Zagorski list 960

Započela je provedba projekta HyPoKraTHidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica

Island, Lihtenštajn

Norveška financiraju

projekt

Krapinskim Toplicama vrijedan

Pas lutalica zaklao tri janjca Flegarima: Grad mora platiti popriličnu svotu

Ivan Kovačić DONJA STUBICA

Kad je prije dva tjedna, u utorak 04. listopada, mladi, nečipirani pas lutalica, mješanac s po dosta karakteristika belgijskog ov čara, u Lepoj Vesi kod Donje Stu bice na OPG-u Vladimira Flegara zaklao mlado janje, u tom se dije lu Zagorja ponovno aktualizirala rasprava o Zakonu o zaštiti živo tinja, koji sadrži i brojne odred be koje se odnose na zbrinjavanje izgubljenih ili napuštenih životi nja. Ukratko, prema navedenom Zakonu, jedinice lokalne samou prave dužne su financirati zbri njavanje pasa i mačaka lutalica za

Gospočić:

"Nitko nas ne tjera da imamo vrtić, niti da ga sufinanciramo. Nemamo nikakve zakonske obveze da to radimo. Ne moramo davati novac za novorođenčad, niti za stipendije, niti za bilo kakvu pronatalitetnu politiku. A za zbrinjavanje životinja mi kao Grad po zakonu moramo davati novac. Tu je u pitanju neki lobi koji forsira takve zakone"

koje se ne može utvrditi vlasnik, a mnogi čelnici općina i gradova ne goduju da ih to sve jako puno ko šta. Također, napominju i kako je nevjerojatno da, na primjer, ne po stoji zakon prema kojem su oba vezni sufinancirati smještaj djece u dječje vrtiće, a dužni su plaćati smještaj, kastraciju te zdravstve nu i svu drugu potrebnu skrb pasa lutalica u azilu. Isto tako, negodu ju i poljoprivrednici, kojima je ne logično da općine i gradovi nemaju obavezu nadoknaditi im štetu koju im načine psi lutalice, dok istovre meno te iste općine i gradovi velik novac poreznih obvenika izdvajaju za brigu o psima koji su im tu štetu načinili. No, stvari nisu tako jed nostavne jer, s druge strane, ukoli

ko nitko ne bi imao obavezu brinu ti o psima lutalicama i financirati njihovo zbrinjavanje, bilo bi ih sve više i neminovno bi se događalo i više šteta. Bilo bi, bez sumnje, još više zaklanih domaćih životinja, a i sigurnost građana, posebno dje ce, mogla bi biti ugrožena.

Flegari ogorčeni

No, krenimo redom, i vratimo se na 04. listopada, kada je pas luta lica (budući da za sada još nema ime, za potrebe ovog članka zvat

ćemo ga Tor), Flegarima iz Lepe Vesi zaklao janje, odnosno, prema njihovim tvrdnjama, čak tri janjca. Inače, Vladimir i Toni Flegar imaju 35 ovaca, a godišnje uzgoje između 40 i 50 janjaca, koje, kažu, bez pro blema prodaju. – Taj dan sam bio na poslu, ni sin nije bio kod kuće i oko 10 sati nazvala me supruga i rekla da neki pas jede jednog janj ca. Odmah sam nazvao komunal nog redara u Gradu Donja Stubica da nešto poduzme jer sam se bojao da ne napravi još veću štetu, bu dući da je preskočio ogradu i elek trične pastire. Komunalni redar došao je s dvojicom kolega, uhva tili su psa i zavezali ga za stup te pozvali ljude iz azila. Oni su ga od vezli u azil. Kasnije, kad su otišli, našao sam dolje iza još dva janjca. Jedan je bio mrtav, a drugi priklan, ali još živ. No, nije mu bilo spasa –priča nam Vladimir te dodaje kako je nakon svega pitao komunalnog redara tko će im nadoknaditi štetu za janjce, na što je on slegnuo ra menima. Ne krive, doduše, Flega ri ni komunalnog redara, ni Grad, a niti Sklonište za napuštene ži votinje 'Luč Zagorja' s kojom Grad Donja Stubica ima ugovor o zbri njavanju napuštenih i izgubljenih životinja, ali postavljaju pitanje za što nemaju pravo na nadoknadu štete. – Nama nitko neće nadokna diti štetu, niti nam se itko poslije javio, rekao, "sori, ljudi". Mi smo ta tri janjca pokopali ispod oraha iza kompostišta i sad više ne možemo ništa – kaže Vladimir, a njegov sin Toni dodaje kako je on, prije ko munalnog redara, kontaktirao i po liciju i lovce. – Zvao sam ja taj dan prvo policiju, rekli su mi da zovem komunalnog redara jer oni s time nemaju nikakve veze. Otišao sam tada i do jednog lokalnog lovca, a on mi je rekao da on psa ne smi je ustrijeliti. A što bi se desilo da je napao čovjeka ili dijete? Znači, ni tada ne bi smjeli u njega puca ti? No, uglavnom, mi nemamo ni kakva prava kao registrirani OPG. I ne mogu vjerovati da naša država

Jemeršić: "Ako te pse ne bismo zbrinjavali, bilo bi još gore. Oni bi se organizirali u čopore i onda bi se stvorili drugačiji, još veći problemi, dolazilo bi i do napada na djecu, tako da, ipak, Zakon nije donesen bez razloga"

zakonima krvoločnog psa lutalicu više štiti nego naše domaće životi nje i našu djecu. Dakle, pas lutali ca je preskočio našu ogradu, zaklao nam tri janjca i Grad sad mora pla titi tolike novce za zbrinjavanje tog psa, a nama nitko ne mora platiti janjce. Navodno, koliko sam čuo, platili su za njega 1700 kuna 'Lu či Zagorja'. A za nas nitko ne pita –ogorčen je Toni Flegar.

Nezadovoljan i gradonačelnik

O svemu tome razgovarali smo i s gradonačelnikom Donje Stubi ce Nikolom Gospočićem, koji nam je rekao da je Torovo zbrinjavanje koštalo i više od spomenutih 1700 kuna, a da Grad ima Ugovor s Vete rinarskom stanicom u Zlataru, ko ja upravlja Skloništem 'Luč Zagor ja'. - To je, nažalost, naša zakonska obveza. Kažem 'nažalost' jer puno nekih normalnih obaveza, veza nih za djecu ili neku drugu skupi nu građana, izvršavamo na dobro voljnoj bazi. Dakle, to je nešto što Grad želi, ali ako ne poprati, nema sankcija. Nitko nas ne tjera da ima mo vrtić, niti da ga sufinanciramo. Nemamo nikakve zakonske obve ze da to radimo. Ne moramo dava ti novac za novorođenčad, niti za stipendije, niti za bilo kakvu pro

natalitetnu politiku. A za zbrinja vanje životinja mi kao Grad po za konu moramo davati novac. Tu je u pitanju neki lobi koji forsira ta kve zakone i mi za to iz Proračuna godišnje izdvajamo između 100 i 120 tisuća kuna. Dakle, za pet mje sta u skloništu plaćamo cijele godi ne paušal i to je oko pet tisuća ku na mjesečno, a za svakog psa još plaćamo odvoz, čipiranje, cijeplje nje, čišćenje od parazita i onda če kamo dok se taj pas ne udomi. Jer taj pas koristi jedno od naših pet mjesta dok se ne udomi. Ako ima mo istovremeno šest ili sedam pa sa, onda bi trebali plaćati dodatno. No, mi poštujemo zakon. Imamo potpisan ugovor i naš komunalni redar ima čitač čipova. Kad pro nađemo psa, ako je čipiran, zove mo vlasnika da dođe po njega, ako nije, mi moramo zvati Veterinar sku stanicu Zlatar da ih oni zbrinu u 'Luči Zagorja'. I sad zamislite, u konkretnom slučaju, mi smo mo rali, prema zakonu, poslati tamo komunalnog redara i dva djelatni ka da tog psa uhvate. To je malo i opasno – ispričao nam je gradona čelnik Gospočić te dodao da, što se tiče obeštećenja obitelji Flegar, je dina opcija za njih bi bila privat na tužba protiv Torovog vlasnika, koji je u ovom slučaju nepoznat.

Na tu temu razgovarali smo i s gradonačelnikom Donje Stubice Nikolom Gospočićem, koji nam je rekao kako samo Grad

POLJOPRIVREDNICI NEZADOVOLJNI Zakon o zaštiti životinja obvezao je jedinice lokalne samouprave da financiraju

Pas je smješten u Sklonište 'Luč Zagorja'

Pas lutalica jeo je samo jedno janje

Mladen Jemeršić

Nikola Gospočić

financiraju

Flegarima: 'Umjesto odštete OPG-u, svotu azilu za zbrinjavanje tog psa!'

Isto tako, posebno je istaknuo ka ko, iako smatra da zakonska regu lativa nije dobro posložena, nema apsolutno nikakvih primjedbi na rad 'Luči Zagorja'. – Protiv njih zbi lja ne mogu ništa reći. Oni zbrinu ogroman broj životinja svake godi ne. I oni imaju stotine problema. Njima su razna društva za zaštitu životinja stalno za vratom, dolaze u obližnju šumu i fotografiraju u kakvim uvjetima te životinje žive, stalno im traže neku grešku. A ti njihovi boksevi su vrhunski hote li i oni se vrlo dobro i stručno bri nu o tim psima i mačkama te se puno trude naći im udomitelje –kaže gradonačelnik Donje Stubi ce, Nikola Gospočić.

Posjet Toru

A da je i Tor zbrinut u odličnim uvjetima u 'Luči Zagorja', uvjerili smo se i sami, kad smo ga sljede ćeg dana posjetili i usput razgova rali s Mirjanom Zajec, voditeljicom tog poznatog zagorskog Skloništa u Selnici kod Marije Bistrice, ko ja nam je ispričala kako njihova tvrtka Zag-Vet d.o.o., u čijem je vla sništvu Sklonište 'Luč Zagorja', ima potpisan ugovor s 28 od 32 jedini ce lokalne samouprave na područ ju Krapinsko – zagorske županije, dok, prema njenim informacija ma, tri imaju potpisane ugovore s jednim drugim skloništem izvan KZŽ, dok Općina Radoboj nema s nikim. - Ovisno o potrebama, pre ma procjenama na temelju stati stičkih pokazatelja, gradovi i opći ne imaju zakupljen određeni broj mjesta u našem skloništu, na što ih obvezuje zakon – priča nam Mirja na Zajec, koja i sama kaže kako nije zadovoljna s postojećim zakonom, ali iz drugog razloga. Naime, kako nam je rekla, smatra kako nije do bro rješenje da je sve to spalo na komunalne redare, koji za taj po sao nisu educirani, a neki se, zbog neugodnih iskustava, čak i boje pa sa. – Da se barem za te ljude orga nizirala neka edukacija i dale im se određene upute kako prići životinji

i kako postupati u određenim situ acijama. Nažalost, toga nema i to ne postoji – kaže voditeljica Mirja na te napominje da su oni kod ugo vora vrlo fleksibilni te da, ukoliko određena općina ili grad ima, na primjer, zakupljeno pet mjesta, a pronađe se deset štenaca, oni uz mu svih deset i ne naplate im do datno smještaj i hranu, već samo čipiranje, cijepljenje, veterinarski pregled i sterilizaciju. No, s druge strane, priznaje, ima razdoblja kad općine paušalno plaćaju ugovoren broj mjesta, bez da su ona popunje na, što je sve sukladno sklopljenim ugovorima.

O odšteti

Razgovarali smo, dakako, i o To rovom krvavom pohodu na OPG Flegarovih. - Što se tiče konkret nog slučaja, ja ne ulazim u to zbog čega se to dogodilo. Je li prostor u kojem su boravili janjci adekvatno ograđen ili ne, jesu li ti janjci bili markirani, imaju li papire, ja to ne znam, niti je to moj posao. Jedno stavno, imate pasa koji imaju ta kav nagon. On da nije ulovio janje, možda bi ulovio srnu. No, nema

potrebe sad ulaziti u te rasprave, ali ću vam iskreno reći, što se tiče odštete za janjce koju ste spome nuli, da sam ja na mjestu gradona čelnika, ni ja im ne bih platila. Sad ću vam reći zašto. U redu, vi ima te fotografiju zaklanog janjca. No, kad su janjci poklani, da pitam sad ja vas... Je li gospodin, što je dužan po zakonu, obavijestio higijenski servis da pokupi lešine janjaca i da on dobije komercijalni dokument da su ti janjci zbrinuti u Agropro teinki? Ili ih je zakopao negdje, ili ih je priklao pa okrenuo? Sad ja pi tam vas, znate li vi što je učinio? Ja ne znam što je napravio. Gdje im je dokaz? Vlasnik je bio dužan o sve mu obavijestiti Call centar Agro proteinke i dati podatke o OPG-u i adresu. I sve to financira Ministar stvo poljoprivrede, njih to ne bi ni šta koštalo. Druga stvar su kućni ljubimci i životinje na javnim po vršinama – poprilično energič no pričala nam je Mirjana Zajec o problemima oko odštete.

Veliki troškovi

Smeta je, također nam priznaje, i kad se čelnici pojedinih jedinica

lokalnih samouprava žale da im je skupo plaćati troškove zbrinjava nja životinja, pa to uspoređuju s ci jenama dječjih vrtića ili pojedinih socijalnih usluga. To su, kaže, ipak dvije različite stvari. - Velik broj životinja dođe nam u vrlo lošem stanju, puni unutarnjih i vanjskih parazita. Dođu s proljevom, neso cijalizirani, neuhranjeni... Dakle, mi tu životinju trebamo veterinar ski obraditi, 'dići je' i osposobiti da ide na udomljavanje kao normalna životinja, koja je zdrava, koja zna ići na povodac, koja zna osnov ne komande kao 'sjedni, lezi i če kaj'. Jer ako to nećemo raditi, on da tu životinju nećemo ni udomiti. Sad nas je trenutno pet zaposle nih, plus veterinar, i sve to mi radi mo ovdje sa životinjama. U cijenu paušala, koji mjesečno iznosi 1140 kuna po smještajnom mjestu, ula zi struja, plin, voda, otpadne vode, pražnjenje septičke, odvoz sme ća, metle, krpe, deterdženti, velike količine skupih dezinficijensa. Za tim, s vremena na vrijeme mora mo kupiti nove posude, pijesak za mačke, grebalice, povremeno i le žajeve, jastuke, a naravno, redovito se kupuje mokra i suha hrana. Tu su i plaće za nas petero zaposlenih, ali plaćamo i objave na društvenim mrežama, izradu i ažuriranje web stranica, promotivne materijale, edukacije po školama, izložbe pasa koje organiziramo po Hrvatskoj, a sve to radimo kako bismo udomi li životinje. I sve to se financira iz tih sredstava. I kad sve to zbrojite, za određenog psa, nije vam to neka zarada. Ja ne velim da mi radimo s gubitkom, nešto malo se zaradi, ali mi smo privatna tvrtka i ako bi smo radili s gubitkom bolje da za tvorimo – kaže Mirjana Zajec.

Civilizacijska mjera

Doktor veterine Mladen Jemeršić, direktor i suvlasnik tvrtke ZagVet d.o.o sa sjedištem u Zlataru, koja upravlja i u čijem je vlasniš tvu Sklonište 'Luč Zagorja', za čije je usluge, usput rečeno, i Krapin

sko – zagorska županija izdvojila prošle godine 102 tisuća kuna, a ove 100 tisuća kuna, iako to po za konu nije obavezna, kaže kako za općine i gradove veterinarske us luge naplaćuju po posebnim, po voljnijim cijenama, te tvrdi kako cijena odvoza, kastracije, cijeplje nja i čipiranja Tora iznosi oko ti suću kuna. Što se pak tiče nezado voljstva pojedinih čelnika općina i gradova, Jemeršić kaže da ih može razumjeti, ali da on to ne može mi jenjati. – Ja nisam tu da mijenjam zakon. To se mora mijenjati u Sa boru. Konkretno, Grad Donja Stu bica ima svoju zakonsku obvezu koju ispunjava, ima određeni broj smještajnih mjesta kod nas za pse i mi ih tamo smjestimo i to vam je negdje oko 38 kuna po danu po jed nom psu. A smještaji u hotelima za pse su vam danas između 100 i 130 kuna dnevno po psu. Dakle, naše je sklonište organizirano ta ko da se pokrivamo. Mi smo u nje ga uložili 4 i pol milijuna kuna jer je tri put proširivano. A to su velika sredstva. Što se tiče dodatnih veterinarskih usluga, dakle, osim smještaja, moram napomenuti da cijenu čipiranja i cijepljenja pro tiv bjesnoće određuje država, od nosno Ministarstvo. Mi tu ne mo žemo ništa. Ali sve druge cijene mi za gradove i općine maksimalno spuštamo da im ne budu previso ke. – rekao nam je Jemeršić te još jednom ponovio kako je riječ o za konskoj obavezi, na koju on ne mo že utjecati. – Zbrinjavanje pasa je zakonska obaveza, a mi kao Sklo nište za napuštene životinje s time nemamo apsolutno nikakve veze. To ljudi moraju rješavati na izbo rima. No, to je danas civilizacijska mjera. Moramo se prema životi njama ponašati odgovorno. Ako te pse ne bismo zbrinjavali, bilo bi još gore. Oni bi se organizirali u čo pore i onda bi se stvorili drugačiji, još veći problemi, dolazilo bi i do napada na djecu, tako da, ipak, Za kon nije donesen bez razloga – po jasnio je direktor Jemeršić.

Grad Donja Stubica godišnje iz Proračuna izdvaja između 100 i 120 tisuća kuna za zbrinjavanje napuštenih životinja

Obitelj Flegar uzgaja 35 ovaca

Vladimir i Toni Flegar

Pas koji je zaklao ovce, mladi je mješanac

Mirjana Zajec

Island, Lihtenštajn i Norveška u Krapinskim Toplicama financiraju značajan energetski projekt vrijedan gotovo dva milijuna kuna

Elvis Lacković KRAPINSKE TOPLICE

USpecijalnoj bolnici za me dicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice odr žana je konferencija za medije povodom početka proved be projekta HyPoKraT - Hidroter malni potencijal Krapinskih Toplica. HyPoKraT - Hidrotermalni potenci jal Krapinskih Toplica projekt je ko ji je uspješno prijavljen na program "Energija i klimatske promjene" koji se financira od strane Islanda, Lihten štajna i Norveške putem Financijskog mehanizma EGP za razdoblje 2014. –2021. Nositelj projekta je Krapinskozagorska županija, dok su partneri Regionalna energetska agencija Sjeve rozapadne Hrvatske REGEA- koja je zadužena za operativni menadžment i za provođenje svih aktivnosti, za tim Općina Krapinske Toplice te AP Consulting i norveški institut NOR CE. Ukupna vrijednost projekta je 254.373,43 EUR. Ukupni prihvatljivi troškovi su 216.217,42, što se sa 85% financira iz financijskog mehaniz ma Europskog gospodarskog pro stora 2014. - 2021. u okviru provedbe programa "Energija i klimatske pro mjene" te s 15% iz vlastitih sredstva. Glavni cilj i svrha projekta je opisa ti i kvantificirati geotermalni poten cijal na području Općine Krapinske Toplice te izraditi tehničku projek tnu dokumentaciju u svrhu pobolj šanja energetske učinkovitosti i pove ćanja proizvodnje obnovljive energije. Nadležna tijela su Ministarstvo regi onalnoga razvoja i fondova Europske unije (u ulozi upravitelja programa) te Institut Hrvoje Požar (u ulozi pro gramskog partnera). Ušteda od 4.152.667,00 kuna na godišnjoj razini Revitalizacijom bušotine i pro

izvodnjom geotermalnog fluida mogli bi se povećati kapaciteti to plinske energije na području Kra pinskih Toplica za buduće poten cijalne potrošače. Korištenjem geotermalne energije u toplinarske svrhe eliminira se plinska kompo nenta. Na području Krapinskih To plica geotermalnom proizvodnjom ostvarila bi se ušteda kupnje pli na za potrebe grijanja u iznosu od 4.152.667,00 kuna na godišnjoj ra zini (sezoni grijanja). Geotermal ni potencijal mogao bi se iskoristi ti i u agrotermalne svrhe grijanjem 12 staklenika, sveukupne površine 12.000 m2. Projekt su predstavili župan Željko Kolar, ravnatelj Regi onalne energetske agencije Sjeve rozapadne Hrvatske Julije Domac i voditelj službe za provedbu finan cijskih mehanizama u području energetike i klimatskih promjena te strateških projekata i inicijativa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske Lovre Karamar ko. Julije Domac izrazio je zadovolj stvo što se ovom projektu pridaje pažnja, koju priča domaće energije, domaćih izvora geotermalne ener gije svakako zaslužuje. - Danas više nikoga ne treba uvjeravati u to ko liko je važno imati vlastitu energi ju i koliko je energetska sigurnost ključna u budućnosti, jer živimo u jednom dobu koje nitko nije mo gao očekivati da će se ovako doga đati – rekao je Domac. - Ono što že limo postići ovim projektom, koji je u sada u jednoj pripremnoj studij skoj analitičkoj fazi, u konačnici je to da na području Općine Krapin ske Toplice, grijemo 60 000 kvadra ta stambenog prostora plus 12 000 kvadrata stakleničkog prostora za jednu napredu poljoprivrednu pro izvodnju – rekao je Domac i dodao da u ovoj bolnici i na području Opći ne već postoje iskustva s grijanjem

Kolar: "Obzirom da nam je plin poskupio negdje 1000 posto, po ovoj formuli u odnosu na cijenu koju smo imali na ugovor, ne treba govoriti što bi značilo da možemo kompletnu Specijalnu bolnicu grijati na toplu vodu"

putem geotermalnih izvora. Aktiv nosti koje su započele po prvi se pu ta financiraju iz spomenutih izvora pa je Domac dodao kako se nada da i će i ta inovativnost i iskustvo par tnera na ovom projektu pridonijeti da ovo bude početak jedne uspješne priče u Zagorju. - Program "Energi ja i klimatske promjene i sam poziv upravo ide u smjeru toga da se is korištavaju potencijali geotermal ne energije, kao svojevrsni zalog budućnosti, a kraj u kojem jesmo je prilika da kroz pripremu doku mentacije i kroz ovaj projekt, osim što će se isti realizirati kroz par tnerstvo, da se otvore mogućnosti za perspektivu i budućnost u kon tekstu navedenih ulaganja – rekao

Domac: "Danas više nikoga ne treba uvjeravati u to koliko je važno imati vlastitu energiju i koliko je energetska sigurnost ključna u budućnosti, jer živimo u jednom dobu koje nitko nije mogao očekivati da će se ovako događati"

je Karamarko i dodao da je projekt zrelo pripremljen pa nije iznenađen da su dobivena sredstva, a obećao je i bezrezervnu podršku svih dionika.

Benefiti

- Osvrćući se na poslovicu da je naj bolje vrijeme da se zasadi drvo bi lo prije 100 godina, a drugo najbo lje vrijeme je danas, onda ću ja reći da je sada drugo najbolje vrijeme da mi napravimo ovakvu vrstu projek ta geotermalnih izvora ovdje u Kra pinskim Toplicama. Obzirom da nam je plin poskupio negdje 1000 posto, po ovoj formuli u odnosu na cijenu koju smo imali na ugovor, ne treba govoriti što bi značilo da mo žemo kompletnu Specijalnu bolni cu grijati na toplu vodu – rekao je župan Kolar, a kao dodatni benefit je spomenuo i zaštitu okoliša. - Mi ćemo prije svega ovim projektom istražiti objektivne mogućnosti ge otermalnih izvora kapaciteta na po dručju Općine Krapinske Toplice, samog sjedišta i nešto šire, izradi ti određenu dokumentaciju, da bi nakon toga vidjeli u kojem pravcu i sa kojim kapacitetima možemo ko ristiti te geotermalne izvore. Nama je kao županiji prioritet Bolnica, ko jom mi upravljamo, tu je naravno i Osnovna škola, uvijek gdje je škola, bez obzira na osnivača tu je i dječ ji vrtić, Centar za odgoj i obrazova nje koji je u sklopu bolnice, ali na ravno u budućnosti i do ovih 60 000 kvadrata stambenog prostora i sta klenička poljoprivredna proizvod nja koja je uvijek zanimljiva – rekao je župan i zaključno naglasio kako je ovo jedan odličan projekt koji će nam omogućiti da budemo energet ski neovisniji nego što smo danas, barem lokalno.

Nositelj projekta je Krapinsko-zagorska županija, dok su partneri Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske REGEA, Općina Krapinske Toplice te AP Consulting i norveški institut NORCE

Konferencijom za medije objavljen početak provedbe projekta HyPoKraT - Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica

Iako je dovršena još u veljači, druga dionica Spojne ceste Zabok – Krapina još uvijek nije dobila uporabnu dozvolu

Spojna cesta Začretje - Lepajci još nije puštena u promet jer Hrvatske ceste već četiri mjeseca nisu sposobne nabaviti par prometnih znakova

Hrvatske ceste koje su početkom lipnja tvrdile kako je tehnički pregled obavljen, da na njemu nisu utvrđeni značajniji nedostaci i da očekuju izdavanje uporabne dozvole 'idući tjedan', sada, četiri mjeseca kasnije, kažu da uporabnu još nisu dobili

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Hrvatske ceste svojim nemarom i nezainte resiranošću za ozbilj no obavljanje svog po sla u Zagorju, a za što ih porezni obveznici itekako obilato plaćaju, i dalje iznenađuju zagorsku jav nost. Nakon što nisu u dogovore nom roku završili sanaciju iteka ko prometno važnog nadvožnjaka preko željezničke pruge u Guba ševu, nego su tek nakon isteka ro ka tražili od Hrvatskih željeznica da im osiguraju uvjete za rad; pa nakon što im je već dva puta sa nirano klizište kod Bračka pono vo proklizalo pa se radovi i dalje nastavljaju, svoj nevjerojatan od nos prema investicijama u Zagor ju sad po tko zna koji put pokazuju na projektu izgradnje druge faze Spojne ceste Zabok – Krapina, od nosno, njenog dijela od Svetog Kri ža Začretja do Lepajci.

Produljen rok

Podsjetimo, rok za izgradnju te di onice (za Zagorje vrlo važne, ali i autocesti Zagreb – Macelj nužne paralelne prometnice) bio je ko lovoz 2021. godine, no kako je u sklopu tog projekta bilo potrebno produžiti, odnosno, rekonstrui rati nadvožnjak preko autoceste u Velikoj Vesi, rok je produljen za šest mjeseci. I konačno, u velja či ove godine radovi su završeni i mnogi su vozači s nestrpljenjem očekivali njeno otvaranje. Dodu še, mještani Svetog Križa Začre tja bili su nezadovoljni što dva ra

Hrvatske ceste koje su početkom lipnja tvrdile kako je tehnički pregled obavljen, da na njemu nisu utvrđeni značajniji nedostaci i da očekuju izdavanje uporabne dozvole 'idući tjedan', sada, četiri mjeseca kasnije, kažu da uporabnu još nisu dobili jer nabavljaju nekoliko prometnih znakova za koje su im na tehničkom pregledu krajem svibnja rekli da ih treba postaviti da bi dobili uporabnu

skrižja te ceste s vrlo prometnim svetokriškim ulicama nisu osigu rana semaforima ili kružnim to kovima, pa su potpisivali i peticiju da se ta raskrižja učine sigurniji ma prije puštanje ceste u promet, a na što su Hrvatske ceste odgo vorile da je prometnica izgrađena prema projektu. Ipak, najavili su kako će se izraditi studija sigurno sti te na koncu obećali i da će po staviti semafore.

Tehnički pregled

No, najavljena semaforizacija nije mogla, niti jest odgodila sve one predradnje koje su bile potreb ne za tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole te, na koncu, puštanje u promet Spojne ceste od Svetog Križa Začretja do Le pajci. I konačno, zadnji tjedan u svibnju obavljen je tehnički pre gled, što su nam 6. lipnja ove go dine potvrdile i same Hrvatske ce ste. - Na tehničkom pregledu nisu utvrđeni značajniji nedostatci, ali se još uvijek očekuju očitovanja javnopravnih tijela koja nisu pri sustvovala tehničkom pregledu –rekla nam je tada glasnogovornica Hrvatskih cesta, Tamara Đurijan ček, a na naše pitanje koja to tijela nisu prisustvovala tehničkom pre gledu, odgovorila je da ih ima više, ali da to nije ništa neuobičajeno.Postoji zakonska mogućnost do stave očitovanja u roku od 8 dana. Nakon isteka tog roka, smatra se da nemaju primjedbi. Stoga očeku jemo izdavanje uporabne dozvole već idućeg tjedna – najavila je ta da Đurijanček, zbog čega je bilo re alno očekivati da će do kraja lipnja cesta biti puštena i u promet.

Još bez uporabne No, kao što je poznato, iako su od tada prošla već četiri mjeseca, to se još uvijek nije dogodilo. Ponovo smo stoga proteklog tjedna traži li informacije i objašnjenje od Hr vatskih cesta. Zanimalo nas je je li u međuvremenu ishođena upo rabna dozvola, a ako nije, koji su za to razlozi. Također, pitali smo ih je li možda razlog tome spo menuta semaforizacija raskriž ja, zbog koje, dok se ne napravi, možda ne mogu ili ne žele otvo riti predmetnu dionicu. No, odgo vor Hrvatskih cesta, koji nam je po običaju proslijedila glasnogovor nica Tamara Đurijanček, bio je, u najmanju ruku, iznenađujući. - Za novoizgrađenu dionicu Spojne ce ste Zabok - Krapina, od čvora Sve ti Križ Začretje do čvora Lepajci uporabna dozvola u ovom trenut ku nije ishođena s obzirom da je u tijeku provedba dobave, ispo ruke i postavljanja dodatne pro metne signalizacije na toj dionici ceste te će se isto realizirati u naj kraćem mogućem roku, a s nave denim će biti ispunjeni preduvje ti za uporabnu dozvolu i puštanje u promet. Što se tiče semaforiza cije raskrižja, možemo konstati

Hrvatske ceste: "U konačnici bismo napomenuli kako puštanje u promet novo izgrađene dionice državne ceste nije u ovisnosti sa semaforizacijom te je ista predviđena kao mjera dodatnog povećanja sigurnosti cestovnog prometa"

rati kako su Hrvatske ceste u cilju unaprjeđenja sigurnosti cestov nog prometa na dionici državne ceste DC1 od Svetog Križa Začre tja do autoceste A2 naručile izra du Analize sigurnosti cestovne infrastrukture predmetne dioni ce te su temeljem provedene ana lize kreirane mjere unaprjeđenja sigurnosti cestovnog prometa ko je se predviđaju realizirati teme ljem projektne dokumentacije. U tom smislu projektna dokumen tacija koji se odnosi na izvedbu semafora je u svojoj završnoj fa zi te se uskoro očekuje raspisiva nje postupka javne nabave za rea lizaciju istog. Financijska sredstva za predmetno su odobrena i osigu rana. U konačnici bismo napome nuli kako puštanje u promet novo izgrađene dionice državne ceste nije u ovisnosti sa semaforizaci

jom te je ista predviđena kao mje ra dodatnog povećanja sigurnosti cestovnog prometa – odgovorili su nam iz Hrvatskih cesta.

Nemar ili skrivanje?

Njihovu glasnogovornicu potom smo zamolili za dodatnim objaš njenjem, budući da nam nije bilo jasno kakvu to prometnu signali zaciju, a da nisu semafori, Hrvat ske ceste bezuspješno nabavljaju i postavljaju zadnja četiri mjeseca. Također, pitali smo je i je li riječ o signalizaciji koja je bila predviđe na projektom pa nije postavljena, ili o signalizaciji koja je naknadno zatražena na tehničkom pregledu.Riječ je o postavljanju nekoliko do datnih znakova na dionici ceste, na knadno zatraženih - pojasnila nam je Đurijanček. Dakle, da rezimira mo, Hrvatske ceste koje su počet

kom lipnja tvrdile kako je tehnički pregled obavljen, da na njemu nisu utvrđeni značajniji nedostaci i da očekuju izdavanje uporabne dozvo le 'idući tjedan', sada, četiri mjeseca kasnije, kažu da uporabnu još nisu dobili jer nabavljaju nekoliko pro metnih znakova za koje su im na tehničkom pregledu krajem svib nja rekli da ih treba postaviti da bi dobili uporabnu. Ako Hrvatske ce ste nešto ozbiljno ne skrivaju ili ta je od javnosti, a vezano uz tehnič ku ispravnost novoizgrađene ceste, onda, osim puke nezainteresirano sti ili nemara, ne vidimo ni jedan drugi logički prihvatljivi razlog da nisu sposobni u četiri mjeseca na baviti i postaviti par prometnih znakova. Jer nema, vjerujemo, ni jednog zagorskog obrtnika koji to ne bi riješio, eto, da ne pretjeramo, u roku od najviše sedam dana.

Spojna cesta Začretje - Lepajci

BURZA RADA Krajem rujna 2022. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano

Pad nezaposlenosti u rujnu u Zagorju

HRVATSKO ZAGORJE - Hr

vatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina objavio je nove podatke o nezaposleno sti tijekom rujna 2022. godine. Broj nezaposlenih smanjio se za 6,0% ili 126 osoba u odnosu na ovogodišnji kolovoz te 9,9% ili 217 osoba u odnosu na lanj ski rujan.

Iz evidencije izašlo 446 osoba

Ukupno je u rujnu 2022. iz evi dencije nezaposlenih izašlo 446 osoba (16,9% manje nego u ruj nu 2021. godine). Promatrano prema ispostavama, u zapo šljavanju su predvodile isposta ve Zabok (87 zaposlenih osoba ili 24,9% od ukupnog broja za

rujna 2022. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošlja vanje Područnog ureda Krapi na registrirano je 1.979 osoba.

U usporedbi s kolovozom 2022. broj nezaposlenih smanjio se za 6,0% ili 126 osoba, a u odnosu na rujan 2021. godine broj ne zaposlenih manji je za 9,9% ili 217 osoba.

570 potreba za radnicima

Najveći apsolutni broj registri ranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Krapina (453 ili 22,9% od ukupnog bro ja u PU Krapina), ispostavi Za bok (434 ili 21,9%), ispostavi Do nja Stubica (405 ili 20,5%), te u ispostavi Zlatar (399 ili 20,2%).

Najmanje je nezaposlenih u is postavi Pregrada (135 ili 6,8%) i ispostavi Klanjec (153 ili 7,7%).

Započelo cijepljenje protiv gripe u Krapinsko – zagorskoj županiji, raspolažemo s 12.800 doza cjepiva

'Ove sezone očekuje se raniji početak gripe s većim brojem oboljelih'

U prošloj je sezoni cijepljeno ukupno 11.055 osoba, što je manje nego prethodne 2021./2022. kada je cijepljeno ukupno 15.796 osoba, kaže dr. Ivan Lipovac

HRVATSKO ZAGORJE – Cijeplje nje protiv gripe u Hrvatskom za gorju započelo je u ponedjeljak 17. listopada u svim ordinacijama obi teljske medicine i svatko se može cijepiti prema dogovoru sa svojim izabranim liječnikom. Kako sazna jemo od dr. Ivana Lipovca, spec. epidemiologije, Zavod za javno zdravstvo KZŽ ove godine dobiva 12.800 doza cjepiva protiv gripe su kladno potrebama koje su iskazali liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. - Učinkovitost cjepiva pro tiv gripe varira od sezone do sezo ne i ovisi o stupnju mutacije viru sa, a kreće se od 30 do 50%. Bolju zaštitu će imati osobe koje se pro tiv gripe cijepe redovito, svake go dine – kaže dr. Lipovac.

Kome se preporuča cijepljenje?

Cijepljenje se osobito preporuča i besplatno je osobama s poveća nim rizikom od teškog oblika bo lesti i komplikacija, kao i osobama koje su profesionalno izložene ve ćem riziku zaražavanja. To su oso be životne dobi 65 godina i starije, korisnici domova za starije oso be te institucija za njegu kronič nih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radni ci domova za starije osobe te in stitucija za njegu kroničnih bole snika, osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebi ce oboljenjima srca i pluća, a po sebno djeca s oštećenom pluć nom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmo nalna displazija) i s kongenitalnim manama, odrasli i djeca s kronič nim bolestima metabolizma (uk ljučujući dijabetes mellitus), kro ničnim bolestima bubrega i jetre (npr. ciroza), kroničnim neurološ kim bolestima, hemoglobinopa

dr. Ivan Lipovac

Učinkovitost cjepiva protiv gripe varira od sezone do sezone i ovisi o stupnju mutacije virusa, a kreće se od 30 do 50%

tijama i oštećenjem imunosnog sustava (uključujući HIV infekci ju) te izrazito pretile osobe (ITM > 40), djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji li jekovima koji sadrže acetilsalicil nu kiselinu (radi izbjegavanja na stanka Reye sindroma uz gripu). U slučaju da se neka od osoba za ko je je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne mo že cijepiti (kontraindikacija), umje sto njih se pod istim uvjetima mo gu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pru žaju kućnu medicinsku njegu i sl., zdravstveni radnici te trudnice.

Realan broj oboljelih 3 do 4 puta veći Kako kaže dr. Lipovac, od 20. do 40. tjedna 2022. godine na područ ju KZŽ su zabilježeni pojedinačni

slučajevi gripe ili bolest nalik gri pi. Nisu zabilježena nikakva gru piranja sezonske gripe. - U sezoni 2021./2022. je na području KZŽ re gistrirano 858 slučajeva gripe te meljem tjednih prijava gripe ko je na tjednoj bazi dobivamo od zdravstvenih ustanova na područ ju KZŽ. Smatra se da je realan broj oboljelih 3 do 4 puta veći od regi striranih temeljem tjednih prijava oboljenja od gripe. Kao i u ostatku RH, temeljem briseva smo doka zali virus gripe A (podtipovi H1N1 i H3N2). Cijepljeno je bilo ukupno 11.055 osoba, što je manje nego prethodne 2021./2022. kada je cije pljeno ukupno 15.796 osoba – navo di dr. Lipovac. Dodaje da se ove se zone očekuje raniji početak gripe s većim brojem oboljelih, obzirom da protuepidemijske mjere (noše nje maski, distanca) više nisu ob vezne. (S. Pušec)

poslenih zasnivanjem radnog odnosa) i Zlatar (77 zaposlenih osoba ili 22,1%). U rujnu 2022. u evidenciju nezaposlenih novo prijavljeno je ukupno 320 neza poslenih osoba (1,3% više nego u rujnu 2021. godine), i to: 183 osobe izravno iz radnog odnosa (57,2%), 84 osobe iz redovitoga školovanja (26,2%), te 53 osobe iz neaktivnosti (16,6%). S obzi rom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz sljedećih djelatnosti: Prera đivačka industrija – 39 osoba ili 21,3%, Trgovina na veliko i ma lo; popravak motornih vozila i motocikala – 28 osoba ili 15,3%, Građevinarstvo – 23 osobe ili 12,6%, te Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hra ne – 21 osoba ili 11,5%. Krajem

U usporedbi s istim mjesecom 2021. godine, evidentirana je ne zaposlenost smanjena u svim ispostavama osim u ispostavi Zlatar (povećanje za 3,9%), i to najviše u ispostavama Donja Stubica (za 26,1%) i Zabok (za 10,9%), a najmanje u ispostavi Pregrada (za 0,7%). U mjesecu rujnu 2022. godine poslodavci su prijavili 570 potreba za rad nicima što je za 12,0% više ne go u prethodnom mjesecu, te za 12,2% manje u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Najtraže nija zanimanja u rujnu 2022. g. bila su: suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (40), šivač/ši vačica (36), prodavač/prodavači ca (34), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (27), bravar/ bravarica (21), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (15), mon ter/monterka metalnih kon strukcija (13), medicinska se stra/medicinski tehničar (12), konobar/konobarica (11), mon ter/monterka građevinskih ele menata (11), elektroinstalater/ elektroinstalaterka (11), stolar/ stolarica (11). (zl)

'Impresioniran Veleposlanik Kanade

Nadamo se da je ovaj susret

Sabina Pušec KRAPINA

Veleposlanik Kanade u RH, NJ/E Alan Bowman, posje tio je u četvrtak Krapinsko – zagorsku županiju. Izme đu ostalog, velesposlanik je bio u po sjeti Poduzetničkom centru KZŽ, čija je direktorica Helena Matuša istaknula da je suradnja počela u okviru projek ta BAIF. – Veleposlanstvo je podržalo nastup naših start upova u okviru tog projekta, zatim kroz neku svoju misiju i ciljeve koje želi podržavati ovdje u Hr vatskoj, pogotovo što se tiče jednako sti i jednakog pristupa žena u društvu –rekla je Matuša, zahvalivši na podršci. Početak suradnje Zamjenica župana Jasna Petek istaknu

Najtraženija zanimanja bila su suradnik u praktičnoj nastavi, šivač i prodavač

Nesvakidašnji slučaj s donjostubičke Stalne službe Općinskog suda u Zlataru zaintrigirao je zagorsku javnost

Sud presudio: Zagorec mora bivšoj ženi vratiti kuću koju mu je darovala u braku da bi izbjegla ovrhu koja joj je prijetila!

