. et geoinf.
-o postupku evidentiranja nerazvrstane ceste Put Tuškani-Lihtari u naselju Mali Bukovec
Ovim pozivom Općina Mače kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području općine Mače, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta Put Tuškani-Lihtari (od k.č. 1481/1 do k.č. 3725/9 te od k.č. 4376/2 do k.č. 4950 u k.o. Mače), duljine oko 550 m, da je u tijeku postupak evidentiranja navedene nerazvrstane ceste u katastar i zemljišne knjige. Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta biti će 20. prosinca 2022. godine od 13:00 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka GROMATIC KR d.o.o. iz Zlatar Bistrice, V. Nazora 65, uz stručni nazor ovlaštenog inžinjera geodezije Marka Pilić mag.ing.geod. et geoinf.
Nositelji stvarnih prava na nekretninama mogu izvršiti javni uvid u geodetske elaborate izvedenog stanja nerazvrstane ceste dana 22. prosinca 2022. godine u prostorijama tvrtke Gromatic KR d.o.o., V. Nazora 65, 49247 Zlatar Bistrica u 9:00 sati. Za sve dodatne informacije obratite se na gromatic@gromatic. hr ili na tel. 049/461-068.
NAČELNICA
Mladenka Mikulec Šimunec, ag.ing.prosp.ing.
Često se događa da listovi mladih voćaka tijekom vegetacije žute iako za to ne postoje vidljivi razlozi. Ta neželjena promjena boje na lišću naziva se kloroza. Žutilo lišća može biti izazvano bolestima, ali najčešći je uzrok nedostatak neophodnih elemenata u ishrani biljaka i njihova nemogućnost da iz zemljišta crpe i usvajaju pojedine mikro i makro elemente. Kloroza se kod voćaka najčešće javlja na breskvama, jabukama i kruškama, ali često i na agrumima, posebno onim koji su posađeni u teglama. Isto tako je na pomanjkanje željeza osjetljiv kivi, osobito u početku vegetacije gdje se pojavljuje žućenje listova. Iako općenito naša tla sadrže dovoljno željeza ono se u prisutnosti aktivnog vapna u tlu veže i mijenja u netopljive oblike koje biljke više ne mogu usvajati svojim korjenovim sistemom. Željezo je biljci potrebno za tvorbu klorofila (lisnog zelenila), iako klorofil ne sadrži željezo nego magnezij. Početkom vegetacije u proljeće, mlada stabla voćaka još imaju dovoljno slobodnog željeza, pa se klorofil stvara u dovoljnoj količini (listovi su zeleni), no u doba bujnog rasta nema ga dovoljno i listovi žute. Najčešće se razlikuju tri glavna uzroka ove bolesti: kloroza uzrokovana lošim vremenskim uvjetima, kloroza zbog zbijenosti tla i kloroza uzrokovana manjkom slobodnog željeza. Od kloroze uvjetovane lošim vremenskim uvjetima uglavnom nema veće štete. Do nje dolazi u svibnju ili početkom lipnja. Zbog hladna kišovita vremena, listovi lagano požute, ali im se boja, čim zatopli, brzo popravi i postane normalna zelena. Veća je šteta od kloroze uzrokovane zbijenošću tla, koja se uglavnom pojavljuje na teškim glinenim tlima. I tu se žutilo uglavnom popravlja u tijeku ljeta te se kasnije manje uočava. Iduće godine do
te vrste kloroze ne mora doći. Ako je lošom obradom tlo još jače zbijeno, bolest se ponavlja svake godine, te može uzrokovati slabljenje pa čak i odumiranje voćki. Kloroza uzrokovana manjkom slobodnog željeza u tlu najčešće se javlja u tlima bogatim vapnom (npr. laporasta tla). Pa se tako ta vrsta kloroze veže uz prisustvo vapna u tlu. Prvi listovi koji pokažu žuticu zadrže zelenu boju samo uz veće i manje lisne žile, a kasnije listovi na vrhu izboja, postanu posve žuti. Takvo stanje obično ostane sve do jeseni. Ima slučajeva da se stanje popravi samo od sebe, ali nikada list ne poprimi do jeseni potpunu, zdravu zelenu boju. Kloroza se najčešće liječi primjenom željeza u tzv. kelatnom obliku. Željezo se u tom obliku
dodaje biljkama najčešće početkom proljeća. Za tu namjenu koriste se ili praškasti ili tekući preparati koji se mogu koristiti za zalijevanje ili za prskanje preko lista. Zelena galica je godinama najčešće sredstvo koje se koristi za uklanjanje kloroze. Primjenjuje se rasipavanjem uokolo kloroznih voćaka ili širom ako je zahvaćena veća površina. Uobičajena doza je 1-3 kg zelene galice po mladoj voćki ovisno o intenzitetu kloroze. Rasipanje se vrši po vlažnom tlu ili tik prije kiše. Zelena galica se može primijeniti i folijarno, prskanjem po lišću. U tom se slučaju koristi 0,51 % otopina. Prskati počinjemo odmah nakon što primijetimo žućenje listova i to ponavljamo 2 do 4 puta svakih 10 dana.
Javna ustanova Zagorje zeleno organizira javno događanje „Dan bez plastike“ u četvrtak 15.12.2022. godine na trgu Ljudevita Gaja u Krapini od 10:30 do 12 sati u sklopu projekta Zagorje Plastic Free. Pozivamo vas da dođete ako želite čuti više informacija kako smanjiti količinu plastičnog otpada i osvojiti promotivne materijale.
ti ili reciklirati. Posebnu važnost u projektu ima informiranje i edukacija javnosti o načinima djelovanja na smanjenju korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, štetnosti plastike za prirodu i mogućnost smanjenja plastike u svakodnevnoj uporabi. Projekt traje do 31.12.2022. godine.
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
Vrteks zimski 2,2x5,5 m 44,99 kn
Sadnica ruža 19,49 kn
Božićna zvijezda 31,99 kn
Provedbom projekta Zagorje Plastic Free želi se doprinijeti smanjenju korištenja jednokratnih plastičnih predmeta na području Krapinsko-zagorske županije, poticanjem korištenja predmeta proizvedenih od prirodnih materijala koje je moguće ponovo upotrijebiti, a nakon upotrebne prenamijeni-
Projekt Zagorje Plastic Free sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost putem Javnog poziva za neposredno sufinanciranje projekata poticanja „Plastic free zone“ s ciljem ograničenja korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, smanjenja ekološkog otiska, uklanjanja otpadne plastike i drugih vrsta otpada u zaštićenim područjima.
Hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured krapina
Ispostava Donja Stubica
ORO AUTO ŠKOLA d.o.o., Oroslavje, Andrije Gredičaka 13
1 ADMINISTRATOR/ADMINISTRATORICA
Rok prijave: 22.12.2022
NISKOGRADNJA HREN d.o.o., Donja Stubica, Golubovečka 85
3 ARMIRAČA/ICE
3 BRIGADIRA/KE
2 GRAĐEVINSKE POSLOVOĐE/TKINJE
3 POMOĆNA GRAĐEVINSKA RADNIKA/
ICE
3 TESARA/ICE
3 ZIDARA/ICE
Rok prijave: 31.12.2022
TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 31
1 ASISTENT/ASISTENTICA U HOTELSKOJ
PRODAJI I ADMINISTRACIJI
Rok prijave: 22.12.2022
TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 31
2 KONOBARA/KONOBARICE
2 SOBARA/ICE
Rok prijave: 30.12.2022
TERME I SVIJET MASAŽA j.d.o.o., Stubičke Toplice, Toplička 97
2 FIZIOTERAPEUTA/KINJE / MASERA/KE
2 KOZMETIČARA/KE
2 WELLNESS TERAPEUTA
Rok prijave: 30.12.2022
DUE-DI d.o.o., Marija Bistrica, Tugonica 60
1 INŽENJER/KA DRVNE TEHNOLOGIJE
5 POMOĆNIH RADNIKA/CA U STOLARIJI
3 SAMOSTALNA STOLARA/ICE Rok prijave: 31.12.2022
"VODOLIM" završni radovi u građevinarstvu i trgovina vl. Vanja Brundula, Donja Stubica, Nova Ulica 3a
1 KNJIGOVOĐA/KNJIGOVOTKINJA
6 SAMOSTALNIH INSTALATERA/ KI CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
4 SAMOSTALNA VODOINSTALATERA/KE Rok prijave: 17.12.2022
PUNKT HOUSE d.o.o., Donja Stubica, Golubovečka ulica 85
2 KONOBARA/ICE U RESTORANU Rok prijave: 31.12.2022
Dječji vrtić Cvrkutić Oroslavje, Oroslavje, Antuna Mihanovića 6
2 ODGOJITELJA/ICE PREDŠKOLSKE DJECE Rok prijave: 14.12.2022
EKO - FLOR PLUS d.o.o., Oroslavje, Mokrice 180/c
2 RUKOVATELJA/ICE RADNIM STROJEVIMA – STROJARA/KE Rok prijave: 15.12.2022
Ljekarne Dogan, Gornja Stubica, Trg Svetog Juraja 10
1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA I POMOĆNI SKLADIŠTAR/KA Rok prijave: 30.12.2022
Ispostava Klanjec Dom za starije i nemoćne osobe Rezidencija Kastelan, Tuhelj, Bolnička Ulica 2
1 ČISTAČ/ICA - ZAGREB-NOVI ZAGREB Rok prijave: 20.12.2022
TERME TUHELJ d.o.o., Tuhelj, Ljudevita Gaja 4
1 DOMAĆIN/CA U SAUNAMATUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 31.12.2022
TERME TUHELJ d.o.o., Tuhelj, Ljudevita Gaja 4
2 SPASILACA/SPASITELJICE (NADZORNIKA) BAZENA - TUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 18.12.2022
TERME TUHELJ d.o.o., Tuhelj, Ljudevita Gaja 4
1 VODITELJ/ICA SLASTIČARNE
Rok prijave: 15.1.2023
Obrt za strojarske instalacije Mihalić vl. Darko Mihalić, Tuhelj, Sveti Križ 103B
