Zagorski list 959

Prema statističkim podacima, unazad nekoliko godina, svake godine iza rešetaka završi u prosjeku

U zatvorima je trenutno pedeset i troje Zagoraca. Među njima su tri žene, a čak trojica 'odrađuju' kazne duge 30 godina

Ivan Kovačić HRVATSKO ZAGORJE

N a izdržavanju zatvor ske kazne u kazne nim tijelima Republi ke Hrvatske trenutno se nalazi pedeset i troje zatvore nika s prebivalištem prijavljenim na području Krapinsko-zagorske županije. Podatak je to kojeg smo proteklog tjedna doznali od Mini starstva pravosuđa i uprave, no, kako ne bismo poistovjećivali ovu brojku sa stanjem sigurnosti i sto pom kriminaliteta na području Zagorja, nije na odmet spomenu ti prvo neke osnovne informaci je o kaznionicama i ostalim tijeli ma zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj, ali prije svega o načinu upućivanja osuđenika na izdržava nje kazne.

Relevantnost podataka

Na to su nam, zapravo, skrenuli pa žnju i u samom Ministarstvu pra vosuđa. - Ističemo da su prikazani

"Kad su u pitanju najviše izrečene kazne zatvora zatvorenicima s područja Krapinskozagorske županije, ističemo da su izrečene dvije kazne od 30 godina za počinjeno kazneno djelo teško ubojstvo te jedna kazna od 29 godina i 6 mjeseci za počinjeno kaznena djela teškog ubojstva i teške krađe"

podaci za osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u razli čitim kaznenim tijelima zatvorskog sustava. Za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora nad ležni su suci izvršenja, stoga nave deni podaci ne mogu biti relevantni pokazatelji stanja sigurnosti i sto pe kriminaliteta u pojedinoj župa niji – naglasili su iz Ministarstva. Da pojednostavimo i otprilike pre vedemo njihovu 'pravosudnu ter minologiju', to u principu znači da je još više osoba s područja Krapin sko – zagorske županije pravomoć no osuđeno na zatvorske kazne, ali u ovom trenutku ih još uvijek su ci nisu uputili u zatvor, pa ih Mi nistarstvo još uvijek ne bilježi u svom popisu kao zatvorenike. Ka ko nam je pojasnio jedan naš sugo vornik dobro upoznat s pravosud nim sustavom, za to može biti više razloga, a jedan od njih je, na pri mjer, da se čeka 'slobodno mjesto' na pojedinom odjelu u nekom za tvoru u kojeg će određeni osuđe nik biti upućen na odsluženje za tvorske kazne.

Kaznionice

Naime, u Hrvatskoj se tijela zatvor skog sustava dijele na kaznionice, zatvore, odgojne zavode i centre.

Kaznionice su zapravo 'zatvori' u kojima se izvršavaju kazne u traja nju duljem od šest mjeseci, a takvih je u Hrvatskoj šest, odnosno, se dam ako računamo i zatvorsku bol nicu u Zagrebu, koja, prema 'kate gorizaciji' Ministarstva pravosuđa, također spada u kaznionice. Osta lih šest kaznionica su one u Lepo glavi, Glini, Lipovici (Popovača), Požegi, Turopolju i Valturi, a neovi sno o stupnju sigurnosti, kaznioni ce imaju zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele. Što se tiče zatvo renica, odnosno, žena osuđenih na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, one svoje zatvor ske kazne služe u kaznionici u Po žegi, u zatvorenim, poluotvorenim i otvorenim uvjetima, dok ostale kaznionice nemaju ženskih odjela. Što se tiče maloljetnih zatvorenika, oni svoje zatvorske kazne u zatvo renim i poluotvorenima uvjetima izvršavaju u Kaznionici u Požegi, a

u otvorenim uvjetima u Kaznioni ci u Valturi. Također, kad su u pita nju maloljetne osobe, ako im sud u kaznenom postupku odredi 'odgoj nu mjeru upućivanja u odgojni za vod', tu mjeru maloljetnice izvrša vaju u Odgojnom zavodu u Požegi, a maloljetnici u odgojnom zavodu u Turopolju.

Zatvori

Osim spomenutih kaznionica i od gojnih centara, u Hrvatskoj posto ji i četrnaest zatvora. Riječ je o za tvorima u Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Osijeku, Pože gi, Puli, Rijeci, Sisku, Splitu, Šibe niku, Varaždinu, Zadru i Zagrebu (Remetinec), a u dvanaest od njih se izvršavaju samo mjere istraž nog zatvora, kazne zatvora u pre kršajnom postupku i kazne zatvo ra izrečene u kaznenom postupku u trajanju do šest mjeseci. Samo tri zatvora od navedenih četrnaest imaju posebne odjele za izvršava nje kazne dulje od šest mjeseci, a to su zatvori u Gospiću, Puli i Za grebu. Dakako, kao i kaznionice, i svi zatvori su zatvorenog tipa, no isto tako mogu imati i poluotvore ne i otvorene odjele.

Zagorci u zatvorima

Kao što smo uvodno spomenuli, u svim tim kaznionicama i zatvorima trenutno svoje kazne 'odrađuje' pe deset i troje zatvorenika s područja Krapinsko – zagorske županije, od koji je pedeset muškaraca i tri žene. - Kad su u pitanju najviše izrečene kazne zatvora zatvorenicima s pod ručja Krapinsko-zagorske županije, ističemo da su izrečene dvije kazne od 30 godina za počinjeno kazneno djelo teško ubojstvo te jedna kazna od 29 godina i 6 mjeseci za počinje no kaznena djela teškog ubojstva i teške krađe. U posljednje tri godi ne prosječno je u zatvorski sustav godišnje bilo upućeno 76 osoba liše nih sloboda s područja Krapinskozagorske županije. Kada je riječ o najčešćim kaznenim djelima u po sljednje tri godine, riječ je o kazne nom djelu prijetnje te teške krađe –detalji su koje su nam o zagorskim zatvorenicima otkrili iz Ministar stva pravosuđa i uprave.

"U posljednje tri godine prosječno je u zatvorski sustav godišnje bilo upućeno 76 osoba lišenih sloboda s područja Krapinsko-zagorske županije. Kada je riječ o najčešćim kaznenim djelima u posljednje tri godine, riječ je o kaznenom djelu prijetnje te teške krađe"

Kaznionica u Lepoglavi najstroži je i najsigurniji zatvor u cijeloj Hrvatskoj

Čak oko osamdeset posto od petstotinjak zatvorenika, koliko ih se po prilici nalazi u Kaznionici u Lepoglavi, svoje zatvorske kazne u traja nju od pet do četrdeset godina služe u zatvorenom odjelu, dok ih je u poluotvorenom i otvorenom odjelu tek stotinjak. Među zatvornicima ima višestrukih ubojica, silovatelja, dilera, a prema podacima od pri je dvije godine, čak njih šesnaest je osuđeno na maksimalnu kaznu od četrdeset godina zatvora. Inače, Lepoglava je poznata kao najstroži i najsigurniji zatvor u cijeloj Hrvatskoj, čiji su dobro čuvani zid u po sljednjih dvadeset godina uspjela preskočiti samo dvojica zatvoreni ka, koja su odmah potom uhvaćena. Zadnji bjegunac preko vanjskog zida visokog sedam metara pobjegao je u 11.04 sati, a već u 11.30 sati su ga uhitili 300 metara dalje kad je skočio u grotlo ugaslog vulkana Gaveznica nedaleko od kaznionice. Što se tiče uvjeta života zatvoreni ka, u sobama se nalazi od jednog pa do osam zatvorenika. Uglavnom su jednokrevetne i dvokrevetne. Imaju tekuću vodu i sanitarni čvor, a pojedini zatvorenici imaju i kuhala (to ovisi o razini uspješnosti kojom izvršavaju zadaće i o njihovu ponašanju). Imaju i dva dnevna boravka, za pušače i nepušače, i dvije teretane (jedna je za osobe pod pojača nim nadzorom). Osim videonadzora, s kojim je pokriven gotovo sva ki centimetar kaznionice, periodično se pretresaju sobe, a između dva zaštitna zida tijekom noći smještaju se šarplaninci. Također, prati se i telefonska te pismena komunikacija zatvorenika s vanjskim svijetom.

Kada je riječ o najčešćim kaznenim djelima u posljednje tri godine, riječ je o kaznenom djelu prijetnje i teške krađe

Kaznionica u Lepoglavi (Foto: Pixsell)

Zatvorenička soba u Lepoglavi (Foto: Pixsell)

Kaznionica u Glini (Foto: Pixsell)

Na sajam u Zlataru stigla policija i inspekcija da otjeraju Ljiljanu Mikec iz Križevaca koja prodaje sir

Ženi iz Križevaca zabranjeno prodavati sir na sajmu u Zlataru jer Krapinsko-zagorska županija ne graniči s njenom županijom!

Sabina Pušec ZLATAR

Na zlatarski je sajam prošlog utorka ujutro stigla veterinarska in spekcija, 'pojačana' po licijom, kako bi Ljiljani Mikec iz Križevaca zabranila prodaju sira. U Veterinarskoj stanici napravljen je zapisnik, kojeg potpisuje dr. vet. in spekcije Mirjana Krušelj, a Ljiljana Mikec treba platiti kaznu od 5000 kuna. Ovaj je događaj ogorčio mno ge kupce, ali i prodavače na sajmu, a posebno Branka Kveža, koji je na sajmu prodaje suhomesnate proi zvode svojeg OPG – a.

'Lijepa naša Hrvatska'

– Moja susjeda dolazi iz Koprivnič ko – križevačke županije i već je tre ći put napada inspektorica Krušelj. Već ju je prošlog utorka tjerala da ide doma i prodaje u svojoj župani ji. Rekao sam joj da ostane, inspek torica je onda došla s policijom, na pravili su zapisnik i otišli. I danas opet. Gospođa ima OPG, sve ima le galno, zakupljen prostor na zlatar skom Sajmištu, a inspektorica tu mači da svoj sir smije prodavati u svojoj i susjednoj županiji, ali ne i u trećoj. Treba im dati zlatnu me dalju koliko rade i muče se, a ne da ih se tjera s policijom. Lijepa naša Hrvatska – komentira Kvež. Priča li smo i s Ljiljanom Mikac, koja ka že da na sajmu u Zlataru svoje proi zvode prodaje već 15 godina i nikada nije imala nikakvih problema. Na kon što je čula od inspektorice da u županiji koja nije susjedna njezinoj ne bi smjela prodavati, raspitala se, rekla je. – Taj zakon ne postoji, gdje god smo se informirali oko toga, za to nismo čuli, samo od nje. Išla sam i kod naše veterinarske inspektori ce, i na gruntovnicu, vadili su zako ne, pravilnike, takve stavke nema, a ona meni to stalno navodi u zapi sniku. Prvu kaznu platila sam kod suca za prekršaje, 1000 kuna, a sada mi je dala 5000 kuna. Pa nemam od kud to platiti, radije ću ići u zatvor. Kaj smo lopovi da dovodi policiju? Spominjala je i da moram upaliti rashladnu vitrinu. Pa vani je uju tro bilo 6 stupnjeva – kaže Ljiljana. Tražili preregistraciju objekta

Nadovezao se i Kvež. – OPG koji ne ma registirane objekte može pro davati na kućnom pragu i u svojoj županiji. Mi imamo registrirane objekte i možemo prodavati gdje hoćemo. Evo, ja sam bio u Lici, idem uskoro u Lovran kod Rijeke, proda jemo na manifestacijama u Zagre bu, Rijeci, nitko živ tako nešto nig dje nije spominjao, nigdje to nismo doživjeli. O ovome ću obavijestiti gradonačelnicu i župana, moraju bi ti upoznati s tim što se događa na sajmovima u Krapinsko – zagorskoj županiji – kaže Kvež. Ljiljana doda

je da su zatražili na Državnom in spektoratu i preregistraciju objekta, jer je registriran na privatni poslov ni prostor, a tražili su za odvojene. – Bitni su uvjeti, a naš OPG ih ima, imam broj odobrenog objekta, svoje deklaracije. Najam Gradu i godišnju rezervaciju uredno plaćamo – kaže Ljiljana, čiji OPG u Križevcima ima 13 krava i junica. – Mlada smo obi telj, imamo dvoje djece. Ne znam kako će to ići, očito se seljak ne po država nego uništava - kaže Ljilja na, koja je nakon posjeta inspekcije i zapisnika ostala na sajmu proda vati svoj sir. Kupaca je puno, proi zvodima su zadovoljni, a mnogi su komenirali ovu priču. – Velike lo pove puštaju na miru, krade se na sve strane, a tu male ljude zezaju –mogli su se čuti komentari kupaca.

Odgovor Državnog inspektorata

Kako bi čuli drugu stranu priče, kontaktirali smo i inspektoricu Mirjanu Krušelj, no ona nam je od govorila kako nije ovlaštena davati izjave. Stoga smo o svemu ovome poslali upit i Državnom inspekto ratu, koji je stao u obranu svoje in spektorice i tvrdi kako je postupi la prema odredbama Pravilnika. - Stranka na koju se odnosi pred

Mikec: 'Prvu kaznu platila sam kod suca za prekršaje, 1000 kuna, a sada mi je dala 5000 kuna. Pa nemam od kud to platiti, radije ću ići u zatvor. Kaj smo lopovi da dovodi policiju?'

metni upit prodaje svježi sir i vrh nje kupcima za javnu potrošnju koji proizvodi na gospodarstvu u Svetom Petru Orehovec u Kopriv ničko- križevačkoj županiji, koje je registrirano kao "objekt koji se pri marno koristi kao privatni stam beni prostor, u kojem se redovi to priprema svježi sir i vrhnje radi stavljanja na tržište". Prema odred bama iz čl. 19. st. 2. Pravilnika o regi straciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom proizvodi iz objekta koji se primarno koristi kao privatni stam beni prostor u kojem se priprema svježi sir i vrhnje radi stavljanja na tržište mogu se stavljati na tržište isključivo: na mjestu proizvodnje, na tržnicama ili prodajnim izlož bama na području iste ili susjed ne županije, u vlastitoj ili lokalnoj turističkoj ponudi, ostavom kraj

njem potrošaču (prodajom od vra ta do vrata) na području iste ili su sjedne županije. Budući da se sajam u Zlataru nalazi na području Kra pinsko-zagorske županije koja se ne

može smatrati istom, niti susjed nom županijom u odnosu na pod ručje Koprivničko - križevačke žu panije, vezano uz odredbe iz čl. 19. st. 2. Pravilnika o registraciji i odo bravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom izricanjem usmenog rješenja na za pisnik stranki je zabranjena prodaja sira i vrhnja na prostoru sajmišta u Zlataru. Kontrolom izvršenja rješe nja na prostoru sajma u Zlataru, po novno je zatečena ista stranka, ka ko izlaže prodaji, odnosno za javnu potrošnju svježi i tvrdi sir i vrhnje. Prodaju obavlja na ulazu u ograđe ni sajmeni prostor. Sir i vrhnje je dopremljeno u vozilu, a sir je skla dišten u prostoru prtljažnika. Vozi lo nije opremljeno s opremom za održavanje temperature prostora. Iz ovog neposrednog nadzora utvr đeno je da stranka nije postupila

po rješenju veterinarske inspekci je te joj je izdano Rješenje o izvrše nju kojim joj se u izreci zabranjuje prodaja sira i vrhnja na sajmištu u Zlataru. Ponovnom kontrolom iz vršenja rješenja na prostoru sajmi šta u Zlataru, nadzorom je utvrđe no da stranka i dalje prodaje sir i vrhnje, te tvrdi sir, protivno izvrš nom rješenju o zabrani prodaje na sajmištu u Zlataru te će se nastavak kontrole izvršenja rješenja provesti putem upravnog postupka - prisil nog izvršenja - naplatom novčane kazne - stoji u odgovoru Državnog inspektorata. Ova je slučaj izazvao veliki interes javnosti, a mnogi su komentirali da je takav Pravilnik besmislen, jer prema njemu, Ljilja na može prdavati sir na području Zagrebačke županije, a zapadni dio te županije je dvostruko više uda ljen od njenog doma nego Zlatar.

Prema Pravilniku, OPG Mikec svoje proizvode može prodavati isključivo na mjestu proizvodnje, na tržnicama ili prodajnim izložbama na području iste ili susjedne županije, u vlastitoj ili lokalnoj turističkoj ponudi te prodajom od vrata do vrata na području iste ili susjedne županije

Inspektorica je stigla u pratnji četvero policajaca

Kupci su oduševljeni Ljiljaninim sirom

Ljiljana Mikec

Branko Kvež

Nedavno

PU krapinsko-zagorska bez načelnika je već pune tri godine, a vršitelji dužnosti načelnika

PU od tada su se promijenili čak četiri puta!

šefa zagorske policije navodi se kako je postupak obustavljen "zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastupile nakon raspisivanja internog oglasa"

Ivan Kovačić ZABOK

Policijska uprava Krapin sko – zagorska već tri go dine nema imenovanog načelnika, nego je vodi privremeni vršitelj dužnosti načel nika. Čak i na toj funkciji, funkciji vršitelja dužnosti, promjene su se u protekle tri godine na čelu zagor ske policije događale čak četiri pu ta. Ovakva situacija vuče se, naime, još od listopada 2019. godine, kada je tadašnji načelnik Darko Car, koji je dvije godine ranije bio imenovan na mandat od pet godina, 'razrije šen' te dužnosti nakon medijskog skandala koji je izbio nakon što je otkriveno kako je par mjeseci ra nije u Sabunikama vozio brzinom od 122,5 kilometara na sat, gotovo dvostruko više od dozvoljenog te da za taj prekršaj nije bio procesu iran. No, ono što je promaklo 'lupi javnosti', jest činjenica da Car, za pravo, nikad nije razriješen. Kako doznajemo od našeg izvora iz Mi nistarstva unutarnjih poslova, Car je, naime, sam zatražio premještaj na drugo radno mjesto. Tako je Darko Car s mandatom načelnika, premješten na drugo radno mje sto unutar PU krapinsko – zagor ske, a funkciju privremenog vrši telja dužnosti načelnika preuzeo je njegov dotadašnji zamjenik, Ro bert Pavić. Formalno, petogodiš nji mandat načelnika Cara je i dalje trajao te je ta pozicija čelnog zagor skog policajca i dalje bila 'zauzeta'.

Vršitelji dužnosti

Listopad i promet bio je 'koban' i za Roberta Pavića. On je, godinu dana nakon što je postao v.d. na čelnika PU krapinsko – zagorske, u Velikom Trgovišću skrivio pro metnu nesreću sa službenim auto mobilom bez policijskih oznaka, a u nesreći je ozlijeđena i jedna oso ba. Sljedećeg dana policija je izvi jestila da Paviću "obavljanje duž nosti načelnika policijske uprave prestaje s današnjim danom, a protiv njega će biti pokrenut dis ciplinski postupak". Tada je obna šanje vršitelja dužnosti načelnika PU krapinsko – zagorske privre meno preuzeo dotadašnji Pavićev zamjenik, Željko Košutić. Košu tićevo 'privremeno načelnikova nje' nije bilo obilježeno nikakvim skandalima, no ipak je završeno sredinom srpnja ove godine kada je za v.d. načelnika PU krapinsko – zagorske, na prijedlog glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božino vić imenovao Josipa Bukvića.

Natječaj Konačno, kako je u rujnu ove go dine istjecao petogodišnji mandat Darka Cara, kao i mandati većeg

MUP: "Ministar je bio dužan donijeti odluku kojom obustavlja provedbu postupka javnog natječaja, odnosno internog oglasa, i to zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastupile nakon raspisivanja internog oglasa i iz razloga što kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na testiranju, na što po Zakonu nije moguće ulaganje pravnih lijekova"

broja načelnika ostalih policijskih uprava, Ministarstvo unutarnjih poslova u kolovozu je objavilo in terni oglas za imenovanje ruko vodećih policijskih službenika za ukupno 15 policijskih uprava. Ka ko neslužbeno doznajemo od na šeg izvora u Ministarstvu, na oglas su se javila trojica kandidata. Bili su to Josip Bukvić, Željko Košutić i je dan rukovoditelj iz Uprave za po sebne poslove sigurnosti Ravnatelj stva policije, čiju potvrdu imena do zaključenja ovog broja nismo uspje li dobiti. No, nakon što su njihove prijave prihvaćene, Povjerenstvo je provelo postupak odabira kan didata, koji se sastoji od pismenog testa znanja te potom i razgovora s kandidatima, a u slučaju odabi ra kandidata za načelnika PU kra pinsko – zagorske, odlukom mini stra Davora Božinovića, provedba postupka odabira je obustavljena. I ponovno, po četvrti puta od listo pada 2019. godine, PU krapinsko –zagorska ponovno je dobila privre menog vršitelja dužnosti načelnika.

Ovog puta to je opet Željko Košutić. Procedura

U ministrovoj odluci navodi se ka

ko je postupak obustavljen "zbog bitno promijenjenih okolnosti ko je su nastupile nakon raspisiva nja internog oglasa". Kako se ista stvar dogodila u još četiri policij ske uprave te su se u medijima pojavile spekulacije kako je riječ o 'potezu' koji je napravljen u upra vama u kojima nisu prošli kandi dati koji su bili 'favoriti' ravnatelja i/ili ministra, o svemu tome po slali smo službeni upit Ministar stvu unutarnjih poslova, iz kojeg su nam najprije pokušali pojasni ti na koji način se i prema kojim pravilima provode natječaji. - Po stupak provođenja internog ogla sa propisan je odredbama Zakona o državnim službenicima i Ured bom o raspisivanju i provedbi jav nog natječaja i internog oglasa u državnoj službi kojom se uređu je postupak i način raspisivanja i provedbe javnog natječaja i in ternog oglasa u državnoj službi te je sukladno svemu navedenom taj postupak i proveden u 15 po licijskih uprava. Sukladno prove denom postupku odabira kandi data koje je provelo Povjerenstvo, s danom 21. rujna, dakle, bez pre kida u kontinuitetu rukovođenja

policijskom upravom, imenovano je ukupno 10 rukovodećih policij skih službenika, odnosno načel nika uprava na mandat u trajanju od 5 godina – pojasnili su nam iz MUP-a.

Objašnjenje MUP-a Nadalje, iz MUP-a opravdavaju odluku ministra da poništi natje čaj za izbor načelnika tvrdnjom da je to bio dužan napraviti jer kan didati nisu postigli zadovoljava juće rezultate na testiranju. - U pet preostalih policijskih upra va (PU dubrovačko-neretvanskoj, PU primorsko-goranskoj, PU vi rovitičko-podravskoj, PU kra pinsko-zagorskoj i PU vukovar sko-srijemskoj) s danom 21. rujna nisu imenovani rukovodeći poli cijski službenici, načelnici policij skih uprava, već su Rješenjem o premještaju s datumom 22.9.2022. privremeno imenovani policij ski službenici koji će najdulje na 6 mjeseci obavljati poslove načel nika policijske uprave. Navedeni postupak propisan je Zakonom o policiji upravo za situacije kada provedenim postupkom nije oda bran ni imenovan ni jedan kandi

dat, a što je ovdje slučaj i to kako bi se u tom roku pravovremeno raspisao novi interni oglas i pro vela potrebna zakonska procedu ra odabira kandidata. Nadalje, po jašnjavamo kako je čelnik tijela, u ovom slučaju ministar unutar njih poslova, u toj situaciji suklad no odredbi čl. 50. b stavaka 1. i 2. Zakona o državnim službenicima i čl. 20. ranije spomenute Uredbe dužan donijeti odluku kojom obu stavlja provedbu postupka javnog natječaja, odnosno internog ogla sa, i to zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastupile na kon raspisivanja internog oglasa i iz razloga što kandidati nisu po stigli zadovoljavajuće rezultate na testiranju, na što po Zakonu nije moguće ulaganje pravnih lijekova – pojasnili su iz MUP-a te na kra ju dodali: "Opisana situacija koju smo imali u 5 policijskih uprava je pravno pokrivena, a pravnu si gurnost i zakonitost imenovanja može jamčiti samo pravovremeno raspisivanje novog internog ogla sa, na koji se mogu javiti svi kan didati koji ispunjavaju formalne uvjete, dakle i oni koji su sudjelo vali u ranijem internom oglasu."

Darko Car

Robert Pavić

Željko Košutić

Josip Bukvić

Ministar Davor Božinović

Župan Željko Kolar: 'Nije istinita teza da možeš dobiti kvalitetnu uslugu u zdravstvu samo ako dodatno platiš!'

Ivan Kovačić STUBIČKE TOPLICE

Upetak je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju svečano otvoren novouređeni prostor za elektro i hidroterapiju. Kako je objasnila v.d. ravnateljica bolnice, Zorica Capar, riječ je o pro storima koji su uređeni u sklopu druge faze adaptacije. – Prva faza adaptacije završena je 2019. godine i obuhvatila je hidroterapije. Na stavak toga bila je ova druga faza, prostori za elektroterapiju, nami jenjeni isključivo pacijentima HZ ZO-a. Našu dnevnu uslugu elektro terapija koristi 300 ambulantnih i 100 stacionarnih pacijenata HZZ0a. Radove je izvodila tvrtka Frama teh inženjering iz Krapinskih To plica, a vrijednost investicije je 1,49 milijuna kuna, od čega Krapinsko – zagorska županija iz decentrali ziranih sredstava sudjeluje s 80%, dok je preostalih 292 tisuće kuna fi nancirala Bolnica iz vlastitih sred stava. U tom prostoru obavlja se i ultrazvučna terapija pa je nabav ljen i dio nove opreme te dva nova magnetopulsera u vrijednosti od 130 tisuća kuna – rekla je ravnate ljica Capar, dodavši kako se opre ma i dalje planira nabavljati, za što se Bolnica već javila na natječaj Mi nistarstva zdravstva, od kojeg se nada dobiti još 380 tisuća kuna za opremu. Župan Željko Kolar ista

Kolar: 'Mi smo sve pripremili za natječaj i javit ćemo se za maksimalan iznos od 130 milijuna kuna. U tom dijelu bi trebalo zatvoriti bazen, natkriti ga, napraviti novi wellness i spa centar, srušiti preoostali dio stare zgrade Maksimilijana i napraviti nove smještajne kapacitete, novu kuhinju i novi restoran'

knuo je kako se i ovom investici jom šalje jedna važna poruka. – Mi odavde šaljemo poruku da se ulaže u javno zdravstvo, jer se u javnom mijenju sve više spominje teza da možeš dobiti kvalitetnu uslugu u zdravstvu jedino ako dodatno pla tiš. Mi ovdje pokazujemo da to ni je tako i, s obzirom na popunjenost samih kapaciteta, vjerujem i vidim da su ljudi to prepoznali i prije ove naše investicije, a da će nakon ove investicije to biti još izraženije. Na ime, kako mi je rekla ravnateljica, mi trenutno imamo deset slobod nih kreveta, a jednokratnog kreve

Capar: "Vrijednost investicije je 1,49 milijuna kuna, od čega Krapinsko –zagorska županija iz decentraliziranih sredstava sudjeluje s 80%, dok je preostalih 292 tisuće kuna financirala Bolnica iz vlastitih sredstava"

ta zapravo ni nema. Iduća dva mje seca je sve rezervirano – rekao je

župan Kolar. Također, kako je na glasio, Krapinsko – zagorska župa nija i dalje namjerava investirati u Specijalnu bolnicu Stubičke To plice. – Mi smo sve pripremili za ovaj natječaj Ministarstva turizma, spojili smo drugu i treću fazu pro jekta kojeg smo imali s nekim sit nim iznimkama i javit ćemo se za maksimalan iznos od 130 milijuna kuna. U tom dijelu bi trebalo za tvoriti bazen, natkriti ga, napraviti novi wellness i spa centar, srušiti preostali dio stare zgrade Maksi milijana i napraviti nove smještaj ne kapacitete, novu kuhinju i novi restoran. Na taj način bi osigurali izuzetno visoku kvalitetu usluge i smještaja za idućih tridesetak go dina – najavio je župan Kolar.

Proteklog petka, prigodnim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Krapini je obilježen Dan branitelja KZŽ

Pukovnik Miholić: 'U emocijama ljudi,

listopada ostavlja neizbrisivi trag'

Ivan Kovačić KRAPINA

Polaganjem vijenaca i palje njem svijeća u petak je kod Spomen obilježja smrtno stradalim i umrlim braniteljima u Domovinskom ratu s područja Kra pinsko-zagorske županije obilježen Dan branitelja Krapinsko – zagor ske županije.

Zahvala župana

Kako je tom prigodom istaknuo žu pan Željko Kolar, zagorski branitelji išli su u rat jer je bila ugrožena op stojnost hrvatske države i hrvatskog naroda. – Najbolji među nama su to prepoznali, a najbolji među najbo ljima su, nažalost, položili život za Republiku Hrvatsku i njihova ime na su ispisana na ovom spomeniku, koji je podignut njima u čast. Zahva ljujem svim zagorskim braniteljima,

koji su prošli kroz sve postrojbe Hr vatske vojske i policije, pa i naše do micilne, 103. zagorske brigade, či ji sam i ja bio pripadnik i gdje smo najmasovniji odlazak zagorskih bra nitelja na ratište, unutar jedne po strojbe, proglasili Danom branitelja Krapinsko – zagorske županije – po jasnio je župan Kolar zašto je baš 07. listopad izabran kao datum kad se obilježava Dan branitelja KZŽ.

Emotivan Miholić

Jedan od ratnih zapovjednika 103. zagorske brigade, pukovnik u miru, Žarko Miholić, taj dan je vrlo emo tivan za sve zagorske branitelje. –Tog dana, 07. listopada, prvi su dije lovi naše postrojbe bili upućeni na karlovačko bojište. I naravno, to u emocijama ljudi, ne samo onih koji su bili upućeni, nego i njihovih obi telji, ostavlja neizbrisiv trag – rekao je Miholić. Inače, u Domovinskom

ratu sudjelovalo je više od 11 tisu ća branitelja s područja Krapinsko – zagorske županije, a čak njih 8 ti suća bilo je pripadnika 103. zagorske brigade.

Miholić: "Tog dana, 07. listopada, prvi su dijelovi naše postrojbe bili upućeni na karlovačko bojište. I naravno, to u emocijama ljudi, ne samo onih koji su bili upućeni, nego i njihovih obitelji, ostavlja neizbrisiv trag"

Osigurat ćemo izuzetno visoku kvalitetu usluge i smještaja za idućih tridesetak godina – najavio je župan Kolar

Nastavljena je obnova i modernizacija Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice

Specijalna bolnica Stubičke Toplice

Zorica Capar

Željko Kolar

– zagorske županije

Konferencija ''Rana intervencija u djetinjstvu kao doprinos budućnosti zajednice''

Demonstracijska vježba održana je na prostoru tvrtke Predionice Klanjec d.o.o., a uz zagorske žurne službe, sudjelovala je i slovenska Gasilska zveza Šmarje pri Jelšah

MARIJA BISTRICA – Hrvat ska udruga za ranu interven ciju u djetinjstvu u suorgani zaciji s Krapinsko-zagorskom županijom organizirala je ini cijalnu konferenciju ''Rana in tervencija u djetinjstvu kao doprinos budućnosti zajedni ce'' koja je održana u u prosto rijama Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije. Hrvatska udruga za ranu in tervenciju u djetinjstvu pro vodi projekt ''Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu'' u partnerstvu s Gradskim odje lom za obrazovanje i mlade u Reykyaviku. Prvi zajednički korak Projekt je usmjeren na jačanje uloge civilnog društva u Kra pinsko-zagorskoj županiji za stvaranje pravodobne podrške djeci rane i predškolske dobi te kreiranju preduvjeta za regula torni okvir za međusektorski sustav rane intervencije u dje tinjstvu. Konferencija je sim bolično održana tijekom Dječ jeg tjedna i prvi je zajednički korak u stvaranju Koalicije za ranu intervenciju u djetinj stvu. Zadovoljstvo činjenicom da je ovo događanje održano u KZŽ izrazila je i predsjedni ca Upravnog odbora Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu dr.sc. Marta Ljubi čić. - Sama konferencija je dio jednog projekta koji je pokre nula Hrvatska udruga za ra nu intervenciju u djetinjstvu. Projekt je predstavljen na ovoj konferenciji, a usmjeren je na Krapinsko zagorsku županiju. Cilj projekta je da se u županiji povežu svi djelatnici koji pru žaju usluge djeci sa razvojnim poteškoćama ili razvojnim ri zicima, da bi se stvorio jedan učinkovit sustav rane inter vencije u djetinjstvu – poruči

la je Ljubičić.

Vizija županije Zamjenica župana Jasna Petek je pak istaknula zadovoljstvo što se u Dječjem tjednu može razgo varati o jednoj temi, koja je jako važna za djecu naše županije, po gotovo za djecu koja imaju odre đene teškoće u razvoju ili su sa određenim rizikom u razvoju za obitelji, a to je pitanje rane inter vencije. - Rana intervencija kao skup postupaka podrške djetetu, koje ima određeni rizik u razvo ju je izuzetno važna, pogotovo u one prve tri ako malo još raste gnemo, prvih sedam, iz jedno stavnog razloga što se na taj na čin zapravo šanse za normalan i ujednačen razvoj i za život u za jednici daleko olakšavaju – rekla je Petek podsjetivši da je vizija županije u pogledu razvoja soci jalnih usluga razviti transparen tne, stručne i dostupne usluge.

Ravnatelj Centra za odgoj i obra zovanje Krapinske Toplice Antun Zupanc je rekao kako im ova kon ferencija puno znači jer pri Cen tru za odgoj i obrazovanje Kra pinske Toplice djeluje i kabinet za ranu intervenciju, a dr. Sunčica Martinec, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije u Speci jalnoj bolnici Krapinske Toplice istaknula je važnost rane inter vencije. - Važno je što prije uočiti teškoće u razvoju kod djece i što prije reagirati, jer ranom inter vencijom možemo vrlo lako dje lovati na težinu ekspresija njiho vog oštećenja. Zato je vrlo važno da svi u raznim sustavima, od so cijalnog i zdravstvenog sustava međusobno surađujemo i koor diniramo, kako bi djeci pomogli da im bude što bolja dostupnost usluga i da postignemo za svakog individualca u konačnici što bolju razinu njegovog funkcionalnog statusa integracije u sustav – re kla je Martinec. (Elvis Lacković)

KLANJEC - U okviru provedbe pro jekta CRO-SI-SAFE u Klanjcu je u četvrtak održana vježba spašavanja unesrećenih iz prometne nesreće, vježba sa psom tragačem te vježba spašavanja unesrećenih djelatnika s krova. Cilj vježbe koju je organizira la Krapinsko – zagorska županije bio je poboljšanje suradnje, uvježbava nje protokola te unapređenje znanja i vještina u slučaju masovne nesre će. Demonstracijska vježba održana je na prostoru tvrtke Predionice Kla njec d.o.o., a sudjelovali su djelatnici i volonteri Vatrogasne zajednice Kra pinsko-zagorske županije, Zagorske javne vatrogasne postrojbe – Ispo stave Klanjec, Dobrovoljnih vatroga snih društava s klanječkog područja, Zavoda za hitnu medicinu Krapin sko-zagorske županije, Ministar stva unutarnjih poslova – Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Hrvat ske gorske službe spašavanje-Stani ce Zlatar Bistrica, Društva Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije te Gasilske zveze Šmarje pri Jelšah.