Nakon rastave, žena je podnijela tužbu i zatražila da joj bivši suprug vrati kuću i dvorište koje mu je darovala, a sud je utvrdio da za to ima osnove te je odlučio kako se kuća mora ponovno vratiti u vlasništvo žene

Ivan Kovačić DONJA STUBICA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Do njoj Stubici, proglasio je ništetnim Ugovor o darovanju nekretnina, kojim je jed na žena iz Marije Bistrice 2016. go dine svom tadašnjem suprugu da rovala jednu česticu površine 135 čhv, koja je u naravi dvorište s ku ćom. Kako se navodi u obrazlože nju presude, navedeni par vjenčao se 2013. godine, a razveli su se 2019. godine. Dok su bili u braku, žena je mužu darovala kuću i dvorište ko ju je od prethodnog muža dobila kao bračnu stečevinu. Naime, kako je naveo sud, ženi je prijetila ovrha zbog poreznog duga, pa joj je tadaš nji suprug 2016. godine predložio da tu kuću 'prebaci' na njega, kako ona ne bi mogla biti predmet ovr he, što je žena i učinila temeljem Ugovora o darovanju nekretnina.

Obrazloženje presude

No, nakon rastave, podnijela je tuž bu i zatražila da joj bivši suprug tu kuću i dvorište vrati, a sud je utvr dio da za to ima osnove te je odlu čio kako se kuća vraća u vlasništvo žene. Ovo je sudsko obrazloženje tog dijela presude: "Uvidom u oči tovanje tuženika od 29. studenog 2019. godine, na str. 2., u prvoj re čenici i sam tuženik navodi kako je prijenos prava vlasništva na nje govo ime izvršen kako bi se izbje gla ovrha na predmetnoj nekretni ni. Također, uvidom u zk izvadak razvidno je da na predmetnoj ne kretnini postoji upis ovršnosti

Dok su bili u braku, žena je mužu darovala kuću i dvorište koju je od prethodnog muža dobila kao bračnu stečevinu. Naime, kako je naveo sud, ženi je prijetila ovrha zbog poreznog duga, pa joj je tadašnji suprug 2016. godine predložio da tu kuću 'prebaci' na njega, kako ona ne bi mogla biti predmet ovrhe, što je žena i učinila temeljem Ugovora o darovanju nekretnina

tražbine Ministarstva financija — Porezne uprave. Stoga je ned vojbeno da je predmetni Ugovor o darovanju nekretnina prividan (simulirani) pravni posao sklo pljen s ciljem zaštite nekretnine od daljnje ovrhe i prodaje. Privid nost - simulacija, oblik je svjesnog nesklada između volje i očitova

nja jer stranke ne žele pravni po sao koji sklapaju, pa takav pravni posao ne proizvodi pravne učinke koje bi da je valjan trebao proizve sti. Stoga je takav pravni posao ap solutno ništav. U prilog zaključku da predmetni Ugovor o darovanju nekretnina predstavlja prividan (simulirani) pravni posao govo

ri i činjenica da tuženiku navede na nekretnina nikada nije preda na u posjed. Činjenica ne predaje nekretnine u posjed ujedno dovo di i do drugog razloga ništetnosti s obzirom da je člankom 482. stavak 2. ZOO-a propisano da ugovor o darovanju bez prave predaje stva ri mora biti sklopljen u obliku jav

nobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Tužiteljica ukazuje da navedenu nekretninu nikada nije predala u posjed tuženiku. Tužiteljica je u predmetnoj nekretnini, obavljala svoju djelatnost — poslove udomi teljstva, dok je za vrijeme trajanja bračne zajednice zajedno s tuže nikom živjela u njegovoj kući (ko ja je susjedna nekretnina s ovom nekretninom i ima isti kućni broj kao tužiteljičina kuća). Nakon što je došlo do trajno poremećenih bračnih odnosa tužiteljica je otiš la iz kuće u vlasništvu tuženika u kojoj su zajedno živjeli, te sada ži vi u kući koja je predmet ovog po stupka. Dakle, tužiteljica je od da na sklapanja Ugovora o darovanju nekretnina bila u posjedu pred metne nekretnine na način da je u njoj obavljala svoju djelatnost (po slove udomiteljstva), te danas ži vi u njoj".

Kriva forma

Također, sud je u obrazloženju naveo i kako sporni Ugovor o da rivanju nekretnina nije solemi ziran. "Predmetni Ugovor o da rovanju nekretnina nije sklopljen u propisanoj formi, u obliku jav nobilježničkog akta ili ovjerovlje ne (solemnizirane) privatne ispra ve, sukladno čl. 482.st.2.ZOO-a, već je samo izvršena ovjera potpisa. U slučaju ništetnosti ugovora sva ka ugovorna strana dužna je vra titi drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora i stoga se traži povrat nekretnine putem upisa u zemljišnim knjigama", na vedeno je o obrazloženju.

Kanade u RH, NJ/E Alan Bowman, posjetio je u četvrtak Krapinsko – zagorsku županiju

'Impresioniran sam onime što sam vidio u Zagorju'

susret prvi korak uspješnijoj, sadržajnijoj i češćoj suradnji Kanade i KZŽ u budućnosti, rekla je zamjenica župana Jasna Petek

la je da je ovo sigurno početak jedne su radnje. - Jako nam je drago što je kanad ski veleposlanik izrazio interes za KZŽ, a u našem zajedničkom razgovoru do takli smo se mnogo tema. Ono što nas sigurno povezuje je neki zajednički pri stup, pogled i stavovi vezani uz rad i su radnju s ranjivim skupinama u našem društvu, uz orijentaciju prema poštiva nju različitosti, toleranciji u društvu i za pravo građenje demokratskog društva koje će biti jednako dostupno i uključivo za sve – rekla je zamjenica župana, do

ono što se sigurno pokazalo je da posto je mnoge mogućnosti proširenja te su radnje. I današnji susret je bio prilika da veleposlaniku prezentiramo naše stra teške projekte, viziju razvoja Krapinsko – zagorske županije i na kraju da posje timo Energetski centar Bračak za koji je njegova ekselencija iskazala veliki inte res, ali i tvrtku Prostoria koja jedan dio svoje proizvodnje plasira na kanadsko tržište, tako da će zasigurno biti i otva ranja nekih novih mogućnosti i prostora za daljnju suradnju. Veselimo se daljnjoj suradnji i nadamo se da je ovaj susret prvi korak uspješnijoj, sadržajnijoj i če šćoj suradnji Kanade i KZŽ u budućno sti – zaključila je Petek.

Inovacije

Alan Bowman istaknuo je da je impre sioniran onime što je vidio, kao i pre

danošću vodstva Županije da uvede inovacijske tehnologije i transformi ra gospodarstvo ove regije na održi vi, ekološki prohvatljiv, 'zeleni' način, uz naglasak na inovaciji. - U Kana di jako cijenimo te stvari i nadam se da će nam doći mnoge ideje kako bi smo bolje povezali vaše i naše inova tore, izgradili zajedničku budućnost i napredovali kroz zajednička isustva. Kanada je jako daleko, ali imamo od ličnu kanadsko – hrvatsku zajednicu koja je most između te dvije zemlje. U mnogim industrijama koje se oslanja nju na inovacije, udaljenosti više nisu važne. Zajedno mnogo možemo uči niti da unaprijedimo novu industriju i siguran sam da postoji veliki potenci jal glede hrvatsko – kanadske surad nje u ovoj regiji – rekao je veleposla nik Bowman.

Ilustracija: Pixsell

davši da ne treba zanemariti, bez obzira na udaljenost, da Kanadu i Krapinsko –zagorsku županiju povezuju i gospodar

stvenici. - Ukupni postotak trgovinske razmjene naših gospodarstvenika koji se odnosi na Kanadu je relativno mali, ali

'Siguran sam da postoji veliki potencijal glede hrvatsko –kanadske suradnje u ovoj regiji'

U tijeku su radovi na frekventnoj prometnici u Dubrovčanu

Proširit će se kolnik, izgraditi pješačke staze i odvodnja

Načelnik Robert Greblički najavio je i kako je Općina projektirala i nogostup do spoja s Velikim Trgovišćem

DUBROVČAN - U tijeku su rado vi na rekonstrukciji frekventne prometnice u Dubrovčanu u Ve likom Trgovišću. Radove su proš log tjedna obišli župan Željko Ko lar, ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinsko – zagorske žu panije Stjepan Sirovec i načelnik Velikog Trgovišća Robert Greblič ki. Radi se o cesti koja je, kako je rekao ravnatelj ŽUC – a, bila po prilično oštećena, imala je neade kvatnu oborinsku odvodnju i nije imala pješačku površinu, zbog če ga je predstavljala problem po pi tanju odvijanja cestovnog, ali i pje šačkog prometa. – Nakon projektu tehničke dokumentacije i glavnog projekta te dozvola, krenuli smo s radovima koji će se izvoditi na 330 metara ceste. Rekonstrukci jom, nova će širina prometnice bi ti od 5.5 do 5.9 metara, izgradit će se oborinska odvodnja i pješačke staze – rekao je Sirovec te napo menuo kako je vrijednost rado

Radovi su vrijedni milijun i 630 tisuća kuna, a trebali bi završiti tijekom studenoga

va, koje izvodi tvrtka Završni ra dovi Krešo, milijun i 630 tisuća kuna. Radovi bi trebali biti goto vo tijekom studenoga, a tijekom izvođenja radova, mještani se po zivaju na strpljenje. Načelnik Veli kog Trgovišća Robert Greblički za hvalio je ŽUC – u i županu Koleru što su prepoznali važnost ove di onice za rekonstrukciju. – Ovo je jedna od najlošijih lokacija župa nijskih cesta na našem području i veseli nas činjenica da su rado vi krenuli. Inače, Opčina je projek tirala i nogostup skroz do spoja s Velikim Trgovišćem i nadamo se da ćemo, fazu po fazu, i tu investi ciju napraviti – rekao je Greblički. Župan Željko Kolar rekao je kako se o ovoj investiciji razmišljalo već duže vrijeme, obzirom da je to dio nica usko vezana s najvećim turi stičkim subjektom u županiji, Ter mama Tuhelj, no bilo je važno da se investicija uskladi s Aglomera cijom. – Radi se o gusto naselje noj ulici i vjerujem da će stanari biti zadovoljni kada radovi budu gotovi. Naša je zadaća prvenstve no da osiguramo bolje infrastruk turne uvjete domicilnim ljudima, a onda naravno i ostalim gostima i turistima koji dolaze u našu žu paniju – zaključio je župan Kolar. (J. Klanjčić)

Nabavljena su nova sanitetska vozila za domove zdravlja u Donjoj Stubici i Zlataru

DONJA STUBICA - U Donjoj Stu bici ispred Doma zdravlja izvrše na je primopredaja dva nova sani tetska vozila, ukupne vrijednosti 840 tisuća kuna. Ravnateljica Na da Dogan pojasnila je kako u sa nitetskom prijevozu Doma zdrav lja KZŽ ima četrdesetak vozila, a godišnje se nabavljalo dva do tri

Kolar: Iduće godine nabavit ćemo desetak vozila za Dom zdravlja kroz leasing, jer je starost sadašnjih vozila veća nego što to zaslužuju pacijenti i djelatnici

nova, kako bi se pružili bolji uvje ti pacijentima i vozačima. - Dom zdravlja KZŽ ima 16 sanitetskih timova, 32 vozača i 32 medicinske sestre te se godišnje preveze oko 25 tisuća pacijenata i prijeđe mi lijun i 200 tisuća kilometara. – To je zahtjevan posao, stoga zahvalju jem djelatnicima koji ga požrtvov no rade, a mi se trudimo organiza cijom pomoći svima, kako bismo zadovoljili potrebe naših Zagorki i Zagoraca – rekla je Dogan. Vrijed nost dvaju novih sanitetskih vozi la je 840 tisuća kuna te se financi raju decentraliziranim sredstvima Županije (740 tisuća), dok je osta tak pokriven vlastitim sredstvima Doma zdravlja KZŽ. Jedno novo vozilo ostane u ispostavi u Donjoj Stubici, dok drugo ide u ispostavu Zlatar. Gradonačelnik Donje Stu bice zahvalio je Krapinsko – zagor skoj županiji i Domu zdravlja KZŽ

što svake godine prepoznaju po trebo za obnavljanjem sanitetske opreme te je poželio puno sreće onima koji u ovim teškim vreme nima rade u sanitetskim timovi ma. Krapinsko – zagorski župan najavio je kako će se iduće godi ne nabaviti desetak vozila za Dom zdravlja kroz leasing. – Morat će mo to napraviti, jer je prosjek sta rosti vozila u Domu zdravlja veći od onog što zaslužuju naši pacijen ti i djelatnici. Ono što nije dobro jest da decentralizirana sredstva za zdravstvo već godinama osta ju na istoj razini, iako cijene na tr žištu rastu već dvije, tri godine, pa svu razliku kod nabavi, a da bi za držali isti nivo zdravstvene uslu ge, financira Krapinsko – zagorska županija iz svojih sredstva – rekao je Kolar te je predao ključeve novih vozila vozačima Damiru Puščeni ku i Stjepanu Šipeku. (J. Klanjčić)

Izgradnja nogostupa i oborinske kanalizacije u Jakuševcu Zabočkom

ZABOK - U tijeku je izvođenje radova na izgradnji nogostupa, potpornih zidova i oborinske kanalizacije u naselju Jakuševec Zabočki uz Županij sku cestu 2193. Izvođač radova je tvrtka POLI-MONT d.o.o., Špičkovina 9, a ugovorena vrijednost radova iznosi 520.000,00 kn. Uslijed projektant skog rješavanja kolnih prilaza, došlo je do narušavanja dinamike radova, odnosno planirani završetak projekta je do 15. studenog. (zl)

Humanitarna projekcija filma 'Sasvim obična ljubav' u Kinu Krapina

KRAPINA - Udruga za borbu pro tiv raka dojke Europa Donna Kra pina i Pučko otvoreno učilište Kra pina organiziraju humanitarnu projekciju filma "Sasvim obična ljubav" u utorak, 25.10. u 19 sati u Kinu Krapina. Sav prihod od pro danih ulaznica usmjeren je u svr hu prevencije i ranog otkrivanja raka dojke za ultrazvučne pregle de mlađe populacije žena. Ulaznice po cijeni od 30 kuna možete kupiti na blagajni Kina Krapina od utor ka do petka od 13 do 17 sati te sat vremena prije projekcije filma. (zl)

Rekonstrukcija ceste u Dubrovčanu obilazak radova

U organizaciji Udruge za borbu protiv raka dojke Europa Donna Krapina i POU Krapina

'Omogućiti mladima rano stjecanje neovisnosti i zasnivanje vlastite obitelji jedan je od ciljeva Gradskog programa za mlade'

PREGRADA - Gradonačelnik Mar ko Vešligaj sudjelovao je od 10. do 12. listopada 2022. na 152. sjednici Europskog odbora regija, održanoj u sklopu Europskog tjedna regija u Bruxellesu, koji je okupio pred stavnike lokalne i regionalne sa mouprave iz cijele Europske unije.

Dobra praksa

Uz brojna predavanja i radionice na kojima su prezentirane politi ke, projekti i dobre prakse lokalne i regionalne samouprave europskih zemlja, na plenarnoj sjednici čla novi Odbora raspravljali su o mi šljenjima koja se tiču klimatskih promjena, mobilnosti, zaštite obrt ničkih i industrijskih proizvoda, a bilo je riječi i o ulozi gradova i regi ja EU u obnovi Ukrajine. Poseban naglasak stavljen je na kohezijsku politiku EU, koja naglašava važnost ravnomjernog razvoja svih dijelo va EU, te digitalnu koheziju, koja uključuje infrastrukturu širokopo jasnog interneta u svim područji ma, a naročito u onima gdje ne postoji komercijalni interes. Gra donačelnik Vešligaj u raspravi je istaknuo potrebu Europske unije da kroz svoje politike intenzivnije utječe na zemlje članice koje su su očene s rastućim digitalnim jazom na bržu provedbu digitalizacije i uvođenja širokopojasnog interne ta u ruralnim i manjim sredinama.

Poseban naglasak stavljen je na kohezijsku politiku EU, koja naglašava važnost ravnomjernog razvoja svih dijelova EU

U takve zemlje spada i Republika Hrvatska, koja prema Indeksu gos podarske i društvene digitalizacije zauzima 25. mjesto od 27 članica.

Program mjera

- U sklopu sastanka političke gru pe PES zauzeli smo stav o važno sti sustavne stambene politike za područje cijele Europske unije, s posebnim naglaskom na mlade

Dončić ponovno počinje

za građane

koji su najviše suočeni tim pro blemom. Omogućiti mladima ra no stjecanje neovisnosti i zasni vanje vlastite obitelji jedan je od ciljeva našeg Gradskog programa za mlade 2021.-2025. te nam je na mjera već za sljedeću godinu doni jeti program mjera za pomoć pri rješavanju stambenog pitanja mla dih obitelji - istaknuo je gradona čelnik Vešligaj. (zl)

Gradi se nogostup u Vukšincu

DONJA STUBICA – U Naselju Vukšinec u Donjoj Stubici u tijeku su radovi na iz gradnji nogostupa. – Nogostup će ići od mosta do raspela, u dužini od 280 me tara. Zacijevit će se i jedna i druga stra na kolnika i napraviti sustav oborinske odvodnje – rekao je gradonačelnik Ni kola Gospočić. Radovi su vrijedni milijun i 700 tisuća kuna, a Županijska uprava za ceste Krapinsko – zagorske župani je sufinancira ih sa 380 tisuća kuna. Rok za završetak radova je 9. prosinca. (jk)

Besplatno preuzimanje kompostera za Krapinčane

Komposteri su veličine 400 i 1000 litara

ZABOK - Saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić ponovno počinje s održavanjem prijema za građane, pa se pozivaju svi zainteresirani da svojim sudjelovanjem u dijalogu sa saborskim zastupnikom daju svoj doprinos poboljšanju zagorske svakodnevice. Sa željom uspostave izravnijeg dijaloga s građanima, zastupnik Hajdaš Don čić otvoreno će razgovarati o izazovima, problemima i svakodnevici te rado saslušati ideje i prijedloge. Prijem će se održati 18. i 25. listopada, 8 do 12 sati u prostoru SDP-a KZŽ, stara zgrada policije, Matije Gupca 53, u Za boku. Svoj dolazak građani mogu najaviti na broj telefona 221-060

na e-mail krapinsko-zagorska@sdp.hr. (zl)

KRAPINA - Grad Krapina uputio je poziv građanima koji žele komposti rati bio otpad da besplatno preuzmu komposter u reciklažnom dvorištu u Bobovju. Komposteri su veličine 400 i 1.000 litara. Pravo na dodjelu kompo stera od 400 litara imaju fizičke oso be koje imaju prebivalište na područ ju Grada Krapine i korisnici su javne usluge sakupljanja otpada u susta vu Krakoma te imaju u okviru okuć nice prostor za smještaj kompostera. Komposteri od 1.000 litara namijenje ni su višestambenim zgradama koje također na prostoru oko zgrade ima ju slobodnu površinu za postavu kom postera. Prilikom preuzimanja kom postera potrebno je ispuniti i potpisati zapisnik o preuzimanju te predočiti dokaz o korištenju javne usluge. Po djela kompostera traje dok se ne po dijele svi raspoloživi komposteri. (sp)

Grad Donja Stubica poziva učenike i studente: Prijavite se za stipendije!

DONJA STUBICA - Grad

Donja Stubica objavio je javni poziv za dodjelu uče ničkih i studentskih sti pendija za ovu školsku, od nosno akademsku godinu. Dodijelit će se 25 učenič kih stipendija po 300 kuna mjesečno te 20 studentskih

stipendija po 500 kuna mje sečno. Odlukom gradona čelnika utvrđena su i defici tarna zanimanja za dodjelu studentskih stipendija, a to su medicina, rani i predš kolski odgoj i obrazovanje, farmacija, strojarstvo, elek trotehnika, matematika,

engleski i njemački jezik. Natječaj je otvoren do 28. listopada, a sve potrebne ifnormacije, kao i zahtjev možete preuzeti s mrežnih stranica Grada, na broj tele fona 286-442 ili u Jedinstve nom upravnom odjelu Gra da. (jk)

U

PONUDI JE ROŠTILJ PEČEN NA DRVENOM UGLJENU

Siniša Hajdaš Dončić

'Najbitije, najjače i najvrjednije što jedna općina može imati, je da aktivira ljude i udruge i da pokrene društveni život'

Sabina Pušec RADOBOJ

Topolovec: Najbitniji je sigurno završetak oba naša kapitalna pro jekta koja su financirana iz sred stava Ruralnog razvoja, a to su Planinarski dom u Radoboju i Va trogasni dom u Jazvinama. Ta dva objekta smo uspješno završili, do bili uporabne dozvole, gotovi su u ugovorenim rokovima, a s obzi rom na krizu i poskupljenje, zado voljni smo da uspjeli smo zadržati ugovorene cijene i završiti to pri je ovog ludila na tržištu. Dom u Ja zvinama zbog dubokog temeljenja i lošeg tla poskupio je za 700 tisuća kuna, a ostalo je u okviru planira nog. Gotovi su i građevinski rado vi na multimfunkcionalnoj Šetni ci, koja povezuje sam centar i Hižu zagorskih štrukli s Hižom vinove loze, Muzejem Radboa i Centrom za prirodu Zagorje. Sada još ide hortikulturno uređenje. Radi se na idejnom rješenju, a nakon toga ide

'Spreman je projekt nadogradnju škole u Radoboju, vrijedan 35 do 40 milijuna kuna, čijom bi realizacijom škola imala mogućnost jednosmjenske nastave i cjelodnevnog boravka'

mo u nabavku sadnog materijala i bilja i idemo u sadnju. Htjeli bismo to povezati s akcijom 'Zasadi dr vo, ne budi panj', pa uključiti ško lu, vrtić, sve institucije na našem području i napraviti akciju sadnje drveća uz naš biovrt, kao i zelenila koje ide u šetnicu. Zadnja faza su drveni elementi, a na samom zavr šetku šetnice je projektom predvi đeno svojevrsno simbolično spo menbilježje od drva ili prirodnih materijala, kao međa urbanog di jela i područja zaštićenih vrijedno sti Natura 2000. Na početak šetni ce će pak biti postavljena pametna klupa, koja će ujedno onemoguća vati pristup vozilima na šetnicu.

Osim ovim kapitalnih projekata, što je još obilježilo proteklo razdoblje u Radoboju?

Topolovec: Ono što je za nas naj bitnije je društveni život u Rado boju i naše udruge, kojih je puno i jako su aktivne. Stvarno ih tre ba pohvaliti, primjerice Planinar sko drušvo koje je u godinu i ne što dana izraslo u jedno od većih planinarskih društava u Hrvatskoj

s više od 200 članova. Svaki drugi tjedan organiziraju neki izlet, bri nu oko funkcioniranja našeg Pla ninarskog doma koji je vikendima konstatno pun i to nas veseli. Tu je i DND Radoboj, koji kontinuirano ima neka događanja, akcije, radio nice, a svi zajendo koriste te pro store koje smo uredili, a to je bio i cilj. Treba istaknuti NTC seminar, prvo za učitelje i odgajatelje, iz ko jeg se rodila ideja oko kampa za da rovitu djecu, prvo s područja Kra pinsko – zagorske županije, koji je okupio 40 djece, a potom za djecu iz cijele Hrvatske, koji je okupio 60 mališana i trajao 5 dana. Nakon to ga, dr. Ranko Rajović, s obzirom da je cijela ekipa odradila odličan po sao, odlučio je da će nam pomoći da krenemo s NTC centrom za sjeve rozapadni dio Hrvatske i to kreće ovih dana u realizaciju, na što smo jako ponosni. Od udruga, moram spomenuti i aktivni KUD Zagorec, s Limenom glazbom i mažoretinja ma, kao i NK, koji je na tragu NTC centra pokrenuo univerzalnu ško lu sporta, u kojoj djevojčice i dječaci razvijaju motoričke sposobnosti i kreću se. Uključili smo trenere i ki neziologe koji rade na programu ra zvoja djece i veseli da sve više djece pohađa tu školu. Pohvale i Muzeju Radboa, koji osmišljava i organizira kulturna događanja, uz pomoć dje latnika Općine, koje isto treba po hvaliti. Imali smo različite izložbe, radione, Radobojska ljetna događa nja, Noć muzeja, puno posjetitelja, posebno na Beer festu u organiza ciji Savjeta mladih koji isto dobro rade. To je najbitije, najjače i naj vrjednije što jedna JLS može imati, da aktivira određeni broj ljudi kroz te udruge i da se pokrene društve ni život. i Za vrijeme korone, ima li smo dva projekta Aktivni i nakon 65 te Kreativno online, koji su lju dima omogućili druženje i stjecanje novih znanja, a iz projekta se rodi la i vrlo aktivna Udruga umirovlje nika. Zajedno s Gradom Krapinom i susjednim općinama krenuli smo realizaciju projekta s interneta i do 2023. svaka kuća morala imati mo gućnost priključka na optički kabel. Sanirali smo dva klizišta, a napravi li projekte i prijavili dva nova, pu tem Fonda za oporavak dobili smo za to oko 2,5 milijuna kuna i kreće mo u postupak javne nabave. Opre mili smo Kuću štrukli i nakon što završimo šetnicu, na proljeće će mo biti spremni za otvaranje. Na damo se da ćemo naći nekog tko će taj objekt uzeti u najam i tako će mo imati jedan kvalitetan restoran u Radoboju, a ako ne, onda ćemo mi to putem naše firme KulTuRa Radoboj pokrenuti sam postupak otvaranja ugostiteljskog objekta.

Radoboj se ponosi i time što je 'zeleniji od drugih'?

Topolovec: Da, ponosni smo na akciju Radoboj – zeleniji od dru gih. U sklopu toga je ostvarena ak

cija Radoboj bez plastike, podijelili smo žute kante i platnene vrećice za trgovinu koje su ljudi dobro pri hvatili. Najbitnije je educirati pa smo svim našim školama, i vrtiću donirali kante za sortiranje otpada u obliku životinja. Kroz projekte imamo dobru suradnju s Fondom za zaštitu okoliša pa smo dobili za ovu godinu odobrenje za tri pro jekta. Ideja 'zeleniji od drugih' je krenula jer smo bili pioniri u kori štenju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Zagor ju, pa smo na sve javne zgrade sta vili solare. Prijavili smo na Fond fotonaponski sustav i za naš novi Planinarski dom, a sljedeću godinu kreut ćemo u pripremu projekta i za Vatrogasni dom Jazvine. Posta vit ćemo po tim objektima i diza lice topline. U tu priču, uklapaju se i manifestacije koje provodimo s Javnom ustanovom Zagorje ze leno, poput Noći leptira, šišmiša, Putevima orhideja... Naša je želja da postanemo ozbiljna turistička kontinentalna destinacija, a on da moramo pripremiti sve udru ge ljudi i JLS da budemo dobri do maćini i da se gostoprimstvo vidi svakom koraku.

Koji su planovi za budućnost?

Topolovec: Imamo spreman naj

bitniji projekt, nadogradnju škole u Radoboju. To je projekt vrijedan 35 do 40 milijuna kuna, koji mora biti prijavljen od strane Županije, a kompletnu projektnu dokumen taciju pripremili smo još prije dvi je godine u suradnji s KZŽ. Očeku jemo raspisivanje natječaja. Škola bi nakon dogradnje imala moguć nost jednosmjenske nastave i cje lodnevnog boravka. Pred nama su ovi natječaji za obnovu i razvi tak, kao i ITU mehanizam, kojim se Gradu Krapini i okolnim opći nama daje mogućnost za oko 100 milijuna kuna za razvoj projeka ta koji su integrirani i koji nas po vezuju. Raspisan je natječaj Mi nistarstva turizma, prijave kreću u 11. mjesecu, na koji bismo htje li prijaviti outdoor turizam, pro jektnu dokumentaciju i dio građe vinskih dozvola već smo ishodili, za cestu od Radoboja do Strahinja i prema Krapini, od Planinarskog doma u Radoboju do same plani narske kuće na vrhu Strahinjčice.

Uz tu cesti bili bi razni sadržaji za aktivni turizam – šetnju, vježba nje, biciklizam, tu nam je želja na prviti i neki vidikovac, a vezano za izletnički turizam, s obzirom da imamo jako puno paraglajde ra, želimo im omogućiti pristup na uzletište, da na taj način zao kružimo priču da je tu cjelogodiš

nji ponuda za taj vid turizma Jer, tu je svaki vikend po 10 – ak pa raglajdera. Predvidjeli smo i pro stor za quadove, mnogi vole tu ar deranlinsku zabavu, i htjeli bi za njih odvojiti prostor. Imamo pla nove i za uređenje društvenog do ma u centru, no on je rpivatno vla sništvo i tu se odvija komercijalna djelatnost, pa onda imamo pro blem s prijavom na natječaje. Ta kođer, želja nam je urediti i sport sko – rekreacijski centar, ili preko fondova EU ili preko kredita, ka da istekne kredit za umjetnu tra vu iduće godine.

Za kraj, poruka Radobojčanima za Dan općine?

Toplovec: Mislim da se u Radobo ju događa pozitivna priča. Bit opći ne su ljudi, način na koji se s njima komunicira i to je na ponos Rado bojčana i daje nam pravo da si mo žemo reći da smo na pravom putu. Krivo mi je zbog šačice zločestih ljudi koji žele obezvrijediti ono što radimo, nadam se da ćemo u su radnji s mještanima općine bez te male skupine ljudi uspjeti razvija ti našu općinu kako smo to radili i do sada, korak ispred drugih. Če sto smo meta pozitivne ljubomo re drugih JLS i nadam se da će ta ko ostati i dalje.

U proteklih godinu dana, koje biste projekte izdvojili kao najznačajnije?

Najbitniji u protekloj godini je završetak oba naša kapitalna projekta, Planinarskog doma u Radoboju i Vatrogasnog doma u Jazvinama

INTERVJU Uoči Dana Općine Radoboj razgovarali smo s načelnikom Općine Anđelkom Topolovcem

Anđelko Topolovec, načelnik Općine Radoboj

Nenad Kučiš imenovan predsjednikom Obrtničke komore KZŽ

HRVATSKO ZAGORJE - Na 1.

konstituirajućoj sjednici Skupšti ne Obrtničke komore Krapinskozagorske županije (OKKZŽ) novog saziva, održanoj 11. listopada, čla novi Skupštine jednoglasno su do nijeli odluku temeljem koje će Ne nad Kučiš, vlasnik obrta "Kamen Kučiš" trgovina i usluge iz Orosla vja u sljedećem četverogodišnjem mandatnom razdoblju obnašati dužnost predsjednika OKKZŽ. Za potpredsjednike Komore izabrani su Dragutin Ulama i Marko Jele nić. Izabrani su i članovi Obrtnič ke skupštine, kao i članovi Uprav nog odbora te Nadzornog odbora. Iskrene čestitke novom predsjed niku i imenovanim dužnosnicima uputio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Rano gajec, a na samom kraju novoime novani predsjednik zahvalio je na iskazanom povjerenju. (zl)

Začretje dodjeljuje stipendije, učenici i studenti prijavite se

SV. KRIŽ ZAČRETJE - Opći na Sveti Križ Začretje objavila je natječaj za dodjeli učeničkih i studentskih stipendija. Dodije lit će se 12 učeničkih stipendija po 400 kuna mjesečno te 25 stu

dentskih stipendija po 800 kuna mjesečno. Natječaj je otvoren do 28. listopada, a obrazac za htjeva, uvjete natječaja i sve po trebne informacije možete pro naći na web stranici Općine. (zl)

'Cilj nam je ponuditi što više kvalitetnog sadržaja djeci i mladima'

Sporazum je potpisan kako bi se unaprijedila suradnja, jer smo procijenili da za to ima prostora, kao i da mnogi naši prostori mogu biti na usluzi školama i građanima. Cilj nam je povećati posjećenost događanjima u Galeriji i Multimedijalnom centru, ali i kinodvorani te ćemo tijekom iduće godine, u suradnji s današnjim potpisnicima, imati dvadesetak vrhunskih događanja, rekao je ravnatelj POU Branko Piljek

Jelena Klanjčić ZABOK

P

rošlog je tjedna u Zabo ku potpisan ugovor o su radnji Pučkog otvorenog učilišta te Gradske knjiž nice Ksaver Šandor Gjalski, Dječ jeg vrtića 'Zipkica', Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, Srednje škole Zabok, Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok te Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Radi se o suradnji na dvadesetak projekata, odnosno koncerata, izložbi i sličnih kultur nih aktivnosti, kojima će akteri ovih potpisanih sporazuma u su radnji s Pučkim otvorenim učili štem raditi na poboljšanju kvalite te sadržaja, prvenstveno za djecu i mlade.

Novi projekti za djecu i mlade - Pučko otvoreno učilište Zabok uvijek naglasak stavlja na djecu i mlade svojim programom, kroz izložbe i koncerte, programe u

Multimedijalnom centru, kojima pokušavamo potaknuti što veću uključenost djece i mladih upra vo u programe namijenjene njima – rekla je Bojana Birač, voditelji ca Gradske galerije Zabok te do dala kako je i dosadašnja suradnja sa spomenutim institucijama bi la odlična, u vidu koncerata uče nika osnovne i srednje glazbene škole, izložbi učeničkih radova, kreativnim domjencima i slično. Ravnatelj Pučkog otvorenog uči lišta Branko Piljek zahvalio je do sadašnjem ravnatelju na suradnji koji je imao s knjižnicom, vrtićem, osnovnom i srednjim školama. –Cilj sporazuma je unaprijediti tu suradnju, jer smo procijenili da za to ima prostora, kao i da mnogi na ši prostori mogu biti na usluzi ško lama i građanima. Cilj nam je po većati posjećenost događanjima u galeriji i Multimedijalnom centru, ali i kinodvorani te ćemo tijekom iduće godine, u suradnji s današ njim potpisnicima, imati dvadese tak vrhunskih događanja – rekao je Piljek te je najavio kako će se sa

sličnom misijom krenuti i prema udrugama te je ujedno i pozvao sve udruge da se jave, kako bi se stvorila suradnja.

Nastavak dobre suradnje

Ispred ŠUDIGO – a ugovor s POU potpisala je ravnateljica Božica Ša rić, koja je istaknula vrlo dobru i dosadašnju suradnju, pogotovo jer je ŠUDIGO prisutna u prosto rima POU sa svojim programima, izložbama i koncertima. Ravnate ljica Srednje škole Zabok Dražen ka Jurec zahvalila je POU što je ove godine ustupio prostor za aktivno sti, dok se škola gradi i renovira, a ravnateljica Gimnazije A.G.Matoša Bibijana Šlogar također je istaknu la dobru suradnju koja se odvija praktički na svakodnevnoj razini, što su istaknuli i ostali potpisnici ugovora, ravnateljica DV Zipkica Dijana Lovinčić Crnković, ravna telj osnovne škole Tomislav Pola nović i ravnateljica knjižnice Bran ka Tuđa Kanceljak, uz vjeru da će se dobra suradnja, na novim pro jektima, također nastaviti.

Gradit će se dječje igralište u Lugu Poznanovečkom

BEDEKOVČINA - Općina Be dekovčina potpisala je ugovor o izgradnji dječjeg igrališta kod Spomen doma u Lugu Poznano večkom. Radove će izvoditi gra đevinar "HRVOJ", M. Habulina 4a, Poznanovec, a vrijednost radova je 487.466,25 HRK. Stručni nadzor vršit će G.N.P.-TRASA d.o.o. Op ćina Bedekovčina prijavila je pro jekt izgradnje i opremanja dječjeg igrališta kod Spomen doma u Lugu Poznanovečkom na natječaj Lokal

ne akcijske grupe "Zeleni bregi" za tip operacije 2.1.1. Ulaganja u opće društvenu infrastrukturu i pokre tanje, poboljšanje ili proširenje lo kalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo. Riječ je o projektu vrijednom 603.895 kuna, od čega će 249.212,70 kuna biti financirano EU sredstvima. Projekt obuhvaća izgradnju dječjeg igrališta sa spra vama (ljuljačka, tobogan s penjali com, njihalica i klackalica) te pje šačkih površina, kao i postavljanje

elemenata urbane opreme – klupa i koševa za smeće, ali i krajobrazno uređenje čestice, postavljanje za štitne ograde te izgradnju rasvje te dječjeg igrališta. Projektom će se izgraditi i opremiti dječje igra lište kod zgrade Spomen doma u Lugu Poznanovečkom čime će se osigurati bolji uvjeti za rast i ra zvoj djece. Dječje igralište doprini jet će socijalizaciji djece kroz igru, druženje te međusobnu interak ciju. (zl)

Zabočke kulturne i edukativne institucije potpisale sporazum o suradnji

Nenad Kučiš

nezavisni

Završili su radovi na projektu "Glavni opskrbni cjevovodi podsustava Žolekov breg i tlačni cjevovod CS

'Završili smo ulaganje u infrastrukturu 20. stoljeća, a sada trebamo raditi dalje da osiguramo infrastrukturu 21. stoljeća'

Ukupno 73 korisnika u zoni 'Žolekov Breg' sada se mogu priključiti na vodovod

PREGRADA/DESINIĆ/HUM

NA SUTLI - Završili su radovi na projektu "Glavni opskrbni cjevovo di podsustava Žolekov breg i tlačni cjevovod CS Košenine – VS Žole kov breg", čime se završava projekt izgradnje vodoopskrbnog podsu stava visoke zone "Žolekov Breg" - opskrba vodom tromeđe Grada Pregrade, Općine Desinić i Opći ne Hum na Sutli, investitora Viop d.o.o. Završetkom investicije omo gućava se priključenje svih stanov nika na području grada Pregrade u koji spadaju naselja Mala Gora i Velika Gora, Općine Hum na Sutli: naselja Druškovec Gora i Brezno Gora i Općine Desinić - naselja De sinić Gora na javni vodoopskrbni sustav. Tim povodom, na tromeđi Desinića, Huma na Sutli i Pregrade održana je konferencija za medije.

20 mjeseci

Direktor Viopa d.o.o. Krunoslav Kolar rekao je da su radovi traja li 20 mjeseci, a započeli su u u ruj nu 2020. godine. Odvijali su se u 7 faza, a ukupno se izgradilo 10 km opskrbnih cjevovoda i oko 850 m tlačnog cjevovoda od crpne stanice Košenine do vodospremnika Žo lekov Breg. - Vrijednost radova iz gradnje iznosi 4,8 milijuna kuna, a vrijednost stručnog nadzora je 56 tisuća kuna. 4.905.000,00 je vri jednost investicije. Projekt je su

financiran sredstvima EU iz Eu ropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Sam ugovor o finan ciranju sklopljen je s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribar stvu i ruralnom razvoju u izno su 4,6 milijuna kuna. Razliku od nosno ostatak je osigurao VIOP, a prema sporazumu o financiranju tromeđe ostatak je osigurao Grad

Pregrada u iznosu 140 tisuća kuna, Općina Hum na Sutli 44 tisuće ku na i Općina Desinić 38 tisuća ku na. Ukupna su na tom području 73 moguća korisnika, a broj mogućih kućanstava s područja grada Pre grade je 50, općine Hum na Sutli 18 i Desinić 15 korisnika. Potpisa no je 47 ugovora o priključenju na javni vodoopskrbni sustav, od to ga je izvršeno 38 priključaka, a za vršetak se očekuje najkasnije kon cem ovog mjeseca – rekao je Kolar.

