Zagorski list 965

Hrvatske željeznice i Hrvatske ceste kao da u Zagorju vode međusobnu borbu tko će od njih više zakazati

Iako je još u kolovozu dobila uporabnu dozvolu nova pruga Zaprešić - Zabok još nema odobrenje za puštanje u uporabu od Agencije za sigurnost!

Ivan Kovačić ZABOK

Radovi na modernizaciji i elektrifikaciji željezničke pruge Zaprešić - Zabok tre bali su biti završeni još prošle go dine, a u rujnu 2021. godine iz HŽ infrastrukture su najavili kako će u studenom 2021. biti obavljen teh nički pregled. Ipak, radovi su se odužili, rokovi su debelo prema šeni, a konačno su dovršeni sredi nom ove godine. No, iako su radovi dovršeni te je čak obavljen i tehnič ki pregled, izvršena je primopreda ja radova, a u kolovozu i ishođena uporabna dozvola, modernizirana i elektrificirana pruga Zaprešić - Za bok još uvijek nema sva potrebna odobrenja za puštanje u promet.

Odobrenje Agencije

Potvrdili su nam to i iz HŽ infra strukture, napomenuvši kako oče kuju da će konačno odobrenje za puštanje u promet dobiti do kra ja ove godine. - Za rekonstrukci ju dionice pruge Zaprešić – Zabok izdana je uporabna dozvola Mi nistarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i

odobrenje Agencije za sigurnost željezničkog prometa za puštanje u uporabu za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastruktur ni podsustav. Ishođenje odobrenja za puštanje u uporabu za građevin ski i elektroenergetski infrastruk turni podsustav je u proceduri i očekuje se da će biti ishođeno do kraja godine – rekli su nam u Kor porativnim komunikacijama HŽ infrastrukture.

Radovi preuzeti

Iako su nam krajem kolovoza rekli kako primopredaja radova neće bi ti napravljena dok god se ne dobiju sva potrebna odobrenja, vrlo brzo nakon toga nešto se, očito, pro mijenilo. Naime, krajem kolovo za rekli su nam sljedeće: "U tijeku je postupak izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu svih infra strukturnih podsustava od strane Agencije za sigurnost željezničkog prometa nakon kojega će sukladno Ugovoru za izvođenje radova biti Izvođaču radova izdana potvrda o preuzimanju radova te će se izvr šiti primopredaja radova". No, iako su nam sada potvrdili da nisu do bili sva potrebna odobrenja, oba

HŽ: "Ishođenje odobrenja za puštanje u uporabu za građevinski i elektroenergetski infrastrukturni podsustav je u proceduri i očekuje se da će biti ishođeno do kraja godine"

vijestili su nam kako su već odav no preuzeli radove od izvođača. - Izvođaču je s 1.9.2022. godine iz dana potvrda o preuzimanju rado va čime je obavljena primopredaja radova – odgovorili su nam prote klog tjedna.

Fali papir Također, HŽ infrastrukturu pitali smo ponovo što je s dionicom pru ge između Zaprešića i Novih Dvo ra, koja se tijekom ljeta, nakon re konstrukcije, deformirala pa je na tom mjestu brzina bila ograniče

na na 20 km/h, što je, budući da se radi zapravo o novoj pruzi, popri lično zabrinulo zagorsku javnost. No, taj problem je, kažu nam sa da, riješen. - Na dijelu dionice ko ji spominjete u upitu izvršeno je strojno reguliranje kolosijeka, te se dionica pojačano prati – odgvorili su nam iz HŽ-a. Kako god, radovi su završeni, izvođač ih je predao

HŽ-u, pruga je dobila uporabnu, a zašto im 'fali još jedan papir' od Agencije za sigurnost željezničkog prometa, ne otkrivaju. Postoje li određeni problemi s elektroener getskim podsustavom ili je samo riječ o formalnosti i postupku koji sam po sebi dugo traje, pitanja su na koja još uvijek pokušavamo do biti odgovore.

Ivan Kovačić STUBIČKE TOPLICE

Uponedjeljak ujutro, oko 3:50h, raznesen je i opljač kan bankomat u Stubičkim Toplicama, potvrdili su nam iz PU krapinsko - zagorske. Policija je od mah stigla na mjesto događaja i za tvorila centar Stubičkih Toplica, a na izlazima iz mjesta zaustavljala je i provjeravala vozila, budući da se nepoznati počinitelj dao u bijeg u nepoznatom pravcu. To je iza zvalo popriličan kaos u prometu u cijelom stubičkom kraju tijekom cijelog prijepodneva, a do zaklju čenja ovog broja Zagorskog lista

(ponedjeljak poslijepodne) policij ski očevid još uvijek nije bio dovr šen tako da se još uvijek nisu zna li detalji pljačke, a nije bio poznat ni iznos novca koji je iz bankomata ukraden. Inače, o samom događa ju razgovarali smo i s nekolicinom mještana, koji su nam rekli kako ih je zvuk eksplozije probudio, ali

da im ni na kraj pameti nije bilo da se uistinu radi o eksploziji - Misli li smo da je potres - rekli su nam. Spomenimo da je već u ponedjeljak ujutro društvenim mrežama poče la kružiti video snimka s nadzorne kamere susjednog ugostiteljskog objekta, na kojem se vidi maskirani pljačkaš kod bankomata. (ik)

Već u ponedjeljak ujutro društvenim mrežama počela je kružiti video snimka s nadzorne kamere susjednog ugostiteljskog objekta, na kojem se vidi maskirani pljačkaš kod bankomata

Postoje

Pruga Zaprešić - Zabok

Nakon što su u srpnju ove godine pljačkaši već treći puta raznijeli bankomat u centru Mihovljana, ZABA više ne želi postaviti novi

Mihovljančani baš i nemaju sreće s bankomatima. Od 2016. godine do sada, raznesena su im čak tri bankomata

Ivan Kovačić MIHOVLJAN

Nakon što je organizi rana banda u centru Mihovljana raznije la i opljačkala banko mat Zagrebačke banke, 04. srpnja ove godine, dakle, prije više od če tiri mjeseca, ZABA još uvijek nije postavila novi bankomat. Stanov nicima čitave općine Mihovljan to predstavlja veliki problem, bu

Bartolić: 'Našim mještanima bankomat treba i to ne samo starijima, već i mlađima. Znate, sad smo mi na neki način kažnjeni, kao da smo mi krivi što je netko iz Zagreba došao opljačkati bankomat kod nas. Mi smo kažnjeni radi zagrebačkih lopova'

ni ne mogu podizati gotovinu u svom mjestu, već za to moraju ili na bankomat u susjednu općinu Mače ili u banku u Krapinu.

Tri pljačke

Inače, Mihovljančani baš i nema ju sreće s bankomatima. U po sljednjih nekoliko godina, točnije, od 2016. godine do sada, raznese na su im i opljačkana čak tri ban komata. Prvo, 2016. godine, ra znesen je bankomat Zagrebačke banke, koji je tada također bio je dini u mjestu. No, ZABA ga je ta da vrlo brzo zamijenila novim. Nešto kasnije, pored bankomata ZABA-e, svoj bankomat postavi la je i Erste banka pa su Mihov ljančani kratko vrijeme imali dva bankomata. No ne zadugo, jer je 2019. godine raznesen banko mat Erste banke, koja novog vi še nije postavljala. Tako je ZABAin bankomat ponovo bio jedini u Mihovljanu, sve do 04. srpnja ove godine. Tog se dana, podsjetimo, rano ujutro, oko 3:20 sati, u tom zagorskom mjestu odvila prava akcijska drama. Bankomat je, na ime, raznijela organizirana ban da pljačkaša, koju je policija duže vrijeme pratila te im je u Mihov ljanu konačno pripremila zasje du. Nakon što su raznijeli banko mat i dali se u bijeg, upali su u policijsku zasjedu, no nisu se ola ko predali. Počela je pucnjava, a jedan od pljačkaša autom je nale tio na policajca i vozio ga na ha ubi nekih stotinjak metara. On da je ipak stao te je uhićen, dok je za njegovim partnerom polici ja organizirala veliku potjeru te na kraju i njega uhvatila.

Mještani ogorčeni

dući da je riječ o jedinom banko matu kojeg su imali. Tako već više od četiri mjeseca Mihovljanča

I nakon što su počinitelju uhi ćeni, a policija i Državno odvjet ništvo završili svoj dio posla, u Mihovljanu su očekivali kako će ZABA postaviti novi bankomat.

Bartolić: 'Mi smo Zagrebačkoj banci u Zabok poslali mail u kojem smo tražili da nam ponovno postave bankomat, a oni su nam samo odgovorili da trenutno vrše neke svoje procjene. No, od tada nam se ne javljaju'

No, to se nije dogodilo pa su mje štani ogorčeni, isto kao i načelnik Općine, Zlatko Bartolić. – Mi smo

Zagrebačkoj banci u Zabok poslali mail u kojem smo tražili da nam ponovno postave bankomat, a oni su nam samo odgovorili da tre nutno vrše neke svoje procjene. No, od tada nam se ne javljaju. A našim mještanima bankomat treba i to ne samo starijima, već i mlađima. Znate, sad smo mi na neki način kažnjeni, kao da smo mi krivi što je netko iz Zagreba došao opljačkati bankomat kod nas. Mi smo kažnjeni radi zagre bačkih lopova. No, nadam se da ćemo ga ipak dobiti natrag i da nećemo morati ići u neku dru gu banku, budući da Općina, ali i većina građana, ima svoje račune u Zagrebačkoj banci. No, ukoliko bude potrebno, razgovarat ćemo s nekom drugom bankom – rekao je Bartolić. O čitavom slučaju po slali smo upit i Zagrebačkoj bani, ali do zaključenja ovog broja još nismo dobili odgovor pa ćemo ga, ako do tad stigne, objaviti u idu ćem

Prema istraživanju CroCOSI, čak 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu, samim time Istražili smo i kakve podatke sa sistematskih pregleda osnovnoškolaca imaju djelatnici našeg Zavoda za javno zdravstvo

SVE JE VIŠE MALIH ZAGORACA A RODITELJI TOGA NISU

od 591 dječaka bilo je pretilo njih 137, a od 511 djevojčica njih 126. Kod sistematskih od kojih je 132 bilo pretilo te 91 djevojčica od 582 pregledane. U osmim pak razredima od pregledanih 548 dječaka pretilo ih je bilo 84, a od 541

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Čak 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina u Hr vatskoj ima prekomjer nu tjelesnu masu i de bljinu. Rezultati su to istraživanja CroCOSI 2018./2019., čija je vodite ljica za Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, a koje je objav ljeno na portali Živjeti zdravo. U istraživanju stoji i kako veći pro blem s debljinom imaju dječaci, a činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne ma se ili debljine predstavlja velik jav nozdravstveni izazov.

Veći problem s debljinom u ruralnim područjima

Prof. Musić Milanović kod pred stavljanja rezultata istraživanja na glasila je kako svako treće dijete u dobi od 8 do 9 godina ima poveća ni rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine. Gledajući po regija ma, najmanji udio prekomjerne tje lesne mase i debljine zabilježen je u Zagrebu, dok je nešto veći u Kon tinentalnoj i Jadranskoj regiji. Pro blem debljine najmanji je u većim gradovima, a najveći u ruralnim po dručjima. Posebno je zabrinjavaju će što velik dio roditelja ima pogreš nu percepciju uhranjenosti djeteta, odnosno, prema istraživanju, od 35 posto djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i deblji ne, samo 14 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima problem s pre komjernom tjelesnom masom. Slič no nam je potvrdio i voditelj odjela školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske žu panije, dr. Husen Ramadani. – Sve je više pretile djece, a većina roditelja nije ni svjesna problema. Kad im na sistematskim pregledima pri upisu u prvi razred osnovne škole kažemo da je 30 kilograma previše za dijete i da će to biti veliki problem kasnije,

Dr. Ramadani, školska medicina: 'Kad roditeljima na sistematskim pregledima pri upisu u prvi razred osnovne škole kažemo da je 30 kilograma previše za dijete i da će to biti veliki problem kasnije, ako nešto ne poduzmu, ne vjeruju nam'

ako nešto ne poduzmu, ne vjeruju nam. Često nas napadaju, kako mo žemo reći da je njihovo dijete preti lo i još to govorimo pred djetetom i nabijamo mu komplekse, zbog čega se dijete loše osjeća – pojasnio je dr. Ramadani.

Nezainteresiranost roditelja za problem

U Krapinsko – zagorskoj župani ji rade četiri tima školske medici ne, koji vode kompletnu skrb za učenike osnovnih i srednjih ško la, tako da su pokrivene sve osnov ne, područne i srednje škole. Na si stematskim pregledima pri upisu u prvi razred, između ostalog, mjeri se težina i visina. – Kada se uoči da djeca odstupaju od normalne teži ne već na pregledu za upis u prvi razred, obavimo razgovor s rodite ljima, dobiju savjet, upute i naru či ih se na ponovno mjerenje tije kom prvog razreda kad obavljamo cijepljenje, a gdje su velika odstu panja, uputimo ih na endokrino lošku obradu na klinikama u Za grebu – rekao je dr. Ramadani, no istaknuo je kako vrlo često daljnje obrade od toga nema, kao i da ro ditelji ne pokazuju dovoljan inte res za taj problem. – Upravo rodi telji su velik problem pretile djece, jer ne pridaju važnost toj proble matici. Neki nemaju snage se bo riti s time, tako da je vrlo mali broj roditelja zainteresiran za problem pretilosti – zaključio je Ramadani. Više je pretilih dječaka

Istaknuo je kako je pri sistemat skom pregledu prvašića na aktual nu školsku godinu od 591 dječaka bilo pretilo njih 137, a od 511 dje vojčica njih 126. Kod sistematskih pregleda u petom razredu u škol skoj godini 2021./2022. pregledana su 572 dječaka od kojih je 132 bilo pretilo te 91 djevojčica od 582 pre gledane. U osmim pak razredima od pregledanih 548 dječaka preti lo ih je bilo 84, a od 541 djevojčice njih 96. U prvim razredima sred njih škola od 441 dječaka 96 je bi lo pretilo te 91 djevojčica od pregle danih 485. Velik je problem, kažu iz školske medicine, tjelesna ne aktivnost. Rezultati prije navede nog istraživanja na razini Hrvatske pokazali su kako oko polovice dje ce odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevo zom, dok ostala djeca u školu dola ze motoriziranim vozilima, odno sno netko ih dovozi automobilom ili autobusom. Što se tiče tjelesne aktivnosti hrvatskih osmogodišnja ka, jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91 posto djece, a vikendom 97,5 posto. S druge strane, 41,2% osmogodiš njaka u Hrvatskoj tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80%, provede dva sata ili dulje gledajući

'Kuhamo sezonska variva, juhe, rižota, u jelovnik su uključeni mliječni proizvodi, a važno nam je da djeca isprobaju i istraže nove okuse. No, izuzetno su bitne i prehrambene navike koje djeca nose iz vlastitih obitelji', kaže zdravstvena voditeljica DV Zipkica Renata Brezak

televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Ta neaktivnost, u kombi naciji s neadekvatnom prehranom, kaže dr. Ramadani, dovodi do pre tilosti. – Škole dosta velikog napora ulažu u jelovnike i školsku prehra nu. Sa školama dosta surađujemo i obilazimo ih kako po pitanju zdrav lja, tako i po pitanju prehrane dje ce i dajemo im određene savjete po pitanju jelovnika. No, roditelji često rade pritisak na škole, jer ako je na jelovniku ono što se njihovoj djeci ne sviđa, ispisuju ih iz kuhinje, što nije dobro. Sve, zapravo, treba po četi iz obitelji – zaključio je dr. Ra madani.

Važnost edukacije o zdravoj prehrani Rezultati istraživanja na razini Hr vatske također su pokazali da osmo godišnjaci ne dosežu preporučeni dnevni unos voća i povrća, a da, pri mjerice, zaslađene sokove kao najče šće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37 po sto djece. Voditeljica DND – a Za bok Jasenka Borovčak zbog potica nja zdravijih prehrambenih navika

'Kroz radionice djeca uče pripremati zdrave obroke, no zapravo su roditelji ti koje treba potaknuti na zdravu prehranu', kaže Jasenka Borovčak iz DND – a Zabok

kod osnovnoškolaca pokrenula je 2012. i razvila projekt 'Zdravo i fino', u suradnji s volonterima i nutrici onistima. Kroz radionice u sklopu ovog projekta djeca uče kako kuha ti zdravo. – Djeci su takve radioni ce zabavne, jer im je kuhanje super, nešto praktično čime mogu iskaza ti svoju kreativnost i spretnost, ali i naučiti o pravilnoj prehrani, o če mu puno razgovaramo. Upoznaju se s nekim novim namirnicama koje još nisu upoznali i vjerujem da će im to u nekoj perspektivi sigurno osta ti, kad će biti stariji. No, zapravo su roditelji ti koje treba potaknuti na zdravu prehranu, što čak i uspije vamo, jer na nekim su radionicama sudjelovali i roditelji kada su degu stirali zdrava jela koja su pripremi la njihova djeca. Također, mnogi su nam roditelji rekli kako nakon radio nica djeca inzistiraju doma da ispro baju neke recepte i namirnice koje su naučili na radionicama – rekla je Borovčak. Kroz projekt 'Zdravo i fi no' odrađen je velik broj radionica zdravog kuhanja, ali su izdane i ku harice s receptima te video.

Pravilna prehrana od vrtićke dobi Koliko je zdrava prehrana izuzetno

važna već od najranije dobi, potvr đuju brojna istraživanja, a naglasi la je i zdravstvena voditeljica Rena ta Brezak iz Dječjeg vrtića 'Zipkica' u Zaboku. Prehrana se planira su kladno 'Programu zdravstvene za štite djece, higijene i pravilne pre hrane djece u dječjim vrtićima', a kod izrade jelovnika sudjeluju rav nateljica, kuharica i zdravstvena voditeljica. - S obzirom na zahtjev nost i odgovornost ovog zadatka ključna je i suradnja s odgojiteljica ma i roditeljima, osobito kod medi cinski indicirane prehrane djeteta. Pri izradi jelovnika vodimo se na vedenim standardima i normati vima za određenu dob te dužinom boravka u ustanovi, da li djeca do laze u jutarnje dežurstvo ili ostaju na popodnevnom dežurstvu. O to me ovisi koliko obroka djeca dobi ju, a to je 4 do 5 – pojasnila je Bre zak. Na jelovniku su svakodnevno svježe kuhani obroci. – Ne koristi mo gotova jela. Naše kuharice naj češće kuhaju sezonska variva od različitog povrća uz dodatak razli čitih vrsta mesa. No, pripremaju se i krem juhe od povrća, različite kombinacije rižota i povrtnih uma ka – kaže Brezak, dodavši kako je u najranijoj dobi

U DV Zipkica u Zaboku najčešće se kuhaju sezonska variva i juhe s mesom, a djeca vole i sarmu čija se sezona sada krenula

time i povećani rizik da s debljinom imaju problem i u odrasloj dobi. zdravstvo te koliko se već u vrtićkoj dobi pazi na zdravu i pravilnu prehranu

ZAGORACA PRETILO, NITI SVJESNI!

sistematskih pregleda u petom razredu u školskoj godini 2021./2022. pregledana su 572 dječaka djevojčice njih 96. Velik je problem, kažu iz školske medicine, tjelesna neaktivnost

jeko pa ga djeca svakodnevno do bivaju u obliku napitka ili jogurta, a izuzetno važan obrok u danu je i onaj sa svježim voćem. Namirnice nabavljaju od lokalnog trgovačkog centra te lokalno priznatog proi zvođača mlijeka i mliječnih proi zvoda i lokalne pekare, a sezonske namirnice biraju se ovisno o godiš njem dobu.

Preduvjet zdravlja

Djeca vole bolonjez umak s tjeste ninom, ali i variva i ribu. – Već smo započeli i sezonu sarme s pireom, koju djeca također obožavaju. Po vremeno imamo slučajeva odbi janja pojedinih vrsta jela, ali uz edukaciju i motivaciju o važnosti konzumiranja sve hrane prebrodi mo to. Važno nam je da djeca ispro baju i istraže nove okuse, ali su izu zetno bitne i prehrambene navike koje djeca nose iz vlastitih obite lji – kaže zdravstvena voditeljica, naglasivši kako je zdrava prehra na izrazito važna od najranije dobi, jer je ona preduvjet zdravlja djete ta. - Hranom se osigurava energija potrebna za rast i razvoj, tjelesnu aktivnost i druge funkcije tijela. Zdrava prehrana podrazumijeva: raznolikost i umjerenost u konzu maciji namirnica s naglaskom na odabir sezonskih svježih namirni ca. Kod nedostupnosti istih, mo gu se koristiti svježe smrznute. Na našem zdravom tanjuru moraju se naći sve skupine namirnica: mlije ko i mliječni proizvodi, meso i za mjene, povrće,voće, žitarice i kruh – pojašnjava Brezak. Kako bi se sačuvala nutritivna vrijednost na mirnica, važna je i obrada i pripre ma, ali i ograničiti unos soli.

Sve kreće od roditelja Kod tako male djece, važno je us postaviti i pravilan ritam izme đu obroka, u okruženju u kojem je moguće neometano konzumi rati hranu, primjerice, bez ekrana, pojasnila je još, kao i važnost vo de, koja treba biti neizostavan dio prehrane. – Potrebno je izbjegava ti hranu koja je izvor praznih ka lorija, primjerice slatkiše, gricka lice, zaslađene napitke i sokove, pa roditelje usmjeravamo na zdravi je varijante, prirodne sokove bez dodatka šećera ili čips od jabuka. Ono što je još važno, jest da dje ca i kroz razne aktivnosti stječu znanja kako bi formirali pozitivne stavove prema pravilnoj prehra ni. A uz pravilnu prehranu važna je i svakodnevna fizička aktivnost te izbjegavanje sjedalačkog načina života i izloženost ekranima – za ključila je zdravstvena voditeljica DV 'Zipkica', dodavši kako djeca br zo uče, i to najbolje kroz primjer, stoga svojim ponašanjem šaljemo djeci najbolju poruku i primjer o zdravoj i pravilnoj prehrani.

Djeca ovisnost o ekranima razvijaju

već u vrtićkoj dobi

Osim pretilosti, djeca modernog doba vrlo često razvijaju takozva ne moderne ovisnosti o mobitelu, društvenim mrežama, televiziji, vi deoigricama, do kojih dovodi pre komjerno korištenje. Na tu je temu predavanje u Donjoj Stubici u pro storima KTIC – a, a u organizaciji Multimedijalnog centra Stub – klub, održala mag. paed. Petra Vuković. Odrasli kao uzor Okupljenima je predstavila moder ne ovisnosti u djece te kako ih pre poznati u ova vremena kada smo svi robovi tehnologije. - Nažalost, odra sle osobe uzor su djeci, a djeca vi de upravo to da mi sjedimo za ra čunalima, igramo igrice na mobitelu ili Play Stationu i koju poruku im na kraju šaljemo? Da je to dobro i nor malno – kaže Vuković. Upravo zbog toga potrebno je roditelje educirati o prednostima i nedostacima ekra na. - Kada dijete ima mobitel u ruci ili igra igricu izlučuje se dopamin od nosno hormon sreće i dijete želi još te se na taj način uvlači u ovisnost. Kada djetetu želimo oduzeti ekran posljedica može biti agresivno po našanje ili česta promjena raspolo ženja. Djeca često navečer gledaju u ekran i nakon toga idu spavati, a mi mislimo da spavaju što zapravo nije točno. Mozak još dva sata procesu ira informacije i dijete zapravo po činje spavati tek nakon dva sata –kaže Vuković.

Utjecaj na zdravlje

Naglasila je kako su moderne opa snosti koje vrebaju djecu zapravo odgovornost roditelja i prvo bismo mi odrasli trebali mijenjati sebe, jer one narušavaju zdravlje, utječu lo še na koncentraciju i razvijaju umnu demenciju. - Razgovarajući s rodi teljima, oni pokazuju svoju nemoć,

a zapravo nisu svjesni koliku moć upravo oni imaju. Uzimajući tehno logiju iz dječjih ruku napravili su veli ku stvar, ali je problem što u tom tre nutku djeca često počnu pokazivati agresivno ponašanje te roditelji ne rijetko posustaju. Iskazuju problem društva, jer djeca često postavljaju pitanja kako onaj drugi može, a ja ne mogu. Isto tako, problem je oduzeti svu tehnologiju, jer će se djeca teško uklopiti u društvo sadašnjice, ali ako svaki roditelj promisli i shvati koliku štetu nanosi svojem djetetu popu štanjem, mislim da će ograničiti bo ravak djeteta za ekranom – zaklju čila je Vuković. Iznijela je i podatke kako neka djeca te ovisnosti razvija ju već u vrtićkoj dobi. - Moj savjet ro diteljima je da djecu zaštite od teh nologije i da ih što kasnije uključe u taj svijet. Bolje je da pogledaju po koji crtić i ono što je moja preporu ka da roditelji čitaju slikovnice i veći uzrast da sami čitaju knjige. Narav no, predlažem im da djeca što više svojeg slobodnog vremena provode vani na svježem zraku, npr. vožnjom bicikla, rolanja ili napucavanje lopte – zaključila je Vuković.

Svjetski dan šećerne bolesti, 14. studenog, posvećen je podizanju svijesti o bolesti za koju čak 40 posto oboljelih u Hrvatskoj ni ne zna da je ima

je bolest među nama,

Kako bismo ukazali na važnost preventivnih pregleda i podizanju svijesti o zdravom načinu života, razgovarali smo s majkom dječaka koji boluje od Dijabetesa Tipa 1, Marijom Miholić iz Brestovca Orehovičkog

Davor Žažar BRESTOVEC OREHOVIČKI

Sin naše sugovornice, Marije Mi holić (34) iz Brestovca Orehovič kog, Tin (8), bio je potpuno zdra vo dijete dok mu prije par godina kao četverogodišnjaku nije dijagnosticirana bolest Dijabetes Tip 1. – Tin je iznena da počeo gubiti na težini, imao je veću potrebu za tekućinom i često je bio bez apetita. Tada smo suprug i ja shvatili da nešto nije u redu te se obratili liječniku. Isti dan Tin je bio hospitaliziran i dija gnosticiran mu je dijabetes. Ispočetka uopće nisam bila upoznata o kakvoj je bolesti riječ. Tada nisam bila ni svjesna da tako malo dijete u toj dobi uopće mo že dobiti ovu bolest. Moj sin je tada mi slio da je riječ o nekoj lakšoj bolesti koja će s vremenom proći, a ne da je posrije di bolest s kojom će se nažalost, mora ti nositi cijelog života – ispričala nam je Marija o početku bolesti svoga djeteta.

Život se preko noći promijenio Ispočetka je obitelji bilo jako teško te im se preko noći život u potpunosti promijenio.– Cijela obitelj je morala prilagoditi svoju prehranu Tinovoj. Kad je Tin išao jesti morali smo svaki obrok izvagati i mjeriti jedinice inzulina koje bi mu pokrile potrebu organizma za uglji kohidratima. S vremenom se cijela obi telj navikla na Tinovu bolest, prihvatili smo da je to jednostavno tako te na

'Tinovi vršnjaci i njihovi roditelji imali su jako puno razumijevanja za Tinovu bolest te nam tako uvelike olakšali borbu s bolešću"

učili živjeti s tim – kaže nam Marija.U početku je postojao strah kako će Ti novi vršnjaci prihvatiti njegovu bolest, no strah se srećom pokazao sasvim ne opravdanim. – Tinovi vršnjaci i njihovi roditelji imali su jako puno razumijeva nja za Tinovu bolest te nam tako uve like olakšali borbu s bolešću. U počet ku smo se bojali škole. Na kraju se strah pokazao neopravdanim jer su mog sina svi dobro prihvatili – i učitelji i kolege u razredu. Najviše nam je pomogla učite ljica Ana, koja se od prvog dana trudi la da se Tin u razredu osjeća sigurno i dobro, kao i svako drugo dijete. Isto ta ko pomogla je i meni jer sam kao majka osjetila da se Tin u školi osjeća sigurno i prihvaćeno. Povodom Svjetskog da na dijabetesa moramo biti svjesni da je ova bolest među nama. Ne trebamo se je bojati, moramo je prihvatiti, prilago diti životne navike i naučiti živjeti s tim – poručuje ova hrabra majka.

Jednaki uvjeti

Tin je uspješan učenik 3. a razre da Osnovne škole Stjepana Radića iz Brestovca Orehovičkog. – U današ nje vrijeme sve je više djece koje ima ju zdravstvenih teškoća. Mi kao škola nastojimo svakom učeniku omogućiti jednake uvjete za dobro obrazovanje i sretno djetinjstvo te ćemo i ubuduće ustrajati u tom nastojanju – rekao je ravnatelj škole Stjepana Radića Zden ko Kobeščak.

'Ova

ne trebamo je se bojati, već je prihvatiti i prilagoditi životne navike'

Marija Miholić sa sinom Tinom

Zdenko Kobeščak

MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI Donosimo priču korisnika terapijske

'S 12 godina probao sam hašiš, a onda postao alkoholu i kokainu. Ovisnost mi je donijela roditelja i veliku bol. Rekao sam dosta,

Život u zajednici se odvija i funkcionira po pravilima. Radna terapija provodi se 8 sati dnevno. Korisnici samostalno obavljaju sve poslove vezane uz održavanje prostora, čistoću, kuhanje, pranje veša, nabavku namirnica, čuvanje domaćih životinja, a radna terapija podrazumijeva i pomoć lokalnom stanovništvu

Sabina Pušec ĐURMANEC

Rođen sam 1992. godi ne. Djetinjstvo sam proveo u Zagrebu, u Hotelu Internacio nal, kao izbjeglica od nosno prognanik, jer su mi rodi telji iz Vukovara. Imao sam sretno i veselo djetinjstvo. Ničega mi ni je nedostajalo,. 1998. godine dose ljavamo se u Veliku Goricu, nova okolina, početak škole… Najstariji sam sin u obitelji, a ima nas troje. Ovisnost… Prvi kontakt s drogom je u mojoj 12. godini života kada sam uz prisustvo starijih dečkiju iz kvarta probao hašiš. Povremeno bih pušio s njima, da li iz zabave ili one nezrele želje da što prije odra stem. Alkoholizam počinje vjero jatno kao i kod svakog tinejđera u srednjoj školi – prvi izlasci, pr vi poljupci… 2016. godine selim iz obiteljskog stana i počinjem živje ti s djevojkom. Radim u jednoj fir mi, većoj distribuciji pića, kao pro davač. U toj firmi alkohola ima u

U KZŽ dominira eksperimentiranje djece s alkoholom te najviše marihuanom od psihoaktivnih supstanci

izobilju, na poslu svi vole popiti, pa tako i ja. Počinjem konstantno piti, svakodnevno, megalomanski. 2018. godine prvi puta shvaćam da imam problem s alkoholom te uz dogo vor s roditeljima odlazim potraži ti pomoć u psihijatrijsku ustano vu Sv. Ivan u Zagrebu – ispričao nam je Antonio Lugarić, korisnik Terapijske zajednice 'moji dani' u Đurmancu.

'Velika laž'

No, u psihijatrijskoj je ustanovi Antonio izdržao tek dva tjedna. Izašao je, lažući roditeljima da vi še neće piti. Posao je uspio zadr žati te je prebačen s mjesta proda vača na mjesto pomoćnog radnika u kamionu. - Razvoženje pića po cijelom gradu, državi. Prekomjer no opet pijem i uspijevam lagati i skrivati to od roditelja. Više puta sam liječen u bolnici Sv. Ivan, ali bezupsješno. Zadnji puta kada sam bio liječen tamo upoznajem bivšu suprugu te zajedno izlazimo iz bol nice i pokušavamo biti čisti obo je. Čisti smo bili 11 mjeseci dok je dan drugog nismo povukli na dno.

2021. odlučujemo se oženiti i vodi ti miran život bez ovisnosti. Velika laž, koja je trajala 11 mjeseci. Dola zimo u doticaj s kokainom te kre će nova borba s ovisnošću. Kokain uzimamo redovito i puno. Uspješ no smo to krili od roditelja do ove 2022. godine kada sam odlučio reći dosta. Izašao sam iz stana krenuv ši na posao, zvao sam da se neću vratiti. Napio sam se usred bijela dana, te odlučio otići u bolnicu Sv. Ivan na detox, te priznati rodite ljima da nije samo alkoholizam u pitanju, nego i kokain i kockanje u automat klubovima. Na detoxu sam u Sv. Ivanu 15 dana, odluču jem se raststi iz tog braka, na što bivša pristaje te se razilazimo u miru. Odlučujem se za komunu u te u nju ulazim 26.7.2022. godine. Proveo sam vrijeme do 31.10. 2022. kada sam odlučio nazvati majku i reći da se ne vidim i ne snalazim u toj zajednici te da hoću drugu za jednicu. Ona taj dan nije htjela ni čuti za mene, ostao sam sam. Od lučio sam otići za Vukovar kod ba ke i dede te uspostavljam kontakt s majkom, kada je shvatila da za ista imam volje i želje za ostati čist. Ulazim 2.11. u terapijski cen tar Đurmanec, Moji dani. I dalje ustrajem u tome da želim ostati čist. Jer što sam dobio sa svojom ovisnošću, nego bježanje i spozna ju da imam problem. Dobio sam nepovjerenje roditelja što je jako velika bol. Tko će u ovo vrijeme po moći ovisniku? Terapijska zajedni ca, zajedno s njhovim korisnicima i sam sebi ako si dovoljno ustrajan u tome da pobijediš i živiš s time –iskren je bio Antonio.

Više od 500 korisnika

Udruga "Moji dani" osnovana je 22.02.2002.g., a u sklopu udruge osnovana je terapijska zajednica. Terapijska zajednica smještena je u šumovitom predjelu općine Đur manec, točnije naselja Lukovčak. Cilj terapijske zajednice je psiho socijalna rehabilitacija i reintegra cija korisnika u normalan život. U terapijskoj se zajednici nalazi 20 muških korisnika, a sufinancira na je od strane Ministarstva ra da, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Do sada je kroz program prošlo više od 500 kori snika, ovisnika o alkoholu, drogi i kocki. Trajanje programa je indivi dualno, ali u prosjeku traje od 1215 mjeseci - optimalno do 2 godine.

Program provode educirane oso be- terapeuti operateri uz struč no osoblje- voditeljica terapijske zajednice Dijana Majkić Vukušić i socijalna radnica Nikolina Fišter. Udruga MOJI DANI će Mjesec borbe protiv ovisnosti, koji se obi

lježava između 15. studenog i 15. prosinca, obilježiti održavanjem štandova na trgovima u gradovi ma KZŽ, gostovanjima na radio i TV postajama, u tiskanim i drugim elektroničkim medijima sa ciljem prevencije, pravovremene detek

cije i informiranja javnosti vezano uz traženje pomoći i dostupne re surse u terapijskoj zajednici.