Pravilna reakcija

- Shvatili smo da kroz nepogode ko je su nas zadesile u posljednje vrije me, od potresa, poplava, orkanskih vjetrova u našij neposrednoj blizini, do nesreća koje su uzrokovane ljud skim faktorom, ljudi često strada vaju jer ne znaju pravilno reagira ti. Ovakvim projektima želimo širu javnost osvijestiti o pravilnoj reak ciji na takve nesreće, a naše žurne službe dodatno ojačati opremom i specifičnim znanjima – rekla je vo diteljica projekta Tanja Ivek iz Za gorske razvojne agencije. Voditelj

Ivek: Ovakvim projektima želimo širu javnost osvijestiti o pravilnoj reakciji na takve nesreće, a naše žurne službe dodatno ojačati opremom i specifičnim znanjima

vježbe, načelnik Stožera civilne za štite KZŽ i predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Stjepan Skuli ber rekao je da su u vježbi sudjelova le sve službe koje bi u takvim situaci jama bile na raspolaganju. - Mislim da smo svi zajedno vidjeli kakve su službe i kako mogu djelovati, a u ova kvim se vježbama vidi i potreba za boljom opremom – rekao je Skuli ber. - Nažalost, potres i velika pro metna nesreća autobusa su događaji koji su se nama u proteklih nekoliko godina dogodili – dva potresa i velika nesreća autobusa u Humu Bistrič kom s mnogo poginulih i ozlijeđe nih. Danas smo pokušali simulirati vježbu na gospodarskom objektu s više od 120 zaposlenih, gdje se radi sa zapaljivim pamukom. Osim uvjež banosti naših službi, imali smo pri liku vidjeti i opremu kojom raspola žemo mi i naši prijatelji iz Slovenije. Čitava je vježba snimana dronom, snimke ćemo analizirati i nakon to ga vidjeti gdje smo mogli biti brži, učinkovitiji. No ponovo smo poka zali da imamo izuzetno dobro opre mljene i uvježbane naše hitne službe i sve je izgledalo impresivno – rekao je župan Željko Kolar, a gradonačel nik Klanjca Zlatko Brlek izrazio je zadovoljstvo što je vježba održana u Klanjcu, na samoj granici sa Slo venijom. - Naša je predionica djelat nost gdje se doista mogu dogoditi ra zne nesreće, poput požara. Sada smo vidjeli kako bi sve trebalo funkcioni rati u eventualnoj zajedničkoj akciji. Za naše smo znali da postoje, a sad smo vidjeli i kojom opremom raspo lažu naši susjedi, kako bi nam mogli

pomoći bude li za to potrebe – re kao je Brlek.

Potpuno spremni

Marijan Lovrenčić, zapovjednik Va trogasne zajednice KZŽ istaknuo ej da je vježba pokazala spremnost svih žurnih službi s obje strane gra nice da reagiraju u hitnim slučajevi ma. Sudjelovalo 50 vatrogasaca i 13 vozila. Bogdan Krumpak, zapovjed nih slovenskih službi, rekao je da su si dobro odradili zadatak, a ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ Kre šimir Božić istaknuo je da su u vjež bi sudjelovali s 13 timova i šest vo zila. - Vježba je pokazala spremnost službi, pokazala je gdje možemo biti bolji, gdje ima mjesta za napredak –rekao je Božić. Nada Dogan, ravna teljica Doma zdravlja KZŽ napome nula je da su se u vježbu uključili s veseljem, s dva tima sanitetskog pri jevoza, a zamjenik pročelnika HGSS Stanice Zlatar Bistrica Nenad Capar rekao je da je njihova služba sudje lovala u vježbi s 20 ljudi, uz potraž ni tim. Davor Šimunović, ravnatelj Društva Crvenog križa KZŽ poja snio je da su u vježbi sudjelovali s tri vozila i 11 djelatnika volontera, a pet je osoba bilo u svojstvu šminke ra. Zadovoljan vježbom je bio i Vla dimir Zrinski iz Službe civilne zašti te Krapina zadovoljan je rezultatima vježbe. – Vidljivo je da su sve žurne službe, operativne snage i sudioni ci u sustavu civilne zaštite potpuno spremne za svaki oblik nesreće koji nas može zadesiti, kako u operativ nom, tako i u komunikacijskom smi slu – rekao je Zrinski. (zl)

''Važno je što prije uočiti teškoće u razvoju kod djece i što prije reagirati''

'Pokazali smo da imamo izuzetno dobro opremljene i uvježbane naše hitne službe i sve je izgledalo impresivno'

CRO - SI - SAFE U Klanjcu održana vježba žurnih službi u slučaju prometne nesreće i spašavanja unesrećenih djelatnika s krova

Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek rekao je da nismo ni svjesni da sve što se epohalno događa na našim prostorima i da se brojni projeki ne bi mogli ostvariti da nismo ušli u Europsku uniju

ZABOK - U organizaciji Zagor ske razvojne agencije u Zaboku su otvoreni 'Dani otvorenih vra ta europskih projekata u Krapin sko – zagorskoj županiji'. Ravna teljica ZARA – e Karolina Barilar istaknula je da je agencija pokretač održivog razvoja na području Kra pinsko – zagorske županije i ima dugogodišnje iskustvo u pripremi i provedbi projekata.

Razmeđa između stare i nove perspektive – S obzirom na to da je jako pu no projekata već provedeno, ali ih

Barilar: "S obzirom na to da je jako puno projekata već provedeno, ali ih je jako puno i u pripremi, smatrali smo bitnim približiti ih zajednici da ljudi doista vide koji su to benefiti koje lokalna zajednica dobiva od provedenih projekata, odnosno od svih aktivnosti koje se provo

je jako puno i u pripremi, smatra li smo bitnim približiti ih zajedni ci da ljudi doista vide koji su to be nefiti koje lokalna zajednica dobiva od provedenih projekata, odnosno od svih aktivnosti koje se provo de na području županije. Predsta vit ćemo radove koji su pristigli na nagradni natječaj Agencije koji se zvao 'Europa u mom kraju', tu je i predstavljanje prekogranične su radnje Slovenija – Hrvatska, a na Zivtovom trgu ekipe civilne zašti te, pokazat će svoju spremu i pri bližiti svoja zvanja i rad široj zajed nici. Tu je i simulacija prometne nesreće u Klanjcu u sklopu projek ta 'CRO-SI-SAFE', događanje u Po duzetničkom centru usmjereno na poduzetnike, održat će se prezen tacija za mogućnosti financiranja poduzetnika u budućoj financij skoj perspektivi, a cijelo događa nje završava pub kvizom– rekla je Barilar. Dodala je da se ZARA, ka ko radi prvenstveno s tijelima jav ne vlasti, trudi svakodnevno orga nizirati informativna događanja. - Nalazimo se na razmeđu izme đu stare i nove perspektive, gdje još uvijek provodimo projekte ko ji su donedavno bili financirani i koji su donedavno bili u proved bi i koji stvarno mijenjaju kontu re gradova i život u zajednici. Sada smo u jednom razdoblju u kojem očekujemo više od devet milijardi eura sredstava iz raznim operativ nih programa koji će biti dostupni do 2027. godine – dodala je Barilar. Stručni ljudi

Gradonačelnik Zaboka Ivan Han

žek rekao je da nismo ni svjesni da sve što se epohalno događa na našim prostorima i da se brojni projeki ne bi mogli ostvariti da ni smo ušli u Europsku uniju. – Ovo je neshvatljivo puno novaca u jed nom relativno kratkom periodu, a to samo potvrđuje da smo u do sta situacija bili spremni za pro jekte, ideje i realizacije projeka ta koji trebaju omogućiti bogatiji, kvalitetniji i ljepši život svim ge neracijama. Sve što činimo, čini mo zbog mladih, ali i zbog svog za dovoljstva time što smo ostvarili neki rezultat, postigli određeni cilj i da hrabro možemo gledati u bu dućnost – rekao je Hanžek. – Sa da smo pred trećom financijskom omotnicom i nema više straha oko projektne dokumentacije, to smo svladali i projekata ima više ne go sredstava. Ono što nam je sa da izazov je osiguravanje vlastitih sredstava jer svi radimo sve veće i veće projekte jer nam to omogu ćava članstvo u Uniji, te ovo ne sigurno financijsko razdoblje ko je se pojavilo s početkom rata u Ukrajini. To je ono što bi nas mo glo usporiti. Ipak, uz stručne ljude koji imamo u našoj Agenciji, mogu reći da se bez straha možemo po staviti na bilo koji projekt. U ovom trenutku imamo gotovih građe vinskih dozvola i pripremljenih projekata vrijednih preko 1,2 mi lijarde kuna i to je nešto što nam pričinjava veliko zadovoljstvo jer u bilo kojem trenutku smo spre mni javiti se na neki raspisani na tječaj – rekao je župan Željko Ko lar. (zl)

OPG DREMPETIĆ IZ DONJE STUBICE OPET ŠAMPION sajma zimnice i autohtonih proizvoda

Kisela paprika punjena zeljem OPG – a Drempetić najbolja u kategoriji kiselo povrće

ZAGREB/DONJA STUBICA –

Na 8. Sajmu zimnice i autoh tonih proizvoda koji se održao u Zagrebu proteklog vikenda, OPG Drempetić iz Donje stubi ce ponovno je ostavrio izvrsne rezultate. Naime, njihova kisela paprika punjena zeljem najbolja u kategoriji kiselo povrće i poni jela je šampionsku titulu. Sajam zimnice i autohtonih proizvoda organizira se u Zagrebu povo dom Svjetskog dana hrane ko ji se svake godine obilježava 16. listopada, a organizator Mini starstvo poljoprivrede osigura va izlagačima besplatno sudje lovanje. Dio ponude Sajma jest i deset proizvoda čiji su nazivi registrirani kao zaštićene ozna ke zemljopisnog podrijetla ili izvornosti na razini EU - Varaž dinsko zelje ZOI, Dalmatinski pršut ZOZP, Dalmatinska pan ceta ZOZP, Dalmatinska peče nica ZOZP, Ogulinski kiseli ku pus/Ogulinsko kiselo zelje ZOI, Zagorski bagremov med – ZOI, Međimursko meso z' tiblice ZOZP i Zagorski mlinci ZOZP –te dva proizvoda s prijelaznom nacionalnom zaštitom - Lud breški hren ZOZP i Varaždinsko bučino ulje. Povodom Sajma zi mnice organizirano je 4. ocjenji vanje prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla ko

je je održano 4. – 6. listopada 2022., u stručnom povjerenstvu za ocjenjivanje sudjelovali su predstavnici Prehrambeno-bi otehnološkog fakulteta, Agro nomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva poljo privrede, a ocjenjeno je 150 uzo raka u 9 kategorija. Pobjedu u kategoriju sirupi odnio miješa ni sirup od cvijeta i bobica baz ge – OPG Štefanec, u kategoriji sokovi ekološki matični sok si birske borovnice - Demetra Alfa d.o.o., među džemovima/mar meladama/pekmezima najbolje je ocijenjen pekmez od šljiva –OPG Kranjčević, a među umaci ma, namazima i ostalim namaz od butternut tikve – OPG Prpić. Šampion u kategoriji kiselo po vrće je kisela paprika punjena zeljem – OPG Drempetić, u ka tegoriji rakije damaskino rakija od šljive - Obrt MAMM, u kate goriji likeri liker sibirska borov nica - Demetra Alfa d.o.o., dok je najboljim octom proglašen ocat sibirska borovnica - Demetra Alfa d.o.o. te najboljim inovativ nim proizvodom mili mali črni česn – OPG MILI MALI. Šam pionom cjelokupnog 4. ocjenji vanja prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla pro glašen je namaz od butternut ti kve – OPG Prpić. (zl)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

'Mi sada u ovom trenutku imamo gotovih građevinskih dozvola, kao i pripremljenih projekata vrijednih preko 1,2 milijarde kuna'

U oganizaciji ZARA-e održani su Dani otvorenih vrata europskih projekata u Krapinsko - zagorskoj županiji

I dalje je burno u Oroslavju, nakon posljednje sjednice Gradskog vijeća

Kriza vlasti u Oroslavju sada je posve očita: većina vijećnika nezadovoljna je izvršenjem proračuna i izvješćem o radu gradonačelnika

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Iako politički akteri iz Oro slavja ne preferiraju da se situacija u oroslavskom Vijeću okarakterizira kao 'kriza vlasti', ona, slobodno možemo reći, u jednom obliku po stoji, a očituje se u nemogućnosti donošenja važnijih odluka. Osim što do sada nije usvojen rebalans proračuna za ovu godinu, na proš lotjednoj sjednici nije usvojeno ni Izvješće o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine, kao ni Izvješće o radu načelnika za pr vu polovicu godine.

SDP nezadovoljan realizacijom proračuna

Oporbu smo pitali zbog čega su odlučili ne glasati za izvršenje pro računa i izvješće gradonačelnika. SDP – ovi vijećnici, koji su bili suz držani, kažu kako nisu zadovolj ni realizacijom proračuna za prvih šest mjeseci. - Održavanje cesta i puteva, kao i izgradnja komunalne infrastrukture - realizirano je sve ga 20% od planiranog iznosa. Na primjer, u prvih šest mjeseci ni je potrošena ni jedna kuna na as faltiranje nogostupa, te tek nešto više od 217 000 kuna od planira nih 3 milijuna za rekonstrukciju i asfaltiranje cesta, što iznosi oko 7%. Također, realizirano je svega 0,75% sredstava EU. Navedene po datke smatramo poražavajućima. Naravno, ako nismo zadovoljni iz vršenjem proračuna, ne možemo biti zadovoljni niti radom grado načelnika. Smatramo da nije ispu

SDP: 'U prvih šest mjeseci nije potrošena ni jedna kuna na asfaltiranje nogostupa, te tek nešto više od 217 000 kuna od planiranih 3 milijuna za rekonstrukciju i asfaltiranje cesta, što iznosi oko 7%. Također, realizirano je svega 0,75% sredstava EU. Navedene podatke smatramo poražavajućima.'

Šimunić: 'Nemaju nikakav konstruktivni prijedlog, njihove su odluke čisto politikanstvo!'

njena svrha izvješća te se radi pr venstveno o izvješću grada, a ne gradonačelnika. Tako su izostav ljene informacije o edukacijama, službenim putovanjima i manife stacijama na kojima je gradona čelnik predstavljao Grad, odno sno sudjelovao, a npr. navedeno je da je Grad izdavao razna rješe nja i druge akte, kao i da je pro vedena deratizacija, što je i onako obveza grada i nešto što obavlja je dinstveni upravni odjel, a ne gra donačelnik – kaže Lucija Grabu šić, predsjednica oroslavskog SDP – a. Naglasila je i kako su SDP – ovi vijećnici podržali rebalans prora čuna nakon usvojenih amandma na koje su predložili, a smatra i da gradonačelnik očito nije osigurao potrebnu većinu iz svojih redova, obzirom da je nedostajao glas vi jećnika s nezavisne liste. Napo menula je i kako očekuje da će se rebalans proračuna ponovo naći na dnevnom redu, već na idućoj sjednici. - Podsjećam da postoji obveza dostavljanja materijala za sjednicu vijeća 5 dana prije održa vanja sjednice, a također, potrebno je i održati Komisiju za financije i proračun, a predsjednik Komisije, naš član, još nije primio prijedlog rebalansa. Komisija se treba sasta ti prije slanja materijala. Slijedom navedenog, ne vidimo da je spri ječeno ranije stavljanje rebalansa na dnevni red, jer se ne bi pošti vala procedura donošenja – rekla je Grabušić.

HDZ: Krize vlasti nema

Vijećnici HDZ –a smatraju kako se ne radi ni o kakvoj krizi vla sti. – Ovo je sprečavanje vladaju

će manjine na čelu s gradonačel nikom da naprave još veću štetu našem gradu. Ne želimo šutke gle dati kako se uništavaju milijunski projekti koje smo pokrenuli. Kao i do sada, podržavat ćemo odluke koje su ispravne; prije spomenu ti rebalans već jednom nije usvo jen iz razloga što su sredstva iz proračuna samovoljnom grado načelnika protupravno utroše na. Nikakve prijetnje izborima ni medijima, koji su listi Viktora Šimunića naklonjeni, neće natje rati vijećnike HDZ – a da glasaju za odluke koje su na štetu građana grada Oroslavja – kažu iz oroslav skog HDZ – a. Predsjednik ogran ka Stanko Čičko naglasio je kako polugodišnje izvješće proračuna sadrži netočne izračune o poveća nju troškova administracije, ali i gradonačelnikovom neradu i zane marivanju obaveza za koje je od govoran. – Svakodnevno svjedo čimo koliko su naše prometnice u lošem stanju, a prema proraču nu u 6 mjeseci je za krpanje rupa na asfaltiranim cestama utrošeno nula kuna – pojasnili su vijećni ci HDZ – a svoju odluku o glasa nju protiv izvršenja proračuna, u odgovoru kojega su nam poslali. A glasali su i protiv prihvaćanja iz vješća gradonačelnika o njegovom radu za prvih šest mjeseci ove go dine. – Pripremajući se za sjedni cu Gradskog vijeća i čitajući izvje šće gradonačelnika, nismo mogli ne primijetiti da u njemu ne piše ono čime se bavi gradonačelnik, već gradska uprava. Najveći para doks je da se u ogromnoj količini materijala pokušala progurati či njenica da imamo novog koncesi onara za nerazvrstane ceste, a da gradsko vijeće prethodno nije bilo s tim upoznato i o tome odlučivalo – stoji u odgovoru kojega potpisu je Stanko Čičko. Na samom kraju dodaje i kako HDZ nema nikakve dogovore s SDP – om. – Mi radimo samo na dobrobit građana grada Oroslavja. Vjerujemo da je i spo menutom SDP – u dobrobit gra

HDZ: 'Ovo je sprečavanje vladajuće manjine na čelu s gradonačelnikom da naprave još veću štetu našem gradu'

đana jedini interes – zaključuju iz HDZ – a.

'Inate se i koče Grad'

Gradonačelnik Viktor Šimunić kaže kako ne vidi razloga zbog kojih ni je prihvaćeno izvršenje proračuna. – Prihodi su lani u ovo vrijeme bili oko 9 milijuna kuna, sada su 18 mi lijuna. ako i maknemo kredit koji je oko 4 i pol milijuna, opet je to puno više nego lani. Tako da je vidljiv zna čajan rast prihoda. U Gradu se de la i dobro financijski stojimo – kaže Šimunić. Rekao je i kako od opor be nije čuo niti jedan konstruktiv ni prijedlog. – Zbog toga ovo sma tram čistim politikanstvom. Možda ih je strah da će se konačno vidjeti što se zapravo sve i koliko može na praviti. Da ne trošimo više 60 tisuća kuna na tonere, nego 15 tisuća… Ta kve stvari pokazuju da novaca ima i da se može delati i mislim da je to

zapravo ono što im ne paše – po jasnio je gradonačelnik. Što se pak tiče izvješća o radu gradonačelnika za prvih šest mjeseci, Šimunić sma tra kako je ono bilo dovoljno detalj no. – Dajem mjesečne izvještaje i obavještavam javnost o svemu. De taljno. Tako da smatram i da je ovo izvješće koje se našlo pred vijećni cima također jednako detaljno. Re kao sam im nek predlože izvještaj bilo kojeg gradonačelnika u Hrvat skoj koje im se sviđa, napravit ću po tom prijedlogu i ja svoj, ako ovaj ni je dovoljno iscrpan. Izvješća prošlih gradonačelnika bila su na 3, 4 stra nice, a moje je i strukturirano i de taljno. Tako da, to su čiste političke igre i inat, bez konkretnih prijedlo ga – kaže Šimunić. Obzirom da još uvijek nije donesen rebalans prora čuna, to, kaže, koči daljnje odluke i projekte. – No, Grad i dalje funkci onira. Situacija sada je neuspore diva sa stanjem kakvo je bilo lani u ovo doba. Grad je financijski po dignut iz pepela i likvidan je. A re balans će se naći na dnevnom re du na sljedećoj sjednici – kaže. Za oko dva mjeseca slijedi i donošenje proračuna za iduću godinu. – Ili će mo imati proračun ili izbore – ko mentirao je kratko, a toga se ne bo ji. – Pokazali smo da znamo delati, da imamo volje i da možemo – za ključio je oroslavski gradonačelnik.

Gradonačelnik Viktor Šimunić kaže kako ne vidi razloga zbog kojih nije prihvaćeno izvršenje proračuna. – Prihodi su lani u ovo vrijeme bili oko 9 milijuna kuna, sada su 18 milijuna. Ako i maknemo kredit koji je oko 4 i pol milijuna, opet je to puno više nego lani. Tako da je vidljiv značajan rast prihoda. U Gradu se dela i dobro financijski stojimo – kaže Šimunić

Gradonačelnik Viktor Šimunić

Lucija Grabušić

Stanko Čičko

Završen najzahtjevniji dio radova na bicikilističkoj stazi BRZO. Gradonačelnik Hanžek najavio njeno skoro otvorenje

Arhitekt Gorički: 'Spajamo dva grada, Oroslavje i Zabok, u jedan veliki grad'

Božidar Gorički je istaknuo kako je BRZO zapravo svojevrsni nastavak projekta osmišljenog još davne 1934. godine

Ivan Kovačić ZABOK

Prošlog je petka u centru Zaboka, u Parku Milana Pr pića, postavljen posljednji element na mo stu, točnije, nadvožnjaku preko željezničke pruge, koji se gradi u sklopu Biciklistič ke rute Zabok – Oroslavje, a čiji je tijek radova posljed nih nekoliko mjeseci zastao zbog problema koje je izvo đač imao oko nabave čelika. Otvorenje u prosincu Kako je pojasnio zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek, osim samog mosta preko pruge, završavaju se i dru gi dijelovi spomenute bici klističke staze. - Nakon što je završen most preko rijeke Krapine i nakon što je asfal tirana dionica od mosta do Oroslavja, upravo danas za vršava asfaltiranje finim slo jem dionica od mosta preko rijeke Krapine kroz Lug Zao čki. Ostaje još samo postav ljanje horizontalne i verti kalne signalizacije, a evo, približili smo se završetku i ovog najznačajnijeg objekta, a to je čelični pješačko – bi ciklistički most preko želje zničke pruge u Zabok. Danas je postavljen završni ele ment i kreće završna faza, postavljanje ograde, završe tak platforme za prilaz mo stu, a dakako, postavit će se i led rasvjeta koja prati čitavu

Hanžek: "Uz sve poteškoće koje su nas pratile u posljednjih godinu dana, vezano za nabavu čelika i promjene cijena, sada smo uspjeli i vjerujem da nema razloga da u naredna dva mjeseca ne dođe do konačnog završetka tog projekta"

Gorički: "Stvaramo os, svojevrsni zagorski Zrinjevac, uz kojeg ćemo postaviti sve važne buduće objekte u Zagorju i time napraviti jedan novi velik grad, koji će biti al pari Velikoj Gorici, Samoboru, Sesvetama i činiti jedan veliki krug gradova oko Zagreba"

dužinu mosta. Uz sve po teškoće koje su nas prati le u posljednjih godinu da na, vezano za nabavu čelika i promjene cijena, sada smo uspjeli i vjerujem da nema razloga da u naredna dva mjeseca ne dođe do konač nog završetka tog projek ta – rekao je gradonačelnik Hanžek dodajući kako oče

kuje da će se do kraja godi ne svečano otvoriti čitava biciklistička staza zajedno sa svim njenim dionicama.

Spajanje gradova Glavni arhitekt čitave priče, Božidar Gorički, istaknuo je kako je ovaj nadvožnjak naj zahtjevniji objekt spomenu te biciklističke rute, koja je svojevrsni nastavak pro jekta osmišljenog još davne 1934. godine, a koji je imao cilj povezivanje Oroslavja i Zaboka. – Ovime ćemo dva grada, koja su udaljena samo dva i pol kilometara, vezati u jedan grad. Stvaramo os, svojevrsni zagorski Zrinje vac, uz kojeg ćemo postavi ti sve važne buduće objekte u Zagorju i time napravi ti jedan novi velik grad, ko ji će biti al pari Velikoj Go rici, Samoboru, Sesvetama i činiti jedan veliki krug gra dova oko Zagreba – istaknuo je Gorički.

Pozivaju se učenici i studenti iz Oroslavja: Prijavite se za stipendije!

OROSLAVJE - Grad Oroslavje raspisao je javni poziv za do djelu stipendija i jednokratnih potpora studentima i učenici ma s područja Oroslavja. Dodijelit će se stipendije za nadare ne učenike i studente, zatim stipendije po socijalnom kriteriju te za deficitarna zanimanja. Gradu je potrebno dostaviti ispu njeni zahtjev, a sve informacije oko dokumenata koje je potreb no priložiti možete pronaći na web stranici Grada. Zahtjevi se primaju do 20. listopada. (jk)

Prijave za dječji participativni proračun za 2023. godinu

Osigurano ukupno 200 tisuća kuna

KRAPINA - Krapinsko-za gorska županija objavila je javni poziv za prijavu prijed loga za Participativni dječ ji proračun za 2023. godinu. Prijaviti se mogu djeca do 18 godina s prebivalištem na području Krapinsko-zagor ske županije; odgojno-obra zovne ustanove sa sjedištem na području Krapinsko-za

Rok za podnošenje prijava je 28. studenoga

gorske županije te organi zacije civilnog društva koje provode aktivnosti s djecom i za djecu te ispunjavaju pre duvjete za financiranje iz javnih izvora. U okviru jav nog poziva raspodjeljuju se sredstva u ukupnom izno su od 200.000 kuna. Najmanji iznos koji se može tražiti za financiranje projekta nije određen, a najveći iznos ko ji se može tražiti je 20.000 kuna. Predlagatelj može za tražiti do 100% iznosa za fi nanciranje projekta. Rok za podnošenje prijava je 28. studenoga. (zl)

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

nezavisni regionalni portal

Ivan Hanžek

Božidar Gorički

Predajte zahtjev za nakandu troškova ogrjeva

Zahtjev se Općini Lobor može podnijeti najkasnije do 17. listopada

LOBOR – Općina Lobor po ziva sve korisnike zajamčene minimalne naknade s pod ručja Općine Lobor da pod nesu zahtjev za priznavanje prava na naknadu za troško ve stanovanja (naknada za troškove ogrjeva) za 2022. go dinu. Zahtjevu se obavezno prilažu dokazi o udovoljava nju uvjetima za priznavanje predmetnog prava. Obrazac zahtjeva se nalazi na mrež nim stranicama i službenim prostorijama Općine Lobor. Isti se može podnijeti osob no u Jedinstvenom uprav nom odjelu Općine Lobor ili se šalje preporučeno poštom na adresu Općina Lobor, Je dinstveni upravni odjel, Trg svete Ane 26, 49253 Lobor. Zahtjev se može podnijeti najkasnije do 17. listopada. (zl)

ZLATAR - Reciklažno dvorište Grada Zlatara u Donjoj Batini za počelo je s radom, a građani ga mo gu koristiti odnosno dovoziti otpad svakog četvrtka od 14 do 19 sati.Projekt izgradnje reciklažnog dvo rišta u Donjoj Batini sufinancirala je Europska unija iz Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 4.575.557,30 kuna, od čega je bes povratno dodijeljeno 3.706.619,83 kuna. U projekt su uključeni građe vinski radovi, oprema i edukativne aktivnosti – istaknula je na otvo renju Monika Švenda, viši struč ni suradnik za odnose s javnošću i EU projekte u JUO Grada Zlata ra. Laura Bingula, djelatnica Grada Zlatara kao viši stručni suradnik za projekte, dodala je da su u sklo pu projekta provedene edukativ no - informativne aktivnosti, preko kojih su građani mogli saznati sve važne infromacije o projektu, a po stoji i službena stranica reciklaž nog dvorišta gdje mogu vidjeti sve

U sklopu reciklažnog dvorišta žitelji Grada Zlatara moći će odlagati 49 vrsta otpada

što ih zanima. Adresa web strani ce je reciklaznodvoriste.zlatar.hr. U reciklažnom dvorištu površine 3.600 m2, postavljeno je 19 kontej nera zatvorenog tipa volumena 7 m3, tri eko kontejnera, preša za kartonsku ambalažu, dva kontej nera volumena 1,5 m3, tri klimati zirana natkrivena spremišta te tri rolokontejnera ukupnog volumena 32 m3 za glomazni otpad. U sklo pu reciklažnog dvorišta žitelji Gra da Zlatara mogu odlagati 49 vrsta

Za što veću sigurnost pješaka

ZLATAR - U Varaždinskoj ulici u Zlataru u tijeku su radovi na postavljanju dvije uzdignute plohe, kako bi se smanjila brzina vozila i po većala sigurnost u prometu na toj dionici. – Sigurnost pješaka nam je najvažnija –kaže gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek. (sp)

otpada - papir, plastiku, staklo, bio otpad, tekstilni otpad, elektronič ki i opasan otpad, glomazni otpad te građevinski materijal kao što je materijal na bazi gipsa, izolacijski

Započela sanacija klizišta u Goričkoj ulici

PREGRADA - Tijekom ovog tjed na započela je sanacija klizišta u Goričkoj ulici uz nerazvrstanu cestu NC P-46.2 (Ž2096-Odvojak Omšak). Izvođač radova je Vre lej d.o.o iz Klanjca, a cijena rado va s PDV-om iznosi 693.315,00 kn. Nadzor vrši Atik d.o.o. iz Zagreba. Radovima je obuhvaćena sanacija lokalnog klizišta nestabilnog po kosa pristupne prometnice odvoj ka Goričke ulice uz postojeće jeze ro. Koncepcija tehničkog rješenja sanacije nestabilnog pokosa te melji se na dva tipa potporno za štitne konstrukcije, koja se izvodi na nizbriježnom rubu predmet nog pokosa zahvaćenog proce som klizanja. Sanacija se izvodi pilotskom stijenom s L armirano

nezavisni regionalni portal

grada ostvario sufinanciranje sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. Podsjećamo, uz ovo klizište, sanirat će se i klizi šta na sljedećim nerazvrstanim cestama: NC P-39 (Ž2151 - Pregra da Vrhi-Kunagora) u Pregradi pre ma Kunagori, NC V-7.1. (V8 - Od vojak I - Vnučeci - Žnidarci - V1) u Vinagori, NC P-56 (P12, P41 - Od vojak Mrkusi(Fija) - Premrli - spoj Plemenšćina - Pl9, Pl16) u Pregra di prema Plemenšćini, NC B-4.1 (B4 - Odvojak I - Leskovar – Ku jač) u Svetojurskom Vrhu i klizi šte na NC Pl-2 (Ž2096 - GolčeciLeskovari-Cesarci-Tepeši - Pl9) u Plemenšćini te je trenutno u tije ku izrada projektne dokumentaci je za njihovu sanaciju. (zl)

i

Svaki građanin mora kod predaje otpada dostaviti potvrdu da je

betonskom ispunom te kameno betonskom, potpornom konstruk

cijom. Riječ o jednom od šest kli zišta za čiju je sanaciju Grad Pre

Izvođač radova je Vrelej d.o.o iz Klanjca, a cijena radova s PDV-om iznosi 693.315,00 kn

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

'DAN OČURE' I 'SVECI S BREGOV' U Radoboju je održana konferencija za medije povodom nadolazećeg Stručno-znanstvenog skupa i izložbe

'Došlo je vrijeme za oživljavanje najljepše i najveće gotičke kapele u Zagorju, kapele sv. Jakoba'

vrijednost kapele sv. Jakoba na Očuri (naselje Gorjani Sutinski u Radoboju) i njezina okoliša

Sabina Pušec RADOBOJ

URadoboju je održana konferencija za medije povodom nadolazećeg Stručno-znanstvenog skupa "Dan Očure" i izložbe "Sve ci s bregov". Stručno-znanstveni skup popraćen izložbom jedin stveni je projekt Muzeja Radboa, Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Općine Radoboj uz pokroviteljstvo Mi nistarstva kulture i medija i Kra pinsko-zagorske županije koji ima za cilj znanstvenoj, stručnoj, a po sebice široj javnosti prezentira ti vrijednost kapele sv. Jakoba na Očuri (naselje Gorjani Sutinski u Radoboju) i njezina okoliša. Pu tem znanstvenih i stručnih izla ganja koja će se odvijati u Muzeju Radboa, putem radionice za širu javnost, te putem izložbe popra ćene katalogom dokumentirat će se i tako za budućnost sačuvati prikupljena i obrađena građa. Ti me će se potaknuti oživljavanje i očuvanje ovoga zanemarenog sa kralnog objekta i njegova poten cijalnog kulturnog krajolika koji svojom vrijednošću i značenjem nadilaze lokalne okvire. Izložba "Sveci s bregov" bit će smješte na u samoj crkvi, a predstaviti će se 12 restauriranih skulptura ko je su nekad bile dio bogatog ba roknog inventara crkve sv. Jako ba. Stručno - znanstvenom skup "Dan Očure" i izložba "Sveci s bre gov" održat će se u sklopu mani festacije Dana Općine Radoboj ko ji će se u Muzeju Radboa održati 20. i 21. listopada 2022., a izložba će biti postavljena i otvorena 20. listopada 2022. u crkvi sv. Jakoba na Gorjanima Sutinskim. Zaštićeno kulturno dobro

Ivana Hazulin Pospiš, ravnatelji ca Muzeja, istaknula je da je crkva sv. Jakoba zaštićeno kulturno do bro i vodi se pri Ministarstvu kul ture i medija pod oznakom Z2230. - Radi se o gotičkoj građevini, naj većoj u Hrvatskom zagorju, crkvi koja je bila barokizirana u 18. st., međutim kako je stradala u 1. i 2. svjetskom ratu, cilj je cijelog ove izložbe i skupa da se barem dio tih skulptura pokaže svim zaintere siranima i da se krene s revitali zacijom te crkve koja je izrazito bitna ne samo na lokalnoj i regio nalnoj već i na nacionalnoj razini, jer je jedna od ne samo najljepših i najvećih u Hrvatskom zagor

Stručno –znanstveni skup "Dan Očure" i izložba "Sveci s bregov" održat će se u sklopu manifestacije Dana Općine Radoboj koji će se u Muzeju Radboa održati 20. i 21. listopada 2022., a izložba će biti postavljena i otvorena 20. listopada u crkvi sv. Jakoba na Gorjanima Sutinskim

ju već i na cijelom prostoru Hr vatske – istaknula je ravnateljica.