'Ranije zanemareno područje'

Gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj rekao je da je ovo područ je ranije zbog nemara upravljačkih struktura bilo zanemareno. – Tra žili smo rješenje i početkom 2015. počeli s izradom projektne doku mentacije, ostvarili sredstva od Hrvatskih voda i europskih fon dova i uspješno realizirali projekt. Bivša direktorica Viopa dala je ve liki doprinos ovom projektu i su djelovala od samih početaka u nje mu. Danas ljudi imaju mogućnost da se priključe na vodopskrbni su stav – rekao je Vešligaj, dodavši da je ovime veliki projekt ulaganja u vodoopskrbu završen. – Oko 50

Darujte krv,spasite život!

ZLATAR - GDCK Zlatar organi zira akcije dobrovoljnog dariva nja krvi, koje će trajati do pet ka, 21. listopada. Ovo je zadnji ciklus akcija u ovoj godini. Prema aktualnoj objavi Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medici nu trenutno su smanjene zalihe 0+ krvne grupe, a u smanjenim zalihama su i krvne grupe B- i A+. Podatke o zalihama Zavod objavljuje svakodnevno na svo jim web stranicama, kao i ras pored akcija darivanja krvi, koje provodi s Gradskim društvima Crvenog križa, u bolnicama ili drugim ustanovama. U utorak je akcija u Srednjoj školi Zlatar, u srijedu u Domu kulture u Ko njščini, u četvrtak u Domu kul ture u Zlatar Bistrici. Ove akci je trajat će od 12 do 18 sati. U

petak, 21. listopada akcija će se održati u poduzeću Boxmark u Zlatar Bistrici, od 11 do 16 sa ti. (zl)

odvijali u 7 faza, a ukupno se izgradilo 10 km opskrbnih cjevovoda i oko 850 m tlačnog cjevovoda

– ak milijuna kuna uloženo je za dnjih 20 – ak godina i obuhvaćena su sva naselja osim nekih izdvo jenih objekata, specifičnih. Cije lo područje je pokriveno javnom vodoopskrbom i time smo završi

a sada trebamo raditi dalje da osi guramo infrastrukturu 21. st., a to su digitalne tehnologije, širokopo jasni internet, da omogućimo ra zvoj poljoprivrede, turizma i osta lih djelatnosti koje možemo ovdje razvijati – rekao je gradonačelnik Pregrade. Zvonko Jutriša, načelnik Huma na Sutli, rekao je da se za jedničkom sinergijom uspjelo na praviti nešto što su ljudi na ovom brijegu odavno očekivali. - Pri kra ju smo s vodoopskrbnim sustavi ma odnosno rješavanjem vode za nas na području općine. Nadam se da će se ljudi sada zaista i priklju

gurali. Uz to, riješen je i dio pro metnica, što poboljšava stanje svih koji žive na ovim prostorima – re kao je Jutriša. Zadovoljan je i na čelnik Desinića, Zvonko Škreblin. - Zahvaljujem Viopu koji je bio no sitelj projekta i svima koji su su djelovali u tome, Hrvatskim voda ma i Ministarstvu poljoproivrede. Ako se gleda na ruralna područja, na takav način je jedino moguć op stanak na ovim bregima. Zato ra dimo infrastrukturu, vodu, ceste, da bi bilo života i da bi bilo čim vi še ljudi na ovim prostorima – ista knuo je Škreblin. (Sabina Pušec)

Ulice Matije Gupca u Zlataru

ZLATAR - Započeli su radovi na modernizaciji Ulice Matije Gup ca u Zlataru. - Uredit će se nogo stupi i cijela prometnica. Cijena radova je 518.103 tisuće kuna plus PDV. Za ovaj projekt na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja dobili smo sredstva u iznosu od 330 tisuća kuna, a ostatak sredsta va je iz proračuna Grada. Molimo građane na strpljenje dok traju ra dovi – kaže gradonačelnica Zlata ra Jasenka Auguštan – Pentek. (sp)

Cijena radova je 518.103 tisuće kuna plus PDV

Započeli su radovi na modernizaciji

Posljednji ciklus darivanja krvi GDCK Zlatar u ovoj godini

'Zagorje i Zagreb su kao prst

Sabina Pušec ZAGREB

Na Europskom trgu u Zagrebu u petak i subotu održana je manifestacija "100% zagorsko", koju Krapinsko – zagorska županija organizira 13. godinu zaredom. Riječ je o manifestaciji prodajno - izložbenog karaktera na kojoj su bili izloženi poljoprivredni proizvodi uzgojeni na tradicijski, konvencionalni, integrirani i ekološki način te proizvodi tradicijskih obrta Krapinskozagorske županije. U ponudi su Zagrepćanima i njihovim gostima bili bučino ulje, med, medenjaci, zimnica, povrće, voće, rakije i likeri, sirevi, sokovi i voćna vina, suhomesnati proizvodi, proizvodi iz tradicijskih kućnih radinosti… Ove godine u sklopu kulturno umjetničkog programa svirali su "Hands & Voice" i Barajt band, a najmlađe su zabavljali Krapinski neandertalci—Pleme spiljskog medvjeda.

Zajednički projekti

Sajam su obišli radonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, predsjednik Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović i župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar. Župan Željko Kolar rekao je da se Zagorje ovom

manifestacijom želi na neki način odužiti svim Zagrepčankama i Zagrepčanima i njihovim gostima. - Hvala gradonačelniku i predsjedniku Skupštine na potpori koju imamo čitavo vrijeme u provođenju zajedničkih projekata koje radimo za dobrobit stanovnika Grada Zagreba i Krapinsko – zagorske županije s jedne strane, a s druge strane da se zahvalimo našim najodanijim i najbrojnijim gostima koji pune naše i toplice, restorane i OPG – ove, koji znaju cijeniti kvalitetu zagorskih proizvodima i već desetljećima uživaju u zagorskim toplicama – rekao je župan Kolar. Dodao je da su na Europskom trgu na 38 štandova izloženi proizvodi zagorskih OPG –ova koji su uglavnom nacionalni pobjednici na manifestacijama i ocjenjivanjima organiziranih od strane nadležnih ministarstva. – Također, ovdje su i naši turistički djelatnici koji će prezentirati ono što Zagorje nudi novo u turističkoj ponudi. Vjerujem da će se naše zajedništvo i sinergija između Grada Zagreba i KZŽ nastaviti i u budućem razdoblju. I neki dan smo imali sastanak kod gradonačelnika jer imamo nekoliko zajedničkih europskih projekata za koje nam je izuzetno bitno da ih realiziramo u idućoj financijskoj

Tomašević: Iz Zagorja jako puno ljudi radi u Zagrebu, imamo dnevne migracije, a jako puno Zagrepčana uživa u turističkim, kulturnim i gastronomskim potencijalima Zagorja. Zagorje se jako lijepo razvija, bio sam nedavno u službenom posjetu i htio bih unaprijediti suradnju između Grada Zagreba i KZŽ

omotnici koja je pred nama i puno očekujemo od MPO –a jer je veliki novac na raspolaganju. I jedni i drugi imamo niz sjajnih projekata spremnih s gotovim građevinskim dozvolama, a sad je samo na ministarstvima da raspišu natječaje, ostalo je

Kolar: Želimo zahvaliti našim najodanijim i najbrojnijim gostima koji pune naše restorane i OPG – ove, koji znaju cijeniti kvalitetu zagorskih proizvodima i već desetljećima uživaju u zagorskim toplicama

naša briga – rekao je Kolar.

'Sinergija koja neće stati'

Zagreb i Zagorje su kao prst i nokat, rekao je Klisović.Zagorje će uvijek biti nama u srcu, uvijek nam je drago ugostiti ljude iz Zagor-

ja i ovu manifestaciju. Osjećamo se kao svoji na svome.

Mnogi Zagorci žive i rade u Zagrebu, kao što i mnogi Zagrepčani provode vrijeme u Zagorju. To je sinergija koja neće stati i pretočit će se i u poslovni dio suradnje između Grada Zagreba i KZŽ.

Radit ćemo na zajedničkim projketima, pomagat ćemo Zagorje koliko god možemo jer pomažući Zagorje, pomažemo i Grad Zagreb – rekao je Klisović. Gradonačelnik Tomislav Tomašević pozvao je sve Zagrepčane i Zagrepčanke da dođu na

Vjerujem da će se naše zajedništvo i sinergija između Grada Zagreba i Krapinsko – zagorske županije nastaviti i u budućem

izložbena manifestacija Krapinsko-zagorske županije

Europski trg. - Degustirajte i kupite brojne proizvode koje Zagorje nudi, pomozite direktno OPG – ove iz Zagorja. Trend je svugdje da potrošači što bliže dođu k proizvođačima, bez ikakvih posrednika od njih kupuju domaće kvalitetne prehrambene proizvode. To je jako bitno za nas kao gradsku vlast i to je budućnost. Na taj način se smanjuju opskrbni lanci, direktno pomažu lokalni proizvođači bez ikakvih posrednika koji uzimaju proviziju. Dođite, kupite, podržite. Zagorje i Zagreb su neraskidivo povezani - rekao je gradonačelnik, dodavši da je njegova majka iz Zagorja, pa ima brojna sjećanja iz djetinj-

stva provedenog u Hrvatskom Zagorju. - Iz Zagorja jako puno ljudi radi u Zagrebu, imamo dnevne migracije, a jako puno Zagrepčana uživa u turističkim, kulturnim i gastronomskim potencijalima Zagorja. Zagorje se jako lijepo razvija, bio sam nedavo u službenom posjetu i htio bih unaprijediti suradnju između Grada Zagreba i KZŽ. Mi smo dio jedne aglomeracije, imamo suradnju za brojne europske projekte i vjerujem da ćemo još poboljšati suradnju – istaknuo je Tomašević, koji je novinarima otkrio da je i sam kupio brojne zagorske proizvode, ponajviše med i bučinih proizvoda.

BELEC - Dječja folklorna sekcija KUD-a Belec osvojila je drugo mjesto na 19. Festivalu dječjeg folklora Hrvatske. - Teško je objasniti koliki je to uspjeh za naš mladi KUD! Djeci je nova voditeljica došla nekoliko mjeseci prije županijske smotre i bio je ogroman uspjeh proći na državnu smotru, a o nagradi smo samo sanjali. Ipak, zajedničkim trudom obiju voditeljica, Maje Šćuric i Jasmine Petrinec, te još većim trudom malih članova uspjeli smo i to! Uz njih treba spomenuti

dugogodišnju garderobijerku KUD-a Belec, Mariju (Maju) Bručić koja za svaki nastup vrijedno sprema nošnje i oblači izvođače. Oko frizura i oblačenja puno su nam pomogle i Martina Vukić, Karla Bingula, Laura Latin i Daša Tkalec pa su naši mali besprijekorno spremni pomeli gotovo svu konkurenciju.Pratili su ih, kao i uvijek, naši vjerni tamburaši. Sretni smo i što su nastup iz publike pratili mnogi roditelji i članovi nekih drugih sekcija KUD-a – kažu u KUD – u Belec. (zl)

budućem razdoblju, rekao je župan Željko Kolar prst i nokat'

djelo

vina.

treba staklo

a staklu treba Vetropack.

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Oratva

Lukala sem friške zora nu njivu. Još se je kadelje z brazdi, a traktoru ni tra ga. Kratki je cajt od gda je "prehitaval" brazde na ve ljike njive i Bog si ga naj zna na tere zdej "para" ze mljicu. Zorati njivu, prvi je posel prie nek se na nju meče semenje. Od vajka da je te bil preštimava ni posel, a orači na visoke ciene. Jer da bi bil orataj, moral je imeti dobre ko nje, još bolje pluge, a i zna nje, jer se je saka zorana njiva precienjala po tomu kak zglediju brazde. Ora lje se je rane na prtuljet, kaj se je, pri nas,sijala ko ruza, sadil krumpier, ka rabunda, zob i jari ječem. Po druge kraje se je seja lje kaj česa druguga, alji pri nas je bilje tak. H lje tu se poklje žetve zoralje strnišče i posijala se repa. H jesen, kak zdej, oralje se za sijanje šenice i ječ ma. Tam gde je bila loša zemlje, oralje se kesniej še h jesen ilji rane na pr tuljet i reklje se da se njiva "spraši". A sprašiti je zna čilje da se zorje kaj se ze mlja stigne dobre premr znuti i unda se lježe takva njiva nakasala za sejatvu. Gdoj još denes diela grun ta večinom ima svoj trak tor i zorje zemljicu gda i kak mu trieba. Rietki su oni teri nemaju trakto ra, a dielaju na gruntu, jer njim se ne splati delati. I dok sem tak lukala tu lji epu zoranu njivu, niesem mogla, a da se ne zmi sljim na naše selske glav ne orače. Bilji su te Gregu riči, Karljin i Ruda, Rafaji, Štefek Tomak i Dašek i Cujzekof Šandor i Janke. Zajčof Lojs i Bratkovičof Tonček... Bilje je i druge teri su z jednu kobiljicu oralji, alji naj več na svo jem gruntu. Retke bi gda išlji nekomu za peneze. Ak su več išlji unda su služilji svoju oratvu težaka za po sel na svojem gruntu. Da bi bil dober orataj, mo ral je furt voditi brigu o svoje konje i plugu. Gdoj je triebal zorati njivu išel je prosit orataja, gda bi mu došel zorati. Saki ora taj znal je gdoj mu bu od veče koristi, pak je i pre ma tomu dolal red ora tve. Za tie dan gda je bila oratva, ženjska pri tere se oralje, morala je napravi ti dobru koštu. Bez zakla nuga živinčeta oratva nie mogla prejti. Dobra košta nie mogla biti niti bez do bre krme i zobi za konje. Če nie bilje zobi pri hiže, moralje se kupiti par ljitre

zobi kaj se je dalje konjem za kriepost. Gda je došel orataj z goničem na nji vu, prve bi sklalji plug i se kaj k njemu trieba, vengie re, otku i prikapčilji konje za plug. Na njive je moral biti gazda ilji gazdarica z flašičičku rakije, kaj su si orataj i gonič "splaknulji grla". Tek su unda krenu lji orat. Konjeki su vljie klji plugek, gonjič jih je vodil, a gazda konje držal je plug, oral je ilji bi neg da reklji, plužil. Z njive su se moglje čujti komande goniča i plužara, hojc, od sebe, k sebe,vee, gijaaaa. I jeden i drugi poljehku su oralji njivicu, a za njimi su se "kadele" friške zorane brazde. Če je njiva bila ve ljika i oratva trajala duge unda su si orataj i gonič, skup z konji malje odeh nulji. Gazdarica bi donesla nekaj oratajem za pregri znuti, kakve štruklje, stre pu ilji kakve druge pecilje. Konjeki bi jelji krmu, te ra je bila fina, največ put otava. Jer, konjeki su bilji špringljivi i niesu štelji je sti kaj god. Iste tak kanta z tere su pilji vodu morala je biti dobre oprana. Ak je imiela duhu po napoju ilji da je ž nje pila vodu kravi ca, konji nej štelji piti. Kak je oratva išla kraju, i orata ji i konji bilji su več trudni.

Zorana njiva, tera je zgle dala "složena kak knjiga", reklji bi ljudi, ostala je ča kati težake za nakasanje. Ortaji bi pospravilji plu ge i skup z konjeki krenu lji h dvorišče gazde pri ko jemu su oralji. Košta je za orataje morala biti jahke fina. Na stolu se pušila ju ha, a unda pečene živin če, z šalatu ilji pacevinu. Kakva je bila košta ovisi lje je o dobu h ljetu. Dok bi muži pri stolu blaguva lji, konji su se respreglji z kol, privezalji za senjak ilji pak same za ručice. I oni su moralji imeti dobru ko štu. Kaj bi bilji jahki i do bri, saki je dobil pred gu bec zavezani za ham malji žakljec h terem je bila zob.

Poklje kaj su se namirilji konji i orataji, napravil se račun. Kolce ž njimi neg da su krenule dima več dok je mesec zazaval zvi ezde. Zadovoljen gazda jer je imel zoranu njivu, zadovoljni orači jer su za služilji peneze ilji težaka.

Takva oratva ostala je sa me h spomenku nas, teri sme bilji dieljec toga živ ljenja. Nigdar nie zgorega se na te cajte zmisljiti, jer se nigdar nezna, da se Svi et more preokrenuti

Oroslavski motoristi poznati su po svom humanitarnom djelovanju

Obitelj kojoj je donacija uručena utrošit će je na terapiju svoje dvoje bolesne djece

OROSLAVJE - Moto klub Zagorski orlovi iz Orosla vja nedavno je proveo i re alizirao još jednu huma nitarnu akciju u kojoj su prikupljali donacije kako bi pomogli svojim sugrađa nima. Ovoga puta, donaci ja je uručena jednoj obitelji iz Oroslavja, koja će donira na sredstva utrošiti na te

rapiju i rehabilitaciju svoje dvoje bolesne djece. - Naša udruga humanitarno djelu je tijekom cijele godine, ka ko bismo pomogli potrebiti ma prikupljanjem donacija. Osim Moto mrazova, akci je koju već godinama provo dimo te nam uskoro slijedi, tijekom godine provodimo i druge brojne humanitar

ne aktivnosti, pa povodom blagdana posjećujemo bol nice kojima uručujemo do nacije i poklone, a trudimo se prikupljati sredstva i na ovaj način, kao što smo kod ove konkretne akcije za ovu obitelj, i to uvijek za neku konkretnu obitelj ili osobu za koju znamo ili čujemo da im je pomoć potrebna – re

kli su iz Kluba. Sredstva su prikupljana i tijekom pro vođenja akcije 'Sigurno s motociklom', koju je klub proveo u suradnji s Mini starstvom unutarnjim po slova, a značajnija sredstva prikupljena su na Moto ko tliću, kojega su Zagorski or lovi održali početkom listo pada.(J. Klanjčić)

Listopadske aktivnosti krapinskih umirovljenika

KRAPINA - Kako to nalažu obveze iz programa rada čla novi krapinske Udruge umi rovljenika obilježili su 1. li stopada - Međunarodni dan starijih osoba. Prvo je organi zirano razgledavanje Muzeja krapinskih neandertalaca, a zatim je slijedilo druženje u restoranu "Preša". Kako bi zabava bila poučna i razno vrsna degustirala se i "pro sta pogača". Ispeći tu starin sku pogaču spremno su se prihvatile Veronika Goričan, Barbara Herceg, Marija Ko zina, Đurđa Krleža i Marija Zemljić. Komisija je procije nila koji je od tih "oblizeka" imao najstarinjskiji okus, a s izrezanim kockama poga ča svi su se počastili i tako prisjetili vremena kada je u kuću privlačilo ono što se u njoj ispeklo, a ne što se neg dje kupilo. Da je članovima ove udruge najljepše kad su zajedno, potvrđuje podatak da ni druge subote u listo padu nisu mirovali. Bilo se na izletu u Lovranu na "Ma runadi" te u Vrbovskom na

"Bundevijadi". Jedno i drugo zanimljivo i raznoliko. Preo stali dio listopada prolazi u znaku priprema za ono što slijedi. To je proslava i dru ženje u prigodi obilježava nja 75. obljetnice udruge ko

ja će se održati 17. studenog. Proslavu će obogatiti svo jim nastupom umirovljenič ki pjevački zbor "Gajev spo menek" koji će time označiti svoju petu godišnjicu djelo vanja. Proslava će biti zaklju

čena "martinjskim spelanci jama". U planu je, početkom prosinca jednodnevni izlet, a od ove godine umirovljenici će se oprostiti završnim tra dicionalnim druženjem 28. prosinca. (zl)

ponedjeljak 24. listopada

Projekt Gjalski Čitamo Gjalskog (Gimnazija AGM i Srednja škola Zabok)

10:00

18:00

Otvorenje Dana K. Š. Gjalskog izložbom slika Tomislava Buntaka (Gradska galerija)

utorak 25. listopada 10:00

17:00

Fotonatječaj, Radionica umjetničke grafike i Radionica kreativnog pisanja –dodjela nagrada i izložba radova (Gradska knjižnica)

srijeda 26. listopada

15:00

Proglašenje pobjednika i dodjela Male nagrade Gjalski (Gradska galerija)

16:00

17:00

Izložba slika Stjepka Rupčića (Regalerija)

četvrtak 27. listopada 16:00

17:00

Proglašenje pobjednika i dodjela Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola (Gradska galerija)

petak 28. listopada 16:00

17:00

Predstavljanje PoZiCe, knjige literarnih i likovnih radova učenika Poreča, Zaboka i Crikvenice (Gradska galerija)

18:30

Putopisno predavanje i predstavljanje knjige Ne postoji sutra u Atru Martine Divić (Gradska galerija)

subota 29. listopada 10:00

18:00

Svečanost dodjele Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski (Dvorac GjalskiGredice)

DOBRE LIBRE

20:00

Književnost u Zelenoj –predstavljanje knjige Sinovi, kćeri Ivane Bodrožić (Zelena dvorana)

19:00

Koncert Mia Elezović i ansambl MiseEnScene (Gradska galerija)

19:00

Književna tribina o Gjalskom –gostuje Julijana Matanović (Gradska galerija)

19:30

Kazališna predstava GospOUdinNOUbadi u izvedbi Teatra Exit (Multimedijski centar)

Otključaj Gjalskog – igra potrage (prijava sudionika na www.danigjalskog.com)

20:00

Književnost u Zelenojpredstavljanje knjige Kad čujem Daruvar – gostuju Kruno Lokotar i Kristian Novak (Zelena dvorana)

Gradska galerija, Zivtov trg 10 / Zelena dvorana, Trg D. Domjanića 6 / Gradska knjižnica, S. Radića 1 / Regalerija, Ulica mladih 3 / MMC, Kumrovečka 8 / Dvorac Gjalski, Gredice 7

Posjet Plitvičkim Jezerima u sklopu projekta Dnevni boravak 60+

PLITVIČKA JEZERA - Protekle subote, korisnici projekta Dnevni boravak 60+ posjetili su Plitvička jezera pod vodstvom voditeljice projekta Ane Jambrešić i ravnatelja GDCK Klanjec Marija Harapina. Izletnici

su posjetili Nacionalni park - Donja jezera i Veliki slap, a najveće oduševljenje bila je vožnja električnim brodom preko jezera Kozjak. Preko 5 km staze kroz prekrasnu prirodu korisnici Dnevnog boravka prošli su za neko-

liko sati. Kući su se vratili prepuni pozitivnih dojmova. Projekt Dnevni boravak 60+ u potpunosti je financiran od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. (zl)

Ugodno jesensko vrijeme, nikad veći broj izlagača te bogat i raznovrstan program privukli su velik broj posjetitelja na jubilarne 10. Dane jabuka održane proteklog vikenda u Desiniću

"Jabuka ima sve više na našim bregima"

Od ove godine organizatori su uveli i jednu novost, a to je izložba i dodjela nagrada za najbolje literarne i likovne radove učenika osnovnih škola i polaznika dječjih vrtića s područja KZŽ

Davor Žažar DESINIĆ

Od petka do nedje lje proteklog tjed na u Desiniću se, u Turističkom in formativnom cen tru u rodnoj kući Đure Prejca i oko kuće održalo 10. izdanje Da na jabuka. Program je započeo u petak determinacijom starih so rata jabuka. Savjetnici iz Uprave za stručnu podršku razvoju po ljoprivrede razvrstavali su jabuke po izgledu i okusu kako bi one bile pripremljene za subotu kada je na rasporedu bio glavni dio progra ma. Program u subotu započeo je u jutarnjim satima kada su djelat nici Uprave za stručnu podršku ra zvoju poljoprivrede iz Krapine de monstrirali sadnju voćnih sadnica te održali radionicu sušenja voća. U kulturno-umjetničkim dijelu programa nastupili su KUD Hor vatska, Desinićke mažoretkinje, Pjevački zbor "Đuro Prejac", Dječ ji vrtić "Tratinčica" i "Duo Bidruži ca", dok je za vrijeme i po završet ku svečanog programa posjetitelje zabavljao glazbeni sastav "Optimi sti". Središnji dio programa bio je posvećen izložbi starih sorti jabu ka sa štandovima izlagača, doma ćih OPG-ova koji su se prostirali oko rodne kuće Đure Prejca. Ove godine ponuda je bila zaista boga ta pa su osim samih proizvoda od jabuka, kolača, sokova od jabuka i ostalih slastica od jabuka, posjeti teljima na izbor bili i proizvodi od

Škreblin: Od prvoga dana cilj nam je bio da povežemo te naše zagorske trnace koji su još uvijek aktivni i u kojima još koliko-toliko uspijevaju te stare sorte jabuka, da se to obnovi i bude još puno novih sadnica

meda, lavande i mngi drugi.

"Gosti žele kušati nešto autohtono"

Župan Željko Kolar pozdravio je brojne okupljene kraj rodne kuće Đure Prejca te se obratio: – Kra pinsko-zagorska županija je najja ča kontinentalna turistička desti nacija u Hrvatskoj, a svi znamo da svatko od gostiju želi u destinaci ji kušati nešto autohtono. Mi smo zaštitili zagorskog purana, zagorske mlince, zagorske štrukle i zagorski bagremov med, ali ne smijemo za boraviti ni važnost našeg voća. Zato je izuzetno bitno da s ovim projek tom nastavimo. Razgovarali smo o dodatnoj aktivnosti za sljedeću go dinu, a to su ljudi koji će doći kako bi cijepili autohtone sorte i da po zovemo mlade ljude kako to raditi.

To je mala umjetnost – poručio je

župan Kolar. – Ministarstvo ni je zaboravilo važnost autohtonih nasada pa će u strateškom planu do 2027. biti moguće ostvariti no ve potpore. U ovoj godini procjena berbe jabuka iznosi 57 do 60 tisuća tona što je, unatoč proljetnom mra zu, ali i tuči pa i suši, dobra broj ka – poručio je Mladen Fruk ispred Ministarstva poljoprivrede. Turi stička zajednica područja Kumro vec, Desinić, Zagorska Sela nagradi la je najljepše uređeni štand Dječjeg vrtića Tratinčica, najbolji novi kolač od jabuka KUD-a Horvatska te naj bolji tradicionalni kolač od jabuka Udruge vinogradara i podrumara ¨Desinićki barilček¨.

"Raste broj izlagača i posjetitelja"

Od ove godine organizatori su uve li i jednu novost, a to je izložba i

dodjela nagrada za najbolje literar ne i likovne radove učenika osnov nih škola i polaznika dječjih vrti ća s područja Krapinsko-zagorske županije. Najuspješniji radovi na ovom likovno-literarnom natje čaju pod nazivom "Jabuka u mo joj obitelji" primili su prigodne nagrade. – Godine 2013. pokrenuli smo ovu manifestaciju kako bismo obilježili 20. listopada, Svjetski dan jabuka, koja je "kraljica voća". Sta novnici i sumještani Općine Desi nić jako puno tome doprinose ra zvoju manifestacije, jer oni su ti koji nam donose te različite sorte jabuka te zbog njih i imamo izlož bu. Manifestacija svake godine ra ste od samog začetka prije deset godina, kada je krenula inicijativa od Općine Desinić i Ministarstva poljoprivrede te ljudi koji su radili u turističkoj zajednici u to vrijeme.

Oni su krenuli sa 3-4 štanda, dok smo mi ovaj vikend imali preko dvadeset štandova. Svake godine dopunjujemo program, osmislimo nešto novo i stoga nas veseli velik broj posjetitelja – zadovoljna je Ra mona Mačefat Muranić, direkto rica Turističke zajednice područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Se la. Načelnik Općine Desinić Zvon ko Škreblin osvrnuo se na značaj ove manifestacije koja svake godi ne privlači sve veći broj posjetitelja u Desinić, a koja je ove godine do živjela svoje jubilarno 10. Izdanje.

"Obnoviti zagorske trnace"

– Dočekali smo i 10. godišnjicu da proslavimo Dane jabuka u Desiniću. Počelo je to prije 10 godina u vatro gasnom domu s vrtićkom i osnov noškolskom djecom te nešto udru ga. Onda je manifestacija preselila u Dvor Veliki Tabor, da bi se prošle go dine vratili ovdje u sam centar Desi nića u turistički info-centar i rodnu kuću Đure Prejca. Od prvoga dana cilj nam je bio da povežemo te na še zagorske trnace koji su još uvi jek aktivni i u kojima još koliko-to liko uspijevaju te stare sorte jabuka, da se to obnovi i bude još puno no vih sadnica. Isto tako smo sugerira li i mladim naraštajima da se uključe i da u slobodno vrijeme nakon posla marljivo rade na svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i od toga imaju određenu korist. Ove godine imamo preko 35 vrsta starih sorata jabuka. Ima toga sve više na našim bregima i ponosni smo na to – rekao je načelnik Općine Desinić.

održan je

Dan bajki

Velikim Taborom zavladale coprnice

Tema petog izdanja bile su legende, magija i vještice,

Davor Žažar DESINIĆ

Legende, mitologija, magija i vještice bili su središnja tema 5. izdanja Dana bajki i priča koji je održan u prošlog utorka, 11. listopada, u Desiniću. Kao uvod u bogat cjelodnevni program u desinićkoj OŠ Đure Prejca održana je kazališna predstava Kazališta Prijatelj "Hrvatske vile i vještice" u režiji Hrvoja Zalara. Predstava Hrvatske vile i vještice je dobila specijalnu nagradu za djelo namijenjeno mladeži na ovogodišnjim Gumbekovim danima. U OŠ u Desiniću odgledalo ju je stotinjak učenika, njihovih uči-

telja i sudionika Dana bajki.

Vještičji ples

Potom se program preselio u Veliki Tabor u čijem je dvorištu Ansambl Zabok, u skladu s tematikom skupa vrlo dojmljivo izveo "Vještičji ples". Na početku skupa prisutnih sedamdesetak sudionika pozdravile su voditeljica Dvora Veliki Tabor Renata Dečman, predsjednica Knjižničarskog društva KZŽ Branka Tuđa Kanceljak i predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Jasenka Pleško. Veliko zanimanje prisutnih izazvalo je predavanje našeg istaknutog povjesničara i etnologa Denivera Vukelića, koji je naveo nekoliko primjera iz hrvatskih bajki, legendi i predaja, kao i srodne književnosti te

su se bajke, gledale predstave, slušala zanimljiva

pokazao njihova uporišta u stvarnosti, a dotaknuo se i tema alkemičarske aktivnost Barbare Celjske, progona vještica, vila i vilenica te Priče iz davnina Ivane Brlić Mažuranić i njihove (ne)povezanosti sa starom slavenskom i hrvatskom mitologijom.

Stručni skup

U stručnom dijelu skupa održana je radionica Martine Stažnik, kroz koju je sudionike upoznala s ovom drevnom božicom slavenske mitologije i naučila ih kako se izrađuje brezova metla kojom se tjeraju zle sile. Emilija Kovačević i Marina Antolin izazvale su veliko zanimanje svojom radionicom "Čarolija u magičnoj znanosti" u kojoj su se osvrnule na povijesni razvoj kemije i farmacije,

upoznale sudionike s ljekovitim biljem naših krajeva, a moglo se vidjeti i vrlo zanimljivih kemijskih pokusa. Poznata pripovjedačica Margareta Peršić održala je nadahnutu radionicu u svom prepoznatljivom stilu pod nazivom "Bahornica (Circaea lutetiana)", a najposjećenija radionica bila je Vođeno razgledavanje Dvora Veliki Tabor s naglaskom na progone vještica, muzejske pedagoginje Kristine Pavlović. Održana je i lutkarska predstava "Črna kraljica" koju je izvela lutkarska družina Loculatori prema tekstu djelatnice Dvora Veliki Tabor Andree Brlobuš.

Pričanje bajki i legendi

Večernji dio programa bio je rezerviran za pričanje bajki i legendi za

odrasle, a narodne su bajke kazivale Margareta Peršić, Srebrenka Peregrin i Ines Krušelj-Vidas. Sudeći prema zadovoljstvu sudionika preseljenje Dana bajki u ambijent Dvora Veliki Tabor pokazao se kao pun pogodak te ljubitelji bajki i priča s nestrpljenjem iščekuju njegovo 6. izdanje sljedeće godine. Bajkovitoj atmosferi u atriju dvora pridonijele su skulpture učenika Srednje škole Krapina napravljene pod mentorstvom Mihaele Dolovčak. 5. Dan bajki organizirali su Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije i Hrvatsko knjižničarsko društvo uz potporu Muzeja Hrvatskog zagorja, KZŽ, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zaboka i Školske knjige.

Lokalna akcijska grupa Zagorje-Sutla objavila je natječaj za provedbu tipa operacije 1.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava “ iz Lokalne razvojne strategije LAG-a. Natječaj je namijenjen poljoprivrednim gospodarstvima ekonomske veličine veće od 6.000 EUR (za projekte u sektoru voća, povrća i cvijeća) odnosno 8.000 EUR (za projekte u ostalim sektorima) čije se sjedište nalazi, a ulaganje odvija na području LAG-a Zagorje-Sutla.

Zahtjevi za potporu mogu se podnositi od 04. studenoga do 09. prosinca 2022. godine.

Informativna radionica za prijavitelje održat će se: u Kraljevcu na Sutli 20.10.2022. u 18:00 sati, u zgradi Općine Kraljevec na Sutli, Kraljevec na Sutli 132. Detaljne informacije potražite na web stranici LAG-a www.zagorje-sutla.eu

OPG Behek iz Marije Bistrice lješnjake je zasadio 2017. godine. Za puno urod trebat će pričekati još dvije – tri godine, no vlasnici su, kažu, s 300 kilograma očišćenih lješnjaka već sada zadovoljni

Na neiskorištenu zemlju posadili lješnjake, koji su se pokazali kao pun pogodak!

Lješnjaci su, kažu, vrlo otporni na vremenske neprilike. U svom eko uzgoju sve bolesti i nametnike vješto suzbijaju prirodnim preparatima. Posla je u nasadu puno manje nego s drugim kulturama, a sav urod uspiju odmah prodati

Jelena Klanjčić MARIJA BISTRICA

Kako osigurati dodat ni način zarade za obi telj, a usput na kvalite tan i produktivan način održavati neiskorištena poljopri vredna zemljišta, vrlo uspješno su osmislili na obiteljsko – poljopri vrednom gospodarstvu Behek u Mariji Bistrici. Na jednom hektru zemlje, supružnici Marija i Kruno slav zasadili su prije pet godina 600

'Neočišćeni mogu stajati i do dvije godine, a očišćene vakumiramo. Prodajemo puno preko preporuka, ljudi nas zovu i kad već sve rasprodamo'

stabala lješnjaka. Iako još uvijek ne uživaju puni urod, s 300 kilograma, koliki je prinos ove godine, sasvim su zadovoljni i bez problema će sve prodati.

Eko uzgoj

Na lješnjake su se, kažu, odlučili nakon dugog promišljanja oko to ga što bi mogli zasaditi na neisko rištenoj zemlji. – Redovito smo je čistili, malčirali, održavali, ali on nje nismo imali nikakve koristi, pa smo odlučili nešto posaditi. Neć kali smo se oko kupina, malina, no sve je to zahtijevalo previše posla, što uz troje djece ne možemo, pa smo se odlučili za lješnjake. Stavi li smo i par sadnica oraha, no oni su nam se smrzli tri godine za re dom i onda smo zaključili da je lješ njak pun pogodak – ispričao nam je Krunoslav Behek. Lješnjaci su, kaže, vrlo otporni, a sorte rimski i istarski, kakve i oni imaju, najviše se uzgajaju u Hrvatskoj, jer su naj pogodniji za naše podneblje. – Bili smo nevjerojatno sretni kada smo

Da im ove godine jedan dio uroda nisu pojele srne, imali bi oko 500 kilograma, ovako su brali 300. Beheki se ne žale; postavit će ogradu

već prve godine ugledali prve lješ njake, svega par njih u cijelom na sadu – nadovezala se Krunoslavova supruga Marija, dodavši kako prvi puno urod očekuju nakon sedam godina. Posla u nasadu ima, kažu, ni ovdje ih on ne zaobilazi. No, ulo ženo vrijeme puno je manje nego kod nekih drugih poljoprivrednih kultura, stoga su, kažu supružnici, lješnjaci idealni za uzgoj. – Najviše posla odlazi na košnju, nešto ma lo na tretiranje. Obzirom da smo u eko uzgoju, špricamo ih maksimal no pet puta godišnje, i to prirod

Udruga žena Vrtnjakovec obilježila Svjetski dan žena sa sela

KRAPINSKE TOPLICE - Udru ga žena Vrtnjakovec obilježila je Svjetski dan žena na selu prigod nim španciranjem u lokalnoj za jednici Krapinskih Toplica. Ideja je pokrenuta na konferenciji UN posvećenoj ženama održanoj u Pe kingu 1995. godine. Tako je dogo voreno da se 15. listopad posveti svim seoskim ženama u svijetu kao i njihovim problemima. Žene u ruralnim područjima pridonose blagostanju svojih obitelji i razvo ju gospodarstva na selima. Cilj obi lježavanja ovog dana je dugoročno

osnažiti poziciju žena iz ruralnih područja, te ih informirati i ohra briti da aktivnije sudjeluju u druš tvu i u većoj mjeri preuzmu ulo gu vodstva u svojim zajednicama kroz različite aktivnosti. Ostali ci ljevi odnose se na promociju oso bitosti seoskih žena, podizanje ra zine osviještenosti vlada i javnosti o njihovoj važnoj, premda još ne dovoljno priznatoj ulozi u društvu. Većina imaju manje plaće na istim pozicijama od muških kolega, ma nje ili nikakve mirovine jer su svoj život podredile podizanju obitelji i

razvoju poljoprivrednog gospodar stva. U domu Udruge za tu prigodu postavljena je izložba ručnih rado va članica udruge, kao i zavidna ko ličina brojnih plodova jeseni kao i ukrasnih proizvoda proizvedenih na oranicama vrijednih članica. Za zabavu i dobar štimung pobrinuli su se LGR Ravničani sa širokim re pertoarom starinskih popevki, pa su posjetitelji uživali u već pomalo zaboravljenim hitovima. Ovaj do gađaj doprinosi razvoju i promo ciji turističkog mjesta Općine Kra pinske Toplice. (zl)

nim preparatima protiv peronos pore, nametnika i slično. Zahvalni su za uzgoj, obzirom da sve eventu alne bolesti i nametnike uspijeva mo suzbiti na prirodan način, bez kemije – kaže Krunoslav.

Urodom zadovoljni

Iako lješnjaci još uvijek ne daju naj bolje od sebe, a za prvi puni urod treba pričekati još koju godinu, Be heki su zadovoljni već sada. Makar su im velik dio uroda ove godine pojele srne. - Nevjerojatno, ali da, paše im plod. Oko nasada nalazi se dosta neočišćenog zemljišta i šu ma, pa su im naši lješnjaci nado hvat ruke. Tako da smo ove godi ne brali oko 300 kilograma, inače bismo oko 500. Nema nam druge, morat ćemo ograditi nasade – kaže Krunoslav. Berba je završila pred oko mjesec dana, a sad slijedi čišće nje. Kako bi to mogli o vlastitom angažmanu, dali su izraditi stroj za čišćenje lješnjaka kućne radinosti, a dok on ne bude gotov, uslugu či šćenja plaćaju. Lješnjaci su vrlo za

hvalni za skladištenje. - Neočišćeni mogu stajati čak i do dvije godine, a očišćene vakumiramo – kaže Mari ja, dodavši kako plasman za sada ne predstavlja nikakav problem – sve prodaju u rinfuzi na kućnom pra gu. – Prodajemo puno preko pre poruka, ljudi nas zovu i nakon što sve rasprodamo. Cijena lješnjaka na tržištu uglavnom je od 60 do 80 kuna po kilogramu, mi prodajemo po 70 – kaže Marija. Iako je lješnjak vrlo tražena namirnica, u slastičar stvu broj jedan, da bi razmišljali o sklapanju kooperantskih ugovora s nekim od većih proizvođača, pri mjerice čokolade i slično, morali bi drastično povećati nasade i proi zvoditi barem deset tona. O tome, kažu, ne razmišljaju. Možda još ko jih pedesetak stabala na zemljištu koje je za sada prazno, a tona čistog lješnjaka, koliki bi trebao biti puno urod na 600 stabala kroz dvije tri godine, bit će, kažu Beheki, sasvim dovoljna za siguran plasman, do datnu kunu na kućni budžet i ma lo rekreacije za cijelu obitelj.