Život u zajednici

Život u zajednici se odvija i funk cionira po pravilima. Radna terapi

ja provodi se 8 sati dnevno, 4 sata u prijepodnevnim satima i 4 sata u poslijepodnevnim satima. Kori snici samostalno obavljaju sve po slove vezane uz održavanje prosto ra, čistoću, kuhanje, pranje veša, nabavku namirnica, čuvanje do

Osim

terapijske zajednice 'Moji dani' u Đurmancu

postao ovisnik o donijela bježanje, nepovjerenje

dosta, želim

se izliječiti'

maćih životinja. U zajednici sva ki korisnik ima svoja zaduženja i odgovornosti, te prema uloženom trudu i zaslugama napreduju u istima. Osim obavljanja radnih za dataka unutar terapijske zajedni ce, radna terapija podrazumijeva i pomoć lokalnom stanovništvu u obavljanju poljoprivrednih i slič nih poslova. Ovako po pravilima strukturiran dan, nužan je kako bi ovisnici usvojili radne navike koje do sada nisu stekli, naučili preuze ti odgovornosti i izvršiti sve rad ne zadatke u cijelosti i zadanom roku. Tijekom dugogodišnjeg rada

Udruge ostvarena je vrlo uspješ na suradnja s drugim dionicima iz lokalne zajednice. - Kontinui rano od osnutka Udruge provodi mo projekte prevencije ovisnosti i projekte resocijalizacije ovisni ka o drogama, alkoholu i kocki u okviru djelovanja terapijske za jednice. Trenutno provodimo tro godišnji projekt "Zaslužujem zna nje" koji je sufinanciran od strane Ministarstva zdravstva te projek te prevencije "Bolje spriječiti nego liječiti" i "Sretna obitelj". Školova nje za viličara/rovokopač-utovari vač odvija se u Srednjoj školi Be

dekovčina- Obrazovanje odraslih, a školovanje za računalnog opera tera i rukovatelja posebnim alati ma provodi se u POU Krapina. U terapijskoj zajednici putem eduka tivnih i interaktivnih radionica ko risnike se educira o načinima pisa nja životopisa, zamolbi za posao i korištenju elektroničkih medija i platformi za traženje poslova, o adekvatnom načinu predstavljanja poslodavcu. Ove aktivnosti provo de se u partnerstvu s GDCK Kra pina, POU Krapina, SŠ Bedekovči na i HZZ - Područni ured Krapina, navode u Udruzi Moji dani.

Potpisana treća 'tura' ugovora s gradovima i općinama za radove obnove cestovne infrastrukture oštećene u potresu

Obrtnici i poduzetnici građevinske struke, javite se, bit će posla!

Sabina Pušec DONJA STUBICA

Prema pisanju raznih medija u Hrvatskoj su posljednjih godina, u porastu ovisnosti o al koholu i drogama. Zanimalo nas da li se isto događa i u Zagorju, a za odgovore smo zamolili dipl. psih. – kliničkog psihologa Sve tislava Joku iz Centra za pre venciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, Odjel za socijalnu me dicinu i javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo KZŽ.

Trend smanjenja zlouporabe droga

Kako kaže, 2021. godine je kroz Pompidou obrasce registrira no 6 ovisnika o drogama, dok je 2019. registrirano 14 ovisni ka, pa se može zaključiti kako trend zlouporabe droga na po dručju KZŽ ima tendenciju sma njenja. Ipak, tijekom ove godine primjetan je porast dolazaka u Centar. - Na prostoru KZŽ veći je broj osoba koje imaju problem s alkoholizmom ili mladih osoba koje imaju problem prekomjer nog konzumiranja alkohola. Mo guće da je i na smanjenje broja ovisnika u tretmanu CZPO utje cala i pandemija koronavirusa, zbog mjera socijalnog distanci ranja te izbjegavanja fizičkih do lazaka u CZPO. Egzaktne brojke o slučajevima ovisnosti o alko holu kod odraslih i mladih ne mamo, s obzirom da ne postoji registar ovisnika o alkoholu. U okviru savjetovališta Centra za prevenciju ovisnosti, primjetan je porast korisnika koji se javlja ju zbog zlouporabe alkohola kod uzrasta mladih, a također i kod odrasle populacije – kaže Joka.

Borba protiv ovisnosti

U našoj županiji postoje brojni mehanizmi za borbu protiv ovi snosti. - Zavod za javno zdrav stvo KZŽ provodi brojne radi

onice i predavanja za roditelje, djecu i mlade, učenike osnovnih i srednjih škola, te cjelokupnu zajednicu s ciljem senzibilizira nja za problematiku ovisnosti. U okviru savjetovališta provodi se individualno i grupno savje tovanje te psihoterapija. U sklo pu Odjela za socijalnu medicinu i javno zdravstvo djeluje Centar za prevenciju i izvanbolničko li ječenje ovisnosti, tim centra či ne liječnik specijalist psihijatar, psiholog i medicinska sestra. Sveobuhvatnim multidiscipli narnim pristupom obavljaju se poslovi tretmana bolesti ovi snosti i posljedično problemati ke mentalnog zdravlja – navodi Svetislav Joka, dodajući da se su rađuje s brojnim institucijama, primjerice provodi se sudjelova nje u edukacijama za stručnja ke na temu prevencije ovisno sti, tretmana i rada s mladima rizičnog ponašanja u organiza ciji Vladinog ureda za suzbija nje zlouporabe opojnih droga, Ministarstva zdravstva te Hr vatskog zavoda za javno zdrav stvo. Tu je i tretman zatvoreni ka - ovisnika o opojnim drogama za vrijeme uvjetnog otpusta u suradnji s Upravom za zatvor ski sustav, organiziraju se župa nijski sastanci sudaca sa Cen trom za prevenciju ovisnosti u suradnji sa općinskim, prekr šajnim sudovima, općinskim državnim odvjetništvima i žu panijskim sudom, okrugli stolo vi s predstavnicima iz sustava socijalne skrbi, stručni sastan ci na temu potrebe za posebnim izobrazbama za službenike ko ji provode tretman maloljetnih i punoljetnih. ovisnika u cen trima za socijalnu skrb. – Tu je i trajna suradnja s MUP-om u smislu zajedničkih preven tivnih aktivnosti u školama, sa službenicima iz centara za so

cijalnu skrb u zajedničkim pre ventivnim aktivnostima u škola ma te sa zajedničkim klijentima kao i sa Centrom za socijalnu skrb Krapina-Podružnica Obi teljski Centar u smislu preven tivnih aktivnosti te suradnja u radu s klijentima koji imaju do datne potrebe u tretmanu, su radnja s gradovima, općinama i Županijom, Službom za školsku medicinu i HE službom ZZJZ KZŽ u preventivnim aktivnosti ma, klubovima liječenih alkoho ličara te Sektorom za probaciju Ministarstva pravosuđa. Prvi kontakt s alkoholom Na razini HR prema zadnjim istraživanjima spominje se dob od 13 god kada dijete prvi put do lazi u kontakt s alkoholom, naj češće u obiteljskom okruženju, kada im alkohol bude ponuđen od strane roditelja, rodbine ili prijatelja. - U KZŽ smo zadnjim istraživanjima dobili podatke da se sve više snižava ta dob, pa se tako spominje već i dob od 11 go dina kada djeca prvi put dolaze u kontakt s alkoholom. S pola skom u SŠ djeca krenu eksperi mentirati s opojnim drogama, poglavito marihuanom. Mladi ma su droge jako dostupne, iz dvajaju se marihuana, speed i ecstasy (MDMA). U KZŽ domi nira eksperimentiranje djece s alkoholom te najviše marihua nom od psihoaktivnih supstan ci – kaže Joka. Dakle, kada se us poredimo s ostatkom Hrvatske, situacija u našoj županiji je ta kva da imamo manji broj opijat skih ovisnika, najviše dominira eksperimentiranje mladih s ma rihuanom te zlouporaba alkoho la i pušenje cigareta u sve ranijoj dobi, tako da već u 6. razredu OŠ imamo problem djece koji puše duhanske proizvode, zaključu je Joka.

UDonjoj Stubici održa no je potpisivanje ugo vora s predstavnicima gradova i općina koji su ostvarili pravo na dodjelu sredsta va kroz poziv "Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i po gona u području prijevoza ošteće nih u potresu na području Krapin sko - zagorske županije".

55,5 milijuna kuna Gradonačelnik Donje Stubice Ni kola Gospočić pohvalio je što su Vlada RH i resorno ministarstvo preko Krapinsko – zagorske župa nije uspjeli osigurati sredstva pre ko Fonda solidarnosti i provesti natječaje. - Toliko ulaganje u na šu komunalnu infrastrukturu na žalost nismo mogli povući iz EU fondova. Ovo će pomoći da sanira

Ukupna alokacija u ovom pozivu je 55,5 milijuna kuna, a rok za završetak 30. lipanj 2023. godine

no najgore dijelove koji su najviše stradali u potresu i vratiti građani ma cestovnu infrastrkutu na način na koji zaslužuju. Radujemo se sa naciji, želim kolegama da nađemo izvođače radova i završimo u roku, to je puno posla – rekao je doma ćin potpisivanja.Kako je pojasnila županijska pročelnica Vlatka Mla kar, odlukom Vlade Krapinsko –zagorska županija je kao nadlež no tijelo raspisala poziv, kojim se dodjeluju bespovratna financij ska sredstva iz Fonda solidarno sti u svrhu podupiranja obnove infrastrukture i pogona u područ ju prijevoza. Prihvatljivi prijavite lji su JLS i regionalne samoupra ve i trgovačka društva osnovana od strane RH ili područne i lokal ne samouprave te javne ustanove. - Prijavljene su 54 operacije s pod ručja KZŽ, 7 operacija u ukupnom iznosu od 3,4 milijuna su završena

i u potpunosti su sredstva isplaće na, 16 operacija u ukupnom izno su od 14,3 milijuna su u provedbi, a danas potpisujemo ugovor za 22 operacije od 27,6 milijuna te je još 9 operacija u fazi administrativne provjere i provjere prihvatljivo sti operacija. Ukupna alokacija u ovom pozivu je 55,5 milijuna kuna, a rok za završetak 30. lipanj 2023. godine – rekla je Mlakar.

Posla puno i za svakoga

Ravnatelj ŽUC – a Stjepan Sirovec naveo je da je potres oštećenja na objektima i cestama još dodatno ubrzao. - Zahvaljujući resornom ministarstvu i KZŽ kroz ovaj na tječaj ŽUC je do sada uspio prijavi ti 21 lokaciju koja iznosi nešto više od 23 milijuna kuna. Neke lokacije smo već uspjeli odraditi, neke su u postupku pripreme i nadamo se da ćemo naći adekvatnog izvođača –rekao je Sirovec. Župan Željko Ko lar rekao je da se krenulo s 5 mi lijuna kuna i na prvom natječaju bilo je svega 7 zahtjeva, od toga je 6 iz ŽUC – a i jedan iz Grada Donje Stubice. - Nakon dodatnog kontak ta i komuniciranja s općinama i gradovima povećali smo alokaci ju za 20 milijuna kuna i raspisali ponovno poziv i dobili 7 korisnika s kojima smo već potpisali ugovo re. Danas treći puta potpisujemo za 22 operacije, 27 milijuna kuna i za ponedjeljak imamo zadnje i to će ukupno biti 55,5 milijuna kuna. To će se itekako vidjeti i osjetiti na samom terenu, što je najbitnije –rekao je Kolar i iskoristio priliku da zahvali načelnicima i gradona čelnicima koji su reagirali na poziv i pripremili potrebnu dokumen taciju, kao i Upravnom odjelu za javnu nabavu i EU fondove. Tako đer, župan je uputio poziv gospo darstvenicima koji se bave građe vinom da se javljaju na natječaje jer se ovaj novac mora sikorstiti do 30. lipnja. - Kontaktirat ću pred sjednika Obrtničke i Gospodarske komore da oni kroz svoja tijela do datno obavijeste sve poduzetnike na našem području da se jave na natječaje i pozivam sve obrtnike i poduzetnike građevinske struke s područja okolnih županija i čitave RH jer ovdje posla ima stvarno pu no i za svakoga – zaključio je Kolar.

U Zagorju najviše dominira eksperimentiranje mladih s marihuanom te zlouporaba alkohola i pušenje cigareta u sve ranijoj dobi

Građani nezadovoljni ranim terminima ukopa ljeti, sastankom predstavnika Plavinke, Grada i župnika pokušat će se riješiti problem

Sabina Pušec ZABOK

Gradsko vijeće Za boka na zadnjoj je sjednici odlu čilo da će od 1. siječnja iduće godine admi nistratitivne poslove uprav ljanja grobljem preuzeti Pla vinka d.o.o. Naime, uređenje i održavanje groblja i uslugu ukopa pokojnika već i obav lja Plavinka, dok dodjelu grobnih mjesta obavlja vla stiti pogon Grada Zaboka –Uprava groblja. – Nova od luka donosi se kako bi se sve djelatnosti upravljanja gro bljem obavljale unutar jed nog poslovnog subjekta, či me bi Plavinka preuzela od Grada preostale, prvenstve no administrativne poslove oko upravljanja grobljem. Grad će zadržati jedino pri hod od naknade za dodjelu grobnih mjesta, obzirom da je groblje u vlasništvu Gra da. Plavinka od iduće godi ne preuzima prava i oba veze vezane za upravljanje grobljem, prihode od godiš nje grobne nakande, ali i re žijske troškove i druge troš kove za održavanje groblja, prima stranke i izdaje rješe nja o dodjeli grobnih mjesta te donosi cjenike vezane uz groblje. Od godišnje grobne naknade ostvaruje se pri hod od oko 350 tisuća kuna i iz tih sredstava Plavinka će pokrivati troškove upravlja nja grobljem – pojasnila je pročelnica Natalija Gretić. Ovu je Odluku Vijeće doni jelo jednoglasno, no raspra va se povela oko termina ukopa, obzirom da su gra đani, kako je naveo vijećnik Krešimir Končevski, neza dovoljni treminima ukopa, koji se odvijaju u preranim terminima, za vrijeme rad nog vremena, što je poseb no problem u ljetnim perio dima kada su velike vrućine. I predsjednik Vijeća Dragu tin Črnjević pitao je tko će ubuduće donositi odluku o

terminima sporovoda.

Dogovor

Direktorica Plavinke Sonja Horvat odgovorila je da će biti donijet pravilnik kako bi se znala procedura, a da u zimskom periodu, zbog ra nijeg mraka, ljudi i traže ra nije termine, te da su se ter mini dogovarali u dogovoru sa župnikom i strankama. Črnjević je predložio da se organizira sastanak s pred stavnicima Plavinke, Grada i župnikom kako bi se riješi la ta problematika i postigao dogovor o terminima. - Ro bujemo dosta navikama, ali i tvrdo se borimo od promje na. Mi gledamo spovod sa mo s onim dijelom kada do đemo na ispraćaj, položimo pokojnika u grob, ali ne raz govaramo nikad što to zna či kada imate tri spovoda u jednom danu, na tempera turama plus 40, kako orga nizirati ljude. Ima mjesta za mogućnost da se prila godi, da ne budu prekovre meni sati za te radnike, ne go da se uredi smjenski rad. Bilo je i objektivnih razloga za ranije tremine, župnik je mijenjao nekog u Začretju i morali su biti raniji ispaćaji, no vjerujem da možmo do ći do zajedničkog dogovora na obostrano zadovoljstvo – komentirao je gradonačel nik Hanžek. Na sjednici su prihvaćena izvješća za proš lu godinu dječjeg vrtića Zip kica, Plavinke, Vatrogasne zajednice Grada Zaboka, Za gorske javne vatrogasne po strojbe, Pučkog otvorenog učilišta, Krapinsko – zagor skog aerodroma, a donoese na je i Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu, dopuna Odluke o komunalnom redu te Odlu ka o savjetodavnom tijelu za zaštitu potrošača.

Opet o Hrvatskim cestama Pod točkom pitanja i pri

jedlozi, vijećnici su postav ljali razna pitanja. Kreši mir Končevski tako je opet komentirao kašnjenje nad vožnjaka u Gubaševom, re kavši da Grad treba inzisti rati na objašnjenjima zašto se oduljilo, kao i križanje na petlji Bračak. Postavio je i pitanje koje se tiče ŽUC –a. – Koliko treba proteći da se sanira jedan šaht na žu panijskoj cesti u Pavlovcu, ono je valjda kvadrat asfalta – rekao je Končevski, na što je gradonačelnik odgovorio da su Županisjke ceste čeka le da se otvori nadvožnjak. –Koliko treba da shvate da je nadvožnjak otvoren? – ko mentirao je Končevski. - Na žalost, to su javna poduzeća na državnoj razini, a jedno godišnji i dvogodišnji plano vi što oni planiraju nama ni

Hanžek:

su dostupni i najčešće smo stavljeni pred gotov čin, da informaciju o radovima do bijemo kada su kamioni već na gradilištu umjesto da, kao što to Zapad radi, imaš planove, znaš da će se re konstruirati ta i ta cesta i da isplaniramo infrastrukturu koju treba ugraditi, a ne da oni krenu s radovima, a mi navrat – nanost onda ide mo iskoristiti priliku da po stavimo npr. cjevovod. Kod nas se planovi rade i prema utjecaju određenih politič kih faktora. Nisam optimi sta, pogotovo jer znam i ra zumijem instituciju, njima odlučuju drugi. Oni jesu po duzeće u javnom vlasništu, ali odlučuje politika, politi čari. No od kada je Butković ministar, ipak su to puno kvalitetniji odnosi, a Škorić je uvijek bio za korektnu ko munikaciju – rekao je Han žek u izjavi za medije. Budu ći da je jedno od vijećničkih pitanja bilo i uređenje roto ra koji su zapušteni, grado načelnik je odgovorio da su rotori u vlasništvu Hrvat skih cesta. – No nazvali su i poslali e – mail, da predla žu da Grad Zabok preuzme

'Hrvatske ceste predlažu da Grad Zabok preuzme uređenje rotora. Tražio sam da pošalju dopis napismeno, da onda ne bi bilo problema. Tu bi bila šansa za pojedine naše poduzetnike da budu sponzori tih rotora, da ih Plavinka održava, a oni sudjeluju financijski u uređenju'

uređenje rotora. Tražio sam da to kažu odnosno pošalju dopis napismeno, da onda ne bi bilo problema. Tu bi bila šansa za pojedine naše poduzetnike da budu spon zori tih rotora, da ih Plavin ka održava, a oni sudjeluju financijski u uređenju – re kao je gradonačelnik. Napredak većih projekata Vijećnici su se interesira li oko napretka većih pro jekata, poput Biciklsitič ke staze Zabok - Oroslavje BRZO te Zaseke i re-GENE RATORA, kao i nadvožnjaka i podvožnjaka. - Što se tiče podvožnjaka kod Obrtnič

kog doma i nadvožnjaka kod Osnovne škole, prošle sri jede imali smo operativni sastanak s rukovdostvom i odgovornim osobama u mi nistarstvu i izvjestili smo ih u kojoj smo fazi, a oni nas da će natječaji za korištenje tih sredstava biti objavljeni krajem drugog odnosno po četkom trećeg mjeseca. Ufa mo se da ćemo dotle riješiti sve nedoumice. Pred nama je dvogodišnji ili trogodišnji projekt, nadvožnjak će tra jati kraće, ali projekt pod vožnjak skoro dvije godine – rekao je Hanžek. Što se ti če projekta BRZO, tehnički pregled na dionici Orosla vja je završen prošli tjedan, ovaj tjedan je tehnički re gled za dionicu od Vulice u Lugu Zabočkom do mosta preko rijeke Krapine, i osta je najzahtjevniji i najznačaj niji, pješačko – biciklistički most. - U fazi je izrade ogra da, ograde se vare na posto jeću čeličnu konstrukciju, a sugerirano je od struke da možda pričekamo sa završ nim radom, s bojenjem i po laganjem pješačke podloge jer se radi o sintetičkim i ke

mijskim materijalima, a ob zirom na temperature koje su pred nama, da ne bismo to uzalud sada radili. Dra go mi je da su to sugerirale institucije koje nas kontro liraju, njihovi stručnjaci za građenje – rekao je grado načelnik. Re-GENERATOR je u tempu i dinamici, tra ju završne pripreme za po krov na silosu, završena i posljednja betonaža na in kubatoru i onda može kre nuti završna montaža čeli ka, a nakon toga i krovne i fasadne konstrukcije, izvi jestio je Hanžek. - Zaseka je projekt kojega stalno inovi ramo jer u pripremama za natječaj uvijek izlazi nešto novo. U prvoj varijanti iš li smo s pomoćnim igrali štem, atletskim bacalištima i uređenjem atletske staze. Onda je došlo da se ide na kompletnu infrastrukturu, a sada je ispalo da poseb ni prioritet imati oni koji imaju predviđenu ekološku komponentu i uštedu ener gije, pa sada dodajemo još i te projekte. No, ni natječaj još nije praspisan – odgovo rio je gradonačelnik.

Gradonačelnik Hanžek je izvijestio i o napretku većih projekata, poput BRZO, re-Generatora i Zaseke, kao i nadvožnjaka i pothodnika

GRADSKO VIJEĆE ZABOKA Plavinka d.o.o. od iduće godine preuzima upravljanje zabočkim grobljem

Gradonačelnik Ivan Hanžek

Neuređeni rotori u Zaboku

Ministrica kulture i pomoćni zagrebački biskup protekle nedjelje stigli su na misu i blagoslov u Gornju Stubicu

Za 5,14 milijuna kuna obnovljena crkva u Gornjoj Stubici koja je stradala u potresu

Ivan Kovačić GORNJA STUBICA

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić sudjelovali su na nedjeljnoj misi koju je u novoobnovljenoj gornjostubičkoj Župnoj Crkvi svetog Jurja Mučenika predvodio pomoćni biskup zagrebački, mons. Ivan Šaško. Osim mise, održan je i blagoslov obnovljene župne crkve, koja je, podsjetimo, stradala u razornom 'zagrebačkom' potresu. Osim što je dobila novi izgled, opdnosno, obnovljenu fasadu, cr-

Obuljen Koržinek: 'Drago mi je da smo u općini Gornja Stubica uspjeli gotovo do kraja završiti sva tri projekta. I kapela u Slanom Potoku i ova župna crkva su gotove, a pri kraju su i radovi na župnom dvoru'

kvi su učvršćeni i temelji, ali su izvedeni i brojni drugi zahvati koji je sada čine sigurnijom i stabilnijom.

Brojni projekti

Sve to koštalo je 5,14 milijuna kuna te je u potpunosti financirano iz Fonda solidarnosti preko Ministarstva kulture i medija, zbog čega je ministrica u nedjelju i posjetila obnovljenu crkvu. - Drago mi je da smo u općini Gornja Stubica uspjeli gotovo do kraja završiti sva tri projekta. I kapela u Slanom Potoku i ova župna crkva su gotove, a pri kraju su i radovi na župnom dvoru koji je poslužio kao depo za smještaj umjetnina. U ovom trenutku putem ministarstva kuture i medija provodi se više od 280 projekata obnove u devet županija, nakon 'petrinjskog' i 'zagrebačkog' potresa, ukupne vrijednosti veće od 5 milijardi kuna. Ova crkva je obnovljena po najvišim konzervatorskim standardima, uz veli napor i projektanata i izvođača, kao i majstora restauratora – rekla je ministrica Obuljen Koržinek. Načelnik podsjetio na kuće Upravitelj gornjostubičke Župe, vlč. Nikola Jurković, zahvalio je ministrici na dolasku, kao i na novčanim sredstvima koje je ministarstvo osiguralo za obnovu župne crkve, kapele Sv. Sebastijana i Fabijana u Slanom potoku, ali i za obnovu župnog dvora, koja bi

Krizmanić: 'Veliko hvala Vladi na razumijevanju za probleme koje smo imali nakon razornog potresa i, dakako, ne mogu ne reći da očekujem i da će obnova obiteljskih kuća konačno krenuti onako kao što je rečeno'

također uskoro trebala biti dovršena. Podsjetimo, za obnovu kapele vrijednost radova iznosila je 1,2 milijuna kuna, a obnova župnog dvora košta oko 3,57 milijuna, što znači da je za župne objekte u Gornjoj Stubici Ministarstvo iz Fonda solidarnosti izvdojilo blizu 10 milijuna kuna. Zadovoljstvo time izrazio je i načelnik Krizmanić. – Nije mala stvar u jednoj ovakvoj, relativno maloj sredini, poput Gornje Stubice osigurati tako značajna sredstva. Veliko hvala Vladi na razumijevanju za probleme koje smo imali nakon razornog potresa i, dakako, ne mogu ne reći da očekujem i da će obnova obiteljskih kuća konačno krenuti onako kao što je rečeno, dakle,

početkom iduće godine – rekao je načelnik Krizmanić.

Cjelovita obnova

Inače, kako je rečeno još proteklog ponedjeljka na konferenciji za medije, koja je održana upravo ispred novoobnovljene crkve, izvedenim radovima na konstruktivnoj obnovi, ovom je kulturnom dobru produžen vijek. - Radovi su započeli 17. veljače, a izvodila ih je tvrtka Niskogradnja Hren, kojoj zahvaljujem na kooperativnosti. Zahvaljujem i Zagrebačkoj nadbiskupiji koja je vodila kompletni projekt uz našu Župu te Konzervatorskom odjelu u Krapini – rekao je tada župnik Jurković. - Uz konstruktivnu obnovu, možemo reći da je završena i cjelovita obnova, jer je Župa odmah nakon potresa, uz pomoć Zagrebačke nadbiskupije, obnovila i unutrašnjost crkve, kako bi se ona mogla koristiti – dodao je.

Produžen vijek crkve

Projektant Robert Mužak iz tvrtke Zagorje pro-kon rekao je kako je veći dio radova izvršen s vanjske strane, a manji u interijeru. – Sanirane su pukotine na zidovima i napravljeno je ojačanje unutarnjih zidova, tornja te vanjskih zidova te su izvedeni zahvati radi boljeg povezivanja zidova sa stropovima, te ojačanje temelja i sustav drenaže s vanjske strane – rekao je Mužak, a da su radovi izvedeni kvalitetno, te da je time produžen i vijek ove crkve, naglasio je i Igor Cindrić iz Konzervatorskog odjela u Krapini.

MRLJE NAMA NISU PROBLEM

JEDNOSTAVNO IH UKLANJAMO

Deke, popluni, košulje, krpe, radna odijela, zavjese ili tepisi, nama je svejedno, jer svakoj krpici posvećujemo posebnu pažnju i trudimo se da bude savršeno čista. Olakšajte si život od ribanja i peglanja i posjetite najmoderniji vešeraj u Zagorju.

VEŠERAJ VENDI

Outlet centar Roses, Sveti Križ Začretje praona@vendi.hr / veseraj.vendi.hr / Vendi vešeraj

da je za župne objekte u Gornjoj Stubici Ministarstvo iz Fonda solidarnosti izvdojilo blizu 10 milijuna kuna

Misu je predvodio pomoćni biskup zagrebački

Ministrica i načelnik na svetoj misi

Vjernici su zadovoljni

Osim statike, dobila je i novu fasadu

INTERVJU Povodom Dana Općine Kumrovec koja ove godine slavi svoj 25. rođendan razgovarali smo s načelnikom Robertom Šplajtom koji se osvrnuo na provedene projekte u zadnjih 12 mjeseci, a osvrnuo se i na brojne buduće planove

'S malim sredstvima Općina Kumrovec daje sve od sebe kako bi mještanima omogućila što kvalitetniji život'

Tijekom godine puno se pažnje poklanjalo uređenju parkova i okoliša. Pa smo tako otvorili novi sadržaj u park šumi Dubrava – "Šetnja kroz bajku", iznos projekta iznosio je 440.000,00 kuna, dok za Dan Općine Kumrovec otvaramo park "Sidonije Erdödy Rubido" čija je vrijednost projekta bila 266.850,00 kuna, kaže načelnik

Davor Žažar KUMROVEC

Što je obilježilo ovu godinu u Vašoj općini? Koji su projekti ostvareni u proteklih godinu dana?

Šplajt: U proteklih 12 mjeseci Op ćina Kumrovec dala je sve od sebe kako bi mještanima omogućila kva litetniji život. S nevelikim raspolo živim sredstvima napravilo se jako puno. Pored redovnog održavanja prometne infrastrukture nastavilo se sa sanacijom klizišta. Ove godi ne na red je došlo klizište u naselju Dugnjevec, dok je u suradnji s Hr vatskim vodama sanirano i klizište u Ravnom Brezju. Ukupna vrijed nost ovih dviju investicija iznosila je oko milijun kuna, a radovi će biti dovršeni u 4. mjesecu sljedeće godi ne. Proširili smo i kumrovečko gro blje za deset novih obiteljskih grob nica. Ulagalo se i u javnu rasvjetu, za tu svrhu Općina je od Ministar stva graditeljstva dobila 100.000 ku na, a rekonstruirao se dio rasvjete u Zelenjaku. Nakon nevremena i tuče početkom lipnja u Općini Kumrovec je proglašena elementarna nepogo da. Općina je evidentirala štetu na terenu koja iznosi 11 milijuna kuna, od čega najviše na poljoprivrednim usjevima i na infrastrukturi. Posli je nevremena ostalo je puno razne senih bankina i uništenih cesta, a Općina ih je sanirala u skladu s mo gućnostima. Općina Kumrovec bri ne i za svoje mlade mještane, za sva ko novorođeno dijete, studentima i srednjoškolcima su dodijeljene sti pendije. Tijekom proljetnih mjese ci Općini je dodijeljeno 220.000,00 kuna iz Središnjeg državnog ure da za demografiju i mlade za potre be Dječjeg vrtića "Jaglac". Iz tih se je sredstava roditeljima koji ima ju djecu s područja Općine Kumro vec u lipnju osigurao besplatan vr tić. Ostatak sredstava utrošio se na poboljšanje obavljanja predškolske djelatnosti u vrtiću. Tijekom godine puno se pažnje poklanjalo uređenju parkova i okoliša. Pa smo tako otvo rili novi sadržaj u park šumi Dubra va – "Šetnja kroz bajku", iznos pro jekta iznosio je 440.000,00 kuna, dok za Dan Općine Kumrovec otvaramo park "Sidonije ErdÖdy Rubido" čija je vrijednost projekta bila 266.850,00 kuna. Uređivale su se klupice u par kovima, mijenjale stare i oštećene daske, bojala postolja.

Kakva je situacija s državnom imovinom na vašem području?

Šplajt: Projekti usmjereni na bu dućnost projekti su čiji je cilj ra zvitak Općine Kumrovec pa tako i pitanja kumrovečke neiskorištene državne imovine koja se bliži ra

"Vjerujemo da će kumrovečki "mrtvi kapitali" napokon "oživjeti" u sljedećoj godini

spletu. Zatražena je suglasnost od Muzeja Hrvatskog zagorja i Mini starstva kulture da se prenese pra vo upravljanja i raspolaganja nad Vilom Kumrovec (Titovom rezi dencijom) zajedno sa cijelim arbo retumom, odnosno okolnim ze mljištem na Općinu Kumrovec. Suglasnost je ishođena od strane Muzeja te poslana u Ministarstvo od kojeg se čeka odgovor. Pokrenut je postupak preuzimanja cijelog poduzeća "Znanstveno studijski centar – Spomen dom – Kumro vec d.o.o." koje je pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazova nja na Centar za rekonstruiranje i prodaju – CERP. Prelaskom Spo men doma pod ingerenciju CERPa stvorit će se uvjeti za njegovu prodaju za što već postoji iskazani interes. Također, postoje upiti i za političku školu i za vjerovati je da će kumrovečki "mrtvi kapitali" na pokon "oživjeti" u sljedećoj godini.

Osim radova na infrastrukturi ove su se godine kumrovečke kulturne manifestacije vratile u punom sjaju?

Šplajt: "Najpoznatije selo na svi jetu!" turistička je priča koju do kazuje brojnost posjetitelja, pa su tako i ove godine kumrovečke ma nifestacije doprinijele razvoju tu rizma, kulture i promocije u na šem kraju. Spektakularni WRC i 11. Rally Kumrovec, Dan mladosti, Turnir Borisa Mutića, Eko, etno, fletno festival, Zagorska svadba, Martinje v Kumrovcu manifesta cije su koje spajaju tradicionalno i moderno što naše posjetitelje oduševljava pa nam se svake godi ne ponovno vraćaju. Svakako bih pohvalio i suradnju između Muze ja "Staro selo" Kumrovec, kumro večkih udruga, Dječjeg vrtića "Ja glac" i Osnovne škole Josipa Broza, te svih volontera.

Koji su planovi za idućih godinu dana te koji su dugoročni planovi u Vašoj Općini?

Šplajt: Prije svega planovi i pro jekti za 2023. godinu koji će se rea lizirati su sljedeći: Park Kumrovec - Projekt je financiran od stra

"Naše manifestacije koje spajaju tradicionalno i moderno oduševljavaju posjetitelje"

ne APPRRR preko LAG-a Zagor je-Sutla mjere M19.2-7.4.1. u 100% iznosu, 400.000,00 kuna. Predmet projekta je uređenje Parka ispred zgrade Općine uključujući i Op ćinski trg. Sanacija klizišta u 2023. godini - Projekt je financiran od strane Fonda za solidarnost EU preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u 100% iznosu, 1.600.000,00 kuna. Predmet pro jekta je sanacija dvaju klizišta na području Općine Kumrovec; Klizi šta u naselju Ravno Brezje (ul. sv. Roka) i u naselju Dugnjevec. Sana

cija nerazvrstanih cesta u 2023. go dini - Ukupno dva projekta; prvi vrijednosti 1.880.000,00 kuna je fi nanciran od strane Fonda za so lidarnost EU preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u 100% iznosu dok drugi vrijedno sti 327.000,00 financiran od stra ne Ministarstva poljoprivrede pre ko Krapinsko-zagorske županije. Javna rasvjeta – dio u 2023.godi ni - Cilj projekta u vrijednosti od 242.000,00 je modernizirati sustav javne rasvjete u Općini Kumrovec. U projekt je uključena zamjena dotrajalih svjetiljki javne rasvje te u naseljima Risvica i Razvor (uz D205) novim LED svjetiljkama. Ta kođer, planirano je proširenje jav ne rasvjete naselja Velinci i Rav no Brezje (Erdelić Jarek). Briga za mlade jedna je od temeljnih zada ća koje si je Općina Kumrovec za dala kao cilj. Stoga posebno veseli mogućnost rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji kroz POS stanova. Za izgradnju stambene zgrade u Kumrovcu potpisan je predugovor, a ovih dana očekuje

mo i potpisivanje ugovora s APNom o uvjetima i obavezama izgrad nje zgrade koja, vjerujemo, slijedi 2023. godine.

Za kraj, koja je Vaša poruka stanovnicima Općine Kumrovec povodom Dana Općine?

Šplajt: Prije svega želim čestita ti svim našim mještankama i mje štanima nadolazeći Dan Općine Kumrovec! Trudit ćemo se dalje, pripremati i ulagati u projekte za kvalitetniji život u našemu pre krasnom mjestu. Pozivam još jed nom drage moje Kumrovčanke i Kumrovčane da dođu 26.11. ispred Centra za posjetitelje i posjete štandove i kotliće koje će pripre mati kumrovečke udruge, udruge susjednih općina i gradova i insti tucije. Kuhanje u kotlićima sada je već tradicionalno i veselimo se svake godine tom događanju gdje se zajedno možemo lijepo podru žiti i veseliti, a ove godine poseb no svečano zbog 25. godišnjice Op ćine Kumrovec.

Robert Šplajt, načelnik Općine Kumrovec

Počinje trogodišnji program iz područja pružanja psihosocijalnih usluga pod nazivom "Poletimo uz podršku"

Udruga Sveta Ana kreće s provedbom još jednog hvalevrijednog projekta

Ministarstvo zdravstva će u naredne tri godine podržati projekt s 306 tisuća kuna

LOBOR - Loborska Udruga Sveta Ana za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i oso bama s invaliditetom Kra pinsko-zagorske županije kreće s realizacijom još jed nog hvalevrijednog projek ta što je ovih dana potvr đeno potpisom ugovora o njegovoj provedbi. Riječ je o trogodišnjem programu iz područja pružanja psihoso cijalnih usluga pod nazivom "Poletimo uz podršku", a da projekt ima velik doprinos poboljšanju kvalitete ove vr ste terapija, kao i smanjenju listi čekanja potvrđuje i či njenica da ga je prepoznalo i Ministarstvo zdravstva ko je će ga u naredne tri godine podržati s 306 tisuća kuna.