Načelnik Općine Radoboj Anđe lo Topolovec zahvalio je svim in stitucijama koje su uključene u projekt te istaknuo da je kape la sigurno biser Radoboja. Kon zervatorica i restauratorica prof. Zvjezdana Jembrih istaknula je da je sv. Jakob sveto mjesto već 500 godina na brijegu na Gorjanima Sutinskim, ali malo tko danas zna za njega. - Nekad jako važno mje sto, danas skoro na rubu zabora va. Već više je od 70 godina u na stojanju da ne propadne i mislim da je došlo vrijeme za oživljava nje. Naš projekt ima radni naslov Sveci z bregov. Projekt je živo tki vo i ne traje samo u času realiza cije, nego u toj suradnji, interak ciji i interdisciplinarnosti. Kapela zjapi prazna već više desetljeća. U njoj je nekad bio bogati inven tar, drveni barokni oltari, sa sre dišnjim likom, zavjetnim kipom Majke Božje Očurske. Danas je od toga sačuvano oko 10 posto. Za vjetni kip bio je do 1948. u kapeli, a danas je pohranjen u Muzeju za umjenost i obrt. U ovom projek

tu se iznjedrila i ideja o kopiji te iste skulpture koja bi se postavila u kapelu i time joj se vratilo oživ ljavanje – rekla je Jembrih. Arheološko bogatstvo Radoboja

Ravnatelj POU Prerada Davor Špoljar zahvalio je načelniku što već niz godina prepoznaje važnost ulaganja u arheološka istraživa nja. - Općina Radoboj jedno je od arheološki najbogatiji područja, ne samo u KZŽ već i daleko šire, na području SZ Hrvatske. Upravo u Radoboju je bilo prvo arheološ ko nalazište koje je istraživano u čitavoj kontinentalnoj Hrvatskoj, već sredinom 19. st. austrijska akademija znanosti financirala je arheološka istraživanja u Radobo ju. Riječ je o prapovijesnoj nekro poli – rekao je Špoljar, dodavši da su prva nalazišta koja svjedoče o ljudskoj prisutnosti poznata od prapovijesti. - Od najstarijih koja se sačinjavala kamene alatke, pre ko prvih naselja smještenih na te rasama potoka ili vrhovima bre žuljaka, sve do visinkih naselja iz brončanog i željeznog doma, prije

Rimljana, Kelta. Imamo čak neko liko lokaliteta smještenih na izra zito visokim položajima, od nase lja na Platu iz ranog brončanog doba do najvišeg naselja na Haj dinem Zernu na 738 m nadmorske visine, što jedno od najviših nase lja uopće u Hrvatskoj. Istraživa nja se nastavljaju i dalje, Radoboj privlači sve veći broj kako zalju bjenika u povijest, kulturna do bra i arheologiju, tako i znanstve nika, nedavno su bili stručnjaci iz UK sa sveučilišta u Londonu i Oxfordu te se veselimo i budućim projektima i nastavku suradnje –istaknuo je Špoljar. Docentica Ana Božićević, predstojnica Katedre za restauriranje Odsjeka za kon zerviranje i restauriranje umjet nina Akademije likovnih umjetno sti sveučilišta u Zagrebu, rekla je da je sačuvano 12 skulptura i ne što fragmenata. - Skulpture samo konzervirane, nisu obnovljene i to treba napomenuti, u biti je za ustavljeno je daljnje propadanje. Vidjet ćete restaurirane skultptu re, a moći ćete vidjeti i kopiju go tičke bogorodice – rekla je o jedin stvenoj izložbi Božićević.

Cilj

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi

PREGRADA - Gradsko društvo Cr venog križa Pregrada i Hrvatski za vod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba provest će četvrti ciklus akcija dobrovoljnog davanja krvi u 2022. Godini. U srijedu 12. listopada akcija će se održati u Restoranu Iva u Humu na Sutli od 10 do 15h, idu

ćeg dana u GDCK Pregradaod 10 do 16h, 14. Listopada u Omcu Croatia u Humu na Sutli od 12 do 15h te u GDCK Pregrada od 16:30 do 18:30h. Pozivaju se svi darivatelji krvi, kao i sve zdrave osobe da pokažu svoju humanost i odazovu se akcijama –poziva GDCK Pregrada. (zl)

Održano natjecanje

3. MathTrek Krapinsko - zagorske županije

Popularizacija matematike, njegovanje timskog rada i druženje u prirodi

U radnoj akciji očišćen okoliš oko Crkve Majke Gospe Snježne

RISVICA - Odrađena je proteklog vikenda još jedna radna akcija u organizaciji Općine Kumrovec. Očišćen je okoliš oko Crkve Majke Gospe Snježne u Risvici, u čemu je svoju podršku dao i velečasni Bo žo Belinić. Organizatori zahvalju ju na domaćinstvu Petru Krpanu,

na pomoći u organizaciji Tomi slavu Grebličkom (Venteku), Dori Kos na kolačima, svim dragim pri jateljima na vrijednim rukama, uz poruku kako je još jednom došlo do izražaja zajedništvo, koje veže i kojem ništa ne predstavlja pro blem. (jk)

KUMROVEC - Udruga MathKaj organizirala je 1. listopada u Ku mrovcu 3. MathTrek Krapinskozagorske županije. MathTrek ori ginalna je ideja udruge MathKaj, a zamišljen je kao rješavanje zadata ka iz matematike u prirodi, obila zeći pripremljene stanice koristeći orijentacijsku kartu. Cilj je popula rizacija matematike, razvijanje kre ativnosti, logičkog zaključivanja, njegovanje timskog rada, druženje u prirodi uz matematiku. Moguć nost sudjelovanja imali su učenici 6., 7. i 8. razreda, a obilazak stanica bio je moguć jedino u paru. Učenici

MathTrek originalna je ideja udruge MathKaj, a zamišljen je kao rješavanje zadataka iz matematike u prirodi, obilazeći pripremljene stanice koristeći orijentacijsku kartu

su na početku dobili kartu Kumrov ca na kojoj su bile označene stanice, a oni su morali dogovoriti strategi ju obilaska stanica, kao i sam pro nalazak stanica. Na svakoj stanici nakon točnog rješenja zadatka do biven je žig na akreditaciju uz mak simalno 3 pokušaja. Vrijeme obila ska svih stanica bilo je ograničeno na 2 sata, a pobjednik je onaj koji u najkraćem vremenu ima najviše točno riješenih stanica. Organiza cijski odbor čine: Andreja Draško vić i Dragica Šalković (OŠ Ljudevit Gaj, Krapina), Vesna Kunštek (OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli), Tanja Turk i Viktorija Dimec Bra čun (OŠ Krapinske Toplice), Silva Lončarić (OŠ Đure Prejca, Desinić) i Ančica Slaviček (OŠ Lijepa naša, Tuhelj). Sudjelovala su 132 učenika zagorskih osnovnih škola i Centra izvrsnosti Krapina. U samoj orga nizaciji i provođenju sudjelovala su 26 volontera (12 učitelja/profesora matematike, 1 učiteljica Informa tike, 1 učiteljica povijesti, 2 matu rantice – pobjednice 1. Mathtreka, 8 studenata (od toga 5 studenata iz matematike), 2 supružnika članica udruge MathKaj). Medalje pobjed nicima dijelile su prošlogodišnje

pobjednice Ena Šimunović i Iva na Klasić iz Krapine. MathTrek je otvorila direktorica Turističke za jednice Vu plavem trnaci Ramona Mačefat Muranić, a sve okuplje ne riječima dobrodošlice pozdra vila je ravnateljica OŠ Josipa Bro za, Kumrovec, Maja Preglej. Među učenicima 6. razreda, 1. mjesto pri palo je Centru izvrsnosti Krapina, 2. OŠ Lj. Gaj Krapina, a 3. OŠ K.Š. Gjalski Zabok, među 7. razredima pobjeda je pripala OŠ Lj. Gaj Krapi na, 2. Mjesto OŠ Lijepa naša Tuhe lj, a 3. OŠ Donja Stubica. Među 8. razredima 1. mjesto pripalo je OŠ J. Leskovara Pregrada, 2. OŠ A. Cesar ca Krapina, a 3. OŠ Lj. Gaj Krapina. - Velike zahvale sponzorima Kra pinsko-zagorskoj županiji, Općini Tuhelj, Carnetu i Decri, kao i DVDu Kumrovec čiji su članovi postavi li klupe i stolove na stanice, Općini Kumrovec, muzeju Staro selo Ku mrovec, OŠ Josipa Broza Kumrovec koji su nam ustupili svoje prostore za provođenje MathTreka besplat no, svim volonterima te roditeljima i učenicima koji su izjavili da im je bilo: "prekrasno, zanimljivo, neza boravno i da jedva čekaju sljedeći MathTrek' – kažu organizatori. (zl)

Udruga umirovljenika Zlatar

Dvoje najstarijih-počasni članovi

ZLATAR - U zlatarskoj Udruzi umirovljenika ove je godine orga nizirano 269 plaćajućih članova i to 180 s područja Grada Zlatara, 38 s područja općine Mače i 35 s pod ručja općine Lobor te je 16 iz dru gih sredina. Njihove godišnje aktiv nosti, sadržane u planu, financijski potpomažu Krapinsko-zagorska županija putem Matice umirovlje nika KZŽ i jedinice lokalne samo uprave. Riječ je o populaciji koja, osim egzistencijalnih, ima i dru gih problema, a najčešći je osamlje nost. Stoga vole zajednička druže nja i izlete, koje prakticira svih 27 udruga na području KZŽ. Izvrš ni odbor zlatarske Udruge usvojio

je prijedlog da se dvoje najstarijih proglase "počasnim članovima". To su Vjera Pozaić iz Zlatara, rođena 1932. godine, koja je članica Udruge od 1991. Premda u respektabilnoj životnoj dobi, vitalna je, s raznim interesima i uživa poštovanje oko line, kao i Cane Kirioski, koji je ro đen 1925. godine. Korisnik je Doma za starije i nemoćne osobe "Orhi deja" u Zlataru i član je Udruge od 2005. godine. Mnogi se dive njego voj vitalnosti. Za razliku od gospo đe Vjere rjeđe šeće, ali ne zapostav lja svoj hobi - slikanje. Poznanici i prijatelji nerijetko na neki svoj dan dobiju njegovu naslikanu čestitku. (Željko Slunjski)

Vjera Pozaić

Cane Kirioski

Privremeno zatvorena cesta Magdalenićeva ulica - Buzjaki

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji Magdalenićeve ulice, cesta će biti zatvorena do 10. prosinca

BEDEKOVČINA - Privremeno se zatvara dionica nerazvrstana cesta NCBD2-009 (Magdalenićeva ulica – D24 – Buzjaki) od kućnog broja 1. do kućnog broja 14. u Bedekovčini, Općina Bedekovčina te se predmetnom cestom zabranjuje promet za sva vozila osim za stanovnike u tom dijelu ulice, kažu u Općini. Nerazvrstana cesta zatvara se zbog izvođenja radova na projektu rekonstrukcije Magdalenićeve ulice – faza II. Predmetna nerazvrstana cesta bit će privremeno zatvorena od 4. listopada 2022. godine do 10. prosinca 2022. godine. (zl)

Lobor sufinancira troškove prijevoza srednjoškolcima

LOBOR - Odlične vijesti za učenike srednjih škola i njihove roditelje stižu iz Općine Lobor. Ona će i ove godine svojim srednjoškolcima sufinancirati troškove prijevoza i na taj im način olakšati velike troškove školovanja. Načelnica Ljubica Jembrih kaže kako na taj način Općina i ove godine potpomaže obrazovanje svojih učenika. - Budući da sve veći porast troškova života pogađa ne samo naše mještane, nego i sve stanovnike Hrvatske, Općina Lobor i ove se školske godine rado uključila u sufinanciranje prijevoza naših srednjoškolaca. Vjerujem da na ovaj način olakšavamo školovanje, kako njima, tako i njihovim roditeljima koji su suočeni sa svakodnevnim i sveopćim rastom cijena. Ovo će im sufinanciranje sigurno biti od velikog značaja – poručila je načelnica Jembrih. Općina će sufinancirati troškove prijevoza autobusom i vlakom redovnim učenicima srednjih škola koji imaju prebivalište na području Lobora i kojima je udaljenost od mjesta prebivališta do škole veća od 5 kilometara. Učenici sufinanciranje troškova prijevoza ostvaruju pri kupnji mjesečne karte, a ono se kod javnog linijskog autobusnog prijevoza provodi određenim iznosom prema određenoj zoni. Tako će Općina učenicima koji su od mjesta prebivališta do škole udaljeni do 10 kilometara prijevoz autobusom sufinancirati s 82,38 kuna, a onima koji putuju od 20 do 30 kilometara sa 119 kuna. Učenicima koji su udaljeni od 30 do 40 kilometara prijevoz će sufinancirati sa 173,88 kuna, od 40 do 50 kilometara s 201,25 kuna, a 50 i više kilometara s 237,88 kuna, dok kod željezničkog prijevoza sufinancira 12,5 posto cijene mjesečne učeničke karte. (zl)

U općini Zlatar Bistrica završen projekt sanacije opasnih mjesta u prometu

Na snazi je nova regulacija prometa u Ulici Mirka Buntaka i Sportskom prolazu, a postavljeni su i sigurnosni stupići na kritičnim mjestima te kućište za nadzor brzine u Nazorovoj ulici

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrica 2022. godine je iz Nacionalnog programa Republike Hrvatske dovršila projekt Sanacije opasnih mjesta – nove regulacije prometa u Zlatar Bistrici u Ulici Mirka Buntaka i Sportskom prolazu. Navedenim projektom u općini Zlatar Bistrica izvršeni su radovi izmještanja glavnog ulaza u Osnovnu školu iz Ulice Vladimira Nazora u Ulicu Mirka Buntaka koja je novom prometnom regu-

Privremeno zatvaranje županijske ceste Konjščina – Marija Bistrica

Zbog sanacije klizišta u naselju Poljanica Bistrička

KONJŠČINA/MARIJA BISTRICA - Zbog izvođenja radova sanacije klizišta Vinski Vrh u naselju Poljanica Bistrička, od ponedjeljka, 10. listopada do ponedjeljka, 14. studenoga, doći će do privremenog zatvaranja za promet županijske ceste Ž2204 (Konjščina (DC540) — Marija Bistrica (ŽC2221)). Za vrijeme zatvaranja ceste, promet će se preusmjeriti relacijom Marija Bistrica — Globočec — Sušobreg — Konjščina i obratno (županijskom cestom Ž2221, lokalnom cestom L22066 i županijskom cestom Ž2204). (zl)

Ministarstvo unutarnjih poslova odobrilo je projekt i sufinanciralo u iznosu od 83.753,25 kuna. Ukupna vrijednost projekta iznosi 116.072,50 kuna

lacijom prenamijenjena u jednosmjernu ulicu, u kojoj je predviđen prostor za kratko zaustavljanje i parkiranje vozila radi iskrcavanja i ukrcavanje polaznika i posjetitelja škole. Također, postavljeni su sigurnosni stupići ispred pekare i nasuprot ulaza u školu da se onemogući nepropisno parkiranje i zaustavljanje vozila koji time ugrožavaju sigurnost djece i drugih sudionika u prometu, kao i ispred općinske zgrade i Konzuma čime se onemogućilo nepropisno parkiranje vozila na nogostup. Postavljeno je i kućište kamere za nadzor brzine u Ulici Vladimira Nazora, a svi radovi izrađeni su sukladno Prometnom elaboratu izrađenom od tvrtke Pismorad d.o.o. čija je izrada također sastavni dio ovog projekta. Svi radovi su uspješno završeni te pravdani prema Ministarstvu unutarnjih poslova koje je odobrilo projekt te isti sufinanciralo u iznosu od 83.753,25 kn. Ukupna vrijednost projekta iznosi 116.072,50 kn. (zl)

ZA

KAMEN UKRASNI ZA GROBLJE

nezavisni regionalni portal

U tijeku je konstrukcijska obnova Crkve Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici

Statika crkve ojačat će se modernim tehnologijama i urediti unutrašnjost

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

UDonjoj Stubici u tijeku je konstrukcijska obno va župne Crkve Presve tog trojstva. Radovi na obnovi traju oko mjesec i pol dana, a kako nam je rekao donjostubič ki župnik, vlč. Ivan Brlečić, radi se o vrlo velikim, povijesnom, stogo dišnjem zahvatu, koji je crkvi ite kako trebao.

Učvršćenje statike

Budućnost statike, kaže župnik Brlečić, bila je narušena nakon dva posljednja potresa 2020. godi ne. – Projektna firma Zagorje pro kon koja je nakon potresa radila procjenu, obilježila je nađu crkvu žutom naljepnicom, odnosno kao objekt s ograničenom upotrebom, što je značilo da je statička obno va itekako potrebna. Pukotine su postojale već i prije potresa, one su se u potresima samo još više proširile, a nastale su i neke nove i na jednom je dijelu opadala žbu ka s plafona – ispričao nam je vlč. Brlečić. Zbog svega je toga stati ka crkve bila narušena, što će sa da konstrukcijska obnova ispravi ti i popraviti. Trenutno su u tijeku radovi izvana, odnosno injektira

Sredstva dobivena iz Fonda obuhvatit će konstrukcijsku obnovu, odnosno sve radove izvana i iznutra, osim sustava elektrifikacije i sustava grijanja, što će Župa trebati pokriti sama

nje i punjenje zidova vezivnim tki vom. Potom će se obiti žbuka, da bi se dodatno učvrstili zidovi moder nim tehnologijama, a onda stavlja ti nova žbuka i bojanje. – Potreb no je i učvrstiti cijelo potkrovlje, od zidova i naziđa, do drvene gra đe koja se mora urediti. Betonirat će se serklaž radi dodatnog učvrš ćenja i stavljati željezne konstruk cije – pojasnio je župnik.

Uređenje unutrašnjosti crkve

Osim oltara i orgulja, cijeli je cr kveni inventar iseljen u novu zgra du, istočno krilo župnog dvora. u unutrašnjosti su bili započeli i ra dovi na skidanju poda, no oni tre nutno, zbog nepredvidivih okolno sti, stoje. – Propali smo u kripte, stoga se projekt ne može izvr šiti onako kako je bilo projekti rano, čekamo sada konzervato re da odrade svoj dio posla, kako bi se moglo nastaviti s radovima – ispričao je župnik. Nakon što će se urediti pod u crkvi, sanirat će se unutrašnji zidovi i bolte. – Prema projektu, cijela bi se unutrašnjost crkve u jedno korito stvorila, na pravit će se hidroizolacija i toplin ska izolacija, podići pod, a onda za štititi freske. Cijela konstrukcijska

obnova, odnosno radovi izvana i iznutra na crkvi, financiraju se iz Fonda solidarnosti Europske uni je, za što je Župa dobila osam i pol milijuna kuna. – Nadamo se da će to, obzirom na situaciju na tržištu, biti dovoljno. No, ono što će nama ostati za financiranje, jest sustav elektrifikacije i sustav grijanja. Projekt elektrifikacije je naručen, procjenjujem da će nas to koštati sigurno oko 250 tisuća kuna. Što se grijanja tiče, bilo bi dobro kada bismo mogli postaviti podno grija nje – rekao je vlč. Brlečić.

Svete mise na dislokacijama

Radove izvodi Niskogradnja Hren s kooperantima, prema projekti ma tvrtke Intrados, a župnik je zahvalio i agentima koji u ime bi skupije pomažu oko papirologije. Rekao je i kako se nada da će ra dovi biti gotovo do propisanog ro ka, a to je 31. svibnja 2023. Do no ve, obnovljene crkve, svete mise će se, za veća okupljanja, održavati u šatoru postavljenom u dvorištu iza župnog dvora, dok se svakod nevne mise, s 10 do 15 ljudi, odr žavaju u sjevernom ulazu u crkvu. – Preko zime molit ćemo vatrogas ce da nam unajme svoju salu. A na

Gornjostubička župa uskoro daje još jednog svećenika

Mladi Krunoslav Hikec zaređen je za đakona

GORNJA STUBICA - Gornja Stu bica i u povijesti je poznata po brojnim svećenicima i časnim sestrama. Svetom misom proš le nedjelje, gornjostubička je Žu pa svetog Jurja Mučenika prosla vila đakonsko ređenje Krunoslava Hikeca. Krunoslav je završio Bo goslovni fakultet u Zagrebu ovog ljeta, gdje je diplomirao na temu 'Svetište Majke Božje Bistričke i

Alojzije Stepinac u očuvanju nacio nalne i vjerske svijesti Hrvata' gdje je stekao naziv magistra teologije. Uz diplomu i petogodišnju forma ciju u Nadbiskupskom bogoslov nom sjemeništu, stekao je uvjete za đakonsko ređenje, a u subotu, 8. listopada, zaredio ga je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Gornjo stubička župa tako ima još jednog đakona, a uskoro i svećenika. (jk)

Crkva je stradala u oba potresa 2020., kada su se proširile pukotine koje su već prije postojale, a nastale su i neke nove. Župnik kaže kako do jačih oštećenja zasigurno nije došlo i zbog toga što je 2017. rađena hidroizolacija oko crkve koja je također doprinijela statici. – A da 1880. godine crkva nije bila dobro okovana u kavez, danas je niti ne bi bilo – rekao je vlč. Brlečić.

kon ovnove, imat ćemo najveću i najljepšu crkvu u Zagorju, a ja ću svojim nasljednicima ostaviti ure

đenu i obnovljenu crkvu za buduć nosti – zaključio je donjostubički župnik Ivan Brlečić.

Donjostubička župa za

promoviranja ekološke proizvodnje starih sorti, važno je da o svemu tome

USportskoj dvorani Do nja Stubica u subotu je održana 26. županijska izložba 'Zagorje, trnac starih sorata voća i njihovih pre rađevina'. Iako je korona spriječila mnoge izlagače da predstave stare sorte koje uzgajaju u svojim trna cima, kao i prerađevine koje prave, organizatori nisu ni ove godine po sustali u tome da održe tradiciju ove manifestacije, koja ima za cilj očuvanje i revitalizaciju starih za gorskih trnaca.

Nagrade najuspješnijima

Izložbu je organizirala udruga Stu bička baština, uz suorganizatora, Upravu za stručnu podršku razvo ju poljoprivrede Ministarstva po ljoprivrede te u suradnji sa Žen skim vokalnim sastavom KUD – a Stubica, a pod tradicionalnim po kroviteljstvom Krapinsko – zagor ske županije i Grada Donja Stubi ca te medijskim pokroviteljstvom Radija Stubica i Zagorskog lista. Brojne su stare sorte na izložbu predstavili Dječji vrtić 'Bubamara' Donja Stubica, Osnovna škola Do nja Stubica, Učenička zadruga 'Bo bi' OŠ Vladimir Bosnar Stubičke Toplice te Ženska vokalna skupi na KUD – a Stubica. Članice povje renstva, Branka Tuđa Kanceljak,

Dragica Tresk Penezić i Željka Fi lipaj, odlučile su o najuspješnijima, a nagrade je osigurala Krapinsko – zagorska županija. Nagradu za najveći broj starih sorata voća do bila je Učenička zadruga 'Bobi', a za najveći broj prerađevina starih so rata DV 'Bubamara'. Temu su naj bolje obradili iz OŠ Donja Stubica, dok su najljepši izložbeni prostor imale članice ŽVS KUD – a Stubi ca. Najboljim tradicijskim bakinim kolačem od starih sorti voća pro glašena je dvoredna jabučna pita s prosijanim brašnom, DV 'Buba mara'.

Važnost manifestacije

Nagrađeni su i posjetitelji koji su sudjelovali u maloj pitalici, nagra de u vidu košare sa starim sortama jabuka te pletenku jabučnog octa za njih je osigurao Ivan Pavlović, a dodijelio ih je gradonačelnik Ni kola Gospočić, koji je ujedno ista knuo kako je ova manifestacija od izrazito velike važnosti za Donju Stubicu. – Svaka tradicija je važ na, a pogotovo ova koja traje 26 go dina, i to zahvaljujući Mariji Kru šelj i njezinoj udruzi. Održavanje ove manifestacije prvenstveno je važno zbog djece, kako bi se tradi cija širila i dalje i kako ne bi došlo do toga da se to zatre, nego da sta ri trnac sorata voća i jabučni ocat budu istaknuti u Zagorju, ali i cije loj Hrvatskoj – rekao je Gospočić.

Krapinsko – zagorska županija ovu izložbu podržava kao dugogodišnji pokrovitelj. – Dvadeset i šest go dina održavanja svakako je nešto na čemu treba čestitati i zahvali ti Udruzi. Vrijednost ove izlož be je velika, jer prije svega pro movira ekološku poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj starih sora ta voćaka. Naši zagorski trnaci još

uvijek su zapušteni i ima prosto ra za stare zaboravljene sorte, ko je su se pokazale održivijima od ovih novih. Lijepo je i kad se naj mlađi nađu na ovakvim događanji ma, jer je važno od najranijih dana kod djece usađivati ljubav prema svom zavičaju, prirodi i zaštiti okoliša, odgovornom ponašanju, a na ovakvim izložbama sigurno do

be informacije s kojima dalje mogu graditi ljepše, ekološkije i prirodni je naše Zagorje – rekla je zamjeni ca župana Jasna Petek, koja je i do dijelila nagrade najuspješnijima. U prigodnom su programu nastupili polaznici folklorne skupine Dječ jeg vrtića 'Bubamara', Ivica i Lovro Kontent te Ženska vokalna skupi na KUD – a Stubica.

OŠ Donja Stubica

DV Bubamara

Jelena Klanjčić

Učenička zadruga 'Bobi'

koji najbolje čuvaju stare sorte od nestanka

proizvodnje i očuvanja tome uče najmlađi'

'Želimo poseban naglasak staviti na jabučni ocat, njegovu afirmaciju i brendiranje te stavljanje na tržište', rekla je Krušelj iz Stubičke baštine

U petak je održano i ocjenjivanje voćnih octeva, s naglaskom na jabučni ocat. – Jedna od prerađevina starih sorti, ona najzastu pljenija, je upravo jabučni ocat. Stari naraštaji imaju iskustva o korisnosti jabučnog octa i njegovog utjecaja na zdravlje. Sto ga smo željeli poseban pristup dati upravo jabučnom octu, ka ko bi se poradilo na njegovoj afirmaciji i brendiranju, stavljanju na tržište te potrebi donošenja odgovarajuće zakonske regulati ve i organizacijskog djelovanja – istaknula je Marija Krušelj iz Stubičke baštine, zbog čega je ocjenjivanje i organizirala u su radnji s Dragicom Tresk Penezić i Upravom za stručnu podrš ku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede. Na sen zorsko su ocjenjivanje pristigla 33 uzorka, većina je zadovoljila kriterije i postigla dobre ocjene kvalitete.

OROSLAVJE - Gljivarsko društvo Maglen iz Orosla vja prošle je subote orga niziralo Međunarodni fe stival gljiva, koji je održan u Parku Vranyczany. Na kon jutarnjeg okupljanja, a potom branja gljiva u obli žnjim šumama, uslijedi lo je druženje. Posjetitelji su mogli razgledati bogatu izložbu gljiva, koja je sadr žavala brojne vrste koje se mogu pronaći u našim šu mama, a uz svaki je primje rak bilo ispisano ime glji ve te kategorija, tako da su zainteresirani na taj način mogli naučiti koja je kvalite ta gljive, ali i je li jestiva, od nosno otrovna. Okupilo se nekoliko stotina sudionika i posjetitelja, a uz domaćeg oroslavskog gradonačelni ka Viktora Šimunića, festi val gljiva obišli su i zamje nica župana Jasna Petek te donjostubički gradonačel nik Nikola Gospočić. Osim uživanja u ugodnom danu i atmosferi, posjetitelji su počastili svoja nepca i de licijama, koje su pripremili organizatori, jeo se gljivar ski gulaš i jaja s gljivama. Festival su posjetili i oro slavski osnovnoškolci, koji su razgledali izložbu gljiva, a potom su ih organizatori počastili hot dogom i soko vima. Organizatori su zado voljni posjećenošću festi vala, no jednako tako ističu kako su najponosniji na to što je udruga kroz svoje dje lovanje i ovakva događanja postigla svoj cilj, a to je da je sve više ljudi zainteresirano za učiti o gljivama, zbog če ga ih sve više raspoznaju i znaju njihovu upotrebu, pa se samim time razvija i dru gačija kultura prilikom po sjeta šumama; gljive se vi še ne šutiraju i ne gaze. (J. Klanjčić)

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Prigledača

Prie nekteri dan luka sam jednu familjiju kak idu h prigled detecu. Ljiepa je te šega, da se polukne rojene detec. Nova šega, detece za malje da ne i prehodilje da ga dojdeju lukat. Denes je moderne da se nejde h prigljed mam, jer su mame jahke umorne, familjije se se zmenilji i si se vrtiju oko prinove, pak nie red da se mam hodi "smietat", kak velji moderni sviet. Lukala sem ja tu familjiju tera je išla h prigljed. Jedva su z alte spuknulji veljike koštula z dari, ruče od cinfraste vriečic bile su napete, same kaj niesu popucale. Dok sem ja tak lukala čez okne familjiju kak idu prema ljiftu, gruntala sem si e buju stalji nutre si z temi koštulami i vriečkami. I tak sem se, lučeči, zmislljila prigledači h cajtu, gda sem ja rodila, a i gda sem se rodila ja. Negda se Sviet nie mienjal tak brze kak denes, pak su šege moje mame i mene kak dece bile iste. Tek prie jedne trideset ljiet življenje je tak brze počelje teči kaj voda h koritu. Još ju dobre ne vidiš, več je prešla dalje. Iste tak i šege, furt se zmišljavaju nove i skuplješe. Kak da se ljudi hganjaju gdoj bu pri semu napravil veču bedastuoču i potrošil več penez. Negda je te bilje drugač. Nekak si gruntam da su ljudi negda bilji siromašnieši, alji su bilji veseljiešu i sretneši. Semu su se raduvalji. Prie je pri hiže bilje več dece, nu kuljike god da se zrodilje, za sake je bila ista šega. Gda se detece rodilje, baba tera je pomagala rodilje da donese diete na Sviet, morala je zavezati i odrezati pupek. Poklje kaj je tie zavezani pupek opal, spravil se je. Prie nek je puca išla zamuža, ak nie čakala punoljetnosti ilji če je još bila doma do osamnaest ljiet dal je se tie pupek da ga odveže. Če je mogla odvezati vuzel na šofu, čez život bu mogla riešiti ljehke se vuzle tere je buju na životnem putu. Tuj se vidi kak su se muški preštimavalji. Za njih te nie važilje. Iste tak se reklje če se je fiže rodil sin da je fižu došla roža. Saki sin bu nekaj priženil, jer je sneha morala dopeljati kravu i komadič zemlje. Za čer

se znalje, ak pe zamuža da bu morala takaj z hiže otpeljati kravicu i malje grunteka. Gda je ženjska rodila, mam se te po selu zeznalje. Prva je h prigledaču z prigledem došla mati, unda kumica, a poklje brača i druga bljiža i daljnja familjija. Prigledača je bila ženjska tera je došla lukat detece, a strošek teri je nesla zval se prigled. H prigledu je morala biti kokoš, živa ilji zaklana. Od nje se je kuhala juha kaj bi rodilje dala kriepost. Črne vine se kupilje, ak ga nie bilje doma kaj bi porodilje "rasla" krf jer je je dosta pri rođenju zgubila. H prigledu je bila i gibanica. Filje je bila od onuga kaj su doma imelji. Gibanice se je moral odrezati čošek, kaj bi detece prie pregovorilje. H prigled se išlje h večer, jer čez dan ljudi niesu imelji cajta. Prve gda su došlji k hiže išlji su k šporetu. Tuj su po šporetove tablje popljuvalji i na tie način se riešilji "mrake". Mraki su bile grde sile, tere bi pokupilji putič pak da nejdeju k detetu i ne naškodiju mu unda su se "vužgalji", tak na šporetove tablje. Prigledača je unda išla k detetu. Njega je takaj popljivala i prijela za nosek i malje zdrmala. Pri tomu je rekla. "Nedaj ti Bog vuroke! Daj ti Bog da te tuljike put glava boljiela kuljike put sem te ja vidla!" Te je značilje da bu detece čez življenje same jemput glava boljiela jer ga je saka prigledača, prvi put jemput vidla. Poklje kaj je ženjska vidla detece, sela si je trde za stol i rekla: "Daj Bog da bi detece imelje tak trdi senj, kak sem si ja trde sela"! Unda se na stol dela košte kaj su pri hiže imelji. Saka prigledača morala je jesti i piti, kaj bi detece štelje takaj dobre jesti i piti i unda zdrava biti. Jeden cajt je još bil spominek, a unda su prigledače prešle k svojemu domu. Če bi se poklje prigleda deteca kaj pobunilje, plakalje ilji nej štelje jesti, bila je kriva baba tera je došla h prigled. Dok god su prigledi išlji prema rodilje, za njenje hižne se poselu šaljilje. "Kak vi dobre zgledite, jer masne lončeke ljižete", znalji su reči. Jer gde je bila rodilja bila je i bolša košta.

U povodu Svjetskog dana učitelja Ministarstvo je ove godine odlučilo nagraditi 513 najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika, a među njima ih

Nagrađeni i zagorski učitelji

HRVATSKO ZAGORJE - Širom svijeta 5. listopad slavi se kao Svjetski dan učitelja. Proglasio ga je UNESCO 1994. godine, u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Prigoda je to i za naglašavanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvitak društva u cjelini te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja. Resorno ministarstvo objavljuje javni poziv učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika. Zainteresirani se javljaju na natječaj s dokumentacijom, a aktivnosti koje se boduju odnose se na prethodnu školsku godinu. Ministarstvo je ove godine odlučilo nagraditi 513 najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika. - Jasno nam je da među 35 tisuća odgojno-obrazov-

Oni su: Jasminka Pernjek, Stjepan Šalković, Stjepan Pisačić, Krešimir Varga, Dijana Pintarić, Danijela Usmiani, Tatjana Tuđa, Renata Posavec, Jasna Milički, Lucija Mlakar, Ružica Kotarski, Ivana Tomašković, Marica Celja i Gordana Gregurović

nih radnica i radnika u osnovnim školama i 25 tisuća nastavnika u srednjim školama ima mnogo više onih

koji zaslužuju biti nagrađeni. Znam da Povjerenstvu za nagrađivanje najuspješnijih ni ove godine nije bilo

jednostavno odabrati najbolje među najboljima i ovom prilikom želim svim članicama i članovima posebno zahvaliti na trudu i vremenu koje su uložili- kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na svečanoj dodjeli nagrada na Svjetski dan učitelja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Među 513 nagrađenih 14 je dobitnika iz Krapinsko-zagorske županije, i to: Jasminka Pernjek i Stjepan Šalković (Srednja škola Krapina), Stjepan Pisačić i Krešimir Varga(Srednja škola Zlatar), Dijana Pintarić (Srednja škola Konjščina), Danijela Usmiani i Tatjana Tuđa (Srednja škola Bedekovčina), Renata Posavec (OŠ Oroslavje), Jasna Milički (OŠ Marija Vistrica), Lucija Mlakar i Ružica Kotarski (OŠ K.Š. Gjalskog Zabok), Ivana Tomašković i Marica Celjak (OŠ Bedekovčina) i Gordana Gregurović (OŠ A. Cesarca Krapina). Nagrada iznosi 10.000 kuna bruto. (Ž. Slunjski)

Izlet u srce Slavonije

SLAVONIJA - Pedesetak

članova Udruge umirovljenika Zlatar subotu je provelo u srcu Slavonije, u tzv. Zlatnoj dolini, kraju s tri vinske ceste i tridesetak vinskih podruma. No,odredište im je bio grad Požega u ko-

jemu su, uz pomoć turističkog vodiča, razgledali znamenitosti: Trg sv. Trojstva s baroknim kućama i kužnim pilom, katedralu sv. Terezije Avilske i zgradu biskupije, crkve sv. Lovre i sv. Duha, kuću slavnog pjesni-

ka Dobriše Cesarića,a put su nastavili, preko Velike, u Park prirode Papuk. Slijedio je odmor na 475 nadmorske visine, kod planinarske kuće na Jankovcu u zaštićenoj park šumi. Dakako, ispričana je i priča o Čarugi, a

u Kutjevu legenda o barunu Trenku i posjetu Marije Terezije. U povratku slijedila je stanka u Daruvaru, gradu grofa Jankovića i drugome po veličini u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Ž. Slunjski)

si sada tamo gdje te ništa više ne boli.. gdje te drže za ruke tisuću anđela..

gdje

vječni mir..