Marija i Krunoslav Behek

Trenutno imaju 600 stabala na kojima bi puni urod trebao biti oko tone očišćenih lješnjaka

Damir Papić iz Donjeg Zbilja pčelarstvom se bavi već 11 godina

'Ovogodišnja suša pogodila je i pčelarstvo te je količina livadnog meda vrlo mala'

Ivo Šućur DESINIĆ

Damir Papić iz mjesta Donji Zbilj u općini Desinić bavi se pče larstvom već 11 godi na. Po zanimanju automehaničar, koji radi kao CNC operater, pče larstvom kao hobijem počeo se ba viti 2011. godine, nakon završenog tečaja i stečenog zvanja pčelara, a tada su počela i ozbiljnija ulaganja u opremu te otvaranje OPG – a. Bagremov i livadni med

Damir danas ima 68 košnica te bo gatu ponudu proizvoda. - Uz po moć obitelji organizirana je proda ja na kućnom pragu meda u saću, propolisa, ukrasa od pčelinjeg vo ska, različitih poklon paketa te dvije vrste meda, bagrema i liva de. Pčelarstvo i briga o košnicama cjelogodišnji je posao - pojašnjava naš sugovornik, dodajući da pče le zimu provode u klupku gdje se zbijene griju te održavanju tempe raturu od 20 °C. Za to se vrijeme nove košnice bojaju, a stare se po pravljaju, a potrebno je pripremiti i okvire na kojima pčele izgrađuju saće u koje spremaju omiljeni pro izvod, med! Priprema okvira uk ljučuje topljenje voska, dezinfekci ju iskuhavanjem u kaustičnoj sodi te ožičavanje inoks žicom kako bi satna osnova bila stabilna unutar okvira. Satna osnova se stavlja ka

'Sin trenutno pokazuje veći interes i pomaže, posebice pri pregledu košnica i pripremama za proljeće. U vrijeme vrcanja aktivno sudjeluju cijela obitelj, a samo pakiranje proizvoda, slaganje poklon paketa te izrada svijeća ženin je posao i zanimacija u čemu ona posebice uživa'

ko bi pčele lakše i brže izgradile sa će. U rano proljeće započinju prvi pregledi košnica gdje se utvrđuju zimski gubitci te se društva koja su slabija, odnosno imaju manji broj pčela, spajaju sa jačima. - Tijekom proljeća u pčelinjaku je gužva. Pče le sakupljaju pelud i nektar s do stupnih cvjetova, matica polaže ja jašca, broj pčela u košnicama naglo se povećava, čak 5 do 8 puta s ob zirom na zimsko razdobljem - na glašava Papić.

Obiteljski posao

Kao pčelaru, upravo je ovo razdo blje najzahtjevnije. Potrebno je ši riti društva, povećavati košnice dodavanjem okvira i nastavaka te na taj način sprječavati rojenje. Rojenje je prirodni način razmno žavanja pčelinjih zajednica gdje se jaka zajednica podijeli na pola pri čemu polovica pčela ostaje u koš nici čekajući novu maticu koja će se uskoro izleći, a polovica odlazi potražiti novi dom sa starom ma ticom. Samo vrcanje meda posao je za cijelu obitelj – Ova godina, za razliku od prošle dvije, kada su ka sni mraz i loše vrijeme spriječili cvatnju bagrema, bila je zadovolja vajuća. No, suša je pogodila i pče larstvo te je količina livadnog me da vrlo mala što izravno utječe na zalihe koje su potrebne pčelama da prežive zimu te je iz toga razloga potrebna prihrana. Dio sredstva za prihranu i opremu te lijek pro tiv nametnika, varoa koji napada pčele, vraća se na kraju godine pre ko državnog poticaja. U posljednje dvije godine Krapinsko-zagorska županija isplaćuje određeni iznos po košnici za očuvanje pčelinjeg

fonda, kao i Općina Desinić za po sjedovanje pčela. Najveći problem većine pčelara je nametnik koji na pada pčele, varoa. Uništavanje to ga nametnika regulirano je na ra zini ne samo države već i Europske unije. Varoa te vremenski ekstre mi smanjuju broj pčelinjih zajed nica i uzrokuju velike gubitke pče larima – otkriva nam Damir, kao i činjenicu da se i dalje planira ba viti pčelarstvom, zajedno s obite lji, u kojoj sin, kaže, posebno poka zuje interes za ovim hobijem, dok je supruga zadužena za pakiranje proizvoda i izrade paketa.

Danas posjedujem 68 košnica te bogatu ponudu proizvoda. Uz pomoć obitelji organizirana je prodaja na kućnom pragu meda u saću, propolisa, ukrasa od pčelinjeg voska, različitih poklon paketa te dvije vrste meda, ispričao je vlasnik OPG - a

Med je kombinacija organskih kiselina, enzima, aminokiselina, peludnih zrnaca, eteričnih ulja, flavonoida, vitamina, minerala i drugih vrijednih sastojaka. Šećeri sadržani u medu su frukto za, glukoza i u najmanjoj mjeri, saharoza. Med sadrži vitamine C, D, E, K, B1, B2, B5, B6, te minerale željezo, magnezij, natrij, kalij, kalcij, fosfor, cink, jod, bakar i selen. Kristalizacija je znak da je med prirodnog podrijetla. U Tutankhamonovoj grobnici je pronađen jestivi med star više od 3000 godina što dokazuje činjenicu da, dobro zatvoren i skladišten na tamnom mjestu, ima neograničen rok trajanja. Nemojte koristiti metalnu žliči cu za med jer može doći do reakcije organskih kiselina i meta la, pa radije neka bude drvena, porculanska ili plastična. Iznad temperature od 40 °C med gubi ljekovita svojstva, pa pripazite da ga ne koristite u napitcima koji su prevrući. Najviše ljekovi tih svojstava meda unijet ćete u organizam ako ga rastopite u toploj tekućini i popijete ili nekoliko minuta držite pod jezikom zbog optimalne apsorpcije ljekovitih tvari. Pčele imaju savršenu memoriju za vrijeme i prostor te razlikuju više od 130 različi tih mirisa. Zbog izuzetne važnosti meda i pčela, važno je osvije stiti probleme zbog kojih pčele izumiru na globalnoj razini, po put elektromegnetskih zračenja, pesticida i onečišćenja zraka.

U posao oko pčela uključena je cijela obitelj

Damir danas ima 68 košnica te bogatu ponudu proizvoda

Velika obljetnica bedekovčanskih vatrogasaca prilika je za spomenice zaslužnima i brojne čestitke

DVD Bedekovčina proslavilo 110. rođendan

Osim svečane sjednice, održan je mimohod i javno pokazna vježba te su blagoslovljena vozila

BEDEKOVČINA - Svečanim mi mohodom, blagoslovom tri va trogasna vozila i svečanom sjed nicom, Dobrovoljno vatrogasno društvo Bedekovčina u subotu je proslavilo 110. obljetnicu uspješ nog rada i djelovanja. Tri vatro gasna vozila blagoslovio je vlč. Željko Horvat, a svečanu je sjed nicu otvorio predsjednik DVD –a Željko Odak koji je istaknuo ka ko je ova velika obljetnica prilika da se prisjete svih ugašenih poža ra, spašene imovine, pruženih po

Dan prije održana je i javno – pokazna vatrogasna vježba, koja je pokazala odličnu spremnost bedekovčanskih vatrogasaca, a osmislio ju je zapovjednik DVD – a Ivan Odak

moći, ublažavanja ljudskih strada vanja, dobrovoljnih vatrogasaca i svih ljudi i događaja koji su obilje žili napredak DVD-a Bedekovčina. Današnje društvo nastalo je udru živanjem Industrijskog dobrovolj nog vatrogasnog društva Zagorka i Dobrovoljnog vatrogasnog druš tva Bedekovčina. Društvo je već ta da imalo obilježje mjesnog društva iako je osnovano u sklopu tvornice "Zagorka" Bedekovčina – čuli smo u izvješću o povijesti i sadašnjo sti društva kojeg je pročitala Ni kolina Novosel. Okupljenim vatro gascima obratili su se i čestitali na obljetnici načelnik Bedekovčine Darko Ban, predsjednik Vatroga sne zajednice KZŽ Stjepan Skuli ber, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, državni tajnik Mini starstva poljoprivrede Zdravko Tušek, krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, glavni vatrogasni za povjednik HVZ Slavko Tucaković te brojni drugi gosti. Svečanost po vodom 110. obljetnice bila je prili ka za dodjelu spomenica, medalja i plamenica istaknutim članovi ma, pa je tako važno istaknuti da su spomenice za 50 godina rada u Društvu dobili su Alojz Mirt i vlč. Josip Komorčec – Pepek. Dan prije održana je i javno – pokazna vatro gasna vježba, koja je pokazala od ličnu spremnost bedekovčanskih vatrogasaca, a osmislio ju je zapo vjednik DVD – a Ivan Odak. (zl)

Svečanost povodom 110. obljetnice bila je prilika za dodjelu spomenica, medalja i plamenica istaknutim članovima, pa je tako važno istaknuti da su spomenice za 50 godina rada u Društvu dobili su Alojz Mirt i vlč. Josip Komorčec –Pepek

ZABOK - Planinari Zagorskih ste za iz Zaboka uputili su se na još je dan višednevni izlet. Ovaj put to nisu bili planinski vrhovi, već nizi ne uz Dunav i Dravu. - Vukovar nas je dočekao okupan suncem. Samo poneki detalj podsjeća na prošlost koju svi jako dobro znamo. Glavni podsjetnik na to je vodotoranj čije rane vrlo slikovito govore o prošlo sti koju ne smijemo zaboraviti. Po sjetili smo i Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata, "Groblje tenkova" na Trpinjskoj cesti i Spo men dom hrvatskih branitelja. U Muzeju vučedolske kulture upo znali smo detalje života na ovom području iz prapovijesti, a na kraju posjeta imali smo šetnju kroz cen tar grada uz Dunav i obilazak dvor ca Eltz – kažu u Društvu. Posjetili su i Erdut. Dio planinara noćio je u kući seljačkog domaćinstva, a osta li u prostorima Erdutske vinarije u sklopu koje se nalazi prekrasni dvorac Adamović – Cseh, a drugog dana stigli su u Aljmaš. - Razgle dali smo crkvu Gospe od Utočišta i prošli križni put s čijeg se kraja pruža prekrasan pogled na Dunav i ušće Drave. Slijedilo je višesat

Izlet PD Zagorskih steza u Vukovar, Erdut, Aljmaš, Osijek i Đakovo

no hodanje uz Dunav i kroz nepre gledne vinograde prema Erdutu. Za nas Zagorce doista nestvarni pri zori. Posjetili smo i vinariju Brzica

čiji vlasnik nam je priredio preda vanje i degustaciju svojih izvrsnih vina. Pogled na Dunav iz dvorišta vinarije oduzima dah. U Erdut smo

stigli predvečer, umorni ali pu ni dojmova. Sljedećeg jutra buđe nje, doručak i put prema Osijeku –gradu na Dravi. Vodič je nadahnuto

ispričao dio povijesti ovog grada i proveo nas kroz dijelove u kojima je vidljiv arhitektonski trend sece sije, ali i kroz Stari grad – Tvrđu koji sada ima zanimljivu funkcijupun je sadržaja za mlade, restora na i muzeja. Prošli smo dio šetnice koja je duga 17 kilometara i jedna je od najduljih u Europi. Nakon ra zgledavanja Osijeka, krenuli smo prema Đakovu. Naš cilj bio je Dr žavna ergela Đakovo. Posjetili smo Pastuharnu u kojoj se njeguju ko nji lipicanci za natjecanja i poznati bal. Nakon toga smo posjetili i dio ergele u Ivandvoru, gdje se nalazi matično stado kobila s mladunci ma do treće godine starosti. Djelat nici su s ponosom istaknuli da ih je 1972.godine posjetila kraljica Eli zabeta II. Na kraju smo razgledali katedralu Svetog Petra čiju gradnju je inicirao Josip Juraj Strossmayer. Osobito interesantna je kripta u koju stane nekoliko tisuća ljudi, a u njoj se nalazi i Strossmayerova grobnica.Nakon kratke šetnje gra dom krenuli smo put Zaboka, is punjeni zadovoljstvom druženja na još jednom prekrasnom izletu – kažu izletnici. (zl)

Udruga Petrože provela projekt od iznimne važnosti za djecu i mlade

OROSLAVJE – Udruga Pe trože – Krušljevo Selo uspje la je privesti kraju jedan projekt od iznimne važno sti za djecu i mlade, a ujed no i za lokalnu zajednicu Krušljevog Sela i grada Oro slavja. Projektom "Mladi za Selo" na inicijativu mladih obve zajednice zelena po vršina u centru Krušljevog Sela obogaćena je sportskim sadržajem i uređen je oko liš. Kroz nekoliko faza od samog informiranja zajed nice o pokretanju projek ta, "Info-kutka" za roditelje i zainteresirane članove za jednice, osmišljavanja, ko panja, betoniranja, postave i uređenja prošla su 3 mje seca. Kroz te faze premješte na je solarna klupa-donaci ja Ivana Mrnjeca, izgrađene su betonske površine za po stav stola za stolni tenis, nanovo su obojane površi ne okoliša, zdenca i klupa, postavljena je solarna lam pa i betonski stol za stolni tenis i uređen okoliš same zelene površine. Kao po sljednje, odrađeno je i služ beno otvorenje igrališta te su članovi udruge imali pri liku zaigrati tenis sa grado

načelnikom Oroslavja Vik torom Šimunićem, odigrati električni pikado, društve ne igre (čovječe ne ljuti se, belot), bacati ljepljive lopti ce u mete i podružiti se do kasnih večernjih sati. Kroz projekt je kupljena oprema i sportski pribor za igranje stolnog tenisa te će se kod zdenca na potinama za sve dobronamjerne sportske in teresente uvijek naći barem jedan pribor za igranje teni sa, loptice i mreža. U projekt

su uključeni brojni građani koji su doprinijeli svojim radom, a iz udruge posebno ističu Stjepana Mrzljak, Ni kole Glavača, Hortikulturu Vojtić, Sinišu Horvateka, Pe ricu Krušelja, Damira Duha, Stanka Tomića, Darka Kru šelja, Roka Rudolfa Krušelja i Mateja Novosela. Projekt "Mladi za Selo" je financi ran kroz participativni pro račun za mlade za 2022.g. od strane Krapinsko-zagorske županije. (zl)

Suradnja koja će ponuditi osnovnoškolcima gledanje predstave, a potom posjet krapinskom muzeju

Muzej krapinskih neandertalaca i Kazalište Trešnja povezali se u edukativnom projektu o pračovjeku

Premijera predstave 'Praljudi' u Kazalištu Trešnja održana je proteklog vikenda te je oduševila predstavnike Muzeja Hrvatskog zagorja i brojne posjetitelje

Jelena Klanjčić KRAPINA/ZAGREB

Muzej krapinskih neandertalaca i Kazalište Trešnja iz Zagreba povezali su se na projektu koji spaja muzej i kazalište. Lijepu i s eduka tivnim ciljevima suradnju ostvarili su na zajedničkom projektu kroz koji su osmi slili paket koji će ponuditi djeci, odnosno školarcima, kroz koji će naučiti o pračovjeku i njegovom načinu ži vota.

Nakon predstave - muzej Tako će grupni posjeti uče nika osnovnih škola uklju čivati posjet kazalištu, od nosno gledanje predstave 'Praljudi', gdje će dobiti ilu strirane i dizajnirane rad ne listove, s potom posjetiti Muzej krapinskih neander talaca. Ideja oko suradnje nastala je još na proljeće, re kao nam je ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sa

bol. – Osmislili smo zajed nički paket Muzeja i Kaza lišta i potpisali sporazum o suradnji. Kroz paket djeci se nudi posjet kazalištu i gle danje predstave 'Praljudi', a potom odlazak u naš Muzej krapinskih neandertalaca u Krapinu, gdje će uz stručno vodstvo razgledati muzej i njegov postav te potvrditi gradivo naučeno kroz pred stavu. Bit će to jedan cjelod nevni izlet, kakav je i predvi đen u školskom kurikulumu – rekao je Sabol.

Predstava oduševila Predstava Radovana Ruž djaka 'Praljudi' proteklog je vikenda u Kazalištu Trešnja doživjela svoju premijeru, kojoj su prisustvovali i pred stavnici Muzeja Hrvatskog zagorja. – Predstava nas je oduševila! Napravljena je na vrlo zavidnoj razini i ponu dila je više od očekivanja. U 45 minuta prikazuje jedan dan života pračovjeka, a uz specijalne efekte pun pogo dak je! – rekao je ravnatelj

Sabol: 'Radimo i na realizaciji da Kazalište s predstavom gostuje u Krapini, kako bi predstava bila dostupnija zagorskim osnovnoškolcima'

MHZ Jurica Sabol nakon premijere, koju su pogleda la i brojna poznata imena sa svojim klincima. Predstava će igrati tijekom listopada i studenoga, a onda ponovo početkom godine. – Najavi lo nam se za ovaj tjedan već četiristotinjak djece za po sjet kazalištu nakon pred stave, koji su već kupili ovaj paket. Također, u realizaciji smo s Kazalištem Trešnja da s predstavom gostuju neko liko dana u Krapini, kako bi djeca iz Zagorja i zagorskih škola mogla pogledati pred stavu, bez da putuju u za greb – najavio je Sabol.

Predstava 'Praljudi', foto: Kazalište Trešnja

Predstavnici

Zagorski modni vremeplov: Održana velika modna revija zabočkog ŠUDIGO-a

Sabina Pušec ZABOK

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok obilježava 30 godina osnivanja i osamostaljenja Tekstilne škole Zabok. Godine 1992. došlo je do razdruživanja školskog centra i do ponovnog samostalnog djelovanja pod nazivom Tekstilna škola Zabok. Kako bi obilježili tu veliku obljetnicu, ŠUDIGO Zabok je pripremio prigodan program pod nazivom "Zagorski modni vremeplov", odnosno prikaz tekstilne i odjevne industrije u kontekstu kulturne baštine Krapinsko – zagorske županije. U ReGaleriji postavljena je izložba učeničkih radova, a potom je održana modna revija sadašnjih i bivših učenika škole na Trgu mladosti. Reviju nosilo 26 učenika

Sve modele izradili su učenici završnih razreda dizajna odjeće, a na reviji, koju je nosilo 26 učenika, mogli su se vidjeti razni pristupi oblikovanju, različite teme i afiniteti. Učenici kreatori koji su ove tekuće godine marljivo stvarali u kreativnim prostorima šUDIGO –a su Elena Martinčević, Natali Gabud, Laura Pihač, Dominiko Kobelščak, Sara Podgajski i Karla Stipeč. Učenike su mentorirale profesorice Štefica Zajec Stanić i Ivanka Jagečić, a scenski je nastup osmislila i uvježbala prof. Davorka Var-

žić. - Radim na na dizajnu odjeće, imam preko 25 godina radnog staža i veliko mi je zadovoljstvo da danas imamo ovu veliku modnu reviju Zagorski modni vremeplov, koja je zapravo je retrospektiva našeg rada od prije 15 godina i više. Sadašnji učenici prezentiraju naše modele i kolekcije, oni su ih izradili pod stručnim vodstvom mentora, a bivši učenici imaju svoje modne brendove i rade lijepo i uspješno – rekla je prof. Zajec Stanić.

Mnogo truda

Prof. Davorka Varžić, koja predaje tjelesnu i zdravstvenu kulturu, u sklopu izvannastavnih aktivnosti vodi i našu plesno – scensko –manekensku skupinu koja se zove PlesArt. – U nju se uključuju

'Naši bivši učenici su kreatori ovih modela. Veseli nas što su se neki od njih predstavili na ovoj reviji, jer vidimo da je naša škola sudjelovala u stvaranju perspektivnih uspješnih mladih ljudi koji danas već imaju svoje uspješne obrte i tvrtke koje se bave ovim za što su dobili podlogu u našoj školi'

učenici koji imaju afiniteta prema scenskom nastupu, modi, umjetnosti, pa onda prema raznim prigodama napravimo naše modne revije, scenski nastup ili što je potrebno. Ove godine smo dobili sredstva za realizaciju projekta za kulturno – javnu djelatnost Krapinsko – zagorske županije, pa smo se prezentirali Zagorskim modnim vremeplovom. Učenici kroz svoj scenski nastup odnosno

kroz manekenski nastup prezentiraju modu kroz stoljeća, počevši od neandertala pa do avangarde. Prema tome smo osmislili naš scenski nastup, trebalo je dosta truda i puno učenika. Tu su učenici koji nose reviju te učenici koji su bili tehnička potpora. Uključene su i profesorice koje su metorirale učenike, a naši bivši učenici su kreatori ovih modela. Veseli nas što su se neki od njih predstavili na ovoj reviji, jer vidimo da je naša škola sudjelovala u stvaranju perspektivnih uspješnih mladih ljudi koji danas već imaju svoje uspješne obrte i tvrtke koje se bave ovim za što su dobili podlogu u našoj školi – zaključila je prof. Varžić. Projekt Zagorski modni vremeplov financiran je sredstvima iz programa javnih potreba u kulturi Krapin-

U ReGaleriji postavljena je izložba učeničkih radova, a potom je održana modna revija sadašnjih i bivših učenika škole na Trgu mladosti

sko – zagorske županije, a zanimljivoj modnoj reviji prisustvovali su i župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek.

Prigodan program ŠUDIGO je pripremio povodom 30. godišnjice osnivanja i osamostaljenja Tekstilne škole Zabok

Jahanje – hobi koji zrači posebnom ljubavlju prema konjima, opušta, ali i daje adrenalina, Gornjostubičanki Ani Klanjčić donio je prvu pobjedu na utrci endurance Zagorja

IDEALAN TIM 'Khalida i ja prvi put smo se natjecale i pobijedile'

Jako sam ponosna na Khalidu, odradila je odličan posao – ispričala nam je Ana, koja se sa svojom kobilom utrkivala na 20 kilometara daljinskog jahanja

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Koliko su zagorski jaha či i jahačice, koji u lju bav prema konjima i taj hobi ulažu nešto vi še vremena od samog druženja sa svojim ljubimcem, uspješni u tom sportu, dokazala je mlada jahači ca, Gornjostubičanka 26 – godišnja Ana Klanjčić. Ana je na trećoj en durance Zagorja utrci, koja je pri je deset dana održana u Stubičkim Toplicama, osvojila prvo mjesto sa svojom kobilom Khalidom.

Prva utrka –odmah pobjeda

Anina sreća tim je veća što je to tek prva utrka na kojoj je sudjelova la, stoga je prvo mjesto još slađe. –Uzbuđenje je bilo veliko, bila je to naša prva trka. Jako sam ponosna na Khalidu, odradila je odličan po sao – ispričala nam je Ana. Utrki vala se na 20 kilometara, a radi se o utrkama daljinskog jahanja, gdje je cilj proći zadanu stazu u što kra ćem vremenu, bez prevelikog opte rećenja konja i jahača. Utrka se ja še po etapama, a nakon svake etape, konjima se provjerava zdravstve no stanje te otkucaji srca. Za sa mu utrku trenirale su nekoliko pu

ta tjedno. – Nije se radilo o nekim posebnim pripremama, jer jašemo redovito, pa je kondicija i od prije tu. U pripremama mi je pomogla i usmjeravala me Jasmina Kocijan, pa želim zahvaliti njoj i cijelom lo gističkom timu koji mi je pomogao na takmičenju – kaže Ana.

Briga o konjima

Ana se jahanjem počela baviti 2019. godine. – Ljubav prema životinja ma postoji oduvijek, a u svijet ko nja uletjela sam sasvim slučajno,

prije samo 3 godine. Na društve nim mrežama vrtjele su se reklame o školama jahanja. To mi je privuklo pažnju i odlučila sam upisati ško lu jahanja. Nakon uspješno savla dane škole jahanja dobila sam jaha ću dozvolu – ispričala nam je mlada Gornjostubičanka. Khalida je njena prva kobila, od siječnja ove godine. – Smještena je upravo kod Jasmine u Hruševcu u Donjoj Stubici. Popri lično je zahtjevno brinuti o konji ma i odrađivati sve obaveze poput čišćenja, timarenja, pripreme hra ne i slično, ali sve je lakše kad po stoji ljubav prema tome – kaže Ana. Istaknula je i kako je imati vlastitog konja za nju bio pun pogodak, obzi rom da voli životinje i boravak u pri rodi. – Ovisno o raspoloženju, kako mojem tako i Khalidinom, to može biti šetnja ili malo brže jahanje, pa nam nekad ne fali ni adrenalina –ispričala je. Ana i Khalida priprema ju se za još jedno skorašnje natjeca nje, koje će se ovog vikenda održati u Konjščini. – Vjerujem da će kon kurencija biti velika. Mi ćemo dati sve od sebe, pa kako bude, bude. A nakon toga ona svakodnevna dru ženja i česti kratki 'tereni' u druš tvu ostalih jahača – zaključila je, a želja joj je, kaže, jednog dana Khali di pružiti smještaj kod sebe, u Gor njoj Stubici, pa se i za to priprema.

Endurance Zagorja okupio 18 jahačih parova u dvije kategorije

'Ovisno o raspoloženju, kako mojem tako i Khalidinom, to može biti šetnja ili malo brže jahanje, pa nam nekad ne fali ni adrenalina'

Utrku na 20 i 40 kilometara endurance Zagorja organizirao je Centar Ritam s konjem. Natjecalo se 18 jahačih parova. U utorci na 20 km slavili su: 1. Ana Klanjčić (kobila Khalida Fekhra), 2. Nikola Mirt (konj Ričko) i 3. Lorena Gregurić (konj Plamen). U kategoriji na 40 km najbolji su bili: 1. Nela Kos (konj Neptun), 2. Jana Zrinski (kobila Asja) i 3. Greta Ciglenečki (konj Browb Sugar). 'Iznimno smo pono sni što je nastupio i član Centra "Ritam s konjem" Fran Pleša, osoba sa ostatkom vida od smo 2% i zauzeo sjajno 6. mjesto u kategoriji 20 km', rekli su organizatori te naglasili i kako se iz godine u go dinu zagorski konjički sport sve više razvija, čemu u prilog ide i činjenica da su četiri zagorska pred stavnika osvojila pehare.

Khalida je Anina prva kobila

Ana nakon pobjede sa zaručnikom Robertom

Pavića – Kalca održana u Gornjoj Konjščini

Kroz slike, kiparske radove i umjetnička djela čuva se spomen na prvog poginulog zagorskog branitelja

KONJŠČINA - U Gornjoj Konjščini u Hiži bake Roze u subotu je otvo rena 10. Likovna kolonija Željko Pa vić – Kalc, u spomen na 31. godišnji cu pogibije 6 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a Tigrovi iz Rakitja, koji su poginuli 25. srpnja 1991. u Erdutu. Među njima je bio i prvi poginuli zagorski branitelj iz Krapinsko-zagorske županije, Želj ko Pavić –Kalc. U čast Željku Pavi ću smo u Đurmancu je 2012. g. po dignut spomenik i odmah sljedeće proljeće počele su likovne koloni je, koje su se održale u Svetom Kri žu Začretju, Mariji Bistrici, Desini ću, Đurmancu, Krapini, Oroslavju, Velikom Trgovišću, Klanjcu, Zlata ru i sada se jubilarna, 10., održava u Konjščini. Do sada je na kolonija ma sudjelovalo 77 umjetnika koji su stvorili 146 različitih umjetničkih djela. Održane su i 4 izložbe slika pod nazivom "OSVRT" i to u Gale riji Zlatar, Dvoru Veliki Tabor, Ma loj dvorani POU u Krapini i u Gale riji Sv Ivan Zelina u Zelini.

Istina o Domovinskom ratu Koloniju je otvorio izaslanik pred sjednika RH brigadir Bruno Špo ljar. Župan Željko Kolar ovom je prilikom zahvalio Tigrovima Kra pinsko – zagorske županije na če lu s bojnikom Željkom Hercegom i umjetnici Mirjani Drempetić ko ji su kolonijom dali mogućnost i

umjetnicima da kroz svoje slike, kiparske radove i umjetnička dje la sačuvaju spomen na Željka Pa vića. - I samo na njega, nego na sve poginule hrvatske branitelje. Hvala svim umjetnicima koji su se ovih 10 godina odazvali pozivu naše udru ge branitelja Tigrovi i koji su svojim radovima širili priču o Domovin skom ratu, jer sve ove kolonije ima ju zatim i izložbe diljem Krapinsko – zagorske županije i podsjećaju za pravo ljude da ovo što danas ima mo je i itekako krvavo stvoreno i da treba širiti istinu o Domovinskom ratu, širiti dignitet hrvatskih brani telja i Domovinskog rata – rekao je Kolar. Načelnica Općine Konjščina Anita Krok također je zahvalila Ti

grovima na suradnji posljednjih go dinu dana, ne samo na organizaciji kolonije, već i kroz druge aktivno sti. - U Općinu Konjščinu ste uvijek dobrodošli i nadam se da će se ta suradnja nastaviti – rekla je Krok. 6 poginulih, 18 ranjenih

Ratni zapovjednik, brigadni general Darko Rukavina, prisjetio se stva ranja Tigrova i njihovog ratnog pu ta. – Tog kobnog kobni 24. na 25., Tigrovi su pretrpjeli veliko strada nje, 6 Tigrova je poginulo, 18 ih je ranjeno, a među žrtvarama je bio i naš Zagorac, Tigar, Željko Pavić. Svi krajevi Hrvatske, pa tako i Zagor je, podnijeli su žrtvu i platili visoku cijenu – rekao je Rukavina. - Hva

Mirjana Drempetić: Rado bih vidjela jednog dana spomen muzej ili galeriju posvećenu Željku Paviću kao neku braniteljsku galeriju umjetnina

la Mirjani, hvala županu, od prvog dana kada smo pokrenuli sve to za jedno, sagradili taj spomenik, ka da sam došao s idejom o likovnoj koloniji, rekao je 'može, bit ću po krovitelj svake kolonije' i mislim da

smo nakon 10 godina opravdali to povjerenje – rekao je Željko Her ceg. Umjetnica Mirjana Drempetić rekla je da joj je posebno drago na koloniji vidjeti svoje bivše učenike. - Mislim da je plemenita gesta kroz umjetnost prenositi poruke mira, dobrote i zahvalnosti. Rado bih vi djela jednog dana spomen muzej ili galeriju posvećenu Željku Pa viću kao neku braniteljsku gale riju umjetnina – dala je prijedlog Drempetić te dodala da će danas naslikani radovi biti izloženi u Do mu kulture u Konjščini. Predsjed nik Udruge Željko Herceg je s tajni kom Tomislavom Bedenikovićem uručio zahvalnice za sudjelovanje i potporu likoovnoj koloniji. (sp)

Odigrano je čak sedam humorističnih predstava u kojima je publika

HUM NA SUTLI – U kinodvora ni u Humu na Sutli 7. i 8. listopa da održani su 3. Humski dani glu me, koje je organiziralo Humsko amatersko kazalište u suradnji s Udrugom Kultokaj, pod motom "2 večeri, 7 glumačkih družina, 7 predstava, pregršt iznenađenja i 100% smijeha!!!". Ulaz je bio bespla tan za sve gledatelje, a program je otvorila voditeljica Humskog ama terskog kazališta te koordinatori ca Udruge Kultokaj, idejna začet nica humskih dana glume, Sara Kolar. Na pozornici su se izmije nili kazališni amateri iz Krapin sko-zagorske, Varaždinske i Međi murske županije te iz Slovenskog Pečarovca. Tako su se prve večeri gledale predstave "Na mene nejte računati" u izvedbi Dramske Dile tantske Družine KUD-a Kaštel Pri bislavec, "Studentice" KUD-a "Le poglavski pušlek", "Eva, vura, raj i

Adamov kraj" u izvedbi Dramske sekcije KUD-a "Sv. Jeronim" Štri gova te predstava "Na poročnem potovanju" Ljubiteljske gledališ ke skupine Zgrebaši, TKŠD Peča rovci, dok su se druge večeri mogle pogledati predstave "Penzionerska nepravda" u izvedbi Veselih penzi ća, dramske sekcije Udruge umi

rovljenika Hum na Sutli, "Čišće ju je došej kraj" Dramske sekcije KUU "Društvo žena Gornji Kra ljevec te "Rastava braka" Dramske udruge "Kaj" iz Zaboka. Program je bio obogaćen i glazbenim izvedba ma Lane i Lorene Hlupić uz prat nju oca Ivice te Lore Miklaužić uz brata Dine, zatim Mihaela Pregle

ja i Filipa Ivekovića kratkim ske čom "Na mostu", dok je Mihael za sveprisutne izveo nekoliko autor skih recitacija. Organizatori su ove godine odlučili nagrađivati svoju publiku, pa su se tako obje večeri dijelile majice s logom Humskog amaterskog kazališta. Organizato ri ovogodišnjih 3. Humskih dana

glume zahvaljuju se svim sponzo rima i pomagačima na nesebičnoj podršci u organizaciji i realizaciji. Zadovoljni dobrom posjećenosti i odazivu publike, organizatori po zivaju sve ljubitelje dobre kazališ ne komedije te smjeha i zabave na druženje i iduće godine na 4. Hum skim danima glume. (zl)

U subotu je u Heli Centru u Krapinskim Toplicama otvoren HeliSpace, interaktivni muzej otvoren za javnost

Krapinske Toplice dobile novu turističku atrakciju koja je odmah postala pravi hit

Već su i ranije mnogi 'turistički'

Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Usubotu je u Heli Cen tru u Krapinskim Topli cama službeno otvoren muzej HeliSpace, kojim je taj poznati centar za obuku voj nih i civilnih pilota helikoptera traj no otvorio vrata posjetiteljima, pri je svega školskoj djeci i mladima. Na otvorenju su se, uz brojne predstav nike medije, okupili i razni VIP go sti, kao i influenceri, budući je Heli Centar odlučio komercijalizirati sve ono što može ponuditi zaintersira noj javnosti.

Tehnologija i umjetnost

Stanislav Bychinskii, direktor i su vlasnik Heli Centra, najvećeg me đunarodnog trening centara za

Bychinskii: "To nije samo muzej ili galerija. To je nešto puno više od toga. Zato smo ga i nazvali HeliSpace jer to nije nešto statično, nego je to živi svijet. Imate priliku letjeti u simulatoru, imate priliku letjeti i pravim helikopterom, a posjetiteljima ćemo pokazati i poveznicu između tehnologije i umjetnosti"

upravljanje teškim višemotornim helikopterima, istaknuo je kako su se, kad je u pitanju obuka pilota, u topličkom Heli Centru fokusira li uglavnom na treninge pomoću simulatora te da je riječ o izrazito skupoj tehnologiji. - Samo jedan, naš glavni, najveći simulator stoji između 17 i 20 milijuna eura, a na ša investicija u Krapinskim Topli cama iznosila je sveukupno oko 25 milijuna eura. No, sada smo pokre nuli sasvim jedan novi projekt, ko ji je bio moj san i moja ideja. Želio sam da pokrenemo nešto što neće biti samo za profesionalne pilote, već za obične ljude, posebno za dje cu i obitelji. Naime, interes javnosti za tako nešto je postojao od prvog dana, dobivali smo brojne upite, a i brojni su nam dolazili, bez da smo mi to reklamirali. U predpandemij

svijet. Imate priliku letjeti u simu latoru, imate priliku letjeti i pra vim helikopterom, a posjetiteljima ćemo pokazati i poveznicu između tehnologije i umjetnosti. Ovdje će mo predstavljati i tehnologiju koja je mijenjala svijet, kao što su kotač i struja. Na primjer, prva ideja heli koptera dolazi od Leonarda da Vin cija i, ne znam da li znate, prva le tjelica na Marsu sada je NASA-in helikopter. Ovo što sada otvaramo je prva faza Heli Spacea, a uskoro ćemo imati i virtualni svemir, kao i mogućnost virtualnog putovanja u našem međuzvjezdanom planate riju – najavio je Bychinskii te izra zio nadu da će škole i fakulteti biti njihovi najčešći posjetitelji.

ti u simulatoru, uživati u različitim interaktivnim sadržajima koji do prinose povećanju razine njihove tehničke kulture te proširenju nji hovih interesa. Iskreno se nadam da će ovo biti prepoznato kao novi turi stički proizvod ne samo Krapinskih Toplica, nego čitave Krapinsko – za gorske županije – rekla je prigodom otvorenja Jasna Petek. Činjenicom da će navedeni muzej biti otvoren za javnost, zadovoljstvo je izrazila i načelnica Općine Krapinske Topli ce, Gordana Jureković. – Taj prostor

je čitavo vrijeme bio zatvoren i intri gantan svim našim mještanima, kao i posjetiteljima, a sada će biti otvo ren te će se moći pogledati i poneki eksponat, ali vidjeti i simulator lete nja. Dobro je da su danas ovdje pri sutne i influencerice Lana Klingor i Ecija Ivušić, koje putem društvenih mreža promoviraju ne samo HeliS pace, nego i našu općinu. Tako da je ovaj muzej još jedna atrakcija koja će, vjerujem, doprinjeti povećanju broja posjetitelja Krapinskih Topli ca – rekla je načelnica Jureković.

skoj, 2019. godini, dakle, bez ikakvog našeg reklamiranja, posjetilo nas je preko tisuću osoba. Zato sam odlu čio napraviti od toga ozbiljan pro jekt, kojeg sada službeno otvara mo. To nije samo muzej ili galerija. To je nešto puno više od toga. Za to smo ga i nazvali HeliSpace jer to nije nešto statično, nego je to živi

Turistička atrakcija Među uzvanicima na otvorenju je bila i zamjenica župana za društve ne djelatnosti, Jasan petek, koja je i sama iz Krapinskih Toplica. -Otva ranje HeliSpacea, jednog interaktiv nog muzejskog prostora, zasigurno predstavlja dodanu vrijednost tu rističkoj ponudi Krapinskih Topli ca, ali i cijele Krapinsko – zagorske županije. Isto tako, predstavlja jed no mjesto gdje će djeca i mladi, pri je svega iz naše županije, ali i svi oni koji dolaze u našu županiju, uživa

Jureković: " Taj prostor je čitavo vrijeme bio zatvoren i intrigantan svim našim mještanima, kao i posjetiteljima, a sada će biti otvoren te će se moći pogledati i poneki eksponat, ali vidjeti i simulator letenja"

Načelnica Gordana Jureković

Direktor Stanislav Bychinskii

Francusko-izraelski film 'Perje' pobjednik 11. KIKI festivala

ZABOK - Svečano proglašenje pobjednika održano je u petak 14. listopada u Kinu Zabok, a među trideset filmova iz cijeloga svijeta dječji žiri u sastavu Julia Borošak, Nadja Lončar Uvodić i Jakov Kolar odlučio je glavnu nagradu dodijeliti francusko-izraelskom animiranom filmu "Perje", redateljskog tandema Hani Dombe i Toma Kourisa.

Dječji žiri

Obrazloženje izbora dječjeg žirija na samom proglašenju pobjednika pojasnile su Julia i Nadja: "Kroz animirani film Perje isprepliću se stvarne situacije s čudesnim, fantastičnim događajima koji ovaj film čine jako zanimljivim. Film prikazuje Elu i njezinu obitelj koja ima poseban dar, čarobno perje kojim mogu liječiti. Zaplet filma događa se kada se Ela počinje stidjeti svoga čudesnoga dara samo zato da je njezino društvo ne bi ismijavalo što je drukčija. Mislim da se s ovakvom situacijom može povezati velik broj djece koja se pod svaku cijenu žele uklopiti pa onda počinju skriva-

Izložba Dijane Marenić

KONJŠČINA - Listopad je mjesec posvećen borbi protiv raka dojke kada se održavaju mnogobrojne akcije s ciljem podizanja svijesti o raku dojke te važnosti ranog dijagnosticiranja i liječenja ove bolesti. Povodom Dana ružičaste vrpce Udruga grofovija Konjski uz pokroviteljstvo Općine Konjščina organizira izlozbu Dijane Marenić u Kulturno turističko - informativnom centru u Konjščini 21. listopada u 18 sati. Sudjeluju ŽVS Kušlec, Grofovija Konjski i Grupa za potporu oboljelima od malignih bolesti i njihove obitelji. (zl)

ti ono što ih čini posebnima i jedinstvenima. Umjesto da smo ponosni na svoje drugačije osobine, izgled i sposobnosti, često se događa da nas društvo prisiljava da se uklopimo tako da postanemo kao i svi drugi. Na kraju djevojka Ela prihvaća perje kao dio sebe i pronalazi svoj mir. Nitko se ne bi trebao stidjeti sebe, kakvi god da jesmo, sve dok smo dobri prema drugima i ne činimo ništa loše. Ako se od nekoga razlikuješ na poseban način, to trebaš prihvatiti i voljeti kao dio sebe." Uz isticanje snažne poante ovoga filma, dječji žiri posebno je istaknuo zanimljivu tehniku stop-animacije izrađenu lutka-animacijama. "Lutke su u ovom filmu izrazito detaljne i puno truda je uloženo da bi se ih napravilo. Scenografija je prepuna detalja koji su nam se svidjeli, kao i zvuk i efekti u filmu", dodale su Julia i Nadja. Uz glavnu nagradu, posebne pohvale žirija dodijeljene su animiranom i dokumentarnom filmu "Bertha i Wolfram" belgijskog autora Tijsa Torfsa, igranom filmu "A zatim se nešto promijeni-

Ovogodišnji je KIKI u publici okupio preko tri tisuće djece

lo" australske autorice Elize Hull i igranom filmu "Magnetska polja" francuskog autora Romaina Daudet-Jahana.