Lakša socijalizacija

Kako je objasnila predsjed nica Udruge Mateja Posarić, cilj je doprinijeti zaštiti, oču vanju i unapređenju zdrav lja stanovništva, a posebno psihičkog i tjelesnog zdrav lja osoba oboljelih od mali

Cilj je doprinijeti zaštiti, očuvanju i unapređenju zdravlja stanovništva, a posebno psihičkog i tjelesnog zdravlja osoba oboljelih od malignih, kroničnih nezaraznih te rijetkih i zaraznih bolesti

gnih, kroničnih nezaraznih te rijetkih i zaraznih bole sti. - Udruga Sveta Ana svo jim radom i provedbom ra znih aktivnosti i projekata nastoji unaprijediti zdravlje i svakodnevni život ranjivih skupina, a upravo je i psi hosocijalna potpora djeci s teškoćama u razvoju i oso bama s invaliditetom koji su naši korisnici od nemjer ljive važnosti. Budući da je naš glavni cilj uključiti dje cu s teškoćama i osobe s in validitetom u život lokal ne zajednice, ovim ćemo im programom pružiti podrš ku koja im je potrebna kako bi se lakše socijalizirali – re kla je predsjednica Udruge Posarić. Budući da program promiče deinstitucionali zaciju i ističe izjednačava nje mogućnosti osoba s in validitetom, putem Udruge Sveta Ana djelovat će struč ni psiholog koji će pružati potrebne psihosocijalne te rapije djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invali ditetom te njihovim obite ljima zbog čega će se pove ćati dostupnost socijalnih usluga, kao i kvaliteta pru

žanja psihosocijalne terapije te doprinijeti smanjenju li sti čekanja u srodnim zdrav stvenim institucijama.

Čestitke

Načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih čestitala je Udruzi na provođenju još jednog projekta kojim dopri nosi većoj socijalnoj jednako sti i poboljšanju društvenog položaja njihovih najpotre bitijih sumještana, posebno djece. - Kada je u pitanju pru žanje socijalnih usluga, našu Udrugu Sveta Ana uvijek ra do ističemo kao primjer do bre prakse. Svojim radom, djelovanjem i aktivnosti ma doprinosi većoj kvalite ti života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invalidi tetom, a njihovi vrijedni čla novi i volonteri ulažu ogro man trud i napor u rad s onima kojima je pomoć naj potrebnija čime promiču hu manost i humanitarnost te širu javnost upoznaju s po trebama osoba s invalidite tom. Zbog toga će ih Općina i dalje podržavati, koliko god bude mogla – poručila je na čelnica Jembrih. (zl)

Poziv obrtnicima i poduzećima za unutarnje obrtničke radove Nastavak

humanitarne akcije 'Velikim srcem za topli dom'

ZLATAR - Požgaj grupa za vršila je sa svim radovima na kući koju su u sklopu hu manitarne akcije "Velikim srcem za topli dom" donirali za obitelj Bolšec. Međutim, radovi još nisu završili te je potrebno izvesti unutarnje obrtničke radove kako bi se u kući moglo stanovati. - Po zivamo zainteresirane obrt nike i poduzeća koji se ba ve postavljanjem knaufa te izradom glazura da nam se jave s ponudom za izvođe nje radova. U kuću je zbog protupožarne zaštite iznu tra potrebno postaviti gip skartonske ploče. Grad u dogovoru s potencijalnim izvođačima može samostal no nabaviti potreban mate

Stipendije za srednjoškolce i studente u Hrašćini

HRAŠĆINA - Općina Hra šćina raspisala je natje čaj za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i studentima. Odlukom na čelnika dodijelit će se tri stipendije redovnim učeni cima srednjih škola u izno su od 250 mjesečno i tri stipendije redovnim stu dentima u iznosu od 500 kuna mjesečno. Prijaviti se mogu učenici i studenti ko ji ne ponavljaju godinu, ko jima prosjek ocjena zadnje godine školovanja najma nje 3.00, a jedan od uvjeta je i da kućanstvo ima pod mirene sve obaveze prema Općini. Zahtjevi za dodje lu stipendija podnose se

Božićnica iznosi 150,00 kuna po umirovljeniku, a isplatit će se putem blagajne Općine Mače

MAČE – Općina Mače obja vila je Javni poziv za podnoše nje zahtjeva za ostvarivanje prava umirovljenika na ispla tu jednokratne pomoći povo dom nadolazećih blagdana, božićnice. Pravo na isplatu pomoć imaju korisnici miro vina koji imaju prebivalište na području Općine Mače, ne primaju inozemnu miro vinu, i čija zadnja isplaćena mirovina iznosi do 1.600,00 kuna. Božićnica iznosi 150,00 kuna po umirovljeniku, a isplatit će se putem blagaj ne Općine Mače. Zahtjev za ostvarivanje prava na propi sanom obrascu s popratnom dokumentacijom podnosi se Jedinstvenom upravnom

odjelu Općine Mače na adre su Općina Mače, Mače 30. Za ostvarivanje prava, uz za htjev, podnositelj zahtjeva je dužan priložiti presliku po sljednjeg odreska mirovine

i presliku osobne iskaznice. Zahtjevi za ostvarivanje pra va podnose se Općini Mače u razdoblju od 21. studenog do 21. prosinca, svakim radnim danom od 12 do 15 sati. (sp)

zaključno do 30. studenog. Obrasci za prijavu mogu se dobiti u Jedinstvenom

upravnom odjelu Općine Hrašćina ili na općinskoj web stranici. (sp)

rijal. Zainteresirani se mo gu javiti telefonom na broj 049/466-627, na e – mail: grad@zlatar.hr te osobno u

Jedinstveni upravni odjel, Park hrvatske mladeži 2, Zlatar – poziva Grad Zla tar. (sp)

INTERVJU Ksenija Krivec Jurak - Ususret Danu općine i župe, razgovarali smo s načelnicom Zagorskih Sela

'Vjerujem da će već do kraja iduće godine Zagorska Sela dobiti prvi vrtić u povijesti!'

Ivan Kovačić ZAGORSKA SELA

Sveta Kata nam je došla na vrata, pa da se osvrnemo na proteklih godinu dana. Što ih je, kad su u pitanju Zagorska Sela, najviše obilježilo?

Krivec Jurak: Pa radilo se o jednoj proračunski vrlo izazovnoj godini, budući da je kriza koju je izazva la pandemija utjecala i na naš pro račun, koji je značajno smanjen u odnosu na prijašnje godine. Tome je doprinio i značajan odljev radno aktivnog stanovništva u susjednu Sloveniju, kojeg stalno bilježimo, a kako nema dvostrukog oporeziva nja, oni koji rade u Sloveniji, tamo plaćaju i porez. Tako da, kad sve to uzmemo u obzir, mogu izraziti za dovoljstvo što smo ipak, usprkos tim lošim proračunskim parame trima, uspjeli realizirati određeni broj projekata. Neki su u završnoj fazi, a neki su već i u potpunosti realizirani.

Koje biste posebno istaknuli?

Krivec Jurak: Ukratko ću spome nuti da smo u proteklih godinu da na završili sanaciju oko 350 meta ra duge dionice nerazvrstane ceste Brezakovec – Ivček, koja je presvu čena asfaltnim slojem. Taj projekt je bio vrijedan 200 tisuća kuna, a od Ministarstva regionalnog ra zvoja dobili smo nekih 60 tisuća kuna. To nam je bila prioritetna di onica budući da na toj dionici živi i obitelj sa šestero školske djece pa nam je uređenje te ceste bilo vrlo značajno. Osim toga, radi se o jed noj od posljednjih dionica neraz vrstanih cesta na području općine koja nije bila asfaltirana. S obzi rom na to da brinemo i o održivom razvoju i očuvanju okoliša, počet kom ove godine su nam, prijavom na natječaj Fonda za zaštitu okoli ša i energetske učinkovitosti, odo brena sredstva za sufinanciranje nabavke kompostera. Cijena kompostera je iznosila 93 tisuće kuna, a Fond je sufinancirao 80%, dok je Općina sudjelovala s 20% vlastitih

"Rekonstrukcija

Stare škole i njeno preuređenje u dječji vrtić je vrlo veliki zahvat, no ja se iskreno nadam da će biti dovršen do kraja sljedeće godine. Ako ne, onda svakako na proljeće 2024. godine. To prije svega ovisi o tržištu"

sredstava. Mi smo našim mješta nima kompostere besplatno podi jelili i mogu izraziti zadovoljstvo iznenađujuće velikim interesom za kompostere i doista smo ih sve podijelili u nekoliko dana, a iska zan je i interes za dodatnim kom posterima tako da planiramo i da lje aplicirati na takve natječaje. Nadalje, nedavno smo završili sa naciju nerazvrstane ceste Gornji Škrnik – Bišćan – Lojen, vrijednu 195 tisuća kuna, za što smo 100 ti suća kuna dobili na natječaju ko jeg smo aplicirali kod Ministar stva graditeljstva, dok je ostatak sufinancirala Općina. Isto tako, pri kraju su nam radovi na sanaciji ne stabilnog pokosa uz nerazvrstanu cestu u Bojačnom, a vrijednost tog projekta je 450 tisuća kuna, a taj projekt nam sufinanciraju Hrvat ske vode u omjeru 70:30. Uz sve to smo i redovito održavali naše ce ste s kamenim materijalom, pogo tovo nakon tuče, kad su nam goto vo sve bankine bile oštećene, tako da moram zahvaliti i Krapinsko –zagorskoj županiji koja nam je tu odmah pomogla sa sredstvima s kojima smo kupili kameni agregat.

Znamo i da su u tijeku dugo iščekivani radovi na izgradnji mrtvačnice...

Krivec Jurak: Da, riječ je o radovi ma na prvoj fazi izgradnje mrtvač nice. Vrijednost tog projekta je 570 tisuća kuna, od čega smo 250 tisu ća kuna dobili apliciranjem na na tječaj Ministarstva regionalnog ra zvoja...

Što znači 'prva faza'? Što ona podrazumijeva?

Krivec Jurak: Prva faza obuhvaća izgradnju mrtvačnice, ali bez unu tarnjeg uređenja, odnosno, unutar njih radova. Naime, vrijednost čita vog projekta je negdje oko 1,1 milijun kuna, mi smo dobili 250 tisuća kuna i ove godine jednostavno nismo mo gli osigurati svojih, vlastitih 800 ti suća kuna za čitavi projekt.

Kad smo već kod prijava na natječaje za projekte, s obzirom na skroman proračun, koliko uspijevate pokriti sva ta sufinanciranja? Naime, ako vam neki fond ili neko ministarstvo i odobri sufinanciranje, vi opet u određenom postotku morate određeni projekt sufinancirati sami...

Krivec Jurak: Naravno da je to problem, ali zbog toga radimo jed nu sistemsku analizu prioritetnih projekata koji će se tijekom godi ne raditi jer uvijek moramo raču nati i na troškove izrade projektne dokumentacije, koja je također fi nancijski zahtjevna. Tu je i nadzor kojeg trebamo financirati, a uvijek je tu i taj udjel financiranja samog projekta, kao što ste spomenuli, a on zna biti od 20 do 30 pa čak i do

"Postoje i neki interesi privatnih investitora za razvoj i izgradnju elitnije turističke ponude na području naše općine i to je, zapravo, smjer u kojem smatram da bi naša općina trebala ići"

50 posto vrijednosti projekta. Za to je bitno dobro planirati. Ne mo žemo se javljati baš na sve mogu će natječaje, nego moramo pomno planirati prioritete.

Jeste li već odredili što će vam biti prioritet tijekom narednih godinu dana?

Krivec Jurak: Iduće godine sva kako će nam biti prioritet rekon strukcija zgrade Stare škole u Za gorskim Selima, koja će biti u funkciji dječjeg vrtića. Taj projekt smo aplicirali na natječaj Mini starstva znanosti i obrazovanja i odobreno nam je 1 milijun i 728 ti suća kuna. To je bio maksimalan iznos kojeg smo mi mogli ostva

riti, a riječ je, dakako, o kapital nom projektu, od iznimnog zna čaja za općinu, budući da bi to bio prvi vrtić u povijesti općine Zagor ska Sela. I to me izrazito veseli i mislim da je to najbolja demograf ska mjera.

Poznato nam je da ugovori o sufinanciranju još nisu potpisani, no, ako se to riješi do kraja ove godine, kad bi mogli početi radovi, odnosno, kad bi mogli biti završeni?

Krivec Jurak: Rekonstrukcija Stare škole i njeno preuređenje u dječji vrtić je vrlo veliki zahvat, no ja se iskreno nadam da će biti do vršen do kraja sljedeće godine. Ako ne, onda svakako na proljeće 2024. godine. To prije svega ovisi o trži štu. Dok raspišemo javni natječaj, pa dok vidimo tko će se od izvođa ča javiti, hoće li cijene biti prihvat ljive..., a to sve diktira tržište.

Ako isključimo komunalnu i drugu infrastrukturu, čije se održavanje i gradnja uvijek nekako podrazumijeva, kakav je vaš dugoročni plan? Gdje vidite Zagorska Sela za, recimo, desetak godina?

Krivec Jurak: Zagorska Sela ne vi dim kao neku urbanu sredinu, no vidim ih kao jednu lijepu, razvije

nu ruralnu sredinu, s očuvanim prirodnim bogatstvima koja ona neosporno ima. Vidim Zagorska Sela kao mjesto ugodno za život, oslobođeno od stresa svakodnevi ce, kao mjesto gdje bi svaka obitelj poželjela živjeti, a da ima moguć nost raditi, možda, u gradovima. Isto tako, vidim Zagorska Sela kao jednu turističku destinaciju i to čak u jednom vidu elitnijeg turiz ma s obzirom na to da imamo do ista očuvane sve prirodne resur se, od okoliša do čistih izvora pitke vode. Postoje i neki interesi privat nih investitora u razvoj i izgradnju elitnije turističke ponude na po dručju naše općine i to sve je, za pravo, smjer u kojem smatram da bi naša općina trebala ići. I tada bi i naši OPG-ovi mogli svoje kvali tetne domaće proizvode ponudi ti kroz tu našu turističku ponudu.

I za kraj, već po običaju, vaša poruka stanovnicima povodom Dana općine...

Krivec Jurak: Svim dragim sta novnicima općine Zagorska Sela, povodom Dana općine i blagdana svete Katarine, Dana župe, želim svako dobro, s jednom vjerom da ćemo zajedništvom i međusobnim razumijevanjem te upornim ra dom općinu Zagorska Sela učiniti doista mjestom ugodnim za život.

Kao što je to običaj, uoči Dana općine i župe, koji se u Zagorskim Selima obilježava na blagdan njihove zaštitnice sv. Katarine, 25. studenog, s načelnicom smo razgovarali o proteklih godinu dana, ali i o budućim projektima i planovima

Načelnica Ksenija Krivec Jurak

U Oroslavju su u tijeku završni radovi na novom dječjem igralištu, a najavljeno je i dizanje ekonomske cijene gradskog vrtića

Cijena vrtića za roditelje neće se mijenjati

Roditelji su se lani suočili s poskupljenjem vrtića, a iako je sve poskupilo ponovo i ekonomska cijena će se morati dizati, ne želim da to roditelji osjete, imali su razumijevanja prošle godine kada je Grad bio u ogromnim minusima i krizi i nismo mogli pokriti razliku, odnosno cijena se tada dizala i za roditelje – rekao je gradonačelnik

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

UOroslavju su u tijeku završni radovi na ure đenju dječjeg igrališta u Parku obitelji Prpić. Radovi su započeli tokom ljeta, a vrijedni su oko 360 tisuća kuna te se financiraju iz gradskog prora čuna, ali i sredstvima dobivenima preko LAG - a. Radi se o velikom, modernom i bogatom dječjem igralištu, koje će omogućiti malim Oroslavčanima dodatne, sigurne i zabavne, sadržaje u samom cen tru grada.

Moderna dječja igrališta Nakon svih pripremnih radova, stigle su i nove sprave te je u tije ku njihovo postavljanje, kao i po stavljanje ograde, nakon čega će igralište biti kompletno uređeno i opremljeno te spremno za korište nje. Za iduću godinu, kaže gradona čelnik Viktor Šimunić, u planu je i uređenje također jednog velikog i modernog dječjeg igrališta, i to u Parku Vranyczany. – Za to igrali šte imamo idejno rješenje te je na ručeno projektiranje. Za to smo u proračunu za sljedeću godinu osi gurali oko pola milijuna kuna, sma tram da centar grada treba imati dobro dječje igralište, s modernim spravama, ali i zip lineom – kaže Šimunić. Rekao je i kako će se dječ je igralište urediti i kod Društve nog doma u Andraševcu, za što je dio sprava već spreman, a dio će se još kupiti, a u planu je i uređenje dječjeg igrališta u Stubičkoj Slati ni, kao i u Gornjem Oroslavju, gdje će se urediti sredstvima od 30 000 kuna, koja je povodom Dana gra da u turniru osvojila ekipa Gornjeg Oroslavja.

Područni vrtić u Mokricama

Osim uređenja dječjih igrališta, malim je Oroslavčanima potrebno osigurati i siguran smještaj u dječ jim vrtićima, stoga će iduće godine kreće u realizaciju projekta izgrad nje područnog vrtića u Mokricama.

– I za to smo osigurali sredstva u proračunu. Odnosno, iduće godine u planu je projektiranje, a ovisno o potpisu ugovora i uplati određe

Liste čekanja za dječji gradski vrtić Grad

Oroslavje riješit će izgradnjom Područnog vrtića u Mokricama, za koji projektiranje kreće iduće godine

Na javno je savjetovanje stavljen Proračun Grada Oroslavja za 2023. godinu, po prvi put u eurima. Kao najvažnije stavke, gradonačelnik Viktor Šimunić izdvojio je izgradnju sportskih svlačiona, kapitalni pro jekt od velike važnosti za Oroslavje, čija je vrijednost procijenjena na oko 2.5 milijuna kuna. Tu je i izgradnja područnog vrtića u Mokrica ma, kao i novo dječje igralište u Parku Vranyczany. – U planu je i za mjena krova na društvenom domu u Mokricama, projektiranje DVD –a i Društvenog doma Stubička Slatina te pokretanje glavnog projekta i nadogradnju društvenog doma u Andraševcu – rekao je još Šimunić, dodavši kako su u proračun uvršteni i komunalni radovi, poput izgrad nje nogostupa od spomenika u Krušljevom Selu do spoja s postojećim nogostupom u Ulici Ljube Babića. Proračun je na javnom savjetova nju, stoga se svojim prijedlozima i komentarima mogu uključiti i gra đani, na što Šimunić i poziva.

nog iznosa sredstava i početak iz gradnje. Cilj nam je sljedeće godi ne početi izgradnju i svakako u tri godine napraviti vrtić – rekao je Šimunić. Ove godine, Oroslavje je imalo problema sa smještajem dje ce u dječji vrtić. – Imali smo na li sti čekanja 20 djece, pa smo dvora nu u vrtiću privremeno preuredili u smještaj za dvije odgojne skupi ne, kako bismo mogli smjestiti svu djecu. Taj problem vjerujem da će mo riješiti izgradnjom područnog vrtića – rekao je gradonačelnik.

Istaknuo je i kako će se dizati eko nomska cijena vrtića, no roditelji to neće osjetiti. - Cijena se ra ro ditelje neće dizati, Grad će to po kriti. Roditelji su se lani suočili s poskupljenjem vrtića, a iako je sve poskupilo ponovo i ekonomska ci jena će se morati dizati, ne želim da to roditelji osjete, imali su ra zumijevanja prošle godine kada je Grad bio u ogromnim minusima i krizi i nismo mogli pokriti razliku, odnosno cijena se tada dizala i za roditelje – rekao je gradonačelnik.

Gradu

Zlataru

odobreno 1,6 milijuna kuna za sanaciju dva klizišta u Vinogradskoj ulici

ZLATAR - Ministarstvo gospodar stva i održivog razvoja Gradu Zlata ru odobrilo je 1,6 milijuna kuna za projekt sanacije dva klizišta u zla tarskoj Vinogradskoj ulici, objavila je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. – Sretni smo da su odobrena naša dva projekta na Ministarstvu gospodarstva i održi vog razvoja kako bi u sljedećoj go dini sanirali dva klizišta – rekla je gradonačelnica i dodala da se Grad prijavio i na natječaj Hrvatskih vo da za sanaciju klizišta u Donjoj Se lnici. Projekt sanacije dvaju klizišta prijavljen je za operaciju "Hitno ob navljanje pogođenih prirodnih pod ručja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla", a riječ je o bes povratnim sredstvima za operaci je koje se financiraju iz Fonda soli darnosti Europske unije. (sp)

LOBOR - U Općini Lobor usko ro će se sanirati nestabilan po kos Završje Loborsko. Potvrđe no je to potpisivanjem ugovora s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja vrijednog 1.086.568,00 kuna. Općini su sredstva za ovaj hvalevrijedan projekt dodijeljena iz bespo vratnih sredstava Fonda soli darnosti Europske unije, a svoj potpis na ugovor stavila je na čelnica Ljubica Jembrih. - Izni mno sam sretna i zadovoljna što je ovaj projekt dobio zeleno svjetlo Ministarstva. Sanacija će osigurati stabilnost terena, uvelike olakšati prolaz vozili ma našim mještanima i dopri nijeti većoj prometnoj sigurno sti, ali i kvaliteti života – rekla je

Jembrih. Dodala je kako u Opći ni vode brigu da osiguraju jed nako kvalitetne uvjete za sva kog svog stanovnika, ali nekad je to zbog ograničenosti prora čunskih sredstava teško izve divo. Stoga su ovakvi projek ti koji imaju podršku resornih ministarstva, Vlade Republike Hrvatske, ali i Europske uni je, iznimno značajni za manja mjesta i ruralne sredine, s ci ljem ravnomjernog razvoja cije le domovine. - Polako, ali sigur no hvatamo korak s urbanijim sredinama. Nastavljamo s pri javama na natječaje za projekte koji će svakom našem mješta ninu osigurati da se osjeća cije njenim članom našeg društva –zaključila je Jembrih. (zl)

Šimunić građanima:

'Javite se i dajte svoje prijedloge i komentare na proračun'

Gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek

Općina Radoboj raspisala je natječaj za dodjelu studentskih stipendija

Studentske stipendije iznose 500 kuna mjesečno

RADOBOJ - Općina Radoboj je ras pisala Natječaj za dodjelu 10 stu dentskih stipendija za akademsku godinu 2022/2023. Pravo na stipen diju mogu ostvariti redovni stu denti preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i di plomskih sveučilišnih studija, od nosno stručnih studija i diplomskih specijalističkih stručnih studija koji imaju prebivalište na području Op

ćine Radoboj, ne primaju stipendi je od drugog subjekta te žive u ku ćanstvu koje nema nepodmirenih obveza prema Općini Radoboj. Stu dentske stipendije iznose 500 kuna mjesečno, a isplaćuju se za razdo blje od 1. listopada ove do 30. srp nja 2023. godine. Svi detalji mogu se pronaći na web stranici Općine Ra doboj. Rok za prijavu na natječaj je 30. studenog. (zl)

Mladi u Pregradi osmislili uređenje prostora za druženje u prirodi

Uredit će se 'Kunaklupe'

Konferencija "Pravo na pristup informacijama" u Muzeju seljačkih buna

GORNJA STUBICA - U srijedu, 16. studenog u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici održana je konfe rencija na temu "Pravo na pristup informacijama" koju je organizi ralo Antikorupcijsko povjeren stvo Krapinsko - zagorske župani je. Antikorupcijsko povjerenstvo je savjetodavno tijelo Županijske skupštine za praćenje i suzbijanje korupcije na području Krapinsko - zagorske županije koje je zbog nedavnih zakonodavnih promje na prepoznalo važnost spomenu te tematike. Pravo na pristup in formacijama je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o pravu na pristup informacijama zajamčeno pravo svakoga građanina ili prav ne osobe na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi ko

ristiti. Na konferenciji je sudjelo vao predstavnik Antikorupcijskog povjerenstva Krapinsko-zagorske županije Nikola Kristić i dr.sc. Zo ran Pičuljan, Povjerenik za infor miranje, sa suradnicama iz Ureda Povjerenika, koji su iznijeli pregled stanja i trendova, s posebnim osvr tom na obveze nastale Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", br. 69/2022.), koji je stupio na snagu 25. lipnja 2022. godine. Konferenciji su pri sustvovali brojni predstavnici tije la lokalne samouprave te pravnih tijela s javnim ovlastima. Također, konferenciji je prisustvovala i pro čelnica Upravnog odjela za zdrav stvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Krapinskozagorske županije Martina Gregu rović Šanjug. (zl)

PREGRADA – U Pregradi je po prvi puta provedena Akcija za 5!. Dvadeset učenika Učeničkog do ma SŠ Pregrada osmišljavalo je projekt na temu prostora za mla de, što je za njih imalo poseban značaj s obzirom da se školuju u ovom gradu i ovdje provode svo je slobodno vrijeme. Dan akci je otvorio je gradonačelnik Mar ko Vešligaj koji je istaknuo kako mladi imaju potrebu da doprine su mjestu u kojem žive te dodao da ga, kao predstavnika grada koji se ponosi titulom Grada za mlade, posebno veseli uključivanje mla dih u donošenje odluka. Mladi su razradili svoje ideje i osmišljava li projekte, što je pohvalila i Pe tra Vdović, savjetnica za društve ne djelatnosti i odnose s javnošću,

ujedno i koordinatorica za mlade u Gradu Pregradi. - Drago mi je da su ideje učenika vezane i uz sam grad u kojem provode većinu svog vre mena, bez obzira što su sudionici učenici Učeničkog doma. Projek ti su otvoreni i korisni svim mla dima - osvrnula se Vdović. Nakon predstavljanja projekta i rasprave, izabran je najbolji projekt, koji će se realizirati, a to je projekt "Kuna klupe", koji će se uz pet tisuća ku na sredstava osiguranih od strane Grada Pregrade provesti do kraja 2022.uz mentorsku podršku Kar la Pasaričeka, člana Savjeta mla dih Grada Pregrade, kao i ostalih dionika iz zajednice, točnije Gra da Pregrade i Učeničkog doma SŠ Pregrada. - Postavljanjem drvenih klupica i stolova kod starog baze

na omogućilo bi se privatnije mje sto na otvorenom gdje bi se mladi mogli nesmetano družiti. Također bi se postavila rasvjeta kako bi se druženja mogla održavati i predve čer. Postavila bi se i kanta za sme će. Planirali smo nešto dugoročno i nešto što će nam pomoći da se odmaknemo od prostora Doma i škole, u kojima provodimo najviše vremena – istaknuli su iz pobjed ničke grupe. Akcija je provedena u sklopu projekta "Mladi u Akciji! za zajednicu!" koji mlade osnažuje za sudjelovanje u odlučivanju na lo kalnoj razini, a provodi ga Udru ga "Delta" u partnerstvu s Gradom Pregrada i Gradom Otočac te je fi nanciran sredstvima Središnjeg državnog ureda za mlade, Grada Pregrade i Grada Otočac. (zl)

Božidara Hrgetića – Ježa hrvatskog branitelja 26. 11. 2007. – 26. 11. 2022.

Prošlo je 15 dugih i tužnih godina bez tebe, a sve više nam nedostaješ. Dok živimo, živjet ćeš u našim srcima i sjećanjima, voljen i nezaboravljen.

Tvoja mama Barica i brat Ivica

Ove

je godine asfaltirano i deset dionica nerazvrstanih cesta Druga

DONJA STUBICA – U punom su jeku radovi na izgradnji nogostupa u naselju Vukšinec, dok je druga fa za izgradnje nogostupa u Dubravač koj ulici završena. – U Dubravačkoj

ulici nogostup ćemo graditi i dalje, po fazama, kako budemo uspijevali, a nogostup u Vukšincu bit će gotov do kraja godine – rekao je gradona čelnik Donje Stubice Nikola Gospo

TUŽNO SJEĆANJE NA VOLJENOG SINA

Izgradnja nogostupa od Lukavca prema Kraljevcu te sanacija klizišta u Kapelskom vrhu neki su od radova na uređenju prometne infrastrukture koji se očekuju u Kraljevcu sljedećih mjeseci, s čime nas je upoznala načelnica Općine Blanka Stipčić Berić

'Kraljevec će u narednom razdoblju postati veliko gradilište'

Davor Žažar KRALJEVEC NA SUTLI

Autor najboljeg rada bit će nagrađen s 2 tisuće kuna

Prijave se šalju isključivo elektronskom poštom na info@tzgzlatar.hr do 15. prosinca

ZLATAR - Turistička zajednica po dručja Zlatni istok Zagorja objavi la je natječaj za izradu logotipa Tu rističke zajednice. Dizajn logotipa mora biti orignilani rad i svojim izgledom i sadržajem ne smije is korištavati ni vrijeđati ničija poli tička, svjetonazorska, nacionalna,

Odabrani logotip će se koristiti za potrebe TZ Zlatni istok Zagorja, na dokumentima, internetskim stranicama, brošurama i letcima te ostalim tiskanim i elektronskim materijalima

spolna, vjerska ili kulturna opre djeljenja. Potrebno je poslati i opis ideje koja stoji ispred likovnog rje šenja, a svaki autor može prijaviti maksimalno dva rada, a dizajn lo gotipa može sadržavati kraticu "TZ područja Zlatni istok Zagorja". Au tor najboljeg rada bit će nagrađen s 2.000 kuna, a ukoliko ni jedno rješe nje ne zadovolji uvjete, natječaj će se poništiti. Odabrani logotip će se koristiti za potrebe TZ Zlatni istok Zagorja, na dokumentima, inter netskim stranicama, brošurama i letcima te ostalim tiskanim i elek tronskim materijalima. Po zavr šetku natječaja logotip postaje vla sništvo Turističke zajednice Zlatni istok Zagorja, a naručitelj zadrža va pravo manjih izmjena loga, u su radnji s autorom. Prijave se šalju is ključivo elektronskom poštom na info@tzgzlatar.hr do 15. prosinca 2022. Turistička zajednica obuhva ća područje Grada Zlatara i općina Budinščina, Hrašćina, Konjščina, Zlatar Bistrice i Mača. (sp)

Zabok organizira novi tjedni ciklus dobrovoljnog darivanja krvi

ZABOK - Gradsko društvo Crve nog križa Zabok organizira novi tjedni ciklus dobrovoljnog dariva nja krvi, u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medici nu do 25. studenog. U utorak akcije će se održati u Vatrogasnom domu u Zaboku, od 12 do 18 sati. U srije du se organiziraju u Domu kulture u Krapinskim Toplicama od 11:30 do 14 sati te od 15:30 do 18 u Pasto ralnom centru Sveti Križ Začretje. U četvrtak je akcija u Srednjoj ško li Bedekovčina, od 9 do 15 sati i u petak, 25. studenog ponovno u Za boku, u Vatrogasnom domu od 10 do 16 sati. (zl)

Odobreno je 200.000,00 kuna za izgradnju nogostupa od Lukavca prema Kraljevcu, a sanirat će se i prometnica na Kapelskom vrhu, stradala u potresu

Uprvim danima mjese ca prosinca u Kraljev cu će započeti radovi na izgradnji nogostupa od Lukavca prema Kraljevcu u duži ni od 250 metara dionice. - Projekt izgradnje nogostupa je napravljen u dužini od 3 kilometra i radi se po dionicama, a mi smo odlučili raditi navedenu dionicu jer je ravni dio gdje se poprilično brzo vozi i za pravo je vrlo opasno za sve sudio nike u prometu, pogotovo za djecu, koja znaju ovuda ići na biciklima ili pješice – najavila je načelnica Blan ka Stipčić Berić. Nogostup za sigurnost

Taj je projekt prijavljen na Žu panijske ceste te je odobreno 200.000,00 kuna. - Nažalost, suo čeni smo s povećanjem cijena od 25% u odnosu na prošlu godinu kada smo izradili troškovnik, ta ko da će se ukupna vrijednost pro jekta popeti i do 590.000,00 kuna – izvijestila je načelnica Stipčić Be rić te dodala da će se Općina po truditi dobiti sredstva izvana da se ta razlika pokrije. Radovi bi tre bali započeti početkom prosinca, a dovršetak se očekuje početkom sljedeće godine. Nogostup će zna čiti veću sigurnost u prometu, pri je svega za djecu. – I sama imam djecu te znam da rado idu kod škole gdje imaju sprave za vježbu i igralište te se vole tamo okuplja ti. Vrlo je opasno, pogotovo noću, da se s biciklima voze po toj cesti, jer se svi jako brzo voze. Zato smo prvo i krenuli upravo s tom dioni com. Već imamo spremnu prijavu za narednu dionicu, sljedećih 250 metara dalje prema centru Kra ljevca. Nismo još ni završili zapo četo, a već spremamo sljedeće faze, tako da nemamo praznog hoda i da čim se jedno završi idemo u dalje radove – dodala je načelnica Kra ljevca na Sutli.

Sanacija prometnice na Kapelskom vrhu

Općina je također prijavila na na tječaj projekt popravka cesta na Kapelskom vrhu od štete uzroko vane potresima u vrijednosti od 1.300.000,00 kuna za kojeg se oče kuje da će biti odobren narednih dana. – Rok izvršenja za ove rado ve je 30. lipnja 2023., tako da mo ramo biti jako brzi i ažurni te čim prije objaviti javnu nabavu te na praviti sve da se to stigne napra viti do planiranog roka. Isto ta ko, na Ministarstvo gospodarstva

Nogostup, čija izgradnja počinje u prosincu, a završit će početkom iduće godine, značit će veću sigurnost u prometu, prije svega za djecu

prijavili smo projekt sanacije šte te od potresa na klizištu u Kapel skom vrhu kraj groblja, u vrijedno sti od 724.000,00 kuna koji nam je odobren. Nadam se da će nam se svi ti radovi širom Općine odobri ti čime će biti sanirana najkritični ja mjesta na prometnicama – ka že načelnica Stipčić Berić. Sav rad i trud na pripremi projekata, ka že načelnica, uskoro će biti iteka ko vidljivi.– Kraljevec bi trebao bi ti jedno veliko gradilište. Trenutno smo u pripremnoj fazi pa to izvana gledajući, nije vidljivo, no sve ovo što smo do sada radili, uskoro će se napokon i vidjeti. Jednostavno, svaki projekt ima svoj proces, od

prijave do provedbe. Mi nismo iš li vlastitim sredstvima u sve te ra dove, jer to su strašno veliki iznosi i naprosto toliko nemamo. Sto ga smo pripremili i prijavili veliki broj projekata, a sada će napokon doći na vidjelo sav trud i rad koji smo uložili u godinu dana – kaže načelnica Stipčić Berić zadovoljna radovima koji će se odvijati u Kra ljevcu narednih mjeseci.

Nogostup će koštati oko 590.000,00 kuna, radovi će se financirati iz Županijskih cesta te općinskog proračuna

Objavljen natječaj za izradu logotipa Turističke zajednice Zlatni istok Zagorja

Blanka Stipčić Berić

U našoj županiji po prvi puta obilježen Svjetski dan poduzetnica

Znanje, ulaganje i trud uvijek donose rezultate

KRAPINA - U Krapini u prosto rima Veleučilišta Hrvatsko zagor je Krapina obilježen je Svjetski dan poduzetnica. Predsjednica Podu zetničkog kluba žena KZŽ Snježana Leljak objasnila je kako se Svjetski dan poduzetnica obilježava 19. stu denog diljem svijeta jer poduzetni ce žele ukazati na specifične izazove s kojima se one susreću, a posebice se želi naglasiti potreba ohrabriva nja i podrške. - Zajedničkim druže njem, umrežavanjem i razmjenom iskustva sa pripadnicima akadem ske zajednice i studenticama, budu ćim poduzetnicama želi se ukazati na važnost obrazovanja, usavrša vanja, praćenja trendova i inovaci ja tj. važnost cjeloživotnog učenja - istaknula je Leljak. Prisutnima su se obratili i Nenad Sikirica, dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Kra

pina, kao i Mira Krpan, profesori ca na Ekonomskom fakultetu Sve učilišta u Zagrebu te kao izaslanica dekanice Sanje Sever Mališ, koja je uputila čestitku poduzetnicama po vodom njihovog dana. Sanja Miho vilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turi zam, promet i komunalnu infra strukturu KZŽ, kao izaslanica žu pana Željka Kolara čestitala je svim poduzetnicama na upornosti i od važnosti. - Vaš trud, rad, upornost i disciplina, to su odlike koje su do vele do toga da danas imamo oko 22 posto žena kao vlasnica, osniva čica ili direktorica tvrtki, dok je u obrtništvu preko 35 posto. To govo ri da žene dominiraju u uslužnim djelatnostima, a vidljivo je da je bit na ambicioznost, imati ambiciju i biti uporan. Često su žene te, kao

što je spomenuto već u uvodnom dijelu, koje su manje plaćene, ali kad ste vi vlasnice svojih obrta ili tvrt ki, raspolažete svojim vremenom, odlučujete i doprinosite rastu i gos podarstvu i općenito cijelom druš tvu - istaknula je Mihovilić. Podrš ku je dao i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, a sudjelovale su i profesorica Mira Hercigonja Sze keres, koja već 15 godina u Veleučili štu te Janja Kantolić ispred Županij ske komore Krapina. Obilježavanje Svjetskog dana poduzetnica Podu zetnički klub žena KZŽ organizirao je u suorganizaciji Ekonomskog fa kulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vele učilišta Hrvatsko zagorje Krapina i Alumni kluba VHZK, a pod pokro viteljstvom Krapinsko-zagorske žu panije Grada Krapine i Poslovnog kluba "Skup za Zagorje". (zl)

O potporama mikro, malim i srednjim gospodarskim subjektima u Bedekovčini

Svi zainteresirani trebaju se prijaviti Općini Bedekovčina

BEDEKOVČINA - Općina Bedekovčina u suradnji sa HAMAG – BICRO Isposta va Krapinsko- zagorske županije organizira informativni događaj na temu HA MAG-BICRO potpore – investicijski zajmovi NPOO i ESIF obrtna sredstva. Cilj Financijskog instrumenta je poticanje gospodarskih i investicijskih aktivnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika kroz povećanje dostupnosti zajmova i po voljnije uvjete financiranja, uz kamatnu stopu od 0,8%. Događaj je namijenjen mikro, malim i srednjim gospodarskim subjektima iz područja Općine Bedekov čina, a održat će se 24. studenog 2022.g. u 17,00 sati u prostorijama Općine Be dekovčina. - Molimo sve zainteresirane da se prijave na mail: martina@bedekov cina.hr ili poziv na broj telefona 049/213-963 – kažu u Općini Bedekovčina. (zl)

HRVATSKO ZAGORJE - Od petka

18. studenog započeli su treći nacio nalni Dani okusa hrvatske tradicije koje zajednički organizira 11 župa nijskih turističkih zajednica u su radnji s lokalnim ugostiteljima, no siocima standarda Okusi hrvatske tradicije, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta. Dva menija po tri slijeda Ljubitelji dobre hrane tako će kroz 11 dana u 101 ugostiteljskom objek tu moći uživati u lokalnim jelima spravljenim od tradicionalnih na mirnica i po tradicionalnim recep turama. Svaki će objekt u ponudi imati po dva menija od najmanje tri slijeda. U Danima okusa hrvat ske tradicije sudjeluje 12 zagorskih restorana: Restoran Bistricza, Re storan Dvorac Mihanović, Seosko domaćinstvo Grešna gorica, Kli jet Lojzekova hiža, Restoran Mag dalena, Restoran Purga, Pansion Rody, Restoran, pub i klub Tem ple bar, Restoran Villa Zelenjak –

Općini

Bedekovčina odobreno financiranje sanacije klizišta na starom groblju

Procijenjena vrijednost projekta iznosi 2.507.336,50 kuna

BEDEKOVČINA - Općini Bedekovčina Ministarstvo gospodarstva i održivog ra zvoja odobrilo je u 100%-tnom iznosu financiranje sanacije klizišta na starom groblju u Bedekovčini. Na lokaciji starog groblja u Općini Bedekovčina evidenti rano je klizište. Nakon potresa primijećen je veći broj mjesta izboja vode i to na mjestima na kojima takva manifestacija prethodno nije zabilježena. Voda izbija na pojedinim zamočvarenim mjestima i prazni se danima po prestanku oborina. Projekt obuhvaća izradu projektno tehničke dokumentacije te radove izvođenja sanacije klizišta. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 2.507.336,50 kuna. (zl)

Ljubitelji dobre hrane kroz 11 dana

u lokalnim jelima

& Pansion Vuglec breg, Restoran Zaboky i Klet Zagorski dvori

Bajkovita slika Zagorja

Župan i predsjednik Turističke za jednice KZŽ Željko Kolar čestitao je svim sudionicima u projektu s pod ručja Krapinsko – zagorske župani je, naglasivši da njihovo aktivno su djelovanje u projektu puno znači za

daljnju promociju turizma u župa niji. - Svi vi zajedno stvarate bajko vitu sliku našeg Zagorja. Svatko je jedan mali kotačić Zagorja kao de stinacije, unutar koje svatko sa svo jom kvalitetom i svojom specifič nošću ponude privlači svoje goste. Jedna od naših glavnih prednosti je ta što mi imamo kvalitetan cjelogo dišnji turizam, i tu vi dajete svoj ve lik doprinos, jer kroz čitavu godinu

nudite domaće specijalitete i gost koji dolazi u Zagorje zna da u ko je god doba dana dođe da će dobiti kvalitetnu uslugu, kvalitetnu hra nu i izvrsna zagorska vina. Mi smo inače jedini u Europi koji imaju za štićen praktički čitav meni; imamo europsku zaštićenu oznaku za pu ricu, mlince, zagorske štrukle i Za gorski bagremov med, a sad radimo i na tome da na isti način zaštitimo autohtone zagorske sorte vinove lo

ze - rekao je župan Kolar te dodao:Ponosan sam i na činjenicu da smo svi zajedno vrlo uspješno brendira li destinaciju ''Zagorje bajka na dla nu'', što je bio jako zahtjevan i opse žan posao, koji nije išao preko noći, no trud se isplatio, jer iz godine u godinu bilježimo kontinuirani rast u broju dolazaka i noćenja, zbog če ga i jesmo lideri kontinentalnog tu rizma u Republici Hrvatskoj - za ključio je župan Kolar. (zl)

Obilježavanje je bila inicijativa Poduzetničkog kluba žena Krapinsko-zagorske županije

Ventek, Vinarija & Pansion Vuglec breg, Restoran Zaboky i Klet Zagor ski dvori.

Središnje

'Mi Hrvati najsložniji smo kad ratujemo'

Budući da je župan Željko Kolar bio na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru, županijsku delegaciju predvodila je njegova zamjenica Jasna Petek

Ivan Kovačić KUMROVEC

Predstavnici Krapinsko – zagorske županije te nekoliko zagorskih gradova i općina, kao i predstavnici brojnih udruga branitelja i ratnih vojnih invalida, prigodnim polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona kod spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku, u petak su zajednički obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. Budući da je župan Željko Kolar bio na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru, županijsku delegaciju predvodila je njegova zamjenica Jasna Petek, koja je istaknula kako je bitka za Vukovar bila najkrvavija, ali i najveća bitka Domovinskog rata. – Obrana grada Vukovara duboko je utkana u temelje naše suvremene, demokratske, nezavisne domovine. Prigoda je na današnji dan prisjetiti se svih žrtava Grada

Heroja, ali i svih žrtava Škabrnje, Dubrovnika, ali i svih gradova, općina i sela koji su sudjelovali i Domovinskom ratu. Prigoda je to da se prisjetimo i preko 11 tisuća naših Zagorki i Zagoraca koji su sudjelovali na svim hrvatskim bojišnicama diljem Lijepe naše i koji su doprinijeli da danas imamo slobodnu i demokratsku Republiku Hrvatsku – rekla je Jasna Petek dodavši kako imamo veliku odgovornost prenositi istine i činjenice o Domovinskom ratu našim mladima, kako bi oni znali cijeniti ono što se danas podrazumijeva, odnosno, slobodu i nezavisnost.

Veliki ratnici

Kao domaćin, okupljene je pozdravio i načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt, koji je pri tom istaknuo kako su Vukovar i Škabrnja najveće žrtve Domovinskog rata. – Moramo odati priznanje svim curama i dečkima koji su dali sve od sebe da u tom trenutku obrane Hrvatsku, a

isto tako, vjerujem, nisu razmišljali hoće li se živi vratiti svojim kućama ili neće, nego su u onom posebnom domovinskom naboju dali zadnji atom snage, a neki i svoj život, da bismo danas imali slobodnu državu. Možemo reći da smo mi Hrvati najsložniji i najspremniji kad ratujemo i tu smo se kroz povijest pokazali kao veliki ratnici. I u Domovinskom ratu, kad je agresor napao Lijepu našu, pokazali smo da je možemo obraniti i obranili smo je – rekao je Šplajt.

Zagorski Tigar

A jedan od tih velikih ratnika bio je i Žarko Fruk, vukovarski branitelji iz Zagorja, točnije, iz Svetog Križa Začretja, koji je kao pripadnik 1. Gardijske brigade ‘Tigrovi’ sudjelovao u obrani Grada Heroja. –Nas devetnaest Tigrova je 1. listopada, u ranim jutarnjim satima, ušlo u Vukovar i ostali smo do zadnjeg dana. Bio sam među onima koji su 17. studenog krenuli u proboj, četiri noći i tri dana i, hvala dragom Bogu, ja sam se uspio izvući do Vinkovaca, odnosno, do predgrađa Vinkovaca, Male Bosne, gdje su me zaustavili HOS-ovci i odveli u prihvatni centar – ispričao je Žarko

Žarko Fruk: „Položaje smo držali gdje smo stigli, po kućama. Od nas devetnaest, osamnaest nas je ranjeno. Samo jedan nije ranjen, ali je on bio šest mjeseci u logoru“

Fruk. Za dane provedene u obrani Vukovara, kaže da života nije bilo. – Nema struje, vode, hrane, pranja, brijanja... ništa. I tako gotovo dva mjeseca. Položaje smo držali gdje

smo stigli, po kućama. Od nas devetnaest, osamnaest nas je ranjeno. Samo jedan nije ranjen, ali je on bio šest mjeseci u logoru – ispričao je Fruk.

Na novinarsko pitanje kakvi

ga osjećaju preplavljuju uz ovakve obljetnice, najprije je rekao ‘Ne smijem reći’, no, potom je objasnio. – To je svakome nešto osobno. Svatko drži nešto u sebi, za sebe. No, to je nešto što trebamo poštovati, pomoliti se za sve žrtve i branitelje koji su poginuli, koji su završili na Ovčari, u Veleprometu i to je nešto najmanje što možemo učiniti. O tome se vrlo malo priča, ali možemo se barem na današnji dan prisjetiti jer to ne smijemo zaboraviti – rekao je Fruk.

VUKOVAR - U Vukovaru je u petak, 18. studenog, održan središnji dio program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2022. Središnji program počeo je u 10,00 sati u dvorištu vukovarske bolnice, mjestu s kojeg su agresori 1991. odveli ranjenike na Ovčaru i potom ih smaknuli, a nastavio se Kolonom sjećanja gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Kolonu su predvodili branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja te po prvi put i oni kojo su kao djeca prošli ratna stradanja. Među tisućama okupljenih iz čitave Hrvatske bio je i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar. - I ove smo godine u Vukovaru. Zajedno sa zagorskim braniteljima odajemo počast pogi-

nulim i nestalim braniteljima i civilima. Tu smo zbog budućnosti, a da se prošlost ne zaboravi. Zajednički se prisjećamo najtužnijeg dana u povijesti Vulovara, s porukom Ne ponovilo se! - istaknuo je ovom prilikom župan Kolar. Počast poginulim braniteljima i civilima su kod središnjeg spomen obilježja na Memorijalnom groblju polaganjem cvijeća i pajenjem svijeća odale brojne delegacije i pojedinci, među kojima i hrvatski branitelji Vukovara, izaslanik predsjednika Reublike Hrvatske, predsjednik Hrvatskog sabora i brojni saborski zastupnici, premijer Vlade Reublike Hrvatske zajedno s više ministara, hrvatski župani, gradonačelnici i načelnici... U programu je sudjelovala i povijesna postrojba Krapinsko-zagorske županije Kostelska pištola - Keglevićeva straža Kostel. (zl)

županijsko obilježavanje Dana sjećanja održano je u Zelenjaku, kod spomenika Lijepoj našoj

‘Tu smo zbog budućnosti, a da se prošlost ne zaboravi’

Dječji vrtić ''Pušlek'' Marija Bistrica uključio se u paljenje lampiona u spomen na žrtve Vukovara i Škabrnje Marija Bistrica

Gornja Stubica

I marijabistrički osnovnoškolci zapalili lampione

Oroslavje

Zlatar Bistrica Radoboj

Donja Stubica Konjščina

Gornja Stubica

Lobor

Mače

Krapina

Za dušu za spomenek

Pravi starinski navuk

Kaka sem več pune put na pisala h svoja kolumnica, (a za kaj se tak zovu ni sa ma neznam) da su ovie caj ti, negda, gda počneju duge večerke bilji za pajdašuva nje. Pajdašuvalje se pri po slije teri su se delalji fiže. Tak je bilje čihanje, štrika nje hiekljanje, pletenje ko šari i kaj česa druguga. Te nigdar nie delal muž ilji baba sam, nek z pajdaši. Takve su se priljike navike rabile za spominek z mlaj šemi i davalje se navuk. Hu tem su vodile največ brigu stare mudre babe i muži. Stariejše babe su pi tale puce tere su bile za ženidbu, e njim se po ljetu zapičil trn h kiklju, gda su nekam išle. Trn se z kiklje nie smel meknuti nek se držal dok sam nie opal. Če se je tere puce trn tak za pičil unda se more nadati snubokem i mogla bi brze frknuti zamuža. Iste tak se daval navuk da se kitje te re se puce poplete med no gami nigdar nesme hititi. Mora se rahle vugnuti, jer je te znak da ju nešče ima rad. Sreču puca ilji bilje gdoj more dobiti i z dete lju z četri ljista, ak ju spu tič najde. Ona se nesme strgati z rukami nek odgri sti ilji z noftem pretrgnu ti. Tak odgrižnjenu trieba deti h rupček i hnadre ilji h pobelar kaj bu donesla sreču. Sreču donaša i bož ji voljek ilji hrušč, ak dojde na čoveka. Njih trieba sti ha sneti i na noge deti. Oni donašaju sreču i oprost se dem griehe pri Bogu. Ak na čoveka opadne pauk dobil bu dobru viest. Radi toga nie smeti pauka hbi jati i njegve mreže trgati jer te nie dobre. Moglje bi nekaj grde završiti. Starij ši su davalji navuk i unda ak se kaj na stolu pripeti. Če se prehiti kupica pre ma puce, te je dobre. Pre hičena puna kupica z vi nem znači da bu puca,gda se oženi ilji oženjena baba, pred teru se vine zljejalje dobila dejčeka, gda bu ro dila. Grde je ak se po sto lu resiplje sol. Ona se ne sme z krpu brisati nek se z nožem mora pogrnuti na tenier. Da se bi s krpu po birala pri hiže bi mogla bi ti svaja. Svaja bi mogla pri hiže biti če bi se nož tak obrnul kaj bi oštre stalje zrak. Saka gazdarica na te trieba paziti i če bi se nož tak obrnul, mam ga mo ra popraviti. Unda gda se zmieče hiža, te trieba dela ti brze i smeče primesti na miščafljin i hititi h ogenj. Nie dobre če bi puca doš

la nekomu fižu na kupček smeča. Če bi tak nadošla na smeče, reklje se da se ne mogla oženiti. A da bi na nieki način te popravi la morala je i ona i gazde rica tera je smeče prime la, fejs po smeču pljuvati, kaj bi otirala zločeste si le. Negda su ljudi imelji pri hiže same jeden špi gelj. Hunjuga su se luka lji i stari i mladi. Muži pri podbrivanju,ženjske pri češljanju, a puce pri gizda nju. Če bi se dogodilje da se špigelj potere i od njega napravi več komačeke, si se moraju hititi, mam gda se potere. Ak se tak nej na pravilje pri hiže bi bilje se dem ljiet nesreče. Puce i dečki z hiže se morti nej oženilji, a i blage i živina ne bi došla k sreče. Iste tak se nie smelje dati lukati h špigelj, detetu tere nie još govorilje. Ak bi se detece h špigljinu vidlje, moglje bi pregovoriti same jemput i nigdar več. Kak su se spo minki delalji po zime h če haraju, gda se je rihtal afe štirung, stariejši su davalji navuk dečkem kak se trie ba ponašati da se napra vi dejčec. Jer rođenje dej čeca pri hiže bila je sreča. Muž teri je odlučil da on z babu oče detece, a pri to mu muške, moral je k ba be iti obljiečen h dugi ka put i na sebe imeti štalske škornje. Unda bu sigurne ženjska rodila dejčeka. Če i te ne prejde dobre i rodi se pucica, unda trieba gda se ide dece delat muški za vezati ljieve jajce. Veruva lje se da se muška deca di elaju z desnuga jajca. Ak si pak štel pucicu, triebalje je napraviti obrnjene. Iste tak se pucam i ženjskam dal navuk da se nigdar pri praznomu stolu nesme se deti, ak gdoj dojde fižu. Na stolu navike mora biti ne kaj za spiti i prigristi, če je te zadnje. Tak mora biti ra di toga kaj on gdoj je k hiže došel nej po selu odnesel grde glase, da su pri hiže siromaki. Ovak bu poviie dal kak je pri nji na stolu košte i pijače furt. Takve i još hnoge druge navu ke več denes nie. Če bi se i gdoj našel za pripoviedati, teške da bi ga gdoj imel za poslušati. Življnje ljudi nie h pajdašije kak negda med ljudmi. Denešnja pajdaši ja je z moderni mašinki i sakojačku živinicu. Ak tak denes hnogi držiju več do svojuga peseka, mačka….. nek do pajdaša. A navuke vučiju z modernih mašin ki. Kakef? E te je več dru ge pitanje!.

Posjetitelje čeka bogat program Adventa Marija

Bistrica spremna za vrijeme došašća

Ove se godine na Doček u podne vraća i Bistrička božićna tombola, a glavni sponzor je Hyundai Štagar

Elvis Lacković MARIJA BISTRICA

Turistička zajednica Općine Marija Bi strica i ove godine, po 11. puta, organi zira Manifestaciju ''Advent u Mariji Bistrici'', naravno uz organizacijsku i financijsku pomoć Općine Marija Bistri ca, ali i u suradnji s brojnim bistričkim udrugama. Pro gram ovogodišnjeg ''Adventa u Mariji Bistrici'', predstavljen je u srijedu na press konfe renciji koja je održana u Ho telu Kaj u Mariji Bistrici.

Sve bolji turistički pokazatelji

Prije samog predstavljanja programa načelnik Općine Marija Bistrica i predsjednik Turističke zajednice Općine Marija Bistrica Josip Milič ki rekao je kako se bez mjera negdje od mjeseca travnja vidi efekt povećanja broja dolaza ka u Mariju Bistricu. - Prema našoj evidenciji Mariju Bistri cu je u prvih devet mjeseci po sjetilo oko 580.000 posjetite lja, a također se vidi i značajan rast dolazaka te noćenja, tako da smo u odnosu na prošlu godinu blizu 10 000 gostiju, što je povećanje od 60 posto, a i u noćenjima smo također na povećanju od 60 posto, a to je negdje oko 15.200 noćenja – rekao je Milički i zahvalio Turističkoj zajednici Krapin sko – zagorske županije što je za Advent izdvojila iznos od 7.500 kuna, ali i Hrvatskoj tu rističkoj zajednici koja je pre ko županijske Turističke za jednice izdvojila 72.000 kuna. Bistrički načelnik iz ovogo dišnjeg je programa izdvojio Doček u podne koji je već eta bliran. - Na Doček u podne u Mariju Bistricu dođe i do 10 000 posjetitelja, a ove godine vraća nam se i tombola. Mo ram zahvaliti našim sponzori ma Hyundai Štagar, koji su uz Hyundai Hrvatska osigurali glavnu nagradu, a to je Hyun dai Bayon. Također vraćamo i Noć svjetla, a tu je i klizalište, jedno od rijetkih koje je opsta lo s obzirom na cijenu ener genata, a mi smo ga zadržali

Ovogodišnji ''Advent u Mariji Bistrici'' zaista ima vrlo bogat program, kojeg možete pronaći na web i Facebook stranici Visit Marija Bistrica. Prvo događanje je već u petak 25. studenoga u Općinskoj knjižnici i čitaonici, gdje se u 17 sati otvara izložba slika Antonije Dvorski "Budi to što jesi: život kroz sliku i riječi", a u Caffe & Cocktail baru Bar.Bar od 20 sati je fešta uz TS Laganica. Svečano otvorenje planirano je za subotu 26. studenoga od 19 sati uz Koncert Jacquesa Houdeka. Tematski prvi je vikend Vikend duhovne glazbe, što će se osjetiti u nedjleju 27. studenoga. Već od 10 sati na središnjem bistričkom trgu, na rasporedu je Svečanost paljenja prve adventske svijeće uz nastup Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek, a potom slijede dva koncerta Duhovna glazbe, u 12 sati Dragutina Hrastovića te od 17 sati Antonija Tkalca. Spomenimo kako su svete mise zornice u Svetištu MBB za vrijeme došašće svako jutro u 6.30 sati. Ostale mise su radnim danom u 10.30 i 18, subotom u 11 i 18, a nedjeljom i blagdanom 9, 11 i 16 sati.

i ove godine imamo i krov u obliku šatora, tako da smanji mo utjecaj loših vremenskih uvjeta na mogućnost klizanja – rekao je Milički.

Za svakog ponešto Direktorica Turističke zajed nice Općine Marija Bistrica Marija Klenkar rekla je kako su u 11. Adventu prošli okvi re vikenda, jer će sada tu bi ti događanja i tijekom tjedna.

- Već u prvom vikendu poči njemo u petak, iako je pravo otvaranje u subotu 26. stu denoga uz koncerta Jacquesa Houdeka – rekla je Klenkar i podsjetila da bistrički Advent ima tematske vikende – du hovni, dječji, vikend svjetla i vikend adventskih običaja.Jako mi je drago što opet mo žemo imati program bez ogra ničenja, kao i prije pandemije i što smo uspjeli organizira

ti sve, od koncerata duhovne glazbe, do koncerata zabavne glazbe, klizalište događanja za djecu i drugo. Također, tu je i Teatar Vende tam, a poseb no nam je drago da ćemo po novno nakon 27 godina otvori ti kino, pa već sad sve pozivan na besplatnu projekciju filma ''Marginalci'' u petak 2. prosin ca u 18 sati – pozvala je Klen kar, dodavši kako će tu biti i bogata ugostiteljska ponuda. Osim ugostitelja, sudjelovat će i Udruga 'Hrvatska žena', a Klenkar je zahvalila Vatroga snoj zajednici Marije Bistrice, Općini i Poduzeću 'Lijepa Bi strica' na suradnji.

Tombola

Voditeljica ureda Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar kaza la je kako se Advent u Mari ji Bistrici posljednjih godina etablirao kao jedna od pet naj jačih i najznačajnijih manife stacija na području županije. - S tako bogatim programom zapravo nema skupine za ko ju nema nekog programa. Izrazito me veseli što je Ad vent zaista postao motiv do laska turista na našu destina ciju. Korona vrijeme je iza nas, odlični rezultati su u dolasci ma i noćenjima kako na po dručju cijele županije, tako i u Mariji Bistrici – rekla je Škri njar. Ove se godine na Doček u podne vraća i Bistrička bo žićna tombola, a glavni spon zor je Hyundai Štagar. Nikoli na Šestak – Štagar je istaknula kako je glavna nagrada Hyun dai Bayon. ''Iznimna nam je čast već petu godinu biti gene ralni sponzor marijabistričke tombole. Pozivamo sve velike i male da nam se pridruže, da osjete duh marijabistričkog adventa i da zaigraju tombolu. Novi Bayon čeka svog prvog vlasnika, netko će biti sretne ruke i ući u novu godinu s no vim vozilom – rekla je Šestak – Štagar.

Piše: Nevenka Gregurić

'Licitarom po svijetu'

Gradonačelnik Oroslavja ovog vikenda predstavlja svoju prvu knjigu putopisa

Paljenje lampica u Parku obitelji Feller uz mirise i zvukove adventa

DONJA STUBICA

ove godine nastavlja tradiciju službenog paljenja lampica u Parku obitelji

se tako početak

i iščekivanja

šeg doba u godini, stoga ne propustite prigodni program kojega su organizatori, Turistička zajednica Gupčev kraj i Grad Donja Stubica, tom prigodom pripremili. U Parku

obitelji Feller u subotu, 26. studenoga s početkom u 18 sati, nastupit će Stubičke mažoretkinje Shelly, DV Bubamara Donja Stubica, ŽVS KUD – a Stubica i Puhački orkestar DVD – a Donja Stubica. Moći ćete i razgledati izložbu anđela Jadranke Blagec, ali i uživati u okusima i mirisima kuhanog vina, čaja, kobasica, fritula, lepinja i domaćih kolača. (jk)

OROSLAVJE – Gradska knjižnica Oroslavje organizira predstavljanje putopisne knjige 'Licitarom po svijetu', Viktora Šimunića. Oroslavski gradonačelnik u svojoj je prvoj knjizi opisao neka od svojih najdražih i najupečatljivijih putovanja, destinacija koje je obišao prije nego što je postao gradonačelnik Oroslavja. Proputovao je 40 zemalja svijeta, a sa sobom je na svako putovanje nosio licitarsko srce, kao simbol rodnog Zagorja, zbog čega i njegov putopis prigodno nosi naziv 'Licitarom po svijetu'. Promocija će se održati u subotu, 26. studenoga u 19 sati u Domu kulture, gdje će Šimunić na zanimljiv i pomalo drugačiji način, kroz

fotografije, videe i priču te svoje osobne dojmove prenijeti publici doživljaje s

(jk)

HRVATSKO ZAGORJEKnjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije na inicijativu članice Danice Leštek pokrenulo je akciju prikupljanja knjiga za hrvatsku zbirku Gradske knjižnice Subotica. Knjige su darovale Gradska knjižnica Oroslavje, knjižnica Pučkoga otvorenog učilišta Donja Stubica, Gradska knjižnica "Ksaver Šandor Gjalski" Zabok i Danica Leštek iz privatne knjižnice. – Hrvatski odjel Gradske knjižnice Subotica je vrlo aktivan, ali smo iz kontakata s kolegicom Bernadicom Ivanković saznali da nedostaju nove knjige na hrvatskom jeziku. Veselimo se što će knji-

ge koje smo darovali doći u ruke malih i velikih čitača u Vojvodini. Zajedno s knjigama šaljemo podršku i dobre želje našim zemljacima u susjednoj državi. Bernadica Ivanković je dovela dvije učenice u Zagreb na završnicu Nacionalnog kviza za poticanje čitanja i na Interliber pa smo iskoristili priliku da im predamo knjige. Gosti iz Subotice bili su u Zagorju i Zagrebu od 12. do 15. studenoga 2022. godine i uz lijepe uspomene sa sobom su ponijeli knjige koje će popuniti praznine na policama knjižnice – izvijestila nas je Danica Leštek. Gradska knjižnica Subotica osnova-

na je još davne 1890. godine. Fond knjižnice je podijeljen na knjige na hrvatskom, mađarskom i srpskom jeziku. Hrvatsku zbirku vodi knjižničarka Bernadica Ivanković koja je nadaleko poznata po brojnim programima i projektima kojima nastoji poticati čitanje i djelovati u smislu očuvanja hrvatske nacionalne svijesti u Vojvodini. Najpoznatiji projekti koje vodi hrvatski odjel knjižnice u Subotici su: Dani hrvatske knjige i riječi, Dani Balinta Vujkova, Čitanjem do zvijezda, Mreža čitanja, Čitam i skitam, Čitateljski klub za tinejdžere Flaneuri… (D. Žažar)

putovanja, a samim time i predstaviti svoju prvu knjigu.

- Donja Stubica i

Feller. Obilježit će

adventa

najljep-

ŽRTVA STE ILI SVJEDOK/INJA KAZNENOG DJELA?

Ukoliko se pitate koja su Vaša prava, kako izgleda svjedočenje, trebate li pratnju na sud, policiju ili državno odvjetništvo? Trebate li pravno ili psihološko savjetovanje? Imate li ova ili neka druga pitanja ili nedoumice - javite se i potražite pomoć bez straha. Nitko nije pripremljen da postane žrtva ili svjedok/inja kaznenog djela stoga su pomoć i podrška od iznimne važnosti.

Podršku potražite pozivom na broj telefona 049/492-688, ili mailom: zrtveisvjedoci@cesi.hr

Web stranica mrezapodrskeisuradnje.com sadrži podatke 10 organizacija civilnog društva koje u 17 županija pružaju pomoć i podršku žrtvama i svjedocima/kinjama u županijama Republike Hrvatske.

Sve usluge koje pruža CESI - SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko- zagorske županije kroz program Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela su besplatne. Program je financiran sredstvima Ministarstva pravosuđa i uprave.

SADRŽAJAN LOVAČKI VIKEND Kup za pse glasnog gona na divlju svinju u gateru održan po prvi puta u Općini Lobor

'Ovo je promocija lovstva i kinologije, a nadamo se da će prerasti u lijepu tradiciju'

Tijekom dva dana u Loboru se okupilo 29 natjecatelja iz 15 županija kojima su u prilog išli dobri vremenski uvjeti, a logističku terensku potporu ovoj manifestaciji pružilo je Lovačko društvo "Oštrc" Lobor

LOBOR - Nakon održanog lovno-kinološkog kupa Svetog Huberta u Zelendvoru, dobra lovačka priča nastavila se u Općini Lobor gdje je po prvi puta u Krapinsko - zagorskoj županiji održan Kup za pse glasnog gona na divlju svinju u gateru.

Vrlo zahtjevne pripreme

Tijekom dva dana u Loboru se okupilo 29 natjecatelja iz 15 županija kojima su u prilog išli dobri vremenski uvjeti, a logističku terensku potporu ovoj manifestaciji pružilo je Lovačko društvo "Oštrc" Lobor. Pojedinačno, ali i ekipno pobjednik je bila Vukovarsko-srijemska županija. Predsjednik LD "Oštrc" Lobor Krunoslav Bezak pojasnio je kako u gateru, koji se prostire na 4 hektara, psi imaju 6 minuta da pronađu divlju svinju.Ukoliko u 6 minuta ne nađe divljač slijedi mu diskvalifikacija, a ako je nađe mora je 10 minuta držati, oblajavati da bi položio taj ispit – opisao je Bezak koji ističe da je utakmica bila teška za odraditi te kako su takve pripreme vrlo zahtjevne, osobito za udrugu koja funkcionira na dobrovoljnoj bazi, a i sam lov je, ističe, "skup" sport. LD "Oštrc" Lobor ima zakupljenu južnu stranu Ivančice na površini od 4800 hektara i broji oko 70 članova, a njihov predsjednik ističe kako "lov ili voliš ili ne voliš".Neki kažu da su to ubojice, ali možda 10 posto u godini svodi se na sam lov, ostalo

U gateru, koji se prostire na 4 hektara, psi imaju 6 minuta da pronađu divlju svinju. Ukoliko u 6 minuta ne nađe divljač, slijedi mu diskvalifikacija, a ako je nađe mora je 10 minuta držati, oblajavati da bi položio taj ispit

je prehrana, prihrana divljači, čuvanje divljači. To bi se trebalo od mladih nogu educirati. Mi smo bili po cijeloj Europi po lovačkim sajmovima – kazao je Bezak dodavši kako se ljubav prema lovstvu uglavnom prenosi s

koljena na koljeno.

Medalje i priznanja Istaknuo je i besprijekornu suradnju s Općinom Lobor čija je načelnica Ljubica Jembrih također nazočila ovom jedinstvenom događa-

ju. - Ovakva događanja idealna su kako za promociju lovstva i kinologije tako i za našu Općinu i šire zagorsko područje, s obzirom da je ova manifestacija po prvi puta održana u Loboru. Nadam se da će to prerasti u jednu lijepu tradiciju i da ćemo uskoro ponovno imati prilike ugostiti hrvatske lovce i ljubitelje lova –rekla je Jembrih. Na proglašenju pobjednika u Loboru bio je nazočan i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor koji je zajedno s predsjednikom Lovačkog saveza Grada Zagreba Miljenkom Krucom uručio medalje i priznanja najboljima u grupnom dijelu natjecanja, a pehare najboljim pojedincima uručila je načelnica Jembrih zajedno s tajnikom Hrvatskog lovačkog saveza Hrvojem Kukasom. (zl)

Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost organizacije CESI - S.O.S. telefona za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije i ni na koji način ne može se smatrati da odražava gledište Ministarstva pravosuđa

U završnom nastupu na pozornici zajedno 142 izvođača

Nastavljeno 'Sjećanje na Rudeka'

MARIJA BISTRICA – KUD

''Lovro Ježek'' Marija Bistrica organizirao je još jedan koncert ''Sjećanje na Rudeka'', u spomen na velikog zagorskog umjetnika Rudolfa Mahmeta, koji je ostavio ogroman trag u bistričkom KUD-u, ali i u brojnim drugim zagorskim društvima pa i šire. U nedjelju je u Domu kulture u Mariji Bistrici održan šesti koncert. Do sada je izostao samo jednom, pretprošle godine u vrijeme korone. Na nedjeljnom koncertu nastupili su solisti Maja Ščuric, Nikola Tkalčević, Robert Mihovilić i Hrvoje Ban, te Tamburaški orkestar KUD-a Belec, MPZ Vitez KUD-a Konjščina, Tamburaški orkestar i Pjevački zbor KUEU Kaj Zlatar Bistrica, Tamburaški zbor Gaj Zaprešić, ŽVG Kajda Mače, te Tamburaški orkestar i Mali vokalni sastav KUD-a ''Lovro Ježek''. Rudolf Mahmet – Rudek rođen je 1. srpnja 1925. g. u Mariji Bistrici. Od osnutka KUD-a ''Lovro Ježek'' iz Marije Bistrice 1974. g., voditelj je Tamburaške sekcije i aktivni svirač do 2011.g. U toj dugačkoj folklornoj karijeri iza njega su ostali brojni nastupi u zemlji i inozemstvu te glazbeni aranžmani mnogih pjesama. Također je dugi niz godina vodio ŽVG Kajda

iz Mača. Rudek je glazbeno surađivao i s brojnim drugim kulturnim društvima, skupinama i umjetnicima: KUD-om ''Ljudevit Gaj'' iz Mača, KUD-om ''Sloga'' iz Velikog Trgovišća te s kulturno-umjetničkim društvima iz Lobora, Donje Zeline i Donje Bistre, Tamburaškim sastavom ''Zlatne žice'', klapom ''Bistrica'' iz Marije Bistrice, ali i danas poznatim glazbenim solistima Radekom Brodarcem i Ivicom Pepelkom. Gotovo cijeli folklorni glazbeni fundus KUD-a ''Lovro Ježek'' pisao je Rudek, a pisao je i za ostala društva s kojima je surađivao. Rudek ima preko 700 naslova u svojoj arhivi od kojih je više od 360 napisao sam u smislu komponiranja i aranžmana. Preminuo je 2016. godine. Ovim svečanim koncertom, nastavljeno je održavanje sjećanja na ovog velikog glazbenika. Koncert ima i posebnost, a to je veliki memorijalni tamburaški orkestar, sastavljen od članova orkestara koji nastupaju. Ove je godine u memorijalnom orkestru sviralo 62-oje glazbenica i glazbenika, a u završnoj pjesmi ''Iščem zvijezdu'' pridružilo im se i 80oro pjevačica i pjevača, pa se na pozornici u tom zadnjem nastupu našlo 142-oje izvođača. (Elvis Lacković)

'Uživajmo u blagdanskom ozračju i druženju uz dobru domaću hranu, piće, radost i smijeh'

LOBOR - Pred nama je najljepše doba u godini, vrijeme Došašća, a mještani Općine Lobor imat će priliku uživati u brojnim sadržajima koji će im obogatiti kraj godine. Naime, u ponedjeljak, 21. studenoga počinje "Advent i Božić u Loboru" koji će potrajati sve do 31. prosinca, a donosi niz programa za velike i male.

Šaroliki program

Manifestaciju organiziraju Župa Svete Ane i Općina Lobor, a načelnica Ljubica Jembrih ne krije zadovoljstvo što će se, na radost svih mještana, tijekom ovogodišnjeg Adventa svi moći družiti bez ikakvih ograničenja i zabrana. - Nakon dvije godine Adventa u pandemijskim uvjetima, vraćamo se šarolikim programom u punom obimu. Ove godine pripremili smo sadržaje za sve generacije, od božićnih radionica, do filmova u kinu s temom Božića. Bit će tu i predstava i koncerata, a sve to zaključit ćemo dječjim dočekom Nove godine. Pozivam sve da nam se pridruže i da svi zajed-

no uživamo u blagdanskom ozračju i druženju uz dobru domaću hranu, piće, radost i smijeh – istaknula je načelnica Jembrih. Manifestacija će početi Božićnim radionicama KUD-a Lobor koja će se u održati u Društvenom domu u ponedjeljak od 18 sati, a dan kasnije od 17 sati KUD će organizirati Božićne radionice za djecu. Svečano će biti u nedjelju, 27. studenoga, kada će na loborskom Trgu sv. Ane biti upaljena prva svijeća na adventskom vijencu, uz pucnjeve iz kubura. "Advent i Božić u Loboru" nastavit će se u Društvenom domu u petak, 2. prosinca kada će se od 19 sati održati Pub kviz, dan kasnije u 18 će sati početi obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, dok će u nedjelju, 4. prosinca na vijencu na središnjem loborskom trgu biti upaljena druga adventska svijeća, a u Domu će u 17 sati početi Božićno kino.

Loborski adventski sejem

Na blagdan Svetoga Nikole, 6. prosinca upriličit će se

priredba za djecu koja će u Društvenom domu početi u 17 sati, a Lovački dom Lobor će u petak, 9. prosinca biti domaćin svima onima koji žele uživati u Loborskoj devenici i kušanju vina. Subotu, 10. dan prosinca, obilježit će dva događanja. U 10 će sati u Dvorani OŠ Franje Horvata Kiša početi Adventski nogometni turnir mladeži, a u 15 će sati u parku pored crkve sv. Ane biti otvorena tradicionalna manifestacija Loborski adventski sejem. Nakon paljenja treće adventske svijeće u nedjelju, 11 prosinca, u crkvi sv.Ane od 18 će sati koncert održati Tamburaški orkestar Črni Tomaši, a program "Adventa i Božića u Loboru" nastavit će se u srijedu koncertom učenika 1. razreda Glazbene škole pri OŠ F. H. Kiša. "Moj prvi koncert" održat će se u Kulturnom centru s početkom u 18 sati. U petak, 16. prosinca, u Društvenom domu će od 18 sati biti igrana predstava "Božićna čarolija", a dan kasnije će u 18 sati ispred crkve sv. Ane početi božićna ispovijed, dok će od 19.30 koncert

održati KUD Lobor. Posljednja, četvrta adventska svijeća bit će upaljena u nedjelju 18. prosinca, kada će se u loborskom Društvenom domu od 18 sati održati humanitarni koncert "Loborski Česeri". Božićni koncert Glazbene škole pri OŠ F. H. Kiša najavljen je za srijedu, 21. prosinca, a održat će se od 18 sati u crkvi sv. Ane, dok će se dva kasnije u Kulturnom centri Općine Lobor upriličiti tradicionalno darivanje novorođenih. Na Badnjak će u crkvi sv. Ane u 19 sati početi dječja polnoćka nakon koje će djeci biti podijeljeni darovi, a uslijedit će polnoćka za sve mještane. Program će se nastaviti u srijedu, 28. prosinca Božićnim koncertom zborova "Svi krajevi svijeta…" u crkvi sv. Ane od 18 sati, dok će u petak u crkvi od 18 sati biti održan Novogodišnji koncert DVD-a Lobor. "Advent i Božić u Loboru" završit će posljednjeg dana ove godine, kada će s početkom u 10 sati u Društvenom domu biti organiziran dječji doček Nove godine u podne. (zl)

Uskoro počinje "Advent i Božić u Loboru" uz niz sadržaja za sve generacije

Gornja Stubica oduvijek je glazbeno jaka, a sada je mladim naraštajima omogućeno da bruse talent kroz obrazovanje u glazbi

Za sada se u Osnovnoj glazbenoj školi u Gornjoj Stubici mogu upisati programe gitare, klavira i tambure. – Interes je velik, veći nego što imamo kvote, kao i za puhačkim instrumentima, za koje smo tražili odobrenje od Ministarstva, kako bismo flautu, trubu, ali i violinu, mogli uvesti u redoviti program, kaže ravnateljica OŠ Sanja Knezić

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Tradicija glazbe u Gornjoj Stubici poznata je nada leko. Još je sredinom se damdesetih legendarni učitelj Josip Hegol oko sebe okupio mlade tamburaše, potom je nastalo kulturno – umjetničko društvo s fol klornom skupinom, osnovan je pu hački orkestar koji je lani proslavio 25 godina djelovanja, a tu je i župni zbor koji okuplja velik broj članova. Djeci se nekako oduvijek omoguća valo da se bave glazbom, razvijaju svoje glazbene talente s raznim in strumentima, kroz pjesmu, ples, u društvima koja okupljaju i vode en tuzijasti kojima je tradicija glazbe.

Značaj škole

ki orkestar, puhački orkestar, župni zbog. Pa i ne čudi da puno djece ima te glazbene korijene i talente koje treba brusiti, a sada im se pruža pri lika za to u osnovnoj glazbenoj ško li. Tako da, interes za upisom je ve ći nego što možemo primiti učenika – kaže voditelj glazbene škole, magi star glazbe Dominik Ruk. Uz to do daje kako je upravo zbog toga glazbe na škola u Gornjoj Stubici od velikog značaja za zajednicu. – Ne samo da njeguje tradiciju glazbe u Gupče vom kraju, i to kroz obrazovni pro gram, nego i omogućuje roditeljima da upišu svoju djecu u glazbenu ško lu koja im je nadohvat ruke, bez da ih trebaju voziti negdje dalje, iako mi imamo i učenike iz okolnih mjesta, Oroslavja, Stubičkih Toplica, Donje Stubice – pojasnio je Ruk.

za zajednicu

Dodatan podstrek da tradicija glazbe nastavi živjeti u ovom kraju svaka ko je dalo otvaranje Osnovne glazbe ne škole, pri OŠ Matije Gupca, koju danas pohađa 57 učenika. Glazbe noj školi ovo je četvrta godina dje lovanja, a koliko za zajednicu zna či, pokazuje veliki interes za upise.

– Gornja Stubica glazbeno je odu vijek tradicionalno jaka, ali i danas vrlo aktivno kroz kvalitetno kultur no – umjetničko društvo, tamburaš

'Nastava se odvija popodne, a ukoliko postoji volja i talent, sve se da iskombinirati, i redovna škola i glazbena, učenici nemaju s time problema', kaže voditelj škole Dominik Ruk

Nastupi i koncerti

Svake godine pred upise održava se audicija, na kojoj se provjeravaju ri tam, intonacija i sluh. Iako tradicija tamburice u Gornjoj Stubici ima da leke korijene, voditelj škole kaže ka ko je kod najmlađe djece ipak naj veći interes za klavirom i gitarom. – Na tim programima imamo najvi še učenika, svega nekoliko na tam buri. Ipak, djeca tamburu zavole ne što kasnije, u 6. i 7. razredima – kaže naš sugovornik. Ima i onih, doda

je, koji ipak nakon upisa odustanu. – Nisu svjesni toga da je to prava škola, a ne hobi ili neki tečaj. To je državna škola, kao i svaka druga, s programom, nastavom i obavezama. Nastavu imamo popodne, od pone djeljka do petka, uglavnom to bude dva do tri puta tjedno za učenike. No, ako postoji volja i talent, sve se

da iskombinirati. I učenje za jednu i drugu školu, kad se dobro poslože obaveze, učenici nemaju problema s time da obnašaju i jedno i drugo –kaže učitelj. Najvažnije je, dodaje, da sada učenici imaju sve više nastupa. - Prve dvije godine radi korone nije bilo nikakvih nastupa, ali sada nas često zovu, pogotovo u suradnji s tu rističkom zajednicom, naši učenici nastupaju na nekim njihovim doga đanjima. Imali smo i koncert za Jur jevo, a uskoro nam slijedi i božićni koncert – kaže Ruk.

Novi programi

Cilj škole svakako je dobiti nove pro grame, za trubu, flautu i violinu. –Imamo jak puhački orkestar, njegovi članovi nemaju glazbenu naobrazbu, a kada bismo dobili programe u ško li za puhačke instrumente, orkestar bi dobio članove sa glazbenom na obrazbom i time bi bili na još višoj stepenici – pojašnjava voditelj ško le. Interesa kod djece za učenjem pu

hačkih instrumenata ima. – Prijavili smo Ministarstvu obrazovanja pro grame za puhačke orkestre. Uz to smo priložili i diplome i izjave o in teresu stručnih ljudi koji bi radili s učenicima na tim programima. Ta ko da, interesa ima, a problem nije ni stručni kadar, kao ni do sada, stoga se nadamo da će nam ministarstvo za iduću godinu odobriti nove pro grame – kaže ravnateljica OŠ Matija Gubec Sanja Knezić, ponosna na rad glazbene škole. – Roditelji su zahval ni jer ne moraju svoju djecu voziti daleko u neke druge glazbene škole, a ja se radujem čuti ih popodne kad sviraju u školi, a vjerujem i svi drugi na nekim njihovim nastupima – za ključila je ravnateljica. Sa stručnim kadrom koji ih vodi, na čelu s Domi nikom Rukom, glazbenim korijeni ma koje rijetko koja obitelj u ovom kraju nema, uz talent, volju i učenje, ali i podršku na nastupima, ne sum njamo u buduće uspjehe novih glaz benih naraštaja.

Nadaleko poznata tradicija glazbe u Gornjoj Stubici nastavljena je Osnovnom glazbenom školom u kojoj se obrazuje pedesetak učenika

Učenici nastupaju na brojnim događanjima u Gupčevom kraju Klavir je, uz gitaru, najtraženiji instrument pri upisima

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lučelnica ove godine obilježava lijep jubilej – 90 godina neprekidnog djelovanja. Svoje, vrlo aktivno Društvo predstavio nam je predsjednik Nedjeljko Babić

'Kroz ove 32 godine prošli smo svašta, od beskućništva do danas ovog predivnog Vatrogasnog doma'

Davor Žažar LUČELNICA

Svečanom skupštinom održanom prije nekoli ko tjedana uz nazočnost visokih gostiju vrijedni vatrogasci iz Lučelnice proslavili su 90. rođendan svog DVD-a. Bio je to povod za razgovor s dugogodiš njim predsjednikom Nedjeljkom Babićem koji se osvrnuo na osniva nje društva prije dalekih 90 godina.

Grupa entuzijasta

– Dana 15. 10. 1932. godine grupa entuzijasta iz Lučelnice, Tomašev ca, Polica i Rakovca osnovala je do brovoljno vatrogasno društvo pod tadašnjim imenom DVD Tomaše vec, jer onda su se osnivala društva po katastarskim općinama. Druš tvo je tako djelovalo do 1938. godi ne, kada su počeli graditi vatroga sni dom u ono vrijeme. To je bilo jako zanimljivo, da su ga isto gradi li kao i mi danas, svojim sredstvi ma, svojim rukama, svojim zalaga njem i taj dom je bio 1940. godine završen. Kada je 1948. došao novi zakon u Narodnoj Republici Hr vatskoj, DVD Tomaševec je prera stao u vatrogasnu četu Lučelnica, a 1950-ih godina dobio je današnje ime DVD Lučelnica. Tako je dje lovalo sve do '90., kad je došlo do Domovinskog rata i raspada biv šeg Vatrogasnog saveza Jugoslavi je – upoznao nas je u kratkim cr tama s prvim desetljećima rada Društva Babić.

"Punih deset godina borili smo se da održimo Društvo"

Godine 1990. na čelo društva dola zi Babić koji kaže da prvih deset go dina nije bilo nimalo lako. – Punih deset godina borili smo se da odr žimo Društvo na papiru. Održavali smo samo skupštine, nije bilo mo gućnosti održavanja tečajeva, edu kacija, ništa. Tek 2001., kako je do šao onaj novi zakon o vatrogastvu, počeli smo s tečajevima i tu dolazi prva grupa naših vatrogasaca, po činju se događati natjecanja na po dručju naše bivše Općine Klanjec. Mogu reći da je to bio novi početak našeg DVD-a, gdje smo onda godi nama stvarali novo društvo, pri ključivalo se sve više članova, žena i djece – ispričao nam je predsjed nik DVD-a Lučelnica. Zahvaljuju ći ovom novom uzletu 2008. godi ne su u Lučelnici počeli razmišljati

"Zahvaljujući radu naših članova i mještana za uređenje doma nismo potrošili ni 200.000,00 kuna"

da bi mogli napraviti novi vatroga sni dom. – Izmijenili smo nekoliko lokacija i konačno dobili građevin sku dozvolu zahvaljujući gospodinu Željku Kolaru, koji je u ono vrijeme bio gradonačelnik koji nam je puno pomogao. Da napravimo temelje za ovu zgradu, digli smo kredit od 150 tisuća kuna. Nakon toga smo nas par entuzijasta prionuli poslu, od zidanja, svih armirano-betonskih radova do kompletnog uređenja. I tako je to stajalo osam godina, 2014. smo napravili krov, da bi ove godi ne na Skupštini donijeli odluku da krećemo sami u dovršetak izgrad nje doma. Zanimljivo je da je troš kovnik uređenja ovoga doma izno sio 2.400.000,00 kuna, a mi smo iz svih donacija koje smo dobili potro šili ukupno ni 200.000,00 kuna. Sve je ovo nastalo radom naših članova i tu i tamo vanjskih mještana – s po nosom je istaknuo Babić.

Brojne aktivnosti tijekom godine

Društvo danas broji 41 člana, a ti jekom godine provodi brojne ak tivnosti. – Kako smo ove godine imali uređenje vatrogasnog doma

sa spremištem, najviše smo sudje lovali na natjecanjima operativ nih vatrogasaca, tako da smo bili u Klanjcu, Tuhlju, Rakovcu, Podrav skim Sesvetama, Domaji, Maloj Erpenji i u Medulinu. Djelujemo u suradnji s Vatrogasnom zajedni com, u mjesecu svibnju, mjesecu zaštite od požara, svetog Florijana obilježavamo svetom misom kod kapelice sv. Florijan u Klanjcu, od lazimo na hodočašće vatrogasaca u Mariju Bistricu, na Tijelovo je pro cesija, znači sve ono gdje učestvu je Vatrogasna zajednica grada, uče stvuju i naši vatrogasci. Plus ovi izvanredni slučajevi kad operativa gasi požare. Od ove godine djeluje mo preventivno da palimo korov i travu, da nam ne bi došla situaci ja da moramo gasiti požare – izvi jestio nas je Babić o aktivnostima svog DVD-a. U narednom razdo blju Društvo čekaju brojni izazovi na koje su vatrogasci iz Lučelnice spremni. – U prvom je planu pod miriti sve dugove, riješiti komplet nu situaciju, završiti ovo što nam je još ostalo. Nakon toga moramo održati ovaj tečaj za vatrogasce ko jem smo ove godine domaćini. Po

četkom sljedeće godine u siječnju planiramo održati tečaj za doča snike i ovim putem pozivam i sve ostale iz cijele županije koji imaju uvjeta za to da nam se priključe. u 2023. namjeravamo učestvovati na svim manifestacijama naše vatro gasne zajednice, to su javno-poka zne vježbe. Moram reći da smo i ove godine učestvovali na među narodnoj javno-pokaznoj vježbi u Klanjcu, koja se ovdje održava la povodom naše obljetnice. Mogu najaviti da ćemo sljedeće godine u travnju po prvi puta biti domaćini natjecanja operativnih vatrogasaca u Lučelnici – najavljuje predsjed nik Babić čijem Društvu želimo još puno godina uspješnog djelovanja.

U Lučelnici smo razgovarali i s najstarijim vatrogascem na klanječkom području, Zvonkom Babićem (87) koji je član DVD-a Lučelnica punih 70 godina. Vatrogasac Zvonko Babić ikona je vatrogastva na klanječkom području. Tijekom desetljeća obnašao je niz funkcija, od člana uprav nog odbora, tajnika, do zapovjednika, a 1958. završio je u Pregradi i te čaj za vatrogasnog dočasnika. Cijelo vrijeme dok mu je to zdavlje dopu štalo bio je aktivan u DVD-u Lučelnica čiji je član od daleke 1952. godine. – Kad sam došao u Društvo bilo je to jako siromašno vrijeme. Imali smo stare strojeve, a tek smo posle pedesetih godina došli do motornog stro ja. Imali smo stare cijevi, prtene, to je sve curelo. Bilo je intervencija, jer je i požara bilo više nego danas. Ali što si onda mogel napraviti? Bili su kanali, nemaš vode, nemaš ničega. I stroj je ovaj drveni, služil je – pri sjetio se Zvonko uvjeta u vatrogastvu prije 70 godina. Zahvaljujući veli kom zalaganju i svojim vrijednim rukama vatrogasci iz Lučelnice su po digli nekadašnji, stari Vatrogasni dom. – Vatrogasni dom smo izgradili iz samodoprinosa, po šumi smo sekali, a onda se nakon toga škola use lila u Dom. Počelo se od maloga, nije to bilo k'o danas kad dobiš novce, nije bilo fondova. Živeli smo od vatrogasnih zabava, tam si prodal malo vina, s tim smo se financirali – kaže Zvonko koji smatra da su tada, kao i danas u vatrogastvu najvažniji ljudi. – Tih godina imali smo dva odjelje nja, penjačke grupe i navalne grupe, a imali smo i podmladak. Konstan tno se nekak' članstvo vrtelo oko 30 do 40 vatrogasaca. To je bilo prak tički obiteljsko – deda, sin, unuci. I dan danas je tak' ostalo u vatrogastvu – zaključio je Zvonko koji i danas s posebnim žarom govori o svojoj ve likoj ljubavi – vatrogastvu.

"Požara je nekada bilo više nego danas, a mi smo ih unatoč skromnoj opremi gasili najbolje kako smo mogli"

Slika sv. Florijana, poklon slikarice Maje Vukina Bogović

Zvonko Babić

Nedjeljko Babić s drvenim kipom sv.Florijana, poklon umjetnika Željka Ilića povodom obljetnice

Akcija župnog Caritasa "Božićna košarica"

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija Općina Sveti Križ Začretje Općinski načelnik

KLASA: 940-01/22-01/011 URBROJ: 2140-28-03-22-2 Sveti Križ Začretje, 22.11.2022.

KLASA:940-01/22-01/011, UR BROJ:2140-28-03-22-1, od 17.11.2022. godine i članka 10. Odluke o upravljanju i ras polaganju imovinom u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje:

Na temelju Odluke Općinskog načelnika

JAVNI NATJEČAJ za prodaju nekretnine

Opis nekretnine

Zemljište koje je predmet prodaje je poljoprivredno, ograđeno, trapeznog oblika, nalazi se na zapadnom dijelu naselja Štrucljevo, rubno područje naselja. Lokacija u blizini obiteljskih kuća (cca 100 m) i neizgrađenog poljoprivrednog zemljišta. Udaljenost lokacije od županijske ceste ŽC 2160 Zabok-Sveti Križ Začretje iznosi 200 m.

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknad ne prigovore bilo koje vrste na stanje i kva litetu zemljišta.

Zainteresirani ponuditelji su dužni dosta viti ponudu koja sadržava:

- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizič ku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sjedište za pravnu osobu ponuditelja

- Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u ku nama (koji ne može biti manji od iznosa po četne cijene navedene u ovom natječaju)

- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu

- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fi zičku osobu koja obavlja poslovnu djelat nost

- Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu

- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri hvaćanja

- Dokaz o uplaćenoj jamčevini

- Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklo piti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvje tima natječaja, da u cijelosti prihvaća uv jete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otva ranja ponuda

Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stje cati nekretnine na području Republike Hr vatske

Ponude moraju biti dostavljene do 02.12.2022. godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim omot nicama preporučenom pošiljkom ili osob nom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 1607/6 k.o. Pustodol Začretski.

Danom predaje ponude smatra se dan pre daje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje pošti preporučenom pošiljkom.

Javno otvaranje ponuda obaviti će Povje renstvo za provođenje javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine dana 06.11.2022. u 09.00 sati na adresi Op ćina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kra ljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje.

Otvaranju ponuda mogu prisustvovati po nuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu pre dati valjanu punomoć.

Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od po četne cijene određene natječajem, neće se uzeti u razmatranje. Odluku o odabiru najpovoljnije ponude do

Početna cijena nekretnine kuna/euro Iznos jamčevine u kuna/euro Površina u m²

13.400,00 /1.778,49 1.340,00 / 177,85 802,00

nijeti će Općinski načelnik. Odluka o odabi ru dostaviti će se svim ponuditeljima u ro ku od 15 dana od dana donošenja. Općinski načelnik može odustati od proda je ili poništiti javni natječaj, pri čemu Op ćina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelovanja natjecatelja na na tječaju.

Ponuditelj je prije dostave ponude du žan uplatiti jamčevinu u iznosu od 1.340,00kn/177,85€ Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, po ziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditelji ma čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpo voljnijeg ponuditelja, bez prava na kamatu. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se po nuditelj koji ponudi najvišu cijenu (mini malno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz na tječaja.

Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jed na ponuda koja ispunjava sve uvjete natje čaja i sadrži najmanje početnu cijenu ne kretnine.

Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem sklapa Općinski načelnik u roku 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru naj povoljnijeg ponuditelja.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za ku pljenu nekretninu platiti u roku 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovo ra. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupo prodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac za kasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupoprodaj ni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem po nuditelju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja.

Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pra vo da ne odabere niti jednu ponudu, odno sno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu diteljima.

Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kup nje, kao i porez na promet nekretnina sno si kupac.

Obilazak nekretnine moguć je uz prethod nu najavu na broj telefona 049/227-764.

Uljepšajmo blagdane najpotrebitijima

ZABOK - Caritas župe svete Jelene Križarice iz Zaboka organizira akciju "Božićna košarica" kako bi uljepšali Božić obiteljima slabijeg materijalnog i imovinskog statusa. Kroz ovogodišnje Došašće biti će postavljene košare u trgovinama, od ponedjeljaka 28. studenoga pa do ponedjeljka 19. prosinca, za pomoć najugroženijim obiteljima. Cilj akcije je prikupiti hranu i osnovne higijenske potrepštine te ih donirati socijalno ugroženim obiteljima ubacivanjem nekog proizvoda u košaricu na izlazu iz trgovine. Istom ovom akcijom prošlih je godina prikupljeno podosta hrane. Priku-

pljene proizvode će članovi Caritasa po završetku akcije zapakirati i tijekom božićnog tjedna podijeliti obitelji-

ma. - Pokažimo da i ovaj put imamo srca i ljubavi za druge kao što smo to činili i do sada - pozivaju iz Caritasa. (zl)

Uz 20. izdanje recitala koji nosi ime po tragično stradaloj pjesnikinji planira se trodnevni program

Objavljen Natječaj za 20. Recital ''Željka Boc'' 2023.

MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica objavila je natječaj za 20. Recital ljubavne poezije ''Željka Boc 2023''. Recital, koji će se po 20. put održati na Valentinovo 14. veljače 2023. godine, nosi ime po pjesnikinji, te urednici i voditeljici Radija Marija Bistrica Željki Boc, koja je tragično stradala u prometnoj nesreći 29. studenog 2002. godine. Sudjelovati mogu autori koji pošalju najviše tri, do sada neobjavljene pjesme, na standardnom jeziku, isključivo ljubavne tematike. Pjesme moraju biti prepisane u pet primjeraka i označene istom šifrom (na zahtjev članova stručnog suda molimo pjesnike koji su do sada sudjelovali na Natječaju da ne ponavljaju šifre od prijašnjih godina jer

Željka Boc

će biti diskvalificirani). Uz pjesme treba poslati zatvorenu omotnicu u kojoj se nalaze: ime i prezime autora, telefonski broj, adresa i šifra kojom su pjesme označene. Pjesme treba poslati i u elektroničkom obliku na mail: knjiznica.marija.bistrica@gmail.com ili na CD-u ili DVD-u. Najuspješ-

niji radovi, koje će izabrati Stručni ocjenjivački sud, bit će javno izvedeni na večeri 20. Recitala, na Valentinovo, 14. veljače 2023. godine. Natječaj je otvoren do 6. siječnja 2023. godine, a pjesme se šalju na adresu Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, p.p. 25, 49 246 Marija Bistrica s naznakom ''Za Recital Željka Boc''. Pjesme poslane na natječaj ne vraćaju se, a rezultati Natječaja bit će poznati početkom veljače. Natječaj se svake godine objavljuje na rođendan Željke Boc, 21. studenog. Kako je ovo već 20. recital, organizator uz samo završnu večer na Valentinovo slijedeće godine, planira niz popratnih sadržaja, slaveći ljubav, pjesništvo i spomen na Željku Boc kroz ukupno tri dana. (Elvis Lacković)

Na temelju Odluke Gradonačelnika Grada Zaboka KLASA: 940-05/22-01/002

URBROJ: 2140-6-3/3-22-13 od 17. listopada 2022. godine Povjerenstvo za prodaju naslijeđenog osobnog automobila raspisuje sljedeći

NATJEČAJ

za prodaju rabljenog osobnog automobila u vlasništvu Grada Zaboka (treća objava)

I. Grad Zabok prodaje rabljeni osobni automobil marke Opel, model Astra 1.4 16V, u pro metu od 19.12.2000., broj šasije W0L0TGF4815040959, po početnoj cijeni od od 3.648,13 ku na / 484,19 EUR (fiksni tečaj konverzije 7,53450).

II. Rok za dostavu ponuda je 8 dana od dana objave natječaja u „Zagorskom listu“. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama na adresu: GRAD ZABOK, Zabok, ZIVTOV trg 10 s naznakom „ne otvaraj – natječaj za prodaju osobnog automobila“.

III. Predmetni osobni automobil prodaje se u stanju „viđeno-kupljeno“.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Natječajna do kumentacija dostupna je u Uredu Grada, Zabok, ZIVTOV trg 10, soba br. 7 ili na Internet stranicama Grada Zaboka www.zabok.hr.

Predmet javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje, oznake k.č.br. 1607/6 k.o. Pustodol Začretski upisane u zemljišno-knjižni uložak 2613. U naravi se radi o poljoprivrednom zemljištu

Svaki tjedan pinklec jedan

Drage naše čitateljice i čitatelji, dolazi nam mjesec prosinac, mjesec u koji ulazimo s posebnim i toplim pozitivnim osjećajima spram naših najbližnjih. Kak ste nama u Zagorskom listu najbliži vi, naši čitatelji, u ovo predblagdansko vrijeme bumo vas nastavili već tradicionalno darivati. U našem poklon paketu bit će mnogi proizvodi domaćih OPG – ovaca, od zagorskih delicija do ručno spravljenih predmeta, kozmetike, bučinog ulja, meda, kojima ćete moći počastiti i sebe, ali i vama drage ljude. No, neke od vas bumo u suradnji s našim partnerima darivali posebno i to jedinstvenim zagorskim pinklecima. Sve kaj trebate je popuniti

kupon koji izlazi u ovom Zagorskom i nadalje u svim izdanjima Zagorskih listova do kraja ove godine. Mi bi vam preporučili da u kupon upišete ime nekoga za koga znate da bi mu poklon paket dobro došao u blagdansko vrijeme ili nekoga koga želite razveseliti u vrijeme adventa. Po izvlačenju nazovemo sretnicu ili sretnika i pozovemo ju u Zagorski kak bi si preuzela svoj pinklec. Popis naših dragih partnera koji vas darivaju zajedno s nama je kraj ovoga teksta. Prvi kupon je ispod ovog teksta, ispunite ga i vrnite na našu adresu i tko zna možda baš vi nekoga razveselite zagorskim pinklecom.

Vaš Zagorski list

SLASTICE “TRI UŽITKA” vl. Štefica Gulija Kolači, štrukli, pogačice od sira, čvaraka, buhtle, gibanice, domaći rezanci, heljdine kaše s bučinim uljem III Jankovčica 2a 49221 BEDEKOVČINA t: 049 551 072 049 226 064 pratite nas i na FB profilu i Instagramu triuzitka@net.hr

OPG IVAN ČEFKO

OPG dolazi iz Zaboka, vlasnici su braća Čefko, a bavi se ekološkim uzgojem aronije i proizvodnjom matičnog soka i pekmeza od aronije, a odnedavno i čaja i praha.

https://hr-hr.facebook.com/ OPGbracaCefko/ Odvojak Tršinski 9 ZABOK t: 098 977 8371 icefko@gmail.com

MASSA LOVITA d.o.o. Kontakt: Jambrečina Tihomir proizvodnja tjestenine i trgovina

Josipa Haramusteka 5 49245 GORNJA STUBICA t: 049 290 903 f: 049 290 904 lovita@email.t-com.hr

MEDIČARNA ŠĆURIC

vl. Brankica Šćuric Božićni ukrasi, medenjaci, tradicijski pokloni, licitarska srca s prigodnom porukicom (različitih veličina i boja)

Podgorje Bistričko 29 49246 MARIJA BISTRICA t: 049 469 486 t: 098 966 5067

Pratite nas i na FB profilu brankica.scuric@gmail.com

MINI MLJEKARA VERONIKA

Visokokvalitetna hrvatska sirovina i naši vrijedni farmeri, prirodni procesi proizvodnje, zlatne ruke naših djelatnika i kratki lanci opskrbe, garancija su kvalitete i odličnog okusa svakog našeg proizvoda!

Našu ponudu i prodajna mjesta možete pronaći na: www.veronika.hr

OPG DREMPETIĆ

vl. Stjepan Drempetić Povrće iz ekološkog uzgoja i zimnica

Dubravačka 20 49240 DONJA STUBICA t: 099 598 9647 t: 049 287 325 opg.drempetic@gmail.com saban.martina@yahoo.com

OPG KVEŽ

vl. Branko Kvež Suhomesnati proizvodi i bučino ulje

Sekirišće 78 49223 SV. KRIŽ ZAČRETJE t: 098 169 4647 t: 049 228 158 brankokvezopg@gmail.com

OPG PČELARSTVO HERCEG

vl. Herceg Radovan Med i pčelinji proizvodi, domaći džemovi s medom, integrirana brašna

Veliki Bukovec 27 49251 MAČE t: 091 535 3303 radovan.herceg@gmail.com

PERFA - BIO d.o.o. Sretna jaja slobodnih nesilica

Golubovečka 44 49240 DONJA STUBICA t: 049 286 1 20 f: 049 286 119

info@perfa.hr perfa@perfa.hr www.perfa.hr OPG SINIŠA ZNIKA Vinarstvo

Gornja Podgora 53A 49240 DONJA STUBICA t: 098 903 9033 t: 098 512 584

GERIĆ-MG j.d.o.o.

Proizvodnja domaćih čvaraka i masti.

Dobitnici smo medalje Superior taste AWARD za čvarke i mast u Bruxellesu 2016. 2017,2018,2019,2022.god u Gornjoj Radgoni u Sloveniji na međunarodnom ocjenjivanju hrane (AGRA) dobitnici smo dvije zlatne i jedne srebrne medalje za čvarke i mast! 2019.godine Prešani čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja.

2018,2019,2021.god u Novom Sadu na međunarodnom ocjenjivanju hrane dobitnici smo zlatnih medalja za čvarke. 2019.godine Domaći čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja .

Viktora Šipeka 53 49244 STUBIČKE TOPLICE t: 098 1712 243 www.geric-mg.hr marko@geric-mg.hr Od sredine 12.mjeseca nas očekujte u novom proizvodnom prodajnom prostoru u Oroslavju, Zelengajska ulica 10a.

ULJARA SINKOVIĆ

Proizvodnja i prerada bučinog ulja, prerada orašastih i koštičavih plodova

Zagorska ulica 17c 49221 BEDEKOVČINA t: 091 1531 043 danijel.sinkovic@gmail.com

OPG SOJČ KRISTIJAN

Radost prirode, 100% prirodno Permakulturni uzgoj u Hrvatskom zagorju

fb: Radost prirode t: 098 251 204 radost.prirode@gmail.com www.radostprirode.com

ZEBRANO

Zebrano Zagorski mlinci ručno su rađeni po tradicionalnoj recepturi i pečeni na tabli. Zagorski mlinci su nositelj Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, što je garancija

izvornosti i kvalitete proizvoda.

Brestovec Orehovički 12d 49221 BEDEKOVČINA t: 049 638 610 f: 049 238 906 info@zebrano.hr www.zebrano.hr

OPG PETAK ŠTEFANIJA Suhomesnati proizvodi Ulica 30.svibnja 1B VELIKO TRGOVIŠĆE t: 098 215 773 nenad.petak@gmail.com

OPG SRETNA PČELA Vl. Ivan Curiš

Apibelle linija prirodne kozmetike sa pčelinjim otrovom Beeven kozmetika

Krapina selo 42/1 KONJŠČINA

t: 049 464 272 ivan.curis@kr.t-com.hr

ZMH HORVAT

– Frozy Zagorski štruklji Frozy Zagorski štruklji prvi su Zagorski štruklji sa Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Proizvode se u Konjščini, u srcu Hrvatskog Zagorja i izrađeni su po tradicionalnoj recepturi, ručno razvučenim tijestom i sirom i vrhnjem iz Zagorja! ZMH Horvat d.o.o. Bistrička cesta 4a 49282 Konjščina t: 049/426-200 f: 049/426-219 zmhhorvat@zmhhorvat.hr www.zmhhorvat.hr

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list • Ulica mladih 6 • 49210 Zabok najkasnije do petka, 25. studenog 2022.

Programiranje ne mora biti zahtjevno i teško

RADOBOJ - Ove je godine Europe Code Week obilježen u školama di ljem Europe desetu godinu za re dom. Europski tjedan programira nja društvena je inicijativa kojom se slavi matematičko-logička krea tivnost, rješavanje problema te su radnja kroz programiranje i ostale tehnološke aktivnosti. Ideja je uči niti programiranje vidljivijim te pokazati mladima, odraslima i sta rijima kako programiranjem rea lizirati ideje, demistificirati te vje štine i okupiti motivirane osobe kako bi naučile nešto novo.Tako je u sklopu EU Code Weeka, DND Ra doboj održao Metalab radionicu u

PŠ Jazvine. Radionica naziva "Kodi ranje bez ekrana" održana je uz po moć Matatalab seta za kodiranje. U organizaciji i održavanju radionice pomoć je stigla i od učiteljice infor matike, Marijane Martinez. Za bilo koje zanimanje u budućnosti, po trebna je vještina rješavanja proble ma, analitičko razmišljanje i timski rad. - Osim što su se djeca zabavi la, morala su se usredotočiti i kori stiti svoje intuitivne sposobnosti da bi razumjeli neke temeljne kon cepte programiranja. Na osmijesi ma djece vidimo da i nešto kao pro gramiranje ne mora biti zahtjevno i teško – kažu organizatori. (zl)

'Budi to što jesi, život kroz sliku i riječi'

MARIJA BISTRICA – U Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica u petak 25. studenoga na raspore du je otvorenje izložbe slika Anto nije Dvorski "Budi to što jesi: život kroz sliku i riječi". Otvorenje je na rasporedu u 17 sati, a u programu sudjeluju: Lidija Zečević i Biserka Marić, koja je i napisala predgovor u katalogu. U glazbenom programu nastupit će Jasmina Bočkaj sa zvuč nom kupkom na meditativnim in strumentima. Izložbu, koja ostaje otvorena u radnom vremenu Op ćinske knjižnice i čitaonice Mari ja Bistrica do 15. prosinca otvorit će direktorica Turističke zajedni ce Općine Marija Bistrica Marija Klenkar. (Elvis Lacković)

Proslavljena 75. obljetnica Udruge umirovljenika Krapina

Udruga sve do 25. srpnja 1958. godine bila podstanar, a tada kupuju rodnu kuću dr. Ljudevita Gaja, gdje joj je i danas sjedište

KRAPINA - Svečano, uz nastup njhovog pjevačkog zbora "Ga jev spomenek", prigodne osvrte na proteklo razdoblje, a nastav no uz veselo rasplesano druženje, na koje se odazvalo 160-ak člano va krapinske Udruge umirovljeni ka i njihovi gosti, proslavljena je 75. obljetnica najbrojnije udruge na području Grada Krapine. Povijest Udruge Povijest Udruge počinje osniva njem 23. studenog 1947. pod na zivom Udruženje umirovljeni ka Krapina. Od tada pod okriljem udruženja, a danas udruge, oku pljale su se brojne generacije onih za koje u trećem desetljeću 21. stoljeća kažemo da su generacija "65+". U prigodnom govoru pred sjednik Dragutin Kozina spome nuo je podatak kako je udruga sve do 25. srpnja 1958. godine bila pod

stanar, a tada kupuju rodnu kuću dr. Ljudevita Gaja, gdje joj je i da nas sjedište. Obljetnica je bila po vod Izvršnom odboru za odluku o uređivanju prostorija koje se ko riste za rad udruge. Vlastitim te doniranim sredstvima uspjelo se okrečiti prostor, topli pod zami jeniti laminatom, postaviti kera mičke pločice te obrusiti i polaki rati parket na ulaznom stepeništu. Ove radove treba sagledati kao po četak konkretne inicijative za gra đevinsku sanaciju i vanjskog dijela zgrade, obzirom da je riječ o spo menika kulture. Usporedo s uređi vanjem prostora nastavilo se s re aliziranjem programa rada. Ni ove godine nisu izostali izleti od Ča kovca, Lovrana do stubičkog kra ja, odlasci na hodočašća, kupanja u bazenima, obilaskom muzeja, lje tovanjem na moru, a sudjelovalo se na izložbama te družilo uz pri godne datume. Teba spomenuti i djelovanje pjevačkog zbora "Gajev spomenek" koji je obilježio pet go dina djelovanja pod stručnim vod stvom prof. Anite Habjanec. Na ža lost Udruga, slijedom pada broja stanovnika, bilježi smanjenje broja članova kojih je lani bilo nešto vi še od petsto, a ovu će godinu zavr šiti sa 430-ak članova. Proslava je završila, kako penzići ne bi pili ne

kršteno vino, veselom ceremoni jom krštenja združenog mošta. Zahvalnice

Za različiti doprinos i potpomo gnutost uspješnom radu udruge zahvalnice su dobili: Grad Krapi na, Općina Petrovsko, M. I. Hršak, Varjačić d.o.o., Putnička agencija Potočki travel, Đurđa Krleža, Na taša Leljak, Milica Skupnjak, Julija na Šereg i Stjepan Herceg. Uz spo menuto, usmene zahvale upućene su: Krakomu, Presečki grupi, Au totransportima Branko Kunštek, trgovini Posoblje – Fani, Fidus Pa viću, Jedinstvu Krapina, Branku Bočkaju, Slastičarnici Relax, Stu diu za grafički dizajn FEEL ART, Srednjoj školi, Gradskoj knjižnici i Pučkom otvorenom učilištu Kra pina. Nakon proslave s radom na stavlja se dalje. Udruga organizi ra još jedan izlet i to u Oštrovec i njegovu okolicu, a za tradicionalno druženje 28. prosinca (i ovo će biti u KTC-u) u veselom tonu oprostit će se od ove i poželjeti si svako dobro u Novoj godini. Što se tiče osvrta na ukupan rada pa i ove udruge za ključit ćemo citiranjem predsjedni ka Kozine koji je svoj govor zaklju čio s dvije konstatacije: "Uvijek se može više i bolje!" "Takav se ni ro dil, koji bi svima hgodil!" (zl)

STEKNITE ZNANJE I VJEŠTINE IZ PODRUČJA PLANINARSTVA

RADOBOJ - Hrvatsko planinarsko društvo Radoboj organizira 1. Opću planinarsku školu za stjecanje op ćih znanja i vještina iz područja pla ninarstva. Opća planinarska škola predstavlja osnovu za školovanje kadrova u organiziranom hrvat skom planinarstvu jer omogućuje stjecanje općih znanja i vještina iz

područja planinarstva. Njezin pro gram omogućava postupno i kvali tetno pripremanje članova za na stavak školovanja te pruža osnovu za siguran i svrsishodan boravak u planinama i djelovanje unutar pla ninarske udruge. Škola se sastoji od teorijskog i terenskog djela, a neop hodni je temelj i za specijalističko

planinarsko školovanje u području: alpinizma, speleologije, orijentacije, vodičke djelatnosti i markacistič ke djelatnosti. Voditeljica Prve opće planinarske škole biti će Marija Po ljak, predsjednica HPD-a Radoboj, a ostali predavači i voditelji vježbi iskusni su vodiči i vrhunski pozna vatelji planinarstva koji će pratiti

vaše planinarske korake i prenosi ti sva stečena znanja i vještine. Pre davanja će trajati od 05.01.2023. do 15.03.2023., a održavat će se četvrt kom u večernjem terminu od 19.00 - 20:30 sati. Planinarski pohodi bi ti će vikendima, u pravilu prva tri vikenda u mjesecu. Prijave za Pr vu opću planinarsku školu u Rado

boju još traju! Školu može upisati do 35 polaznika, a prednost pri upi su imaju članovi HPD-a Radoboj. Prijaviti se možete na broj 091/ 9248-703 ili mailom na adresu hpd.ra doboj@hps.hr. Školarina je besplat na! Također, za sve sudionike će biti osigurane zamke, karabineri i pla ninarski udžbenik. (zl)

Proslava je završila, kako penzići ne bi pili nekršteno vino, veselom ceremonijom krštenja združenog mošta

Josip Hršak, jedan od donatora, gradonačelnik Zoran Gregurović i predsjednik udruge Dragutin Kozina

Europski tjedan programiranja obilježen od strane DND - a Radoboj u društvu djece iz Područne škole u Jazvinama

Savjeti naših agronoma

poljoprivreda

Stajnjak za kvalitetnije voće

Jesenska primjena stajnjaka u voćnjaku ima cilj da se unesu neophodne količine hraniva potrebna biljkama jer se tijekom vegetacije znatna količina iskoristi za rast i razvoj lisne i drvene mase, kao i samog ploda. Sve te količine koje su potrošene treba putem gnojiva vratiti u tlo, kako bi ponovno bile pristupačne biljkama početkom sljedeće vegetacije. Važnost stajskog gnojiva u uzgoju voćnih vrsta poznata je oduvijek. Do pojave mineralnih gnojiva, organska gnojiva, a naročito stajnjak, bila su jedina gnojiva na većini gospodarstava. U to vrijeme glavni izvor hraniva za biljke bila su hraniva iz organskih gnojiva i hraniva iz zemljišne rezerve. Pa ipak, posljednjih desetljeća njegova je uloga zanemarivana i podcijenjena, a nerijetko se i službeno stajski gnoj tretirao samo kao izvor onečišćenja, neugodnih mirisa i zagađivač podzemnih voda. Globalni poremećaj u opskrbi plinom koji je glavni energent u procesu proizvodnje mineralnih gnojiva i posljedično njihova visoka cijena ponovno stavlja primjenu stajskog gnojiva u prvi plan. Stajnjak je pr-

venstveno dušično i kalijevo gnojivo, dok je sadržaj fosfora znatno niži. Iz stajnjaka se najbrže oslobađa kalij, zatim dušik, dok fosfor sporije prelazi u pristupačan oblik. Prvenstveni cilj korištenja stajskog gnojiva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta, a time i njegove plodnosti. Unošenjem stajskog gnojiva popravljaju se fizičke, kemijske i biološke osobine zemljišta. Zbog velike aktivnosti stajnjak ima veliki utjecaj na cjelokupnu dinamiku zemljišta i na sve njegove osobine. Unošenjem stajnjaka u zemljište unose se i korisni mikroorganizmi, a istovremeno se aktivira i rad mikroorganizama u zemljištu. Iz produkata razgradnje sintetiziraju se novi organski spojevi poznati kao humusni spojevi. Humus je izuzetno značajan u zemljištu, jer utječe na čitavu dinamiku i na sve osobine zemljišta i zato se i naziva regulatorom plodnosti. Od te regulatorske funkcije posebno je značajan njegov utjecaj na sposobnost zemljišta za bolje primanje i zadržavanje vode, zatim utjecaj na strukturu, na vodni, zračni i toplotni režim. Teška glinena tla unošenjem stajnjaka postaju rastresitija,

a laka pjeskovita više vezana, više zaštićena od erozije i ispiranja. Mineralizacijom stajnjaka oslobađaju se biljna hraniva i ugljen-dioksid, neophodni u procesu fotosinteze. Ugljen-dioksid oslobođen razgradnjom stajnjaka doprinosi aktiviranju hranjiva iz postojeće rezerve zemljišta, povećavajući njihovu pristupačnost za biljke. Kruti stajski gnoj u prosjeku sadrži od 15 do 25% organske tvari i djeluje više godina, te se stoga za razliku od mineralnog gnoja može primjenjivati u većim količinama na dulje razdoblje. Aplikacija mora biti bazirana na temelju zahtjeva voćaka prema hranivima. Hraniva nisu odmah dostupna voćkama kao što je kod komercijalnih gnojiva, pogotovo dušik. Kod gnojidbe voćnjaka stajskim gnojem preporuka je da se ona obavlja u jesen jer su gubici svedeni na minimum i stajnjak se dobro izmiješa sa zemljom. Stajnjak odmah po rasipanju treba zaorati na odgovarajuću dubinu. Ako se stajnjak kasnije zaorava nastaju veliki gubici, prvenstveno amonijaka. U jesen se tlo u voćnjacima može nešto dublje obrađivati bez opasnosti od povrede korijenja.

Projekt Zagorje Plastic Free

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni poziv za neposredno sufinanciranje projekata poticanja „Plastic free zone“ (JP ZO 2/2022). Predmet ovog poziva bio je podupiranje mjera koje doprinose ograničenju korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, smanjenju ekološkog otiska, uklanjanju otpadne plastike i drugih vrsta otpada u zaštićenim područjima. U sklopu javnog poziva, odobren je projekt Zagorje Plastic Free kojeg provodi Javna ustanova Zagorje zeleno. Provedbom projekta Zagorje Plastic Free želi se doprinijeti smanjenju korištenja plastičnih proizvoda na području Krapinskozagorske županije, poticanju korištenja višekratnih proizvoda proizvedenih od prirodnih materijala koje je moguće ponovno upotrijebiti, nakon upotrebne prenamijeniti ili reciklirati.

Posebnu važnost u projektu

ima informiranje i edukacija javnosti s naglaskom na ograničavanju korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, štetnosti plastike za prirodu i mogućnost smanjenja plastike u svakodnevnoj uporabi.

U sklopu projekta nabaviti će se kante za sortiranje otpada za vanjski i unutarnji prostor. Aktivnost na projektu biti će izrada plana smanjenja korištenja plastike u Centru za prirodu Zagorje te ostalim prostorima javne namjene te u uredima.

U sklopu projekta izraditi će se promotivni materijali s kojima želimo smanjiti korištenje plastičnih proizvoda te će se provesti kampanja Plastic Free Day u Krapini.

Vrijednost projekta je 149.485,29 kuna od čega 80 % iznosa sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt traje do 31.12.2022. godine.

Zahvaljujemo Zagorskoj razvojnoj agenciji na pomoći u prijavi projekta.

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Žitni mamac za glodavce 150 gr 11,99 kn

Sadnice jabuka 34,99 kn Sadnice breskve 39,99 kn

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Milorad Videković KRAPINA

Juniori Futsal kluba Zagorje odlično plove 1. Futsal ligom Regija Zapad nakon pet odi granih kola imaju četiri po bjede (Bjelovar 8:3; MNK Zagreb 7:3; Gorovo 7:4 i Fotex 8:4) i samo jedan poraz (Dinamo 1:3). Igra či koji postižu tako dobre rezul tate su golmani Vincelj i Leško te Fruk (2 gola), Krizmanić (3), Kranj čec (2), Leon Jedvaj (7), Klasić, Luka Jedvaj (1), Habjanec (1), Lovro Pavić (5), Ptičar (2), Dorian Vincelj (5), Po točki (1), Jazbec, Ružak, Zgorelec, M. Ranogajec, Mikalužić, D. Ra nogajec i Stiperski. Upravo zbog takovih rezultata i odličnog rada razgovarali smo s Markom Tuše kom, trenerom juniora Futsal klu ba Zagorje.

Koliko si zadovoljan dosadašnjim tijekom prvenstva? Super sam zadovoljan s obzirom da imamo problema s rezervaci jom dvorane za juniore te imamo i problem što su dio naših igra ča članovi klubova velikog nogo meta te je teško uskladiti termi ne njihovih treninga i rezervaciju dvorane koju moramo izvršiti ne koliko dana prije odigravanja pr venstvenih susreta. To je prosto nemoguće, istina nekako se sna lazimo, jer klubovi velikog nogo meta jedan tjedan imaju treninge u jednom terminu a drugi tjedan u drugom, a treći tjedan… te je teš ko da će nam se svi igrači odazva ti u zakazano vrijem odigravanja utakmica.

Da li igrači koji igraju i u velikom nogometu i u futsalu imaju probleme u svojim „velikim“ klubovima?

Na žalost – DA! Upravo zato sam i pristao na ovaj razgovor, da uka žem svima da je potrebno da se dogovorimo svi zajedno jer je to za dobrobit djece. Npr., s obzirom da su nam igrači iz NK Zagorec Krapina i NK Radoboj, bilo bi do bro da se dogovorimo da ti klubovi nemaju treninge srijedom ili čet vrtkom, a tada i mi možemo bez ikakvog problema unaprijed re zervirati termine u dvorani. Što

se nas tiče, igračima koji igraju i veliki nogomet neka prioritet bu de veliki nogomet odnosno ako se utakmice (nogomet i futsal) igraju istovremeno, neka odigra ju nogomet… Da zaključim – bit no je da se klubovi velikog nogo meta usklade u treninzima, a mi ćemo se onda prilagoditi. Uosta lom, velika bi šteta bila da zbog ne usklađenosti ovako talentirana ge neracija propadne. Mi imamo od prošle sezone tri reprezentativ ca – Leon Jedvaj (nedavno je bio u kampu reprezentacije i sigurno će biti i član U – 19 reprezentacije za Europsko prvenstvo u Poreču), Branko Artić (otišao u Uspinjaču Gimku) i Matej Vidović (koji je na žalost prestao aktivno igrati fut sal) te iz naših je redova „izašao“ i član seniorske reprezentacije Ma teo Mužar (danas član Futsal klu ba Dinamo Zagreb). Nisam sto po sto siguran, ali mislim da se malo klubova u ekipnom sportu župa nija može pohvaliti s tri reprezen tativca kao mi. Zato mislim da dje ci treba pružiti priliku i vjerovati im. Npr., prošle godine je Srednja škola Krapina bila državni prvak u futsalu, a više od 95 posto koji su bili sastavni dio ekipe igralo je za naš klub.

Mlad si trener i još uvijek aktivni igrač seniorskog sastava. Kako ti je raditi s mladima? Odličan je to posao. Volim ga. Osjećam da me igrači cijene i po štuju, a ja to njihovo povjerenje i vjeru u mene pokušavam vratiti time da svakom, baš svakom od njih, bez obzira na rezultat uta kmice, dajem priliku da zaigra jer meni nije osnovni cilj biti prvi već mi je cilj razvijati mlade igrače, a to mogu jedino ako im dam prili ku, pa makar ponekad i zbog toga trpio rezultat. On će doći sam od sebe ako se bude dobro i predano radilo. U potpunosti im vjerujem, a oni mi to povjerenje vraćaju od ličnim rezultatima.

Koji su ciljevi juniora Zagorja? Biti među prva tri na kraju ove polusezone jer se nakon tog pr vog dijela, u proljeće, formira Na cionalna liga koja će imati 10 ili 12 klubova (još nije donesena odlu

ka). Ovo je novitet, jer prošle go dine je osam najboljih klubova bili u jednom gradu i u tri dana odlu čili koja je ekipa najbolja u Hrvat skoj, dok će ove godine od pro ljeća krenuti ligaško natjecanje s puno putovanja – od Dubrov nika do Osijeka, što će povećati troškove financiranja kluba – ako nas je u ovom dijelu polusezone najskuplje putovanje koštalo oko 2.000,00 kuna u proljeće će naj minimalnije putovanje biti oko 5.500,00 kuna. Svakako, tu se opet otvara ono bolno pitanje – pitanje financiranja. Moram naglasiti da nam u dosadašnjem tijeku Župa nija izlazi u susret u svakom po gledu i od nje imamo puno potpo ru dok od ostalih lokalnih i uprava i samouprava nemamo baš značaj niju potporu, iako mislim da bi bi lo dobro da se svi aktivno uključe jer svojim igrama promoviramo ne samo jedan Grad ili općinu već čitavu Županiju diljem Hrvatske i to zbog toga jer ovi igrači nisu samo iz jednog Grada ili Općine već iz čitave Županije. Vjerujem da ćemo do početka proljetnog di jela polusezone pojačati taj spon zorsko – donatorski klub ne sa mo zbog Futsal klub Zagorja već i zbog igrača koji pokazuju izni man talent.

Da li netko od juniora igra i za seniorski sastav? Svakako. Leon Jedvaj, Dorian Vin celj i Lovro Pavić koji čine oko snicu ekipu uz svestranu pomoć seniora, da ih tako nazovem, Han žića, Vidičeka, Medveda, itd. Isko ristio bih priliku i posebno po hvalio i zahvalio se predsjedniku kluba Goranu Malogorskom koji je svojim radom, entuzijazmom i borbom uspio očuvati klub, da ne ulazim u detalje, u kojem se na laze tri reprezentativca, a poten cijalno još dvojica idu prema tom putu – Fruk i Potočki. Sada zami slite situaciju da on nije učinio sve da spasi klub zbog nečije nebrige, gdje bi ti mladi talentirani igrači igrali.

I za kraj – možda nešto nismo spomenuli?

Iskoristio bih priliku da zahvalim Nikoli Poljaku, pomoćnom trene

ru, i Ivanu Ranogajcu koji vode ju niore uz mene te svakako naglasi te da to nije samo moj uspjeh, već uspjeh svih nas. Posebna zahva

Razgovor

Djeci treba vjerovati i pružiti im priliku

Zabok nesretno poražen od Splita

SPLIT - Košarkaši Splita slovili su kao veliki favorit u utakmici, a na kraju se sretno izvukao u utakmici 8. kola HT Premijer lige protiv Za boka. Krajnji rezultat bio je 84:81, a Zabok je do dvije sekunde prije kraja imao vodstvo od 80:81, koje je minutu prije kraja postavio odlič ni Perović. Imao je i Lukačić tri deset sekundi prije kraja "zicer" za tri koša viška, ali nije uspio ubaci ti loptu u koš. Dvije sekunde pri je kraja Mavra je položio za 82:81 uz prekršaj Črnjevića, a onda je na mjerno promašio slobodno baca nje, Zabok nije dobro zagradio, a Shorter je uhvatio loptu i skoro sa sirenom položio za konačnih 84:81. Šteta. Zabok je pokazao sjajnu igru, novi trener Domagoj Kujun džić u vrlo je kratkom periodu us pio prodrmati Zabočane i od lavića napraviti lavove, ali to nažalost ni je bilo dovoljno za pobjedu protiv ABA ligaša Splita. Sreća ovaj puta nije bila saveznik Zaboka, ali ako Zabočani nastave na tragu ove uta kmice, bit će i boljih rezultata i bo ljeg plasmana. Zabočani su poka zali izniman karakter, u nekoliko su navrata imali i šesnaest koševa zaostatka, ali uspjeli su utakmicu dovesti u uzbudljivu završnicu u kojoj im je sreća ovaj puta okrenu la leđa. U redovima Zabok najbolji je se 22 koša i 6 skokova bio Marko Perović, Jarvis Garrett pridružio je 19 koševa, 3 skoka i 8 asistencija, a Karlo Lukačić 13 koševa, 4 skoka i 6 asistencija. Ivan Kučan zaustavio se na 11 koševa i 5 skokova. Doma će je s 18 koševa i 5 skokova pred vodio Lewis Sullivan, Tyrell Nel son pridužio je 17 koševa, Shannon Shorter 15 koševa 7 skokova i 6 asi stencija, a Dominik Mavra imao je double-double učinak od 13 koševa

i 10 asistencija. (tz)

Idući ponedjeljak dolazi Zadar

U idućem kolu Zabok na svom par ketu dočekuje Zadar, koji zajedno s Cibonom dijeli prvu poziciju. Li dera ne treba previše predstavlja ti, gosti su veliki favorit u ovoj uta kmici. Zbog obaveza Zadra u ABA ligi ova će se utakmica iznimno odigrati u ponedjeljak 28. stude nog u 19 sati u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku.

Srđan Subotić

Split:

"Najvažniji su bodovi, ostalo treba što prije zaboraviti. Ova nam je bi la jedna od najslabijih energetskih utakmica, mislili smo u prvom di jelu da je bilo gotovo, pustili ih da se vrati. Na kraju smo s par dobrih obrana riješili utakmicu".

Domagoj Kujundžić

Zabok:

"Odigrali smo dobro, pokazali ka rakter. Momčad sam preuzeo u ponedjeljak, imali smo jedan tre ning s deset igrača. Čestitam mo jim igračima na hrabroj utakmici, šteta što nismo nagrađeni pobje dom. Imali smo koš viška i polaga nje Lukačića trideset sekundi prije kraja, šteta zbog promašaja".

SPLIT - ZABOK 84:81

(25:19, 29:25, 16:22, 14:15)

SPLIT: Runjić 10 (3-4), Shorter 15 (56), Jukić 4 (2-4), Neslon 17 (2-2), Mavra 13 (2-3), Sullivan 18 (2-2), Gizdavčić, Kalajžić 2 (2-2), Perkušić 5, Dubravčić, Šarić. TRENER: Srđan Subotić

ZABOK: Kučan 11 (2-2), Lukačić 13 (5-5), Črnjević 8 (1-2), Perović 22 (23), Garrett 19 (4-6), Martinko, Tomić, Buljević, Stipaničev 3, Tomas 5, Prskalo, Jacović. TRENER: Domagoj Kujundžić

SLOBODNA BACANJA: Split: 18/23 (78%); Zabok: 14/18 (77%)

DVICA: Split: 21/43 (48%); Zabok: 23/42 (52%)

TRICA: Split: 8/20 (40%) (Sullivan 2, Shorter 2, Runjić, Nelson, Mavra, Perkušić); Zabok: 7/14 (50%)(Perović 2, Kučan, Črnjević, Garrett, Stipaničev, Tomas)

SKOKOVI: Split: 35 (22+13) (Shorter 7, Sullivan 5, Jukić 4, Gizdavčić 4, ...); Zabok: 28 (22+6) (Perović 6, Kučan 5, Lukačić 4, ...)

Domagoj Kujundžić novi je trener košarkaša Zaboka

ZABOK - Splićanin Domagoj Ku jundžić novi je trener košarkaša Zaboka. Već s njima odradio i pr vi trening. Radi se o odličnom tre neru koji je s trenerskim radom započeo u omladinskom pogonu KK Split. Njegove trenerske kvali tete prvi je uočio legendarni košar kaški trener Slobodan Subotić ko jem je prvo bio pomoćnik u prvoj momčadi Splita, a kasnije su na stavili suradnju u Cedeviti. Samo stalnu trenersku karijeru započeo je u mostarskom Studentu kojeg je uveo u Prvu ligi BiH. Kao prvi trener vodio je Alkar, Vrijednosni ce Osijek, a posljednju je sezonu proveo u Posušju. Bio je i pomoć ni trener Veljku Mršiću u repre zentaciji Hrvatske. Kujundžić je stigao u Zabok u jednom od naj težih trenutaka ovog kluba u pr voligaškoj povijesti. Zabočani su nakon sedam odigranih kola po sljednji uz omjer od jedne pobjede i sedam poraza. Unatoč tome no vi trener Zaboka je optimističan. - Ovo mi je drugi puta da dolazim u klub koji se bori za opstanak. Oba puta sam u tome uspio, a siguran sam da će mi to i treći puta poći za rukom. Morate malo više vjerovati

u sebe. Gledao sam nekoliko vaših utakmica i uočio da igrate sporo i na tome ćemo najviše morati pro raditi. Drugi prioritet je igra obra ne. Primijetio sam da je premalo pomaganja u tom segmentu igre i to pod hitno moramo popravitirekao je svojim novim igračima na

predstavljanju Domagoj Kujun džić, a onda se ozbiljno prihvatio posla u tandemu sa svojim pomoć nikom Juricom Smiljanićem. Zani mljivo je da će Kujundžić na klupi Zaboka debitirati u petak baš pro tiv Splita u kojem je i započeo tre nersku karijeru. (tz)

ASISTENCIJE: Split: 22 (Mavra 10, Shorter 6, ...); Zabok: 25 (Garrett 8, Lukačić 6, Stipaničev 4, ...)

VALORIZACIJA: 101 (Sullivan 21, Shorter 19, Mavra 19, Neslon 14, Runjić 10, ...); Zabok: 99 (Garrett 22, Perović 21, Lukačić 20, Kučan 14, ...)

Ostali rezultati 8. kola Furnir - Bosco 95:82 Cibona - Šibenka 74:64 DepoLink Škrljevo - Alkar 79:76 Zadar - Gorica 79:63 Cedevita Junior - Dinamo Zagreb 103:75

Poredak: 1. Cibona 15 (+116) 2. Zadar 15 (+75)

3. Split 14 (+49)

4. Šibenka 14 (+27)

5. Cedevita Junior 13 (+65)

6. Furnir 11 (-26)

7. Dinamo-Zagreb 11 (-52)

8. DepoLink Škrljevo 11 (-22)

9. Alkar 11 (-24)

10. Bosco 10 (-62)

11. Gorica 9 (-63)

12. ZABOK (-83)

Parovi 9. kola: ZABOK - Zadar (ponedjeljak 28.11. u 19 sati)

Dinamo Zagreb - Furnir Gorica - Cedevita Junior Alkar - Split Šibenka - DepoLink Škrljevo Bosco - Cibona

VARAŽDIN, NOVSKA - Na kuglana ma Drava Varaždina i Gradska kuglana Novska održano je pojedinačno Prven stvo regije-sjever u kuglanju koje je oku pilo 28 najboljih igrača ove regije. Ulog je bio veliki jer su prva četiri mjesta vo dila na Prvenstvo Hrvatske koje će se 3. i 4. prosinca održati u Zaprešiću. A tamo će se naći odlični kuglač Zaboka, Dalibor Hršak, koji je osvojio treće mjesto s 1197 oborenih čunjeva. Hršak je nakon prvog kruga na kuglani Drava bio drugi sa 615 čunjeva, a ispred njega je bio samo Želj ko Košutić koji je oborio čak 659 čunjeva, dok je Domagoj Tušim sa 613 čunjeva bio treći. U drugom nastupu u Novskoj Košu tić je bio tek peti, ali imao je dovoljnu za liha čunjeva iz Novske da se okiti naslo vom prvaka regije Sjever s ukupno 1238 čunjeva. Njegov klupski kolega, Marko Teskera, odličnim drugim nastupom sti gao je do drugog mjesta, dok je Dalibor Hršak imao četvrti rezultat drugog dana što mu je na kraju bilo dovoljno za od ličnu treću poziciju. Uz Dalibora Hršaka nastupili su i njegove klupske kolege To ni Ljubić i Martin Huis, prvak Hrvatskog zagorja. Ljubić je na kraju s 1126 čunjeva bio četrnaesti, dok je Martin Huis nakon

Još su dva dana prijava za mininogometnu ligu "Gupčev kraj"

Seniorski dio popunjen, ostala tri mjesta u veteranskom dijelu lige

DONJA STUBICA - Pred nama je šesto izdanje mininogometne li ge "Gupčev kraj" koja će u organi zaciji NK Stubica započeti 30.11. u sportskoj dvorani u Donjoj Stubi ci. Prošlogodišnji branitelji naslo va su Bio Vet u seniorskoj i Roses bar-club u veteranskoj konkuren ciji. Bio Vet je u svojim redovima imao i najboljeg vratara Gorana Malogorskog, kao i najboljeg stri jelca Filipa Hanžića, dok je najbo ljim igračem proglašen Karlo Deak iz trećeplasirane momčadi Zaboč ki lavovi. Upravo je i najbolji strije lac, Filip Hanžić, svojim pogotkom odlučio seniorsko finale protiv momčadi Građevinska stolarija Hara koje je završilo rezultatom 1:0. U veteranskom finalu je Ro ses bar-club sa 4:2 nadvisio Požgaj promet uz sjajno izdanje trostru kog strijelca, Nikole Ljubića, koji je proglašen i najboljem igračem lige u veteranskoj konkurencji. Najbo lji strijelac kod veterana bio je Da rio Lisak iz Matan prometa koji je

osvojio treće mjesto, dok je za naj boljeg vratara bio proglašen Igor Celjak iz Požgaj prometa. Bilo je to još jedno sjajno i uzbudljivo iz danje ove uvijek odlično organizi rane lige, a sigurni smo da će biti takvo i ovo koje nadolazi. Svih 12

mjesta u seniorskoj konkurenci ji su popunjena, dok su u veteran skom dijelu lige ostala upražnjena tri mjesta. Sve zainteresirane vete ranske momčadi mogu se prijaviti na broj mobitela 098/902-4342 do 23. studenog. (tz)

1. Županijska nogometna liga

Jedinstvo do jesenskog naslova

Čavle su bile domaćin posljednjeg rallya za PH

Uspješni nastupi posada AK Zagorje-Oroslavje

ČAVLE - Pod imenom "1. Čavle Rally Challenge" u Čavlama se odr žao posljednji rally sezone koji se bodovao za PH. Vozila se kombina cija staza autodrom Grobnik, brd ska Platak i rally Gornje Jelenje, tri brzinca, po tri prolaza, ukupno 75 km. Od posada AK Zagorje Orosla vje nastupili su Mario Ban – Nikol Barićević i Saša Horvat- Damir Boc te suvozač Eugen Kokolić s voza čem Vjekoslavom Čičkom. Mario Ban završio je 4. u klasi 3, a isti je uspjeh polučio Saša Horvat, ali u klasi 4. U sklopu Rally Challengea bilo je i proglašenje sezone 2021. go dine u disciplini Rally. Posada Sa ša Horvat-Damir Boc osvojila je 2. mjesto u klasi 4 za 2021. godinu. (tz)

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - I dok se devet zagorskih klubo va i dalje lopta u višim ligama, makar nam je već počelo i Svjet sko nogometno prvenstvo, žu panijske lige su na pauzi. Slaže te se da je bar to dobro? Pitam za frenda. No, šalu na stranu, dovoljno je prošlo vremena od završetka jesenskog dijela se zone da bi se na njega osvrnu li s pozicije jesenskog prvaka. Do naslova je stiglo Jedinstvo iz Svetog Križa Začretja. U jednoj pomalo čudnoj sezoni, sa dosta iznenađujućih, pa čak i čudnih rezultata, Jedinstvo je bilo naj postojanije i u kontinuitetu sa najboljim rezultatima, što je u konačnici i rezultiralo sa prvim mjestom na polusezoni. Još kad bi si nekako mogli prebrisati pr vo i zadnje jesensko kolo, bili bi neporaženi. Naime, Jedinstvo je u 11 utakmica upisalo sedam po bjede te po dva neodlučena re zultata i poraza. Zanimljivo je da su porazi zabilježeni na sa mom startu i na kraju ovog di jela sezone. U 1. kolu Ivančica je u Zlatar Bistrici slavila sa 2:0, a u 11. kolu istim je rezultatom, i to u Svetom Križu Začretju sla vio Zagorec VT. Između toga se rija od devet utakmica bez po raza. Naime, nakon startnog poraza u Zlatar Bistrici, uslije dilo je i drugo uzastopno gosto vanje, ali i prva pobjeda, 3:1 kod NK Matija Gubec. U prvom do maćem susretu sezone, u 3. ko lu Jedinstvo dobiva Rudar M sa 2:0, da bi u 4. kolu kod Lobora odigralo 3:3. Nova domaća uta kmica donijela je novu pobjedu i to uvjerljivu. U 5. kolu stradalo je Oroslavje sa 5:1. U šestom ko lu uslijedila je sigurna 4:0 pobje da kod Mladosti MB, i već je Je dinstvo stiglo do drugog mjesta. Tada slijede tri teške utakmice,

nakon kojih Jedinstvo izbija na čelo. Prvo domaći derbi protiv Pregrade, koji se rješava 1:0, pa gostovanje kod Inkopa 2:2, a on da u 9. kolu najveći derbi jeseni protiv Oštrca. Bila je to izravna borba za prvo mjesto, koju Je dinstvo rješava u svoju korist 3:1 i izbija na sam vrh. U 10. ko lu uslijedilo je slavlje kod Slo ge sa 1:0, minimalno, ali važno, pa se u zadnjem jesenskom na stupu očekivala i nova pobjeda. Nakon četiri domaće pobjede do zadnjeg kola, uključujući i derbi je protiv Pregrade i Oštrca, sve osim pobjede domaćina činilo se kao iznenađenje. Ali iznena đenja se događaju, pa je tako Za gorec VT stigao do 2:0 pobjede i tako nanio prvi domaći poraz Je dinstvu. No, poraz nije naštetio, bar kad je u pitanju jesenski na slov, jer ni Pregrada u zadnjem kolu nije slavila, a Oštrc je već ranije zaostao previše da isko risti kiks Jedinstva u zadnjem kolu. Tako je Jedinstvo stiglo do prvog mjesta, s kojega će čeka ti proljeće, ali sa malo predno šću pred prvim pratiteljima, jer Oštrc zaostaje dva, a Pregrada tri boda. Gol razlika Jedinstva iznosi 24:12, a ne mora se poseb no naglašavati koliko ovoj ekipi znači sjajni Darko Kunštek, koji je od 24 zabio 14 golova. Zadnju utakmicu nije igrao, pa možda i tu treba tražiti razlog porazu. Na klupskoj jesenskoj listi stri jelaca Martin Vukić je dodao četiri gola, Tomica Junković tri, Mihael Šoštarić dva, a Mihael Dlesk jedan gol. Dakle, za vode ću ekipu 1. zagorske nogometne lige golove je u jesenskom dije li zabijalo samo pet igrača. No, kako bilo, Jedinstvo je to koje će ''prezimiti'' na vodećoj poziciji, a proljeće će svakako biti iteka ko zanimljivo. (Elvis Lacković)

darko kunštek

Pobjeda Bedexa 1, poraz Toplica 1

BEDEKOVČINA/VINICA – Odi

grano je i 7. kolo 3. HOL sjever u kojoj se natječu i dva zagorska klu ba. Nakon što su zagorski derbi od godili, u 7. kolu zagorske su ekipe odigrale sa polovičnim uspjehom. Bedex 1 stigao je do još jedne do maće pobjede, ovaj puta protiv eki pe Kaštel 2 i to sa čistih 3:0. Prvi set domaće su igračice dobile 25:13, u drugom je bilo malo više borbe, ali je završio 25:19 za Bedex 1, a tre ći je bio najneizvjesniji, no opet je završnica pripala domaćim odboj kašicama, koje su slavile sa 25:23. Za Bedex 1 igrale su: Ema Jambrek, Iva Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač (kap.), Mari ja Srebak, Lucija Mrkoci, Lea Her ceg, Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. Toplice 1 su pak gostovale

kod Vinice 1. Prvi set dobile su do maće odbojkašice sa 25:20. Drugi je otišao do dramatične završnice, u kojoj su se bolje snašle gošće i sla vile sa 26:24. No, to nije pokoleba lo domaće odbojkašice, koje ipak naredna dva seta osvajaju sa veli kom razlikom, oba sa po 25:14. Za Toplice 1 igrale su: Ivana Prežiga lo (kap.), Veronika Mužar, Leona Šoštarko, Ana Poljak, Matea Popo vić, Dora Halapir, Lana Horvati ček, Vida Bastić i Monika Kozjak; trener Dario Zagvozda. Na ljestvici Bedex 1 drži treće mjesto sa 12 bo dova, ali i utakmicom manje, dok su Toplice 1 na sedmom mjestu sa 7 bodova i utakmicom manje. U 8. kolu Bedex 1 gostuje u derbiju kod Ludbrega 1, dok Toplice 1 dočeku ju Plavi 2. (Elvis Lacković)

Krapina nadigrala Novsku

KRAPINA - U četvrtom kolu III.

HNL Centar košarkaši Krapine na svom su parketu u derbi susretu ugostili Novsku i pobijedili rezul tatom 82:57 (26:8; 13:14; 20:14; 23:21). Od prve minute susreta košarkaši Krapine odlično su počeli, ne do zvolivši košarkašima Novske da uhvate priključak jer nakon pet odigranih minuta semafor je po kazivao Krapina 16. Novska 0. U sljedećih pet minuta Krapina je nastavila u istom tempu i uvjerlji vo završila prvu četvrtinu sa osa mnaest koševa razlike. Nakon toga iz minute u minutu igrali su mir no i rutinirano, održavajući viso ku prednost tako da se na odmor otišlo sa sedamnaest koševa razli ke. U drugom dijelu dečki iz Kra pine malo su pojačali gas i sigurno vodili da bi na kraju Novsku po slali kući sa minusom od 25 koše va. Nakon tri odigrane utakmice, u trećem kolu bili su slobodni, dečki iz Krapine imaju maksimalan uči nak od tri pobjede. Koševe za Kra pinu su postigli: M. Dmitrovic 12, M. Knezovic 14, M. Markočić 4, L. Čizmek 8, D. Strehovec 6, B. Rano gajec, L. Koren 4. F. Đurkan 10, M. Mlinaric 18, F. Križnik, H. Streho

vec 3 i F. Petek 3 koša. U sljedećem kolu Krapinu očekuje gostovanje u Dugom Selu kod istoimene ekipe. Na kraju susreta odlično popunje

na, domaćim navijačima dvorana Srednje škole koji su sa oduševlje njem pozdravili i proslavili pobje du svojih košarkaša. (miv)

Pobjede Bedexa 2 i Toplica 2

BEDEKOVČINA/VICINCA – Iza

nas je i 7. kolo u 4. HOL sjever, sa nova dva nastupa dvije zagorske ekipe. Bedex 2 stigao je do nove i to uvjerljive pobjede. Ovoga puta u Bedekovčinu je stigla ekipa Kaštel 3 i ostala bez ikakve šanse. Bedex 2 je slavio sa 3:0, a sva tri seta bila su uvjerljivo na strani domaćih od bojkašica, prva dva po 25:14, a treći 25:15. Za Bedex 2 igrale su: Ema Jam brek (kap.), Dorotea Fernežir, Marta Vurnek, Lorena Mikulec, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Darija Ban, Gabrijela Vurnek, Eva Špiljak, Dora Novosel; trenerica Ivana Čehulić. Toplice 2 su pak gostovale i to kod Vinice 2 i stigle do 3:1 pobjede. Prvi je set bio

jako izjednačen, ali u završnici To plice ga osvajaju sa 26:24. U drugom domaće dolaze do uvjerljivih 25:11. No, gotovo jednako uvjerljivo To plice 2 dobivaju treći set, sa 25:14, a onda i sa 25:19 dovršavaju posao za 3:1 i nova tri boda. Za Toplice 2 igrale su: Patricija Spevec, Veroni ka Mužar, Petra Žigovečki, Korina Sedak, Ana Sedak Benčić, Paula Po sarić, Ema Macan, Antonija Pozaić (kap.), Vida Bastić i Ana Poljak. Be dex 2 je na drugom mjestu sa svim pobjedama i 18 bodova, ali i utakmi com manje, Toplice 2 su šeste sa 9 bodova i utakmicom manje. U 8. ko lu Toplice 2 dočekuju Kitro Varaž din 4, a Bedex 2 je domaćin Nedeli šće Eltingu 2. (Elvis Lacković)

Toplicama 2 sve četiri pobjede, Bedexu dvije

IVANEC – Uz seniorke, zagorski odbojkaški klubovi Toplice i Bedex u pogonu imaju i mlađe kategori je i igraju lige sa varaždinskim klu bovima. U nedjelju je na raspore du bilo prvo okupljanje u 2. HOL u mini odbojci do 11 godina. U toj li gi natječe se šest ekipa, a među nji ma i Toplice 2 i Bedex. Prvo oku pljanje bilo je u Ivancu, a svaka je ekipa odigrala po četiri utakmi ce. Ono što napominju treneri, u ovoj kategoriji u prvom planu ni je rezultat, već omogućiti djeci da osjete i probude u sebi natjecatelj ski duh, da svatko dobije priliku za igru, da se uče nositi sa pobjeda ma i porazima te da si međusob no budu podrška kako unutar ta ko i van terena. Ipak, spomenimo da su na ovom prvom okupljanju Toplice 2 stigle do sve četiri pobje de, ukupno osvojivši 10 bodova. U zagorskom derbiju Toplice 2 su po bijedile Bedex sa 2:1 (7:15, 15:2, 15:3), a nakon toga još su slavila protiv

Kaštela 2 2:1 (15:6, 4:15, 15:4), Ivan ca 2 3:0 (15:3, 15:6, 15:11) i Ivanca 3 3:0 (15:9, 15:7, 15:8). Za Toplice 2 su igrale Lea Pavor, Erika Šimunec, Magdalena Hitrec, Maša Karauto vić, Lucija Posarić, Tessa Bekina, Sara Bolfek, Lara Glojnarić, Adela Đurek, Patricija Bukvić (kap.), tre ner: Srećko Pavlović. Bedex je pak nakon zagorskog derbija pobijedio Ivanec 3 2:1 (9:15, 15:12, 15:8), pa iz gubio od Kaštela 2 1:2 (3:15, 15:11, 6:15) i pobijedio Kitro Varaždin 2

sa 2:1 (15:8, 15:9, 6:15). Za Bedex su igrale: Tereza Dominko, Ivona Mi halinec (kap.), Hana Rojnić, Leona Prančić, Melani Turk, Megi Kurek, Ethel Videk, Iva Kopjar, Lucia Be jik, Lukrecija Horvat, Aurora Le dinščak, Ena Žegrec; trenerica: Marija Srebak. Na ljestvici su To plice 2 u vodstvu sa 10 bodova, a Bedex je na četvrtom mjestu sa 6 bodova. Drugo okupljanje planira no je 21. ili 22. siječnja sljedeće go dine. (Elvis Lacković)

Sjajna povratnička sezona Matije Gregurića

ZABOK - Zabočanin Matija Gregu rić, član AK Dinamo Zrinjevac, u ve likom se stilu vratio u svoj sportbacanja kladiva. Iza ovog vrhunskog bacača i atletičara sjajna je sezona. Otvorio ju je 1. mjestom na Zim skom bacačkom prvenstvu Hrvat ske kojeg je osvojio s hicem 69,59 m. Slijedi nekoliko odličnih nastupa na međunarodnim mitinzima na koji ma redovito baca kladivo preko 70 m i nastup za reprezentaciju na Pr venstvu Balkana u atletici (Craiova, Rumunjska). Tamo zauzima izvr sno 4. mjesto s hicem 72,86 m. Na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u atletici baca 69,70 m što mi je bilo dovoljno da postane novi prvak Hr vatske u bacanju kladiva.

Oborio osobni rekord i istaknuo kandidaturu za Olimpijske igre

Matija je u nastavku sezone sa kupljao vrijedne bodove na me

đunarodnim World Athletics Bronze mitinzima, budući da je ozbiljan kandidat za Svjetsko pr venstvo u Budimpešti 2024.g. i Olimpijske igre koje će se iste go dine održati u Parizu. U francu skom Nancyu je zauzeo 4. mjesto s hicem 70,32 m, a zatim je zabi lježio i tri nastupa u Mađarskoj. U Szombatelyu je ima nešto sla biji nastup (6. mjesto, 67,65 m), no tada slijedi eksplozija u Budimpe šti gdje baca osobni rekord 73,35 m, osvaja 3. mjesto na mitingu i ostvaruje 3. rezultat svih vremena u Hrvatskoj. Tjedan dana kasnije na Pápa Continental World Athle tics Bronze label mitingu osva ja izvrsno 2. mjesto s hicem 72,88 m. Uz velike obaveze na natjeca njima i treninzima Matija stigne svoje bogato iskustvo prenašati i na polaznike atletske škole AK Za bok, na čemu su mu u klubu vrlo zahvalni. (tz)

Odlični rezultati STK Zagorec Krapine na 11. Stubaki kupu

STUBIČKE TOPLICE - Na 11.Stubaki kup, 3.otvore no prvenstvo regije Srednja Hrvatska Stolnoteniski klub Zagorec postigao je odlične rezultate. Sara Ri vetti je bez izgubljenog seta osvojila prvo mjesto u kategoriji najmlađih kadetkinja povjedivši u finalu Lipovčak Petru iz Duge Rese rezultatom 3:0 i drugo mjesto u kategoriji mlađih kadetkinja (starijoj kate goriji) izgubivši od drugorangirane igračice RH u ka tegoriji mlađih kadetkinja Viktorije Oslaković iz STK Jaska rezultatom 3:0. Stella Presečki sa 4 pobjede bez izgubljenog seta osvojila je prvo mjesto u kategori ji klinceza. U kategoriji najmlađih kadetkinja (starija kategorija) osvojila je treće mjesto. Vilim Posilović u kategoriji najmlađih kadeta i u kategoriji mlađih ka deta (starijoj kategoriji) osvojio je treće mjesto. Lovro Posilović osvojio je drugo mjesto u kategoriji klinaca dok je u kategoriji najmlađih kadeta zaustavljen u 1/4 finala. Zapaženi nastup imala je i Nera Poslon koja je

u kategoriji najmlađe kadetkinje prošla skupinu. Za ustavljena je u 1/4 finala u kojem se susrela sa klup skom suigračicom Sarom Rivetti, kasnije pobjedni com turnira. Stolnotenisače Zagorca vodio je trener Krešimir Puljko. (miv)

Zabok se u šestom kolu I. HSL-za pad vratio s dvije pobjede i tako je na kraju jesenskog dijela prven stva osvojio četvrto mjesto, na kon što je u uzbudljivom dvoboju za tu poziciju u gostima savladao momčad Srdoča. Krajnji rezul tat bio je 3:4. Nakon što je Divko vić nanio Posavcu tek drugi poraz ove jeseni, Srdoči su poveli s 3:2, no ovaj puta su situaciju izvukli Hr voje Martinec i Petar Bašić koji su uvjerljivim pobjedama u svojim dvobojima donijeli Zaboku uku pnu pobjedu u vrlo napetom meču. Poslije riječkog slavlja, Zabočani su se zaputili put Poreča, gdje ih je čekao domaći Jadran. Tu su Zabo čani domaćinu prepustili samo je dan pojedinačni meč i na kraju su uvjerljivo slavili (1:4). Unatoč pora za do Divkovića, Mislav Posavec je s omjerom od 13 pobjeda i 2 pora za najuspješniji igrač lige na kra ju jesenskog dijela prvenstva. (tz)

STK SRDOČI – STK ZABOK 3 : 4

Mario Divković – Petar Bašić 3 : 0 (11 : 8, 11 : 7, 11 : 6)

Luka Šarčević – Mislav Posavec 0 : 3 (5 : 11, 9 : 11, 7 : 11)

Karlo Jovanović – Hrvoje Martinec 0 : 3 (5 : 11, 10 : 102, 5 : 11)

Divković & Jovanović – Posavec &

Martinec 3 : 1 (12 : 10, 11 : 13, 11 : 3, 11 : 7)

Mario Divković – Mislav Posavec 3 : 1 (8 : 11, 11 : 8, 12 : 10, 11 : 7)

Karlo Jovanović – Petar Bašić 0 : 3 (7 : 11, 8 : 11, 4 : 11)

Luka Šarčević – Hrvoje Martinec 0 : 3 (11 : 13, 11 : 13, 8 : 11)

STK JADRAN – STK ZABOK 1 : 4

Leon Španić – Mislav Posavec 1 : 3 (8 : 11, 3 : 11, 11 : 4, 3 : 11)

Ivan Jardas – Petar Bašić 3 : 0 (11 : 6, 11 : 8, 11 : 9)

Karlo Antolović – Hrvoje Martinec 1 : 3 (9 : 11, 11 : 9, 10 : 12, 14 : 16)

Španić & Jardas –Posavec & Martinec 2 : 3 (4 :11, 11 : 9, 11 : 5, 1 : 11, 9 : 11)

Leon Španić – Petar Bašić 2: 3 (11 : 9, 5 : 11, 7 : 11, 11 : 7, 3 : 11)

Nakon dvije godine pauze zabočki bacač kladiva vratio se u velikom stilu

Jadran LP osvojio jesenski naslov kolo prije kraja

Uvjerljivom pobjedom protiv Mar sonie na svom travnjaku Jadran LP je kolo prije kraja osvojio jesenski naslov II. NL SuperSport. Sasvim zasluženo. Nakon četrnaest odi granih kola Pločani su jedina nepo ražena momčad lige. Jesenski vice prvak su Sesvete koje su u derbiju kola u Bjelovaru slavile protiv isto imenog domaćina i pobjegle mu na četiri boda zaostatka. Minimal nom pobjedom protiv Belišća Zrin ski J upleo se kolo prije kraja jeseni u borbu za treću poziciju. Osijek II ostvario je važnu pobjedu protiv Tr nja, a Opatija je iskoristila proble me Međimurja i njegovoj juniorskoj momčad utrpala je čak pet komada čime se probia na sedmu poziciju. Grobničan je uspio iščupati bod kod Dugog Sela, a Zagorec KR je nakon sedam kola uspio upisati bod pro tiv Jadrana P i preskočiti Međimur je na pretposljednoj poziciji. U idu ćem kolu u subotu 26.11. u 13,30 sati u Čavlama će u derbiju začelja sna ge odmjeriti posljednji Grobničan i Zagorec KR koji je na 14. mjestu.. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA 12

Nikola Marić (Jadran LP) 8

MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR)

Ivan Baraban (Mladost Ždralovi) Selmir Mahmutović (Marsonia)

REZULTATI 14. KOLA

ZAGOREC KR - Jadran P 1:1

Dugo Selo - Grobničan 1:1 Osijek II - Trnje 3:2

Hrvace - Mladost Ždralovi 1:1 Bjelovar - Sesvete 1:3 Zrinski J - Belišće 1:0 Međimurje - Opatija 0:5 Jadran LP - Marsonia 3:0

PAROVI 15. KOLA:

Grobničan - ZAGOREC KR (subota 26.11. u 13,30 sati)

Marsonia - Dugo Selo Opatija - Jadran LP Belišće - Međimurje Sesvete - Zrinski J

Mladost Ždralovi - Bjelovar Trnje - Hrvace

Osijek II - Jadran P

Prekinut crni niz poraza

Milorad Videković KRAPINA

U14. kolu SuperSport Dru ge NL krapinski Zagorec na svom je terenu ugostio Jadran iz Poreča i nakon 90 minu ta konačno upisao bod (1:1) nakon crnog niza od sedam poraza. Po sljednji bod datira još od 24. rujna (1:1 protiv Međimurja u Krapini) a slast pobjede osjetio je još tamo davno 10. rujna (3:1 protiv Bjelo vara) i zato možemo kazati – Ko načno! Trener Petravić u ovom su sretu opet nije mogao računati na kompletan sastav jer se na trenin gu ozlijedio Cetina (ovo je ovom igraču čak četvrta utakmica u ko joj nije igrao ili zbog ozljeda ili zbog kartona, malo previše za tako isku snog igrača, op.a.), Majcenić je bio na klupi (povreda koljena Mati ju muči gotovo cijelu jesen, op.a) dok je nedovoljno oporavljen ipak u igru ušao Braun koji je izdržao prvih 45 minuta. U takovom sple tu okolnosti trener Petravić vuče pravi potez i u igru od prve minute ubacuje Karla Stiperskog, Luku To polovca i Filipa Kovačića (koji je uz Matiju Smrekara i Patrika Juga bio prvo ime susreta, op.a) – trojac koji je u dosadašnjem tijeku prvenstva zajedno skupio 119 minuta. Ovaj trojac je zaista treneru Petraviću vratio njegovo povjerenje na način da su „ginuli“ za svaku loptu, a uz to vrlo su dobro surađivali sa seni orima ekipe. Od prve minute Zago

rec je dobro ušao u susret i vršio pritisak prema vratima Pavlića da bi se takova igra isplatila već u 12. minuti. Landripet je probio lijevu stranu obrane gostiju i ubacio lop tu na visinu od 12 metara gdje je dočekuje i udarcem glavom loptu šalje neobranjivo u donji desni kut nemoćnog vratar Pavlića. Od tada gledamo još bolji Zagorec – borben, razigran – sa željom da poveća vod stvo. Bilo je prilika, možda i jeda naesterac nad Stiperskim koji sut kinja Bolić nije dosudila, ali se na odmor otišlo rezultatom iz 12. mi nute. Na samom početku drugog poluvremena – 50. minuta – gosti dolaze do izjednačenja. Bila je to li jepa akcija veznog reda gostiju ko

15. kola III. NL-centar, GAJ MAČE

ja je u zicer gurnula Lepinjicu a on izlazi sam prema Bručiju, vara ga i lako postiže pogodak za izjednače njem. Do kraja susreta i domaći i gosti imaju prilike odnosno polu prilike da dođu do pobjede ali na kraju sasvim realno Zagorec 1. Ja dran Poreč 1. Posljednji susret je senske polusezone Zagorec igra u gostima protiv posljednjoplasirane momčadi lige Grobničana. Susret se igra u subotu, 26.11.2022. godine na stadionu u Čavlama – Mavrinci.

ZAGOREC – JADRAN POREČ 1:1 (1:0)

KRAPINA Stadion ŠRC Podgora. Gledatelja: 100. Sudac: Sabina Bolić (Zagreb) 7. Pomoćnici: Maja Petravić

(Zagreb), Gordana Katušić (Vrbovec). Četvrti sudac: Jasmin Horvat (Petrijanec). Delegat: Tomica Margeta (Požega).

STRIJELCI: 1:0 Smrekar (12); 1:1 Lepinjica (50).

ZAGOREC: Bruči 7 - Landripet 7; Braun 7 (46. Vinski 6,5) ; Matković 6,5– Jug 7; Stiperski 6,5 (55. Elijah 6); Kovačić 7; Chikola 6; Topolovec 6;Bračević 6,5 (89. Brčić -); Smrekar 7. Trener: Damir Petravić 7.

JADRAN POREČ: Pavlić 7 – Sumić 6,5; Mendiković 6,5; Srzentić 7 –Filipović 6; Siljan 6; D. Bernobić 6,5; Ivetić 6 (89. Zuliani -); Žiković – (31. P. Bernobić 6) - Al Tharwan 6,5 –Lepinjica 7 . Trener:Dalibor Šuran 7. . Žuti kartoni: Zagorec: - . Jadran Poreč: Žiković (26); Mendiković (59); Lepinjica (72);Filipović (74) .

Crveni kartoni: Nema Igrač utakmice: Matija Smrekar

Igrači Zagorca nakon puna dva mjeseca konačno su osjetili što znači ne izgubiti utakmicu igrav ši bez pobjednika protiv Jadrana iz Poreča. Već u 12. minuti susre ta Smrekar odlično koristi ubačaj Landripeta i dovodi Zagorec u vod stvo. Do kraja poluvremena bilo je nekoliko prilika za domaćin što ni su iskoristili. Drugo poluvrijeme bolje su otvorili gosti i preko Lepi njice došli do izjednačenja. Na kra ju s obzirom na viđeno – najrealni ji rezultat susreta svakom po bod.

Vukadin i Radić poentirali za zasluženu pobjedu Gaja

MAČE - Zanimljivu utakmicu 15. kola odigrali su Gaj i Kurilovec. Do maći su pokazali više i na kraju su sasvim zasluženo slavili, iako su pobjednički pogodak za 2:1 posti gli tek u 88. minuti. Prvi udarac na utakmici imali su gosti, Halili koji iz dobre pozicije puca pokraj gola. Tri minute kasnije Haramustek prona lazi Cvrtilu na desnoj strani, ali nje gova prizemna dijagonala također završava pokraj gola. U 17. minuti dolazi do kontakta Gajskog i Završ kog u kaznenom prostoru gostiju, no Brkić pokazuje da se igra nasta vi. Aktivni Haramustek ponovno je na sceni u 26. minuti kada odlično puca iz slobodnog udarca, Lalić od bija njegovu loptu u polje, u nastav ku akcije prijeti i Mazalović, ali opa snost otklanja gostujući blok. Bolja igra domaćih isplatila se u 34. minu ti. Nakon kornera lopta se ponovno odbila do Haramusteka koji ubacu je u sredinu, Josipović puca glavom, a spretni Vukadin u padu sprema loptu u mrežu za 1:0. Prilikom od laska na odmor pomoćni trener go stiju, Dinko Livada, bez potrebe je vrijeđao pomoćnog trenera Ivana Jovića, pa mu je glavni sudac Dari jo Brkić opravdano dodijelio crve ni karton i poslao ga u gledalište. U

nastavku prvi prijete domaći, toč nije Gregurić koji u 47. minuti do bro puca s 18 metara, ali Lalić uz manje napore brani njegov udarac. Pet minuta kasnije na sceni je po novno Vukadin koji dobro puca gla vom nakon kornera Haramusteka s desne strane, ali Lalić je na mjestu. Gosti prvi puta prijete preko Šarića u 54. minuti, no njegov snažan uda rac zamalo je neprecizan. Minutu kasnije Gregurić je trebao krenuti sam prema Laliću, ali lopta mu bje ži, čemu je kumovao i težak teren,

natopljen vodom zbog kiše. Unatoč teškom terenu gledali smo dobar nogomet. Domaći vratar Tor ista knuo se u 56. minuti kada je dobro obranio opasan udarac Peze. Minu tu kasnije na drugoj strani Gregu rić je u odličnoj poziciji nakon uba čaja Gajskog, ali puca u blok. I onda iznenada gosti su izjednačili u 63. minuti. Crnov je odlično ubacio s desne strane, a jedan od najmanjih igrača na travnjaku, Ivan Pusić, sam i neometan s pet metara udaljeno sti pogađa glavom za 1:1. Odlično

Radić koji je svojim ulaskom unio dosta živosti u igru domaćih pr vi puta prijeti u 67. minuti, ali La lić odbija njegov udarac u polje. U 70. minuti Mazalović odlično pro nalazi Ivetića, ali ovaj puca ravno u Lalića. I napokon napori doma ćih nagrađeni su u 88. minuti kada je Sedak odličnom dubinskom lop tom pronašao Radića, koji koristi grešku Alilija, izlazi sam pred Lalića te pogađa desni donji kut za konač nih 2:1 i zasluženo slavlje domaćih koji su se ovom pobjedom ponovno vratili na šestu poziciju. (tz)

GAJ MAČE - KURILOVEC 2:1 (1:0)

MAČE: igralište Gaja, GLEDATELJA: 150, SUCI: Brkić, Krmar i Jović. STRIJELCI: 1:0 Vukadin 34', 1:1 Pušić 63', 2:1 Radić 88'.

GAJ MAČE: Tor, Bobek (46' Krpanec), Cvrtila (36' Šaban), Vukadin, Postonjski, Haramustek, Josipović, Gajski (72' Sedak), Ivetić, Mazalović, Gregurić (60' Radić). TRENER: Marijan Glavica

KURILOVEC: Lalić, Šarić, Alili, Crnov, Pezo (71' Saiti), Kušec, Stojaković (70' Bakula), Završki, Čurek (73' Radoš), Pušić. TRENER: Senad Harambašić

Lučko na bod od Karlovca

Nakon što je Karlovac 1919 na svom travnjaku neočekivano remi zirao protiv Dinama OO u utakmici bez golova, Lučko se minimalnom gostujućom pobjedom kod Ravni ca približilo lideru na samo bod za ostatka. Samobor je uvjerljivo sla vio protiv Vrapča u derbiju kola, a u derbiju začelja Mladost je slavi la protiv HAŠK-a i prepustila mu je pretposljednju poziciju. Ponikve su se pobjedom protiv Save Strmec približile sredini, dok je Sava osta la prikovana za dno i od pretpo sljednjeg HAŠK-a sad je dijeli četiri boda. Maksimir je samo remizirao protiv Vrbovca, a Trešnjevka je mi nimalno slavila protiv Lukavca. Gaj se pobjedom protiv neugodnog Kurilovca vratio u pozitivnu seri ju, dok je zbog terena natopljenog vodom odgođena utakmica izme đu Bistre i Segeste. U idućem ko lu Gaj će u nedjelju 27.11. gostovati kod Save Strmec. Utakmica poči je u 13,45 sati. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA 14 Jacob Tarasenko (Segesta) 12

Frano Medić (Maksimir) 10 Darko Vučić (Dinamo OO), Vladimir Burić (Trešnjevka), Vlatko Martinović (Dinamo OO) 9

Karlo Josipović (Trešnjevka), Filip Hodak (Maksimir) 8

TOMISLAV HARAMUSTEK (GAJ MAČE), ...

REZULTATI 15. KOLA

GAJ MAČE - Kurilovec 2:1 Karlovac 1919 - Dinamo OO 0:0

Bistra - Segesta (odgođeno) Ravnice - Lučko 0:1

Maksimir - Vrbovec 1:1

Samobor - Vrapče 3:0

Ponikve - Sava Strmec 3:0

Trešnjevka - Lukavec 1:0 Mladost - HAŠK 1903 3:1

PAROVI 16. KOLA:

Sava Strmec - GAJ MAČE (nedjelja 27.11. u 13,45)

Dinamo OO - HAŠK 1903

Lukavec - Mladost

Kurilovec - Trešnjevka

Vrapče - Ponikve

Vrbovec - Samobor

Lučko - Maksimir

Segesta - Ravnice

Karlovac 1919 - Bistra

ZAGREB – U 14. kolu 4. NL sre dište, skupina A Klanjec je gosto vao kod Španskog. Teren težak za igru, ali utakmica odlična i ka ko kaže sam trener Klanjca Dra gutin Tomašković, ona tzv. infar ktna, kad u završnici 30 sekundi odluči od putu od eventualne po bjede do poraza.

Na odmor Klanjec sa 0:2 Klanjec je odigrao odličnih prvih 45 minuta i zasluženo vodio. Bi la je to tipična gostujuća utakmica Klanjca, sa čvrstim blokom i brzim otvaranjima, što je u prvom dijelu odlično funkcioniralo. Nakon po četnog ispitivanja snaga, već u 9. minuti Klanjec dolazi u vodstvo. Na lijevom boku našao se Luka Lo vrek, prebacio zadnju liniju obrane domaćina i dao u prostor za Vladi mira Brleka, koji bježi obrani, ula zi u kazneni prostor s lijeve strane i sa nekih 14 metara plasira loptu pred istrčalog Alana Hadžiselimo vića za 0:1. Nakon toga dvije prili ke, praktički jedine u prvom dije lu, imaju domaćini. U 10. minuti nakon domaćeg kornera i gužve u kaznenom prostoru gostiju, lopta se odbija do Dine Karajkovića, koji puca sa nekih šest metara, ali Alen Humski na golu Klanjca reagira iz vrsno i brani nogom. U 12. minuti Ante Sabljić smiruje jednu dubin sku loptu na desnoj strani, ulazi u kazneni prostor i se 7-8 metara puca jako, ali Humski opet brani, a nakon toga i Sandro Petrović čisti. U 15. minuti Klanjec izvodi akciju koja je sličila onoj kod gola. Ovaj puta Valentino Vrabec dobiva lop tu u prostor, probija lijevu stranu, ulazi u kazneni prostor i puca, ali ravno u Hadžiselimovića. Pet mi nuta kasnije Lovrek s pozicije li jevog boka daje za Brleka, koji bi mogao izbiti u mat situaciju, ali ga

prekida dosuđeno zaleđe i to na veliko nezadovoljstvo igrača i na vijača gostiju, koji su ovu situaciju vidjeli drugačije. U najmanju ruku dvojbena situacija. Slično nezado voljstvo gostiju stiglo je i u 26. mi nuti, kada Brlek, nakon duge lopte Trbušića ulazi na polovicu protiv nika, kreće sam na Hadžiselimovi ća, ali ga sustiže Lovro Cvitanović i bez neke namjere igranja s lop tom. Brlek pada, gosti traže penal, ali sudac Puškarić samo odmahu je. U 32. minuti solo akcija Jakova Drčića, koji prolazi po lijevoj stra ni, obilazi i golmana domaćih, ali s loptom ulazi u blatni dio terena, pa mu lopta zastaje i udarac zavr šava samo u korneru. U 39. minuti dubinska lopta za Brleka, koji opet bježi zadnjoj liniji, ulazi u kazne ni prostor, ima čuvara ''na leđima'', pa udarac brani Hadžiselimović. No, u samoj završnici poluvreme na Klanjec ipak dolazi do zasluže nih 0:2. Igrala se već i prva minuta sučeve nadokande, kada Hađiseli mović ispucava jednu loptu točno na Drčića, koji prima loptu negdje oko centra, vara ''lažnjakom'' jed nog igrača i gotovo sa centra po

u nadoknadi

gađa preko domaćeg golmana za 0:2. Najljepšim potezom utakmi ce Klanjec odlazi na odmor sa 0:2.

Preokret Španskog

U nastavak Klanjec ulazi sa istom taktikom, ali stvari brzo nekako okreću na mlin domaćina. U 48. minuti Zvonimir Mario Sabljić prolazi po lijevoj strani, ubacuje na 12 metara, gdje loptu prima Ivan Švigir, malo si je namješta i pored Humskog lagano šalje u mrežu za 1:2. Gol domaćinima daje potreban vjetar u leđa, pa u 54. minuti već dolaze do izjednačenja. Nakon pri tiska na sredini terena, domaćini oduzimaju jednu loptu, koja na li jevom krilu dolazi do M. Z. Sablji ća, koji ulazi u kazneni prostor i puca sa 14 metara. Humski odlič no brani, ali se lopta odbija do An te Sabljiće koji pogađa za 2:2. No, radost domaćina nije potrajala, jer već u sljedećoj akciji, u 55. minuti Klanjec opet vraća vodstvo. Lop ta je ubačena s desne strane, Vra bec potom šalje jednu dijagonalu na Drčića, koji sa 10 metara puca glavom, lopta obilazi Hadžiselimo vića, a Brlek sa tri metra samo za

kucava u mrežu za 2:3. U 59. minu ti Trbušić daje dubinsku za Brleka, ovaj je dobro prima, njegov čuvar nespretno otklizava, ali dolazi Ma tej Pavletić i u zadnji čas klizećim startom odnosi loptu. I onda, u 61. minuti, nakon ove greške Klanjca, i izgubljene lopte na sredini tere na, M. Z. Sabljić ubacuje na drugu stativu, gdje skače Jan Bajan, vra ća na suprotnu stranu na Loru Vi dovića, koji sam na drugoj stativi šalje loptu u praznu mrežu za 3:3. U 65. minuti greška zadnje linije Klanjca, lopta dolazi do Švigira, ko ji kreće am na Humskog, ali JuricaRenato Bogović uklizava i otklanja opasnost. U 67. minuti Brlek u solo akciji pretrčava zadnju liniju obra ne, izlazi sam pred golmana, obila zi i njega, ali gubi korak, pa obrana čisti. U 71. minuti Brlek s pozicije desnog krila dolazi na nekih 13-14 metara, ali puca pored gola. U 75. pak minuti na drugoj strani sa 16 metara puca Švigir, ali Humski od lično brani. I onda dolazi 90. mi nuta, u kojoj je Klanjec mogao sve riješiti. Filip Pavlinić dobiva jed nu loptu u dubinu, ulazi sam pred golmana, obilazi i njega i kada su već navijači Klanjca počeli slavi ti gol, udarac pogađa malu mreži cu s vanjske strane. I kako to često biva u nogometu, ne zabiješ – do biješ. U prvoj minuti sučeve nado kande napucana lopta na 16 me tara ispred gola gostiju, uz malo pravog ''flipera'' šeće po kaznenom prostoru, u gužvi do nje dolazi Vi dović, puca pod motom ''kud ide, ide'', ali ovaj puta odlazi u donji li jevu kut Humskog za totalni preo kret i konačnu pobjedu Španskog. Šteta za Klanjec, koji je odigrao vr lo dobro, ali ovaj puta rezultat ni je htio. Da stvar bude još gora, igru su zbog ozljeda napuštali Petrović, Trbušić i Leš. (Elvis Lacković)

vladimir brlek

4. NL SREDIŠTE ZAGREB SKUPINA A KOMENTAR 14. KOLA

Golubovec osigurao jesenski naslov, Tondach drugo mjesto

Iza nas je 14. kolo 4. NL sre dište skupina A, koje je doni jelo veliki zagorski, ali derbi jeseni ove lige. Naime, vode ći Golubovec je dočekao drugi Tondach i slavio sa 2:1. Time je Golubovec osigurao kolo pri je kraja jesenski naslov, sada već sa respektabilnih sedam bodova prednosti pred Ton dachom (36:29), a treći Zagreb zaostaje čak 11 bodova. Dru gi zagorski derbi u ovom kolu odigrali su Rudar DZ i Stubi ca i to bez pobjednika, 1:1. Ru dar DZ je nakon ovog kola na 9. mjestu sa 19 bodova, dok je Stubica na 14. mjestu sa 15 bo dova. Mladost iz Zaboka je sti gla do vrijednog boda kod Po leta (SK), odigravši 1:1 i drži 11. mjesto sa 17 bodova, koli ko ima i 12. Klanjec, koji je u zadnjim sekundama poražen kod Španskog. Klanjec je na poluvremenu vodio 2:0. Na kon što su domaćini na brzinu izjednačili, opet je Klanjec po veo 3:2, ali ipak na kraju ostao i bez jednog boda. Straža je pak poražena kod Zagreba. Nije lo še izgledala Straža, ali bez rea lizacije nije išlo. Zagreb je sla vio sa 3:0 i Straža je ostala na 15. mjestu sa 11 bodova. Za dnje jesensko kolo donosi je dan zagorski derbi. U Humu na Sutli Straža će dočekati Rudar DZ. Straža jako treba bodove, a Rudar je u zadnjih par kola malo pokvario feno menalan dojam iz središnji ce jesenskog dijela pa će želje ti dobar rezultat za kraj jeseni. Utakmica se igra u subotu u 13.30 sati. Jesenski prvak Golu bovec u isto vrijeme će gosto vati kod Blata, s ciljem da bez poraza završi ovaj dio prven stva, što bi bio pravi podvig. Drugi Tondach u isto vrijeme dočekuje Zagreb, pred kojim ima 4 boda prednosti, pa bi po bjedom dodatno učvrstio dru go mjesto. Preostala zagorska tri klub igraju u nedjelju, ba rem za sada nema naznaka za promjenom termina, iako taj dan igra Hrvatska na Svjet skom prvenstvu. Već u 10 sa ti Mladost Zabok će dočekati zadnji Vojnić 95, a u 13.30 Stu bica dočekuje Poet (SK), a Kla njec Sesvetski Kraljevec.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu nezavisni

U 14. kolu IV. NL središte Zagreb - skupina A U Dubravi Zabočkoj odigran je "zagorski derbi"

Rudar DZ i Stubica remizirali

DUBRAVA ZABOČKA - Rudar DZ i Stubica "rudarili" su u "zagor skom derbiju" na teškom travnja ku u Dubravi Zabočkoj i na kraju je svaku momčad "izrudarila" po bod. Po viđenom, rekli bismo za služeno. Domaći su bili nešto ak tivniji, imali koju šansu više, ali i Stubica je imala periode svoje do bre igre. U ovoj utakmici oslabljeni domaćini (bez tri glavna napada ča) bolje su otvorili utakmicu. Pr vi je prijetio Topolovec u 10. minu ti, ali Mužina odbija njegov udarac. U 18. minuti iz slične pozicije pri jeti i Ferček, Mužina ponovno odbija, na loptu nalijeće Pavetić koji dobro puca, ali Čekolj pravovreme nim blokom spašava mrežu Stu bice. Gosti prvi puta opasno prije te u 30. minuti kada je Drempetić odlično ubacio iz slobodnog udar ca na Kormana koji dobro puca, ali Bajsić uz manje napore "kroti" nje gov udarac iz neposredne blizine. Početak nastavka pripao je gosti ma. Drempetić dobru kontru Stu bice u 47. minuti završava udar cem preko gola. Dvije minute kasnije prijeti i Pešec, ali njegov se udarac od bloka odbija u ruke domaćeg vratara Bajsića. Stubica je povela u 53. minuti. Pešec je pro našao Drempetića na desnoj stra ni, a ovaj ubacio za Glavača koji se prvo malo spetljao, ali je ipak us pio ubaciti loptu u mrežu za 0:1. Mladi, talentirani i brzonogi Mu tak opasno prijeti u 60. minuti ka da uzima loptu neporeznom Ma riu Landripetu i kreće sam prema vratima, ali puca preko gola. No, deset minuta kasnije Mutak ni je imao milosti. Nakon akcije do maćih po lijevoj strani lopta dola

zi do njega, a on je sam i neometan s pet metara udaljenosti sprema u mrežu za 1:1. Samo minutu kasni je Krznar dobro puca iz slobodnog udarca, Mužina odbija na nogu Cujzeka koji puca preko gola. U 74. minuti Pešec pokušava iz daljine, ali je neprecizan. U 77. minuti F. Vi dek odlično ubacuje s desne stra ne, a Krznar iz idealne pozicije s deset metara udaljenosti puca pre ko gola. Dobru priliku imao i J. Vi dek u 80. minuti kada dobra puca s ruba kaznenog prostora, ali Muži na odbija njegov udarac u korner. Gosti posljednji puta opasno prije te na utakmici u 85. minuti preko Pešeca, koji je zamalo neprecizan. U posljednjim trenutcima utakmi ce korner s desne strane izveo je Topolovec, Pole je odlično skočio, ali loše pucao glavom, pa je "zagor ski derbi" završio bez pobjednika. Čestitke na igri i zalaganju svim igračima jedne i druge momčadi, a čestitke zaslužuje i sudačka trojka koju je vrlo dobro predvodio Stje pan Mihaljinec iz Zaboka. (tz)

Mario Videk Rudar DZ:

"Bili smo "hendikepirani" neigra njem tri glavna napadača, ali mi slim da smo po teškom terenu odi grali korektnu utakmicu. Oba gola na utakmici bila su sretna i spret na, ali obje su momčadi dale sve od sebe. Nije bilo jednostavno na ovom teškom terenu, mislim da smo bili bliže pobjedi, ali nažalost nismo uspjeli realizirati neke pri like. Čestitam gostima na fer i ko rektnoj utakmici i želim im puno sreće dalje".

Damir Srebačić Stubica:

"Jedna lijepa i borbena utakmica po teškom terenu. Jedna i druga momčad su dale sve od sebe i mi slim da je podjela bodova realna. Mogli smo i mi doći do sva tri bo da, a mogao je i Rudar. Šteta što je vrijeme pokvarilo ugođaj i da na utakmici nije bilo više gledatelja".

Poraz Straže kod Zagreba

ZAGREB – U 14. kolu 4. NL sredi šte, skupina A Straža je gostovala kod Zagreba. Svaki je bod za Stražu bitan, jer se nalazi na predzadnjem mjestu, no gostovanje kod Zagreba nije bilo nimalo jednostavno. Ko lo prije Zagreb, koji stremi visokim pozicijama, poražen je kod Stubice, koja je donedavno bila i ispod Stra že, pa je to malo budilo nadu kod Straže. S druge pak strane, poraz u Stubici kod Zagreba je izazvao re akciju, pa je trenerski dvojac Medić – Madunović na teren poslao sko ro potpuno drugu ekipu. Zagreb je od početka utakmice krenuo sa po sjedom lopte dok se Straža svjesno povukla i svoje prilike čekala iz pro tunapada. U 10. minuti Straža je pr va zaprijetila sa 1 osam metara. Da vid Janžek je pucao ravno u vratara Zagreba Matije Pavla Gašparića. Nakon toga Zagreb stvara dvije do bre prilike koje su upropaštene lo šim udarcima. U 35. minuti najveća prilika za Stražu, domaći imaju kor ner, Borna Vidićek izbija i daje Ma tiji Birušu u for, koji vara svog čuva ra i daje na drugu gdje Luka Bračun između dva igrača uspijeva se iz boriti za loptu i na nekih 11 metara ostaje sam pred Gašparićem koji u padu brani udarac. U 43. minuti Za greb je poveo. Nakon kontre Straže koja nije završena Zagreb dolazi do

lopte, koju na desno strani kontro lira Ivan Dominiković, probija svog čuvara daje povratnu na 20-tak me tara dvojica gostujućih igrača su ne odlučna te Mario Vukoja dolazi do nje, puca vrlo mlako međutim lopta dolazi na pet metara gdje sam osta je Marko Puškarić i zabija za vod stvo Zagreba. Gosti traže zaleđe, si tuacije je jako dvojbena, no ostaje vodstvo Zagreba. U drugo poluvri jeme Straža ulazi puno odlučnije i bolje te stvara prilike međutim ne preciznost ih je koštala boljeg re zultata. Najbolja prilika Straže bila je u 70. minuti kada Vidićek dobiva loptu na desnoj strani daje za Jan žeka unutar 16 metara kojeg zahva ća Ivor Zbožil, Janžek ne pada ne go nastavlja trk i daje povratnu na nekih 3-4 metra gdje u posljednji tren Dominiković izbija. U 79. mi

nuti rješenje utakmice nakon duge lopte na Firera kojeg sa leđa pote že Facundo Ariel Buenanueva, su dac Vrljić ostaje nijem, loptu uzima Vukoja i fantastično u prostor gu ra brzonogog Ukrajinca Maksima Navrotskyog koji izbija sam pred Draškovića i udarcem u suprotni kut ga matira. U sam smiraj uta kmice, u 3. minuti nadokande, li jepa akcija domaćina za 3:0. Roko Tarle osvaja dosta prostora daje za Yehora Pinchuka, ovaj mu je vraća i sa nekih 10-ak metara preciznim udarcem u suprotni kut Tarle po stavlja konačan rezultat utakmice. Straža opet može biti zadovoljna igrom, ali u nogometu se broje go lovi koji su opet izostali. U zadnjem jesenskom nastupu Straža u zagor skom derbiju dočekuje Rudar DZ. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA

11

Jurčić Marko (2 KU) (NK Prečko)

10

Luter Filip (5 KU) (NK Odra)

8

Ćavar Marko (NK Polet (SK)) Vujica Dubravko (NK Golubovec)

7

Bobek Dario (NK Golubovec) Drčić Jakov (3 KU) (NK Klanjec)

6

Drempetić Matija (3 KU) (NK Stubica)

Navrotskyi Maksym (NK Zagreb)

Pešec Nikola (NK Stubica)

Smolčić Veno (1 KU) (NK Brezovica)

Vidićek Borna (NK Straža)

5

Bajan Jan (1 KU) (NK Špansko)

Brlek Vladimir (NK Klanjec)

Frtalj Karlo (3 KU) (NK Tondach) Lasić Ivan (1 KU) (NK Polet (SK))

Merlin Filip (1 KU) (NK Tondach)

Patrun Matej (NK Sesvetski Kraljevec) Rhadi Mouhcine NK Rudar (DZ)) Vlatković Niko (NK Polet (SK))

REZULTATI 14. KOLA

Brezovica - Blato 1:2 Golubovec - Tondach 2:1 Zagreb - Straža 3:0 Rudar DZ - Stubica 1:1 Polet (SK) - Mladost Z 1:1 Vojnić 95' - Odra 1:2 Špansko - Klanjec 4:3 S. Kraljevec - Prečko 0:0

PAROVI 15. KOLA:

Prečko – Brezovica 25.11. 19 h

Klanjec – S. Kraljevec 27.11. 13.30 h

Odra – Špansko 27.11. 13.30 h

Mladost Zabok – Vojnić 95' 27.11. 10 h

Stubica – Polet (SK) 27.11. 13.30 h

Straža – Rudar DZ 26.11. 13.30 h

Tondach – Zagreb 26.11. 13.30 h

Blato – Golubovec 26.11. 13.30 h

Golubovec pobjedom u derbiju osigurao jesenski naslov

– U 14. kolu 4.

NL središte, skupina A najveći derbi jeseni, ujedno i zagorski derbi, dvi je ekipe koje su ove jeseni pokazale najviše. Vodeći Golubovec je doče kao drugoplasirani Tondach. Doče kao ga je sa četiri boda prednosti, a kako je ovo bile predzadnje jesensko kolo, domaćinima je za osigurava nje jesenskog naslova bio dovoljan i bod. No, s druge pak strane, Ton dach je u prošloj sezoni dobio obje međusobne utakmice. Na odmor sa 2:0 za domaćine Od samog početka bilo je jasno da jedni i drugi žele nadigravanje i po bjedu, bez ikakvih kalkulacija. U 3. minuti Marko Poslon je s lijeve stra ne napada domaćina skroz na dru goj strani gađao Ivana Riseka i pogo dio, no Risek je čekao loptu, pa kad je ona stigla, već je bio zatvoren, pa je potencijalno dobra prilika završi la u gol autu. U 5. minuti nespora zum u obrani gostiju. Jurica Hendija je puštao jednu loptu golmanu Da miru Družincu, no Dario Bobek je vrebao i na kraju prvi stigao do lop te na nekih 7 metara, no Družinec se sjajno vratio i obranio udarac. Još je bilo malo gužve, ali Tondach ipak otklanja opasnost. Tondach je prvi puta zaprijetio u 10. minuti. Doma ći golman Filip Škvorc izašao je van kaznenog prostora na desnoj stra ni, da bi ispucao jednu loptu, no ona završava na glavi Andrije Frančine, koji pronalazi Karla Frtalja na nekih 30 metara. Kako je gol i dalje prazan, Frtalj pokušava brzo pucati, ali je ja ko neprecizan. No, u 14. minuti Go lubovec dolazi do vodstva. Lopta je ubačena s desne strane, Družinec je paradom odbija na lijevu. Tu se na 14 metara nalazi Poslon koji pu ca. Družinec brani i to, ali se lopta odbija na nogu D. Bobeku, koji da 6 metara po sredini pogađa za 1:0. U 16. minuti korner s desne strane za Golubovec, sjajno skače na 5 meta ra Dubravko Vujica i puca malo pre ko gola. U 21. minuti David Kovjanić izvodi slobodan udarac za Tondach sa više od 30 metara, s desne strane. Puca izravno, lopta se odbija od ze mlje i stvara male probleme Škvor cu, no ipak je nekako hvata. U 30. minuti dva udarca Tondacha u 30 sekundi. Prvo je Filip Merlin smi rio loptu na 18 metara, potegnuo iz okreta u blok, a u nastavku akcije Dario Bosec puca iskosa tik pored

gola. Na drugoj strani u 33. minuti Golubovec dolazi do 2:0. Vujica se probio po desnoj strani, zavrnuo u kazneni prostor, i kada se već činilo da je obrana otklonila opasnost, lop ta se nakon pravog flipera nezgodno odbila od Roberta Jurine u gol. Au togol za 2:0. U 37. minuti Karlo Bo binec puca sa 20 metara, ali u blok. U 38. minuti u jednom skoku u ka znenom prostoru Tondacha I. Risek laktom nezgodno pogađa Frančinu. Gosti tu traže crveni karton, sudac Šalković pokazuje žuti. Frančini je ukazana pomoć, ali je nastavio igru. U 1. minuti sučeve nadoknade Niko la Bobek ubacuje iz slobodnjaka sa 40 metara, prebacuje cijelu obranu, a M. Bobek dolazi na nju na samo par metara, ali je ne uspijeva smi riti pa prilika propada. U 3. minu ti Vujica gubi jednu loptu na 40 me tara, Bobinec je osvaja, daje lijevo za Frtalja, koji puca u blok za korner iz kojega nema opasnosti pa se na od mor odlazi sa 2:0.

Tondach dominirao, ali Golubovec sačuvao pobjedu U nastavku, u 47. minuti prvi prijete gosti. Slobodan udarac, neku vrstu skraćenog kornera izveo je Frtalj, stvorila se velika gužva pred doma ćim golom, ali obrana ipak nekako otklanja opasnost. U 52. minuti no va gužva pred golom Golubovca, na kon ubačene lopte, dva pada igra ča Tondacha, Šalković pušta igru, a lopta dolazi do Hendije, koji sa 13 metara iskosa puca pored i preko gola. Nova prijetnja gostiju dolazi

u 6. minuti. Nakon duge akcije i po sjeda lopte, uslijedilo je ubacivanje s desne strane skroz na suprotnu na Lorena Jurinu, koji je čak imao do sta prostora, ali udarac je ipak zavr šio u bloku. Nakon 15-ak minuta ini cijative Tondacha, Golubovec u 64. minuti prijeti iz kornera. Stvorila se gužva, obrana gostiju nije odmah izbila loptu, no nije došlo ni do ve će prijetnje. U 68. minuti opet jed na duža akcija Tondacha, koju udar cem s lijeve strane završava Frtalj. Ciljao je suprotni kut, no Škvorc je bio spreman. U 70. minuti Merlin probija desnu stranu, ubacuje u sre dinu, lopta se odbija na 20 metara do R. Jurina, koji puca visoko preko gola. U 77. minuti mala prijetnja do maćina. Iz slobodnjaka je ubačena lopta na usamljenog Lovru Horva ta Vuka, koji puca glavom sa nekih 12 metara, još i ometen, pa nema ve će opasnosti. U 80. minuti najbolja prilika za goste. Nakon ubacivanja, loptu je na lijevoj strani iščeprkao L. Jurina, dao povratno za Merlina, ko ji puca, a lopta se odbija na nogu Fr talju, koji je na samo 5 metara od go la, ali puca preko gola. Frtalj obično ovakve stvari zabija. No, u 82. minu ti Tondach ipak smanjuje. Opet je gužva nastala nakon ubačene lopte, obrana nije na vrijeme očistila, a R. Jurina sa nekih 10 metara po zemlji šalje loptu u gola za 2:1. U 89. minu ti domaćinima je skoro prošla jedna kontra, pobjegao je D. Bobek, ali pod pratnjom I. Boseca i Hendije, pucao je pored gola. U 2. minuti nadokan de Vujica puca iz slobodnog udarac

sa 30 metara, a Družinec odbija u korner, nakon kojeg sudac Šalković svira kraj, a to je ujedno i početak slavlja Golubovca, koji je time osigu rao naslov jesenskog prvaka i prije zadnjeg kola i gostovanja kod Blata.

Tomislav Škudar trener NK Golubovec:

''Odlična utakmica. Čestitam Ton dachu na fer i korektnoj borbi. Za služuju mjesto u vrhu, gdje se i nala ze. Mi smo danas možda malo više željeli, imali smo i prednost doma ćeg terena. Utakmica je bila čvrsta, ali bez grubih startova i većih pro blema. Čestitam i sudačkoj trojci na odlično obavljenom poslu. A svojim dečkima čestitam na jednom ogro mnom, ogromnom uspjehu, a to je naslov jesenskog prvaka. Za naše malo mjesto ovo je nešto nestvar no, senzacionalno, da smo prvi u 4. ligi. Čestitam im od srca. Tondachu želim puno sreće u zadnjem kolu, a nama sreću i pobjedu u Blatu.''

Drago Bartolić trener NK Tondach:

''Čestitam Golubovcu, čak na kra ju možda zasluženoj pobjedi, ali ne mogu se oteti dojmu da je dru gi gol pao nakon čistog zaleđa. To je usmjerilo utakmicu, to nas je pre sjeklo. Domaćin je bio bolji u prvom dijelu, mi u drugom, no pobijedili su nas i čestitam im na naslovu prva ka.'' (Elvis Lacković)

Mladost remizirala u Svetoj Klari

SVETA KLARA - U utakmici 14. ko la IV. NL-središte Zagreb - skupina A, u Svetoj Klari su domaći Polet i Mladost Zabok odigrali utakmicu bez pobjednika koja je završila re zultatom 1:1. Zabočani su odlično odigrali prvo poluvrijeme nakon kojeg su vodili 0:1, ali ta je pred nost trebala biti i znatno veća. Je dini pogodak u prvom poluvreme nu postigao je Nikola Krajačić koji nakon odličnog pasa Škrleca pro miješao domaću obranu i zabio vo deći pogodak za goste. Mladost je osim pogotka stvorila još 3-4 izgled

ne prilike, a najizglednija je bila ona odličnog Nike Škrleca čiji je udarac sjajno obranio domaći vratar Kovač. Nastavak je počeo s dvije prilike Ko tarskog, a onda su domaći pomalo preuzimali inicijativu koju su okre nuli izjednačujućim pogotkom za 1:1 u 71. minuti nakon što je Vojno vić s lijeve strane odlično ubacio u sredinu, a Pavlović prekrasnim po gotkom donio svojoj momčadi bod.

Do kraja je bilo još prilika i s jedne i druge strane, ali oba vratara su po kazala svoju vrijednost, pa je uta kmica završila bez pobjednika. (tz)

GOLUBOVEC 2 TONDACH 1

SUCI: Šalković, Peharec, Tomašić GLEDATELJA: 350 STRIJELCI: 1:0 D. Bobek 14', 2:0 R. Jurina 32 AG, 2:1 R. Jurina 82'

GOLUBOVEC: Škvorc, Mat. Bobek, I. Risek, Poslon, Kostanjevec, Vujica, N. Bobek, D. Bobek, A. Risek (50' Horvat Vuk), Sokolić, Vukić (74' B. Leško); trenerTONDACH: Družinec, Kralj (83' I. Bosec), Hendija, Merlin, Frtalj, Frančina, Kovjanić (46' Boronjek), Bobinec, D. Bosec (74' Horvat), R. Jurina, Gredelj (55' L. Jurina); trener: Drago Bartolić

ŠPANSKO 4 (0) KLANJEC 3 (2)

SUCI: Puškarić, Jukić, Rataić GLEDATELJA: 50

STRIJELCI: 0:1 Brlek 9', 0:2 Drčić 45+1', 1:2 Švigir 48', 2:2 A. Sabljić 54', 2:3 Brlek 55', 3:3 Vidović 61', 4:3 Vidović 90+1'

ŠPANSKO: Hadžiselimović, Bajan, Švigir, Jurišić (46' Z. M. Sabljić), Cvitanović (46' Pavletić), Lojber, A. Sabljić (80' Taritaš), Sekulić, Anić, Karajković (46' Vidović), Topić (80' Lekić); trener: Mihovil Vukelić

KLANJEC: D. Humski, Bogović, Petrović (41' F. Pavlinić), Brlek, Zrnc, Drčić, Trbušić (65' A. Humski), Lovrek (60' K. Pavlinić), Vrabec, Leš (65' I. Petrišić), Mustač; trener: Dragutin Tomašković

ZAGREB 3 (1) STRAŽA 0 (0) SUCI: Vrljić, Luburić, Mlinac GLEDATELJA: 50 STRIJELCI: 1:0 Puškarić 43', 2:0 Navrotskyi 79', 3:0 Tarle 90+3' ZAGREB: Gašparić, Tarle, Zbožil, I. Dominiković, Regvar (37' Buenanueva), Puškarić (72' Navrotskyi), Buceta, Cho, Vukoja (86' Pinchuk), Ružić (86' Vlajsović), Barić (72' Vinčić); trener Dražen Medić STRAŽA: Drašković, Kodelič, Rafaj, Gajster, Firer, Janžek, Boršić (46' M. Čuček), Vidićek, Bračun (46' Kantolić), G. Čuček, Biruš; trener: Robert Varjačić

POLET (SK) 1 (0) MLADOST Z 1 (1) SVETA KLARA: igralište Poleta, GLEDATELJA: 50, SUCI: Bertol, Vrbanec i Kordej. STRIJELCI: 0:1 Krajačić 40', 1:1 Pavlović 71'.

POLET (SK): Kovač, Križić, Vojnović, Martinović, Vlatković, Gotovac, Pavlović, Orji, Gavranović, Ćavar, Lasić (53' Dajak). TRENER. Zoran Vukelić

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Ma. Benčić, Šoštar, Mi. Benčić (75' Turk), Kotarski, Krajačić (83' Brezak), Tomek, Črnjević (30' Brezak), Škrlec, Žugec, Tepuš. TRENER: Stjepan Poljak

RUDAR DZ 1 (0) STUBICA 1 (0) DUBRAVA ZABOČKA: igralište Rudara DZ, GLEDATELJA: 100, SUCI: Mihaljinec, Sokolić i Horvat.

STRIJELCI: 0:1 Glavač 53', 1:1 Mutak 70'.

RUDAR DZ: Bajsić, Pavetić (61' Cujzek), Topolovec, F. Videk, Gregurić, J. Videk, Krznar, T. Valaško, Ferček (78' K. Valaško), Tisanić (40' Mutak), Pole. TRENER: Mario Videk

STUBICA: Mužina, Matuša, Čekolj (80' Božić), Vlahović (67' Kelava), Pešec, Drempetić, Mar. Landripet, Pirički, Glavač (80' Iskrić), Mat. Landripet, Korman. TRENER: Damir Srebačić

NOVI GOLUBOVEC

VREMENSKA SLIKA: Malo pomalo zavladalo je ono pravo tmurno, vlažno i hladno kasnojesenje vrijeme. Naravno, to je datumski potpuno uobičajeno za ovo doba godine. Tu je i sv. Kata koja "doziva" prvi snijeg, a on je u višim predjelima zaista i pao ovog vikenda. U Gorskom kotaru mjestimice je palo i do 40 cm snijega! U novom tjednu ide još jedan oborinski val tijekom utorka i srijede, ali nizine bi i dalje ostale uglavnom u kiši. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom utorka nova promjena vremena s kišom u nizinama, a u gorju opet može biti susnježice i snijega. Zapuhat će umjeren, na udare i jak sjeveroistočni vjetar. Temperatura zraka ujutro malo iznad nule, a danju između 3 i 6 Celzijevih stupnjeva. Uz slovensku granicu susnježice i snijega može biti i u nižem području, osobito u noći na srijedu. Slično kao za vikend.

Povremene kiše, u višim predjelima i snijega, može još biti i u srijedu prijepodne. U popodnevnim satima sve više suhog vremena, oborine će postupno prestati. Sjeveroistočni vjetar će postupno

oslabjeti, a temperatura zraka se neće puno mijenjati u odnosu na utorak.

Četvrtak izgleda uglavnom suho, ali uz veliku mogućnost za maglu i niske oblake koji se mogu zadržati veći dio dana. Možda probije malo sunca, ali ovo su one situacije kad na Jadranu i u gorju bude ljepše nego u nizinama unutrašnjosti. Jutarnja temperatura oko nule pa je moguć i mraz, a dnevna će uvelike ovisiti o pojavi sunca. Tamo gdje se magla zadrži veći dio dana ostaje ispod 5°C, a uz malo sunca temperatura može narasti i na 8 ili 9 Celzijevih stupnjeva. Vrlo slično vrijeme nas očekuje i tijekom petka. U nizinama puno magle i oblaka, ali se možda uspije probiti i malo sunca. Vjetar uglavnom slab, a temperatura zraka slična onoj u četvrtak. U danima vikenda čini se nešto vjetrovitije vrijeme uz umjeren sjeveroistočnjak. To će značiti nastavak nižih temperatura. Subota izgleda uglavnom suha, možda uz malo sunca. U nedjelju neki proračuni vide mogućnost za malo slabih oborina na granici kiše i snijega, ali još nije sigurno hoće li ih biti i koliko.

Dječake su rodile:

Danijela Veverec Zabok

Katarina Glumpak Bedekovčina Cendresa Brahaj Krapina Jelena Ranogajec Krapina Ema Šunc Veliko Trgovišće

Djevojčice su rodile: Valentina Harmustek Donja Stubica Anamarija Novak Đurmanec

Petra Dumbović

Zlatar

Monika Špoljar Sambolić Belec

Danijela Tandarić Krapina Ana Perešin Donja Stubica Darija Sinković Klanjec

Blizankinje je rodila: Marina Muža Pregrada

Kada Rachel i Robert pomognu svojem ocu knjižničaru ukrasti zabranjenu knjigu, bivaju uronjeni u svijet prepun opasnosti. Svi su u potrazi za Knjigom ukradenih snova, njihov otac biva uhapšen, a Rachel i Robert bacaju se u bijeg. Pritom moraju otkriti kakve to tajne knjiga krije te pronaći magičnu stranicu koja joj nedostaje...

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

U zabavnom parku na periferiji Stockholma pronađeno je tijelo mlade žene u mađioničarskom kovčegu, višestruko probodeno mačevima. Policija je zbunjena: je li to trik slučajno pošao po zlu ili je u pitanju jezivi ubojiti ritual? Istraga je povjerena skupini odabranih agenata, među kojima se svojim istraživačkim vještinama ističe Mina Dabiri. Upravo Mina predlaže da se u slučaj uključi Vincent Walder, poznati mentalist, stručnjak za govor tijela i iluzije...

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

060-555-555.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 965

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Zivtov trg 3, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA

autobus Dužina filma:103 minuta(e) Država/Godina:HRV/2022 Žanr: drama, ratni Glumci: Zala Djurić, Toni Gojanović, Arnaud Humbert Cijena ulaznice: 30,00 kn / Eur 3,98

Originalni

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica u travnju 2020. (prema Google Analytics-u).

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com Zagorjedigital d.o.o. • Zivtov trg 2 • Zabok 098.533.011

autobusni kolodvor u zaboku

David Farr: Knjiga ukradenih snova 965

Knjigu će dobiti poštom

David Farr: Knjiga ukradenih snova knjiga

nezavisni regionalni portal

Camilla Läckberg i Henrik Fexeus: Mentalist knjiga

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu Dvorac Začretje sveti križ začretje t 098 171 11 18 e mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec t (049) 225 830, 225 834 e mss@mhz.hr e rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: t 049 587 889 e msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC t (049) 550 093, t (049) 550 343 e gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

INTERNET NEWS PORTAL

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja) Ovo je vaš tjedan. Osjetit ćete nalet optimizma, a bogati društveni život dodatno će vam popravljati raspoloženje. Niz novih mogućnosti smiješi vam se i na poslovnom planu. Vodite zdrav život. SAVJET TJEDNA: Ne budite napeti!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Pretrpani ste poslom, a zbivanja na profesionalnom planu se zahuktavaju. Obitelj vas i ne viđa često zbog vaših brojnih društvenih i poslovnih obveza. Slobodni se još dvoume kome više vjerovati srcu ili razumu. SAVJET TJEDNA: Budite razumni!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Utorak je idealan dan da priđete osobi koja vam se već jedan duži period sviđa. Dobit ćete naizgled primamljivu poslovnu ponudu, no dobro razmislite vrijedi li toliko riskirati. Skloni ste i prevelikom trošenju u zadnje vrijeme SAVJET TJEDNA: Provodite više vremena s partnerom!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Susret sa starom simpatijom probudit će one lijepe uspomene. Svjesni ste svojih pogrešaka u prošlosti što će vam pomoći da korigirate svoje ponašanje u budućnosti, i to na ljubavnom i poslovnom planu. SAVJET TJEDNA: Pokušajte se prilagoditi situaciji!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Iako ćete biti ovaj tjedan kratkog fitilja obuzdajte svoju potrebu da istresete sve što vam već dulje vrijeme leži na duši. Na ljubavnom planu vam se smiješe nova poznanstva. Niste bolesni, samo vas muči stres. SAVJET TJEDNA: Ne pretjerujte ni u čemu!

Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) U obiteljskom okružju učinit ćete sve što je u vašoj moći da biste spriječili sukob ili pomirili posvađane strane. Bit ćete pohvaljeni za svoj rad. Tijekom vikenda vodit ćete bogati društveni život. SAVJET TJEDNA: Prihvatite poziv za izlazak!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Aktivni društveni život koji ćete voditi poboljšat će vam raspoloženje i olakšati suočavanje s problemima. Bit ćete okruženi zanimljivim i neobičnim ljudima koji će vas privlačiti svojim pogledima na svijet. Zdravlje se popravlja. SAVJET TJEDNA: Naučite se opustiti!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Brzo se umarate, lako gubite strpljenje, sve su to karakteristike koje će vas pratiti ovaj tjedan. Moguće su i male svađe s osobama s kojima blisko surađujete. Zasićeni ste svakodnevnim ritmom što će pridonijeti neraspoloženju i nervozi. SAVJET TJEDNA: Vikend iskoristite za boravak na svježem zraku!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Sada možete pronaći dobar posao, sklopiti uspješnu poslovnu suradnju ili položiti ispit. Uživati ćete u igri zavođenja riječima. Pojave li se nove financijske mogućnosti, nemojte ih zanemarivati. Zaostale i složene zadatke uspješno ćete riješiti. SAVJET TJEDNA: Nedostaje vam optimizma!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Poslovna zbivanja bit će pomalo zbunjujuća, ali na kraju sa pozitivnim obratom. Dobro razmislite što želite na emocionalno planu, pred vama je tjedan velikih odluka. Uživat ćete podršku bližnjih.

SAVJET TJEDNA: Borite se za ljubav!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Vrijeme je vaše vladavine, što će unijeti mnoge promjene u vaš život. Bit ćete omiljeni u radnoj sredini. Mogući su i novi ljubavni susreti u okruženju u kojem se svakodnevno krećete. SAVJET TJEDNA: Uživajte u malim stvarima!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Umorni ste i nervozni što rezultira propustima u poslu. Za svaki problem postoji izlaz. Ljubavne iskrice koje frcaju između vas i osobe s kojom ste povezani profesionalno dobivaju na značaju. SAVJET TJEDNA: Vodite računa o zdravlju!

Dobitnik/ica nagradne križaljke

Nakon vijesti o zabrani točenja piva na utakmicama Svjetskog prvenstva, stigla dobra vijest

NS KZŽ potpisao je važan sporazum:

Katar će na utakmicama Vatrenih, za navijače iz Zagorja, dopustiti točenje gemišta, ali rijetkih, onak, pol – pol!

Navijače diljem svijeta, ali isto tako i moćne, velike sponzore FIFA-e, šokirala je i iznenadila odluka katarskih vlasti da se na stadionima za vrijeme održavanja utakmica na 22. Svjetskom prvenstvu zabrani točenje alkoholnih pića, odnosno, piva. Navodno će, prenijeli su mediji, biti dozvoljeno samo točenje bezalkoholnog piva, što je izbezumilo navijače koji su namjeravali u miru uživati u velikim sportskim događajima.

'Nejdeme nikam'

Sedamdesetak tisuća Zagoraca koji su se spremali bodriti Vatrene na utakmicama Svjetskog prvenstva iz tog su razloga masovno u zadnji tren odustali od putovanja u Katar te su im odlučili biti moralna podrška u nekom od lokalnih bertija na području Krapinsko – zagorske županije. – Kad sme čuli da ne bu piti na utakmicami, mi sme zvadili stvari z kofera i rekli: 'Nejdeme nikam'. Glej, ja sve poštivam; i veru, i Boga, i druge kulture, ali nemreš tam na stadionu, na vručine, 'ob vode' celo vreme kričati 'Ubij Srbina!' – pojasnio nam je razloge nezadovoljstva jedan od navijača. Tvrdi pregovori

No, srećom, kako smo ekskluzivno doznali, Nogometni savez Krapinsko – zagorske županije uspio je postići dogovor s domaćinima Svjetskog prvenstva te potpisao sporazum o tzv. 'Lex Zagorec'. – Precednik je potpisal sporazum tam z lokalnim vlastima da buju za Zagorce dozvolili da se na utakmica naše repke točiju gemišti. Pregovori su bili tvrdi, ali su domaćini na kraju pristali, uz uvet da gemišti budeju retki, onak, pol – pol. Ma glejte, da su i škropce dozvolili, dobre bi bilo. Ovak je super. Jbg... Samo je šteta kaj nemam penez za prejti tam -ispričao nam je jedan od naših sugovornika.

Navijač 1: „Glej, ja sve poštivam; i veru, i Boga, i druge kulture, ali nemreš tam na stadionu, na vručine, 'ob vode' celo vreme kričati 'Ubij Srbina!'

STUDENI UTORAK, 22.11.

Cecilija; Dobrila; Slavujka SRIJEDA, 23.11.

Klement; Milivaj, Blagoje ČETVRTAK, 24.11.

Krizogon; Krševan PETAK, 25.11.

Katarina Aleksandrijska SUBOTA, 26.11.

Konrad; Leonard; Dubravko NEDJELJA, 27.11.

1.Ned. Došašća Virgilije; Oda; Gustav PONEDJELJAK, 28.11.

Jakov Markijski; Držislav

Sretan imendan, Katarina!

Katarina je žensko ime koje je skraćenica grčkog oblika Aikatheríne, starogrčki (eolski) ái znači uvijek, a katharáčist, dakle, uvijek čista.

Katarina, Katica i Kata su karakterne, aktivne i temperamentne, govori skriveno značenje njihovog imena.

MISE MARIJA BISTRICA

Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati Subota: 11:00 i 18:00 sati Nedjeljom i blagdanom: 7:30, 9:00, 11:00, 16:00 sati

Navijač 2: 'Pregovori su bili tvrdi, ali su domaćini na kraju pristali, uz uvet da gemišti budeju retki, onak, pol – pol. Ma glejte, da su i škropce dozvolili, dobre bi bilo. Ovak je super. Jbg... Samo je šteta kaj nemam penez za prejti tam'

…da je kihanje s otvorenim očima nemoguće?

…da su bikovi daltonisti?

…da je najčešća boja očiju smeđa?

imendani

tjedna jeste li znali?