Tvoji: supruga Ana, kći Ivana, unuci Silvestar, Leona i Mihael

TUŽNO

Tvoji: mama Ana, seka Ivana, nećaci Silvestar, Leona i Mihael

TUŽNO SJEĆANJE

Ivan Šturlan (Krt)

Donijeli dašak Zagorja na Večer ukrajinske pjesme i plesa

GORNJA STUBICA - Kulturno – umjetničko društvo 'Matija Gubec' iz Gornje Stubice gostovalo je u subotu, 1. listopada, u Lipovljanima, na manifestaciji 'Večer ukrajinske pjesme i plesa'. Manifestacija koja je ove godine održana kao jubilarna, jer je ujedno proslavljeno 30 godina postojanja i rada organizatora, Kulturno prosvjetnog društva Ukrajinaca 'Karpati', okupila je nekoliko pjevačkih skupina domaćina koje su otpjevale ukrajinske pjesme, a potom su nastupila ukrajinska društva iz drugih zemalja. Na kraju kulturnog programa nastupili su Gornjostubičanci, koji su na pozornicu kroz folklorne skupine donijeli dašak Zagorja. Inače, društvo 'Karpati', ove je godine gostovalo na međunarodnom festivalu folklora u Gornjoj Stubici, stoga je ovo bio uzvratno gostovanje. (jk)

Zvuci harfe u Bazilici MBB Nastupila je Dijana Grubišić Ćiković

Nastavljena koncertna sezona Bistričkog zvukolika

MARIJA BISTRICA – U srijedu je održan drugi koncert ovogodišnje koncertne sezone Bistričkog zvukolika. U Bazilici MBB, na harfi je nastupila Dijana Grubišić Ćiković. I ovaj koncert je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, a organizator je Udruga ''Svesvir'', koja će ove godine krajem studenog i početkom prosinca po deveti puta organizirati i natjecateljski dio Bistričkog zvukolika. Dijana Grubišić Ćiković rođena je u Rijeci gdje završava osnovnu i srednju glazbenu školu Ivana Matetića Ronjgova (smjer klavir, u razredu prof. Sonje Pavletić). Istovremeno pohađa osnovnu i srednju glazbenu školu za harfu u Ljubljani. Studij klavira završila je 1988. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Marije Gvozdić Horvat. Studij harfe završila je 1994. godine na Akademiji za glasbo u Ljubljani, u klasi prof. Rude Rav-

nik Kosi. Održala je brojne solističke i komorne koncerte u zemlji i inozemstvu te nastupala kao solistica uz pratnju Orkestra Opere Hrvatskog Narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, Slovenske filharmonije, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Simfonijskog orkestra HRT-a, Varaždinskog komornog orkestra, Riječkog komornog orkestra, Zadarskog komornog orkestra, Hrvatskog komornog orkestra, ansambla " Cantus" te Mađarskog simfonijskog orkestra " Danubia". Od 2002. kao docentica, a od 2021. kao redovna profesorica predaje harfu na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Redovita je članica ocjenjivačkih sudova na domaćim i inozemnim harfističkim natjecanjima te voditeljica međunarodnih harfističkih seminara. Koncerata će biti i za vrijeme trajanja samog natjecanja, od 30. studenoga do 3. prosinca. (Elvis Lacković)

Ne propustite: Dođite na Gupčevu kestenijadu, uživajte u dobroj zabavi i guštajte uz mošt i kestene

GORNJA STUBICA - Kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici održat će se 13. po redu Gupčeva kestenijada 'Mošt rezanec i kostanj pucanec'.

Manifestacija koja slavi sve blagodati jeseni, okuplja ljubitelje prirode, gljiva i kestena, ali i dobre kapljice i zabave, održat će se u nedjelju, 23. listopada, od 11 sati.

U kulturno – umjetničkom programu predstavit će se Dječji vrtić Jurek, KUD Horvatska (Velika Horvatska) i KUD Matija Gubec (Gornja

Stubica. Moći ćete kušati vina i mošt Udruge vinara i vinogradara Peharček, razgledati izložbu gljiva i jesenskih plodova Jadranke Blagec, a svoje će proizvode, kolače i druge delicije, vina, med, zimnicu i slično, ali i razne rukotvorine, pripremiti domaći OPG – ovi, udruge i institucije. Naravno, bit će i pečenih kestena te gulaša od gljiva, a nakon službenog dijela programa, svirat će Footloose band. (jk)

KUD Matija Gubec gostovao na manifestaciji u Lipovljanima

'Važno je da širimo priču tolerancije'

KRAPINSKE TOPLICE – U subo tu je u kinu u Krapinskim Toplica ma otvoreno 11. izdanje Kiki – me đunarodnog festivala dječjeg filma. Obzirom da je cilj KIKI – ja da se djeci od najranije dobi usađuje lju bav prema filmskoj umjetnosti, ra zvija filmska kultura i vizualna pi smenost, s posebnim naglaskom na edukativne filmove, ovogodiš nje svečano otvorenje organizatori, Društvo Naša djeca Zabok i udru ga GOKUL odlučili su organizira ti u suradnji sa Centrom za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice i Sa vezom edukacijskih rehabilitatora Hrvatske te novootvorenim Kinom Toplice.

Širenje tolerancije i poštivanje različitosti Svečanom otvorenju uz ravnatelja Centra za odgoj i obrazovanje Kra pinske Toplice i predsjednika Save za edukacijskih rehabilitatora Hr vatske Antuna Zupanca nazočio je prodekan Edukacijsko-rehabilitacij skog fakulteta Sveučilišta u Zagre bu Damir Miholić koji je pohvalio inicijativu KIKI-ja da se bavi temom djece i mladih s teškoćama u razvo ju kako bi se što više osvijestila ši roj populaciji njihova problematika i još u većoj mjeri primjenjivala stvar na inkluzija u društvo i zajednicu. U ime Krapinsko-zagorske županije koja od samog početka podržava KI KI festival obratila se zamjenica žu pana Jasna Petek, istaknuvši koliko je važno da širimo priču tolerancije, poštivanja različitosti i jednakosti te zahvaljuje organizatorima KIKIja što će ovim filmom dodatno po taknuti tu važnu misiju.

Zvijezde večeri

Svakako, glavne zvijezde svečanog otvorenja uz projekciju filma "Ne razumijevalica" bili su autori i glum ci filma te defektologinje koje rade s djecom i mladima s teškoćama u razvoju u sklopu udruge Svitac, ko ja ima desetogodišnje bogato isku stvo u radu s djecom i mladima s in validitetom na području socijalne i kulturne inkluzije. Nakon projekcije filma uz moderirano vođenje Antu na Zupanca publika je imala priliku iz prve ruke čuti scenaristicu i pro ducenticu Kseniju Mirković, glavnu glumicu Taru Samac i mladog glum ca Đorđa Mirkovića te defektologi nje Danijelu Nikolić i Tanju Ninko vić. Glavna glumica Tara, spremno je odgovarala na pitanja te na pita nje koliko je zahtjevno snimanje s puno ponavljanja i čekanja odgovo rila je: "Kad radite nešto što volite ne pada vam teško". Film šalje važ nu poruku – svi smo isti! Radi li se o invaliditetu ili nekoj većoj smetnji svi bismo trebali biti isti, ali pitanje je koliko ljudi to prihvaća i je li inklu zija stvarno postoji? Film otvara niz pitanja u odnosima među ljudima i prihvaćanju osoba s invaliditetom i raznim drugim teškoćama te da svi moramo biti isti bez obzira ka kvi smo – zaključila je Tara. Jedana esto izdanje KIKI-ja traje do petka, 14. listopada i nastavlja se programi ma u kinima u Zaboku, Krapinskim Toplicama i Krapini, a sve informa cije o programu možete potražiti na službenoj stranici festivala, ko ji je podržan od strane Hrvatskog audiovizualnog centra, Grada Zabo ka, Krapinsko-zagorske županije te brojnih donatora. (zl)

BICIKL JE VOZITI LAKO, AKO ZNAŠ KAKO Održana

Biciklistička učilica bila je pun pogodak, a okupila je stotinjak mališana

Projekt je ostvario potporu na javnom pozivu Ministarstva unutarnjih poslova za prijavu projekata iz područja sigurnosti cestovnog prometa, a dogovara se organizacija i u drugim gradovima naše županije. Iduća učilica bit će u Oroslavju, rekla je gradonačelnica Jasenka Auguštan - Pentek

ZLATAR - Društvo Naša djeca gra da Zlatara, Grad Zlatar i PP Zlatar Bistrica organizirali su 2. Bicikli stičku učilicu pod motom "Bicikl je voziti lako, ako znaš kako" s ci ljem edukacije djece o pravilnom kretanju biciklista u prometu. Uči lica je bila pun pogodak, jer je oku pila čak stotinjak mališana, a odr žala se u Parku hrvatske mladeži u Zlataru. Sudjelovala su djeca od 9 do 14 godina, a učilica je uključi vala i praktični dio. Policijski služ benici na zanimljiv su način djecu educirali o pravilima ponašanja bi ciklista u prometu, o opasnostima u prometu i najčešćim greškama koje su uzrok prometnih nesreća. Praktični dio obuhvatio je vožnju na poligonu u parku uz semafo re i razne prepreke te vožnju zla tarskim ulicama uz pratnju poli cijskih službenika. Svaki sudionik prijavom je automatski sudjelo vao i u tomboli s vrijednim nagra dama, a na kraju su svi sudionici dobili i priznanja za sudjelovanje. Gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek bila je jako zadovoljna odazivom roditelja i djece. – Već prošle godine Biciklistička učili ca bila je prepoznata kao jako do bar projekt u kojem se djeca i mla di educiraju o sigurnosti voženje na biciklima. Zahvaljujući MUP –u, DND – u i djelatnicima Grada Zlatara taj projekt je ostvario pot poru na javnom pozivu Ministar stva unutarnjih poslova za prijavu projekata iz područja sigurnosti cestovnog prometa, a dogovara se organizacija i u drugim gradovima naše županije – rekla je gradona čelnica. Predsjednica DND – a Zla tar Anita Habazin istaknula je da je prošle godine Učilica okupila 65 mališana, a ove čak 100. – Ima dje ce i iz susjednih općina, što me ja ko veseli. Ovaj je projekt jako bitna stvar. Naime, organizirali smo bi ciklijade i onda smo vidjeli koliko i mi sami i roditelji nismo upuće ni u neka pravila. Odlučili smo da bi bilo jako korisno napraviti tako nešto za roditelje, a prvenstveno za djecu, i pokazalo se jako pozitiv nim – zadovoljna je Anita Habazin. A inicijativa je krenula od Društva Naša djeca i PP Zlatar Bistrica. Da vor Klenkar, policijski službenik za sigurnost i preventivu cestovnog prometa PP Zlatar Bistrica, rekao je da su okupili djecu starosti od 9 do 14 godina. - Skrenuli smo po

zornost na tu minimalnu godinu, jer Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da dijete tek s navršenih 9 godina može sudjelo vati u prometu na cestama. Raduje nas odaziv, ponosni smo na učili cu, svaki takav vid edukacije je ja ko dobar – istaknuo je Klenkar te dodao da se DND javio na natječaj raspisan od strane Grada Zlatara i dobili su sredstva. - Javili su se i na raspisani natječaj od strane Na cionalnog programa sigurnosti ce stovnog prometa MUP – a gdje su

dobili znatan sredstva za ovu učili cu. Ovakav vid suradnje i edukaci je je jako potreban u našoj sredini pa pozivam i druge JLS da nam se pridruže i da zajedno krenemo u takav projekt s Gradom Zlatarom – rekao je Klenkar te najavio i da će iduća Učilica biti održana 23. li stopada u Oroslavju. – Širimo se i sretni smo da su djeca i rodite lji prepoznali važnost takvog pro jekta – dodala je njegova kolegica, policijska službenica Tajana Ćor ko. (sp)

2. Biciklistička učilica u Zlataru

Sudjelovala su djeca od 9 do 14 godina, a učilica je uključivala i praktični dio

Inkulzivnim filmom 'Nerazumijevalica' u

Toplice otvoreno je 11. izdanje Kiki festivala

KIKI festivalski tim s ekipom filma "Nerazumijevalica", zamjenicom župana Jasnom Petek i ravnateljem Centra Antunom Zupancem

'Lupitva je nekad bila glavna veselica v selu, a od bijele kuruze pekel se prvoklasni kruh'

Kuruza se pobrala i doma dopeljala, a navečer se skupilo društvo. Bilo je mošta, kostanja, spekla se gibanica… Ljudi su se družili, zafrkavali i popijevali i tak su lupili kuruzu i pospravili na najže, nije bile koružnjaka, ispričala je predsjednica Našenine

J. Klanjčić, R. Jadan BEDEKOVČINA

Kak se to negdar brala kuruza i zbog čega je lupitva bila glavno ve selje v selu, kroz svoju su manifestaciju pokazali članovi i članice udruge Našenina – vezilje iz Bedekovčine. Kako bi od zabora va očuvali stare običaje, a jedan od njih je i lupitva kuruze, jedan od glavnih jesenskih poslova koja je okupljala selo, ova je bedekovčan ska udruga, kojoj je cilj čuvanje, ali i prikazivanje tradicije Zagorja, or ganizirala prikaz branja kuruze na njivi, a potom i lupitvu.

Posel uz veselje - Naše je da očuvamo starinske običaje i rad na domaćem platnu, pa smo ovaj put odlučili predsta viti branje kuruze i lupitvu. Jed na je članica posijala bijelu doma ću kuruzu i na njenoj smo njivi kuruzu danas pobrali. Inače, bije la kuruza nekad je značila kruhek za familiju! Iz bijele domaće melje delal se prvoklasni kruhek i žganci, od toga su ljudi nekad živeli – re kla je predsjednica Našenine Đur đa Mohač. A kaj je slijedilo nakon branja kuruze? Zna se, lupitva! –Još ak je bil dobar rod, to je bile ve selje, jer je to značilo hranu za zi mu za familiju, a familije su onda uglavnom bile velike. A kuruza je hranila i živinu, svinje, kokoši, ni je bile hibridov kak danas – rekla je Đurđa. Lupitva je bila posebna veselica za cijelo selo. – Kuruza se pobrala i doma dopeljala, a navečer se skupilo društvo. Bilo je mošta, kostanja, spekla se gibanica… Ljudi

'Od perinja smo delali cekere i korpice, ali i madrace'

su se družili, zafrkavali i popijeva li i tak su lupili kuruzu i pospravi li na najže, nije bile koružnjaka. A znali su dojti i dečki z drugoga se la. Jedna bi se puca zametala v pe rinje, i onda su ju dečki iskali, kad bi ju našli, to je bilo veselje. Došli

'Bijela kuruza nekad je značila kruhek za familiju! Iz bijele domaće melje delal se kruhek, ali i žganci, a hranila se i živina'

su i mužikaši, bilo je tanca i vese lja do jutra – prisjetila se Đurđa.

Sve se iskoristilo

A da se puno parova baš na ovakvim zabavama pronašlo, zaljubilo i ože nilo, rekla nam je i Barbara Kramer iz udruge. – Zeli sme dva škrlaka i na pepereke napisali imena puca i dečki i deli v škrlake. Dva su vadili

papereke i onda su bile razne šalji ve igre. Uvijek su se tu neke ljuba vi rihtale, mnogi su se tak zaljubili –prisjetila se Barbara, dodavši i kako se sva perušina nakon lupitve iteka ko dobro iskoristila. – Perinje smo posušili i onda zebirali. Ona tera je bila bolja, oprali smo ju i z nje dela li cekere i korpice, a s druge sme na

pravili madrace. Nije bile prije ma draca kak denes. Jastuki su se delali od perja, a madraci od perinja – kaže Barbara. Sve u svemu, itekako je, ka že, ponosna što se mladi vole uklju čiti u rad udruge – ovakva i slična događanja, ali i vezenje, jer uvijek je važno da se tradicija prenosi s ko ljena na koljeno. – Naša prva pred

sjednica napisala je da mi Zagorje v srcu nosime i z njime se ponosime, stare navade obnavljame i mlajšam na spomen ostavljame – zaključila je Mirjana Vidiček, zamjenica pred sjednice udruge, pojasnivši tako koji je zapravo cilj održavanja aktivnosti ove, pa i sličnih udruga koje njeguju tradiciju i baštinu Zagorja.

DA SE NE POZABIJU STARI OBIČAJI Udruga Našenina – vezilje Bedekovčina organizirala je branje kuruze i lupitvu po starinski

Svečano obilježena 90. godišnjica DVD-a Lučelnica

LUČELNICA - U prostorima Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lučelnica je u nedjelju održano svečano obilježavanje 90 godina postojanja i djelovanja Društva. Obilježavanje je održano pod pokroviteljstvom župana Željka Kolara, koji je uz ovu priliku DVD - u Lučelnica dodijelio posebnu zahvalnicu za 90 godina časnog i uspješnog rada. - Vatrogastvo je prije svega humani poziv. Tako je bilo 1932. godine, a tako je i danas. No usudio bih se reći da su okolnosti za biti vatrogasac danas, puno teže nego što su bile 1932. godine – prije svega zbog načina i brzine života, ali i zato što nas ima ipak ima manje. Unatoč svim teškoćama vatrogasci su danas prva snaga na koju se ja, kao župan, mogu pouzdati. Oni se odavno ne bave samo gašenjem vatre, već izlaze na intervenciju uvijek kad postoji potreba od rezanja grana, preko prometnih nesreća do velikih katastrofa poput potresa – istaknuo je župan Kolar te DVD-u Lučelnica posebno čestitao na radu s mladima i velikom angažmanu članova i prijatelja Društva na izgradnji i uređenju vatrogasnog doma. Predsjednik DVD-a Lučelnica Nedjeljko Babić podsjetio je kako je 15. listopada 1932. godine grupa entuzijasta osno-

vala vatrogasno društvo pod nazivom DVD Tomaševec, budući da su se u ono vrijeme nazivi dobrovoljnih vatrogasnih društva davali po katastarskim općinama. - Prvo izabrano rukovodstvo našeg DVD-a bili su predsjednik Mirko Žitnik, zapovjednik Antun Leš, tajnik Juraj Komentar, blagajnik Josip Babić, zatim članovi Upravnog odbora Janko Štok, Rudolf Žitnik, Dragutin Opalin, Mijo Žitnik, Franjo Petek i Šandor Ban. Ta ista ekipa 1938. godine započinje izgradnju vatrogasnog doma, a 1940. ga završava i to na isti način kao i mi 80 godina kasnije. Naziv društva se 1945. godine mijenja u Vatrogasna četa Lučelnica, a 1956. godine u Dobrovoljno društvo Lučelnica. Predsjednik društva je od 1932. do 1952. godine bio Mirko Žitnik, od 1952. do 1976 Franjo Petek, od 1976. do 1990. Ljudevit Jambrešić te od 1990. Nedjeljko Babić – istaknuo je Babić te naglasio kako se nada da će uskoro završiti uređenje vatrogasnog doma za kojeg su 2008. godine napravili projektnu dokumentaciju, a 2009. krenuli sa zemljanim radovima. Okupljene su pozdravili i potpredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i predsjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Stjepan Skuliber, predsjednik Vatrogasne zajednice

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 602-01/22-01/013

URBROJ: 2140-28-03-22-2

Sveti Križ Začretje, 11.10.2022.

Na temelju članka 5. Pravilnika o utvrđivanju kriterija i postupka za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i studentima s područja Općine Sveti Križ Začretje (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.26/2015) Općinski načelnik raspisuje:

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i studentima s područja Općine Sveti Križ Začretje

1. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju učenici srednjih škola i studenti, hrvatski državljani na redovnim studijima koji imaju prebivalište na području Općine Sveti Križ Začretje te čija oba roditelja, odnosno skrbnici također imaju prebivalište na području Općine Sveti Križ Začretje.

Pravo na dodjelu stipendije mogu ostvariti:

- učenici koji su u godini prije podnošenja zahtjeva za dodjelu stipendija ostvarili prosjek ocjena najmanje 4,00. - studenti koji su u godini prije podnošenja zahtjeva za dodjelu stipendija ostvarili prosjek ocjena najmanje 3,00 te nisu apsolventi. Ukoliko je podnositelj zahtjeva upisao prvu godinu studija prosjek ocjena iz posljednje završene godine školovanje ne smije biti niži od 4,00.

2. Za učenike srednjih škola visina stipendije je 400,00 kuna/53,09 eura (Fiksni tečaj konverzije 7,53450) mjesečno, a za šk. god. 2022./2023., dodjeljuje se 12 stipendija.

Za studente visina stipendije je 800,00 kuna/106,18 eura (Fiksni tečaj konverzije 7,53450) mjesečno, a za ak. god. 2022./2023., dodjeljuje se 25 stipendija.

3. Kriteriji za dobivanje stipendije su:

a. uspjeh u dosadašnjem školovanju b. nadarenost c. izvanškolski rezultati tijekom školovanja d. socijalni status

4. Rok za dostavu zamolbi je 28.10.2022.

5. Popis dokumentacije koju je potrebno priložiti zahtjevu za dodjelu stipendije te detaljne informacije o natječaju mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, ili na telefon 049/227-764.

Tekst natječaja kao i svi potrebni obrasci objavljeni su na Internet stranici Općine Sveti Križ Začretje www.sveti-kriz-zacretje.hr.

OPĆINSKI NAČELNIK

Marko Kos, dipl.oec.

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA BEDEKOVČINA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

Grada Klanjca Željko Zajec te gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek. Na svečanoj su sjednici dodijeljene i brojne zahvalnice, priznanja i vatrogasne spomenice. Posebno izdvajamo da je na svečanosti bio i Zvonko Babić, kojemu je ovom prilikom potpredsjednik HVZ Stjepan Skuliber uručio vatrogasnu spomenicu za 70-godišnji uspješan rad u vatrogasnoj organizaciji. Svečanost su svojim nastupima obogatili Mažoretkinje Dubrovačan i Puhački orkestar Mrzlo Polje. (zl)

KLASA: UP/I-061-01/22-01/02

URBROJ: 2140-08-04-01-22-1

Bedekovčina, 06. listopada 2022.

Na temelju članka 9. Odluke o javnim priznanjima Općine Bedekovčina ( Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 26/09 i 46/20) Jedinstveni upravni odjel Općine Bedekovčina raspisuje

JAVNI POZIV

za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Bedekovčina

1. Nagrada Općine Bedekovčina dodjeljuje se osobama s područja Općine Bedekovčina, kao i osobama iz drugih sredina, trgovačkim društvima, ustanovama, vjerskim zajednicama, udrugama građana i drugim pravnim osobama za zasluge u teorijskom i praktičnom radu u unapređivanju gospodarstva, znanosti, zdravstva, kulture, zaštite okoliša, športa, tehničke kulture i drugih javnih djelatnosti koje su od značaja za Općinu Bedekovčina, te povodom obilježavanja njihovih obljetnica rada.

2. Nagrada Općine Bedekovčina za životno djelo dodjeljuje se osobama s područja i izvan područja Općine Bedekovčina za iznimne usluge i postignute rezultate koji su od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine Bedekovčina.

3. Počasnim građaninom odnosno počasnom građankom Općine Bedekovčina može se proglasiti osoba posebno zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicije hrvatskog naroda, položaja i ugleda Općine Bedekovčina u zemlji i inozemstvu i zaslužna za razvoj Općine Bedekovčina ili pojedinih njezinih javnih djelatnosti te državnik ili dužnosnik druge države, član međunarodne organizacije odnosno organizacije druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za Općinu Bedekovčina u promicanju njezina suvereniteta, samostalnosti i samobitnosti na opće prihvaćenim načelima suvremenog svijeta.

4. Kriteriji za dodjelu javnih priznanja Općine Bedekovčina jesu: - najbolji rezultati postignuti u teorijskom

i praktičnom radu na pojedinom području javnog djelovanja; - uživanje ugleda uzorne osobe, stručnjaka i djelatnika, odnosno uzornog trgovačkog društva, ustanove, udruge građana i druge pravne osobe; - objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi način prezentirana i nagrađena ostvarenja; - obilježavanje najmanje desete obljetnice rada.

5. Prijedlog za dodjelu javnih priznanja Općine Bedekovčina mogu podnijeti fizičke i pravne osobe.

6. Prijedlog za dodjelu javnih priznanja mora sadržavati:

- ime, prezime i adresu osobe, odnosno naziv i adresu trgovačkog društva, ustanove, vjerske zajednice, udruge građana ili drugih pravnih osoba koji se predlažu za dodjelu javnih priznanja

-naziv javnog priznanja za koje se predlaže -obrazloženje prijedloga za dodjelu javnog priznanja

7. Rok za podnošenje prijedloga je do 05. studenoga 2022. godine

Nepotpuni prijedlozi i prijedlozi podnijeti nakon isteka roka neće se razmatrati.

8. Prijedlozi se podnose Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Bedekovčina, Trg Ante Starčevića 4, 49221 Bedekovčina, u zatvorenoj omotnici s napomenom:

„Prijedlog za dodjelu javnih priznanja Općine Bedekovčina- ne otvaraj“.

PROČELNICA Sandra Vorih, mag.iur.

Župan Željka Kolara DVD - u Lučelnica dodijelio je posebnu zahvalnicu za 90 godina časnog

Piše i foto:

Vanes Husić, univ. dipl. inž. agr. STRUČNJAK UNICHEM D.O.O.

Jeste li znali da je najmanje 30% sve hrane proizvedene u svijetu odbačeno jer je kontaminirano fekalijama urina i glodavaca?

Jedan štakor proizvodi oko 6 litara urina godišnje, izluči 15.000 fekalija i oko 300.000 dlačica. To znači veliku vjerojatnost infekcije bolestima. Glodavci su posvuda. Skrivaju se u blizini kanta za smeće i u podrumima, a tijekom večernjih šetnji gradom viđamo štakore kako bježe od nas. U prirodi, miševi trče posvuda. U jesen se približavaju našim domovima u potrazi za hranom. A to je opasno za naše zdravlje.

Spriječite im pristup kući

Da biste zaštitili kuću ili okućnicu od miševa i štakora, zatvorite sve pukotine, zamijenite oštećena vrata ili prozore i postavite mreže na otvore. Isto tako zatvorimo otvore duž vodovodnih cijevi i električnih instalacija. Također je važno održavati čistoću oko kanti, tako da nema hrane oko kanti za smeće , niti na hrpi komposta. Jer to je ono čime pozivamo štetočine u naš dom.

Glodavci su opasni po zdravlje

Miševi i štakori uzrokuju ekonomsku štetu oštećujući, onečišćujući i uništavanjem hrane, glodanjem građevinskog materijala i instalacija.

Prenošenjem opasnih bolesti može se ugroziti ljudsko zdravlje. Sjetimo se kuge koja se prenosila od štakora i buha. U srednjem vijeku umirao je od toga veliki broj stanovništva.

Prenose i nekoliko opasnih bolesti: hemoragična groznica, bjesnoća, leptospiroza, mišja groznica, koje su nažalost u nekoliko slučajeva zabilježene i u Hrvatskoj.

Broj glodavaca: Ako ih ne uništimo redovito, glodavci se vrlo brzo razmnožavaju. Znamo da se glodavci vrlo brzo razmnožavaju. Kućni miš se razmnožava svaka 2 - 3 mjeseca po 5 - 15 mladih. Žive 1-3 godine i razmnožavaju se cijele godine. Crni štakor je spolno zreo sa 3-5 mjeseci. Godišnje napravi 3 - 6 legla sa 6 - 8 štenaca. Tako svaka ženka može imati gotovo 50 mladunaca godišnje. Izračun pokazuje da ako imaju dovoljno hra-

ne i ako ih ne uništavamo štakori iz 10 jedinki razmnože se u roku od 36 mjeseci u 482 508 800 nova štakora, što je nezamisliv broj. Ratimor mamci su 100% učinkoviti

PRIMJER KONKURENTSKIH MAMACA

Suprotno uvriježenom mišljenju, miševi i štakori radije jedu svježu i kvalitetnu hranu nego pokvarenu hranu. Stoga rodenticidni mamci moraju biti izrađeni od visokokvalitetnih sastojaka. Da bi se utvrdila privlačnost mamaca, mamci se također testiraju i uspoređuju s drugom hranom u prirodi. Što pokazuju testovi?

Mamce postavimo na udaljenost od 2-5 m za miševe a za štakore na 5-10 m

1.Najjestiviji mamac

Ratimor meki mamac testiranjem se pokazao kao najatraktivnija formulacija na tržištu. Rodenticid u obliku mekog mamca pogodan je za suzbijanje kućnih miševa kućnih, crnih i sivih štakora. Zbog svog sastava pogodan je za uporabu svugdje, čak i tamo gdje glodavci imaju dovoljno prirodne hrane, jer će preferi-

rati meki mamac. Ratimor mamac privlačan je glodavcima zbog svoje sočnosti aromatične i bogate energetske vrijednosti. Napravljen je od mješavine različitih vrsta brašna, žitarica, masti i aroma, pa su glodavcima ukusniji od zimnice jabuka, krumpira, mrkve, ...

2.Vanjski mamci i vlažna mjesta Rodenticide u obliku Ratimor brodifakum parafinski blok je pogodan mamac za suzbijanje kućnih miševa i crnih i sivih štakora. Sadržaj voska (parafina) osigurava iznimno

djelovanje rodenticida čak i u vlažnim prostorima kao što su kanalizacija i prostori izloženi sunčevoj svjetlosti i temperaturnim oscilacijama. Mamcima je dodan konzervans koji štiti proizvod od razvoja gljivica i plijesni.

3.Kud odlaze tretirani štetnici

Cijelo vrijeme dok postavljeni mamac nestaje, nastavljamo postavljati nove dok ne ostanu netaknuti. Ako puno mamaca nestane, imamo veliku populaciju glodavaca. Budući da mamac ima zakašnjelo djelovanje, učinak je vidljiv tek nakon nekoliko dana, tako da glodavac ne povezuje slabost s mamcem i nastavlja se hraniti njime. Kada se miš ili štakor počnu osjećati loše, povlači se od grupe i ugiba daleko kako ne bi "zarazio" druge članove legla.

I na kraju još jedan savjet:

Ako imamo vrlo veliku populaciju glodavaca, koristimo sočan i aromatičan Ratimor brodifakum meki mamac, u kojem je učinak još jači jer djeluje nakon prvog hranjenja.

Glodavci

kablove

Tabela

Biocidni pripravak rabiti pažljivo. Prije uporabe uvijek procitati deklaraciju podatke o pripravku.

Iz bakine pučke bilježnice

Piše: Zoran Gregurek

Od svetog Luke, meči v nadre ruke

Listopad nam je stigao zajedno u paketu s jutar njim maglama i hladno ćom. Što je o vremenu u destom mejsecu govori la naša stara sugovorni ca, hrašćinska baka Ivka "Od svetoga Luke, me či v nadre ruke. Je, sredi na je desetuga meseca i več se po malu i rukavi ce moreju nesiti. Šte ih nema ili neče nesiti, mo re si baš ruke deti vu na dre. Jaj, mam dgda se na dri zmislim, na pamet mi duojde kam je moja babi ca peneze metala. Vu an dre. Tam više nišči ruku ne meče, rekla bi ona u ša li I popravljala su peneze. Imiela je malu kužnu tu robicu štera je je bila za vezana oko vrata. Nje nej ni najbolši dat zel pene ze. A i gda čujem za nadre, zmislim se i da su mnougi dečeci dobili pljusku gda bi rekeli puckam mi budu ruke deli vu nadre. Sveti Luka vu nofte huka. Tak se iste govorile jer se sma trale da se od 18. deseto ga zima više na šali i ka že svoje zube", govorila je starica. Što se sve još ra dilo do toga dana?

"Od svetoga Luke mi sme doma kurili. Če je bile tre ba ili nije, v jutre se ma le zakurile i obdržaval se ogenj. I to ne same gda se kuhal froštukelj ili obed, nek i pokle puoldan i na večer. More ti vune, sinek dragi, biti i tople vrijeme, ali dad nutre dojdeš, i pri miriš se, brže ti se zima zavleče pod rubaču. Prem če si stari i če več i sam od sebe drščeš. Negdar se ni esme čudili gda bi i prvi snijeg opal sred listupada. Zate postoji i ona: Sveti Luka, snijeg nahuka ili na fruka, kak več šte veli. A dodatek je bil: … Sveti To ma, snijieg je doma. Gda sam bila još pucka, mo ja bi babica rekla da Luka negdar snega nafruka se do kuka. Ve si je tuo i teš ke zamisliti jer male sne geka je obične kre Božiča i vu siječnju. Rietke gda vu veljače mesecu a vu listo padu se ga više nišči ni ne nada", slijegala je rameni ma baka.

ŠETNJA KROZ BAJKU Svečano otvorena šetnica Park šuma Dubrava

Projekt na čast Kumrovčanima, koji će posebno uveseljavati djecu

KUMROVEC - Da nema naših umjetnika, kipara i slikara, ne bi bilo ni sadržaja ove naše šume –rekao je na otvaranju park šume Dubrava 'Šetnja kroz bajku' u Ku mrovcu načelnik Robert Šplajt, prisjetivši se da je sve počelo 2018. godine. - Započeli smo projekt na inicijativu Općine koja je u surad nju s udrugom Inicijativa za ra zvoj općine Kumrovec i započela taj projekt, ušli smo u tu priču i čekali dvije godine da bi dobili ze leno svjetlo od Ministarstva poljo privrede. Projekt je prošao u sto postotnom financiranju od pola milijuna kuna, a to je velik uspjeh za ovako malu općinu. Projekt je pred vama, mislim da smo obo gatili sadržaj same općine, ovo je jedna prekrasna šetnica s vrijed nim porukama – rekao je načelnik, zahvalivši svojem timu, nadzoru, umjetnicima, prijateljima iz Slo venije, udrugama, Dječjem vrtiću, Osnovnoj školi, svima koji su pro jekt podržali i svim mještanima Općine Kumrovec. - Čuvajte me, pazite me da vam mogu dugo tra jati i uveseljavati vas, poručuje šu ma Dubrava vama, djeco – zaklju čio je Šplajt.