Kino jednakosti Ovogodišnji je KIKI u publici okupio preko tri tisuće djece, a pored glavnog programa – filmskih projekcija uz vodstvo filmskih edukatora Nike Petković i Silvestra Milete koje su se održavale u Kinu Toplice, Zabok i Krapina, po prvi puta prikazana su i dva dugometražna filma: na svečanom otvorenju inkluzivni film "Nerazumijevalica" i na zatvaranju KIKI-ja u Zelenoj dvorani "Ljeto kada sam naučila letjeti".Predfestivalska popratna događanja 11. KIKI-ja realizirana su u prvom dijelu godine, a obuhvatila su radionicu "Kako

gledati film" pod vodstvom filmske kritičarke Višnje Vukašinović, radionicu dokumentarnog filma pod vodstvom redatelja Đure

Gavrana i radionicu animacije pod vodstvom Jasminke Bijelić Ljubić. Jedanaestim izdanjem KIKI je još jednom potvrdio svoj moto "kina jednakosti" kroz vrsno odabrane filmove koji se na kreativan, estetski kvalitetan i edukativan način

Odazovite se na besplatne foto radionice pod stručnim vodstvom

ZABOK - Savjet mladih grada Zaboka i Grad Zabok organiziraju besplatne foto radionice pod stručnim vodstvom renomiranog zagorskog umjetnika i fotografa Slavena Janđela. Radionice su namijenjene prvenstveno mladima od 15-30 godina, a održavat će se u Gradskoj galeriji grada Zaboka u pet termina s početkom u četvrtak, 3.11.2022. od 18 sati. Kroz pet termina polaznici će imati priliku upoznati fotografsku opremu, naučiti

što su kompozicije, kako napraviti najbolje pejzažne i portretske fotografije te kako ih pravilo obrađivati u photoshop alatima. Ujedno, kroz preneseno iskustvo predavača, profesionalnog fotografa, dobit će uvid u sve što je potrebno kako bi netko uopće ušao u ovu vrlo dinamičnu i zanimljivu profesiju. Za radionice se potrebno prijaviti putem GOOGLE obrazaca koji su objavljeni na društvenim mrežama Savjeta mladih grada Zaboka. (zl)

ne libe progovarati o važnim temama današnjice, čak i onima koje su još uvijek tabu teme. Interes za film potrebno je razvijati od najmlađe dobi, a manifestacije ovog tipa dragocjene su za razvoj naše kulture što potvrđuju brojne poruke zahvale, komentari mladih gledatelja i najave budućih dolazaka koje organizatorima pristižu iz škola i vrtića diljem Zagorja. (zl)

U Zaboku,

KIKI

međunarodni

Društva

djeca" Zabok i Građanske organizacije za kulturu

Radionice će održavati renomirani zagorski umjetnik i fotograf Slaven Janđel

U organizaciji Savjeta mladih grada Zaboka i Grada Zaboka slijedi novi program za mlade

Naučite upoznati fotografsku opremu, kompoziciju, kako napraviti najbolje fotografije te kako ih pravilno obrađivati pshotshop alatima

Na jubilarno, 25. po redu 'Gljivarenje v Stubakima' stiglo preko tisuću ljudi

Ivan Kovačić STUBIČKE TOPLICE

UStubičkim Toplicama, točnije u Parku vozača u Pili, protekle se subo te održala jubilarna, 25. po redu manifestacija pod nazi vom 'Gljivarenje v Stubakima', ko ja je okupila preko tisuću gljivara i turista iz čitave sjeverozapadne Hrvatske.

Razna ponuda

Pridružili su im se i brojni domaći OPG-ovi, kao i udruge, koje su na štandovima nudile brojne doma će proizvode, od kolača, meda, vi na, pečenih kestena do raznih su venira, a priključili su se i lokalni Dječji vrtić, kao i DND. Također, lokalni ugostitelji na svojim štan dovima nudili su gljive s jajima, ri biči imaju svoj štand s fiš paprika šem, lovci s lovačkim gulašom, a naravno, Turistička zajednica or ganizirala je i pripremu gljivarskog gulaša. Inače, sudionici su se oku pili u 10 sati na spomenutom Par ku vozača, krenuli u šumu, a do podnevna su se trebali vratiti iz šume i donijeti gljive na determi naciju i izložbu. Naime, već dugi niz godina ubrane gljive determi nira poznati gljivarski stručnjak, Mladen Strižak, predsjednik Glji varskog društva 'Kamilo Blagajić'

Pridružili su im se i brojni domaći OPGovi, kao i udruge, koje su na štandovima nudile brojne domaće proizvode, od kolača, meda, vina, pečenih kestena do raznih suvenira, a priključili su se i lokalni Dječji vrtić, kao i DND

iz Zagreba, koji je i ove godine odr žao zanimljivo predavanje o svakoj ubranoj vrsti gljiva.

Dobra zabava

Mnogobrojno društvo pozdravila je i zamjenica župana Jasna Petek, za djecu je organizirana mađioničar ska predstava, a sve skupa zabavlja li su i popularni zagorski glazbenici 'Črleni lajbeki'. Kako je riječ o jubi larnoj, 25. manifestaciji, organiza tori, koje svakako treba pohvaliti za još jednu odlično organiziranu ma nifestaciju, za sudionike i posjeti telje pripremili su u popodnevnim satima i koncert Kavalira, Adama Končića i Rajka Suhodolčana.

Dvije generacije umjetnosti spojene u izložbu slikarskih radova u oroslavskoj knjižnici

OROSLAVJE - U Gradskoj knjižnici Oroslavje otvorena je izložba Lorene Perendić iz Oroslavja i Larise Kralj iz Zaprešića. Radi se o izložbi na ko joj je postavljeno po 13 slika svake autorice, a izložba je posebna po to me što su se kroz slike predstavila dva naraštaja: Lorena kao učenica i Larisa kao njezina mentorica. Lo rena je učenica trećeg razreda Ško le primijenjene umjetnosti u Zagre

bu, koja crta i slika od djetinjstva, a ljubav prema slikarstvu naslijedila je od bake koja se u svoje slobodno vri jeme bavila slikanjem pejzaža. - Ovo je prvi puta da imam svoju izložbu, da pokažem što sam sve dosad nau čila i koje znanje sam stekla uz svoju mentoricu – ponosna je buduća mla da umjetnica, koja kaže kako joj je cilj upisati Akademiju te se u buduć nosti baviti slikanjem i uživati u to

me. Njezina mentorica Larisa Kralj svoje je radove počela izlagati 1988. godine, a u Hrvatskoj 1997. Privatnu školu završila je kod akademske sli karice Ivanchenko A.V. u Sankt – Pe tersburgu i tečaj kod profesora An te Šramade. Samostalno je izlagala dvadesetak puta te na brojnim sku pnim izložbama, a Lorena k njoj na privatne satove dolazi već četiri go dine te ju je pripremala i za upis u

srednju školu. - Lorena je prekrasna osoba i jako talentirana. Jako puno će postići u životu, jer točno zna što že li. Dosada smo prošle sve tehnike sli karstva, a Lorena je izuzetno jaka u bojama – rekla je Larisa. Posjetitelji su mogli uživati u 26 radova, različi tih motiva i tehnika, ali i u glazbenoj poslastici glazbenice na gitari koja je izvela neke popularne francuske, ta lijanske i hrvatske šansone. (jk)

KUD nastupio kao gost na smotri tamburaških sastava u Slavonskom Kobašu

GORNJA STUBICA - Kulturno –umjetničko društvo 'Matija Gubec' Gornja Stubica gostovalo je u Slavon skom Kobašu, na 39. smotri tamburaš kih sastava Brodsko – posavske župa nije. Smotru je organiziralo tamošnje Kulturno – umjetničko društvo 'Ma tija Gubec', a okupila je osam društa va koja su se predstavila. Tom je pri godom otvorena etnografska izložba, ali i mali koncert u crkvi, dok je gor njostubičko društvo, koje dijeli ime s organizatorskim, ali i dugogodišnje prijateljstvo, nastupilo je kao gost sa svojom tamburaškom sekcijom. (jk)

Kako je riječ o jubilarnoj manifestaciji, organizatori, koje svakako treba pohvaliti za odličnu organizaciju, za sudionike i posjetiteljie pripremili su i popodnevni koncert Kavalira, Adama Končića i Rajka Suhodolčana

I ove je godine gljivarijada u Stubičkim Toplicama okupila mnoštvo gljivara, ljubitelja gljiva, kao i turista

Gornjostubički

Dječji tjedan prepun aktivnosti

SV. KRIŽ ZAČRETJE - U Svetom

Križu Začretju od 3. do 8. listopada obilježen je Dječji tjedan pod mo tom Ljubav djeci prije svega. Obi lježavanju Dječjeg tjedna najviše je pridonijelo Društvo "Naša djeca" Sveti Križ Začretje koje je kroz ci jeli tjedan održalo niz aktivnosti i radionica za djecu. Djeca su posje tila načelnika Marka Kosa i iznije la prijedlog da se ovogodišnja 'Naj akcija' odradi na igralištu u parku na Trgu hrvatske kraljice Jelene te kod produženog boravka OŠ Sveti Križ Začretje, gdje su potom ure đene u obojane potrgane sprave te su postavljene neke nove. Organi

ziran je i Dan igara i radionice koje su uključivale velik broj djece, kao i kazališna predstava. U osnovnoj školi održan je Susret svih Dječjih načelnika i gradonačelnika Krapin sko-zagorske županije na temu Žu panijski dječji proračun., sa župa nom Željkom Kolarom, a vodio ga je dječji načelnik Sv. Križa Začretja Gabrijel Piljek. Djeca su informira la župana o provedenim aktivno stima te su dogovarane aktivnosti za naredno razdoblje. Održan je u Rijeci u Susret gradova i općina –prijatelja djece, gdje su sudjelovala djeca Dječjeg općinskog vijeća Sv. križa Začretja. (zl)

Karla Lojen (18), mlada je pjevačka nada iz Miljane. Iza sebe ima nekoliko zapaženih nastupa na raznim festivalima, a na stranicama Zagorskog lista po prvi puta se predstavlja široj javnosti

'Svoju budućnost vidim na pozornici'

Svaki mi je nastup jednako bitan jer svi nose određene uspone i padove pomoću kojih gradim sebe, kaže simpatična maturantica SŠ Šregrada

Davor Žažar MILJANA

Bruno Šimleša u Krapinskim Toplicama predstavlja svoju najnoviju knjigu

KRAPINSKE TOPLICE - Povo dom Mjeseca hrvatske knjige, Op ćinska knjižnica Krapinske Topli ce poziva vas na predstavljanje knjige (P)ostati zdrav, Brune Ši mleše. Predstavljanje će se održati u utorak, 18. listopada, s početkom u 18 sati, u Kavanici u Krapinskim Toplicama. Bruno Šimleša hrvat ski je pisac, autor deset knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, diplomirao 2003. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a njegovi su

naslovi, osim u Hrvatskoj, objav ljeni i u Sloveniji, Makedoniji, Sr biji i Albaniji. Nakon dosadašnjih tema s fokusom na odnos pre ma sebi i ljubav, ovo je prva nje gova knjiga s fokusom na zdrav lje. Tema nije odabrana slučajno, jer Šimleša više od 15 godina po maže oboljelima od raka da se no se sa svim izazovima, pa je isku stva prenio u svojoj novoj knjizi, ali se i oslonio na zaključke broj nih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo. (jk)

Naša sugovornica, simpa tična maturantica Srednje škole Pregrada, Karla Lo jen, još od malih nogu zavoljela je glazbu i pjevanje. – Kao 5-godišnja kinja na poklon sam dobila mikro fon koji mi je ubrzo postao najdraža stvar koju sam posjedovala. U slo bodno sam vrijeme oduvijek na pr vo mjesto stavljala glazbu, iskoristila bih svaku slobodnu minutu, uklju čila karaoke i samo pjevala. Moj je glazbeni put krenuo s 9 godina, ka da sam prvi puta nastupila u javno sti. Prijateljica Melanija Šlogar i ja zajedno smo se prijavile na dječji fe stival u Klanjcu te osvojile simpatije publike. To je bio korak nakon kojeg sam znala da želim nastaviti tim pu tem i još više raditi na svom talen tu – priča o svojim glazbenim poče cima mlada zagorska pjevačka nada. Iskustva s pozornice

Iza sebe Karla ima mnogo nastu pa koje je iskoristila da se poka že i predstavi publici. – Nastupala sam na brojnim priredbama i do gađanjima, no svakako bih poseb no istaknula sudjelovanje na festi valu Prvi glas Zagorja 2021. godine. Premda su audicije bile održane u puno gradova u Hrvatskoj, proš la sam u uži krug festivala i dobi

la mogućnost izvesti dvije pjesme pred punim trgom u Svetom Križu Začretju uz pratnju orkestra. Taj mi je festival ostao u posebno lijepom sjećanju jer nikada prije nisam pje vala pred toliko velikom publikom, iskusila sam prava svjetla pozorni ce i upoznala divne, talentirane lju de s kojima sam još uvijek u kontak tu. Svaki mi je nastup jednako bitan jer svi nose određene uspone i pa dove pomoću kojih gradim sebe, no se iskustva koja mi pomažu da sam svaki puta sve bolja i sigurnija u se be na pozornici – prenosi Karla svo ja iskustva s pozornice. U polakoj, ali sigurnoj izgradnji pjevačke karijere Karli puno znači podrška bliskih lju di. – Čini me sretnom pomisao na to da me okružuju ljudi koji su uz me ne u svakom trenutku, savjetuju me i žele mi sve najbolje. Obitelj i prija telji su moja vrlo velika potpora. Za hvalna sam što vide koliko se tru dim i napredujem iako ne pohađam glazbenu školu, već sve radim sama. Reakcije publike su također divne. Nakon gotovo svakog nastupa mi prilaze ljudi te pokušavaju dočara ti što su osjetili kada sam otpjeva la određenu pjesmu, ohrabruju me

i priželjkuju da se i dalje nastavim baviti glazbom. Ljudi mi često kažu da sam im prenijela velike emocije, a meni je to najveći kompliment koji mogu dobiti – ispričala nam je Karla.

Vlastite pjesme

Što se tiče glazbenog ukusa, na Karlinoj playlisti mogu se pronaći mnogi žanrovi od kojih se ipak naj više ističu pop i rock. – Volim slu šati strano, ali i hrvatsko. Ovisno o raspoloženju biram vrstu glazbe koja mi u određenom trenutku naj više odgovara. Glazbu vidim kao bi jeg od stvarnosti, pruža mi sigur nost i utjehu te bez nje nikako ne bih mogla zamisliti dan. Od instru menata posebno volim gitaru koju također, u slobodno vrijeme sama učim svirati. Imam velike plano ve i snove koje želim ostvariti. Na dam se da ću jednoga dana snimati i pjevati svoje pjesme pomoću ko jih ću doprijeti do šire publike. Ta kođer, radujem se svim nastupima koji me u budućnosti očekuju, že lim polako graditi svoju karijeru, jer svoju budućnost vidim na pozorni ci – kaže mlada pjevačica kojoj želi mo puno uspjeha.

"Ljudi mi često kažu da sam im prenijela velike emocije, a meni je to najveći kompliment koji mogu dobiti"

Karla vjeruje da će jednog dana pjevati i snimati pjesme koje će sama napisati

Kao 5-godišnjakinja na poklon je dobila mikrofon koji joj je ubrzo postao najdraža stvar

Tri žene-tri vizije

MARIJA BISTRICA – Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica i Udruga Stav organizirali su izložbu keramike, nakita i slika autorica Irene Horina Đuretek, Ivane Škrlec i Sanje Troskot "Tri žene - tri vizije". Otvorenje je održano u petak u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Dobrodošlicu je svima poželjela ravnateljica Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica Mira Pi-

žir. Izložbu je otvorio načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, moderatorica je bila Ivančica Tomorad, a u programu su nastupili glazbeni gost Mladen Kosovec i pjesnička gošća dr. Sanja Kovačić koja je interpretirala vlastite pjesme. Izložba će ostati otvorena u radnom vremenu knjižnice, radnim danom od 8 do 15 sati do 15. studenog, a u slučaju interesa i duže. (Elvis Lacković)

Zagorski HNS donacijom obilježio Svjetski dan zaštite životinja

SELNICA - S ciljem podizanja svijesti o zaštiti napuštenih životinja i njihovoj skrbi, članice i članovi zagorskog HNS-a i ove su se godine uključili u obilježavanje Svjetskog dana zaštite životinja i to kroz akciju prikupljanja donacija za pomoć radu skloništu za životinje Luč Zagorja. HNS-ovke i HNS-ovci prikupili su hranu za životinje te prostirke i pokrivače. Uz pružanje podrške vodstvu i volonterima skloništa, donaciju su uručili predsjednik ŽO HNS-a KZŽ Robert Šplajt i županijski vijećnik HNS-a KZŽ Anđelko Ferek-Jambrek, istaknuvši kako donacijom žele potaknuti članice i čla-

nove HNS-a, ali i sve ostale sugrađane na društvenu odgovornost i aktivizam u zajednici, posebno kad je riječ o zaštiti i pomoći onima koji-

ma je ona potrebna, a u ovom slučaju to su napuštene životinje. Pozvali su građane i da posjete Luč zagorja i podrže njihov rad. (zl)

O sigurnom bicikliranju djeca će učiti na Biciklističkoj učilici u Oroslavju

Za učilicu se potrebno prijaviti, a to možete do 18. listopada

OROSLAVJE - Bicikl je voziti lako, kada znaš kako!, poručuju organizatori Biciklističke učilice, koja će se u Oroslavju održati 23. listopada, od 14 sati na Oro trgu, koji će psotato poligon za edukaciju i demonstraciju kako se ponašati u prometu kada smo biciklisti. O tome će podučavati djelatnici policije, s ciljem da se djeca od 9 do 14 godina nauče sigurnosti u prometu, pravilnom i propisnom kretanju ulicama. Manji sudionici, mlađi od 9 godina, ne smiju na cestu, ali će prolaziti poligon kroz igru i na taj način učiti. Stoga se pozivaju mali

i veliki da se pridruže teorijskom i praktilnom dijelu učilice, igri, provjeri znanja i na kraju podjeli priznanja. Teorijski dio će se održati na Oro trgu gdje će policijski službenici na jedinstven način objasniti pravila ponašanja biciklista u prometu, na poligonu će djeca (svi polaznici) probati vožnju reguliranu semaforom, zaobilaziti i rješavati probleme u prometu na siguran način, sve naučeno demonstrirati na biciklima zajedno s policijskim službenicima ulicama do škole, pješačkim prijelazima i našim kružnim tokovima (djeca od 9-14 godina). Radi kvali-

tetne organizacije, pripreme poklona i sigurnosti djece, za ovu je aktivnost potrebno ispuniti prijavnicu, najkasnije do 18. listopada, a možete ju zatražiti porukom na brojeve 099 688 6414 i 098 188 5613 ili posjetiti: Policijsku postaju Donja Stubica, Osnovnu školu Oroslavje (ured pedagogice), Grad Oroslavje, Gradsku knjižnica Oroslavje i Turistička zajednica grada Oroslavja te tamo podići, ispuniti i predati prijavnicu. - Dragi biciklisti, vidimo se u nedjelju, 23. 10. i ne zaboravite da svi sudionici bez iznimke trebaju imati kacigu, pozivaju organizatori. (jk)

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija Općina Sveti Križ Začretje Općinski načelnik

KLASA: 940-01/22-01/008

URBROJ: 2140-28-03-22-2

Sveti Križ Začretje, 18.10.2022.

Na temelju Odluke Općinskog načelnika KLASA:940-01/22-01/008, UR BROJ:2140-28-03-22-1, od 07.10.2022. godine i članka 10. Odluke o upravljanju i ras polaganju imovinom u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Kra pinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINE

Predmet javnog natječaja je prodaja nekretnina u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje, ozna ke k.č.br. 2417 i 2418 k.o. Pustodol Začretski upisanih u zemljišno-knjižni uložak 2622. Po nuda se ne može dati odvojeno za pojedinu nekretninu, već samo kao za cjelinu. U na ravi se radi o građevinskom zemljištu i zgradi u Svetom Križu Začretju, Štrucljevo 27.

Opis nekretnine Početna cijena nekretnine kuna/euro Iznos jamčevine kuna/ euro Površina u m² Zemljište je ravno, ograđeno, sastoji se od dvije parcele koje čine jednu cjelinu. Na kč.br.2418 su bila izvedena dva objekta, jedan je u potpunosti srušen (vide se ostaci građe), a drugi-bliže prometnici je dotrajao, s urušenim krovištem. Lokacija je u okruženju izgrađenih zemljišta , u središtu naselja Štrucljevo. Zemljište koje je predmet prodaje je ograđeno, pravokutnog oblika, omeđeno na zapadu ŽC 2160 (Zabok-Sveti Križ Začretje), a na sjeveru, istoku i jugu izgrađenim česticama.

17.300,00/2.296,111.730,00/229,61572

Nekretnine se prodaju u viđenom stanju, vi đeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore bilo koje vrste na stanje i kvalite tu objekata i zemljišta.

Zainteresirani ponuditelji su dužni dostavi ti ponudu koja sadržava:

- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sje dište za pravnu osobu ponuditelja

- Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u ku nama (koji ne može biti manji od iznosa po četne cijene navedene u ovom natječaju)

- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu

- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizič ku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost

- Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu

- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri hvaćanja

- Dokaz o uplaćenoj jamčevini

- Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklopi ti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvjetima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvjete natje čaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stje cati nekretnine na području Republike Hr vatske

Ponude moraju biti dostavljene do 28.10.2022. godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim omot nicama preporučenom pošiljkom ili osob nom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu jav nog natječaja za prodaju nekretnina u vla sništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 2417 i 2418 k.o. Pustodol Začretski.

Danom predaje ponude smatra se dan pre daje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje pošti preporučenom pošiljkom. Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjeren stvo za provođenje javnog natječaja za pro daju nekretnina u vlasništvu Općine dana 03.11.2022. u 09.00 sati na adresi Općina Sve ti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje.

Otvaranju ponuda mogu prisustvovati po nuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu pre dati valjanu punomoć.

Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od po četne cijene određene natječajem, neće se

uzeti u razmatranje.

Odluku o odabiru najpovoljnije ponude do nijeti će Općinski načelnik. Odluka o odabi ru dostaviti će se svim ponuditeljima u ro ku od 15 dana od dana donošenja.

Općinski načelnik može odustati od prodaje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Općina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgo vornost prema natjecateljima, kao ni troš kove sudjelovanja natjecatelja na natječaju.

Ponuditelj je prije dostave ponude du žan uplatiti jamčevinu u iznosu od 1.730,00 kn/229,61€. Jamčevina se uplaću je na žiro-račun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, po ziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljni jeg ponuditelja, bez prava na kamatu.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu (mi nimalno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz natječaja.

Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jed na ponuda koja ispunjava sve uvjete natje čaja i sadrži najmanje početnu cijenu ne kretnine.

Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem skla pa Općinski načelnik u roku 15 dana od da na donošenja odluke o odabiru najpovoljni jeg ponuditelja.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 da na od dana sklapanja kupoprodajnog ugo vora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupo prodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od da na dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac za kasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupoprodajni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te po nuditi sklapanje ugovora sljedećem ponudi telju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja.

Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kup nje, kao i porez na promet nekretnina sno si kupac.

Obilazak nekretnine moguć je uz prethod nu najavu na broj telefona 049/227-764.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija Općina Sveti Križ Začretje Općinski načelnik

KLASA: 940-01/22-01/007

URBROJ: 2140-28-03-22-2 Sveti Križ Začretje, 18.10.2022.

Na temelju Odluke Općinskog načelnika KLASA:940-01/22-01/007, UR BROJ:2140-28-03-22-1, od 07.10.2022. godine i članka 10. Odluke o upravljanju i ras polaganju imovinom u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Kra pinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINE

Predmet javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje, oznake k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski upisane u zemljišno-knjižni uložak 2622. U naravi se radi o poljoprivrednom zemljištu.

Opis nekretnine Početna cijena nekretnine kuna/euro Iznos jamčevine kuna/ euro Površina u m²

Zemljište je ravno, neograđeno, trapeznog oblika, omeđeno na sjeveru nerazvrstanom cestom oznake u katastru k.č.br. 2480, k.o. Pustodol, na zapadu nerazvrstanom cestom oznake u katastru kč.br. 2487, k.o. Pustodol, na istoku željezničkom prugom R106-ZabokKrapina, na jugu neizgrađenom česticom. Zemljište je uređeno, obrađuje se kako oranica. Zemljište je van zone građenja.

20.800,00/2.760,642.080,00/276,071.252,00

Republika Hrvatska Krapinsko – zagorska županija

Općina Sveti Križ Začretje

Općinski načelnik

KLASA: 940-01/22-01/009

URBROJ: 2140-28-03-22-2

Sveti Križ Začretje, 18.10.2022.

Na temelju Odluke Općinskog načelnika KLASA:940-01/22-01/007, UR BROJ:2140-28-03-22-1, od 07.10.2022. godine i članka 10. Odluke o upravljanju i ras polaganju imovinom u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Kra pinsko-zagorske županije br. 48/2019) Općina Sveti Križ Začretje raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINE

Predmet javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje, oznake k.č.br. 2394 k.o. Pustodol Začretski upisane u zemljišno-knjižni uložak 2622.

Opis nekretnine Početna cijena nekretnine kuna/euro Iznos jamčevine kuna/ euro Površina u m²

Zemljište koje je predmet prodaje je neograđeno pravokutnog izduženog oblik, omeđeno na zapadu ŽC2160 (Zabok-Sveti Križ Začretje), a na sjeveru i na jugu izgrađenim česticama, a na istoku željezničkom prugom oznake R106 Zabok-Krapina. Zemljište je locirano u sjevernom dijelu naselja Štrucljevo. Prema Prostornom planu Općine Sveti Križ Začretje zemljište se dijelom (zapadni dio) nalazi unutar granica građevinskog zemljišta-pretežno stambena namjena

31.700,00/4.207,323.170,00/420,741320

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, vi đeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore bilo koje vrste na stanje i kvalite tu zemljišta.

Zainteresirani ponuditelji su dužni dostavi ti ponudu koja sadržava:

- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sje dište za pravnu osobu ponuditelja - Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u ku nama (koji ne može biti manji od iznosa po četne cijene navedene u ovom natječaju)

- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu - Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizič ku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost - Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu - Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri hvaćanja

- Dokaz o uplaćenoj jamčevini - Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklo piti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvje tima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvje te natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvara nja ponuda Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stje cati nekretnine na području Republike Hr vatske

Ponude moraju biti dostavljene do 28.10.2022. godine. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omot nicama preporučenom pošiljkom ili osob nom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 2488 k.o. Pustodol Začretski.

Danom predaje ponude smatra se dan pre daje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje pošti preporučenom pošiljkom.

Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjeren stvo za provođenje javnog natječaja za pro daju nekretnina u vlasništvu Općine dana 03.11.2022. u 09.00 sati na adresi Općina Sve ti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje.

Otvaranju ponuda mogu prisustvovati po nuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu pre dati valjanu punomoć.

Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos po nuđene kupoprodajne cijene niži od počet ne cijene određene natječajem, neće se uze ti u razmatranje.

Odluku o odabiru najpovoljnije ponude do nijeti će Općinski načelnik. Odluka o odabi ru dostaviti će se svim ponuditeljima u ro ku od 15 dana od dana donošenja.

Općinski načelnik može odustati od pro daje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Op ćina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelovanja natjecatelja na na tječaju.

Ponuditelj je prije dostave ponude du žan uplatiti jamčevinu u iznosu od 2.080,00 kn/276,07 €.

Jamčevina se uplaćuje na žiro-ra čun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditelji ma čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpo voljnijeg ponuditelja, bez prava na kamatu.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se po nuditelj koji ponudi najvišu cijenu (mini malno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz na tječaja.

Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jed na ponuda koja ispunjava sve uvjete natje čaja i sadrži najmanje početnu cijenu ne kretnine.

Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem skla pa Općinski načelnik u roku 15 dana od da na donošenja odluke o odabiru najpovoljni jeg ponuditelja.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 da na od dana sklapanja kupoprodajnog ugo vora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupo prodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac za kasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupoprodaj ni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem po nuditelju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja.

Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kup nje, kao i porez na promet nekretnina sno si kupac.

Obilazak nekretnine moguć je uz prethod nu najavu na broj telefona 049/227-764.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknad ne prigovore bilo koje vrste na stanje i kva litetu zemljišta.

Zainteresirani ponuditelji su dužni dostavi ti ponudu koja sadržava: - Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sje dište za pravnu osobu ponuditelja - Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u ku nama (koji ne može biti manji od iznosa po četne cijene navedene u ovom natječaju) - Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu - Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizič ku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost - Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu - Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri hvaćanja - Dokaz o uplaćenoj jamčevini - Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklo piti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvje tima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvje te natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvara nja ponuda Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stje cati nekretnine na području Republike Hr vatske.

Ponude moraju biti dostavljene do 28.10.2022. godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim omot nicama preporučenom pošiljkom ili osob nom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu jav nog natječaja za prodaju nekretnine u vla sništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 2394 k.o. Pustodol Začretski.

Danom predaje ponude smatra se dan pre daje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje pošti preporučenom pošiljkom.

Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjeren stvo za provođenje javnog natječaja za pro daju nekretnina u vlasništvu Općine dana 03.11.2022. u 09.00 sati na adresi Općina Sve ti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje.

Otvaranju ponuda mogu prisustvovati po nuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu pre dati valjanu punomoć.

Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos po nuđene kupoprodajne cijene niži od počet

ne cijene određene natječajem, neće se uze ti u razmatranje.

Odluku o odabiru najpovoljnije ponude do nijeti će Općinski načelnik. Odluka o odabi ru dostaviti će se svim ponuditeljima u ro ku od 15 dana od dana donošenja.

Općinski načelnik može odustati od prodaje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Općina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgo vornost prema natjecateljima, kao ni troš kove sudjelovanja natjecatelja na natječaju.

Ponuditelj je prije dostave ponude dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 3.170,00 kn /420,74 €. Jamčevina se uplaćuje na ži ro-račun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljni jeg ponuditelja, bez prava na kamatu.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se po nuditelj koji ponudi najvišu cijenu (mini malno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz na tječaja.

Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jed na ponuda koja ispunjava sve uvjete natje čaja i sadrži najmanje početnu cijenu ne kretnine.

Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem skla pa Općinski načelnik u roku 15 dana od da na donošenja odluke o odabiru najpovoljni jeg ponuditelja.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za ku pljenu nekretninu platiti u roku 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupoprodajne ci jene u navedenom roku dužan je platiti za konsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac zakasni s plaća njem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupoprodajni ugovor i zadr žati uplaćenu jamčevinu te ponuditi skla panje ugovora sljedećem ponuditelju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuditelja.

Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima.

Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kup nje, kao i porez na promet nekretnina sno si kupac.

Obilazak nekretnine moguć je uz prethodnu najavu na broj telefona 049/227-764.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Iz bakine pučke bilježnice

Piše: Zoran Gregurek

Sesvete

U Zagorju se jedan blagdan štuje na takav način i za nj se priprema skoro kao da je Božić ili Uskrs. Naravno, riječ je od Svim Svetima. Kako se nekad obilježavao taj blagdan, govorila nam je naša stalna sugovornica, hrašćinska baka Ivka, pučka prognozerka. "Za Sesvete prva stvar koja se pazila je da se pišče i purče na vrijieme zabere vu kocu i dene na stran. Klale se dva, tri dane predi če je bile mrzle vrijieme. Če je bile tople, sam jen dan do Sesvet. Kak bi ve rekli na dan veštic, Buog im grieh opresti. Znaš da je z tiem neču imeti posla, a neču te grde rieči ni po zubi vojziti. Išle se i vu štacun te dane da bi se kupil cukor, suol, uolje, mak, cvebice, malinovec i još ake je koj pofalile za kulač. Jer sme se skore doma imeli: mlinci su se delali doma, zelje je bile naribane - vubrane z svoje mekote, melju sme imeli svoju, ocet, šalatu, vine…", nabrala je starica. Pojasnila je i kako su se stvari odvijela tih svetih dana. "Čuju, znam ja da se veli da ljudem trebaš dati brigu gda su živi, a ne pokuojni. Same mi se ljudi i razlikujeme od nijiemoga živinčeta i divljakof vu šume po tom koj poštujeme i svuoje mrtve. K nam na sele furt bi na Sesvete doša rodbina z grada, najviše z Zagreba. Mene brača i zolve. Došli bi dan pred Sesvete, k večerke, z cugom, pokuojni brat Habek (iskrivljeno od Fabek –Fabijan, opa.a.), šteri nije imel dece, došel bi z veliku putnu tuorbu. Dece bi furt neke donesel, pokle i nučićom. Došel bi i Jožek z Cicu i z decu. Mam bi se isle za stol i bili bi kuhani kobasi, špek, šujnka, pišče bi spekla, grah šalate… Več ima mladuga graha…Druge jutre bi se si stali, dobre froštukljuvali i spravljali se k meše i na gruoblje. I to same sviječe vužigat. Jer se negda više iše na gruoblje na dušni dan, šteri pada dan pokle Sesvet. Na gruoblje sme nesli ruže, košarice i tam se bi ostajali vuru, dvije…Jer tam vidiš one ljudi štere mrti niesi videl od škuole…Onda se išle k obedu: purica, mlinci, zelje šalata, digana gibanica. Koj ti bum govorila, se kak je red. Unda bi došla rodbina od mojega muža, pokle od snehe. I se bi tuo trajele do kiesne večerke. Drugi dan se pak išle na gruoblje i se se punavljale. Lijepe je tuo bile", prisjećala se baka sa sjetom davnih "sesvetovanja". Danas, rekla je, si se nekam žuriju i deset minut su na gruoblju, petnajst minut pri starci, lučeju vu škatulje, nervozieraju se. " Da bi ti tuo…"

Zagorski knjižničari na stručnoj ekskurziji u Požegi

POŽEGA - Preko dvadeset knjižničarki i knjižničara, članova Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije uputilo se u subotu na stručnu ekskurziju u Požegu. Po dolasku u Požegu knjižničari su prvo posjetili Gradsku knjižnicu gdje ih je ljubazno dočekala Voditeljica matič-

ne službe Mirjana Franculić te ih provela kroz prostore novouređene knjižnice. Modernizacijom knjižničarskih usluga, tradicionalna 175-godišnja knjižnica preseljenjem u novu zgradu uspješno se transformirala u modernu knjižnicu 21. st. Predsjednica Knjižničarskog društva KZŽ

Branka Tuđa Kanceljak, ljubaznim domaćinima zahvalila je na srdačnom prijemu te im u znak zahvalnosti uručila prigodne poklone. Knjižničari su posjetili su i Dijecezanski muzej u Požegi, a u neformalnom dijelu ekskurzije proveli su vrijeme u ugodnom druženju. (Davor Žažar)

Općina Bedekovčina poziva na projekciju filma 'Nosila je rubac črleni'

BRESTOVEC OREHOVIČKI - U petak 21. listopada u 19 sati i u Osnovnoj školi Stjepana Radića Brestovec Orehovički održat će se projekcija kajkavske komedije "Nosila je rubac črleni" redatelja Gorana Dukića. Ulaz je besplatan uz predočenje ulaznice koje su dostupne na sljedećim lokacijama: Općina Bedekovčina, Općinska knjižnica i čitaonica Bedekovčina i Osnovna škola Stjepana Radića Brestovec Orehovički. (zl)

KLASA: 940-01/22-01/62

URBROJ: 2140-5-02-22-1 Pregrada, 10.10.2022.

Grad Pregrada, kao tijelo nadležno za upravljanje komunalnom infrastrukturom, na temelju članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18 i 110/18), članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj 59/18) te Odluke Gradskog vijeća o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi – NERAZVRSTANA CESTA P-14.1 ODVOJAK I –HANŽIĆI-GOLUBIĆI od 14.09.2022. objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja Nerazvrstane ceste P-14.1 Odvojak I – Hanžići-Golubići

ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena komunalna infrastruktura NERAZVRSTANE CESTE P-14.1 ODVOJAK I – HANŽIĆI - GOLUBIĆI na katastarskim česticama i dijelovima: kč.br. 1744/24, 1744/7 (1234/29, 1234/12) i okolne i dr. k.o. Pregrada o započinjanju postupka evidentiranja predmetne komunalne infrastrukture u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/2018 i 110/2018), temeljem kojeg se komunalna infrastruktura evidentira u katastru i upisuje u zemljišnu knjigu kao –javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Pregrade, Ul. J. K. Tuškana 2, Pregrada, OIB: 01467072751.

Geodetski elaborat izvedenog stanja komunalne infrastrukture izraditi će tvrt-

ka GEO-TNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge, Podbrezovica 2B, Đurmanec, GEODETSKI URED, podružnica Pregrada, S. Škreblina 4/1, Pregrada (ovlašteni inženjer geodezije Tihana Artič, dipl.ing. geod. – ovlaštenje GEO 812).

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna komunalna infrastruktura započeti će 24. listopada 2022. godine u 13:00 h, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 14. studenoga 2022. godine od 08:00 – 10:00 sati u prostorijama GEO-TNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge, Podružnica Pregrada, Stjepana Škreblina 4/1, Pregrada.

Gradonačelnik Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija GRAD PREGRADA GRADONAČELNIK

KLASA: 940-01/22-01/61

URBROJ: 2140-5-02-22-1

Pregrada, 10.10.2022.

Na temelju članka 131. 132. i 133. Zakona o cestama („Narod ne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19), članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj 59/18) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snim ke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodet skih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih ce sta (KLASA:932-01/12-02/182

URBROJ:541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012.) Grad Pregrada objavljuje

JAVNI POZIV

O ZAPOČINJANJU POSTUPKA EVIDENTIRANJA NERAZVRSTANIH CESTA zahvata za ekološku mrežu za zahvat „Održavanje neraz vrstane ceste Radoboj – Strahinje (planinarski dom)“

I. Ovim pozivom Grad Pregrada, kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama na području Grada Pre grada, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištima na kojima su izgrađe ne nerazvrstane ceste, a koje obuhvaćaju katastarske če stice oznake:

- Pl-2 (Ž2096 – Golčeci – Leskovari – Cesarci – Tepeši –Pl9-1), kčbr. 2212, 2166, 1331/3, 1331/2, 1331/1, 1349, 1350, 1351, 1095/1, 1094, 1093, 1354/2, 1354/1, 1353, 1352, 1357/1, 1357/2, 1362/2, 1362/1, 1326 i okolne i druge k.o. Plemenšćina, du ljine cca 250 m.

- P-26 P12, P41 (Odvojak Mrkusi (Fija) – Premrli – spoj Ple menšćina – P19, P116), kčbr. 2253, 145, 142, 141, 143, 139, 122, 120/1, 207, 206, 203, 202, 200/2, 200/3, 179 i okolne i druge k.o. Pregrada, duljine cca 280 m.

