Zagorski list 967

Provjerili smo hoće li i kakve božićnice dijeliti zagorske firme: Omco Croatia svojim radnicima isplatit će po šest tisuća kuna božićnice Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Pitali smo zagorska poduzeća i ustanove hoće li ove godine podijeliti božićnice svojim djelatnicima, i u kojim iznosima

Zagorski rekorderi? Omco Croatia svojim će radnicima isplatiti čak 6000 kuna božićnice!

U ova krizna vremena, s velikim poskupljenjima, život je teži i skuplji za sve građane, a prosinac nosi i dodatne troškove, čak i ako se blagdani slave skromno, pa i mali dodatak dobro dođe

HRVATSKO ZAGORJE - Božićni ca je prigodna nagrada koja se sma tra materijalnim pravom radnika, a koja nije izravno uređena Zako nom o radu već se uređuje kolektiv nim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili jednostavno odlukom odnosno mogućnostima poslodavca. U ova krizna vremena, s velikim poskupljenjima, život je teži i skuplji za sve građane, a prosi nac nosi i dodatne troškove, pa čak i ako se blagdani slave skromno. Sto ga i mali dodatak na redovnu plaću čini razliku i dobro dođe. Pitali smo brojne zagorske tvrtke i institucije hoće li svojim radnicima ove godi ne isplatiti božićnice i kakva je bila praksa prijašnjih godina, no odgo vorili su tek rijetki.

Za djelatnike KZŽ 1000 kuna

Krapinsko – zagorska županija će svojim zaposlenicima ove godine, kao i prošle, isplatiti 1000 kuna bo žićnice, dok je prije dvije godine ona iznosila 1500 kuna. Ista je prak sa i za ustanove kojima je Župani ja osnivač. Zavod za hitnu medici nu Krapinsko – zagorske županije ove će godine svojim djelatnicima isplatiti godišnju nagradu za božić

ne blagdane (božićnicu) u iznosu od 1.750,00 kn, a koji iznos je propisan Dodatkom I. Temeljnim kolektiv nim ugovorom za službenike i na mještenike u javnim službama. –Prijašnjih godina isplaćivali smo božićnicu u novčanim iznosima sukladno odredbama kolektivnih ugovora koji su vrijedili u vrijeme isplate – odgovorio je ravnatelj Kre šimir Božić. U Turističkoj zajednici KZŽ ove godine isplatit će se 1000 kuna božićnice, a kako navodi Sanja Škrinjar, uz božićnicu isplaćeno je i 2000 kuna regresa. - Uvijek se vo dimo time da se u ukupno isplaće nom godišnjem iznosu radnicima vodimo primjerom Krapinsko-za gorske županije i to je kontinuira na praksa – kaže Škrinjar. Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustano ve Zagorje zeleno, odgovorila je da ustanova isplaćuje djelatnicima iste iznose kao i Krapinsko – za gorska županija, osim ravnateljici, zbog Zakona o sprečavanju suko ba interesa.

Poklon bon

Sukladno odredbama važećeg Ko lektivnog ugovora, Zagorski vo dovod d.o.o. će, tijekom mjeseca prosinca, svojim radnicima ispla

Omco Croatia uz božićnicu isplaćuje i dar u naravi od 1000 kuna te zaposlenicima s djecom mlađom od 15 godina dar djeci u iznosu 1.000 kn po djetetu

titi božićnicu u iznosu od 1.500,00 kn. Praksa je prijašnjih godina bila ista, božićnica se je isplaćivala su kladno odredbama važećeg Kolek tivnog ugovora i u iznosu utvrđe nim odredbama istog. Zaposlenici Strahinjčice će ove godine dobi ti božićnicu u iznosu od 1.000 ku na. Poklon bonom će moći podi ći robu u dućanima Strahinjčice. Prošle godine je poklon bon izno sio 700, a prije dvije godine 600 ku na, odgovorili su nam. Trgocentar d.o.o. svake godine daje svim svo jim djelatnicima božićnice, pa ta ko i ove godine u pojačanom izno su od 1.000 poklon bon i 500 kuna isplatom na račun. Zaposlenici Omca Croatia bit će ove godine za

VELIKA GORICA - U Velikoj Go rici je 28. studenoga održana do djela tradicionalnih godišnjih na grada za kvalitetu, inventivnost i kreativnost u turizmu Simply the best. Nagrada Simply the best ute meljena je 2009. godine, a zajed nički je dodjeljuju UHPA – krovna udruga hrvatskih putničkih agenci ja i specijalizirani turistički maga zin Way to Croatia. Dodjeli nagrada prisustvovao je i župan Željko Ko lar koji je izrazio zadovoljstvo što je ove godine čak pet nagrada Sim ply the best otišlo u Krapinsko-za gorsku županiju, među kojima su tri nagrađena proglašeni i apsolut nim pobjednicima u svojim kate gorijama. - Dobivene nagrade u pet različitih kategorija još su jednom dokazale kvalitetu i širinu naše tu rističke ponude i pokazale da smo najjača kontinentalna turistička de stinacija. S pravom se smatramo pobjednicima ovogodišnje dodjele nagrada Simply the best, zbog če ga zahvaljujem našim dobitnicima, kao i svim turističkim djelatnicima u Zagorju – Bajci na dlanu" – po ručio je župan Kolar nakon čestitki

jednu potvrdu da u Krapini kreativ no i kvalitetno prikazujemo kajkav sku kulture i tradicije. Naš Tjedan kajkavske kulture središnja je ma nifestacija čitavog kajkavskog go vornog područja te ima izrazito ši rok raspon turističkih proizvoda, od tradicionalnih plesnih i pjevnih pa sve do novijih kombinacija sa gospodarskim elementima– rekla je direktorica Turističke zajedni ce Grada Krapine Nedjeljka Vodo lšak. Vuglec breg dobitnik je na grade Simply the best i pobjednik u kategoriji Ugostiteljstvo – izleti šta. Restoran Purga je dobitnik na grade Simply the best u kategoriji Ugostiteljstvo – restorani. MUF –Mali ulični festival dobitnik je na grade Simply the best u kategoriji Manifestacije – zabava. Štruklioni ca Ville Zelenjak Ventek dobitnik je nagrade Simply the best i pobjed nik u kategoriji Novi projekti u tu rizmu – poduzetnici. - Veseli me što je prepoznat naš doprinos gastro nomiji i naša štruklionica kao jedan novi, inovativan pristup – istaknuo je nakon dodjele nagrade Branko Greblički Ventek.

dovoljni. Naime, Omco zapošlja va 780 djelatnika, i uz isplatu pla će u prosincu, isplatit će božićnicu u iznosu 6.000 kn. - U prosincu ta kođer zaposlenicima dodjeljujemo

dar u naravi u iznosu od 1.000 ku na te zaposlenicima s djecom mla đom od 15 godina dar djeci u izno su 1.000 kn po djetetu – odgovorili su nam iz Omca Croatia. (sp)

predstavnicima ovogodišnjih laue rata, Vuglec brega, Restorana Pur ga, Tjedna kajkavske kulture, Malog

uličnog festivala i Štruklionice Ville Zelenjak Ventek. Tjedan kajkavske kulture dobitnik je nagrade Sim

ply the best i pobjednik u kategori ji Manifestacije – kultura i tradicija. - Primljena nagrada predstavlja još

Nakon obećanja koje je dao županu Kolaru te amandmana kojeg je uložio Hajdaš Dončić, premijer je morao popustiti

Kolar i Hajdaš 'natjerali' Plenkovića da država isfinancira izgradnju nove sportske dvorane SŠ Zabok koja će imati igralište na svom krovu

Kako nam je otkrio župan Kolar, on je odlučio da neće čekati službenu potvrdu premijera Plenkovića o održavanju obećanja koje je dao prilikom službenog posjeta u rujnu, već je ranije raspisao javni natječaj koji je upravo u tijeku

Ivan Kovačić ZABOK

Proteklog tjedna dio opor be u Hrvatskom saboru bio je pomalo iznenađen činjenicom da je premi jer Andrej Plenković, predstavljaju ći prijedlog Proračuna za 2023. godi nu, prihvatio jedan od amandmana SDP-ovog saborskog zastupnika Siniše Hajdaša Dončića te naložio ministru financija da u Proračunu predvidi 14 milijuna kuna za izgrad nju nove sportske dvorane Srednje škole Zabok.

Kredit

Naime, kao što je poznato, u tije ku su radovi na izgradnji potpu no nove zgrade Srednje škole Za bok, koja je sufinancirana novcem europskih fondova. Stara zgrada je srušena, a nova neće donijeti samo infrastrukturnu promjenu, nego i institucionalnu, budući da je Sred nja škola Zabok postala regionalni Centar kompetentnosti u ugosti teljstvu i turizmu koji će školovati turističke kadrove za Krapinsko-za gorsku županiju, ali i veliki dio kon

Kolar: "U listopadu sam poslao pismo ministru Radovanu Fuchsu i premijeru Plenkoviću, da ih podsjetim na premijerovo obećanje, ali nisam dobivao nikakav povratni odgovor pa sam dogovorio s Hajdašem da kao naš saborski zastupnik podnese taj amandman"

Hajdaš Dončić: "Pošto ja s premijerom Plenkovićem imam jedan osebujan odnos u kojem se ipak međusobno cijenimo kao politički protivnici, postavio sam mu pitanje rekavši da je glupo da dvorana srednje škole ne bude izgrađena, a to je za državu vrlo mali iznos, nekih 2 milijuna eura"

tinentalne Hrvatske. U sklopu iz gradnje nove zgrade, predviđena je, dakako, i nova sportska dvorana za potrebe škole, no, dvoranu nije bilo moguće financirati europskim nov cem, pa ju je Krapinsko – zagorska županija odlučila financirati sama. - U samom projektu, sportska dvo rana nije bila prihvatljiv trošak na natječaju. Mi smo dobili 30 miliju na kuna za izgradnju i 66,6 milijuna kuna za soft, dakle za opremanje, za djelatnike koji rade na projektu, za promidžbu i za vidljivost. No, mi smo bili svjesni da 30 milijuna ku na neće biti dovoljno za izgradnju, pa smo odmah planirali uzeti 30 milijuna kuna kredita i otprilike 15 milijuna kuna dati za dovršetak iz gradnje Centra kompetentnosti, a 15 milijuna za izgradnju jednodijel ne sportske dvorane – podsjeća nas župan Kolar na pozadinu čitave pri če o sportskoj dvorani.

Plenkovićevo obećanje No, kako je došlo do naglog pora sta cijena građevinskog materijala, ali i građevinskih radova, ukupna

procijenjena vrijednost radova ko ja je iznosila oko 54 milijuna kuna, na natječaju je narasla na 66 miliju na kuna. – To znači da smo mora li dignuti 37 milijuna kuna kredita da bismo uopće završili izgradnju školske zgrade, no, ostala nam je 'visjeti' dvorana. U početku smo mislili da ćemo s 30 milijuna kuna kredita zatvoriti troškove izgradnje i škole i dvorane, a na kraju je is palo da smo s 37 milijuna zatvori li samo troškove izgradnje školske zgrade – pojasnio je župan Kolar. Upravo zbog toga, prilikom služ benog posjeta premijera Andre ja Plenkovića Krapinsko – zagor skoj županiji, u rujnu ove godine, župan Kolar zatražio je pomoć Vla de RH. – Prezentirajući premijeru strateške projekte KZŽ, iznio sam mu i taj problem, da smo se zadu žili, da iznad toga ne možemo, a da imamo devet metara duboki iskop i da je vrlo nezgodno građevinski ako to ne gradimo paralelno. Isto tako, za pretpostaviti je da će cijene i da lje rasti, a opet, bit će i nezgodno i opasno ako će se istovremeno odr žavati nastava u novoj školi i graditi dvorana. I tada mi je premijer obe ćao da neće to ostaviti nezavršeno, već da će država pomoći da to iz gradimo. Nakon toga, u listopadu sam poslao pismo ministru Rado

vanu Fuchsu i premijeru Plenkovi ću, da ih podsjetim na premijerovo obećanje, ali nisam dobivao nikakav povratni odgovor pa sam dogovorio s Hajdašem da kao naš saborski za stupnik podnese taj amandman. I onda me je prije desetak dana, kad je u Tuheljskim Toplicama HDZ imao onaj svoj skup, premijer na zvao i rekao da će nam odobriti 14 milijuna kuna – prepričao nam je župan Kolar pozadinu čitave priče.

Hajdaševi amandmani

Saborski zastupnik Siniša Haj daš Dončić ispričao nam je ka ko sve njegove amandmane Vlada nije prihvatila u cijelosti, ali da je uglavnom zadovoljan. – Tijekom predstavljanja Proračuna za 2023. godinu iskoristio sam priliku da premijeru Plenkoviću postavim tri pitanja. Jedno je bilo državno, ma kroekonomsko, zato jer on planira 5 milijardi eura pomoći Europske unije, to su EU projekti, a iskorište nost je sada u Hrvatskoj 60 posto. Dakle, samo ako stavimo 60 posto, to je 3 milijarde eura, znači, gubi mo 2 milijarde eura prihoda. To je 19,2 posto ukupnog proračuna, što znači da će se povećati deficit. Dru go pitanje, pošto ja s premijerom Plenkovićem imam jedan osebujan odnos u kojem se ipak međusob

no cijenimo kao politički protivnici, postavio sam mu pitanje rekavši da je glupo da dvorana srednje škole ne bude izgrađena, a to je za državu vrlo mali iznos, nekih 2 milijuna eu ra. Nakon toga je Plenković zamo lio svog ministra Primorca, kojeg profesionalno znam s Ekonomije, da mi se javi i da vidi o čemu se ra di. Nakon razgovora s Primorcem, istog dana, on je rekao da će prihva titi moj amandman, ali u izmijenje nom obliku. No, tu se samo radilo o tome iz koje će stavke skinuti ta sredstva, što je nama nebitno. Isto tako, dao sam šest amandmana za državne ceste u Zagorju koje se ne završavaju jer je aktualna Vlada fo kusirana na neke druge dijelove Hr vatske, no predstavnik Hrvatskih cesta mi je kasno navečer rekao da su oni to stavili u svoj plan i da mogu povući te svoje amandmane. Tako da sam gotovo siguran da će se cesta od Zagorskih Sela do Ku mrovca završiti i da će Krapina do biti novi kružni tok – ispričao nam je Hajdaš Dončić.

Raspisan natječaj

Inače, što se tiče same izgradnje sportske dvorane, kako nam je ot krio župan Kolar, on je odlučio da neće čekati službenu potvrdu pre mijera Plenkovića o održavanju obećanja koje je dao prilikom služ benog posjeta u rujnu, već je ranije raspisao javni natječaj koji je upra vo u tijeku. – Mi imamo natječaj va ni, 16. prosinca otvaramo ponude i najkasnije 15. siječnja ćemo ima ti izvođača radova. Čim vremenske prilike budu dopuštale, počet će ra dovi, koji bi trebali biti gotovi neg dje u srpnju 2023. godine, jer u ruj nu kad počinje školska godina, mi moramo biti unutra. Inače, nova, jednodijelna sportska dvorana imat će igralište na svom krovu, budu ći da maksimalno dopuštena izgra đenost površine parcele ne dozvo ljava drugačiju izvedbu. Po tome će ova dvorana biti specifična i svoje vrsni raritet– najavio je župan Želj ko Kolar.

Nova dvorana imat će igralište na krovu

Plenković je financiranje dvorane obećao Kolaru još u rujnu, prilikom službenog posjeta Županiji

Hajdaš Dončić podnio je amandman na prijedlog Proračuna

Broj djece u domovima raste, a udomitelja je sve manje. Kakvo je stanje u Zagorju, govore iz naših centara za socijalnu

U Zagorju 22 obitelji žele posvojiti godina. Struka kaže da je najbolje

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu kako je u Hrvatskoj u Registru djece ispunjava formalno pravne pretpostavke za posvojenje. Što se tiče Krapinsko – zagorske županije,

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Dok se mnoga djeca vesele Božiću, pri premaju i čiste čiz mice koje su stavili na prozor za Sve tog Nikolu ili pak pišu pismu Dje du Mrazu o poklonima koje žele, mnoga druga djeca u dječjim do movima diljem Hrvatske najra dije bi poželjela nekoga tko će se brinuti o njima, pružiti im ljubav i topli dom. Iako se djelatnici i od gajatelji trude pružiti im svu skrb i svakodnevno veselje, ipak ništa ne može zamijeniti roditelja i rodi teljsku ljubav i pažnju. Domovi su prepuni djece bez roditeljske skr bi, napuštene djece ili one koja su, iz brojnih razloga, doživjela trau me i probleme u svojim obiteljima,

Cujzek (CZSS Zabok): 'Kroz iskustvo smo primijetili da jednom kad se obitelj odluči na udomiteljstvo, ostaju udomitelji dugi niz godina. Često to shvaćaju kao poziv, koji je izazovan, ali im pruža neizmjerno zadovoljstvo i osjećaj ispunjenosti da mogu pružiti brigu osobi/djetetu koje se našlo u potrebi'

zbog čega su iz njih izdvojena. Iako je pružena mogućnost udomljenja, mnogi se na to rijetko i teško odlu čuju. Udomitelja je premalo, zbog čega je i pokrenuta kampanja ko jom se želi potaknuti na divan čin udomljavanja.

U Hrvatskoj ove godine posvojeno 175 djece

Broj djece bez odgovarajuće rodi teljske skrbi u Hrvatskoj kreće se oko 4 i pol tisuće, od toga ih je ne što manje od polovice smješteno u domovima, a ostali u udomitelj skim obiteljima. Prema podacima koje su nam dostavili iz Ministar stva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, tijekom protekle godine udomljeno je 1980 djece, a do prosinca ove godine 1271 dijete. Bračni partneri ili po jedinci ipak se radije odlučuju za

1170 potencijalnih posvojitelja, a u ovom trenutku 194 djece ispunja va formalno pravne pretpostavke za posvojenje. Što se tiče Krapin sko – zagorske županije, poten cijalnih je posvojitelja 22, dok se udomiteljstvom bavi 65 udomite lja, 25 za djecu i 40 za odrasle oso be. Prema podacima koje su nam dostavili, u nadležnosti Centra za socijalnu skrb Donja Stubica 11 je udomiteljskih obitelji, CZSS Kra pina 8 (4 za djecu), CZSS Zlatar Bi strica 21 udomiteljska obitelj (3 za djecu) i CZSS Zabok 13 udomitelj skih obitelji za djecu. Iz donjostu bičkog Centra također su kaza li kako je lani posvojeno 1 dijete, ove godine 2, a u tijeku su još 2 po svojenja, iako čeka 5 potencijalnih posvojitelja. Tri posvojitelja evi dentirana su u krapinskom cen tru, lani je posvojeno 3 djece, ove godine 2. Iz zlatarbistričkog cen tra rekli su kako je od 2016. rea lizirano 11 posvojenja, a i kako se na udomiteljstvu trenutno nalazi 6 djece, od toga 3 imaju ispunjene pretpostavke za posvojenje. - Ka da se radi o djeci koja imaju ispu njene pretpostavke za posvojenje, ponekad do realizacije samog po svojenja ne dođe iz razloga što dje ca imaju više godina (npr. 10 i više a ne npr. do 7 god.) ili neovisno o dobi zbog zdravstvenog stanja, i tu djecu nažalost rijetko tko ili nitko ne želi posvojiti te ostaju u udomi teljstvima, ustanovama ili se radi o srodničkim udomiteljskim obi teljima – pojasnila je ravnateljica CZSS Zlatar Bistrica Marija Kur tanjek Balić.

Udomiteljica Ankica: 'Srce mi je puno kad vidim tu djecu koja su odrasla kod mene danas kao mlade, uspješne ljude'

U listopadu ove godine Centar za socijalnu skrb Zabok u mirovinu je ispratio Ankicu Ulama, koja se udomiteljstvom bavila 33 godine. Uru čena joj je povelja za dugogodišnji rad te osobito vrijedan doprinos razvitku i promociji udomiteljstva. Ankica je zahvalila Centru na izni mnoj suradnji, a prisutne je upoznala da je kod nje bilo trinaestero djece na dugotrajnom smještaju, sada već punoljetnih i odraslih ljudi koji su osnovali vlastite obitelji, a s većinom je i dalje u kontaktu te si međusobno pomažu. Ističe da se pola svoga života bavila udomitelj stvom i da bi opet sve ponovila, jer su djeca uvijek izvor sreće i radosti u obitelji. - Moj život je ispunjen tom djecom koja su odrasla kod me ne. Srce mi je puno kada mi danas sa svojom djecom dođu u posjetu i vidim da su mladi i uspješni ljudi i nadam se da je to bio i moj doprinos. Ja sam njima nastojala pružiti sve što je bilo moguće, ali oni su meni pružili jednako tako mnogo životne radosti i osjećaj ispunjenosti. Bi lo je naravno i teških trenutaka, odrastanje i odgoj nisu lagan zada tak, ali sve je to dio života i učenja. Uvijek promoviram udomiteljstvo i svima govorim koliko je to važno i vrijedno zanimanje – navela je iz među ostalog udomiteljica Ankica Ulama, koju su ispratili u mirovinu, ali uz nadu da će njezin primjer potaknuti i mlade, nove generacije da se uključe u zajednicu udomitelja.

posvajanje, no obzirom na zakon ske okvire, do posvojenja je izu zetno teško doći te je dugotrajan proces, čije rješenje mnogi niti ne dočekaju. U Hrvatskoj je tako lani posvojeno 152 djece, a tijekom ove godine 175 djece. No, iz Ministar stva kažu i kako je u Registru po tencijalnih posvojitelja trenutno

Procedura posvajanja

Iako smo već spomenuli kako se većina ipak radije odlučuje na posvojenje kao oblik zbrinjava nja djeteta kojim se stvara traj ni odnos posvojitelja i djeteta, procedura dugo traje. – Kod nas u registru 14 je potencijalnih po

svojitelja, do sada je 7 parova po svojilo jedno ili više djece. Od po tencijalnih posvojitelja očekuje se ispunjavanje određene zakonske pretpostavke. Odnosno, posvojiti ne može osoba koja je lišena pra va na roditeljsku skrb, koja je li šena poslovne sposobnosti ili či je dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno po vjeriti joj roditeljsku skrb o djete tu. Bračni, izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti najprije podnosi centru za socijalnu skrb prema svojem mjestu prebivališta pisani zahtjev za izdavanje mišlje nja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Osoba potom prolazi procjenu stručnih radnika (psiho log, socijalni radnik i pravnik) te se kroz razgovor u prostoru Cen tra prikupljaju podaci o identitetu,

motivaciji i životnim okolnostima koje su dovele do želje za posva janjem, podaci o obiteljskoj povi jesti, zdravstvenom statusu i so cijalnom okruženju. Potencijalni posvojitelji prolaze psihologijsko testiranje kojim se dodatno pro cjenjuju njihove osobine ličnosti i prisutnost eventualnih psiho patoloških odstupanja. Također, stručni radnici terenskim obila skom utvrđuju kakve su stambene i materijalne okolnosti potencijal nih posvojitelja, odnosno postoje li osnovni uvjeti za boravak djete ta u kućanstvu – pojasnila je rav nateljica centra za socijalnu skrb Zabok Tanja Cujzek. Ukoliko na kon toga dođe do pozitivnog mi šljenja, upućuju se na edukaciju, a potom ulaze u registar, kada se od njih traži da iznesu imaju li ka

Tanja Cujzek i Ankica Ulama

Sanja Grozaj

socijalnu skrb, a koje su ljepote udomiteljstva, otkrila nam je udomiteljica koja se tim pozivom bavi već 10 godina

posvojiti dijete, ali taj proces traje i po 10 najbolje i najbrže rješenje udomljavanje!

Registru potencijalnih posvojitelja trenutno 1170 potencijalnih posvojitelja, a u ovom trenutku 194 županije, potencijalnih je posvojitelja 22, dok se udomiteljstvom bavi 65 udomitelja (25 za djecu)

kve preferencije po pitanju nekih karakteristika djeteta, primjerice spola, dobi, nacionalnosti, zdrav stvenog stanja djeteta ili jesu li spremni posvojiti više djece ako se radi o braći/sestrama. – Mi imamo pozitivna iskustva s posvajanjima, koja su ispisala neke predivne obi teljske priče – kaže Cujzek.

Privremeni oblik skrbi No, kako je zapravo mnoštvo dje ce koja nemaju ispunjene pretpo stavke da bi bila posvojena, a po trebna im je skrb, Cujzek kaže kako je udomiteljstvo tu jedna od lična priča i stvaranje skrbi za dije te izvan njegove vlastite obitelji, a kojom se djetetu pruža i skrb i od goj kao privremeno rješenje. – Mi imamo 13 udomiteljskih obitelji za djecu. Obzirom da udomitelja fali, čim se nekome izda udomiteljska dozvola, vrlo brzo dobiju dijete ili djecu na udomljenje. Kako bi po stali udomitelj, potrebno je podni jeti zahtjev nadležnom centru za socijalnu skrb, potom se utvrđu ju motivi i provodi psihosocijalna obrada i utvrđuju drugi uvjeti za obavljanje udomiteljstva propisa ni zakonom – objasnila je. Udomi telj koji obavlja tradicionalno udo miteljstvo ima pravo na naknadu od 1.350,00 po smještenom djete tu. Udomiteljstvo se može obavlja ti i kao zanimanje i tada naknada iznosi 4.000,00 kn. Osim naknade za rad udomitelja, udomitelj dobi va i opskrbninu, koja za dijete do 3 godina iznosi 2.525,00 kn, za di jete od 3 do 7 god. iznosi 2.600,00 kn, a za dijete od 7 godine nadalje iznosi 2.825,00 kn mjesečno. Ta kođer, osim navedenih novčanih prava, udomitelji imaju pravo na naknadu za smanjenje utjecaja po rasta cijena energenata koja tre nutno iznosi 500,00 kn mjesečno, a što mogu iskoristiti pri plaća nju računa za plin i el.energiju.Ove godine donesene su zakon

ske izmjene i povećanja naknada u sklopu reforme sustava socijal ne skrbi, između ostalog, s ciljem povećanja broja udomitelja i bro ja djece u udomiteljskim obitelji ma kao i poboljšanja kvalitete skr bi u udomiteljskim obiteljima, a u svrhu sprječavanja institucionali zacije – rekla je Cujzek. No, ista knula je i kako ljudi zapravo nisu dovoljno informirani o udomitelj stvu kako bi uopće o tome razmi slili. - Ono što smo kroz naše isku stvo primijetili jest da jednom kad se obitelj odluči na udomiteljstvo, ostaju udomitelju dugi niz godina. Često to shvaćaju kao poziv, koji je izazovan, ali im pruža neizmjerno zadovoljstvo i osjećaj ispunjenosti da mogu pružiti brigu osobi/djete tu koje se našlo u potrebi – zaklju čila je ravnateljica.

Udomiteljstvo kao poziv Upravo je takav primjer Sanje Grozaj iz Krapinskih Toplica, ko ja se udomiteljstvom djece bavi već deset godina. Posjetili smo je u njezinom domu, gdje živi s maj kom, dvoje braće i petero djece. Prvo što nam je rekla jest da udo miteljstvo za nju predstavlja veli ku ljubav i pomaganje djeci. – U studentskim sam danima radila kao dadilja, a kad sam saznala za udomiteljstvo kao opciju, dogodio mi se neki klik i odlučila sam pro bati. Našla sam se u tome i do sa da je 13 djece prošlo kroz moju ku ću – ispričala nam je 39 – godišnja Sanja, koja se na ovaj poziv odluči la umjesto struke, turizma koji je studirala, jer koristi oblik udomi teljstva u kojem je zaposlena. Ško larci Filip, Dora i Leon, predškola rac Stjepan i već punoljetni Josip dio su njezine obitelji, neki duže, neki kraće. – Međusobno se dobro slažu, zapravo baš kao braća, ne kad se i posvađaju, a nekad su si super. Dobro su učenici, a sad se posebno vesele Božiću – ispriča

Sanja Grozaj: 'U udomiteljstvu sam se naša, ono je za mene poziv i velika ljubav i pomaganje prema djeci. Do sad ih je kroz moju kuću prošlo 13'

la nam je udomiteljica Sanja, do davši kako su joj njezina majka i dva brata velika podrška i pomoć. Kao udomiteljica, ali i kao svaki drugi roditelj, dužna im je pruži ti i osigurati brigu, skrb, školova nje, zdravstvenu njegu. Kaže ka ko to zapravo uopće ne shvaća kao posao, jer se vrlo teško ne ve zati emocionalno. – Djeca mogu i do punoljetnosti ostati udomlje ni, ovisno o tome kada roditelji iz gube skrb, nakon čega mogu biti posvojeni. No, ako su starije do bi, uglavnom ih nitko neće posvo jiti, pa ostaju u udomiteljstvu ili domovima do punoljetnosti – ka že Sanja.

Toplina doma i skrb

Koliko se dobro treba postaviti u situaciji u kojoj su djeca oduzeta iz svoje poznate okoline i rodite lja, iskusila je i sama. - Kad dođu u novu obitelj, djeca se zapravo vr lo brzo prilagode, jer dođu u zdra vu okolinu. No, treba biti psiholog, imati puno strpljenja i ljubavi. Na ravno, uvijek nam je tu od pomo ći i Centar za socijalnu skrb – kaže Sanja, koja je 10 – godišnjeg Filipa, nakon što je 6 godina bio kod nje u udomiteljstvu, na kraju i posvojila. – Odmah smo razvili takav prisan odnos, imao je samo 4 godine kad je došao k meni. Već me dugo zove mama i poželjela sam ga posvojiti, s čime na kraju nije bilo problema.

Stoga preporučam svima, koji že le posvojiti, da prvo krenu s udo mljenjem, jer to je dobar način da kasnije i posvoje djecu. Maleno di jete na udomljavanje možete dobi ti vrlo brzo, a kasnije, kad stekne pretpostavke za posvojenje, može te ga i posvojiti – kaže Sanja. A ko liko toplina njenog doma i ljubav koju pruža znači, dokazuje i činje nica da je Filipov brat Josip, koji je sada punoljetan i više nije soci jalni slučaj te radi i zarađuje, ipak

ostao živjeti s njima. – Unatoč to me što ponekad nije lako, znaju se desiti i razmirice s roditeljima, po trebno se i nositi s traumama ko je djeca ponekad imaju od života prije nego što su došli u udomi teljstvu obitelj, svejedno je to je dan lijepi posao, poziv i preporu čila bih ga svima koji mogu i žele pružiti djeci sigurniji dom, ljubav i toplinu obitelji - zaključila je naša sugovornica, dodavši kako se udo miteljstvom planira i dalje baviti.

Nakon što je 10 – godišnjeg Filipa prije 6 godina udomila, Sanja ga je i posvojila

Slovenski veleposlanik posjetio Krapinsko – zagorsku županiju

'Naslonjeni smo jedni na druge i vjerujem da ćemo kada uđete u Schengen, surađivati još bolje!'

Govorilo se o važnosti dobre gospodarske suradnje Hrvatske i Slovenije, a s hrvatske su strane istaknuli kako je Slovenija izuzetno važan i značajan partner u projektima razvoja naše županije

KRAPINA/OROSLAVJE – Ve

leposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj, Nj/E Gašper Davožan, prošlog je četvrtka posjetio Kra pinsko – zagorsku županiju. Posjet je započeo u Oroslavju, gdje su ga dočekali krapinsko – zagorski žu pan Željko Kolar i oroslavski gra donačelnik Viktor Šimunić, kao i Saša Muminović i Angelo Corde lla, predsjednik i član uprave tvrt ke Aquafilcro koju je obišao.

Slovenija kao značajan partner

Održan je potom sastanak s pred stavnicima Krapinsko – zagorske županije i županom Željkom Ko larom u njegovom uredu i Krapi ni, a delegacija je potom posjetila i obišla Poslovno – tehnološki in kubator u Krapini. Veleposlaniku su predstavljeni rad i ciljevi inku batora, ali i strateški projekti ra zvoja Krapinsko – zagorske župa nije. - Nama je Slovenija najbitniji i najznačajniji partner, za što po stoji puno razloga. Jedan od naj važnijih je da četvrtinu ukupnog uvoza imamo iz Slovenije, a da jed na petina izvoza naših gospodar stvenika ide prema Sloveniji. Pu no naših ljudi uz granicu radi u Sloveniji, neki su se i školovali ta

mo, a isto tako i jedan dio Slovena ca radi u Hrvatskoj. Važno za ista knuti je da su nam kolege župani iz Slovenije u vrijeme pretpristu pnog perioda 2007. – 2013. prenije li svoja znanja i iskustva i itekako nam olakšali prilagodbu, a uz njih smo učili kako prijaviti projekte na prve prekogranične suradnje i EU fondove i na tome im zahvaljujem – rekao je Kolar te pozvao velepo slanstvo na daljnju suradnju za do brobit ljudi koji žive s jedne i dru ge strane Sutle.

Važnost suradnje

O važnosti hrvatsko - sloven ske gospodarske suradnje govo rio je Saša Muminović, predsjed nik Uprave poduzeća Aquafilcro, ali ujedno i predstavnik SLO CRO poslovnog kluba, koji je rekao kako je blizina Slovenije nama izuzetno važna, a predsjednik HGH Komore krapina Anđelko Švaljek naglasio je kako je Slovenija najvažniji vanj sko trgovinski partner naše župa nije. Rad Poslovno – tehnološkog inkubatora predstavila je direkto rica Helena Matuša. Veleposlanik Davožan zahvalio je na gostoprim stvu. – Veseli me dobra suradnja slovenskih i hrvatskih poduzetni ka, kao i da je ovdje uloženo pu

Govorilo se o važnosti dobre gospodarske suradnje Hrvatske i Slovenije, a s hrvatske su strane istaknuli kako je Slovenija izuzetno važan i značajan partner u projektima razvoja naše županije

no u infrastrukturu i gospodarski razvoj i napredovanje. Naslonjeni smo jedni na druge i vjerujem da ćemo uskoro, kada uđete u Schen gen i uvedete euro, surađivati još bolje – rekao je veleposlanik. (Jele na Klanjčić)

Dan nakon slovenskog veleposlanika, Krapinsko – zagorsku županiju posjetio je i austrijski veleposlanik

Austrijanci su zainteresirani u zdravstveni turizam u Hrvatskom

Austrija

Ivan Kovačić KRAPINA

Nakon što je Zagorje u četvrtak posjetio slo venski veleposlanik, u petak je u službeni po sjet Krapinsko – zagorskoj župa niji stigao i veleposlanik Republi ke Austrije u Republici Hrvatskoj, Joseph Markus Wuketich, gdje se, u pratnji direktorice Austrijskog vanjsko-trgovinskog Ureda, So njom Holocher Ertl sastao sa žu panom Željkom Kolarom, njego vim suradnicima i predstavnicima zagorskih obrtnika i gospodarstve nika. Nakon sastanka u Uredu žu pana, veleposlanik Wuketich obi

šao je i Poslovno – tehnološki inkubator KZŽ u Krapini, gdje je održan i radni sastanak, nakon če ga se uputio i u obilazak tvrtke Du napack u Zaboku.

Dobra suradnja

Kako je istaknuo župan Željko Ko lar, posjet austrijskog veleposlanika bio je vrlo sadržajan i konstrukti van. – Mi smo se Njegovoj ekse lenciji potrudili prezentirati smjer razvoja Krapinsko – zagorske žu panije, naše strateške projekte, ali i, zajedno s komorama i agencija ma, prezentirali smo mu mogućno sti naše buduće suradnje. Analizira li smo i postojeću suradnju za koju smo konstatirali da je vrlo dobra, ali

da bi mogla biti i odlična. Detektira li smo i neke konkretne projekte i niše oko kojih bi mogli u budućno sti intenzivnije surađivati. Između ostalog, to je dualno obrazovanje, to je naš edukacijsko, znanstveno, za bavni centar, a naravno tu je i spaja nje naših obrtnika i gospodarstve nika za neka treća tržišta – rekao je Kolar te se zahvalio svim austrij skim investitorima koji su investi rali na području Krapinsko – zagor ske županije.

Pozitivan omjer

Janja Kantolić, tajnica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina naglasila je ka ko je Austrija četvrti najznačajni

Posjet Nj/E Gašpera Davožana Poslovno - tehnološkom inkubatoru

Potpisan i četvrti krug ugovora s korisnicima koji su ostvarili pravo na dodjelu sredstava za sanaciju prometne infrastrukture oštećene u potresu

Više od 55 milijuna kuna za sanaciju klizišta i propusta

Sabina Pušec BEDEKOVČINA

UBedekovčini su potpi sani ugovori s korisni cima koji su ostvarili pravo na dodjelu sred stava preko Poziva Vraćanje u ispravno radno stanje infrastruk ture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području Krapinsko - zagorske županije, u vrijednosti od 17,5 milijuna kuna. Županija zadužena za provedbu

Kako je pojasnila županijska pro čelnica Vlatka Mlakar, odlukom Vlade RH Krapinsko – zagorska županija određena je kao tijelo za duženo za provedbu financijskih doprinosa odnosno o rasporedu sredstava namijenjenih za sanaci ju šteta nastalih od potresa iz Fon da solidarnosti EU. - Temeljem te odluke KZŽ je raspisala javni po ziv. Ukupna alokacija je 55,5 mili juna kuna, a današnjim potpisom ugovora koji čine zadnju tranšu ugovora ukupno je dodijeljeno 99,7 posto ukupnog odobrenog iznosa odnosno 55,3 milijuna kuna – re

kla je Mlakar. Ugovore su potpisali gradovi Krapina, Pregrada i općine Bedekovčina, Mače, Hum na Su tli, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice i Tuhelj. Župan Željko Kolar rekao je da je ovim završio 4. krug potpisivanja ugo vora vezano za vraćanje u izvorno stanje infrastrukture u području prijevoza, oštećene u potresu.

Rasterećenje proračuna za JLS

- Krenuli smo skromno, s 5 mili juna kuna, na prvi poziv su se ja vili samo Grad Donja Stubica i ŽUC. Međutim, kolege su itekako marljivo radili na potrebnoj doku mentaciji, pa smo dva puta od Mi nistarstva graditeljstva tražili po većanje alokacije, prvi puta za 20 milijuna, drugi za 30 milijuna ku

na, a konačni rezultat je preko 50 milijuna kuna koje ćemo uložiti u sanaciju klizišta i propusta na na šim županijskim i nerazvrstanim cestama. Ne treba govoriti koliko je to rasterećenje proračuna JLS, jer naši izvorni prihodi nisu veliki, sve općine imaju svoje starteške projekte u provedbi i svako izva djanje iz proračuna u tu vrstu ra dova je sigurno dodatno optere ćenje. Na ovakav način smo ipak olakšali JLS da vrate prometni ce u vozno ili fer stanje. Koristim priliku da ponovno pozovem sve gospodarstvenike, poduzetnike i obrtnike s područja naše župani je i šire koji se bave tom vrstom građevine da se jave jedinicama lo kalne samouprave na natječaje, jer novac treba potrošiti do 30.06. –rekao je župan.

zainteresirani za investiranje Hrvatskom zagorju

ji vanjsko-trgovinski partner Kra pinsko-zagorske županije. - Ono po čemu je Krapinsko-zagorska županija specifična je to da je u 2021. puno više roba i usluga izve zeno na područje austrijskog tr žišta, nego što je iz Austrije uve zeno. Republika Austrija drugi je najveći strani investitor, a u peri odu od 1993. do 2019. godine na te ritorij Krapinsko-zagorske župani je investirano je preko 70 milijuna eura, s time da je preko 50 posto

investirano u prerađivačku indu striju – rekla je Kantolić.

Sadržajan susret

Veleposlanik Wuketich zahvalio je županu Kolaru što mu je omogu ćio posjet Krapinsko – zagorskoj županiji. - Austrija je drugi najve ći investitor u Hrvatskoj s investi cijskim volumenom od 5,2 milijar di eura. U Krapinsko – zagorskoj županiji smo isto drugi najveći ulagač i četvrti najveći trgovin

ski partner Krapinsko – zagorske županije. Vrlo temeljito su nam predstavljeni županijski strateški projekti, posebice u zdravstveno - turističkom sektoru i mislim da tu postoji interes i od strane naših poduzeća i investitora. No, identi ficirali smo i mogućnosti suradnje u drugim područjima, prije svega u metalnoj i tekstilnoj industriji –rekao je Wuketich te ponovio ka ko je današnji susret bio vrlo sa držajan.

Veleposlanik Wuketich: "Vrlo temeljito su nam predstavljeni županijski strateški projekti, posebice u zdravstveno -turističkom sektoru i mislim da tu postoji interes i od strane naših poduzeća i investitora. No, identificirali smo i mogućnosti suradnje u drugim područjima"

Dvadeset novih zagorskih majstora obrtnika primilo je u Krapini diplome za položene majstorske ispite

'U Zagorju trenutno ima 2999 obrtnika i oni su najžilaviji dio gospodarstva naše županije'

Dobivanje majstorskih diploma omogućava otvaranje i vođenje obrta te dobivanje dozvole za prijem naučnika

Jelena Klanjčić KRAPINA

Diplome za svoje polo žene majstorske ispi te primilo je 20 maj stora obrtnika u 11 zanimanja. Majstorske diplo me za 2 automehaničara, 1 brava ra, 2 elektroinstalatera, 5 frizerki, 1 elektromehaničara, 1 instalate ra grijanja i klimatizacije, 1 koz metičara, 2 soboslikara – ličioca, 2 stolara, 2 strojobravara te 1 vo doinstalatera – instalatera gri janja klimatizacije u prostorima Obrtničke komore KZŽ uručili su župan Željko Kolar, predsjednik OKKZŽ Nenad Kučiš i potpred sjednik Komore Marko Jelenić.

Prenošenje znanja i vještina

Da je upravo prenošenje znanja i vještina na mlađe generacije sada nova odgovornost ovih majstora, istaknuo Nenad Kučiš. – Dobiva nje majstorskih diploma omoguća va samostalno otvaranje i vođenje obrta te dobivanje dozvole za pri jem naučnika. Iako su ove diplo me materijalni dokaz da su dosti gli vrhunac u svojoj struci, to ne znači da će time stati njihovo uče

nje i usavršavanje, ali i prenošenje znanja i vještina na mlađe genera cije – rekao je Kučiš te istaknuo kako obrtništvo čini najžilaviji dio gospodarstva naše županije, gdje je s 31.10. 2999 registriranih obrta, što je za 102 obrta više nego lani, a ukupni broj obrtnika i zaposlenih u obrtima je 6577.

Vlastita proizvodnja i vlastiti ljudi

Na majstorskim ispitima čestitao je i župan Željko Kolar. – Ova kri za koja nas je pogodila, pandemija, dva potresa, pa i nesretni rat, dove la je do toga da smo počeli cijeniti ono što se radi vlastitim rukama. Shvatili smo da bez vlastite proi zvodnje i vlastitih ljudi koji znaju struku ne da ne možemo napredo vati, nego ne možemo ni funkcio nirati. Također, shvatili smo i da te ljude, koji imaju ta znanja, mo ramo pošteno platiti za njihov rad, pa smo se s dna ljestvice po pro sječnim plaćama u posljednje če tiri godine digli među prva četiri mjesta, što nam daje za pravo da u budućnosti možemo očekivati vi še učenika i učenica koji će se od lučiti za takva zanimanja – rekao je Kolar.

Kolar: "Kriza nas je naučila cijeniti ovakve majstore obrtnike. Shvatili smo da te ljude, koji imaju ta znanja, moramo pošteno platiti za njihov rad, pa smo se s dna ljestvice po prosječnim plaćama u posljednje četiri godine digli među prva četiri mjesta

Donesen proračun Donje Stubice za 2023. godinu visok 32,5 milijuna kuna

Najveći fokus u prvoj polovici godine bit će na protupotresnoj obnovi javnih zgrada i cesta

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

Gradsko vijeće Donje Stubice na prošlotjed noj sjednici jednogla sno je usvojilo pro račun za iduću godinu, koji, bez proračunskih korisnika, iznosi 32,5 milijuna kuna. U glavnom će foku su biti radovi na protupotresnoj obnovi donjostubičkih zgrada i ce sta, obzirom da su velika sredstva u proračun stigla upravo iz Fonda so lidarnosti za obnovu.

Radovi idu po planu – Naš izvorni proračun je oko 15 milijuna kuna, što nam nikako ni je dostatno za sve što bismo plani rali, a najviše sredstava dobili smo upravo iz Fonda solidarnosti, pa će ti radovi biti u fokusu pogoto vo u prvom dijelu godine, obzirom da trebaju biti gotovi do kraja lip nja 2023. – najavio je gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić. U tijeku je protupotresna obnova na

Gospočić: 'Ekonomsku cijenu vrtića morali smo podići zbog poskupljenja energenata, hrane i viših plaća odgojiteljica, ali jednako tako dižemo i standard u našem vrtiću'

zgradi Pučkog otvorenog učilišta, na Fellerovoj zgradi uređuje se pot krovlje i kat, a radovi na obnovi na kon potresa u tijeku su i na dvorcu Stubički Golubovec. – Uz određene poteškoće, radovi idu prema planu i trebali bi svakako završiti do 15. lip nja iduće godine. Od siječnja kreće protupotresna obnova zgrade Ca ritasa, a predstoji nam i popravak 12 dionica cesta oštećenih u potre su, jednu smo već obnovili ove go dine u Hižakovcu. Sve zajedno to je oko 50 milijuna kuna direktne po moći gradu. Najveći problem bit će pronaći izvođače radova – kaže gra donačelnik.

Dignuta cijena vrtića

Vijećnici su donijeli i odluku o po većanju ekonomske cijene dječjeg vrtića s dosadašnjih 2.250 kuna na 2.500 kuna. - Nepopularna odluka koju smo morali donijeti, obzirom na sva poskupljenja, kako energe nata, tako i hrane, ali su i dignute plaće odgajateljicama s 1.10. prema kolektivnom ugovoru i novim koe ficijentima – rekao je gradonačel nik Nikola Gospočić. Omjer finan ciranja vrtića ostaje isti, odnosno Grad će ga financirati sa 60, a rodi telji 40 posto. To znači da će rodite lji plaćati 100 kuna mjesečno više, a Grad 150 kuna, pa će tako za smje štaj jednog djeteta u vrtiću plaćati 1.000 kuna. Za drugo dijete obite lji Grad sufinancira 20 posto više, a za treće je vrtić besplatan. – Naža lost, ne možemo garantirati da će i to poskupljenje uskoro biti dovolj no, osobito nakon 1. travnja do ka da su zamrznute cijene energenata odlukom Vlade – rekao je Gospočić te dodao kako je mimo ekonomske

cijene vrtića, Grad ove godine tre bao dati još 400 tisuća kuna za vrtić, kako bi on godinu završio s pozitiv nom nulom. Gospočić je istaknuo kako se ne dižu samo cijene vrtića, već i standard u usluge i boravka u vrtiću. – Mi smo prvi vrtić u Hr vatskoj koji će od sljedeće godine oformiti jednu skupinu koja će ra diti po principima Montessori pe dagogije, za što smo platili edukaci ju odgojiteljicama. Prvi u županiji donijeli smo pravilnik o postupanju i radu djece s poteškoćama u razvo ju. Imamo kompletan stručni tim, psihologa i logopeda na puno rad no vrijeme, zdravstvenog voditelja na pola radnog vremena i pedago ga kao vanjskog suradnika, što sva kako doprinosi kvaliteti rada s dje com – istaknuo je Gospočić.

Grad Krapina daruje umirovljenike povodom nadolazećih blagdana

Umirovljenicima čija mjesečna mirovina ne prelazi iznos od 1000 kuna, Grad će dodijeliti

KRAPINA - Grad Krapina će i ove godine najpotrebitijim skupinama građana barem malo uljepšati nadolazeće blagdane. Naime, gradona čelnik Zoran Gregurović do nio je odluku o dodjeli novča ne pomoći umirovljenicima

s područja grada. - Umirov ljenicima čija mjesečna mi rovina ne prelazi iznos od 1000 kuna, Grad će dodije liti novčanu pomoć u izno su od 350 kuna, a onima koji primaju mjesečnu mirovi nu u iznosu od 1000 do 2000

kuna, novčano će pomoći s 250 kuna. Isplata pomoći vr ši se putem Hrvatske pošte, a s obzirom da je isplata već započela, očekuje se da će je svi umirovljenici dobiti pri je božićnih blagdana – kažu u Krapini. (sp)

U tijeku je protupotresna obnova na zgradi Pučkog otvorenog učilišta, na Fellerovoj zgradi uređuje se potkrovlje i kat, a radovi na obnovi nakon potresa u tijeku su i na dvorcu Stubički Golubovec. Od potresa će se još sanirati zgrada Caritasa te oštećene ceste

Nikola Gospočić

INTERVJU Na blagdan Sv. Nikole, 6. prosinca, Krapina slavi svoj dan i Dan Župe sv. Nikole Biskupa, a tim povodom razgovarali smo s gradonačelnikom Zoranom Gregurovićem

'U gospodarskoj zoni niču nove hale, gospodarstvo se razvija, na području grada Krapine nikad nije bilo više zaposlenih'

Porasle su cijene smještaja djece u vrtićima, a posebno to pogađa roditelje čija djeca pohađaju privatne vrtiće. U proračunu za iduću godinu smo predvidjeli povećanje udjela sufinanciranja od strane Grada, iako nismo dužni sufinancirati boravak djece u privatnim vrtićima, kaže gradonačelnik

Sabina Pušec KRAPINA

Prošla je godina od zadnjeg Dana grada. Koje biste investicije i projekte izdvojili kao najznačajnije u tom razdoblju?

Gregurović: Od prošlog Da na grada puno je toga na pravljeno, puno toga zapo četo, a s obzirom na ubrzan tempo života, neke stvari ko je su u proteklih godinu da na realizirane su već i zabo ravljene, ali možda ih je bitno spomenuti. Od većih inve sticija, spomenimo otvore nje nogometnog igrališta s umjetnom travom na Šport sko – rekreacijskom centru u Podgori. Napravljena je i obi lazna cesta s parkiralištem, postavljene su dječje sprave, napravljen cageball i zamije njeni reflektori na rukomet nom igralištu. Sada polako taj sportski centar dobiva svoje novo lice. Posađen je i novi drvored uz novu cestu. Tu nećemo stati, nastavit će mo s uređenjem SRC Podgo ra i u vremenu pred nama. Bilo bi dobro prisjetiti se da je i uređen Perivoj Janka Draškovića u kojem je uređe no spomen - obilježje smrtno stradalim i umrlim branite

'Od strane Hrvatskih cesta je proveden postupak javne nabave za izgradnju kružnog toka kod 'Ruke' u Velikoj Vesi, na natječaj su pristigle 4 ponude, u tijeku je pregled i ocjena ponuda, a ako će sve proći u redu, vjerujem da će na proljeće krenuti radovi na izgradnji i tog kružnog toka'

ljima u Domovinskom ratu s područja Krapinsko - zagor ske županije. Ta je investici ja donijela jednu novu vizu ru tom dijelu grada, tako da je park koji je bio dosta zapu šten sada dobio novo i ljepše lice. Puno se radilo i na nizu drugih investicija, a posebno što se tiče komunalnih vod nih građevina. U tom je se gmentu započet i završen niz projekata, a pred završetkom je rekonstrukcija podzemne infrastrukture u naselju Ša bac. Projekt se malo otegnuo, na neke smo okolnosti mo gli utjecati, na neke nismo, no polako se taj projekt za vršava i to naselje će sada dobiti jedno novo, ljepše li ce, s novom podzemnom in frastrukturom. U sklopu to ga zamijenjena je i dotrajala umjetna trava u naselju Ša bac, uređene su i neke staze i naselje dobiva novu vizuru. Hvala svim stanovnicima tog naselja na strpljenju i ovim im se putem ispričavam što su se radovi otegnuli, no s obzirom na opsežnost i za htjevnost tih radova, uistinu se isplatilo čekati, jer je do trajala i zastarjela infrastruk tura sada zamijenjena. Važno je spomenuti da je počeo pro jekt izgradnje mreže široko pojasnog interneta odnosno infrastrukture. Projekt obu hvaća Grad Krapinu i općine Đurmanec, Petrovsko, Jese nje i Radoboj, 'težak' je goto vo 60 milijuna kuna i jedini je prošao na natječaju iz na še županije. Do konca idu će godine bi pristup brzom internetu trebao doći u sva kućanstva na tom području. Radovi su počeli, kablovi se postavljaju i nakon Nove go dine će krenuti upitnici pre ma kućanstvima odnosno korisnicima da se mogu be splatno spojiti na brzi inter net. To je ono što nas poseb no veseli, kao i činjenica da u našoj gospodarskoj zoni ni ču nove hale, da se gospo darstvo razvija. Na području grada Krapine nikad nije bi lo više zaposlenih i nikad ma nje nezaposlenih, i to nam je posebno veselje, a to se vidi i kroz proračun jer su priho di od poreza na dohodak zna čajno porasli.

Radilo se i na manjim projektima?

Gregurović: Da, radilo se na nizu manjih stvari koje mož

'Svi mi živimo u gradu kojeg volimo i svi želimo dati maksimalan doprinos da nam on bude što bolji i ljepši'

da nisu toliko atraktivne, ali su jako bitne. Uređivale su se i asfaltirale ceste, sagrađno je igralište za odbojku na pije sku kod OŠ A. Cesarec, ula galo se u naše objekte. Ono što nam je postalo, s obzirom na porast cijena energenata, problem, su troškovi smje štaja odnosno cijena vrtića. Posebno su na neki način u lošijoj poziciji roditelji djece koja nisu mogla dobiti mje sto u gradskom vrtiću nego su u privatnim vrtićima. Na nama nije da raspravljamo jesu li povećanja ekonom ske cijene u tim smještaj nim objektima realna ili ne, s obzirom da su to privatne ustanove, no u proračunu za iduću godinu smo predvi djeli povećanje da se i tu po mogne roditeljima, da se i taj udio sufinanciranja od stra ne Grada poveća, iako nismo dužni sufinancirati boravak djece u privatnim vrtićima, ali to su ipak djeca s područja grada i svakako treba pomoći roditeljima. Moram istaknu ti da se puno radilo na do puni i rekonstrukciji javne rasvjete na području grada, sada je već vrlo malo nase lja gdje je potrebno dopuniti javnu rasvjetu i to nas vese li. Od strane Hrvatskih cesta je proveden postupak javne nabave za izgradnju kružnog toka kod 'Ruke' u Velikoj Ve si, na natječaj su pristigle 4 ponude, u tijeku je pregled i ocjena ponuda, a ako će sve proći u redu, vjerujem da će na proljeće krenuti radovi na izgradnji i tog kružnog toka. Isto tako, čekaju se određene suglasnosti iz Ministarstva prometa kako bi bila puštena u promet druga faza spojne ceste Zabok - Krapina, dio nica od Svetog Križa Začre tja do Lepajaca i u pripremi odnosno izradi je tenderska dokumentacija za nastavak izgrdanje te ceste dalje pre ma Krapini. Zatim, kroz go dinu smo imali niz događa nja, Noć pračovjeka, Ljeto u

'Rekonstrukcija podzemne infrastrukture u naselju Šabac polako završava i to naselje će sada dobiti jedno novo, puno ljepše lice'

Krapini, prekrasne koncerte na Hušnjakovom, Tjedan kaj kavske kulture koji je i nagra đen ovih dana, a novim smo sadržajima oplemenili Prosi nac u Krapini i imamo puno novih ideja i za iduću godinu.

Krapina je i jedan od 22 grada koji će koristiti ITU mehanizam. Što se planira?

Gregurović: Da, značajno je da smo postali ITU grad. ove godine puno smo radili na prijavnicama za određe ne natječaje, završen je po stupak javne nabave, u tijeku je pregled i ocjena ponuda za dva velika klizišta u Crkvenoj ulici i Vidovcu vrijednosti 4,6 milijuna kuna. Pripremamo intenzivno i druge prijavni

ce na natječaje, no što se tiče ITU Grada, formirano je ITU područje gdje su osim Gra da Krapine i susjedne općine. Uskoro će biti otvoren poziv ni natječaj za ITU gradove, indikativna alokacija je 13,5 milijuna kuna i vjerujemo da ćemo to iskoristiti na naj bolji mogući način, za nove sadržaje sadržaje i projekte na području grada. Sljedeću godinu smo puno sredstava stavili na projektiranje upra vo zbog ITU mehanizma ka ko bi imali pripremljenu pro jektnu dokumentaciju, poput središnjeg gradskog parka za uređenje, daljnje projektira

nje Športsko - rekreacijskog centra u Podgori i niz dru gih stvari.

Za kraj, Vaša poruka sugrađanima povodom Dana grada?

Gregurović: Svim Krapinča kama i Krapinčanima želim čestitati Dan grada. Neka ovo adventsko vrijeme unese to plinu u naša srca, kako pre ma obiteljima, tako i u ljuba vi prema našem gradu, jer svi mi živimo u gradu kojeg vo limo i svi želimo dati maksi malan doprinos da nam on bude što bolji i ljepši.

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine

Božićnice za zlatarbistričke umirovljenike

Zahtjevi se podnose do 16. prosinca

ZLATAR BISTRICA - Načelni ca općine Zlatar Bistrica donijela je Odluku o isplati prigodnog da ra (božićnice) umirovljenicima s područja Općine Zlatar Bistrica u 2022. godini. Božićnica se isplaćuje pod uvjetom da umirovljenici ima ju prijavljeno prebivalište na po dručju Općine Zlatar Bistrica, či ja ukupna mirovina (uključujući i inozemnu mirovinu) ne prelazi iznos od 2.600,00 kuna. Božićni ca se isplaćuje u novcu, u iznosu 200 kuna umirovljenicima s mi rovinom od 2.001 kuna do 2.600 kuna, te 200 kuna umirovljenici ma s mirovinom do 2.000,00 ku na koji pravo na isplatu božićnice nisu ostvarili preko Udruge umi rovljenika Zlatar Bistrica, za koju je Općina Zlatar Bistrica osigura la sredstva za dodjelu božićnice. Umirovljenicima koji primaju mi

rovinu s osnova mirovinskog sta ža u Republici Hrvatskoj i mirovin skog staža u inozemstvu odobrava se isplata sukladno članku 3. ove Odluke ako ukupni iznos obje mi rovine ne prelazi 2.600,00 kuna. Božićnica će se isplatiti tijekom prosinca 2022. godine na tekuće račune umirovljenika zaključno s 23. prosinca 2022. godine. Iznimno, umirovljenicima koji nemaju teku će račune božićnica će se isplatiti u gotovini putem općinske blagaj ne. Umirovljenici koji udovoljava ju uvjetima za ostvarivanje prava na isplatu božićnice, trebaju pod nijeti Jedinstvenom upravno odje lu Općine Zlatar Bistrica zahtjev za isplatu, uz koju prilažu presliku za dnjeg odreska mirovine, presliku važeće osobne iskaznice i presliku tekućeg računa Zahtjevi se podno se do 16. prosinca 2022. godine. (zl)

Općina Sveti Križ Začretje poziva umirovljenike da podnesu zahtjev za isplatu božićnica

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Opći na Sveti Križ Začretje objavila je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava umirovljeni ka na isplatu jednokratne pomo ći povodom nadolazećih blagda na, Božićnice umirovljenicima u 2022. godini. Božićnica se isplaćuje pod uvjetom da umirovljenici ima ju prijavljeno prebivalište na po dručju Općine Sveti Križ Začretje, da su korisnici invalidske, staro sne ili obiteljske mirovine, mirovi ne ostvarene sukladno odredbama Zakona o pravima hrvatskih brani telja iz Domovinskog rata i člano va njihovih obitelji i Zakona o pra vima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba te da im iznos mirovine ne prelazi 2.000,00 kuna. Božićnica

iznosi 150,00 kuna po umirovlje niku, a isplatit će se na tekući ra čun umirovljenika. Iznimno, umi rovljenicima koji nemaju tekuće račune božićnica će se isplatiti putem poštanske uputnice. Pod nositelj zahtjeva je dužan Zahtje vu priložiti presliku posljednjeg odreska mirovine ili bankovnog izvatka, presliku osobne iskazni ce i broj tekućeg računa. Zahtjevi za ostvarivanje prava podnose se u zgradi Općine Sveti Križ Začre tje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, u prostoriji udruge umirovljenika, u razdoblju od 05 - 20.12.2022. godi ne, ponedjeljkom, utorkom i srije dom u vremenu od 08:00 do 12:00 sati. Odluka načelnika, tekst cje lokupnog javnog poziva i obrazac zahtjeva dostupni su na stanica ma Općine Sveti Križ Začretje. (zl)

Održana 14. Večer obrtnika Udruženja obrtnika grada Zaboka

U protekle dvije godine Udruženje se orijentiralo na uređenje poslovnog prostora u Domu obrtnika

VELIKO TRGOVIŠĆE - U subo tu je u Velikom Trgovišću održana 14. Večer obrtnika Udruženja obrt nika grada Zaboka na kojoj su se okupili brojni članovi Udruženja i pozvani gosti. Večer je započela po zdravnim govorom predsjednika Udruženja Mire Čaržavca koji se osvrnuo na rad Udruženja u prote kle dvije godine u kojima se Udru ženje orijentiralo na uređenje po slovnog prostora u Domu obrtnika u Zaboku.

Poslovni prostor

- U suradnji s jedinicama lokalne uprave i donacijskim sredstvima Općine Veliko Trgovišće i Grada Zaboka krajem 2020. godine za počeli smo sa sanacijom poslov nog prostora u potkrovlju objek ta. Početkom 2021. godine saniran je prostor dvorane i hodnika u pot krovlju objekta, izvršene su radnje na sanaciji stropa, parketa, elektro instalacija, ugradnji novih rasvjet nih tijela, bojanje zidova, te izmje ni stolarije u svim poslovnim pro storima u vlasništvu Udruženja. Krajem godine nastavlja se sanaci ja sanitarnog čvora i prostora kan celarija u potkrovlju objekta ko ja je završena u 2022. godini. Ove godine vratili smo se u normalu, prisustvovali sportskim i huma nitarnim događanjima, realizirali edukacijsko putovanje za članove, pozivali članove na sajmove i edu kacije o uvođenju eura, informirali

o javnim pozivima, te proveli izbo re za tijela Udruženja u mandatu 2022. – 2026. – kažu u Udruženju.

Priznanja

Udruženje bilježi kontinuirani po rast broja članova. Trenutno u Ud ruženju je registrirano 386 obrta i 8 dobrovoljnih članova, 274 obrta s područja grada Zaboka i 112 obr ta s područja općine Veliko Trgo višće, što je 40 obrta više no 2019. godine. U svečanom dijelu večere dodijeljena su priznanja Obrtničke komore Krapinsko-zagorske župa nije prisutnim obrtnicima s dugo godišnjim radom u obrtništvu. Za dvadeset godina rada priznanje je primila Ljubica Tršinski, vlasnica obrta IGLA obrt za popravke i pre pravke odjeće iz Zaboka. Za dvade set pet godina rada priznanje su primili Jasmina Očić Gorički vla snica obrta Modni studio NINA IZ Zaboka, Darko Antolković vla snik obrta Vodolim "ANDA" iz Ve like Erpenje i Željko Poštek vlasnik obrta Automehaničarska radionica "BR&ŽE" iz Martinišća; Za tride set godina rada priznanje su pri mili Miro Čaržavec vlasnik obrta ČARŽAVEC obrt za završne rado ve, proizvodnju i trgovinu iz Du brovčana, Rudolf Ivetić vlasnik obrta "JEZERO-METAL" izrada predmeta od metala iz Jezera Kla nječkog i Vlado Vrček vlasnik obr ta Ugostiteljstvo i vinogradarstvo "LUG" iz Luga Zabočkog. Za tride

set i pet godina rada priznanje je uručeno Tomislavu Miheliću vla sniku obrta "ZABOK-MONTAŽA" instalacijsko-završni radovi iz Za boka. - Veliko zadovoljstvo nam je da je Hrvatska obrtnička komo ra usvojila prijedlog Udruženja obrtnika grada Zaboka, te Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odje ću iz Zaboka dodijelila Zahvalni cu za izniman doprinos u potica nju i unapređenju rada obrtničkih asocijacija. Zahvalnica je uruče na ravnateljici škole Božici Šarić. I na kraju u znak zahvalnosti za izniman doprinos i osobite zaslu ge u razvoju obrtništva i na una pređenju komorskog sustava pri znanje je primio Davor Pleško. Svečani skup svojim prisustvom uveličali su ispred Ureda župana Krapinsko-zagorske županije, So nja Mihovilić, pročelnica Uprav nog odjela za gospodarstvo, poljo privredu, turizam, promet i kom. infrastrukturu, Ivan Hanžek, gra donačelnik grada Zaboka, Robert Greblički, načelnik općine Veliko Trgovišće, Davor Pismarović i Ma rio Jakuš ispred Obrtničke komore Zagreb, Dragutin Ulama, potpred sjednik Obrtničke komore Kra pinsko-zagorske županije, Petar Vrančić, pročelnik Porezne upra ve, Područni ured Krapina, Tomi slav Kuna predstavnik Udruženja obrtnika grada Zagreba, te pred sjednici i predstavnici udruženja obrtnika naše županije. (zl)

Završena sanacija kolnika u Ulici Stjepana Radića

uz grupu Ma3x

Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme i dočekajte s nama Novu 2023. godinu s početkom u 19 sati uz piće dobrodošlice,odličnu hranu i šampanjac u ponoć.

ZLATAR BISTRI CA - Završili su ra dovi na sanaciji kolnika u Ulici Stje pana Radića. Rado ve je izvodio Čeha Elektro vl. Rena to Čehulić iz Zla tar Bistrice, a sve u okviru Ugovora o redovnom održa vanju na područ ju Općine Zlatar Bistrica. Ukupna vrijednost izvede nih radova iznosi 213.525 kuna. (zl)

Zbog loše vođene aglomeracije na glavnoj cesti u Loboru, mještani na rubu strpljenja

Načelnica Jembrih: Tko će i kada to sanirati i platiti devastiranu prometnicu?

LOBOR - Općina Lobor već se više od godinu dana bori s problemima u zoni izvođenja radova na Aglomeraciji Zabok - Zlatar koja je jedan od strateških projekata šireg zagorskog područja. Naime, radovi čiji je nositelj Zagorski vodovod, a koji su započeli 17. lipnja 2021. godine na županijskoj cesti ŽC2128 koja je stanovnicima Lobora poveznica sa susjednim općinama, gradovima i ostalim dijelovima županije, puni su nepravilnosti. Cesta je u potpunosti devastirana, oštećene su općinske nerazvrstane ceste, nogostupi, rubnjaci, bankine i betonski opločnici, kažu u Općini Lobor. Nezadovoljstvo mještana

Svoje nezadovoljstvo ne skrivaju ni mještani ni načelnica Ljubica Jembrih čije je prvotno veselje zbog početka radova ubrzo preraslo u zabrinutost. - Tijekom provedbe projekta od 2020. i početka 2021. godine, cijelo smo vrijeme ukazivali na nepravilnosti u njegovom provođenju. Nažalost, nismo imali dobru podršku i komunikaciju od strane nositelja projekta, Zagorskog vodovoda. Na to sam ukazala i na Županijskoj skupštini na kojoj je bio i direktor Zagorskog vodovoda. Usmeno je obećavano da će se to riješiti i da će to biti pravovremeno izvršeno u skladu s pravilima struke – kazala je Jembrih dodavši kako su trenutno u fazi asfaltiranja rovova, odnosno asfaltnih krakova prometnica. Općina Lobor raspolaže fotografijama stanjem na cestama uoči početka radova, kao i one vezane uz tijek radova, a loša provedba ostavit će

'Ni jednog radnika niti firme na tim radovima trenutno nema, iako oni nama u dopisu tvrde da rade na toj sanaciji. To nije točno'

posljedice na kvalitetu izvođenja cijelog projekta i na sve obuhvaćene prometnice, smatra načelnica.Nakon provedbe aglomeracije, naša je županijska cesta sada toliko devastirana da se ne možemo pomiriti s činjenicom da se sanira samo jedan krak županijske ceste jer drugi krak te iste ceste je sada u toliko lošem stanju da jednostavno takav ne može ostati – ističe načelnica.

Pisani trag ne dobivaju Nakon dopisa upućenom ŽUC-u da se izvede frezanje pune širine kolnika na 4 cm debljine te da se asfaltira u punoj dužini, stigao je odgovor kako to nije moguće odraditi u punom profilu ceste na lokaciji Lobor, uz napomenu da naručitelj, odnosno Zagorski vodovod, predviđa sanaciju širine jednog voznog traka na kojem je izveden rov. Ukazujući na brojne probleme u komunikaciji, načelnica ističe kako imaju strpljenja i razumijevanja zbog raskopane prometnice, no na rasplet ovog problema ne gleda s optimizmom, s obzirom da su odgovori koje uspije dobiti obično usmeni. Ono što žele je pisani trag koji ne dobivaju, a s time se u Općini Lobor ne žele pomiriti. Govoreći o sanaciji rubnjaka, bankina i nogostupa, načelnica ističe kako se to pokušavalo obaviti tijekom lipnja i srpnja, no to tako stoji i dan danas. - Ni jednog radnika niti firme na tim radovima trenutno nema, iako oni nama u dopisu tvrde da rade na toj sanaciji. To nije točno – tvrdi Jembrih. Načelnicu, kao i mještane, zanimaju konkretni odgovori na pitanja tko će i kada oba-

viti sanaciju i tko će to financirati. Na ponovno upućen zahtjev 30. studenog odgovora također nije bilo. Jembrih naglašava kako je ovo strateški projekt koji se mora realizirati i privesti kraju jer u protivnom će se lokalne samouprave naći u velikom problemu. Naime, to bi moglo utjecati na općinske proračune, s obzirom na njihov udio u Zagorskom vodovodu koji je nositelj projekta. Nadalje, unatoč svakodnevnim upitima i zamolbama upućenim izvođačima radova da prometnicu označe prometnim znakovima, to dosad nije učinjeno i prometnica nije označena na adekvatan način. U funkciji je samo je-

dan semafor u jednom smjeru, a budući da mještani nisu na vrijeme i dobro obaviješteni da nailaze na neki prekop ili radove, dolazi do šteta i kvarova na njihovim vozilima.

Terminski plan

- Mi kao Općina nemamo nekakav terminski plan jer nismo niti dionik u tom projektu, osim što se radovi izvode na području Općine Lobor. Izvedba radova je po cijeloj dužini kolektora kroz općinu Lobor, tako da je jedan bager na početku, drugi u sredini, treći malo niže i jednostavno ljudi ponekad nisu u nemogućnosti to pratiti, a nisu obaviješteni prometnim znakovima – rekla je Jembrih. Općina Lobor ima izvorni proračun do 5 milijuna kuna i brine o 90 km nerazvrstanih cesta. Općinske ceste koje su uključene u aglomeraciju doslovce su razrovane već godinu i pol. - Izvođač radova svo to vrijeme nije brinuo o njihovom održavanju, a do današnjeg dana nisu, nažalost, ni završili sve priključke. I na te propuste upozoravam cijelu

godinu, a iznijela sam ih i na Skupštini Krapinsko-zagorske županije – podsjetila je Jembrih te dodala da je Općina, unatoč skromnom proračunu, spremna u nekim se dijelovima uključiti u sanaciju općinski cesta, ali i o tome već godinu dana čekaju pisani trag. Načelnica napominje kako je županijska cesta njihova glavna poveznica te je, kao i ostali mještani, zabrinuta jer im takva situacija otežava svakodnevni život. - Cesta mora biti sanirana! O tome tko će ju sanirati, ŽUC iz svog proračuna ili Zagorski vodovod iz projekta, trebaju nas pismeno obavijestiti. Moraju se popraviti i rubnjaci. Doista ne znam na koji način i kada će to obaviti i na ovom prometnom kraku gdje su sada počeli s asfaltiranjem, a oštećene rubnike nisu zamijenili. Naši mještani su s pravom zabrinuti, ali i na rubu strpljenja. Mi tu svakodnevno živimo i nastavit ćemo živjeti i dalje, ali ćemo se i boriti za naše pravo da živimo prema standardima koje svi zajedno zaslužujemo – poručila je načelnica Jembrih. (zl)

MRLJE NAMA NISU PROBLEM

JEDNOSTAVNO IH UKLANJAMO

Deke, popluni, košulje, krpe, radna odijela, zavjese ili tepisi, nama je svejedno, jer svakoj krpici posvećujemo posebnu pažnju i trudimo se da bude savršeno čista. Olakšajte si život od ribanja i peglanja i posjetite najmoderniji vešeraj u Zagorju.

VEŠERAJ VENDI

Outlet centar Roses, Sveti Križ Začretje praona@vendi.hr / veseraj.vendi.hr / Vendi vešeraj

'U ovoj godini odobren je 31 milijun kuna za projekte na području općine'

Čestitam predsjedniku Vijeća, vijećnicima i načelniku što su pronašli zajednički jezik da bi imali sve ove uspješne projekte, rekao je državni tajnik Zdravko Tušek

Sabina Pušec BEDEKOVČINA

Općina Bedekovčina u subotu je svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavila svoj dan i blagdan Župe sv. Barbare. Predsjednik Općinskog vijeća Mar ko Ocvirek svim je mještanima če stitao Dan općine i župe. – Ovo je bila naporna i izazovna godina, no mislim da smo je super odradili i da ćemo u idućoj godini biti još bolji i ostvariti još bolje rezultate. U tom sam uvjeren jer već sljedeće godi ne, Bedekovčina će biti jedno veli ko gradilište. Danas Općina Bede kovčina prednjači u najjeftinijiem vrtiću u Zagorju, a isto tako, sub vencionira sa stipendijama svakog redovnog studenta – napomenuo je Ocvirek.

'Dom najboljih manifestacija'

Načelnik Općine Bedekovčina Dar ko Ban istaknuo je da su temeljne smjernice rada Općine briga o dje ci i mladima, obrazovanje, socijalna osjetljivost, poticanje razvoja podu zetništva i turističkih potencijala. - Također, jedan od stupa uspje ha je i njegovanje tradicijskih obi čaja i vrijednosti, a rad i aktivnosti naših udruga nesporan je segment uspjeha i razvoja. Iza nas je mno go napornog rada na koji smo izni mno ponosni. U ovoj godini odo breno je, uključujući i projekt DVD – a Bedekovčina, 31 milijun kuna bespovratnih sredstava za projek te na području općine Bedekovči

Župan: Ako

postoji projekt do kojeg nam je natprosječno stalo, to je upravo projekt za Bajere, jer ovdje imamo sve uvjete da iz Bajera napravimo zelenu oazu u Zagorju

Dobitnici općinskih priznanja

Na svečanoj sjednici dodijeljena su javna priznanja. Nagradu za život no djelo dobiva dr. Ljiljana Juriša Korpar. Priznanje i Nagradu Općine priimila je Štefanija Kocman, članica KUD-a Bedekovčina za doprinos kvaliteti izvođenja izvornih, popularnih i klasičnih pjesama. Nagrada Općine dodjeljena je Stjepanu Hrvoju iz Poznanovca za dugogodišnji rad i zalaganje kojim doprinosi Udruženju obrtnika i Općini Bedekov čina, Dragutinu Pozaiću za 100 puta darovanu, Milanu Francu za izni man doprinos radu Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina te DVD-u Bedekovčina povodom 110. obljetnice uspješ nog rada i djelovanja. Zahvalnice su primili DVD Brestovec Orehovič ki, SŠ Bedekovčina, Jasenka Hranić i Anamarija Kic.

na. Ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi oko 46 milijuna kuna. Još jednom od srca zahvalju jem svima akterima na suradnji i doprinosu uspješnom razvoju na še općine, zahvaljujem županu Želj ku Kolaru i Krapinsko – zagorskoj županiji, Zagorskoj razvojnoj agen ciji, a posebnu zahvalu upućujem svojim suradnicima, djelatnicima Jedinstvenog upravnog odjela Op ćine na predanom radu i pripremi i provedbi projekata – rekao je na čelnik Ban, poželjevši svim gostima blagoslovljen Božić i uspješnu novu godinu, svim mještankama i mje štanima čestitam Dan općine i Žu pe sv. Barbare, a svim Barbarama i Baricama sretan imendan. Mla denka Mikulec Šimunec, načelnica Mača, uputila je čestitke u ime na čelnika i gradonačelnika, istaknuvši da je Bedekovčina jedno od mjesta

koje je dom najboljih zagorskih ma nifestacija i akcija. - Čestitam što ste toliko dobro organizirani i pre dani. Želim da tako dalje nastavite – rekla je Mikulec Šimunec. Projektiranje Područne škole u Poznanovcu Župan Željko Kolar također je upu tio čestitke povodom Dana općine i župe, kao i svim nagrađenima.Čovjek je uvijek ključ uspjeha. Po jedinci koji rade korak više i više se daju za samu zajednicu zapravo određuju smjer i ukupan razvoj te lokalne zajendice. U Bedekovčini se vidi sinergija između Općine, udru ga i pojedinaca. Imate načelnika ko ji ima natprosječnu energiju, korek tan je i uporan. Čestitka svima koji su sudjelovali u provedbi projeka ta, nadam se da smo i mi kao Župa nija dali svoj mali obol projektima

koji se provode i koji će se provo diti idućih godina – rekao je Kolar te dodao da su osigurana sredstva za projektiranje Područne škole u Poznanovcu iduće godine. - Oče kujemo do kraja rujna građevin sku dozvolu i da krenemo u grad nju. Općina ima sjajan projekt za Bajere, sve što je EU predvidjela u novoj financijskoj omotnici, digital no i zeleno. I ako postoji projekt do kojeg nam je natprosječno stalo, to je upravo taj projekt, jer ovdje ima mo sve uvjete da iz Bajera napravi mo zelenu oazu u Zagorju. Uvjeren sam da ćemo kroz sljedeće razdo blje i financijske instrumente ko ji su nam na raspolaganju, taj pro jekt svi zajedno, uz podršku Vlade RH i resornih ministarstava, uspje ti napraviti – rekao je župan. Iza slanik predsjednika RH i saborski

zastupnik Siniša Hajdaš Dončić uz čestitke istaknuo je da 'ne možemo samo sve gledati kroz ciglu, beton, asfalt i lopatu, nego i kroz ljude'.Treba prije svega ulagati u ljude. Zajednica nisu političke stranke, nego stanovnici općine, ako uspi jeti iz njih izvući ono najbolje, bit će dobro – rekao je Hajdaš Dončić. Državnik tajnik u Ministarstvu po ljoprivrede i izaslanik predsjednika Vlade Zdravko Tušek istaknuo je da se pokazuje da je sinergija svih poli tičkih opcija, uvažavanje, razgovor, jedino što garantira uspjeh. - Če stitam predsjedniku Vijeća, vijeć nicima i načelniku što su pronašli zajednički jezik da bi imali sve ove uspješne projekte. Vlada kroz na tječaje odgovara na potrebe zajed nice i to koristimo i ovdje u Bede kovčini – rekao je Tušek.

Općina Bedekovčina svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavila je svoj Dan i Dan župe sv. Barbare

Novi kontejneri za odlaganje otpada

KRALJEVEC NA SUTLI - Iz

Kraljevca na Sutli stiže nam vi jest o nabavci šest novih kon tejnera za odlaganje otpada smještenih na oba kraljevečka groblja sa svrhom boljeg raz vrstavanja otpada prema vrsti: plastika, biootpad i ostali otpad. Za prostor dvorišta matične i područne osnovne škole na bavljeno je šest kanti za otpad u obliku životinja, koji bi treba li najmlađe mještane dodatno motivirati na savjesno odlaga nje otpada. Ukupna vrijednost investicije iznosi 65.000,00 ku na, od kojih je 80 % sufinanci rano od Fonda za zaštitu okoliša. – Briga za okoliš i razumno gospodarenje otpadom područ je je kojem Općina Kraljevec na Sutli pristupa vrlo ozbiljno.

Ovaj projekt još je jedan ma li, ali važan korak u nastojanji ma da naš Kraljevec bude sva kim danom sve ljepši – ukratko je komentirala načelnica Opći ne Blanka Stipčić Berić. (Davor Žažar)

Darko Šlogar novi je generalni direktor Vatropacka u Hrvatskoj

HUM NA SUTLI - Vetropack gru pa, jedan od vodećih proizvođača staklene ambalaže u Europi, ime novala je Darka Šlogara novim ge neralnim direktorom proizvod ne lokacije u Hrvatskoj, a poziciju preuzima 1. siječnja 2023. Time na sljeđuje Tihomira Premužaka, koji je u kolovozu neočekivano premi nuo, nakon čega je Šlogar privre meno preuzeo vođenje Vetropack Straže d.d. Također, tvrtka se use lila u nove urede u Zagrebu, oba vještavaju iz tvrtke. Darko Šlogar ima više od tri desetljeća iskustva u proizvodnji stakla. Otac dvoje djece, rođen 1963. godine, studirao je na Fakultetu strojarstva i bro dogradnje u Zagrebu. Po završetku studija, 1988. godine zaposlio se u Tvornici stakla Straža – današnjoj Vetropack Straži d.d., i to kao teh nolog za unapređenje proizvodnje. Jedan od glavnih projekata za koje je bio zadužen u proizvodnji bilo je osnivanje odjela konstrukcije ala ta. Početkom 1990-ih godina prela zi u prodaju, a godine 2001. posta je direktor marketinga i prodaje. Tijekom svoje karijere novi gene ralni direktor angažirao se na ra znim područjima te je primjerice radio u srednjoj školi za obrazo vanje staklarskih kadrova u Rogaš

koj Slatini kao predavač predme ta informatika i tehničko crtanje. Jedno je vrijeme i honorarno ob našao funkciju načelnika Općine Hum na Sutli. Šlogar želi nastavi ti priču o uspjehu Vetropack Straže d.d. pri čemu se pouzdaje u lo kalne zaposlenike, kao i u snagu Vetropack grupe vezanu uz kva litetu proizvoda i održivost. "Po nosan sam što već toliko dugo ra dim za ovu kompaniju usmjerenu prema budućnosti, koja je ujedno

i važan poslodavac u regiji. Obli kovanje budućnosti tvornice koja još uvijek raste izazovan je zada tak i doista mu se veselim", kaže Šlogar. Vetropack Straža d.d. tre nutno se useljava u nove urede u hrvatskom glavnom gradu. - S po slovnim prostorom u Zagrebu želi mo rasteretiti prostor u tvornici u Humu na Sutli. To pokazuje da na ša tvornica ide u dobrom smjeru i s puno optimizma gledam prema budućnosti - zaključuje Šlogar. (zl)

VELIKA ČAST Zlatar je konkurirao u kategoriji Smart City među malim gradovima, Krapina u kategoriji gospodarstvo među velikim gradovima, a Klanjec u kategoriji kvaliteta života među malim gradovima

Zlatar, Krapina i Klanjec

kategorijima

Potpisani ugovori sa stipendistima u Maču

MAČE – U Maču su potpisani ugovori sa stipendistima. Općin sko vijeće Mača ove je godine po većalo broj stipendija te je nakon provedenog natječaja i bodova nja, odobreno sedam stipendija učenicima srednjih škola i osam stipendija studentima. Učenič ke stipendije isplaćuju se za raz doblje od 1. rujna do 30. lipnja i iznose 200 kuna mjesečno. Stu

dentske stipendije su 500 kuna i isplaćuju se tijekom deset mje seci, od 1. listopada do 31. srpnja. Općinska načelnica Mladenka Mikulec Šimunec je nakon pot pisivanja ugovora čestitala mla dim ljudima na odabiru zanima nja i na osvojenoj stipendiji te im poželjela uspješno školovanje, a nakon usvajanja novih znanja, povratak i ostanak u Maču. (zl)

ZLATAR/KRAPINA/KLANJEC - I ove godine u okviru nagra de Smart City birale su se hrvat ske sredine s najboljim rezultati ma u primjeni pametnih rješenja u organiziranju rada gradske upra ve, pružanju komunalnih usluga, održavanju infrastrukture i ušte dama u potrošnji energije. Partner Hanza Mediji i Gradonačelniku.hr u organizaciji izbora Smart City je agencija Apsolon koja je izradi la metodologiju izbora. Grad Zla tar ušao je ponovno u izbor me đu pet najboljih malih gradova u kategoriji Smart City, a završnicu su u toj kategoriji izborili još Krk, Hvar, Korčula i Donji Miholjac, da bi na kraju pobjeda pripala Krku. Grad Zlatar konkurirao je, među ostalim, brojem punionica za elek trična vozila i udjelom energetski učinkovite rasvjete u javnim ra svjetnim tijelima od 80%; stopom odvojeno sakupljenog otpada od 23,8% te dostignutim indeksom digitalne spreme gradske upra ve od 27%. Rangiranje za nagrade "Smart City" uslijedilo je nakon analize gradova prema tridesetak

kriterija podijeljenih u šest katego rija. Riječ je o digitalnoj spremno sti, strateškom usmjerenju grada kao pametnog, pametnom gospo darstvu, pametnom društvu, pa

metnom prometu i infrastrukturi te pametnom okolišu. U finale ovo godišnjeg izbora za Najbolji grad u kategoriji gospodarstvo uspjeli su se plasirati Samobor, Koprivnica, Krapina, Pula i Varaždin (u katego riji veliki gradovi), a pobjeda je pri pala Samoboru. Kad je kvaliteta ži vota u pitanju, u finale su se po prvi put ove godine plasirali Biograd na moru i Klanjec, a nakon prošlogo dišnje pauze, tu su ponovo i Hvar i Novalja. Titulu najboljeg u ovome izboru ponijelo je 12 gradova čijim su predstavnicima priznanja dodi jeljena na svečanosti u Opatiji. (sp)

Darko Šlogar

Moderno uređen Supercentar prostire se na više od 450 kvadratnih metara prodajnog prostora i pruža široku ponudu proizvoda

HUM NA SUTLI - Trgocen tar d.o.o. iz Zaboka u subo tu je kupcima otvorio vra ta novog prodajnog centra u Humu na Sutli. Moder no uređen Supercentar pro stire se na više od 450 kva dratnih metara prodajnog prostora i pruža široku po nudu prehrambenih i ne prehrambenih proizvoda, iz koje se može izdvojiti ponu da kvalitetnog svježeg mesa s farmi lokalnih proizvođa ča, proizodi iz vlastite pre rade mesa, gastro ponuda, velik izbor pekarskih proi zvoda, svježeg voća i povrća te prigodnih božićnih i no vogodišnjih poklona. Rad no vrijeme Supercentra je od ponedjeljka do subote od 6.30 do 20 sati te nedjeljom i praznicima od 7 do 13 sa ti. Uz Supercentar je otvo ren i Agrocentar na preko 90 kvadratnih metara pro dajnog prostoras ponudom proizvoda za poljoprivredu, vrt i dom. U Agrocentru čla novi vinarskih udrugaostva ruju popust. Radno vrijeme Agrocentra je od ponedjelj ka do petak od 8 do 16 sati te subotom od 8 do 13 sati.

U skladu s Trgocenrtovom politikom podrške lokalnoj zajednici, prigodom otvo renja Trgocentar je donirao 10.000 kuna Dječjem vrtiću Balončica.

Više od 5000 artikala svakodnevne potrošnje

Direktor Trgocentra Darko Bratković zahvalio je svima koji su doprinijeli otvorenju još jednog Trgocentrovog tr

govačkog centra. - Prvenstvo hvala arhitektima na čelu sa Stjepanom Hršakom, pred stavnicima tvrtke Ferostil mont kao glavnog izvođača te njihovim kooperantima, djelatnicima županijskih i gradskih službi koji su svo jim radom i savjetima uveli ke doprinijeli kvalitntnoj re alizaciji ovog projekta. Hvala voditelju maloprodaje Bran ku Benkotiću te svim djelat nicima Trgocentra bez čijeg rada i entuzijazma ovaj Tr gocentar zasigurno ne bi da nas stajao ovdje – rekao je Bratković. Direktor je dodao da je ovaj trgovački centar zamišljen kao moderna arhi tektonska građevina i izgra đen po svim suvremenim standardima te će kao takav zasigurno biti na veliku ko rist žiteljima Huma na Sutli i okolnih mjesta još dugi niz godina. - U njemu ćemo se truditi ponuditi svojim kup cima što je više moguće kroz više od 5000 artikala svakod

Svečano otvoren Trgocentrov Supercentar i Agrocentar

nevne potrošnje, dostupna će im biti i ponuda agropro grama i željezare. Naravno, kao i do sada, svakodnevno ćemo se truditi asortiman nadopunjavati željama i po trebama naših kupaca. Uvje ren sam da će ovaj trgovač ki centar biti prihvaćen kao mjesto gdje uz ponudu na ši kupci dobivaju vrhunsku uslugu jer je naša želja kroz poslovanje upravo takva, da krajnji kupac u konačnici uvijek bude zadovoljan svo jim kupovinom – rekao je Bratković.

Prava konkurencija

Načelnik Općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša rekao je da je ova priča započela prije 8 godina. - Imali smo dobru posjećenost u našoj općin skoj zgradi gdje je bio dio Tr gocentra do sada, odnosno poljoapoteka, i ovdje su bili usmjereni i ljudi iz susjed ne Slovenije. Ja se nadam da će to tako i dalje biti, a vjeru

Radno vrijeme Supercentra je od ponedjeljka do subote od 6.30 do 20 sati te nedjeljom i praznicima od 7 do 13 sati

jem da će ova ponuda široke potrošnje na svakodnevnoj osnovi zadovoljiti standar de Humčana i okolnih nasle lja u smislu asortimana ro ba i cijena i vjerujem da će

se ovdje ostvariti jedna pra va konkurencija na relaciji Konzuma na kojeg smo do sada svi navikli i sada Trgo centra te susjednih sloven skih trgovina. Ako budu do

bri uvjeti, a vjerujemo da budu, šanse su na strani Tr gocentra – rekao je Jutriša, te zahvalio i u ime Općine na poklon bonu koji je uručen Dječjem vrtiću. (sp)

LOBOR - Povodom obi lježavanja Međunarod nog dana osoba s in validitetom, u sklopu programa "Organizira ne dnevne aktivnosti za kvalitetno i sretno stare nje" kojeg provodi udru ga Kućna pomoć iz Lobo ra održano je predavanje na temu "Prijevara i kra đa na štetu osoba stari je životne dobi" i "Prava zaustavljanja i parkira nja na mjestima rezervi ranim za zaustavljanje i parkiranje osoba s inva liditetom", a u suradnji s Policijskom upravom

krapinsko-zagorskom. Policijski službenik za Željko Lež održao je predavanje i podijelje ni su letci PU krapin sko-zagorske i Županij skog vijeća za prevenciju u lokalnoj zajednici Kra pinsko-zagorske župani je, "Zaštitite se od krađa i prijevara u vlastitom do mu", sa savjetima i pre porukama o samo zaštit nom ponašanju, te letci "Nemojte ovo biti vi", o pravu parkiranja na mje stima rezerviranim za parkiranje osoba s inva liditetom. (zl)

Zvonko Jutriša i Darko Bratković

Bogata ponuda artikala

Trgocentar je donirao 10.000 kuna Dječjem vrtiću Balončica

Započela izgradnja pumptracka u Radoboju

RADOBOJ - Zahvaljujući prijavljenom projektu na natječaj Zaklade Hrvatska za djecu Društvu Naša djeca Radoboj odobreno je sufinaciranje izradnje Pumptracka u Radoboju. Projekt "Pumptrack Radoboj" prijavljen je u partnerstvu s Općinom Radoboja koja će većinskim dijelu financirati izgradnju Pumptracka.

Što je pumptrack

Općina Radoboj, kao Općina prijatelj djece punih 10 godina trudi se da djeca u Radoboju imaju raznovrsne i ponajprije inovativne sadržaje i aktivnosti, a kako bi i nadalje omogućavala zanimljive aktivnosti za djecu partner je s Društvom Naša djeca Radoboj u jedinstvenom projektu "Pumptrack Radoboj." Što je Pumptrack?

Pumptrack predstavlja poligon za bicikle na kojima djeca mogu voziti sa i bez pedaliranja, a radi se o neprekidnoj petlja ravnina i uzvisina po kojoj se može voziti. Oblik pumptracka omogućuje zabavnu,

Pumptrackovi su pogodni za sve veličine bicikala, skateboardova, koturaljki, skutera, invalidskih kolica i sl. Pumptrack poligon nalaziti će se u blizini Planinarskog doma u Radoboju, a radovi na izgradnji su započeli

ali i sigurnu sportsku aktivnost, na površini koja može biti manja od košarkaškog terena. Pumptrackovi su pogodni za sve veličine bicikala, skateboardova, koturaljki, skutera, invalidskih kolica i sl. Pumptrack poligon nalaziti će se u blizini Planinarskog doma u Radoboju, a radovi na izgradnji su započeli. Pumptrack biti će izgrađen od prirodnih materijali u skladu s održivim razvojem, očuvanjem okoliša i krajobraza te standardima ekološki osviještene zajednice koja je također vezana uz Naturu 2000.

Posebno za one između 5 i 14 godina

Pumptrack je namijenjen djeci i mladima od navršenih 2 godine, a mogu se na pumptracku voziti i korisnici starije životne dobi i tehničke spremnosti. Posebno će impresionirati djecu u dobi između 5 i 14 godina jer zadovoljava sve njihove potrebe za mobilno-

šću. Pumptrack omogućuje brzo stjecanje vještina kretanja kroz različite sportske opreme, nudeći gotovo neograničene mogućnosti napredovanja. Budući da su pumptrack poligoni pogodni za tako širok krug korisnika i cijelu obitelj, oni nisu samo sportski objekt, već i postaju mjesto susreta lokalne zajednice. - Pumptrack kao nova sportska infrastruktura u Radoboju bit će ujedno i jedinstvena u ovom dijelu Hrvatskog zagorja, te također atraktivan i zabavan vid druženja i sportske zabave koji omogućuje djeci i mladima stjecanje i korištenje novih, modernih i urbanih sportskih disciplina. Tako će se izgradnjom Pumptracka zadovoljiti potrebe djece za raznovrsne sportske i izvanškolske aktivnosti i korištenje slobodnog vremena, a usto će se povećati njihova motorička sposobnosti i koordinacija pokreta u svrhu provođenja aktivnih i sretnih dječjih dana - kažu u Općini Radoboj. (zl)

Održane još dvije edukativne radionica u sklopu programa 'Dječja škola nogometa'

RADOBOJ - U Sportskoj dvorani u Radoboju održane su dvije edukativne radionice na teme: Poštivanje prema igračima, jednakost i timski duh i Kulturno i pošteno navijanje bez agresije. Edukativne radionice održane su u sklopu programa Dječje škole nogometa u organizaciji Nogometnog klupa Radoboj. Radionice je održao Gordan Poslončec, diplomirani kineziolog i učitelj tjelesne i zdravstvene kulture. Radionica je održana za osnovnoškolce, za uzrast od 11 do 14 godina. Putem edukativnih radionica istaknute su benefiti timskog duha koji povećava produktivnost i potiče osjećaj pripadnosti, te motivira tim da bude učinkovit i produktivan, a također gradi prijateljstvo, promiče empatiju i promišljenost. Također je učenicima na konkretnim primjerima pred-

stavljen Kodeks ponašanja u igri i u navijanju. Do sada su provedene sveukupno 3 edukativne radionice, od ukupno njih 5, tako da preostaju još dvije teme: Sport kao dio kulture i Etičke vrijednosti u sportu. Cilj samog programa Dječje škole nogometa je privući nove članove te proširiti svijest stanovnika Radoboja o zdravom načinu života od najranije dobi. Program sufinanciraju Ministarstvo turizma i sporta (80%) te Općina Radoboj (20%) koja je i partner u provedbi programa te pruža tehničku, infrastrukturnu i administrativnu potporu Nogometnom klubu Radoboj. - Ovim putem pozivamo svu djecu s područja Radoboja i okolice od 6 od 18 godina da se uključe u Dječju školu nogometa i postanu dio tima Nogometnog kluba "Radoboj" - kažu u Općini. (zl)

Projekt "Pumptrack Radoboj" prijavljen je u partnerstvu s Općinom Radoboja koja će većinskim dijelu financirati izgradnju Pumptracka

'Želja nam je da svako dijete u odabranim vrtićima barem na tren obradujemo'

HRVATSKO ZAGORJE – Autoškola Best Zabok, potaknuta blagdanskim ugođajem, odlučila je donirati djeci u vrtićima zdrav poklon. Radi se o hrvatskim mandarinama, a svako dijete u odabranim vrtićima dobit će po jednu vrećicu mandarina kao mali znak pažnje povodom Sv. Nikole. Ukupno će biti donirano 1000 kg mandarina te su u ovu hvale vrijednu akciju uključeni Dječji vrtić Cvrkutić, Oroslavje, Dječji Vrtić Maslačak, Krapinske Toplice, Dječji vrtić Rožica, Veliko Trgovišće, Dječji vrtić Sveti Križ Začretje te Dječji vrtić Zipkica, Zabok. - Djeci želi-

mo ovom donacijom pristupiti vrlo iskreno i sa srcem te ih obradovati ovom gestom, a opet, kroz današnje užurbano vrijeme, često mislimo na naše najmilije i što im pokloniti, iz tog razloga smo svakom djetetu uručili vrećicu mandarina, a time i pokazali da smo svojim radom društveno osjetljivi. Zašto mandarina? Djeca ih vrlo lako mogu konzumirati, staviti u džep, stanu u svaku torbu ili ručicu, a nadasve što su i zdrav obrok, a za uzvrat, kada dobiješ iskreni

Hvalevrijedna humanitarna akcija loborske Udruge

Sveta Ana nastavlja se i ove godine

LOBOR - Hvalevrijedna humanitarna akcija loborske Udruge Sveta Ana nastavlja se i ove godine. Riječ je o "Božićnoj vili" koju Udruga provodi već petu godinu, a nakon četiri izuzetno uspješne u kojima su ljudi velikog srca osigurali darove za potrebite učenike osnovnih škola, potaknuta izuzetno velikim odazivom, loborska će Udruga Sveta Ana u ovogodišnjoj akciji darovati čak 182 djece iz socijalno ugroženih obitelji.

Čak 9 osnovnih škola

Uz korisnike Udruge, ove godine u akciju su uključeni učenici iz čak devet zagorskih osnovnih škola, i to iz loborske OŠ Franje Horvata Kiša, OŠ Ante Kovačića Zlatar, OŠ Mače, OŠ Zlatar Bistrica, OŠ Ljudevit Gaj Mihovljan, OŠ Konjščina, OŠ Budinščina, OŠ Bedekovčina te OŠ Marija Bistrica. - Iako smo svjesni teških vremena u ko-

osmjeh djeteta, nema većeg i ljepšeg osjećaja. Darivanje je uzajamni proces davanja i primanja - kazala je direktorica Autoškole Best, Zabok, Petra Kolarić Kvež. Ovoj hvalevrijednoj akciji u Dječjem vrtiću Cvrkutić Oroslavje, osobno se pridružio gradonačelnik grada Oroslavja Viktor Šimunić, i time podržao ovu gestu Autoškole Best. – Djeca su nas u blagdanskom duhu dočekala i u Dječjem vrtiću Zipkica u Zaboku. Proveselili smo se s nji-

ma, zapjevali, podružili, zasvirali gdje amo im uručili osobno i darove, vrećicu mandarina kao zdrav obrok, a u susret Sv. Nikoli – kažu u Autoškoli Best. Posebno emotivan i nadasve nadahnut posjet je bio Dječjem vrtiću Sveti Križ Začretje, kažu. - Svelikim veseljem i radošću zajedno smo zapjevali blagdanske pjesme, a ravnateljica Martina Jakuš zasvirala je klavir što je dalo posebnu notu ovom dolasku. Svojim prisustvovanjem je ovaj posjet

također oplemenila i pročelnica Svetog Križa Začretje Maja Jerneić Piljek te nas srdačno sve dočekala i pomogla u raspakiravanju i dijeljenju mandarina. Svima skupa bi zahvalili još jednom na srdačnom dočeku, što su nas svojom ljubaznim pristupom primili u svoje dječje vrtiće te se nadamo da se vidimo i dogodine – kažu donatori. -

Kada su djeca u pitanju, ovakvim pristupom prema našim najmlađima, željeli smo pokazati kako su važan dio

našeg društva. Svi mi imamo želje, a naša želja jest da svako dijete u odabranim vrtićima ovom donacijom barem na tren obradujemo i pokažemo da su ove mandarine od srca poklonjen dar – rekao je vlasnik i direktor Autoškole Best Stjepan Kolarić. Ovim putem također svim sugrađanima želimo ugodne i blagoslovljene nadolazeće blagdane, a najmlađima želimo sretno djetinjstvo, puno sreće i zadovoljstva, poručuje Autoškola Best. (zl)

Budite i vi "Božićna vila" i uljepšajte blagdane najmlađima

jima živimo, uz izrazito velik interes građana za uključivanje u akciju prethodnih godina, ali i neizmjernu sreću na licima naše djece odlučili smo i ove godine zajedno sa svim ljudima velikog srca biti ti koji će izmamiti osmijeh na nečije lice. Želja nam je barem nakratko razveseliti naše najmlađe. Svi ćemo se mi veseliti poklonima, otvaranju, radovati se uz kolače i obilje na blagdanskom stolu, ali ima onih koji nažalost nisu u mogućnosti provesti blagdane tako, niti pružiti svojim najmanjim članovima obitelji veselje otvaranja darova – poručila je Mateja Posarić, predsjednica Udruge Sveta Ana.

Darovi

Kako bi građani postali "Božićna vila" sve što je potrebno je odabrati redni broj djeteta kojem će uljepšati nadolazeće blagdane. Budući da su prijašnjih godina pokloni dolazili iz cijele Krapinsko-zagorske županije,

Rok za predaju poklona je 20. prosinca

susjednih županija, ali i iz inozemstva, organizatori ove hvalevrijedne božićne akcije vjeruju da će i ove godine odaziv biti dovoljno velik ka-

ko bi svako dijete dobilo svoj dar.Djecu možete darivati slatkišima, igračkama, odjećom, školskim priborom... Na ljudima je da odluče što

žele pokloniti – pojasnila je Posarić. Načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih pozvala je sve mještane velikog srca da postanu "Božićna vila" i najpotrebitijim mališanima uljepšaju blagdane. - Drago mi je da je naša Udruga Sveta Ana koja na području naše Općine provodi brojne hvalevrijedne projekte i ove godine nastavila s ovom prekrasnom akcijom. Upravo u ova predblagdanska vremena, pomoć drugima, posebno najpotrebitijima važnija je no ikad, a činjenica da ćete s malim znakom pažnje jednom učeniku izmamiti osmijeh na lice najbolja je moguća motivacija za biti "Božićna vila" - rekla je načelnica Jembrih. Rok za predaju poklona je 20. prosinca, a oni će djeci biti uručeni zadnjeg dana nastave. Iz Udruge mole sve zainteresirane da se za odabir rednog broja djeteta i dogovor oko preuzimanja poklona jave u inbox Facebook stranice Udruge Sveta Ana. (zl)

Dječji

PROSINAC U KRAPINI Održan jubilarni 20. medeni sejem i zapaljena druga adventska svijeća

Prvo prosinačko subotnje jutro u Krapini u znaku meda i mednih delicija

sejem imao je i humanitarnu notu, jer prihod od prodaje svih proizvoda ide u humanitarne svrhe

KRAPINA - Ususret proslavi Da na Grada Krapine i u sklopu pro grama Prosinca u Krapini ove je subote u jutarnjim satima na sre dišnjem gradskom Trgu Ljudevita Gaja upriličen jubilarni 20. mede ni sejem. Posjetitelji su osim me da i mednih specijaliteta mogli mogli uživati i u gljivarskom ko tliću Gljivarskog društva "Krasni ca" i ukusnom gulašu kojeg su pri premali vrijedni članovi Lovačkog društva Krapina.

27 izlagača

Uz brojne udruge i 27 izlagača sva ki je mogao pronaći nešto za se be. Bilo je tu drvenih suvenira i prigodnih božićnih ukrasa, jasli ca i vjenčića, igračaka, licitara i tradicijskih suvenira uz široku paletu domaćih kolača, namaza, pekmeza, zimnica, sokova, doma ćih rakija i likera, namaza, bučina ulja... Sajam je tradicionalno obi šao i slavljenički raspoložen gra donačelnik Zoran Gregurović koji smatra kako je Medeni sejem ma nifestacija koja se ne smije zaobi ći. - Uistinu je prekrasno što ima mo tako puno događanja u gradu.

Na Medenom sejmu imamo puno izlagača, ali i posjetitelja. Uključi li su se naši, ali i drugi OPG-ovi,

kao i brojne udruge koje ovdje pri premaju kotlić za sve posjetitelje. Veliko mi je zadovoljstvo i zahva ljujem svim organizatorima, a po sebno Ministarstvu poljoprivrede što je prepoznalo i financijski po držalo ovu manifestaciju tako da za sljedeću godinu možemo plani rati Sejem na još većoj razini – re kao je Gregurović poželjevši svi ma dobru zabavu kakva i dolikuje Krapini uoči Dana Grada i Župe. Odred izviđača Hrvatsko zagorje Krapina već tradicionalno organi zira program Krapini za rođendan

Kod glazbenog paviljona u Parku Matice hrvatske zapaljena je 2. adventska svijeća uz prigodan glazbeni program u u kojem su nastupili Dječji vrtić Gustav Krklec Krapina, zbor mladih Župe Sv. Nikole biskupa "Gaudium Domini", Zbor Udruge umirovljenika Krapina "Gajev spomenek" KUD Krapina te CURE IZ CENTRA

gdje se svake godine okupi mnoš tvo izviđača, a gradonačelnik sma tra kako će ovogodišnji nadmaši ti sva očekivanja s obzirom da je u Krapinu stiglo više od 400 izvi đača iz cijele Hrvatske. Humanitarna nota

Mladen Fruk iz Ministarstva po ljoprivrede ističe kako dugi niz godina Ministarstvo financira ovakve manifestacije i udruge. -Kroz Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike donesen 28. listopada ove godine za sektor pčelarstva predviđeno 10 miliju na eura, što će se financirati kroz različite vidove intervencija kao što su promocija na stranim tr žištima, zaštita od bolesti pčela i samih košnica. Na taj način že limo propagirati važnost meda i pčelarstva u Republici Hrvatskoj i možemo reći da je utjecajem in tervencija i programa ruralnog ra zvoja broj pčelara i proizvodnja meda Hrvatskoj u velikom pora stu – izjavio je Fruk. Direktorica

Bogat program ovogodišnjeg Adventa u Zlatar Bistrici

Zapaljena druga adventska svijeća

Turističke zajednice Grada Krapi ne Nedeljka Vodolšak ističe kako se na Medenom sejmu rado ku puje med i proizvodni od meda, ali i sve ono što se prigodno mo že staviti pod bor, poput različitih

ukrasa i nakita. Bitnim segmen tom ove manifestacije ističe nje govu humanitarnu notu budući da prihod od prodaje svojih pro izvoda udruge daju u humanitar ne svrhe. (zl)

Keksići Bake Božićnjak i Božićni sajam

ZLATAR BISTRICA – Program ad venta u Zlatar Bistrici nastavljen je u subotu, kada je u OŠ Zlatar Bistri ca održana radionica za djecu 'Tradi cionalni božićni keksići Bake Božić njak', dok se u isto vrijeme u Domu kulture odvijao Božićni sajam. U po podnevnim satima zapaljena je 2. ad ventska svijeća ispred Doma kulture uz prigodni program osnovnoškola ca. U petak 9. prosinca u općinskoj zgradi će se održati likovna radioni ca 'Tea and Art' pod vodstvom foto grafa i slikara Kristijana Gradečkog, s početkom u 18 sati, a u isto vrijeme u Domu kulture LU Šljuka održat će Adventsku večer uz lovački gulaš i izložbu. Subota 10. prosinca od 10 sati donosi radionicu izrade božić nih ukrasa za djecu i roditelje u su radnji s Dječjim vrtićem Zlatni da ni i DND – om Zlatar Bistrica, a u 16.30 sati bit će zapaljena 3. advent ska svijeća ispred Doma kulture uz sudjelovanje župnog Crkvenog zbo ra mladih. U 17 sati bit će kulturno

–

umi rovljenika Zlatar Bistrica, uz sudje lovanje Kluba za starije osobe Varaž din. Nedjelja 11. prosinca nastavlja se predstavom Udruge Lijepa naša u 18 sati u Domu kulture. Noćni po hod do Šumarice po Javorovoj stazi zdravlja organizira u petak 16. pro

sinca HPD Javor od 16 sati, a idu ći dan od podneva donosi druženje u Kući Djeda Božićnjaka i podjelu slatkih darova djeci u Ulici Vladimi ra Nazora kod Općinske zgrade te proglašenje pobjednika za najkrea tivnije pismo Djedici. Svečano pa ljenje 4. advenstske svijeće bit će u

16.30 ispred Doma kulture uz su djelovanje KUEU Kaj. U utorak 20. prosinca od 14 do 18 u Domu kul ture organizira se akcija dobrovolj nog darivanja krvi, srijeda 21. prosin ca donosi školsku priredbu Ususret Božiću u 18 sati u Domu kulture, a subota 24. prosinca u 21 sat misu u

te u po noć polnoćku u župnoj

u

umjetnički program Udruge

kapeli sv. Lovre

Lovrečanu

crkvi u Zla tar Bistrici, nakon koje je planirano blagdansko druženje uz tople napit ke. U ponedjeljak 26. prosinca KUEU Kaj održat će tradicionalni Božićno – novogodišnji koncert u Domu kul ture u 18 sati. (S. Pušec)

Medeni

Medeni sejem okupio je brojne posjetitelje

Gradonačelnik Zoran Gregurović i Mladen Fruk

Za dušu za spomenek

Nahičene šege

Ove dane počel je cajt pririhtavanja za Božič. Od vajkada je bilje tak, da e četri nedelje prie poči nje iti h cirkvu na rane meše zvane zornice. Re klje se negda da su te caj ti gda se rihtame kaj bi čiste duše, tielca i doma dočakalji rođenje malu ga Isuseka. Nemrem se z,misljitio da su moji do ma reklji da je te cajt Ad venta ilji Došašča. Mor ti radi toga kaj su tak tie cajt zvalji župniki, a oni su Službu Božju jeden cajt mmojuga detinjstva ovršavalji na latinskem, pak niesem ni ja ni hno gi drugi te razmelji. One kaj se dobre siečam da je babica ilji mama iš la h kmice na ranu mešu, tera se zvala kak i denes, zornica. Od zornice se je došlje dima zmržnjene i več put su z nosnice ve selji zmržnjeni šmrklji, a vanje je još bila noč- Sa me znam da ona tera je bila doma, mama ilji ba bica tirala je nas da se zdigneme i hmijeme. Tak gda je došla ona te ra je bila pri zornice di ma na vrata je rekla: "Daj vam Bog dieljec zor nice pri tere nieste bilji!" Unda bi hižni odgovorilji: "Bog nam dej!"

Babica bi žepa snela sve čicu, dedek bi ju z farce gem vužgal, malje poka pal po kupice obrnjene na hopak i unda bi zmo ljilji oče naš. Poklje mo ljitve, babica bi pljunu la na paljec i z palcem i kažiprstem hgasila sve čicu i odnesla sprave. Tu sme svečicu imelji za se. Bila je blagoslovlje na na sviečnicu, pak sme ju vužigalji fiže pri mo ljitve. Iste tak gda sme išlji k meše babica ju je negda zela sobu, doš la do grobeka svoje po kojne, vužgala ju i zmo ljila Pokoj večni…. Unda bi ju hgasila i išla na dru gi grobek. Jemput sme iu takvu blagoslovljenu sviečicu posudilji gda je hmirala suseda, a njenji hižni niesu svečicu mo glji najti.

Hu tem cajtu, kak velji me denes Adventu ilji Došašče, negda su se pu ce preštimavale tera bu de napravila ljepše kinđe za cimer. Kinđe su se de lale od sega kaj se moglje najti doma. Tak su se de lalji ljusteri od slame, ba žulja, koruze i pri boga tiejše, kreppapiera. Zvalji

su tu kinđu ljudi ljuster, jer su po grofovije vidlji ljustere z teremi su svi etljilji dvorce. Unda su tak ljudi delalji ljustere i obesilji jih na prsnice. Tie ljustri niesu svietilji, same su cinfralji dom. Kakef je bil ljuster ovisi lje je o spretnosti puce i njenje hižne. Kak se je lu ster obesil na Badnjak, a do Tre Kralje čez hižu su hodilji pajdaši, familjija, kumstve i si su vidlji kin đe na hiže. Unda su ljiepi glasi prešlji po selu kak je nektera puca napravila bravi kinč. Bilje je i obr njene pak je po selu pre šel špot. Unda su se dela le rožice od perinja, perja i krep paiera kak i lanci. Bolj k Božiču plelji su se lanci od bršljana za cir kvicu, alji i za okolji vrat pri hiže.

Denes sega toga nie. H štacune se kupiju kinđe i adventski venčeci. Pak ove dane z prve nede lje Adventa po naša mo derna mašinka moglji su se videti sakojački ad ventski venečeci kuplje ni ilji od kupljene kinđi napravljeni. I te je ljiepe i dobre. Pocinfrati svoj dom z sem onem kaj čo veka veselji i kaj si mo re privuščiti. One kaj hu tem nie dobre kaj se pri poviedada da se tak neg da delaje. One kaj mo rem sigurne reči, da te nie istina i da se nesme ju "kvariti" naše starin ske šege. Sviet ide napre, fala Bogu. Sakojačke cin fre krasiju hiže i dome. Te je veljika razljika. Hi žu imaju si, a dom malje gdoj. H domu nie trieba sakojački skupe cinfri za kazanje. Dom su lju di teri pri svečice i mo ljitve buju skupa svetku valji. Dom su ljudi terem nie važne kaj je na stolu i h tenieru i kak poslože ne. Dom je one kaj se da je srčekem, z smiehem i radošču. Nekak si grun tam da su negda ljudi bi lji srečneši i zadovoljni eši unda gda njim hiže niesu cinfraklji sakojač ki kupljeni čački. I baš si radi toga gruntam da su tie sakojači moderni čački stiralji z naše hiži i dome negdašnje šege, tak unda i radost i vese lje. Rada bi da sem h kri vu, alji čutim da ne. Mor ti radi toga rada čuvam stare šege, a nove su mi nekak po strani, nahiče ne bez moje volje.

''Advent

U bogatom programu za djecu

nisu ostali zakinuti

Nakon 27 godina, ne računajući povremene projekcije i jedno kratko vrijeme gostujućeg kina, uskoro će opet ljubitelji kina u punom opsegu doći na svoje u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – Iza nas je Dječji vikend ''Ad venta u Mariji Bistrici''. Ia ko je za djecu bilo zaista pu no programa, organizator je naravno mislio i na odrasle. Program je počeo još u petak i to otvorenjem Kina u Ma riji Bistrici. Naime, nakon 27 godina, ne računajući po vremene projekcije i jedno kratko vrijeme gostujućeg kina, uskoro će opet ljubite lji kina u punom opsegu do ći na svoje u Mariji Bistrici. A za otvorenje, uz besplatne

nje zasigurno da bi na sre dišnjem bistričkom trgu bi lo i više publike na vrhuncu dana, koncertu grupe Vigor. No i po ne baš dobrom vre menu trg je bio prilično is punjen. A subotnji program počeo je još prijepodne Pri čaonicom za djecu – Orašar u Domu kulture. Riječ je o zanimljivoj pričaonici, ko ju su osmislili Zdenko Nie ssner i Danijela Petrić. Nie ssner je pripovjedač, a Petrić ga prati na klaviru uz djela Čajkovskog. Ovaj je događaj privukao stotinjak posjeti telja. U Hotelu Kaj održa na je pak Radionica pečenja božićnih kolačića, koja je ove godine imala najveći odaziv, pa gotovo da za stolovima nije bilo mjesta za svu za interesiranu djecu i pokojeg roditelja. Sve skupa okupilo ih se 60 - ak, a kolačiće koje su ispekli mogli su ponijeti svojim kućama.

Otvorena ''Bistrička ledena bajka''

karte, u čak dvije projekci je dvorana je bila ispunjena uz sjajan film Kerekesh te atra ''Marginalci''. Prije pr ve projekcije sa publikom su se družili i karte pregle davali Jan i Ljubomir Kere keš, a gledatelje su počasti li i pivom. U Villi Vladimir u petak je na rasporedu bio Winter party uz band ''Put nici''. Program je nastavljen u subotu, a odlično raspolo ženje nije mogla pokvariti niti kiša, koja je povremeno padala u Mariji Bistrici. Bez

''Advent u Mariji Bistrici'' u subotu je ponudio i otvore nje Bistričke ledene bajkeklizališta na prostoru donjeg trga u Mariji Bistrici tzv. Obale, uz križanje Zagre bačke ulice i Nove ceste, ove godine po prvi puta i natkri veno. Odmah prvoga dana okupio se veliki broj djece, pa je klizalište bilo prepuno. Inače radno vrijeme je pone djeljkom 15-20, od utorka do četvrtka 11-20, petkom i su botom 11-22 i nedjeljom 1020 sati, i to sve do 15. siječnja 2023. godine. Cijena klizanja s najmom klizaljki za 30 mi nuta je 20 kn, a sa vlastitim klizaljkama 15 kn. Klizalište neće raditi na Božić i Novu godinu. Na Badnjak i Štefa

nje radno vrijeme je 10-14, a na staru godinu 10-15 h, a na Sveta Tri kralja 11 – 20 sati. Advent u Mariji Bistrici na stavljen je u nedjelju palje njem druge adventske svi jeće uz Glazbene točke pod mentorstvom prof. Valenti ne Mekovec Gabud, te na stupe djece Dječjeg vrtića "Pušlek", "Šarenih loptica" i Zbora glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Svijeću su zapalila djeca iz DV ''Pušlek''. Održana je Predstava za dje cu "Kad se spusti zimski sag, pokucat će svetac drag". Bi la je to još jedna sjajna pred stava ''Šarenog svijeta'', od nosno Ivice Kolmara i malog Viktora Kolmara. Nakon predstave stigao je i Sveti Nikola sa poklonima, koje je osigurala Općina Marija Bi strica. U Centru za posjetite lje u Parku skulptura raspo redu je bila Radionica Svetog Nikole – Udruge Čudesna šuma. Do Centra za posje titelje vozio je vlakić. Na kon poslijepodnevne mise, održan je i Duhovni koncert grupe RiM. Riječ je o grupi koju čine sestre Ružica i Ma ja Nedić i njihov otac Slav ko. Oni su imali i goste Dječ ji zbor ''Kažotići'' i Zbor župe Jelkovec. Nedjeljni program završio je koncertom povo

dom dana Sv. Nikole u orga nizaciji KUD-a ''Lovro

Program trećeg vikenda Ad venta u Mariji Bistrici po činje već u petak u 18 sati u Općinskoj knjižnici i čitao nici Marija Bistrica, Druže njem s Innom Moore. Su bota donosi koncert grupe Boss Band, na središnjem bistričkom trgu od 19 sati, te Live music party u Caffe & Cocktail Baru Bar.Bar od 20 sati. U nedjelju je u 10 sa ti na središnjem bistričkom trgu na rasporedu sveča nost paljenja treće advent ske svijeće, uz Nastup Žu pnog zbora MBB. U 12 sati na programu je koncert ro ck banda ''Tvoja mama'', a u 16.45 Nastup Zbora mladih MBB. U Domu kulture u 18 sati na rasporedu je pred stava Kerekesh Teatar ''Be ba''. Igraju Mirna Medaković – Stepinac i Ljubomir Kere keš, a karte po cijeni od 20 kuna nabavite u Turističkoj zajednici Općine Marija Bi strica i Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. (El vis Lacković)

Piše: Nevenka Gregurić

Ježek'' Marija Bistrica. Koncerti, druženje s Innom Moore, predstava Kerekesh teatra ''Beba''

U ZABOKU A

dvent

PROSINCA

• Radionica izrade starinskih ukrasa i kićenje bora, Gradska galerija Zabok, 17 sati

PROSINCA

• Otvorenje izložbe božićnih jaslica, izložba Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica i Hrvatske udruge likovnih amatera, Gradska knjižnica Zabok, 18 sati

• Koncert klasične glazbe u izvedbi učenika Gimnazije Antuna Gustava Matoša, 19 sati

PROSINCA

• Program „ČITAJ MI“ DND – a Zabok, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati

PROSINCA

• Darivanje novorođenih Zabočana, Gradska galerija Zabok, 10.30 sati

• Radionica za roditelje učenika 1. razreda i ostale zainteresirane povodom Međunarodnog dana ovisnosti, ŠUDIGO, 17. 30 sati

PROSINCA

• Predavanje: Saša Ceci „Objašnjavanje neobjašnjivog“ i predstavljanje knjiga Blesimetar, Gradska galerija Zabok, 12 sati

PROSINCA

• “Pisma iz HealVillea: priča o osjećanju osjećaja”, promocija knjige i predavanje o mentalnom zdravlju djece Jelene Ribić i Damira Oštarčevića, Gradska galerija Zabok, 18 sati

PROSINCA

• Koncert GPO Zabok “Orkestar i prijatelji”, OŠ K.Š.Gjalski, 18 sati

PROSINCA

• Program „ČITAJ MI“ DND – a Zabok, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati

PROSINCA

• Otvorenje izložbe Veronike

Koprivnjak, Gradska galerija Zabok, 18 sati

• Predstavljanje knjige ‘Miško i prijatelji’ Jasne Balaško, Gradska knjižnica Zabok, 18 sati

PROSINCA

• Božićni sajam u Dječjem vrtiću Zipkica, 17 sati

• Večer Zabočana, OŠ K.Š.Gjalski, 18 sati

• Turnir Zagorska zipka, dvorana OŠ K.Š.Gjalski, 18 sati

• Otvorenje Adventa uz FOOTLOOSE band, Trg K.Š. Gjalski, 20 sati

PROSINCA

• CUT Gastro Advent , City park trg, 8.30 – 15 sati

• Prodajna izložba OPG-ova SZ Hrvatske

• Zabavni program Dana turizma i ugostiteljstva u Zagorju - Škola je COOL!

• Izložba “Zagorska hiža u vrijeme Božića”, Zagorska hižaDubrava Zabočka, 14 – 18 sati

• Studio Dramaton, dječje predstave “Gdje je naša večera?” i “Doček”, Zelena dvorana, 18 sati

• Veliki koncert MARKO TOLJA, Trg K.Š. Gjalski, 20 sati

• Svirka SMOOTH band, Trg K.Š. Gjalski, 22 sata

PROSINCA

• Dječji dan, Trg K.Š. Gjalski, od 10 sati

• Predstava ‘Kazalište prijatelj’ – Vještica Zloćkoslava i Djed Mraz -božićni animatori, oslikavanje lica, podjela darova

• Humanitarno događanje Udruženja obrtnika grada Zabok - prigodna humanitarna prodaja, upoznavanje s obrtničkim zanimanjima, Trg K.Š. Gjalski, od 10 sati

• Doček Djeda Mraza i darivanje mališana (LUG-SPORT), nogometno igralište u Lugu Zabočkom, 14.30 sati

PROSINCA

• Kićenje božićne jelke u organizaciji DND – a Zabok, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati

• Kazališna predstavaGlumačka družina HISTRION: Na parove razbroj S’, MMC Zabok, 19 sati

PROSINCA

• Radionica izrade božićnih ukrasa za djecu, Gradska galerija Zabok, 16 sati

• Izrada božićnih ukrasa, radionica za djecu, Gradska knjižnica Zabok, 17 sati

• Koncert učenika glazbenih odjela ŠUDIGO- a, reGALERIJA, 17. 30 sati

PROSINCA

• Božićni sajam u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, 11-13 sati

• “Gdje misli nestaju“ promocija knjige Dalibora Šanteka, Gradska knjižnica Zabok, 18 sati

PROSINCA

• Božićni sajam u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, 11-13 sati

• Kazališna predstava ‘Božićni djedomobil’, MMC Zabok, 18 sati

• Predstavljanje Godišnjaka Grada Zaboka, Gradska galerija Zabok, 18 sati

PROSINCA

• Božićna priča, pjesma i ples, Gimnazija Antuna Gustava Matoša, 12 sati

• Svirka duo Hands & Voice, Trg K.Š. Gjalski, 18 sati

PROSINCA

• Tradicionalna podjela ribica građanima uz potporu Udruge vinogradara, podrumara i vinara Grozd, Trg K.Š. Gjalski, 10 sati

• Dječja polnoćka, Crkva sv. Jelene Križarice, 19.30 sati

• Polnoćka u kapelici sv. Antuna, 22 sata

• Polnoćka u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice, 0:00 sati

PROSINCA

• Godišnji koncert Ansambla Zabok, OŠ K.Š. Gjalskog, 19 sati

PROSINCA

• Godišnji koncert Ansambla Zabok, OŠ K.Š. Gjalskog, 19 sati

PROSINCA

• DOČEK NOVE GODINE uz SWAY band, Trg. K.Š. Gjalski, 22 sata

• Veliki vatromet u ponoć

Svakog dana do Badnjaka u crkvi Sv. Jelene Križarice u 6 sati ujutro služi se misa zornica. Nakon zornice svake adventske nedjelje, ispred crkve palit će se svijeća na adventskom vijencu.

SIJEČNJA

IN MEMORIAM Preminuo Ivica Jembrih

U Službi za plućne bolesti i TBC, odjel varaždinske Opće bolnice u Klenovniku, u četvrtak, 1. prosinca, preminuo je Ivica Jembrih Cobovički – najpoznatiji i najplodniji suvremeni kajkavski pjesnik, pripovjedač, putopisac, recenzent, kolumnist, prepjevatelj ruskih, njemačkih, francuskih i latinskih pjesnika na kajkavski, te član Društva hrvatskih književnika i Varaždinskog književnog društva. Rođen je 8. lipnja 1939. u Gregurovcu Veterničkom, općina Mihovljan. Oronuloj selskoj hižici, u kojoj je uredio i malu etno zbirku, Ivica se vraćao sve dok mu je zdravlje to dopuštalo. Volio je obilazite škole i govoriti učenicima o svojim pjesničkim počecima, a oni su vezani za njegove osnovnoškolske dane u kojima se 1954. pojavio prvim stihovima na stranicama Zidnih novina u Zlataru. U svojem stvaralačkom vijeku objavio je tridesetak zbirki poezije, te knjige putopisa i proze. Dobitnik je niza nagrada i uvršten je u antologijske izbore kajkavske poezije, pjesništva za djecu, školske udžbenike te prevođen na makedonski, slovenski, njemački, engleski i francuski jezik. Jedini je hrvatski književnik koji je na kajkavski preveo Pabla Nerudu, Sergeja Jesenjina i Federica Garciu Lorcu. Punih 50 godina surađivao je s časopisom Kaj, od njegova pokretanja 1968., i to pjesmom "Tam" u prvom broju, koje je uglazbio Dragutin Passek a na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini1974. u alternaciji pjevale operne pjevačice Jasna Podolšak i Mirjana Bohanec. No prije, 1969. na festivalskoj pozornici izvedeni su mu uglazbljeni stihovi "Bela majica breze" u interpretaciji Ambroza Kukuljevića. Bio je dugogodišnji i častan član Kajkavskog spravišča u Zagrebu. Ispraćaj je u subotu, 3. prosinca, u 12:15 sati, na varaždinskom groblju. (Željko Slunjski)

Koncert povodom blagdana sv. Nikole

Mladi plesači, pjevači, svirači i recitatori oduševili publiku

MARIJA BISTRICA – KUD

''Lovro Ježek'', Marija Bistrica organizirao je još jedan koncert povodom blagdana Svetog Nikole. Djelatnici u kulturno – umjetničkom stvaralaštvu često su u pretekle dvije godine isticali koliko je problema donijelo korona vrijeme, koje je na svom vrhuncu potpuno onemogućilo vježbanje, pa je izgubljena jedna cijela generacija. Tim više je povratak pravom radu veseliji, a to je pokazao i ovaj koncert u prepunom Domu kulture u Mariji Bistrici, gdje se okupilo više od 350 gledatelja, koji nisu štedjeli dlanove za male i mlade bistričke nade, koje u izazovnom vremenu brojnih sadržaja koji odvlače djecu na razne stra-

ne, ipak žele i vole baviti se pjevanje, plesanjem, sviranjem, recitiranjem i sl. Slabog trenutak ovog koncerta nije bilo, vrijeme je svima proletjelo i baš svaka točka dobila je ovacije, a ne samo pljesak. Program su otvorili članovi mladog Puhačkog orkestra ''Lovro Ježek'' pod vodstvom Mihaela Križančića. Program između glazbenih točaka upotpunili su pak članovi recitatorske skupine OŠ Marija Bistrica. Učenike nižih razreda pripremile su učiteljice Biserka Cigleneč-

ki i Mira Pehar, a više razrede Anita Klemar, koja i vodi recitatorsku skupinu. Drugi glazbeni vrhunac bio je nastup najmlađih tamburaša KUD-a ''Lovro Ježek'', koji vježbaju nekoliko mjeseci pod vodstvom prof. Tatijane Lenart. Bio je to njihov prvi nastup. Nešto starije, ali još uvijek mlade tamburaše vodi Robert Mihovilić, a i oni su pokazali rezultate svog truda. Pred kraj programa na red su došli i folkloraši. Sjajan nastup prikazao je KUD ''Laz'' pod vodstvom Ivana

Mihovca i uz pratnju tamburaša pod vodstvom prof. Tatijane Lenart. Za kraj ostali su nastupi dvije najmlađe folklorne skupine KUD-a ''Lovro Ježek'', Žveglice koje vodi Lucija Skuliber i Srčeka koje vodi Karmen Klancir, a i jedne i druge pratili su tamburaši pod vodstvom Roberta Mihovilića. Tradicija ovog koncerta je i dolazak sv. Nikole po završetku koncerta, pa on ni ove godine nije razočarao te je stigao i darivao sve izvođače na koncertu. (Elvis Lacković)

Zapaljena druga adventska svijeća u Konjščini

KONJŠČINA – U Konjščini je zapaljena je i druga adventska svijeća, svijeća mira. Uz nastup Dječjeg vrtića Konjščina i molitvu Molitvene zajednice Dobri pastir obilježena je druga nedjelju dočašća. Drugu svijeću zapalila je djevojčica Marta iz Dječjeg vrtića. Za okrjepu nakon pobrinuli su se vinari i vinogradari iz Udruge Trsek. (zl)

Tradicija ovog koncerta je i dolazak sv. Nikole po završetku koncerta, pa on ni ove godine nije razočarao

Vrhunskim koncertima Pađen i Aerodrom u petak, a onda i Davor Radolfi i Ritmo Loco u subotu rasplesali publiku u Stubakima

STUBIČKE TOPLICE - Vrhunskim koncertima, kao i predstavama i radionicama za djecu, nastavljen je Advent u Stubakima. Jurica Pađen i Aerodrom 'odradili' su u petak vrhunski koncert, na kojem se publika podsjetila dobro znanih starih hitova poput 'Što si u kavu stavila', 'Divljakuša', 'Fratello', 'Obična ljubavna pjesma', 'Stavi pravu stvar na pravo mjesto', ali i novijih Pađenovih pjesama. Poznati glazbenik koji je već više od 40 godina na sceni nanizao je bezbroj hitova pred mnoštvom okupljenim u Stubakima, ali je izveo i neke pjesme Azre, s kojim je također svojedobno svirao te Haustora. Istaknuo je kako je sretan što svira u Stubakima gdje je volio i voli doći na kupanje u toplice, a otkrio je i kako uz to voli pojesti stubičku pisanicu. U petak su se za zabavu pobrinuli Davor Radolfi i Ritmo loco. Bedz obzira na kišu, posjetitelji su plesali i pjevali, a bend je dizao atmosferu plesnim hitovima i ljubavnim baladama. Osim u predobroj glazbi, sudeći prema reakcijama publike koja se izuzetno dobro zabavljala, uživalo se i u ugodnoj predblagdanskoj atmosferi i ugostiteljskoj ponudi, ali i klizanju, dok su se najmlađi ponovo dobro zabavljali u svom kutku, gdje su odigrane predstave za djecu i kreativne radionice. (jk)

Veseli borovi

ČRLENI LAJBEKI 18.12. 16:30 RADIONICA – Najljepše kuglice 16:30 Djed Mraz dijeli poklončiće 23.12. 18:00 ANIMACIJA – Vrući krumpir s kuglicom, Božićni plesovi 16:30 Djed Mraz dijeli poklončiće 19:00 BOŽIĆNI KONCERT SESTRE HUSAR 21:00 END OF SCHOOL PARTY - DISCO ON ICE 24.12. 11:00 PREDSTAVA – Božić u dvorcu princeze Zlatice 11:00 Djed Mraz dijeli poklončiće 11:30 RADIONICA – Božićne čarolije 26.12. 11:00 PREDSTAVA – Saonice u kvaru 11:30 RADIONICA – Božićne svjetiljke 29.12. 20:00 SWAY BAND 30.12. 18:00 ANIMACIJA – Novogodišnje igre, Hokey-Pokey, Pačji ples 20:00 GOLD BEND 31.12. 11:00 PREDSTAVA – Još jedna priča iz šume 11:30 RADIONICA - Snjegovići 11:00 Doček Nove godine u podne - KVARTET GUBEC 01.01. 16:00 RADIONICA – Okviri za Božićne uspomene 06.01. 18:00 ANIMACIJA – Tulum

Akcija 'Darujmo one koji nemaju'

ZLATAR - Caritas Župe

Zlatar i ove godine organizira akciju "Darujmo one koji nemaju", koja se tradicionalno provodi uoči božićnih blagdana. U zlatarskim trgovinama postavljene su košare u kojima građani, prema svojim mogućnostima, mogu ostaviti donacije u obliku prehrambenih proizvoda ili higijenskih potrepština. Od prikupljenih donacija složit će se paketi koje će volonteri Caritasa podijeliti potrebitim obiteljima uoči blagdana. Akcija traje do 22. prosinca. (zl)

SRCEM PRED BLAGDANE

Donjostubički osnovnoškolci prikupili plišance za dječji odjel Opće bolnice Zabok

DONJA STUBICA – Velika do nacija plišanih igračaka stigla je prošle srijede na dječji odjel Opće bolnice Zabok, zahvalju jući 7.s razredu Osnovne škole Donja Stubica, kao i svim uče nicima koji su se svojim 'plišan cima' uključili u humanitarnu akciju. Inicijativa je krenula od 7.a razreda. – Jako je puno tih igračaka s kojima se oni više ne igraju jer su ih prerasli, pa su došli na ideju na ih prikupe i razvesele tako nekoga, u ovo predblagdansko vrijeme na prave jednu lijepu gestu odri canjem i usput se uče nesebič nosti. Nadam se da će to postati tradicija svake godine – ispri čala nam je Ksenija Martinek, majka sedmašice Karle, koja se ujedno pobrinula za organiza ciju transporta i dogovor s OB

Zabok, dok je akciju u školi ko ordinirala vjeroučiteljica La na Schlosser. Lijepu inicijativu pohvalila je i ravnateljica ško le Sonja Martinek. – Rado smo to prihvatili, kao i svaku huma nitarnu akciju, a provodimo ih nekoliko tijekom svake škol ske godine. S veseljem su se svi uključili, i djeca i mi odrasli, pa smo prikupili puno plišanaca. Osim što je humanitarna, ova akcija ujedno je i edukativnog karaktera za naše učenike, jer ih se potiče na humanitarno djelovanje – rekla je ravnatelji ca. Nakon što su dostavljene u OB Zabok, kutije s igračkama su preuzeli djelatnici dječjeg odje la, koji su zahvalili na donaciji, a ujedno su bili oduševljeni ko ličinom igračaka koju su učeni ci prikupili. (J. Klanjčić)

Humanitarna božićna akcija Ethereala

SV. KRIŽ ZAČRETJE/ZAGREBPoznato zagorsko poduzeće Ethe real koje se bavi proizvodnjom vi sokokvalitetnih proizvoda za bebe i djecu Dječjem domu u Nazoro voj uručilo je veliku donaciju po vodom božićnih blagdana. Dječicu su razveselili vrećama za spavanje, dekicama s imenom i jastučićima, ali i slatkišima i prigodnim poru kama, a pakete su osigurali za čak 75 djece. Personalizirani paketi za djecu Paketi su se razlikovali ovisno o to me da li se radi o bebama ili stari joj djeci, a bili su u potpunosti per sonalizirani, s imenima. Za djecu u dobi do 2 godine paket je uključi vao: vreću za spavanje sa rukavi ma i nogavicama, i personalizira ni jastuk kao donaciju Ethereala, a u akciju su se uključili i ostali čla novi tima mini MBA koji su doni rali plišance i slatkiše. Za djecu do 7 godina starosti paket je uključi vao: veliku deku sa imenom i ja stučić sa imenom, a ostali člano vi projekta darovali si slikovnice i slatkiše. Etherealu humanitarne donacije i akcije nisu strane, jer se društveno korisnim poslovanjem bavi od početka. Isti projekt pro veli su i prošle godine prije Boži ća, a ovog puta projekt donacije po vezan je s mini MBA programom – Educare CROMA, vezano na mo dul društveno odgovornog poslo vanja te je donacija vrijedna 34.500 kuna, dok su ostali članovi sudjelo vali s 5. 000 kuna. – Jedan od zada taka u sklopu tog modula je i bio da osmislimo i provedemo društve no odgovoran projekt u skladu s našim mogućnostima i resursima kojima raspolažemo unutar podu zeća. Pošto društveno korisni pro jekti u našem poduzeću nisu nika kva novost, odmah smo odredili da će se raditi od donaciji za dječji dom provenstveno tekstilnih pro izvoda za koje Ethereal ima resur se. Stupili smo u kontakt sa rav nateljlicom doma, ispitali potrebe i dobili popis djece po imenu i dobi

te smo prema tome planirali izra du proizvoda. Svako je dijete do bilo drugačiju vreću za spavanje, drugačiji jastučić i dekicu, sve je personalizirano, šareno, mekano –pojasnila je vlasnica Ethereala Sil vija Celjak.

Veselje zbog poklona

Sam pogled na proizvode ne mo že ne izmamiti osmijeh na lice, stoga su zbog donacije bili izuzet no sretni u Dječjem domu. – Ima li smo prilike upoznati petero dje ce i s njima popričati, družiti se i raspakirati poklone kojima su se

izuzetno razveselili, a ravnatelji ca doma je oduševljena kvalite tom i uloženim trudom u cjeloku pan projekt. Isto tako, ravnateljica Doma dr. med. Jasna Ć. Kelava na pomenula je kako se djeca iz do ma rijetko, gotovo nikad ne posvo je, stoga je pozvala sve ljude koji su u mogućnosti da toj djeci pru že dom i potrebnu ljubav i toplinu – ispričala nam je Celjak, dodavši kako su djeca bila oduševljena ša renilom i mekoćom proizvoda, a osigurali su im malo topline i iz mamili osmijeh na lice, što nema cijenu. (J. Klanjčić)

VELIKIM

Tradicionalni koncert 'Orkestar i prijatelji' 10. prosinca u 18 sati

ZABOK - Gradski puhački orkestar Zabok poziva vas na tradicionalni godišnji koncert ˝Orkestar i prijatelji˝ koji će se održati u subotu 10. prosinca u 18 sa-

ti u atriju Osnovne škole Ksaver Šandor Gjalski Zabok. Nastup će upotpuniti i dočarati mladi i ambiciozni duo klarinet OGŠ Katja i Lana, Brass quinteta OGŠ Ksa-

ver Šandor Gjalski Zabok, te vokali Stela Beljak i naš domaći dečko Antonio Hranić. - Dođite i ugodno se zabavite – poziva Gradski puhački orekstar. (zl)

Rezultati nagradnog natječaja 'K suncu prosi svaka roža'

Štefica Vinković ima najljepšu okućnicu u općini Marija Bistrica

MARIJA BISTRICA – Turistička zajednica općine Marija Bistrica i ove godine je organizirala i nagradni natječaj "K suncu prosi svaka roža", za izbor najljepše okućnice na području općine. Nagradni natječaj je trajao od 15. svibnja do 20. kolovoza 2022. godine, a u tom je vremenu povjerenstvo obišlo sva naselja općine, a stanovnici su se mogli i sami prijaviti. U ocjenjivanju povjerenstvo se vodilo kriterijima: cvijetnost i krajobrazno uređenje, opremljenost (kućni broj, uređena ograda), originalnost i utjecaj na izgled destinacije/ ulice i opći dojam. Ove godine je povjerenstvo je obišlo sva naselja općine i u nagradni natječaj uzelo u obzir 51 okućnicu. Nakon gotovo mjesec i pol obilaženja općine, prikupljene su sve fotografije, a 15. studenoga

objavljen je online natječaj na kojem su svi zainteresirani mogli glasati za okućnicu koju im se najviše sviđa. Povjerenstvo se sastalo 29. studenog te je odlučilo o tri nagrađene okućnice. Treće mjesto osvojila je– Irena Blagec iz Marije Bistrice, druga je bila Mirjana Mahmet iz Tugonice, a ove godine titulu najljepše okućni-

ce u općini Marija Bistrica pripala Štefici Vinković iz Poljanice Bistričke. Online nagradu publike dobila je Danijela Špoljarec iz Marije Bistrice. Dobitnice su zaslužile i nagrade, koje mogu preuzeti u uredu TZO Marija Bistrica od ponedjeljka do petka u vremenu od 9,00 do 15,00 sati, do 30. prosinca 2022. (Elvis Lacković)

Aktivni članovi zlatarskog HPD-a Oštrc

Zagorci na vrhu Učke

ZLATAR - Za planinarske aktivnosti zlatarskoga HPD-a "Oštrc" vremenske (ne)prilike nisu odlučujuće. Bilo kišovito ili sniježilo, puhala bura i bila sklizavica, oni svoj plan ostvaruju. Tako je njih osam (Sandra Minđak, Mario Stuhne, Tomislav Kvočić, Željko Furda, Dinko Sokol, te Ivan Lončar i Ivica Hanžek koji su bili i vodiči) minulog vikenda krenulo put Gorskoga kotara i Učke. - U subotu vrijeme je bilo vjetrovito i maglovito, s pola metra snijega, a nedjelja sunčana uz lagani vjetarkaže predsjednik HPD-a Ivica Hanžek. Iz Zatara su krenuli ujutro u šest, a odredište im je bio Platak (1363 m), s kojega se pruža pogled na more. Već u devet sati bili su kod doma na Platku i nakon kraćega odmora krenuli su prema Guslici (1490 m). U bivšoj državi ovdje je bila vojna baza čuvana u najvećoj tajnosti. Kružile su razne priče kako je cijela planina prekopana i kako je napravljena baza za slučaj atomskog rata. Nakon što je JNA napustila bazu, skinut je veo tajni. Planina je stvarno prekopana i prošarana mrežom tunela i prostorija na četiri etaže. Pod zemljom su napravljeni uvjeti za život 50-tak ljudi. Kao i mnogi bivši vojni objekti i ovaj je demoliran i pokraden. Jedino je na vrhu obnovljena jedna zgrada i izgrađene su GSM antene. Od uspona na Snježnik (1490 m) su odustali zbog obilna snijega i bure. Prenoćili su u planinarskom domu na Poklonu (922 m), prijevoju koji spaja planinske masive Učku

i Ćićariju. Nedjelja je prošla u penjanju na Vojak (1401 m), najviši vrh Učke i istarskoga poluotoka. Na samom vrhu 1911. izgrađena je kula. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bila je u funkciji austro-ugarske ratne pomorske promatrač-

nice. Nakon proglašenja planinskog masiva Učke i dijela Ćićarije Parkom prirode Učka 1999. godine, kula na Vojaku postala je njegovim simbolom. Danas je uređena kao info-centar, suvenirnica i vidikovac. (Željko Slunjski)

Prva nagrada

'Stručnjaci su zaključili da bi moju knjigu trebali pročitati i tate pa bi onda možda bilo i manje razvoda'

Ova svestrana učiteljica u slobodno vrijeme izrađuje unikatne igračke, pripovijeda priče za djecu, a ovih dana je objavila i svoju prvu knjigu 'Ti (ni)si sama'

Davor Žažar STUBIČKE TOPLICE

Ja sam samo djevojčica u tije lu odrasle žene koja radi mno go različitih zanimljivih stvari zato što je znatiželjna. Oduvi jek sam bila takva i sretna sam i za hvalna svojim roditeljima što su mi dali krila i suosjećam s njima jer sam se kao djevojčica znala izgubi ti na par sati, a sad sam majka še stogodišnjeg divnog dječaka i ne mo gu si niti zamisliti kako im je bilo sa mnom. Volim pričati priče, glumiti, biti s djecom, čitati, pisati, brati glji ve – predstavila nam se naša simpa tična sugovornica.

stavke i čitati knjige. Sa svojim sam sinom počela čitati još dok je bio u trbuhu, pa smo krenuli s pričama nakon rođenja. Tako su se otvara la i neka druga vrata i jedno je vodi lo drugome – priča Danijela o svojoj kreativnosti.

da će naš

Prije par godina Danijela je pokre nula "BezaBu", proizvodnju unikat nih igrački za bebe za koju ju je ta kođer inspirirao sin Jakov. – On je imao prvog zeca kojeg je izradila ba ka i shvatili smo koliko je ta igračka korisna te smo se odlučili osmisliti čitav proizvod i kroz obrt priču po nuditi i drugima. U svemu sudjelu ju svi članovi obitelji, ali baka Lilja na je glavna. Ljudi su to prepoznali pa zekana danas ima na stotine di ljem svijeta, od Australije do Azije.

U Stubičke je Toplice ova učiteljica Hrvatskoga jezika stigla prije više od deset godina na "privremeni posao". – I onda sam na njemu ostala jeda naest godina. Kao dijete sam često bila kod svog djeda i bake u Petro voj Gori kraj Lobora pa mi je dola zak u Zagorje bio nešto posve pri rodno. Ne osjećam da idem nekamo drugamo, već doma. Bilo bi mi lakše da je to Zagorje za zimskih večeri, kad se za vrijeme poledice vraćam kući, negdje bliže, ali nije. Osim što uživam u predivnoj školi koja gle da na Medvednicu, stekla sam ov dje mnogo prijatelja i otpratila iz škole generacije djece koju sad su srećem i ponekad ne prepoznajem koliko su veliki – puna je pozitivnih dojmova o Zagorju naša sugovorni ca. Učiteljici Danijeli kreativnost je u prirodi stoga ne čudi da se odlučila oprobati u brojnim drugim aktivno stima. – Započelo je nakon rođenja mog sina Jakova koji me ohrabrio da pokušam raditi ono što mi padne na um. Znate, majke često shvate ko liko toga mogu tek nakon što rode dijete. Oduvijek me najviše veseli lo voditi Dramsku skupinu i pripre mati predstave, voljela sam pisati sa

Radi se o didaktičkoj tješilici za dje cu, djetetovoj prvoj igrački. BezaBu zeca preporučuju logopedi, posve je siguran za djecu od rođenja i poma že kod problema s prvim zubićima. Uz to dolazi u lijepoj kutiji s izveze nom dekicom koja se radi ručno kao i zekan, u kutiji je i osobna karta ze ca te jedna priča. Predivan je poklon za krštenje. Od ove jeseni zec i zeči ca imaju odjeću za presvlačenje jer oni rastu zajedno s našim bebama. Nadamo se da će naš zekan posta ti prepoznatljiv hrvatski proizvod –kaže Danijela.

"Fora priče" za djecu Najmlađima je Danijela poznata i kao "teta" koja pripovjeda priče za najmlađe pod nazivom "Fora pri ča". – Iza mene je stotinu pričaoni ca/predstava na kojima čitamo i pri povijedamo priče. Youtube kanal s pričama, edukacije, gostovanja na fe stivalima, preporuke knjiga za rodi telje i slikovnica. Osjećala sam pri vlačnost prema dramskom izrazu, ali nisam voljela učiti tuđi tekst. Pri povijedanje je zbog toga odlično jer je za mene kreativno i u obliku tek sta i interakcije s djecom koju najvi še volim. Počela sam pripovijedati za najmlađe. Jedno sam vrijeme vodila radionice pripovijedanja i čitanja i za bebe. To je bilo nešto što nitko nije radio. Ponovno je sin bio taj koji me inspirirao jer sam se zbog njega tru dila biti zanimljiva i njemu i drugoj djeci. Kako bi stvorili pozitivne pr

"Knjiga govori o tome što sve proživljava jedna sasvim obična žena, a ne nalazi se na idiličnim fotografijama objavljenima na društvenim mrežama"

ve uspomene na knjigu i priču. Mi slim da sam u tome uspjela jer mi se često dogodi da negdje sretnem djecu i roditelje koji me s veseljem pozdravljaju – ispričala nam je Da nijela. Ovih je dana svestrana učite ljica objavila i svoju prvu knjigu "Ti (ni)si sama". – To je knjiga o roditelj stvu, a okuplja moje kolumne na stale tijekom izazovnih godina sin gle roditeljstva koje sam objavljivala za Roditelji.hr i Supermame.hr. Bi lo me strah hoće li to itko čitati, a u ovih desetak dana otkako je knji ga u knjižarama mi se javilo toliko mnogo ljudi koje je dotakla i koji su se imali potrebu javiti se. Promocija knjige bila je na zagrebačkom Inter

liberu i odaziv je bio zaista velik. Go vori o tome što sve proživljava jed na sasvim obična žena, a ne nalazi se na idiličnim fotografijama objavlje nima na društvenim mrežama. Kroz 38 poglavlja ima naslova koji govore o dojenju i polasku u jaslice, ali i o važnosti emocionalnog razvoja dje teta, 'groznim' roditeljima, odgojite ljima, putovanjima i pustolovinama i jedno predivno pismo bebi koje će mnoge rasplakati. Stručnjaci su za ključili da bi moju knjigu trebali pro čitati i tate pa bi onda možda bilo i manje razvoda – zadovoljna je pozi tivnim odjecima na svoj književni prvijenac. Od planova za budućnost Danijela izdvaja da bi voljela izgra

diti kuću jer ima premalen stan u kojem nema više mjesta za knjige. – Voljela bih neke bajkovite festiva le, projekte kroz koje bih pričaoni ce mogla ponuditi djeci koju rodite lji ne vode na pričaonice, dramske škole posvuda… U realnom su pla nu neke slikovnice, kolumne nastav ljam pisati jer mi je to odlična tera pija, a koristi i drugima, pričaonice nastavljaju dalje… Shvatila sam io nako da mi planiramo, a život piše svoje pa sam spremna korak po ko rak na nova vrata na putu. Ljubavni život je na čekanju, pa možda da i to dođe na red – kaže ova neumorna učiteljica kojoj želimo puno uspjeha u njenim budućim projektima.

"Majke često shvate koliko toga mogu tek nakon što rode dijete"

"Nadamo se

"BezaBu" zekan postati prepoznatljiv hrvatski proizvod"

Danijela Miklec (37) iz Zagreba dugogodišnja je učiteljica Hrvatskoga jezika u OŠ Vladimira Bosnara u Stubičkim Toplicama

U dječjem vrtiću održat će se zajedničko kićenje bora koji su članovi UIB s djecom iz vrtića posadili prije 15 godina

Brojne aktivnosti Udruge invalida Bedekovčina

UIB je jedina udruga na području županije koja je osnovala terapijski vrt i najveći dio radne terapije i radne okupacije provodi baš u vrtu i voćnjaku. Članovi su jako ponosni na svoje cvijeće, mirisne biljke, jagode i čips od jabuka

BEDEKOVČINA - U protekle 22 godine rada UIB se zalaže za provođenje svojih temeljnih ciljeva, a to je zalaganje i ostvarivanje zajamčenih prava osoba s invaliditetom te uključivanje osoba s invaliditetom u zajednicu, kao i poticanje zajednice da aktivno sudjeluje u realizaciji svih životnih potreba osoba s invaliditetom. Udruga se kroz godine istaknula kao jedina organizacija civilnog društva na području županije koja kontinuirano provodi socijalnu uslugu organizacije slobodnog vremena za osobe s invaliditetom, posebno za osobe s intelektualnim teškoćama, a osim u Bedekovčini, psihosocijalne radionice provode se i u Udruzi Sunce Zabok gdje je rad voditeljica odlično prihvaćen od strane korisnika i roditelja.

Terapijski vrt

U 2022. uz video pozive za vrijeme pandemijskih mjera, do kraja godine bit će provedeno preko 120 radionica. Članovi Udruge provodili su aktivnosti s Osnovnom školom Bedekovčina, sa Srednjom školom Bedekovčina, a bili su sudionici Sportskog susreta djece i mladih s teškoćama u razvoju u Donjoj Stubici. Ugostili su i prijatelje iz Udruge Sunce Zabok, što je bila velika radost za sve sudionike susreta. Kroz šetnje mjestom i preko inkluzijskog terapijskog vrta komunicirali su s mještanima koji su bili iznenađeni aktivnostima koje udruga provodi. UIB je jedina udruga na području županije koja je osnovala terapijski vrt i najveći dio radne

terapije i radne okupacije provodi baš u vrtu i voćnjaku. Članovi su jako ponosni na svoje cvijeće, mirisne biljke i jagode, a posebno na čips od jabuka koji uspješno proizvode. Povećava se broj zainteresiranih korisnika radionica što je dokaz da je potreba za takvim oblikom rada svakim danom sve veća u ovoj marginaliziranoj i ranjivoj skupini. Ako želimo spriječiti odlazak u institucije i uspješno provoditi izlazak iz institucija, spriječiti obiteljsko i vršnjačko nasilje, ovakav tip psihosocijalne podrške za osobe s intelektualnim teškoćama i invaliditetom treba ojačati potporom svih čimbenika zajednice. Kićenje bora

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom članovi Udruge invalida Bedekovčina 22.11.2022. posjetili su Općinsku knjižnicu i čitaonicu Bedekovčina s ciljem da upoznaju knjižnicu kao kulturnu ustanovu te da ostvare buduću suradnju u kreiranju knjižničnih usluga za osobe s invaliditetom, posebno za osobe s intelektualnim teškoćama. Voditeljica knjižnice Vesna Šaronja je upoznala članove s radom knjižnice te su članovi odabrali knjige. Dominirale su knjige o životinjama i zvučne slikovnice. Posjet je dokazao da i za osobe s invaliditetom u postoje sadržaji koje mogu prepoznati kao zabavne i korisne. Voditeljica knjižnice, na veliku radost korisnika obećala je besplatno članstvo u knjižnici te mogućnost druženja sa određenim skupinama čitatelja što

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom članovi Udruge invalida Bedekovčina 22.11.2022. posjetili su Općinsku knjižnicu i čitaonicu Bedekovčina

bi pridonijelo socijalizaciji članova udruge, a kod građana potaknulo interes za životne potrebe čla-

nova udruge. Osim ove aktivnosti, 16.12. u Dječjem vrtiću Bedekovčina održat će se zajedničko kićenje bora koji su članovi UIB sa djecom iz vrtića posadili prije 15 godina. Članovi udruge malo su stariji, a djeca u vrtiću su uvijek nova djeca. To je aktivnost koja uvijek donosi članovima radost i osmijeh na lice. Kićenje bora kojeg su posadili s vrtićkom djecom koja su sada odrasli ljudi, sve koji sudjeluju u toj aktivnosti, ispunjava ponosom na dugogodišnju suradnju i podršku.

Volonteri

Tu je još i aktivnost koja će se 13. 12. 2022. održati u Osnovnoj školi Bedekovčina u sklopu tradicionalnog projekta "Svatko ima svojeg anđela". Održat će se prigodna božićna kreativna radionica na ko-

joj će sudjelovati članovi udruge, osobni asistenti, učenici Osnovne škole Bedekovčina, učitelji, stručni suradnici te roditelji. Inače, Udruga ima volonterski program u kojem sudjeluje 15 volontera. Posebno je zanimljiva grupa volonterki "Socijala u venama 50 +" koje su se naročito istaknule aktivnostima u terapijskom vrtu. Udruga provodi projekte Pomoćnik u nastavi, Osobni asistent, u partnerstvu sa Gradom Zabokom Zaželi MIPOS - pomoć u kući, Trogodišnji program Ministarstva, Institucionalnu podršku Nacionalne zaklade te projekte lokalnog karaktera. U svojem Operativnom i Strateškom planu udruga planira za stalno riješiti prostor za rad, uvoditi nove socijalne usluge za sve generacije svojih korisnika. (zl)

Udruga invalida Bedekovčina u posjetu knjižnici

djela su vječna inspiracija i ovakvi susreti će se ponovno njegovati u budućnosti u Krapini'

KRAPINA - U Gradskoj knjižnici Krapina predstavljena je zbirka Izabranih djela Du bravka Ivančana koju je uredio Mario Ko lar književni povjesničar i kritičar, dobitnik Nagrade "Julije Benešić" za književnu kriti ku. Kolar je zaljubljenik u poeziju koju je pi sao Dubravko Ivančan te je sakupljao njego ve zbirke i primijetio da je ponekad do nekih zbirki teško doći te se rodila ideja da priku pljene pjesme objave u jednoj knjizi izabra nih djela kako bi se učinila dostupnom poe zija Ivančana. Također je spomenuo kako je Dubravko svoje djetinjstvo proveo u Krapi ni kako je bez obzira gdje živio, do posljed njeg daha, Krapinu nosio u svom srcu. U sa mom početnom dijelu predstavljanja knjiga nakon pozdrava i predstavljanja gostiju rav nateljica Knjižnice Maja Vukina Bogović, približila je važnost predstavljanja poezi je, a najviše haiku poezije u Krapini s obzi rom da je Dubravko bio vezan za Krapinu i da je Krapina vezana za njegovu poeziju ko ja je dijelom tematski pisana baš o samoj Krapini.

Nastup "Ladarica" i izložba slika autora naslovnica zbirki Nekoliko predstavnica "Ladarica" zapjevalo je pjesmu Pokraj vode Drave i time je krenu lo čitanje poezije, i stapanje priča, urednič kih crtica vezanih uz Dubravka i njegovog nećaka Ivana Ivančana koji je svoje vrijeme provodio uz svog strica te je na taj način pra tio njegov rad, upijao i svjedočio književnom stvaralaštvu. Na neki način kroz tu komu nikaciju i analizu njegove poezije otkrio se i Ivanov dar za haiku-stih. Ivan je na najbolji mogući način nastavio niz haiku stvaralaš tva gdje je i nagrađivan te su mu često ha

iku pjesme uvrštene u vrijedne antologije u inozemstvu. O Ivanu je govorio urednik njegovih zbirki, Tomislav Maretić, koji 40 godina piše poeziju, afirmirao se kao haiku pjesnik u domovini i inozemstvu. Osim to ga piše slobodni stih. Nagrađivan je na ino zemnim međunarodnim i tuzemnim natje čajima više od 100 puta, a njegove su haiku pjesme predstavljene u više od 50 svjetskih i domaćih antologija, almanaha i zbornika. Spomenuo je vrijednost pisanih stihova, ali i predanost Ivana da sve što je ostalo iza Du bravka bude uređeno, posloženo i objavljeno te tako spašeno od zaborava. Ivan je pročitao niz haiku stihova od svog strica i sebe koje je tematski posložio kroz zbirke Odrazi, U pro laženju, Ljubavni dodir, Zanjihano nebo. Uz "Ladarice" otvorena je i izložba slika auto ra naslovnica zbirki, Ivana Andrašića koji je na predivan i senzibilan način stopio svoje slike i crteže sa stihovima. Pejzaži Podravi ne i Molvi gdje je Dubravko proveo jedan dio života uklopili su se u priču o pjesnicima.

Zavičajna dimenzija

– Može se zaključiti da je Dubravko Ivančan u svom poetskom izražavanju bio autenti čan, nije pripadao pjesničkim krugovima, njegovao je zavičajnu dimenziju intime, lju bavnu i erotsku poeziju. Stilski je pisao čisto te brusio stihove u formi haiku-stiha. Ne koliko riječi koje su zaokružile puni estet ski doživljaj. Jedan je od najplodnijih hai ku pjesnika. Njegova moć je bila opažanje senzacije u običnosti. Njegova djela su vječ na inspiracija i ovakvi susreti će se ponov no njegovati u budućnosti u Krapini – rekla je ravnateljica knjižnice Maja Vukina Bogo vić. (Davor Žažar)

Bira se najbolja 'Loborska devenica', a stiže i poseban gost Ovog

petka u Loboru se sprema pravi gastro spektakl

LOBOR - Tko u Hrvatskom zagorju najbolje spravlja de likatesu našeg područja, de venicu, znat će se idućeg petka u večernjim satima kada će se proglasiti pobjed nik natjecanja "Loborska de venica". Riječ je o natjecanju

Pobjednika očekuje 800 kuna, druga nagrada iznosi 500, a treća 300 kuna. Dodijelit će se i dvije utješne nagrade od 100 kuna

u spravljanju najkvalitetni je devenice, a bit će organi zirano i kušanje vina. Ove će godine natjecanje prati ti budno oko proslavljenog zagorskog chefa Tomisla va Špičeka koji stiže u Lo bor kao gost. Samo natjeca nje ima jasna i stroga pravila prema kojima se uzorci mo raju predati sat vremena prije početka natjecanja ko je je na rasporedu u petak, 9. prosinca od 18.00 sati u Lovačkom domu u Loboru. Devenice ne smiju biti smr znute, a svatko će spravljati dva para devenica. Sve lju bitelje ovog specijaliteta na čelnica Ljubica Jembrih po ziva u Lobor. - Mislim da ne postoji osoba na našem po

dručju koja ne uživa u deve nicama. Praktične su za pri premu i brzo gotove, odlično se sljubljuju s raznim pri lozima, a nevjerojatnog su okusa. Veseli me degustira ti što će nam pripremiti naši natjecatelji, a stručno nep ce našeg ovogodišnjeg gosta zasigurno će pomoći natje cateljima da budu što bolji u pripremi. Obratite pažnju na pravila i vidimo se u pe tak – poručila je Jembrih. Odluku o najboljima donijet će stručna komisija. Nagra de nisu zanemarive, budući da pobjednika očekuje 800 kuna, druga nagrada iznosi 500, a treća 300 kuna. Dodi jelit će se i dvije utješne na grade od 100 kuna. (zl)

'Ivančanova

U Gradskoj knjižnici Krapina predstavljena zbirka poezije rođenog Krapinčanina Dubravka Ivančana

Dječji vrtić Zlatni dani dobio svoju malu knjižnicu

ZLATAR BISTRICA - Djeca starije vrtićke mješovite skupine Malci u četvrtak su imala službeno otvorenje prostora za provedbu programa "Naša mala knjižnica". Osim zlatarbistričkog vrtića u projektu sudjeluje 200 vrtića iz Hrvatske, čime se potiče povezanost i komunikacija između vrtića i djece. Radost tog događaja s njima je podijelila načelnica Vesna Mikulec. Djeca su načelnicu pozdravila pjesmom Što se u vrtiću radi, a nakon toga svakom djetetu su uručeni radni listovi s tematskim zadacima koje će odgojiteljice nakon pročitane

priče s djecom odrađivati. Knjižnica je vizualno i sadržajno osmišljena i namještena da potakne djecu na opuštanje i uživanje u slušanju

i gledanju slikovnica. Program je u potpunosti financirala Općina Zlatar Bistrica i time potaknula važnost čitanja među djecom. (zl)

Božićni koncert u Kumrovcu

KUMROVEC - Kumrovec je ovih dana zahvaljujući vrijednim rukama djelatnika Općine koji su se pobrinuli za ukrašavanje prigodnim ukrasima zasjao u božićnom ozračju. Za predblagdansko raspoloženje predviđen je i Božićni koncert na otvorenome koji će se održati u nedjelju, 18. 12. 2022. s početkom u 14,00 sati na trgu ispred Općine Kumrovec. Osim bogatog glazbenog programa, posjetitelje očekuju i štandovi s finim kolačima, kuhano vino, čaj, fritule i palačinke. Iz Općine pozivaju sve mještane na koncert i druženje kako bi u zajedništvu proslavili Božićne blagdane. (dž)

Krapinsko

KLASA: 363-01/22-01/052

URBROJ: 2140-6-1-22-1 Zabok, 1. prosinca 2022.

Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19. i 144/21.) GRAD ZABOK objavljuje

JAVNI POZIV

o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u naselju Pavlovec, Špičkovina i Dubrava Zabočka

Ovim pozivom Grad Zabok obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena komunalna infrastruktura (k.o. Špičkovina i k.o. Zabok) - nerazvrstana cesta NC ŠPI 021 duljine oko 260 m, nerazvrstana cesta NC DZA 011 duljine oko 340 m i nerazvrstana cesta NC PAV 006 duljine oko 150 m da započinje postupak evidentiranja navedene komunalne infrastrukture u zemljišne knjige i katastar.

Izrađuje se geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

Terenska izmjera zemljišta (obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene ceste uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji brine da lomne granice zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene) za potrebe izrade geodetskog elaborata izvršit će se dana 21.prosinca 2022. godine, početkom u 09:00 sati.

U slučaju izrazito lošeg vremena, terenska izmjera odgodit će se za dan 22.prosinca 2022., s istim vremenskim početkom obilježavanja.

Ovim putem obavještavaju se nositelji prava na nekretninama koje neposred-

no graniče s gore navedenim cestama i drugom komunalnom infrastrukturom odnosno česticama zemljišta na kojima je ista izgrađena (nose oznaku kčbr. 1288/13, 1289/2, 1298/5, 1593, 313/4, 314/1, 309/1, 312/1, 312/2, 312/5 k.o. Špičkovina, te kčbr. 7809, 7832/2 k.o. Zabok), o gore navedenom postupku evidentiranja nerazvrstanih cesta.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta izradit će tvrtka GeoTAG d.o.o. iz Zaboka, S. Radića 1, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva.

Nositelji prava na nekretninama mogu obaviti javni uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja komunalne infrastrukture i zatražiti dodatna obrazloženja dana 22. prosinca 2022. godine, u vremenu od 14.00 do 15.00 sati, u prostorima tvrtke GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24A.

Ovaj poziv objavit će se u Zagorskom listu, na mrežnim stranicama Grada Zaboka www.zabok.hr i Oglasnoj ploči Grada Zaboka.

GRADONAČELNIK

Ivan Hanžek,oec.

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija Općina Sveti Križ Začretje Općinski

načelnik

KLASA: 940-01/22-01/007

URBROJ: 2140-28-03-22-8 Sveti Križ Začretje, 06.12.2022.

Na temelju Odluke Općinskog načelnika KLASA:940-01/22-01/007, UR BROJ:2140-28-03-22-7, od 01.12.2022. godine i članka 11. Odluke o upravljanju i raspo laganju imovinom u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Kra pinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje

PONOVLJENI (TREĆI) JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnine

Općinski načelnik Općine Sveti Križ Začretje donio je Odluku o poništenju Javnog natje čaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje oznake k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski KLASA: 940-01/22-01/007, URBROJ: 2140-28-03-22-5, od 08.11.2022. godi ne te raspisivanju ponovljenog (trećeg) Javnog natječaj za prodaju predmetne nekretnine. Sukladno iznijetom predmet ponovljenog javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasniš tvu Općine Sveti Križ Začretje, oznake k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski upisane u ze mljišno-knjižni uložak 2622. U naravi se radi o poljoprivrednom zemljištu.

Opis nekretnine

Zemljište je ravno, neograđeno, trapeznog oblika, omeđeno na sjeveru nerazvrstanom cestom oznake u katastru k.č.br. 2480, k.o. Pustodol, na zapadu nerazvrstanom cestom oznake u katastru kč.br. 2487, k.o. Pustodol, na istoku željezničkom prugom R106Zabok-Krapina, na jugu neizgrađenom česticom. Zemljište je uređeno, obrađuje se kako oranica. Zemljište je van zone građenja.

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknad ne prigovore bilo koje vrste na stanje i kva litetu zemljišta. Zainteresirani ponuditelji su dužni dostavi ti ponudu koja sadržava:

- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sje dište za pravnu osobu ponuditelja - Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u ku nama (koji ne može biti manji od iznosa po četne cijene navedene u ovom natječaju)

- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu

- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizič ku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost - Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu

- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri hvaćanja

- Dokaz o uplaćenoj jamčevini - Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklo piti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvje tima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvje te natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvara nja ponuda Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stje cati nekretnine na području Republike Hr vatske

Ponude moraju biti dostavljene do 16.12.2022. godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim omot nicama preporučenom pošiljkom ili osob nom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski.

Danom predaje ponude smatra se dan pre daje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje pošti preporučenom pošiljkom.

Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjeren stvo za provođenje javnog natječaja za pro daju nekretnina u vlasništvu Općine da na 20.12.2022. u 09.00 sati na adresi Općina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Je lene 1, Sveti Križ Začretje.

Otvaranju ponuda mogu prisustvovati po nuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu pre dati valjanu punomoć.

Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od po četne cijene određene natječajem, neće se uzeti u razmatranje.

Početna cijena nekretnine kuna/euro

18.000,00/ 2.389,01

Iznos jamčevine kuna/euro Površina u m²

1.800,00/ 238,91 1.252,00

Odluku o odabiru najpovoljnije ponude do nijeti će Općinski načelnik. Odluka o odabi ru dostaviti će se svim ponuditeljima u ro ku od 15 dana od dana donošenja.

Općinski načelnik može odustati od pro daje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Op ćina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelovanja natjecatelja na na tječaju.

Ponuditelj je prije dostave ponude dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 1.800,00 kn/238,91 €.

Jamčevina se uplaćuje na žiro-ra čun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljni jeg ponuditelja, bez prava na kamatu. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se po nuditelj koji ponudi najvišu cijenu (mini malno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz na tječaja.

Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jed na ponuda koja ispunjava sve uvjete natje čaja i sadrži najmanje početnu cijenu ne kretnine.

Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem skla pa Općinski načelnik u roku 15 dana od da na donošenja odluke o odabiru najpovoljni jeg ponuditelja.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 da na od dana sklapanja kupoprodajnog ugo vora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupo prodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od da na dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac zakasni s plaćanjem više od 60 dana od iste ka roka, Općina može raskinuti kupoprodaj ni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem po nuditelju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja.

Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kup nje, kao i porez na promet nekretnina sno si kupac.

Obilazak nekretnine moguć je uz prethod nu najavu na broj telefona 049/227-764.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

REPUBLIKA HRVATSKA

- zagorska županija GRAD ZABOK Gradonačelnik

ŽRTVA STE ILI SVJEDOK/INJA KAZNENOG

DJELA?

Ukoliko se pitate koja su Vaša prava, kako izgleda svjedočenje, trebate li pratnju na sud, policiju ili državno odvjetništvo? Trebate li pravno ili psihološko savjetovanje? Imate li ova ili neka druga pitanja ili nedoumice - javite se i potražite pomoć bez straha. Nitko nije pripremljen da postane žrtva ili svjedok/inja kaznenog djela stoga su pomoć i podrška od iznimne važnosti.

Podršku potražite pozivom na broj telefona 049/492-688, ili mailom: zrtveisvjedoci@cesi.hr

Web stranica mrezapodrskeisuradnje.com sadrži podatke 10 organizacija civilnog društva koje u 17 županija pružaju pomoć i podršku žrtvama i svjedocima/kinjama u županijama Republike Hrvatske.

Sve usluge koje pruža CESI - SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko- zagorske županije kroz program Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela su besplatne. Program je financiran sredstvima Ministarstva pravosuđa i uprave.

Koncert u spomen na Višnju Korbar

Rođena vu Krapini

KRAPINA - Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Grad Krapina i Turistička zajednica Krapina organizatori su cjelovečernjeg koncerta u spomen na ikonu kajkavske popevke Višnju Korbar,koja je proljetos preminula. Održat će se na Dan Grada Krapine, 6. prosinca, u festivalskoj dvorani, kao dio manifestacije "Prosinac u Krapini". Ulaznice su besplatne, ali ih već desetak dana nema. Što je najljepše, zanimanje za koncert pokazale su udruge umirovljenika iz Zlatara, Zlatar Bistrice, Bedekovčine, Marije Bistrice, Tuhlja, Pjevački zbor umirovljeni-

ka Krapine…Višnja je rođena u Krapini, ali je odrastala u Pregradi, tako da je emotivno bila vezana za oba grada, za Krapinu tim više što je na festivalskoj pozornici sudjelovala 44 godine otpjevavši pedesetak kajkavskih popevki. Rekord koji nitko više neće dosegnuti! Za neke popevke i sama je napisala stihove. Neke će kazivati dramski umjetnik Denis Bosak, a dvadesetak odabranih popevki pjevat će Gordana Ivanjek Tušek, Tanja Mršić, Anita Huđek, Ronald Braus, Iva Ranogajec Inkret, Dina Leško, Matej Mudrovčić, Bojan Jambrošić, Igor Horvat,Robert Svetlačić,Ivan Benc,Ivan Mihovec Miki, Opatijac David Danijel, Gabriela Hrženjak, Klapa "Kmeti", ŽVS Puce štruce, ŽVS Kirjales i VS" Šimunski muži". Pratit će ih orkestar pod ravnanjem Roberta Mihovilića, a program će voditi naš novinar Željko Slunjski (zl).

kontinentalnom dijelu vatrogastvo je uvijek bilo vrlo dobro organizirano, ali uvijek treba težiti boljem'

OBAVIJEST O REDOVNOJ ZAMJENI VODOMJERA

Zagorski vodovod d.o.o. Zabok obavještava korisnike vodnih usluga da će u razdoblju od 05. prosinca do 30. prosinca 2022. godine vršiti redovnu zamjenu vodomjera na području Općine Marija Bistrica, naselja Hum Bistrički, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Tugonica.

Redovna zamjena vodomjera obavlja se sukladno Zakonu o mjeriteljstvu ( NN 74/14., 111/18.) i pripadajućim propisima. Troškove redovne zamjene vodomjera snosi Zagorski vodovod d.o.o. Korisnik može nazočiti zamjeni vodomjera i tada potpisuje Nalog za zamjenu vodomjera. Ukoliko Korisnik usluge ne prisustvuje zamjeni vodomjera, primjerak Naloga o zamjeni vodomjera ostavlja mu se u poštanskom sandučiću.

Mole se korisnici usluga Zagorskog vodovoda d.o.o. da osiguraju pristup vodomjeru na način da isti nije zaključan ili na sličan način nedostupan. Odstupanja od navedenih datuma moguća su uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta ili nastupa drugih nepredvidivih okolnosti.

LUČELNICA - U Vatrogasnom domu DVD-a Lučelnica u petak je održana 38. sjednica Skupštine Vatrogasne zajednice KZŽ, na kojoj je prihvaćena I. izmjena financijskog plana za 2022. godinu. Ovoj se izmjeni pristupilo zbog usklađivanja prihodovne i rashodovne strane Financijskog plana VZ KZŽ za 2022. godinu. Prvom izmjenom planira se ukupno 1.589.380,00 kuna prihoda što je za 25.151,00 kuna ili 1,61% više u odnosu na prethodni plan koji iznosi 1.564.229,00 kuna. Jednoglasno su prihvaćeni i Plan rada i Financijski plan za 2023. godine koje je obrazložio predsjednik Stjepan Skuliber. Planirana sredstva za 2023. godinu za potrebe VZKZŽ iznose ukupno 197.197,00 eura. U rashodovnoj strani značajna sredstva planiraju se za daljnje uređenje Kampa Fažana, sufinanciranja nabave vozila, sufinanciranje uređenja vatrogasnih spremišta i nabava vatrogasne opreme, sufinanciranja vatrogasnih natjecanja, osposobljavanja, sufinanciranje obljetnica, osposobljavanje vozača za "C" kategoriju i drugo. U planu rada pak planirane su brojne aktivnosti u 2023. godini podijeljene na cjeline: Stručna služba,

upravljanje, administracija, poslovni prostor; Aktivnosti na unapređenju zaštite od požara i vatrogastva; Osposobljavanja i usavršavanja, vježbe i natjecanja; Skrb o pomlađivanju i rad s mladima, te Promidžba, informiranje i manifestacije. Članovima Skupštine obratio se domaćin predsjednik DVDa Lučelnica Nedjeljko Babić koji je predstavio 90 godina rada i djelovanja ovog društva. Gradonačelnik grada Klanjca Zlatko Brlek u ime grada Klanjca pozdravio je nazočne i zahvalio vatrogascima na trudu i zalaganju u obavljaju svakodnevnih zadaća. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar čestitao je na uspješnom radu i naglasio kako je u kontinentalnom dijelu vatrogastvo uvijek bilo vrlo dobro organizirano, ali uvijek treba težiti boljem, što se u Krapinsko-zagorskoj županiji i radi. - Ulažu se značajna sredstva u školovanje i opremanje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, a Županija to planira i u sljedećem razdoblju – rekao je Kolar te posebno naglasio potrebu da se vatrogasne organizacije aktivno uključe u prijave na EU projekte koji će biti na raspolaganju u sljedećim godinama. (el)

TUŽNO SJEĆANJE

Stjepan Androić 11.12.2013.-11.12.2022.

Ponosni što smo te imali, tužni što više nisi s nama. U srcu te nosimo, u molitvama spominjemo.

Tvoj brat Vladimir s obitelji

Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost organizacije CESI - S.O.S. telefona za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije i ni na koji način ne može se smatrati da odražava gledište Ministarstva pravosuđa

'U

Održana sjednica Skupštine Vatrogasne zajednice Krapinsko – zagorske županije

Održat će se na Dan Grada Krapine, 6. prosinca, u Festivalskoj dvorani

SLASTICE “TRI UŽITKA”

vl. Štefica Gulija Kolači, štrukli, pogačice od sira, čvaraka, buhtle, gibanice, domaći rezanci, heljdine kaše s bučinim uljem

III Jankovčica 2a 49221 BEDEKOVČINA t: 049 551 072 049 226 064

pratite nas i na FB profilu i Instagramu triuzitka@net.hr

OPG IVAN ČEFKO

OPG dolazi iz Zaboka, vlasnici su braća Čefko, a bavi se ekološkim uzgojem aronije i proizvodnjom matičnog soka i pekmeza od aronije, a odnedavno i čaja i praha.

https://hr-hr.facebook.com/ OPGbracaCefko/ Odvojak Tršinski 9 ZABOK t: 098 977 8371 icefko@gmail.com

MASSA LOVITA d.o.o. Kontakt: Jambrečina Tihomir proizvodnja tjestenine i trgovina

Josipa Haramusteka 5 49245 GORNJA STUBICA t: 049 290 903 f: 049 290 904 lovita@email.t-com.hr

MEDIČARNA ŠĆURIC

vl. Brankica Šćuric Božićni ukrasi, medenjaci, tradicijski pokloni, licitarska srca s prigodnom porukicom (različitih veličina i boja)

Podgorje Bistričko 29 49246 MARIJA BISTRICA t: 049 469 486 t: 098 966 5067 Pratite nas i na FB profilu brankica.scuric@gmail.com

MINI MLJEKARA VERONIKA

Visokokvalitetna hrvatska sirovina i naši vrijedni farmeri, prirodni procesi proizvodnje, zlatne ruke naših djelatnika i kratki lanci opskrbe, garancija su kvalitete i odličnog okusa svakog našeg proizvoda!

Svaki tjedan pinklec jedan

Drage naše čitateljice i čitatelji, došao nam je mjesec prosinac, mjesec u koji ulazimo s posebnim i toplim pozitivnim osje ćajima spram naših najbližnjih. Kak ste nama u Zagorskom listu najbliži vi, naši čitatelji, u ovo predblagdansko vrijeme bumo vas nastavili već tradicionalno darivati. U našem poklon paketu bit će mnogi proizvodi domaćih OPG – ovaca, od zagorskih delicija do ručno spravljenih pred meta, kozmetike, bučinog ulja, meda, kojima će te moći počastiti i sebe, ali i vama drage ljude. No, neke od vas bumo u suradnji s našim par tnerima darivali posebno i to jedinstvenim za gorskim pinklecima. Sve kaj trebate je popuniti

Našu ponudu i prodajna mjesta možete pronaći na: www.veronika.hr OPG DREMPETIĆ vl. Stjepan Drempetić Povrće iz ekološkog uzgoja i zimnica Dubravačka 20 49240 DONJA STUBICA t: 099 598 9647 t: 049 287 325 opg.drempetic@gmail.com saban.martina@yahoo.com

OPG KVEŽ vl. Branko Kvež Suhomesnati proizvodi i bučino ulje

Sekirišće 78 49223 SV. KRIŽ ZAČRETJE t: 098 169 4647 t: 049 228 158 brankokvezopg@gmail.com

OPG PČELARSTVO HERCEG vl. Herceg Radovan Med i pčelinji proizvodi, domaći džemovi s medom, integrirana brašna Apiterapija Kuća za odmor Veliki Bukovec 27 49251 MAČE t: 091 535 3303 radovan.herceg@gmail.com

PERFA - BIO d.o.o. Sretna jaja slobodnih nesilica Golubovečka 44 49240 DONJA STUBICA t: 049 286 1 20 f: 049 286 119

info@perfa.hr perfa@perfa.hr www.perfa.hr OPG SINIŠA ZNIKA Vinarstvo Gornja Podgora 53A 49240 DONJA STUBICA t: 098 903 9033 t: 098 512 584

GERIĆ-MG j.d.o.o. Proizvodnja domaćih čvaraka i masti. Dobitnici smo medalje Superior taste AWARD za čvarke i mast u Bruxellesu 2016. 2017,2018,2019,2022.god u Gornjoj Radgoni u Sloveniji na

međunarodnom ocjenjivanju hrane (AGRA) dobitnici smo dvije zlatne i jedne srebrne medalje za čvarke i mast! 2019.godine Prešani čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja. 2018,2019,2021.god u Novom Sadu na međunarodnom ocjenjivanju hrane dobitnici smo zlatnih medalja za čvarke. 2019.godine Domaći čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja .

Viktora Šipeka 53 49244 STUBIČKE TOPLICE t: 098 1712 243 www.geric-mg.hr marko@geric-mg.hr Od sredine 12.mjeseca nas očekujte u novom proizvodnom prodajnom prostoru u Oroslavju, Zelengajska ulica 10a.

ULJARA SINKOVIĆ

Proizvodnja i prerada bučinog ulja, prerada orašastih i koštičavih plodova

Zagorska ulica 17c 49221 BEDEKOVČINA t: 091 1531 043 danijel.sinkovic@gmail.com

OPG SOJČ KRISTIJAN

Radost prirode, 100% prirodno Permakulturni uzgoj u Hrvatskom zagorju

fb: Radost prirode t: 098 251 204 radost.prirode@gmail.com www.radostprirode.com

ZEBRANO Zebrano Zagorski mlinci ručno

kupon koji izlazi u ovom Zagorskom i nadalje u svim izdanjima Zagorskih listova do kraja ove godine. Mi bi vam preporučili da u kupon upi šete ime nekoga za koga znate da bi mu poklon paket dobro došao u blagdansko vrijeme ili ne koga koga želite razveseliti u vrijeme adventa. Po izvlačenju nazovemo sretnicu ili sretnika i pozovemo ju u Zagorski kak bi si preuzela svoj pinklec. Popis naših dragih partnera koji vas da rivaju zajedno s nama je kraj ovoga teksta. Treći kupon je ispod ovog teksta, ispunite ga i vrnite na našu adresu i tko zna, možda baš vi nekoga razveselite zagorskim pinklecom.

Vaš Zagorski list

su rađeni po tradicionalnoj recepturi i pečeni na tabli. Zagorski mlinci su nositelj Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, što je garancija izvornosti i kvalitete proizvoda. Brestovec Orehovički 12d 49221 BEDEKOVČINA t: 049 638 610 f: 049 238 906 info@zebrano.hr www.zebrano.hr

OPG PETAK ŠTEFANIJA

Suhomesnati proizvodi

Ulica 30.svibnja 1B VELIKO TRGOVIŠĆE t: 098 215 773 nenad.petak@gmail.com

OPG SRETNA PČELA

Vl. Ivan Curiš Apibelle linija prirodne kozmetike sa pčelinjim otrovom

3

Beeven kozmetika Krapina selo 42/1 KONJŠČINA t: 049 464 272 ivan.curis@kr.t-com.hr

ZMH HORVAT

– Frozy Zagorski štruklji Frozy Zagorski štruklji prvi su Zagorski štruklji sa Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Proizvode se u Konjščini, u srcu Hrvatskog Zagorja i izrađeni su po tradicionalnoj recepturi, ručno razvučenim tijestom i sirom i vrhnjem iz Zagorja! ZMH Horvat d.o.o.

Bistrička cesta 4a 49282 Konjščina t: 049/426-200 f: 049/426-219

zmhhorvat@zmhhorvat.hr www.zmhhorvat.hr

Svaki tjedan pinklec jedan

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list • Ulica mladih 6 • 49210 Zabok najkasnije do petka, 9. prosinca 2022.

'Jako sam sretna zbog ovog predivnog poklona, kojim sam zbilja oduševljena, tim više što je riječ o domaćim proizvodima naših vrhunskih OPG-ova. Sad ću ja na jedan dan postati dobri sveti Nikola i podijeliti tijekom noći s ponedjeljka na utorak sve te poklone po čizmicama svojih ukućana' VESNA RASONJA • KRAPINSKE TOPLICE

Hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured krapina

Ispostava Donja Stubica Global Gaming Services d.o.o., Stubičke Toplice, Strmec Stubički 124

1 ADMINISTRATIVNOKNJIGOVODSTVENI/A REFERENT/ ICA

Rok prijave: 9.12.2022

ORO AUTO ŠKOLA d.o.o., Oroslavje, Andrije Gredičaka 13

1 ADMINISTRATOR/ ADMINISTRATORICA

Rok prijave: 22.12.2022

TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 31

1 ASISTENT/ASISTENTICA

U HOTELSKOJ PRODAJI I

ADMINISTRACIJI

Rok prijave: 22.12.2022

TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 31

2 KONOBARA/KONOBARICE

2 SOBARA/ICE

Rok prijave: 30.12.2022

NISKOGRADNJA HREN d.o.o., Donja Stubica, Golubovečka 85

3 BRIGADIRA (M/Ž)

Rok prijave: 31.12.2022

TERME I SVIJET MASAŽA j.d.o.o., Stubičke Toplice, Toplička 97

1 DJELATNIK/DJELATNICA NA

BAZENSKOJ RECEPCIJI

2 FIZIOTERAPEUTA/MASERA (M/Ž)

2 KOZMETIČARA (M/Ž)

2 WELLNESS TERAPEUTA (M/Ž)

Rok prijave: 30.12.2022

"VODOLIM" završni radovi u građevinarstvu i trgovina vl. Vanja Brundula, Donja Stubica, Nova Ulica 3a

1 KNJIGOVOĐA/KNJIGOVOTKINJA

6 SAMOSTALNIH INSTALATERA

CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE (M/Ž)

4 SAMOSTALNA VODOINSTALATERA (M/Ž)

Rok prijave: 17.12.2022

Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica, Ulica Matije Gupca 2 1 KUHAR/ICA

Rok prijave: 8.12.2022

METALMONT VAJDIĆ d.o.o., Marija Bistrica, Selnica 16

4 MONTERA-INSTALATERA/ MONTERKE-INSTALATERKENJEMAČKA

Rok prijave: 10.12.2022

Dječji vrtić Zvirek, Stubičke Toplice, Mlinarska cesta 34

1 ODGOJITELJ/ICA PREDŠKLOSKE

DJECE

1 ODGOJITELJ/ICA PREDŠKLOSKE

DJECE

Rok prijave: 6.12.2022

Udruga mladih Feniks, Oroslavje, Krušljevo Selo 168

1 POMOĆNIK/CA U NASTAVI

Rok prijave: 8.12.2022

EKO - FLOR PLUS d.o.o., Oroslavje, Mokrice 180/c

2 RUKOVATELJA RADNIM STROJEVIMA - STROJARA (M/Ž) Rok prijave: 15.12.2022

USTANOVA PINTAR dom za starije i nemoćne osobe, Stubičke Toplice, Zagrebačka 7 1 SPREMAČ/ICA

Rok prijave: 11.12.2022

Ispostava Klanjec Ordinacija dentalne medicine Jasna Krznarić Nuić, dr. med. dent., Klanjec, Trg Mira 9 1 DENTALNI ASISTENT / MED. SESTRA Rok prijave: 19.12.2022

TERME TUHELJ d.o.o., Tuhelj, Ljudevita Gaja 4 1 DOMAĆIN/CA U SAUNAMATUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 31.12.2022

TERME TUHELJ d.o.o., Tuhelj, Ljudevita Gaja 4 2 SPASILACA/SPASITELJICE (NADZORNIKA) BAZENATUHELJSKE TOPLICE Rok prijave: 18.12.2022

Obrt za strojarske instalacije Mihalić vl. Darko Mihalić, Tuhelj, Sveti Križ 103B

2 INSTALATERA/KE GRIJANJA I KLIMATIZACIJE - PLINOINSTALATERA/KE - VODOINSTALATERA/KEZAVARIVAČA/ICE Rok prijave: 21.12.2022

Ustanova za zdravstvenu njegu Rezidencija, Tuheljske Toplice, Bolnička c. 2

1 MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIČAR - ZAGREB

1 NJEGOVATELJICA - ZAGREB 1 SPREMAČ/ICA - ZAGREB

Rok prijave: 28.12.2022

DIMNJAČAR uslužni obrt vl. Marko Pogačić, Kraljevec na Sutli, Radakovo 198

1 POMOĆNI DIMNJAČAR/KA Rok prijave: 31.12.2022

Dom za starije i nemoćne osobe SV. KATARINA, Zagorska Sela, Zagorska Sela 47A

1 SOCIJALNI RADNIK/SOCIJALNA RADNICA Rok prijave: 31.12.2022

METAL-MB d.o.o., Klanjec, Lijepe naše 6

3 STROJOBRAVARA/ICEZAVARIVAČA/ICE - KUMROVEC

Rok prijave: 31.12.2022

Osnovna škola Lijepa Naša, Tuhelj, Tuhelj 54

1 UČITELJ/ICA GEOGRAFIJE

1 UČITELJ/ICA TEHNIČKE KULTURE

Rok prijave: 7.12.2022

Ispostava Krapina

PRESEČKI d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15

1 PEKAR / PEKARICA - PREGRADA

1 ČISTAČ/ICA - PREGRADA

1 POMOĆNI PEKAR / PEKARICAPREGRADA

1 PRODAVAČ/ICA - PREGRADA

1 PRODAVAČ/ICA - KRAPINA

1 RADNIK/CA U PEKARIPREGRADA

Rok prijave: 11.12.2022

"PROMEGA" metaloprerađivačka i trgovačka radnja vl. Mario Kiseljak, Radoboj, Jazvine 67a

1 ADMINISTRATIVNI SLUŽBENIK/ SLUŽBENICA

2 BRAVARA/BRAVARICE

1 STROJOBRAVAR/ STROJOBRAVARICA

Rok prijave: 9.12.2022

PRESEČKI GRUPA d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15

2 AUTOELEKTRIČARA/ AUTOELEKTRIČARKE

2 AUTOMEHANIČARA/ AUTOMEHANIČARKE

1 ČISTAČ/ČISTAČICA Rok prijave: 11.12.2022

MK-Concept d.o.o., Krapina, Bobovje 52G

25 ČISTAČA/ICA - BELGIJA Rok prijave: 7.12.2022

K. Š. Đalskoga 4 49000 KRAPINA www.hzz.hr

PICIKATO d.o.o., Hum na Sutli, Strmec Humski 57/1

2 KONOBARA/ICE - KRAPINA

3 KUHARA/ICE - PIZZA MAJSTORA/ MAJSTORICE - KRAPINA Rok prijave: 22.12.2022

JAGER GRADITELJSTVO d.o.o., Hum na Sutli, Klenovec Humski 17/3

2 KUHARA MAJSTORA/KUHARICE

MAJSTORICE - MURTER

GLANC ČISTO d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 7A

1 ČISTAČ/ICA - ZAPREŠIĆ Rok prijave: 6.12.2022

DEJASI EPC d.o.o., Krapina, Matije Gupca 67

5 FASADERA/KI - ITALIJA

5 POMOĆNIH RADNIKA/CA - ITALIJA Rok prijave: 8.12.2022

KRAKOM-vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Krapina, Gajeva 20

3 GRAĐEVINSKA RADNIKA/ RADNICE

1 STROJAR/STROJARKA

GRAĐEVINSKIH STROJEVA

1 VODOINSTALATER/ VODOINSTALATERKA

Rok prijave: 8.12.2022

Restoran i catering "ZAGORKA" vl. Stanislav Krkalo, Đurmanec, Đurmanec 139

1 KUHAR/KUHARICA

Rok prijave: 17.12.2022

Dječji vrtić Mali Kaj, Krapina, I. G. Kovačića 13

1 ODGOJITELJ/ODGOJITELJICAPRIGORJE BRDOVEČKO

Rok prijave: 6.12.2022

Dječji vrtić Sunčica, Krapina, Tkalci 65

2 POMOĆNA ODGOJITELJA/ ODGOJITELJICE

Rok prijave: 6.12.2022

SOPEK GRADNJA d.o.o., Petrovsko, Stara Ves Petrovska 24

3 POMOĆNA/E RADNIKA/CE NISKOGRADNJE

2 STROJARA/KE

Rok prijave: 28.12.2022

KERAMIX d.o.o., Krapina, Polje Krapinsko 99/A

1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA

Rok prijave: 30.12.2022

AUTO - SERVIS ERDELJA obrt za popravak i održavanje vozila vl. Mario Erdelja, Radoboj, Gornja Šemnica 20

2 RADNIKA/RADNICE U AUTOSERVISU

Rok prijave: 17.12.2022

prijevoz na rad: Djelomično, vrsta ugovora: određeno - povećani opseg posla( mj.), način javljanja:

Ispostava Pregrada VINCEK obrt za fasadersko-ličilačke radove vl. Zoran Vincek, Pregrada, Gorička ulica 6

5 FASADERA/KI

3 POMOĆNA GRAĐEVINSKA RADNIKA/CE

5 SOBOSLIKARA/CE - LIČILACA/ LIČITELJICE

Rok prijave: 31.12.2022

REZIDENCIJA ŠTROK d.o.o., Desinić, Put Veronike Desinićke 1A

1 FIZIOTERAPEUT/KINJA

1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR

1 POMOĆNI/A RADNIK/CA Rok prijave: 27.12.2022

2 KUHARA/KUHARICE - MURTER

3 RECEPCIONARA/KE - MURTER

1 VODITELJ/ICA (MANAGER) HOTELA COLENTUM MURTERMURTER

Rok prijave: 11.12.2022

JAGER GRADITELJSTVO d.o.o., Hum na Sutli, Klenovec Humski 17/3

3 SOBARA/ICE - MURTER Rok prijave: 14.12.2022

BDF SERVIS d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 107/4

2 MEHANIČARA/KE

1 OBRAĐIVAČ/ICA METALA ODVAJANJEM ČESTICA

Rok prijave: 10.12.2022

HAJDINJAK PUT d.o.o., Pregrada, Gorička ulica 1

1 PRODAVAČ/ICA Rok prijave: 31.12.2022

ALATI STUHNE d.o.o., Pregrada, Valentinovo 8/2

2 RADNIKA/CE NA STROJNOJ OBRADI METALA (CNC OPERATER/ KA)

Rok prijave: 10.12.2022

Dom za odrasle osobe Bidružica, Desinić, Ivanić Desinićki 30

1 STRUČNI RADNIK/CA I.VRSTESOCIJALNI RADNIK/CA Rok prijave: 6.12.2022

BKL PROM obrt za prijevoz vl. Kristina Lupinski, Hum na Sutli, Lupinjak 16

1 VOZAČ/VOZAČICA TERETNOG MOTORNOG VOZILA Rok prijave: 14.12.2022

Ispostava Zabok

PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G

2 BRAVARA/BRAVARICE

1 KROJAČ/KROJAČICA

1 MONTER/MONTERKA U PROIZVODNJI

1 PAKIRER/PAKIRERKA

1 RADNIK/CA U PROIZVODNJI

1 RAZVOJNI INŽENJER/INŽENJERKA

1 STOLAR/STOLARICA

1 STOLAR/STOLARICA POČETNIK/ CA

2 ŠIVAČA/ICE

1 TAPETAR/KA U RAZVOJU

OJASTUČENOG NAMJEŠTAJA

4 TAPETARA/TAPETARKE

1 VODITELJ/ICA PROJEKTNE PRODAJE

1 VODITELJ/VODITELJICA

ODRŽAVANJA I ALATNICE

Rok prijave: 30.12.2022

BRAVARIJA PREŽIGALO d.o.o., Krapinske Toplice, Maturovec 22a

10 BRAVARA/BRAVARICA - CJEVARA/ CJEVARICA - NJEMAČKA

10 ZAVARIVAČA/ZAVARIVAČICAREL POSTUPKOM - NJEMAČKA Rok prijave: 20.12.2022

MDK GRAĐEVINAR d.o.o., Veliko Trgovišće, Dubrovčan 3b

2 GRAĐEVINSKA MAJSTORA/ MAJSTORICE

mala burza radnih mjesta

2 POMOĆNA GRAĐEVINSKA RADNIKA/RADNICE - POMOĆNA ZIDARA/ZIDARICE Rok prijave: 7.12.2022

MDK GRAĐEVINAR d.o.o., Veliko Trgovišće, Dubrovčan 3b

1 STRUČNI/A REFERENT/ICA ZA FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO Rok prijave: 10.12.2022

"TARAC" građevinarstvo, prijevoz i trgovina vl. Zvonko Jakuš, Bedekovčina, Aleja D. Domjanića 18

5 GRAĐEVINSKIH RADNIKA/ RADNICA

5 RUKOVATELJA/RUKOVATELJICE SAMOHODNIM GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA

5 VOZAČA/VOZAČICA TERETNOG VOZILA Rok prijave: 31.12.2022

SIKETIĆ GRADNJA d.o.o., Bedekovčina, Orehovica 102

3 GRAĐEVINSKA RADNIKA/ RADNICE

2 VOZAČA/VOZAČICE TERETNOG VOZILA Rok prijave: 31.12.2022

Ugostiteljstvo Ivana Besednik j.d.o.o., Veliko Trgovišće, Ravnice 64

2 KONOBARA/ICE - KUPLJENOVO Rok prijave: 28.12.2022

HUNCUT d.o.o., Zabok, Lug Zabočki 63/B

1 KONOBAR/ICA - POMOĆNI/A KONOBAR/ICA Rok prijave: 8.12.2022

Pizzeria "GLORIA" vl. Slavica Jurina, Zabok, Lug Zabočki 71f 1 KONOBAR/KONOBARICA Rok prijave: 18.12.2022

POZNANOVEC poljoprivredna zadruga, Poznanovec, Zagorske Brigade 9 1 KONOBAR/KONOBARICABRESTOVEC OREHOVIČKI Rok prijave: 31.12.2022

KORNI USLUGE d.o.o., Zabok, Matije Gupca 67

1 KONOBAR/KONOBARICA Rok prijave: 15.12.2022

Dom za starije i nemoćne osobe Leonardo, Zabok, Gajeva 13 1 KUHARICA/KUHAR - U GERONTOLOŠKOJ I PALIJATIVNOJ SKRBI (DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE U ZABOKU)

3 MEDICINSKE SESTRE/ TEHNIČARA - U GERONTOLOŠKOJ I PALIJATIVNOJ SKRBI (PRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE)

2 NJEGOVATELJICE/NJEGOVATELJA STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA U PRIVATNOM DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE U ZABOKU

1 SOCIJALNA RADNICA/RADNIK - U GERONTOLOŠKOJ I PALIJATIVNOJ SKRBI (PRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE)

Rok prijave: 1.4.2023

Dom za starije i nemoćne osobe Leonardo, Zabok, Gajeva 13

1 RAVNATELJICA / RAVNATELJ USTANOVE SOCIJALNE SKRBI - PRIVATNI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE (ZABOK)

Rok prijave: 28.5.2023

Obiteljski dom Leonardo, Veliko Trgovišće, Ul. K. Š. Đalskog 6

1 NJEGOVATELJICA/NJEGOVATELJ STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA Rok prijave: 31.12.2022

INSTALOTEHNA d.o.o., Bedekovčina, Križanče 22

2 POMOĆNA INSTALATERA/ INSTALATERKE

2 RADNIKA/RADNICE ZA INSTALATERSKE POSLOVE Rok prijave: 7.12.2022

KUSTURA d.o.o., Krapinske Toplice, Antuna Augustinčića 17

1 POMOĆNI RADNIK/RADNICA U PRIPREMI SLASTICA

Rok prijave: 10.12.2022

OPTANA 22 d.o.o., Zabok, Ksavera Šandora Gjalskog 2

1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA Rok prijave: 24.12.2022

Tvornica tekstila Trgovišće d.o.o., Veliko Trgovišće, Ulica dr. Stanka Pinjuha 16

3 RADNIKA/CE U PROIZVODNJI 5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA 2 TEHNIČARA/TEHNIČARKE NA ODRŽAVANJU

Rok prijave: 15.12.2022

PHOENIX METALI d.o.o., Veliko Trgovišće, Stanka Pinjuha 17 1 RAZVRSTAVAČ/RAZVRSTAVAČICA OTPADA Rok prijave: 14.12.2022

ZAVRŠNI RADOVI KREŠO d.o.o., Krapinske Toplice, Čret 168/a 2 RUKOVATELJA/RUKOVATELJICE GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA 2 ZIDARA/ZIDARICE

Rok prijave: 14.12.2022

Obiteljski dom Pernjek, Krapinske Toplice, Ulica Škrnik 5 1 SOCIJALNI RADNIK/RADNICA

Rok prijave: 31.1.2023

D&M obrt za stolarske radove vl. Dario Smodila, Veliko Trgovišće, K. Š. Đalskoga 25a 1 STOLAR/STOLARICA Rok prijave: 23.12.2022

Ispostava Zlatar

Autoprijevoznik Ivan Vidović, Zlatar, A. Kovačića 1 1 DISPONENT/ICA - REFERENT/ICA U DOMAĆEM I MEĐUNARODNOM TRANSPORTU

Rok prijave: 6.12.2022

Autoprijevoznik Ivan Vidović, Zlatar, A. Kovačića 1

1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA HLADNJAČE

Rok prijave: 22.12.2022

Dječji vrtić Zlatni Dani, ZlatarBistrica, Lovrečanska 16

1 ODGOJITELJ/ICA PREDŠKOLSKE DJECE

Rok prijave: 7.12.2022

PREIS-SUPER d.o.o., Zlatar, Trg Slobode 16

1 PRODAVAČ/ICA

Rok prijave: 10.12.2022

Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica, Zlatar-Bistrica, S. Radića 2

1 SOCIJALNI/NA PEDAGOG/INJA Rok prijave: 6.12.2022

Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda, Budinšćina, Zajezda 31

1 VODITELJ/ICA FINANCIJSKORAČUNOVODSTVENIH POSLOVA Rok prijave: 8.12.2022

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Jesenska gnojidba voćnih vrsta

Jesenska gnojidba voćnih vrsta ima cilj da se unesu neophodna količini hraniva potrebna biljkama jer se tijekom vegetacije znatna količina iskoristi za rast i razvoj lisne i drvene mase, kao i samog ploda. Sve te količine koje su potrošene treba putem gnojidbe vratiti u tlo, kako bi ponovno bile pristupačne biljkama početkom sljedeće vegetacije. Voćke kao višegodišnje drvenaste kulture imaju složeni životni i godišnji ciklus. Jednogodišnje biljke u principu nemaju rezervnih hranjivih tvari osim u početku u sjemenu, dok višegodišnje voćke imaju rezervna hranjiva u tkivima, a najviše u deblu, debljim skeletnim granama i korijenovoj mreži, posebice u skeletnom korijenju. Zato je kod jednogodišnjih biljaka potrebno osigurati kontinuirano pritjecanje hranjiva iz tla putem gnojidbe. S druge strane, voćke na kraju razdoblja vegetacije, prije odbacivanja lišća, prebacuju veći dio hranjivih tvari iz lišća u grane dok lišće potom otpada. U doba vegetacije voćke traže velike količine hranjiva za rast vegetativnih i generativnih organa. Tijekom razdoblja mirovanja vegetacije, korijenova mreža ne obustavlja rast i fiziološku aktivnost, pa se crpe hranjiva iz tla i stvaraju rezerve, jer ih nadzemni dio odmah ne troši već tek na početku razdoblja vegetacije. Kada rezervna hranjiva u jesen iz nadzemnog dijela dospiju u korijenovu mrežu, tada počinje intenzivan rast korijenove mreže, povećanje apsorpcijske površine, apsorpcija i nakupljanje hranjiva. Dva glavna vala rasta korijena zbivaju se u jesen, nakon završetka vegetacije i u proljeće, prije početka vegetacije. Dakako, korijen raste i prima hranjiva iz tla i tijekom razdoblja vegetacije, a posebice vodu i one biogene elemente koji se moraju primati u kontinuitetu, tj. bez zastoja. Gnojidbom direktno utječemo na plodnost i strukturu zemljišta, a regulira se i trajanje vegetacije i optimalni porast vegetativne mase, pojačava otpornost voćaka prema niskim temperaturama, bolestima

i štetočinama, a doprinosi se i boljoj rodnosti i kvaliteti plodova. Jesenska gnojidba ima za cilj da se unese neophodna količina hranjiva potrebna voćkama, jer se tijekom vegetacije znatna količina hranjiva koristi za rast i razvoj voćaka, plodova, lisne i drvne mase, tako da se njihova koncentracija u zemljištu smanjuje. Iz tog razloga sve te količine treba putem gnojidbe vratiti u zemljište, kako bi one bile lako pristupačne biljkama početkom naredne vegetacije. Gnojidba voćaka u ovom periodu provodi se sa organskim i mineralnim gnojivima. Od organskih gnojiva, najčešće se koristi stajnjak ili neko od gotovih tvorničkih organskih gnojiva sa većim ili manjim udjelima pilećeg, goveđeg ili konjskog gnojiva. Organska gnojiva imaju za cilj popraviti strukturu zemljišta kroz

razvoj zemljišnih mikroorganizama koji pomažu boljem usvajanju hranjiva iz zemljišta od strane voćaka. Pored organskih, neophodno je u zemljište unijeti i mineralna gnojiva u količini koja zavisi o starosti voćnjaka i opskrbljenosti zemljišta sa osnovnim hranjivim elementima. U ovom periodu treba koristiti mineralna gnojiva koja u sebi ne sadrže ili imaju mali postotak dušika, dok je sadržaj kalija i fosfora povećan. Voćke u fazi mirovanja ne usvajaju dušik koji se lako pod utjecajem padavina ispire i odnosi u dublje slojeve zemljišta gdje je nedostupan voćkama, dok se fosfor i kalij sporije razlažu i dostupni su biljkama u dužem periodu. Dušična gnojiva je zbog toga mnogo bolje i efikasnije dodati u toku vegetacije kada ih voćke maksimalno mogu iskoristiti.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Vrteks zimski 2,2x5,5 m 44,99 kn

Sadnica ruža 19,49 kn

Božićna zvijezda 31,99 kn

Plan smanjenja količine plastike u Centru za prirodu Zagorje i ostalim prostorima javne namjene

U sklopu javnog poziva za neposredno sufinanciranje projekata poticanja Plastic free zone (JP ZO 2/2022), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobren je projekt Zagorje Plastic Free kojeg provodi Javna ustanova Zagorje zeleno. Pozivom se podupiru mjere koje doprinose smanjenju ekološkog otiska u zaštićenim područjima prirode, očuvanju njihovih ekosustava i klimatskim ciljevima. Provedbom projekta Zagorje Plastic Free nastoji se doprinijeti smanjenju korištenja plastičnih proizvoda na području Krapinsko-zagorske županije, poticanju korištenja višekratnih proizvoda proizvedenih od prirodnih materijala koje je moguće ponovno upotrijebiti, a nakon upotrebe prenamijeniti ili reciklirati.

Posebnu važnost u projektu imaju informiranje i edukacija javnosti i djelatnika Županije i ostalih županijskih institucija s naglaskom na ograničavanju korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, štetnosti plastike za prirodu i mogućnost smanjenja plastike u svakodnevnoj uporabi.

Aktivnost na projektu predstavlja i izrada ovog dokumenta koji predstavlja plan smanjenja

korištenja plastike za posjetitelje i korisnike Centra za prirodu Zagorje te zaštićenog područja Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Dokument je izradila tvrtka Vita projekt d.o.o. u suradnji s Javnom ustanovom Zagorje zeleno.

Plan sadrži primjere u obliku aktivnosti (Poglavlje 3 Implementacija aktivnosti koje doprinose smanjenju plastike u poslovanje) vezane za smanjenje upotrebe plastike, ponovnu upotrebu i recikliranje od kojih pojedine institucije mogu odabrati one koje se uklapaju u njihovo poslovanje i pokušati ih primijeniti u praksi. Primjeri mogu poslužiti i kao podloga za daljnje osmišljavanje vlastitih aktivnosti.

Ideja je da što više institucija implementira pojedine aktivnosti u svoje svakodnevno poslovanje, što bi se reflektiralo na korisnike njihovih usluga, posjetitelje zaštićenog područja Zelenjak – Risvička i Cesarska gora i Centra za prirodu Zagorje. Na taj način, u praksi bi se doprinijelo očuvanju prirode i okoliša te poboljšanju kvalitete života lokalne zajednice. Plan smanjenja količine plastike možete na web stranici Javne ustanove Zagorje zeleno.

U Zaprešiću održane kvalifikacije za završnicu pojedinačnog Prvenstva Hrvatske u kuglanju

Dalibor Hršak završio na 26. mjestu

ZAPREŠIĆ - Na kuglani “Zaprešić” u Zaprešiću održane su kvalifikaci je za završnicu pojedinačnog Prvenstva Hrvatske koje će se 17. i 18. pro sinca održati upravo na ovoj kuglani. Jedini predstavnik zagorskih klu bova bio je kuglač Zaboka, Dalibor Hršak, koji je na kvalifikacije završio na 26. mjestu i nije se uspio plasirati u završnicu u koju će šesnaest naj uspješnijih s kvalifikacija. Dalibor Hršak ni najmanje nije razočarao. U dva je nastupa u Zaprešiću oborio ukupno 1170 čunjeva, u prvom 577, a u drugom 593 čunjeva. Kvalifikacije je najbolje odradio kuglač Zapre šića, Luka Bolanča, koji je u dva nastupa oborio 1311 čunjeva (641+670). Drugi je bio Darko Zovko (Nove nade, Požega) s 1302 čunja (648+654), a treći Darko Mađar (Medevščak 1958) s 1286 čunjeva (626+660). Hršak je bio jedini kuglač iz zagorskih klubova, ali ne i jedini zagorski kuglač na ovom natjecanju. U dresu Zadra nastupio je odlični Zabočan Borna Ba kran, koji je na kraju bio sedamnaesti i samo su ga dva čunja dijelila od završnice pojedinačnog PH. Borna je srušio 1209 čunjeva (592+617), a šesnastoplasirani Miroslav Šegina (Kupa Ozalj) oborio je 1211 čunjeva (623+588). (T. Zrinšćak)

Solidan otpor Zaboka Zadru

ZABOK - Unatoč porazu od 15 ko ševa razlike (70:85) Zabok je protiv Zadra odigrao solidnu utakmicu. Zabočani su bili "živi" do 35. minute kada je na semaforu nakon polaga nja Črnjevića stajalo (62:68), no ubr zo je iz igre zbog pet osobnih mo rao Tomas, što je dodatno skratilo ionako kratku rotaciju domaćih, i Zadar je rutinski priveo utakmicu kraju. Domaći su bolje počeli i pre ko raspoloženih Perovića i Kučana u 3. minuti poveli 11:2, da bi prva če tvrtina završila njihovom predno šću od 25:19. Prskalo je na početku druge četvrtine položio za 27:19, a onda su Zabočani stali i gosti su se rijom od 9:0 koju je završila košem uz dodatno slobodno bacanje Dre žnjaka prvi puta poveli u 13. minuti (27:28). Ostatak druge četvrtine pro šao je uglavnom u ravnopravnoj igri, a nakon polaganja Perovića sa sirenom na "veliki odmor" otišlo se rezultatom 37:42. Gosti su do prvog dvoznamenkastog vodstva stigli u 26. minuti nakon što je Čampara položio iz kontre za 43:54. Zabok se nije predavao, ali je u završnici do maćima ponestalo koncentracije pa je Davis pogodio tricu uz dodatno slobodno bacanje za ozbiljnih +15

(49:64) prije ulaska u zadnjih deset minuta utakmice. Nakon atraktiv nog zakucavanja Kučana i polaga nja Črnjevića, Zabok se u 35. minu ti spustio na -6 (62:68), no ponestalo je tada domaćima snage za potpuni preokret i gosti su u samoj završni ci pokazali svoju kvalitetu i rutin ski su priveli utakmicu prema kra ju do konačnihi 70:85. U redovima domaćih najefikasniji je bio Marko Perović sa 17 koševa uz 5 skokova i 3 asistencije, Ivan Kučan pridružio je 14, a Jarvis Garrett 13 uz 5 skoko va, a Luka Tomas se zaustavio na 12 koševa. Goste je sa 16 koševa i 3 asistencije predvodio Sani Čampa ra, Joradano je upisao 11, a Lakić i Davis i Ramljak po 10 koševa. (FO TO: Mladen Ban)

ZABOK - ZADAR 70:85

(25:19, 12:23, 12:22, 21:21).

ZABOK: Gradska sportska dvorana, GLEDATELJA: 300, SUCI: Mikulić, Rogić i Grubišić.

ZABOK: Martinko 2 (2-2), Kučan 14 (11), Tomić, Buljević, Lukačić, Črnjević 10 (2-2), Stipaničev, Tomas 12 (1-1), Perović 17 (3-3), Prskalo 2, Antonić, Garrett 13 (2-2). TRENER: Domagoj

Kujundžić

ZADAR: Davis 10 (2-3), Jordano 11 (2-2), Klarica 2, Sikirić, Žganec 2, Čampara 16 (5-7), Matulina, Lakić 10, Drežnjak 7 (1-1), Božić 8, Ramljak 10 (6-6), Šantelj 9 (2-2). TRENER: Danijel Jusup

SLOBODNA BACANJA: Zabok: 11/11 (100%); Zadar: 18/21 (86%)

DVICA: Zabok: 22/42 (52%); Zadar: 20/33 (61%)

TRICA: Zabok: 5/29 (17%) (Kučan 3, Tomas, Garrett); Zadar: 9/29 (31%) (Jordano 3, Lakić 2, Davis 2, Čampara, Šantelj)

SKOKOVI: Zabok: 35 (25+10) (Črnjević 8, Perović 5, Garrett 5, ...); Zadar: 40 (32+8) (Lakić 7, Božić 7, Ramljak 7, ...)

ASISTENCIJE: Zabok: 12 (Tomas 3, Garrett 3, ...); Zadar: 21 (Lakić 4, Božić 4, Ramljak 4, ...)

VALORIZACIJA: Zabok: 67 (Perović 20, Kučan 14, Tomas 11, ...); Zadar: 107 (Lakić 18, Ramljak 17, Čampara 13, Božić 13, Jordano 11, ...)

Ostali rezultati 9. kola: Dinamo Zagreb – Furnir 89:84 Gorica – Cedevita junior 88:95 Alkar – Split 88:94

Šibenka – DepoLink Škrljevo 74:55 Bosco – Cibona 88:99

Izborna skupština kluba

Martin Gojšić viceprvak Hrvatske, Mihael Vrančić treći

ČAKOVEC - Na kuglani „Mladost“ u Čakovcu održano je Prvenstvo Hr vatske u kuglanju za kadete (U-14). Ponovno su u glavnim ulogama bili kuglači Zaboka. Kadet Zaboka Martin Gojšić osvojio je drugo mjesto s 1039 oborenih čunjeva (518+521). Samo ga je jedan čunj dijelio od naslova prvaka Hrvatske kojeg je osvojio kuglač Plitivca Saša Rapaić koji je obo rio 1040 čunjeva (529+511). Saša je bio najbolji u prvom, a Martin u dru gom nastupu. Odličan je bio i drugi kadet Zaboka, Mihael Vrančić, koji je oborio 1034 čunja (525+509), pa je tako Zabok na pobjedničkom postolju imao dva kuglača. Boje Zaboka branio je i Patrik Mikulec koji je s obo rena 884 čunja (451+433) pojedinačno kadetsko PH završio na 16. mjestu u konkurenciji 32 kuglača. (T. Zrinšćak)

Ovo je vrijeme kada sport ski klubovi rezimiraju svoj rad tijekom godine i podvlače crtu što je učinjeno a što propušteno spremajući se za na rednu godinu. Obzirom da Teniski klub Zagorec Krapina ovog pet ka ima izbornu Skupštinu „ukra li“ smo malo vremena tajniku klu ba Robertu Jurmanu i zamolili ga da nam ukratko kaže koliko je za dovoljan rezultatima kluba u ovoj godini. „U globalu sam zadovoljan sa manje-više svim osim sa školom tenisa koja malo „šteka“ te je u situ aciji takvoj kakvoj je. U školi ima mo djece, imamo natjecatelje, ne

mamo rezultate jer nam sve ovisi o šest mjeseci (tzv. zimski period, op.a.) kada nemamo uvjete za rad, ne samo mi u Krapini već i u Župa niji. Taj zimski period kada bi dije te trebalo nastaviti raditi ono što je učilo u ljetnom periodu ostaje kod kuće jer nemamo uvjete za rad. To je ono što me žalosti jer u jednom periodu kada smo imali iznajmlje nu halu rezultati su svake godine iz godine rasli u pozitivnom tren du. Ostalo je sve u redu. Struktura kluba je dobra, odnosi u klubu su odlični, puno ulažemo, puno inve stiramo svake godine tako da teni ski tereni izgledaju sasvim dobro.“

Gradonačelnik Gregurović je na proslavi kluba povodom 30.

rođendana najavio: “Jedna od naših želja, osim ovih igrališta koja su sagrađena i centra koji se uređuje, da u budućnosti napravimo multifunkcionalnu dvoranu u okviru sportskog centra u Podgori gdje bi bio i barem jedan zatvoreni teniski teren. Znamo da takvog u našoj županiji nema. A tada bi tenis imao svjetliju budućnost“. Da li znate u kojoj je fazi ta najava?

„Hvalevrijedna najava i inicijativa gradonačelnika. Ne znam u kojoj je fazi ta najava ali mislim da posto ji problem – ta ideja, hvale vrijed na, ne može proći i mislim da ne će funkcionirati na taj način. Razlog je slijedeći – tenis je sport koji za htjeva određenu sportsku kulturu.

U Čakovcu održano Prvenstvo Hrvatske u kuglanju za kadete

Milorad Videković KRAPINA

RAZGOVOR S ROBERTOM JURMANOM, TAJNIKOM TENISKOG

Odlično drugo poluvrijeme Zaboka nedovoljno za iznenađenje protiv Cedevite junior

ZAGREB - Košarkaši Zaboka pora ženi su u 10. kolu HT Premijer lige na gostovanju kod Cedevite junior s pet koševa razlike (75:70). Zabo čani su odigrali loše prvo i odlič no drugo poluvrijeme, ali to nije bilo dovoljno za iznenađenje pro tiv renomiranog protivnika. Dobra je stvar što igrači Domagoja Ku jundžića ne posustaju nakon veli kog zaostatka, već se bore do kra ja, a tako je bilo i u ovoj utakmici. Već u 5. minuti utakmice domaći su zahvaljujući Mustapiću i Raši ću došli do dvoznamenkatog vod stva (13:2), a tricom Mustapića do maći su nakon prve četvrtine imali 13 koševa viška (30:17). Zabok se na kon polaganja Lukačića uspio spu stiti na -9 (36:27), ali do kraja če tvrtine slijedila je serija domaćih od 11:3 i na „veliki odmor“ otišlo se rezultatom 47:30. Treća četvr tina protekla je uglavnom u izjed načenoj igri, a Cedevita junior je u zadnjih deset minuta ušla sa 16 ko ševa viška (65:49). Tri minute pri je kraja utakmice domaći su imali +13 (73:60), a onda je redove Zabo ka tricom probudio Kučan (73:62). Dvanaest sekundi prije kraja ka petan Črnjević poožio je za 75:70 i na kraju pristojan poraz Zaboka. Cedevitu junior je s 18 koševa, 6 asistencija i 5 skokova predvodio Jakov Mustapić, dok je Saša Cia ni postigao 15 koševa uz 9 skokova i samo ga je jedan skok dijelio od double-double učinka. Kod Zaboka najbolji je bio Marko Perović s do uble-double učinkom od 20 koše va i 11 skokova. Ivan Kučan upisao je 14 koševa uz 8 skokova, a Jarrvis Garrett i Antonio Črnjević upisa li su po 12 koševa, čemu je Garrett pridodao 8 skokova i 5 asistencija, a Črnjević 6 asistencija i 3 skoka.

Damir Mulaomerović trener Cedevite Junior: “Prvo poluvrijeme smo odigra li puno bolje nego drugo, žao mi je što smo se potrošili na kra ju. Zabok je dobro vođena mom čad s dobrim individualcima, oni

su bili bolji u drugom poluvreme nu. Dopustili smo im da se lagano vrate, kontrolirali smo utakmicu veći dio susreta. Šteta što nismo uspjeli podijeliti minute Serdaru šiću i malom Bogdanoviću koji se danas prvi put obukao za seniore. Čestit-ke igračima, ovo je veliki na por, dvije utakmice u tri dana, sad nas čeka gostovanje u Kupu protiv Dubrovnika.”

Domagoj Kujundžić

trener Zaboka: “Jako loše smo ušli u utakmicu, do zvolili smo Cedeviti Junior da ra di ono što oni najbolje rade. Ni smo bili agresivni, dvije četvrtine nismo ni ušli u bonus. Dopustili smo da utakmica prođe mimo nas. U drugom poluvremenu smo se stisli, igrali s više energije pa smo se vratili, i na kraju upisali prihvatljiv poraz.” (FOTO: Mladen Ban)

CEDEVITA J. – ZABOK 75:70

(30:17, 17:13, 18:19, 10:21)

ZAGREB: SD Boško Božić-Pepsi, GLEDATELJA: 100, SUCI: Gracin, Katić i Vukojević

CEDEVITA JUNIOR: Mustapić 18 (23), Kučić 9, Rašić 9, Ciani 15 (1-2), Serdarušić, Vrgoč 5, Šabić 6, Batinić 2, Bogdanović. TRENER: Damir Mulaomerović

ZABOK: Martinko, Kučan 14, Tomić, Buljević, Lukačić 2, Črnjević 12 (2-3), Stipaničev 2, Tomas 8 (1-1), Perović 20 (2-4), Prskalo, Antonić, Garrett 12 (5-5).

TRENER: Domagoj Kujundžić

SLOBODNA BACANJA: Cedevita: 3/5 (60%); Zabok: 10/13 (76%)

DVICA: Cedevita: 18/35 (51%); Zabok: 21/43 (48%)

TRICA: Cedevita: 12/34 (35%) (Rašić 3, Marčinković 3, Mustapić 2, Šabić 2, Kučić, Vrgoč); Zabok: 6/21 (28%) (Kučan 2, Perović 2, Toma, Garrett)

SKOKOVI: Cedevita: 37 (27+10) (Ciani 9, Marčinković 7, Mustapić 5, ...); Zabok: 42 (30+12) (Perović 11, Garrett 8, Kučan 8, ...)

ASISTENCIJE: Cedevita: 25 (Mustapić 6, Kučić 6, Marčinković 5, ...); Zabok:

TENISKOG KLUBA „ZAGOREC“

kluba u petak

Znači tenisom se ne možete bavi ti u dvorani gdje egzistiraju i osta li dvoranski sportovi jer kako mi „smetamo“ njima tako i oni „smeta ju“ nama. „Smetati“ – to ne znači u pravom smislu te riječi već da ta dva sporta, tenis i drugi dvoranski sport, ne možete spojiti. Druga stvar je, po prirodi sam takav da sve što čovjek radi mora imati i ekonomsku ispla tivost, pitanje sufinanciranja režij skih sportova, dvorana je najavlje na kao dvorana za trening, i mi se sa jednim terenom za sve dvoran ske sportove jednostavno ne mo žemo pokriti. Naime, da bi se nešto adekvatno i financijski isplativo mo glo raditi u budućnosti, ipak smo u 21. stoljeću, svaka županija odnosno svaki grad trebao bi imati minimal

no tri teniska terena koja mogu za dovoljiti sve potrebe za rad i i da bu du ekonomski isplativi. Da ponovim – rečeno je da bi to bila dvorana za trening, a to znači da bi svi dvoran ski sportovi koji natječu opet mora li ući u fazu iznajmljivanja dvorane koja zadovoljava minimalne uvjete za natjecanje i tada dolazimo u po ziciju da moramo pokriti troškove dvorane za treniranje i još k tome platiti najam dvorane za odigravanje utakmica. Ekonomski neisplativo.“

U petak, 2.12.2022., je Izborna Skupština kluba! Spremaju li se neke promjene?

„Da. U biti od 2013. te godine kada sam se uključio u rad kluba uvijek

16 (Črnjević 6, Garrett 5, ...)

VALORIZACIJA: Cedevita: 95 (Marčinković 20, Ciani 20, Mustapić 17, Kučić 13, ...); Zabok: 79 (Perović 23, Garrett 18, Črnjević 16, Kučan 12, ...)

Ostali rezultati 10. kola: Split – Šibenka 70:55 Dinamo Zagreb – Gorica 51:71 DepoLink Škrljevo – Bosco 73:92 Zadar – Alkar 90:66 Furnir – Cibona 75:76

Poredak:

1. Cibona 19 (+128) 2. Zadar 19 (+114) 3. Split 18 (+70) 4. Cedevita Junior 17 (+77) 5. Šibenka 17 (+31)

je dolazilo do određenih promje na u upravljačkoj strukturi kluba što je na kraju i normalno. Istina, imamo jednu jezgru ljudi u uprav ljačkoj strukturi koja drži taj klub i tu jezgru svake godine osvježa vamo novim ljudima. Gledamo da to budu ljudi koji su se u određe nom vremenskom intervalu zai sta trudili i maksimalno davali se be da klub što bolje funkcionira jer uvije može bolje. Istina, uvi jek su nekakvi prijepori oko izbo ra predsjednika jer ljudi baš i ne žele „sjesti“ na tu funkciju. No, na ovoj Skupštini biti će izabran no vi predsjednik jer za kandidata smo predložili, svakako to Skup ština mora potvrditi, mladog čo vjeka koji je na ovim terenima od početka bavljenja tenisom te daje svoj maksimum za rad kluba i vje rujem da će na kraju predloženi kandidat postati i novi predsjed nik kluba“ – rekao nam je na kra ju Robert Jurman („alfa i omega“ kluba), tajnik kluba.

6. Dinamo Zagreb 14 (-67)

Furnir 14 (-32)

Bosco 13 (-54)

DepoLink Škrljevo 13 (-60) 10. Alkar 13 (-54) 11. Gorica 12 (-50) 12. ZABOK 11 (-103)

Parovi 11. kola: ZABOK – Dinamo Zagreb (subota 10. 12. u 19 sati) Alkar – Cedevita junior Šibenka – Zadar Split – Bosco Cibona – DepoLink Škrljevo Gorica – Furnir

U srijedu kup u gostima kod Fur nira, u subotu u ligi protiv Dinama

Pred košarkašima Zaboka je još je dan izuzetno težak i zahtjevan tje dan. Otvorit će ga u srijedu u za grebačkoj Dubravi gdje će u 19,30 sati odigrati utakmicu osmine fi nala kupa Krešimira Ćosića kod Furnira. Već u subotu pred „žuti ma“ je utakmica sezone. U 11. kolu HT Premijer lige stiže Dinamo Za greb. Zabok će pokušati izaći kao pobjednik iz obje utakmice, ali sa svim sigurno da mu je ova protiv Dinama u prvenstvu puno važni ja. Nakon deset odigranih kola, Za bok je posljednji sa samo jednom pobjedom i još jedan domaći po raz znatno bi mu smanjio šanse za ostanak u ligi, iako je do kraja još puno utakmica.

10. kolo HT Premijer lige košarkaša Hrvatske, Cedevita junior – Zabok 75:70

3. HRL središte, skupina A, 10. kolo RK Bedekovčina – RK Zagorica 25:21

Preokret Bedekovčine za novu pobjedu

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine odigrali su utakmicu 10. kola u 3. HRL središte skupina A. Bedekovčina je dočekala Zagoricu i stigla do nove, šeste pobjede u prvenstvu, i to nakon preokreta. Na kon izjednačenog početka, kod rezultata 9:8 za domaćine, gosti rade seriju od četiri uzastopna gola i odlaze na plus tri, te do odmora za državaju prednost (12:14). U nastavku dolaze i do četiri gola predno sti (13:17), no tada kreće preokret Bedekovčine, koja zabija pet golova zaredom za preuzimanje vodstva, koje više ne ispuštaju, već u završ nici dolaze i do plus pet (25:20), da bi konačni rezultat bio 25:21. Bede kovčini su predvodio Dejan Končić i Karlo Jurina sa po osam golova. Željko Uzelac bio je najefikasniji kod Zagorice sa devet golova. Bede kovčina drži peto mjesto sa 12 bodova, a u zadnjem kolu prije pauze gostuje kod vodećeg PPD Zagreba 2. (Elvis Lacković)

RK BEDEKOVČINA 2 – RK ZAGORICA 25:21 (12:14)

BEDEKOVČINA; Dvorana SŠ Bedekovčina GLEDATELJA: 100 SUCI: Magić (Trnovec Bartolovečki), Merkaš (Varaždin)

BEDEKOVČINA: Skočaj, Pripeljaš, K. Kuleš 1, Meštrović, Jambrek, Sovec 1, Mohač 6(1), Srebačić, Sinković, Klokočovnik, Jambrečina, Končić 8, Jus, Turković 1, Jurina 8; TRENER: Filip Martinić

Jesen za zaborav!

Milorad Videković KRAPINA

Pobjeda i poraz mladih rukometaša Zagorca

KRAPINA - U dvostrukom programu ovog vikenda RK Zagorec Krapi na upisao je pobjedu i poraz. Najprije su dječaci, članovi 2. HRL u – 13 sa puno izostanaka (bolest igrača, tako da se razmišljalo o odgodi uta kmice, op.a) ugostili ekipu RK Sloga iz Svete Nedjelje i upisali poraz 8:22. Viši i fizički puno jači gosti od prve minute utakmice usmjerili su tijek prema svojoj pobjedi i unatoč velikom zalaganju i želji domaćih ruko metaša na kraju su slavili gosti iz Svete Nedjelje. U drugo utakmici da na rukometaši Zagorca U – 17 odigrali su peto kolo 2. HRL Regija 2 ugo stivši ekipu RK Mladost. Već od samog početka rukometaši Zagorca su pokazali zašto volimo rukomet - odlična igra od samog početka, tako da je trenerica Silvija Smrekar ovaj puta mirno promatrala utakmicu uz pokoju sugestiju svojim pulenima. Na odmor se odlazi velikom predno šću 20 : 9. I u nastavku utakmice igra se mirno i staloženo, ali i borbe no, kako u obrani, tako i u napadu uz puno atraktivnih poteza. Utakmi cu tako i privode kraju, a rezultat na semaforu je Zagorec 41. Mladost 20. Ovom pobjedom rukometaši Zagorca učvrstili su prvo mjesto na pr venstvenoj ljestvici s dva boda prednosti ispred drugoplasirane ekipe RK Dubrava. (miv)

Analiza jeseni NK Za gorca, člana Super Sport Druge NL, sta ne u jednu rečenicu – Jesen za zaborav! Zašto se to dogodilo i tko je izrazi ti krivac nije moj zadatak da to na pišem već jednom analizom da po kušam dočarati gdje su vučeni krivi potezi koji su doveli do ovako loših igara i naravno plasmana na kraju jeseni kluba koji se prošle sezone „prošetao“ III. HNL Središte osvo jivši uvjerljivo naslov prvaka sa de set bodova prednosti. Sve je u stvari počelo nakon poraza u kvalifikacija ma za ulazak u SuperSport Prvu NL jer su klub napustili Damir Milino vić, prvi trener, (otišao u Dubravu Tim Kabel), Tomislav Pelin, trener vratara (otišao u Radoboj) i Srećko Mlinarić (vratio se na poziciju tre nera juniora Zagorca) te igrači: Mli narić (Mladost Zabok), Okechukwu (nepoznato), Camara (nepoznato), Pelko (Vukovar 1991), Hoić (Du brava Tim Kabel), Vučemilović –Vranjić (Vrapče), Grgić (prestao sa aktivnim igranjem), Kovačić (nepo znato), Ranogajec (Austrija) i Radoš (Dugo Selo). Uz navedeno krajem srpnja i Matija Smrekar daje ne opozivu ostavku na mjesto sport skog direktora (uz trenera Milino vića svakako je bio najzaslužniji za stvaranje ove odlične ekipe, op.a.) zbog privatnih razloga. Znači – oti šao je cijeli stručni stožer i deset igrača od kojih su čak šest bili čla novi prve postave ekipe. Svakako, u takvoj situaciji trebalo je krenu ti iz početka – stvoriti novi roster igrača i novi stručni stožer ekipe. I tu počinje prve pogreške najodgo vornijih u klubu. Prva greška bila je već u samom početku priprema koje su kasnile dobrih deset dana, a svaki poznavatelj nogometa zna da je to u startu već ogroman minus u prvenstvu. Najvjerojatnije je ra zlog roster igrača koje Uprava nika ko da nađe te se okreće „pomoći“ u vidu potpisivanja ugovora o surad nji sa prvoligašem Goricom te time postaje filijala Gorice koja u Krapi nu šalje svoje juniore, koji „moraju“ igrati dok Zagorčevi juniori marlji vo, mirno i strpljivo moraju čeka ti svoju priliku na klupi, i stručni stožer – prvi trener Raić i pomoć ni Barišić te trenera vratara Dragu tina Pavalića. Moram naglasiti da je netko gadno pogriješio u procje ni odabira igračkog kadra (ti dječaci nisu krivi, oni su dali maksimalno koliko su mogli i znali ali ovo je ipak rang više od prošle sezone jer ov dje se natječe cijela Hrvatska); net ko je loše procijenio snagu ove li ge zaboravljajući da se u njoj nalaze klubovi koji su u svojim „regional nim“ ligama bili plasirani od prvog do trećeg mjesta i k tome su se po jačali prije početka sezone dovevši igrače koji mogu ispuniti zahtjeve ovog ranga natjecanja. Netko je ov dje gadno pogriješio. Tijekom polu sezone klub otkazuje trojici igrača (Kožić, Sunagić i Galić; zašto????); kolo dva nakon njih klub samoini cijativno napuštaju Kulenović i Vu jičić; zbog ozljede koljena Strabić od

sedmog kola više ne može na teren i došli smo do toga da je ionako sla bašan roster (čak je šest igrača ne stalo sa popisa onih koji mogu na stupati, op.a.) potezima Uprave još više oslabljen jer Strabić, Kulenović i Kožić imali su po jednu asistenci ju dok su Galić i Kulenović postigli po jedan pogodak. Posebna su pri ča juniori Zagorca koji su strpljivo čekali svoju priliku na klupi a do bivali su ih na kapaljku. Uostalom, kakvu je poruku klub poslao svo jim juniorima – da im uopće ne vje ruje?! Onda će se čuditi ako u pri jelaznom roku netko od njih otiđe iz kluba a zainteresiranih, znam si gurno, za njihove usluge ima! Jedna od kardinalnih pogrešaka, a čini mi se da su se one nizale sistemom do mina, je svakako otkazivanje trene ru Raiću nakon četvrtog kola prven stva (neki govore da je to bilo nakon petog kola i poraza u Ćepinu protiv Zrinjskog kada je utakmicu vodio pomoćni trener Barišić) kada je Za gorec na kontu imao sedam bodo va uz sedam postignutih i pet pri mljenih pogodaka te je zauzimao

peto mjesto na prvenstvenoj lje stvici. Nakon toga prva momčad je bez glavnog trenera punih četiri ko la da bi prije susreta sa Marsoniom (8. prvenstveno kolo) sjeo Damir Pe travić. No, mozaik koji je totalno ra zrušen teško je opet u kratkom vre menu složiti te je Zagorec nanizao samo poraze i njegova je statisti ka više negoli očajna uz napomenu da se ne mogu sjetiti (a ipak pratim Zagorec punih 40-tak godina) kada je Zagorec završio jesen sa samo 12 postignutih golova u 15 prvenstve nih utakmica primivši pri tome čak 33 gola (a vratar Bruči koji je primio 26 uz Smrekara je po ocjenama iz vjestitelja najbolje ocijenjeni igrač Zagorca, op.a) a osvojivši tek devet bodova.. Gledajući pomno kretanje Zagorca na prvenstvenoj ljestvi ci vidljivo je da je njegov strmogla vi pad prema dnu ljestvice započeo nakon četvrtog prvenstvenog kola kada je Zagorec zauzimao peto mje sto na tablici sa sedam bodova uz sedam postignutih i pet primljenih golova. Nakon toga u jedanaest pre ostalih kola osvojio je samo dva bo

majcenić

zaborav!

da i primio 28 (2,55 po utakmici) te postigao samo 5 golova (0,45 po uta kmici) i sasvim se zasluženo na kra ju jeseni nalazi na pretposljednjem mjestu prvenstvene tablice odno sno gledajući ukupno Zagorec je po stigao samo 12 (0,80 po utakmici), a primio čak 33 (2,20 po utakmici) gola te osvojio samo 9 (20 posto) od mo gućih 45 bodova. Još jedan pogodak je katastrofalan – na sedam prven stvenih utakmica Zagorec niti jed nom nije postigao pogodak dok ih je istovremeno primio čak 17 te u svakoj prvenstvenoj utakmici Za gorec je primio barem jedan pogo dak. Statistika za koju se može ka zati samo jedno – katastrofa od koje navijače Zagorca, koji vjerno prate svoj klub, može samo zaboljeti gla va unatoč svim nedaćama i rezul tatima kojima ih klub nagrađuje za njihovu vjernost! U ovom tekstu nisam se bavio igrama nogometa ša koji su igrali ove jeseni jer bi to previše prostora zauzelo te ću sa mo napisati da su jedini koji su za dovoljili zahtjeve ove lige u potpu nosti ili nešto manje slijedeći igrači:

Smrekar,

(cijelu je sen igrao sa povrijeđenim kolje nom, op.a.) , Landripet, Jug i Braun. Premalo da bi se postigao zadovo ljavajući rezultat na kraju poluse zone. Ako bi želio u jednoj rečenici napisati razloge ovakvog rezulta ta Zagorca ona bi izgledala ovako: Krive procjene dovele su do takvog rezultata, a one su – kasni početak priprema; potpisivanje ugovora sa prvoligašem Goricom („filijala“ pr voligaša); otkazivanje ugovora sa tri igrača u središnjem dijelu sezone (Kožić, Galić i Sunagić); samovolj no napuštanje kluba dvojice igrača (Vujičić i Kulenović); otkaz treneru Raiću; ekipa nije imala prvog tre nera čak tri prvenstvena kola i mo gao bi nabrojati još nekoliko razlo ga ali mislim da je to dovoljno jer Uprava kluba imati će u ovoj pauzi ogroman i odgovoran posao da vra ti klub u normalu jer…..!

Strijelci i asistenti

Najbolji strijelac kluba je Matija Smrekar sa 8 golova (treći strijelac prvenstva, op.a.), a slijede ga sa po

jednim postignutim pogotkom Bra čević, Kulenović, Galić i Elijah. Naj bolji asistenti su Matija Smrekar i Matija Majcenić sa dvije asistenci je a slijede ih sa po jednom Strabić, Kulenović, Cetina, Kožić, Chicola i Landripet. Vidljivo je da je Matija

Minutaža igrača

Najveću minutažu, od 1350 minu ta, odigrao je Smrekar 1301, a dalje

slijede Landripet (1243), Karković (1223), Bruči (1184), Majcenić (1050), Jug (1049), Matković (1003), Braun (945), Bračević (863), Cetina (787), Chicola (560), Kožić (537), Kulenović (374), Galić (337), Sunagić (326), Vin ski (320), Elijah (310), Strabić (285), Sanogo (224), Kovačić (180), Vince ljak (166), Stiperski (145), Topolovec (136), Kolar (86), Vujičić (54), Brčić (35) i Frinčić (14). Vidljivo je da je čak 27 igrača nastupilo u jesenskom di jelu natjecanja a da nitko od igra ča nije odigrao sve utakmice u pu noj minutaži.

Zagorec dobio 44 žuta i 4 crvena kartona Igrači Zagorca u 15 prvenstvenih kola dobili su 44 žuta i 4 crvena (u tri slučaja dva žuta pretvorena u cr veni te jedan izravni): Najviše žutih kartona dobio je Cetina (7), a slije de ga sa pet Braun i Landripet, Jug sa četiri, itd. Crvene kartone dobili su Cetina, Landripet, Sanogo i Bru či. Najviše utakmica zbog kartona i ozljeda nije odigrao Cetina koji ni je istrčao na čak pet utakmica a sli jede ga Braun (4 ), Majcenić (2), itd.

Bruči, Majcenić

Smrekar od dvanaest postignutih golova Zagorca izravno sudjelovao u čak deset.

BRUČI

landrpet

Marija Markovina, Ante Radak i Matija Smrekar najbolji sportaši Grada Krapine

Milorad Videković KRAPINA

UKrapini je Izborna komisija Krapinskog sportskog save za u sastavu Milorad Vide ković, predsjednik te članovi Saša Kundih, Franjo Vodolšak, Radmi la Švaljek, Robert Jurman, Branko Kučko i Nenad Sikirica na osno vu pristiglih nominacija izabrala najbolje sportaše Grada Krapine u nekoliko kategorija. U kategori ji najperspektivniji sportaš mlađih dobnih kategorija (do 14 godina) najbolji je Dorian Čavužić (TK Ma raton), na drugom je mjestu Marin Mlakar (Savate klub Krapina) dok je treće mjesto pripalo Mateu Bol feku (NK Zagorec) da bi u istoj ka tegoriji kod sportašica najbolja bi la Sara Rivetti (STK Zagorec) dok je drugo mjesto pripalo Petri Ma riji Poslončec (Savate klub Krapi na). Najperspektivnija ekipa u istoj kategoriji je NK Zagorec Krapina –mlađi pioniri. Najbolja sportašica u pojedinačnom sportu od 14 do 18 godina je Ines Petanjko (Kickboxing klub „Krapina“). Najbolji sportaš u pojedinačnom sportu od 14 do 18 godina je Florijan Barilar (Klub al ternativnih sportova Krapina) dok je drugi Ivano Capek (Kickboxing klub „Krapina“) da bi u istoj dobnoj kategoriji u ekipnom sportu prvo mjesto osvojio Antonio Gradečak (RK Zagorec) dok je drugo pripa lo Karlu Stiperskom (NK Zagorec). Najbolja sportašica / sportaš koji se natječe u klubovima van Grada Krapine je Petra Bračević (ŽNK Di namo Zagreb). Za promociju spor

ta priznanja su dobili Trkački klub Maraton i Futsal ekipe Srednje ško le Krapina. U kategoriji krapinski sportski hrčak za razvoj i unapre đenje sport prvo je mjesto pripalo Katarini Žigman (RK Zagorec) dok

je drugo mjesto osvojio Kruno Fr ljužec (Klub alternativnih sporto va Krapina). Najuspješniji klub je Rukometni klub Zagorec. Najbolja sportašica u pojedinačnoj senior skoj konkurenciji je Marija Marko

vina (Trkački klub Maraton) da bi u istoj kategoriji kod seniora to mje sto pripalo članu istog kluba Anti Radaku. Najbolji sportaš u ekipnoj seniorskoj konkurenciji je Matija Smrekar (NK Zagorec). Nagrada za

životno djelo pripalo je Josipu Go ričanu – Korlji. Svečano proglaše nje najboljih sportaša Grada Krapi ne biti će u petak, 9.prosinca 2022. godine, u 18 sati – amfiteatar Sred nje škole Krapina.

SISAK - Na 25 metarskom baze nu ŠRC Sisak u organizaciji Hrvat skog plivačkog saveza i PK Sisak JANAF održano je Prvenstvo Hr vatske Regije 4 u plivanju, na ko jem je nastupilo 110 plivača i pliva čica iz trinaest klubova ova regije u koju spada i PK Olimp Zabok. Olimpovci su put Siska pod vod

stvom

kre nuli sa

lić,

i Patrik Dinjar i četiri plivačice: Emma Horvat, Vanja Bartol, Ha na Blažević i Nadja Gorupić. Pli vačice i plivači su bili podijeljeni u kategorije seniora, mlađih seni

ora, juniora i mlađih juniora. Sve utrke su održane kao finalne, a ka tegorije su bile otvorene što znači da su mlađi i napredniji natjecate lji u jednoj utrci osvajali medalje u više dobnih kategorija. U Zagor je se Olimp vratio s čak 202 meda lje, od toga 98 pojedinačnih, dok su ostale izborene u štafetnim utrka

ma. U pojedinačnom dijeju natje canja osvojeno je 37 zlata, 42 srebra i 19 bronci, a u štafetnom 61 zlato, 82 srebra i 59 brončanih medalja. Po 35 medalja osvojile su Emma Horvat i Vanja Bartol, Leon No vak osvojio je 28 medalja, a Hana Blažević zaustavila se na 20 meda lja. Slijede Patrik Ercega s 19, Na

dja Gorupić sa 17, Petar Pavalić sa 16, Enio Horvat osvojio je 9, Niki Horvat i Ivan Fučkar po 8, a Patrik Dinjar 7 medalja. Olimpovci su ovo natjecanje odradili na najvišoj mo gućoj razini i pokazali vrhunsku spremu za predstojeće Prvenstvo Hrvatske koje će se održati od 20. do 23.12.2022. u Rijeci. (T. Zrinšćak)

trenera Ivice Androića

sedam plivača: Petar Pava-

Patrik Erceg, Leon Novak, Enio Horvat, Niki Horvat, Ivan Fučkar

Večer iznenađenja na startu

DONJA STUBICA - U organizaciji NK Stubica u sportskoj dvorani u Donjoj Stubici odigra no je prvo kolo mininogometne lige „Gupčev kraj“ na kojoj u ovom šestom izdanju nastu pa rekordnih osamnaest momčadi koje su podijeljene u tri skupine po šest momčadi. Na otvaranju sastali su se NGH i Graditelj stvo Merkaš koje je ovu utakmicu dobilo sa 7:0. Prva violina pobjedničke momčadi u ovoj utakmici bio je Matija Kanceljak, a i ostatak momčadi bio je na zavidnom nivou. Graditelj stvo Merkaš je sigurno favorit za pobjednika lige. Već u drugoj utakmici vidjeli smo malo iznenađenje. Momčad Gradnja Ivča slavila je s 3:2 protiv momčadi Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak. Jaku je poruku poslala i Perfa koja je s 8:0 nadvisila momčad Nikad skupa. Fran čina, Bosec i Frtalj spremni su Perfu dovesti do odličnih rezultata. A odlično su startali i mladi zabočki nogometaši iz momčadi Zabok sport caffe koji su s 5:1 dobili Vrh. Niko Škr lec i društvo mogli bi biti ugodno iznenađe nje ove lige. Izuzetno zanimljiva je bila uta kmica između CB Bull i Metalne galanterije Gorupec koja je završila rezultatom 4:2. Bull je poveo s 1:0, a onda je Čekolj s dva pogotka preokrenuo na 1:2. U zadnjih minutu i pol prvo je Malus izjednačio, a onda su braća Pavlinić s dva pogotka u zadnjoj minuti donijela pobjedu Bullu. U tvrdoj utakmici Pizzerija Oro Goro je s 2:0 bila bolja od Šerfe, a onda je slijedilo ve liko iznenađenje. Momčad Kamen Kučiš sla vila je s 3:2 protiv favoriziranog Bio Veta. Ka menu Kučiš poveo je s 3:0, Bio Vet predvođen Haramustekom i Kormanom pokuša se vra

titi, ali nije uspio. Među iznenađenja spada i zadnja utakmica u kojoj je Iskra Lobor sasvim zasluženo nakon preokreta došla do pobjede protiv MNK Gorbi. Po svemu sudeći, očekuje nas jedno iznimno izdanje mininogometne li ge „Gupčev kraj“. Moramo svakako spomenu ti i sudački dvojac Stjepan Mihaljinec – Bo ris Petriško, koji je sve utakmice odsudio bez ikakvih zamjerki. Već ove srijede očekuje nas drugo golo i novih devet utakmica.

Rezultati 1. kola:

NGH Grupa – Graditeljstvo Merkaš 0:7 (Kanecljak 2, Merlin, Kuharić, Turk, Koprivnjak 2)

Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak – Gradnja Ivča 2:3 (Junković 2/Radoš 2, Tepeš)

Nikad skupa – Perfa 0:8 (Frančina 2, Videk, Bosec 2, Frtalj 2, Jurina)

Španeri – Niskogradnja Veverec&Zagorje plast 1:8 (Cesarec/I. Havliček 2, Čičić 2, Palčić, Veverec, Perković, Baneković)

Zabok sport caffe – Vrh 5:1 (Škrlec, Črnjević, Poslek 2, Cigula/Jurčić)

CB Bull – Metalna galanterija Gorupec 4:2 (Bogović, Malus, K. Pavlinić, F. Pavlinić/Čekolj 2)

Pizzerija Oro Goro – MNK Šerfa 2:0 (Golub, Šaban)

Kamen Kučiš – Bio Vet 3:2 (Šumiga, Kipa, J. Nuli/Korman, Lešković) Iskra Lobor – MNK Gorbi 2:1 (Lu. Đurinec, Posarić/Brezec)

Raspored 2. kola, srijeda 7.12. 17,30 Ozo konfekcija&Oro plast Mrzljak – Vrh 18,05 Nikad skupa – Metalna Galanterija Gorupec

Poredakposkupinama:

SKUPINA A

GPWDLGFGAGDPTS NISKOGRADNJA VEVEREC & ZAGORJE PLAST11008173 GRADITELJSTVO MERKAŠ 11007073 PIZZERIJA ORO GORO 11002023 MNK ŠERFA 100102 -2 0 ŠPANERI 100118 -7 0 NGH GRUPA 100107 -7 0

SKUPINABGPWDLGFGAGDPTS ZABOKSPORTCAFFE11005143 GRADNJA IVČA 11003213 KAMEN KUČIŠ 11003213 OZOKONFEKCIJA&OROPLASTMRZLJAK100123-10 BIOVET100123-10 VRH100115-40

SKUPINACGPWDLGFGAGDPTS PERFA11008083 CAFFEBARBULL11004223 ISKRALOBOR11002113 MNKGORBI100112-10 METALNAGALANTERIJAGORUPEC100124-20 NIKADSKUPA100108-80

18,40 NGH grupa – MNK Šerfa 19,15 Kamen Kučiš – Zabok sport caffe 19,50 Iskra Lobor – Caffe bar Bull 20,25 Španeri – Pizzerija Oro-Goro

21,00 Bio Vet – Gradnja Ivča 21,35 MNK Gorbi – Perfa 22,10 Niskogradanja Veverec&Zagorje plast –Graditeljstvo Merkaš

Košarkaši Krapine na vrhu tablice

Ušestom kolu 3. košarkaške li ge Centar Krapina je ugosti la ekipu Petrinje i nanijela joj poraz od 17 koševa razlike, 80:53. Krapina je, kao i u dosadašnjim uta kmicama, dominirala od prve mi nute utakmice te u prvoj četvrtini odlazi na plus 16 koševa. U drugoj četvrtini nastavlja se odlična obra na, a nerješiva zagonetka za gostu juće igrače bio je Filip Đurkan koji je nemilice trpao protivnički koš trica ma te se na odmor odlazi sa plus 24 koša razlike. Druga polovica susre ta odigrana je rutinski te trener Go lub daje priliku i svojim juniorima –Franu Peteku i Marku Pracaiću koji na veliko oduševljenje brojnog gle

dateljstva

ja Markočić 11, Marko Dmitrović 8, Filip Križnik 5, Lovro Čižmek 5, Da niel Strehovec 3, Fran Petek 2, Mar ko Pracaić 1, Karlo Borovčak i Bruno Ranogajec. Dvorana Srednje ško le Krapina opet je bila puna navija ča koji nisu štedjeli svoja grla i vrlo su zdušno podržavali svoj klub. Na kon šest odigranih kola lige (Krapi na ima pet utakmica jer je pauzirala jedno kolo) Krapina se nalazi na pr vom mjestu tablice sa maksimalnim brojem bodova (10) i najboljom obra nom lige dok se na drugom mjestu sa istim brojem odigranih utakmi ca nalazi Ogulin sa devet bodova ko liko ima i Novska ali sa utakmicom više. U slijedećem, sedmom, kolu li ge košarkaši Krapine gostuju (subo ta, 10. prosinca 2022. godine) u Dugoj Resi kod istoimenog ligaša.

Milorad Videković KRAPINA

uspijevaju upisati koševe u svoju rubriku postignutih poena. Na kraju sasvim zasluženo Krapina 80. Petrinja 53. Za Krapinu su igrali: Filip Đurkan 18 koševa, Mark Kne zović 15, Martin Mlinarić 12, Mati

Odgođene dvije utakmice, Samobor i

Lučko odigrali derbi bez golova

Utakmicama 17. kola zavr šen je jesenski dio prvenstva III. NL-centar. Iako ima uta kmicu manje, jer je ogled Rav nice – Karlovac 1919 odgođen zbog vremenskim uvjeta, Kar lovac je jesenski prvak. Osigu rali su Karlovčani taj naslov već nakon prošlog kola, a s utakmi com manje imaju četiri bodova prednosti isred Lučkog koje je u ovom kolu remiziralo u utakmici bez golova protiv Samobora, ko ji je nakon lošeg starta na kraju jeseni zauzeo visoku petu pozici ju. Zbog vremenskih uvjeta svo ju je utakmicu odgodio i Gaj Ma če koji je trebao ugostiti Vrapče. Oba odgođena susreta odigrat će se tjedan prije proljetnog na stavka. Gaj je tako jesenski dio završio na osmom, a Vrapče na četvrtom mjestu. Odlični Mak simir jesen je završio pobjedom protiv Segeste i zasluženo dr ži treću poziciju. Ponikve su se pobjedom protiv Vrbovca pope le na devetu poziciju. Trešnjev ka je uvjerljivo slavila rotiv Sa ve Strmec i probila se na šesto mjesto. Važne pobjede u borbi za opstanak ostvarili su HAŠK pro tiv Lukavca i Mladost protiv Ku rilovca. Najbolji strijelac jeseni je Jacob Tarasenko s 19 golova, dok su najbolji strijelci Gaja Tomislav Haramustek s 8 i Luka Radić sa 7 golova. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA 19

Jacob Tarasenko (Segesta) 12

Frano Medić (Maksimir) 11

Darko Vučić (Dinamo OO), Karlo Josipović (Trešnjevka) 10

Vladimir Burić (Trešnjevka), Vlatko Martinović (Dinamo OO) 9

Filip Hodak (Maksimir) 8

TOMISLAV HARAMUSTEK (GAJ MAČE), ... 7

LUKA RADIĆ (GAJ MAČE), ...

GAJ MAČE – Vrapče (odgođeno)

Bistra - Dinamo OO 2:2 Ravnice - Karlovac 1919 (odgođeno)

Maksimir – Segesta 2:1

Samobor – Lučko 0:0

Ponikve – Vrbovec 3:1 Trešnjevka - Sava Strmec 3:0

Mladost – Kurilovec 4:1

HAŠK 1903 – Lukavec 3:1

Nakon dvije godine pauze u dvorani OŠ K. Š. Gjalski u Zaboku ponovno će se zaljuljati 'Zagorska zipka' Vraća se 'ZAGORSKA ZIPKA' –pobjednika čeka čak 12.000 kuna

ZABOK - Nakon što je posljednja „Zagorska zipka“ održana 2019. go dine, ove će se godine s početkom 16. prosinca održati novo čak već 36. izdanje ovog najpoznatijeg i najpopularnijeg zagorskog turni ra. Sistem igre ostaje isti 4+1, igra se na mantinelu, ali puno je do brih novina u ovom turniru. Tur nir će od ove godine organizirati zabočka sportska udruga „Zaboč ki lavovi“, koja je na vrlo visokom nivou održala tri kupa kvartova, a ne sumnjamo da će se znati uhva titi u koštac s još zahtjevnijom or ganizacijom višednevnog turnira, jer ova udruga ima zaista vrijed ne i poduzetne volontere na čelu s predsjednikom Markom Deakom.

Kvalitetni suci, vrijedne novčane nagrade

Kotizacija za turnir iznosi 800,00 kuna, a „Zabočki lavovi“ dignuli su visoko ljestvicu i u novčanim nagradama. Nagradni fond je čak 18.000,00 kuna. Pobjednik će od nijeti 12.000,00 kuna, drugoplasi rana momčad 4.000,00, a trećepla sirana 2.000,00 kuna. Naravno, bit će tu i pehara i medalja, a poseb no će biti nagrađeni i najbolji po jedinci turnira. „Zabočki lavovi“ žele podignuti ovaj turnir na izu zetno veliki nivo, pa će tako pravdu na njemu dijeliti zagrebački suci s iskustvom suđenja na „Kutiji ši bica“. Prijave za turnir traju do 14. prosinca, a dodatne informacije o

turniru mogu se dobiti na brojeve mobitela: 098 924 7388 (Vedran) ili 099 374 7600 (Marko), a možete im poslati upit i na facebook strani ci udruge. Podsjetimo posljednje održano izdanje, jubilarno 35., za vršilo je pobjedom momčadi „Po žgaj promet“ koja je u finalu s 4:1 slavila protiv momčadi Štefan II, dok je treće mjesto osvojila mom čad Bio Vet nakon što je poslije lu trije sedmeraca protiv momčadi Roses bar club. Najboljim igračem turnira proglašen je Dubravko Vu jica iz pobjedničke momčadi, naj bolji strijelac turnira s 11 golova bio je Matija Drempetić iz mom čadi Bio Vet, dok je najboljim vra tarem proglašen Ernest Malarić iz momčadi Štefan II. (tz)

Odbojka, 1.HOL male odbojke – najmlađe kadetkinje U13 Dvije pobjede i dva poraza za Toplice 1

LEPOGLAVA – Odbojkašice To plica 1 u maloj odbojci u kategoriji najmlađe kadetkinje U13, u nedje lju su na rasporedu imale i drugo okupljanje u 1. HOL u kojoj se na tječu sa klubovima iz varaždinske regije. Kao i na prvom okupljanju Toplice 1 su ostvarile pod vije po bjede i dva poraza. Inače, ovo je okupljanje održano u Lepoglavi. U prvoj utakmici, a riječ je ukupno o 6. kolu od Toplica 1 bolji je bio Ki tro Varaždin 1 sa 2:0, po setovima 25:9 i 26:24. No, u 7. kolu stigla je pobjeda Toplica 1 protiv Lepoglave sa 2:0 (25:22 i 25:9). U 8. kolu su bi

le slobodne, a u 9. su Toplice 1 po ražene od Ivanca 1 0:2 (12:25, 3:25). U 10. kolu, ili četvrtoj utakmici na ovom okupljanju Toplice 1 su sa 2:0 svladale Kneginec. Za Toplice 1 igrale su Eva Grilec, Nika Grilec, Lara Kralj, Marta Šoštarko, Elena Krklec, Sara Makek, Gabi Pavrli šak, Mia Podgajski, Viktorija Rei ster, Rea Vorih i Lana Gorički; tre ner Robert Halapir. Po setovima je bilo 25:6 i 25:21. Na ljestvici Topli ce drže treće mjesto sa osam bodo va, a treće okupljanje na rasporedu je 7. ili 8. siječnja 2023. godine. (Elvis Lacković)

Odbojka, 3. HOL sjever: 9. kolo: Bedex 1 – Kitro Varaždin 2 3:1, Ivanec 3 – Toplice 1 3:2

Bedex 1 osigurao jesenski naslov

BEDEKOVČINA/IVANEC –

Odigrano je i 9. kolo 3. HOL sje ver u kojoj se natječu i dva za gorska kluba. Bedex 1 nastavio je sa pobjedama. Na domaćem terenu ovaj puta pobjeda je sti gla protiv ekipe Kitro Varaždin 2. Domaće su odbojkašice suve reno krenule u meč i prvi set dobile sa 25:12. Iako su gošće u drugom osvojile više bodova i on je završio sa prilično sigur nih 25:18. No, u trećem setu se vodila velika borba i u završnici ipak gošće dolaze do 26:24. No, Bedex 1 nije dozvolio potpuni povratak u susret i četvrti set osvaja sa najuvjerljivijih 25:11 i tako dolazi do nova tri boda po bjedom 3:1. Ovo je bilo posljed nje kolo prije pauze, a Bedex 1 je ovom pobjedom osigurao prvo mjesto i jesenski naslov, jer ima 17 bodova kao i Totovec 1, a Bedex 1 ima još i utakmi cu manje, zagorski derbi protiv Toplica 1. Za Bedex 1 igrale su: Ema Jambrek, Iva Gorički, Lu

cija Prančić, Marta Vurnek, Sa ra Balen, Barbara Kovač (kap.), Marija Srebak, Lucija Mrkoci, Lea Herceg, Lana Pripeljaš, tre nerica Ivana Čehulić. Toplice 1 su pak gostovale kod Ivanca 3 i stigle do jednog boda. Ivanec 3 je bolje krenuo u utakmicu i dobio prvi set 25:13. No, Topli ce 1 se vraćaju u drugom setu i dolaze do izjednačenja nakon 25:21. U trećem setu opet uvjer ljive domaće igračice i 25:12 za 2:1. No, gošće se opet vraćaju i četvrti set rješavaju u svoju ko rist 25:23. U petom setu do po bjede i dva boda ipak stiže Iva nec 3 nakon 15:8. Za Toplice 1 igrale su: Monika Kozjak, Ve ronika Mužar, Leona Šoštarko, Ana Poljak, Lana Horvatiček, Dora Halapir (kap.), Matea Po pović i Ines Đurđan; trener Da rio Zagvozda. Na ljestvici Topli ce 1 drže sedmo mjesto sa devet bodova, sa utakmicom manje, tj. spomenutim zagorskim der bijem. (Elvis Lacković)

SAMOBOR - Na stazi „Savrščak“ u okolici Samobora održano je 12. izdanje Rally showa „Santa Dome nica“ koje je okupilo 58 rally posa da iz Mađarske, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Rumunjske, Srbije i Hrvatske. Utrku je završi lo 45 posada, među kojima je bila i posada zagorskog kluba Zagorje Oroslavje Franko Vrbanović i Ma tija Mikulec u Škodi Favorit. Ova mlada zagorska posada polučila je odličan uspjeh. Nakon četiri „br zinca“ ostvarili su ukupno vrijeme 34:13,7 što im je donijelo 29. mje sto u generalnom poretku. No Vr banović i Mikulec kući su se vrati li bogatiji za čak četiri pehara. Bili su najbolja hrvatska posada u kla si 5 (HR-RSSD5) što im je donijelo pobjednički pehar u toj klasi, dok su druga mjesta osvojili ukupno

u klasi 5 (RSSD5), u klasi Historic trophy (starodobna vozila) i u kla si Junior trophy (mladi vozači). Ovi odlični rezultati svakako će biti ve liki poticaj za ovu mladu i perspek tivnu posadu. (tz)

Odbojka, 4. HOL sjever: 9. kolo: Bedex 2 –Kitro Varaždin 3 3:0, Ivanec 4 – Toplice 2 0:3 Pobjede

BEDEKOVČINA/IVANEC – Odi grano je i 9. kolo u 4. HOL sjever. Be dex 2 je stigao do još jedne pobjede, sa čistih 3:0 slavio je protiv Kitra Va raždin 3. Prvi set pripao je domaćim odbojkašicama sa uvjerljivih 25:13, u drugom je bilo 25:21, a u trećem opet uvjerljivih 25:13. Za Bedex 2 igrale su: Petra Vračević, Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Ema Ocvirek, Dari ja Ban, Gabrijela Vurnek, Ema Jam brek (kap.), trenerica Ivana Čehulić. Toplice 2 su gostovale kod Ivanca 4 i stigle do pobjede 3:0. Prvi set Topli ce 2 su riješile u svoju korist 25:23, a što je utakmica odmicala, to su go

šće bile sve bolje. Tako su u drugom setu slabile sa 25:20, a u trećem sa 25:15. Za Toplice 2 igrale su: Veroni ka Mužar, Marija Šturman, Vero nika Reister, Lana Horvatiček, La ura Mišković, Laura Završki, Taša Šivalec, Eva Barić, Josipa Marko vić (kap.), Rania Gerdin, Lana Hala pir, Ines Đurđan; trener Robert Ha lapir. Bedex 2 je još bez poraza, ali sa 21 bodom i dvije utakmice ma nje drži drugo mjesto (tri boda ma nje od Ludbrega 2), dok su Toplice 2 na šestom mjestu sa 15 bodova. U 10. kolu Bedex 2 gostuje kod Štrigo ve 2, a Toplice 2 gostuju kod Lepo glave 1. (Elvis Lacković)

VREMENSKA SLIKA: U proteklih desetak dana imali smo mračno, vlažno i prohladno vrijeme. Primjereno dobu godine, ali mnogima nedostaje sunčeva svjetlost. U tjednu pred nama imat ćemo i dalje puno sivila i tmurnog vremena, a povremeno su moguće i slabe oborine. Nije isključeno da nešto pahulja krajem tjedna vidimo i u nizinama. Koja zraka sunca možda proviri u utorak, ali veliki dio tjedna će biti tmuran. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U noći na utorak još jedan kišni val, a zatim bi veći dio utorka trebalo biti uglavnom suho. Tijekom dana se možda pojavi i malo sunca, ali ne možemo to obećati jer bi tmurni oblaci u nekim mjestima mogli ostati cijeli dan. Temperatura zraka bez veće promjene - ujutro oko 3 ili 4, a poslijepodne između 6 i 9 Celzijevih stupnjeva.

Čini se da će se mračnije i tmurnije razdoblje nastaviti i sredinom tjedna. U srijedu će dan biti siv i oblačan, a povremeno se očekuje i slaba kiša ili rosulja. Vjetar uglavnom slab, a temperatura zraka će cijeli dan bi-

ti između 3 i 7 Celzijevih stupnjeva.

Vrlo slično i u četvrtak. Većinom oblačno, možda malo slabe sitne kiše, a temperatura zraka bez veće promjene ili možda stupanj do dva niža nego prethodnih dana. I petak nastavlja u sivom tonu uz mogućnost za povremenu kišu ili rosulju. Temperatura slična onoj u četvrtak.

Subota bi nam mogla donijeti više oborina. U početku blago, ali će tijekom dana doći i hladniji zrak pa će u gorju kiša okrenuti na snijeg. Do kraja dana i u nedjelju oborine na granici kiše i snijega su moguće i tu pa malo bljuzge ili mokrog snijega može biti ponegdje i u nizinama. Još je daleko za preciznu prognozu, ali za vikend možda bude snijega. Temperatura zraka malo iznad nule.

Ako se još oborina zadrži u nedjelju onda bi to mogao biti snijeg jer većina izračuna pokazuje hladnije vrijeme.

U ponedjeljak ujutro mjestimice magla, a tijekom dana možda bude i nešto snijega ili susnejžice iako bi oborina

Mali Zagorci

Dječake su rodile:

Jelena Krizmanić

Pregrada Ana Gregurović

Krapina

Lea Šoštarić

Krapina Nikolina Kocman Šipušić

Budinščina Antonija Šivalec Krapina Nikolina Švaljek Sveti Križ Začretje Ivana Fatić Vajdić Donja Stubica Lucija Gorup Hajdinjak Pregrada

Djevojčice su rodile:

Andreja Horvat Krapina

Ana Marija Besednik Veliko Trgovišće Tena Marić

Oroslavje

Dav Pilkey: Čovpas – Zov divljaštva knjiga

Što je ovo? Čovpas je u zatvoru?! Nekoć junak, sada okorjeli zločinac, naš pseći protagonist okrivljen je za zločin koji nije počinio! Dok se njegovi zakon frendovi trude dokazati njegovu nevinost, Čovpas se pokušava uklopiti među ljudima i psima. No, iako je on i pas i čovjek, nigdje se ne uspijeva uklopiti. On je jednostavno NEPRILAGOĐEN.

Dav Pilkey: Čovpas – Zov divljaštva 967

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 967

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Ime i prezime: Broj telefona:

Adresa:

Andreja Bogdan, Zlatar Bistrica Karolina Lugarić Hum na Sutli Milica Fiolić Matošec Zagorska Sela Lucija Miholić Bedekovčina Dobitnik/ci

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri. Upravo Mina predlaže da se u slučaj uključi Vincent Walder, poznati mentalist, stručnjak za govor tijela i iluzije...

Matko Knešaurek, Luka Petrušić… Trajanje filma:92 min. Cijena ulaznice: 30,00 kn /Eur 3,98

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Adresa:

Ime i prezime: Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica u travnju 2020. (prema Google Analytics-u).

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Zagorjedigital d.o.o. • Zivtov trg 2 • Zabok 098.533.011

Knjigu će dobiti poštom

Camilla Läckberg i Henrik Fexeus: Mentalist

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu Dvorac Začretje sveti križ začretje t 098 171 11 18 e mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec t (049) 225 830, 225 834 e mss@mhz.hr e rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: t 049 587 889 e msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC t (049) 550 093, t (049) 550 343 e gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

INTERNET NEWS PORTAL

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja)

Ovaj tjedan pratit će vas ograničenja pretpostavljenih, no ne dopustite da vas to deprimira. Pripremite se i za ozbiljan razgovor s partnerom.

SAVJET TJEDNA: Razmišljajte pozitivno!

Bik (21. travnja - 21. svibnja) Jednostavno niste raspoloženi za posao, nego za zabavu i neodgovorno ponašanje. Pred vama je lijep i stabilan ljubavni tjedan pogodan za započinjanje ozbiljnih i trajnih veza.

SAVJET TJEDNA: Nemojte žuriti nikamo!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)

Ovaj tjedan sve što će vam se događati ići ćevam prilično u korist. Ako ste u braku vašem će partneru trebati puno strpljena ovaj tjedan s vama.

SAVJET TJEDNA: Vježbajte za bolju formu!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Ovog tjedna nedostajat će vam elana i energije, a posla će biti preko glave. Ljubav vas koči i u poslovnom smislu, zato posebnu pažnju obratite zaostalim zadacima. Psihički ste nestabilni u zadnje vrijeme.

SAVJET TJEDNA: Nije sve tako crno kako će vam se činiti na prvi pogled!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza)

Prilično ste nesigurni u svoju poziciju u radnoj okolini. Ignorirajte neprovjerene informacije i posvetite se konkretnim stvarima. Slobodni Lavovi bit će skloni burnim i stvarnim avanturama, vjerojatno s kolegom s posla.

SAVJET TJEDNA: Budite konstruktivni i strpljivi!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Počinje zahtjevni poslovni tjedan, ponajviše zahvaljujući što ćete se trebati neprestano prilagođavati drugima. Ovo je period kada će vas partner neprestano bombardirati svojim prohtjevima.

SAVJET TJEDNA: Potrebni su vam vitamini!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Zategnuti odnosi vrlo su vjerojatni s muškim dijelom kolektiva, odnosno s nadređenima. Posla je puno i nemate vremena za aktivnosti van posla, što vam je i partner počeo zamjerati. Vratite optimizam.

SAVJET TJEDNA: Više se opuštajte!

Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) Sami ćete sebi postaviti visoke kriterije i biti izuzetno razočarani kada vam sve planirano ne uspije. Ovaj će tjedan slobodni Škorpioni biti pod zaštitom zvijezda više od onih vezanih. Priuštite si pokoji izlazak s partnerom.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte se zlih jezika!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Biti ćete preosjetljivi i napeti što će se negativno odraziti na vaš ljubavni život. Više od svega, razmišljat ćete o novcu, koji će vas potpuno zaokupiti. Bit ćete dosta kritični prema partneru.

SAVJET TJEDNA: Pažljivo s lijekovima!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Svakodnevica će vam obilovati raznim događajima, a vi ćete biti neprestano u pokretu. Vaše povoljno ljubavno razdoblje se nastavlja. Neki od vas odlučiti će se na zajednički život s partnerom ili na potomstvo. Povedite računa o prehrani.

SAVJET TJEDNA: Reagirajte na zdravstvene probleme!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Prate vas i dalje povoljne poslove aktivnosti, a jedini vaš neprijatelj bit će vaše promjenjivo raspoloženje. Posvetite više pažnje svom izgledu, njegujte kosu, kožu i redovito vježbajte.

SAVJET TJEDNA: Oprez u prometu!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) U ljubavnom životu čekaju vas romantični i lijepi trenuci. Odnos s jednom osobom koja vam je prijateljski naklonjena postepeno i lagano će se pretvoriti u ljubavnu vezu. Ne odustajte od svojih želja. SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!

Dobitnik/ica nagradne križaljke

SATIRENEWS

Jezikoslovni problemi unijeli žestoke rasprave među zagorske ljubitelje nogometa

Hrvatski jezikoslovci unijeli smutnju među zagorske nogometne fanove: 'Sad više nisme sigurni jel' NK Oštrc igra na igrališču v Zlataru ili v Zlatru'

Nakon što su pojedini jezikoslovci upozorili medije da Hrvatska nogometna reprezentacije ne nastupa na Svjetskom prvenstvu u Kataru, nego u Katru, mediji su njihovo upozorenje prihvatili te počeli masovno koristiti upravo taj način sklanjanja naziva države Katar. Iako jezikoslovci nisu jedinstveni po tom pitanju, nakon što su to prihvatili mediji, prihvatila ga je i hrvatska javnost, no, ipak ne čitava.

Problemi ZNS-a

I dok je većini navijača reprezentacije puno bitniji nogometni rezultat Vatrenih od dekliniranja imena države u kojoj igraju, navijačima koji prate isključivo zagorske županijske nogometne lige to predstavlja itekako veliki problem. – Glejte, meni je svejeno kak se govori Katar, Kater, Katru, Keteru, Kateteru ili kak god. Ali ja sem zdej vu problemu z našom zagorskom ligom. Recimo, kak da ja napišem gde se igra utakmica vu kojoj je domaćin NK 'Oštrc'? E se piše vu Zlataru ili vu Zlatru? Mislim, ne bi štel ispasti bedak pa da krivo napišem – požalio nam se jedan od djelatnika Zagorskog nogometnog saveza.

Podijeljeni Zagorci

Iako do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli dobiti odgovor od nekolicine jezikoslovaca kojima smo poslal upit na ovu temu, očito je da su zagorski nogometni fanovi podijeljeni. – Sad više nisme sigurni jel' NK Oštrc igra na igrališču v Zlataru ili v Zlatru. Ali ja mislim da je pravilne v Zlatru – rekao nam je jedan od navijača, no, drugi mu se odmah suprotstavio. – Baš ti znaš kak je pravilne. Da ti nije vučitelj hmer, još dien denes bi išel v školu. Igra se v Zlataru. Kakvemu vražjemu Zlatru? Im ste svi skup ponoreli – rekao je oponent. Kako god, nadamo se da će do proljetnog dijela prvenstva u Zagorju ta dilema biti riješena.

Ja mislim da je pravilne v Zlatru – rekao nam je jedan od navijača, no, drugi mu se odmah suprotstavio. –Baš ti znaš kak je pravilne. Da ti nije vučitelj hmer, još dien denes bi išel v školu. Igra se v Zlataru. Kakvemu vražjemu Zlatru? – odgovorio mu je oponent.

PROSINAC UTORAK, 06.12.

Nikola biskup; Nikša SRIJEDA, 07.12.

Ambrozile; Agaton ČETVRTAK, 08.12.

BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM; Marija PETAK, 09.12.

Abel; Valerija; Zdravka SUBOTA, 10.12.

Gospa Loretska; Julija NEDJELJA, 11.12.

3. Ned. Došašća Damaz; Damir; Sabin; kv PONEDJELJAK, 12.12. Gospa Guadalupska

Sretan imendan, Nikola! Ime Nikola dolazi od latinskog Nicolaus, izvorno je grčkog porijekla Nikolaos. U sebi veže dvije riječi nike (pobjeda) i laos (narod). Ženska oblik imena je Nikolina. Drugi oblici imena su Nina, Nika, Nikša, Niko i Nikica. Nikola i Nikolina su neustrašivi, ljubazni i odani, kaže skriveno značenje imena.

MISE MARIJA BISTRICA

Zornice u Došašću svaki dan u 6.30 Subota 6.30, 11, 18 sati Nedjelja 6.30, 9, 11, 16 sati Radni dan 6.30, 10.30, 18 sati

…da hobotnica ima 3 srca?

…da je prva bomba koju su Saveznici bacili na Berlin u Drugom svjetskom ratu pala na zoološki vrt i ubila jedinog slona koji je tamo živio?

…da je rijeka Roe u Montani najkraća rijeka na svijetu? Dugačka je samo 61 m.

imendani

ime tjedna

jeste li znali?

autobusni