Hrastovi trupci

Kako su Hrvatske šume donirale hrastove trupce za izradu likova iz

bajki koji krase šetnicu, u ime Hrvatskih šuma prisutnima se obra tio Davor Poslončec i čestitao na provedbi projekta. Predsjednik Udruge Inicijativa za razvoj opći ne Kumrovec Ivica Hrastović za hvalio je posebno mladima, vrti ću i školi. - Kada smo počeli raditi ovaj park, oni su bili prvi koji su se s nama organizirali, zajednički smo čistili i uređivali šumu. Ide ja je nastala prije 4 godine i tu ide ju je Udruga povezala s jednim drugim svojim projektom, a to je projekt umjetničke kolonije u Kumrovcu koja se održava već 6 godina i ima međunarodni karak ter. Hvala umjetnicima jer bez njih ova park šuma danas ne bi bila ono što jest. Svi smo se okupili oko na šeg domaćeg umjetnika iz Klanjca, Željka Ilića. Ovaj projekt bit će na čast Kumrovčana – rekao je Hra stović. A Željko Ilić rekao je da su se umjetnici rado odazvali slikar sko – kiparskim kolonijama u Ku mrovcu. - Izradili smo 10 – ak skul ptura od drva, tehnikom kiparenje motornom pilom, a materijal je dr vo starog hrasta koji je zbog staro sti i dotrajalosti bio namjenjen za rušenje te smo mu na neki način kroz svoje skulpture udahnuli no vi život. Tema same kolonije bili su likovi iz bajki. Izradili smo 10 –ak tih likova, nastali su Crna kralji ca, Pinkio, šegrt Hlapić, vuk, žaba i drugi. Skulpture su postavljene uz stazu i bit će prije svega zanimlji ve djeci – zaključio je Ilić. A u ime djece zahvalio je dječji načelnik Općine Kumrovec Petar Županić.

- Drago nam je što smo i mi uče nici zasukali rukave i pomogli u či šćenju ćume. Hvala svim umjetni cima koji su izradili ove prekrasne likove iz bajke. Dužnost nas dje ce bit će da očuvamo ovu šumu –upozorio je dječji načelnik.

Posebna poruka

Načelnica Općine Zagorska Se la Ksenija Krivec Jurak rekla je da je u današnje doba pretjerane apostrofije na digitalizaciju ovo iznimno lijep događaj. - Kumro vec je dokaz da nije floskula da su nam mladi i djeca bitni i da ula žemo u budućnost, to je realnost u ovoj općini – rekla je Krivec Ju rak. Župan Željko Kolar da otvara nje šetnice u Dječjem tjednu ima posebnu poruku koju Županija po kušava pričati već godinama. - Da smo uspjeli u tome, dokaz je da je KZŽ županija prijatelj djece, jedi

na uz Primorsko – goransku žu paniju. Izuzetno je teško steći taj naziv, ali mi nismo bježali za nazi vom, nego za programima i projek tima koji vas dovode do te titule. Kada gledamo ovaj klanječko –kumrovečki kraj, imamo ekološku staru na Cesargradskoj gori, eko lošku stazu na Risvičkoj gori, Sta zu kroz krošnje u Zelenjaku, školu malih čuvara prirode i sada smo se okupili na otvaranju šetnice park šume Duubrava. Najbitnije da je ovaj projekt napravljen za nas koji ovdje živimo i da djecu odgajamo da žive s prirodom, a nakon toga i za sve drage goste i turiste. Ova kvi projekti ne samo da su zdra vi, potrebni nego su i naša obave za prema generacijama koje dolaze – poručio je župan. U kulturno –umjetničkom programu nastupili su Etno udruga Zipka, DV Jaglac i pjesnik Branko Pratengrazer. (sp)

Projekt je prošao u stopostotnom financiranju od pola milijuna kuna, a to je velik uspjeh za ovako malu općinu, rekao je načelnik Kumrovca Robert Šplajt

Održani 16. Dani Franje Horvata Kiša, manifestacija posvećena putopisima

Prva nagrada za Hrvatski književni putopis pripala je Emiliji Kovač

LOBOR - Emilija Kovač, autorica putopisa "Putovanje prema počet ku: u potrazi za alephom", dobit nica je prve nagrade za Hrvatski književni putopis u sklopu 16. Da na Franje Horvata Kiša, poznate kulturne manifestacije održane u subotu u Loboru. Ocjenjivačko po vjerenstvo u sastavu Ivo Kalinski, Božica Pažur i Darko Raškaj do dijelio je i dvije druge nagrade, a pripale su Božici Jelušić za "Opra štanje od krajolika" i Tomislavu Marijanu Bilosiću, autoru puto pisa "Nisam bio u Karaševu". Do dijeljena je i nagrada organizato ra "Loborsko srce", a osvojio ju je Radovan Brlečić, autor putopisa "Brižna ti je Ćićarija, jer ju danas nima ko kosit".

Proširen sadržaj

Načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, naglasila je da činjenica da je ova manifestacija organizira na već 16. put govori dovoljno o to me koliko je značajna u društvenokulturnom životu Lobora.

- Svakako treba zahvaliti loborskoj Udruzi Franje Horvata Kiša, začet niku ove manifestacije koja se kon tinuirano odvija svih ovih godina, unatoč brojnim poteškoćama i iza zovima. Ove smo godine posebno ponosni, jer se prvi put Dani Fra nje Horvata Kiša odvijaju u našem novom Kulturnom centru u zgra di Općine Lobor, a sadržaj obilježa vanja je ovoga puta i proširen – ka zala je načelnica Jembrih. Naime, manifestacija je počela u petak s učenicima Osnovne škole Franje Horvata Kiša iz Lobora koji se već više godina javljaju na natječaj pi sanja putopisa. - Ove smo godine

uz izložbu njihovih likovnih rado va i podršku Glazbenog odjeljenja škole te svih mentora i ravnatelji ce, imali priliku čuti putopise koje su djeca sama napisala. Možemo reći da je to bio veseo i sretan dan u Loboru, jer smo vidjeli koliko su djeca sretna i ponosna što se mogu aktivno uključiti u društveni i kul turni život naše općine. Dogovorili smo daljnju suradnju u razvijanju ove, ali i drugih manifestacija – re kla je Jembrih. Na svečanosti je bio i donedavni predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vid marović koji je poručio da je Lo bor čudesno mjesto na koje nje govi stanovnici itekako mogu biti ponosni. - Moramo čuvati naš kul turni prostor koji je veći nego što je hrvatski državni prostor. Nai me, naš je kulturni prostor na sva kom mjestu gdje se govori hrvat ski, gdje se piše hrvatskim jezikom i gdje postoji potreba za tim pisa njem. Hrvatsku kulturni književ nost treba obogatiti i putopisom, ne samo poezijom, ali je važno pi sati recentno i kvalitetno i to tre ba podržavati i država jer to osta je kao baština – rekao je Vidmarić.

Lobor – domovina putopisa

Okupljenima se obratio i osnivač Udruge F. H. Kiša i sadašnji pred sjednik Jurica Cesar. - Prije dva desetak godina počeli smo raz mišljati o tome kako pokrenuti kulturna zbivanja u Loboru, a to smo i pokrenuli zajedno s Kajkav skim spraviščem i na inicijativu prvog predsjednika udruge Dar ka Raškaja. U Hrvatskoj gotovo da nema županije koja nema kul turnih događanja, ali jedino pravo

Dodijeljena je i nagrada organizatora "Loborsko srce", a osvojio ju je Radovan Brlečić, autor putopisa "Brižna ti je Ćićarija, jer ju danas nima ko kosit"

mjesto koje je domovina putopisa je naš Lobor – rekao je Cesar upu tivši čestitke laureatima. Na sve čanosti su dodijeljene i putopisne diplome časopisa "Kaj" i to Božida ru Brezinščaku Bagoli i Đurđi Lo vrenčić, a nagradne povelje Kaj kavskog spravišča Igoru Šipiću i Tomislavu Šovagoviću. Nagrada organizatora i domaćina pripala je Aleksandru Horvatu. Svi izabrani i nagrađeni putopisi bit će objav ljeni u "Kaju", časopisu za književ nost, umjetnost i kulturu. U sklo pu 16. Dana Franje Horvata Kiša predstavljene su i dvije putopisne knjige "Putujem da otputujem" Zlate Bujan Kovačević te "Put u

Havanu" Tomislava Marijana Bi losnića. U glazbenom dijelu pro grama sudjelovali su učenici Glaz benog odjela OŠ Franje Horvata Kiša iz Lobora. Dani Franje Hor vata Kiša utemeljeni su u Loboru 23. rujna 2006. godine, na sâm dan rođenja književnika. Organizatori i suorganizatori manifestacije su Kajkavsko spravišče, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, Općina Lo bor, Udruga za kulturno stvaralaš tvo Franjo Horvat Kiš Lobor te Os novna škola Franje Horvata Kiša. Pokrovitelji su Ministarstvo kul ture i medija Republike Hrvatske i Krapinsko - zagorska županija. (zl)

Dvije druge nagrade pripale su Božici Jelušić za "Opraštanje od krajolika" i Tomislavu Marijanu Bilosiću, autoru putopisa "Nisam bio u Karaševu"

Prva nagrada pripala je Emiliji Kovač

'Loborsko srce' za Radovana Brlečića

Manifestacija je održana u novom Kulturnom centru

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO - ZAGORSKA ŽUPANIJA GRAD PREGRADA GRADONAČELNIK

KLASA: 940-01/22-01/51

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na ne kretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na ko jem je izgrađena nerazvrstana cesta B-3 B2-Vuki-Vnuki-Šo štarići-Kunštek – B2 od kč. br. 1139/3, 1139/6, 1140/1, 1139/5, 1139/4 i dr., k.o. Vrbanec o započinjanju postupka evidenti ranja nerazvrstane ceste i to obilježavanjem granica na ko jem je izgrađena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Vrbanec. Oznake ceste: B-3 B2-Vuki-Vnuki-Šoštarići-Kunštek – B2. Opis dionice: Prometnica B-3 B2-Vuki-Vnuki-ŠoštarićiKunštek – B2 od kč.br. 1139/3,1139/6, 1140/1, 1139/5, 1139/4 i dr., k.o. Vrbanec .

Datum započinjanja radova: dana 10.11.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati (počevši od kč.br. 1139/3, k.o. Vrbanec), predstav nici Grada Pregrade započeti će obilježavanje granica zemlji šta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu po moć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene. Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag.ing. geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera geodezi je Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Su tli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećnici Gra da Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

KLASA: 940-01/22-01/53

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta C-13.1 C13-Od vojak I-Zorinići od kč. br. 1164,1163/1, 1163/2,1162/3 i dr., k.o. Cigrovec o započinjanju postupka evidentiranja ne razvrstane ceste i to obilježavanjem granica na kojem je izgrađena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Cigrovec. Oznake ceste: C-13.1 C13-Odvojak I-Zorinići.

Opis dionice: Prometnica C-13.1 C13-Odvojak I-Zorini ći od kč.br. 1164,1163/1, 1163/2, 1162/3 i dr., k.o. Cigrovec. Datum započinjanja radova: dana 10.11.2022. godine od 10,00 – 12,00 sati (počevši od kč.br. 1164, k.o. Cigrovec), predstavnici Grada Pregrade započeti će obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana ce sta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2. Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

KLASA: 940-01/22-01/55

URBROJ: 2140-5-02-22-01

Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na ne kretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na ko jem je izgrađena nerazvrstana cesta Pl- 1 Bu3-Bušin-Debe ljak-Puclin od kč.br. 1595, 1622, 1621/1, 1621/2, 1623, 1624/1, 1636, 2207, 1474 i dr., k.o. Plemenšćina o započinjanju po stupka evidentiranja nerazvrstane ceste i to obilježava njem granica na kojem je izgrađena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Plemenšćina.

Oznake ceste: Pl- 1 Bu3-Bušin-Debeljak-Puclin.

Opis dionice: Prometnica Pl- 1 Bu3-Bušin-DebeljakPuclin od kč.br. 1595, 1622, 1621/1, 1621/2, 1623, 1624/1, 1636, 2207, 1474 i dr., k.o. Plemenšćina.

Datum započinjanja radova: dana 10.11.2022. godine od 14,00 – 15,00 sati (počevši od kč.br. 1595, k.o. Plemenšći na), predstavnici Grada Pregrade započeti će obilježava nje granica zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene. Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

KLASA: 940-01/22-01/54

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

KLASA: 940-01/22-01/52

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na ne kretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na ko jem je izgrađena nerazvrstana cesta C-1.2 C1-Odvojak II-Veš ligaji Gornji od kč. br. 81, 80, 79/1, 79/2, 1545 i dr., k.o. Cigrovec o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste i to obilježavanjem granica na kojem je izgrađena cesta. Naziv katastarske općine: k.o. Cigrovec. Oznake ceste: C-1.2 C1-Odvojak II-Vešligaji Gornji. Opis dionice: Prometnica C-1.2 C1-Odvojak II-Vešligaji Gor nji od kč.br. 81, 80, 79/1, 79/2, 1545 i dr., k.o. Cigrovec. Datum započinjanja radova: dana 10.11.2022. godine od 10,00 – 12,00 sati (počevši od kč.br. 81, k.o. Cigrovec), predstavni ci Grada Pregrade započeti će obilježavanje granica zemlji šta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu po moć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene. Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag.ing. geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera geodezi je Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Su tli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećnici Gra da Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta C-21 C17-Hre staki-Rožmani-Krapinske Toplice od kč. br. 705, 706, 717, 719, 721 i dr., k.o. Cigrovec o započinjanju postupka evi dentiranja nerazvrstane ceste i to obilježavanjem grani ca na kojem je izgrađena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Cigrovec. Oznake ceste: C-21 C17-Hrestaki-Rožmani-Krapinske Toplice.

Opis dionice: Prometnica C-21 C17-Hrestaki-RožmaniKrapinske Toplice od kč.br. 705,706,717,719,721 i dr., k.o. Cigrovec.

Datum započinjanja radova: dana 10.11.2022. godine od 10,00 – 12,00 sati (počevši od kč.br. 705, k.o. Cigrovec), predstavnici Grada Pregrade započeti će obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana ce sta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene. Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231

Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2. Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

KLASA: 940-01/22-01/56

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na ne kretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na ko jem je izgrađena nerazvrstana cesta Pl-18.3 Pl18.3-ToplakAntolići (Štolceri) od kč.br. 2044/8, 2077/5, 2077/4 i dr., k.o. Plemenšćina o započinjanju postupka evidentiranja ne razvrstane ceste i to obilježavanjem granica na kojem je izgrađena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Plemenšćina. Oznake ceste: Pl-18.3 Pl18.3-Toplak-Antolići (Štolceri).

Opis dionice: Prometnica Pl- 18.3 Pl18.3-Toplak-Antoli ći (Štolceri) od kč.br. 2044/8, 2077/5, 2077/4 i dr., k.o. Ple menšćina.

Datum započinjanja radova: dana 10.11.2022. godine od 14,00 – 15,00 sati (počevši od kč.br. 2044/8, k.o. Plemenšći na), predstavnici Grada Pregrade započeti će obilježava nje granica zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene. Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

KLASA: 940-01/22-01/57

URBROJ: 2140-5-02-22-01

Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na ne kretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na ko jem je izgrađena nerazvrstana cesta St-2 St1-Ivanjki-Beli čeki od kč.br. 2524, 2525/1, 2521/1, 2526, 2907 i dr., k.o. Sopot o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste i to obilježavanjem granica na kojem je izgrađena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Sopot. Oznake ceste: St-2 St1-Ivanjki-Beličeki.

Opis dionice: Prometnica St-2 St1-Ivanjki-Beličeki od kč.br. 2524, 2525/1, 2521/1, 2526, 2907 i dr., k.o. Sopot.

Datum započinjanja radova: dana 11.11.2022. godine od 8,00 – 9,00 sati (počevši od kč.br. 2524, k.o. Sopot), predstavnici

Grada Pregrade započeti će obilježavanje granica zemlji šta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera ge odezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

KLASA: 940-01/22-01/59

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta V-27.1 V27-ŠlogariGrofelniki-vodocrpilište-V27 od kč.br. 3645, 3644,3642,36 41,6300/2,3635,3598,3609/2,3611,3615 i dr., k.o. Vinagora o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste i to obilježavanjem granica na kojem je izgrađena cesta. Naziv katastarske općine: k.o. Vinagora.

Oznake ceste: V-27.1 V27-Šlogari-Grofelniki-vodocrpi lište-V27.

Opis dionice: Prometnica V-27.1 V27-Šlogari-Grofelnikivodocrpilište-V27 od kč.br. 3645, 3644,3642,3641,6300/2,3 635,3598,3609/2,3611,3615 i dr., k.o. Vinagora.

Datum započinjanja radova: dana 11.11.2022. godine od 9,00 – 11,00 sati (počevši od kč.br. 3645, k.o. Vinagora), predstavnici Grada Pregrade započeti će obilježavanje gra nica zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera ge odezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

Iz Miljane nam stiže još jedna mlada zagorska pjevačka nada. Melanija Šlogar (15) vrlo je pozitivna i ambiciozna djevojka s velikim snovima koje polako ostvaruje, a publiku osvaja svojim vrlo emotivnim nastupima

'Osjećam da je scena stvorena za mene'

Davor Žažar MILJANA

KLASA: 940-01/22-01/58

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ce ste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta V-12 L22007-Ro višnjaki-Krivci - V.1.1 od kč.br. 10, 9, 8/1, 6, 251, 250, 249 i dr., k.o. Vinagora o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste i to obilježavanjem granica na kojem je izgrađena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Vinagora. Oznake ceste: V-12 L22007-Rovišnjaki-Krivci - V.1.1. Opis dionice: Prometnica V-12 L22007-Rovišnjaki-Krivci - V.1.1 od kč.br. 10, 9, 8/1, 6, 251, 250, 249 i dr., k.o. Vinagora. Datum započinjanja radova: dana 11.11.2022. godine od 9,00 – 11,00 sati (počevši od kč.br. 10, k.o. Vinagora), pred stavnici Grada Pregrade započeti će obilježavanje grani ca zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lo mne točke budu ispravno stabilizirane i obilježene. Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

KLASA: 940-01/22-01/60

URBROJ: 2140-5-02-22-01 Pregrada, 07.10.2022.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama (Narod ne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21), gradonačelnik Grada Pregrade objavljuje

JAVNI POZIV

nositeljima stvarnih prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste

Grad Pregrada obavještava nositelje stvarnih prava na ne kretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na ko jem je izgrađena nerazvrstana cesta P-18 D206-Ulica Ksa vera Šandora Đalskog od kč.br. 1722 (g. 1275/9) i dr. k.o. Pregrada o započinjanju postupka evidentiranja neraz vrstane ceste i to obilježavanjem granica na kojem je iz građena cesta.

Naziv katastarske općine: k.o. Pregrada. Oznake ceste: P-18 D206-Ulica Ksavera Šandora Đalskog. Opis dionice: Prometnica P-18 D206-Ulica Ksavera Šan dora Đalskog od kč.br. 1722 (g. 1275/9) i dr. k.o. Pregrada. Datum započinjanja radova: dana 11.11.2022. godine od 13,00 – 14,00 sati (počevši od kč.br. 1722 (g.1275/9), k.o. Pre grada), predstavnici Grada Pregrade započeti će obilježa vanje granica zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrsta na cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inž. geodet. koji brine da lomne točke budu ispravno stabilizirane i obi lježene.

Podaci o ovlaštenom inž. geodezije: Zlatko Šurbek, mag. ing.geod.et.geoinf., Geo 1155, Ured ovlaštenog inženjera ge odezije Zlatko Šurbek, mag.ing.geod.et.geoinf, 49231 Hum na Sutli, Druškovec Humski 66/2.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetne neraz vrstane ceste te zatražiti eventualna dodatna pojašnje nja, dana 8.12.2022. godine od 8,00 – 10,00 sati u vijećni ci Grada Pregrade.

GRADONAČELNIK

Marko Vešligaj, univ.spec.pol.

O va skromna i sa mozatajna učenica 2. razreda Gimna zije Antuna Gustava Mato ša u Zaboku glazbom se bavi od najranije dobi. – Od kada znam za sebe pjevam. Zavr šila sam tri godine klavira u glazbenoj školi, a svirati gi taru već drugu godinu sama učim. Uvijek sam grabila sva ku priliku da pokažem nešto u čemu zaista smatram da sam dobra, pa sam tako na stupala na lokalnim, školskim i nekim malo prestižnijim na stupima i natjecanjima u Hr vatskoj i Sloveniji – ukratko nam se predstavila Melanija.

Emocionalno kroz glazbu

Svoje "vatreno krštenje" što se nastupa tiče imala je vrlo rano, s tek navršenih pet go dina, a otada je nastupila na više festivala. – Istaknula bih svoje sudjelovanje na dječ jem festivalu "MALI KAJ" na kojem sam imala priliku bi ti 2020. i 2021. godine. Nastup sa festivala 2021. godine će mi zauvijek ostati u sjećanju kao nastup na kojem sam po pr vi put osjetila svoj samostal ni napredak i da je scena zbi lja stvorena za mene. Pomalo je ironično da sam od njega skoro odustala zbog manjka samopouzdanja. Pjevala sam pjesmu "Da sem ti z lasima zvezala roke" – prisjetila se naša simpatična sugovornica. Specifičan glas

Melanija najviše sluša rock glazbu, ali se može pronaći i u drugim glazbenim pravcima, ovisno o trenutnom raspolo ženju. – Svoj glas smatram iskreno dosta specifičnim jer imam neku jaku boju glasa koja i nije baš tipična. Tako đer smatram se specifičnom jer tijekom pjevanja određe ne pjesme uvijek radim na to me da dam svaku emociju iz

sebe koja je naravno potreb na, jer nikada nisam bila vje šta u emocionalnom izraža vanju na bilo koji način osim kroz glazbu. Pljesak publi ke mi je uvijek onaj vrhunac doživljaja oko cijelog nastu pa gdje znam da sam uspjela. Na sreću nikada još do sada nisam imala neugodnih isku stava s publikom, ali naravno nađe se pojedinaca uglavnom onih čije mi mišljenje nikada neće trebati pa se ne pokuša vam obeshrabriti – ispričala nam je mlada pjevačica.

Podrška obitelji i prijatelja

Najveća podrška na njenom glazbenom putu, kaže Mela nija, su prijateljica Karla Lo jen s kojom odmalena pjeva i s kojom danas ostvaruje dječ je snove te najbolja prijatelji ca Mihaela. – Obitelj mi je ta kođer uvijek bila podrška, ali vjerojatno kao i svaki rodi telji koji za svoju djecu žele najbolje ponekad moje cilje ve o glazbi ne shvaćaju ozbilj no. Oduvijek mi je bio san bi ti pjevačica, jednostavno se ne mogu u potpunosti sret na zamisliti u ničemu drugo me osim u tome. Sa strane pi šem i skladam svoje pjesme koje, duboko se nadam, će bi ti objavljene. Kao što sam i do sada, probijat ću se polako i nastupati i pjevati gdje god mi je prilika. Duboko se na dam glazbenoj karijeri, mož da biti u nekom bendu. Vje rujem da ću uspjeti – kaže Melanija kojoj želimo da se snovi o uspješnoj glazbenoj karijeri doista i ostvare.

Svoje 'vatreno krštenje' što se nastupa tiče imala je vrlo rano, s tek navršenih pet godina

Povodom obilježavanja Svjetskog dana učitelja i učiteljica, 5. listopada, dodijeljena su ovogodišnja priznanja Foruma za slobodu odgoja

Vrijedno priznanje za ravnateljicu OŠ Lijepa naša iz Tuhlja Snježanu Romić

ZAGREB - Povodom obilježa vanja Svjetskog dana učitelja i učiteljica, 5. listopada, dodije ljena su ovogodišnja priznanja Foruma za slobodu odgoja OŠ Miroslav Krleža u Zagrebu. Od 2004. godine, Forum za slobo du odgoja dodjeljuje priznanja zaslužnim učiteljima, učitelji cama, stručnim suradnicima i suradnicama te školama kao iskaz zahvalnosti i poštovanja prema svima onima koji su do prinijeli ostvarenju vizije Fo ruma. Ovo Priznanje od 2015. godine nosi ime istaknutog uči telja i promicatelja cjeloživot nog učenja te dugogodišnjeg

člana Upravnog odbora Foru ma za slobodu odgoja Stjepa na Cipeka. Priznanje se dodje ljuje svake druge godine. Među dobitnicima u kategoriji "Uči teljica Foruma za slobodu od goja" je Snježana Romić, ravna teljica OŠ Lijepa naša iz Tuhlja. Forum za slobodu odgoja pre poznao je kao iznimno vrijed ne aktivnosti i inicijative rad na promicanju Građanskog odgo ja i obrazovanja, predanost po slu te izvrsnu suradnju koju je gđa Romić ostvarila s FSO pro vodeći nekoliko projekata na području Krapinsko - zagorske županije. (Davor Žažar)

Izlet djece i mladeži DVD-a Pavlovec na Trsat i Fužine

ZABOK - U organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pavlovec i suor ganizaciji Vatrogasne zajednice gra da Zaboka 2. listopada organiziran je izlet djece i mladeži DVD-a Pavlovec u Primorsko-goransku županiju, toč nije plan izleta je bio posjetiti Trsat i Fužine. Izletu djece i mladeži priklju čili su se i pojedini roditelji, ali i ru kovodstvo DVD-a Pavlovec poput predsjednika Ivan Jelenčić, zamjenik predsjednika Damira Papišta i tajni ka Valtera Siladia, te mentora djece i mladeži Mateo Papišta i Mateja Tur ka. Uz njih izletu je prisustvovalo još nekolicina aktivnih članova DVD-a.Prvo zakazano stajanje bilo je na od morištu Ravna gora gdje smo stali na pauzu od pola sata i podijelili sendvi

če za doručak svim putnicima u au tobusu. Nije bilo većih gužvi na cesti pa smo uspješno stigli na naše prvo odredište Trsat. Posjetili smo Trsat sku gradinu i njene ljepote te iskori stili predivan dan za zajedničko slika nje, potom smo krenuli prema samom svetištu majke Božje Trsatske na ko jem smo posjetili Crkvu i prošli križnim putem sa djecom i mladeži. Stigavši u samom restoranu djeca, mladež, ru kovodstvo DVD-a i roditelji imali su zajednički ručak. Špilja Vrelo bila je sljedeća ruta do koje smo pješačili uz ljepote jezera Bajer dugih 7 km. Posjet špilji djeci je bio zanimljiv i prohladan pošto je temperatura špilje iznosila samo 5 stupnjeva. 16,30 sati završili smo izlet i krenuli prema Pavlovcu, ali

smo još putem stali na Vukovoj gorici na odmoru kavi, a djeca se zaletjeli u McDonald's. Stigli smo uspješno svo jim kućama oko 18 sati - kažu izletnici. DVD Pavlovec posebno želi zahvaliti svim roditeljima koji su pustili djecu i mladež na ovakav put naravno uz nji hovo prisustvo, vozaču autobusa koji je strpljivo i odgovorno čekao polaske, mentorima djece i mladeži, ali i člano vima Upravnog odbora koji su donije li odluku o planiranom izletu. Također, zahvaljuju Vatrogasnoj zajednici gra da Zaboka koja je sufinancirala izlet. Vatrogasna zajednica grada Zaboka ovakvim načinom potiče i ulaže u rad djece i mladeži svih dobrovoljnih va trogasnih društava na području gra da Zaboka. (zl)

Još jedno maestralno izdanje 'Svijeta

KRAPINA - U nedjelju, 9. listopada u Fe stivalskoj dvorani u Krapini održan je kon cert "Svijet i TAMBURA". Festival Svijet i TAMBURA je projekt Kulturno umjetnič kog društva Mihovljan započet 2016. go dine. Uz Tamburaški orkestar KUD-a Mi hovljan na koncertu sudjeluju i izvođači drugih instrumenata čime se postiže sve stranost u zvuku, odnosno jedna simfo nijska orkestralna dimenzija. Posebnost ovog festivala je svestranost repertoara – od klasike, filmskih tema, evergreena, rocka i bluesa, pa do poznatih tamburaš kih instrumentalnih skladbi, kao i umjet ničkih skladbi pisanih za glas i tamburaški orkestar. Cilj Tamburaškog orkestra KUDa Mihovljan je ovim festivalom promovi rati tamburu kroz sva glazbena područja

radi njezinih izuzetnih tehničkih i intona tivnih mogućnosti, dosegnuti njezinu po pularnost i značajnost kao što su to učinili mnogi drugi narodi sa svojim tradicijskim glazbalima. Ove godine u programu su uz Tamburaški orkestar KUD-a Mihov

Zagorski knjižničari sudjelovali na 47. Izbornoj skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva u Zadru

ZADAR - Protekloga je tjedna u Za dru u prostoru Providurove i Kne ževe palače održana 47. izborna skupština Hrvatskoga knjižničar skog društva. Središnja tema Skup štine HKD-a "Knjižnice grade nove svjetove" najavila je ključne tren dove u struci i njihovu implemen tiranost u hrvatsko knjižničarstvo. Knjižničarska profesija pred broj nim je izazovima koje donosi digi

talna tranzicija što posebice zahti jeva redefiniranje knjižničarskih kompetencija u novom informacij skom dobu. Za novu predsjednicu u narednom dvogodišnjem man datu izabrana je prof. Jasenka Pleš ko, dok se dosadašnja predsjednica Dijana Machala nakon četiri godi ne uspješnog vođenja Hrvatskog knjižničarskog društva oprostila od ove dužnosti. U radu Skupštine

aktivno su sudjelovali i predstav nici Knjižničarskog društva Kra pinsko-zagorske županije koji su na lijep način predstavili rad svo jeg Društva. Bogatiji za brojne pri mjere dobre prakse te zaključke sa rasprava, zagorski knjižničari vra ćaju se u svoje matične ustanove te će sa novim stručnim kompetenci jama zasigurno oplemeniti rad svo jih knjižnica. (Davor Žažar)

ljan sudjelovali Lucija Jelušić, Lucija Job, Hrvoje Funda, Mario Plantak, Filip Mik ša, Adalbert Turner (Juci), Zagorje Bra ss Quintet i Tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan. Koncertu je nazočila i zamje nica župana Jasna Petek. (zl)

Savjeti naših agronoma

Podizanje nasada maline

Malina je višegodišnja grmolika biljka iz porodice ruža koja u proizvodnim nasadima ima životni vijek od 10 do 12 godina. Često su kod uzgoja bobičastoga voća pa tako i maline odbijajući faktor visoka početna ulaganja te vrlo kratka mogućnost čuvanja plodova nakon berbe. Međutim, zbog dobre cijene na tržištu i relativno jedostavnog uzgoja sve se više uzgaja i u na našem području. Važno je da se podizanje nasada ne obavlja stihijski, bez plana i bez dobre i adekvatne pripreme zemljišta na pravilno odabranim parcelama i kvalitetnim sadnim materijalom. Malini najviše odgovaraju sjeverne, sjeveroistočne i istočne ekspozicije sa dubokom, plodnom i rastresitom zemljom. Položaje koji su tijekom većeg dijela dana, a naročito u poslijepodnevnim satima okrenuti direktnom sunčevom zračenju treba izbjegavati ili ako nema drugih mogućnosti obavezno odmah planirati mrežu za zasjenu. Pri južinom ekspozicijama u navedenim uvjetima uslijed cjelodnevnog izlaganja suncu izbojci obično slabije rastu.

Listovi razviju ožegotine, a plodovi postanu deformirani što dovodi do smanjenih priroda i opadanja kakvoće plodova. PH vrijednost zemlje je važan faktor u proizvodnji maline kao i mogućnost navodnjavanja. Malini najviše odgovaraju slabo kisela tla (pH 5,5 – 6,5). Plitka, suha, slabo plodna, kamenita, kisela i teška zemljišta ne odgovaraju malini. Prije donošenja odluke o izboru parcele za podizanje nasada maline važno je razmotriti mogućnost navodnjavanja. S druge strane. Važno je izbjeći uzgoj maline na parcelama gdje se zadržava voda zbog njene velike osjetljivosti na višak vode u tlu. To su teška, glinovita zemljišta u kotlinama u makro i mikro depresijama. U takvim uvjetima može doći do sušenja uslijed nedostatka kisika u tlu te je povećana opasnost od napada plamenjače korjena. Dobre pretkulture za malinu su strne žitarice i mahunarke. Malina, kupina, krumpir, rajčica i jagoda ne bi smjeli biti predkultura malini ili bilo kojoj drugoj bobičastoj voćnoj vrsti. Nakon analize tla koja je obavezna provodi se gnojidba na temelju njezinih rezultata. Za poopravak tla koriste se organska gnojiva poput zrelog stajnja-

ka u količini od 30 – 50 t/ha. Ukoliko se analizom utvrdi da je zemljište kiselo potrebno je izvršiti kalcizaciju nekim od vapnenih materijala. Vapneni materijal se unosi zajedno sa stajnjakom. Ovisno o sadržaju lako pristupačnih oblika fosfora i kalija u tlu, koristi se mineralno gnojivo u preporučenim dozama. Osnovna priprema tla podrazumijeva oranje i tanjuranje, a pred samu sadnju usitnjavanje zemljišta. Malinjaci se uglavnom podižu sadnicama golog korijena od završetka vegetacije u jesen do početka vegetacije u proljeće ili kontejnerskim sadnicama. Malina počinje rađati vrlo rano i to već u prvoj godini nakon sadnje. Rodi jednom ili dvaput godišnje. Jednorotke rađaju na mladicama izraslim iz mješovitih rodnih pupova. Oni su smješteni postrance na jednogodišnjim izbojcima koji se razvijaju iz vegetativnih pupova smještenih na korijenu. Dvorotke rađaju isto tako, ali rađaju i prve godine pri vrhu ovogodišnjih izbojaka u kasno ljeto. Nakon što jednogodišnji izbojci rode oni se suše te to predstavlja specifičnost maline zbog toga što stalno nanovo stvara nadzemni dio uslijed čega se posebna pozornost treba posvetiti pravilnoj gnojidbi. Stoga se rezidba maline sastoji od uklanjanja izrođenih grana odmah nakon berbe, te selekciji zadovoljavajućeg broja izbojaka za sljedeću godinu.

Utjecaj poljoprivrede na bioraznolikost

Poljoprivreda je kao gospodarska grana važan činilac ukupnog razvoja pojedinih zemalja i regija, ali i utjecaja na stanje okoliša. Poljoprivreda u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama može negativno utjecati na stanje okoliša. Loše stanje okoliša je posljedica neracionalnog pristupa obradi tla, odnosno rezultat nestručne primjene različitih agrotehničkih postupaka, masovne i nekontrolirane uporabe raznih pesticida (herbicida, fungicida, insekticida) i umjetnih gnojiva.

Poljoprivreda je i najveći pokretač gubitka staništa i biološke raznolikosti diljem svijeta. Glavni utjecaj poljoprivrede dolazi zbog krčenja prirodnih staništa za potrebe obrađivanja zemljišta – posebno zemlje za intenzivne monokulture. Nedavni primjeri uključuju gubitak nizinskih tropskih kišnih šuma u Indoneziji zbog plantaža palme uljarice i krčenje velikih područja amazonske prašume i brazilske savane zbog soje i uzgoja stoke.

Poseban je problem prisutnost pesticida u tlu. Poljoprivreda

snažno utječe na okoliš u smislu potencijalnog onečišćenja tla i voda, te doprinosi globalnom zatopljenju zbog emisije stakleničkih plinova. Globalno gledajući, zbog rastućih potreba za proizvodnjom hrane, šire se poljoprivredne površine, intenzivira proizvodnja, povećava se uporaba sredstava za zaštitu, a sve to neizbježno dovodi do povećanog opterećenja okoliša. No poljoprivreda ima i pozitivne učinke, a to je očuvanje biološke raznolikosti kosidbom, napasanjem stoke, sijanjem usjeva, sadnjom voćaka i vinograda, održavanje živica, suhozida i lokvi, razmnožavanjem sjemena i podmlatka. Poljoprivredna područja omogućuju važna staništa za mnoge biljke i životinje u divljini.

Kada su poljoprivredni zahvati održivo upravljani, mogu pomoći u očuvanju i obnovi kritično ugroženih staništa, zaštiti slivnih područja i poboljšanju zdravlja tla te kvalitete vode.

OČUVAJMO NAŠE PRIRODNO BOGATSTVO!

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Florian Šalec pokorio grupu i klasu i postao prvak Hrvatske

OROSLAVJE - Vozač AK Zagorje (Oroslavje), Florian Šalec, prvak je Hrvatske u brdskom automobilizmu u klasi 6b. Na posljednoj utrci sezone koja se pod na zivom "Nagrada Dubrovnik" vozila u Dubrovniku Florian je sa svojim Citroenom C2R2 stigao do pobjede u klasi 6b, a ujedno je trijumfirao i u grupi 6. Nakon dvi je vožnje Florian je imao ukupno vrijeme 4:07.445, a u pravoj drami nadvisio je vozača AK Ri autosport Marina Božičevića u Peugeoutu 106 za 355 tisućinki. Božičević je dvije utrke odvozio u vremenu 4:07.800. Nakon prve vožnje Boži čević je bio u prednosti od 119 tisućinki, ali sjajni Florian Šalec bio je najbolji kad je bilo najpotrebnije i u drugoj je utrci nadoknadio zaostatak. U grupi 6 treće je mjesto pripalo Filipu Magdiću (Fly with Kolman) u VW Golfu 1, a u klasi 6b Da nijelu Šimunoviću (Fly with Kolman) u Citroen Saxu. Ovo je ogroman uspjeh za Floriana. U prvoj pravoj sezoni pokorio je znatno iskusniju i konkurenciju i po kazao da ima veliki potencijal u ovom sportu. Tako je Florian krenuo stopama oca Ivana osvajača zlatne kacige i trostrukog prvaka Hrvatske u ovom sportu prije nešto više od 20 godina. Još uvije nismo dobili informaciju da li je Florian dvostruki državni prvak, tj. da li je uz klasu 6b i državni prvak u cijeloj grupi 6. Naime Florian ima isti broj bodova u grupi kao i Filip Magdić, no Magdić je pola sezone vozio u klasi 6b, a pola u klasi 6a. Iz Hrvatskog auto i karting saveza nije stigla službena informacija tko je državni prvak u grupi 6. Bilo kako bilo, Flori an se zlatnim slovima upisao u povijest zagorskog automobilizma. (T. Zrinšćak)

Prvenstvo županije u tenisu za mlađe kategorije

OROSLAVJE – U subotu i nedjelju na terenima TK Oroslavje održano je prven stvo KZŽ za mlađe kategorije. Okupili su se mladi tenisači iz svih zagorskih klu bova, članova TSKZŽ. U najmasovnijoj kategoriji Crveni tenis, nastupilo je 27 natjecatelja i natjecateljica koji su igrali najprije kvalifikacijski krug, a onda po skupinama gdje su najbolji bili: u Zelenoj skupini Martin Rogina (ZLA), u Bron čanoj skupini Fran Gredičak (ORO), u srebrnoj skupini Tereza Dominko (BKH) i u Zlatnoj skupini Matej Andrun (ORO). U kategoriji Narančasti tenis, nastupilo je 16 natjecatelja, koji su kroz 4 skupine došli do 8 najboljih. U zanimljivom na tjecanju prepunom odličnih mečeva, najbolja je bila Anja Dolenec (ORO) pobi jedivši Janu Stantić (BKH) rezultatom 10:4. U kategoriji Zeleni tenis, nastupa ju odvojeno dječaci i djevojčice. Kod dječaka u finalnom susretu Amon Đukez (BKH) pobjeđuje Jana Tisanića (ZAB) rezultatom 4 : 0, a kod djevojčica najbolja je Tia Jurinec (ZAB) ispred Jane Stantić (BKH). Amon Đukez s tri pobjede je naj bolji u kategoriji do 12 godina, ispred Jana Svažića (ZAB). Kod djevojčica u kate goriji do 12 godina, najbolja je Neva Kožar (ORO) ispred Mirte Gregurić (ZAB). Najbolji zagorski tenisač u kategoriji do 14 godina je Ilija Šandor (ZAB) s četiri pobjede u skupini ispred Amona Đukeza s tri pobjede. Anamarija Gorički (ZAB) potvrdila je status favoritkinje i u odličnom finalnom meču protiv Mirte Gregu rić slavila sa 4:3 (3). Kod juniorki Nika Rihtarić (ZLA), pobijedila je Anju Ranoga jec (ZAG) rezultatom 7:5. (Elvis Lacković)

ZAGREB - U ne previše kvalitet noj utakmici 2. kola HT Premijer lige košarkaša Hrvatske Furnir je slavio protiv Zaboka rezultatom 76:71 i tako upisao svoju drugu po bjedu, dok je Zabok ostao na dva poraza. Desetkovani Zabok bez Buljevića, Črnjevića i Jacovića mo gao je i bolje proći u Zagrebu, da je bilo malo više koncentracije u pre sudnim trenutcima utakmice. Bi la je to utakmica s puno preokreta. Domaći su bolje otvorili, Zabok se vrlo brzo konsolidirao, a veći dio prvog dijela igralo se koš za koš, s čestim promjenama vodstva. Za bok je tricom Tomasa uspio do ći na +5 (35:40) devet sekundi pri je poluvremena, no sa sirenom za domaće polaže Vidović, pa je rezul tat nakon prvih dvadeset minuta "čiste igre" bio 37:40. U trećoj če tvrtini Zabok je nakon polaganja raspoloženog Kučana uspio stići na +6 (39:45), no Bjelanović i Savić tricama u 17. minuti dovode doma će do četiri koša viška (56:52). Ipak, u zadnjih deset minuta s minimal nim vodstvom ulazi Zabok (58:59). Zadnja četvrtina bila je obostra no loša. Zabok je pet minuta ostao bez koša, a domaći su uspjeli doći do +5 (65:61). Možda i ključni deta lji utakmice bili su promašeni "ziceri" Kučana i Lukačića kod rezul tata 68:63 u 37. minuti utakmice. Furnir to kažnjava košem Kara hodžića s linije slobodnih bacanja i tricom Savića, pa je 2 minute i 14 sekundi prije kraja utakmice na semaforu stajalo 72:63, što je na tjeralo Vulića na minutu odmora. Zabok je uspio uzvratiti koš-fau lom Garretta, a istu je priliku imao i Lukačić, koji ne pogađa dodatno slobodno bacanje, no ipak Zabok 40 sekundi prije kraja stiže na još uvijek aktivnih -4 (72:68). Zabok ne koristi poklon Bošnjaka, Stipani čev promašuje za potpuni priklju čak, a na drugoj strani 30 sekundi prije kraja Hollingsworth polaže za 74:68. Garrett promašuje trice, Lukačić radi brzi faul na Savića ko ji pogađa oba bacanja za 76:68. Ku čan je tricom uspio samo ublažiti poraz na konačnih pet koševa za ostatka (76:71). Furnir je prema po bjedi sa 17 koševa i 5 skokova vodio Mateo Vidović, a odmah do njega bio Taveion Hollingsworth koji je upisao 15 koševa uz 5 skokova. Do bre role imali su i Emil Savić i Fi lip Bjelanović koji su upisali po 11 koševa. Kod Zaboka najbolji su bi li Jarvis Garrett koji je upisao 18 koševa uz 6 skokova i 3 asistencije i Ivan Kučan koji se zaustavio na 16 koševa 7 skokova i 4 asistencije.

U srijedu u AAC kod Rogaške, u nedjelju stiže Alkar

Pred košarkašima Zaboka ovog je tjedan dvostruki program. Prvo u srijedu u okviru Alpe Adria cu pa gostuju u Rogaškoj, a onda već u nedjelju u 18 sati u svojoj dvo rani dočekuju Alkar u 3. kolu HT Premijer lige. Sinjani su poslali ozbiljnu poruku u ovom kolu na kon što su uspjeli savladati Goricu na svom parketu. Pred Zabokom su dva velika iskušenja, od kojih je puno važnije ono protiv Alkara domaćem prvenstvu.

FURNIR 76

ZABOK 71 (23:23, 14:17 21:19, 18:12).

ZAGREB: Sportska dvorana Dubrava, GLEDATELJA: 500, SUCI: Peić, Hartman i Barišić.

FURNIR: Brčić, Hollingsworth 15 (4-4), Vidović 17 (6-6), Kalajžić 6 (2-2), Nazor, Savić 11 (2-2), Tišma, Bjelanović 11 (2-3), Bošnjak 6, Rađa, Karahodžić 3 (3-6), Paponja

SLOBODNA BACANJA: Furnir: 19/23 (82%); Zabok:9/13 (69%)

DVICA: Furnir: 15/34 (44%); Zabok:22/43 (51%)

TRICA: Furnir: 9/32 (28%) (Savić 3, Bjelanović 3, Vidović, Paponja, Hollingsworth); Zabok:6/21 (28%) (Kučan 2, Garrett 2, Tomas, Stipaničev)

SKOKOVI: Furnir: 41 (30+11) (Kalajžić 8, Bošnjak 8, Hollingsworth 5, Bjelanović 5, ...); Zabok: 40 (32+8) (Kučan 7, Tomas 7, Garrett 6, Lukačić 6, Stipaničev 5, ...)

ASISTENCIJE: Furnir: 18 (Vidović 5, Paponja 4, ...); Zabok: 14 (Kučan 4, Tomas 4, ...)

VALORIZACIJA: Furnir: 89 (Vidović 20, Paponja 15, Hollingsworth 12, Kalajžić 12, Bjelanović 12, Savić 10, ...); Zabok: 76: (Kučan 18, Garrett 15, Lukačić 13, Tomas 11, ...)

Ostali rezultati 2. kola: Cibona - Zadar 91:73

Bosco - Cedevita 75:84

Alkar - Gorica 77:75 Šibenka - Dinamo 78:71 Škrljevo - Split 90:97

Parovi 3. kola: ZABOK - Alkar (nedjelja 16.10 u 18 sati) Split - Furnir Zadar - Škrljevo Cedevita Junior - Cibona Dinamo Zagreb - Bosco Gorica - Šibenka

Karlo Lukačić ubilježio je 12 koše va uz 6 skokova. (T. Zrinšćak, FO TO: KK Furnir)

7. TRENER: Jeronimo Šarin

ZABOK: Martinko, Kučan 16 (24) Tomić 2, Lukačić 12, Črnjević, Stipaničev 5 (2-2) Tomas 9 (2-2), Bašić 6, Prskalo 3 (1-2), Antonić, Garrett 18 (2-2). TRENER: Jakša Vulić

Sjajan uspjeh vozača AK Zagorje na posljednjoj brdskoj utrci u Dubrovniku

U Jesolu održano Svjetsko prvenstvo u kickboxingu

Odlična Leona Bartolin zapela u četvrtfinalu

JESOLO (IT) - U talijanskom gra du Jesolo pokraj Venecije održano je Svjetsko prvenstvo u kickboxin gu koje je okupilo preko 2.400 na tjecatelja i natjecateljica iz 63 drža va. Među svjetskom elitom našla se i Zabočanka Leona Bartolin, čla nica kickboxing kluba Ninja iz Za boka. Ona je nastupila u konku renciji juniorki u disciplini Kick light u kategoriji do 60 kilograma i to vrlo zapaženo. U konkurenci ji ove kategorije i discipline bilo je čak 17 djevojaka, pa je Leona mora la startati od osmine finala. Tu je u odličnom meču bila bolja od Pao le Naravez Villamar čime se plasi rala u četvrtfinale. To joj je doni jelo nastup u četvrtfinalu i borbu za medalje, gdje je nažalost po ražena od Slovakinje, iako je bi la puno bolja u prve dvije runde. Njena trenerica i sestra Karla Bar tolin ima puno prigovora na suđe nje u tom meču. - Slovakinja nije kažnjavana za nepropisne udarce u trećoj rundi, a uz to je i okretala leđa i tri puta izašla s tatamija. Na opće iznenađenje glavni sudac iz Srbije presudio je u korist Slova kinje. Šteta, s ovom pobjedom Leo

na bi osigurala najmanje brončanu medalju. Ovako je Svjetsko prven stvo završila na diobi od petog do osmog mjesta što nije mala stvar, ali nepravda i šteta koje su joj po činjene su nepopravljive. Bez ob zira na sve, ovo nam je jedno novo i bogato iskustvo s velikog natje canja koje će nam zasigurno kori stiti u budućnosti - riječi su Kar

le Bartolin nakon četvrtfinalnog meča. Kao što je i Karla rekla, Le ona nikako nije razočarala, dapa če iza sebe ima odličan nastup, na kon kojeg je nažalost ostao "gorak okus". No sigurni smo da će to za ovu mladu i hrabru djevojku biti dodatni motiv za novi iskorak na budućim svjetskim i europskim smotrama. (T. Zrinšćak)

3.

Pobjeda Bedekovčine

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine odigrali su utakmicu 4. kola u 3. HRL središte skupina A. Nakon nesretnog poraza u Maksimiru, u Bedekovčinu je sti gao Silent. Nakon što su gosti poveli, Bedekovčina je sa četiri uzastopna gola u ranoj fazi stekla tri gola prednosti. Silent se malo vraćao i držao, no u završni ci poluvremena domaćini odlaze na 15:7, dakle velikih osam razlike. U nastavku ta je prednost narasla i na plus 10 u nekoliko navrata, da bi Silent jednom serijom od 5:0 malo ublažio. Na kraju pobjeda domaćina sa konačnih 26:19. Bede kovčinu su predvodili Dejan Končić sa osam te Marko Mohač i Karlo Jurina sa po pet postignutih golova. Bedekovčina trenutno drži šesto mjesto sa četiri boda, a u petom kolu gostovat će kod ZG Dubrave. (Elvis Lacković)

RK BEDEKOVČINA 26 (15)

RK SILENT 19 (7)

BEDEKOVČINA, Dvorana SŠ Bedekovčina GLEDATELJA: 70

SUCI: Crnčec, Šimunčić (Varaždin)

BEDEKOVČINA: Majer, Pripeljaš 1, K. Kuleš 4, Jambrek, Sovec 2, Mohač 5(2), Srebačić, Sinković, Habulin, Skočaj, Klokočovnik, Mikulec, Šoštar, Končić 8, Jus 1, Jurina 5; TRENER: Filip Martinić

ZAGREB - Stolnotenisači Zaboka imali su polovičan uspjeh u 2. kolu I. HSL-zapad. Prvo su u Zagrebu po raženi od Marathona s čistih 4:0, da bi potom na go stovanju u Dugom Selu s 4:1 savladali Dugo Selo 2. Protiv Marathona Zabočani nisu imali ni najmanju šansu. Osvojili su tek set u igri parova, a do seta je stigao i Martinec protiv Nemeca. U drugoj utakmici u Dugom Selu Zabočani su bili bolji i ostvarili pobje du 4-1, iako su tri meča dobivena u petom setu. Pro tiv Krunoslava Belića i Posavec na otvaranju utakmi ce i Martinec u zadnjem meču igrali su peti set, a njih dvoje su i u igri parova izborili pobjedu u petom setu. Nakon dva odigrana kola u vodstvu je HSTK Velika Gorica s 9 bodova, Srdoči su drugi s 5 bodova, koliko ima i trećeplasirani Zabok .U idućem kolu slijede dvi je utakmice na domaćem terenu protiv STK Samobor i HSTK Velika Gorica. (T. Zrinšćak)

JADRANOVO - Stolnotenisačice Stubaka iz Stubičkih Toplica stigle su do prve pobjede u I. HSL-zapad. One su u Jadranovu savladale ekipu Svetog Jakova s 4:3, uz dvije pojedinačne pobjede Lorene Perendić i po jednu pobjedu Gracije Kača vende i Barbare Ćuk. Nakon Jadranova stolnotenisačice Stubaka otputovale su u obližnu Crikvenicu gdje su poražene od istoimen domaće ekipe s 4:1. Bod su uspjele u paru uzeti Lorena Perendić i Gracija Kačavenda. Nakon dva odigrana kola stolnotenisačice Stubaka drže šestu poziciju sa 4 boda. U vodstvu je Pula sa 6 bodova, drugo mjesto drži ekipa Samobora s pet, a treće ekipa Novaki Sveta Nedelja sa 4 boda i utakmicom manje. U idućem kolo stolnotenisačice Stubaka ugostit će Pulu i Jadran Poreč. (T. Zrinšćak, FOTO: STK Stubaki)

SVETI JAKOV, JADRANOVO - STUBAKI 3:4 Matilda Salma - Lorena Perendić 1:3 Karla Ivčić - Gracija Kačavenda 2:3 Veronika Salma - Barbara Ćuk 3:2 Karla Ivčić/Matilda Salma - Lorena Perendić/Gracija Kačavenda 3:1 Matilda Salma - Gracija Kačavenda 3:0 Veronika Salma - Lorena Perendić 0:3 Karla Ivčić - Barbara Ćuk 0:3

CRIKVENICA - STUBAKI 4:1 Ivana Šambić-Knežević - Gracija Kačavenda 3:0 Diana Pečanić - Lorena Perendić 3:0 Mia Radaković - Tena Bartolić 3:0 Iva Košuljandić/Ana Krupski - Gracija Kačavenda/Lorena Perendić 0:3 Ivana Šambić-Knežević - Lorena Perendić 3:1

Odigrano 2. kolo I. Hrvatske stolnoteniske lige zapad - žene Prva pobjeda Stubaka

Gosti uzeli 16 bodova u 8. kolu

Za osmo kolo SuperSport II. NL mo žemo reći da je bilo gostujuće. Od moguća 24, gosti su uzeli čak 16 bo dova. Nažalost, među uspješnim go stima bila je i Marsonia koja se vrati la u Slavonski Brod s punim plijenom iz Podgore. Zagorec je tako sada pao na 13. mjesto. Gostujuće pobje de ostvarili su i Opatija u "jadran skom derbiju" protiv Grobničana, kao i Zrinski J u derbiju protiv drugoplasi ranog Bjelovara. Vodeći Jadran LP iz Osijeka se vraća s bodom. Remizirao je i porečki Jadran protiv Belišća. Re mi je protiv Sesveta iščupalo i Trnje, a u jedinoj utakmici bez golova remizi rali su i Dugo Selo i Mladost Ždralo vi. Jedinu domaću pobjedu ostvarile su Hrvace u srazu s Međimurjem. Ja dran LP i nakon osmog kola je jedina neporažen momčad, drugoplasirani Bjelovar malo je posustao domaćim neuspjehom protiv Zrinskog J, a treće mjeto drže Sesvete. U idućem 9. ko lu Zagorec KR će u petak 14.10. u 15 sati gostovati kod Opatije koja svoje domaće oglede igra u Rijeci. (Tomi slav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

Nikola Marić (Jadran LP)

MATIJA SMREKAR (ZAGOREC KR), Igor Lepinjica (Jadran P),

Selmir Mahmutović (Marsonia), Nail Omerović (Osijek II), Oliver Sumić (Jadran P), ...

REZULTATI 2. KOLA:

ZAGOREC KR - Marsonia 0:2 Dugo Selo - Mladost Ž. 0:0 Trnje - Sesvete 1:1 Jadran P - Belišće 2:2 Grobničan - Opatija 1:2 Osijek II - Jadran LP 1:1 Hr vace - Međimurje 2:0 Bjelovar - Zrinski J 0:1

PAROVI 3. KOLA:

Opatija - Zagorec KR Zrinski J - Dugo Selo

Međimurje - Bjelovar Jadran LP - Hrvace Marsonia - Osijek II Belišće - Grobničan Sevete - Jadran P Mladost Ždralovi - Trnje

Međimurje - Trnje Jadran LP - Mladost Ždralovi Marsonia - Sesvete Opatija - Belišće

Četiri utakmice - jedan bod

Milorad Videković KRAPINA

Uosmom kolu Supersport 2. NL krapinski Zagorec ugo stio je Marsoniu i upisao novi poraz od 0 : 2. Slavonskobrod ska Marsonia nakon pune 23 godi ne opet je gostovala u Krapini, ali za razliku od tog gostovanja kada je Željko Rumbak radio čuda na go lu, a ostali njegovi suigrači (izme đu ostalih, Prskalo, Ferček, Mužar, Caban, Cigrovski, itd. op.a) se baca li na glavu kako bi spriječili pobjedu Marsonie koja je bila puno kvalitet nija i puno bolje plasirana, od Zagor ca ovog puta gledali smo neki „dru gi film“! Odlučna, hrabra, borbena i željna pobjede Marsonia protiv ne odlučnog, bojažljivog, anemičnog i beskrvnog Zagorca. Rezultat svega je sigurna, i niti u jednom trenutku upitna, pobjeda Marsonie rezulta tom 2:0. Ako je golman gostiju, Kri jan, ostao neocijenjen, vjerujem da svakom poznavatelju nogometa to više govori od samog opisa onog što se događalo na terenu tijekom svih 90 minuta. Nogomet je prekrasna igra jer nikada ne znate tko će slavi ti nakon posljednjeg sučevog zviž duka, ali je igra koja traži da se pošte no odradi za boje svog kluba kako bi navijači i nakon pobjede ili eventual nog poraza mogli pljeskom nagradi ti svoju momčad. No, to je ovoga pu ta izostalo! Nije problem u tome što je izostalo na ovoj jednoj utakmici, problem je u tome što je krapinski klub u posljednje 4 utakmice (dvi je kod kuće) od mogućih 12 osvojio „čak“ 1 (slovima: jedan) bod, istovre meno primivši čak 11 golova, a u isto vrijeme postigao samo dva (oba po stigao Matija Smrekar, op.a.) uz ne gativnu gol razliku od devet pogo daka. Najviše bode činjenica da je

Zagorec u pet utakmica odigranih na svom terenu na čak 4 (Osijek II, Bjelovar, Međimurje i Marsonia) bio potpuno nadigran i jedina utakmica koja, možda, zaslužuje prolaz je uta kmica prvog kola protiv Dugog Se la (neriješeno 1:1), a o utakmicama na gostovanjima je uopće iluzorno pisati jer su pretrpljena tri poraza sa visokim rezultatima (Zrinski 3:0; Hrvace 2:0 i Jadran Luka Ploče 5:1). Što je razlog tome? Možemo samo nagađati – da li je u pitanju kvaliteta; da li su u pitanju klanovi u svlačioni ci (navodno ih je tri; tako se priča u kuloarima, a to je domaći, velikogo rički i zagrebački klan – ako je to isti na imam savjet i iskustva da kažemnajbolji rezultati su se postizali onda kada je ekipa bila bez obzira na ma njak kvalitete u odnosu na suparni ka, da upotrijebim izraz iz svog kvar ta, škvadra!); da li ti mladi ljudi znaju da grb koji nose na svom dresu (s po nosom su ga nosili Cune, Alen Fer ček, Korlja, Rumbak, Beba, Deverić, Prskalo, Šokota, Josip Poljak, Stje

pan Poljak, i da ne nabrajam dalje jer nemam toliko prostora) od svog osnutka otprije stotinjak godina je bio i ostao, i bit će simbol sporta, borbe, htijenja, domoljublja i svega onog što sport donosi u pozitivnom smislu; da li je današnja ekipa (čast iznimkama kao što su Bruči, Lan dripet, Braun, Majcenić, i svakako kapetan Smrekar) svjesna svih tih činjenica, a mogu ih još nabrajatino, prostor … Ne znam što se doga đa u tim mladim glavama, ali znam da moraju pokazati da nisu slučaj no u Zagorcu i da nisu zalutali u no gometni svijet. Moraju se pogledati u ogledalo i upitati sami sebe – da li ja to mogu i da li ja to znam ?! Ako je odgovor pozitivan onda je vrlo jed nostavno – htijenjem i znanjem po kažite to na terenu! Nemojte do zvoliti da onda navijači, s pravom, nakon današnje utakmice kažu dvi je rečenice: "Na ovoj su tekmi ipak dvije stvari bile dobre! Prva je da se ne mora trošiti prašak za pranje ru blja jer koliko su oznojili dresove na

današnjoj utakmici bez brige mogu u njima odigrati i slijedeću prven stvenu utakmicu jer još uvijek mi rišu na omekšivač rublja. Druga je stvar da su riješili pitanje plaća. Na ime, sada kada zatraže isplatu plaće možemo im uvijek odgovoriti kako ste igrali i borili se za boje kluba ta ko će te i dobiti plaće!“. Svoj slijede ći prvenstveni susret Zagorec igra već u petak u Opatiji protiv istoime ne momčadi koja ima isti broj bodo va kao i Zagorec (osam, op.a.) te će eventualnim porazom Zagorec pa sti u krug tri (Grobničan i Međimur je, op.a) najugroženije momčadi lige te postati jedan od kandidata za is padanje u niži rang.

ZAGOREC – MARSONIA 0:2 (0:2)

KRAPINA Stadion ŠRC Podgora. Gledatelja: 100. Sudac: Jasmin Horvat (Varaždin); Pomoćnici: Siniša Fajfarić (Varaždin); Mario Lončar (Čačinci). Četvrti sudac: Ivan Slunjski (Varaždin). Delegat: Josip Pritišanac (Našice).

STRIJELCI: 0:1 Blatančić (32): 0:2 Balentović (45+1).

ZAGOREC: Bruči 6 ; - Landripet 5,5; Matković 5,5; Cetina 5,5; Karković 5,5 – Jug 6 (72. Sanogo -); Kožić 6 (46. Sunagić 5); Majcenić 7; Chikola 5,5 (72. Kulenović -); - Galić 5,5; Smrekar 6 (72. Kulenović -). Trener: Damir Petravić 6. BJELOVAR: Krijan -; - Balentović 8; Kovačević 7; Didović 7 (90. Begović -); Jergović 7,5; Sivirć 7 (73. Mirković -); Perković 7; Blatančić 7 (90. Kvesić -); Svrzić 6,5 (64. Salamunović 6,5). Trener: Dario Damjanović 7,5. Žuti kartoni: Zagorec: Jug (50); Karković (70); Galić (80), Majcenić (87)..

Igrač utakmice: Josip Balentović.

Haramustek s dva pogotka vodio Gaj prema "petardi" u Gajnicama

GAJNICE - Sjajno izdanje Gaja u Gaj nicama. Domaće Ponikve "stradale" su s 5:0 u utakmici 9. kola III. NL-cen tar. Maestralnu utakmicu odigrao je Tomislav Haramustek koji je postigao dva pogotka i uz to imao i jednu asi stenciju. Gotove sve opasne akcije Ga ja polazile su od njega, a slabi doma ćin mogao je i jače nastradati. Bolju igru u prvom dijelu Gaj je okrunio pogotkom Haramusteka za 0:1 u 34. mi nuti nakon što je ne odveć jako pucao s ruba kaznenog prostora, a domaći vratar Bermanec loše reagirao i primio pogodak. Deset minuta kasnije Hara mustek upućuje dugu loptu u kazneni prostor domaćina, ponovno loše rea gira Bermanec kojeg lopta prelijeće, pa Postonjskom nije teško ugurati je u praznu mrežu za 0:2. Gosti su bili bolji i u nastavku, ali sve do 85. minute na semaforu je stajalo 0:2, a onda je Ša ban koji je unio dodatnu živost u igru Gaja odlično prošao po lijevoj strani i idealno poslužio Radića kojem nije bi lo teško zabiti pogodak za 0:3. Četiri minute kasnije već je 0:4. Haramustek odlično pronalazi Cvrtilu koji pogađa

bliži kut Bermaneca. No nakon pogot ka Cvrtila još jednom nabija loptu u gol, pa mu sudac Marinčević dodje ljuje drugi žuti odnosno crveni karton. Iako si igračem manje Gaj je do kra ja povećao vodstvo na konačnih 0:5 majstorijom Haramusteka. Raspolo

ženi gosti promašili su još barem četi ri zicera. Odlične prilike imali su Radić, Tepšić, Gajski i Cvrtila koji je u jednom navratu pogodio vratnicu. Nakon ne koliko blijedih izdanja, momčad Gaja napokon je pokazala svoj potencijal. U idućem kolu Gaj očekuje još jedno

gostovanje i to kod Dinama iz Odran skog Obreža. (tz)

PONIKVE 0 (0)

GAJ MAČE 5 (2)

ZAGREB: igralište Gajnice, GLEDATELJA: 100, SUCI: Marinčević, Šarić i Batušić. STRIJELCI: 0:1 Haramustek 34', 0:2 Postonjski 44', 0:3 Radić 85', 0:4 Cvrtila 89', 0:5 Haramustek 90'+2

PONIKVE: Bermanec, Žerjavac, Juroš (66' Koletić), Devčić (80' Bešlić), Berić, Atlija, Đopar, Vragolović, Benko, Fajdiga (73' Mrkus), Gulin. TRENER: Hrvoje Pipinić

GAJ MAČE: Strahonja, Cvrtila, Brlečić, Postonjski, Haramustek, Josipović (76' Šaban), Gajski (90'+2 Gregurić), Sedak (78' Mazalović), Ivetić, Tepšić (90'+2 Sambol), Radić. TRENER: Marijan Glavica

CRENI KARTON: Cvrtila 89' (drugi žuti karton)

Lučko pobjedom u derbiju preuzelo vrh

Lučko je pobjedom u derbiju pro tiv Vrapča preuzelo vrh, a Vrap čance gurnulo na drugu poziciju. Prvi pratitelj im je Karlovac ko ji je u ovom kolu samo remizirao kod kuće protiv Kurilovca. Gaj se nakon nekoliko sušnih utakmica s gostovanja kod Ponikve vratio uvjerljivom pobjedom od pet go lova, a isti je učinak imala Sege sta kod kuće protiv Save Strmec koja drži zadnju poziciju. Maksi mir je uvjerljivo trijumfirao protiv petrinjske Mladosti, a Lukavec je iščupao važnu pobjedu u gostima kod Bistre. U susjedskom derbiju Ravnice i HAŠK podijelili su bodo ve i brige na začelju. Vrbovec je re mizrao s Dinamom OO, a mreže su mirovale jedino u Samoboru gdje je gostovala Trešenjvka. U idućem kolu Gaj će gostovati kod Dinama OO. (Tomislav Zrinšćak)

LISTA STRIJELACA

10

Jacob Tarasenko (Segesta)

Frano Medić (Maksimir)

Vlatko Martinović (Vrbovec), Marko Brekalo (Lučko) ...

REZULTATI 10. KOLA:

Ponikve - GAJ MAČE

Vrbovec - Dinamo OO

Lučko - Vrapče

Segesta - Sava Strmec

Karlovac 1919 - Kurilovec

Bistra - Lukavec

Ravnice - HAŠK 1903

Maksimir - Mladost

Samobor - Trešenjevka 0:0

PAROVI 2. KOLA:

Dinamo OO - GAJ MAČE (nedjelja 16.10 u 11 sati)

Trešnjevka - Ponikve Mladost - Samobor HAŠK 1903 - Maksimir Lukavec - Ravnice Kurilovec - Bistra Sava Strmec - Karlovac 1919 Vrapče - Segesta Vrbovec - Lučko

Osmina finala Kupa NS KZŽ Pregrada izbacila Golubovec

Saznali smo sve sudionike četvrtfina la zagorskog nogometnog kupa. U srije du su odigrane preostale četiri utakmice osmine finala. Na rasporedu su bila dva međusobna ogleda zagorskih predstav nika u 4. NL središte skupina A. Rudar DZ je dočekao Klanjec i poveo već u 11. minu ti preko Radhia te izdržao sa 1:0 do kra ja i osigurao četvrtfinale. U Bedekovčini Tondach je dočekao Stražu, koja je doš la sa samo 12 igrača, a Tondach, koji sjaj no gura u prvenstvu, bio je uvjerljiv i sa 5:1 izborio proljetni kup nastavak. U dva susreta vidjeli smo oglede županijskih li gaša protiv četveroligaša i nisu oba za vršila pobjedama više rangiranih mom čadi. Stubica, koja je u krizi i na zadnjem mjestu 4. lige uspjela je sa sigurnih 4:0 kod Oštrca, vodeće ekipe 1. zagorske li ge, ali vodeća ekipa 4. lige Golubovec is pao je iz kupa. Golubovec ima problema sa ozljedama, pa je u zapisniku bilo svega

13 igrača, od čega dva golmana. Odlična Pregrada provela je već 4. minuti preko Špoljara, pa iako je Kresonja do odmora izjednačio, u nastavku još jednom Špo ljar i Kolar odveli su Pregradu u četvrtfi nale. Završetak kupa igrat će se na pro ljeće. Rudar DZ će dočekati Zagorec KR, Tondach će igrati protiv Pregrade, Zago rec VT protiv Stubice, a Oroslavje protiv Gaja. (Elvis Lacković)

KUP NSKZŽ osmina finala

Rudar DZ - Klanjec 1:0 Pregrada - Golubovec 3:1 Tondach - Straža 5:1 Oštrc - Stubica 0:4

Parovi četvrtfinala Rudar DZ - Zagorec KR Tondach - Pregrada Zagorec VT - Stubica Oroslavje - Gaj Mače

8. kolo IV. NL-središte Zagreb - skupina A, Blato - KLANJEC 1:3 Hat-trick Drčića za pobjedu Klanjca

BLATO - Nogometaši Klanjca odigrali su još jednu vrlo kvalitetnu gostujuću uta kmicu i vratili se s punim plijenom iz Bla ta gdje s u 8. kolu IV. NL-središte Zagreb - skupina A savladali istoimenog doma ćina s uvjerljivih 3:1. Klanjec se odlično taktički postavio od prve do zadnje mi nute i njegova pobjeda ni u jednom tre nutku nije dolazila u pitanje. Čvrst blok, brza tranzicija osnovni su postulati tak tike Dragutina Tomaškovića koji je ovoj momčad uspio znatno podići samopo uzdanje u odnosu na prošlu sezonu. No svakako moramo spomenuti fantastič nog Jakova Drčića koji igra maestralno, a u ovoj je utakmici postigao hat-trick. Drčić je pravi "španer", koji zna i zabiti i prvo je ime ove momčadi, ali nikako ne smijemo zapostaviti ni ostatak momča di koji iz kolo u kolo igra sve bolje. Jedan od dragulja Klanjca svakako je Filip Pa vlinić koji je imao prvu šansu na utakmici već u 4. minuti kada je ukrao loptu Ton koviću i sam se spustio prema vratima Blata, ali je pucao u domaćeg vratara. Dvije minute kasnije na drugoj strani po kušava Elez, no D. Humski je siguran. U 8. minuti u dobroj je prilici Brlek, no do maći vratar Turčić nogom brani njegov udarac. Deset minuta kasnije ponovno je na sceni Brlek koji nakon pasa Drči ća ulazi u kazneni prostor gdje ga ruši Kovačić, pa sudac Janković opravdano dosuđuje kazneni udarac. Loptu uzima Drčića koji puca u donji desni kut, vratar Turčić odlazi u suprotni, a loptu u mre žu za 0:1. U 32. minuti domaći opasno prijete dva puta nakon kornera s desne strane. Jednom je bip priseban Zrnc koji odbija u polje s gol-crte, a jednom vra tar Humski koji brani težak udarac Su dena. Pet minuta kasnije nakon ubačaja

Kovačića Elez glavom puca pokraj go la. Kovačić je u 44. priredio šansu Ton koviću, a minutu kasnije Kulaševiću, no oba su neprecizni. Nastavak je ponovno bolje otvorio Klanjec, pa tako u 54. mi nuti odlično puca Brlek s udaljenosti od 17 metara, lopta je išla pod prečku, ali je domaći vratar Turčić odlično obranio taj udarac. No dvije minute kasnije Tur čiću nema spasa. Brlek krade loptu pre ležernom Tonkoviću i dodaje do Drčića koji s petnaest metara udaljenosti efek tno zabija pogodak za 0:2. Četiri minute kasnije Drčić izbacuje u priliku Brleka koji izlazi sam prema Turčiću, ali ovaj nogom brani njegov udarac. Igrala se 63. minu ta kada je F. Pavlinić odlično nabacio s desne strane, a Drčić majstorski prsima umirio loptu i zabio pogodak za 0:3. Ko načnih 1:3 postavio je Jurišić nakon što mu je asistirao Eterović. Mogao je Kla njec postići i četvrti pogodak u 75. mi nuti, ali se Brlek spetljao nakon odličnog pasa Drčića. Zadnju prijetnju na utakmi ci imali su domaći u 88. minuti kada Su den dobro puca iz slobodnog udarca, ali D. Humski brani njegov udarac. (tz)

Rudar DZ do vrlo važne pobjede

Toplice 1 su u 2. kolu slobodne, a u trećem će dočekati OK Kitro Varaždin 2. Uspješni je su bile odbojkašice Bedexa 1 u ovoj ligi koje su u svojoj dvorani u Bedekovčini pobijedila

Vinica 1 sa 3:0 (25:16, 25:20, 25:21. Bedex 1 u 2. kolu gostuje kod OK

Odbojka,

Toplica

PREGRADA/BEDEKOVČINA

DUBRAVA ZABOČKA – Rudar DZ je u 8. kolu 4. NL središte skupina A dočekao Špan sko. U kolo je Rudar ušao za predzadnjeg mjesta, nakon poraza kod Vojnića 95'. No, još se navijači Rudara DZ zasigurno sjećaju prethodne domaće utakmice i sedam utrpanih komada Poletu (SK). Nekako se nametalo pitanje može li se i Španskom pokazati da ova ekipa može puno više od trenutnog položaja na ljestvici. A odgovor je stigao od prve se kunde. Domaćini su odlično ušli u utakmicu, željni nadoknaditi propuštenu priliku kolo prije i nadograditi uspjeh u kupu u tjednu. Odličan ulazak je nagrađen i ranim golom već u trećoj minuti. Nakon prekida loptu je ubacio Jakov Videk, a Tomislav Valaško je gla vom prenio loptu u drugi kut golmana Hadžiselimovića za 1:0. No i nakon toga domaći ni su ti koji imaju inicijativu i napadaju pa i stvaraju šanse. Karlo Tisanić je u dva navrata imao izvrsne prilike, no Hadžiselimović je sjajno obranio. Pored toga bilježimo i nekoliko pokušaja s distance, te jednu sjajnu akciju nakon kornera, J. Videka i Matea Šuška, no do odmora mreža gostiju više se nije tresla. S druge pak strane, Špansko nije ozbiljnije za prijetilo u prvom dijelu. U nastavku gosti bacaju sve karte u napad, no prijete iz prekida, ubacivanjima iz auta ili u gužvama, no domaćini nemaju previše problema sa odbijanjem tih napada, a s druge strane pijete kontrama. Tri takve bile su i izglede za postizanje dru gog gola, posebno u 80. minuti kada je Dorijan Bakek prošao već i Hadžiselimovića, ali se spetljao i promašio prazan gola. No, pobjeda, koja je mogla biti izražena i većom ra zlikom nije dolazila u pitanje. Sa puno želje, htijenja, borbenosti Rudar DZ stiže do dru ge pobjede i ponovno dokazuje da ima ekipu za veće stvari od trenutnog položaja na ljestvici. A to je 14. mjesto sa 8 bodova, no npr. samo dva manje od osmog Prečkog. U 9. kolu Rudar DZ gostuje kod Sesvetskog Kraljevca, koji također ima 10 bodova. Dodajmo da je prije same utakmice Roberto Pavetić primio pehar za najboljeg juniorskog strijel ca prošle sezone. Pehar mu je predao instruktor NSKZŽ Franjo Kučko. (Elvis Lacković)

Toplica 2 i Bedexa 2.

ekipe startale pobjedama. To plice 2 su sa čistih 3:0 svladale Totovec 2. Prvi set je završio sa pomalo nevjerojatnih 25:4, a ni u naredna dva nije bilo neizvjesnosti te su završavali sa 25:11 i 25:13. Ovakva je uvjerljivost uzrokovala i prvo mjesto Toplica 2 nakon 1. kola. Za Toplice 2 igrale su: Lana Barić, Marija Šturlan, Ana Poljak, Josipa Marković, Laura Mišković, Lana Završki, Taša Šivalec, Eva Barić, Wiwienne Reister, Lana Halapir, Ranija Gerdin i Ines Đurđan, trener Robert Halapir. Bedex 2 je u 1. kolu pobijedio Vinicu 2 sa 3:1 (25:19, 22:25, 25:10, 25:11). U 2. kolo Toplice 2 u Maču će do čekati OK Nedelišće Elting 2, a Bedex 2 će gostovati kod OK Kitro Varaždin 4. (Elvis Lacković)

jakov drčić

4. NL – središte skupina

kolo: Rudar Dubrava Zabočka – Špansko

Golubovec i Tondach ne daju vrh

Iza nas je 8. kolo 4. NL središte skupina A. Na rasporedu je bio jedan zagorski derbi. Mladost Zabok je u Humu na Su tli pobijedila Stražu 3:1 i tako krenula gornjem dijelu ljestvice. Vodeći zagorski dvojac je pak imao nimalo lagano do maće izazove. Tondach je na poluvremenu gu bio 0:1 od Odre, ali je preokrenuo i stigao do pobjede 3:1. Golubovec je pak rano poveo protiv Prečkog, no gosti su se u nastavku vratili. Ipak, eurogol Darija Bobeka donio je sva tri boda Go lubovcu i zadržavanje vodstva na ljestvici. Do super pobjede stigao je Klanjec, koji je sa 3:1 sla vio kod Blata, ali i Rudar DZ, koji je sa 1:0 svladao Špansko. Još jedan po raz ubilježila je Stubica, ovaj puta kod Brezovice. Bilo je 3:2 za domaćine. Nakon ovog kola i dalje vodi Golubovec sa 20 bo dova, slijedi ga Tondach sa 19. Klanjec se sada po peo na 5. mjesto sa 13 bo dova, a Mladost Zaboka je šesta sa bodom manje. Straža je na 13. mjestu sa 9 bodova, mjesto niže je Rudar DZ za 8, a na za dnjem mjestu je Stubi ca sa 4 boda. U devetom kolu na rasporedu su čak tri zagorska derbija i to sva tri u nedjelju. Već u 10 sati Mladost Zabok dočekat će Tondach, a u popodnevnom termi nu, od 15.30 sati sastaju se Klanjec – Golubovec i Stubica – Straža. Tako je Rudar DZ jedina zagor ska ekipa, koja će u de vetom kolu igrati pro tiv ne-zagorske ekipe. Rudar DZ će u subotu u 15.30 sati gostovati kod Sesvetskog Kraljevca. Inače, kolo će već u pe tak otvoriti Prečko i Za greb, u subotu će igrati Vojnić 95' – Brezovica i Špansko – Polet (SK), a u nedjelju Odra – Blato.

Golubovec zadržao vrh

NOVI GOLUBOVEC – Derbi 8. kola 4. NL središte skupina A igran je u No vom Golubovcu. Vodeći Golubovec je dočekao Prečko. Iako je razlika u bo dovima prije utakmica bila sedam bo dova u korist Golubovca, znali su do maćini da je Prečko težak protivnik. U tjednu je Golubovec ispao u kupu od Pregrade, a i nažalost ponovno se po navlja i problem ozljeda, pa sve to da je dodatnu težinu. Podsjećamo, Golu bovec je krenuo sa pet pobjeda, pa su stigla dva remija, pa je u ovu utakmi cu ušao još uvijek neporažen.

Golubovec do ranog vodstva Već u 2. minuti domaćini su zaprijetili jednom drugom loptom na Dubravka Vujicu. Teo Klanjčić je na golu gostiju bio malo neodlučan, ali ipak hvata lop tu prije napadača domaćina. Na dru goj strani u istoj minuti Nikola Jakov ljević puca sa 18 metara iskosa, a lopta se od nekog odbija u korner, nakon ko jeg Luka Stipić puca glavom preko go la. No u 3. minuti domaćini dolaze do ranog vodstva. Dario Bobek se pro bio po lijevoj strani, obrana ga ni je dovoljno ozbiljno shvatila, što mu je dalo prostora za kvalitetno ubaci vanje na nekih 10tak metara po zem lji. Za ostalo se pobrinuo Silvio Vukić koji je sjajno reagirao i iz prve pucao i pogodio uz samu stativu za 1:0. Preč ko pokušava u 11. minuti, opet udarci ma izvan 16 metara, no i Filip Jaković i Stipić pucaju u blok, pa se lopta od bija u korner, nakon kojeg Patrik Sta nišak na prvoj stativi puca pored go la. U 15. minuti Marko Poslon osvaja jednu loptu u vlastitoj polovici i da je izvrsnu dugu loptu na Vujicu, koji bježi obrani, ide prema Klanjčiću, ali ga Župan ometa taman dovoljno da udarac nema silinu, pa golman gosti ju brani. U 23. minuti Vujica je primio jednu loptu na rubu kaznenog prosto ra na desnoj strani i dao u sredinu za Patrika Sokolića, ispred kojega obrana u zadnji čas izbija loptu. U 30. minu ti Nikola Bobek izvodi slobodan uda rac s lijeve strane sa 45 metara isko sa, ubacuje na Ivana Riseka, koji puca glavom okrenut leđima, a Klanjčić uz malo muke hvata loptu. U 32. minuti slobodan udarac za Golubovec sa 18 metara, skoro po sredini, no Vujica pu ca malo preko gola. U 34. minuti Vukić dobro odigrava za Vujicu, kojeg Rino

Katunarić ruši na 20 metara. Ovaj pu ta puca Antonio Risek, i to vrlo dobro, ali Klanjčić je na visini zadatka i brani udarac. U 41. minuti I. Risek odlično se probio po lijevoj strani, nakon duplog pasa sa Vujicom stigao je do ruba ka znenog prostora i dao povratnu na 20 metara, gdje na loptu dolazi N. Bobek i puca jako, ali malo preko gola. Tako se na odmor odlazi sa minimalnim vod stvom domaćina.

Prečko se vratilo, ali Dario Bobek pogodio za pobjedu

U nastavak se krenulo dosta živo, u 50. minuti sa najprije malom gužvom pred domaćim golom, a potom je slično bi lo na drugoj strani, no neke posebno izgledne prilike nije bilo. U 58. minuti korner za domaćine izvodi N. Bobek, a dobro glavom puca Lovro Horvat Vuk, ali ipak malo neprecizno. No, na drugoj strani u 60. minuti dolazi do izjedna čenja. Bila je to naizgled jedna ne pre više opasna duga lopta na Marka Jur čića na 20 metara, no s gola je malo neoprezno izašao Filip Škvorc, ostao ''nigdje'', Jurčić je smirio loptu među čuvarima, i kada je primijetio da nema Škvorca na golu, lob udarcem pogodio za 1:1. U 64. minuti Katunarić pokuša va iz slobodnjaka za goste, sa nekih 25 metara, ali Škvorc hvata loptu. U 69. minuti Siniša Đurić puca iz igre sa 25 metara iskosa, no Škvorc uz sitne pro bleme ipak hvata loptu. U 74. minuti Vukić u kaznenom prostoru krade lop tu Katunariću, bore se za loptu i Vukić pada. Domaćini žestoko prosvjeduju, no od penala nema ništa. U 78. minuti

domaćini prijete po desnoj strani, na kon ubačaja lopta se odbija do D. Bo beka, koji puca iz trka, ali neko u za dnji čas blokira. U 80. minuti Vujica i M. Bobek izvode kratko korner, pa M. Bobek daje po zemlji za I. Riseka, ko ji puca preko gola, a u 81. minuti Vuji ca puca iz slobodnjaka sa 30 metara, no Klanjčić lagano brani. U 83. minu ti korner za Golubovec i kada je Preč ko krenulo u izlazak, domaćini uzimaju loptu na 40 metara i najednom se Sil vio Kostanjevec našao sam pred Klanj čićem malo iskosa, no puca preko gola. Ali još domaćini nisu stiglo odžalovati za zicerom, a u 84. minuti D. Bobek sa ruba kaznenog prostora malo iskosa izvodi potez utakmice i fantastičnim udarcem zabija eurogol za novo vod stvo Golubovca. U 86. minuti gužva pred golom domaćina Solomon Cho je ugurao loptu u gol nakon ubaciva nja, ali suđeno je zaleđe. U 87. minu ti Jurčić ostavlja povratnu na 20 me tara za Stanišaka, a njegov udarac od bloka brani Škvorc. Prečko je do kraja pokušavalo do boda, no Golubovec se obranio i stigao do važne pobjede, ko jom je zadržao prvo mjesto na ljestvici.

Tomislav Škudar trener NK Golubovec: ''Jedna odlična utakmica protiv jed nog odličnog Prečkog. To je momčad koja voli igrati, iako smo rano poveli, u prvom dijelu su nam praktički sakrili loptu. No, držali smo vodstvo, a u na stavku napravili neke promjene, gurnuli Kostanjevca više u vezu što se pokazalo dobrim, ali smo nažalost u trenutku na še puna inicijative iz ničega primili gol. Nakon toga imali smo 3-4 stopostotne šanse, čisti nedosuđeni kazneni udarac, opet. Mladi sudac, ali milim da je pre strašno kakav penal nije sviran. No su đenje je bilo loše i za jedne i za druge, nekorektno. Čestitam svojim igračima na pobjedi protiv odličnog Prečkog i že lim im dalje puno sreće i puno bodova.''

Stipe Tokić trener NK Prečko:

''Utakmica je bila vrlo dinamična, ali sudac nije bio na nivou ove utakmice. Domaćini su iskoristili neke naše po greške, mi smo imali neki posjed, ali nismo uspjeli realizirati. Čestitam do maćinu na pobjedi, a mi idemo dalje.'' (Elvis Lacković)

Tondach opet okrenuo i zadržao priključak na vrhu

BEDEKOVČINA – Tondach je u 4. NL središte skupina A u 8. kolu dočekao Odru. Bio je to i mali derbi jer se radi o ekipa ma, koje su nakon sedam kola bile u top pet. Tondach sjajan drugi sa 16 bodova, a Odra je u susret ušla sa petog mjesta sa 10 osvojenih bodova. Znali su doma ćini da neće biti lako, ali pobjeda bi do nijela puno i još više učvrstila poziciju u vrhu za ekipu iz Bedekovčine. Kao dobar uvod u ovu utakmicu bio je plasman u če tvrtfinale zagorskog kupa i to sa 5:1 protiv Straže, koja je baš Odru dobila u prethod nom kolu prvenstva. Tondach je u uta kmicu ušao ofenzivno kao i uvijek, i već u drugoj minuti Karlo Frtalj se našao u sjaj noj prilici, ali je pucao preko gola. Nakon toga nismo vidjeli izražene prigode sve do završnice prvog poluvremena. U 44. mi

LISTA STRIJELACA

Luter Filip (3 KU) (NK Odra)

Drčić Jakov (3 KU) (NK Klanjec)

Jurčić Marko (1 KU) (NK Prečko) Vidićek Borna (NK Straža) Vujica Dubravko (NK Golubovec)

5

Merlin Filip (1 KU) (NK Tondach) Rhadi Mouhcine (NK Rudar (DZ))

4

Bobek Dario (NK Golubovec)

Ćavar Marko (NK Polet (SK))

Frtalj Karlo (3 KU) (NK Tondach)

Smolčić Veno (1 KU) (NK Brezovica)

Turk Patrik (2 KU) (NK Mladost Zabok)

3

Bajan Jan (NK Špansko)

Biruš Matija (NK Straža)

Drempetić Matija (1 KU) (NK Stubica)

Jurišić Matija (NK Blato)

Lasić Ivan (1 KU) (NK Polet (SK))

Navrotskyi Maksym (NK Zagreb)

Patrun Matej (NK Sesvetski Kraljevec)

Pešec Nikola (NK Stubica)

Sokolić Patrik (1 KU) (NK Golubovec)

Tisanić Karlo (NK Rudar (DZ))

Vlatković Niko (NK Polet (SK))

REZULTATI 8. KOLA

Brezovica - Stubica 3:2 Straža - Mladost Z 1:3 Tondach - Odra 3:1 Blato - Klanjec 1:3 Golubovec - Prečko 3:1 Zagreb - S. Kraljevec 1:0 Rudar DZ - Špansko 1:0 Polet (SK) - Vojnić 95' 5:0

PAROVI 9. KOLA:

Vojnić 95' – Brezovica 15.10.2022. 15.30 h

Špansko – Polet (SK) 15.10.2022. 15.30 h S. Kraljevec – Rudar DZ 15.10.2022. 15.30 h

Prečko – Zagreb 14.10.2022. 19 h

Klanjec – Golubovec 16.10.2022. 15.30 h

povratak. Opet je trener Bartolić odradio tri zamjene na poluvremenu, a jedan od njih Petar Boronjek, vrlo brzo mu je od govorio golom za 1:1. Zabio je glavom za nagovještaj potpunog preokreta. Nakon toga Tondach stvara prilike, ne zabija sve do 72. minute, kada se Frtalj najbolje sna lazi u jednoj gužvi i zabija za 2:1. Nakon toga Odra se otvara, a u jednoj kontri u 80. minuti Boronjek u kaznenom prostoru nalazi Frtalja, koji je srušen i to je kazne ni udarac za Tondach. Frtalj sam stavlja loptu na 11 metara i pogađa za konačnih 3:1. Tondach je 24 sata bio na samom vr hu, no nakon nedjeljne pobjede Golubov ca vratio se na drugo mjesto sa samo bo dom zaostatka. A u 9. kolu Tondach će na veliki zagorski derbi kod Mladosti u Za bok. (Elvis Lacković)

Odra – Blato 16.10.2022. 15.30 h Mladost Zabok – Tondach 16.10.2022. 10 h Stubica – Straža 16.10.2022. 15.30 h

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nuti Filip Luter je za goste izveo jedan slo bodan udarac na sredini terena i stigao u kazneni prostor zabiti za 0:1, hladan tuš za domaćine. No, Tondach je toliko pu ta ove sezone dokazao da je spreman na

Mladost Zabok do sva tri boda u zagorskom derbiju

HUM NA SUTLI – Novi zagorski derbi u 4. NL ligi središte skupina A. Ovaj puta Straža je u Humu na Sutli dočekala Mladost iz Zaboka.

Kolo prije ovoga Mladost je slavi la u još jednom zagorskom derbiju protiv Stubice, a Straža je stigla do super pobjede kod Odre. Bio je to i derbi susjeda na ljestvici, jer su i jedni i drugi u utakmicu ušli sa po devet bodova, na 11. mjestu Straža i na 10. Mladost Zabok.

Gosti na odmor sa minimalnom prednošću Gosti su krenuli od prve minute ne što agresivnije, oni su prvi uspjeli prenijeti igru na suparničku polovi cu i već u 3. minuti stigli do vodstva.

Nikola Krajačić dobio je dobru lop tu na desnoj strani, krenuo je pre ma kaznenom prostoru, a obrana ga zaustavlja prekršajem. Iako je bi lo jako iskosa, Vinko Kotarski od lučio se na izravni udarac, koji se od živog zida odbija opet na nogu Kotarskog, koji ovaj puta ima do sta bolji kut i sjajno lijevom nogom pogađa donji suprotni kut golmana Nejca Travnikara za 0:1. U 7. minu ti Kotarski pokušava sa lijeve stra ne sa 35 metara, ali nešto što je pla nirano kao ubacivanje pretvara se u bezopasan udarac koji Travnikar la ko hvata. Straža se pokušava vratiti i u 9. minuti sa 20 tak metara poga đa prečku. Nakon desetak minuta igre oko centra, u 21. minuti Mla dost dolazi do 0:2. Mislav Čuček gu bi jednu loptu na centru, Petar To mek ju uzima i osvaja 15 - ak metara i daje sjajno za Juraja Tumpića ko ji se spušta sam pred Travnikara i prebacuje ga za 0:2. U 26. minuti pri lika za domaćine. David Janžek do bro je primio loptu na nekih 18 me tara malo iskosa na desnoj strani, okrenuo se i pucao, no Zoran Mi hovilić na golu gostiju sigurno bra ni. U 29. minuti slobodan udarac za Stražu na 20 metara, skoro po sre dini, no udarac Borne Vidićeka za vršava u živom zidu. U nastavku ak cije sa 20 metara puca Filip Rafaj, ali preko gola. U 36. minuti T. Travni kar se probio po lijevoj strani, odlič no ubacio, Janžek je na prvoj stati

vi malo zakasnio, ali nije na drugoj Vidićek, no njegov udarac iz prve Mihovilić brani. No, u 38. minuti opet bježi Travnikar po lijevoj stra ni, ovaj puta daje povratnu na nekih 12 metara gdje je sam ostao Vidićek koji iz prve sjajnim udarcem poga đa neobranjivo za 1:2. U 40. minu ti nezgodna lopta na Kotarskog na nekih 7 metara, činilo se da ju kon trolira, ali Goran Čuček koji ga pra ti, super reakcijom ipak izbija loptu. U 42. minuti na drugoj strani na kon ubacivanja s desne strane gla vom puca Matija Biruš, no Mihovi lić lako hvata loptu. Do odmora više nije bilo prilika, pa gosti odlaze na pauzu sa minimalnom prednošću. Straža sa više prilika, no gosti potvrdili pobjedu

U nastavku prva je zaprijetila Stra ža, već u 47. minuti, kada je s lije ve strane ubacio T. Travnikar, no obrana gostiju odbija loptu i otkla nja opasnost. U 60. minuti tri po kušaja Straže u istoj minuti. Pr

vo se Biruš spustio kroz sredinu, izdržao sve do ulaska u kazneni prostor, do 10 metara i udarca ko ji je Mihovilić odbio u korner. Gol man gostiju morao je intervenira ti i nakon ubacivanja iz kornera, a treći je bio pokušaj Luke Kantoli ća, sa 20 metara, ali pored gola. U 64. minuti Vidićek je s lopto ušao u kazneni prostor, odradio dobru varku, ali i loš udarac, koji odla zi visoko preko gola. U 67. minu ti Straža je bila na par centimeta ra od izjednačenja. Leon Jedvaj se lijepo oslobodio na lijevoj strani, ubacio u srce kaznenog prostora, a Janžek je neometan, sa 5-6 me tara glavom pogodio prečku. U 71. minuti novi korner za Stražu, Vidi ćek ubacuje, a Mihoviliću lopta is pada iz ruku, pa obrana ipak izbija do Filipa Rafaja na desnoj strani, no njegov ubačaj Mihovilić hvata. I onda u 73. minuti Mladost dola zi do 1:3. Niko Škrlec je ubacio, a Mihael Benčić pogodio za 1:3. U 80. minuti ponovno se Mih. Ben

čić našao u prilici, nakon akcije po desnoj strani i ubacivanja, no ovaj puta pucao je pored gola. U 81. no va velika dvostruka šansa za Stražu. Biruš je izvrsno primio jednu dugu dijagonalu na desnoj strani, ubacio na Janžeka, koji glavom po gađa stativu i to blizu mjesta gdje se ona spaja sa prečkom. No, lop ta se odbija do Vidićeka, koji sa sa mo par metara iskosa puca iz prve, no Mihovilić fantastičnom reflek snom reakcijom brani udarac i od bija loptu u korner. I u 86. minu ti nova sjajna reakcija gostujućeg golmana. Ovaj puta iz slobodnjaka s lijeve strane ubacio je Kantolić, na loptu je stigao G. Čuček i odlič no pucao glavom od zemlje, ali Mi hovilić ponovno sjajan i odbija lop tu, koja se potom više odbija, nego je to bi udarca od Vidićeka, pa Mi hovilić mirno hvata loptu. Do kra ja domaćini kao da su shvatili da više ne mogu svladati odličnog Mi hovilića, prilika više nije bilo i Mla dost odnosi sva tri boda.

Robert Varjačić

trener NK Straža:

''Ponavlja nam se po tko zna koji puta, loš ulazak u utakmicu. Gubi mo 0:2, vraćamo se, uz gol imamo i tri prečke, još par šansi golman go stiju izvanredno brani. Nemam ni šta prigovoriti svojim dečkima na zalaganju, čak toliko niti na igri, ali možda je ostavilo i traga kup uta kmica u srijedu, imali smo i dosta viroza. Čestitam gostima na po bjedi.''

Stjepan Poljak

trener NK Mladost Zabok:

''Znali smo da nas čeka teška uta kmica. Straža je kvalitetan pro tivnik, pogotovo na svom tere nu, međutim stvari na koje smo se pripremali smo i ispoštova li. Dečki se stvarno trude. To jed no zajedništvo je rezultata današ nje pobjede. Spremamo se za dalje, dečki stvarno dobro treniraju, za htjeve koje stavljam pred njih po kušavaju ispuniti i vjerujem da će u budućnosti biti još i bolje.'' (El vis Lacković)

Poraz Stubice u Brezovici

BREZOVICA - Promjena trenera u Stubici za sada nije donijela že ljeni učinak. Nakon što je odstu pio Dražen Kovjanić, momčad je u Brezovici vodio Davor Glavač. Ni je Stubica igrala loše, ali na kraju je Brezovica slavila s 3:2 u vrlo za nimljivoj utakmici. Stubica je od lično otvorila. Nakon dugog auta Čekolja se desne strane Pešec je izbio sam pred domaćeg vratara i rutinirano zabio za 0:1 u 12. minu ti utakmice. Sreća je trajalo samo četiri minute jer je loptu na cen tru pod faulom izgubio Drempe tić, izostala je sudačka reakcija, a domaći su odigrali brzu kontru u kojoj Smolčić pronalazi Miliče vića, a ovaj zabija za 1:1. Odličnu šansu u 20. minuti propušta Pe

šec koji izlazi sam na golmana, ali pokušaj loba završava iznad grede. U 23. minuti sudac Jakobašić obo strano guranje Matuše i Gorše u kaznenom prostoru okarakterizi rao je kao kazneni udarac za do maće. Siguran realizator najstro že kazne je Veno Smolčić. Nakon kontre u 58. minuti Prša odlično pronalazi Smolčića, a ovaj rutiner mirno zabija za 3:1 i promiče se u igrača utakmice. Deset minuta ka snije Drempetić dubinskom lop tom pronalazi Glavača, a ovaj efek tno lijevom nogom sprema loptu u desni kuta mreže za konačnih 3:2. Šteta. Mogla je Stubica i bolje proći u ovoj utakmici. Danas bi se trebalo znati i ime novog trenera, jer je Davor Glavač samo privre

STRAŽA 1 MLADOST Z 3

SUCI: Bertol, Mufa, Žiger

GLEDATELJA: 100

STRIJELCI: 0:1 Kotarski 3', 0:2 Tumpić 21', 1:2 Vidićek 38', 1:3 Mih. Benčić 73' STRAŽA: N. Travnikar, Kodelič, Gajster (22' Mikša), (46' Kantolić), T. Travnikar, Janžek, Vidićek, M. Čuček (26' Rafaj), Jedvaj, G. Čuček, Peček, Biruš; trener: Robert Varjačić

MLADOST ZABOK: Mihovilić, Mat. Benčić, Koščak (70' Škrlec), Šoštar, Turk (70' Tepuš), Kotarski, Krajačić (73' Hrastinski), Tomek, Tarle, Tumpić (68' Mih. Benčić), Mlinarić; trener. Stjepan Poljak.

BREZOVICA 3 (2)

STUBICA 2 (1)

BREZOVICA: igralište Brezovica, GLEDATELJA: 100, SUCI: Jakobošić, Brezić i Gorše.

STRIJELCI: 0:1 Pešec 12', 1:1 Miličević 16', 2:1 Smolčić 23' (11m), 3:1 Smolčić 58', 3:2 Glavač 68'.

BREZOVICA: Krizmanić, Puntarić, Đuričić, Smolčić (90'+2 Obradović), Celiček, Gorše (74' Kulašević), Fabijanec (90'+2 Babić), Miličević (65' Milašinović), Šegota, Prša. TRENER: Ivan Klarić

STUBICA: Mužina, Matuša, Čekolj, Vlahović, Pešec, Mitev (46' Božić), Drempetić, Mar. Landripet (82' Iskrić), Pirički, Glavač (80' Kelava), Mat. Landripet (75' Grabušić). TRENER: -

BLATO 1 (0)

KLANJEC 3 (1)

BLATO: igralište Blato, GLEDATELJA: 50, SUCI: Janković, Belavić i Knezović. STRIJELCI: 0:1 Drčić 18' (11m) 0:2 Drčić 56', 0:3 Drčić 63', 1:3 Jurišić 67'.

BLATO: Turčić, Tonković, Mihaljević (56' Čagalj), Suden, Kovačić, Eterović, Elez (46' Tudjak), Kulašević, Čilić (61' Papić), Jurišić, Mudronja (82' Čulina).

TRENER: Mladen Muškovac

KLANJEC: D. Humski, F. Pavlinić, Bogović, Petrović (61' A. Humski), Brlek, Zrnc, Drčić, Lovrek, Leš (53' K. Pavlinić), I. Petrišić, Iveković (72' F. Petrišić). TRENER: Dragutin Tomašković

GOLUBOVEC 2 PREČKO 1

SUCI: Petričević, Milačić, Tomić

GLEDATELJA: 100

STRIJELCI: 1:0 Vukić 3', 1:1 Jurčić 60', 2:1 D. Bobek 84'

GOLUBOVEC: Škvorc, Mat. Bobek, I. Risek, Poslon, Kostanjevec, Vujica, N. Bobek, D. Bobek, A. Risek (48' Horvat Vuk), Sokolić, Vukić; trener. Tomislav Škudar

PREČKO: Klanjčić, Kolak (60' Đurić), Jaković (80' Bencek), Katunarić, Stipić, Grubišić (60' Cho), Stanišak, Pušić (90' Omeragić), Jurčić, Župan, Jakovljević; trener Stipe Tokić

TONDACH 3 ODRA 1

SUCI/SUTKINJA: Mihaljinec, Tuđa, Makar GLEDATELJA: 100

STRIJELCI: 0:1 Luter 44', 1:1 Boronjek 56', 2:1 Frtalj 72', 3:1 Frtalj 80' 11m

TONDACH: Družinec, Bartolec (46' Bobinec), Kralj, Hendija, Borovčak, Merlin (88' Kovjanić), Frtalj, Frančina (73', R. Jurina), L. Jurina (46', Boronjek), D. Bosec (46' Horvat), Gredelj (60' I. Bosec); trener Drago Bartolić

ODRA: Zubak, Kljujev (46' Brebrić), Filipović, Adžaga (90' Štefanac), Kovačić, Turković, Ante Gudelj, Luter, I. Gudelj (60' Hanachi), And. Gudelj, Fučkala (46' Pavek); trener: Ivan Milas

RUDAR DZ 1 ŠPANSKO 0

SUCI: Glavić, Gabrić, Jelić

GLEDATELJA: 150

STRIJELAC: T. Valaško 3' RUDAR DZ: Bajsić, K. Balaško, Gregurić (60' Martinić), J. Videk (88' Cujzek), Krznar, Rhadi, Šušak, T. Valaško, Ferček, Tisanić (55' Bakek), Pole; trener: Mario Videk

ŠPANSKO: Hadžiselimović, Bajan, Anić, Taritaš (72' Alvarez), Karajković (30', Vidović), Lojber (61' Ožanić), Švigir (61 Miloloža), Pavlek, Grubišić, Drenški (46' Lekić), Cvitanović (46' Živković); trener: Mihovil Vukelić

meno rješenje. Spominjalo se ime Zvjezdana Brleka, no on je umje

sto u Donju Stubicu "skrenuo" u Oroslavje. (tz)

kola I. ŽNL KZŽ

Kunštek pogodio s bijele točke za zasluženu pobjedu domaćina

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U derbiju 7. kola I. ŽNL KZŽ u Svetom Križu Začre tju snage su odmjerili domaće Jedin stvo i Pregrada, druga i treća mom čad lige. Ne može se reći da je to bila utakmica koja je obilovala lijepim po tezima, no borbenosti i trke nije nedo stajalo. Prvi dio utakmice bio je dosta siromašan i pripao je domaćinu, dok su u nastavku koju šansu više imali gosti. Pogodak odluke već je u 15. minuti iz kaznenog udarca postigao prvi strije lac lige - Darko Kunštek. Prvu prijetnju na utakmici imali su domaći u 4. minu ti nakon slobodnog udarca Žunara, no gostujući vratar Kušar uspio je odbiti njegov udarac. Obje momčadi bile su dosta nervozne, pa su tako u 9. minuti zbog međusobnog koškanja žute kar tone dobili Špoljar i Žunar. Ključni de talj utakmice dogodio se u 14. minuti. Kušar je nesigurno odbio loptu na kon slobodnog udarca Dleska, a po tom i srušio Junkovića, pa je sudac Fo tivec dosudio kazneni udarac kojeg je Kunštek sigurno realizirao za 1:0, što je na kraju i bio konačni rezultat ove uta kmice. Do kraja poluvremena nismo vi djeli mnogo. Gosti su uputili tek jedan udarac preko Kolara u 17. minuti, dok su domaći prijetili iz slobodnog udar ca Sinkovića u 43. minuti i dobre prili ke Šoštarića nakon ubačaja Junković u drugoj minuti sudačke nadoknade pr vog poluvremena. Tek što se krenulo s centra, domaći su mogli povećati vod stvo. Lijevom stranom odlično je pro šao raspoloženi Dlesk, Majsec je pucao glavom, a Kušara i Pregradu spasila je greda. Gosti su negodovali zbog si tuacije u 48. minuti kada je došlo do kontakta domaćeg vratara Hanžeka i Vdovića, vrlo sličnog kao i kod prvog kaznenog udarca, no Fotivec nije ta ko mislio. Četiri minute kasnije trese se vratnica Jedinstva nakon slobodnog udarca Špoljara. U 60. prijeti glavom Martinko, ali je s pet metara udaljeno sti neprecizan. Gosti su dodatno priti snuli u završnici. U 83. minuti čisti zicer ima Benko, ali Hanžek hrabrom reak cijom spašava pogodak. Pet minuta kasnije iz daljine pokušava Martinec, ali nesigurni Kušar uz manje poteško će kroti njegov udarac. Minutu kasnije ponovno je na sceni Benko kojeg odlič no poslužuje Kolar, ali gostujući napa dač ovog puta s tri metra udaljenosti ne uspijeva spremiti loptu u mrežu. Po kušao je u idućem napadu i Kolar, ali je bio previše neodlučan. U jeku napada gostiju Jedinstvo otvara kontru u ko joj Draganić odličnom dugom loptom pronalazi Vukića koji izlazi sam pred

Kušara, ali gostujući vratar ovaj puta odlično reagira i skreće loptu u vratni cu od koje se odbija u korner. Čestitke za borbenost jednoj i drugoj momčadi. Utakmici je nazočilo dvjestotinjak gle datelja, a sjajnu atmosferu stvorili su domaći navijači "Hidranti" koji su svo joj mladoj momčadi dali dodatni im puls na putu prema pobjedi. Jedinstvo zaista ima pravo blago u ovoj mladoj momčadi. Trener Vukić među prvih je danaest imao je čak šest "zaštićenih" igrača, a svi igrači s klupe bili su "za štićenog" godišta. Kako je Vukić i tre ner kadeta i juniora ovog kluba, tako iz utakmice u utakmicu u "vatru" ba ca nova imena iz omladinskog pogo na, a ovaj puta debitirao je Dominik Vorih koji je odigrao solidnu utakmi cu. Domaći strateg uspio je na najbo lji mogući način iskoristiti resurse svoje momčadi i to je domaćinu donijelo po bjedu protiv vrlo dobre Pregrade koja se jednostavno nije snašla na teškom travnjaku. Domaći su puno više željeli pobjedu, što im je i donijelo tri vrijedna boda s kojima čvrsto drže drugu pozi ciju na ljestvici.

Filip Vukić

Jedinstvo:

"Iako smo najmlađa momčad lige, pokazali smo kvalitetu u derbiju. Uš li smo bolje u utakmicu, svaka "druga lopta" je bila naša. Prvo poluvrijeme smo dominirali. U nastavku smo se ka ko je vrijeme odmicalo malo i nesvjes no povukli, ali na kraju moram biti za dovoljan pobjedom. Uživam voditi ovu mladu momčad. Idemo hrabro dalje".

Tomica Vincelj

Pregrada:

"Čestitam domaćinu na zasluženoj pobjedi. Prvo poluvrijeme pripalo je njima, dok smo u nastavku mi bili bo lji. Iskoristili su jednu našu grešku, dok smo mi u propustili tri čista "zicera" što je na kraju presudilo pobjednika".

JEDINSTVO 1 (1)

SKZPREGRADA 0 (0)

STRIJELAC: 1:0 Kunštek 15' (11m).

JEDINSTVO SKZ: Hanžek, Žunar (79' Piljek), Sinković, Majsec (89' Draga nić), Mirt (90'+2 Kosalec), Kunštek, Dlesk, Martinec, Vorih (77' Vukić), Šo štarić, Junković. TRENER: Filip Vukić

PREGRADA: Kušar, Vešligaj (46' Bre zinščak), Belošević, Ilić, Vidović, Go lubić, Kolar, Špoljar, Družinec (46' Me njački), Martinko (77' Benko), Vdović.

TRENER: Tomica Vincelj

Milorad Videković RADOBOJ

Oštrc zadržao vodstvo, Jedinstvo ga prati

II.NL CENTAR KADETI

U 7. kolu 1. zagorske nogo metne lige vodeći Oštrc sti gao je do nove pobjede, ovaj puta 4:2 kod Zagorca VT te je zadržao vodstvo sa 17 bo dova. Jedinstvo je u derbiju dobilo Pregradu 1:0 pa je za držalo priključak, sa samo bodom manje od Oštrca. Na treće mjesto sa 12 bodova se probila Ivančica nakon preo kreta i pobjede 3:2 protiv In kopa. Pregrada je četvrta sa 11 bodova, koliko ima i peti Rudar M, nakon 2:0 pobjede protiv Mladosti MB. Četvor ku sa osam bodova predvodi Lobor na 6. mjestu. Inače u ovom kolu Lobor je kod ku će poražen od Oroslavja 0:2. Oroslavje također ima 8 bo dova, na 8. mjestu, između je Zagorec VT, a deveta je Sloga, koja je igrala 1:1 protiv Matije Gupca. Inkop drži 10. mjesto sa 7 bodova, Mladost MB je 11. sa 6, a na začelju je Mati ja Gubec sa 2 boda. U 8. kolu derbi utakmica na raspore du je u Zlatar Bistrici, gdje će Ivančica dočekati Oštrc. Vrlo zanimljivo moglo bi biti i u Poznanovcu, gdje Inkop do čekuje Jedinstvo. Pregrada će dočekati Rudar M, Matija Gubec je domaćin Oroslavju, Mladost MB Loboru, a u Ko njščini će igrati Sloga i Zago rec VT. Utakmice se igraju u nedjelju 16. listopada u 15.30 sati. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA:

Kunštek Darko (3 KU) (NK Jedinstvo (SKZ))

Gregurić Karlo (NK Oštrc) Špoljar Dario (NK Pregrada)

Risek Jurica (2 KU) (NK Rudar (M))

Golubić Roman (NK Pregrada) Jakopec Nikola (1 KU) (NK Inkop)

Nasić Fran (NK Oroslavje) Petrić Mihael (NK Oštrc) Škvorc David (NK Ivančica (ZB)) Šumiga Mario (1 KU) (NK Ivančica (ZB))

PAROVI 8. KOLA:

Matija Gubec –

URadoboju je odigran derbi su sret 2. ŽNL između istoimenog domaćina i Desinića te nakon tvrde, čvrste i vrlo borbene utakmice su sret je završen bez pobjednika 1:1. Oba stručna stožera imali su problema sa sastavima jer Radoboj nije mogao ra čunati na Blaža Potočkog, Filipa Mikšu i Slavena Škrleca, dok gosti nisu mogli računati na Halužana i Srerdara. Una toč tome njihove zamijene odigrale su dobro te je susret bio pun dinamike a na kraju i male dramatike. Susret su pu no bolje otvorili domaćini, što je bilo i očekivano s obzirom da se znalo da će eventualnom pobjedom Radoboj preu zeti vrh tablice, dok su se gosti ograničili na obranu sa brzom tranzicijom prema obrani Radoboja. Takova igra rezultirala je i prvom prilikom u petoj minuti kada je David Švaljek iz izgledne prilike odlič no pucao, ali za malo pored gostujućeg gola. I kako biva u nogometu – ako ne iskoristiš prilike, protivnik će iz svoje pr ve zabiti! Igrala se 27. minuta kada je sudac Kožar dosudio slobodan udarac na udaljenosti od 20 metara od doma ćeg gola. Loptu je namjestio Hajdinjak i preciznim udarcem, neobranjivo pogo dio samih devedeset nemoćnog Hrvoja. Euro gol! Ovaj pogodak nije donio apa tiju u redove Radoboja koji još jače ata

IVANČICA – INKOP 3:2

ZLATAR BISTRICA – U 7. kolu 1. za gorske nogometne lige derbi susjeda je odigran u Zlatar Bistrici, gdje je Ivanči ća dočekala Inkop. Nakon što je u prvih 45 minuta rezultat bio 0:0, u nastavku se otvorilo i nakraju su gledatelji mo gli vidjeti i veliki i dramatični preokret. Naime, goste je u vodstvo u 47. minu ti doveo Dražen Petrović, a u 57. na 0:2 povisio je Kristijan Valjavec. Ina če, Ivančica je inače u prethodna dva kola, kod kuće protiv Mladosti MB i na gostovanju kod Pregrade vodila 2:0 pa oba puta odigrala 2:2, primivši golove u samim završnicama. No, ovaj puta domaći su navijači mogli uživati u, za njih pozitivnom preokretu. Naime, u 79. minuti David Škvorc smanjuje na 1:2, da bi Mario Šumiga u 81. minu ti pogodio za izjednačenje. No, to ni je bilo sve. D. Škvorc je svojim drugim golom u 84. minuti postavio konačnih 3:2. Tako je Ivančica u samo pet mi nuta okrenula 0:2 i stigla do pobjede, kojem se popela na treće mjesto. (El vis Lacković)

LOBOR – OROSLAVJE 0:2

NOVI GOLUBOVEC – U 7. kolu 1. za gorske nogometne lige Lobor je u No vom Golubovcu dočekao Oroslavje. Možda malo neočekivano, Lobor je ovu utakmicu dočekao na višoj pozi ciji od Oroslavja, koje je u utakmicu uš lo sa predzadnjeg mjesta sa pet bodo va. No, Lobor, iako na petom mjestu imao je samo tri boda prednosti. Oče kivano, čvrsto je počelo i bez golova do poluvremena. U nastavku smo ipak vi djeli i golove i to za goste. U 58. minuti Jurica Bukal je doveo Oroslavje u vod stvo, da bi u 69. Fran Nasić povisio na 0:2. No, u 76. minuti Oroslavje ostaje sa igračem manje. Naime, isključen je golman Jakov Oremuš uz obrazlože nje ''dok je igra u tijeku, grubim star tom u noge suparnika izvan kaznenog prostora, zaustavlja izglednu situaciju za postizanje pogotka''. Na gol je stao Lovro Goluban. No, Oroslavje se uspje lo obraniti do kraja i osvojiti vrlo važ

U Svetom Križu Začretju odigran derbi

Svakom po bod

prema golu gdje lopta poprima „neo bjašnjivi“ efe i kreće prema donjem de snom kutu gostujućeg gola. U gužvi ko ja je nastala nitko od igrača nakon krive procjene Pavlice ne zahvaća loptu i ona odsjeda u samom kutu gostujuće mre že. Izjednačenje. Sasvim zasluženo! Na kraju lider prvenstva, Desinić, i drugo plasirani Radoboj potpisali su neriješe no i svakom po bod.

RADOBOJ 1 (0)

DESINIĆ 1 (1)

Radoboj: Igralište NK Radoboj. Gledatelja: 150. Sudac: Nikola Kožar (Donja Stubica).

Pomoćnici: Boris Petriško (Donja Stubica), Stjepan Pešec (Gornja Stubica).

Derbi bez pobjednika, nastavlja se neizvjesna utrka za prvo mjesto

kiraju prema golu sigurnog Pavlice te u tri minute kasnije promašuju najizgled niju priliku na utakmici. David Švaljek probio je lijevu obrambenu liniju gosti ju te uputio povratnu loptu u peterac gostiju gdje ju dočekuje Smrečki i dok su domaći navijači već slavili izjednače nje, bilo je teže promašiti negoli pogo diti, Smrečki neobjašnjivo upućuje mlaki udarac daleko pored gola! Do kraja po luvremena igrači Radoboja uspjeli su još dva puta pogoditi i okvir gola, 36. i 39. minuta, ali se na odmor ipak otišlo vod stvom gostiju postignutim u 27. minuti. Drugo poluvrijeme već nakon dvije mi

nute ponudilo je zicer Radoboja, ali opet ništa – malo sreća malo sigurni Pavlica i vrijeme je neumitno teklo prema po sljednjem sučevom zviždukua igrači Ra doboja unatoč velikoj želji i borbenosti nikako da pogode mrežu Desinića. No, onda se odgodila posljednja minuta su sreta i posljednja prilika da Radoboj do đe do izjednačenja. Dosuđen je slobodni udarac iskosa sa desna strane za Rado boj. Loptu je uzeo mladi Tin Fruk i dok su svi očekivali centaršut „mali nogo metni virtuoz“ izvlači iz svog arsenala još jedan potez i iznenađuje sve i sigur nog Pavlica te upućuje izravan udarac

Strijelci: 0:1 Hajdinjak (27); 1:1 Fruk (90).

NK RADOBOJ: Hrvoj, Tušek, F. Švaljek, Vuzem, D. Švaljek, Fruk, A. Smrečki, Vidović, Topolovec, Šalković, Krsnik. Još su igrali: Cerovec, Valjavec, Pernjek, J. Smrečki i Špoljar. Predstavnik kluba: Tomislav Pelin.

NK DESINIĆ: Pavlica, Halužan, Krizman, T. Fruk, Beber, S. Fruk, Marko Lončarić, Cigrovaski, Stiplošek, Zanoški, Hajdinjak. Još su igrali: Ptičar, Kučiš, Koprivnjak, Mario Lončarić, Biruš, L. Beber i Kundih. Trener: Zvonko Serdar.

ŽNL KOMENTAR 7. KOLA na tri boda. (Elvis Lacković)

M – MLADOSTMB 2:0

MIHOVLJAN – U 7. kolu 1. zagorske nogometne lige Rudar M je dočekao Mladost MB. Razlika na ljestvici izme đu ova dva kluba bila je samo dva bo da, ali i četiri mjesta. Sve je to već bor ba za opstanak, jer ionako nije sigurno koliko će klubova ispasti. Mladost je i prije ovog kola imala velikih problema sa igračkim kadrom zbog ozljeda, a u ovom kolu sve se još dodatno pogor šalo. Da stvar bude gora, sve u Mari ji Bistrici šokirala je ujutro vijest da je preminuo Zvonko Čukman, otac Ma tije i Jurice, stožernih igrača Mlado sti, ali i jedan od najvjernijih navijača i članova kluba, koji utakmice Mla dosti nije propuštao. Osim braće Ču kman, izostao je još dodatno i prvi gol man Dominik Babić, pa je na gol stao 17-godišnji Ivan Milički. Inače, samo tri mjeseca stariji je domaći golman Leško. U zapisniku i jedni i drugi ima li su 13 igrača, dakle nimalo sjajna si tuacija. U prvih 45 minuta golova ni je bilo, a onda je u nastavku Rudar bio taj koji je stigao ipak do sva tri boda. U 61. minuti Milički je skrivi kazneni uda rac, ali je i obranio Jurici Riseku, pa je ostalo 0:0. Ali ne zadugo, jer je nakon jednog ubačaja u 69. minuti lopta po godila Juricu Ščurica i odbila se u gol za vodstvo domaćina. U završnici novi kazneni udarac za domaćine, ovaj pu ta Risek je precizan i postavlja konač nih 2:0. Završnicu je Mladost odigra la sa 10 igrača, jer je drugi žuti karton u 86. minuti zaradio Mateo Pisk. Tako je mlada momčad Rudara na 5. mje stu sa 11 bodova, a Mladost na 11. sa 6 i čeka ju borba za opsatanak. (El vis Lacković)

SLOGA – MATIJA GUBEC 1:1

KONJŠČINA – U 7. kolu 1. zagorske nogometne lige Sloga je dočekala NK Matija Gubec. Domaćini skupljaju po malo bodove, a gosti su pak u Konjšči nu došli sa samo jednom bodom i sad već jako traže važne bodove za bi

jeg sa dna. U očekivano tvrdoj i čvr stoj utakmici u prvih 45 minuta nije bi lo golova. U nastavku povela je Sloga, u 65. minuti, a zabio je Siniša Slukan. I kada se već činilo da će taj gol biti do voljan za sva tri boda, duboko u suče voj nadoknadi, u 6. minuti nadokan de Darko Šimunić ipak izjednačava i donosi bod gostima. (Elvis Lacković)

ZAGOREC VT – OŠTRC 2:4

VELIKO TRGOVIŠĆE – U 7. kolu 1. za gorske nogometne lige vodeći Oštrc gostovao je kod Zagorca VT. Zlatar ščani su stigli po novi uspjeh kako bi zadržali prednost pred pratiteljima, no Zagorec VT je ove sezone pokazao da može biti opasan. Oštrc je poveo u 12. minuti, a zabio je Mihael Petrić. No, vodstvo nije bilo dugog vijeka. Već u 17. minuti na 1:1 izjednačio je Marko Sever. U nastavku Silvestar Habajec u 58. minuti ponovno vraća prednost na stranu Oštrca, ali i ovaj puta nije du go trebalo Zagorcu VT za povratak. U 69. minuti Marko Županec je pogodio za 2:2. No, samo minutu kasnije do maćini ostaju sa igračem manje. Na ime, drugi žuti karton zaradio je Ivan Kramarić. Prvoga je imao od 22. mi nute zbog preoštrog starta, a drugog je zarado zbog guranja suparničkog igrača objema rukama u predjelu pr sa. Tako je sa igračem više Oštrc u 82. minuti stigao i treći puta do predno sti, a svoj drugi gol zabio je Habajec. No, ovaj puta nije bilo povratka, već je Petrić svojim drugim golom u 1. minuti nadoknade postavio konačnih 2:4. (El vis Lacković)

ĐALSKI – MLADOST BELEC 1:4

GUBAŠEVO – U 7. kolu 2. zagorske li ge Đalski je dočekao Mladost iz Belca. Bio je to susret četvrtog Đalskog i tre će Mladosti i borba za što jači priklju čak vodećem dvojcu. Prvih 45 minuta dobili su domaćini, koje je u vodstvo, u 37. minuti doveo Hrvoje Hanžić. No, vrlo brzo početkom nastavak gosti nagovještavaju preokret. U 49. minu ti penal za Mladost, koji u 1:1 pretvara

Antun Bručić. Samo tri minute kasni je, u 52. minuti Danijel Hunjak poga đa za 1:2. U završnici Mladost B samo potvrđuje pobjedu. U 80. minuti Bru čić zabija svoj drugi gol, a u 82. i D. Hu njak, za konačnih 1:4. (Elvis Lacković)

MILENGRAD 2005. – VATROGASAC 1:2

BUDINŠČINA – U 7. kolu 2. zagorske lige Milengrad 2005. je dočekao Va trogasca iz Brezove. Nakon prve po bjede kolo prije i to kod Toplica, Mil engrad 2005. je želio spojiti još jedan uspjeh, no Vatrogasac se nakon lo šeg starta diže. Već nakon pola sata igre gosti su ostali sa 10 igrača. Nai me, Tin Miletić-Županić je u 16. minu ti zaradio prvi žuti karton zbog preoš trog starta, a u 30. minuti i drugi, pa je morao napustiti igru. No, iako sa igra čem manje, Vatrogasac je do odmo ra poveo. U 42. minuti zabio je Luka Majsec. Vrlo brzo početkom nastava ka, Antonio Božiček se također upi sao u strijelce za 0:2. Milengrad 2005. je uspio samo smanjiti rezultata na 1:2, a gol je zabio Petar Lusavec. (El vis Lacković)

OMLADINAC – TOPLICE 1:1

DUBROVČAN – U 7. kolu 2. zagorske lige Omladinac je dočekao Toplice u pravom derbiju začelja. Naime, bila je riječ o susretu dvije zadnje ekipe s lje stvice prije ovog kola. I kako to obično biva, kad je dosta jako izražena želja za sva tri boda, na kraju svakome pri padne po jedan. Domaćine je u vod stvo doveo Josip Plečko u 40. minuti i sa 1:0 otišlo se na odmor. No, vro br zo početkom nastavka, Dražen Kranj čec je u 52. minuti zabio za 1:1, tj. za konačan rezultata ove utakmice. Za dnjih 10 minuta domaćini su odigrali sa igračem manje, jer je isključen Fi lip Šoštarić i to zbog dva žuta karto na. Prvi je zaradio u 52. minuti, a drugi u 80., oba zbog preoštrog starta. No, rezultat se više nije mijenjao. Omladi nac je tako i četvrti puta ove sezone igrao neodlučeno, a još čeka prvu po bjedu. (Elvis Lacković)

Derbi 7. kola 2. zagorske nogo metne lige odigrali su Rado boj i Desinić, a i nakon njega su ostali neporaženi. Desinić je bio bliže pobjedi, jer je vo dio od 27. minuti, no Radoboj je spasio Fruk u 90. minuti. Tako nakon prvoga od tri kru ga ove sezone u 2. zagorskoj ligi vodi Desinić sa 19 bodo va, dok Radoboj ima dva bo da manje. Mladost B je sa 4:1 slavila kod Đalskog i drži tre će mjesto sa 13 bodova, dok je Đalski pao na 5. mjesto sa 7 bodova. Pretekao ga je Va trogasac, koji nakon 2:1 pobje de kod Milengrada 2005. drži 4. mjesto sa 9 bodova. Na 6. mjestu su Toplice sa 5 bodo va, nakon što su odigrale 1:1 kod Omladinca. Milengrad 2005. je na 7. mjestu sa 4 bo da, koliko ima i zadnji Omla dinac. Nakon ovog kola kreće drugi krug trokružnog pr venstva. To znači da je Rado boj opet domaćin i to Mlado sti iz Belca, a Desinić gost i to kod Milengrada 2005. Đalski će dočekati Omladinac, a To plice Vatrogasac. Utakmice se igraju u nedjelju 16. listopada u 15.30 sati. (Elvis Lacković)

LISTA STRIJELACA: 7

Božiček Antonio (NK Vatrogasac (B))

5

Hunjak Danijel (NK Mladost Belec)

Majsec Renato (3 KU) (NK Vatrogasac (B))

4

Hanžić Hrvoje (NK Đalski)

Lončarić Marko (NK Desinić)

3

Bručić Antun (1 KU) (NK Mladost Belec)

Sokser Nikola (1 KU) (NK Milengrad 2005)

Vuzem Mario (2 KU) (NK Radoboj)

2

Fruk Siniša (NK Desinić)

Horvat Petar (NK Toplice)

Klarić Nikola (NK Mladost Belec)

Kranjčec Dražen (1 KU) (NK Toplice)

Lončarić Mario (NK Desinić)

Majsec Luka (NK Vatrogasac (B))

Šaka Domagoj (NK Mladost Belec)

Smrečki Antonio (NK Radoboj)

Švaljek David (NK Radoboj) Švec Tomislav (NK Milengrad 2005)

PAROVI 8. KOLA:

Toplice – Vatrogasac Milengrad 2005. – Desinić

Radoboj – Mladost B Đalski – Omladinac

KZŽ

KZŽ

70435

JUNIORI A NSKZŽ

VREMENSKA SLIKA: Nakon što je rujan posvuda završio kišnije od prosjeka, ponegdje čak i rekordno kišan rujan u povijesti mjerenja, prvi listopadski tjedan je bio puno povoljniji pa je čak cijeli tjedan prošao suho uz puno sunca i ugodnu toplinu. Izgleda da bi i ovaj tjedan mogao nastaviti u sličnom tonu. Bit će nešto više oblaka, u nekim danima i magle, ali kiša će biti vrlo rijetka pojava ili će sasvim izostati. Temperatura zraka ostaje relativno ugodna cijeli tjedan. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak nastavlja povoljno. Neki prognostički izračuni pokazuju više oblaka, ali bi trebalo ostati suho tako da ne trebamo strahovati od neke promjene vremena. Ujutro je moguća magla, a tijekom dana sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura od 7 do 11, a najviša dnevna blizu 20 Celzijevih stupnjeva.

Čini se da će i sredinom tjedna dominirati većinom suho i danju ugodno vrijeme uz temperaturu zraka sredinom dana oko 20 Celzijevih stupnjeva. I dalje je moguća jutarnja magla, sad smo ušli

u doba godine kad će ona biti sve češća pojava pa budite oprezniji u prometu. Noći prohladne, ali bez neke veće hladnoće. S četvrtka na petak nije isključeno vrlo malo slabe kišice.

I u petak slično. Ujutro prohladno uz mogućnost za maglu pa pripazite u prometu. Tijekom dana će biti i sunčanih razdoblja, ali i povremeno dosta oblaka. Vjetar većinom slab, a temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na četvrtak pa će danju biti ugodno toplo, između 16 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Po trenutnim pokazateljima i subota i nedjelja bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano. Vjetar u subotu i dalje uglavnom slab što može pomoći pojavi jutarnje sumaglice i magle, a u nedjelju će zapuhati umjeren jugozapadnjak. Noćna temperatura između 6 i 10, a dnevna bi mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja. U ponedjeljak možda ponegdje i do 22 ili 23°C u najtoplijem dijelu dana jer će zajužiti uz umjeren jugozapadni vjetar.

Dječake su

Ivana Pavlinić Krapina Helena Pavlek Tuhelj Petra Kos Marija Bistrica Petra Blagec Stubičke Toplice Karolina Habljak Bedekovčina

Djevojčice su rodile: Ivana Cujzek Oroslavje

Erika Cvetko Zlatar Mia Mrazović Hum na Sutli Tihana Đurđević Zabok

Ida Gregorić Zlatar

Marija Platužić Marija Bistrica Andreja Milički Marija Bistrica

Nicky Claus sa svojim trima ujacima radi u Prodavaonici igračaka braće Claus. Ujak Hanz izrađuje igračke, ujak Louis ih provjerava, a ujak Levi dodaje čaroliju! Svaka igračka izrađena u radionici braće Claus svjetluca na poseban način, što znači da će pronaći dijete za koje je savršena...

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

knjiga

Alex Michaelides: Djeve moraju umrijeti

Djeve moraju umrijeti drugo je djelo Alexa Michaelidesa, pisca čiji je prvijenac Nijema pacijentica osvojio liste najprodavanijih romana, pa tako i onu The New York Timesa. Sjajno prikazani likovi, napeta radnja, naelektrizirana atmosfera i obrat od kojeg će vam se zavrtjeti u glavi tek su neke od jakih strana očaravajućih Djeva. Triler za sva godišnja doba!

nazovite

zagorje.com najposjećeniji

Hrvatske

travnju

otvorenih stranica

prema Google Analytics-u

Zagrebu

David

Kupon

anamarija@zagorski-list.net

Knjigu će dobiti poštom

David Litchfield: Dječji Božićknjiga

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina t (rezervacije) (049) 371 491 t info: (049) 374 951, 049 374 952 f (0)49 374-968 e mkn@mhz.hr e rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ t 049 374 970 e dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec 49295 Kumrovec t 049 225 830 f 049 225 833 e mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec t 049 225 844 e craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje t 098 171 11 18 e mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec t (049) 225 830, 225 834 e mss@mhz.hr e rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu m 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na m 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: t 049 587 889 e msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC t (049) 550 093, t (049) 550 343 e gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

INTERNET NEWS PORTAL aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

križaljke

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja) Slobodno odahnite jer vam se na financijskom polju ukazuju dobre prilike. U ljubavnom životu vam se već dugo ništa lijepoga ne događa. Izađite za vikend, jer vam se smiješe ljubavne strelice. Zdravstveno ste sasvim dobro, samo još da se pošteno naspavate. SAVJET TJEDNA: Otputujte na kraći odmor!

Bik (21. travnja - 21. svibnja) Cijeli tjedan mučit će vas poslovni problemi kojima se, pokazat će vrijeme previše opterećujete. Osoba koju volite pomoći će vam otkloniti depresivne misli koje će vam se pojavljivati s vremena na vrijeme. Slobodnim Bikovima nova je ljubav na vidiku, a koja neće biti prolaznog vijeka. Mučit će vas križobolja.

SAVJET TJEDNA: Oprez za volanom!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Čuvajte se raznih podmetanja na poslu. Budite svoji, ne pričajte previše i trudite se biti što objektivniji u situacijama u kojima se to od vas zahtijeva. Budite oprezni u davanju informacija. Novu ljubav mogli biste naći i u radnoj sredini. Ta vas osoba promatra već duže razdoblje. Zdravlje solidno. SAVJET TJEDNA: Ne budite hladni prema partneru!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja)

Ovaj tjedan trebalo bi vam konačno početi sve ići od ruke. Porast će vam motivacija, koncentracija i ambicije. U poslu ćete biti spretni i odlučni. Bez ikakvog opravdanog razloga počeli ste sumnjati u svog partnera. Mogle bi se ponovno razbuditi kronične bolesti. SAVJET TJEDNA: Opustite se i zabavite!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza)

Pred vama je dobar tjedan. Držat će vas dobro raspoloženje pa ćete imati energije dovršiti stare poslove do kraja. Novi poslovi još uvijek mogu čekati. Ako pratite situaciju na poslu znate kako se treba ponašati. Očekuju vas lijepi ljubavni trenuci stoga se nemojte brinuti. SAVJET TJEDNA: Budite otvoreni prema novim iskustvima.

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna)

U povoljnom ste razdoblju kada će se nesmetano ostvarivati svi vaši poslovni i privatni planovi. Dospjet ćete na sam vrh poslovne ljestvice i za to biti nagrađeni. Partner vas naprosto obožava, a i vi njega. U ovom ćete razdoblju obnoviti i neka stara prijateljstva. U dobroj ste formi i samo tako nastavite.

SAVJET TJEDNA: Ne budite rastrošni!

Vaga (23. rujna - 22. listopada)

Učinit ćete sve kako bi opravdali svoju ulogu u poslovnoj suradnji. Vaše često izbivanje iz kuće moglo bi naljutiti partnera i izazvati ljubomoru. Iako vi volite samo njega to se trenutno ne vidi, jer ste ga zapostavili. Poradite na fizičkoj spremi. SAVJET TJEDNA: Budite zadovoljni onim što imate!

Škorpion (23.listopada - 21. studenoga)

Nemojte brzati s poslovnim odlukama. Pojave li se sumnje u partnerovu vjernost, potražite neki dokaz prije nego što ga optužite. Za nečije postupke nema opravdanja, no dok ste uznemireni ne možete donijeti pravu odluku. SAVJET TJEDNA: Ne zamarajte se crnim mislima!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Ovaj tjedan čeka vas dosta posla koji treba odraditi, no s obzirom na vašu prirodu vi to možete. Samo odredite prioritete, no nemojte donositi ishitrene odluke i brzati sa zaključcima. Raspoloženje si popravite u odabranom društvu. Zdravstvena slika je u redu. SAVJET TJEDNA: Oslonite se na svoju intuiciju!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja)

U tjednu pred vama malo će vas zbunjivati nečiji poslovni potezi, ali ubrzo ćete ih shvatiti. Vaša potraga za srodnom dušom konačno bi mogla uroditi plodom. Bez straha se prepustite emocijama. Prijatelji se žale da ih zapostavljate, pa se potrudite pronaći više vremena za njih. Savjetujemo vam više sporta u svakodnevnom životu. SAVJET TJEDNA: Družite se više s ljudima!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Na poslovnoj sceni možete očekivati i preokrete na bolje. U izjavama ipak budite umjereni. Ako ste slobodni bit ćete vrlo kritični prema potencijalnom partneru. Zauzeti Vodenjaci uživat će u idiličnom ljubavnom raspoloženju. Još uvijek se niste odmorili.

SAVJET TJEDNA: Nađite vremena za odmor!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Vaša financijska situacija bit će dosta dobra u narednom razdoblju. Vaša intuicija u svim segmentima pokazat će se nepogrešivom. Imate podršku osobe koju volite pa nemate razloga sumnjati u bilo što. Naučite se opustiti kada treba. SAVJET TJEDNA: Čuvajte vid!

NAGRADNA KRIŽALJKA

SATIRENEWS

Udruga ujedinjenih smetlara Hrvatske, popularna U-USH, krenula u osvještavanje naroda

Djelatnici komunalnih poduzeća iz čitave Hrvatske okupili su se na Trgu bana Josipa Jelačića kako bi zajedno molili Hrvate da konačno počnu pravilno razvrstavati otpad

Proteklog vikenda brojne je Zagrepčane iznenadio velik broj ljudi, uglavnom muškaraca, koji su klečali na središnjem zagrebačkom trgu, Trgu bana Josipa Jelačića. Kako nam je prenio jedan od Zagoraca koji se u tom trenutku našao na mjestu događaja, isprva ni on nije shvatio o čemu se radi, ali je ubrzo doznao od jednog od prolaznika.

Edukacija

Do informacija o čitavom događaju, kaže naš sugovornik, došao je slučajno. – Ja sem si kupil pečene kostanje, pojel sem ih i ostale su mi lušine v novinskom paperu. Čul sem da su velike kazne ak hitiš sve skupa v smetje pa sem pital jednoga čoveka kam da hitim. On mi je objasnil da paper ide vu kantu za paper, a lušine vu biootpad – ispričao nam je naš sugovornik.

Informacija

Od istog izvora, kaže, doznao je i da skup i klečanje na Trgu nije spontano. – Ja sem se mužu zafalil kaj mi je pomogel i pital sem ga zakaj ti ljudi klečiju. Muž mi je objasnil da je to organizirala Udruga ujedinjenih smetlara Hrvatske i da su tuj djelatnici svih komunalnih firmi došli prositi Hrvate da konačno počneju pravilno razvrstavati otpad. Moram priznati da sem vu tom trenutku bil jako ponosan na sebe kaj sem lušine od kostanje hitil vu biootpad – pohvalio nam se naš sugovornik.

„Muž mi je objasnil da je to organizirala Udruga ujedinjenih smetlara Hrvatske i da su tuj djelatnici svih komunalnih firmi došli prositi Hrvate da konačno počneju pravilno razvrstavati otpad. Moram priznati da sem vu tom trenutku bil jako ponosan na sebe kaj sem lušine od kostanje hitil vu biootpad“

LISTOPAD UTORAK, 11.10. Ivan XXIII. papa; Prob SRIJEDA, 12.10. Serafin, Maksimilijan ČETVRTAK, 13.10. Eduard, Edo; Hugolin PETAK, 14.10. Kalist papa; Ljeposlav; Divna SUBOTA, 15.10.

Terezija Avilska; Rezika; Valter NEDJELJA, 16.10. 29. KROZ GOD. Hedviga; Marija Margareta A. PONEDJELJAK, 17.10. Ignacije Antiohijski; Vatroslav

ime tjedna

Sretan imendan, Edo! Edo je muško ime arapskog porijekla. Značenje imena je 'vjera, religija, autoritet'. Nastalo do imena Edin. Skriveno značenje imena Edo govori da je emotivan, dosljedan i obrazovan.

MISE MARIJA BISTRICA

Ponedjeljak - Petak: 10:30 i 18:00 sati Subota: 11:00 i 18:00 sati Nedjeljom i blagdanom: 7:30, 9:00, 11:00, 16:00 sati

…da vidre spavaju držeći se za ruke?

…da je Leonardo da Vinci mogao u isto vrijeme pisati jednom, a crtati drugom rukom?

… da je kolibrić lakši od novčića?

imendani

jeste li znali?

autobusni kolodvor u zaboku

Tekstovi u ovoj rubrici satiričkog su karaktera te služe isključivo za smijeh i zabavu. Svaka sličnost sa stvarnim osobama ili događajima slučajna je i nenamjerna.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

Foto: Pixsell