- P-39 (Ž2151 – Pregrada Vrhi – Kunagora), kčbr. 4352, 2626, 2620, 2619/2, 2619/1, 2618, 2617, 2716, 2709, 2707 i okolne i dru ge k.o. Pregrada, duljine cca 300 m.

- P-46.3 (Ž2096 – Odvojak Mlakar), kčbr. 1041/4 (1268/18) i okolne i druge k.o. Pregrada, duljine cca 75 m.

- B-2 (D507-Škrinjari – Vrbanci – Vdovići – Juraki – Lesko vari – Burići – Crkva Sv. Jurja – L22079), kčbr. 1771, 1774, 1317, 1316, 1315/2, 1315/1, 1314/3, 1294, 1293/2, 1295, 1297 i okolne i druge k.o. Vrbanec, te kčbr. 1552, 1562, 732, 731/3, 731/2, 731/1, 731/7, 730/3, 729, 654, 653, 617, 618, 613/2, 613/1, 612 i okolne i druge k.o. Cigrovec, duljine cca 400 m. o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih ce sta za katastar i zemljišnu knjigu.

II. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

III. Snimku izvedenog stanja i geodetski elaborat izve denog stanja nerazvrstanih cesta izradit će ovlaštena in ženjerka geodezije Tihana Artič, dipl.ing.geod., ovlašteni predstavnik tvrtke - Geodetski ured GEO-TNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge, Podružnica Pregrada, 49 218 Pregrada, Stjepana Škreblina 4/1, OIB: 19087957848.

III. Predstavnici pravne osobe koja upravlja nerazvrsta nim cestama, odnosno Grada Pregrada, započeti će dana 24. 10. 2022. godine - s početkom u 08:00 sati u Donjoj Plemenšćini (Ž2096 –Golčeci – Leskovari – Cesarci – Tepeši – Pl9-1), - s početkom u 09:00 sati u Vrhima Pregradskim (groblje) (Odvojak Mrkusi (Fija) – Premrli – spoj Plemenšćina –P19, P116), - s početkom u 10:00 sati u Vrhima Pregradskim (Kunago ra) (Ž2151 – Pregrada Vrhi – Kunagora), - s početkom u 11:00 sati u Pregradi, Gorička ulica (Ž2096 – Odvojak Mlakar),

- s početkom u 12:00 sati u Svetojurskim Vrhima/Cigrovec (D507-Škrinjari – Vrbanci – Vdovići – Juraki – Leskovari –Burići – Crkva Sv. Jurja – L22079) s obilježavanjem granica katastarskih čestica izgrđenih ne razvrstanih cesta uz stručnu pomoć gore navedene ovla štene inženjerke geodezije koja se brine da lomne točke granica izgrađenih nerazvrstanih cesta budu ispravno sta bilizirane i obilježene.

IV. Svi nositelji prava na nekretninama koje neposredno graniče sa gore navedenim katastarskim česticama na ko jima su izgrađene nerazvrstane ceste, moći će izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te zatražiti eventu alna dodatna pojašnjenja dana 14. 11. 2022. godine od 08:00 – 10:00 sati u prostorijama GEO-TNT d.o.o. za geodeziju, trgovinu i usluge, Podružnica Pregrada, Stjepana Škrebli na 4/1, Pregrada.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija GRAD PREGRADA GRADONAČELNIK

Savjeti naših agronoma

poljoprivreda

Jabučni ocat iz kućne radinosti

Pozitivni učinci jabučnog octa za zdravlje ljudi odavno su poznati. Najčešće se koristi u prehrani kao začin za salate, no njegova svojstva i dobrobiti mogu se koristiti i u druge svrhe te je stoljećima bio česta namirnica u mnogim kuhinjama. U godinama kao što je ova, kada su jabuke imale dobar urod često se dešava da na stablima na okućnicama ili vrtovima ostane dio jabuka s kojima ne znamo što bi. Jedan od prijedloga je da se od takvih jabuka napravi domaći jabučni ocat. Prilikom same pripreme jabučnog octa za potrebe domaćinstva ne treba puno vremena, no kako bi okus octa dostigao određen nivo kiselosti, on će morati odstajati, čak i do nekoliko mjeseci, no krajnji ishod se isplati čekati. Za proizvodnju dobrog jabučnog octa potrebne su zdrave i kvalitetne jabuke koje pripadaju sortama primjerenim za preradu u jabučni sok, zatim u vino i naposljetku u jabučni ocat. Najbolje je ako ocat radimo od neprskanih jabuka jer njihova kora ne sadrži ostatke pesticida. Dobro je da jabuke nisu gnjile, a ako jesu njih ne treba koristiti ili ih treba odrezati do zdravog dijela. Pobrane jabuke najprije se operu i ocijede, a zatim melju odgovarajućim muljačama na odgovarajuću veličinu, što ovisi o tipu mlina i zrelosti voća. Ako je potrebno, trop se može obraditi enzimima za povećanje iskoristivosti. Trop se zatim preša do najmanje 70 % iskorištenja. Sok koji nastaje ispod preše treba treba zaštititi od oksidacije što se postiže dodatkom kalijmetabisulfita (vinobrana) ili 5-6 %-tne sumporaste kiseline. Slijedi bistrenje koje traje 16-24 sata pa pretok, odnosno dekantiranje soka u posudu za vre-

nje. Moštu se dodaju selekcionirani kvasci iz roda Saccharomyces cerevisiae (vinski kvasci) i hrana za kvasce. Tijekom alkoholne fermentacije može se dodati i bentonit koji odstranjuje termolabilne bjelančevine koje mogu uzrokovati zamućenost u boci. Tijekom alkoholne fermentacije kontrolira se temperatura i pazi se na završetak fermentacije. Kad sav šećer prevrije u alkohol treba što prije obaviti pretok u čiste posude za provođenje octenokiselinske fermentacije. Octenokiselinska fermentacija je oksidacijski proces jer bakterije za oksidaciju alkohola iskorištavaju kisik, iako ne direktno iz zraka već rastopljen u supstratu. Upravo je to djelovanje osnova za proizvodnju prirodnog octa. Opti-

malna temperatura za provođenje octenokiselinske fermentacije je 19 do 34 °C. Za proizvodnju kvalitetnog octa nužno je da koncentracija kisika bude visoka kako bi se jabučno vino uspješno i brzo ukiselilo. Svi tehnološki postupci proizvodnje octa teže za time da se poveća oksidacijska površina te da se octenokiselinske bakterije što bolje i jednakomjernije opskrbljuju kisikom. Bez obzira na postupak proizvodnje octa, potrebno je redovito mjeriti prijelaz alkohola u octenu kiselinu. Prirodno bistrenje jabučnoga octa traje i po nekoliko mjeseci. Proizvođači prirodnog jabučnoga octa preporučuju njegovo korištenje tek nakon potpunog dozrijevanja što je otprilike nakon šest mjeseci.

Zašto kosimo suhe brdske travnjake na Strahinjčici?

Sadnice voćaka

Sadnice ukrasnog drveća

Substrati za sadnju

Ukrasne tegle i lonci

grmova

Organska i mineralna gnojiva

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Javna ustanova Zagorje zeleno provela je košnju travnjaka na Strahinjčici u sklopu višegodišnjeg projekta revitalizacije i obnove suhih brdskih travnjaka na području Strahinjčice. Suhi brdski travnjaci važna su staništa brojim rijetkim i ugroženim biljnim i životinjskim vrstama. Travnjaci na Platu i Poljanama pravi su orhidejski vrtovi gdje je zabilježeno preko 15 vrsta orhideja te predstavljaju stanište Natura 2000 vrsti orhideje jadranska kozonoška. Strahinjčica kao dio ekološke mreže Natura 2000 odabrana je očuvanje povoljnog stanja i prirodne ravnoteže na suhim kontinentalnim travnjacima. Europska unija putem ekološke mreže Natura 2000 dala je obavezu našoj državi, a tako i svima nama da očuvamo takva staništa velike bioraznolikosti.

Mnogi brdski travnjaci nestaju zato jer se ne ko-

se i održavaju. Zbog postupnog obrastanja drvenastim i grmolikim vrstama iz obližnjih šuma spadaju među najugroženije ekosustave u Hrvatskoj. Da bi očuvali najvrijednije travnjake na Strahinjščici, proveli smo košnju i odvoz pokošene trave. Jednom kada travnjak zarasta, promijeni se sastav biljaka te se osjetljivim biljnim i životinjskim vrsta smanjuje brojnost. Takav je slučaj sa orhidejama. Jako teško se travnjak opet može vratiti u početno stanje prirodne ravnoteže. Zato je važno da reagiramo na vrijeme. Neki vlasnici sami pokose travnjake i iz toga razloga im zahvaljujemo i podupiremo buduće aktivnosti u održavanju travnjaka i očuvanju bioraznolikosti takvih ekosustava. Njihov trud i marljivost se isplate jer svi mi želimo očuvati te travnjake kako bi jednoga dana naša djeca i sve buduće generacije mogle uživati u ljepoti prirode na našoj Strahinjčici.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Zagorska teniska liga 2022.

U polufinalu Stubica, Zagorec Krapina, Zlatar i Oroslavje

HRVATSKO ZAGORJE – Ove je godine Teniski savez Krapinsko-zagor ske županije organizirao Zagorsku ligu, za koju se prijavilo osam klubova, članova Teniskog saveza KZŽ. Oni su na početku natjecanja bili podije ljeni u dvije skupine sa po četiri ekipe, a po dvije prvoplasirane ekipe iz borile su nastup u polufinalu. U skupini A Oroslavje je opravdalo status prvog nositelja i sa tri pobjede osvojilo je prvo mjesto. Sa po 4:1 svladali su TK Gorica Sveti Križ Začretje i TK Zagorec Krapina, a sa 3:2 TK Pre grada. U borbi za drugo mjesto zatvorio se krug tri ekipe, jer je Gorica pobijedila Zagorec 3:2, Pregrada Goricu 5:0, a Zagorec Pregradu 5:0. U po lufinale sa drugog mjesta prošao je Zagorec zbog najboljeg meč omjera. U skupni B ŠTK Zlatar je stigao do sve tri pobjede, sa po 3:2 protiv Neca Mihovljan i Stubice i 4:1 protiv Marije Bistrice. Stubica je osvojila dru go mjesto zahvaljujući 3:2 pobjedama protiv Neca i Marije Bistrice. Me đusobni susret koji je odlučio o trećem mjesto Nec je protiv Marije Bi strice dobio 5:0. U polufinalu će igrati ŠTK Zlatar – TK Zagorec Krapina i TK Oroslavje – TK Stubica. Inače, u sklopu jednog susreta igraju se če tiri pojedinačna meča i jedan meč parova. (Elvis Lacković)

Zasluženo

Gostujuća pobjeda za Bedex 1

MURSKO SREDIŠĆE – Odboj

kašice Bedexa 1 u subotu su odi grale utakmicu 2. kola 3. HOL sjever. Nakon uvodne domaće po bjede protiv Vinice, u 2. kolu ''Be dexice'' su gostovale u Murskom Središću kod ekipe Plavi 2. Dobar start u sezonu potvrđen je na pr vom gostovanju sa drugom pobje dom. Već u prvom setu Bedex je pokazao razliku u kvaliteti i sti gao do laganih 25:11. U drugom se tu bilo je tek malo više igre, ali i sigurnih 25:14 za 2:0 Bedexa. No, u trećem setu domaće odbojkašice dolaze do 25:19 i smanjuju na 1:2. No, Bedex ipak osvaja sva tri bo

da, jer četvrti set dobiva 25:16 i ta ko dolazi do ukupnih 3:1. Treneri ca Ivana Čehulić u ovoj je utakmici izvela ekipu u sastavu: Barbara Kovač (kap.), Lana Pripeljaš, Ma rija Srebak, Sara Balen, Ema Jam brek, Lucija Prančić, Rea Herceg, Iva Gorički, Marta Vurnek i Luci ja Mrkoci. Tako su odbojkašice Be dexa 1 startale sa dvije pobjede, a u trećem kolu dočekuju Ivanec 3, koji je također krenuo sa dvije po bjede. Druge zagorske predstavni ce u ovoj ligi, Toplice 2 u ovom su kolu bile slobodne, a u 3. kolu će dočekati Kitro Varaždin 2. (Elvis Lacković)

Nove pobjede Toplica

MAČE/VARAŽDIN – Odigrano je i 2. kolo odbojkašica u 4. HOL sjever, u ko joj igraju i odbojkašice Toplica 2 i Bedexa 2. Obje su ekipe nastavile s pobjedama. Toplice 2 su i drugi puta zaredom igra le domaću utakmicu, ovaj puta u Maču i svladale su Nedelišće Elting 2 sa 3:0. U sva tri seta domaće su odbojkašice bile prilično uvjerljive, prvi su dobile sa 25:11, drugi sa 25:13, a treći sa 25:15. Ka ko su i u prvom kolu imale vrlo uvjerljivu pobjedu, trenutno drže prvo mjesto na ljestvici. Za Toplice 2 igrale su: Patricija

Spevec, Petra Žigovečki, Korina Sedak, Ana Sedak Benčić, Paula Posarić, Lore na Belošević, Nikolina Posarić, Antoni ja Pozaić (kap.), Eva Macan, Tea Đurek, Kristina Šantek, Lana Halapir, Lana Hlu pić i Nika Malečić, trener Robert Hala pir. I druga zagorska ekipa u ovoj ligi bi la je uspješna. Bedex 2 također je stigao do druge pobjede i to ovaj puta u go stima. Sa također čistih 3:0 pobjeda je ostvarena kod OK Kitro Varaždin 4. I Be dex 2 je bio iznimno uvjerljiv. Prvi set je pripao gošćama sa 25:9, drugi sa 25:17,

ZABOK - Košarkaši Zaboka ni u trećoj uta kmici nisu uspjeli stići do svoje prve prven stvene pobjede u HT Premijer ligi. Nakon dva gostovanja na domaćoj premijeri u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku zaslu ženo je slavio Alkar rezultatom 75:80. Za bok je odlično otvorio s puno energije i do šao do vodstva od 8:0 u koje je šest koševa ugradio raspoloženi Luka Tomas. Gosti su uzvratili serijom od 9:0 i nakon trice Lisice u 4. minuti na semaforu je stajalo 8:9. Na kon što se Tomasu pridružio Kučan Zabok je u 8. minuti stigao do lijepog vodstva od +7 (22:15). Gosti su tada postavili zonu ko ja je donijela ploda, pa je nakon prvih deset minuta na semaforu stajalo 23:21. U drugoj četvrtini probudio se Garrett, pridružio mu se i s nekoliko uspješnih polaganja pod ko šem Prskalo i Zabok u 15. minuti ima pred nost od 12 koševa (39:27). Redove gostiju probudio je Brock koji povlači seriju Alka ra od 11:0 i 18. minuti rezultat je 39:38. Do maći ipak nakon bolje igre do kraja druge četvrtine uspijevaju na "veliki odmor" pre njeti 5 koševa viška (47:42). Ključna za uta kmicu bila je treća četvrtina. Zabok je birao loša rješenja u napadu, što su gosti vješto koristili i prvo tricom Brocka došli do vod stva u 23. minuti (50:52), da bi tricom Lisice u 29. minuti došli do prvog dvoznamenka stog vodstva (55:65), a s tim se rezultatom ušlo i u zadnjih deset minuta utakmice. Ka da je Brock u 35. minuti postigao svoju no vu tricu za 59:73, činilo se da je utakmi ca završena. No, Zabok se nije predavao i nakon polaganja Kučana 39 sekundi prije kraja utakmice uspio je doći na zaostatak od samo tri koša (74:77), da bi nakon to ga Garrett ukrao Svalini, a Jacović pogodio jedno od dva slobodna bacanja 20 sekun di prije kraja za 75:77. Tomas radi brzi fa ul na Lisici koji pogađa samo jedno bacanje za 75:78, no Zabok je loše zagradio, Brock je osvojio loptu, pa je Garrett bio prisilijen napraviti prekršaj nad njim. Sinjski Ameri kanac pogodio je oba slobodna bacanja za konačnih 75:80, 15 sekundi prije kraja i tu je priči bio kraj. Domaći su pokušali tricom Stipaničeva eventualno dodatno zakom plicirati situaciju, ali zabočki centar nije bio precizan i bodovi su zasluženo otišli u Sinj. U momčadi Zaboka najefikasniji je bio Ivan Kučan koji je postigao 18 koševa uz 4 skoka i 3 asistencije. Luka Tomas zabio je 17 ko ševa, a Jarvis Garrett 16 uz 6 skoka i 4 asi stencije. Prvo ime utakmice nedvojbeno je bio George Brock koji je postigao 29 koše va uz 7 skokova i 4 asistencije. Šime Lisica upisao je 14 koševa uz 7 skokova, a Imra na Polutka jedan je skok dijelio od doubledouble učinka, jer je utakmicu završio na 11 koševa i 9 skokova. Iduće nedjelje Zabok u 4. kolu očekuje teško gostovanje na Balde kinu kod zahuktale Šibenke koja je odlična startala u sezonu i ima dvije pobjede u dvi je odigrane utakmice.

ZABOK - ALKAR 75:80 (23:21, 24:21, 8:23, 20:15)

ZABOK: Gradska sportska dvorana,

Bedexa

a treći sa čak 25:3. Za Bedex 2 su igra le: Gabrijela Vurnek, Laura Mrkoci, Nika Granc, Marta Vurnek, Ema Ocvirek, Da rija Ban, Ema Jambrek (kap.), Lorena Mi kulec, Dorotea Prančič, Dora Novosel, Dora Fernežir i Petra Vračević, trenerica Ivana Čehulić. Tako nakon dva kola To plice 2 drže prvo, a Bedex 2 treće mjesto. U 3. kolu Toplice 2 će dočekati Kitro Va raždin 3, koji je također startao sa dvi je pobjede, dok će Bedex 2 biti domaćin Ivancu 4, koji je startao sa po jednom pobjedom i porazom. (Elvis Lacković)

GLEDATELJA: 100, SUCI: Perlić, Stanković i Đuraki.

ZABOK: Martinko, Kučan 18 (34), Tomić 1 (1-2), Lukačić, Črnjević, Stipaničev 10 (1-2), Tomas 17 (44), Bašić, Prskalo 9 (1-2), Antonić, Garrett 16 (5-6), Jacović 4 (1-2).

TRENER: Jakša Vulić

ALKAR: Vojedilov, Putnik, Polutak 11 (1-1), Kovač 2, Svalina 6, Tomašević 10 (1-1), Vučić 2, Jukić 6 (1-2), Brock 29 (7-7), Lisica 14 (4-6). TRENER: Luka Bujas

SLOBODNA BACANJA: Zabok: 16/22 (72%); Alkar: 14/17 (82%)

DVICA: Zabok: 22/40 (55%); Alkar: 15/34 (44%)

TRICA: Zabok: 5/27 (18%) (Kučan, Stipaničev, Toms, Garrett, Jacović); Alkar: 12/35 (34%) (Brock 6, Svalina 2, Lisica 2, Tomašević, Jukić)

SKOKOVI: Zabok: 40 (32+8) (Prskalo 8, Stipaničev 7, Garrett 6, Jacović 6, Kučan 4, ...); Alkar: 44 (33+11) (Polutak 9, Brock 7, Lisica 7, Svalina 6, Tomašević 5, ...)

ASISTENCIJE: Zabok: 13 (Garrett 4, Kučan 3, ...); Alkar: 18 (Svaina 6, Brock 4, Tomašević 4, ..)

VALORIZACAIJA: Zabok: 84 (Garrett 16, Kuan 15, Prskalo 15, Tomas 14, Stipaničev 13, ...); Alkar: 89 (Brock 28, Svalina 18, Polutak 15, Tomašević 13, ...)

Jakša Vulić: "Odlučujuća je bila treća četvrtina gdje smo se potpuno raspali i izgubili igru i obrambeno i napadački nismo bilo na ni vou. Evidentno je da ne možemo dovolj

no minuta držati visok intenzitet igre i da imamo problema za šutom za tri poena, a večeras nismo uspjeli zaustaviti napadački skok Alkara za što smo se posebno pripre mali. Dosta smo u teškoj u situaciji, nema mo još uvijek timsku igru. Bit će nam vrlo teško, ali nemamo drugog izbora nego na staviti raditi i boriti da budemo što bolji".

Luka Bujas, Alkar

"Imali smo loše otvaranje gdje je domaćin napravio 8:0 na početku prve četvrtine, nakon toga mislim i 9:0 na početku druge četvrtine. Zadnje dvije utakmice loše rea giraom u prvom poluvremenu, dok u dru gom primamo po 15-20 koševa manje, što je dobra stvar za nas. To pokazuje karakter ove moje mlade momčadi koja je u Zabo ku ostvarila jednu veliku pobjedu, koja će nam sigurno dati "vjetar u leđa" za nasta vak prvenstva. Domaćinu čestitam na fer i korektnoj utakmici i nadam se da će se br zo vratiti pobjedama kao i prošle sezone".

Ostali rezultati 3. kola: Gorica . Šibenka 77:100 Dinamo - Bosco 107:89 Zadar - DepoLink Škrljevo 81:76 Split - Furnir 90:73

Cedevita Junior - Cibona 67:88

Parovi 4. kola: Šibenika - ZABOK (nedjelja 23.10. u 18 sati) Furnir - Alkar Bosco - Gorica Cibnoa - Dinamo Zagreb DepoLInk Škrljevo - Cedevita J. Split - Zadar

Odbojka, 3. HOL sjever, 2. kolo: Plavi 2-Bedex 1 1:3

Težak poraz Zaboka u Alpe Adria cupu

ROGAŠKA SLATINA - Košarkaši Zaboka pretrpjeli su težak poraz u svojoj trećoj utakmici u Alpe Adria cupu. U Rogaškoj Slatini su poraženi od Rogaške s 44 koša razlike (106:62). Zabok, koji još uvijek ne može računati na Buljevića i Črnjevića, pred utakmicu je imao dodatne probleme u vidu ozljeda Tomasa i Bašića. U prvom dijelu Zabok je držao priključak i na ''veliki odmor'' se otišlo rezultatom 50:41. U trećoj četvrtini Rogaška je napravila seriju od 16:0, Zabok je uspio postići samo 9 koševa, pa se u zadnju četvrtinu utakmice ušlo rezultatom 74:50. Prednost domaćih povećala se za još dvadeset koševa razlike u zadnjih deset minuta igre. Drugo poluvrijeme Rogaška je dobila rezultatom 56:21. Domaće su sa po 21 košem predvodili Patrik Tabak i Staš Sivka. Kod Zaboka je s 16 koševa bio najefikasniji Karlo Lukačić, Jarvis

Garrett upisao je 12 koševa, a dobro je svoju priliku iskoristio Andro Antonić, koji je u igri proveo 25 minuta i zabio 11 koševa (trice 3/5).

ROGAŠKA 106 ZABOK 62 (23:18, 27:23, 24:9, 32;12).

ROGAŠKA: Riley 14 (45), David, Durnik 9 (1-2), Močnik 2, Tabak 21 (68), Špan 4, Sivka 21 (2-2), Kavkler 5 (0-1), Kraljević 9, Colnarić, Branković 6, Miličević 15 (2-3). TRENER: Peter Markovinović ZABOK: Martinko 1 (1-

2), Kučan 4 (2-4), Tomić 6 (2-4), Lukačić 16 (1-3), Črnjević, Stipaničev 5 (36), Tomas, Bašić, Prskalo 4 (2-2), Antonić 11, Garrett 12 (4-4), Jacović 3. TRENER: JAKŠA VulićA – ZABOK 106:62 (23:18, 27:23, 24:9, 32;12). (tz)

Atletski klub Zabok u nedjelju organizira cestovnu utrku "Zabok industrial race"

ZABOK - U organizaciji AK Zabok u nedjelju 23. listopada u Zaboku će se nakon 30 godina održati cestovna trkačka utrka koja će startati sa Zivotog trga u Zaboku. Prijave za utrku primaju se do 21. listopada, dok su prijave za dječje utrke zaključene. Utrka će se održati na distancama od 10 kilometarama pod nazivom ZA10 i na 5 kilometara pod nazivom ZA5. Na svoje će doći i dje-

čaci i djevojčice u utrkama na 200 metara (cicibani 6-8 godina), 400 metara (limači 9-11 godina), 1000 metara

(mlađi kadeti 12-13 godina) i 1200 metara (kadeti 14-15 godina). Startnina za utrke ZA10 i ZA5 iznosi 150 kuna, dok za dječje utrke nema startnine. U utrkama su uz plakete i medalje predviđene i novčane nagrade. Tako će u utrci ZA10 za prvoplasirani dobiti po 700, drugoplasiran 500, a trećeplasirani 300 kuna uz plakete, medalje i nagrade sponzora, kao i 24 limenke piva. U utrci ZA5

prvoplasirani će dobiti 500, drugoplasirani 300, a trećeplasirani 200 kuna uz plakete, medalje, nagrade sponzora i 12 limenki pive. Svi učesnici dječjih utrka dobit će "učesničke medalje", dok će pobjedničke medalje dobiti troje prvoplasiranih. U 11,30 startat će dječje utrke, dok će utrke ZA10 i ZA5 startati u 13 sati. Proglašenje pobjednika predviđeno je za 15,30 sati. (T. Zrinšćak)

Odigrano

Zabok

velikoj

ZABOK - Sjajno izdanje i pobjeda kuglač Zaboka u 5. kolu I. B HKL-sjever. Na zabočkoj kuglani "ZIVT" pala je do ovog kola drugoplasirana Novska s čistih 6:2 i čak 124 čunjeva viška na kontu Zaboka koji je u prvoligaškom izdanju oborio 3524 čunja, najviše od svih momčadi u ovom kolu, dok se Novska zaustavila na 3400 čunja. Zabočane je na putu prema velikoj pobjedi predvodio sjajni, iskusni Duško Medić sa 648 srušenih čunjeva, što je njegov drugi najbolji rezultat otkada se kugla na 120 čunjeva. Dugo se njegova 662 čunja bila rekord zabočke kuglane. Odličan je bio i Martin Huis koji se zaustavio na 603 čunja, ali isto tako i Toni Ljubić, Bruno Pavrlišak, Sven Finger i Dalibor Hršak. Sve bolji Zabok u ovoj utakmici gotovo da nije imao slabog mjesta, tek je nešto slabije odigrao Filip Sedlar koji je puno puta izvlačio ovu momčad, pa je imao i pravo na nešto lošije izdanje koje nije naštetilo njegovim suigračima. Zabok je prerastao u ozbiljnu momčad i za sada drži četvrtu poziciju. U idućem kolu gostuje kod momčadi Pakrac-Papuk koja drži tek osmu poziciju, no u ovom je kolu postala prva momčad koja je slavila protiv Medveščaka 1958, što je dovoljno upozorenje, ali i izazov za momčad Zaboka. (T. Zrinšćak)

ZABOK - NOVSKA 6:2 (14,5-9,5) (3524-3400)

D. Medić - V. Podvalej 1:0 (648-576) T. Ljubić - S. Zukanović 1:0 (582-541) S. Finger - D. Tušim 0:1 (565-575) F. Sedlar+D. Hršak - V. Lovrić (260+292-575) M. Huis - I. Brozović 1:0 (603-573) B. Pavrlišak - M. Hećimović 1:0 (573-560)

Ostali rezultati 5. kola: Pakrac-Papuk - Medevščak 1958 6:2 (3471-3408)

Fortuna - Ponikve 3:5 (3340-3403)

Obrtnik Torbar - Ciglenica 2:6 (3267-3365) Lepoglava

Poredak

POSTERI

PLAKATI

FORMATA VIZITKE KATALOZI BROŠURE LETCI BLOKOVI KUVERTE MEMORANDUMI ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI

U Šibeniku održan 17. plivački miting 'Sveti Mihovil'

ŠIBENIK - U organizaciji PK Ši benik, na 25 metarskom bazenu "Crnica" održano je 17. izdanje pli vačkog mitinga Sveti Mihovil ko je je okupilo 260 plivača i plivačica iz 20 klubova Hrvatske i BiH. Pod vodstvom trenera Nikole Ivekovi ća boje Olimpa branili su Helena Dinjar, Borna Semenić, Petra Peč nik, Benjamin Sever-Kozina, Fran Iveković, Luka Iveković, Dominik Šamec, Vita Galac, Noa Fiket, Fran Meglić, Petra Ljubej i Lara Grah. Oni su u Hrvatsko zagorje donije li 13 medalja, od čega četiri zlatnog, šest srebrnog i tri bronačnog sja ja. Najuspješnija je bila Petra Lju bej koja je u konkurenciji mlađih kadetkinja (D kategorija) osvojila

ukupno četiri medalje. Petra je bi la zlatna na 100 i 200 slobodno, a srebrna na 50 leptir i 100 mješovi to. Četiri medalje osvojila je i La ra Grah koja je bila zlatna na 100 prsno, dok je u disciplinama 100 slobodno, 200 slobodno i 100 mje šovito bila brončana, kao Petra u konkurenciji mlađih kadetkinja (D kategorija). Vita Galac koja je na stupila u konkurenciji mlađih ka detkinja (C kategorija) osvojila je ukupno tri medalje. Na 200 slo bodno bila je zlatna, a na 50 lep tir i 100 slobodno srebrna. Helena Dinjar nastupila je u konkurenci iji kadetkinja (A kategorija) gdje je osvojila dva srebra i to na 200 mje šovito i 100 leđno. (T. Zrinšćak)

Sjajan uspjeh vozača AK Zagorje na posljednoj brdskoj utrci u Dubrovniku

Florian Šalec pokorio grupu i klasu i postao prvak Hrvatske

DUBROVNIK - Vozač AK Zagor je (Oroslavje), Florian Šalec, prvak je Hrvatske u brdskom automo bilizmu u klasi 6b. Na posljednoj utrci sezone koje se pod nazivom "Nagrada Dubrovnik" vozila u Du brovniku Florian je sa svojim Ci troenom C2R2 stigao do pobjede u klasi 6b, a ujedno je trijumfi rao i u grupi 6. Nakon dvije vožnje Florian je imao ukupno vrijeme 4:07.445, a u pravoj drami nadvisio je vozača AK Ri autosport Marina Božičevića u Peugeoutu 106 za 355 tisućinki. Božičević je dvije utrke odvozio u vremenu 4:07.800. Na kon prve vožnje Božičeivić je bio u prednosti od 119 tisućinki, ali sjaj ni Florian Šalec bio je najbolji kad je bilo najpotrebnije i u drugoj je utrci nadoknadio zaostatak. U gru pi 6 treće je mjesto pripalo Filipu Magdiću (Fly with Kolman) u VW Golfu 1, a u klasi 6b Danijelu Šimu noviću (Fly with Kolman) u Citro en Saxu. Ovo je ogroman uspjeh za Floriana. U prvoj pravoj sezoni pokorio je znatno iskusniju i kon kurenciju i pokazao da ima veliki potencijal u ovom sportu. Tako je

Florian krenuo stopama oca Ivana osvajača zlatne kacige i trostrukog prvaka Hrvatske u ovom sportu prije nešto više od 20 godina. Još uvije nismo dobili informaciju da li je Florian dvostruki državni pr vak, tj. da li je uz klasu 6b i držav ni prvak u cijeloj grupi 6. Naime Florian ima isti broj bodova u gru

pi kao i Filip Magdić, no Magdić je pola sezone vozio u klasi 6b, a po la u klasi 6a. Iz Hrvatskog auto i karting saveza nije stigla službena informacija tko je državni prvak u grupi 6. Bilo kako bilo, Florian se zlatnim slovima upisao u povi jest zagorskog automobilizma. (T. Zrinšćak)

Oroslavje priredilo veličanstven doček prvaku Hrvatsku Florianu Šalecu

ZAGREB - Na 25 metarskom ba zenu bazenskog kompleksa Utri ne u organizaciji ZPK održan je 17. plivački miting "Vidra" koji je okupio 610 plivača i plivačica iz 20 hrvatskih klubova. Svi oni natje cali su se u tri dobne kategorije: junior, mlađi junior i kadeti. Pod vodstvom Ivice Androića nastupi li su: Petar Pavalić, Patrik Erceg, Vanja Bartol, Leon Novak, Ivan Fučkar, Enio Horvat, Niki Horvat,

Emma Horvat, Hana Blažević, Pa trik Dinjar i Nadja Gorupić. Kući su se vratili s četiri medalje, od če ga je jedna bila zlatnog, a tri sre brnog sjaja. Najviše uspjeha imao je Petar Pavalić koji je u konku renciji juniora stigao do zlata na 100 leđno, dok je na 50 slobodno i 200 mješovito bio srebrni. Jed no srebro osvojila je Emma Hor vat u konkurenciji mlađih juniorki u discplini 50 leptir. (T. Zrinšćak)

OROSLAVJE - Vozač AK Zagorje Oroslavje, Florian Šalec, jučer je u Dubrovniku pobijedio u klasi 6b i sveukupno u grupi 6 i tako se okitio naslovom prvaka Hrvatske u brd skom automobilizmu u klasi 6b. Bio je to dobar razlog da mu Grad Oroslavje priredi veličanstven do ček. Floriana je dočekalo stotinjak građanki i građana Oroslavja, me đu kojima su bili i gradonačelnik Viktor Šimunić, članovi AK Zagor je Oroslavje i njegova obitelj. Oro slavje je Floriana dočekalo rijetko viđenom bakljadom, a "špalir" se protezao od sjedišta grada, pa skroz pošte. Novopečeni prvak Hrvatske koji je iz Dubrovnika stigao u prat nji oca Iveka, osvajača zlatne kaci ge u brdskom automobilizmu. Do ček je vrvio emocijama, a Florian i njegov otac u jednom trenutku su i zaplakali od sreće. - Nemam rije či, zaplakao sam. Hvala svima ko ji su došli, nisam se ovome nadao. Ponosan sam što sam u Oroslavje donio naslov prvaka Hrvatske. Ova zadnja utrka je bila odlična, staza kratka, ali vrlo zahtjevna. Imali smo problema s autom na trenin gu, jedan dio za auto nam je došao avionom u Dubrovnik. Uspjeli smo sve to srediti i odvoziti odličnu utr ku koja mi je donijela naslov prvaka Hrvatske u klasi 6b, dok za grupu 6 još nema službenih rezultata. Veli ko HVALA svima koji su mi pomo gli na putu do ovog naslova prvaka - pun emocija bio je Florian Šalec. - Ovo je veliki uspjeh za Oroslavje. Čestitam Florianu i cijeloj njegovoj ekipi. Mislim da smo mu kao grad upriličili jedan lijepi doček i nadam se da je ponosan kaj je Oroslavčan. Mlad je, vjerujem da ga čeka još pu no ovakvih dočeka i želim mu puno sreće u nastavku karijere - izjavio je gradonačelnik Grada Oroslavja,

znatom pjesmom Queena"We are the champions", idealnom za ova kve dočeke. Oroslavje ima svog šampiona - Floriana Šaleca, pred kojim su zasigurno još mnogi ova ko lijepi sportski trenutci. (tz)

Viktor Šimunić koji je u ime Grada Oroslavja bio inicijator ovog doče ka. Nakon dočeka na ulici, fešta se nastavila u poznatom oroslavskom okupljalištu mladih, caffe baru Ro ses, gdje su Floriana dočekali po

Tomislav Zrinšćak Zabok

Usubotu 22. listopada u Gradskoj sportskoj dvo rani u Zaboku s početkom u 18,30 sati održat će se boksački spektakl pod imenom "Dražen Pe trović Memorial Fight night". Gle datelji će moći vidjeti jedanaest vrlo zanimljivih i kvalitetnih me čeva, a nama će svakako biti naj zanimljivija glavna borba večeri u kojoj će Zlatarščanka Ivana Haba zin pokušati i nadamo se osvojiti WBC-ov silver pojas u velter kate goriji protiv Australke Diane Pra zak. Obje su dvostruke svjetske pr vakinje i sigurno će to biti jedan izuzetno zanimljiv meč. Pobjedom bi si Ivana otvorila status prve iza zivačice za naslov apsolutne svjet ske prvakinje protiv Jessice McCa skill. Ovo će Ivani biti osmi naslov za titulu svjetske prvakinje. Dva puta je uspjela, nadamo se da će u Hrvatskom zagorju pred svojom publikom ispisati povijest i posta ti trostruka svjetska prvakinja. Iza Ivane su duge dvije i pol mjeseč ne pripreme, a završni dio odradili je u zagrebačkoj dvorani "Spartan Gym" pod "budnim okom" glavnog trenera Garya Clarka, a pomagao im je i Aleksandar Pupac. Ivana je nažalost morala rješavati i puno logističkih stvari, jer iza sebe ne ma "moćnu mašineriju", no hra bra i ustrajna, uspjela je sve odra diti. Iako su obaveze velike, našla je vremena i za intervju za zagor je.com i Zagorski list.

Ivana kako si zadovoljna svojom dosadašnjom karijerom?

IVANA: Iako sam dosta puta kri tična i mislim da nisam napravila puno, ali kad pogledam uvjete i ka ko se odvijala moja cijela karijera, mogu biti zadovoljna s dvije svjet ske tiutle u dvije različite težin ske kategorije. Osvajanjem ove ti tule postala bih trostruka svjetska prvakinja, što do sada nije nikome uspjelo u povijesti hrvatskog bok sa. Ako gledamo logističku stranu priče i odnos institucija prema me ni, nisam bila podržana onoliko ko liko sam zaslužila i koliko mi je bi lo potrebno. Najviše od svega sam

Kako su protekle pripreme?

IVANA: Pripreme su bile jako do bre. Pošto nisam imala meč sko ro godinu i pol, morala sam dosta ranije krenuti s pripremama. Kre nula sam prije dva i pol mjeseca sa sparinzima, a u zadnjim tjedni ma sam imala četiri sparinga tjed no, što je bilo vrlo naporno. Danas sam završila zadnji sparing, osje ćam se dobro, sve ide po planu. Ispred mene je regeneracijski tje dan da bi u subotu bila u najboljoj mogućoj formi. Očekujem pobje du, taktiku i tehniku smo pripre mili na najbolji mogući način. Vje rujem u svoju pobjedu i nadam se

da me pritisak i trema neće previ še omesti na tom putu.

Što nam možeš reći o svojoj protivnici? Kakvu borbu očekuješ?

IVANA: Očekujem da će biti težak meč. Diana je "tempaš". Smatram da tehnički i taktički nije bolja od mene. Mislim da sam brža i imam brže kretnje što mi daje prednost. Plan je da ja nametnem svoju bor bu, tako da ona nema prednosti. Ona je "infighter" (agresivan i brz stil borbe iz neposredne blizine), ali spremila sam se i za taj dio. Da će biti lagano, sigurno neće, ona uvijek dolazi spremna i "baca" ja ko puno udaraca, tako da treba biti obrambeno odgovorna, ali istovre meno i aktivna u napadu.

Koliko ti je organizacija meče otežavala pripreme?

IVANA: Organizacija je najte ža moguća stvar. Ponekad se pi

Nastavak odličnog niza Sare Rivetti

OSIJEK - U Osijeku je odigran dvodnevni 23. Memorijal Matija Gregić, stolnoteniski turnir koji je okupio više od 400 registriranih igrača iz Republike Hrvatske. Na turniru su nastupili i mladi stol notenisači STK Zagorec Krapina, a njihova perjanica Sara Rivetti na stavila je svoj odličan niz dobrih re zultata. Naime, ona je u kategoriji najmlađih kadetkinja od 32 najbo ljih u navedenoj kategoriji došla do finala sa samo jednim izgubljenim

setom. U finalu ju je čekala nje na „stara“ rivalka Karla Ivčić (STK Sveti Jakov), prva u RH u navede noj kategoriji, te je pobijedila Sa ru i time joj se revanširala za poraz u Bjelovaru prije dvadesetak dana. Drugog dana sara Rivetti nastupila je u starijoj kategoriji, mlađe kadet kinje, gdje je također pokazala svo ju kvalitetu jer tijesno je poraže na, 3:2 (peti set 11:9), u osmini finala od peto rangirane u toj kategoriji Nike Crnogaj iz STK Mladost Za

greb. Ovo je odličan rezultat male Sare znajući da je igrala u višoj ka tegoriji jer konkurencija je bila izu zetno jaka u kojoj je nastupilo 43 djevojčice iz cijele Hrvatske. Osim Sare, natjecali su se i Stella Preseč ki i Lovro Posilović, koji su igrali u starijim kategorijama: najmlađe kadetkinje/najmlađi kadeti. Stella Presečki je prošla skupinu i ispa la u osmini finala, što je jako dobar rezultat dok je Lovro Posilović za ustavljen u skupini. (miv)

tam što mi je bilo da se upustim u ovo? Pokušavam to sve izbalan sirati, što prije porješavati, najka snije do nedjelje. Imam dobre pri jatelje i menadžera koji mi puno pomažu, tako da će oni preuzeti zadnji dio, da se ja mogu fokusi rati na borbu.