2 INSTALATERA/KE GRIJANJA I KLIMATIZACIJE - PLINOINSTALATERA/KE - VODOINSTALATERA/KE - ZAVARIVAČA/ ICE Rok prijave: 21.12.2022
Ustanova za zdravstvenu njegu Rezidencija, Tuheljske Toplice, Bolnička c. 2
1 MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIČAR - ZAGREB
1 NJEGOVATELJICA - ZAGREB
1 SPREMAČ/ICA - ZAGREB Rok prijave: 28.12.2022
Dom za starije i nemoćne osobe SV. KATARINA, Zagorska Sela, Zagorska Sela 47A
1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR
Rok prijave: 4.1.2023
Dom za starije i nemoćne osobe SV. KATARINA, Zagorska Sela, Zagorska Sela 47A
1 SOCIJALNI RADNIK/SOCIJALNA RADNICA
Rok prijave: 31.12.2022
DIMNJAČAR uslužni obrt vl. Marko Pogačić, Kraljevec na Sutli, Radakovo 198
1 POMOĆNI DIMNJAČAR/KA Rok prijave: 31.12.2022
METAL-MB d.o.o., Klanjec, Lijepe naše 6 3 STROJOBRAVARA/ICE - ZAVARIVAČA/ ICE - KUMROVEC Rok prijave: 31.12.2022
Ispostava Krapina
METALAC KRAPINA d.o.o., Krapina, Zagrebačka cesta 20 1 CNC OPERATER/OPERATERKAGLODAČ/GLODAČICA
1 SKLADIŠTAR/SKLADIŠTARKA- BRAVAR/ BRAVARICA Rok prijave: 5.1.2023
GLANC ČISTO d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 7A 1 ČISTAČ/ICA - POJATNO Rok prijave: 15.12.2022
KRATEKS konfekcija ženske modne odjeće d.d., Krapina, Žutnica 3 1 ČISTAČ/ICA Rok prijave: 20.12.2022
MAL-GAL GRAĐEVINARSTVO d.o.o., Krapina, Ulica hrvatskih branitelja 4 1 GRAĐEVINSKI/A RADNIK/CA - ZAGREB
1 TESAR/ICA - ZAGREB
Rok prijave: 15.12.2022
Restoran i catering "ZAGORKA" vl. Stanislav Krkalo, Đurmanec, Đurmanec 139
1 KUHAR/KUHARICA
Rok prijave: 17.12.2022
SKRB ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući, Gornje Jesenje, Lužani Zagorski 23
2 MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA ZA
POSLOVE NJEGE U KUĆI
Rok prijave: 31.1.2023
SOPEK GRADNJA d.o.o., Petrovsko, Stara Ves Petrovska 24
3 POMOĆNA/E RADNIKA/CE NISKOGRADNJE
2 STROJARA/KE
Rok prijave: 28.12.2022
KERAMIX d.o.o., Krapina, Polje Krapinsko 99/A
1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA
Rok prijave: 30.12.2022
AUTO - SERVIS ERDELJA obrt za popravak i održavanje vozila vl. Mario Erdelja, Radoboj, Gornja Šemnica 20
K. Š. Đalskoga 4 49000 KRAPINA www.hzz.hr
2 RADNIKA/RADNICE U AUTO-SERVISU
Rok prijave: 17.12.2022
Osnovna Škola Ljudevit Gaj u Krapini, Krapina, Trg Stjepana Radića 1
1 SPREMAČ/ICA
1 SPREMAČ/ICA
1 UČITELJ/UČITELJICA ENGLESKOG JEZIKA
1 UČITELJ/UČITELJICA FIZIKE
1 UČITELJ/UČITELJICA HRVATSKOG JEZIKA
1 UČITELJ/UČITELJICA MATEMATIKE
1 UČITELJ/UČITELJICA MATEMATIKE
1 UČITELJ/UČITELJICA RAZREDNE
NASTAVE
Rok prijave: 13.12.2022
Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, Krapina, Magistratska ulica 1 1 STRUČNI SURADNIK/SURADNICA ZA PROSTORNO UREĐENJE
1 STRUČNI SURADNIK/SURADNICA
ZA PROSTORNO UREĐENJE, OKOLIŠ, RESURSE I KRAJOBRAZ
Rok prijave: 15.12.2022
DIJANA - obrt za njegu i održavanje noktiju i tijela vl. Dijana Belošević, Đurmanec, Đurmanec 93a 1 TEHNIČAR/KA ZA NOKTE
Rok prijave: 31.12.2022
Ispostava Pregrada KUNA-METAL Vl. Dario Vukmanić, Pregrada, Kolarija 16
2 CNC OPERATERA/KE - TOKARA/ICE
1 POMOĆNI RADNIK/RADNICA U PROIZVODNJI (RAD NA PILI ZA METAL) Rok prijave: 15.12.2022
VINCEK obrt za fasadersko-ličilačke radove vl. Zoran Vincek, Pregrada, Gorička ulica 6
5 FASADERA/KI
3 POMOĆNA GRAĐEVINSKA RADNIKA/ CE 5 SOBOSLIKARA/CE - LIČILACA/ LIČITELJICE
Rok prijave: 31.12.2022
PICIKATO d.o.o., Hum na Sutli, Strmec Humski 57/1
2 KONOBARA/ICE - KRAPINA
3 KUHARA/ICE - PIZZA MAJSTORA/ MAJSTORICE - KRAPINA Rok prijave: 22.12.2022
REZIDENCIJA ŠTROK d.o.o., Desinić, Put Veronike Desinićke 1A
1 POMOĆNI/A RADNIK/CA
Rok prijave: 27.12.2022
Osnovna Škola Janka Leskovara, Pregrada, Ulica Dragutina Kunovića 8
1 POMOĆNIK/CA U NASTAVI ZA
UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Rok prijave: 13.12.2022
HAJDINJAK PUT d.o.o., Pregrada, Gorička ulica 1
1 PRODAVAČ/ICA
Rok prijave: 31.12.2022
KOSTEL PROMET d.o.o., Pregrada, Janka Leskovara 36/3
1 SKLADIŠTAR/KA
5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA - POZNANOVEC
2 VEZAČA/VEZAČICE - RUČNI RAD
Rok prijave: 31.12.2022
JAGER GRADITELJSTVO d.o.o., Hum na Sutli, Klenovec Humski 17/3
3 SOBARA/ICE - MURTER
Rok prijave: 14.12.2022
Dom za odrasle osobe Bidružica, Desinić, Ivanić Desinićki 30
1 STRUČNI RADNIK/CA I.VRSTESOCIJALNI RADNIK/CA Rok prijave: 14.12.2022
Osnovna škola Viktora Kovačića, Hum na Sutli, Hum na Sutli 152/1
1 UČITELJ/ICA INFORMATIKE Rok prijave: 15.12.2022
Autoprijevoz "Špoljar" vl. Robert Špoljar, Hum na Sutli, Mali Tabor 83/2
1 VOZAČ/ICA TERETNOG VOZILA U MEĐUNARODNOM TRANSPORTU Rok prijave: 31.12.2022
BKL PROM obrt za prijevoz vl. Kristina Lupinski, Hum na Sutli, Lupinjak 16
1 VOZAČ/VOZAČICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA Rok prijave: 14.12.2022
Ispostava Zabok
PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G
1 ADMINISTRATOR/ADMINISTRATORICA
REKLAMACIJA
2 BRAVARA/BRAVARICE
1 KROJAČ/KROJAČICA
1 MONTER/MONTERKA U PROIZVODNJI
1 PAKIRER/PAKIRERKA
2 RADNIKA/RADNICE NA LINIJI ZA
PLASTIFIKACIJU
1 RADNIK/CA U PROIZVODNJI
1 RAZVOJNI INŽENJER/INŽENJERKA
1 STOLAR/STOLARICA
1 STOLAR/STOLARICA POČETNIK/CA
2 ŠIVAČA/ICE
1 TAPETAR/KA U RAZVOJU
OJASTUČENOG NAMJEŠTAJA
4 TAPETARA/TAPETARKE
1 VODITELJ/ICA PROJEKTNE PRODAJE
1 VODITELJ/VODITELJICA ODRŽAVANJA
I ALATNICE
Rok prijave: 30.12.2022
KOVINOTOKAR obrt za strojnu obradu metala vl. Ivan Vlašić, Veliko Trgovišće, Dubrovčan 177A
1 ALATNIČAR/ALATNIČARKA
1 BRUSAČ/BRUSAČICA
1 GLODAČ/GLODAČICA
1 TOKAR/TOKARICA
Rok prijave: 7.1.2023
BAUER d.o.o., Zabok, Prilaz Dr. Franje Tuđmana 3B
1 AUTOLAKIRER/AUTOLAKIRERKA Rok prijave: 31.12.2022
BRAVARIJA PREŽIGALO d.o.o., Krapinske Toplice, Maturovec 22a
10 BRAVARA/BRAVARICA - CJEVARA/ CJEVARICA - NJEMAČKA
10 ZAVARIVAČA/ZAVARIVAČICA - REL POSTUPKOM - NJEMAČKA Rok prijave: 20.12.2022
ZAGORKA d.o.o., Bedekovčina, Matije Gupca 2
5 GLAZIRERA/KE - KRAPINA
5 LJEVAČA/ICA - KRAPINA
5 RUKOVATELJA/ICE PEĆI - KRAPINA Rok prijave: 31.12.2022
"TARAC" građevinarstvo, prijevoz i trgovina vl. Zvonko Jakuš, Bedekovčina, Aleja D. Domjanića 18
5 GRAĐEVINSKIH RADNIKA/RADNICA
5 RUKOVATELJA/RUKOVATELJICE
SAMOHODNIM GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA
5 VOZAČA/VOZAČICA TERETNOG VOZILA
Rok prijave: 31.12.2022
SIKETIĆ GRADNJA d.o.o., Bedekovčina, Orehovica 102
3 GRAĐEVINSKA RADNIKA/RADNICE
2 VOZAČA/VOZAČICE TERETNOG
VOZILA
Rok prijave: 31.12.2022
Ugostiteljstvo Ivana Besednik j.d.o.o., Veliko Trgovišće, Ravnice 64
2 KONOBARA/ICE - KUPLJENOVO Rok prijave: 28.12.2022
Ugostiteljstvo Ivana Besednik j.d.o.o., Veliko Trgovišće, Ravnice 64
3 KONOBARA/KONOBARICEŠTRUCLJEVO
Rok prijave: 31.12.2022
Pizzeria "GLORIA" vl. Slavica Jurina, Zabok, Lug Zabočki 71f
1 KONOBAR/KONOBARICA Rok prijave: 18.12.2022
POZNANOVEC poljoprivredna zadruga, Poznanovec, Zagorske Brigade 9 1 KONOBAR/KONOBARICABRESTOVEC OREHOVIČKI Rok prijave: 31.12.2022
KORNI USLUGE d.o.o., Zabok, Matije Gupca 67
1 KONOBAR/KONOBARICA Rok prijave: 15.12.2022
"CHEMO-ZABOKY" trgovina, ugostiteljstvo, pekarnica vl. Božidar Tkalčević, Zabok, Ulica Baltazara Zabokya 1
1 KONOBAR/KONOBARICA Rok prijave: 31.12.2022
CAKOL PROJEKT d.o.o., Zabok, Ulica Matije Gupca 74
1 KONOBAR/KONOBARICA - BARMEN/ BARMENICA Rok prijave: 31.12.2022
Dom za starije i nemoćne osobe Leonardo, Zabok, Gajeva 13
1 KUHARICA/KUHAR - U GERONTOLOŠKOJ I PALIJATIVNOJ SKRBI (DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE U ZABOKU)
3 MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA - U GERONTOLOŠKOJ I PALIJATIVNOJ SKRBI (PRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE)
2 NJEGOVATELJICE/NJEGOVATELJA STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA U PRIVATNOM DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE U ZABOKU
1 SOCIJALNA RADNICA/RADNIK - U GERONTOLOŠKOJ I PALIJATIVNOJ SKRBI (PRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE)
Rok prijave: 1.4.2023
Dom za starije i nemoćne osobe Leonardo, Zabok, Gajeva 13
1 RAVNATELJICA / RAVNATELJ USTANOVE SOCIJALNE SKRBIPRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE (ZABOK)
Rok prijave: 28.5.2023
Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Cvetko, Sveti Križ Začretje, Aleja L. Vukelića 4
1 MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR Rok prijave: 31.12.2022
TRGOCENTAR d.o.o., Zabok, 103. Brigade 8
2 MESARA/ICE - PREGRADA
