Zagorski list 966

Mnogi Zagorci, ako i ne uzgajaju vlastite 'Imamo kvalitetnije meso, ali i domaće

Jelena Klanjčić Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Kraj studenoga, prosinac i siječanj tradicional nu su mjeseci u kojima su brojna domaćinstva 'obavljala' jedan od zimskih poslo va, svinjokolju. Običaj je to raširen u mnogim područjima Europe, ta ko i u ruralnim područjima konti nentalne Hrvatske. Sezona kolinja je počela i iako mnogi Hrvati od te tradicije ne odustaju, ipak je sve manje onih koji uzgajaju svinje za vlastite potrebe, koji kolinja imaju na vlastitom gospodarstvu i za vla stite potrebe sami spremaju meso i mesne prerađevine.

Bilo nekad

Nekad je bilo 'pod normalno' da svako domaćinstvo za sebe uzgaja svinje i meso se nije toliko kupo valo po mesnicama. Gazde su sa mi pravili krvavice, kobasice, šun kice, špek, čvarke. Svatko je imao svoju tajnu dobre kobasice, po sebnog 'paca' (marinade) za suho meso, a kolinje je predstavljalo i određeno veselje i priliku za, osim napraviti posao, zabavu i druže nje. Danas, mnogi kažu, nemaju se s kime družiti, a kamoli napra viti posao. Upravo je to glavni ra zlog zbog čega sve manje ljudi uz gaja svinje i sami odrađuju kolinje. Unatoč tome što je cijena mesa u trgovinama i mesnicama poprilič no 'skočila', oni koji su još ove go dine odradili kolinja kažu kako se to više ne isplati. Prednost je jedi na što se tako zna porijeklo me sa i s čime je svinja hranjena. No, isplativo gotovo uopće nije finan cijski, a posla preko glave. 'Nema mo s kim odraditi mesare', uglav nom kažu svi. Posao je to koji ipak treba znati, kako bi se odradio kva litetno i brzo, a takvih ljudi više ne ma ili ih je teško dobiti. Dok je pri je u selu bilo nekoliko onih koji su znali sve tajne, iako nisu bili uče ni mesari, danas je takvih ljudi sve manje i upravo zbog toga se Zagor ci sve manje odlučuju na uzgoj svi nja za vlastite potrebe.

Pravilnici

Prilikom klanja svinja na gospo darstvu za potrebe vlastitog do maćinstva, donesena su određe na pravila. Prema Pravilniku koji je donesen radi kontrole popula cije svinja u sklopu ranog otkriva nja svinjske kuge, posjednici svinja moraju kolinje na svom poljopri vrednom gospodarstvu prijaviti, ali i razdužiti svinju koju planira ju spremiti u škrinju. Prilikom kla nja za potrebe vlastitom domaćin stva, vlasnik mora u veterinarsku stanicu donijeti uzorak mesa na analizu radi pretrage na trihinelu, a uz to donijeti ušne markice za klanih svinja i za njih popunjeni pripadajući putni list. Pregled na trihinelu obavezan je od 2015. go dine, a uzorak mesa koji se nosi na

Čvarci - od nusprodukta do delicije

Dok su se nekada smatrali sirotinjskom hranom, nusproduk tom koji je nastao nakon topljenja masti koja je bila prijeko po trebna za domaćinstvo, čvarci su danas prava delicija. I to vr lo skupa delicija. Posljednjih su godina postali pravi hrvatski brend, delicija koja je sve više kupuje, stoga je i sve više onih ko ji proizvode velike količine za prodaju, izvoz. Čvarci hrvatskih proizvođača često osvajaju najviša priznanja na svjetskim saj movima za svoju iznimnu kvalitetu i okus, osobito ako su ra đeni po tradicionalnim recepturama po kakvima brojne doma ćice tope mast i danas. Cijena kilograma čvaraka u trgovinama kreće se od oko 150 kuna za kilogram. U mesnicama su cijene i veće. Naravno, ovise i o tome jesu li prešani ili ne.

Čajko Peštaj: "Mnogi kažu da nije isplativo. Ja ipak smatram da jest, jer dvije svinje si kroz godinu možeš ishraniti 'na kredit', lakše je malo pomalo izdvojiti za hranu za svinju, nego odjednom u prosincu dati za cijelu svinju, ili pak za kilogram mesa koje je poskupjelo"

analizu podrazumijeva očit lijeve i desne strane te uzorak treba imati minimalno 100 grama. – Nažalost, sve manje ljudi to radi. Kod nas već dugo nema zabilježenog sluča ja trihinele, pa su se ljudi opustili i ne donose uzorke na analizu. Sma traju da obzirom da svinju hrane domaćom hranom, nema moguć nosti zaraze, no ne shvaćaju često da zarazu zapravo prenose glodav ci – pojasnila nam je dr. vet. Nino slava Čajko Peštaj iz Veterinarske stanice ZAG - VET d.o.o. Rekla je i kako mnogi imaju izgovor kako pretraga košta. Njena je cijena 50 kuna po uzorku. – No, to ne bi tre balo spriječiti ljude da analiziraju meso, zdravlje je na prvom mje stu – dodala je. Napomenula je i kako uz uzorak treba donijeti uš nu markicu svinje i ispuniti putni list s podacima o vlasniku, brojem markice i datumu klanja. Nema mesara Veterinarka Čajko Peštaj potvrdila

je kako sve manje ljudi uzgaja svi nje za vlastite potrebe. Obilaskom domaćinstava, primijetila je kako je zadnjih pet godina uzgoj sma nje za otprilike 40 posto. – Mno gi kažu da nije isplativo. Ja ipak smatram da jest, jer dvije svinje si kroz godinu možeš ishraniti 'na kredit', lakše je malo pomalo izdvo jiti za hranu za svinju, nego odjed nom u prosincu dati za cijelu svi nju, ili pak za kilogram mesa koje je poskupjelo. Naravno, i zdravije je, barem znamo što jedemo – ka že veterinarka. Dodaje kako je ve ći problem to što mladi zbog svog radnog vremena nemaju vremena baviti se svinjama, koje, kaže, ipak nisu tako zahtjevne za uzgoj kao krave. Još veći problem je ono što smo i sami čuli na terenu – nema mesara. Stručnih niti priučenih. –Stariji koji su znali odraditi koli nje više ne mogu, mladi ne znaju. A klaonica nažalost u našoj županiji nema, najbliže su one u Zaprešiću ili Zelini, što predstavlja problem

ANKETA – Pitali smo Zagorke i Zagorce, slučajne prolaznike, kakva je njihova praksa s kolinjem, uzgojem i kupovinom mesa i mesnih prerađevina

01 JADRANKA PSARIĆ

Konjščina:

Obavili smo kolinje već, imamo ga svake godine, uzgajamo svinje. Sve se iskoristi, napravimo čvar ke, špek, kobasice, devenice, sve domaće. Isplati se, kao prvo, više bi nas koštalo da te proizvode ku

u transportu i cijeni transporta i usluzi klanja – zaključila je dr. vet. Ninoslava Čajko Peštaj.

Veterinarka Ninoslava Čajko Peštaj iz Zlatar Bistrice potvrdila je kako sve manje ljudi uzgaja svinje za vlastite potrebe.

dalje više cijene kvalitetno meso svinja iz domaćeg uzgoja, koje kupuju i od njih rade svoje domaće proizvode

vlastite svinje, kupuju ih i rade kolinje: domaće proizvode, krvavice, prezvuršte...'

potrebe. Obilaskom domaćinstava, primijetila je kako je zadnjih pet godina uzgoj smanjen za otprilike 40 posto

pujemo u dućanu, a kao drugo, kad doma uzgojiš, onda zapravo znaš što pojedeš. A i okusom i mirisom je drugačije.

02 VLADIMIR TRŠINSKI Zabok:

Na žalost, nemamo više kolinja, prije dosta godina uvijek smo ga imali, oko Dana republike. Uvijek je to bio velik događaj. Sada kupi mo gotovo meso u mesnici, imamo prijatelje i u Svetom Križu Začre tju koji uzgaja svinje, pa kad imaju kolinje velimo kaj bi htjeli pa nam to prodaju, gotove proizvode. No, domaće je domaće. Ovo kupljeno je tek toliko. Nekadašnje šunke i lopatice, suho meso, to ne možeš kupiti u dućanu.

03 TOMISLAV MATKOVIĆ

Zabok:

Ne uzgajamo svinje, ali imamo kolinje. Kupimo cijelu svinju. Ni je jeftinije nego da kupujemo go tove proizvode, ali je kvalitetnije. Sve iskoristimo, napravimo i kr vavice i prezvuršt i čvarke, mast... sve. Jedna svinja danas od 200 kg košta oko 3600 kuna. A da kupu ješ meso u trgovinama, prošel bi s 2600 kuna, ali ne bi bilo to to, ne maš nogice, uši...

smo to znali raditi. Volim mesne proizvode, kupim meso i dam lju dima da mi osuše. Čvarke, krvavi ce ne radimo, nego kupimo. Nije isto tako fino kao domaće, ali mo že proći. Kako je, tako je.

05

DARKO ŽLABUR Oroslavje:

Imamo doma kolinje svake godi ne, uzgajamo svinje za svoje potre be, 4, 5 komada. Ove godine smo već imali kolinje, zaklali smo dva komada. Sve iskoristimo, napravi mo domaće krvavice, kobase, malo trajnih salami domaće izrade, s so lju, paprom, biberom i ljutom pa prikom. U ovima kaj kupite u du ćanu nutra ima svašta. Delamo i čvarke. Velika razlika je to od pro izvoda iz dućana zbog same ishra ne životinje, domaća hrana daje tom špeku drugi okus, puno finiji.

06

KRSTO CRLJEN Krapinske Toplice:

04 JELA BROZ

Kumrovec:

Nemamo kolinje doma više, prije

Ne uzgajamo svinje, bakica i ja smo penzioneri i koliko dobijemo penzijice, toliko si kupimo mese ka. Domaće je domaće, kupiš paj ceka da je dobar, a onda ga šnitaš kako ti paše. Mi sada kupujemo polovicu i od toga napravimo šun kicu, čvarke, špekeca, svega po ma lo. Ove godine je 20 kn po kg oči šćene svinje od 200 kg. Bolje je i finije nego da kupujemo gotove proizvode. Majstor pripreme je moja žena.

Čajko Peštaj: "Stariji koji su znali odraditi kolinje više ne mogu, mladi ne znaju. A klaonica nažalost u našoj županiji nema, najbliže su one u Zaprešiću ili Zelini, što predstavlja problem u transportu i cijeni transporta i usluzi klanja"

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 10. godina SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ, razgovarali smo s voditeljicom Tenom Sambolić Petrišić

Sve više žena traži pomoć: 'I žene u svojim sedamdesetima se žele rastati jer ono malo života što im je ostalo žele provesti u miru'

Žrtve su najčešće žene, zaposlene žene, nezaposlene žene, žene u mirovini, žene osobe sa invaliditetom, svih razina obrazovanja, u braku, izvanbračnoj zajednici i razvedene te iz svih dijelova Krapinsko- zagorske županije pa i šire, dakle nema pravila, ističe Sambolić Petrišić

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

UKrapinsko - zagorskoj županiji djeluje SOS te lefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja od 2012. godine. Inicijativa za osniva nje SOS telefona krenula je od or ganizacije CESI - Centra za edu kaciju, savjetovanje i istraživanje, tadašnjeg Povjerenstva za ravno pravnost spolova KZŽ i same Kra pinsko-zagorske županije koja ga je i financijski podržavala. Prvo je osnovana samo jedna linija. - Od skromnih početaka s vremenom i rastom broja korisnica i njihovih potreba shvatile smo da je vrijeme i za otvaranje savjetovališta u koje nam korisnice mogu i osobno doći, te je tako 2017. godine otvoreno je savjetovalište za žene žrtve nasilja na adresi Trg sv. Jelene 6 u Zaboku. Kroz SOS smo utjecale i utječemo na smanjenje rodno uvjetovanog nasilja, osiguravamo direktnu psi hološku i pravnu pomoć te senzi biliziramo javnost za pitanja rod no uvjetovanog nasilja – kaže Tena Sambolić Petrišić, voditeljica SOS telefona koji slavi 10. godišnjicu djelovanja. Savjetovalište, na adre si Trg Svete Jelene 6, Zabok, kao i telefonske linije 049 639 281, 091 639 2810 i 0916042362 otvorene su svakim radnim danom od 8:00 do 18:00 sati kao i svaku prvu subotu u mjesecu. (Za dolazak u savjeto valište potrebno se prethodno na javiti telefonskim putem.) Na SOS telefonu rade dvije djelatnice so cijalne radnice te preko 10 senzi biliziranih i educiranih volonterki srodnih zanimanja koje su educi rane za rad na SOS liniji, položeno je preko 20 stručnih i specijalizira nih edukacija na području savjeto davnog rada i rada sa žrtvama obi teljskog i seksualnog nasilja.

Femicid

- 2018. godine na području županije krenule smo sa provedbom "Mre že podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela" krei ranom s ciljem osiguravanja pru žanja pomoći i podrške žrtvama i

Najčešće se radi o psihičkom nasilju nakon kojeg slijedi fizičko nasilje koje je uvijek u kombinaciji sa psihičkim često i ekonomskim nasiljem pa slijede strukturalno i seksualno nasilje

svjedocima kaznenih djela u žu panijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svje docima na sudovima. Ženska so ba je nositeljica programa kojeg fi nancijski podržava Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hr vatske. Program se provodi u par tnerstvu s 10 organizacija civilnog društva u 17 županija, CESI - SOS telefon pokriva područje Krapin sko-zagorske županije. Svrha pro grama je pružanje pomoći i podrš ke žrtvama i svjedocima kaznenih i prekršajnih djela; pružati pomoć i podršku žrtvama i svjedocima ka znenih djela kroz pružanje osnov nih informacija i emocionalne pot pore, psihosocijalne i savjetodavne pomoći, pratnjom na sud i druge relevantne institucije te kroz dru ge oblike usluga; raditi na senzi bilizaciji i informiranju javnosti o sustavu podrške žrtvama i svje docima kaznenih djela u Republi ci Hrvatskoj. Tim aktivnostima je SOS ušao u sve relevantne institu cije u kojima stoje naši info pulto vi na kojima se nalaze svi naši let ci kojima pružamo informacije u okviru SOS - a i Mreže. Letci se na laze u svima PP - ovima, sudovima, CZSS, zdravstvenim ustanovama i drugim institucijama – kaže Sam bolić Petrišić. Kombinacijom ra da SOS - a i Mreže kvaliteta pru ženih usluga je na sve većoj razini zbog kontinuiranih i specijalizira nih edukacija u radu sa žrtvama i svjedocima, koje su bile osigurane tijekom rada. - Na pozive se najče šće javljaju zaposlenice, no utor kom i četvrtkom se može javiti i volonterka jer su to dani rezervi rani za volontiranje. Broj korisni ca, poziva i pruženih usluga svake je godine u porastu. Kao što voli mo isticati, obiteljsko nasilje jest najčešće rodno uvjetovano nasilje, dakle nasilje od strane muškaraca prema ženama. Često dobijemo pi tanje, a muškarci nisu žrtve? Mo gu biti ali, odgovor stoji u pitanju koliko je godišnje muškaraca ubi jeno od strane žena, a svi smo ču li i znamo što je femicid (ubojstva žena od strane njima bliskih muš karaca) koji je u Hrvatskoj i global no svake godine u porastu. Dakle, naše žrtve su najčešće žene, zapo slene žene, nezaposlene žene, žene u mirovini, žene osobe sa invalidi tetom, svih razina obrazovanja, u braku, izvanbračnoj zajednici i ra zvedene te iz svih dijelova Krapin sko- zagorske županije pa i šire, da kle nema pravila – kaže.

Usluge besplatne

Najčešće se radi o psihičkom nasi lju nakon kojeg slijedi fizičko nasi lje koje je uvijek u kombinaciji sa psihičkim često i ekonomskim na siljem pa slijede strukturalno i sek sualno nasilje. Dobna skupina žena

Dobna skupina žena koje su najčešće zvale ovu godinu najčešće je bila od 31 do 40 godina te nakon njih 41 do 50 godina starosti

koje su najčešće zvale ovu godinu najčešće je bila od 31 do 40 godina te nakon njih 41 do 50 godina staro sti. - Tijekom godina znamo imati trendove u pozivima, tako smo jed ne godine imale trend kada su nas većinom zvale žene starije životne dobi koje su cijeli život trpile nasi lje od strane supruga govoreći si da to rade radi djece, sada kada su djeca odrasla i otišla, često predba cuje majci zašto nije otišla s njima od nasilnog oca. - I žene u svojim 70 - ima se žele rastati jer ono ma lo života što im je ostalo žele pro vesti u miru, dodaje. - Radimo sa ženama žrtvama koje još nisu pri javile nasilje, pružamo im podršku da to učine te smo im podrška i po moć tijekom cijelog postupka ako i kada do prijave dođe. Na SOS te lefon se može nazvati i doći anoni mno. Teško je govoriti o brojevima jer jedna korisnica može predstav ljati jedan poziv ili rad od godinu

dana i duže. Na SOS telefonu od skromnih početaka 2012. godine kada smo krenule sa samo jed nom telefonskom linijom iz pro stora skladišta do danas bilježimo preko 1500 korisnica, od 2017. go dine od kad je otvoreno savjetova lište gdje žrtve mogu i osobno do ći na savjetovanje te ih je pruženo preko 700, također od 2018. godine na području županije SOS telefon provodi Mrežu podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih i pre kršajnih djela gdje smo imali preko 230 korisnica i korisnika te se sva kom od njih nudi te je pruženo do

10 različitih usluga kao što su prat nja u svojstvu osobe od povjerenja na policiju, sud, državno odvjetniš tvo ili centar za socijalnu skrb. Na še stručnjakinje pravnica i psiholo ginja pružaju pravna i psihološka savjetovanja i sve su naše usluge besplatne – ističe Sambolić Petri šić. Zaključuje da je iznimno je va žan rad svih nas na osvještavanju i borbi protiv obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, njegovoj pri sutnosti u svim slojevima društva te promoviranju nulte stope tole rancije nasilja nad ženama i nasi lja u obitelji.

Tena Sambolić Petrišić

Predstavljen projekt 'Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu' u Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice

'Izuzetno je važno djecu s rizikom što ranije uključiti u sustav rane intervencije'

Poseban doprinos projektu daje i partnerska organizacija s Islanda –Gradski odjel za obrazovanje i mlade Reykyavik, čiji predstavnici su dva dana boravili u studijskom posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji

KRAPINSKE TOPLICE - U Cen

tru za odgoj i obrazovanje Krapin ske Toplice predstavljen je projekt Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu, čiji je nositelj Hrvat ska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID). Ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Kra pinske Toplice Antun Zupanc po sebno je pozdravio goste iz Reyk javika, koji su prisustvovali skupu u sklopu intersektorske suradnje i politika za djecu. - Iznimno nam je važno biti dio projekta koalicije za ranu intervenciju, tj. dio projekta koji je osmislio HURID, koji će ga i voditi i vjerujem da će sve naredne godine biti vjeran partner Centru za Odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice – rekao je Zupanc.

17 organizacija

Projekt 'Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu' je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova

Blanka Turzaj iz Hrvatske udru ge za ranu intervenciju u djetinj stvu istaknula je da su u Krapinsko – zagorskoj županiji naišli na izniman odaziv senzi biliziranih dionika koji su se uključili u projekt. – Za dovoljstvo mi je što ćemo danas potpisati koalicijski sporazum, to je dokument koji okuplja čak 17 organi zacija iz civilnog sektora, sustava obrazovanja, soci jalne skrbi i zdravstvenih ustanova koje se se udru žie kako bi pružile bolji sustav radne intervencije u djetinjstvu – rekla je Turzaj te dodala da predstavni ci partnerske organizacije iz Reykjavika pružaju po dršku u svim segmentima projekta. Zamjenica župa na Jasna Petek istaknula je da Krapinsko – zagorska na području rane intervencije duži niz godina ula že znatna sredstva. – To je zapravo naša glavna zada ća, prepoznati potrebe i javni novac usmjeriti upra vo u zadovoljavanje potreba ljudi na terenu, a ovaj put su to potrebe najmlađih, djece s određenim ri zikom, kojima je izuzetno važno što ranije se uklju

čiti u sustav rane intervencije. Mi na području KZŽ imamo odlične resurese, prije svega ovdje u Kra pinskim Toplicama, to su resursi Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, i Centar za odgoj i obrazovanje Kra pinske Toplice u okviru Kabineta za ranu intervenciju koji radi već godinu i nešto vrlo uspješno – re kla je Petek, dodajući da se nada da će ovim projektom svi dionici koji mogu doprinijeti razvoju ove uslu ge putem još dopuniti svoje aktiv nosti, a na Županiji ostaje zadatak podrške, edukacije, informiranja, senzibilizacije.

Iskustva s Islanda

Skupu su prisustvovali i gosti s Islanda u sklopu intersektorske suradnje i politika za djecu, koji su podijelili s prisutnima svoja isku stva o pružanju usluga rane inter vencije u djetinjstvu te istaknuli da su smjernice za pružanje te usluge uočiti i analizira ti pokazatelje koji ukazuju da djetetove potrebe nisu zadovoljene, reagirati na indikatore koji ukazuju da djetetove potrebe nisu zadovoljene te dati smjernice o programu integracije usluga te uspostaviti kontakt djeteta s obitelji i glavnim koordinatorom. Halldóra Sigtryggsdóttir je ravnateljica dječjeg vrtića Osp u Reykjaviku te ima dugogodišnje iskustvo rada kao uči teljica u dječjem vrtiću i osnovnoj školi. Sudjelovala je i u izradi okvira Politike dječjih vrtića o pismenosti i vještinama višejezične djece. Hákon Sigursteinsson je psiholog uključen u pružanje stručnih usluga za dje cu više od 25 godina, a sada obnaša funkciju predsjed nika Odbora za prosperitet djece. Inače, Projekt "Ko alicija za ranu intervenciju u djetinjstvu" je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. (el,sp)

Održana izborna sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina

Anđelko Švaljek novi je predsjednik HGK - Županijske komore Krapina!

Čast je biti na čelu ovakve komore, s ovako dobrim rezultatima, jakim i izvozno orijentiranim gospodarstvom i snažnim tvrtkama. Mi želimo biti partner našem gospodarstvu i naša su vrata uvijek otvorena, rekao je župan

KRAPINA - U Krapini je u utorak održana izborna sjednica Gospo darskog vijeća Hrvatske gospo darske komore Županijske komo re Krapina na kojoj je izabran 21 član novog saziva Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske ko more Županijske komore Krapina te novi predsjednik Vijeća i samim time Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek, direktor tvrtke Regeneracija d.o.o. iz Zaboka. Dobri rezultati Župan Željko Kolar čestitao je no voizabranom predsjedniku i svim članovima vijeća te ih odmah i po zvao na suradnju. - Čast je biti na čelu ovakve komore, s ovako do brim rezultatima, jakim i izvozno orijentiranim gospodarstvom i snažnim tvrtkama. Mi želimo bi ti partner našem gospodarstvu i naša su vrata uvijek otvorena. Ra do ćemo saslušati svaki prijedlog, primjedbu i sugestiju, a sve sa jed nostavnim ciljem – da imamo što bolje poslovno okruženje, što više investicija i što zadovoljnije rad nike – poručio je župan Željko Ko lar te istaknuo kako su odlični re zultati zagorskog gospodarstva rezultat njegove kvalitete i čvr sto postavljenih temelja, sjajnog

Župan Željko Kolar dosadašnjem predsjedniku Josipu Grilecu uručio je zahvalnicu za dugogodišnji doprinos razvoju gospodarstva na području Krapinskozagorske županije te za promociju županije u zemlji i svijetu

menadžmenta, odličnih rezultata i kvalitetnih završnog proizvoda. Župan Željko Kolar ovom je pri likom dosadašnjem predsjedniku Josipu Grilecu uručio i zahvalni cu za dugogodišnji doprinos ra zvoju gospodarstva na područ ju Krapinsko-zagorske županije te za promociju županije u zem lji i svijetu. - Nakon kriznih godi na, 2009., 2010. i 2011., počeli smo s gospodarskim rastom 2013. i na kon toga više nismo stali. I rezulta ti u epidemijom najteže pogođenoj 2020. godini su bili iznad očekiva nja, a u 2021. su postali čak rekor dni. Snagu našeg gospodarstva po kazuje i omjer izvoza i uvoza, za svaki 1 euro koji se uveze, naše gospodarstvo izveze između 1,7 i 1,8 eura. Mi smo u skladu s našim mogućnostima uvijek pokušavali pružati podršku – kroz naše mje re ruralnog razvoja, subvencije ka mata, brzo izdavanje građevinskih dozvola, našu razvojnu agenciju i Poduzetnički centar. Svoje vizije i projekte smo radili i usmjeravali i kroz konzultacije s gospodarstve nicima i mislim da možemo biti i više nego zadovoljno s ukupnim rezultatom na području naše žu panije – poručio je župan Kolar u čijoj je pratnji bila i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić.

Članovi Gospodarskog vijeća komore

Novoizabrani članovi Gospodar skog vijeća Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Kra pina su: A.C. Redan d.o.o., Aquae Vivae d.d., AquafilCRO d.o.o., Je dinstvo Krapina d.o.o., Kostel Pro met d.o.o., Kotka d.d., Mini mljeka ra Veronika d.o.o., Monaris d.o.o., NGH Grupa d.o.o., Omco Croa tia d.o.o., Presečki grupa d.o.o., Print centar Krapina d.o.o., Pro storia d.o.o., Regeneracija d.o.o., Salvus d.o.o., Strahinjčica d.o.o., Terme Tuhelj d.o.o., TPK Orome tal d.o.o., Valoviti papir - Dunapack d.o.o., Vetropack Straža d.d., ZMH Horvat d.o.o. (zl)

Zagrebačka banka potvrdila: 'Nećemo stavljati novi bankomat tamo gdje je stari raznesen da novi napadi ne bi ugrozili sigurnost građana!'

je za očekivati da, ukoliko ZABA ne želi postaviti

Ivan Kovačić MIHOVLJAN

Kao što smo već pisali u prošlom broju Zagor skog lista, stanovnici Općine Mihovljan već su više od četiri mjeseca bez ijed nog bankomata. Naime, nakon što je organizirana banda u centru Mi hovljana raznijela i opljačkala ban komat Zagrebačke banke, 04. srp nja ove godine, dakle, prije više od četiri mjeseca, ZABA još uvijek ni je postavila novi bankomat. Sta novnicima čitave općine Mihov ljan to predstavlja veliki problem, budući da je riječ o jedinom ban komatu kojeg su imali. Tako već vi še od četiri mjeseca Mihovljančani ne mogu podizati gotovinu u svom mjestu, već za to moraju ili na ban komat u susjednu općinu Mače ili u banku u Krapinu.

Posljednji bankomat

Inače, Mihovljančani baš i nema ju sreće s bankomatima. U po sljednjih nekoliko godina, točnije, od 2016. godine do sada, raznesena su im i opljačkana čak tri bankoma ta. Prvo, 2016. godine, raznesen je bankomat Zagrebačke banke, koji je tada također bio jedini u mjestu. No, ZABA ga je tada vrlo brzo za mijenila novim. Nešto kasnije, po red bankomata ZABA-e, svoj ban komat postavila je i Erste banka pa su Mihovljančani kratko vrijeme imali dva bankomata. No ne zadu go, jer je 2018. godine raznesen ban komat Erste banke, koja novog vi še nije postavljala. Tako je ZABA-in bankomat ponovo bio jedini u Mi hovljanu, sve do 04. srpnja ove go dine. Tog se dana, podsjetimo, rano ujutro, oko 3:20 sati, u tom zagor skom mjestu odvila prava akcijska drama. Bankomat je, naime, razni jela organizirana banda pljačkaša, koju je policija duže vrijeme pra tila te im je u Mihovljanu konač no pripremila zasjedu. Nakon što su raznijeli bankomat i dali se u bi jeg, upali su u policijsku zasjedu, no nisu se olako predali. Počela je puc njava, a jedan od pljačkaša autom je

ZABA: "Donesena je odluka Banke da se ne postavlja novi bankomat, isključivo zbog sigurnosti građana, strahujući da bi mogući novi napadi, potencijalno mogli ugrozili sigurnost građana i prouzročiti još veću materijalnu štetu"

naletio na policajca i vozio ga na ha ubi nekih stotinjak metara. Onda je ipak stao te je uhićen, dok je za nje govim partnerom policija organizi rala veliku potjeru te na kraju i nje ga uhvatila.

Zagrebački lopovi

I nakon što su počinitelji uhićeni, a policija i Državno odvjetništvo za vršili svoj dio posla, u Mihovljanu su očekivali kako će ZABA postavi ti novi bankomat. No, to se nije do godilo pa su mještani ogorčeni, isto kao i načelnik Općine, Zlatko Bar tolić. – Mi smo Zagrebačkoj banci u Zabok poslali mail u kojem smo tražili da nam ponovno postave bankomat, a oni su nam samo od govorili da trenutno vrše neke svo je procjene. No, od tada nam se ne javljaju. A našim mještanima ban komat treba i to ne samo starijima, već i mlađima. Znate, sad smo mi na neki način kažnjeni, kao da smo mi krivi što je netko iz Zagreba do šao opljačkati bankomat kod nas. Mi smo kažnjeni radi zagrebačkih lopova. No, nadam se da ćemo ga ipak dobiti natrag i da nećemo mo rati ići u neku drugu banku, budući da Općina, ali i većina građana, ima svoje račune u Zagrebačkoj banci. No, ukoliko bude potrebno, razgo varat ćemo s nekom drugom ban kom – rekao je Bartolić.

Odgovor banke

O čitavom slučaju poslali smo upit i Zagrebačkoj banci, koja nam je naknadno odgovorila i službeno potvrdila da nemaju namjeru po novno postavljati bankomat u Mi hovljanu. "Kao što Vam je pozna to, bankomat Zagrebačke banke u Mihovljanu je više puta bio pred metom napada. Nakon posljednjeg napada, donesena je odluka Banke da se ne postavlja novi bankomat, isključivo zbog sigurnosti građana, strahujući da bi mogući novi napa di, potencijalno mogli ugrozili si gurnost građana i prouzročiti još veću materijalnu štetu.", odgovori li su nam iz Zagrebačke banke. Do duše, istina je da je bankomat Za grebačke banke, kao što smo naveli,

Bartolić: "Našim mještanima bankomat treba i to ne samo starijima, već i mlađima. Znate, sad smo mi na neki način kažnjeni, kao da smo mi krivi što je netko iz Zagreba došao opljačkati bankomat kod nas. Mi smo kažnjeni radi zagrebačkih lopova"

raznesen više od jednom, no, kako su nam rekli upućeni, odgovor ban ke da je "više puta bio predmetom napada" teško 'drži vodu' kao ar gument za ne postavljanje novog, budući da je ZABA-in bankomat opljačkan 2016. godine, dakle, pri je šest godina i sada, u srpnju ove godine po drugi puta. Isto tako, ni su skloni vjerovati ni brizi banke za sigurnost građana. Prava isti na je, kažu nam upućeni, da ni ZA BA, a ni ostale banke, više baš i ni su sklone postavljanju bankomata na "izloženija mjesta" budući da su u posljednje vrijeme napadi na ta kve bankomate, na skrovitijim, ma nje prometnim i manje nadziranim lokacijama, vrlo česta meta pljač kaša diljem Hrvatske, zbog čega su sve banke u većini slučajeva odu stale od vraćanja bankomata na ta kve lokacije. Stoga, sasvim je real no za očekivati da, ukoliko ZABA ne želi postaviti novi bankomat u Mihovljanu, to vrlo vjerojatno ne će htjeti ni druge banke, a pogoto vo ne Erste banka, čiji bankomat je u tom zagorskom mjestu već jed nom raznesen.

Realno

novi bankomat, to vjerojatno neće htjeti ni druge banke

ZABA BRINE ZA SIGURNOST GRAĐANA? Stigao je odgovor Zagrebačke banke na naš tekst iz prošlog broja

Zagrebačka banka

Pljačka bankomata

Načelnik Zlatko Bartolić

reprezentativac Branko Gmaz vodi bitku s nesređenim sustavom osiguranja

Lovac Branko (60) motorom naletio na srnu i teško nastradao. Ima trajne posljedice pa tuži lovačko društvo i traži novčanu odštetu

Ivan Kovačić OROSLAVJE

Branko Gmaz (60) iz Oro slavja, nekadašnji hr vatski reprezentativac i dvostruki osvajač Kupa Hrvatske u streličarstvu, već je tri deset godina lovac i član oroslav skog Lovačkog društva 'Kuna', a, poprilično ironično, upravo je jed na srna lovca Branka umalo staja la života. On je, naime, 28. kolovo za 2017. godine svojim motorom krenuo iz Oroslavja preko Gornje Stubice u Mariju Bistricu na po sao i u 'bliskom susretu' sa srnom doživio tešku prometnu nesreću u kojoj je zadobio teške ozljede, više struke prijelome, od kojih se, ka že, nikad nije oporavio, niti se mo že oporaviti.

Detalji nesreće

Inače, kako nam je ispričao, često je na tom dijelu ceste znao vidje ti srne kako pretrčavaju, mnogo puta je morao i kočiti i paziti, ali kao iskusni lovac i lovnik, uvijek je zbog toga bio na oprezu. No, taj put dogodila se neuobičajena situ acija. – Bilo je rano jutro, toplo vri jeme i vozio sam polako kroz Gor nju Stubicu, oko šezdeset na sat, jer kolnik je bio mokar. Naime, po mokrom kolniku se nije za igrati pogotovo kroz naseljena mjesta gdje iz dvorišta izlaze traktori pa ima i blata i svega. I tamo negdje prije skretanja za spomenik Matiji Gupcu, jedna srna mi iskoči iz gra be. Doslovno iz grabe. Dakle, div ljač nije bila u pretrčavanju, nego je ležala u grabi, digla se i iskočila ispred mene. I u tom dijelu, kad je ona mene udarila u desni bok mo tora, tako je udarila i mene u prsa. I ja sam pao s motora. Pomela me s motora i udario sam u betonski most, a motor je otklizao dvade

Gmaz: 'Jedino što možete učiniti jest tužiti lovačko društvo. Meni to nije nimalo drago jer sam i sam lovac, a još teže mi je to što je riječ o Lovačkom društvu 'Orao', u kojem imam brojne prijatelje. S nekima od njih sam išao i u školu. No, jednostavno, ne mogu si pomoći, nemam drugog izbora'

setak metara više. Netko od prola znika je sve to vidio, pozvao je hit nu, i hitna me odvezla u bolnicu na Bračak. Budući da sam bio jedno pet dana na morfiju, svega se baš ni ne sjećam, ali u trenutku kad je došla hitna bio sam pri svijesti –prepričao nam je lovac Branko, do davši kako je srna otišla tridese tak metara dalje, gdje je uginula. Upravo zbog toga, kao i zbog činje nice da je srna prije ležala u grabi, Branko pretpostavlja da ju je mož da već i ranije netko udario i oša mutio, a u trenutku njegovog dola ska s motorom je iskočila.

Teške posljedice

No, koji god razlozi bili, Branku to nije bilo bitno, a nije mu ni sa da. Zadobivene ozljede ipak su mu bile i ostale najveća briga. – Pukla su mi oba ramena, osam rebara, ključna kost i metatarzalne kosti u oba stopala, a imao sam i unu tarnje povrede, odnosno, probi jen mi je prsni koš. A i lopatica mi je bila skroz zdrobljena. Imao sam velike sreće što sam uopće ostao živ. Jer nakon četiri dana u bolni ci na Bračku, gdje su mi prenisko napravili drenažu, u meni se po čela skupljati krv i počeo sam se gasiti. Nakon toga su me prebacili na Jordanovac, tamo su mi napra vili redrenažu, poslije sam preba čen u bolnicu na Rebro, pa potom na kućni oporavak. Onda su usli jedile rehabilitacije. To je sve sku pa trajalo pune dvije godine, koliko sam proveo na bolovanju – ispri čao nam je Branko, napomenuvši kako zbog toga nije dobivao ni sti mulaciju, kao ni ostale dodatke na plaću, zbog čega je mjesečno pri hodovao nekoliko tisuća kuna ma nje nego inače.

Mala odšteta

Takva primanja dobivao je 18 mje

će dobio oko 40 tisuća kuna odšte te, a taj iznos ne smatra dovoljnim za svu štetu koju je pretrpio. – Tih 40 tisuća kuna koje sam dobio od osiguranja nije pokrilo ni polovicu onoga što sam u dvije godine bo lovanja izgubio zbog manje plaće. A što se tiče ozljeda, one su prema nekim prvim procjenama bile oko 170 tisuća kuna. I ja sam mislio da ću od osiguranja dobiti barem ne kih stotinjak tisuća kuna, ali ovo nema smisla. Tih četrdesetak ti suća kuna bilo je nešto od osigu ranja motora, a nešto od osigura nja lovišta, kojeg Lovačko društvo 'Orao' iz Gornje Stubice ima. No, njihov bonus je bio ograničen i oni

li veću zaštitu i da bi mogli isplati ti nekog kome se dogodi nalet na divljač. I tu je nastao problem jer nitko tko ima nalet na divljač si ne može naplatiti štetu ako lovačko društvo nema adekvatno osigura nje za tu visinu odštete – pojašnja va Branko Gmaz.

Tužba

ciju. No, to je izgleda prošlo-svrše na priča, jer se na jednom turniru odradi oko tri i pol tone natega. A to nije baš nimalo lako, ni jed nostavno, kao što možda nekome izgleda – ispričao nam je Branko.

seci, kaže, a nakon toga je, zadnjih šest mjeseci bolovanja, dobivao sa mo po 1800 kuna svakog mjeseca. Inače, od osiguranja je zbog nesre

nisu mogli isplatiti više od nekih trideset i nešto tisuća kuna, jer su uplaćivali premali avans. Dakle, nisu uplaćivali dovoljno da bi ima

Od njegove prometne nesreće prošlo je pet godina, a otkako je završio liječenje prije tri godine, sudskim putem traži od Lovačkog društva 'Orao' odštetu. – Nažalost, vi jednostavno nemate druge op cije. Konzultirao sam se i s dru gim osobama koje su imale sličnu situaciju, kao i s odvjetnikom, ali drugog rješenja jednostavno ne mate. Divljač je u vlasništvu drža ve, država daje lovišta u koncesiju lovačkim društvima koja upravlja ju lovištima i koja su odgovorna za lovišta i divljač. I vi jedino što mo žete učiniti jest tražiti odštetu od lovačkog društva koje upravlja lo vištem. Lovačka društva za to pla ćaju osiguranje, no, kako ne plaća ju velike iznose, njihove premije su male. I tada jedino što može te učiniti jest tužiti lovačko druš tvo. Meni to nije nimalo drago jer sam i sam lovac, a još teže mi je to što je riječ o Lovačkom društvu 'Orao', u kojem imam brojne prija telje. S nekima od njih sam išao i u školu. No, jednostavno, ne mo gu si pomoći, nemam drugog iz bora, jer sam pretrpio veliku šte tu i imam trajne posljedice. Imam ograničenje pokreta, oštećenu no gu, šepavost i tako dalje. Sve su to trajne posljedice koje se ne mogu popraviti. Sportom se više ne ba vim, ne streličarim, jer ne mogu

Sustav osiguranja

Koliki će biti ukupni postotak in validiteta, kao i koliki će biti to čan iznos odštete koju će u sud skom postupku na koncu tražiti, kaže Branko, ovisi u rezultati ma vještačenja, nalazima brojnih pregleda koje je nedavno obavio u bolnici Sveta Katarina u Za grebu, a koje će bolnica dostavi ti sudu na kojem se vodi postu pak. Kao iskusni lovac i lovnik, a sada i kao osoba koja se zbog na leta srne muči da dobije odšte tu za koju vjeruje da mu pripada, Branko Gmaz smatra kako čita vi sustav osiguranja treba dru gačije urediti. – Najbolji primjer su vam Austrija, Njemačka i ne ke druge zemlje u kojima vi kod osnovnog osiguranja motornih vozila plaćate i posebnu stavku za osiguranje od štete nastale u slu čaju naleta divljači. I onda lovač ka društva s time nemaju ništa. Kada vam se desi nalet, vaše osi guranje vam isplati odštetu – re kao nam je Branko te još jednom ponovio kako mu je uistinu žao njegovih prijatelja i kolega iz LD 'Orao', no, kaže, nije kriv on, nego ovakav sustav koji mu jednostav no ne ostavlja drugog izbora osim tužbe protiv lovačkog društva ko je upravlja lovištem.

više pucati kad ne ide. A prije sam osvojio dvije godine za redom Kup Hrvatske u streličarstvu, a nastu pao sam i za hrvatsku reprezenta

plaćaju osiguranje često završavaju na sudu, otkrili smo zanimljiv slučaj

Šezdesetogodišnji lovac i bivši hrvatski

Branko Gmaz

Branko Gmaz

Rebalans proračuna opet nije prihvaćen, upitna isplata božićnica, stipendija i realizacije projekata

Imamo višak prihoda, znatna poboljšanja u financijama, što lani u ovo vrijeme nismo imali, ali ne možemo to koristiti, jer rebalans nije donesen. Puno toga je upitno, a izgledni su i novi izbori kao rješenje nastale situacije, kaže gradonačelnik Viktor Šimunić

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Na prošlotjednoj sjed nici Gradskog vijeća Oroslavja, niti iz no vog pokušaja nije do nesen rebalans proračuna. Za pr ve izmjene proračuna ruku je diglo šest vijećnika od devet prisutnih, dok su tri HDZ – ova vijećnika bi la suzdržana. No, kako je za dono šenje rebalansa potrebna većina svih vijećnika, a ne samo onih pri sutnih, on ponovo nije prihvaćen. 'Koče nas vijećnici'

– Opet nismo dobili konkretno objašnjenje zašto nije izglasan. Da, neke stavke su probijene u prora čunu, ali morali smo platiti stru ju, a svi znamo da su energenti po skupjeli, no nismo mogli dozvoliti da nam pogase javnu rasvjetu i ištekaju sve priključke. Zato je re balans tu, da se korigiraju stvari i mijenjaju. Mi imamo višak priho da, znatna poboljšanja u financi

HDZ – ov vijećnik

Emil Gredičak imao je, između ostalog, primjedbu na probijene stavke u proračunu, no prije izglasavanja rebalansa sjednicu je napustio. Isto su učinili njegovi kolege nakon suzdržanog glasanja

jama, ali ne možemo to koristiti. Stipendije, božićnice umirovlje nicima, naknade za novorođene…

Sve je to upitno da li će se isplati ti. Lani nismo mogli jer smo bili u financijskim problemima, a sada kada smo financijski stali na noge, imamo višak prihoda, nažalost nas koče vijećnici – rekao je gradona čelnik Viktor Šimunić.

HDZ – ovci suzdržani, SDP – ovci nisu došli

Tijekom rasprave o rebalansu, HDZ – ov vijećnik Emil Gredičak imao je primjedbe na neke stavke u proračunu koje su probijene, no, obzirom da je on tijekom rasprave napustio sjednicu, a ostali HDZ –ovi vijećnici nakog glasanja o reba lansu, nismo bili u prilici upitati ih za komentar, odnosno zbog čega nisu glasali za donošenje rebalan sa. Napomenimo i da tri SDP – ova vijećnika sjednici nisu niti prisu stvovala. Dokle će to tako funkcio nirati bez donošenja glavnih i važ nih odluka, pita se gradonačelnik,

obzirom da će se na dnevnom redu uskoro naći i donošenje proraču na za 2023. godinu. – Ovo je nevje rojatno. Svi kraj nas idu naprijed, jedino se konstantno koči razvoj našeg grada. Za mjesec dana nam dolazi proračun. Ak bude ovak, on da su izbori jedino rješenje. Nek ljudi vele kaj hoće i na koji način će funkcionirati ovaj grad – kaže Šimunić.

Cijena vrtića

Osim o rebalansu, ponajviše se ra spravljalo o povećanju ekonomske cijene dječjeg vrtića. Naime, pri jedlog je bio da se prihvati poveća nje ekonomske cijene dječjeg vrti ća sa sadašnjih 2000 kuna na 2300 kuna, bez da raste udio koji za vr tić izdvajaju roditelji. – Ekonom ska cijena izračunata je na teme lju ulaznih podataka koje imamo, na temelju toga smo pripremili i rebalans. Trenutno su zamrznute cijene energenata i na temelju toga što sad nema više daljnjih posku pljenja, napravljena je ekonomska

cijena od 2300 kuna, do 1.4. do ka da je Vlada zamrznula cijene ener genata. U našem vrtiću se ne špa ra, a ukupni trošak vrtića dijeli se s brojem djece, koji će biti 130, zbog naknadno upisane djece i 2 nova zaposlena odgajatelja. Na temelju toga došli smo do ekonomske cije ne od 2300 kuna – pojasnio je gra donačelnik Viktor Šimunić. S time se nisu složili vijećnici HDZ – a, koji su predložili da se ekonom

ska cijena vrtića poveća na 2500 kuna. – Obzirom na porast troš kova, smatram da je to realno. Na ravno, da se cijena za roditelje ne mijenja – predložio je Gredičak. Njegov prijedlog nije prihvaćen, ali nije prihvaćen niti prijedlog da cijena bude 2300, što je dovelo do nezadovoljstva vijećnika s Nezavi sne liste, koji su izjavili kako nije dobro da ostaje cijena od 2000 ku na te istaknuli kako im nije jasno zbog čega HDZ – ovi vijećnici ni su podržali prijedlog poskupljenja na 2300, ako su već htjeli da cijena raste na 2500. Inače, prije raspra ve o odluci o novoj ekonomskoj ci jeni vrtića, vijeće je, nakon prihva ćenih izmjena koje su tražili HDZ – ovci, jednoglasno donijelo odlu ku o davanju prethodne suglasno sti na Statut Dječjeg vrtića Cvrku tić, a između ostalog, usvojene su i odluke o izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Oroslavja te Radne zone Mokrice, vezano na investiciju građena so larnih elektrana.

Privremeno zatvaranje za promet lokalne ceste u Krapinici zbog sanacije cestovnog propusta

KRAPINICA - Županij ska uprava za ceste Kra pinsko – zagorske župa nije izdala je suglasnost za privremeno zatvaranje za promet lokalne ceste

L22024 (Krapinica – Gor nji Kraljevec) u Krapinici, radi izvođenja sanacije ce stovnog propusta u Krapi nici. Suglasnost vrijedi od 16.11. do 16.12.2022. godi

ne. Za vrijeme zatvaranja te ceste promet se preu smjerava relacijom Gor nji Kraljevec – Budinšči na – Zajezda – Krapinica i obratno. (zl)

Počelo uređenje turistički važne ceste koja spaja dvorac Miljanu u općini Zagorska Sela s dvorcem Veliki Tabor u desinićkoj općini!

Ivan Kovačić ZAGORSKA SELA

Proteklog su petka započeli radovi na sanaciji dijela županijske ceste koja spaja Zagorska Sela i Desinić te potom nastavlja prema Pregradi. - Na ovoj mikrolokaciji naš kolnički zastor ceste je već poprilično dotrajao pa samo pripremili radove na sanaciji habajućeg sloja ovih 900 metara ceste, a radovi su vrijedni 605 tisuća kuna. Postavit će se nešto više od 5000 četvornih metara novog asfaltnog zastora – rekao je ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko –zagorske županije Stjepan Sirovec, prilikom početka radova.

Pet gradilišta

Župan Željko Kolar naglasio je kako unatoč tome što se građevinska sezona bliži kraju, vremenske prilike dozvoljavaju da se u dodatno otvorenom ciklusu asfaltira još određeni broj dionica županijskih cesta. – Trenutno imamo još

Kolar: "Trenutno imamo još pet otvorenih gradilišta. Jedno je na području Krapinskih Toplica, a sljedeći tjedan počinje i Vrtnjakovec, zatim imamo jedan dio u Humu na Sutli, jedan dio u Zlataru i jedan dio u Konjščini"

pet otvorenih gradilišta. Jedno je na području Krapinskih Toplica, a sljedeći tjedan počinje i Vrtnjakovec, zatim imamo jedan dio u Humu na Sutli, jedan dio u Zlataru i jedan dio u Konjščini, kao i ovaj ovdje koji je spoj između Zagorskih

skih turista prema Velikom Taboru ide ovom cestom i ona je vrlo bitna zbog same Turističke zajednice područja Kumrovec - DesinićZagorska Sela – rekao je Kolar te dodao kako vremenska prognoza, koja je najavljena, garantira da će se do 15. prosinca navedene dionice završiti.

Turistička cesta Zadovoljstvo ovom investicijom izrazila je načelnica Općine Zagorska Sela, Ksenija Krivec Jurak. - Izrazito me veseli što danas, kad obilježavamo Dan općine i župni blagdan Sv. Katarine, možemo prisustvovati otvorenju radova na sanaciji županijske ceste u rasponu Miljana – Košnica, koja je izuzetno bitna za stanovnike kako naše općine, tako i općine Desinić. To je cesta koja povezuje dvije turističke destinacije, dvorac Miljanu i dvorac Veliki Tabor, tako da me izrazito veseli ova investicija, koja dokazuje da imamo odličnu suradnju sa Županijskom upravom za ceste i Krapinsko – zagorskom

Krivec Jurak: "To je cesta koja povezuje dvije turističke destinacije, dvorac Miljanu i dvorac Veliki Tabor, tako da me izrazito veseli ova investicija, koja dokazuje da imamo odličnu suradnju sa Županijskom upravom za ceste i Krapinsko – zagorskom županijom"

županijom - rekla je Krivec Jurak, a načelnik Općine Desinić, Zvonko Škreblin, istaknuo je kako ima više razloga za zadovoljstvo. – Prvo,

prometnica će biti u boljem stanju i moći će se sigurnije prometovati, a druga stvar je to što, čemu se svi radujemo, od 01. siječnja ulazimo u Schengen, a onda, ako smo turistički orijentirani, a jesmo, moramo računati na više slovenskih turista koji će ovuda moći i biciklima i autobusima, radi Velikog Tabora i Miljane – rekao je Škreblin.

NISU PROBLEM

Deke, popluni, košulje, krpe, radna odijela, zavjese ili tepisi, nama je svejedno, jer svakoj krpici posvećujemo posebnu pažnju i trudimo se da bude savršeno čista. Olakšajte si život od ribanja i peglanja i posjetite najmoderniji vešeraj u Zagorju.

VEŠERAJ VENDI Outlet centar Roses, Sveti Križ Začretje praona@vendi.hr / veseraj.vendi.hr / Vendi vešeraj

Sela i Desinića. Ova cesta je vrlo frekventna jer dobar dio sloven-

Župan Željko Kolar naglasio je kako unatoč tome što se građevinska sezona bliži kraju, vremenske prilike dozvoljavaju da se u ovom dodatno otvorenom ciklusu asfaltira još određeni broj dionica županijskih cesta

Investicija Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije važna je i lokalnom stanovništvu i turistima

Željko Kolar

Ksenija Krivec Jurak

Krivec Jurak: 'Svi projekti rezultat su zajedništva koje vlada u našoj općini, za isti cilj - bolji i sretniji život'

Za veće gradove i općine naši se projekti čine mali, ali vjerujte mi, kada se to sve skupa sabere, to su projekti od nekoliko milijuna kuna, a obzirom na naš izvorni prihod od oko 1,8 milijuna kuna, to su značajna ulaganja koja za naš kraj itekako puno znače, rekla je načelnica Krivec Jurak

Sabina Pušec ZAGORSKA SELA

Upetak, na blagdan Svete Ka tarine, svoj dan slavila je Općina Zagorska Sela. Na kon dvije pandemijske godine pa uze, svoj dan Općina je proslavila svečanom sjednicom Općinskog vijeća, koju je otvorila predsjedni ca OV Danijela Maček. Nakon vi dea kojim su predstavljeni najvaž niji projekti Općine, prisutnima se obratila načelnica Ksenija Krivec Jurak, koja nije htjela puno govori ti o projektima, već je željela upu titi riječi zahvale.

Zahvala

- Obzirom na naše skromne fiskal ne mogućnosti, naravno da nismo u mogućnosti sami financirati pro jekte, stoga nam je svaka pomoć uvijek dobrodošla i moram reći ne ophodna. Specifičnost naše općine je to da oko 60 posto radno aktiv nog stanovništva radi u Sloveniji i time ne uprihoduje u naš prora čun. Druga otegotna okolnost je što bilježimo konstantan pad bro ja stanovnika i tako smo pali ispod 900, no mlade obitelji ipak ostaju ovdje i dešavaju se neki pozitivni trendovi, a vjera u budućnost je ne ophodna da bismo ostali na ovim zagorskim bregima, tako da tu vje ru nećemo izgubiti – istaknula je načelnica. Zahvalila je prijatelju i partneru u svim projektima. – To je Krapinsko – zagorska župani ja i od srca na tome hvala, tu su i ministarstva - poljoprivrede, gra diteljstva, regionalnog razvoja, jer apliciranjem na njihove natječaje zapravo smo uglavnom uvijek pre poznati i dodjeljuju nam se sred stva koja su nam neophodna da bi smo mogli realizirati projekte. Za veće gradove i općine naši se pro jekti čine mali, ali vjerujte mi, kada se to sve skupa sabere, to su pro jekti od nekoliko milijuna kuna, a obzirom na naš izvorni prihod od oko 1,8 milijuna kuna, to su značaj na ulaganja koja za naš kraj itekako

puno znače – napomenula je Kri vec Jurak, zahvalivši i nadležnim institucijama s kojima Općina ima izvrsnu suradnju. - Tu je ŽUC, sva ke se godine ulaže, danas sam imala zadovoljstvo biti na dionici Miljana – Desinić, gdje će radovi započeti ovih dana, dužina je 900 m, a vrijed nost investicije 605 tisuća kuna što je za nas jako puno. Naravno, tu su i Hrvatske vode Zagorski vodovod i HEP, komunalno poduzeće. Na ravno da moram zahvaliti i vama, dragi moji mještani, predstavnici udruga, znate da se bez vas ni jedna manifestacija ne bi se mogla odr žati, a u operativnom dijelu ste bili moja desna ruka i na tome vam od srca zahvaljujem, kao i vama, dra gi gospodarstvenici, što ste uvijek podrška i što ste uz nas u svim po trebama koje imamo – rekla je na čelnica, zahvalivši i župniku na iz vrsnoj suradnji, svim dobitnicima općinskih priznanja, kao i vatrogas cima koji su uvijek tu, što se poseb no pokazalo kada je općinu pogodi la jaka tuča u lipnju. - Dragi kolege i kolegice, hvala što ste uvijek tu ka da zovem, što me podupirete svo jim savjetom, hvala i Upravnom odjelu. Svi projekti koji su tu i ko ji su pred nama su rezultat zajed ništva koje vlada u Općini Zagorska sela, za isti cilj, bolji i sretniji život – rekla je načelnica.

Javni prijevoz

U ime kolega obratio se gradona čelnik Pregrade Marko Vešligaj, uz čestitke na svim realiziranim pro jektima. – Njihova je kruna to što ćete imati predškolski odgoj u opći ni, to je važno da ljudi na ovim pro storima ostaju živjeti. Voditi puno veću lokalnu jedinicu u ovim vre menima je jako izazovno, a poseb no voditi ovako jednu manju opći nu – rekao je Vešligaj. Čestitke je uputio i načelnik Občine Podče trtek Petar Misja, kao i dječja na čelnica Općine Zagorska Sela Ga brijela Durak. Župan Željko Kolar napomenuo je da je u jednoj tako maloj općini s toliko malo novca

općinskih priznanja

Dobitnici priznanja

Svečanost je bila prilika i za dodjelu općinskih priznanja. Dobili su ih Milan Juranić za dugogodišnje obnašanje službe župnika u Zagorskim Selima i Su tlanskoj Poljani, Marko Zgorelec za sudjelovanje na smotri stvaralaštva LI DRANO, Tea Ferdelja za mentorstvo na smotri stvaralaštva LIDRANO, Iza bela Zagorelec za ostvaren odličan uspjeh u osnovnoškolskom obrazovanju, Marko Preglej za aktivno društveno sudjelovanje i doprinos lokalnoj zajednici, Melanija Šlogar za promociju Općine Zagorska Sela, Karla Lojen za promoci ju Općine Zagorska sela, Aljoša Mutić, postuhumno, za društveni doprinos i promociju Općine Zagorska sela, Udruga vinara, vinogradara i prijatelja do brog vina "Sv. Martin" za doprinos lokalnoj zajednici, TEMATIV KREA za do prinos lokalnoj zajednici te Udruga udomitelja 'Nada' Ivanec za pomoć na kon prirodne nepogode.

bitno da je na njezinom čelu oso ba koja ima izuzetnu radnu energi ju i koja se spremna sto posto pre dati obavljanju tog posla. - Jedino dobra suradnja između Županije i resornih ministarstava ovako ma lim sredinama daje mogućnost da se u njima odrade ovakvi projekti. Nikad nisu bila izazovnija vreme na, dva velika potresa, pandemija, rat u Ukrajini, sve to utječe na nas, kroz poskupljenje energenata, po skupljenje radova, i smanjuje nam prostor da budemo kreativni. Nije dovoljno imati sredstva iz EU fon dova, prije svega morate imati go

tove projekte, jedan dio mogu bi ti kao prihvatljiv trošak, jedan dio ne, ali opet morate imati novce da to možete isprojektirati i morate osigurati i vlastita sredstva. U bu dućem razdoblju trebat ćemo biti itekako oprezni i promišljati u bi ranju prioriteta – napomenuo je župan. Dodao je da je najkritičniji problem ovdje javni prijevoz. - No u ovom trenutku se otvara jedna šansa, a to je ono što smo čekali, da Hrvatska uđe u schengenski pro stor. Tada nema ni jednog razloga da ne vratimo željeznicu natrag u promet. Sa strane Slovenije ta po

drška je bila i prije, ali nije ovisila o Sloveniji nego o EU. Taj moment je izutetno bitan, mi moramo baš tim ljudima koji žive uz granicu omo gućiti svu moguću infrastrukturu i uvjete da ostanu ovdje živjeti. To je naš najveći i nateži zadatak zbog ove demografske slike. Mi ćemo kao Županija kroz naše ustanove i poduzeća i upravo biti i dalje po drška na projektima – obećao je žu pan. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je da pomoć Županije i ministarsta va znači da se postigla sinergija i da Vlada RH svojim programima, na tječajima i projektima odgovora na potrebe lokalne zajednice. - Velik je broj mogućnosti i programa pred nama. Na kraju smo jednog proce sa koji je donio nove dokumente i s početkom sljedeće godine počet će se raspisvati natječaji na koje će se moći javiti i JLS i poduzetnici, po ljoprivrednici i morat ćemo svi raz mišljati koje su nam fiskalne mo gućnosti i koji su nam prioriteti. Tu je odgovornost onih koji dono se odluke, a vi ste do sada donosili dobre odluke i želim vam i u buduć nosti puno hrabrosti, zajedništva i mudrosti – poručio je Tušek.

Dobitnici

Uzvanici na svečanoj sjednici Općinskog vijeća

Načelnica Ksenija Krivec Jurak

U Zlataru svečano potpisani ugovori o stipendijama

ZLATAR – U Galeri

ji izvorne umjetno sti Zlatar održano je svečano potpisivanje Ugovora o stipendi jama. Gradonačelni ca Jasenka Auguštan - Pentek uvodnim je govorom čestita la svim studentima i učenicima na ostva renom uspjehu te im poželjela sreću u daljnjem školova nju. Ukupno je dodi jeljeno 25 stipendija i to: 19 studentskih, 5 učeničkih i 1 sport ska stipendija. Grad Zlatar isplaćuje mje sečno 700 kuna stu dentima, 400 kuna učenicima i 500 ku na za sportsku sti pendiju. (zl)

Božićnice od 200 kuna loborskim umirovljenicima

Jedan od uvjeta je da

LOBOR – Općina Lobor isplaćivat će prigodni bo žićni dar, božićnice, umi rovljenicima. Božićnica se isplaćuje pod uvjetom da umirovljenici imaju pri javljeno prebivalište na po dručju Općine Lobor, imaju navršenih 55 godina života i da su korisnici invalidske,

mirovina

starosne ili obiteljske mi rovine, mirovine ostvarene sukladno odredbama Zako na o pravima hrvatskih bra nitelja i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja dje latnih vojnih osoba, policij skih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Jedan od uvjeta je i da iznos mirovi

ne prelazi 2000 kuna

ne ne prelazi 2.000 kuna. Bo žićnica se isplaćuje u iznosu od 200 kuna. Isplaćivat će se tijekom prosinca na tekuće račune umirovljenika, a oni ma koji nemaju tekuće raču ne isplatit će se u gotovini putem općinske blagajne. Umirovljenici trebaju pod nijeti Jedinstvenom uprav

nom odjelu Općine Lobor zamolbu za isplatu i priložiti odrezak od posljednje miro vine (hrvatske i inozemne), broj tekućeg računa i kopiju osobne iskaznice. Zahtjevi se podnose do 31. prosinca ili do iskorištenja sredstava, radnim danom od 8 do 15,30 sati. (zl)

Sastali se čelnici vatrogasnih zajednica četiri sjeverozapadne županije

GORNJA STUBICA - U Lojzekovoj hiži u Gornjoj Stubici je održana dru ga sjednica Koordinaci je Vatrogasnih zajednica županija Sjeverozapad ne Hrvatske u aktual nom mandatnom razdo blju. Prije radnog dijela sjednice prisutne su po zdravili načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić i predsjednik Vatrogasne zajednice Op ćine Gornja Stubica Mar ko Bigec, koji su ujedno predstavili Općinu i Va trogasnu zajednicu Op ćine. Skup je pozdravio i zamjenik predsjedni ka Hrvatske vatrogasne zajednice Nedeljko Vu kalović, i sam član ove koordinacije, koju či ne Vatrogasne zajednice krapinsko-zagorske, va raždinske, međimurske i koprivničko-križevač ke županije. Uz člano ve koordinacije, a to su predsjednici, zapovjed nici i tajnici županijskih vatrogasnih zajednica, sjednici su prisustvova li i članovi radnih tijela Nacionalnog odbora za

preventivnu zaštitu i ga šenje požara, a koji do laze iz ove koordinacije, te su u sklopu druge toč ke dnevnog reda ukrat ko upoznali sve članove sa konstituiranjem odbo ra i prvim zaključcima na konstituirajućim sjedni cama. Inače, Nacionalni odbor imenuje Vlada RH, a u njega ulaze predsjed nik predsjedništvo HVZ, koji mu i predsjeda, za tim pet predsjednika ko ordinacija, te predstavni ci Ministarstava obrane, unutarnjih poslova i po ljoprivrede. Na dnevnom redu našla se i točka Ak tualnosti u vezi Zakona o vatrogastvu, u okviru koje su iznijeti problemi na terenu do kojih dola zi zbog kašnjenja u izra di podzakonskih akata nakon donošenja Zakona o vatrogastvu. U ovom mandatnom razdoblju, do 2026. godine koordi nacijom Vatrogasnih za jednica županija Sje verozapadne Hrvatske predsjeda predsjednik VZ KZŽ Stjepan Skuli ber. (Elvis Lacković)

Druga sjednica Koordinacije Vatrogasnih zajednica županija Sjeverozapadne Hrvatske

Šplajt: 'U 25 godina postojanja Općine napravili smo puno toga lijepoga'

Pripremamo brojne projekte za novu financijsku omotnicu koja je pred nama. Jedino na taj način možemo napraviti jedno bolje mjesto za život. U Općini imamo mali tim, ali zato jako vrijedan i zahvaljujem mu na tome, rekao je načelnik

Dan Općine Kumrovec, ujedno i 25. godišnjica postojanja Općine Kumrovec svečano je obilježena u petak u Zelenjaku sjednicom Općinskog vijeća Davor Žažar

Sjednica Općinskog vijeća Općine Kumrovec prote klog je petka okupila broj ne uzvanike, visoke goste, načelnike i gradonačelnike jedini ca lokalne samouprave s područja Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Zagrebačke župani je, a također i iz susjedne Slovenije. Sjednicu je otvorio predsjednik Op ćinskog vijeća Tomica Škvorc česti tavši okupljenima Dan Općine koja ove godine slavi svoj 25. rođendan.

Načelnik Robert Šplajt zahvalio je svima koji su pomogli da se ostvare općinski projekti, koji su potom pri kazani u prigodnom filmu s pregle dom najvažnijih projekata ostvare nih u proteklih godinu dana.

'Slijedi još ljepših 25' – Zahvaljujem svim bivšim načel

nicima Općine Kumrovec na lije pih 25 godina postojanja, gdje smo napravili puno toga dobroga. Mož da jesmo mala općina, ali sigurno smo najpoznatija zahvaljujući Josi pu Brozu Titu. Nakon prvih 25 go dina, mogu reći da nam slijedi slje dećih još ljepših 25. Konačno smo potpisali ugovore s APN-om, ovih dana očekujemo da potpišemo ugo vor za početak izgradnje POS-ovih stanova ovdje u Kumrovcu. Što se tiče državne imovine rješavamo i ta pitanja. Pripremamo brojne pro jekte za novu financijsku omotni cu koja je pred nama. Jedino na taj način možemo napraviti jedno bo lje mjesto za život. U Općini ima mo mali tim, ali zato jako vrijedan i zahvaljujem mu na tome – rekao je načelnik Šplajt čestitavši svo jim mještanima Dan Općine. Op ćinski vijećnici uručili su donaci ju Udruzi branitelja, a Udruga Jin poklonila je načelniku Šplajtu prvu 3D staklenu figuru spomenika Li jepoj našoj. Prisutne je pozdravio dječji načelnik Petar Županić koji je iznio svoj prijedlog da se staro vatrogasno spremište uredi u pro stor za mlade. Okupljenima su se od gostiju obratili Davorin Štetner, predsjednik Hrvatskog auto i kar ting saveza, u ime čelnika lokalne samouprave gradonačelnik Krapi ne, Zoran Gregurović, načelnik su sjedne Općine Bistrica ob Sotli Fra njo Debelak te saborski zastupnik Predrag Štromar.

Šplajt: Konačno smo potpisali ugovore s APNom, ovih dana očekujemo da potpišemo ugovor za početak izgradnje POS-ovih stanova ovdje u Kumrovcu

'Kumrovec je privlačan za investicije'

Župan Željko Kolar je čestitavši do bitnicima priznanja rekao: – Kumro vec je privlačan za investicije, a da bi to došlo do punog izražaja bitno je da mi sami upravljamo imovinom.

Zakon koji se priprema bit će dobar jedino pod uvjetom da sami uprav ljamo imovinom. O projektima ko ji su provedeni nema smisla govo riti, oni su vidljivi. Kad god dođete u Kumrovec, vidite nešto novo. Ima jedna posebna energija niza mladih,

Branku Pratengrazeru plaketa za životno djelo

Na svečanoj sjednici dodijeljena su javna priznanja zaslužnim poje dincima i udrugama. Zahvalnice su dobili Martina Blažičko, Dario Za gvozda, Ivica Hrastović, Ivica Županić, Alojz Kroflin, Danijel Šaškin, Davorin Štetner i Zagorska javna vatrogasna postrojba. Priznanja su dobili Alojz Tituš Dončić, Ana Županić, Branko Gobac, Dragutin Kara žija, Đurđa Jagarić, Vera Iveković, Muzej Staro selo, Muzeji Hrvatskog zagorja, Predrag Štromar i Auto klub Delta Sport. Plaketa za životno djelo dodijeljena je umirovljenom kumrovečkom učitelju, a danas vr lo uspješnom pjesniku Branku Pratengrazeru koji se u ime nagrađenih obratio prisutnima te zahvalio na priznanjima.

izuzetno sposobnih ljudi u samom Vijeću i u radišnoj upravi. Ono što je ključno u sljedećem razdoblju je promet. Ulazimo u Schengen i ne ma nikakvog razloga da ne vratimo željeznicu u funkciju. Ona je žila ku cavica prometnog povezivanja i pro toka robe i usluga, a isto tako i spoj s našim prijateljima u Sloveniji – re kao je Kolar. Prisutnima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade, dr

žavni tajnik Zdravko Tušek. – Pro jekti koji su provedeni u proteklih 25 godina, a posebice u mandatu ak tualnog načelnika, pokazuju da vam prijatelji pomažu. Oni također poka zuju da ste oformili kvalitetan, stru čan i sposoban tim koji razvija va šu općinu i hrabro kroči naprijed. O potpori Vlade Republike Hrvatske neću puno govoriti, no reći ću da mi je posebno drago da ste u Vašim izla

ganjima puno puta spomenuli javne firme, da ste spomenuli razna mini starstva ove Vlade. Uvjeren sam da će tako biti i dalje – rekao je Tušek obraćajući se načelniku Šplajtu če stitavši načelniku i njegovom timu na postignutim rezultatima. U kul turno-umjetničkom dijelu progra ma nastupili su Klapa Brv, djeca iz Dječjeg vrtića Jaglac i Etno udruga Zipka koji su svojim nastupima ra zveselili nazočne uzvanike.

U OŠ Budinščina krenula provedba velikog STEM projekta, vrijednog 2,9 milijuna kuna

'Nešto manje od 3 milijuna kuna za jednu relativno malu školu velik je uspjeh'

Škola će proći digitalnu transformaciju kroz STEM koncept čime će se poboljšati infrastruktura i oprema učionica, uključujući i laboratorij te okoliš škole

BUDINŠČINA – U Osnovnoj školi Vladimir Nazor Budinšćina je u utorak održana početna konferencija projekta "SMART BIZZ –SMART Budinščina za Zadrugu i Zajednicu". Projekt SMART BIZZ – SMART Budinščina za Zadrugu i Zajednicu predstavili su domaćini iz Osnovne škole Vladimir Nazor Budinščina te partneri iz Otvorene računalne radionice "Svi smo protiv" iz Zagreba te GeoCampa Iceland ehf., Reykjanesbær. Vrijednost projekta je 2,9 milijuna kuna, a financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje od 2014. do 2021. godine u okviru poziva " Jačanje STEM vještina u osnovnim školama i razvoj regionalnih znanstvenih centara za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području.

Čestitke

Zamjenica župana Jasna Petek čestitala je Osnovnoj školi Vladimir Nazor Budinščina na trudu i entuzijazmu kojeg su pretočili u ovaj sja-

Učenici će moći usvojiti nova znanja i o dobiti priliku da u učenju koriste novu, zanimljivu opremu poput meteorološke stanice, pametnih klupa, smart wallova, ciljanih softwarea, 3D printera

jan projekt. - Ovo je relativno mala škola, ali škola sa širom otvorenim vidicima i velikim srcem. Projekt je vezan uz poticanje rada s darovitom djecom koji je vrlo izazovan i učitelji moraju podići svoje kompetencije. Nešto manje od 3 milijuna kuna za jednu relativno malu školu velik je uspjeh. Županija koja njeguje rad s darovitom djecom godišnje izdvaja preko pola milijuna kuna i lovi razne projekte – rekla je zamjenica Petek najavivši i daljnju podršku školi u svim budućim aktivnostima. Ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor Budinščina Renata Kreber-Mikšaj pojasnila je kako će škola proći digitalnu transformaciju kroz STEM koncept čime će se poboljšati infrastruktura i oprema učionica, uključujući i laboratorij te okoliš škole. Projekt će, uz to, doprinijeti i unapređenju STEM kompetencija učitelja i učenika. - Drago mi je da ćemo uspjeti podići standard škole uvođenjem noviteta. Ulaganja u digitalnu transformaciju su velika i upravo ovakvim projektom bit će je puno lakše provesti. Vjerujem da će ovo biti veliki iskorak za školu, a sigurna sam

da će najviše razveseliti upravo naše učenike koji će moći usvojiti nova znanja i konačno dobiti priliku da u učenju koriste novu, zanimljivu opremu poput meteorološke stanice, pametnih klupa, smart wallova, ciljanih softwarea, 3D printera i slično – navela je ravnateljica Kreber - Mikšaj.

Izrada sušare za voće i povrće

Predsjednik Udruge Otvorena računalna radionica Svi smo protiv Mladen Plazibat pojasnio je kako će njihova Udruga koja je partner na ovom projektu u školi provoditi razne radionice. - Jedna od njih je izrada sušare za voće i povrće od otpadnog materijala. Iskoristit ćemo sunčevu energiju u svrhu sušenja voća, povrća i ljekovitog bilja. Naša zadaća je prvo obučiti nastavnike koji su ti koji će onda znanje prenositi na učenike – objasnio je Plazibat. Okupljene su pozdravili i načelnik Općine Hrašćina Branko Tukač, donedavni državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak te predstavnici partnera na projektu GeoCampa s Islanda. (zl)

OROSLAVJE – Nakon 95 godina čekanja, u Oroslavju se konačno kreće s izgradnjom sportskih svlačiona. Raspisana je javna nabava za izgradnju, a gradonačelnik Viktor Šimunić pozvao je građevinarce da se jave na poziv. – Ovo je velika i važna stvar za Oroslavje. Ogroman projekt i nakon 95 godina nitko ne vjeruje da će se realizirati. Ljudi ne vjeruju, jer slušaju obećanja već desetljećima. No mi ćemo to napraviti –

kaže Šimunić. Sportske svlačione gradit će se na mjestu gdje se trenutno, uz nogometno igralište, nalaze tribine. U objektu koji će se izgraditi u prizemlju će se nalaziti svlačione, dok će kat ostati otvoren za drugačije prostore, primjerice za udruge, ali i ugostiteljski objekt. Projekt je vrijedan oko 2 i pol milijuna kuna, a fi nancirat će se dijelom iz gradskom proračuna, dijelom iz kredita. (jk)

Ban: 'Samo zajedničkim radom, međusobnim uvažavanjem različitih mišljenja i tolerancijom možemo graditi budućnost kakvu želimo!

Naravno da ne stajemo, nego već pripremamo projekte za buduće natječaje, naglašava načelnik Darko Ban

Redakcijski tekst BEDEKOVČINA

Dan općine, osim za slavlje, prilika je i za osvrt na proteklih godinu dana. Uz one uobičajene komunalne investicije, održavanje i aslafltiranje cesta, koje projekte biste posebno izdvojili, a koji su dovršeni ili započeti protekle godine?

Ban: Protekla godina obilje žena je prijavom i realizaci jom raznih projekata. Kao najznačajniji završeni pro jekt, istaknuo bih završe tak dogradnje I. faze Dječjeg vrtića Bedekovčina. Projekt je vrijedan 10 milijuna ku na te je njegovom realizaci jom omogućen rad za 3 nove odgojno obrazovne skupine vrtića, koji sada može pri miti ukupno 180 djece. Ne davno smo primili obavijest da nam je odobren pro jekt dogradnje i opremanja Dječjeg vrtića Bedekovčina. Ovim projektom realizirat će se završna faza dograd nje i opremanja dječjeg vrti ća koja obuhvaća dovršetak i kompletno opremanje kat nog dijela građevine, ugrad nju lifta, uređenje vanjskog dvorišnog dijela te dodatnih parkirališnih mjesta, čime će se povećati kapaciteti vrtića za 4 nova dnevna boravka odnosno 56-ero djece. Uku pna procijenjena vrijednost projekta iznosi 5.955.488,75 kn, od čega će Ministarstvo znanosti i obrazovanja fi nancirati 4.896.000,00 kuna. Pred završetkom je projekt; Rekonstrukcija Magdaleni ćeve ulice – II. faza za ko ji je od Ministarstva regio nalnog razvoja i fondova EU odobreno 350.000,00 kuna, a od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i dr žavne imovine 120.000 ku na. Ukupna vrijednost pro jekta je 1.120.674,00 kuna. U partnerstvu s Državnom ge odetskom upravom provo di se katastarska izmjera k.o. Komor. Državna geodetska uprava financira katastar sku izmjeru u mjeru 40% što iznosi oko 6.200.000,00 ku na. Iz proračuna Općine Be dekovčina planira se izdvo jiti oko 3.000.000,00 kuna

za nekretnine u vlasništvu Općine i RH, za nekretnine u vlasništvu korisnika za jamčene minimalne nakna de te ostale operativne troš kove provedbe, a preostali dio financirat će se na na čin da nositelji prava sudje luju u iznosu od 0,36 kn/m2 za svoje nekretnine. Ukupna vrijednost projekta izno si 15.500.000,00 kuna. Odo bren nam je i projekt re konstrukcije i promjene namjene zgrade "Stare ško le" u zgradu kulturnog cen tra. Projektom će se stvori ti novo mjesto za kreiranje, razvoj i poticanje kultur nog stvaralaštva na područ ju Bedekovčine. Ukupna vrijednost projekta izno si 9.272.258,24 kn, od čega će Agencija za plaćanja u po ljoprivredi, ribarstvu i ru ralnom razvoju financirati 7.515.600,00 kuna. Odobren nam je i projekt izgradnje Dječjeg igrališta kod Spo men doma u Lugu Pozna novečkom. Ukupna vrijed nost projekta je 603.895,00 kuna, od čega će Agencija za plaćanja u poljoprivre di, ribarstvu i ruralnom ra zvoju financirati 249.212,70 kuna. Odobren nam je i pro jekt Sanacije nestabilno sti na nerazvrstanoj cesti u mjestu Poznanovec, klizište Mlinarići. Projekt je vrije dan 687.800 kuna te će ga u 100%-tnom iznosu financi rati Ministarstvo mora, pro meta i infrastrukture. Ta kođer, odobren je i projekt sanacija klizišta na starom groblju u Bedekovčini. Pro jekt je vrijedan 2.507.336,50 kuna, a u 100%-tnom iznosu financirat će ga Ministarstvo gospodarstva i održivog ra zvoja. Čekamo još rezultate natječaja na koji smo prijavi li projekt sanacije klizišta na cesti u Čajkovljanskom na selju, čija je vrijednost oko 900.000,00 kuna. Na po dručju općine provodi se i projekt rekonstrukcije i do gradnje DVD Bedekovči na, procijenjene vrijednosti oko 9.000.000,00 kuna, od čega će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju financira ti oko 7.500.000 kuna. Iz sve ga navedenog vidljivo je da

"Već pripremamo projekte za buduće natječaje, od kojih bih izdvojio dva najznačajnija, a to su projekt rekonstrukcije groblja Orehovica i projekt rekonstrukcije tržnice u Bedekovčini"

je, do sada, ove godine na po dručju Općine Bedekovčina odobreno oko 30.000.000,00 kuna za razne investicije sveukupne vrijednosti oko 45.000.000,00 kuna kojima će se podići kvaliteta života mještana Općine Bedekovči na. Ovim putem od srca za hvaljujem svojim suradnici ma, ponajprije službenicima Jedinstvenog upravnog odje la, koji su predano radili na pripremi i realizaciji ovih projekata.

Kad pričamo o projektima, koji su to projekti koje trenutno pripremate i koje biste voljeli započeti ili čak realizirati u idućoj godini?

Ban: Sljedeće godine kreće se s rekonstrukcijom kultur nog centra, završnom fazom Dogradnje Dječjeg vrtića Be dekovčina, izgradnjom dječ jeg igrališta kod Spomen do ma u Lugu Poznanovečkom, sanacijom klizišta Mlinarići, sanacijom klizišta na starom groblju u Bedekovčini te sa nacijom klizišta na dijelu ne razvrstane ceste u Čajkov ljanskom naselju. Naravno da tu ne stajemo, nego već pripremamo projekte za bu duće natječaje, od kojih bih izdvojio 2 najznačajnija, a to su projekt rekonstrukcije groblja Orehovica i projekt rekonstrukcije tržnice u Be dekovčini. Gotovo je idejno rješenje za rekonstrukciju

groblja u Orehovici. Projekt će biti podijeljen u 3 faze, a obuhvaćat će rekonstrukciju mrtvačnice, asfaltiranje pro metnice uz groblje, postav ljanje ograde oko groblja, rekonstrukciju staza, kana lizaciju, drenažu i vodovod, postavljanje javne rasvjete, izgradnju kosturnice i gaja urni, izgradnju novih grob nih mjesta te postavljanje klupi, česmi i krajobrazno uređenje. Vrijednost investi cije, za sve 3 faze, procjenju je se na oko 8.000.000,00 ku na. Uskoro ćemo krenuti s postupkom javne nabave za izradu glavnog projekta ka

ko bismo imali spremu gra đevinsku dozvolu za buduće natječaje. Pred završetkom je i izrada idejnog rješenja za rekonstrukciju tržnice u Bedekovčini koju na taj na čin namjeravamo pretvori ti u centralno mjesto druš tvenog života Bedekovčine. U realizaciji navedenih pro jekata očekujem i svesrd nu podršku Općinskog vi jeća, obzirom da nam slijedi izglasavanje proračuna za 2023. godinu što nam pred stavlja temelj za ostvarenje svega ranije navedenog.

I za kraj, koja je vaša

Ban: Svima Vama, drage Be dekovčanke i Bedekovčani, dragi suradnici i prijatelji čestitam Dan Općine Bede kovčina i blagdan župe sveta Barbara. Samo zajedničkim radom, međusobnim uvaža vanjem različitih mišljenja i tolerancijom možemo gradi ti budućnost kakvu želimo –Općinu Bedekovčina kao za jednicu sretnih, zadovoljnih i ponosnih ljudi.

Doček Nove godine u restoranu

poruka stanovnicama i stanovnicima općine Bedekovčine uz Dan općine i blagdan župne zaštitnice sv. Barbare?

INTERVJU Darko Ban, načelnik Općine Bedekovčina, uoči Dana općine o ostvarenim i planiranim projektima

Darko Ban, načelnik Općine Bedekovčina

Proveden projekt 'Kaj sportaš' kojim su prezentirani sportovi u Donjoj Stubici

Interes velik, klubovi postali bogatiji za nove članove

DONJA STUBICA – Savjet mla dih grada Donja Stubica proveo je projekt Kaj sportaš?, i to prezen tacijom sportova koji su aktivni u gradu. Tijekom dva dana proved be u Sportskoj dvorani, velim broj osnovnoškolaca, ali i ostalih za interesiranih, upoznao se s floor ballom, badmintonom, stolnim te nisom, penjanjem i nogometom. U subotu, 12. studenoga, sporto vi su najprije prezentirani zainte resiranima, a potom su ih mogli i isprobati i okušati se u njima, dok su drugog dana održana natjecanja. Svatko se mogao prijaviti za natje canje u sportu u kojem je želio, a nakon sat vremena priprema, kre nulo je natjecanje. Pobjednici su

primili pehare, ali i poklon pakete koji su uručeni svim natjecateljima. – Odazivom smo iznimno zadovolj ni, jer je sudjelovalo sedamdesete ro djece i mladih što je poprilično velik broj za naš mali grad. Najve ći interes je zasigurno imalo penja nje gdje nisu prošle ni dvije minu te, a da netko nije bio na stijeni. Cilj projekta naravno bio je promoci ja tjelesne aktivnosti i uključivanje mladih u sport, a ono što nam go vori da je cilj postignut jest činjeni ca da su sportske udruge i klubovi postali bogatiji za nekolicinu člano va koji su im se pridružili odmah na idućem treningu – napomenuo je predsjednik Savjeta mladih Luka Kuhta. (J. Klanjčić)

Udruga Lipin cviet iz Gornje Stubice obilježila je 10 godina rada i djelovanja

Osim na očuvanju baštine, udruga njeguje važan projekt MIPOS koji zapošljava žene koje brinu i njeguju o starijim sumještanima

Naše smo ciljeve kroz ovih deset godina ostvarili kroz brojne radionice, izložbe, manifestacije, recitale, ali i projekt MIPOS čiji nastavak očekujemo, istaknula je predsjednica udruge Tatjana Hikec

Pomoć mihovljanskim poljoprivrednicima

MIHOVLJAN – Načelnik Mi hovljana Zlatko Bartolić donio je odluku za dodjelu pomoći građa nima za zadržavanje krava i kr mača, za što je u ovogodišnjem proračunu Općine Mihovljan osigurano 30 tisuća kuna. Jed nokratnu novčanu pomoć dobiti mogu obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja općine za osjemenjivanje krava i krma ča u periodu od 1. siječnja do 8. prosinca ove godine, za krmače 200 i za krave 250 kuna. Najviši

iznos potpore po korisniku mo že se ostvariti do dvije tisuće ku na. Isplata pomoći obavljat će se do 9. prosinca, odnosno do isko rištenja planiranih sredstava u proračunu. OPG-i s područja Op ćine Mihovljan, koji su u ovoj go dini imali osjemenjivanje krava i krmača, trebaju podnijeti zahtjev na predviđenom obrascu i pre dati ga s traženom dokumenta cijom u općinski Jedinstveni upravni odjel. Više informacija na webu Općine Mihovljan. (zl)

GORNJA STUBICA – Udruga Li pin cviet ovih je dana obilježila 10 godina rada i djelovanja. Sveča nost povodom obilježavanja ove obljetnice održana je u Lojzeko voj hiži gdje su, između ostalog, podijeljene zahvalnice za surad nju svima koju su na bilo koji na čin podupirali rad udruge. Očuvanje baštine Udruga je osnovana s ciljem oču vanja baštine i običaja zagorskog kraja, kajkavskog govora, promi canja pisane riječi, kao i za razvoj izdavačke djelatnosti, a kasnije je svoje djelovanje proširila i na po dručje socijalne skrbi i smanje nje nezaposlenosti. – Ove smo ciljeve u deset godina ostvari li kroz organiziranje brojnih ra dionica izrade ukrasa i suvenira od krep papira, perušine i drugih prirodnih materijala te ih izloži li na brojnim izložbama. Osobi to smo kroz svoj rad njegovali i čuvali od zaborava adventske i božićne običaje održavanjem radionica po Krapinsko-zagor skoj županiji, korizmeno-uskr sne običaje organiziranjem ko rizmeno-uskrsne manifestacije "Čez korizmu do Vuzma" u ko joj su sudjelovale brojne udruge i izlagači kao i KUD-ovi iz Kra pinsko zagorske županije – rekla je tom prigodom predsjednica udruge Tatjana Hikec. Zahvalni ce su za suradnju primile broj ne udruge s područja Gornje Stu bice, ali i okolnih mjesta, mjesni odbor Modrovec te zagorski me diji, Vokalisti sv. Jurja i ŽVA Fio la, Osnovna škola Matije Gupca, upravitelj gornjostubičke župe vlč. Nikola Jurković, fotografki

nja Zrinka Stakor te Općina Gor nja Stubica i načelnik Jasmin Krizmanić. Uz zahvalnice, gosti su na dar dobili i knjigu tiskanu 2016. godine u izdanju udruge.

Zapošljavanje i briga za starije

Osim očuvanja kulturne baštine ovoga kraja, udruga Lipin cviet njeguje još jedan izuzetno važan projekt, MIPOS, koji se financira iz nacionalnog programa Zaželi.Kroz ovaj EU projekt tri godine smo zapošljavali 11 žena i brinu

li za 60 korisnika starije životne dobi na području općine Gornja Stubica i time doprinjeli smanje nju nezaposlenosti u našoj opći ni. Trenutno čekamo nastavak projekta i nadamo se skorom početku zapošljavanja i pružanja pomoći starijim osobama – re kla je Hikec te je zahvalila svima na suradnji. – Neke projekte smo mi organizirali i u njih su sera do uključile druge udruge, a ne ke projekte su organizirale dru ge udruge, a mi smo se uključili u njih provođenjem naših aktiv nosti. Veliko hvala i svim članovi ma udruge, onima koji su nekada bili aktivni u udruzi i onima koji su danas aktivni, jer bez jednih i drugih ne bismo uspjeli ostvari ti sve naše zadane ciljeve i prove sti sve aktivnosti koje smo pro veli, kao i svim medijima koji su pratili naš rad u ovih 10 godina, a nadamo se i daljnjoj suradnji – zaključila je Hikec. (J. Klanjčić)

su zahvalnice svima koji su pratili i podupirali rad udruge

Isprobani su razni sportovi, a potom su održana natjecanja

Najviše je interesa bilo za penjanjem

U sklopu obilježavanja Dana Općine u petak je Kumrovcu otvoren Park Sidonije Erdődy Rubido

Parka oteli smo našu opernu divu zaboravu, a ujedno obogatili turističku ponudu Kumrovca'

Ideja o uređenju Parka potekla je od Inicijative za razvoj Kumrovca u suradnji s načelnikom Općine, Robertom Šplajtom, a vrijednost cijelog projekta iznosi više od 450.000,00 kuna

KUMROVEC - U sklopu proslave Dana općine Kumrovec u petak je neposredno uz Centar za posjeti telje otvoren Park Sidonije Erdödy Rubido gdje je na prigodnoj sveča nosti otkriven njen spomenik. Spo menik je djelo slovenskog umjetni ka Francija Črnelča, a uz njega se nalazi i fontana "Žubor glazbe", dje lo mladog kumrovečkog umjetni ka Petra Popijača. Ideja o uređenju Parka potekla je od Inicijative za ra zvoj Kumrovca u suradnji s načel nikom Općine, Robertom Šplajtom, a vrijednost cijelog projekta iznosi više od 450.000,00 kuna. U ime Ini cijative prisutnima se obratio njen predsjednik Ivica Hrastović koji je istaknuo kako je Kumrovec osim Josipa Broza Tita dao i mnoge dru ge, manje poznate zaslužne poje dince. Načelnik Šplajt osvrnuo se na povijesni značaj naše operne di ve rodom iz Kumrovca koja je bila članica Ilirskoga pokreta. – Sidoni ja je dio povijesti Hrvata i to mora mo cijeniti. Nismo je mogli ostaviti zaboravljenu u prošlosti. Mislim da smo to napravili na najbolji mogući način. Svaki posjetitelj koji će doći

Spomenik je djelo slovenskog umjetnika Francija Črnelča, a uz njega se nalazi i fontana "Žubor glazbe", djelo mladog kumrovečkog umjetnika Petra Popijača

ovamo u Kumrovec prvo će vidjeti ovaj Trg, a onda će ući u naše povije sno mjesto. Na taj način obogaćuje mo ponudu Kumrovca. Mislimo da se ljudi ne vežu možda samo za Sta ro selo i našeg velikana Josipa Bro za, nego želimo da vide kako imamo i Lijepu našu u Zelenjaku te prekra snu šetnicu kroz krošnje. Isto tako, tu je sad i Sidonija. Ima Kumrovec

što za pokazati, a danas smo dobi li još jedno jako lijepo mjesto za po sjetitelje – rekao je Šplajt prigodom otvorenja Parka. Okupljene su po zdravili i zamjenica župana Jasna Petek, saborski zastupnik Predrag Štromar te izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik Zdravko Tu šek koji je zajedno s načelnikom ot krio spomenik. (Davor Žažar)

Druženje i promocija knjige Brune Šimleše

DONJA STUBICA - Pučko otvore no učilište – Knjižnica Donja Stu bica poziva vas na promociju knji ge "(P)ostati zdrav – kako da srce i um postanu tvornica lijekova" au tora Brune Šimleše. Po struci so ciolog, Šimleša je autor 10 knjiga iz područja popularne psihologi je i duhovnosti, među kojima su najpoznatije Ljubavologija i Ško la života. Knjiga (P)ostati zdrav pr

va je njegova knjiga s fokusom na zdravlje, namijenjena je i zdravima i onima koje već muče boljke, kako bi shvatili da svojim odnosom pre ma sebi i životu mogu poboljšati zdravlje. Promocija i druženje sa autorom Brunom Šimlešom odr žati će se u četvrtak, 01. prosinca od 18 sati u Knjižnici Donja Stubi ca – prostor Doma kulture, Golu bovečka 5, Donja Stubica. (zl)

Od prirodnih materijala izrađeni adventski vjenčići i božićni ukrasi

DONJA STUBICA – Izradom ad ventskih vjenčića završen je još je dan ciklus radionica s Jadrankom Blagec. Ovog puta radilo se o krea tivnim jesenskim radionicama, ko je su održane u tri navrata. Izrađi vali su se ukrasi od perušine, zatim božićni nakit od češera i na poslijet ku adventski vjenčići od prirodnih materijala. U radionicama su sudje

lovala djeca i odrasli, koje je poznata stubička kreativka Jadranka usmje rila u izradu najljepših ukrasa koje možemo napraviti koristeći uglav nom prirodne materijale. Radioni ce su održane u prostorima KTIC – a u Donjoj Stubici, a organizirali su ih Turistička zajednica područja Gupčev kraj i Multimedijalni centar Stub – klub. (jk)

DV Škrinjica Radoboj uključio se u projekt 'Naša mala knjižnica'

RADOBOJ - Dječji vrtić Škri njica, Radoboj ove se pedagoške godine uključio u Međunarod ni projekt sufinanciran od stra ne Europske unije pod nazivom "Naša mala knjižnica". Naša ma la knjižnica projekt je poticanja čitanja koji je prije desetak godi na pokrenulo umjetničko udru ženje Sodobnost iz Ljubljane na nacionalnoj razini, a 2014. pro jekt je dobio međunarodni ka rakter s financijskom potporom EU-a. Projekt je dio potprogra ma Kultura iz programa Krea tivna Europa, a cilj je projekta razvoj kritičkog mišljenja kod djece predškolske i školske do bi, popularizacija čitanja te po taknuti djecu na čitanje uz ana lizu sadržaja i promišljanje. Također, projekt je usmjeren na stalno povećanje i razvoj publike među djecom kako bismo u bu dućnosti dobili djecu koja će bi

ti spremna čitati književna djela. Kako bi ispunio tu svrhu, pro jekt "Naša mala knjižnica" nu di moderne slikovnice nastale u suradnji s priznatim autorima i ilustratorima. Uz šest slikovni ca dolaze i tematske knjižice ko je zanimljivim zadacima i likov nim izazovima potiču djecu na stvaranje i izražavanje te stvara nje vlastitog i divergentnog mi šljenja. Materijal je u Dječji vrtić Škrinjica stigao, a projekt može početi! (zl)

'Otvaranjem

Održane kreativne radionice s Jadrankom Blagec

Raspjevani i sjajno raspoloženi Jacques Houdek otvorio 'Advent u Mariji Bistrici'

MARIJA BISTRICA – Turistička zajednica Općine Marija Bistrica i ove godine, po 11. puta, organizira Manifestaciju ''Advent u Mariji Bi strici'', uz organizacijsku i financij sku pomoć Općine Marija Bistrica, ali i u suradnji s brojnim bistričkim udrugama. Prvo događanje održa no je već u petak u Općinskoj knjiž nici i čitaonici Marija Bistrica, gdje je otvorena izložba slika Antonije Dvorski "Budi to što jesi: život kroz sliku i riječi", a u Caffe & Cocktail baru Bar.Bar održana je fešta uz TS Laganica. Svečano otvorenje održa no je u subotu uz Koncert Jacquesa Houdeka. Raspjevani i sjajno raspo loženi Jacques Houdek zabavljao je uz klavijaturistu Matu Matoševića okupljene 2,5 sata, a barem još pola sata strpljivo se fotografirao s obo žavateljima. Na otvaranju okupilo se mnoštvo ljudi na središnjem bistrič kom trgu, koji su uživali u nastupu Houdeka, a neki su s njim i zapjevali.

Vikend duhovne glazbe

Tematski prvi je vikend bio Vikend duhovne glazbe, što će se poseb no osjetilo u nedjelju. Već od 10 sa ti na središnjem bistričkom trgu, na rasporedu je bila Svečanost pa ljenja prve adventske svijeće uz na stup Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek. Prvu svijeću je zapalio pro čelnik Limene glazbe Marko Forko.

Održana su i dva koncerta duhovne glazbe, Dragutina Hrastovića te An tonija Tkalca.

Slijedi Dječji vikend Advent u Mariji Bistrici nastavlja se uz Dječji vikend koji počinje u petak 2. prosinca otvorenjem kina u Ma riji Bistrici. U 18 i u 20 sati na ras poredu je film Kerekeš teatra Mar ginalci. U 18 sati u Villi Vladimir na rasporedu je i Winter party uz Put nike. Subotnji program 3. prosinca otvara u 11.30 Pričaonica za djecu –Orašar u Domu kulture. Karte na bavite u Turističkoj zajednici ili bi stričkoj knjižnici. U Hotelu Kaj od 14.30 sati možete sudjelovati u Radi onici pečenja božićnih kolačića, a u 17 sati otvara se klizalište – Bistrička ledena bajka. Subotnji program za vršava koncertom grupe Vigor od 19 sati na središnjem bistričkom trgu. U nedjleju 4. prosinca u 10 sati je na rasporedu svečanost paljenja druge adventske svijeće uz Glazbene toč ke pod mentorstvom prof. Valenti ne Mekovec Gabud, te nastupe dje ce Dječjeg vrtića "Pušlek", "Šarenih loptica" i Zbora glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. U 12 sati na ras poredu je Predstava za djecu "Kad se spusti zimski sag, pokucat će sve tac drag", a oko12.30 dolazi i Sveti Ni kola sa poklonima. U 16.45 sati na je na rasporedu Duhovni koncert gru pe RiM, a od 18 sati u Domu kulture koncert povodom dana Sv. Nikole –KUD-a "Lovro Ježek" Marija Bistri ca. U Centru za posjetitelje u Parku skulptura od 11 do 12.30 sati na ras poredu je Radionica Svetog Nikole – Udruge Čudesna šuma. Do Cen tra za posjetitelje vozi vlakić. (Elvis Lacković)

Donja Stubica zasjala u božićnom svjetlu, uz prigodni program upaljene su lampice u parkovima

DONJA STUBICA - U Donjoj Stubi ci prošle su subote upaljene lampice koje osvjetljavaju dva stubička parka, Park obitelji Feller i Park Jure Stubi čanca. Centar grada tako je prigodno ukrašen i osvijetljen s početkom vre

mena došašća, a paljenje lampica i ove je godine popratio prigodni pro gram u Parku obitelji Feller, kojega su organizirali Grad Donja Stubica i Turistička zajednica područja Gup čev kraj. Nastupile su Stubičke ma

žoretkinje Shelly, mališani iz Dječ jeg vrtića Bubamara, Ženski vokalni sastav KUD – a Stubica i Puhački orkestar DVD – a Donja Stubica. U parku se okupilo mnoštvo koje je imalo priliku razgledati izložbu an

đela Jadranke Blagec, ali i počastiti se domaćim kolačima, fritulama, ku hanim vinom i čajem. U parku je po stavljen i simpatični fotokutak ko jega su uredili organizatori, također uz pomoć kreativke Jadranke Blagec.

Najmlađi su ipak najviše iščekivali paljenje lampica. Stoga su ih upali li upravo oni, uz pomoć gradonačel nika Nikole Gospočića, koji je svima poželio veselo vrijeme došašća, kao i ugodne i blagoslovljene blagdane. (jk)

Na otvaranju okupilo se mnoštvo ljudi na središnjem bistričkom trgu, koji su uživali u nastupu Houdeka, a neki su s njim i zapjevali

STUBIČKE TOPLICE - Nezaboravnim hitovima 'za dobra stara vremena' članovi Novih fosila Sanja, Zec i Marinko zagrijali su i oduševili mnoštvo na otvorenju Adventa u Stubakima prošloga petka. Uživale su starije, ali i mlađe generacije, pjevajući u glas sa zvijezdama večeri. Prilikom samog otvorenja, dobrodošlicu posjetiteljima poželio je sam organizator Roman Rogović, a okupljene je pozdravio i župan Željko Kolar, obzirom da je Krapinsko – zagorska županije ove godine pokrovitelj manifestacije. Rogović je istaknuo kako se Advent u Stubakima organizira još od 2017. godine, kada je s time krenuo Nikola Kristić. – Tada sam bio sponzor, a prošle godine sam ja krenuo s organizacijom, a Nikola Kristić sponzorirao ga je kulturnim programom. On se također i ove godine pobrinuo za program i izvo-

đače, tako da ćemo imati jedan zanimljiv Advent. Nakon odličnih iskustava lani, ove godine imamo još veće klizalište za koje smo imali jako puno upita, puno sadržaja za djecu, a osim koncerata i ugostiteljske ponude u autentičnim kućicama, imamo i veliki nogometni corner s najvećim TV ekranom za praćenje utakmica

naše reprezentacije – rekao je Rogović i pozvao posjetitelje da dođu na Advent. Župan Željko Kolar pohvalio je ambijent i organizaciju. – Mnogo veći gradovi i sredine itekako bi se ponosili da imaju ovako organiziran advent i siguran sam da će Stubaki kroz prosinac biti prepuni gostiju. Sve jedinice lokalne samouprave

imaju veće ili manje proslave adventa, a ovaj je specifičan po tome što je organizator privatna osoba, koja želi svom mjestu dati jedan duh Božića i dočeka Nove godine – rekao je Kolar. Na samom otvorenju nastupila je violončelistica Ana Rucner uz plesačice na svili Naulipoplanda. Klizalište je već prve večeri bilo prepuno, a posjetitelje je oduševila i ugostiteljska ponuda, kombinacija moderne i tradici-

onalne hrane, pa tako možete pojesti buncek burger, hot dog s kiselim zeljem, ali i wok, a ugrijati se, osim uz grijalice koje su postavljene na svakom koraku, možete kuhanim vinom. Uza sve to, počastiti se možete i nekim domaćim proizvodima OPG – ova ili pak nekim prigodnim ukrasima. Program je nastavljen i u subotu i nedjelju, a nastavlja se i sljedećih vikenda, sve do dočeka u podne. (J. Klanjčić, R. Jadan)

Violončelistica

Za dušu za spomenek

Ljepi spomenki na mesariju

Nekteri bi reklji da sam no stalgičar za prošlji cajti. Te kaj oni veljiju i gruntaju me ne se baš preveč ne dotikav lje. H sakem cajtu ima pune grduga i malje ljiepuga. Gr de trieba pozabiti, a na lji epe se treba zmišljavati. Ja sem se baš ove dane, gda je počel preprhavati snieg zmisljila na nekaj ljiepuga hu onem "črnem cajtu" kak nekteri veljiku. Pahulje tere su preletele kre mojuga okna zmisljile su me na onu sta rinsku povedu: "Sveta Ka ta, snieg na vrata!" Istine za volju več duge nie bilje tak, da bi za Katarenje bilje sne ga na vrata, alji negda kra jem jedanejstuga meseca, bil je snieg. One kaj je za tu do bu bilje važne, da je bila zi ma, da je po okna zima ri sala sakojačke zimske figure. Iste tak bil je te cajt gda sme si bilji dva dane doma, jer je bil državni praznik. Niesme išlji mi školu, ni starci na po sel, štacuni su bilji zaprti i one kaj se je hu tem cajtu delalje, bile su mesare. Gda si denes gruntam, nemrem, a da se ne mudrim, kak sme se veseljilji mesare i kak je mati par dane prie se rihtala za tie važni dan. Moj je otec sam mesaril i h pomoč je do bil svoje pajdaše. Iste tak je i mati svojeu pajdašicu i suse du Baru, dobila za pripomoč. Par dane prie mesare, ma ti je rihtala posudu. Prale su se banje, renjgljek za cvriet se donesel z najža, sušile su se drve kaj bi bile ščem suhe še za kuriti pod kotlem. Kak mi niesme imelji svoj špriem za mesariju, h selu se posu dilje korite za haranje, gal ge, mašinu za mljeti mese i nadievati devenice. Kesniej še je i otec kupil sam mašinu za nadievanje, alji te je več bilje unda gda sem ja prešla zamuža. Mi sme imelji svo je lance za obračanje pajce ka h koritu, imelji sme veljiki lonec i pečičku za cvrieti, ha klje za svinjče obesiti i tulce za guljiti glaku z pajceka gda se poharal. Mesarije je bila veljiki posel, alji i radost za onuga gdoj je mesaril i gdoj je bil h rodu. Jer se mesarija nie napravila bez da se naj bljiži rod nie pozval na veče ru. Kakve je te bilje veselje? Kakva je te bila radost za se fiže i oko nje. H jutre rane se zakurilje, jedni h kotlu, a mi h pečičke na teru se del ve ljiki lonec z vodu. Dobre se je kurilje kaj je krop brze za kipel. Dogovorila se je vura gda je mesara počela pak su najprie prihajalji pajdaši te ri buju pomagalji. Došlji su najmenje četri muži. Ščem su došlji pomagači, najprie se spila rakija za poplaknu ti grle. Unda gda je krop za

kipel, otec je prešel h kočak po pajceka, privezal mu no gu z štrikem i zvljiekel van z kočaka. Potem su skočilji muži i prehitilji svinče, dok je otec klal. Mati je držala zde lu h teru je curela krf. H zde lu je diela solji kaj se krf nie zgrudila, poljehku ju je mi ešala. Da se te denes diela tak, hnogi seljani bi završilji h zatvoru radi zlostavljanja pajcekof. Poklje klanja išlje se harat pajceka. H korite su se delji lanci, a na lance svin če. Z lanci se svinče obračale i te su delalji dva muži. Drugi dva, jeden pri glave, a drugi pri repu pomagalji su svinče obračati. Ščem je ž njega išla glaka brze su ju z tulji stru galji. Kak tuljce nie bilje do sta znalji su zeti poklopec od boksa i ž njim strugati glaku. Gda se je glaka ostrugnula, svinče se metalje na lojtru tera je bila deta na korite i dobre se opralje. Poklje pra nja se obesilje na galge ilji se pak obesil na lance teri su bilji na grede h suše. Ščem bi te vidlji susedi, mam bi ša le doneslji nekakef obruč od pruča kak meru za krvavice i devenice. Gda je prase bi lje obiešene počela je vese ljica. Mama je dinstala luk za jetrece, kuhalji su se koruzni žganci, a iste tak su mesa ri malje malje nazdravljalji. Saki je pri mesare znal svoj posel. Jedni su čistilji i žljie malji črieve, drugi su rihtalji mese za devenice i prezbušt. Glavni mesar je rastrančie ral pajceka na komade kak je triebalje. Ženjeske su rih tale večeru i rezale špek. Nas decu su pošiljali po selu i kre familjije pozavat na večreu za mesaru. Za večeru se ku halje zelje ilji repa z koma čekem mesa i kožica. Spekla se pečenjka h roljinu i napra vil se riestani krumpier. Na zadnje su se h roljinu spe kle devenice i k tomu se die la pacovina. Za decu nie bi lje za stoljem mesta. Mi sme deca sedelji kre zapečka i bi lji sme veselji gda sme h ruke dobilji komad kruha, pečenj ke ilji devenice. Poklje veče re, gda se je malje več pogu tnulje, čula se pesma. Mesec je več bil visoke, zviezde su se špancierale po nebu, gda se je išlje z mesare dima. Sa ki je dobil malji sulj h tero mu su bile devenice i koma ček mesa. Znalje se reči da se veljiki diel pečenjke i kr menatljina rezdelji na paj daše i familjiju. I bilje je tak. Alji gda su i drugi mesari lji i mi sme dobilji sulj, pak sme bilji"fifti, fifti". Denes se ne čuje cviljenje pajcekof po dvorišču, ne kadi se z kotlje, alji bormeč ni ne diši po friš ke pečene pečenjke, deveni ca ilji čvrčke.

U Humu na Sutli 19. županijska manifestacija 'Advent u Zagorju' humanitarnog karaktera

Ovogodišnja prikupljena sredstva namijenjena su Udruzi 'Onkološki pacijent' iz Huma na Sutli

Upotrijebit će se za pokretanje edukativne medijske kampanje pod nazivom "Rak nije mrak", što uključuje edukativne radio-emisije i tiskane objave o malignim bolestima i njihovim posljedicama na obitelj i društvo u cjelini

HUM NA SUTLI - Pod po kroviteljstvom Krapinskozagorske županije, DPK "Zeleni bregi" Pregrada i Udruga "Onkološki paci jent" iz Huma na Sutli, uo či prvog dana Adventa or ganizirali su 19. županijsku manifestaciju "Advent u Za gorju", uz obred paljenja pr ve županijske adventske svi jeće.

'Rak nije mrak' Prva svijeća već tradicional no zapaljena je u Humu na Sutli, a ovogodišnja priku pljena sredstva namijenjena su Udruzi "Onkološki paci jent" iz Huma na Sutli. Upo trijebit će se za pokretanje edukativne medijske kam panje pod nazivom "Rak nije mrak", što uključuje eduka tivne radio-emisije i tiskane objave o malignim bolesti ma i njihovim posljedicama na obitelj i društvo u cjelini, te kako smanjiti rizik od ove pošasti modernog vremena. - Naši adventi su uvijek bi li humanitarnog karaktera. Udruga okuplja 20 – ak čla nova, pomažemo oboljelima i članovima obitelji i pruža mo im podršku. I kroz ovu kampanju 'Rak nije mrak' pokušat ćemo ljudima pri bližiti situaciju i pokušati ih educirati kako prepozna

ti simptome, kako se liječi ti i međusobno si pomoći. Svake godine imamo druge partnere u toj priči, a danas je ovdje velik broj izvođača – rekla je Đurđa Mesarić, predsjednica Udruge Onko loški pacijent.

Humanitarni prilog U ovogodišnjem kulturnoumjetničkom programu u kinodvorani u Humu na Sutli, nastupili su Pjevački zbor KUD-a Ilirci, Krapina, Ženska vokalna skupina Li re, Đurmanec, Pjevački zbor KUD-a Rikard Jorgovanić,

Ženski vokalni ansambl So telia, Kristina Tepeš, te Kar la i Lora Miklaužić. Sve čanosti je prisustvovao i izaslanik župana, Mario Lupinjak. Načelnik Općine Hum na Sutli Zvonko Jutri ša rekao je da je ova mani festacija krenula upravo iz Huma na Sutli, zahvaljuju ći prvenstveno Đurđi Me sarić. - Priča se proširila na županijsku razinu i danas se ostavaruje kao projekt županijskog adventa. Inte res za ovu manifestaciju je velik – rekao je Jutriša. Ad ventski vijenac blagoslovio

je vlč. Damir Ivanek, a prvu adventsku svijeću zajednič ki su upalili onkološka pa cijentica Anita Miklaužić i Mario Lupinjak. Na kraju svečanosti načelnik Općine Jutriša uručio je Đurđi Me sarić humanitarni prilog od 3000 eura za projekt. Sve to ne bi bilo moguće bez finan cijske pomoći Krapinsko –zagorske županije, Opći ne Hum na Sutli, poslovnih subjekata Vetropack Straže, OMCO Croatia, BDF Servi sa te Kostelprometa iz Pre grade, istaknuto je na sveča nosti. (sp)

Izložba božićnih jaslica 'H štali na slami se rodile diete'

U Galeriji grada Krapine u petak 2. prosinca u 18 sati

KRAPINA - U Galeriji grada Krapine u petak 2. prosinca u 18 sa ti otvorit će se izložba božićnih jaslica koje su izradili zaljubljeni ci u tradiciju i božićne običaje. Pojedinci, likovni umjetnici i člano vi Udruge prijatelja hrvatskih jaslica predstavljaju se s unikatnim božićnim jaslicama izrađenim od raznih materijala (drva, papira, slame, kukuruzovine, stakla, keramike), od klasičnih s mahovinom i ovčicama koje nas vraćaju u djetinjstvo do minimalističkih stili ziranih prikaza koji nas navode na razmišljanje o smislu Božića. U prigodnom glazbenom programu nastupit će Zbor Udruge umi rovljenika Krapina "Gajev spomenek", a stihove će kazivati Mari ja Hlebec, autorica naslovnog stiha izložbe. (zl)

Piše: Nevenka Gregurić

ZLATAR BISTRICA – U sklopu ovogodišnjeg Adventa u Zlatar Bistrici pripremljen je zanimljiv program. Ove je subote održan Gospodarski susret u Domu kulture, a u popodnevnim satima ispred Doma kulture okićen je bor i zapaljena prva adventska svijeća. U programu su sudjelovali Dječji vrtić Zlatni dani, Zlatarbistričke mažoretkinje, Udruga umirovljenika Zlatar Bistrica te Udruga vinogradara, vinara i podru-

mara Cetin. Nakon mise u župnoj crkvi Ivana Krstitelja, održana je u Domu kulture predstava Udruge umirovljenika Marija Bistrica 'Čista računica ali ti lupitva', uz druženje, dok je nedjelja donijela predstavu 'Nekad i sad' Đurđice Seleš.

'Tea and art' Program se nastavlja iduće subote, 3. prosinca, kada je u 10 sati u OŠ Zlatar Bistrica na redu radio-

nica za djecu 'Tradicionalni božićni keksići Bake Božićnjak, dok će se u isto vrijeme u Domu kulture odvijati Božićni sajam. U 16. 30 sati bit će zapaljena 2. adventska svijeća ispred Doma kulture uz prigodni program osnovnoškolaca. U petak 9. prosinca u općinskoj zgradi će se održati likovna radionica 'Tea and Art' pod vodstvom fotografa i slikara Kristijana Gradečkog, s početkom u 18 sati, a u isto vrijeme u Domu kulture LU Šljuka održat će Adventsku večer uz lovački gulaš i izložbu. Subota 10. prosinca od 10 sati donosi radionicu izrade božićnih ukrasa za djecu i roditelje u suradnji s Dječjim vrtićem Zlatni dani i DND – om Zlatar Bistrica, a u

16.30 sati bit će zapaljena 3. adventska svijeća ispred Doma kulture uz sudjelovanje župnog Crkvenog zbora mladih. U 17 sati bit će kulturno – umjetnički program Udruge umirovljenika Zlatar Bistrica, uz sudjelovanje Kluba za starije osobe Varaždin. Nedjelja 11. prosinca nastavlja se predstavom Udruge Lijepa naša u 18 sati u Domu kulture. Noćni pohod do Šumarice

Noćni pohod do Šumarice po Javorovoj stazi zdravlja organizira u petak 16. prosinca HPD Javor od 16 sati, a idući dan od podneva donosi druženje u Kući Djeda Božićnjaka i podjelu slatkih darova djeci u Ulici Vladimira Nazora kod Općinske zgrade

te proglašenje pobjednika za najkreativnije pismo Djedici. Svečano paljenje 4. advenstske svijeće bit će u 16.30 ispred Doma kulture uz sudjelovanje KUEU Kaj. U utorak 20. prosinca od 14 do 18 u Domu kulture organizira se akcija dobrovoljnog darivanja krvi, srijeda 21. prosinca donosi školsku priredbu Ususret Božiću u 18 sati u Domu kulture, a subota 24. prosinca u 21 sat misu u kapeli sv. Lovre u Lovrečanu te u ponoć polnoćku u župnoj crkvi u Zlatar Bistrici, nakon koje je planirano blagdansko druženje uz tople napitke. U ponedjeljak 26. prosinca KUEU Kaj održat će tradicionalni Božićno – novogodišnji koncert u Domu kulture u 18 sati. (S. Pušec)

informacije psihosocijalnu pomoć i podršku / savjetovanje pravno savjetovanje

Društvoneosuđujezlostavljača,osuđuje žrtvu.

Zlostavljačjeodvojiožrtvuodsvihbliskih osoba (brani komunikaciju, druženje i dr.). Žrtvesuuvjerenedanemogupreživjetiako odu (najčešće iz ekonomskih razloga).

Zlostavljačprijetismrćužrtvi,prijetioduzimanjem djece i sl. Žrtve vjeruju da će se zlostavljač promijeniti, da će zlostavljanje prestati.

Zlostavljačiuvjeravajužrtvedasusame krive za nasilje koje im se dogodilo. Žrtve nemaju povjerenja u rad institucija.

KAKO RAZGOVARATI SA ŽRTVOM O NASILJU?

Osigurajte siguran prostor. Slušajte pažljivo, ne prekidajte. Izbjegavajte pretpostavke, otvoreno pitajte. Ne osuđujte.

Budite empatični, ponudite pomoć i podršku (daćetepomoćižrtviobratitisenadležnoj instituciji/organizacijikojamožedatipotrebne informacije).

Poručitežrtvidanijekrivazanasilje,daza nasilje nema opravdanja. Vjerujte, ne procjenjujte.

Dom za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK

Telefon: 049 521 001

E-mail: novi.pocetak@kzz.hr www.novipocetak.kzz.hr

Policijska uprava Krapinsko zagorska Matije Gupca 53, Zabok Besplatan broj telefona: 192 Tel.: +385 49 225 111; 225 139

E-mail: krapinsko-zagorska@policija.hr

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (0-24) Besplatni broj telefona 116 006

Korisnik: Krapinsko-zagorska županija Magistratska 1, 49000 Krapina, 049 329 111, www.kzz.hr

Letak je nastao u sklopu projekta NOVI POČETAK čiji je nositelj Krapinsko-zagorska županija, a partneri Centar za socijalnu skrb Krapina i Dom za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK.

Za više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Krapinsko-zagorske županije.

NAZOVITE NAS ILI POSJETITE KAKO

Program su uljepšali najmlađi

Okićen je bor

Gospodarski susret

Viktor Šimunić u prepunom Domu kulture ispričao je kako je bilo proputovati 'licitarom po svijetu'

Oroslavski gradonačelnik publici predstavio svoju prvu knjigu putopisa

OROSLAVJE - Svoja izuzetno atraktivna putovanja, iskustva, detalje iz Rusije, Kube, Sjeverne Koreje i mnogih drugih destinacija koje je obišao, prošle je subote u punom Domu kulture podijelio oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić.

Sedam putopisa Šimunić je predstavio svoju prvu knjigu 'Licitarom po svijetu', koja sadrži sedam putopisa koje je napisao nakon putovanja na Kubu, u Rusiju, Kinu, Sjevernu Koreju, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan i Ukrajinu (Černobil). Na sasvim drugačiji i vrlo zanimljiv način, autor je kroz priče prepune dojmova, fotografije i video zapise dočarao publici iskustva sa svojih putovanja. –Uz malo manje čitanja, ali puno priče i detalja, a onda i kroz različita 'odijela' koja sam nosio na putovanjima, htel sam prenijeti publici ono kaj sam ja doživel. Jako sam zadovoljan promocijom, okupilo se puno ljudi i to mi je drago, da su me došli podržati, ali i vidjeti što sam sve doživio – rekao je Šimunić.

Život punim plućima

U samom predstavljanju sudjelovali su i Vlado Šuk te glumica Dea Presečki, koji su pročitali poneke ulomke iz putopisa, a po završetku, Šimunić je potpisivao knjige onih koji su bili zadovoljni promocijom te su odlučili pročitati knjigu putopisa. Takvih je bilo mnogo, a jedan od posjetitelja, Branko Balaško iz Stubičkih Toplica, komentirao je kako je prezentacija bila odlična te je održana kroz jedan zanimljiv pristup. – Prvenstveno mi se dopao on kao čovjek. Knjigu još nisam pročitao, ali iz njegove priče možemo donijeti jedan zaključak, a taj je da je život lijep i da ga treba živjeti punim plućima, ne se zamarati sa sitnim glupostima kojima se volimo opterećivati. Putovanje je jedan od recepata kako živjeti, jer jednog dana nećemo se sjećati hrpe gluposti zbog kojih smo 'patili', nego putovanja i ljudi koje smo upoznali, a to je velika vrijednost – rekao nam je svoje impresije Balaško.

Promocija

Zagorja po svijetu

Po završetku potpisivanja knjiga, Šimunića smo upitali kako se uopće odlučio napisati i izdati putopise. –Nakon putovanja u Rusiju, jedna me prijateljica zamolila da zapišem ono kaj sam tam doživjel, da to stavim na papir i prenesem drugima.

Šimunić: 'Na svojim sam putovanjima vidio puno ekstrema i svaki put kad bih se vratio doma, vidio bih kako nam je tu lijepo, ali ne rabimo svoje potencijale'

Bio je to moj prvi putopis, dosta šturi i otkud je krenulo – rekao je Šimunić. Zahvalio je svima koji su dali svoj udio u organizaciji ovog predstavljanja, izdavaču, ali i svojim roditeljima koji su 'trpjeli sva njegova putovanja'. Na podršci kroz promo materijale kojima je na putovanjima promovirao Zagorje i svoj grad, zahvalu je uputio i Turističkoj zajednici Krapinsko – zagorske županije i županu Željku Kolaru, kao i Vlasti Hubicki koja je za vrijeme njegovih putovanja bila predsjednica Županijske skupštine. - Na svojim sam putovanjima vidio puno esktrema:

najviše zgrade na svijetu, vozio se najbržim vlakovima, najdubljim metroima, najduljim zip – lineom, najbržim rollercoasterom… A svaki put kad bih se vratio doma, vidio bih kako nam je tu lijepo, ali ne rabimo svo-

je potencijale. Puno puta u životu su mi rekli 'nemreš, nejde' i uvjeravali me u to, no dok god bude mi srce kucalo, trudil bum se pokazati da se može, da bi nam bilo bolje – zaključio je Šimunić. (J. Klanjčić, K. Pavlina)

29. listopada Svjetski dan moždanog udara

Preporuka tlakomjera s AFIB tehnologijom

Vlado Božić, mag. pharm.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada. Cilj je podizanje svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i prednostima brzog medicinskog zbrinjavanja osobe nakon moždanog udara. Moždani udar Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj, odnosno odumiranje moždanog tkiva, uzrokovano poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedostatne dopreme kisika i hranjivih tvari u mozak. Posljedica toga je oštećenje i odumiranje živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, te poremećaj funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Moždani udar može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji, ne bira vrijeme, mjesto i žrtvu. Drugi je uzročnik smrti u svijetu,a ugrožava život, zdravlje te narušava kvalitetu života ljudi. Vrste moždanog udara i simptomi

Vrste moždanog udara: 1.ishemijski moždani udar uzrokovan je začepljenjem krvne žile (ugruškom), odnosno arterije koja opskrbljuje mozak krvlju 2.hemoragijski moždani udar ili izljev krvi u mozak uzrokuje krvarenje u mozgu ili oko njega.

Poznavanje znakova moždanog udara i brzo djelovanje mogu spasiti živote i poboljšati tijek oporavka.

Najčešći simptomi moždanog udara su: • iznenadne smetnje govoraotežan, nerazumljiv i nesmislen • iznenadna slabost i klonulost jedne ruke iznenadna asimetričnost jedne strane lica

• iznenadna dezorijentiranost, gubitak ravnoteže i nepravilan hod.

Čimbenici koji povećavaju rizik za moždani udar su:

Pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, dijebetes, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA). Bitno je mijenjati, kontrolirati ili liječiti čimbenike, te razgovarati sa liječnikom o preventivnim koracima i postupcima kojima možete smanjiti vlastiti rizik.

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija (AFIB) i hipertenzija (povišeni krvni tlak) su najčešći rizični faktori za razvoj moždanog udara. Zbog toga češće kontroliraje svoj krvni tlak jer je važno je prepoznati atrijsku fibrilaciju i hipertenziju u ranom stadiju, čak i ako pacijent ne osjeća simptome. Odgovarajuće liječenje smanjit će pacijentov rizik od moždanog udara.

Danas na tržištu postoje tlakomjeri sa naprednom AFIB tehnologijom koja osigurava prepoznavanje atrijske fibrilacije oscilometrijskom metodom tijekom mjerenja krvnog tlaka. AFIB tlakomjer ne postavlja dijagnozu, no pruža važnu informaciju liječnicima koja upućuje na potrebu dodatnih pretraga potrebnih za dijagnozu bolesti, osobito kada pacijent ne osjeća simptome. Prikaže li uređaj tijekom mjerenja tlaka signal za atrijsku fibrilaciju - AFIB, preporučuje se da pacijent posjeti liječnika. Zapamtite! Bitno je smanjiti čimbenike rizika za moždani udar, a ukoliko dođe do njega brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako uočite znakove moždanog udara, nazovite odmah hitnu pomoć!

Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, razgovarajte o terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.

Bogat program "Prosinca u Krapini" vraća se u punom

obimu

Gregurović: Pred nama je najljepše i za srce najtoplije doba u godini

KRAPINA - Najljepše doba u godini je počelo, a Krapinčankama, Krapinčani ma i njihovim gostima uljepšat će ga manifestacija "Prosinac u Krapini" ko ja se nakon dviju pandemijskih godi na vraća u punom obimu. Gradske će ulice ponovo zasjati čarobnim sjajem stotina lampica, širit će se miris čoko lade, fritula, kuhanog vina, a radost i ljepotu Došašća upotpunit će brojna, gotovo svakodnevna blagdanska do gađanja. - Došašće, ili advent, vrijeme je koje mnogi smatraju i nazivaju naj ljepšim i za srce najtoplijim u godini i to s razlogom. Svima nam trebaju lju bav, toplina i razumijevanje, vrijeme s obitelji, a upravo pred kraj godine, tije kom božićnih i novogodišnjih blagda na, za to nam se pruža prilika. Drago mi je što ćemo ovogodišnje blagdane provesti bez mjera i ograničenja, dru žiti se i zabavljati kao što smo to ne kada radili, stoga smo se mi u Gradu i gradskoj Turističkoj zajednici potrudi li našim sugrađanima ponuditi brojne sadržaje i time im ove dane učiniti još ljepšima – rekao je gradonačelnik Zo ran Gregurović.

Dan grada

Program je počeo već ovog vikenda. U petak koncert je održao KUD Ilir ci i gosti, a u subotu održana je 1. bo žićna radionica, igraonica i pričaoni ca DND – a Krapina. Popodne je bilo rezervirano za projekcije u Kinu Krapi na, a u Parku Matice hrvatske zapalje na je 1. adventska svijeća uz popratni glazbeni program na Zbora "Bolji svi jet", Dječjeg vrtića "Mali kaj", profeso ra Glazbene škole pri OŠ Augusta Ce sarca i KUD Krapina, a nakon paljenja svijeća nastupio jeThe Sway Bend. Pro gram se nastavlja u srijedu 30. stude nog. U Gradskoj knjižnici predviđena je HAIKU večer od 18 sati, dok će na istoj lokaciji u četvrtak, 1. prosinca od 9 do 11 sati biti održan susret roditelja, beba i djece pod nazivom Librići. Tra dicionalni brzopotezni šahovski turnir održat će se 2. prosinca u 17 sati u re storanu KTC, a u 18 sati u Galeriji gra da Krapine otvara se izložba božićnih jaslica "H štali na slami se rodile die te". U subotu, 3. prosinca na Trgu Lju devita Gaja od 9 do 13 sati održava se Krapinski medeni sejem, a u OŠ Augu

Posljednjeg dana 2022. godine na Trgu Ljudevita Gaja u Novu godinu Krapinčanke i Krapinčane uvest će grupa "Kumovi" uz spektakularan vatromet

sta Cesarca održat će se 2. božićna ra dionica, igraonica i pričaonica DND-a Krapina od 10 sati. Također, od 10 sa ti na poligonu u Mihaljekovom Jarku predviđen je program Krapini za rođen dan Odreda izviđača Hrvatsko zagor je Krapina. Kino predstave održavaju se u 17 sati kada je na rasporedu ani mirani 3D film Čudesan svijet i u 21 sat prikazivanjem ratne drame Šesti auto bus. Kod glazbenog paviljona u Parku Matice Hrvatske u 19 sati pali se 2. ad ventska svijeća uz prigodan glazbeni program u kojem nastupaju Dječji vr tić Gustav Krklec Krapina, zbor mladih Župe Sv. Nikole biskupa "Gaudium Do mini", Zbor Udruge umirovljenika Kra pina "Gajev spomenek" KUD Krapina te CURE IZ CENTRA. U ponedjeljak, 5. prosinca u župnoj crkvi sv. Nikole u 18 sati počinje 28. festival Orgulje Hefe rer, a u utorak, 6. prosinca će se u žu pnoj crkvi održati sveta misa povodom blagdana sv. Nikole Biskupe. U Festi

valskoj dvorani Krapina predviđen je svečani program povodom Dana gra da Krapine. U plavoj dvorani Gradske knjižnice u 17 sati predstavit će se Za vičajna zbirka Antuna Kozine uz goste, a u 19 sati u Festivalskoj dvorani Krapi na održat će se koncert kajkavskih po pevki Višnje Korbar "Rođena vu Krapi ni". U plavoj dvorani Gradske knjižnici u 18.30 sati, srijeda, 7. prosinca bit će rezervirana za program Čitateljskog kluba "Priče iz šalice" – Nobelovci. U četvrtak, 8. prosinca u plavoj dvorani Gradske knjižnice u 18 sati predstavit će se pjesnička zbirka DJEDOMIR Bo židara Brezinščaka Bagole, a u 20 sati u Festivalskoj dvorani na rasporedu je kazališna predstava "Guja u njedrima" Gradskog kazališta Požega. Za svakog ponešto U Maloj dvorani POU-a Krapina u pe tak, 9. prosinca u 17 sati se otvara go dišnja izložba Likovnog društva "Ernest Tomašević" Krapina i gostiju, a u glaz benoj dvorani SŠ Krapina u 18 sati pro glasit će se najbolji sportaši i sportašice Grada Krapine. U Festivalskoj dvorani POU-a Krapina bit će premijera pred stave "Coparnice" u izvođenju KUD-a Krapina uz goste Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje s predsta vom "Pri fizijatru h Toplica", glazbeni dio programa - Miljenko Golub uz kla virsku pratnju Predraga Kranjčeca. U subotu, 10. prosinca u OŠ Augusta Ce sarca od 10 sati na rasporedu je 3. bo žićna radionica, igraonica i pričaonica

Advent

DND-a Krapina, a u 12 sati ispred škole starta kružna utrka ulicama grada Kra pine "9. krapinski cener". U mjesnoj za jednici Mihaljekov Jarek u 18 sati odr žava se turnir u beli. U kinu se u 17 sati prikazuje animirani film Čudesan svijet, a u 21 sat Marginalci, a u Parku Matice Hrvatske kod glazbenog paviljona pa li se 3. adventska svijeća uz prigodan glazbeni program na kojem nastupa ju Dječji vrtić "Sunčica", OŠ "Ljudevit Gaj" Krapina, KUD "Naša lipa" Tuhelj, KUD Krapina i MIA DIMŠIĆ. U nedje lju, 11. prosinca u Festivalskoj dvorani u 17,30 sati nastupaju Krapinske ma žoretkinje, a u srijedu, 14. prosinca na dječjem odjelu Gradske knjižnice pred viđen je storytelling i radionica za djecu ČIČA-MIČA. Također, u Gradskoj knjiž nici u 18,30 sati u četvrtak, 15. prosinca održat će se dječje radionice s temom Šegrta Hlapića i Mace Papučarice, a u petak je na repertoaru 10. maraton kratkometražnog filma u Maloj dvora ni POU Krapina. U subotu, 17. prosinca u OŠ Augusta Cesarca u jutarnjim sa tima održat će se 4. božićna radionica DND-a Krapina, a kinu se u 17 sati pri kazuje dječji film Kapa, a u 21 sat 3D film Avatar: Put vode. Zadnja, 4. ad ventska svijeća uoči Božića zapalit će se u 19 sati u Parku Matice hrvatske, a to će uveličati nastupi OŠ Augusta Cesarca, dječjeg zbora Župne crkve sv. Nikole biskupa "Isusovi anđeli", DND-a Petrovsko, KUD-a Ilirci, KUD- a Krapi na i Škole rocka i moderne glazbe Kra pina. Božićno-novogodišnji koncert

Gradskog puhačkog orkestra Krapina na rasporedu je u nedjelju 18. prosinca u Festivalskoj dvorani Krapina u 17 sati, dok će u srijedu, 21. prosinca biti uprili čena dječja božićna radionica na dječ jem odjelu gradske knjižnice. Petak, 23. prosinca rezerviran je za kino pa će se tako u 18 sati prikazati animirani film Mačak u čizmama: Posljednja želja, a u sati I Wanna Dance with Somebody: Film o Whitney Houston. U ponedje ljak, na Štefanje, 26. prosinca u Festi valskoj dvorani u 16 sati počinje kon cert Općinske limene glazbe Petrovsko – Špoljari, dok je u 19 sati u crkvi sv. Ka tarine Aleksandrijske previđena sveta misa i 29. božićni koncert "Radujte se narodi". U srijedu, 28. prosinca u Plavoj dvorani Gradske knjižnice Mario Filipi u 18 sati predstavlja nove crtice iz Teslina života "Tesla ispod paučine". Predsta va za djecu "Djed Mraz" održat će se u četvrtak, 29. prosinca ispred Festival ske dvorane u 19 sati. Petak, 30. prosin ca u kinu se emitiraju dva filma. Prvi je animirani film Mačak u čizmama: Po sljednja želja u 18 sati i romantična ko medija Vjenčanje za umrijeti koji je na rasporedu u 20 sati, a u 19 sati u podru mu Župnog dvora počinje 10. krapinska božićna priča. Posljednjeg dana 2022. godine na Trgu Ljudevita Gaja u Novu godinu Krapinčanke i Krapinčane uve sti će grupa "Kumovi" uz spektakularan vatromet. Svete mise zornice u vreme nu Došašća na rasporedu su svaki dan u 6,00 sati u Župnoj crkvi sv. Nikole bi skupa u Krapini. (zl)

ZLATAR - Zlatarska gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek upalila je prvu svijeću na adventskom vijencu, postavljenom na zelenoj površini uz župnu crkvu Uznesenja Blažene Dje vice Marije. Ceremoniju paljenja svi jeća predvodi molitvom zlatarski žu pnik, vlč. Dragutin Cerovečki. Brojni

kućice, a bilo je i originalnog božić nog nakita za ukrašavanje jelki. Ugo đaj je bio uistinu adventski, jer nije nedostajalo ni kuhana vina, punča, brojnih raznih slastica, kao ni atmos fere, čemu je svojim efektnim nastu pom s blagdanskim repertoarom pri donijela Vokalna skupina DORA. (žs)

U Parku Matice hrvatske zapaljena je 1. adventska svijeća uz popratni glazbeni program na Zbora "Bolji svijet", Dječjeg vrtića "Mali kaj", profesora Glazbene škole pri OŠ Augusta Cesarca i KUD Krapina

Koncertom za pamćenje Radio Stubica proslavila je svoj pedeseti rođendan

Publika je pjevala u glas s rado slušanim i popularnim izvođačima Rajkom Suhodolčanom, Adamom Končićem, Stjepanom Jeršekom Štefom i Gordanom Ivanjek, koji su nastupili uz glazbeni sastav Faringaši

U Sportskoj dvorani u Donjoj Stubici, nakon dugo vremena, održan je koncert koji je popunio sva mjesta. U domaćoj zagorskoj glazbi uživalo je 1300 posjetitelja Rajko Suhodolčan: 'Ja sam oduševljen, ljudi su bili veseli, sretni pjevajući domaću glazbu. Fala Radio Stubici i sretan rođendan!'

DONJA STUBICA - U preko tri sa ta koncerta više od 1300 posjetite lja zabavljalo se prošle nedjelje i pjevalo u Sportskoj dvorani u Do njoj Stubici, na slavljeničkom kon certu Radija Stubice. Koncert koji je najslušaniji zagorski radio orga nizirao povodom svog 50. rođen dana pokazao se kao pun pogodak, spektakl za koji su se karte raspro dale danima prije.

Rado slušane popevke Publika je uživala u izvedbama ra do slušanih i popularnih izvođača zagorske glazbe Rajka Suhodolča na, Adama Končića, Stjepana Jerše ka Štefa i Gordane Ivanjek, uz prat nju glazbenog sastava Faringaši, pjevajući u glas najpoznatije zagor ske popevke, a dobra se atmosfera osjetila u dvorani i nakon koncer ta. - Ja sam oduševljen, ljudi su bi li veseli, sretni pjevajući domaću glazbu. Fala Radio Stubici i sretan rođendan! – rekao je Rajko Suho dolčan, koji se ponovo pokazao kao veliki zabavljaš, jer je uz svoje naj poznatije hitove publiku počastio i pokojim vicem. Adam Končić, koji je publiku dirnuo svojim poznatim popevkama rekao je da mu je sr ce puno nakon nastupa. – Divan je osjećaj nakon skoro dvije i pol go

Direktor Radija Mladen Kukas: 'Drago mi je da smo svojim slušateljima i svim ljubiteljima ovakve glazbe, priuštiti ovakav spektakularan koncert. Posjetitelji kažu da je to bio koncert za pamćenje, što mi je iznimno drago'

dine pauze ovako pjevati, jer zadnji koncert imao sam pred pandemiju u Lisinskom. Osjeća se kako se taj duh zabave vraća i drago mi je da smo na jedan ovakav, najljepši mo gući način, obilježili 50 godina po stojanja Radija – rekao je Končić.

Posebna energija Jedan od gostiju bio je i Stjepan Jer šek Štef, koji je posebno oduševio Zagorce. – Sretan sam što sam bio dijelom ovog slavlja. Oduševljen sam publikom koja je željna ova kvih naših domaćih pjesama. Na dam se da će ovaj koncert pota knuti na organiziranje još sličnih koncerata – rekao je Jeršek. Jedi na dama među izvođačima, Gorda na Ivanjek, publici je podarila svoje najljepše ljubavne pjesme, a u svo jim je dojmovima istaknula kako je koncert donio jedno veliko odu ševljenje izvođačima, ali i publici. –Nadam se da smo mi izvođači ra zlog ove posebne energije koju je

donijela publika i počašćena sam da sam bila među izvođačima. Ra diju Stubica želim sve najbolje i sretna sam i zahvalna što promo vira moju glazbu – rekla je Ivanjek. Odlična organizacija

S fantastičnim dojmovima na kon koncerta kući se uputio i do njostubički gradonačelnik Nikola Gospočić. – Srce mi je puno, veli ko ko kuća, jer je jedna ovakva ma la sredina uspjela okupiti 1300 lju di na jednom koncertu zagorske glazbe, nakon kojeg su svi sretni i razdragani otišli kućama – rekao je Gospočić i zahvalio organizato rima i svima koji su bili uključe ni u organizaciju. Naravno da za

'Srce mi je puno, jer je jedna ovakva mala sredina uspjela okupiti 1300 ljudi na jednom koncertu zagorske glazbe, nakon kojeg su svi sretni i razdragani otišli kućama', rekao je donjostubički gradonačelnik N. Gospočić

dovoljstvo nije krio niti direktor Radija Stubice Mladen Kukas. –Drago mi je da smo svojim sluša teljima i svim ljubiteljima ovakve glazbe, priuštiti ovakav spektaku laran koncert. Posjetitelji kažu da je to bio koncert za pamćenje, što mi je iznimno drago – zaključio je Kukas, dodavši kako će se zasigur

no uskoro ponovo uhvatiti organi zacije novog koncerta, vjerujemo, na radost mnogih Zagoraca, jer je ovaj koncert pokazao kako dvora nu u Donjoj Stubici nije problem rasprodati za par dana, kad pjevati dolazi ovakva ekipa, kakva je proš le nedjelje oduševila ljubitelje do maće glazbe. (J. Klanjčić)

MEDENI SEJEM Sudjelujte i pomozite, prihod od prodaje kolača ide u humanitarne svrhe

Posjetite najslađi, Medeni sejem, ove subote u Krapini

KRAPINA - Turistička zajednica Grada Krapine poziva sve zaintere sirane izlagače na sudjelovanje na Medenom sejmu, koji će se održati u subotu, 3. prosinca od 9 do 13 sati na Trgu Ljudevita Gaja u Krapini. Izlagači imaju mogućnost ponu diti posjetiteljima razne proizvo de - med i proizvode od meda, ra zne rukotvorine i ukrase, suvenire, tradicijske i domaće proizvode te mnoge druge. Sejem je kao i svake godine besplatan za sve izlagače. Svoje sudjelovanje možete potvr diti pozivom na broj 049/371-330 ili putem e-maila: tz@krapina.hr. -Že lja nam je da svojim sudjelovanjem doprinesemo uspjehu ove manife stacije, ali da kao i dugi niz godina unazad, uz Vašu pomoć ponudimo domaće medene i druge sitne kola če. Već je poznato da, kao i uvijek do sada, prihod od prodaje kolača ide u humanitarne svrhe. Opet će

'Ukoliko niste u mogućnosti ispeći kolače, a želite pomoći, možete svoj prilog dati štandu ili uplatiti donaciju na naš žiro račun HR0423400091110027611

Udruga "Hrvatska žena" Krapina'

mo pomoći potrebitima s područja našega grada i okolice. Stoga vam se obraćam sa toplom zamolbom da nam se pridružite u aktivnosti ma te da barem malim doprino som pripomognete u prikupljanju sredstava za potrebite. Ako ikako možete, ispecite nešto od prigod nih medenih i drugih sitnih kola ča, koje će naše članice preuzimati i pripremiti za humanitarnu po nudu. Ove godine Medeni sejem će se održati u subotu s početkom u 9 sati na Gajevom trgu, stoga Vas molimo da kolače donesete dan ra nije u prostorije Udruge, a to znači u petak 02.12.2022 od 14 do 16 sati (Gajev trg 12, iznad bivše poljopri vredne apoteke, I. kat), gdje će Vas čekati članice Udruge "Hrvatska žena" Krapina. Radujemo se Va šem sudjelovanju, kao i posjeti na Medenom sejmu. Unaprijed srdač no zahvaljujem na odazivu i spre mnosti da pomognete potrebitima, kako u ime naše udruge, tako i svih onih kojima ćete upravo Vi svojim angažmanom izazvati osmijeh na licu u ova čudljiva vremena. Uko liko niste u mogućnosti ispeći ko lače, a želite pomoći, možete svoj prilog dati na našem štandu ili uplatiti donaciju na naš žiro račun HR0423400091110027611 Udruga "Hrvatska žena" Krapina – pozi va Udruga Hrvatska žena Krapi na. (sp)

Sveti Križ Začretje ima novu maskotu, prekrasnog labuda kojeg su svi zavoljeli

Labud sjedio na cesti, radnici ga odvezli na jezero u Začretje gdje je postao atrakcija: 'Svi ga hrane'

Svetokrišćani s kojima smo razgovarali kažu kako bi bili presretni da labud ostane

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Sveti Križ Začretje ima novu atrakciju. Prije dva tjedna na jezeru nasuprot nogometnog igrališta NK 'Jedinstva', kojeg neki zovu sveto kriški 'Ribnjak', a neki svetokriški 'Bajer', pojavio se prekrasan bijeli labud. Dakako, priča o labudu, ko ji se prije nije pojavljivao u Začre tju, brzo se proširila među Sveto krišćanima, koji su počeli dolaziti na jezero kako bi ga fotografirali, ali i nahranili. – Postao je maskota ovog jezera i našeg mjesta i svima nam je drago kaj je tu. Uljepšava nam jutro, dan i večer. Miroljubiv je, djeca ga vole i slikaju se s njim. Postao je prava atrakcija i nadam se da će ostati tu. Ljudi ga hrane, najčešće mu donose kruh, a mi mu dajemo kukuruz i pšenicu i sve mu je dobro – rekla nam je gospođa Božena Šucko, čija je kuća i dvori šte uz samo jezero, od kojeg je dije li tek jedan uski makadamski put.

Hršak: 'Ako ovdje ima hrane, ako je njemu ovdje dobro, onda je možda odlučio ostati. No, ne postoji potreba za zabrinutost oko labuda. Prirodu je najbolje pustiti da sama radi svoj posao. Ako će mu tu biti dobro, on će ostati'

No, ni Božena, a niti jedna od pro laznica koju smo u trenutku na šeg posjeta zatekli kod jezera, ni su znale kako je i kada točno labud dospio na svetokriško jezero, stoga smo im tu informaciju otkrili mi. Naime, autor ovog teksta razgova rao je s osobom koja je labuda do nijela na jezero. Riječ je o jednom Svetokrišćanu koji se proteklog utorka s kolegama vozio s posla kroz Andraševec te tamo naišao na neobičnu scenu. – Labud je sje dio na cesti i vozači su ga zaobila zili. Mi smo stali da ga sklonimo s ceste i kako se nije bojao i bio je pi tom, odlučili smo ga povesti sa so bom. Ostavio sam ga u jezeru u Za čretju, nahranio sam ga, a i sad mu povremeno nosim hranu – ispri čao nam je Svetokrišćan koji je že lio ostati anoniman.

Labudu je dobro Kako su neki labudovi ptice seli ce, a neki nisu, a isto tako s obzi rom na činjenicu da je labud sjedio na cesti, a i prilikom našeg posjeta se našem nestručnom oku učinilo kako pomalo čudno hoda, kontak tirali smo Dijanu Hršak, ravnate ljicu Javne ustanove za upravlja

nje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, ka ko bismo potražili određene odgo vore i pokušali rasvijetliti priču o svetokriškom labudu. Kako nam je ispričala Dijana Hršak, imali su već sličnih situacija, a najčešće je bila riječ o labudovima koji su na putu za južnije krajeve zasta li u Zagorju da se odmore. – Zna se dogoditi da labud ostane odre đeno vrijeme ovdje da se odmo ri i potom nastavi put na jug. No, labudovi, kao i neke druge vrste, ne odlaze na jug zbog klime, već zbog nedostatka hrane u zimskim mjesecima. Ako ovdje ima hrane, ako je njemu ovdje dobro, onda je možda odlučio ostati. No, ne po stoji potreba za zabrinutost oko labuda. Prirodu je najbolje pusti ti da sama radi svoj posao. Priro da uvijek nabolje odradi svoj po sao. Ako će mu tu biti dobro, on će ostati. Ako će odlučiti otići, otići će – rekla je Dijana Hršak. U svakom slučaju, Svetokrišćanke i Svetokri šćani s kojima smo razgovarali ka žu kako bi bili presretni da labud ostane na njihovom jezeru, kojeg je uistinu uljepšao svojom prediv nom pojavom.

Dolazak labuda

KUD "Antun Mihanović" Klanjec svečanim koncertom u subotu obilježilo je 40. godišnjicu neprekidnog djelovanja

'Iako smo proputovali cijelu Europu, najdraži su nam nastupi pred domaćom publikom'

KLANJEC - Na početku osvrta na vrlo uspješan rad klanječkog KUD-a "Antun Mihanović, s našom sugovornicom, predsjednicom KUD - a Melitom Ulama, dotakli smo se samih početaka djelovanja Društva.– Do osnivanja KUD-a došlo je godine 1981. kada su klanječke učiteljice Pamira Lovrek, Vera Havrle i Jasna Milčić okupile svoje kolegice, učenice i prijateljice te je u Klanjcu započelo djelovati žensko folklorno društvo. Ubrzo im se pridružio tad već afirmirani tamburaški sastav "Zelenjak" te njihov ples obogaćuje živom svirkom. U siječnju 1982. formalno je osnovano kulturno-umjetničko društvo "Antun Mihanović" te u kontinuitetu djeluje do danas. Umjetnički voditelj iste godine postaje Branko Poljak, do tad plesač Folklornog ansambla "Joža Vlahović", koji započinje višegodišnji predani rad. Njegove plesne i

pedagoške vještine i nevjerojatan entuzijazamprivlači velik broj plesača svih uzrasta pa je, uz odlično vodstvo, uslijedilo razdoblje umjetničke renesanse, značajan napredak u kvaliteti i kupnji nošnji, brojna putovanja te prepoznatljivost na lokalnoj i nacionalnoj razini – upoznala nas je s početkom dje-

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija OPĆINA GORNJA STUBICA

OPĆINSKI NAČELNIK

lovanja Društva predsjednica Ulama.

Gostovanja na velikom smotrama

Već u prvim godinama djelovanja KUD ostvaruje zapažena gostovanja na velikom smotrama poput Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Kmečkim ohcetima u

"Rad, postignuća i zalaganje naših bivših članova i danas žive u novoj generaciji mladih plesača i pjevača"

KLASA: 340-02/22-01/007

URBROJ: 2140-12-04/01-22-2

Gornja Stubica, 25. studenoga 2022.

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Započinjanje postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena nerazvrstana cesta NC 1-032 „Volavečka cesta“ (od kućnog broja 2 do kućnog broja 33, tj naselja Volavec, približne dužine 800 m) u Gornjoj Stubici u k.o. Slani Potok, da započinje postupak evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Gornja Stubica.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka

MOJA MEĐA d.o.o. iz Donje Stubice, Obrtnička ulica 1.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će 8. prosinca 2022. godine (četvrtak) u 8.30 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 22. prosinca 2022. godine (četvrtak) u vremenu od 13 do 14 sati u prostorijama Općine Gornja Stubica, Trg svetog Jurja 2, Gornja Stubica.

Općinski načelnik Jasmin Krizmanić, dipl. ing. prom.

Ljubljani i na Smotri folklora u Zagrebu. Kvaliteti društva i druženja, na osobit način pridonosio je Tamburaški sastav "Zelenjak" i to u sastavu Rudica Tramišak kao voditelj, braća Krsto, Veljko i Boško Čižmek, Josip Horvat i Krešo Špoljar. I nakon prestanka aktivnog sudjelovanja u radu KUD-a, "Zelenjak" ostaje nezaobilazni dio našeg KUD-a, ali i cijele naše zajednice. Godine 1989. osnovana je Sekcija dvorskih plesova koja je uvježbavala plesove polku, valcer i kadrilju pod budnim okom plesnog koreografa prof. Tihomira Kološića s ciljem očuvanja plesova 19. stoljeća. Sekcija potom nastupa pod vodstvom Branka Poljaka i oživljava društvene običaje u obnovljenim dvorcima Zagorja. Godine 1995. članice folklorne sekcije osnivaju Žensku vokalnu skupinu "Sutla" te s voditeljicom Zdenkom Poljak nastupaju npr. na Festivalu klapa u Omišu, u Europskom centru u Zagrebu, u Gradskoj kavani sa Zdenkom Kovačiček i orkestrom Vanje Lisaka te gostuju u televizijskim emisijama – ukratko nam je ispričala povijest djelovanja svog KUD-a predsjednica Ulama.

Kroz društvo je u 40 godina prošlo oko 250 članova

Tijekom godina kroz društvo je prošlo oko 250 članova, dok danas broji sedamdesetak odraslih članova uglavnom mlađe dobi i tri-

desetak djevojčica i dječaka u dječjoj skupini.– Ističem da su značajnu ulogu u osnivanju i razvoju KUD-a, osim spomenutih voditelja, članova i inicijatora, imale i Lidija Jambrešić, Brankica Greblički i Gordana Čukac. Prvi je predsjednik bio Andrija Čuk, a dopredsjednik Željko Fink. Danas aktivno djeluju četiri sekcije: folklorna, pjevačka, dvorski plesovi i dječja folklorna. Naši voditelji danas su Nikola Hrbud, Danijela Stanišak, Vesna Siročić i Mira Petek – predstavila nam je pojedince koji stoje iza uspjeha KUD-a njegova predsjednica. - Od inozemnih nastupa ističem Međunarodnu smotru folklora u Nizozemskoj, na Danima kulture i turizma u Francuskoj te gostovanja u Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Na kraju moram spomenuti nama najvažnije nastupe, a to su oni pred domaćom publikom u susjednim mjestima i u Klanjcu. Organizatori smo

ili inicijatori brojnih kulturnih događanja i priredbi u gradu, a više od dvadeset i pet godina organiziramo i tradicionalni božićni koncert za naše sugrađane i goste – kaže predsjednica klanječkih folkloraša kojima su najveća radost prepuna dvorana i pljesak publike.Svoj rođendan, 40. godišnjicu Društva klanječki folkloraši proslavili su svečano, koncertom pred domaćom publikom. – Nakon dužeg pandemijskog razdoblja ovaj nam je rođendan vrlo važan. Proslavili smo ga u krugu svoje najvjernije domaće publike, članova obitelji, bivših članova i ljubitelja folklora i tradicije koncertom u subotu u Velikoj gradskoj dvorani – osvrnula se Melita Ulama na rođendanski koncert. I u sljedećoj godini klanječki KUD očekuju brojni nastupi, a za početak sve srdačno pozivaju na ovogodišnji Božićni koncert koji će se održati 18. prosinca 2022. u 19 sati u Sportskoj dvorani u Klanjcu. (Davor Žažar)

'Iz bakine škrinje': Tradicionalnu božićnu izložbu postavljaju vrijedne članice Oroslavskog veza

OROSLAVJE – Članice udruge Oroslavski vez i ove će godine u Gradskoj knjižnici Oroslavje predstaviti svoje aktivnosti i rad kroz božićnu izložbu. Na izložbi koja se otvara u ponedjeljak, 5. prosinca vrijedne članice Oroslavskog veza izložit će svoje radove, ali i radove svojih mami i baka. – Bit će to jedna malo drugačija izložba od dosadašnjih, zvat će se 'Iz bakine škrinje'. Tako ćemo izložiti radove svojim mami i baka koje čuvamo u starim škrinjama prepunima ovakvog blaga, da pokažemo kako su nekada izgledali ručni radovi, ali i od koga smo mi naučile raditi. U drugom dijelu izložbe bit će izloženi radovi članica naše udruge, koje marljivo i vrijed-

no rade, kako na radionicama koje održavamo, tako i svaka sama za sebe, doma – najavila je predsjednica Oroslavskog veza Darinka Pušek. Osim ručnih radova poput stolnjaka, zidnjaka, nadstolnjaka, tabletića, torbi i slično, bit će izloženi i prigodni heklani i vezeni ukrasi, poput anđela i slično. Osim u velikom dijelu edukativnog i pokaznog karaktera, izložba će biti i prodajna, stoga ćete moći izabrati neki unikatni ručni rad za sebe ili pak nekome za poklon. Izložba se u Gradskog knjižnici Oroslavje otvara u ponedjeljak, 5. prosinca s početkom u 18 sati. Izložba će se moći razgledati u radno vrijeme knjižnice do 12. prosinca. (jk)

JAVNI POZIV

Ovim putem pozivamo sve nositelje prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama: 1315/2, 1315/6, 1317/12, 1317/15, 1317/9, 1318/1, 1614/29, 1648, 1650/3, 1651/1, 1651/2, 1652/1, 1652/3, 1653/1, 1664/3, 1664/4, 1667/4, 1673/3, 1678/3, 1700/2, 1701/2, 1704/2, 1706/141, 1706/39, 1706/60, 1706/62, 1886, 1889, 2163/1, 2166/1, 2166/2, 2166/3, 2166/4, 2167/3, 2167/4, 2167/5, 2167/6, 2167/7, 2168, 2169/1, 2169/2, 2170, 2184, 2185/2, 2185/8, 4471/2, 4500/5, 4534, 4557, 4689/3, 4690, 1682, 2169/3, 1663/1, 1318/2, 4500/2, 4500/4, 4556, 4689/13, 1652/2 u katastarskoj općini Veternica na dionici od 4.2 do 7.2 km (l=3 km) tj. od kamenoloma Očura do kraja naselja Novog Golubovca (kućni broj 1F).

Izlaganje geodetskog parcelacijskog elaborata i obilježavanje granica zemljišta izvršit će ovlašteni inženjer geodezije Ma rinko Bušić, dipl.ing.geod. Geo 1487 iz Zg-projekt d.o.o., Đor đićeva 24, Zagreb, koja je izradila geodetski parcelacijski ela borat po lokacijskoj dozvoli Klasa: UP/I-350-05/21-000003, URBROJ: 2140/01-08-6-21-0007 za potrebe rekonstrukcije dionice državne ceste D35 za investitora/naručitelja Hrvat ske ceste d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb. Uvid u geodetski parcelacijski elaborat može se izvršiti dana 14.12.2022. (srijeda) u vremenu od 11.00 do 14.00 sati u zgradi Doma kulture, Novi Golubovec 35. Radovi započinju od 05. 12. 2022. do 13. 12. 2022. go dine i od toga datuma Hrvatske ceste d.o.o. zapo činje se s obilježavanjem granica zemljišta prema geodetskom parcelacijskom elaboratu za navedenu dionicu.

Hrvatske ceste d.o.o.

Ove subote tradicionalna 'Oro nada'

OROSLAVJE - Udruga Petrože Krušljevo Selo i ove godine organizira već tradicionalnu, 15. manifestaciju 'Oro nada' – revijalnu smotru KUD – ova, pjevačkih zborova, vokalno – instrumelnatlnih sastava, škola, udruga i pojedinaca koji u svim radu i izričaju njeguju kajkavsku kulturu kroz riječ, ojesmu, recitacije, glazbu, sviranje i glumu. Oro nada 2022. održat će se u subotu, 3. prosinca u Domu kulture u Oroslavju s početkom u 18 sati, a organizatori su Udruga Petrože-Krušljevo Selo i Turi-

stička zajednica grada Oroslavja. U manifestaciju se uključuju razni partneri, suradnici i donatori, koji svojim doprinosom obogaćuju ovu manifestaciju hvalevrijednim poklonima za djecu nižih razrednih odjeljenja sa područja grada Oroslavja. Ove godine toj akciji pridružili su se i poduprli manifestaciju: Krapinsko-zagorska županija, Grad Oroslavje, Zagorska kreditna unija, AquafilCRO d.o.o., Agroproteinka d.d., MB Alati, Peradarstvo Obrubić, LTM, MIMB i Stjepan Mrzljak. (zl)

Oroslavske buduće frizerke ponovo odlične u konkurenciji najboljih frizura

OROSLAVJE - Učenice Srednje škole Oroslavje, buduće frizerke, sudjelovale su na natjecanju 4. Festival kose – Advent u kosi, koji je 20. studenoga održan u Zagrebu. Magdalena Brežnjak i Antonija Maljković Zović iz 3. f razreda postigle su zapa-

Adventska događanja u Zaboku

žen uspjeh uz pomoć mentorice Divne Maričić, pa je tako Magdalena u kategoriji etnofrizura za učenike osvojila glavnu nagradu Kristalni cvijet. Modeli su im bile Nika Škalec i Tina Ivančić Huđber. Čestitamo djevojkama i mentorici! (jk)

U bogatom programu svatko će pronaći nešto za sebe

ZABOK - Prosinac će obilježiti i adventska događanja u Zaboku. U bogatom programu svatko će sigurno pronaći nešto za sebe. Uz događanja udruga, ustanova i ostalih dionika društvenog života, na Trgu K.Š. Gjalskog glazbeni program započinje uz Footloose Band odmah nakon Večeri Zabočana 16. prosinca. Sljedeći dan, u subotu 17. prosinca održat će se koncert Marka Tolje, a nakon njegova koncerta atmosferu će dodatno ugrijati Smooth band. Najmlađi dolaze na svoje 18. prosinca kada će u jutarnjim satima na trgu Kazalište Prijatelj razveseliti najmlađe s božićnom predstavom, a Djed Mraz i drugi animatori podijelit će poklone dok će

manitarno događanje. Svirke se nastavljaju 23. prosinca od 18 sati uz naveliko poznati dvojac na gitarama - Tomija i Vladeka (Hands&Voice). Na Badnjak nam predstoji podjela ribica baš kao i svake godine, a u novu 2023. godinu ulazimo uz mnogo plesa i pjesme The Sway Band i veliki vatromet u ponoć. - Očekuje nas i bogata ponuda blagdanskih delicija, kuhanog vina, gina, čaja te mali božićno sajam na kojem ćete moći kupiti proizvode naših domaćih OPG - ovaca, udruga i kućnih radinosti. Zahvaljujemo našim udrugama, školama, vrtiću, knjižnici, gradskim ustanovama i svima koji su se svojim događanjima uključili u Advent – poručili su iz Grada Zaboka. (zl)

NOSITELJIMA PRAVA NA NEKRETNINAMA KOJE NEPOSREDNO GRANIČE SA ZEMLJIŠTEM NA KOJEM JE IZVEDENA JAVNA CESTA DC35

Udruženje obrtnika grada Zaboka pripremiti hu-

SLASTICE “TRI UŽITKA”

vl. Štefica Gulija Kolači, štrukli, pogačice od sira, čvaraka, buhtle, gibanice, domaći rezanci, heljdine kaše s bučinim uljem

III Jankovčica 2a 49221 BEDEKOVČINA t: 049 551 072 049 226 064

pratite nas i na FB profilu i Instagramu triuzitka@net.hr

OPG

IVAN ČEFKO

OPG dolazi iz Zaboka, vlasnici su braća Če o, a bavi se ekološkim uzgojem aronije i proizvodnjom matičnog soka i pekmeza od aronije, a odnedavno i čaja i praha.

h ps://hr-hr.facebook.com/ OPGbracaCe o/ Odvojak Tršinski 9 ZABOK t: 098 977 8371 ice o@gmail.com

MASSA LOVITA d.o.o. Kontakt: Jambrečina Tihomir proizvodnja tjestenine i trgovina

Josipa Haramusteka 5 49245 GORNJA STUBICA t: 049 290 903 f: 049 290 904

lovita@email.t-com.hr

MEDIČARNA ŠĆURIC

vl. Brankica Šćuric Božićni ukrasi, medenjaci, tradicijski pokloni, licitarska srca s prigodnom porukicom (različitih veličina i boja)

Podgorje Bistričko 29 49246 MARIJA BISTRICA t: 049 469 486 t: 098 966 5067

Pratite nas i na FB profilu brankica.scuric@gmail.com

MINI MLJEKARA VERONIKA

Visokokvalitetna hrvatska sirovina i naši vrijedni farmeri, prirodni procesi proizvodnje, zlatne ruke naših djelatnika i kratki lanci opskrbe, garancija su kvalitete i odličnog okusa svakog našeg proizvoda!

Svaki tjedan pinklec jedan

Drage naše čitateljice i čitatelji, došao nam je mjesec prosinac, mjesec u koji ulazimo s posebnim i toplim pozitivnim osjećajima spram naših najbližnjih. Kak ste nama u Zagorskom listu najbliži vi, naši čitatelji, u ovo predblagdansko vrijeme bumo vas nastavili već tradicionalno darivati. U našem poklon paketu bit će mnogi proizvodi domaćih OPG – ovaca, od zagorskih delicija do ručno spravljenih predmeta, kozmetike, bučinog ulja, meda, kojima ćete moći počastiti i sebe, ali i vama drage ljude. No, neke od vas bumo u suradnji s našim partnerima darivali posebno i to jedinstvenim zagorskim pinklecima. Sve kaj trebate je popuniti

Našu ponudu i prodajna mjesta možete pronaći na: www.veronika.hr OPG DREMPETIĆ vl. Stjepan Drempetić Povrće iz ekološkog uzgoja i zimnica Dubravačka 20 49240 DONJA STUBICA t: 099 598 9647 t: 049 287 325 opg.drempetic@gmail.com saban.martina@yahoo.com

OPG KVEŽ vl. Branko Kvež Suhomesnati proizvodi i bučino ulje

Sekirišće 78 49223 SV. KRIŽ ZAČRETJE t: 098 169 4647 t: 049 228 158 brankokvezopg@gmail.com

OPG PČELARSTVO HERCEG vl. Herceg Radovan Med i pčelinji proizvodi, domaći džemovi s medom, integrirana brašna Apiterapija Kuća za odmor Veliki Bukovec 27 49251 MAČE t: 091 535 3303 radovan.herceg@gmail.com

PERFA - BIO d.o.o. Sretna jaja slobodnih nesilica Golubovečka 44 49240 DONJA STUBICA t: 049 286 1 20 f: 049 286 119

info@perfa.hr perfa@perfa.hr www.perfa.hr OPG SINIŠA ZNIKA Vinarstvo

Gornja Podgora 53A 49240 DONJA STUBICA t: 098 903 9033 t: 098 512 584

GERIĆ-MG j.d.o.o. Proizvodnja domaćih čvaraka i masti. Dobitnici smo medalje Superior taste AWARD za čvarke i mast u Bruxellesu 2016. 2017,2018,2019,2022.god u Gornjoj Radgoni u Sloveniji na

međunarodnom ocjenjivanju hrane (AGRA) dobitnici smo dvije zlatne i jedne srebrne medalje za čvarke i mast! 2019.godine Prešani čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja. 2018,2019,2021.god u Novom Sadu na međunarodnom ocjenjivanju hrane dobitnici smo zlatnih medalja za čvarke. 2019.godine Domaći čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja .

Viktora Šipeka 53 49244 STUBIČKE TOPLICE t: 098 1712 243 www.geric-mg.hr marko@geric-mg.hr Od sredine 12.mjeseca nas očekujte u novom proizvodnom prodajnom prostoru u Oroslavju, Zelengajska ulica 10a.

ULJARA SINKOVIĆ

Proizvodnja i prerada bučinog ulja, prerada orašastih i koštičavih plodova

Zagorska ulica 17c 49221 BEDEKOVČINA t: 091 1531 043 danijel.sinkovic@gmail.com

OPG SOJČ KRISTIJAN

Radost prirode, 100% prirodno Permakulturni uzgoj u Hrvatskom zagorju

fb: Radost prirode t: 098 251 204 radost.prirode@gmail.com www.radostprirode.com

ZEBRANO Zebrano Zagorski mlinci ručno

kupon koji izlazi u ovom Zagorskom i nadalje u svim izdanjima Zagorskih listova do kraja ove godine. Mi bi vam preporučili da u kupon upišete ime nekoga za koga znate da bi mu poklon paket dobro došao u blagdansko vrijeme ili nekoga koga želite razveseliti u vrijeme adventa. Po izvlačenju nazovemo sretnicu ili sretnika i pozovemo ju u Zagorski kak bi si preuzela svoj pinklec. Popis naših dragih partnera koji vas darivaju zajedno s nama je kraj ovoga teksta. Drugi kupon je ispod ovog teksta, ispunite ga i vrnite na našu adresu i tko zna možda baš vi nekoga razveselite zagorskim pinklecom.

Vaš Zagorski list

su rađeni po tradicionalnoj recepturi i pečeni na tabli. Zagorski mlinci su nositelj Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, što je garancija izvornosti i kvalitete proizvoda.

Brestovec Orehovički 12d 49221 BEDEKOVČINA t: 049 638 610 f: 049 238 906 info@zebrano.hr www.zebrano.hr

OPG PETAK ŠTEFANIJA Suhomesnati proizvodi

Ulica 30.svibnja 1B VELIKO TRGOVIŠĆE t: 098 215 773 nenad.petak@gmail.com

OPG SRETNA PČELA

Vl. Ivan Curiš Apibelle linija prirodne kozmetike sa pčelinjim otrovom

2

Beeven kozmetika Krapina selo 42/1 KONJŠČINA t: 049 464 272 ivan.curis@kr.t-com.hr

ZMH HORVAT

– Frozy Zagorski štruklji Frozy Zagorski štruklji prvi su Zagorski štruklji sa Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Proizvode se u Konjščini, u srcu Hrvatskog Zagorja i izrađeni su po tradicionalnoj recepturi, ručno razvučenim tijestom i sirom i vrhnjem iz Zagorja! ZMH Horvat d.o.o.

Bistrička cesta 4a 49282 Konjščina t: 049/426-200 f: 049/426-219

zmhhorvat@zmhhorvat.hr www.zmhhorvat.hr

Svaki tjedan pinklec jedan

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list • Ulica mladih 6 • 49210 Zabok najkasnije do petka, 2. prosinca 2022.

JURAJ PETRINJEK • DONJA STUBICA

„Ovo je treći put da sam poslao kupon i eto, dobio sam. Inače, prije šest godina Pinklec Zagorskog lista dobila je moja mama. Kako ja nisam dobio, mislio sam da je to samo za žene pa nisam puno slao, ali sad mi je drago da ovaj put jesam“

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Sadnja tuja u jesen

Slobodno se može reći da su biljke iz roda tuja najčešće zimzelene vrste koje se uzgajaju u našim krajevima. Svoju popularnost duguju jednostavnom uzgoju i prilagodljivosti te vizualnom dojmu bilo da se uzgajaju kao pojedinačna stabla ili žive ograde. Najčešće korištene vrste tuja jesu smaragdna tuja (Thuja occidentalis "Smaragd") i stupasta tuja (Thuja occidentalis "Columna"). Smaragdna tuja trenutačno je najčečće korišteni kultivar tuja u Hrvatskoj. Ovo je lijepa, stupasta biljka, sklona stvaranju samo jednog glavnog debla. U mladosti ima šiljast vrh, za razliku od ostalih stupastih tuja koje imaju zaobljen vrh. Lišće je lijepo sjajnozeleno, a zimi je manje smeđe nego kod ostalih stupastih tuja. Iznimno je pogodna za živicu bez obzira na to šiša li se ili ne. Pogodna je i kao samostojeća biljka (soliter) ali i za drvorede. Slična njoj je i stupasta tuja koja također ima stupasti rast, te ju se isto može uzgajati bez orezivanja. Prema svojim zahtjevima za zemljištem, vodom, hranom i temperaturom, tuje najbolje uspijevaju u regijama kontinentalne i umjereno kontinentalne klime, ali bez velikih snježnih padalina. Snijeg često mo-

že izazvati lomljenje biljaka, te se zato da bi se to spriječilo neophodno je vezivanje biljaka kako bi se grane skupile, prilikom čega će se smanjiti negativan utjecaj težine snijega. Tuja je biljka koja najbolje uspijeva na dubokim i kvalitetnim zemljištima, koja su dobro drenirana, ali isto tako zadržavaju određenu količinu vlage u ljetnim mjesecima, jer zbog velike zelene mase potrebna joj je značajna količina kako hrane tako i vode. Plitka, skeletna, pjeskovita zemljišta ne pogoduju ovoj biljnoj vrsti. Tuja kao biljna vrsta nema veliku sposobnost tjeranja bočnih izbojaka, stoga joj je potrebno često rezanje kako bi održala svoju kompaktnost. Uglavnom su u pitanju dvije rezidbe, ali od velikog značaja je vrijeme rezidbe. Prvu rezidbu neophodno je odraditi prije kretanja vegetacije, rano na proljeće. Druga rezidba obično se izvodi kasno na jesen, nakon vegetacije. S obzirom da je tuja višegodišnja biljka, treba veliku pažnju posvetiti sadnji. Ako se sadi kao pojedinačna biljka, sadna jama treba biti duboka 60 cm a široka 40 cm. Ako se sadi za živicu, treba iskopati jarak širine 40 cm i dubine 60 cm. Pri sadnji najprije treba zatrpati pola jarka, dodati organ-

sko i mineralno gnojivo i sve dobro izmiješati. Na to se dodaje ostatak tla u koje se raspoređuje korijenje. Sade se na dubinu na kojoj su rasle u rasadniku. Oko svake sadnice treba dobro utisnuti tlo kako bi korijen došao u doticaj s tlom jer jedino tako biljka može usvajati vodu i hranive tvari. Svaku sadnicu obvezno treba zaliti s najmanje 5 litara vode. Česta zabrinutost ljudi zbog izgleda tuja javlja se krajem ljeta, početkom jeseni kada dolazi do tzv. "čišćenja biljke" uslijed kojeg dolazi do prorjeđivanja unutrašnjosti tuje, naročito izraženo kod vrste Thuja occidentalis "Smaragd". Kod gustih i kompaktnih tuja kakva je smaragdna uslijed nedostatka svjetlosti u unutrašnjosti krošnje dolazi do odumiranja četina, a njihova nagla promjena boje i otpadanje nastaje krajem ljeta. Uslijed toga tuja postaje "šupljikava" gubi kompaktnost, što često izaziva zabrinutost kod vlasnika biljke. Međutim riječ je o redovnoj fiziološkoj pojavi kod biljke koja ne predstavlja veliki problem, jer kretanjem nove vegetacije biljka se oporavlja. Jedino se u tom trenutku biljka može blago iščistiti kako bi se uklonili osušeni dijelovi.

Plastika? Ne hvala

Jeste li znali da svakodnevno čak 100 milijuna plastičnih boca završi u smeću, a većina njih se ne može razgraditi u prirodi? Znate li da se jedna jednokratna plastična vrećica u prosjeku koristi 12 minuta nakon čega se baca? Svi smo sve više svjesniji činjenice o štetnosti plastike i moramo se aktivnije potruditi da smanjimo količinu plastičnog otpada.

Plastičnim otpadom moramo odgovorno gospodariti da zaštitimo okoliš bez kojega ne možemo živjeti i da čuvamo resurse.

Sve kreće od pojedinca i nas samih! Donosimo vam jednostavne i učinkovite načine kako smanjiti korištenje plastike na svakodnevnoj razini: - Koristite platnene torbe umjesto

plastičnih vrećica

- Planirate kupovinu hrane i odlaske u trgovinu - Birajte hranu u rinfuzi - Zamijenite plastične posude sa staklenim

- Birajte drvene igračke za djecu - Prenamijenite plastične predmete i ponovno ih upotrijebite

- Izbjegavajte plastični pribor za jelo

- Izradite prirodna sredstva za čišćenje i pranje

- Ako je već neizbježno, koristite biorazgradive vrećice

E-letak „Plastika? Ne hvala“ izrađen je u sklopu projekta Zagorje Plastic Free koji sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Žitni mamac za glodavce 150 gr 11,99 kn

Sadnice jabuka 34,99 kn Sadnice breskve 39,99 kn

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

ZABOK - U 10. kolu I B Hrvatske kuglačke lige-sjever Zabok je na svojoj kuglani slavio protiv Lepoglave rezultatom 5:3 (3397-3298). Bila je to zanimljiva utakmica u kojoj su Zabočani loše startali, ali su na kraju iščupali pobjedu. Filip Sedlar i Duško Medić nisu bi li na svom nivou i Zabok je startao s minusom od 0:2. U drugom bloku nije se iskazao ni Dalibor Hršak, kojeg je odlično zamijenio Bruno Pavrlišak, ali junak dana je Sven Finger koji je oborio 605 čunjeva i preokrenuo tijek utakmice. Odlični su u zadnjem bloku bili Martin Huis i Toni Ljubić i Zabok je na kraju uz jednak broj pojedinačnih dvoboja (3:3) slavio zahvaljujući prednosti od 99 ču njeva (3397-3298). Zabočani odlično guraju ove sezone i trenutno su četvrti s 13 bodova. U vodstvu je Medveščak 1958 koji ima 16 bodova, kao i drugoplasirane Nove nade, dok trećeplasirana Nov ska ima 15 bodova. U zadnjem jesenskom kolu kuglači Zaboka go stuju kod momčadi Zrinski-Pivovara koja drži desetu poziciju. (tz)

ZABOK - LEPOGLAVA 5:3 (16:8) (3397-3298)

F. Sedlar - J. Smontara 0:1 (542-555)

D. Medić - V. Mostelčak 0:1 (536-553)

S. Finger - B. Kalauz 1:0 (605-581)

D. Hršak+B. Pavrlišak - B. Barač 0:1 (250+290-551)

M. Huis - D. Posavec 1:0 (593-526)

T. Ljubić - I. Gal 1:0 (581-532)

Ostali rezultati 10. kola: Ponikve - Nove nade 1:7 (3402-3533)

Medveščak 1958 - Ciglenica 7:1 (3572-3306)

Novska - Slavonac 6:2 (3323-3226)

Pakrac-Papuk - Zrinski 7:1 (3424-3312)

Fortuna - Obrtnik Torbar 8:0 (3466-3185)

ZABOK - Košarkaši Zaboka pri je desetak dana odigrali su odlič nu utakmicu protiv Splita, čemu se malo tko nadao. Zabočani su sedam sekundi prije kraja imali prednost od pola koša (80:81), no u samoj završnici ponestalo je kon centracije i Splićani su slavili re zultatom 84:81. Unatoč porazu po kazali su veliki karakter jer su bili u zaostatku od 16 koševa. - Imali smo obranu sedam sekun di do kraja. Nešto smo se dogovo rili, to nije ispalo tako. Na kraju je Split spretno to pobijedio. Okre ćemo se dalje sljedećim utakmica ma. Prva od njih je Zadar - govori nam novi trener Domagoj Kujun džić, koji je čini se u kratkom peri odu momčadi Zaboka uspio podići samopuzdanje. Danas u 19 sati Za bok u Gradskoj sportskoj dvorani u utakmici 9. kola HT Premijer lige košarkaša Hrvatske dočekuje Za dar, uz Cibonu najbolju hrvatsku momčad, koju ovu sezonu sjajno predvode Božić i Jordano. - Ne trebamo puno pričati o Zadru, zna se dobro kakva je to momčad. Krenuli su odlično u ABA ligi. Nez godna i jaka momčad koju je tre ner Jusup stvarno dobro ukom ponirao. Bit će teško, igraju s pet praktički jednako kvalitetnih igra ča, visoki su i snažni. Ako ih sve demo u igru pet na pet u obrani, možemo nešto učiniti. Ne smije mo dozvoliti da nas pretrče. Oni rade odličnu tranziciju i ako ćemo im to dozvoliti bit ćemo u velikim problemima - misli Kujundžić.

Kao forte Kujundžić je pred sebe stavio ubrzavanje igre i veću su radnju u obrani. Već se vide odre đeni pomaci, ali ima tu još dosta posla.

- Ništa ne ide preko noći. Momci su dobri, žele i vole raditi. Važno je da nitko ne iskače s negativnim ponašanjem. Bez pogovora ispu

njavaju sve moje zahtjeve. Siguran sam da će to iz dana u dan biti sve bolje, a dokle će nas to dovesti, vi djeti ćemo - ističe Kujundžić. Ras pored Zaboka do kraja godine je te žak. Nakon Zadra za vikend slijedi gostovanje kod Cedevite junior, pa utakmica Kupa Krešimira Ćosića u Zagrebu protiv Furnira, a nakon toga slijedi važna prvenstvena uta kmica u Zaboku protiv Dinama.

- Ja bih volio da do kraja sve pobi jedimo, ali to je teško ostvariti. Na svaku utakmicu idemo odigrati što bolje i na pobjedu. S tim gardom

smo išli i u Split i do kraja smo bili u utakmici. Čim sam došao, rekao sam da su Split, Zadar i Cedevita momčadi iznad našeg ranga. Me ni kao treneru je došlo da imamo tri tako teške utakmice i da ja tu pohvatam neke svoje ideje, ali i da momci pohvataju moje ideje. Važ no je da budemo pravi za Furnir u kupu i Dinamo u prvenstvu, što ne znači da i u ovim ostalim utakmi cama nećemo pokušati iznenadi ti. Ovo su nam na neki način pri preme za važniji dio sezone koje je pred nama - završio je Kujundžić.

GROBNIK - Na Grobniku je održana posljednja od pet utr ka atraktivne automobolističke discipline Formula Driver. Ova disciplina kombinira elemente brdskih utrka sa usporenjima u obliku šikana. Ove godine privu kla je 211 vozača, 100 u Prvenstvu Hrvatske i 111 u Prvenstvu Istar ske rivijere. Generalnog prvaka je presudio tek jedan bod, Hrvo je Belinić (AK Pula-Rovinj) - Re nault Clio 2.0, drugom pobjedom sezone i vremenom 4:29.779 sti gao do prvog naslova najboljeg u Formuli driver ispred Talija na Franca Giacomazzija (Lancia Delta Proto). Vozači iz Auto Klu

ba Zagorje Oroslavje postignu lil su odlične rezultate. U konku renciji od 33 kluba te 100 vozača u konkurenciji POH, sa samo 3 vozača na startnoj liniji uspje li su izboriti prvo mjesto. Osvo jili su 46 boda ispred AK Buzet Autosport s 42 boda i AKK Fly With Kolman koji je osvojio 37 bodova. Za konkurenciju klubo va, zbrajaju se bodovi 3 vozača s najboljim plasmanom iz po jedinog kluba, tako da su 2. I 3. plasirani klubovi bili u velikoj prednosti s obzirom da su ima li desetak vozača na startu, no to nije obeshrabrilo vozače AK Oroslavje, koji su izvrsnim vo

žnjama došli do ovog uspjeha. Pojedinačno Marin Leš je u s Ci troenom AK odnio pobjedu kla si 4, dok je u generalnom poret ku bio trinaesti. Matija Žiljak je s Renault Cliom došao do dru gog mjesta u klasi 2 i šesnaestog u "generalki", dok je Filip Pavli na s Citroen Saxom osvojio šesto mjesto u klasi 6 i 45. u general nom poretku. Zbrajanjem reul tata nakon pet odvoženih utr ka (Buzet, Učka, Ogulin, Limski Kanal i Grobnik)Marin Leš po tvrdio je titulu viceprvaka klase 4, a Filip Pavlina izborio je treće mjesto u konkurenciji juniora. (Foto: Dario Leš)

Odigrano 10. kolo I B Hrvatske kuglačke lige sjever

Vikend rukometa u Krapini

Videković KRAPINA

Rukometni klub Krapina ovog je vikenda bio vrlo aktivan. Ponajprije su rukometašice U -12 odigrale 3. krug Međužupanijske rukometne lige jedan poraz i jednu pobjedu dok su najuspješnije bile male rukometašice iz Zaboka postigavši dvije pobjede. Rezultati ovoga kruga su slijedeći: RK Zabok – RK Colapis (10:4), RK Zagorec – ŠR Karlovac (12:15); ŠR Karlovac – RK Zabok (18:20) i RK Colapis – RK Zagorec (6:20). Nakon što je odigrana liga, na parket Srednjoškolske dvorane u Krapini izašli su dječaci U – 13 koje već treću sezonu vodi Katarina Žigman, gdje su ih čekali igrači Poleta. U prvom poluvremenu puno izgubljenih lopti, promašaja, krivih dodavanja, dovelo je do toga da se na odmor ide minimalnom prednošću gostiju 11-10. Unatoč brojnim sugestijama trenerice Žigman, dečki su na terenu bili totalno prespori, a kako su igrali zna i onaj dio navijača koji je komentiralo lošu igru i nije vjerovao što se to događa na terenu. Ipak, u drugom poluvremenu – uvijek dobro dođe mali odmor za sugestije

iskusne trenerice - rukometaši Zagorca pokazali su bitno drugačiju igru. Puno bolja obrana, gotovo neprobojna, u napadu puno kreativnosti, razigranosti, igre pune „vica“ i što je najvažnije, učinkovitosti. Tako da je nakon posljednjeg zvuka sirene na semaforu pisalo Zagorec 21. Polet 16. I za kraj ovog uspješnog vikenda pobrinula se ekipa trenerice Silvije Smrekar U – 17 koja je gostovala u Zagrebu. U gostima su

odigrali utakmicu 5. kola 2. HRL i uvjerljivo pobijedili ekipu RK Maksimir Pastela. Od samog početka su rukometaši iz Zagorca bili dominantni na terenu, kako u obrani tako i u napadu. Nakon prvih 25 minuta Zagorec je imao prednost od 8 golova (18:10). I drugo poluvrijeme igraju odlično, tako da do kraja utakmice povećavaju svoju prednost te utakmica završava RK Maksimir Pastela 20. - RK Zagorec 32.

Gostujuća pobjeda Bedekovčine

ZAGREB – Rukometaši Bedekovčine odigrali su utakmicu 9. kola u 3. HRL središte skupina A. Bedekovčina je gostovala kod ekipe Metalac 2 i stigla do pete prvenstvene pobjede. Bedekovčina je povela od samog početka, a sredinom prvog poluvremena prednost gostiju sve je više počela rasti, pa se na odmor otišlo sa 10:16. U nastavku prednost se digla i na plus sedam, da bi potom ipak domaćini smanjili na konačnih 23:27. Dejan Končić sa 8, i Karlo Jurina sa 6 golova predvodili su Bedekovčinu, dok je Domagoj Matoic zabio 7 za domaćine. Bedekovčina je na 5. mjestu sa 10 bodova, a u 10. kolu dočekuje Zagoricu. (Elvis Lacković)

RK METALAC 2 – RK BEDEKOVČINA 23:27 (10:16)

ZAGREB; Dvorana ŠD Trešnjevka - Kutija šibica, GLEDATELJA: 50 SUCI: Jurić i Nogić (oba Petrinja)

BEDEKOVČINA: Pavetić, Pripeljaš, K. Kuleš 4, Meštrović, Jambrek, Sovec 3, Mohač 2, Majer, Habulin, Klokočovnik, Jambrečina, Mikulec, Končić 8, Jus 1, Turković 3, Jurina 6; TRENER: Filip Martinić

Košarkaši Krapine i dalje uvjerljivi

DUGO SELO - U četvrtoj (igralo se 5. prvenstveno kolo a Krapine je u trećem bila slobodna) prvenstvenoj utakmici III. HNL Centar košarkaši Krapine gostovali su kod Dugog Sela i upisali četvrtu prvenstvenu pobjedu, 83:65. Od prve minute košarkaši Krapine ušli su sa samo jednom željom, da upišu pobjedu i nakon odlične igre tijekom cijelog susreta na kraju su slavili sa 18 koševa razlike. Krapina je

pod vodstvom trenera Marka Goluba nastupila u sljedećem sastavu: Filip Đurkan 22, Martin Mlinarić 16, Lovro Čižmek 12, Matija Markočić 12, Bruno Ranogajec 9, Mark Knezović 4, Marko Dmitrović 3, Ivan Poljak 3, Karlo Borovčak 2, Hrvoje Strehovec, Daniel Strehovec i Marko Pracaić. Na prvenstvenoj ljestvici prvi je Ogulin (utakmica više) sa 9 bodova, druga je Krapina sa osam dok je treća

Duga Resa sa 6 bodova. Posljednje mjesto sa četiri boda drži Otočac. U slijedećem prvenstvenom susretu, subota 3.prosinca, Krapina dočekuje pretposljednju Petrinju i za očekivati je da će taj susret pobijediti te zasjesti na čelnu poziciju prvenstvene ljestvice jer je u tom kolu Ogulin slobodan te bi eventualnom pobjedom Krapine za bod preskočila trenutno vodeću ekipu lige. (Milorad Videković)

Milorad

LUDBREG/MAČE – Odigrano je i 8. kolo 3. HOL sjever u kojoj se natje ču i dva zagorska kluba. Bedex 1 nastavio je sa sjajnim partijama i ovaj pu ta u derbiju stigao do nove pobjede, i to nakon preokreta kod Ludbrega 1. Bedex 1 nije dobro krenuo u utakmicu, i prva dva seta pripala su Ludbre gu 26:24 i 25:16. No, nakon toga kreće veliki preokret Bedexa 1. Treći set pripao je gošćama 25:21, a u četvrtom nakon drame opet slavi Bedex 1 sa 27:25 te nakon toga sa 15:13 osvaja odlučujući peti set i osigurava dva boda za ovu pobjedu. Bedex 1 drži drugo mjesto sa 14 bodova, tri manje od To tovca 1, ali i dvije utakmice manje. Za Bedex 1 igrale su: Ema Jambrek, Iva Gorički, Lucija Prančić, Marta Vurnek Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Marija Srebak, Lucija Mrkoci, Lea Herceg, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Toplice 1 su pak u Maču dočekale Plavi 2. I ta je utakmica otišla u pet setova. Toplice 1 su prvi set dobile sa uvjerljivih 25:12, no drugi pripa da gošćama 25:19. Toplice se vraćaju u trećem setu sa 25:20 i vode 2:1. No, utakmica je prelomljena u četvrtom setu, koji Plavi dobiva 25:11, a onda završava posao u petom setu 15:12. Toplice 1 su sa ovim osvojenim bodom na sedmom mjestu sa 8 bodova, ali sa dvije utakmice manje. Za Toplice 1 igrale su: Ivana Prežigalo (kap.), Veronika Mužar, Leona Šoštarko, Ana Po ljak, Matea Popović, Lana Horvatiček, Dora Halapir, Vida Bastić i Monika Kozjak; trener Dario Zagvozda. U devetom kolu Bedex 1 dočekuje Kitro Varaždin 2, a Toplice 1 gostuju kod Ivanca 3. (Elvis Lacković)

Zaboku odigrano Prvenstvo KZŽ

Najbolji igrač županije za 2021. Mislav Posavec

ZABOK - U organizaciji Stolnoteni skog saveza Krapinsko – zagorske županije u zaboku je odigrano pr venstvo Županije u stolnom tenisu pod nazivom „ Svi igrači stolnog te nisa Krapinsko – zagorske župani je u isto vrijeme na istom mjestu „. Na prvenstvu se natjecalo 30 natje catelja i postignuti su slijedeći re zultati: prvo mjesto osvojio je Mi slav Posavec iz Zaboka, drugi je bio David Iveković iz Zaboka te su treće mjesto podijeli Peter Bašić i Hrvo je Martineca, obojica iz Zaboka. Na turniru su dodijeljene i nagrade za sezonu 2021./2022. godinu.

PRVA LIGA: prvo mjesto osvojila je ekipa Regeneracija Zabok; dru go Aposs Zabok dok je treće mjesto pripalo Zagorcu iz Krapine.

DRUGA LIGA: prvo mjesto pripa lo je Stubakima iz Stubičkih Topli ca, drugo je osvojio Tuhelj iz Tuhlja dok je treće mjesto osvojila ekipa

Stubica Sashy iz Donje Stubice. U pojedinačnoj konkurenciji nagra đeni su slijedeći stolnotenisači:

PRVA LIGA: prvo mjesto Mislav Posavec iz Zaboka; drugo mjesto Tinu Grabrovečkom iz Zaboka te je treće mjesto osvojio Petar Bašič iz Zaboka.

Nove dvije pobjede rukometašica Zaboka

KRAPINA - Rukometašice Zaboka u Krapini su odi grale svoje dvije prvenstvene utakmice u kojima su postignule dvije pobjede. Prvo su s 25:9 nadigrale Co lapis, a potom su u zanimljivoj utakmici s 20:18 bile bolje od Karlovca. U utakmici protiv Colapis Ana Bo rovčak bila je najefikasnija sa 6 golova, doku su Marta Ladović i Jana Pihač postignule po pet golova. Puno je zanimljivija bila utakmica protiv Karlovca. Zabočan ke su u jednom trenutku imale čak četiri gola manjka (12:8), no onda su ubacile u višu brzinu i na kraju su slavile s dva pogotka viška (18:20). Jana Pihač je u toj utakmici bila najefikasnija sa 6 golova, dok su Ana Bo rovčak i Marta Ladović pridružila po tri pogotka, no čestitke za pobjede zaslužuju cijela ekipa. (tz)

ZABOK - COLAPIS 25:9

ZABOK: Markulin, Borovčak 6, Brezak 1, Jurina 1, Ladović 5, Lazar 1, Matečić, Ostojić 2, Pihač 5, Piljek, N.Tuđa, Vančina 3, Horvat, J. Tuđa, Futivić, Kos.

TRENER: Zoran Despenić

DRUGA LIGA: najbolji je bio Do magoj Karažija iz Tuhlja; drugo je mjesto pripalo Mariu Zrinskom iz Stubaka dok je treće mjesto osvojio Stjepan Petrinjak iz Stubaka. Plaketu za najboljeg igrača Župani je u 2021. god. dobio je Mislav Posa vec iz Zaboka. (Milorad Videković)

KARLOVAC - ZABOK 18:20

ZABOK: Markuli, Borovčak 3, Brezak 2, Jurina 1, Ladović 3, Lazar 2, Matečić, Ostojić 2, Pihač 6, Piljek, N. Tuđa, Vančina, Horvat, J. Tuđa 2, Futivić, Kos.

TRENER: Zoran Despenić

MAČE – Odigrano je 8. kolo u 4. HOL sjever, ali ne cjelovito. Nai me, na zahtjev Nedelišća Elting utakmica Bedex 2 – Nedelišće El ting 2 je odgođena. Toplice 2 su do čekale Kitro Varaždin 4 i stigle do čiste pobjede 3:0. U prvom setu je bilo 25:16, a u drugom čak 25:10. U trećem setu gošće su bile najbliže, ali ipak Toplice 2 slave sa 25:21 i do laze do sva tri boda i čiste 3:0 po bjede. Za Toplice 2 igrale su: Ana

Sedak Benčić, Jana Piljek, Korina Sedak, Paula Posarić, Lana Šuper, Nikolina Posarić, Tea Đurek, La na Hlupić, Lana Halapir i Antonija Pozaić (kap.), trener Robert Hala pir. Bedex 2 je još bez poraza, ali sa 18 bodova i dvije utakmice manje drži treće mjesto, dok su Toplice 2 na šestom mjestu sa 12 bodova. U 9. kolu Bedex 2 dočekuje Kitro Va raždin 3, a Toplice 2 gostuju kod Ivanca 4. (Elvis Lacković)

BELICA – Uz seniorke, zagorski od bojkaški klubovi Toplice i Bedex u pogonu imaju i mlađe kategorije i igraju lige sa varaždinskim klubovi ma. U nedjelju je na rasporedu bi lo prvo okupljanje u 2. HOL u maloj odbojci do 13 godina. U toj ligi natje če se šest ekipa, a među njima i To plice 2 i Bedex. Prvo okupljanje bi lo je u Belici. Bedex je stigao do tri

pobjede. U zagorskom derbiju sla vio je sa 2:1 (27:25,15:25,15:10), a do bio je još Ivanec 2:1 (25:18,12:25,15:9) i Kaštel 2 2:1 (25:1,25:27,15:2), a poražen je od Kitro Varaždin 2 0:2 (23:25,7:25).

Toplice 2 su pak odigrale tri utakmi ce. Nakon zagorskog derbija poraže ne su od Kaštela 2 1:2 (26:28,25:10,9:15) i od Ivanca 2 0:2 (18:25, 8:25). Za Topli ce 2 igrale su: Jasmina Horvat, Ana

Popov, Sabina Kuntić, Mila Čehu lić, Petra Benčić, Ivona Benčić, Ani ta Draganić, Jana Pozaić, Sara Zebec, Leona Bekina i Patricija Androić, trener: Robert Halapir. Na ljestvici Bedex je na trećem mjestu sa 6 bo dova, a Toplice 2 su na šestom mje stu sa 2 boda. Drugo okupljanje pla nirano je 21. ili 22. siječnja sljedeće godine. (Elvis Lacković)

U

u stolnom tenisu pod nazivom 'Svi igrači stolnog tenisa KZŽ u isto vrijeme na istom mjestu'

ŽNK Dinamo Zagreb 'Dosada' odredila, uspješan, sportski put

Milorad Videković KRAPINA

Jednu malu djevojčicu zapazio sam negdje prije 14 – 15 godi na kako se uspješno „igra“ no gometa s dječacima u Zagorcu iz Krapine. Već godinu – dvije kasni je morao sam pisati o njenoj eki pi koja je 2008. godine osvojila po znati turnir „Mara 2008.“ na kojem je bila jedina djevojčica u sastavu koje je vodio trener Mladen Ferk, a kapetan joj je bio Antonio Majce nić (danas igra u slovenskom dru goligašu Rogaškoj) da bi 2010. godi ne – Petra već igra za žensku ekipu – ŽNK Pregrada, Pisao sam o njoj kao najboljem strijelcu, sedam po godaka u tri utakmice, na turniru u Pregradi gdje su osim domaćina nastupili i Jackpot iz Rijeke, Agram iz Zagreba te Trnje iz Varaždina. Kako su godine odmicale tako sam i ja polako gubio iz vidokruga ra zvoj ove mlade nogometašice. U ovo pretprazničko vrijeme sreo sam je nakon dugo vremena i isko ristio priliku da prođem sa njom kroz njenu dosadašnju karijeru.

Za svako bavljenje sporta potrebna je ljubav. Otkuda ljubav prema nogometu,pošto je uvriježeno mišljenje da je to isključivo muški sport i kako si krenula u taj „muški“ sport?

Ljubav prema nogometu je u me ni otkad znam za sebe. Naravno, nije dovoljna samo ljubav. Potreb no je puno rada i odricanja kako bi se postigao uspjeh. Mnogi će reći da je nogomet muški sport. To su oni koji nisu došli pogledati nas že ne kako igramo. Jedino što nije isto su financije i posjećenost gledate lja. Počela sam igrati sa 10 godina. Svaki dan sam sa bratom i brati ćem igrala nogomet na ulici, a on da su oni jednog dana odlučili otići trenirati u Zagorec, a ja sam ostala sama. Dosadno! Tada sam odluči

la, da „ubijem“ dosadu, idem i ja na trening. U početku su me svi „čud no“ gledali, i obitelj i dečki u klu bu, ali je nakon nekoliko treninga i utakmica sve krenulo prema nor mali. Prvi mi je trener bio Mladen Ferk, a na mene je najveći utisak postavio trener futsala Jakov Un garov.

Danas si u Dinamu. No, kako je tekao put do Dinama?

Nakon mojih početaka u Zagorju došlo je i vrijeme kada više nisam mogla nastupati sa dečkima i naj logičniji je put bio da odem u ne daleku Pregradu koja je imala žen ski nogometni klub. Tamo sam bila do 2018./2019. godine a nakon upisa na fakultet, KIF, jednu sam sezonu provela u Rijeci ali zbog napornih putovanja Zagreb – Rijeka - Zagreb odlučila sam da nađem klub na po voljnijoj lokaciji i upravo u to vri jeme je Dinamo ušao u Prvu ligu te sam ja postala njegovom člani com. Osim velikog nogometa aktiv no sam se bavila futsalom te sam gotovo pet godina bila članica Alu munusa (Sesvete) da bi nakon osni vanja ŽMNK Dinamo postala čla nica matičnog kluba u kojem igram i veliki nogomet.

Svaki sportaš želi biti reprezentativac. Da li si član reprezentacije?

Prije svega želim naglasiti da je braniti nacionalne boje velika čast za svakog sportaša i nedosanjani san velike većine “običnih” ljudi, a moj se san ispunio jer poseban je osjećaj koji se ne može opisati ka da obučete dres Hrvatske, a zasvi ra himna. Bila sam članica U – 17 i U – 19 reprezentacije, a odigrala sam i nekoliko utakmica za A re prezentaciju. Koliko sam utakmi ca odigrala na žalost ne znam i jed nog ću dana morati posložiti i tu statistiku. I kada misliš da se sve posložilo dogodila mi se povreda

(prednji križni ligamenti) tako da sam pauzirala gotovo dvije godine da bi nakon povratka, na moju ve liku radost, opet dobila poziv za re prezentaciju. Upravo u negdje tom vremenu formirala se futsal repre zentacija Hrvatske pa sam odlučila

da ako dobijem poziv za reprezen taciju u oba segmenta – veliki i fut sal – da ću se odazvati pozivu za fu tsal reprezentaciju. U klubu nas je četiri reprezentativke (Marija Ža gar, Karla Kurkutović, Nika Peta rić i ja) pa je sve lakše na reprezen

tativnim okupljanjima. Najljepši trenuci u karijeri? Bilo je puno lijepih trenutaka, ali iz dvojiti ću samo neke – na sveuči lišnom prvenstvu Europe u futsa lu postali smo europski viceprvaci; osvajanje naslova državnog prvaka sa Alumunusom kada nitko prije po četka prvenstva nije računao na nas i svrstavao nas u red autsajdera; za tim igranje finale Kupa kao članica Pregrade; prvo osvajanje Kutije šibi ca (2017.) sa Alumunusom te ove go dine osvajanje Winter Cupa jer smo prije ovog osvajanja čak tri puta iz gubili finale. Istaknut ću još i ovo –ove godine osvojili smo (KIF) sve učilišno prvenstvo a ja sam dobila nagradu za najbolju igračicu te smo sve to ponovili i na državnom na tjecanju – prvi, a ja najbolja igračica; osvojili smo prvo mjesto i u velikom nogometu dok smo na Europskom sveučilišnom prvenstvu osvojili pe to mjesto.

Igračica, sutkinja, trenerica. Da, svo troje. No, suđenjem se više ne bavim jer mi to uz sve obveze koje imam oduzima puno vremena, a počela sam zaista rano, sa nepu nih 18 godina. Ne znam možda se u određenom vremenu i vratim u sudačke vode. Kao sam zadnja go dina na KIF-u završila sam i za tre nersku C licencu te trenutno i ra dim kao trener limačica u Dinamu, a istovremeno predajem i tjelesni dva puta tjedno u Mentossori školi.

Kutija šibica je počela. Da li ćemo gledati?

Da. Igram za svoj ŽMNK Dinamo i u prvom kolu idemo na dvostrukog uzastopnog prvaka Kutije Miche li Tomić. To je izuzetno jaka eki pa ali ako želimo biti najbolji tre bamo misliti na sebe i svoju igru a ne tko nam je protivnik. Kad se ta ko razmišlja onda vas obično i re zultat nagradi. Da skratim – ove go dine želimo osvojiti Kutiju.

I za kraj – što bi poručila djevojkama, djevojčicama koje žele igrati nogomet?

Curama koje se već bave nogome tom ili onima koje se žele baviti njime svakako bih savjetovala da nikad ne odustaju, nego da ustra ju u svome cilju, jer nekada ni sa mi nismo svjesni koliko možemo uspjeti i biti dobri. Odnosno, uze la bi loptu, krenula se igrati sa nji ma i učiti ih najvažniju sporednu stvar na svijetu – rekla nam je na kraju Petra Bračević, nogometaši ca Dinama.

Razgovor s Petrom Bračević, nogometašicom

Jesenski prvak

Nakon što je u prošlom kolu osigurao jesenski na slov, Jadran LP je u ovom kolu remizirao kod Opa tije i tako je polusezonu završio bez poraza. Se svete su ostale prvi prati telj na pet bodova, nakon što su samo remizira le kod kuće protiv Zrin skog J u jedinoj utakmici kola bez golova. Bjelovar je ostao na trećoj pozici ji gostujućom pobjedom u Ždralovima kod Mla dosti, s istim brojem bo dova kao i četvrtoplasira no Belišće koje je upisalo tri boda protiv Međimur ja. Marsonia je remizira la protiv Dugog Sela, baš kao i Trnje protiv Hrva ca. U golijadi sa šest golo va, Osijek II je bio uspješ nji protiv Jadrana P. U derbiju začelja Zagorec je poražen od Grobničana i polusezonu je završio ne pretposljednjem petnae stom mjestu s istim bro jem bodova kao i posljed nje Međimurje. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA 13 Nikola Marić (Jadran LP) 9

Nail Omerović (Osijek II) 8

MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR), Ivan Baraban (Mladost Ždralovi), Selmir Mahmutović (Marsonia

REZULTATI 15. KOLA

Grobničan - ZAGOREC KR 2:0

Marsonia - Dugo Selo 2:2

Opatija - Jadran LP 1:1

Belišće - Međimurje 2:1

Sesvete - Zrinski J 0:0

Mladost Ž. - Bjelovar 0:1

Trnje - Hrvace 1:1

Osijek II - Jadran P 4:2

Zagorec zaključio jesen na pretposljednjem mjestu

Milorad Videković Mravinci

Uposljednjem, 15., prven stvenom kolu Super Sport Druge NL Krapin ski Zagorec gostovao je u derbiju začelja kod Grobničana i pretrpio poraz od 0:2. Zagorec je opet nastupio bez nekoliko igra ča prve postave – Cetina, Braun i Majcenić, ali ovime ništa ne uma njuje pobjedu domaćina jer da bi se pobijedilo treba postići pogo dak što su domaćini uspjeli dva puta – jednom zahvaljujući sut kinji Pejković, a drugi nakon ve like pogreške Matkovića. Dobro otvaranje domaće momčadi naja vio je Tin Jurica lijepim udarcem u petoj minuti, ali se vratar Bru či, jedna od rijetkih igrača Zagorca koji su zadovoljili igrama ove jese ni, nije dao iznenaditi. U 17. mi nuti Grobničan je poveo, Karlo Va ljan izveo slobodni udarac iskosa s lijeve strane, lijepo ubačenu lop tu vratar Bruči je uhvatio, ali i is pustio iz ruku nakon prekršaja od strane napadača domaćeg sastava, a ispuštenu loptu pokupio je Jurica i zatresao mrežu – 1:0 dok je sut kinja Pejković ostala nijema. Una toč protestima igrača Zagorca mo ralo se krenuti sa centra. Ne volim pisati po sucima, a pogotovo ne o sutkinjama - ovoga puta moram jer ako već klub ne reagira, reagi rat ću ja koji se u ovih 40-ak godi na praćenja Zagorca kao sportski novinar nagledao odličnih sučevih predstava, ali isto tako i pogrešaka ali ovo što je u dvije utakmice uči

16. kolo III. NL-centar

nila sutkinja Pejković iz Splita je nešto što se ne bi smjelo događati na travnatim terenima Lijepe Na še. Naime, ta ista sutkinja je u 12. kolu u Krapini osigurala Mladosti iz Ždralova da uzmu sva tri boda (pobjeda 2:1) ne priznavši regula ran gol Zagorca u 49. minuti za 1:1 kada je golman Mladosti izvukao loptu iz gola koja je prošla gol li niju za dobrih 50 cm, a istovreme no i pomoćna sutkinja Petravić iz Zagreba nije reagirala jer je bila na visini 12 metara, a u to je vrijeme morala biti gotovo na dodiru kor ner i aut linije da bi mogla vidjeti prelazak lopte preko gol crte. Dru ga situacija je bila dosuđen kazne ni udarac za Mladost kada je Lan dripet igrao rukom – igrao je to je nedvojbeno – jedino je činjenica da je u tom trenutku bio izvan šesna esterca dobrih jedan metar, a da ne bi pomislili da je to gledano iz kuta navijača moram naglasiti da imam i dokaze u vidu fotografskih snim

ki. Iz toga proizlazi da ovo što se dogodilo kod Gorbničana pripada sferi očekivanog. Vjerujem da će klub reagirati, ako već nije, i zatra žiti izuzeće navedenih sutkinja u proljetnom dijelu prvenstva. Sama utakmica je bila utakmica u kojoj su igrači Zagorca imali svojih pri lika, ali kao i obično nisu ih uspi jevali realizirati. U 22. minuti go sti su prvi put zaprijetili, razigrani Smrekar sve je napravio sam, ali je njegov udarac iz dobre pozici je ukrotio pouzdani domaći vra tar Dino Curać. U 31. minuti Bra čević je nakon lijepe akcije ostao sam, ali je i njegov udarac zausta vio Curać. Razdoblje bolje igre Za gorca protegnulo se i na drugi dio utakmice, domaća momčad izgubi la je prevlast na sredini terena, go sti su zaprijetili u 48. minuti preko Chikole, ali je Curać uz malo nesi gurnosti nogama odbio loptu na trag u polje, a u 52. minuti bio je na mjestu nakon Smrekarovog udar

ca. Sedam minuta kasnije domaći ni su kaznili Zagorčeve promašaje - Rupčić je ubacio loptu, Matko vić krivo procijenio, za razliku od Domagoja Prtenjače, iskusni na padač u igru je ušao minutu prije toga umjesto Valjana i pospremio loptu u mrežu za 2:0 i konačan re zultat utakmice. Tako je na kraju jesenskog dijela prvenstva Zagorec plasiran na pretposljednjem mje stu kao i Međimurje na posljed njem sa devet osvojenih bodova. Jesenski prvak je Jadran Luka Plo če sa 35 osvojenih bodova i bez po raza u ovom dijelu prvenstva.

GROBNIČAN – ZAGOREC 2:0 (1:0)

Stadion na Mavrincima. Gledatelja: 150. Sutkinja: Jelena Pejković (Split) - 5. Pomoćne sutkinje: Ivona Pejić (Zagreb), Martina Neralić (Karlovac). Strijelci: 1:0 Jurica (17'), 2:0 Prtenjača (79')

Žuti kartoni: Bračević, Stiperski, Matković. Landripet (Zagorec)

GROBNIČAN: Curać 7, Franković 5,5 (46 Rupčić 6,5), Aboosah 7, Prpić 6,5, Galešić 6,5, Ušalj 6, Bosančić 6 (55 Golić 6), Mikulica 5,5, Valjan 6,5 (77 Prtenjača 7), Jurica 7 (87 Batarelo -), Pilčić 7 (87 Kovačević -). Trener: Predrag Stilinović 7.

ZAGOREC: Bruči 7, Landripet 6, Jug 6, Matković 5, Karković 5,5, Vinski 5 (46 Sanogo 6), Kovačić 6,5 (76 Frinčić -), Bračević 6, Stiperski 6 (76 Brčić -), Chikola 6, Smrekar 7. Trener: Damir Petravić 6.

Žuti kartoni: Bračević, Stiperski, Matković. Landripet (Zagorec)

Težak poraz Gaja protiv Save Strmec

STRMEC - Posljednjeplasirana Sa va Strmec slavila je na svom trav njaku protiv Gaj sa čak 4:1. Ma lo se tome tko nadao, Gaj je slovio za favorita, no taj je status treba lo potvrditi i na travnjaku. Doma ći su puno više željeli pobjedu i to im se na kraju isplatilo. U 7. minuti Kižlin je probio desnu stranu i od lično ubacio za Moštaka koji poga đa nogom za 1:0. Na 2:0 povisio je Horvatinec nakon kornera s desne strane, koji je pucao glavom i sret no i spretno iskoristio nesporazum Strahonje i Mazalovića. U nastav ku je Gaj sve karte bacio u napad što su domaći iskoristili i u 73. mi nuti istrčali jednu kontru nakon koje je u kaznenom prostoru Gaja srušen Plojović-Beriša, pa je sudac Hren dosudio kazneni udarac. Isti je igrač bio i sigurni izvođač i povi sio je prednost domaćih na 3:0. Sa mo tri minute kasnije Plojović-Be riša nakon asistencije Kižlina sa 16 metara udaljenosti pogađa "malu mrežicu" i povisuje prednost Save Strmec na 4:0. Počasnih pogodak za Gaj postigao je Radić koji je odlično iskoristio jedan ubačaj s desne stra ne i iz neposredne blizine pogodio za konačnih 4:1.

SAVA STRMEC - GAJ MAČE 4:1 (2:0)

STRMEC: SC Lazina, GLEDATELJA: 200, SUCI: Hren, Jakopec i Radić.

STRIJELCI: 1:0 Moštak 7', 2:0 Horvatinec 22', 3:0 Plojović-Beriša

73' (11m), 4:0 Plojović-Beriša 76', 4:1 Radić 88'.

SAVA STRMEC: Đurđek, Marić, Brkić, Kos, Držić, Grofelnik (88' Motočić), Vidović, Kižlin, Horvatinec, Moštak (77' Vrančić), Plojović-Beriša (89'

Vrdoljak). TRENER: Vladimir Tuweg GAJ MAČE: Strahonja (46' Tor), Bobek (46' Krpanec), Brlečić, Radić, Haramustek, Gajski (46' Šaban), Ivetić, Postonjski, Mazalović, Josipović, Vukadin.

TRENER: Marijan Glavica

Krapinski Zagorec gostovao u posljednjem kolu jesenskog dijela kod Grobničana

Nakon domaćeg posrtaja Lučkog u derbiju kola od Maksimira, Kar lovac 1919 podario je Bistri "petar du" i kolo prije kraja osigurao je je senski naslov prvaka III. NL-centar. U derbiju zapadnog dijela Grada Zagreba Vrapče su savladale Po nikve. Samobor je izborio vrijed nu pobjedu u gostima kod Vrbov ca, baš kao i Trešnjevka u gostima kdo Kurilovca. Segesta je sa čak 6:0 ispratila kući Ravnice, dok je Dinamo OO samo remizirao protiv HAŠK-a i propustio priliku probiti se na devetu poziciju. Sava Strmec iznenadila je Gaj i tako se HAŠK-u i Mladosti P pribiližila na dva boda. U idućem kolu Gaj na svom trav njaku dočekuje neugodno mom čad Vrapča koja drži visoku četvrtu poziciju. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA 16

Jacob Tarasenko (Segesta) 12

Frano Medić (Maksimir) 10

Darko Vučić (Dinamo OO), Karlo Josipović, Vladimir Burić (oba Trešnjevka), Vlatko Martinović (Dinamo OO) 9 Filip Hodak (Maksimir) 8

TOMISLAV HARAMUSTEK (GAJ MAČE), ... 7

LUKA RADIĆ (GAJ MAČE), ...

REZULTATI 1. KOLA

Sava Strmec - GAJ MAČE 4:1

Dinamo OO - HAŠK 1903 1:1

Lukavec - Mladost 2:1

Kurilovec - Trešnjevka 2:3 Vrapče - Ponikve 2:1

Vrbovec - Samobor 1:2

Lučko - Maksimir 1:3

Segesta - Ravnice 6:0 Karlovac 1919 - Bistra 5:0

PAROVI 2. KOLA:

GAJ MAČE - Vrapče

Bista - Dinamo OO

Ravnice - Karlovac 1919

Maksimir - Segesta Samobor - Lučko

Ponikve - Vrbovec

Trešnjevka - Sava Strmec Mladost - Kurilovec

HAŠK 1903 - Lukavec

Razigrana Mladost podarila gostima šesticu za oproštaj od polusezone

ZABOK - Odličnom partijom i po bjedom od 6:1 protiv Vojnića 95 Mla dost Zabok je završila polusezonu u IV. NL-središte Zagreb - skupina A. Zabočani su za kraj odigrali vrhun sku partiju i sigurno žale što liga ne traje još kolo, dva, jer su, čini se, sa da u optimalnoj formi. Bez obzira na to što je Vojnić posljednja mom čad lige, prvo poluvrijeme Mlado sti bilo je za svaki respekt. Nakon 24. minute Zabočani su već vodili sa 4:0, da bi na poluvrijeme otišli s prednošću od čak 6:0. Prvi je već u 7. minuti postigao Vinko Kotarski. Či nilo se da je želio nabaciti za Kraja čića koji nije uspio glavom zahvatiti loptu, no ona je iznenadila gostuju ćeg vratara Manjerovića i odsjela u mreži za 1:0. Pet minuta kasnije vri jedni Šoštar opalio je s ruba kazne nog prostora i prizemnim udarcem pogodio donji desni kut gostujućih vratiju za 2:0. U 16. minuti Mihael Benčić dobro puca, ali pogađa vanj ski dio mreže. Vinko Kotarski uspio je pronaći Krajačića u 19. minuti, a ovaj je prekrasnim lobom savladao Manjerovića za 3:0. Na novi se po godak čekalo pet minuta, a posti gao ga je stoper Tepuš na asistenci ju Matije Benčića i u 24. minuti na

semaforu je stajalo već 4:0. Doma ći nisu stali, već su i dalje atakirali prema vratima nemoćnih gostiju. U 27. minuti Šoštar daje odličnu lop tu u prostor za V. Kotarskog, ovaj izlazi sam pred Manjerovića i pu ca, ali s gol-linije loptu u polje odbi ja Brkić. Dvije minute kasnije V. Ko tarskog odlično pronalazi Tomek, on je opet sam pred Manjerevićom, ali gostujući golman odlično brani njegov udarac. Gotova ista situaci ja u 33. minuti, ali ponovno je go

stujući vratar uspješniji od V. Kotar skog. Domaći napadač djelomično se iskupio za tri propuštena zicera kada je u 34. minuti odlično izveo korner s desne strane, a Tomek još ljepše skočio i lijepo glavom zabio za 5:0. Aktivni Tomek dobro je pu cao u 45. minuti, Manjerović je od bio, ali ravno na nogu Krajačića koji postiže svoj drugi pogodak za 6:0. S tim se rezultatom otišlo na poluvri jeme. Nakon četiri minute nastavka u solo-akciji je Krajačić, ali gostujući

blok čisti opasnost. U 53. minuti bi lježimo dobar udarac Mihaela Ben čića, a minutu kasnije i Škrleca, no zamalo su neprecizni. Četiri minu te kasnije Tomek odlično ubacuje za Turka, ovaj dobro puca glavom, ali Manjerović odbija u korner. Minu tu kasnije gostujući vratar odbija u korner i opasan udara Mihaela Be nića iz slobodnog udarca. Gosti su prvi pravi udarac uputili u 66. mi nuti preko Sušilovića, ali s gol-crte odbija Hrastinski. Nadareni Škrlec u 79. minuti dobro puca, ali Manje rović je na mjestu. Minutu kasni je prijeti i Tumpić, no njegov uda rac je preslab. Dvije minute kasnije Tumpić udarac je snažniji, ali Ma njerović opet dobro brani, kao i dvi je minute kasnije nakon pokušaja V. Kotarskog. Tri minute prije kra ja utakmice Sušilović je preciznom dijagonalom postigao "počasni po godak" za gosti i postavio je konač nih 6:1. Mladost je tako polusezo nu završila na desetom mjestu, što je neuspjeh, ali posljednjih nekoli ko kola i ova utakmica bude nadu u bolje proljeće. Golubovec i Ton dach su već dosta odmaknuli, ali od trećeg mjesta Zabočane dijele samo tri boda. (tz)

15. kolo IV. NL-središte Zagreb - skupina A, KLANJEC - Sesvetski Kraljevec 0:2

Dva pogotka Benića za zasluženo slavlje gostiju

KLANJEC - Klanjec se porazom oprostio od polusezone u IV. NLsredište Zagreb - skupina A. U po sljednjem jesenskom kolu bodove iz Klanjca odnio je Sesvetski Kra ljevec koji je slavio rezultatom 2:0 uz dva pogotka Daria Benića. Sve čestitke strijelcu koji je utakmicu odigrao sa slomljenom rukom i do nio vrijedne bodove svojoj momča di. Nije to bila neka osobito kvali tetna utakmica, po rezultatu bi se činilo da su gosti dominirali, no oni su jednostavno bili organiziraniji i koncentriraniji, što im je na kraju donijelo pobjedu. Domaći su odi grali dobro prvo poluvrijeme, da bi nakon vodećeg pogotka gostiju pot puno nestali s travnjaka. U 9. mi nuti F. Pavlinić odlično pronalazi Drčića koji dva puta dobro puca, ali gostujući blok čisti je dva puta

na mjestu. Gosti prvi puta prijeti u 13. minuti preko Patruna koji do bro puca iz daljine, ali Žigman skre će loptu u korner. Dvije minute ka

snije na drugoj strani Drčić odlično pronalazi F. Pavlinića koji prvo pu ca u vratara, a onda još jednom u blok. U 25. minuti Jelić je odlično

centirao za Patruna koji s dva me tra puca glavom preko gola. Benić je svoje pogotke u nastavku najavio dobrim udarcem u 36. minuti kojeg je Žigman odbio u korner. Najbolju priliku domaći propuštaju u 40. mi nuti kada F. Pavlinić odlično pro nalazi K. Pavlinića, a ovaj s pet me tara udaljenosti puca pokraj gola. Male je igre bilo u nastavku. Samo su dva pogotka Daria Benića vrijed na spomena, a plod su velikih po grešaka domaće obrane. U 53. mi nuti griješi Vrabec, gosti odigravaju kontru, Benić je sam na 16 metara i precizinim prizemnim udarcem sprema loptu u mrežu za 0:1. Isti je igrač se u 77. minuti odlično uba cio ispred nesmotrenog Bogovića i sam krenuo prema Žimganu i goto vo po sredini spremio loptu u mre žu za konačnih 0:2. (tz)

Tondach, Straža i Mladost Zabok do pobjeda, prvi poraz Golubovca

Završio je jesenski dio sezone u 4. NL središte skupina A. U zadnjem 15. kolu odigran je jedan zagorski derbi, u kojem je važnu pobjedu dohvatila Straža, 4:2 protiv Ruda ra DZ. Sjajan je bio Tondach ko ji je sa čak 4:0 pobijedio Zagreb, u derbiju kola, a još uvjerljivija je bila Mladost Zabok, koja je sa 6:1 svladala zadnji Vojnić '95. Golu bovec je već prije osigurao jesen ski naslov, a u zadnjem kolu sa jedva sakupljenom ekipom do živio prvi poraz kod Blata, mini malan 1:0. Domaće poraze upi sali su Klanjec 0:2 od Sesvetskog Kraljevca, te Stubica 1:2 od Pole ta (SK). Već smo od prije znali da je Golubovec jesenski prvak, četi ri boda ispred Tondacha. Mladost Zabok će na pauzu sa 10. mjesta, Rudar DZ je 11., a Klanjec 12. Stu bica drži 14., a Straža 15. mjesto.

LISTA STRIJELACA

Tondach uvjerljiv protiv Zagreba

BEDEKOVČINA – U 15. kolu 4. NL središte skupina A, Tondach je u Bedekovčini dočekao Zagreb. Na papiru to je trebao biti derbi, jer su se sastale druga i treća mom čad sa prvenstvene ljestvice. No, Tondach je jesen završio na upra vo fantastičan način, odigravši još jednu impresivnu partiju i zavr šivši kalendarsku godinu bez po raza na domaćem terenu. Ne samo da nije izgubio, Tondach je prak tički derbi riješio u 35 minuta. Bi lo je to rano poslijepodne u kojem su zabijali igrači, koji možda rjeđe pune mrežu Tondachovih protiv nika. Tako je domaćine u vodstvo doveo Dario Bosec već u 7. minuti, da bi na 2:0 povisio Andrija Fran čina u 26. minuti. Ivan Bosec u 35. minuti pogodio je za 3:0 i s tim ve likim vodstvom Tondach je otišao na odmor. U nastavku Tondach je čuvao vodstvo, a u samoj završnici, u 90. minuti Filip Horvat zabio je i za konačnih 4:0. Ovom pobjedom Tondach je učvrstio drugo mjesto pobjegavši Zagrebu na sedam bo dova, a za jesenskim prvakom Go lubovcem zaostatak je sada četi

ri boda. Posebna je priča domaći teren Tondacha, koji je zadnju pr venstvenu utakmicu doma izgu bio 27. studenoga prošle godine i to u zagorskom derbiju od Stubice

0:1. Od tada Tondach je u proljet nom dijelu prošle i u jesenskom dijelu ove sezone odigrao ukupno 15 domaćih utakmica i dobio 14, da bi samo Polet (SK) uzeo jedan bod

i to u proljetnom djelu prošle se zone. Zaista impresivan podatak. Sada slijedi zasluženi odmor, a na proljeće zagorska borba za pobjed nika ove lige. (Elvis Lacković)

Poraz Stubice za kraj polusezone

Dario (NK Golubovec)

Jakov (3 KU) (NK Klanjec) 6

Drempetić Matija (3 KU) (NK Stubica)

Navrotskyi Maksym (NK Zagreb)

Pešec Nikola (NK Stubica)

Smolčić Veno (1 KU) (NK Brezovica)

Švigir Ivan (NK Špansko) Vidićek Borna (NK Straža)

REZULTATI 15. KOLA

Prečko - Brezovica 4:0

Klanjec - S. Kraljevec 0:2 Odra - Špansko 2:4

Mladost Z - Vojnić 95' 6:1 Stubica - Polet (SK) 1:2

Straža - Rudar DZ 4:2

Tondach - Zagreb 4:0 Blato - Golubovec 1:0

DONJA STUBICA – Stubica je u 15. kolu 4. NL središte skupina A doče kala Polet (SK). Teška utakmica za kraj sa vrlo dobrim protivnikom, no Stubica je u zadnje vrijeme po digla formu i polako bježi sa dna. U toj kalkulaciji eventualna pobjeda u zadnjem jesenskom nastupu bi la bi pravi dodatni motiv za osnaže nje na proljeće. Polet je pak također razmišljao o pobjedi, koja bi ga lan sirala u top pet.

Gosti odmah poveli, domaćini se vratili Krenulo je šokantno za domaćine. Već u 1. minuti gosti dolaze do 0:1. Domaćini kao da se nisu snašli na početku, gosti su izveli kvalitetnu akciju, a u završnici Sven Fučkar Turk pogađa za 0:1. No, nakon to ga Stubica se budi i kreće po izjed načenje. U jednoj akciji Nikola Pe šec bježi i ulazi u kazneni prostor i pada nakon kontakta, ali sudac sa mo odmahuje rukom. Za goste je pak zaprijetio Patrik Ćavar, ali uda rac odlazi preko gola. Stubica može izjednačiti i nakon dva dobra pro dora Pešeca po desnoj strani. No, nakon prvog ubačaja Dario Matu ša puca preko gola, a nakon dru gog, obrana izbija loptu u zadnji čas ispred Roberta Glavača, koji se na žalost u zadnjim trenutcima prvog dijela teže ozlijedio i morao napusti ti igru. No, još prije toga, u 34. minu ti, Stubica ipak dolazi do poravna nja. Sjajno je reagirao Patrik Kelava, i sa nekih 25 metara malo s desne strane sjajno pogodio za 1:1, rezultat s kojim se otišlo na odmor. Ozljeda Glavača samo je još više otežala, jer Stubica ionako nije bila kompletna. Drempetić, Mat. Landripet, Petir… dio je liste igrača koji su propusti li zadnje kolo.

Presudio jedan korner Prva prijetnja domaćina u nastavku

stigla je u 52. minuti kada je Matej Grabušić probio lijevu stranu i za vrnuo desnom nogom pred gol. No, napadači domaćina malo kasne na loptu, koja odlazi pored gola. U istoj minuti prijete i gosti po desnoj stra ni, a nakon ubacivanja lopta se odbi ja na 20 metara gdje je sam Matija Pavlović, koji puca malo pored go la. U 53. minuti Pešec ulazi u kazne ni prostor s lijeve strane i pokušava desnom nogom, ali loše zahvaća lop tu, koja čak ostaje u terenu, pa poku šava još nešto spasiti Ivan Čekolj na drugoj stativi, ali obrana ipak izbija. U 55. minuti dobro ubacivanje gosti ju na Ćavar, koji sa 14 metara puca glavom, srećom po istrčalog Davida Mužinu ipak pored gola. U 62. mi nuti Ivan Lasić je izmaknuo obrani domaćina na lijevoj strani. Domaći ni traže zaleđe, no zastavica je spu štena pa Lasić izlazi sam na Mužinu, koji sjajno brani njegov udarac i spa

šava domaćine. U 73. minuti Polet (SK) dolazi do novog vodstva. Pavlo vić je izveo korner s desne strane, a Ćavar sjajno skočio i okružen dvoji com uspio pogoditi glavom neobra njivo za 1:2. U 75. minuti Stubica je opet u prilici. Nakon ubacivanja lop ta pada na 13 metara, na nju natr čava Pešec i puca jako, ali preko go la. Stubica u zadnjih 10 minuta sve karte stavlja na napad, a to otvara i prostor za kontru gostiju. U 86. mi nuti ostalo je prostora za Pavlovića, no njegov udarac sa 16 metara Mu žina brani. U 89. minuti novi korner za Polet (SK); ovaj puta s lijeve stra ne. Opet ubacuje Pavlović, a ovaj pu ta najviši u skoku je Niko Vlatković, no puca glavom malo pored gola. U 2. minuti nadokande Stubica ima ve liku priliku za bod. Grabušić je izveo aut, obrana loše izbila i lopta je sti gla na 10 metara do Matuše, koji pu ca jako ali preko gola.

''Zadnje kolo, težak teren, dobar protivnik. Utakmica je bila korek tna. Nažalost, oni su imali malo više sreće, mi nismo bili dovoljno kon centrirani, primili smo dva bezve zna gola. Fale nam 2-3 igrača, što je nama puno. Mislim da su dečki u datom trenutku dali sve od sebe. Sad čekamo krvnički rad na prolje će, da se možemo pripremiti onako kako spada i da možemo na proljeće pokazati ipak pino više nego sada.''

Zoran Vukelić trener NK Polet (SK):

''Domaćin dosta nezgodan. Obzi rom na teren kakav je bio, utakmi ca odlična. Uvjeti nisu niti za župa nijski rang. Bolje smo se snašli i to je to. Čestitke Stubici na korektnosti i nadam se da će uspjeti zadržati sta tus četveroligaša.'' (Elvis Lacković)

Damir Srebačić

trener NK Stubica:

Straža do važne pobjede u zagorskom derbiju

HUM NA SUTLI – Stiglo je i po sljednje jesensko kolo u 4. NL sre dište, skupina A. Jel' netko rekao konačno?! Kako bilo, vrijeme je poslužilo, a 15. je kolo donijelo i je dan zagorski derbi. U Humu na Su tli Straža je dočekala Rudar DZ. Do maćini u borbi za opstanak, pa ne treba posebno naglašavati važnost svakog boda, a gosti izvrsni u sre dišnjem dijelu sezona, u malom pa du zadnjih par kola.

Najbolje poluvrijeme Straže za visokih 3:0

Krenulo je sjajno za Stražu, koja je došla do vodstva već u 3. minuti.

Borna Vidićek je sjajno prošao po desnoj strani, ubacio na Ivana Fi rera, koji glavom precizno pogađa za 1:0. Već u 5. minuti moglo je biti i 2:0. Firer je odlično primio jednu loptu na 15 metara, zadržao loptu, čak se i oslobodio pratnje, ali je on da nesebično želio dodati Davidu Janžeku. No, dodavanje je bilo pre jako. U 7. minuti Firer s centra da je za Janžeka, a ovaj desno za Mati ju Biruša, koji iskosa sa 20 metara puca pored gola. Prvi pokušaj go stiju stigao je u 16. minuti. Nakon ubačaja iz slobodnog udarca najvi ši je u skoku bio Dominik Cujzek, ali nije dobro zahvatio loptu, više ramenom, nego glavom, pa je opa sniji udarac izostao. U 17. minuti Jakov Videk puca iz slobodnjaka sa 25 metara, ali pored gola. U 18. mi nuti sa 30 metara iz igre puca Cuj zek, ali Krunoslav Drašković brani. U 20. minuti Straža ima 2:0. Firer je s lijeve strane izveo slobodan uda rac, pogodio na drugoj stativi Go rana Čučeka, koji vraća u sredinu, gdje sa pet metara Janžek lako po gađa za 2:0. Bio je to sjajno izveden prekid. U 25. minuti Firer opet do nosi dobru loptu po sredini, daje desno za Janžeka, koji vara igrača i puca sa 10 metara, no Fran Ge lo nogom brani. U 26. minuti Flo rian Videk se našao u sjajnoj pozi ciji pred golom Straže, ali je pucao preko gola. U 28. minuti se ozlijedio

Jakov Videk, pa je morao napustiti teren. Zamijenio ga je Nikola Mu tak, koji je u 32. minuti, nakon jed ne loše reakcije obrane zapucao sa 15 metara, ali ipak u blok. Nakon to ga, u 34. minuti Straža ima već 3:0. Opet je desnu stranu probio Vidi ćek, ubacio u sredinu, a nebeski vi soko skočio je Janžek i zakucao lop tu u mrežu glavom za velikih 3:0. U 39. minuti korner za goste, Cujzek je opet visok u skoku, ali promašu je loptu. U 41. minuti Biruš je pro bio lijevu stranu, poslao loptu pred gol, a Janžek malo kasni ugurati je u gol na drugoj stativi.

Straža potvrdila važnu pobjedu

Straža i u nastavak ulazi sa dva po kušaja Janžeka, ali oba neprecizna, a Rudar DZ u prvoj akciji u nastav ku, u 49. minuti smanjuje na 3:1. F. Videk je probio desnu stranu, oso vjio puno prostora i vratio povratnu na nekih osam metara za Roberta Pavetića, koji smiruje loptu i poga đa za 3:1. U 53. minuti F. Videk izvo

di slobodnjak sa 25 metara s lijeve strane, ali pogađa samo Firera. No vi slobodnjak za goste u 62. minuti, opet s lijeve strane sa 30 metara, do sta iskosa. Ovaj puta pucao je Siniša Gregurić, dal' pucao ili ubacio, ostaje pitanje, no Drašković je paradom iz bio loptu. U 63. minuti Mutak se od lično probio po lijevoj strani, ušao u kazneni prostor i dobro pucao, pod pratnjom, ali lopta odlazi malo po red gola. U 76. minuti Gregurić po kušava iz slobodnjaka sa 25 metara po sredini, ali puca preko gola. Ru dar DZ je pokušavao povratak, no nastavak je bio dosta razvodnjen. No, u 83. minuti Janžek rješava sve dvojbe. Odlična dubinska lopta Fire ra na Janžeka, koji izbija sam iskosa pred Gela i pored njega šalje loptu u mrežu za 4:1. U tom trenutku je već Rudar DZ bio sa igračem manje jer se ozlijedio Pavetić, a zamjena više nije bilo. Ipak, u 90. minuti Gregu rić je ubacio iz slobodnjaka, više kao skraćenog kornera, a Karlo Krznar je na drugoj stativi ostao sam i gla vom pogodio za konačnih 4:2. Važna

je to pobjeda Straže na oproštaju od jeseni. Rudar pak zadnja četiri kola završava sa dva osvojena boda, ali ukupan dojam jeseni je vrlo dobar.

Robert Varjačić trener NK Straža: ''Mislim da smo danas potpuno za služeno pobijedili, usprkos mno gim problemima u kadru, ali bi li smo danas puno bolji i čestitam svojim dečkima na pobjedi.''

Mario Videk trener NK Rudar DZ: ''Sa lošim ulaskom u utakmicu, lo šom pripremom, nakon par dobrih utakmica mlada je ekipa poletjela, nažalost neki imaju previsoko mi šljenje o sebi i rezultat je takav ka kav je. Domaćin je zasluženo po bijedio. Fala Bogu da je kraj. Puno je ozlijeđenih i problema u sasta vu, umorni smo, nije opravdanje, ali malo nam je sad već i prekratak kadar, u lošem smo trenutku. Če stitam domaćinima i sretno dalje. (Elvis Lacković)

Prvi poraz Golubovca

ZAGREB – Jesenski prvak 4. NL središte skupina A, Golubovec, u 15. je kolu, zadnjem jesenskom doživio prvi poraz. Put Blata Go lubovec je otišao sa 11 igrača i na klupi samo rezervnim golmanom. Uz od prije ozlijeđene igrače, zbog kartona su izostali Marko Poslon, Antonio i Ivan Risek, a zbog bole sti Branimir Leško. Golubovec je i u takvom sastavu odigrao čvr sto i činilo se da će svakome pri pasti po bod. No, ipak domaćini u samoj završnici, u 88. minuti, ko riste umor gostiju i nakon jedne odbijene lopte golmana Golubov ca Filipa Škvorca, Matija Jurišić pogađa za 1:0, za prvi poraz Golu

bovca. No, ovo zadnje kolo nikako ne može pokvariti dojam sjajnog jesenskog dijela sezone i velikog uspjeha Golubovca, koji je osvojio naslov jesenskog prvaka, sa četi ri boda ispred Tondacha. A da već drugu sezonu Golubovčani imaju problema sa kratkim kadrom, što u završnici duge sezone uz doda tak kartona i ozljeda stvara proble me, nje neki novitet. Lani je, uz ko ronu zbog toga i ispušten naslov jesenskog prvaka. Ove sezone on nije izostao, a do proljeća ostaje vi djeti, hoće li u klubu posegnuti za kakvim pojačanjem. Do tada mogu slaviti naslov, kojeg su sasvim ja sno zaslužili. (Elvis Lacković)

TONDACH – ZAGREB 4:0 (3:0)

SUCI: Komorski, Sokolić, Znika

GLEDATELJA: 105

STRIJELCI: 1:0 D. Bosec 7', 2:0 Frančina 26', 3:0 I. Bosec 35', 4:0 Horvat 90'

TONDACH: Družinec, Kralj, Hendija, I. Bosec (57' Borovčak), Frtalj (81' Horvat), Frančina (75' Boronjek), D. Bosec (81' Bartolec), Kovjanić (57' L. Jurina), Bobinec, R. Jurina (75' Merlin), Gredelj; trener: Drago Bartolić

ZAGREB: Gašparić, Tarle, Zbožil (75' Banjac), I. Dominiković (75' Nikolić), Regvar, Noguera, Buceta, Cho (56' Vlajsović, Vukoja (41' Pinchuk), Ružić (75' Da Pra), Barić (41' Vinčić); trener Dražen Medić

STUBICA – POLET (SK) 1:2 (1:1)

SUCI: Novak, Jurišić, Kovač

GLEDATELJA: 70

STRIJELCI: 0:1 Fučkar Turk 1', 1:1 Kelava 34', 1:2 Ćavar 73'

STUBICA: Mužina, Grabušić, Matuša, Čekolj (64' Božić), Vlahović, Pešec, Kelava, Mar. Landripet, Pirički, R. Glavač (41' Iskrić), Korman (82' Benko); trener: Damir Srebačić

POLET (SK): Kovač, Križić, Vojnović, Martinović, Vlatković, Gotovac (72' Ig. Lasić), Pavlović, Iv. Lasić, Fučkar Turk (82' Orji), Gavranović, Ćavar; trener: Zoran Vukelić

STRAŽA – RUDAR DZ 4:2 (3:0)

SUCI: Denić, Grabić, Lasić

GLEDATELJA: 50

STRIJELCI: 1:0 Firer 3', 2:0 Janžek 20', 3:0 Janžek 34', 3:1 Pavetić 49', 4:1 Janžek 83', 4:2 Krznar 90'

STRAŽA: Drašković, Kodelič, Rafaj, Gajster, Firer (89' Bračun), Janžek, Kampuš (54' Kantolić), Vidićek (89' Novak), Mikša (54' M. Čuček), G. Čuček, Biruš; trener Robert Varjačić RUDAR DZ: Gelo, Pavetić, Topolovec (46' Tisanić) (65' Tuđa), Pole, Cujzek, J. Videk (29' Mutak), Krznar, Gregurić, F. Videk, T. Valaško, K. Valaško (46' Rhadi); trener: Mario Videk

BLATO – GOLUBOVEC 1:0 (0:0)

SUCI/SUTJINJA: Mihaljinec, Tuđa, Makar GLEDATELJA: 50 STRIJELAC: 1:0 Jurišić 88' BLATO: Turčić, Tudjek (68' Mihaljević), Suden, Eterović (77' Papić), Elez (89' Tonković), Knežević, Jurišić, Čilić, Lipovac, Čagalj, Mudronja (77' Brkić); trener: Mladen Muškovac

GOLUBOVEC: Škvorc, Horvat Vuk, Mat. Bobek, Kuharić, Kostanjevec Vujica, N. Bobek, D. Bobek, Sokolić, Behin, Vukić; trener: Tomislav Škudar

MLADOST Z - VOJNIĆ 95 6:1 (6:0)

ZABOK: SC Zaseka, GLEDATELJA: 100, SUCI: Jelić, Belavić i Lesar. STRIJELCI: 1:0 V. Kotarski 8', 2:0 Šoštar 13', 3:0 Krajačić 19', 4:0 Tepuš 24', 5:0 Tomek 34', 6:0 Krajačić 45', 6:1 Sušilović 87'.

MLADOST ZABOK: Mihovilić (46' Horvat), Ma. Benčić (46' Hrastinski), Šoštar (64' Košćak), Mi. Benčić, Turk, V. Kotarski, Krajačić (64' Tumpić), Tomek, Črnjević (75' M. Kotarski), Škrlec, Tepuš. TRENER: Stjepan Poljak

VOJNIĆ 95: Manjerović, Kalem, Brkić, Tutić (75' Martinović), Matanović (52' Bijelić), Horvatin, Jurić, Prpić, Ljevar, Josipović (75' Lučić), Sušilović. TRENER: Muhamed Seferagić

KLANJEC - S. KRALJEVEC 0:2 (0:0)

KLANJEC: igralište Klanjca, GLEDATELJA: 100, SUCI: Forko, Cindrić i Jelić.

STRIJELAC: 0:1 Benić 53', 0:2 Benić 77'.

KLANJEC: Žigman, F. Pavlinić, Bogović, Zrnc, Drčić, K. Pavlinić, Lovrek (82' Pleško), Humski (65' F. Petrišić), Vrabec, Leš, I. Petrišić.

TRENER: Dragutin Tomašković SESVETSKI KRALJEVEC: JurićBare, Pajvot, Benić (90' Čančar), Matijević, Jelić, Koprić, Obadić (58'Baković), Patrun, Pavlović (58' Krnjić), Marić (78' Zeljko), Jurić (46' Jug). TRENER: Nikola Pustak

VREMENSKA SLIKA: U proteklih desetak dana imali smo hladnije vrijeme, u višem gorju je pao i obilniji snijeg, a prve pahulje su vidjeli i neki nizinski krajevi, zasad bez dužeg zadržavanja. U tjednu pred nama imat ćemo puno sivila i tmurnog vremena, a povremeno su moguće i slabe oborine. U nizinama većinom slaba kiša, u gorju slab snijeg. Nije isključeno da malo pahulja vidimo i u nizinama, ali važno je naglasiti da će oborina općenito biti malo, ali će biti razvučene danima. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I utorak nam donosi prohladno jutro uz veliku mogućnost za maglu i niske oblake. Čini se da bi tmurno vrijeme trebalo ostati cijeli dan pa vjerojatno nećemo vidjeti sunce. Vjetar većinom slab, ponegdje i umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 3, a najviša dnevna između 3 i 5 Celzijevih stupnjeva.

U srijedu nakon prohladnog i ponegdje maglovitog jutra, tijekom dana može biti i slabe kiše, osobito poslijepodne i navečer. I dalje relativno niska temperatura - ujutro

oko 1, a danju između 2 i 5 Celzijevih stupnjeva uz slab do umjeren sjeveroistočnjak.

U gorju će biti malo snijega, a krajem dana i u noći na četvrtak malo susnježice ili mokrog snijega može biti i u nižem području.

Svih sljedećih dana nastavit će se mračnije i tmurnije razdoblje. I u četvrtak će dan biti siv i oblačan, a povremeno se očekuje i slaba kiša ili susnježica. Vjetar povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni pa će se temperatura zraka cijeli dan biti između 1 i 4 Celzijeva stupnja.

Petak izgleda oblačan i hladan, i dalje uz mogućnost za povremenu slabu kišu ili slabu susnježicu. Temperatura zraka bit će slična kao u četvrtak.

I za vikend prognostički materijali upućuju na većinom oblačno, mokro i hladno kasnojesenje vrijeme. Mjestimice može biti malo slabe kiše, a u gorju je moguć i slab snijeg. Zasad za nizine to ipak izgleda većinom kao sitna kiša jer će temperatura zraka noću biti od 1 do 3, a danju između 4 i 6 Celzijevih stupnjeva.

Dječake su rodile:

Suzana Krklec

Đurmanec Mateja Lukić

Zaprešić

Petra Španec Visinski

Oroslavje Monika Božić

Konjščina Antinija Novina Oroslavje Nikolina Petrač Krapinske Toplice Nikolina Šurbek Horvat

Desinić Ines Hučić Donja Stubica

Djevojčice su rodile:

Marina Hren

Gornja Stubica

Sandra Majpruz Bedekovčina

Gordana Martinko Obranov

Pregrada Bernardica Novak Hum na Sutli Željka Cvilinder Desinić

Valentina Brezak Veliko Trgovišće

Thaddeus Walker Bowman Owens, rezervni vođa obrane za klub Chicago Stars timski je igrač, daroviti trener i financijski savjetnik, povremeni maneken i čovjek s niskim pragom tolerancije za dive. Operna megazvijezda Olivia Shore prava je diva koja stremi savršenstvu, krije pokoju tajnu i ne može podnijeti egocentričnog, glupog sportaša s kojim je zaglavila...

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri. Upravo Mina predlaže da se u slučaj uključi Vincent Walder, poznati mentalist, stručnjak za govor tijela i iluzije...

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 965

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica u travnju 2020. (prema Google Analytics-u).

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com Zagorjedigital d.o.o.

Zivtov trg 2 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com

Susan Elizabeth Phillips: Dobitna kombinacija 965

Susan Elizabeth Phillips: Dobitna kombinacija knjiga

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 965

Camilla Läckberg i Henrik Fexeus: Mentalist knjiga

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu Dvorac Začretje sveti križ začretje t 098 171 11 18 e mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec t (049) 225 830, 225 834 e mss@mhz.hr e rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: t 049 587 889 e msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC t (049) 550 093, t (049) 550 343 e gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

INTERNET NEWS PORTAL

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak -20. travnja)

Konačno je završilo razdoblje u kojem ste bili pomalo uspavani. Predstojeći dani biti će vam ispunjeni obiljem aktivnosti. Neće vam nedostajati ni zabave, a ni dobrog provoda.

SAVJET TJEDNA: Ostvarit će vam se stara ljubavna želja!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Pregovori vezani uz zaradu bit će uspješni, ali morate biti strpljivi. Dobro su vam aspektirani poslovi sa nekretninama. U ljubavi vas ne očekuje ništa novo.

SAVJET TJEDNA: Nemojte zanemariti obiteljske obveze!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Budite odgovorni u poslu koji obavljate i svoje obaveze ispunjavajte do kraja. U ljubavi vas očekuje kontakt s nekim do koga vam je nekada davno bilo jako stalo.

SAVJET TJEDNA: Za vikend izađite s prijateljima!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Na poslu vas konačno očekuje napredak. No, kada je riječ o zaradi još uvijek niste zadovoljni. Budite strpljivi, vrijeme će pokazati svoje. Lako vam se može dogoditi da utjehu potražite u tuđem zagrljaju.

SAVJET TJEDNA: Borite se za sebe!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Ovo je vaše povoljno razdoblje. Svojim šarmom i komunikativnošću steći ćete mnogo simpatija. Očekuju vas i plodonosni kontakti s inozemstvom.

SAVJET TJEDNA: Nemate se za što brinuti!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Previše ste se povukli u osamu. Preuveličavanje problema ne vodi nikamo, neke stvari će same od sebe doći na red. Iako si ne želite priznati, još uvijek mislite na staru ljubav.

SAVJET TJEDNA: Nemojte žaliti za prošlošću!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Vama nitko ne može reći da ste nedruštveni, jer ste svakodnevno okruženi zanimljivim ljudima. Za posao baš previše ne marite i prepustili ste se ljetnim užicima.

SAVJET TJEDNA: Prilika za novo poznanstvo neće vam nedostajati!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Konačno ste počeli vjerovati u svoje vlastite sposobnosti. Nadređeni će početi cijeniti vaš trud i zalaganje. Prijatelji vam uzvraćaju uslugu. S partnerom su moguće male razmirice.

SAVJET TJEDNA: Dvaput razmislite prije nego što kažete nešto što bi moglo zasmetati drugoj strani!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Nemojte zanemarivati svakodnevne obveze. Više koncentracije ne bi vam škodilo. Ljubavne prilike vrebat će na svakom koraku.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte se ozljeda!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Vi ste poznati radoholičar i volite raditi, no ne volite primati kritike, posebno kada one nisu opravdane. Partner vam pruža podršku u svemu.

SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Na poslu vas svi hvale, što vama je poticaj da nastavite još marljivije. S lakoćom se prilagođavate promjenama. Zbunjuju vas nečije emotivne namjere. SAVJET TJEDNA: Pružite partneru još jednu šansu!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Svakodnevne obveze vas previše iscrpljuju. Ako ste na godišnjem, pokušajte se što više odmarati i napuniti baterije. U odnosu s voljenom osobom izbjegavajte nepotrebne rasprave. SAVJET TJEDNA: Predstoji vam zanimljiv susret!

Dobitnik/ica nagradne križaljke

SATIRENEWS

Samo godinu dana nakon što su Vlada i nekoliko županija potpisale Sporazum 'Sjever'

Paralelno s izgradnjom Zračne luke 'Dr. Franjo Tahy' u Gubaševu, počela je izgradnja velikog Sjevernog toka 3 dugo čekanog Vinovoda 'Ilok-Zabok'

Došao je i taj dan. Dugo najavljivani Sjeverni tok 3 Vinovoda 'Ilok – Zabok' počeo se graditi i to paralelno s gradnjom velike Zračne luke 'Dr. Franjo Tahy', koja se gradi na nekadašnjem Zagorskom aerodromu u Gubaševu. Informacija je to koju nam je potvrdilo nekoliko nezavisnih izvora ispred tri različite lokalne trgovine mješovitom robom, držeći u rukama popularne proizvode koji stvaraju prijatelje od 1892. godine.

Razlozi investicije

Kako su nam pojasnili, riječ je o prva dva velika projekta koja su se počela graditi u sklopu Sporazuma Sjever, kojeg je Vlada Republike Hrvatske potpisala sa županijama sjeverozapadne Hrvatske još u prosincu prošle godine. – Bilo je puno predloga kaj bi se prvo trebalo napraviti od velikih projektof, a mi sme odlučili da je najbolje investirati vu ono kaj bu nam šparalo peneze vu budućnosti. Zagorski vinari sad hodiju vu Slavoniju po grojzdje i mošt, a onda tuj delaju vino. To su veliki troškovi. Izgradnja Vinovoda 'Ilok – Zabok' bude nam prišparala puno penez – ispričao nam je jedan od sugovornika.

Napredni smo

Drugi je pak dodao kako je važna i izgradnja Zračne luke, kako bi, u slučaju da nešto pođe po zlu s opskrbom putem vinovoda, zlatna tekućina mogla promptno biti dostavljena zračnim putem. Treći pak nam je sugovornik objasnio zašto se gradi Sjeverni tok 3. – Mi sme napredni. Rusi su počeli nekaj kakti Sjeverni tok jeden, pa buju kakti Sjeverni tok dva, pa južni tok... A vidite kaj je sad od svega toga. Mi sme zato odmah počeli delati Sjeverni tok tri, tak da prva dva uopće ni ne trebamo delati. Bumo prišparali – pojasnio nam je naš izvor.

„Mi sme odlučili da je najbolje investirati vu ono kaj bu nam šparalo peneze u budućnosti. Zagorski vinari sad hodiju vu Slavoniju po grojzdje i mošt, a onda tuj delaju vino. To su veliki troškovi. Izgradnja Vinovoda 'Ilok – Zabok' bude nam prišparala puno penez“

STUDENI/PROSINAC UTORAK, 29.11.

Satumin; Iluminata, Viasta; Svjetlana SRIJEDA, 30.11.

Sv. Andrija apostol ČETVRTAK, 01.12.

Eligije; Natalija; Božena PETAK, 02.12.

Bibijana; Živka; Blanka SUBOTA, 03.12.

Franjo Ksaverski; Klaudije NEDJELJA, 04.12.

2. Ned. Došašća Ivan Damaščanski; Barbara PONEDJELJAK, 05.12.

Saba; Krispina; Dalmatin

Sretan imendan, Barbara! Ime Barbara je grčkog i latinskog porijekla. Značenje imena potiče od grčke i latinske riječi barbara što znači tuđinka, barbarka i divlja. Grčkog porijekla nastalo prema grčkom barbaros što znači strano. Drugi oblik imena je Barica. Barbara i Barica su brižne, razborite i razumne, kaže skriveno značenje imena.

MISE MARIJA BISTRICA

Zornice u Došašću svaki dan u 6.30 Subota 6.30, 11, 18 sati Nedjelja 6.30, 9, 11, 16 sati Radni dan 6.30, 10.30, 18 sati

„Mi sme napredni. Rusi su počeli nekaj kakti Sjeverni tok jeden, pa buju kakti Sjeverni tok dva, pa južni tok... A vidite kaj je sad od svega toga. Mi sme zato odmah počeli delati Sjeverni tok tri, tak da prva dva uopće ni ne trebamo delati“

…da poljubac od jedne minute sagorijeva 26 kalorija?

…da samo 4 od 20 000 vrsta pčela proizvode med?

…da je životni vijek kućne muhe između 10 i 25 dana?

autobusni kolodvor u zaboku