Event nosi ime našeg slavnog košarkaša velikog Dražena Petrovića.

IVANA: Sve se nekako posložilo da boksam 22.10. na svoj 33. rođen dan, a na taj dan je rođen i Dra žen Petrović, pa sam u dogovoru sa svojim menadžerom došlo na ideju da to povežemo. Razgovara la sam s njegovom majkom Biser kom i bratom Acom i oni su bili oduševljeni tom idejom.

Prvi puta boksaš u Hrvatskom zagorju, svom rodnom kraju.

IVANA: Poklopilo se da je 22.10. je

dina slobodna dvorana bila u Za boku. Hrvatsko zagorje je moj rod ni kraj i drago mi je što ću boksati pred Zagorkama i Zagorcima. Pr vi put će imati priliku doći na meč sva moja rodbina i puno mojih pri jatelja iz Zagorja, koji me do sada nisu vidjeli "na djelu". To mi je ja ko drago i motivira me. Isto tako jako mi je drago što sam u Zagor je dovela prvi međunarodni bok sački event. Bit će to pravi spek takl. Pozivam sve da dođu 22.10. od 18,30 nadalje u Gradsku sport sku dvoranu Zaboku. Moći će vi djeti 11 vrlo kvalitetnih boksačkih mečeva. Spektakl je zagarantiran. Uz boks gledatelji će moći uživati i u izvedbama Minee i klape Kam panel. Nadam se da ću u svojem Zagorju imati snažnu podršku. Dan prije meča, točnije 21.10. u Mariji Bistrici u hotelu Kaj prvo će se u 15 sati održati press konfe rencija, a nakon toga i vaganje. Ula znice za ovaj meč dostupne su pre ko sustava eventim.hr .

zadovoljna što sam dobila šansu da se borim za ovu titulu čime ću au tomatski postati prva izazivačica apsolutnoj svjetskoj prvaci Jessici McCaskill što znači da bi moja idu ća borba trebala biti za svih pet po jaseva i za naslov apsolutne svjet ske prvakinje u boksu.

U subotu 22. 10. u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku održat će se boksački spektakl u kojem će se Zlatarščanka Ivana Habazin boriti za WBC silver pojas u velter kategoriji Ivana Habazin:'Drago mi je što sam u Hrvatsko zagorje dovela boskački spektakl - dođite me podržati'

Kup osvojili juniori Gaj iz Mača

Milorad Videković MAČE

UMaču je odigrano fina le Kupa NS KZŽ za juni ore u kojem su se sučelile ekipe Zagorca iz Krapine i Gaja iz Mača te nakon puno bolje igre, po gotovo u prvih 45 minuta, slavili su igrači Gaja rezultatom 4:1 i ti me osvojili Kup. Prije samog sraza ova dva kluba u nogometnim kru govima blagi favorit bili su juniori iz Krapine s obzirom da igraju u višem rangu te da Zagorčeva ško la slovi kao najbolja u županiji, ali nešto se trebalo pitati i mladiće iz Mača. Naime, od prve minute su sreta ušli su u utakmicu vrlo oz biljno sa samo jednom željom, da pobjedu ne donosi nekakvo predvi đanje već borba, htijenje, želja i vo lja za pobjedom. U potpunosti su to ostvarili već u prvih 45 minuta i očitali lekciju svojim vršnjacima iz Krapine kako se brane boje kluba –srcem, a ne imenom! Već u drugoj minuti susreta odlični Bajsić ko risti još bolje ubacivanje sa desne strane i „zakucava“ loptu u sam gornjim kut nemoćnog Mikuša. Od tada na terenu postoji samo jedna ekipa – Gaj! Igrači Zagorca djeluju

izgubljeno i neprepoznatljivo (ipak dijele prvo mjesto u svojoj ligi – 2. NL Centar, op.a.) što odlično kori ste Gajevci i kao male osice stalno ugrožavaju gol Krapinaca što im i donosi brzo i visoko vodstvo prili kom odlaska na odmor. Najprije je u 23. minuti mrežu pogodio Valjak da bi trinaest minuta kasnije to učinio i Gregurić, a točku na i od ličnog prvog poluvremena stavio je strijelac prvog pogotka, postigavši svoj drugi, Damjan Bajsić tako da se na poluvrijeme otišlo s visokih 4:0 za Gaj. Sasvim zasluženo s ob zirom na prikazano. Drugo polu vrijeme donijelo je bitno drugači ju sliku. Zagorec je napadao, a Gaj je, kao što se i očekivalo, zatvorio

sve prilaze svojim vratima te poku šavao brzom tranzicijom ugroziti vratara Vincelja. Takova igra ipak je donijela pogodak utjehe igrači ma Zagorca kojeg je postigao Lu ka Ružak, jedan od rijetkih igrača Zagorca koji zaslužuju prolaznu ocjenu kao što su Jazbec, Frinčić, Topolovec i L. Vincelj. Prekrasnim udarcem sa 18 metara u sam gor nji desni kut nemoćnog Strahonje. Na kraju sasvim zasluženo na se maforu je nakon posljednjeg suče vog zvižduka pisalo - Zagorec 1. Gaj 4. Nakon susreta pehar pobjedni ku Kupa uručio je Stjepan Merkaš, predsjednik NS KZŽ dok se meda lje dijelili djelatnici Saveza Juraj Sirovec, tajnik, Božidar Smrekar,

povjerenik za delegiranje sudaca, Slavko Tepuš, itd. Prigodne plake te za Kup dobili su suci Nikola Ko žar, Boris Petriško, Stjepan Pešec i delegat susreta Dinko Prpić. Or ganizacija utakmice bila je na vr lo visokom nivou i djelatnici NK Gaj Mače zaslužuju svaku pohvalu.

ZAGOREC K – GAJ MAČE 1:4 (0:4)

MAČE. Igralište NK Gaj. Gledatelja: 250. Sudac: Nikola Kožar (Donja Stubica). Pomoćnici: Boris Petriško (Donja Stubica), Stjepan Pešec (Gornja Stubica). Strijelci: 0:1 Bajsić 2'; 0:2 Valjak 23 '; 0:3 Gregurić 36'; 0:4 Bajsić 40?; 1:4 Ružak 79'.

ZAGOREC KRAPINA: Mikuš, Petek, Smiljanec, Ružak, Stiperski, Krizmanić, Brčić, Topolovec, Petonjić, Frinčić i Jazbec. Još su igrali: V. Vincelj, Presečki, Kranjčec, L. Vincelj, Posilović i Alilović Trener: Srećko Mlinarić.

GAJ MAČE: Strahonja, Kramarić, L. Levak, Tepšić, Čehulić, Gregurić, Valjak, Bobek, Bajsić, D. Levak, Cicnjak. Još su igrali: Pisk, Rihtarić, Dugorepec, Mendek, Kondres, Raškaj i Benković. Trener: Vladimir Benčić

Lijep nogomet mladih nogometaša

Milorad Videković KRAPINA

UKrapini su odigrane međužupanijske selektivne utakmice kategorije U – 12 i U – 13 Nogometnog saveza Krapin sko- zagorske županije i NS Zagrebačke župa nije. Bila je to odlična prezentacija nogometa i ono što je još važnije raskoš talenata tih mla dih nogometaša pred kojima je još puno truda, rada, volje i, recimo, sreća da u krajnjem dose gu postanu istinski vrsni seniorski igrači. Ia ko rezultat u ovakvim susretima nije toliko bi tan, već razvoj igrača kazati ćemo da je u prvom susretu selekcija U -12 postignuto 4 pogotka a rezultat je glasio 2:2. Za selekciju Krapinsko –zagorske županije igrali su: Kolar (Mladost Za bok), Dlesk (Zagorec Krapina), Puljek (Zagorec Krapina), Hajdaš Dončić (Mladost Zabok), Ška da (Zagorec Krapina), Mužar (Mladost Zabok), Pastorčić (Zagorec Krapina), Sente (Mladost Zabok), Bolfek (Zagorec Krapina), Šturman (Za gorec Krapina) i Šipak Glavač (Mladost Zabok). Još su igrali: Dužanec (Stubica), Hrženjak (Pre

grada), Klasić (Zagorec Krapina), Krleža (Mla dost Zabok), Smrečki (Zagorec Krapina), Rusan (Mladost Zabok), Zajec (Mladost Zabok), Mucak (Stubica), Šivak (Zagorec VT) i Brdsko (Mladost Zabok). Trener momčadi su bili Danijel Tomaš

ković te pomoćni trener Matija Drempetić. U susretu selekcija U -13 gosti iz Zagrebačke žu panije nadjačali su domaćina rezultatom 2:1 u vrlo zanimljivoj utakmici gdje je, ipak, najreal nije bilo odigrati neriješeno s obzirom na broj prilika na obje strane. Za domaću selekciju, uz vodstvo trenera Nenada Kovačića i njegovog pomoćnika Dejana Kolara, nastupili su: Cigula (Jedinstvo), Kiseljak (Zagorec Krapina), Raškaj (Gaj Mače), Risek (Rudar DZ), Landripet (Stu bica), Hlebec (Zagorec Krapina), Gluhak (Rudar DZ), Babić (Zagorec Krapina), Škudar (Zagorec Krapina), Kelava (Stubica), Večković (Zagorec Krapina). Još su igrali: Vdović (Pregrada), Hre stak (Pregrada), Haramustek (Matija Gubec), Cvrtila (Zagorec Krapina), Ferk (Radoboj), Kri štofić (Zagorec Krapina), Novak (Stubica), Boč kaj (Zagorec Krapina), Oraić Fazlić (Rudar DZ) i Šalković (Radoboj). Sve susrete sudili su Ni kola Kožar, Stjepan Pešec i Boris Petriško, de legat je bio Božidar Smrekar, instruktor Franjo Kučko a sve je odlično organizirano na tereni ma NK Zagorec Krapina u organizaciji NS Kra pinsko – zagorske županije.

Bedekovčina do plus 10 u Dubravi

ZAGREB – Rukometaši Bedekovči ne odigrali su utakmicu 5. kola u 3. HRL središte skupina A. Bedekovčina je gostovala kod ZG Dubrave. Doma ćini su bolje krenuli u utakmicu i pove li 8:3, no Bedekovčina se polako vraća i izjednačava na 13:13, da bi se na od mor otišlo sa 15:15. No, u nastavku Be dekovčina sa dva uvodna gola prela zi u vodstvo i do kraja ga samo podiže sve do konačnih 24:34. Bedekovčinu su predvodili Dejan Končić i Karlo Ju rina sa po devet golova. Kod domaći na isto toliko zabio je Jakov Borna Bir kić. Na ljestvici Bedekovčina drži peto

mjesto sa šest bodova, a u šesto ko lu će dočekati Polet. (Elvis Lacković)

RK ZG DUBRAVA – RK BEDEKOVČINA 24:34

DUBRAVA, Dvorana ŠSD Dubrava GLEDATELJA:

SUDAC I SUTKINJA: Butorović (Zagreb), Eršek (Donja Bistra)

BEDEKOVČINA: Majer, Pripeljaš 1, K. Kuleš, Meštrović Jambrek 2, Sovec 1, Mohač 4, Sinković, Habulin, Skočaj, Klokočovnik 1, Mikulec 6, Šoštar 1, Končić 9, Jus, Jurina 9(3); TRENER: Filip Martinić

Minimlane pobjede vodećeg dvojca

U 9. kolu II. Supersport NL vode ći na ljestvici, Jadran LP i Bjelovar, ostvarili su minimalne pobjede od 1:0. Jadran kod kuće protiv Hrvaca, a Bjelovar u gostima kod posljed njeg Međimurja. Opatija se uvjer ljivom pobjedom protiv Zagorca KR iz donjeg preselila u gornji doma, a Krapinčanima zadala nove brige. Sesvete su naletu, a u ovom su kolu Jadran u Poreč ispratile s četiri po gotka u mreži i tako zadržale treću poziciju. Odlično gura i Zrinski Jur jevac koji je kuće slavio protiv Du gog Sela i zdražao se na visokoj če tvrtoj poziciji. U slavonskom derbiju Marsonia i Osijek dva remizirali su u utakmici s četiri pogotka, a iznena đenje je svakaka gostujuća pobje da Trnja protiv Mladosti Ždralovi. U idućem 10. kolu Zagorec će u subo tu 22. listopada na svom travnjaku ugostiti Belišće. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

Nikola Marić (Jadran LP)

MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR), Igor Lepinjica (Jadran P), Selmir Mahmutović (Marsonia),

Nail Omerović (Osijek II), Oliver Sumić (Jadran P), Dominik Glavina (Bjelovar) ...

REZULTATI 9. KOLA:

Opatija - Zagorec KR 3:0 Zrinski J - Dugo Selo 2:1 Međimurje - Bjelovar 0:1 Jadran LP - Hrvace 1:0 Marsonia - Osijek II 2:2 Belišće - Grobničan 2:1 Sevete - Jadran P 4:1 Mladost Ždralovi - Trnje 0:1

PAROVI 9. KOLA:

ZAGOREC KR - Belišće (subota 22.10. u 15 sati) Dugo Selo - Trnje Jadran P - Mladost Ždralovi Grobničan - Sesvete Osijek II - Opatija Hrvace - Marsonia Bjelovar - Jadran LP Zrinski J - Međimurje

Upisan još jedan poraz Zagorca

Milorad Videković RIJEKA

Bilo je ovo četvrto gosto vanje krapinskog kluba u ovom prvenstvu te je upi san i četvrti poraz tako da Zagorec na gostovanjima ove polusezone ima ništa pobjeda, ništa neriješe nih rezultata i sva četiri poraza uz, slovima i brojkom, jedan postignu ti i čak trinaest primljenih pogoda ka. Ne mogu ništa drugo kazati, već loše, jako loše! Ovoga puta Opatija je postigla 3 pogotka (kao i Zrinje vac, dok je Hrvace postigao 2 da bi Jadran Luka Ploče postigao čak pet uz ipak jedan primljeni pogodak, op.a) i lako došla do pobjede te po bjegla Zagorcu na tri boda razlike. Opatiji je ovo bila druga pobjeda u prvenstvu što je Zagorec imao na kon četiri odigrana kola nakon ko jeg je krenuo strmoglavi pad jer Za gorec je u tom razdoblju od petog do devetog kola osvojio samo je dan bod protiv posljednje plasira nog Međimurja, a igralo se u Kra pini. Zašto je to tako – pisao sam u prošlom broju tako da se ne že lim ponavljati! Sam susret u Opa

tiji odigran je u očekivanom filmu – domaćin agresivan, pokretljiv, a kada se pogleda rezultat i neu hvatljiv za Zagorec. Možda „ra zlog“ tome je jedan događaj (ispri čao mi kolega novinar, op.a) – „ osti iz Krapine na Kantridu su stigli –pješice! Njihov klupski autobus je promašio skretanje na stadion i za vršio pred zapadnim ulazom u 3. maj gdje je autobusima nemoguće okretanje osim ako ne uđu u bro dogradilište. Budući da su već ka snili na zagrijavanje igrači Zagorca

odlučili su protegnuti noge.“ Opati ja je povela već u 24. minuti preko Ajavija koji je iskoristio lošu pro cjenu duge lopte obrane Zagorca. Ovim rezultatom se i otišlo na od mor. Drugo poluvrijeme počelo je pogotkom domaćina već u 50 mi nuti kada je Kašiković glavom po spremio loptu u mrežu odbijanac nakon što je Bruči krajnjim napo rom obranio udarca Pejanovića. Dvije minute kasnije Zagorec ni je imao sreće jer sa same gol crte Grujević je izbio loptu nakon udar

10. kolo III. NL-centar, Dinamo OO - Gaj Mače 0:4

ca Smrekara. Točku na i u sudačkoj nadoknadi postavio je Kukoč po stavivši konačni rezultat Opatija 3. Zagorec 0. Svoj slijedeći susret Za gorec igra na svom terenu u subo tu, 22.10.2022. u 15,00 protiv Belišća.

OPATIJA – ZAGOREC 3:0 RIJEKA Stadion na Kantridi. Gledatelja: 200. Sudac: Cestarić (Sisak).

Strijelci: 1:0 Ajayi (24′), 2:0 Kašiković (50′), 3:0 Kukoč (90′+6). Žuti kartoni: Kavčič, Glibo, Lazić (Opatija).

Crveni karton: Bruči 56′ (Zagorec), Kavčič 76′ (Opatija).

OPATIJA: Prskalo, Jugović (od 81′ Malinić -), Glibo, Ajayi (od 46′ Furijan) Kavčić , Pejanović (od 70′ Macan -), Bogolin (od 46′ Kašiković), Kordić-Gružić, Grujević, Arsenijević (od 55′ Jabita), Kukoč. Trener: Tomislav Čizmarević

ZAGOREC: Bruči, Matković, Braun, Kožić (od 81′ Vinski -), Smrekar (od 59′ Vinceljak), Majcenić, Karković (od 81′ Bračević -), Sanogo (od 65′ Galić -), Chikola, Landripet, Cetina. Trener: Damir Petravić

Gaj se četvorkom prošetao kroz Odranski Obrež

Tomislav Zrinšćak Od R A ns K I Ob R E ž

Nogometaši Gaja u velikom su naletu. Nakon što su u prošlom kolu Ponikvama u Gajnicama "uvalili petardu", Di namo OO na svom je travnjaku prošao samo za pogodak bolje i iz gubio s čistih 4:0. Sa šest osvojenih bodova s dva gostovanja i devet po stignutih golova u dvije utakmice Gaj se probio na osmo mjesto na ljestvici i polako kroči prema gor njem domu gdje mu je i mjesto. Počelo je dobrom šansom Adami ća za domaće već u prvoj minuti, ali napadač domaćih ne koristi po klon Strahonje i puca preko gola Kazna stiže dvije minute kasnije. Gajski je odlično ubacio za Radića između dva stopera, a ovaj je mir no primio loptu i rutinirano zabio za 0:1. U prvoj minuti sudačke na

doknade prvog dijela Pavetić je na kon kornera osvojio loptu na de snoj strani, odlično se oslobodio svog čuvara i još bolje centrirao, a Postonjski se odlično odrazio i glavom poentirao za 0:2. Bilo ka kve sumnje oko pobjednika razri

ješio je odlični Haramustek koji je u 57. minuti nakon solo-akcije po godio "malu mrežicu" za 0:3. Točku na i stavio je sve bolji Radić u 85. minuti nakon što je akciju s cen tra započeo Haramustek koji je do dao za Gregurića, a ovaj je odlično

Finale kupa kadeta NSKZŽ

ubacio do Radića koji je prsima pri mirio loptu i pogodio efektni volej za konačnih 0:4 i veliko i zasluže no slavlje Gaja.

DINAMO OO - GAJ MAČE 0:4

ODRANSKI OBREŽ: igralište O. Obrež, SUCI: Spudić, Batušić i Radić.

STRIJELCI: 0:1 Radić 4', 0:2 Postonjski 45'+1, 0:3 Haramustek 57', 0:4 Radić 85'.

DINAMO OO: Šolčić, Vinković, Vedriš, Vučić, Savičić, Kasumović, Ćorić (80' Mikan), Rebić (61' Rebrenjak), Adamić, Šimić (72' Pleša), Pršir (46' Jurilj). TRENER: Tomica Pisačić

GAJ MAČE: Strahonja, Brlečić (46' Vukadin), Sambol, Radić, Haramustek, Gajski (78' Šaban), Sedak (78' Josipović), Ivetić (80' Gregurić), Postonjski, Mazalović, Tepšić. TRENER: Marijan Glavica

Gaj u finalu dočekuje Mladost Zabok

Pri kraju su kup natjecanja za mlađe kategorije NS KZŽ. Ta ko je u utorak 18. listopada na rasporedu finale u kategoriji kadeta. U finalu se sastaju Gaj Mače i Mladost Zabok. Nije previše ekipa prijavilo kade

te za ovo natjecanje, ukupno šest, no najbolji su izborili fi nale. Gaj je u četvrtfinalu sa 2:0 pobijedio Jedinstvo, a u polufinalu istim rezultatom i Zagorec Krapina. Mladost Zabok se natjecanju priklju

čila u polufinalu i sa 1:0 izba cila je Pregradu. Finale će se igrati u Maču, s početkom u 16 sati. Inače Gaj je već oso vjio naslov kod juniora, pa na neki način ganja ''duplu kru nu''. (Elvis Lacković)

HNL KOMENTAR 10. KOLA

Karlovac "petardom" kod Save Strmec preuzeo vrh

U posljednjoj utakmici kola Karlovac 1919 pobjedom od 0:5 kod Save Str mec preuzeo je vrh od Lučkog koje je u ovom kolu slavilo u gostima kod Vr bovca. Sve bolji Maksimir slavljem u susjedskom derbiju kod HAŠK-a sti gao je do treće pozicije, nakon što je Vrapče kod kuće odigralo utakmicu bez golova protiv Segeste. Trešnjev ka je u derbiju "zagrebačkog zapada" protiv Ponikvi stigla do šestog mjesta. Minimalnu, ali važnu pobjedu ostva rile su Ravnice kod Lukavca u derbiju začelja, a na isti je način bila uspješ na i Bistra u gostima kod Kurilovca. Mreže su osim u Vrapču mirovale i u Petrinji gdje je domaća Mladost do čekala Samobor. Gaj je pobjednič ki prošao kroz Odranski Obrež i sa da kod kuće očekuje Trešnjevku, na nedjeljnoj matineji u Maču. (Tomi slav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

Jacob Tarasenko (Segesta)

Frano Medić (Maksimir)

Vladimir Burić (Trešnjevka)

Vlatko Martinović (Vrbovec), Marko Brekalo (Lučko)

REZULTATI 1. KOLA:

Dinamo OO - GAJ MAČE 0:4 Trešnjevka - Ponikve 3:2 Mladost - Samobor 0:0 HAŠK 1903 - Maksimir 0:2 Lukavec - Ravnice 0:1 Kurilovec - Bistra 0:1 Sava Strmec - Karlovac 1919 0:5

Vrapče - Segesta 0:0 Vrbovec - Lučko 1:2

PAROVI 2. KOLA:

GGAJ MAČE - Trešnjevka (nedjelja 23.10. u 11 sati) Lučko - Dinamo OO Karlovac 1919 - Vrapče Bistra - Sava Strmec Ravnice - Kurilovec Maksimir - Lukavec Samobor - HAŠK 1903 Ponikve - Mladost

Tri zagorska derbija i gostujuća pobjeda Rudara Dubrava Zabočka

U 9. kolu 4. NL središte sku pina A vidjeli smo čak tri za gorska derbija, a vodeća dvoj ka, ne samo zagorska, nego cijele lige, kroz njih je proš la objedama i ostala na vrhu. Golubovec je u prvih 16 minu ta riješio utakmicu u Klanjcu i slavio sa 2:0, dok je Tondach minimalno sa 1:0 pobijedio na nedjeljnoj matineji Mladost Zabok. U trećem derbiju u ovom kolu zagorskih ekipa zadnja Stubica je slavila pro tiv Straže 2:0. Osim zagor skih derbija u 9. kolu Rudar DZ došao je do sjajne pobjede kod Sesvetskog Kraljevca od 2:0. U preostalim utakmica ma, malo iznenađenje je po bjeda Odre 1:0 protiv Blata, a možda i ona 2:1 Prečkog pro tiv Zagreba. Vojnić 95' i Bre zovica igrali su 3:3, a Špansko i Polet (SK) 2:2. Na ljestvici Golubovec ima 23, a Tondach 22 boda, s tim da Zagreb ima 16, a Blato 15 bodova, dakle prednost je već opipljiva. Od osmog do 10. mjesta smjesti la se zagorska trojka Klanjec sa 13, Mladost Zabok sa 12 i Rudar DZ sa 11 bodova. Stra ža drži 14. mjesto sa 9 bodo va, dok je Stubica i dalje na zadnjem mjestu, ali sada sa sedam bodova. U 10. kolu na rasporedu je jedan zagorski derbi. Tondach će u subotu u Bedekovčini dočekati Stu bicu s početkom u 15.30 sati. U isto vrijeme Straža će go stovati kod Brezovice, a Mla dost Zabok kod Blata. Klanjec će već u 10 sati u subotu bi ti gost Zagreba. U nedjelju u 15.30 sati se igraju dvije uta kmice i obje u Zagorju. Golu bovec dočekuje Odru, a Rudar DZ Prečko. (Elvis Lacković)

Važni bodovi za Stubicu

DONJA STUBICA – Zagorski derbi u 9. kolu 4. NL središte odigrali su i Stubica i Straža. Bila je to prva uta kmica novog trenera na klupi Stubi ce, Damira Srebačića. Podsjećamo, Stubica je u ovu utakmicu krenula sa posljednjeg mjesta i svaka uta kmica, posebno domaća, gotovo da je obveza pobjeda, a to nikada nije lako. S druge pak strane, Straža je stigla u Stubicu nakon poraza u za gorskom derbiju kod kuće od Mla dosti Zabok, ali prije toga je stigla do vrijedne gostujuće pobjede kod Odre, pa joj uspjesi na strani nisu nepoznati.

Na odmor bez golova

Prvi su zaprijetili domaćini u 3. mi nuti. Davor Iskrić je osvojio jednu loptu na centru, dao desno za Mati ju Drempetića, koji puca sa 18 meta ra, malo pored gola. U 5. minuti na drugoj strani je pokušao Ivan Firer iz slobodnjaka sa 25 metara, ali pu cao je dosta preko gola. U 6. minu ti Drempetić ubacuje iz slobodnja ka s desne strane, najviši u skoku je Dario Matuša, ali glavom puca po red gola. U 10. minuti Straža spa ja nekoliko dobrih dodavanja oko obrambene zone domaćina, a Filip Rafaj u završnici akcije gura Firera u priliku na lijevoj strani kaznenog prostora, no njegov udarac je blo kiran. U 16. minuti Nikola Pešec se probio po desnoj strani i iz teške si tuacije pucao, ali lopta odlazi para lelno uz gol na drugu stranu. U 18. minuti Matija Biruš probija desnu stranu i ubacuje po zemlji na dru gu stranu, gdje na pet metara ma lo kasni Luka Bračun. u 20. minuti domaćini pokušavaju iz slobodnja ka, koji sa 25 metara iskosa s desne strane izvodi Pešec. Puca jako, ali malo pored desne stative. U 23. mi nuti Marko Boršić ubacuje s desne strane, a Biruš puca iz teške situaci je, u padu pored gola, a minutu ka snije Fireru se odbija jedna lopta na lijevoj strani, osvaja nešto prostora i ubacuje, a Biruš puca u blok. Stu bica prijeti u 29. minuti iz kornera. Izvodi ga Drempetić, lopta mu se vraća, pa daje povratnu na 20 me tara za Filipa Nikolu Petira, koji pu ca jako, ali preko gola. U 32. minuti Straža prijeti iz kornera kojeg izvo di Firer, a na pet metara u gužvi lop ta je nekoga malo okrznula i prošla malo pored gola. U 34. minuti Petir puca izvana sa 25 metara, ali Nejc Travnikar odlično brani. U 44. mi

nuti Stubica ima slobodnjak na 18 metara po sredini. Puca Pešec jako, ali preko gola. U sučevoj nadokna di prvog poluvremena Straža ima dva kornera zaredom, nakon prvo ga bilo je malo gužve pred golom, no do udarca nije došlo. Tako se na od mor odlazi bez golova, pa i bez izra zitih šansi. Stubicu je malo poreme tila ozljeda kapetana Matuše, koji je pred kraj poluvremena morao na pustiti igru.

Nikola Pešec riješio utakmicu U 47. minuti prva prijetnja u na stavku dolazi od strane gostiju. Lopta je s desne srane ubačena na drugu stranu za Davida Janžeka, ko ji ju prima u kaznenom prostoru, malo se vraća pa pokušava pucati, ali Petir to blokira. Na drugoj pak strani, u 50. minuti Drempetić sjaj no puca sa 25 metara iskosa s lijeve strane i pogađa prečku. U 52. minuti Stubica ima slobodnjak s desne sra ne, nakon ubacivanja lopta se odbi ja na 15 metara do Pešeca, koji opet puca jako, ali i ovaj puta u blok. Mi slav Čuček, koji je ušao u nastav ku za Stražu, puca u 56. minuti sa 20-tak metara, ali dosta preko gola. U 68. minuti Drempetić se dobro oslobodio na lijevoj strani na naba cio na drugu stativu, gdje se u vrlo dobroj poziciji našao Iskrić, ali na kon dobrog skoka glavom puca pre ko gola. U 70. minuti prilika za Stra žu. Kada se već činilo da je Stubica izvela jednu loptu iz opasne zone, ona se ipak odbija na nogu Fireru, koji puca iz prve sa 18 metara, ga đa lijevi gornji kut Davida Mužine ali lopta odlazi pored gola. I onda u 72. minuti Stubica dolazi do vod stva. Kroz malo prorijeđenu obranu

Straže po desnoj strani probio se Pešec, dobio je pravovremenu lop tu, iskoristio brzinu, stigao na ne kih 10-ak metara i jakim udarcem neobranjivo pogodio pored Travni kara za 1:0. Pokušao je Pešec i u 73. minuti, ovaj puta s desne strane, ali udarac sa 20-ak metara bio je nepre cizan. U 80. minuti Drempetić se othrvao u jednom duelu na centru, krenuo je par metara, a onda se od lučio na iznenadan udarac, no Trav nikar je na golu bio spreman. U 81. minuti Straža ima slobodan udarac sa 40-tak metara, lopta je ubačena pred gol, ispada iz ruku Mužini, ali na njegovu sreću Petir je najbliže i izbija loptu iz svog kaznenog pro stora. I onda u 83. minuti najljepši trenutak utakmice. Pešec je primio loptu na nekih 25 metara i fanta stičnim udarcem 'skinuo paučinu' iz desnog gornjeg kuta Travnikara za 2:0. U 85. minuti Mario Landri pet puca u blok, a na odbijenu loptu natrčava Čekolj, no Travnikar brani njegov udarac. Straža je u završni ci pokušala iz prekida i ubacivanji ma, ali prilika više nije bilo, pa Stu bica dolazi do vrlo važnih bodova.

Damir Srebačić trener NK Stubica: ''Dečki su odigrali onako kako smo se dogovorili, borbeno, agresivno i smirenu. U većini situacija su do bro odradili posao u vezi ovi mla dići i idemo se dalje boriti da se di gnemo što više gore sad do kraja.''

Robert Varjačić trener NK Straža: ''Utakmica nije bila dobra s naše strane. Stubica je bila bolja i ja im na tome čestitam''. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA

8

Jurčić Marko (2 KU) (NK Prečko)

Luter Filip (4 KU) (NK Odra)

6

Drčić Jakov (3 KU) (NK Klanjec)

Vidićek Borna (NK Straža) Vujica Dubravko (NK Golubovec)

5

Bobek Dario (NK Golubovec)

Ćavar Marko (NK Polet (SK))

Frtalj Karlo (3 KU) (NK Tondach)

Merlin Filip (1 KU) (NK Tondach)

Pešec Nikola (NK Stubica)

Rhadi Mouhcine (NK Rudar (DZ))

Smolčić Veno (1 KU) (NK Brezovica)

REZULTATI 9. KOLA

Vojnić 95' - Brezovica 3:3 Špansko - Polet (SK) 2:2 S. Kraljevec - Rudar DZ 0:2

Prečko - Zagreb 2:1 Klanjec - Golubovec 0:2 Odra - Blato 1:0 Mladost Z - Tondach 0:1 Stubica - Straža 2:0

PAROVI 10. KOLA:

Brezovica – Straža 22.10.2022. 15.30 h

Tondach – Stubica 22.10.2022. 15.30 h

Blato – Mladost Zabok 22.10.2022. 15.30 h Golubovec – Odra 23.10.2022. 15.30 h

Zagreb – Klanjec 22.10.2022. 10 h

Rudar DZ – Prečko 23.10.2022. 15.30 h

Polet (SK) – S. Kraljevec 22.10.2022. 15.30 h

Vojnić 95' – Špansko 22.10.2022. 15.30 h

Rudar DZ slavio u Sesvetskom Kraljevcu

SESVETSKI KRALJEVEC – U 9. kolu 4. NL središte skupina A Rudar DZ je go stovao kod Sesvetskog Kraljevca. Ka ko prvenstvo odmiče, Rudar DZ saku plja sve više bodova, ali do ovog kola svih osam bodova osvojeno je na domaćem terenu. No, tradicije su da se ruše, po gotovo one sitne statističke u tekućem natjecanju. U taboru Rudara optimistič ni prije početka, jer teren je sa umjetnom travom, a trener Mario Videk ističe kako ovakvoj mladoj poletnoj ekipi, a taktički izvrsnoj , takav teren može biti samo for te, a nikako minus. A da optimizam nije bez pokrića pokazuje već sam početak, jer već u prvoj minuti Florian Videk pro bija desnu stranu i ubacuje na kapetana

Tomislava Valaškog, koji pogađa stati vu. Gosti ne razmišljaju o propuštenom, postavljeni u tri bloka, prepuštaju laga nu inicijativu domaćinima, ali su u svojim napadima opasni, posebice preko desne strane. Tako već u osmoj minuti opet F. Videk odigrava dupli pas sa Mouhcine Rhadijem i ponovno sjajno daje povrat nu na nekih 15 metara, gdje Dorijan Ba kek prima loptu i pogađa drugi kud do maćeg golmana Ivana Jurića-Barea za 0:1. I nakon vodstva Rudar DZ nastav lja po svom dobitnom obrascu, strpljivo i sigurno otraga, ubojito prema napri jed. I već u 16. minuti je 0:2. Karlo Krznar daje desno za F. Videka, ovaj neumorno probija desnu stranu, ubacuje za Bake

ka, koji je i drugi puta precizan, ovaj puta u prvi kut za već 0:2. Domaćinima osta je inicijativa blaga, ali bez konkretnih pri goda, dok je na drugoj strani do odmora prednost mogla biti i veća. U 36. minu ti opet F. Videk ubacuje s desne strane, a Jakov Videk sa 16 metara pogađa jednog domaćeg igrača na zemlji. U 41. minuti F. Videk nalazi Rhadia na 2 metar pred golom, a ovaj puca glavom preko gola. Na otvaranju nastavak domaćini ima ju priliku za povratak. Nakon jedne du ge lopte Mateo Šušak neoprezno starta na jednog domaćeg igrača i to je kazne ni udarac za Sesvetski Kraljevec. No, svoj obol daje i mladi golman Fran Gelo koji brani udarac Ivanu Zečeviću. Nakon to

ga nastavlja se kontrola gostiju, koji uz dobar blok prijete iz kontri i polukontri. Izvrsni F. Videk tako u jednoj prigodi da je u sredinu za Karla Tisanića, koji slabo reagira, nakon toga dobra akcija na de snoj strani i opet ubacivanje na Tisanića, koji je ovaj puta melo kratak, a u samoj završnici priliku ima i Dominik Cujzek, ali puca malo pored gola. Rudar DZ je prva ekipa koja je odnijela sva tri boda s ovog terena. Do sada je jedino vodeći Golubo vec uzeo bod, a npr. jedini poraz drugog Tondacha do ovog kola bio je baš u Se svetskom Kraljevcu, što dodatno daje na vrijednosti ovoj pobjedi Rudara DZ, koji u 10. kolu u nedjelju 23. listopada doče kuje Prečko. (el)

4. NL SREDIŠTE ZAGREB SKUPINA A KOMENTAR 9. KOLA

4.

Stubica

Benčić darivao Frtalja za pobjedu Tondacha u siromašnom zagorskom derbiju

Tomislav Zrinšćak ZABOK

Važnost utakmica sputala je obje momčadi da prikažu kvalitetan nogomet. Mla dost je lovila priključak vrhu. Pre sudila je neshvatljiva individual na pogreška Matije Benčića koju je u pogodak pretvorio Karlo Frtalj i tako riješio pitanje pobjednika u zagorskom derbiju 9. kola IV. NLsredište Zagreb skupina A, koji je odigran u sjajnom ambijentu pred 350 gledatelja. Nažalost, igrači na travnjaku nisu uzvratili dobrom igrom. Trke i borbenosti nije ne dostajalo, no kvalitetan nogomet ovoga je puta izostao. Prvo polu vrijeme gotovo bez prave šanse. U 15. minuti Brezak je pokušao iz slobodnjaka s oko 25 metara uda ljenost, no Družinec bez problema kroti njegov udarac. Pet minuta kasnije Frtalj pokušava iz daljine, ali bilo je to više dodavanje pre ma Mihoviliću. U 33. minute kor ner s desne strane izvodi Borov čak, a Hendija glavom puca preko gola, baš kao i na drugoj strani Bre zak u 38. minuti nakon kornera ko jeg je izveo Benčić. Presiromašno za ove dvije momčadi. U nastavku prvi prijete gosti u 56. minuti ka

da je Hendija povukao kontru na kon greške Tomeka i uposlio Frta lja koji pogađa vanjski dio mreže. Minutu kasnije domaći su opasni iz prekida preko Tumpića koji puca iz slobodnog udarca s oko 22 metra, ali Družinec uspijeva odbiti njegov udarac u korner. Igrala se 59. minu ta kada je Matija Benčića iz zadnje linije dodao loptu ravno u noge Fr talja koji je krenuo sam prema go lu, prevario nemoćnog Mihovilića i zabio za konačnih 0:1. Gosti su mo gli podebljati vodstvo u 77. minu ti kada je Mihovilić loše degažirao

loptu, koja se odbija do Roberta Ju rina, no njegov pokušaj loba zavr šava na mreži iznad grede. Domaći su još jednom opasno prijetili pre ko Turka iz slobodnog udarca u 88. minuti, no Družinec je i taj poku šaj odbio u korner. U posljednjim trenutcima utakmice u opasnom solo-prodoru bio je Frtalj, ali Mi hovilić brani njegov udarac. Iako su Zabočani imali dosta problema oko sastava, više od poraza boli či njenica da su domaći odigrali mla ko, bez srca, bez pravog faula i bez ijedne prave prilike iz igre. Jedino

je Šoštar ostavio srce na travnja ku. Nije ni Tondach briljirao, ali su njegovi igrači odigrali obrambeno i taktički besprijekornu utakmicu, iskoristili su jednu pogrešku do maćina koja im je na kraju doni jela pobjedu za sam vrh ljestvice.

Josip Poljak Mladost Z:

"Teška utakmica protiv čvrstog i iskusnog Tondacha koji u svakom trenutku zna što želi. Pripremali smo se na to, nažalost primili smo pogodak iz jedne greške. Poslije smo pokušavali s dva napadača, no Tondach nam nije nudio puno mo gućnosti da nešto napravimo pre ma naprijed. Imali smo dosta izo stanaka, ali to nas ne opravdava. Čestitke Tondachu, a nema ostaje da se više treniramo kako bi mogli postići neke ozbiljnije rezultate".

Drago Bartolić:

"Mislim da smo zasluženo pobije dili. Čestitam svojoj momčadi koja je odigrala taktički fantastičnu uta kmicu. Imali smo puno problema kroz tjedan u vidu bolesnih igrača, praktički nismo ni odradili pošte ni trening, ali smo trudom, zalaga njem i zajedništvom uspjeli stići do pobjede".

Golubovec novom pobjedom u zagorskom derbiju zadržao vodstvo

KLANJEC – Zagorski derbi u 9. kolu 4. NL središte odigrali su i Klanjec i Golubovec. Gosti su na ovu utakmicu stigli praktički sa drugog mjesta, jer je u jutarnjem terminu Tondach slavio kod Mla dosti u Zaboku i na nekoliko sati se našao na prvom mjestu. No, Golu bovec je, iako opet u problemima sa ozljedama uspio stići do još jed ne pobjede i u odnosu na prethod no kolo zadržati vodstvo.