2 MESARA/ICE-PRODAVAČA/ICE - SVETI IVAN ZELINA
2 POLJOPRIVREDNA TEHNIČARA/ TEHNIČARKE
6 PRODAVAČA/ICA - SVETI IVAN ZELINA
2 PRODAVAČA/ICE - DONJI ČEMEHOVEC
4 PRODAVAČA/ICE - SUPERMARKET PREGRADA
2 PRODAVAČA/PRODAVAČICEBEDENICA
2 PRODAVAČA/PRODAVAČICE
KRALJEVEC
Rok prijave: 31.12.2022
Obiteljski dom Leonardo, Veliko Trgovišće, Ul. K. Š. Đalskog 6
1 NJEGOVATELJICA/NJEGOVATELJ
STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA
Rok prijave: 31.12.2022
OPTANA 22 d.o.o., Zabok, Ksavera Šandora Gjalskog 2
1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA
Rok prijave: 24.12.2022
ELEQTRO-CENTAR d.o.o., Sveti Križ Začretje, Vrankovec 4/H
1 PRODAVAČ/PRODAVAČICAKOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA
ELEKTRO OPREME
Rok prijave: 31.12.2022
Tvornica tekstila Trgovišće d.o.o., Veliko Trgovišće, Ulica dr. Stanka Pinjuha 16
3 RADNIKA/CE U PROIZVODNJI
5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA
2 TEHNIČARA/TEHNIČARKE NA ODRŽAVANJU
Rok prijave: 15.12.2022
ZAGORSKI DVORAC DVA d.o.o., Krapinske Toplice, Gregurovec 5
2 RECEPCIONARA / RECEPCIONARKE - ZABOK
Rok prijave: 15.1.2023
ZAVRŠNI RADOVI KREŠO d.o.o., Krapinske Toplice, Čret 168/a
2 RUKOVATELJA/RUKOVATELJICE GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA
2 ZIDARA/ZIDARICE
Rok prijave: 14.12.2022
ELMAKS d.o.o., Zabok, Dubrava Zabočka 185
1 SERVISER/KA KUĆANSKIH APARATA - ZAGREB Rok prijave: 4.1.2023
Obiteljski dom Pernjek, Krapinske Toplice, Ulica Škrnik 5
1 SOCIJALNI RADNIK/RADNICA Rok prijave: 31.1.2023
D&M obrt za stolarske radove vl. Dario Smodila, Veliko Trgovišće, K. Š. Đalskoga 25a
1 STOLAR/STOLARICA Rok prijave: 23.12.2022
DH WOOD LOGISTICS j.d.o.o., Zabok, Martinišće 89
1 VOZAČ/ICA C KATEGORIJE - SVETA NEDELJA Rok prijave: 15.12.2022
DH WOOD LOGISTICS j.d.o.o., Zabok, Martinišće 89
1 VOZAČ/ICA C KATEGORIJE - ZAGREB Rok prijave: 31.12.2022
Ispostava Zlatar
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije, zdravstvena ustanova za obavljanje zdravstvene zaštite, Zlatar, Ivana Gorana Kovačića 1 1 DIPLOMIRANI/A PRAVNIK/CA Rok prijave: 15.12.2022
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije, zdravstvena ustanova za obavljanje zdravstvene zaštite, Zlatar, Ivana Gorana Kovačića 1 1 LIJEČNIK/CA SPECIJALIST/ICA ŠKOLSKE I ADOLESCENTNE MEDICINE Rok prijave: 22.12.2022
Osnovna škola Ljudevit Gaj Mihovljan, Mihovljan, Mihovljan 49
1 DOMAR/LOŽAČ (M/Ž) Rok prijave: 14.12.2022
ENUCLEO PROJEKTI d.o.o., Zlatar, Martinečka 42
1 GRAĐEVINSKI/A INŽENJER / KAZAGREB
Rok prijave: 18.12.2022
Srednja škola Zlatar, Zlatar, Braće Radića 10
1 NASTAVNIK/CA GLAZBENE UMJETNOSTI
Rok prijave: 13.12.2022
KOGUTEX TJESTENINE d.o.o., Konjščina, Jertovec 170
1 RADNIK/CA U RUČNOJ PROIZVODNJI ZAGORSKIH MLINACA
1 VOZAČ/ICA KOMBI VOZILADOSTAVLJAČ /ICA
Rok prijave: 30.12.2022
GIV INSTALACIJE j.d.o.o., Hrašćina, Maretić 11A
3 VODOINSTALATERA/KE ILI POMOĆNA/NE VODOINSTALATERA/KE Rok prijave: 31.12.2022
Autoprijevoznik Ivan Vidović, Zlatar, A. Kovačića 1
1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA
HLADNJAČE
Rok prijave: 22.12.2022
ZAGREB - Košarkaši Zaboka nisu uspjeli izboriti završnicu (final-eight) Kupa Krešimira Ćosića. U Zagrebu su poraženi od Furnira rezultatom 74:69. Punovo smo vidjeli dva lica Zaboka u ovoj utakmici. Ono lošije u prvom, a bolje u drugom dijelu utakmice. U 17. minuti na semaforu je stajalo 28:27, a onda je raspoloženi Paponja potegnuo seriju domaćih od 11:2 i na veliki odmor otišlo se rezultatom 40:29. Kada je Savić u 26. minuti pogodio tricu za +17 (52:35) domaćih, malo tko je vjerovao u zanimljivu završnicu. Zabočani su još jednom pokazali karakter i da se nikada ne predaju, no to nekad nije dovoljno za pobjedu. U zadnjih deset minuta ušlo se rezultatom 58:46, a onda je započeo preokret. U 36. minuti raspoloženi Perović je položio za 62:60 i počela je uzbudljiva završnica. Samo mi-
nutu prije kraja Buljević je s linije slobodnih bacanja postavio 71:69. U idućem napadu Hollingsworth je pogodio oba bacanja (73:69), da bi u slijedećem napadu Tomas izgubio loptu, Perović je morao raditi faul na Vidoviću jedno slobodno bacanje za konačnih 74:69. Domaće su sa po 13 koševa predvodili Taveion Hollingsworth i Filip Paponja, s time da je Hollingsworth upisao i 7 skokova uz 5 asistencija. Matej Bošnjak bio je blizu doubledouble učinka upisao je 10 koševa uz 9 skokova. Nakon višemjesečnog izostajanja zbog ozljede u momčad Zaboka se vratio Lukša Buljević koji je postigao 16 koševa uz 7 skokova. Najefikasniji je bio Marko Perović sa 17 koševa uz stopostotan šut iz igre, čemu je pridodao i 5 skokova. Trener Kujundžić rasporedio je minute na sve igrače, na neki je način čuvao Garretta
koji je odigrao samo osam minuta. Za Zabok je puno važnija utakmica u prvenstvu u subotu, kada u Gradsku sportsku dvoranu dolazi Dinamo Zagreb.
FURNIR – ZABOK 74:69 (22:16, 18:13, 18:17, 16:23)
ZAGREB: SD Dubrava, GLEDATELJA: 100, SUCI: Mustapić, Pavičić i Vukojević.
FURNIR: Hollingsworth 13 (3-4), Jurić, Vidović 11 (3-4), Kalajžić 5 (0-2), Nazor, Savić 9, Bjelanović, Bošnjak 10 (2-2), Rađa, Karahodžić 6 (1-2), Paponja 13, Kos 6. TRENER: Jeronimo Šarin
ZABOK: Martinko 3, Kučan 3, Tomić 4, Buljević 16 (3-4), Lukačić 4, Črnjević 6, Stipaničev 2, Tomas 10 (2-2), Perović 17 (1-2), Prskalo 2, Antonić, Garrett 2.
TRENER: Domagoj Kujundžić Ostali rezultati osmine finala kupa
„Krešimir Ćosić“:
Kvarner – Zagreb 68:66
Vrijednosnice Osijek – Bosco 79:86 Šibenka – DepoLink Škrljevo 71:65
Cibona – Split 90:88
Dubrovnik – Cedevita junior 64:70
Dinamo Zagreb – Gorica 81:76
Alkar – Zadar (odgođeno)
ZABOK - Zabok je preko raspoloženih Perovića i Buljevića vrlo brzo došao do vodstva od 7:0. Gosti su se brzo oporavili od početnog šoka i mic po mic se počeli približavati, da bi Markota dalekometnom tricom u 8. minuti stvari vratio na početak. Čevrtina je završila rezultatom 17:15, uz 8 koševa Perovića i 7 Buljevića za domaće. Na ulasku u drugu četvrtinu gosti prvi puta vode poslije trice Majića (17:18). Ostatak četvrtine prošao je u potpuno ravnopravnoj igri uz povremene bljeskove Lukačića i Buljevića na jednoj strani te Novačića i Garafolića na strani gostiju. Na veliki odmor otišlo se rezultatom 34:33, uz 11 koševa Buljevića i 10 koševa Perovića uz 8 skokova na strani Zaboka, dok je kod Dinama najefikasniji bio Ivan Novačić s 10 koševa. Domaći su treću četvrtinu otvorili serijom od 8:0 i u 22. minuti došli nadomak dvoznamenkastog vodstva (42:33). Dublje poniranje Dinama serijom od 7 koševa spriječio je Garafolić, Zabok je vrlo brzo izašao iz bonusa, ubrzo mu se pridružio i Novačić pa je u 25. minui na semaforu stajalo 48:46 što je domaćeg stratega Kujundžića natjeralo da pozove minutu odmora. Zabočani su razbudili, prvo je tricu postigao Buljević, potom je nekoliko dobrih akcija imao Garrett, da bi odlični Perović pogodio za 57:49, na samom kraju treće četvrtine. Velik problem za momčad Zaboka bila je četvrta osobna pogreška Perović već u 32. minuti, pa ga je trener Kujundžić morao izvaditi iz igre. U njegovoj odsutnosti odgovornost je uzeo Garrett koji je držao Zabok u laganoj prednosti. U 35. minuti Tomas je prvo pogo-
dio dva slobodna bacanja, a potom ukrao loptu i zakucao za 71:62. No Zabok je tada stao, a gosti su odgovorili serijom od 7:0 (71:69) i Kujundžić je prisiljen u igru vratiti Perovića. Samo minutu i 23 sekunde prije kraja gosti dolaze u vodstvo 73:74, nakon trice Garafolića. Buljević s linije slobodnih bacanja vraća Zabok u vodstvo (75:74), da bi Garafolić novom tricom 47 sekundi prije kraja doveo goste u novo vodstvo (75:77). U idućem napadu na isti mu način uzvraća Perović (80:77). Dinamo je loše završio idući napad, Zabok osvaja loptu, a Garrett s linije slobodnih bacanja postavlja konačnih 82:77 za teško, ali zasluženo slavlje Zaboka. Sjajni Marko Perović utamicu je završio 22 koša i 15 skokova uz valorizaciju 33. Lukša Buljević pridružio je 19 uz 6 skokova, a Jarvis Garrett koji je proradio u drugom poluvremenu zasutavio se na 18 koševa i 3 asistencije. Kod gostiju Hrvoje Garafolić upisao je 19, a Ivan Novačić 18 koševa, dok su se Markota i Vučić zaustavili na po 12 koševa. Sjajnu atmosferu stvorili su gostujući Bad blue boysi, a na samom kraju probudili su se i domaći navijači.
(FOTO: Mladen Ban)
Domagoj Kujundžić
Zabok: „Prava prvenstvena utakmica, borbena do zadnje lopte. U par navrata imali smo lijepu prednost, ali nismo to kapitalizirali, već smo dopustili Dinamu da se vrati brzom tranzicijom. Ovo je bila prva utakmica u mojem mandatu koju smo morali dobiti, a to nije lako. Mislim da smo sada srušili psihološku barijeru i da bi već od slijedećeg kola mogli igrati bolje i le-
pršavije“. Mario Štirjan Dinamo Zagreb: „Čestitke Zaboku na pobjedi u utakmici sa dramatičnom završnicom. Veseli da je utakmica riješena s kvalitetnim šutom, a ne promašajima. Nemam zamjerke svojim dečkima. Imali smo previše grešaka u prvom dijelu i početkom treće četvrtine. Zabok je imao 14 skokova u napadu, a mi smo promašili puno slobodnih bacanja. Okrećemo se gostovanju u Sinju.”
(17:15, 17:18, 23:16, 25:28)
ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 500, SUCI: Gracin, Terlević i Šverko.
ZABOK: Martinko, Kučan 4 (4-4), Tomić, Buljević 19 (5-5), Lukačić 5, Črnjević 6 (4-6), Stipaničev 2, Tomas 6 (2-2), Perović 22 (1-1), Prskalo, Antonić, Garrett 18 (6-7). TRENER: Domagoj Kujundžić
DINAMO ZAGREB: Cvitanović 1 (1-2), Garafolić 19 (6-7), Anzulović, Vručinić 4, Klepo, Majić 3, Novačić 18 (2-2), Vučić 12 (3-4), Ušić 6 (0-4), Dugandžić 2, Markota 12 (2-2). TRENER: Mario Štirjan
SLOBODNA BACANJA: Zabok: 22/25 (88%); Dinamo: 14/21 (67%)
DVICA: Zabok: 24/43 (56%); Dinamo: 24/34 (71%)
TRICA: Zabok: 4/27 (15%) (Buljević 2, Lukačić, Perović); Dinamo: 5/24 (21%) (Markota 2, Garafolić, Majić, Vučić)
SKOKOVI: Zabok: 41 (27+14) (Perović 15, Buljević 6, Tomas 6, Črnjević 5, ...); Dinamo: 34 (29+5) (Markota 8, Anzulović 5, Novačić 5, ...)
ASISTENCIJE: Zabok: 11 (Tomas 4, Črnjević 3, Garrett 3, .); Dinamo: 18 (Dugandžić 5, Garafolić 3, Vručinić 3, ...)
VALORIZACIJA: Zabok: 87 (Perović 33, Buljević 14, Tomas 10, ...); Dinamo: 88 (Novačić 18, Vučić 17, Garafolić 16, Markota 13, ...)
Ostali rezultati 11. kola: Gorica – Furnir 79:80 Alkar – Cedevita junior 75:84 Šibenka – Zadar 77:76 Cibona – DepoLink Škrljevo 82:57 Split – Bosco (igra se 13. prosinca)
Poredak:
Cibona 21 (956-803)
Zadar 20 (950-837)
Cedevita junior 19 (915-829)
Šibenka 19 (824-792)
Split 18 (854-784) (-1)
Furnir 16 (868-899)
Dinamo Zagreb 15 (869-941)
Alkar 14 (834-897)
DepoLink Škrljevo 14 (845-930)
Gorica 13 (860-911) 11. Bosco 13 (820-874) (-1) 12. ZABOK 13 (792-890)
Parovi 12. kola: ZABOK – Gorica (nedjelja 18. prosinca u 19 sati) Furnir – DepoLink Škrljevo Cibona – Split Bosco – Zadar Šibenka – Cedevita junior Alkar – Dinamo Zagreb
DUGA RESA - Košarkaši Krapine u posljednjem kolu jesenske polusezone 3. košarkaške lige Centar gostovali su u Dugoj Resi kod istoimenog domaćina i upisali šestu uzastopnu pobjedu rezultatom 85:89 ( 15:24; 24:16; 24:22; 22:27 ) te time postali jesenski prvaci bez poraza. Od samog početka utakmica je bila nabijena tenzijama. Domaćin kreće izuzetno agresivno, te u kratkom roku odlazi na plus sedam. Nakon minute odmora, Krapina uspostavlja svoju igru te u vrlo kratkom roku nakon odlične igre odlazi na plus dvanaest. Naravno, domaćin se ne predaje, te solidnim šutom i agresivnošću vraća utakmicu na sam početak te se
na odmor odlazi sa minimalnom prednošću, plus jedan 39:40, Krapine. Tenzije rastu pred sam kraj utakmice, igra se koš za koš. Međutim, sa nekoliko odličnih obrana Krapina uspijeva u posljednjoj minuti utakmice otići na plus pet te u konačnici zasluženo pobijediti. Bila je ovo najteža, a vjerujem i najslađa pobjeda košarkaša Krapine jer je donijela naslov jesenskog prvaka bez poraza. Za Krapinu su igrali: Filip Đurkan 25 koševa, Matija Markočić 19, Marko Dmitrović 17, Mark Knezović 16, Da-
niel Strehovec 4, Martin Mlinarić 3, Karlo Borovčak 3, Lovro Čižmek 2, Luka Koren, Bruno Ranogajec i Hrvoje Strehovec. „Čestitamo našim igračima na odličnoj igri te osvojenom prvom mjestu na kraju prvog dijela sezone. Sada slijedi kratak odmor, te kroz nekoliko tjedana ponovna priprema za sljedeći dio sezone u kojem će, nadamo se, naši deč-
ki nastaviti dalje sa odličnom igrom i pobjedama. Svakako velika hvala i našim navijačima što su nas bodrili kroz cijelu polusezonu, te se nadamo da će ih sljedeće godine na tribinama biti još više„ - rekao je Marko Golub, trener Krapine. Prvenstvo se nastavlja 11. veljače 2023. godine kada Krapina na svom terenu dočekuje Otočac. (Milorad Videković)
VARAŽDIN – Male odbojkašice Toplica 1 plasirale su se u doigravanje za prvaka u 1. HOL najmlađih kadetkinja mini odbojke do 11 godina, Odbojkaškog saveza Varaždinske županije. U ovoj ligi osam ekipa razigravalo je dvije skupine, a Toplice 1 su bile u skupini sa OK Kneginec, ŽOK Ivanec 1 i PK Kitro Varaždin 1. U subotu je u Varaždinu održano drugo okupljanje, koje je završilo iznimno dramatično, jer su se prve tri ekipe poredale u samo jedan bod razlike, pa je o drugom mjestu odlučio bod količnik. Toplice 1 su na početku poražene od Kitra Varaždin 1 sa 1:2 (2:15, 15:9, 7:15), da bi sa čistih 3:0 (15:7, 15:8, 15:5) pobijedile Kneginec. Nakon toga je uslijedio poraz u utakmici protiv Ivanca 1:2 (15:14, 15:13, 13:15). No, nakon toga usli-
jedile su tri pobjede. Prvo je pao Kitro Varaždin 1 sa 2:1 (15:1, 7:15, 15:13), pa još jednom i Kneginec sa 2:1 (12:15, 15:4, 15:5) i na kraju odlučujuća pobjeda protiv Ivanca 1 2:1 (15:11, 11:15, 15:10). Tako je na kraju Kitro Varaždin 1 privi sa 23 boda, a Toplice i Ivanec 1 imaju po 22 boda, identično set razliku 22:14, ali nešto bolji bod količnik, i zbog toga su Toplice 1 na drugom mjestu, čime su osigurale nastup u odigravanju za prva četiri mjesta. Za Toplice 1 igrale su: Sara Habus, Nika Krznar, Mila Čehulić, Sara Galunić, Isabela Hitrec, Erin Juranić, Leonarda Kucelj i Jana Muraja; trener Robert Halapir. Iz Kitro Varaždin 1 i Toplice 1 u doigravanju za prva mjesta igrat će iz skupine B Kaštel i Nedelišće Elting. (Elvis Lacković)
Sportska zajednica Grada Zaboka odabrala najbolje sportaše za 2022. godinu
ZABOK - Izborno povjerenstvo Sportske zajednice Grada Zaboka odabralo je najbolje sportaše u najsportskijem gradu u Krapinsko-zagorskoj županiji. Najbolji sportaš senior je plivač Olimpa Zabok Vili Sivec, a njegova klupska kolegica Jana Pavalić najbolja je sportašica Zaboka u konkurenciji seniorki. Najbolji sportaš senior iz ekipnih sportova je kapetan košarkaškog kluba Zabok Antonio Črnjević. U konkurenciji juniora (14-18) najbolji sportaš je plivač Olimpa Patrik Erceg, drugo
mjesto osvojio je David Posavec iz atletskog kluba Zabok, a treće Mislav Posavec iz stolnoteniskog kluba Zabok. Najbolja juniorka je Leona Bartolin iz kickboxing kluba Ninja, druga je Emma Horvat plivačica Olimpa, a treća Lorena Zeba iz kickboxing kluba BTI. U konkurenciji najperspektivnijih sportaša (do 14 godina) prvi je Martin Gojšić iz kuglačkog kluba Zabok, drugi Matej Marković iz atletskog kluba Zabok, a treći Patrik Dinjar iz plivačkog kluba Olimp Zabok. U istoj konkurenciji kod djevojčica
najbolja je plivačica Olimpa Helena Dinjar, druga je Lara Tuđa iz atletskog kluba Zabok, a treća Kiara Bratković iz kickboxing kluba BTI Zabok. Najbolja muška ekipa u seniorskoj konkurenciji je košarkaški klub Zabok, a u seniorskoj kategoriji štafeta plivačkog kluba Olimp Zabok. U mlađe dobnim kategorijama najbolja muška ekipa je Stolnoteniski klub Zabok, a najbolja ženska ekipa Atletski klub Zabok. Najuspješnijim trenerom godine proglašen je Matija Grabrovečki iz Atletskog kluba Zabok.
Najbolji sportaš koji se natječe u klubovima van grada je bacač kladiva Matija Gregurić, član AK Dinamo-Zrinjevac, a najbolja sportašica van gradskih klubova je Klara Sedlar kuglačica njemačke Victorie Bamberg. Godišnja nagrada za razvoj sporta otišla je u ruke predsjednika NK Đalski, Roberta Lončara. I na kraju, najveća i najvrjednija nagrada u sportu, nagrada za Životno djelo, pripala je pokojnom Mladenu Kurečiću, sjajnom šahisti Poleta i istaknutom sportskom djelatniku, koji nas je prerano na-
pustio početkom siječnja ove godine. Nezaboravni Mladen živio je 60 godina, a od toga je 50 godina bio aktivan u šahu. Izborno povjerenstvo Sportske zajednice Grada Zaboka djelovalo je u sastavu: Branko Sadaić (predsjednik), Sandra Turković, Robert Lež, Matija Grabrovečki i Tomislav Zrinšćak. Svi prijedlozi Izbornog povjerenstva jednoglasno su prihvaćeni od strane Izvršnog odbora Sportske zajednice Grada Zaboka. Nagrade najboljima bit će dodijeljene u sklopu „Večeri Zabočana“. (tz)
ZABOK - Novoosnovana udruga „Škola nogometa Zabok“ pod vodstvom Mate Fie krenula je s radom i to krupnim koracima. Podsjetimo, početkom studenog predsjednici triju zabočkih nogometnih klubova Tihomir Vančina (Mladost Zabok), Mario Videk (Rudar DZ) i Robert Lončar (Đalski) dogovorili su se da će udružiti ljudstvo i resurse u jedinstvenu nogometnu školu. Na taj će se način dobiti koncentracija kvalitete, a istovremeno će na raspolaganju imati više terena, što je neophodno za kvalitetan rad. Za predsjednika udruge izabran je Mate Fio, koji bi uskoro trebao postati profesionalac. Škola nogometa Zabok ima potporu Grada Zaboka, što je iznimno važno za ovaj projekt. Samim osnivanjem udruge uvjeti su se znatno poboljšali, a kad se završi radovi u SRC Zaseka, Škola nogometa imat će fantastične uvjete za rad i napredak. Mate Fio otkrio nam je da su u visokoj fazi pregovori s tri vrlo kvalitetna trenera iz za-
gorskog bazena, koji iza sebe imaju odlične rezultate. Škola nogometa će na raspolaganju imati dvanaest vrlo kvalitetnih i licenciranih trenera, a uskoro se kreće i s individualnim radom. Isto tako u planu je što prije ustrojiti i vratarsku akademiju. Uskoro će ova nogometna škola imati ponajbolje uvjete u regiji. Nadareni dječaci i mladići neće imati potrebu svoju priliku za napredak tražiti u klubovima izvan Zaboka, sve što trebaju imat će u Zaboku. Ako netko znatno preraste sredinu klub će biti taj koji će pomoći da taj odlazak bude kvalitetan. Svježi primjeri su odlazak Nike Tišljarića u Lokomotivu i Gabrijela Šivalca u Slaven Belupo. Obojica su izdanci zabočke nogometne škole, prerasli su svoju sredinu, a u novim sredinama igraju važne uloge. Fio ističe i sve bolje rezultate, posebno juniora Mladosti koji su prvi u III. NL-centar, kao i mlađi pionir u II. NL-centar, dok su kadeti treći u III. NL-centar. (tz)
UKrapini je u amfiteatru Srednje škole Krapina u organizaciji Krapinskog sportskog saveza, uz nazočnost Ivice Hršaka, dogradonačelnika Krapine; Hrvoja Balena pomoćnika glavnog tajnika HOO za lokalni sport; Branka Piljeka, glavnog tajnika Sportske zajednice Krapinsko – zagorske županije i Zlatka Pospiša, počasnog predsjednika Hrvatskog stolnoteniskog saveza održano je svečano proglašenje najboljeg sportaša / ice i kluba Grada Krapine za 2022. godinu. Izborna komisija Krapinskog sportskog saveza, u sastavu Milorad Videković, predsjednik te članovi Saša Kundih, Franjo Vodolšak, Radmila Švaljek, Robert Jurman, Branko Kučko i Nenad Sikirica, imala je težak zadatak izabrati najbolje te je na osnovu pristiglih nominacija izabrala najbolje sportaše i klubove Grada Krapine u nekoliko kategorija. U kategoriji najperspektivniji sportaš mlađih dobnih kategorija (do 14 godina ) najbolji je Dorian Čavužić ( TK Maraton ), na drugom je mjestu Marin Mlakar (Savate klub Krapina ) dok je treće mjesto pripalo Mateu Bolfeku (NK Zagorec) da bi u istoj kategoriji kod sportašica najbolja bila Sara Rivetti (STK Zagorec) dok je drugo mjesto pripalo Petri Mariji Poslončec ( Savate klub Krapina ). Najperspektivnija ekipa u istoj kategoriji je NK Zagorec Krapina – mlađi pioniri. Najbolja sportašica u pojedinačnom sportu od 14 do 18 godina je Ines Petanjko ( Kickboxing klub „Krapina“ ). Najbolji sportaš u pojedinačnom sportu od 14 do 18 godina je Florijan Barilar ( Klub alternativnih sportova Krapina ) dok je drugi Ivano Capek ( Kickboxing klub „Krapina“ ) da bi u istoj dobnoj kategoriji u ekipnom sportu prvo mjesto osvojio Antonio Gradečak ( RK Zagorec ) dok je drugo pripalo Karlu Stiperskom ( NK Zagorec ). Najbolja sportašica / sportaš koji se natječe u klubovima van Grada Krapine je Petra Bračević ( ŽNK Dinamo Zagreb ). Za promociju sporta priznanja su dobili Trkački klub Maraton i Školsko sportsko društvo SŠ Krapina „Gaj“ . U kategoriji krapinski sportski hrčak za razvoj i unapređenje sport prvo je mjesto pripalo Katarini Žigman ( RK Zagorec )
dok je drugo mjesto osvojio Kruno Frljužec ( Klub alternativnih sportova Krapina ). Priznanje za najuspješnijeg sportskog djelatnika u 2022. godini dobio je Karlo Pernjek iz Savate kluba Krapina. Najuspješniji klub Grada je Rukometni klub Zagorec. Najbolja sportašica u pojedinačnoj seniorskoj konkurenciji je Marija Markovina ( Trkački klub Maraton ) da bi u istoj kategoriji kod seniora to mjesto pripalo članu istog kluba Anti Radaku. Najbolji sportaš u ekipnoj seniorskoj konkurenciji je Matija Smrekar (NK Zagorec ). Nagrada za životno djelo pripalo je Josipu Goričanu –Korlji. Hrvatski stolnoteniski savez uručio je Branku Krkalu posebno
priznanje za razvoj stolnog tenisa u Županiji i posebno u Gradu Krapini. U ime svih sportaša riječi zahvale uputili su Ante Radak i Josip Goričan Korlja. Cijeli svečani program lijepo je ukrasila nastupom mlada pjevačica Dina Leško uz gitaristu Pečeka.
Trkački klub Maraton: „Meni je to zaista veliko priznanje. U klubu nisam dugo, ali dajem maksimalno od sebe. Trčanje jako volim i to mi je više hobi i ne trčim zbog rezultata već zato jer to volim, a rezultati dolaze sami od sebe jer oni nagrađuju vaš trud.“
Ante Radak
Trkački klub Maraton: „Zahvaljujem KSS na povjerenju i dodijeljenoj nagradi. Ovo je kruna moje petogodišnje trkačke karijere. Nakon više od tisuću pretrčanih kilometara mislim da je to odličan način da se opustite nakon radnog dana i izbaciti sav stres iz sebe i svakako lijepo druženje sa prijateljima iz kluba koji svojim radom daju veliku motivaciju za daljnji rad“.
NK Zagorec: „Prije svega čestitam svim laureatima koji su dobili nagrade. Normalno da je svaka nagrada posebno draga jer meni je ovo četvrta ili
peta u nizu, nisam siguran te ću morati provjeriti, ali što sam i naglasio u početku – svaka je nagrada posebna i draga. Moram naglasiti da bi mi bilo izuzetno drago da je i NK Zagorec dobio nagradu kao najbolji klub jer je to zaslužio svojim radom zalaganjem na kraju i rezultatom ali time ne umanjujem rezultate i nagradu RK Zagorec –njihov trud, zalaganje i predsjednika kao i svih igrača, trenera koji su napravili taj uspjeh i nadam se da će nastaviti u tom ritmu. Na nama, NK Zagorec, je da probamo što jače „zapeti“ i da konačno osvojim tu nagradu te vjerujem da ćemo radom i, konačno, i uspjehom ostvariti taj cilj.“
ZABOK - Nakon tri godine pauze u petak 16. prosinca u 18 sati u sportskoj dvorani osnonve škole K. Š.
Gjalski u Zaboku kreće 36. izadnje legenedarnog malonogometnog turnira „Zagorska zipka“, najpopularnijeg i najpoznatijeg turnira u Hrvatskom zagorju. Sistem igre ostaje isti 4+1, igra se na mantinelu, ali puno je dobrih novina u ovom turniru. Turnir će od ove godine organizirati zabočka sportska udruga „Zabočki lavovi“, koja je na vrlo visokom nivou održala tri kupa kvartova, a ne sumnjamo da će se znati uhvatiti u koštac s još zahtjevnijom organizacijom višednevnog turnira, jer ova udruga ima zaista vrijedne i poduzetne volontere na čelu s predsjednikom Markom Deakom.
Kvalitetni suci, vrijedne novčane nagrade Prijave za turnir traju do 14. prosinca, a dodatne informacije o turniru mogu se dobiti na brojeve mobitela: 098 924 7388 (Vedran) ili 099 374 7600 (Marko), a možete im poslati upit i na fa-
cebook stranici udruge. Izvlačenje parova održat će se u četvrtak 15. prosinca s početkom u 19,30 sati u zabočkom City caffeu. Kotizacija za turnir iznosi 800,00 kuna, a „Zabočki lavovi“ dignuli su visoko ljestvicu i u novčanim nagradama. Nagradni fond je čak 18.000,00 kuna. Pobjednik će odnijeti 12.000,00 kuna, drugoplasirana momčad 4.000,00, a trećeplasirana 2.000,00 kuna. Naravno bit će tu i pehara i medalja, a posebno će biti nagrađeni i najbolji pojedinci turnira. „Zabočki lavovi“ žele podignuti ovaj turnir na izuzetno veliki nivo, pa će tako pravdu na njemu dijeliti zagrebački suci s iskustvom suđenja na „Kutiji šibica“. I u ovom izdanju početna faza odigravat će se po skupinama, tako da su svakoj momčadi zagarintirana minimalno dva nastupa. Jednodnevna ulaznica za turnir prodavat će se po simboličnoj cijeni od 10 kuna, a svaka ulaznica bit će ujedno i tombola za bogate nagrade koje je osigurao organizator, a izvlačit će se zadnji-finalni dan turnira. Isto tako „Zabočki lavovi“
pripremili su i bogatu ponudu pića, a tko ogladni glad će moći utažiti hot-dogom.
Zagorska zipka malonogometni je turnir bogate povijesti. Prva je održana u ljeto 1988. na betonskom igralištu osnovne škole K. Š. Gjalski u Zaboku, zbog toga što školska sportska dvorana još nije bila završena. Na zimu je krenula i prva dvoranska „zipka“, a ostalo je povijest. Najbrojnije izdanje brojalo je čak 56 momčadi i „zipka“ je dugo bila drugi turnir po važnosti ne samo u sjeverozpadnoj, već možemo reći i u središnjoj Hrvatskoj. Idejni začetnik Zagor-
ske zipke je Branko Piljek, kome su desne ruke bili Andrija Krmek i Josip Čuček, a veliki obol dali su i tadašnji ravnatelj Plantić, kao i učitelji Hostić i Zajec. Nakon što se Piljek povukao, dugo godinu „zipku“ je vukao Andrija Krmek, da bi nakon njega turnir preuzela zabočka Mladost u ime koje su veliki obol u organizaciji dali Mario Bajs, Ruda Mraz, Božidar Mokrovčak, Mario Vrbanec, Andrija Tkalec, Mario Draganić i ostali članovi kluba. Sada su ju preuzeli „neki novi klinci“, udruga Zabočki lavovi na čelu s Markom Deakom. -Rasli smo uz ovaj turnir, divili se haklerima, a sada je došao red da i mi da-
mo svoj obol da ovaj turnir krene dalje na stazama stare slave. Hvala svima koji su kroz povijest „vukli“ ovaj turnir, ja im samo mogu obećati da ćemo učiniti sve da ga ponovno podignemo na jedan visoki nivo i ustrojimo visoke standarde već od ove godine. Isto tako puno se zahvaljujem i osnovnoj školi K. Š. Gjalski koja nam je na neki način glavni partner u organizaciji. Jako nam je stalo da sve prođe u redu, da ne bude nikakvih repova, nećemo štedjeti na ničemu, želimo Zagorskoj zipki vratiti stari sjaj – riječi su Marka Deaka. Zabočki lavovi za sada imaju već 20 prijava, a nadaju se da će ta brojka i dodatno na-
rasti. Mnoge se malonogometne momčadi po običaju prijavljuju u posljednji čas. Podsjetimo posljednje održano izdanje, jubilarno 35., završilo je pobjedom momčadi „Požgaj promet“ koja je u finalu s 4:1 slavila protiv momčadi Štefan II, dok je treće mjesto osvojila momčad Bio Vet nakon što je poslije lutrije sedmeraca protiv momčadi Roses bar club. Najboljim igračem turnira proglašen je Dubravko Vujica iz pobjedničke momčadi, najbolji strijelac turnira s 11 golova bio je Matija Drempetić iz momčadi Bio Vet, dok je najboljim vratarem proglašen Ernest Malarić iz momčadi Štefan II.(tz)
Odigrano 2. kolo mininogometne lige „Gupčev kraj“
DONJA STUBICA - U sportskoj dvorani u Donjoj Stubici odigrano je 2. kolo mininogometne lige „Gupčev kraj“, koje je bilo znatno zanimljivije i kvalitetnije od prvog kola. Bilo je zaista dobrih poteza i utakmica za malonogometne sladokusce. Među zanimljivije utakmice svakako spada ona između momčadi Kamen Kučiš za koju igraju dečki iz Zlatar Bistrice i Zabok sport caffea za kojeg igraju mladi nogometaši zabočke Mladosti. Kamen Kučiš se za ovu utakmicu pojačao Vanjom Pelkom i Hoićem, što je i na kraju presudilo u njihovu korist. Najbolja utakmica u dosadašnja dva kola odigrana je između momčadi Bio Vet i Gradnja Ivča koja je završila rezultatom 2:2. Izjednačujući pogodak za Gradnju Ivča postigao je odlični Luka Gajski. Zanimljivo je bilo i utakmici MNK Gorbi -Perfa, koju je Perfa dobila s 4:3, a iako su mreže mirovale, zadnja utakmica između Niskogradnje Veverec&Zagorje plast protiv Graditeljstva Merkaš pružila je vrlo dobar mali nogomet. Nakon dva kola stopostotni učinka imaju momčadi: Perfa, Caffe bar Bull, Kamen Kučiš i Pizzerija Oro Goro. (tz)
Rezultati 2. kola, srijeda 7.12. 2022. godine: Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak – Vrh 4:1 (Krajcar, Grgec, Kovačić, Iskrić/Glavač)
Nikad skupa – Metalna Galanterija Gorupec 2:4 (Rusan, Knežević/Čekolj 3, Pavetić)
NGH grupa – MNK Šerfa 0:1 (Kunštek)
Kamen Kučiš – Zabok sport caffe 3:2 (Hajdek, Šumiga, Pelko/Črnjević, Cigula)
Iskra Lobor – Caffe bar Bull 2:4 (Behin, Kralj/Drčić, Petrović, Bogović 2) Španeri – Pizzerija Oro-Goro 0:5 Mazalović, Novosel, Šaban 3)
Bio Vet – Gradnja Ivča 2:2 (Hanžić, Lešković/Haramustek (ag), Gajski)
MNK Gorbi – Perfa 3:4 (Grozdek, Škarica, Lučak/Zrnc, Videk, Jurina, Frtalj)
Niskogradanja Veverec&Zagorje plast – Gradit. Merkaš 0:0
Poredak po skupinama: Skupina A
1. Pizzerija Oro Goro 6 (+7)
2. Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 4 (+7)
3. Graditeljstvo Merkaš 4 (+7)
4. MNK Šerfa 3 (-1)
5. NGH Grupa 0 (-8)
6. Španeri 0 (-12)
Skupina B
1. Kamen Kučiš 6 (+2) 2. Gradnja Ivča 4 (+1) 3. Zabok Sport caffe 3 (+3) 4. Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak 3 (+2) 5. Bio Vet 1 (-1)
6. Vrh 0 (-7)
Skupina C
1. Perfa 6 (+9) 2. Caffe bar Bull 6 (+4) 3. Metalna Galanterija Gorupec 3 (0) 4. Iskra Lobor 3 (-1) 5. MNK Gorbi 0 (-2) 6. Nikad skupa 0 (-10)
Parovi 3. kola, srijeda 14.12.2022.: 17,30 Nikad skupa – Iskra Lobor 18,05 NGH Grupa – Španeri
18,40 Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak – Kamen Kučiš
19,15 Perfa – Metalna galanterija Gorupec
19,50 Graditeljstvo Merkaš – MNK Šerfa
20,25 Bio Vet – Zabok sport caffe 21,00 MNK Gorbi – CB Bull 21,35 Niskogradnja Veverec&Zagorje plast – Pizzerija Oro Goro 22,10 Gradnja Ivča - Vrh
Ovo je trebala biti priča i razgovor sa trenerima omladinske škole Zagorca koji svoje kategorije vode u najvišem rangu – Prva i Druga NL Centar u kojima se natječu sa, između ostalih, Dinamom, Lokomotivom, Goricom, Sesvetama, itd. – te sam im postavio nekoliko pitanja, ali na žalost jedan se trener nije odazvao, ne znam razloge nejavljanja te ću ovdje samo prikazati tri od četiri ekipe – mlađe pionire ( kapetan Ino Smrečki, mali polivalentni igrač ), kadete ( kapetan Matej Brebrić ) i juniore ( kapetan Marko Brčić ). Gledajući iz spektra novinara ove su tri ekipe dobro odigrale ovu polusezonu jer mlađi pioniri su sedmi sa 21 osvojenim bodom; kadeti su zauzeli deveto mjesto sa 18 bodova dok je najbolje plasirana ekipa juniora koja se smjestila na diobi trećeg i četvrtog mjestu sa 26 osvojenih bodova. No, jedno je pogled iz novinarske lože a drugo iz trenerske pa su treneri dali svoj pogled na sezonu.
Koliko ste zadovoljni polusezonom?
Marko Marjanović, trener ml. pionira: „Zadovoljan sam polusezonom jer smo kao ekipa napravili veliki iskorak u igračkom, ekipnom i rezultatskom smislu iako ostaje mali žal za još boljim plasmanom jer smatram da smo mogli imati i bolji rezultat da smo bili kompletni u nekim utakmicama.“
Marko Pastorčić, trener kadeta: „Pogled na tablicu govori sljedeće: zauzeli smo 9. mjesto sa 18 osvojenih bodova u 15 utakmica, uz 6 pobjeda, isto toliko poraza i 3 neriješena ishoda. Rezultatski nas to sigurno ne zadovoljava, ali tu dolazimo do onog vječnog pitanja - igra ili rezultat? Da smo u nekoliko utakmica ušli malo pragmatičnije, opreznije - gotovo sigurno bi uzeli nešto više bodova. No, u klubu postoji dokument ''Plan i program'' i u njemu su istaknute određene smjernice i zahtjevi koje stavljamo pred naše igrače, pa nam je ponekad bitan i način na koji želimo doći do pobjede. Nipošto to nije alibi za poraze, nego način na koji želimo doći do onoga što je cilj - a to je dobivanje igrača koji kvalitetno mogu participirati u seniorskom nogometu. Posebice smo počeli ustrajati na tome dolaskom gospodina Komesa, koji je kao ključne elemente razvoja potvrdio brzinu, agilnost i mogućnost kvalitetnog presinga i reposjeda. Na tome inzistiramo, mislimo da je to put kojim treba krenuti, pa ćemo vidjeti što će nam to donijeti u budućnosti. Može to i bolje, ali dečki su počeli usvajati zahtjeve i određeni pomaci su već vidljivi. Ukratko, više smo zadovoljni razvojem, nego rezultatom.
Srećko Mlinarić, trener juniora: „ Polusezonom nisam baš zadovoljan makar smo diobi trećeg i četvrtog mjesta na tablici jar smatram da smo mogli više! Ipak mislim da je i to uspjeh s obzirom na tanki kadar te većina njih igra i mali nogomet i petorica nam trenira sa seniorima pa je teško prilagoditi sve te treninge i obaveze!“
Da li bi istaknuli nekoliko igrača koji su se istakli u jesenskom di-
jelu prvenstva?
Marjanović: „Izdvojio bi prije svega sve igrače koji su nastupali u ovoj polusezoni jer su oni jedna kompaktna i kvalitetna cjelina. Ako moram izdvojiti igrača kojeg je ekipa izbacila onda je to Mateo Bolfek koji je sa 7 pogodaka prvi strijelac ekipe. Mateo igra na poziciji napadača ili krila a o njegovim prezentacijama dovoljno govori da su se raspitivali o njemu iz Zagrebačkog Dinama. Još ću izdvojiti dvojicu igrača koji su 2011 godište i koji su veliki potencijal a izborili su svoja mjesta u početnih jednaest u ekipi koja je 2010 godište. Riječ je o Patriku Topolovcu i Adamu Bistroviću.
Još moram spomenuti odličan rad trenera Novačkog s kojim odlično surađujem i koji je najzaslužniji za razvoj ta dva igrača a samim time je to utjecalo na rezultat i naše ekipe.“
Pastorčić: „Uz kapetana Mateja Brebrića, koji je od početka sezone najstandardniji, istaknuo bih i našeg prvog strijelca Leonarda Posilovića (9 postignutih zgoditaka), te Hrvoja Habjanca, koji je u onim utakmicama koje je igrao, svakako pokazao potencijal za nešto više. Od ulaznog godišta najviše je pokazao sjajni Luka Presečki, a moram istaknuti i pionire Nou Rihtara i Antonia Presečkog koji su odigrali nekoliko zadnjih utakmica za kadetsku momčad i pokazali se u najboljem mogućem svjetlu.“
Mlinarić: “ U jesenskom djelu sezo-
ne po konstanti su se izdvojila tri igrača! Tu je prvi strijelac lige Karlo Stiperski zatim Luka Ružak i Ivan Jazbec! Od igrača koji su sa seniorima očekivali smo puno više no međutim tu je iskočio već spomenuti Karlo Stiperski i donekle opravdao Luka Topolovec! Za viši plasman nedostajao nam je veći doprinos ostalih koji nisu mogli pronaći pravu formu“.
Koji je osnovni cilj u proljeće?
Marjanović: „Cilj za proljeće je nastaviti napredovati u daljnjem igračkom i ekipnom razvoju, težiti boljem plasmanu i pokusati ostati u 1. NL Centar i sljedeće sezone.“
Pastorčić: „U ukupnom poretku trenutno smo na 7. mjestu, ali samo 5 bodova udaljeni od mjesta koje vodi u viši rang. Uz nastavak kvalitetnog rada, i ponajprije izostanak ozljeda, nadamo se da se možemo uključiti u borbu i vratiti se tamo gdje nam je i mjesto - u 1. NL Središte. Sigurno da bi stvari bile jednostavnije da postoji određena sinergija u našem okruženju, no situacija je takva kakva je i dešava se difuzija kvalitete. Da je kojim slučajem kvaliteta u našoj županiji (koja ima manje stanovnika od jednog prosječnog ZG kvarta) malo više koncentrirana, mišljenja sam da bi bez problema dugoročno participirali u najvišim rangovima natjecanja.“
Mlinarić: „Osnovni cilj u proljetnom djelu je osvajanje prvog mjesta i ulazak u rang više!“
OSIJEK - Na kuglani Pampas u Osijeku kuglači Zaboka stigli su do vrijedne gostujuće pobjede protiv domaće momčadi Zrinski Pivovara. Krajnji rezultat bio je 1:7 (33043403). Odličan je u zadnjem bloku bio Toni Ljubić koji je sa 609 oborenih čunjeva bio i najefikasniji igrač utakmice. U prvom bloku potegnuo je Filip Sedlar koji je upisao 593 čunjeva. Ostali solidni, očekivao se tek koj čunj više od Svena Fingera. Zabok je tako polusezonu završio na visokom četvrtom mjestu, što je najbolji plasman od kada se natječe u I. B ligi. Ispres su samo jesenski prvak Medveščak 1958 s 18 bodova koliko imaju i drugoplasirane Nove nade, dok trećeplasirana Novska ima 15 bodova, baš kao i Zabok. Veliki je to uspjeh i poticaj za ovu mladu momčad, koja će ako ovako nastavi vrlo brzo biti na pragu ulaska u elitni hrvatski kuglački rang. Slijedi prvenstvena pauza, a u 12. kolu ili prvom kolu nastavka prvenstva Zabok će gostovati kod KK Slavonac koji trenutno drži pretposljednju 11. poziciju. (tz)
ZRINSKI PIVOVARA – ZABOK 1:7 (9:15) (3304-3403)
M. Nikolić – F. Sedlar 0:1 (556-593)
V. Fotak – D. Hršak 0:1 (559-565)
Ž. Rupčić – L. Mikulec 0:1 (550-557)
A. Tompa – S. Finger 1:0 (588-514)
P. Lovrić – B. Pavrlišak 0:1 (542-548)
D. Bimbi – T. Ljubić 0:1 (509-609)
Ostali rezultati 11. kola: Obrtnik T. – Medveščak 1958 2:6 (3381-3426)
Lepoglava – Fortuna 3:5 (3273-3325)
Slavonac – Pakrac-Papuk 6:2 (3349-3209)
Nove nade – Novska 6:2 (3455-3302)
Ciglenica – Ponikve 4:4 (3363-3349)
Poredak: 1. Medveščak 1958 18 (63-25) 2. Nove nade 18 (58,5-29,5)
Novska 15 (53,5-34,5)
Pakrac-Papuk 12 (49-39)
Fortuna 11 (47-41)
Ciglenica 11 (44-44)
Ponikve 9 (37-51)
Lepoglava 8 (36-52)
Zrinski-Pivovara 7 (34-54)
Slavonac 6 (35-53)
(21-67)
ZAGREB – Rukometaši Bedekovčine odigrali su utakmicu 11. kola u 3. HRL središte skupina A. Bedekovčina je u zadnjem nastupu prije pauze gostovala kod vodećeg PPD Zagreba 2. Bedekovčina se odlično držala u prvom poluvremenu. Istina, domaćin je bio u vodstvu, ni nije se uspijevao odlijepiti značajnije. Bili su na tri razlike, pa se Bedekovčina vratila u egal, pred kraj je bilo i plus 4 (15:11), no Jus je u zadnjim trenutcima prvog dijela zabio 15. gol Bedekovčine za 17:15 domaćina na odmoru. I u nastavku se dobrom dijelom Bedekovčina držala, pa je u 37. minuti golom Jurine stigla na samo gol zaostatka (21:20), no više od toga nije išlo. U zadnjih 10 minuta PPD Zagreb 2 ipak dolazi do sigurne prednosti i na kraju konačnih 34:27. Bedekovčinu su predvodili Dejan Končić sa 10 i Karlo Jurina sa 7 golova, dok je za domaćine najviše golova, osam, zabio Roko Bodrožić. Bedekovčina na pola sezona drži peto mjesto sa 12 bodova, a nastavak prvenstva je u veljači 2023. godine. (Elvis Lacković) PPD ZAGREB 2 – RK BEDEKOVČINA 34:27 (17:15)
ZAGREB; Dvorana Kutija Šibica GLEDATELJA: 70
SUCI: Kuhar (Samobor), Prelčec (Zagreb)
BEDEKOVČINA: Majer, Pripeljaš, Meštrović, Jambrek, Sovec 3, Mohač 3, Srebačić, Habulin, Skočaj, Klokočovnik, Jambrečina, Mikulec, Končić 10(1), Jus 3, Turković 1, Jurina 7; TRENER: Filip Martinić
MAČE - Nogometaši Gaj iza sebe imaju jednu solidnu polusezonu u III. NL-centar. Nakon šesnaest odigranih utakmica nogometaši iz Mača osvojili su 23 boda, uz omjer od 7 pobjeda, 2 remija i 7 poraza i gol-razliku 28:28, što im je donijelo osmo mjesto. Gaj je zbog loših vremenskih uvjeta odgodio domaću utakmicu 17. kola protiv Vrapča, ali i da je i tu uknjižio sva tri boda pomak na tablici ne bi ostvario jer sedmoplasirana Segesta bježi pet bodova. Početak je bio loš. Nakon osam odigranih kola Gaj je na kontu imao samo sedam bodova. Zanimljivo je da je u tom periodu uspio upisati pobjede protiv jesenskog prvaka Karlovca 1919 i Lučkog, dok je protiv Ravnica kod kuće osvojio samo bod. Nakon dva uzastopna poraza protiv Maksimira i Samobora, Gaj se u 9. kolu napokon probudio. U naredna tri kola osvojio je devet bodova uz gol razliku 11:1. Padali su redom Ponikve i Dinamo OO u gostima i Trešnjevka kod kuće. Očekivalo se da bi se serija mogla nastaviti i u Petrinji, no tu je Gaj izvukao samo bod. Slijedila je uvjerljiva pobjeda protiv HAŠK-a, Gaj je do 13. kola držao šestu poziciju, ali onda je malo pokvario dojam u zadnja tri kola gdje su pretrpljeni gostujući porazi od Lukavca i Save Strmec, dok je između tih poraza kod kuće savladan Kurilovec. Da nije bilo tih poraza ocjena bi bila vrlo dobar, ovako je moramo smanjiti u dobar. Prva violina u momčadi Marijana Glavice bio je Svakako Tomislav Haramustek koji je s osam golova i najbolji strijelac Gaja u ovoj poluszeoni. Najvećim pojačanjem pokazao se Luka Radić koji je nekoliko utakmica startao s klupe, ali na kraju je ipak uspio postići sedam golova. Ovaj dvojac je postigao 15 od 28 golova Gaja. Ostatak momčadi bio je uglavnom na dobrom nivou, možda smo malo više očekivali od Tomislava Mazalovića. Svakako veseli činjenica što prilika sve više dobiva Lovro Bobek, izdanak domaće nogometne škole, iz koje je već prošle sezone šansu počeo koristiti vratar Kristijan Strahonja. Problema oko opstanka ne bi smjelo biti, nadamo se da nas na proljeće u Maču čekaju mnoge dobre utakmice poput onih protiv Karlovca i Lučkog. (TZ)
Rezultati Gaja u jesenskom dijelu prvenstva
1. kolo: Vrbovec – GAJ MAČE 5:2 (Haramustek, Kiš)
2. kolo: GAJ MAČE – Lučko 1:0 (Mazalović) 3. kolo: Segesta – GAJ MAČE 3:0
4. kolo: GAJ MAČE – Karlovac 1919 2:1 (Haramustek, Šaban)
5. kolo: Bistra – GAJ MAČE 3:1 (Gregurić) 6. kolo: GAJ MAČE – Ravnice 1:1 (Radić)
7. kolo: Maksimir – GAJ MAČE 3:1 (Cvrtila)
8. kolo: GAJ MAČE – Samobor 1:3 (Brlečić)
9. kolo:
Ponikve – GAJ MAČE 0:5 (Haramustek 2, Postonjski, Cvrtila, Radić)
10. kolo: Dinamo OO – GAJ MAČE 0:4 (Radić 2, Postonjski, Haramustek)
11. kolo:
GAJ MAČE – Trešnjevka 2:1 (Cvrtila, Radić)
12. kolo: Mladost P – GAJ MAČE 1:1 (Haramustek)
13. kolo:
GAJ MAČE – HAŠK 1903 3:0 (Gregurić, Šaban, Haramustek)
14. kolo: Lukavec – GAJ MAČE 2:1 (Haramustek)
15. kolo: GAJ MAČE – Kurilovec 2:1 (Vukadin, Radić)
16. kolo: Sava Strmec – GAJ MAČE 4:1 (Radić)
MAČE/ŠTRIGOVA – Iza nas je 10. kolo u 4. HOL sjever. Toplice 2 stigle su do nove pobjede, nakon 3:1 protiv Lepoglave 1. Utakmica je odigrana u Maču, a zanimljivo je da su prva tri seta završila istim rezultatom 25:18, prvi i treći za Toplice 2, a drugi za Lepoglavu 1. No, Toplice 2 su četvrti set dobile u svoju korist sa 25:19 i stigle do nove pobjede i sva tri boda. Za Toplice 2 igrale su: Patricija Spevec, Veronika Mužar, Petra Žigovečki, Korina Sedak, Ana Sedak Benčić, Lana Šuper, Antonija Pozaić (kap.), Mia Vrančić, Nikolina Posarić, Veronika Reister, Lana Hala-
pir, Lana Hlupić, Kristina Šantek, Jana Piljek i Nika Malečić; trener Robert Halapir. Bedex 2 je u svom osmom nastupu doživio prvi poraz, ali je u derbiju kod Štrigove dva uzeo važan bod u borbi za sam vrh. No, mogao je Bedex 2 i do sva tri boda jer je krenuo sjajno i poveo 2:0. Prvi set je završio 25:22, a drugi 25:20 za Bedex 2, ali Štrigova dva je okrenula meč. nakon 25:18 i 25:23 za domaće odbojkašice ušlo se u peti set. Odlučujuća dionica bila je neizvjesna, ali je ipak sa 15:13 otišla na domaću stranu. Za Bedex 2 igrale su: Petra Vračević, Marta Vurnek, Lorena
Mikulec, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Darija Ban, Gabrijela Vurnek, Ema Jambrek (kap.), Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehulić. No, i ovaj jedan bod Bedexa 2 vrlo je važan u borbi za sam vrh. Naime, Bedex ima dvije utakmice manje, a u 11. kolu, nominalno zadnjem u prvom dijelu sezone gostuje kod vodećeg Ludbrega 2. Ludbreg 2 ima 27 bodova, Štrigova 2 23, a Bedex 2 22. Toplice 2 su na 6. mjestu sa 18 bodova, uz utakmicu manje, zagorski derbi protiv Bedexa 2. U 11. kolu Toplice 2 gostuju kod Kaštela 3. (Elvis Lacković)
VREMENSKA SLIKA: U proteklih desetak dana imali smo mračno, vlažno i prohladno vrijeme. Primjereno dobu godine, ali mnogima nedostaje sunčeva svjetlost. U tjednu pred nama imat ćemo i dalje puno sivila i tmurnog vremena, a povremeno su moguće i slabe oborine. Nije isključeno da nešto pahulja krajem tjedna vidimo i u nizinama. Koja zraka sunca možda proviri u utorak, ali veliki dio tjedna će biti tmuran. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U noći na utorak još jedan kišni val, a zatim bi veći dio utorka trebalo biti uglavnom suho. Tijekom dana se možda pojavi i malo sunca, ali ne možemo to obećati jer bi tmurni oblaci u nekim mjestima mogli ostati cijeli dan. Temperatura zraka bez veće promjene - ujutro oko 3 ili 4, a poslijepodne između 6 i 9 Celzijevih stupnjeva.
Čini se da će se mračnije i tmurnije razdoblje nastaviti i sredinom tjedna. U srijedu će dan biti siv i oblačan, a povremeno se očekuje i slaba kiša ili rosulja. Vjetar uglavnom slab, a temperatura zraka će cijeli dan bi-
ti između 3 i 7 Celzijevih stupnjeva.
Vrlo slično i u četvrtak. Većinom oblačno, možda malo slabe sitne kiše, a temperatura zraka bez veće promjene ili možda stupanj do dva niža nego prethodnih dana. I petak nastavlja u sivom tonu uz mogućnost za povremenu kišu ili rosulju. Temperatura slična onoj u četvrtak.
Subota bi nam mogla donijeti više oborina. U početku blago, ali će tijekom dana doći i hladniji zrak pa će u gorju kiša okrenuti na snijeg. Do kraja dana i u nedjelju oborine na granici kiše i snijega su moguće i tu pa malo bljuzge ili mokrog snijega može biti ponegdje i u nizinama. Još je daleko za preciznu prognozu, ali za vikend možda bude snijega. Temperatura zraka malo iznad nule.
Ako se još oborina zadrži u nedjelju onda bi to mogao biti snijeg jer većina izračuna pokazuje hladnije vrijeme.
U ponedjeljak ujutro mjestimice magla, a tijekom dana možda bude i nešto snijega ili susnejžice iako bi oborina
Dječake su rodile: Marija Kurtanjek Zlatar Anita Razum Hum na
Mihaela Jambrešić Klanjec Suzana Tenšak Krapina Nikolina Jutriša Barić Hum na Sutli Valentina Hađina Konjščina Ana Tušek Krapina Tamara Lončar Sveti Križ Začretje
Djevojčice su rodile:
Ivana Benc Desinić Mateja Šilak Marija Bistrica Karolina Kljak Zlatar
Beccy Hands, Alexis Stickland: Mame, budite nježne (i) prema sebi knjiga
Mame, budite nježne (i) prema sebi svakoj će mami pomoći kako se nositi s emotivnim i fizičkim izazovima bivanja majkom tek rođene bebe. Otkrijte sve što trebate znati o postnatalnom periodu kako biste se osjećale bolje i snažnije.
Beccy Hands, Alexis Stickland: Mame, budite nježne (i) prema sebi 968
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri. Upravo Mina predlaže da se u slučaj uključi Vincent Walder, poznati mentalist, stručnjak za govor tijela i iluzije...
Adresa:
Broj telefona:
Nagradni pojam:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.
968
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica u travnju 2020. (prema Google Analytics-u).
Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.
Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com Zagorjedigital d.o.o. • Zivtov trg 2 • Zabok 098.533.011
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada
t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu Dvorac Začretje sveti križ začretje t 098 171 11 18 e mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec t (049) 225 830, 225 834 e mss@mhz.hr e rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10 49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: t 049 587 889 e msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Galerija Antuna Augustinčića klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC t (049) 550 093, t (049) 550 343 e gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
muzeji hrvatskog zagorja
Ovan (21.ožujak - 20. travnja) Ovo će biti za vas povoljan tjedan, ako uspijete potisnuti svoju˝pretjeranu osjetljivost.. Ljubavni problemi koji vas muče su mali i riješiti će se već ovaj tjedan. Porast će vam i ljubavni apetiti. SAVJET TJEDNA: Nervozu nemojte liječiti šopingom!
Bik (21.travnja - 21. svibnja) Bit ćete ovaj tjedan među najsretniji znakovima. U prvom planu bit će financije, pa vas očekuje mogućnost da zaradite znatno više nego inače. U ljubavi ste sretni i svima simpatični. Ovaj tjedan zvijezde su na vašoj strani. SAVJET TJEDNA: Više izlazite!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Čeka vas mala, poprilično neugodna kriza. Mogli biste se razočarati postupkom osobe koju volite, te početi razmišljati o prekidu. U poslu vas očekuju uspješni kontakti s inozemstvom koje bi trebali iskoristiti. SAVJET TJEDNA: Budite tolerantni!
Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Bit ćete izvrsno raspoloženi, jer će vam cvjetati u ljubavi. Odjednom ćete postati popularni u društvu, te ostvarivati ugodne društvene kontakte. Očekuju vas i vesele vijesti vezane uz posao. SAVJET TJEDNA: Ne slušajte kritike zavidnih osoba!
Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Očekuju vas ozbiljni poslovi, nakon kojih će stići i odlični rezultati. Nastojite obogatiti svoj ljubavni život i partneru priredite ugodno iznenađenje. Zdravije se hranite i kontrolirajte tlak. SAVJET TJEDNA: Razmislite o zajedničkom životu s partnerom!
Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Poslovi vam se odvijaju solidno i zarada vam je odlična. U obitelji vas čeka odlična smirujuća atmosfera. Čeka vas obnavljanje i uspostavljanje kontakata s uglednim ljudima i prijateljima. Vezane Djevice su i dalje nezadovoljne ljubavnim životom. SAVJET TJEDNA: Pazite u prometu!
Vaga (23. rujna - 22. listopada) Očekuju vas komplicirani odnosi u obitelji. Ako živite sami nećete se lako odlučiti na zajednički život s nekim, jer vam, poznavajući vas, vaša samostalnost puno znači. U pogledu ljubavi trebali biste biti odgovorniji, a pogledu financija puno oprezniji. SAVJET TJEDNA: Čuvajte se prehlada i ozljeda!
Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Raste vam ugled u društvu, a mogli biste primiti i javno priznanje za rad. Osobito spretni i uspješni bit ćete ako vam je posao vezan za komunikaciju, trgovinu ili promet. Osoba koja vam je nekad puno značila pokazat će se u negativnom svjetlu. SAVJET TJEDNA: Smanjite svoju tvrdoglavost!
Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Ovaj tjedan Strijelcima neće biti lako. Čekaju vas nevolje na poslu, a moguće su vijesti koje će vam dodatno pokvariti posao i oneraspoložiti vas. Suzdržite se ovaj tjedan nepotrebnih komentara kako pred partnerom, tako i pred nadređenima. SAVJET TJEDNA: Ne dajte se obeshrabriti!
Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Ovo je jako važno razdoblje za vas, jer su vam svi planeti jako dobro aspektirani što bi poduzetni Jarčevi trebali iskoristiti. Ljubavni partner vas u svemu podržava zbog čega ste vi izuzetno sretni. Zdravstvena situacija vam je loša, iscrpljeni ste SAVJET TJEDNA: Odredite dane za odmor!
Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) U privatnom životu možete očekivati i poneku neugodnost. Vaš partner mogao bi pokazati određenu sumnju u vašu vjernost. Iskrenim razgovor sve ćete riješiti. Popravljaju vam se i financije. U izvrsnoj ste formi. SAVJET TJEDNA: Ne dopustite drugima da vam se miješaju u život!
Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Jedini izvor briga i dalje će vam biti financijski problemi. U ovom razdoblju ćete i tjelesno ojačati i popraviti zdravlje. Prijatelji će vam u svemu pomagati i biti od velike koristi. SAVJET TJEDNA: Budite ležerni u svakoj situaciji!
PROSINAC UTORAK, 13.12.
Sv. Lucija; Jasna; Svjetlana; kv. SRIJEDA, 14.12.
Ivan od Križa; Špiro ČETVRTAK, 15.12.
Irenej, Kristina; Darija PETAK, 16.12.
Adela; Albina; Zorka SUBOTA, 17.12.
Lazar; Izak; Jolanda NEDJELJA, 18.12.
4. Ned. Došašća Rufo; Gracijan; Bosiljko PONEDJELJAK, 19.12.
Urban; Tea, Vladimir
Sretan imendan, Lucija! Dan svete Lucije obilježava se 13. prosinca i tada se sije pšenica, simbol života u kršćanstvu. Sveta Lucija zaštitnica je vida, odnosno slijepih (tjelesno i duhovno) te ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača, a ime Lucija i danas je među najpopularnijima u Hrvatskoj.
Zornice u Došašću svaki dan u 6.30 Subota 6.30, 11, 18 sati Nedjelja 6.30, 9, 11, 16 sati Radni dan 6.30, 10.30, 18 sati
…da je Leonardo da Vinci mogao pisati jednom rukom, a u isto vrijeme drugom rukom crtati?
…da ljudsko oko može razlikovati 10 milijuna različitih boja?
…da izrazito pametne osobe imaju sitniji rukopis?
imendani
ime tjedna
jeste li znali?
autobusni kolodvor u zaboku