Do odmora gosti do 0:2

Od samoga početka gosti su bi li ti koji su nametnuli svoj ritam i poveli su već u sedmoj minuti. Nakon dužeg pritiska i kombini ranja po sredini terena, lopta je sti gla do Matije Bobeka, koji ju pri ma po sredini, odlazi korak dva i desnom nogom pogađa jako i pre cizno uz samu lijevu stativu gol mana Franje Žigmana za 0:1. Do maćini prijete u 11. minuti. Filip

Pavlinić probija lijevu stranu, uba cuje na Vladimira Brleka, koji na 7-8 metara od gola gostiju ne pri ma baš najbolje loptu, pa M. Bo bek čisti. U 13. minuti Valentino Vrabec ubacuje s desne strane, a Luka Lovrek natrčava na drugoj stativi i sa pet metara puca preko gola. Gosti u 16. minuti već imaju 0:2. S desne strane izveden je kor ner, lopta je ubačena na nekih 7-8 metara, a tu se kraj zaspale obra ne domaćina odlično snalazi Da rio Bobek, koji ubačaj samo laga no preusmjerava u nebranjeni dio gola za 0:2. U 28. minuti domaćini pokušavaju po desnoj strani. Jakov Drčić daje za Brleka, koji probija stranu, daje u sredinu, M. Bobek

promašuje loptu, pa ona dolazi do Marka Leša koji sa 7-8 metara pu ca pored gola. U 32. minuti prijet nja gostiju. Nakon ubacivanja s li jeve strane Dubravko Vujica prima loptu, u prvom se koraku rješava čuvara na nekih 6 metara, ali puca ravno u Žigmana. Minutu kasnije Lovrek na drugoj stani ubacuje iz kornera s desne strane, a Ivan Pe trišić sam samcat na drugoj strani promašuje loptu. U samoj završni ci prvog dijela gosti su malo priti snuli. U 43. minuti nakon kornera M. Bobek ostaje sam, puca glavom, ali ipak netko iz domaće obrane u gužvi izbija loptu. U 44. minuti Vu jica ulazi sam u kazneni prostor s lijeve strane, prodaje lažnjak i sa 13 metara puca preko gola. I konač no u 45. minuti još jedna situacije za domaćine. Nakon ubacivanja s lijeve strane, lopta dolazi do Brle

ka, koji okreće čuvara i puca u ne branjenu mrežu, ali Ivan Risek se u zadnji čas pojavljuje i izbija lop tu. Tako se na odmor odlazi sa 0:2 Golubovca.

U nastavku ''kamilica''

U drugih 45 minuta vidjeli smo vrlo malo. Klanjec je promjena ma pokušavao nešto promijeniti i na terenu u samoj utakmici, no Golubovec je vrlo dobro kontro lirao utakmicu, smirio ju i prak tičko prilika gotovo da i nije bilo. Možemo izdvojiti po jednu situa ciju na svakoj strani. U 56. minu ti gosti su probili lijevu stranu, a na ubačaj je na nekih šest metara stigao Silvio Vukić, malo iskosa i glavom pogodio ravno u Žigmana. Domaćini su pak zaprijetili pred sam kraj, u 85. minuti, kada je Ju rica Mustač ubacio s desne strane,

lopta je pala na 11 metara i nakon malo pravog ''flipera'' došla je do Alena Humskog, koji neometan sa 12 metara po sredini gola puca, ali visoko preko gola. Tako Golubovec rutinirano privodi utakmicu kraju i zadržava prvo mjesto na ljestvici, ako gledamo od prošlog kola, ili se vraća na njega nakon što ga je uju tro bio preuzeo Tondach. Vodeća momčad prvenstva u slijedećem kolu čeka Odru. Klanjec, koji je sa da na osmom mjestu, gostovat će kod Zagreba.

Dragutin Tomašković trener NK Klanjec:

''Jako smo loše ušli u utakmicu. Nismo ispoštovali ono što smo se dogovorili i k tome smo još ušli u način igre koji više odgovara Golu bovcu, primili dva gola nakon na ših grešaka i gosti su zasluženo po bijedili.''

Tomislav Škudar trener NK Golubovec:

''Pravi zagorski derbi.Osvojili smo važna tri boda i zadržali prvo mje sto. Čestitam svojim dečkima što su opet pokazali, da unatoč ozljeda ma možemo biti uvijek pravi i po bijediti. Čestitam i domaćinima na dobroj utakmici. Nadam se da će oni isto kao i mi skupiti čim više bodova do kraja ovog dijela prven stva. U prvom dijelu smo bili bolji, nismo dozvolili Klanjcu da se otvo ri i da igra i apsolutno smo zaslužili vodstvo 0:2. U nastavku smo smiri li igru i rutinirano priveli utakmi cu kraju. Sasvim zaslužena pobje da i veselimo se sljedećoj utakmici protiv Odre.'' (Elvis Lacković)

S. KRALJEVEC – RUDAR DZ 0 :2

SUCI: Denić, Cindrić, Baković

GLEDATELJA: 100

STRIJELAC: 0:1 Bakek 8, 0:2 Bakek 16'

SESVETSKI KRALJEVEC: JurićBare, Čančar (46' Jurić), Barić, Baković (75' Ćuk), Vavra, Jug (56' Antunović), Zečević, Matijević, Jelić, Patrun (56' Zeljko), Marić; trener: Nikola Pustak

RUDAR DZ: Gelo, Pole, J. Videk (75' Cujzek), Rhadi, Krznar (82' Pavetić), Šušak, F. Videk, Bakek (52' Tisanić), T. Valaško, Ferček, K. Valaško; trener: Mario Videk; trener: Mario Videk

MLADOST Z - TONDACH 0:1

ZABOK: igralište SC Zaseka, GLEDATELJA: 350, SUCI: Forko, Marić i Mufa.

STRIJELAC: 0:1 Frtalj 59'.

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Benčić, Šoštar, Turk, Kotarski, Tomek, Tarle, Črnjević, Tumpić (69' Hrastisnki), Škrlec (83' Cigula), Brezak (60' Krajačić).

TRENER: Stjepan Poljak

TONDACH: Družinec, Bartolec (46' I. Bosec), Kralj, Hendija, Boronjek (60' Horvat), Borovčak, Merlin (90' Mirt), Frtalj, D. Bosec (60' Bobinec), R. Jurina, Gredelj (56' L. Jurina). TRENER: Drago Bartolić

KLANJEC – GOLUBOVEC 0:2

SUCI: Novak, Horvat, Jurišić

GLEDATELJA: 100

STRIJELCI: 0:1 M. Bobek 7, 0:2 D. Bobek 16'

KLANJEC: Žigman, F. Pavlinić, Iveković (46' K. Pavlinić), Bogović, Brlek, Zrnc (68' F. Perišić), Drčić (82' Pleško), Lovrek (46' A. Humski), Vrabec, Leš (46' Mustač), I. Petrišić ;trener: Dragutin Tomašković

GOLUBOVEC: Škvorc, M. Bobek, I. Risek, Poslon, Kostanjevec, Vujica, N, Bobek, D. Bobek, A. Risek (54' Horvat Vuk), Sokolić, Vukić; trener: Tomislav Škudar

STUBICA – STRAŽA 2:0

SUCI: Gojak, Lekšić, Mlinac

GLEDATELJA: 50

STRIJELAC: 1:0 Pešec 72', 2:0 Pešec 83'

STUBICA: Mužina, Petir, Matuša (38' Benko) (60' Kelava), Čekolj (87' Božić), Vlahović, Iskrić (81' Korman), Pešec, Drempetić, Mar. Landripet, Pirički; Mat. Landripet; trener: Damir Srebačić

STRAŽA: N. Travnikar, Rafaj (79' Kantolić), G. Čuček, Gajster, Firer, Janžek, Kodelič, Boršić (46' M. Čuček), Peček, Biruš, Bračun (46' Vidićek); trener: Robert Varjačić

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

Kolo sa sedam crvenih kartona

Iza nas je 8. kolo 1. zagorske nogometne lige. Derbi je odi gran u Zlataru gdje je vode ći Oštrc vodio, pa gubio i na kraju remizirao sa Ivanči com. Na kraju je bilo 2:2. Oš trc je ostao u vodstvu sa 18 bodova, a na drugom mjestu je i dalje Jedinstvo sa 17 bo dova, anion 2:2 kod Inkopa. Pregrada je sa 4:0 pobijedi la Rudar M i sada drži treće mjesto sa 14 bodova, a Ivan čica je četvrta sa 13 bodo va. Lobor je sa 2:0 slavio kod Mladosti MB i drži peto mje sto sa 11 bodova, koliko ima i šesto Oroslavje koje je ta kođer sa 2:0 slavilo kod NK Matija Gubec, ali i sedmi Ru dar M. Na osmom i devetom mjestu su Zagorec VT i Slo ga sa po devet bodova, nakon što su međusobnu utakmicu u Konjščini odigrali 1:1. Inače u ovom kolu suci su pokazali čak sedam crvenih kartona. U 8. kolu u derbiju se sasta ju dvije vodeće ekipe. Dru go Jedinstvo dočekuje vode ći Oštrc. Pregrada će u goste kod Lobora, a Ivančica doče kuje Slogu. U Velikom Trgo višću Zagorec dočekuje za dnji Matija Gubec, Oroslavje je domaćin Mladosti MB, a Rudar M će dočekati Inkop. Utakmice se igraju u nedje lju 23. listopada u 15.30 sati. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

12

Kunštek Darko (3 KU) (NK Jedinstvo (SKZ))

8

Špoljar Dario (NK Pregrada)

7

Gregurić Karlo (NK Oštrc)

Risek Jurica (2 KU) (NK Rudar (M))

5

Golubić Roman (NK Pregrada) Jakopec Nikola (1 KU) (NK Inkop)

Petrić Mihael (NK Oštrc) Šumiga Mario (1 KU) (NK Ivančica (ZB))

4

Nasić Fran (NK Oroslavje)

Petaj Roberto (NK Lobor)

Škvorc David (NK Ivančica (ZB)) Slukan Siniša (1 KU) (NK Sloga Konjščina)

Vukić Martin (NK Jedinstvo (SKZ))

PAROVI 9. KOLA:

Zagorec VT – Matija Gubec Ivančica – Sloga

Jedinstvo – Oštrc

Rudar M – Inkop Lobor – Pregrada Oroslavje – Mladost MB

Dva gola, dva penala i dva crvena kartona

KONJŠČINA – U 8. kolu 1. zagor ske nogometne lige Sloga je doče kala Zagorec VT. Još prošle sezone ove su dvije ekipe igrale 2. zagorsku ligu, plasirale su se u 1. sa drugog mjesta Zagorec VT, a sa četvrtog Sloga, no u međusobnu utakmicu u 8. kolu ušli su po osam osvojenih bodova. Nije to nikakva sigurna zo na, jer ove sezone ispasti bi moglo više ekipa, ali baš je ova utakmi ca bila prilika da se još malo pode blja bodovni konto. Naravno, to ni je moglo u punom obimu uspjeti i jednima i drugima. A kako to obič no i biva, na kraju ipak dođe do po djele bodova.

Iz dva penala 1:1 do odmora Moglo bi se reći da su se važnije stvari događale u prvom dijelu, a što je više utakmica odmicala, to je bilo manje nogometa, a više razgo vora sa sucem i nekih ne nogomet nih, a tako prisutnih događaja. Na kon 15-tak minuta ispitivanja snaga, prvi su zaprijetili domaćini, točni je Siniša Slukan, koji je u 17. minu ti potegnuo sa 20-ak metara, malo udesno, ali lopta odlazi preko gola. U 20. minuti napada Sloga, no na kon jednog udarca lopta se od blo ka odbija u kontru gostiju, dolazi do Karla Jurine, kojeg prati Danijel Fi lipec, te uklizava u kaznenom pro storu, odnosi Jurinu i to je kazneni udarac za goste, a što nije nevažno i žuti karton za Filipeca. Udarac je izveden u 21. minuti, precizan je bio Alen Jambrešić, koji pogađa desni kut golmana Nikole Posavca za 0:1. No vrlo brzo na isti način domaći ni dolaze do izjednačenja. Igrala se 27. minuta, kada je u kaznenom pro storu gostiju srušen Nikola Svornik i to je penal i za domaćine. Loptu na bijelu točku stavlja Slukan, Antonio

INKOP 2

JEDINSTVO 2

POZNANOVEC – U 8. kolu 1. za gorske nogometne lige Inkop je dočekao Jedinstvo. U prvih se dam kola Jedinstvo je pokazalo više, no Inkop traži uzlet i popra vak sezone, a za to je potrebna i pokoja pobjeda protiv ekipa iz vr ha. A krenulo je loše po domaćine, jer je Inkop već u 7. minuti ostao sa 10 igrača. Naime, zbog prekrša ja u izglednoj poziciji za postiza nje gola isključen je Renato Čer nejvić. No, Inkop se drži skoro do odmora, da bi u 42. minuti Mar tin Vukić, koji je već u 13. minuti zamijenio Darka Kunšteka, zabio za 0:1. No, Inkop uspijeva izjed načiti već u 44. minuti, a gol je za bio Karlo Leško. Vrlo brzo počet kom nastavka Inkop dolazi i do vodstva, i to nakon autogola Juri ce Hanžeka. Ipak u 68. minuti Vu kić svojim drugim golom izjedna čava na 2:2. Do kraj nije više bilo golova, ali su viđena još dva crve na kartona. Karlo Leško je u 85. minuti zaradio žuti karton zbog odugovlačenja nastavka igre, a onda ga nadogradio sa još jednim zbog prigovora sucu. Tako je u sa mo završnicu Inkop ušao sa devet

Hržina čak malo dira loptu, ali uda rac je precizan i jak i to je 1:1. Do od mora, u 36. minuti Jambrešić izvodi slobodan udarac za goste, sa nekih 20 metara s lijeve strane, no njegov udarac Posavec brani, točnije boksa loptu. I onda još jedan važan detalj u prvih 45 minuta. U 40. minuti Fi lipec zbog prigovora zarađuje dru gi žuti karton i mora napustiti igru, pa Sloga ostaje sa 10 igrača. Na od mor se odlazi sa 1:1.

U nastavku i drugi igrač manje za domaćine, no bez promjene rezultata

Prvi su u nastavku zaprijetili do maćini i to već u 47. minuti. Duga lopta upućena je na Martina Po šteka, koji ide sam na Hržinu, ali pod pratnjom jednog igrača, ma lo gubi korak i gostujući golman kupi loptu pred njim. U 52. minu ti nakon dodavanja s lijeve strane Slukan sa nekih 12-13 metara puca iz voleja ali preko gola. Gosti pri jete iz slobodnog udarca u 55. mi nuti. Sa skoro 25 metara pucao je Jambrešić, preko živog zida, ali Po savec brani udarac tj. hvata loptu.

igrača. U sučevoj nadoknadi i go sti ostaju sa igračem manje. Mi hael Dlesk je u 62. minuti zaradio žuti karton zbog prigovora, a u 3. minuti nadokande dobio je i dru gi žuti i to zbog korištenja ruke kao alata. No, rezultat se nije mi jenjao. (Elvis Lacković)

MATIJA GUBEC 0

OROSLAVJE 2

GORNJA STUBICA – U 8. kolu 1. zagorske nogometne lige Matija Gubec je dočekao Oroslavje. Do maćini su sa zadnjeg mjesta ušli u ovu utakmicu, sad već pomalo očajnički tražeći pobjedu, a Oro slavje, koja je u prošloj sezoni bi lo na drugom mjestu, također ni je zadovoljno bodovnim učinkom do sada. No, gosti imaju i proble ma sa kadrom i na ovo su gosto vanje stigli sa samo 12 igrača. Ipak i to je bilo dovoljno. Mario Šimić je u 16. minuti doveo goste u vod stvo i sa 0:1 se otišlo na odmor. U nastavku, opet je pogodio M. Šimić i to u 53. minuti za konač nih 0:2 i važnu pobjedu Oroslavja. (Elvis Lacković)

U 61. minuti Poštek prima jednu loptu po desnoj strani, malo mu se odbija, ali na sreću domaćina do Slukana, koji primjećuje da je Hr žina izašao malo s gola, pa poku šava lob udarcem, ali lopta prolazi pored desne stative. U 63. minu ti gosti imaju napad preko desne strane, lopta je ubačena na Jurinu, koji sa 7-8 metara glavom puca preko gola. A u 69. minuti novi cr veni karton za domaćine. Antonio Puđa je još u 55. minuti dobio žuti zbog držanja suparničkog igrača, a u 69. minuti zaradio je još jedna i to zbog preoštrog starta i još k to me u obećavajućoj prilici za posti zanje gola. Tako Sloga ostaje sa 9 igrača. U 71. minuti gosti opet pri jete preko desne strane, ovaj pu ta na ubačenu loptu skače Marko Županec i puca glavom preko gola. No, nakon toga, iako sa dva igrača više gosti ne mogu do konkretni je prigode, i praktički u zadnjih 20 minuta nema se što za zabilježiti. Tako na kraju u utakmici sa dva gola, dva penala i dva crvena kar tona, svakome dolazi po bod. (El vis Lacković)

MLADOST MB 0

LOBOR 2

MARIJA BISTRICA – U 8. kolu 1. zagorske nogometne lige Mladost je dočekala Lobor. Veliki proble mi sa ozljedama i drugim fakto rima koji utječu na igrački kadar doveli su Mladost gotovo na samo dno, pa su u ovu utakmicu ušli sa predzadnjeg mjesta. A vađenje na Loboru nije sasvim jednostavno, jer na proljeće npr. je Lobor slavio u Mariji Bistrici. I slavio je opet. Mladost je jedva sastavila ekipu sa samo jednom zamjenom, to se i osjetilo, umjesto igre dominira nervoza i još jednom Lobor je iz Marije Bistrice odnio sva tri bo da. Luka Đurinec je doveo Lobor ce u vodstvo u 21. minuti i sa 0:1 se otišlo na odmor. U nastavku, u 57. minuti Mladost MB ostaje sa igra čem manje, nakon što Jurica Šču ric dobiva drugi žuti karton, oba zbog prigovora sucu, prvi u 19. mi nuti, U 60. minuti točku na i stav lja Roberto Petaj golom za 0:2. (El vis Lacković)

III.NL

Slavila Mladost iz Belca

Milorad Videković RADOBOJ

Uderbi susretu Druge Žu panijske nogometne lige u Radoboju su igrali Rado boj, drugoplasirani, i Mladost Be lec, trećeplasirana ekipa, na kraju kojeg je Mladost Belec slavila mi nimalnim, 1:0, rezultatom kojeg je u 71. minuti postavio Bručić. Sam susret je bio iznimno zanimljiv. Od početka se vidjelo da obje ekipe že le sva tri boda. Radoboj malo osla bljen ne igranjem tri igrača iz prvih jedanaest što nimalo ne osporava pobjedu Mladosti. Naime, od prve minute susreta igrači gostiju su do minirali dok su domaćini pokuša vali brzom tranzicijom ugroziti od ličnog vratara Mladost Ožvalda koji je u ovoj utakmici zasigurno, uz Ni kolu Klarića i Brčića, bio prvo ime susreta. Obje ekipe imale su prili ke za postizanje pogodaka – Rado boj dva puta preko Švaljeka koji je sam izašao pred Ožvalda i još ne koliko poluprilika koje su bile anu lirane sigurnom obranom gostiju. Niti gosti nisu zaostajali u stvara nju prilika pa ih je bilo nekoliko –jednom je to spriječila i stativa da bi u 71. minuti Bručić odlično pro šao lijevim bokom obrane Zagorca i, uvjerenja smo da je želio centri rati, ubacio loptu prema golu Hrvo ja koja poprima čudan efe prešav

ZLATAR – U 8. kolu 1. zagorske nogometne lige derbi u Zlataru, gdje je vodeći Oštrc dočekao su sjednu Ivančicu. Susreti ove dvije ekipe uvijek su derbiji, a posebice sada kada su obje u samom vrhu. Derbi ni ovaj puta nije iznevjerio. I jedni i drugi su vodili i gubili, a na kraju je završilo bez pobjedni ka. Oštrc je krenuo sjajno i već u 5. minuti Mihael Petrić je domaćine doveo u vodstvo. No, u 16. minuti Mario Šumiga izjednačava. Sa 1:1 odlazi se na odmor. A onda u na stavku Oštrc ostaje sa 10 igrača. U samo devet minuta dva žuta karto na zaradio je Silvestar Habajec. U 48. minuti razlog je bio povlačenje suparnika u obećavajućoj situaci ji, a u 57. minuti prekršaj na supar niku u obećavajućoj situaciji. Go sti u 75. minuti koriste igrača više i Marko Jurković ih dovodi do 1:2. No, u 89. minuti Tomislav Benčić pobrinuo se da Oštrc i dalje osta ne neporažen, zabivši za konačnih 2:2. Tako je Oštrc ostao u vodstvu sa bodom prednosti pred Jedin stvom, kod kojega gostuje u 9. ko lu. (Elvis Lacković)

PREGRADA 4

RUDAR M 0

PREGRADA – U 8. kolu 1. zagor ske nogometne lige Pregrada je do čekala Rudar M. Domaćini su se od početka nametnuli i već u prvih 13 minuta praktički riješili utakmi cu. Dario Špoljar je načeo goste u 10. minuti, a Zvonimir Vdović je u 13. minuti pogodio za 2:0, i sa tim se rezultatom otišlo na odmor. U nastavku Dejan Kolar je samo po tvrdio pobjedu sa dva gola, u 59. i 70. minuti. Pregrada se ovom po

ši preko njegove noge te odsjeda u samih devedeset nemoćnog Hrvo ja. Do kraja susreta vidjeli smo još nekoliko poluprilika na obje strane ali se rezultat nije mijenjao te mo ramo naglasiti da sasvim opravda no s obzirom na zbivanja u devede set minuta bodovi odlaze u Belec.

RADOBOJ – MLADOST B 0:1 Radoboj. Igrališta NK Radoboja. Gledatelja: 100. Sudac: Michael Jerneić ( Zabok ). Pomoćnici: Zoran Znika ( Donja Stubica ), Josip Ruklić ( Gornja Stubica ).

bjedom podignula na treće mjesto, a u slijedećem kolu gostovat će kod Lobora. (Elvis Lacković)

ĐALSKI 2

OMLADINAC 0

GUBAŠEVO – U 8. kolu 2. zagor ske lige Đalski je dočekao Omla dinac. Bila je to utakmica brani telja naslova i prošlosezonskog zagorskog prvoligaša, sa ipak ma lo iznenađujućih pozicija na lje stvici nakon prve trećine prven stva. Naime, Đalski je u utakmicu ušao sa petog, a Omladinac sa za dnjeg, osmog mjesta. Bolje je kre nuo domaćin i u 24. minuti Hrvoje Hanžić pogađa za 1:0. U nastavku, u 55. minuti opet Hanžić pogađa i za 2:0 i tako donosi pobjedu Đal skom, kojom ekipa iz Gubaševa preskače na četvrtom mjestu Va trogasac. (Elvis Lacković)

MILENGRAD 2005. 0 DESINIĆ 2

BUDINŠČINA – U 8. kolu 2. za gorske lige Milengrad 2005. je vo deći Desinić. Desinić je prvu tre ćinu prvenstva prošao bez poraza, tek sa jednim remijem i to kolo prije ovog kod Radoboja. U novi krug željeli su ući sa novim uspje hom, dok Milengrad 2005. s dru ge strane kod kuće može iznenadi ti svakoga. Desinić je bolje krenuo u utakmicu i u 11. minuti Mario Lončarić goste dovodi u vodstvo. Sa 0:1 se otišlo na odmor, a u samoj završnici malo je sve za goste za komplicirao Leon Koprivnjak, koji je zaradio izravni crveni karton u 85. minuti. Nakon dosuđenog pre

Delegat: Josip Majsec ( Štrucljevo ).

Strijelac: 0:1 Bručić 71'

RADOBOJ: Hrvoj, Tušek, F. Švaljek, Potočki, D. Švaljek, A. Smrečki, Vidović, Topolovec, Šalković, Vuzem, Krsnik. Još su igrali: Fruk, Pernjek, J. Smrečki. Predstavnik kluba: Tomislav Pelin

MLADOST BELEC: Ožvald, Vrlec, Šaka, Kuštek, N. Klarić, Buden, M. Hunjak, D. Hunjak, Brčić, Kurtanjek, Bručić. Još su igrali: Hopek, S. Klarić, Đurinek, Hanžek, Stipeč. Trener: Željko Tihava.

kršaja nad njime na podu udara suparničkog igrača te se diže i po kušava opet udariti istog igrača u predjelu lica. No, i sa igračem manje u samoj završnici, u 89. minuti Lončarić svojim drugim golom po stiže konačnih 0:2. Tako je Desinić ostao bez poraza, a kako je Rado boj poražen kod kuće od Mladosti iz Belca, prednost je porasla na pet bodova. (Elvis Lacković)

TOPLICE 4

VATROGASAC 3

KRAPINSKE TOPLICE – U 8. kolu 2. zagorske lige Toplice su dočekale Vatrogasac. Gosti su na kon lošeg starta, krenuli vrlo do bro sa tri pobjede u zadnje četiri utakmice i nekako su kao favori ti stigli na ovu utakmicu. No, uta kmicu je nekako odredila treća mi nuta kada je izravni crveni karton zaradio Marko Petrovečki, pa je Vatrogasac u jako ranoj fazi ostao sa 10 igrača. Povlačenje suparnič kog igrača u izglednoj situaciji za postizanje zgoditka van kaznenog prostora je razlog isključenja, a već u 5. minuti Matija Škrnjug je do veo Toplice u vodstvo. U 24. mi nuti Dražen Kranjčec je iz kazne nog udarca povisio na 2:0. No, do odmora Vatrogasac se vraća. Ivan Krog je u 31. minuti smanjio na 2:1, da bi Nikola Merkaš u 45. minuti izjednačio. No, u nastavku Bruno Gudić u 56. minuti zabija za 3:2, da bi Petar Horvat u 72. minuti pogo dio i za 4:2. Samo tri minute kasni je Vatrogasac smanjuje na 4:3 i to nakon autogola kojega je postigao Nino Šoštarko. Do kraja nije bilo golova, pa Toplice dolaze do pobje de i na ljestvici na bod od Vatro gasca. (Elvis Lacković)

2. ŽNL KOMENTAR 8. KOLA

Desinić se odvojio na pet bodova prednosti

U 2. zagorskoj ligi krenuo je drugi od tri kruga pr venstva ove sezone. Vo deći Desinić sa 2:0 je sla vio kod Milengrada 2005. i ostao neporažen na vrhu, ali je i povećao prednost jer je u derbiju Mladost Belec svladala Radoboj u gosti ma sa 1:0. Tako Desinić sa da ima 22 boda, pet više od Radoboja, kojemu se samo na bod primaknula Mla dost B. Na četvrto mjesto skočio je Đalski, nakon 2:0 pobjede protiv Omladinca. Đalski sada ima 10 bodova, bod više od Vatrogasca, koji je poražen kod Toplica 3:4. Toplice su ostale na šestom mjestu, ali sada sa osam bo dova. Na zadnja dva mjesta sa po četiri boda su Milen grad 2005. i Omladinac. U 9. kolu vodeći Desinić će do čekati Vatrogasac, Radoboj gostuje kod zadnjeg Omla dinca, Mladost B dočekuje Milengrad 2005., a Đalski Toplice. Utakmice se igra ju u nedjelju 23. listopada u 15.30 sati. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

Božiček Antonio (NK Vatrogasac (B))

6

Hanžić Hrvoje (NK Đalski)

5

Hunjak Danijel (NK Mladost Belec) Majsec Renato (3 KU) (NK Vatrogasac (B))

4

Bručić Antun (1 KU) (NK Mladost Belec) Lončarić Marko (NK Desinić) Lončarić Mario (NK Desinić)

3

Horvat Petar (NK Toplice)

Kranjčec Dražen (2 KU) (NK Toplice)

Sokser Nikola (1 KU) (NK Milengrad 2005) Vuzem Mario (2 KU) (NK Radoboj

PAROVI 8. KOLA:

Đalski – Toplice

Omladinac – Radoboj Mladost B – Milengrad 2005. Desinić – Vatrogasac

III.NL CENTAR KADETI

I.ŽNL KZŽ

8026829

II.ŽNL KZŽ

Radoboj 8521

Mladost (B)

8314

5+7

Vatrogasac 83052021-19

23 -11

Toplice 8224

2005 8116 10 16 -64

Omladinac 80445

B

VREMENSKA SLIKA: Prva dva listopadska tjedna su prošla suho uz puno sunca i ugodnu toplinu. Izgleda da bi i sljedećih tjedan dana moglo nastaviti u sličnom tonu. Bit će nešto više oblaka, u nekim danima i magle, a s petka na subotu možda padne i malo kiše. Temperatura zraka ostaje relativno ugodna cijeli tjedan uz kraće zahladnjenje oko petka. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I tijekom utorka će vrijeme biti suho i danju ugodno toplo uz temperaturu zraka sredinom dana oko 20 Celzijevih stupnjeva. I dalje je moguća jutarnja magla, sad smo ušli u doba godine kad će ona biti sve češća pojava pa budite oprezniji u prometu.

I u srijedu slično. Ujutro prohladno uz mogućnost za maglu pa pripazite u prometu. Tijekom dana će biti i dužih sunčanih razdoblja. Vjetar većinom slab, krajem dana do umjeren sjeveroistočni. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na utorak pa će danju biti ugodno toplo, oko 20 Celzijevih stupnjeva.

Četvrtak nam donosi izmjenu oblaka i sunca. Bit će uglavnom

suho iako se ne može otkloniti mogućnost za koju kap kiše, vjerojatno u noći i rano ujutro. Umjeren sjeveroistočni vjetar će donositi malo hladniji zrak pa bi dnevni maksimalac mogao biti 2-3 stupnja niži nego u srijedu.

Slično i u petak, djelomično sunčano, ali uglavnom suho vrijeme. Vjetar će oslabjeti, možda čak i ponovno okrenuti na jugozapadni. Jutro malo hladnije uz moguću maglu, a dnevna temperatura ponovno malo viša.

Subota je promjenjiva. Kombinacija oblaka i kraćih sunčanih razdoblja, a može pasti i nešto kiše, osobito u prvoj polovici dana. Čini se da bi taj jedan kišni val prešao preko nas baš u subotu što bi moglo pokvariti planove na otvorenom. Ostaje malo svježije.

Po trenutnim pokazateljima nedjelja i ponedjeljak bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano. Zapuhat će jugozapadnjak pa će zatopliti. Noćna temperatura između 6 i 12, a dnevna bi ponovno mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja i južinu.

Dječake su rodile: Maja Veseljak, Radoboj Ivana Belinić, Zabok Maja Friščić

Zagreb Ivana Tomašić

Novi Golubovec

Valentina Burić, Pregrada Martina Humski, Klanjec Andrea Drenški

Hum na Sutli Antonija Šantak

Oliver Marks upravo je odslužio deset godina zatvorske kazne – za zločin kojeg možda je, a možda i nije počinio. Pri izlasku iz zatvora susreće se s čovjekom koji ga je ondje smjestio –detektivom Colborneom. Colborne se sprema za mirovinu, no prije toga želi saznati što se uistinu zbilo deset godina ranije...

Ime i prezime:

Broj telefona:

Irena Mustač

Zabok Valentina Lončarić

Bedekovčina

Ines Debelić

Bedekovčina Ana Jelavić

Konjščina

Djevojčice su rodile: Katica Halužan

Hum na Sutli

Veliko Trgovišće Nikolina Čukman Klemar, Marija Bistrica

Blizance je rodila: Jelena Bogi, Zlatar

knjiga

Alex Michaelides: Djeve moraju umrijeti

Djeve moraju umrijeti drugo je djelo Alexa Michaelidesa, pisca čiji je prvijenac Nijema pacijentica osvojio liste najprodavanijih romana, pa tako i onu The New York Timesa. Sjajno prikazani likovi, napeta radnja, naelektrizirana atmosfera i obrat od kojeg će vam se zavrtjeti u glavi tek su neke od jakih strana očaravajućih Djeva. Triler za sva godišnja doba!

AMSTERDAM

znanstvena

Redatelj: Jaume Collet-Serra Glume: Dwayne Johnson, Pierce Brosnan, Quintessa Swindell, Sarah Shahi, Aldis Hodge Trajanje filma: 124 min. Cijena ulaznice: 30,00

Žanr:

Ova fantastična priča započinje u davna vremena dok su medvjedi još lutali planinama Sicilije. Kada lovci otmu medvjedića Tonia, sina kralja medvjeda Léoncea, ovaj u nakani da vrati svoga sina i osigura blagostanje svojem narodu, krene u borbu protiv ljudi. Uz moćnu medvjeđu vojsku i pomoć čarobnjaka iz bitke izađe kao pobjednik, ali nažalost uskoro shvati da medvjedi ne mogu živjeti u

zemlji ljudi. Redatelj filma slavni je talijanski ilustrator i stripaš Lorenzo Mattotti, a nadahnuće za ovaj animirani film pronašao je u istoimenoj priči Dina Buzzatija. Kako bi spasio svog nestalog sina, Léonce, kralj medvjeda, upada u zemlju ljudi uz pomoć njegovog klana

M. L. Rio: Da smo zlikovciknjiga

nagradne križaljke

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja) Konačno je završilo razdoblje u kojem ste bili pomalo uspavani. Predstojeći dani biti će vam ispunjeni obiljem aktivnosti. Neće vam nedostajati ni zabave, a ni dobrog provoda.

SAVJET TJEDNA: Ostvarit će vam se stara ljubavna želja!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Pregovori vezani uz zaradu bit će uspješni, ali morate biti strpljivi. Dobro su vam aspektirani poslovi sa nekretninama. U ljubavi vas ne očekuje ništa novo.

SAVJET TJEDNA: Nemojte zanemariti obiteljske obveze!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Budite odgovorni u poslu koji obavljate i svoje obaveze ispunjavajte do kraja. U ljubavi vas očekuje kontakt s nekim do koga vam je nekada davno bilo jako stalo.

SAVJET TJEDNA: Za vikend izađite s prijateljima!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Na poslu vas konačno očekuje napredak. No, kada je riječ o zaradi još uvijek niste zadovoljni. Budite strpljivi, vrijeme će pokazati svoje. Lako vam se može dogoditi da utjehu potražite u tuđem zagrljaju.

SAVJET TJEDNA: Borite se za sebe!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Ovo je vaše povoljno razdoblje. Svojim šarmom i komunikativnošću steći ćete mnogo simpatija. Očekuju vas i plodonosni kontakti s inozemstvom.

SAVJET TJEDNA: Nemate se za što brinuti! Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Previše ste se povukli u osamu. Preuveličavanje problema ne vodi nikamo, neke stvari će same od sebe doći na red. Iako si ne želite priznati, još uvijek mislite na staru ljubav.

SAVJET TJEDNA: Nemojte žaliti za prošlošću! Vaga (23. rujna - 22. listopada) Vama nitko ne može reći da ste nedruštveni, jer ste svakodnevno okruženi zanimljivim ljudima. Za posao baš previše ne marite i prepustili ste se užicima.

SAVJET TJEDNA: Prilika za novo poznanstvo neće vam nedostajati!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Konačno ste počeli vjerovati u svoje vlastite sposobnosti. Nadređeni će početi cijeniti vaš trud i zalaganje. Prijatelji vam uzvraćaju uslugu. S partnerom su moguće male razmirice.

SAVJET TJEDNA: Dvaput razmislite prije nego što kažete nešto što bi moglo zasmetati drugoj strani!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Nemojte zanemarivati svakodnevne obveze. Više koncentracije ne bi vam škodilo. Ljubavne prilike vrebat će na svakom koraku.

SAVJET TJEDNA: Čuvajte se ozljeda!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Vi ste poznati radoholičar i volite raditi, no ne volite primati kritike, posebno kada one nisu opravdane. Partner vam pruža podršku u svemu.

SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Na poslu vas svi hvale, što vama je poticaj da nastavite još marljivije. S lakoćom se prilagođavate promjenama. Zbunjuju vas nečije emotivne namjere.

SAVJET TJEDNA: Pružite partneru još jednu šansu!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Svakodnevne obveze vas previše iscrpljuju. Pokušajte se što više odmarati i napuniti baterije. U odnosu s voljenom osobom izbjegavajte nepotrebne rasprave.

SAVJET TJEDNA: Predstoji vam zanimljiv susret!

NAGRADNA KRIŽALJKA

SATIRENEWS

Senzacionalno arheloško otkriće zbunjuje znanstvenike i građevinske stručnjake

Najveća enigma nakon piramida u Egiptu: Prilikom iskopa na arheološkom nalazištu kod Bračka arhelozi pronašli potporni zid kojeg su Hrvatske ceste dale sagraditi još davne 2012. godine: 'Nevjerojatno je da su već u to doba imali takvu tehnologiju!'

Na arheološkom nalazištu kod Bračka, u kojem je pronađeno mnoštvo nalaza iz do sad slabo poznatog povijesnog razdoblja nazvanog 'Bolinaskukilitik', proteklog su tjedna arheolozi došli do senzacionalnog otkrića koje zbunjuje znanstvenike i građevinske stručnjake diljem svijeta. Kako nam je ispričao voditelj arheloškog tima, Vojko Bageričec, riječ je o najvećoj enigmi nakon piramida u Egiptu. – Ja još nemrem verovati i još sem uzbuđen. To je nekaj neverovatno. Ja sem z korpu zagrebel i čujem ja nekaj tvrdoga struže. Probam još jenput pomalu, nejde. Rekoh, ne bum nagle i gliboke zdej zagrabil da ne zrušim celi breg i napravim klizište. I počnem ja pomalo strugati, kad ono, potporni zid. Rekoh, kaj je to? I zajdem ja z bagera dolje, pozovem kolegice i kolege i počnemo mi delati analizu. Odmah sme, praf za praf, posumnjali da je to potporni zid kojeg su Hrvatske ceste dale izgraditi još 2012. godine, ali nisme mogli verovati da bi bil tak očuvan do sad. No, analize su potvrdile naše sumnje. Ostali smo oduševljeni, otprli smo liter i vodu i proslavili otkriće. Mislim, ima tu još puno posla i istraživanja, jer je nevjerojatno da su već u to doba imali takvu tehnologiju. Zato je struka zdej i tuliko zbunjenja. Pojavile su se čak i teorije da su to gradili izvanzemaljci, ali ja vam vu to ne verujem baš jer sme vu zidu našli puno čepov od Žuje – ispričao nam je Bageričec. Kako god, ovo uzbudljivo otkriće privuklo je pozornost brojnih svjetskih znanstvenika, a Zagorci se nadaju da bi to, uz nalazište na Hušnjakovom, mogla postati još jedna turističkoznanstvena atrakcija u Zagorju.

Bageričec: „Pojavile su se čak i teorije da su to gradili izvanzemaljci, ali ja vam vu to ne verujem baš jer sme vu zidu našli puno čepov od Žuje“

LISTOPAD UTORAK, 18.10 Sv. Luka, evanđelist; Lukša SRIJEDA, 19.10.

Pavao od Križa; lvan Breb ČETVRTAK, 20.10. Vendelin; Irena; Miroslava PETAK, 21.10. Uršula; Zvjezdan; Hilarija SUBOTA, 22.10. BI. Ivan Pavao II. papa NEDJELJA, 23.10. 30. KROZ GOD. Ivan Kapistran; Ivanko PONEDJELJAK, 24.10. Antun M. Claret; Jaroslav

Sretan imendan, Irena! Ime Irena prvi se put spominje u grčkoj mitologiji, u originalnoj verziji Eirene, kako se zvala božica mira i proljeća, kći Zeusa i Temide. Stoga je najčešće značenje imena Irena 'mirna, spokojna'. Prema ostalim tumačenjima, ime Irena potječe iz grčkih riječi koje znače 'sreća', 'blaženstvo', 'dobrota', 'blagost'.

MISE MARIJA BISTRICA

Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati Subota: 11:00 i 18:00 sati Nedjeljom i blagdanom: 7:30, 9:00, 11:00, 16:00 sati

…da bijeli medvjed može otplivati 160 kilometara bez odmora?

…da u visokim planinama Nepala žive divovske pčele? Duljina njihova tijela iznosi do 3 cm, a te pčele proizvode poseban med koji može izazvati halucinacije kod ljudi.

…da su tri najprodavanije stvari na svijetu u ljudskoj povijesti knjige Harryja Po era, iPhone i Rubikova kocka?

imendani

ime tjedna

jeste li znali?

signal.print.zabok

autobusni kolodvor u zaboku

Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal