Issuu

ISSN 1334-4668

broj 262/ godina 6 / 24.10.2008. / cijena 9 kn

5 godina s Vama!

list

zagorskilist orski NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

aktualno • županija • parlament • panorama • kultura • sport • poljoprivreda • zabavnik • info

INTERVJU

ČAČIĆ: Topolovec ima ozbiljne šanse da postane župan RADIMIR ČAČIĆ SUKLADNO IZBORNIM REZULTATIMA, UVJEREN DA ĆE HNS DATI 2 NOVOG ŽUPANA

aktualno

sport

Tri inspektora, 6 tisuće zagađivača

županija

Dalibor Turković svjetski jet-ski prvak 52

OROSLAVSKO KAPRICIRANJE: Pola “sela” na lupitvu, pola na čehatvu...

ZDS: “I LIJEVI I DESNI RADE PROTIV NAS JER SE BOJE JAKE KONKURENCIJE” 3

moje trsje 27

broj 258 / 26.09.2008.

U ovotjednom prilogu donosimo između ostaloga: PRILOG

zagorskog lista, BROJ 01, 26.09.2008.

10-11

• Bistrenje vina • Intervju: Josip Grozaj • • Martinje • Križevački štatuti • • Kako se počeo promišljati agroturizam u Zagorju • • Zanimljivosti o vinu • Pjesmarica •

aktualno

broj 262 / 24.10.2008.

aktualno

zagorskilist

Posjet predsjednika HNS-a Radimira Čačića Radoboju povodom proslave Dana općine iskoristili smo za kratak razgovor o predstojećim lokalnim izborima

ČAČIĆ: MRVICU SMO USPJEŠNIJI OD HDZ-a Postoji službena odluka središnjice HNSa da se na razini županija, ali i glavnih gradova županija ne mogu formirati koalicije bez konzultacije i suglasnosti predsjedništva stranke. To znači da će na razini KZŽ o tome odlučivati zajednički županijske organizacije i predsjedništvo, a to isto vrijedi i za Krapinu. Razgovarala:

Mirjana Bašak RADOBOJ

ZL: Zagorski HNS donio je odluku o kandidiranju svog čovjeka na mjesto župana. Mi znamo da je to predsjednik HNS-a Krapinsko-zagorske županije i načelnik Radoboja Anđelko Topolovec. Po vama ima li Topolovec šanse postati zagorskim županom? ČAČIĆ: Da, da, to je Anđelko Topolovec. Naravno da ima šanse (smijeh). I to vrlo ozbiljne šanse. Čuo sam našeg zastupnika HDZ-a Milivoja Škvorca ovdje kako je s ponosom izjavio da je HDZ stranka koja je ovdje najuspješnija. E, a mi smo mrvicu uspješniji od njih. Kao što znate, u 3. izbornoj jedinici HDZ je iza HNS-a. Prema tome ne vidim nikakvog razloga da te rezultate koje u 3. izbornoj jedinici imamo u Varaždinu i u Međimurju ne realiziramo i u ovom izbornom ciklusu u Krapinsko-zagorskoj županiji, da dobijemo župana. ZL: Koliko je snaga HNS-a u Zagorju. Što očekujete od ovih lokalnih izbora? ČAČIĆ: Očekujemo da ćemo realizirati predizbornu koaliciju i to s našim kolegama iz SDP-a i da ćemo zajednički izaći na predstojeće lokalne izbore. Ali i bez obzira na to,

uvjeren sam da HNS na čelu s g. Topolovcem može ovdje dati jednu novu dimenziju, jednu novu energiju. Drago mi je da ta mlada ekipa koja je u Radoboju uspješna već šest godina, uspješno realizira cijeli niz projekata i to bez obzira što je podrška od države minimalna, a ponekad i izostaje. Baš kod sportske dvorane u Radoboju bilo je problema. ZL: Čuli smo da ste razgovarali sa šefom ZDS-a dr. Stankom Belinom. Je li to istina? ČAČIĆ: Jesam, u dva navrata sam razgovarao sa g. Belinom. Oni su zatražili razgovor. Ukoliko Zagorska demokratska stranka odluči da na ove izbore izađe uz nas i uz naše partnere ne vidim razloga da se to ne realizira. To je regionalna stranka, a naš regionalizam je poznat. Mi se snažno zalažemo za decentralizaciju zemlje, bez toga ozbiljnijeg napretka nema, a pošto je sjever najjače uporište HNS-a ne vidim nikakvog razloga da nama bliski po regionalnoj orijentaciji ne izađu s nama na izbore. Međutim to je stvar njihove odluke. Vidjet ćemo. ZL: Na županijskom razini ovdje kod nas je u Zagorju koalicija SDP-HNS- HSS-HSU. Takva koalicija više čini se, nije

moguća. Vjerojatno je da će HSS slijedeći korake s državnog nivoa u koaliciju s HDZ-om. Hoće li središnjice diktirati tko će s kim moći u koaliciju? ČAČIĆ: Ta njihova tema u javnosti koju stalno slušam je da će lokalne organizacije odlučivati samostalno, međutim to je jednostavno laž. Tako bedastih u ovoj zemlji

da će na razini KZŽ o tome odlučivati zajednički županijske organizacije i predsjedništvo, a to isto vrijedi i za Krapinu. Za niže razine, za manje gradove i općine, tu niti trebamo niti možemo niti želimo imati posebnu kontrolu ili utjecaj, jer u nekim sredinama s obzirom na stranačku pripadnost imate

Ne vidim nikakvog razloga da rezultate koje u 3. izbornoj jedinici imamo u Varaždinu i u Međimurju ne realiziramo i u ovom izbornom ciklusu u Krapinsko-zagorskoj županiji, da dobijemo župana. nema da bi im povjerovali. Mi imamo službenu odluku i naravno mi to ne krijemo i ne pokušavamo lagati i varati svoje glasače i građane Hrvatske. Postoji službena odluka središnjice HNS-a da se na razini županija, ali i glavnih gradova županija ne mogu formirati koalicije bez konzultacije i suglasnosti predsjedništva stranke. To znači

vrlo malo kvalitetnih ljudi koji uopće mogu voditi općinu. To su male općine i puno je važnija kvaliteta čovjeka, nego stranačka markica. Za županije i glavne gradove važno je imati tu koordinaciju zbog političke poruke koju šaljemo građanima i za parlamentarne izbore. Tu moramo imati neku vrstu stava. Naš je stav da u Zagrebu koji je

istovremeno grad i županija idemo protiv SDP-a, i to zbog načina kako gradonačelnik Bandić vodi Grad, a svugdje drugdje pretpostavljam ići ćemo sa SDP-om. Dakle, u svim drugim gradovima HNS će ići samostalno ili sa SDPom, svakako ne s HDZ-om. ZL: Vi ste kandidat za zagrebačkog gradonačelnika? ČAČIĆ: Nisam još, ali možda budem. ZL: Po vama, na čemu bi se trebala bazirati kampanja HNS-a, evo konkretno za Zagorje? ČAČIĆ: Bez obzira na ogromne probleme koje imamo, na vrlo niski dohodak i na izostanak bilo kakve podrške od države u samoj špici među 4 najkonkurentnije županije u Hrvatskoj su se probile 2 HNS-ove. Dakle imamo četiri najjače županije: Grad Zagreb kojem pada zlatna kiša i koji ni kriv ni dužan skuplja vrhnje proﬁta ove zemlje. Nisu građani Zagreba za to krivi ni zaslužni. Mi smo jedna visoko centralizirana zemlja. To je jednostavno tako. Iza njih je Međimurska županija koja ima puno infrastrukturalnih pretpostavki i Istra koja je na pravdi Boga svojom lokacijom, morem, ali i ozbiljnim naporima svog županijskog vodstva postigla velike rezultate, i tu je Varaždinska

županija. To su četiri najjače i najkonkurentnije županije. To nije moje mišljenje, to je službena statistika objavljena prošlog tjedna. Kad pogledate Zagorje koje ima isti mentalitet, iste radne navike i istu poduzetničku energiju, ono je pri samom dnu. Očito je da ovdje treba puno toga učiniti i to kvalitetnijim vođenjem Zagorja i vizijom. I mi u tome trebamo dati svoj doprinos, a naročito jednim energičnim i političkim stavom i zahtjevom prema centralnom budžetu koje potpuno zanemaruje Zagorje. Bez obzira što je Jarnjak odavde i što neki ljudi tvrde da imaju taj jaki domoljubni i lokalpatriotski naboj to se na materijalnom ne primjećuje, bar ja nisam primijetio. ZL: I za kraj, kad ćete u Sabor? ČAČIĆ: Pa postoje dvije jednostavne opcije: ili da HDZ dođe k pameti i konačno prizna da je zakon za sve u ovoj zemlji isti ili da ga pameti provede Ustavni sud. Doći ću tako ili onako. Kao što je poznato ja sam puno skloniji izvršnoj vlasti i projektima u izvršnoj vlasti. Jednostavno sam čovjek koji je došao iz privrede, pa mi je politika u ovom zakonodavnom smislu, naravno ne podcjenjujući Sabor i zakonodavne okvire, nešto dalja.

zagorskilist

aktualno

broj 262 / 24.10.2008.

U Društvenom domu u Donjoj Podgori održana je izborna skupština Gradske organizacije ZDS-a Donje Stubice, kojom je ponovno aktiviran njen rad.

(K)REŠ

Petriško predsjednik, Matuša i Pagadur dopredsjednici

Policija kakvu trebame i kakvu ne trebame

Sebastijan Fuštin

pet male moram spomenuti policiju, ali ovaj put bi najprije štel reči da policajci kad hočeju moreju jake dobre obaviti svoj posel. Doživel sam te nakon kaj sam bil svedok divljanja razularenih mulci z autom po glavne zabočke ulice i kad je same sreča spasila pešake na pločniku da ih ne zgaziju. Kak nisam stigel reagirati prešel sam na policiju i dežurnomu prijavil kaj se dogodile. Dežurni je odma javil patrole i pobrinul se da mulce deneju pod kontrolu. Niti vuru vremena iza toga dobil sam informaciju da su ih vlovili v prekršaju i oduzeli vozačku dozvolu. Kad bi tak policija delala, kad bi bila bolja suradnja između građana i policije onda bi oni koji ne poštuju ni red ni zakon bili strahu prekršiti propise pred bile kim jer bi znali da ake nema policije, a nemre je ni biti na sakom mestu i v sake vreme, onda su tu građani koji su svesni da moraju reagirati i pomoči organima reda da delaju svoj posel na zajedničke zadovoljstve. Ovaj put bravo za policiju! Ovakev pristup poslu ulijeva povjerenje v ovu službu! Odma bi tomu dodal i pohvalu za akcije koje policija dela da bi navčila decu prometne kulture i skrenula pažnju na opasnosti na koje nailaziju saki dan Piše: v prometu. Jedna taKrešimir Končevski kva akcija je baš neki dan imela svoj ﬁnale dodjelom nagradi đakima osnovnih škola. A sad primer koji ne ulijeva poverenje. Grad Zabok (primer je z Zaboka jer za njega znam, ali verujem da i drugde po Zagorju ima sličnih situacija) na jedne je svoje ulice postavil ležeče policajce, nakon kaj pravi policajci nisu reagirali na apele vlasti i stanovništva da pojačaju kontrolu zbog sigurnosti. Kad su ležeči policajci postavljeni došel je službeni dopis prometne policije v kojem se nalaže micanje ležečih policajce uz obrazloženje da usporavaju protočnost prometa, te da po statističkim pokazateljima za to ne postoji opravdanost!!! Prometni policajci očito ne znaju da je spomenuta cesta u biti gradska ulica, a promet kojim je opterečena tut opče ne bi trebal iti jer na te relacije postoji državna cesta. Pitam ja prometne policajce koji bi od njih pristal žrtvovati nekoga od svojih najbližih da statistički opravda postavljanje usporivača s ciljem povečanja sigurnosti?!!

DONJA PODGORA

redsjedništvo Zagorske demokratske stranke sazvalo je izbornu skupštinu Gradske organizacije Donje Stubice kako bi se ponovno aktivirala. GO ZDSa je pasivizirala svoj rad i nije bilo okupljanja predsjedništva niti članova, objasnio je prilikom otvaranja skupštine Milan Leš, član predsjedništva stranke. Prilikom izbora novog čelništva, za predsjednika Gradske organizacije jednoglasno je izabran Juraj Petriško, potpredsjednike Zvonimir Matuša i Rudolf Pagadur, tajnika Mile Žanić, rizničara Kruno Jaić. Za članove Izvršnog odbora izabrani su Mario Grdenić, Mara Matuša, Marko Petriško, Lidija Pagadur i Dubravko Horvat, dok novi Nadzorni odbor čine Nada Žanić, Mirela Jaić i Damir Vlahović.

Stalno biračko tijelo

- Većina vas je dobro upoznata s problemom bolnice i nepravedne privatizacije. Tražili smo pomoć sindikata, saborskih zastupnika, na sve strane, ali pomoći niotkuda. Propale su i veće ﬁrme, ‘nikog ne boli uho’ za radnike. Jedini su se odazvali gospoda Leš, Ćuk, Belina i ostali. Oni su bili naš oslonac – rekao je među ostalim zahvaljujući se na izboru Petriško. Dodao je i kako će se pokušati izboriti za svoje poziciju u gradu te rješavanje problema koji su svima poznati budući da dolaze iz različitih dijelova grada. Ponovno aktiviranje GO došli su podržati i vodeći ljudi stranke, predsjednik dr. Stanko Belina i dopredsjednik dr. Višeslav Ćuk te predsjednici gradskih i općinskih

organizacija Mladen Popović (Krapina), Milan Leš (Oroslavje), Nina Gradiški Zrinski (Stubičke Toplice) i Marijan Obestar (Gornja Stubica). Dr. Ćuk naglasio je kako je stranka osnovana zbog interesa Zagorja, pa su ukazivali na mnoge probleme od Tehnomehanike gdje su u Njemačkoj za taj slučaj neki ljudi i osuđeni, pa do bolnice u Stubičkim Toplicama. Neki su uspješno riješeni neki ne.

i desne stranke radile protiv ZDS-a jer se boje jake konkurencije – rekao je dr. Ćuk. Glasnogovornik stranke Marijan Obestar poželio je novom vodstvu uspjeh u radu sa željom da se ne ponovi situacija da se u stranci radi do izbora, a kad se dobije vijećnik, rad prestane. - Na onim mjestima na kojima kontinuirano radi, ZDS je stvorio stalno biračko tijelo. Pred nama su regionalni

- Bez obzira na moguće koalicije za izbore, ZDS ne odustaje od očuvanja statusa radnika i zemljišta bolnice. Pronašli smo odluku Ustavnog suda u jednom sličnom slučaju u Varaždinskoj županiji koja pokazuje da je zemljište zapravo u vlasništvu države. Pomoć neće pasti iz Zagreba, od SDP-a ili HDZa. Pogledajte što radi IDS u Istri. Želimo imati 20 posto glasova. Sada imamo 10 posto, a sami znate da su i lijeve

izbori, a ZDS je regionalna stranka i tu se zato moramo boriti – rekao je Obestar.

Koga peče savjest

Predsjednik stranke dr. Stanko Belina izrazio je žaljenje što nisu došli neki stari članovi koji su pozvani, možda i zbog toga što ih peče savjest. - Vjerujem da ste spoznali da se ne isplati glasati za ljude koje ne poznajete. Naši novci idu u držvni proračun, a ne vraćaju se. Zato ZDS

ŽUPANIJA SVE BLIŽE CENTRU ZA URBANU KULTURU

pregovara sa strankama da imamo značajniju ulogu, da se bez nas ne može donijeti niti jedna važna odluka. U tijeku su pregovori s HNS-om i koliko to bilo šokantno pogotovo za HDZ, mi smatramo da je u 10 godina Zagorje totalno nazadovalo. Moramo naći partnera s kojim će se izgraditi pretpostavke da se pokrene gospodarstvo Zagorja i izgradi infrastruktura. ZDS u tim pregovorima želi

ĆUK: “Pogledajte što radi IDS u Istri. Želimo imati 20 posto glasova. Sada imamo 10 posto, a sami znate da su i lijeve i desne stranke radile protiv ZDS-a jer se boje jake konkurencije.”

ZABOK

radonačelnik Zaboka Ivan Hanžek i njegov zamjenik Krešimir Končevski primili su u utorak predstavnike udruga mladih Daria Bivola (Mraz), Nenada Borovčaka (GOKUL) i Gorana Popovića (Klub mladih Zabok). Nazočio je i Goran Vrgoč, jedan od organizatora HGF-a i Ivana Radanović, koordinatorica Mreža udruga Krapinsko-zagorske županije. Tema sastanka bila je nedavno najavljeno otvaranje prostora u Zaboku koji bi raznim udrugama ponudio mjesto za održavanje različitih programa alternativne, tzv. urbane kulture. - Grad Zabok trenutno ne po-

ZDS Donja Stubica - Pagadur, Petriško, Matuša

sjeduje adekvatan prostor za nešto što se popularno naziva „urbana kultura“. Ništa čudno jer sličnih prostora nemaju ni veći hrvatski gradovi poput Osijeka, Rijeke, Čakovca i Siska, ali mi smo odlučili taj problem rješiti. Osim što će služiti udrugama s područja grada, prostor će moći koristiti udruge iz cijele Krapinsko-zagorske županije pa će budući prostor zvati Zagorski centar urbane kulture - istaknuo je Končevski. - Grad planira otkupiti jednu halu u industrijskoj zoni koja bi nakon što se uredi služila za potrebe kulture i mladih. Mogli bismo reći da se ovdje radi o ljubavi i braku iz intere-

sa. Kupnjom prostora uložili bi novce u nešto što će svake godine vrijediti sve više, a služit će mnogima - objasnio je gradonačelnik Ivan Han-

postići poziciju da se zaštiti i bolnica i osiguranici. Mi bi podržali projekt da u njemu Županija ima 25 posto plus jednu dionicu. Već sad imamo reakcije HDZ-a i SDP-a. I oni su zainteresirani za suradnju s nama. Ništa nećemo potpisati što je protiv interesa Zagorja. Mi ne odgovaramo čelnicima u Zagrebu, već biračima. Vjerujem da ćemo nakon izbora biti neizostavan dio zagorske političke scene – rekao je dr. Belina. žek. Nakon što zainteresirane udruge usuglase svoje potrebe i deﬁniraju koje bi sadržaje taj prostor nudio, dogovorit će se detalji njegovog uređenja. Dokaz da je prostor za održavanje urbane kulture neophodan je i koncert koji Udruga Mraz organizira već ovoga petka i subote u restoranu „Kod Golubeka“. Nastupit će zabočki rock bendovi Nezbit, Kreutz, Noxin, Fuk Federi, Flying Rabbit i Grid Grdi. (nm)

Moram napomenuti da su na ovakvu reakciju prometne policije zgražanjem i čuđenjem reagirali i njihovi kolege policajci koji očito imaju više razuma i osečaja kad je u pitanju one kaj bi nam trebal biti zajednički cilj - sigurnost. Kaj nastojanje građana, sakodnevni strah i opasnost nisu dosta da bi opravdali akciju koja bi trebala pridonesti sprečavanju nesreče? Moram napomenuti da su na ovakvu reakciju prometne policije zgražanjem i čuđenjem reagirali i njihovi kolege policajci koji očito imaju više razuma i osečaja kad je u pitanju one kaj bi nam trebal biti zajednički cilj – sigurnost. Pozivam zate zapovjednika postaje prometne policije da svoju dužnost prepusti onomu komu je prioritet sigurnost ljudi, a ne privatni interes ili naplata kazni. Meste glupih dopisa i trošenja papira, prometna je policija trebala i bez da ih je to nešči iskal, poslati suglasnosti, jer je v ovom slučaju jedinica lokalne uprave uložila napor i peneze da obavi onaj posel koji policija nije mogla! Statistika koja služi da bi opravdala ili ne nekakve poteze ili akcije nije život! Statistika nemre biti utjeha onomu ko doživi tragediju, jer je nešči na osnovu statistike zaključil da sme sigurni, ili je tu statistiku prilagodil kak mu paše da bi opravdal one kaj nije napravil, a mogel je i trebal. Policajci, pustite ljude da vam pomoreju, jer s tim pomažeju i sebe. Mi građani nisme vaši protivniki nek suradniki i poslodavci!

aktualno

broj 262 / 24.10.2008. Direktorski tandem - specijalisti za progres

zagorskilist

Terme Olimia također bilježe dobre poslovne rezultate

stvareni ukupni prihod je 11,6 milijuna eura, 8,5 posto više nego lani u istom razdoblju s dobiti od 1,7 milijuna eura, a ukupan rezultat je sa 14 posto veći. Zabilježen je broj gostiju od 65.752, što je 2,2 posto više nego lani u istom razdoblju, od toga domaćih 48.867 i stranaca 16.885, dakle 9 posto više nego lani. Ostvareni broj noćenja je 272.227, što je porast za 2,5 posto. Ukupan broj kupača je 373.157 ili 1 posto više nego lani u istom razdoblju. Njihov Wellness Termalia je najbolji u Sloveniji, a njihovi konobari i kuhari su također ‘pobrali’ niz medalja i priznanja. Od novosti u ovoj godini spomenimo prodaju sadržajnih paketa u Wellness hotelu Sotelia, gradnju Aqua Junglea, u što je uloženo 100.000 eura. Uveli su organski kutak s masažama, a u centru zdravlja Olimia mnogo terapeutskih novina. Iduće godine bit će otvoren Wellness Orhidelia s bazenima, sauna centrom. Parkirna garaža sa 491 parkirnim mjestom otvara se u prosincu ove godine. Obnavlja se Hotel Breza, sa 100 novih ležajeva (ukupno 200) što će koštati preko 8 milijuna eura. Tijekom iduće godine, po uzoru na Terme Tuhelj, matična tvrtka Terme Olimia kreće u ekapanziju u Makedoniju, gdje će početi izgradnju termalnog zdravstvenog kompleksa u Gevgeliji, u čijoj blizini se nalazi veliki, a dosad neiskorišteni, kapacitet izvora termalne vode.

MAMA I KĆI Godišnja tiskovna konferencija Termi Olimia i Termi Tuhelj

Novi hotel i početak gradnje Nogometnog centra HNS-a Ivo Šućur OLIMIA

rošlog petka u Wellness hotelu “Sotelia” u Termama Olimia upriličena je godišnja konferencija za novinare, na kojoj su direktor Termi Olimia Zdravko Počivalšek i voditelj marketinga matične tvrtke Vasja Čretnik, te direktorica Termi Tuhelj Ivana Kolar predstavili poslovne rezultate u razdoblju siječanj - rujan 2008. godine kao i planove razvoja u sljedećoj godini.

Terme Tuhelj: uspjesi na svim područjima

U spomenutom razdoblju Terme Tuhelj ostvarile su prihod od 32,8 milijuna kuna odnosno 4,55 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje prihoda za 16 posto. - Ostvarili smo - kazala je Ivana Kolar 5,2 milijuna kuna dobiti iz poslovanja, što je odnosu na prethodno razdoblje više za 4,7 posto. Nastavak je to progresije započete u prvoj poslovnoj godini (2006.) i povećanje od 60 posto. Terme Tuhelj

su u proteklih devet mjeseci ove godine ostvarile 43.940 noćenja, odnosno 12,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Broj hrvatskih gostiju predstavlja 74 posto od ukupnog broja gostiju, ostalo su pretežno iz Slovenije, Austrije, Njemačke, pogotovo iz Bosne i Hercegovine zbog značajnijeg marketinškog

razvoj gospodarstva, turizma i regije. Lani smo u rujnu dobili “Turistički cvijet” - nagradu Hrvatske gospodarske komore za najbolji hotel s 3 zvjezdice u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a i ove godine smo konkurirali. Zavod za poslovna istraživanja dodijelio je Termama Tuhelj prestižnu Zlatnu medalju “Prva

pripremu i posluživanje kave, srebrne Andrija Očić u pripremanju jela u kotlu te Andrija Teo Šulek u točenju piva. Konobaru Matečiću je ovo drugo zlato, jer je i lani na istom natjecanju s kavom “Vodeni planet” bio nenadmašan na ovom međunarodnom natjecanju. U natjecanju Kuharskog saveza Hrvatske, mladi

ja. - Ovih dana završava se i obnova polivalentne sportske dvorane u što je uloženo 50.000 eura. U Svijet sauna uveli smo niz dopunskih programa. Posebna novost je terasa sauna koja je jedina nudistička plaža u Zagorju. Uredili smo još jednu novu kabinu za tretmane u ponudi Spa e Vita. Time smo ponudu proširili na

Zavod za poslovna istraživanja dodijelio je Termama Tuhelj prestižnu Zlatnu medalju “Prva hrvatska kuna” za najviše rezultate u poslovanju, jer se poduzeće nalazi među sto najboljih u Hrvatskoj po novostvorenoj vrijednosti. djelovanja na tome tržištu. Prosječna dužina boravka je 2,56 dana, a dnevni broj noćenja 160. U ovom razdoblju bazene Terma Tuhelj posjetilo je 187.551 dnevnih kupača, 3,85 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Zabilježen je i dnevni rekord od 7050 kupača. – Osim brojnih pohvala od strane naših gostiju - kazala je - priznanja smo dobili i od hrvatskih institucija kojima je cilj

hrvatska kuna” za najviše rezultate u poslovanju, jer se poduzeće nalazi među sto najboljih u Hrvatskoj po novostvorenoj vrijednosti.

Novi programi

Dvorac Mihanović je svrstan među 100 vodećih hrvatskih a la carte restorana. Na 55. Ugostiteljsko-turističkom zboru u Sloveniji djelatnici Terma Tuhelj osvojili su 3 medalje: zlatnu Pero Matečić za

Danijel Sinković u suradnji s Ljiljanom Vinković i u suradnji voditeljice Ane Bat osvojio prvo mjesto u pripremanju glavnog jela i deserta. Što se noviteta u poslovanju tiče, Terme Tuhelj su ove godine najviše radile na podizanju kvalitete usluge te na unapređenju cjelokupne ponude, a u smjeru potreba njihovih gostiju. Posebno se radilo na proširenju ponude sportskih i kulturno-zabavnih sadrža-

zdravstvene programe za održavanje vitalnosti i zdravlja. Novost je bubble masaža, na osnovama turskog hamama i za sada je jedinstvena u Hrvatskoj. Posebno su zanimljivi team building programi pogotovo za kongresne goste koji popunjavaju trećinu naših smještajnih kapaciteta - sažetak je onog o čemu je izvijestila Ivana Kolar. U proljeće iduće godine počinju s izgradnjom novog ho-

tela, novog krila uz postojeći hotel. Raspolagat će sa 120 dvokrevetnih soba na razini četiri zvjezdice, kongresnim centrom kapaciteta 250 osoba s mogućnošću pregrađivanja te garažom s 50 parkirnih mjesta. S dosadašnjim hotelom bit će povezan toplim hodnikom. Dizajn potpisuje stalna projektna ekipa Enota iz Ljubljane. Hotel će biti moderan i funkcionalan. Vrijednost investicije je 8 milijuna eura. Istodobno će se graditi i poslovne prostorije na postojećem objektu i na garažama kod parkirališta. Imat će 16 prostorija koje će Terme Tuhelj ili prodati ili dati u najam za razne sadržaje. Vrijednost ove investicije je milijun eura. K tome treba dodati i najavljeni početak gradnje Nogometnog centra HNS-a s hotelom kategorije četiri zvjezdice sa 150 dvokrevetnih soba, polivalentne sportske dvorane, šest nogometnih terena i niz manjih sportskih igrališta, sve u vrijednosti 15 milijuna eura, pri čemu sa svojim zemljištem i postojećom infrastrukturom ulazi kao partner s HNS-om s 25 posto ukupne vrijednosti ovog centra.

zagorskilist

aktualno

broj 262 / 24.10.2008.

Pisma čitatelja / Reagiranje Hrvatska stranka prava i Udruga Hrvatskih ugovornih ortodonata:

‘Ravnateljica Doma zdravlja za ljubav muža zatvorila ordinaciju’ Povodom otpuštanju 14 šofera takozvane Hitne pomoći Domu zdravlja KZŽ, osjećam obvezu iznijeti i neke druge loše posljedice sprege bračnog para Belec. HSP zastupa prava jednaka za sve, a Udruga Hrvatskih Ugovornih ortodonata jednaka zakonska prava za sve pacijente. Otud obveza obavijestiti Javnost o posljedicama bračne sprege. Bešćutna je i neodgovorna izjave ravnateljice Belec da otpuštanje 14 šofera neće imati nikakve štetne posljedice za pacijente. Zašto ih je uopće zaposlila, ako nisu trebali hitno voziti pacijente? Razlog sukoba sa šoferima je što gospođa Belec nije nikad organizirala pravu Hitnu pomoć, koju Zagorje kao i Bolnicu čeka već 30 godina. Šoferi zbog toga trpe. Voze pacijente kolima hitne pomoći, a u Domu zdravlja imaju koeﬁcijent za plaću 0.85 dok šoferi prave Hitne pomoći, na primjer u Zaprešiću, za isti posao imaju koeﬁcijent 0.98 plus 15 % na plaću. Pacijentima je uskraćena bolja zdravstvena zaštita prave Hitne pomoći. Činjenica je i to da kao pravnica, protivno zakonu, nema zaposlenog doktora kao pomoćnika. Njen suprug šef Područnog ureda HZZO-a u Krapini, Željko Belec, 2002. je prijavio HZZO-u da moja ortodontska ordinacije radi puno više posla od 7500 bodova, iako su u Zagorju postojale samo dvije od propisanih 4 ortodontske ordinacije. Da bi jedan sveučilišni profesor ortodoncije mogao dobiti što više pacijenata u svoju polikliniku, a HZZO zadržati novce pacijenata, organizirani kriminal unutar HZZO-a je nakon te prijave u cijeloj Hrvatskoj smanjio usluge na 4500 bodova. Stvorene su liste čekanja i dulje od tri godine, ovisno koliko ordinacija ima na području. U namjeri da spriječi posljedice tog protuzakonitog postupka ortodonti koji imaju Ugovor sa HZZO-m formirali su udrugu „ ORTODONT „. Uz protuzakonito smanjenje bodova 0d 7500 na 4500 isti taj Organizirani kriminal skupa sa Profesorom, iz interesa je nagovorio Željka Beleca da me lažno tuži za puno napravljenog posla zagorskim pacijentima. Iako pismeno od HZZO-a nije ovlašten niti je osnov tužbe stručno utvrđen, Ž. Belec me tužio da nisam Mariji Z. i drugima radio postupak ugrađivanja etečmene (bravica) na zube, a da sam samo neosnovano zaračunao bodove. Na sudu je izjavio: „Na pitanje okrivljenika, svjedok ističe da je spomenuta tužba i

kaznena prijava podnijeta na zahtjev Direkcije HZZO Zagreb, te svjedok navodi da je upozorio Direkciju HZZO da je po odredbama Ugovora u konkretnom slučaju prvo trebalo formirati stručno Povjerenstvo te da je Direkcija HZZO tražila da se pokrene parnični i kazneni postupak jer da je činjenično stanje utvrđeno i da je sve dovoljno dokazano.„ Na prvoj i drugoj slici Marije Z., svaki laik, ako nije ćorav, može vidjeti da je nešto ugrađeno na zubima. U cijelom svijetu je za to na zubima stručni naziv etečmen (brackett), a Hrvatski prijevod bravica. Ovlašten za tužbu, direktor HZZO-a nije mogao tužiti za takovu bedastoću, pa je vjerojatno u dogovoru s Profesorom nagovorio Željka Beleca, kad već ima žarku želju da našteti. Općepoznato je da je protuzakonito ograničavati doktoru pružanje zdravstvenih usluga. Ograničavanje i zabrana na 4500 bodova iz interesa HZZO-a i Profesora je napravljeno bez bilo kave pisane odluke. Otud Organizirani kriminal. Ravnateljica Belec je prije dvije godine suprotno članku 110 stav 3 Zakona o radu, za ljubav svoga muža, bez moje volje, zatražila od Ministarstva zdravstva da mi raskine Ugovor o radu, odnosno zatvori ortodontsku ordinaciju zagorskih pacijenata. Ravnateljica je morala znati da je ordinacija jedno, to je moja ﬁrma, a ambulanta samo prostor, vlasništvo D.Z. sasvim nešto drugo. Znala je i morala znati da je njena zadaća otvoriti još jednu ordinaciju, a ne zatvarati postojeću. Ako je trebala ambulantu kao prostor za nešto ili nekoga drugoga mogla se zagorska ordinacija preseliti u neki drugi grad ili smjenu u istom prostoru. Znala je, jer je od Županijskog povjerenstva za zdravstvo zadužena da spriječi zatvaranje inače deﬁcitarne ordinacije. Na sjednici Povjerenstva od 20 ljudi za tu njenu zadaću jedino je njen suprug bio protiv. Pa umjesto da ne poduzima ništa ispunila je njegovu želju i zatražila od Ministarstva zdravstva ukidanje Rješenja o radu ordinacije. Napravila je nenadoknadivu štetu pacijentima. Županica i njena vlast mogu s malo dobre volje i savjesti bez bilo kakvog ulaganja vratiti djeci Zagorja ortodontsku ordinaciju. Živi bili pa vidjeli. Povjerenik HSP-a za Zagorje i Predsjednik Hrvatske udruge Ortodont mr. sc. dr. Zvonko Marušić

ZABOK

Kontrola u OB Zabok

tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, šest djelatnika ministarstva i medicinskih stručnjaka obišlo je odjele bolnice i izvršilo uvid. – Smatramo da je uvid prošao vrlo dobro, ovih ćemo dana primiti pismeni dopis o eventualnim sitnim nepravilnostima koje smo dužni otkloniti u roku trideset dana - objasnio je Tomislav Jadan, zamjenik ravnatelja OB Zabok. (nm)

utorak je Opću bolnicu Zabok posjetilo stručno povjerenstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi radi utvrđivanja uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti glede prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme OB Zabok. Na temelju zakona o sustavu državne uprave i pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika, medicinsko

VODICE

Od Vlade zatraženo povišenje plaće od

12%

Zagorski sindikalci iz Preporoda na savjetovanju u Vodicama

edanaest zagorskih sindikalaca “Preporoda” iz osnovnih i srednjih škola sudjelovalo je na trodnevnom savjetovanju 177 sindikalnih povjerenika iz cijele Hrvatske, Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod u Vodicama, u hotelu Olimpija. Skupu su prisustvovali povjerenici (ili njihovi zamjenici) iz Krapinsko-zagorske županije: Samson Štibohar (OŠ Krapinske Toplice, ujedno i predsjednik Županijskog vijeća), Darko Ciglenečki (SŠ Oroslavje, zamjenik predsjednika Županijskog vijeća), Vladimir Koret (SŠ Krapina), Josip Leljak (OŠ Đurmanec), Adil Skopljak (OŠ Hum na Sutli), Mateja Brezić (SŠ Konjščina), Ana Marija Petrović (SŠ Zabok), Davorka Frgec-Vrančić (Škola za umjetnost, dizajn, graﬁku i odjeću, Zabok), Sanja Ždralović (Gimnazija AG Matoša, Zabok), Stjepan Pavek (SŠ Zlatar) i Branko Pratengrazer (OŠ Josipa Broza, Kumrovec). Na savjetovanju je održano i nekoliko predavanja, uz kraći izlet na Zlarin. Krešimir Sever, predsjednik sindikalne središnjice Nezavisni hrvatski sindikati (u kojoj je i Preporod) govorio je o aktualnim događanjima

vezanim uz najavljene izmjene Zakona o radu. Prof. Vinko Gotovac s Pravnog fakulteta govorio je o temi “Radno pravni status zaposlenika i upravljanje u školskim ustanovama u kontekstu novog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

Uoči donošenja Proračuna za 2009. “Preporod” je pokrenuo peticiju kojom se traži da Vlada žurno donese Uredbu kojom bi se svim zaposlenim u osnovnim i srednjim školama uvećala vrijednost obračunskog koeficijenta za 12% čime bi se spriječilo daljnje zaostajanje za prosječnom plaćom u Hrvatskoj. školi”, te “Sudjelovanje radnika u odlučivanju - status sindikalnog povjerenika i radničko vijeće”. Državna tajnica prof. dr. sc. Dijana Vican govorila je o značaju i značenju nacionalnog kurikuluma, a državni tajnik za srednje školstvo, prof. Želimir Janjić

o aktualnom trenutku srednjeg školstva u Hrvatskoj.

Novi Zakon je poluproizvod

Predsjednik Preporoda Željko Stipić istaknuo je da sindikat i dalje raste, u Vodicama je bilo 17 povjerenika više no na lanjskoj skupštini u Selcu, sindikat ima podružnice u 317 škola i u još 100 škola pojedinačno članstvo. Osim kritika na novi Zakon, koji je po njemu poluproizvod i generirat će više problema no dosadašnji, pokrenuta je peticija, uoči dvogodišnjice potpisivanja Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti potpisanog 25.11.2006. između Vlade i tri obrazovna sindikata (Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja). Sindikat Preporod poziva na iskazivanje nezadovoljstva njegovim učincima jer prema podacima Državnog zavoda za statistiku plaće zaposlenih u obrazovanju kontinuirano su bile niže od prosječnih u državi. U osnovnom školstvu to je čak 496 kuna manje, a u srednjem školstvu 199 kuna manje od prosječne plaće u državi. (zl)

Priopćenje TOKG-a

Priznaje li direktor Rogan sada da Inkop ima sindikat?

d nekolicine radnika povezanih društava Inkop iz Poznanovca ovih smo dana primili informaciju o novom kršenju sindikalnih prava od strane direktora, gospodina Ivana Rogana. Zakonom o radu inače je nedvosmisleno zabranjeno miješanje poslodavca u rad i organizaciju Sindikata te zabranjeno nejednako postupanje prema radnicima zbog sindikalnog članstva ili djelovanja. Izgleda da gospodinu Roganu, na žalost, to nikako da postane jasno. Nije mu bilo dovoljno što je pokojnom glavnom sindikalnom povjereniku Stjepanu Dedu u tri navrata

uručivao otkaz unatoč sudskim presudama protiv takvih odluka, već je želeći uništiti Sindikat protuzakonito zabranio ustezanje sindikalne članarine iz plaća radnika. Zbog kršenja sindikalnih prava, tj. povrede prava na udruživanje, podsjećamo, Sindikat TOKG Hrvatske je podnio kaznenu prijavu, temeljem članka 109. Kaznenog zakona RH, protiv trojice direktora povezanih društava Inkop te je taj postupak još uvijek u tijeku. Ovih dana u režiji gospodina Rogana ponovno se čini greška jer sada odjednom PRIZNAJU da u Inkopu IPAK postoje članovi Sindikata od

kojih traže da se izjasne potpisivanjem. Tko ne želi da mu se iz plaće usteže sindikalna članarina? Ovo je tim čudnije jer je sporni gospodin još u listopadu 2005. zabranio obračun i ustezanje sindikalne članarine radnicima kojima je do tog trenutka članarina inače bila uredno ustezana i doznačavana u skladu s odlukom i uputama Sindikata. Najnovije miješanje poslodavca u pitanja koja se isključivo tiču samo Sindikata predstavlja očigledno priznanje postojanja članova Sindikata u Inkopu, a također i kršenje temeljnih zakonskih i ustavnih prava na udruživanje i or-

ganiziranje. Prema informacijama koje smo dobili, na sporno pitanje odgovarali su pretežito radnici koji inače i nisu do sad bili članovi Sindikata, što dodatno ukazuje na manipulacije kojima se poslodavac služi. Hoće li društvo stati na kraj protuzakonitoj samovolji pojedinaca nadajmo se da ćemo uskoro saznati? Osim toga u tijeku je utvrđivanje sindikalne reprezentativnosti, tj. poslodavac mora Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva dostaviti popis radnika kojima usteže sindikalnu članarinu iz plaće, pa je ovo vjerojatno Roganov

odgovor na tu obvezu. Na osnovi svega ovoga jasno je da će opisanim ponašanjem gospodin Rogan povezana društva Inkop i nadalje zadržati na “crnoj listi” poslodavaca koji neće dobiti razvojne državne potpore, što predstavlja direktno pogodovanje konkurentima Inkopa (što je više poslodavaca na listi to će ostali dobiti više novaca od države). Gdje je tu interes radnika Inkopa? U čijem to interesu poslodavac radi, zaista je veoma teško odgovoriti. Regionalni koordinator Željko Šegina

aktualno

broj 262 / 24.10.2008.

Bosnar: Ljudi idu linijom manjeg otpora: riješiti se otpada čim prije i čim bezbolnije, a blizina sljemenskih šuma i potoka tome pogoduje! Bez obzira na izgled i dugoročnu štetu u prirodi. Kazne. Za takve su visoke kazne, definitivno, najučinkovitije.

Skladište na otvorenom Bračak Skladište na otvorenom Bedekovčina

OTPAD NAŠ SVEPRISUTNI ZA KRŠENJE PROPISA SLIJEDI KAZNA, KOJU OBIČNO PLAĆAJU MANJI PREKRŠITELJI, DOK IH ONI VELIKI, GLAVNI ZAGAĐIVAČI IZBJEGAVAJU. Dunja Horvatin KRAPINA

ako veliki dio zagorskih općina i gradova ima redovni odvoz kućnog smeća i bar dva puta godišnje odvoz krupnog otpada, broj divljih odlagališta širom Zagorja ne smanjuje se: što više, niču nova. U naletu pretvorbe poljoprivrednih zemljišta u građevinske zone, zelene površine se “oplemenjuju” građevnim otpadom, često i odsluženim komadima bijele tehnike, televizora, akumulatora i automobilskih olupina. Sve se to nasipa slojem zemlje, poravna bagerom i ponudi kao građevinska parcela. Na taj je način nestalo mnogo mlaka, jaraka uz prometnice, potočnih rukavaca, u velikoj većini slučajeva, inicijativom vlasnika parcele ili građevinskog poduzetnika, bez ikakve procjene utjecaja na podzemne vode i okoliš.

Tri inspektora

U Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, godišnje nastane oko 2 600 000 tona građevnog otpada koji se odlaže neprimjereno, u prirodi i manji dio na komunalnim odlagalištima. Prema novom

Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom zabranjeno je odlaganje takvog otpada na lokacijama koje za to nisu predviđene. Posjednik građevnog otpada dužan je osigurati uvjete za njegovo skupljanje i privremeno skladištenje, odvojeni skupljeni otpad predati tvrtki ili obrtniku koji posjeduje dozvolu i ima koncesiju za gospodarenje građevnim otpadom. Za prekršitelje predviđene su kazne, mnogostruko uvećane od dosadašnjih. Dok se to ne usvoji, tj. dok se ne pročuje da se sankcije za zagađivače i stvarno primjenjuju, puno je jednostavnije sav krš i lom istovariti u obližnjem jarku, po mogućnosti čim bliže cesti. Koliko god se ta odlagališta zvala “privremenima”, što obično traje i godinama, ona ostavljaju trajno ružnu mrlju u slici lijepog zagorskog krajolika. Bodu u oči, i ne samo turista u prolazu. - Postoji Zakon, postoji pravilnik kojim je sve jasno rečeno. Za prekršitelje, osobito one bez savjesti i osjećaja, nema sredstava prisile, nego inspekcijske službe. Imamo 3 inspektora zaštite okoliša i odlaganje otpada na neprimjerenim mjestima spada u domenu njihovog rada - rekao nam je mr. sc. Stjepan Bručić, pročelnik Upravnog odjela za

zaštitu okoliša KZŽ.

Zovi 223 533

- Zbog neusklađene dokumentacije za lokaciju budućeg regionalnog odlagališta za 4 županije na području Koprivnice, iako su sredstva osigurana, dijelom iz Fonda za energetsku učinkovitost i fondova EU, kasni se s realizacijom. Osnovana je i Javna ustanova za gospodarenje otpadom za područje sjeverozapadne Hrvatske koja se treba preregistrirati u trgovačko društvo d.o.o., s osnivačkim ulogom od po milijun kuna za svaku od četiri županije. Naravno, sve se to odvija pod kapom Ministarstva zaštite okoliša, a u skladu s EU-normama. Otvorenje tog odlagališta bilo bi kvalitetno i dugoročno rješenje problema zbrinjavanja otpada za KZŽ – kaže Bručić. Do tada divlja odlagališta i neprimjereno zbrinjavanje svih vrsta otpada ostaje na brigu Inspekciji zaštite okoliša i 3 inspektora, koji i bez vašeg poziva na broj 223-533, imaju pune ruke posla. - Mnogi su uvjerenja da je zemlja uz potoke, bare i jarke “ničija zemlja” i da nasipavanjem otpadom nekom čine uslugu. Osim uništavanja vrijednih staništa, biljnih i životinjskih, slika takvih

zagorskilist

deponija nagrđuje krajolik. Naravno, za kršenje propisa slijedi kazna, koju obično plaćaju manji prekršitelji, dok oni veliki, glavni zagađivači izbjegavaju… Poznato mi je nekoliko slučajeva koji se povlače po sudovima niz godina i izbjegavaju plaćanje - priča jedan od tri okolišna inspektora kojeg smo ulovili između sjedišta u Zaboku i uviđaja slučaja na terenu. Nema “ničije zemlje”! Područje unutar 100 metara od korita potoka spada pod Vodopravnu inspekciju, a općine i gradovi moraju znati za svaki pedalj zemlje! Ni vlasništvo nad zemljom ne daje nikom pravo otvarati novo odlagalište!

Tuhelj rješava svoje ‘furde’

Kako se nose s odlagalištima i “privremenim” deponijima i skladištima, poznatijim kao “furde”, pitali smo načelnika općine Tuhelj, Milivoja Škvorca. - Sankcije su zadnje čemu pribjegavamo. Kazne su neučinkovite, pravosuđe sporo. Stanovnici Tuhlja vole svoj kraj i sami ne narušavaju njegovu ljepotu. Jedan slučaj skupljanja starih automobila u privatnom dvorištu riješen je dijalogom Općine i vlasnika. Ima staračkih domaćin-

Prema novom Pravilniku o gospodarenju otpadom, gradovi i općine dužni su putem reciklažnih dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada, a županije do kraja listopada trebaju odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom. Novim propisima i pravilnikom želi se uspostaviti sustav koji bi zaustavio neprimjereno odlaganje i osigurao da se veći dio građevnog otpada reciklira. Za sada jedini fiksni pogon namijenjen isključivo preradi građevnog otpada nalazi se u sklopu odlagališta Jakuševac.

stava gdje ljudi nisu u mogućnosti urediti svoje dvorište ili obraditi zemlju. U takvim slučajevima Općina pomaže i preuzima brigu o košnji, krčenju i uređenju zemljišta. Nema odlagališta građevnog materijala, niti neprimjerenog skladištenja. Ne samo jer smo turistički kraj, već i radi prirode i ljudi koji tu žive. Velim vam, zaštita okoliša je pitanje morala, a u tom pogledu se ponosim mojim sugrađanima!”

U svakoj hrpi posjetnica

Stubičke Toplice zbog svoje uređenosti i ljepote krajolika i treću su godinu za redom osvojile prestižnu nagradu Hrvatske turističke zajednice, Zeleni cvijet sa zlatnim znakom. Ni jedan “smetni” detalj ne narušava skladnu vrtnu arhitekturu Parka Maksimilijana Vrhovca, besprijekorne “špice” i središta Stubaka. No, rubno područje Parka prirode, korita sljemenskih potoka česta su meta kipera neodgovornih graditeljaca. - Siguran sam da to nije djelo domaćih! Na području Stubičkih Toplica ima sve više došljaka, vikendica koje se adaptiraju za život i boravak kroz cijelu godinu. Građevni otpad koji tu nastaje završava nedaleko i uz malo truda nije

mu teško ući u trag. U svakoj hrpi se nađe “posjetnica” priča Vladimir Bosnar, načelnik općine Stubičke Toplice. - Ja sam za kazne, i to visoke kazne za takve prekršaje! Na dojavu registarskog broja kamiona koji je nedavno iskipao teret u sljemenskom potoku, Općina je vlasniku, građevinskom poduzetniku iz susjednog grada, uputila dopis s vrlo jasnim uputama: ili očistiti teren u roku 8 dana ili kazna u iznosu… Za tri dana sve je bilo čisto, nestalo je sve kaj je bilo i nije bilo njegovo! Ljudi idu linijom manjeg otpora: riješiti se otpada čim prije i čim bezbolnije, a blizina sljemenskih šuma i potoka tome pogoduje! Bez obzira na izgled i dugoročnu štetu u prirodi. Kazne. Za takve su visoke kazne, deﬁnitivno, najučinkovitije! - Zadnjih godina sve je očitije da turisti sve više traže odredišta s visokim stupnjem očuvane prirode, konačno, očuvanje prirodne baštine u Hrvatskom zagorju je obaveza svih nas, svakog pojedinačno, sa ili bez kaznenih sankcija. U Stubičkima želimo povezati tradiciju i ekologiju, za boljitak životnog prostora i življenja u zdravoj okolini razmišljanja su načelnika najuređenijeg turističkog mjesta kontinentalne Hrvatske.

zagorskilist

aktualno

broj 262 / 24.10.2008.

DESNI KORNER

JOŠ JEDNO ZAGORSKO

NE AZILU Dunja Horvatin ZLATAR

ako postoji potreba, dugo očekivano i najavljivano prihvatilište za napuštene pse nije proradilo. Za predviđenu lokaciju u Mihovljanu nije podnesen zahtjev, nije predviđeno prostornim planom; a trebalo bi to odobriti Vijeće i Poglavarstvo, saznajemo od pročelnika općine. Slično kao i s odlagalištem otpada, isto kao u slučaju slatinskih azilanata – ni pseći azil nitko ne želi u svojem susjedstvu, a kamoli dvorištu.

Svima smeta

- Teško je naći lokaciju koja bi svima odgovarala: ako je blizu naselja, ljudi će prigovarati, ako je udaljeno, nema potrebne infrastrukture - priča dr. Mladen Jemeršić iz Veterinarske stanice u Zlataru. - U našoj ambulanti vršimo sterilizaciju kuja i kastriranje pasa i mačaka da bi na taj način smanjili broj nezbrinutih potomaka. Osobito u 12.tom mjesecu, kad je posla malo manje, vršimo takve zahvate po vrlo pristupačnoj cijeni. Usprkos tome, odaziva se vrlo malo vlasnika životinja. Često pred vrata ambulante dobijemo psića kojem onda tražimo udomitelja. I sad imamo jednog mladog retrivera. Pomognite da ga udomimo – apelira dr. Jemeršić. Zakon o zaštiti životinja kojeg je prošle godine izglasao i Sabor, nalaže zasnivanje

stacionara za napuštene životinje u svakoj županiji. Vrijeme boravka životinja u stacionarima produžuje se s mjesec dana na dva, a u međuvremenu se oglašavanjem traži udomitelj. Jedno od rješenja problema je sterilizacija, odnosno kastracija pasa, jer pridonosi smanjenju broja neželjenih potomaka. Zakon o dobrobiti životinja u Austriji, primjerice, propisuje obaveznu sterilizaciju kuja, osim onih vlasnika koji su registrirani uzgajači rasnih pasa. Problem kod nas je i nedostatak prihvatilišta za vrijeme izbivanja vlasnika, što je zamjetno u našoj županiji u vrijeme godišnjih odmora, osobito na području koje graniči s glavnim gradom.

prihvatimo, to riješit će se problem napuštenih životinja – sam od sebe!

Ljubimci na čuvanju…

U ovom slučaju ne bi bilo problema kad bi bilo ljudi voljnih pričuvati psa za vrijeme godišnjeg odmora ili odlaska na put. Poziv je došao od gospođe Dubravke iz Karivaroša. Ona ima dvorište, ima uvjete za ugodan boravak vašeg dlakavca, a prije svega voli životinje. Ako zatreba, broj njenog telefona je 098 1952112. U svakom slučaju, kad smo već odlučili imati ga u svojoj blizini - svako živo biće, pa bio to pas ili mače, treba našu pažnju, malo ljubavi i sigurnosti našeg doma. Kad

Dr. Jemeršić: Teško je naći lokaciju koja bi svima odgovarala: ako je blizu naselja, ljudi će prigovarati, ako je udaljeno, nema potrebne infrastrukture.

ZAGREB

Otvorenje Roses Fashion Outleta 8. studenoga Više od 80 trgovina s oko stotinjak najboljih svjetskih brandova uz stalne popuste i do 70 posto

Svetom Križu Začretju, uz autocestu A2 Zagreb - Krapina (izlaz 4 / Sveti Križ), 8. studenoga otvara se Roses Fashion Outlet, prvi i najveći outlet centar u Hrvatskoj. Od mnoštva brandova svakako vrijedi izdvojiti one koji će ekskluzivno biti prisutni u Roses Fashion Outletu, poput Sisleyja, Benettona, Pume, Tommyja Hilﬁgera, Ralph Laurena, Max Mare, Manga, Timberlanda, Diesela, a neće izostati niti Armani, D&G, Versace, Tom Tailor, Lacoste, Calvin Klein i mnogi drugi. To je samo dio ponude

vrhunskih trgovačkih marki u osamdesetak trgovina s trajnim sniženjima od 30 do 70 posto. Outlet je osigurao više od 2000 parkirališnih mjesta, a radit će od ponedjeljka do nedjelje, od 10 do

21 sat. Investitor, austrijska Dayland Grupa, je u prvu fazu projekta uložio oko 30 milijuna eura i otvorio gotovo 1000 radnih mjesta, a na jesen 2010. u sklopu druge faze širenja uz

dodatnu investiciju od oko 20 milijuna eura otvorit će se novih 45 trgovina. Projekt je izveden u obliku “Village Stila” s gradskim zidinama, a središnje teme su voda i različiti stilovi gradnje koji odražavaju tradicijom bogatu povijest regije između Jadrana i Alpa. Elementi kao što su stupovi, lukovi, tradicionalni cigleni krovovi, mostovi, rijeke i mala jezera stvaraju poseban ambijent. U različito oblikovanim kućama smješteni su brojni restorani i kaﬁći, a posebnost je i dječje igralište površine 1000 četvornih metara. (zl)

Poštovanje prije svega

vakodnevno smo svjedoci mizernoj razini komunikacije na hrvatskoj političkoj sceni. Politički protivnici u mnogim se slučajevima tretiraju kao građani drugog reda. Kao da je politički stav nešto što je unaprijed definirano, a samim time obvezatno za sve i svakoga. Iako je zdrava politička borba neophodno potrebna za normalan razvoj demokratskih institucija, ali i sveopće kulture uvažavanja zdravih različitosti, ta ista borba kod nas često izgleda kao sukob bijesnih neprijatelja. Iz aviona je vidljiva ljudska netrpeljivost koju mnogi političari hrvatske političke scene gaje prema svojim protivnicima u suprotnim političkim taborima. Umjesto da je elementarno poštovanje, kako čovjeka kao osobe tako i njegovih ljudskih uvjerenja, unaprijed definirana kategorija političkog bontona, svjedoci smo svega suprotnoga. Apsolutno svaka situacija podložna je jeftinom politikanstvu bez ikakvog sadržaja. Pod krinkom ironiziranja određenih tema i situacija dio istaknutih političara javnu pozornicu koristi za svoje privatne obračune. Iako se o američkoj politici u posljednje vrijeme češće govori u negativnom nego pozitivnom kontekstu (isto je prije svega motivirano nizom negativnih ocjena o određenim vanjskopolitičkim potezima američke administracije) u pogledu uvažavanja političkih protivnika od njih možemo puno naučiti. Aktualna predsjednička kampanja izvrstan je primjer za to. Na nedavno održanom «Banketu bijelih mašni» gostovali su oboje kandidata u predsjedničkoj Piše: Žarko Tušek utrci, Barack Oba(zarko.tusek@gmail.com) ma i John Mccain. U govorima koje su oboje održali, bez imalo problema s vlastitim taštinama javno su progovarali o ljudskim, a samim time i političkim, vrlinama svojeg protivnika. Obama je tako konstatirao da su rijetke osobe u američkoj povijesti služile svojoj domovini časno i predano kao što je to činio njegov politički takmac tijekom cijele svoje vojne i političke karijere. Mccain je, pak, Obaminu nadahnutu politiku promjena nazvao pozitivnom inspiracijom za sve Amerikance, dodavši da o svojem mlađem kolegi kao čovjeku misli sve najbolje te da mu je jasno zašto je nadahnuće mnogima Amerikancima. Ono što je posebnost cijele ove priče jest činjenica da tik prije izbora, u trenucima kada se predsjednička kampanja prelama, a svaki detalj može biti presudan u izbornoj pobjedi, u Americi politika osobne diskvalifikacije političkog protivnika jednostavno ne prolazi. Pritom je potpuno nevažno da li kandidati privatno misle što govore ili ne, važno je jedino to da u okvirima svoje strategije izborne pobjede oni jednostavno moraju iznaći prostor u kojemu mogu progovoriti o svojem protukandidatu na način kako su to upravo učinili. Sve skupa ih naravno ne priječi da o stvarnim političkim sadržajima (gospodarstvu, unutarnjoj politici, vanjskoj politici…) progovaraju s potpuno drugačijih političkih pozicija, pa čak i da se u okvirima političke utakmice poigravaju s političkim spinom lobirajući preko medija za otvaranjem tema koje im više ili manje odgovaraju. Pravila igre tamo su precizno definirana, a poštovanje političkog protivnika važan je kotačić u mozaiku izborne pobjede. Preostaje nam vjerovati da će u izazovima koji su pred nama naše političke elite (u kratkoročnom intervalu prije svega one lokalne) prepoznati upravo opisane kriterije ponašanja. Naime, u neposrednim izbornim utakmicama sučeljavat će se pojedinci s timovima koji stoje iza njih. Oni koji će u izbornoj utakmici dati prostora bontonu u političkom komuniciranju morali bi imati prednost kod građana. Moramo biti svjesni da iza svakog pojedinca postoje oni koji su tiha privatnost njegova života i koje uvrede i diskvalifikacije pogađaju možda i više nego kandidata kojemu su upućene. Znači - da sadržajima, da temama, da projektima, da razumnoj kritici, ali veliko NE diskvalifikacijama i objedama što je trenutno svakidašnjica u hrvatskoj političkoj komunikaciji. Političara kojima to nije jasno treba se kloniti. Koliko poštuju svoje konkurente i neistomišljenike toliko će poštovati i nas građane. Pogotovo je to važno danas kada će neposredno izabrani lokalni čelnici imati iznimne ovlasti i političku snagu.

županija

broj 262 / 24.10.2008.

županija Mihael Grmovšek, pobjednik Međunarodnog matematičkog natjecanja “Klokan bez granica”

zagorskilist

Upravo su 20. listopada prije 175 godina, točnije 1833. godine rudari odlučili otvoriti školu za svoju djecu i djecu ovdašnjiih seljaka. Nakon svečane sjednice pjesmom i plesom dvoranu su raznježili radobojski mališani

‘Čudaj sme napravili’ Mirjana Bašak RADOBOJ

adoboj je 20. listopada proslavio svoj Dan općine i škole. Upravo su 20. listopada prije 175 godina, točnije 1833. godine rudari odlučili otvoriti školu za svoju djecu i djecu ovdašnjiih seljaka. Sama proslava je započela prošlog četvrtka, i u tih pet dana izmjenjivao se niz kulturno-zabavnih i sportskih

onalna izložba slika Društva Ernest Tomašević, te izložba proizvoda gospodarstvenika s područja Radoboja. I učenici OŠ Side Košutić dali su svoj doprinos proslavi kulturnoumjetničkim programom, kao i Limena glazba Mirna koncertom u subotu navečer. Gostovali su AKD iz Svetog Križa Začretja i ŽAK Gornje Jesenje. Održan je i dječji festival Vnučekove popevke. Radobojčani su mogli uživati i u koncertu

Sajko otvorio je svečanu sjednicu, upoznavši goste kratko s poviješću Radoboja. Načelnik Radoboja bio je kratak u svom izvješću. – Čudaj sme napravili i slobodno mogu ustvrditi da smo pokrenuli zamašnjak ukupnog razvoja općine. Kako mi je ovo možda i posljednja ovakva prigoda s obzirom na predstojeće lokalne izbore neću spominjati sve učinjeno u ovih šest godina, jer bi to predugo trajalo - rekao je Topolovec.

Izrazio je i zadovoljstvo dobivenom uporabnom dozvolom za sportsku dvoranu, zahvalivši se posebno djelatnicima, Vijeću i Poglavarstvu. Čestitke su uputili i gosti: Željko Presečki, načelnik Petrovskog u ime susjednih općina, Milivoj Škvorc, Željko Vincelj, dožupan Zorko Vidiček i Radimir Čačić koji je naglasio kako je on već domaći ovdje, te da mu je vrlo blizak ovaj kraj. Rekao je kako se Zagorje nalazi ‘negdje u do-

njoj zoni’ i da je zapostavljeno. – Zagorje mora dobiti snažnu podršku i to nije zadatak jedne stranke, već svih koji zastupaju Zagorje, bilo na razini zakonodavne ili izvršne vlasti - rekao je Čačić.

Lijepe okućnice

Kratku prezentaciju natjecanja za najbolje okućnice održao je Luka Čuljak, član Poglavarstva zadužen za poljoprivredu. Novčane nagrade u iznosu od

1500 kuna za najbolji balkon dobila je Šteﬁca Košutić, za najbolju okućnicu (dvorište) Davorka Cerovečki i za opći dojam Željka Smrečki. Podijeljene su i nagrade učenicima OŠ Side Košutić za uspjeh postignut na natjecanjima. Dobili su ih Karla Novački, Luka Lovrenčić, Iva Siget, Mihael Grmovšek i njihove mentorice. Svečanost su priveli kraju učenici OŠ S. Košutić plesom i glumom, nakon čeka je uslijedio domjenak.

I HDZ je zaslužan… - Malo smo krenuli s politikom - malo glasniji od svojih prethodnika bio je Milivoj Škorc, saborski zastupnik HDZ-a, rekavši kako je politička opcija koju on predstavlja također pomogla Radoboju da dobije sportsku dvoranu. A isto tako, naglasio je da je općina Radoboj prisutna u raspodjeli sredstava regionalnog fonda i u raspodjeli u većini ministarstava. programa. U novoj sportskoj dvorani održana je prezentacija obnove i čuvanja starinskog Radobojskog trnaca i različitih sorata voća te gradnja zagorskog plota. Učenicima je predavanje održala Dijana Klasić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim kulturnim vrijednostima KZŽ, a pričom kako su nekad izgledali stari trnaci djeci su pripovijedale bake Alojzija i Barbara. Uz to što je Radobojski trnac izvor raznovrsnih starinskih jabuka, krušaka, šljiva, trešanja… prirodno je stanište sova, ćukova, vjeverica… Na štandu se pak nudila ﬁna gibanica upravo spremljena od starih sorata jabuka. Otvorena je i tradici-

popularnih kajkavskih popevki ‘Kaj vu duši’. Večernji sati bili su rezervirani za zabavni i plesni program uz F-band, Sinove Zagorja i Adute.

Topolovec održao ‘oproštajni’ govor

Prije same svečane sjednice mnogobrojne goste dočekala je limena glazba Radobojska zvona i kuburaši. Radimira Čačića, predsjednika HNS-a, čijoj političkoj opciji pripada i radobojski načelnik, do sportske dvorane gdje se održavala svečanost dovezao je u svojoj kočiji Mirko Majsec, predsjednik Županijske udruge uzgajivača konja Krapina. Predsjednik Općinskog vijeća Alojz

Čačić se vozio u kočiji Mirka Majseca

zagorskilist

županija

broj 262 / 24.10.2008.

Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

V ik e nd

ak ci ja

Svinjsko Carsko meso

Siguran kruh u rukama

.1 0

Podravski špek Podravka

19,98

kn/kg

47,98

Papaline 500 g

kn/kg

Zidar, tesar, soboslikar ličilac, bravar, stolar i konobar deficitarna su zanimanja u našoj županiji Mirjana Bašak KRAPINA

prostorijama HGK Županijske komore u Krapini ovog je utorka 18 učenika potpisalo ugovor o stipendiranju za školsku godinu 2008./09. Riječ je deﬁcitarnim zanimanjima u našoj županiji: to su zidar, tesar, soboslikar-ličilac, bravar, stolar i konobar. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Obrtnička komora KZŽ ove godine stipendira šest učenika iz prvog, šest iz drugog i šest iz trećeg razreda. Stipendije u iznosu od 600 kuna mjesečno svih 12 mjeseci u godini primat će Tomislav Hršak, Martin Klasić, Kristijan Novosel,

Matej Pavić, Stjepan Peček, Zdenko Posavec, Franjo Vešligaj, Tomica Šlogar, Mladen Belošević, Miljenko Herceg, Stjepan Pižir, Franjo Vdović, Robert Kletečki, Marko Kolar, Antonio Mikulec, Martin Tomašić, Mihael Turniški i Matija Vdović. Stipendija je bespovratna uz obvezu zapošljavanja po završetku školovanja u našoj županiji. Kao predstavnik svih učenika Ugovor o stipendiranju potpisao je učenik II. razreda SŠ Krapina za zanimanje elektroinstalater koji praksu obavlja u licenciranom trgovačkom društvu Jedinstvo Krapina. Zagorska obrtnička komora isto tako potpisala je i sporazum o zajedničkom stipendiranju troje učenika

ugostiteljske struke s Ministarstvom turizma.

Tržište rada

– Obrtnička komora KZŽ svake godine raspisuje natječaj za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola s područja Zagorja. Prednost pri dodjeli stipendija imaju učenici s boljim uspjehom u osnovnoj školi, lošijim uvjetima, s više djece u obitelji, te upisom u deﬁcitarna zanimanja. OKKZŽ zajedno s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva stipendije dodjeljuje od 2002./03 godine. Do sada je srednju školu završilo 30 stipendista OK KZŽ i zadovoljni smo što se na taj način osigurava stručna rada

snaga, a i budućnost obrtništva – rekao je predsjednik OK KZŽ Dragutin Ranogajec. Mirjana Jurman, pročelnica Zavoda za zapošljavanje PŠ Krapina rekla je kako Obrtnička komora i Zavod intenzivno rade na usmjeravanju učenika i roditelja prema potrebama tržišta, a to će činiti i dalje. Čestitke stipendistima uputila je i stručna savjetnica pri Upravi za obrtništvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vlatka Mlakar istaknuvši dobru suradnju s OK KZŽ kojoj je ove godine dodijeljeno 64.800,000 kuna. Dobru suradnju s OK istaknula je i zagorska županica Sonja Borovčak.

Čemehovec i Radakovo izlaze iz “mračnog doba”

Naša groblja

Ivo Šućur

elikim i sveobuhvatnim projektom kulture življenja, obnove i zaštite istinskih vrijednosti Hrvatskog zagorja turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije «Zagorje ti moje blago» obuhvaćena su i groblja. Dan Svih svetih je pred nama i pravo je vrijeme za uređenje grobova. - Sreća da postoji taj dan, bar jedan u godini za generalno uređenje grobova i groblja kao cjeline. Stoga uredimo ih i posadimo cvijeće, umjesto plastičnog grobnog «nakita» nabavimo fenjere i u njima cijele godine palimo dušice ili svijeće. Plastične svijeće su zagađivači prirode i raznesene vjetrom po grobovima ostavljaju dojam nebrige i zapuštenosti - istaknula je na jednom od predavanja o grobljima realiziranih u sklopu projekta «Zagorje ti moje blago», Marija Krušelj, predsjednica TZ Donja Stubica i jedna od idejnih začetnika projekta. Preporučila je stoga da se na grobovima ostavi mjesta za živo cvijeće. Za Dan Svih svetih, ali i godišnjice smrti, naglasila je naša sugovornica, lijepo bi bilo staviti na grob neveliki vijenac od živog ili suhog svijeća, a potom ne zaboraviti na njega narodnih godinu dana već ga skinuti kad uvene. - Na grobovima na kojima nema spomenika već samo križ, grijeh je zakloniti ga plastičnim vijencem. Križ je sam po sebi ures i simbol - rekla je Marija Krušelj. Naglasila je kako su naša groblja priča o životu i smrti, o našoj brizi i nebrizi te jedino mjesto susreta s našim umrlima te kako odnos prema grobu puno govori o čovjeku kao i o odnosu institucija ili poduzeća prema održavanju groblja kao cjeline prostora. - Uz plamičak svijeće, kiticu cvijeća i molitvu pokažimo da naši mrtvi nisu zaboravljeni. Naša groblja ogledalo su nas živih. Opomena i podsjetnik da su nam ona vječna počivališta o kojima treba voditi brigu. Kako se zadužimo, tako će nam biti vraćeno. Zaboravimo li mi na naše mrtve i mi ćemo biti zaboravljeni - poručila je Marija Krušelj.

KRALJEVEC NA SUTLI

ugo su žitelji Čemehovca i Radakova u općini Kraljevec na Sutli čekali da izađu iz «mračnog doba». No, dočekuju i taj dan kada će im sa stupova javne rasvjete osvjetliti put eko-svijetiljke. Javnu rasvjetu postavlja 5M d.o.o. Dubrovčan. Uz ceste u Čemehovcu ukupne dužine 1750 bit će postavljena 23 stupa javne rasvjete s eko-svjetiljkama euro-standarda. Ugrađenim prespojnim naponom automatski se prigušuje intezitet svjetla, recimo u 23 sata, čime se štedi energija, a eko-svjetiljka dulje traje i nema emisije plina CO2. Time se smanjuju i troškovi za utrošenu električnu energiju. U ovaj projekt osim općina ulaže i Fond za energetsku učinkovitost 91.750 kuna. U Radakovu će uz 820 m ceste biti postavljeno 15 svjetiljki, u što se ulaže 28.117 kuna sa istim suulagačem. Otvoren je i najtječaj za pojačavanje održavanja nerazvrstanih cesta u dužini od 1500 m na području Radakova, Movrača i Kraljevca na Sutli. Radove u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna izvodit će tvrtka «Svilerski» Zagreb.Također je pripremljena dokumentacija za sve nerazvrstane ceste na području općine vrijedna 178.000 kuna. Riječ je o prometnicama dužine 6.500 m, nakon čije izgradnje bi u potpunosti bilo riješeno asfaltiranje cesta i povezivanje odsječenih naselja s općinskim središtem. Pred završetkom je i asfaltiranje školskog sportskog igrališta sredstvima općine i županije. Konačno je, nakon četiri godine, donesen Prostorni plan uređenja općine Kraljevec na Sutli, u izradi Urban Desinga iz Zagreba. U planu je zacrtana i poduzetnička zona Draše-Kraljevec na Sutli na preko 26 hektara u vlasništvu općine.

Senka Susović DONJA STUBICA

. .-26.10.08

Keks petit beurre 480 g

5,98 Mlijeko 2,8% 1,75 L Vindija

13,98 Ledeni čaj Voćko breskva 1,5 L

Pivo Prima 2,25 L

9,48

6,48

Lino lada 200 g

Deterdžent Čarli orig. 500 ml

13,69 Lampaš srce veliko

7,98

13,98

5,99 Lampaš Laterna econ. 10+1 gratis

65,98

„Dana 28.10.2008. u 8,30 sati u zgradi Općinskog suda u Zaboku, soba 13A, I. kat., održat će se usmena javna dražba za prodaju nekretnine u Špičkovini. Riječ je o kući koja ima 3 etaže (suteren, prizemlje, potkrovlje) u ukupnoj površini od 536,11 m2. Kuća se nalazi na adresi Dubrava Zabočka 184, Zabok i useljiva je. Utvrđena vrijednost nekretnine je 2.525.703,72 kune(360.815,00 EUR), a ne može se prodati ispod ½ vrijednosti, dakle 1.262.851,80 kuna (180.407,50 EUR) ili 322,00 EUR/m2.“

županija

ZA DUŠU,ZA SPOMENEK

Teca

vrste verujem da si denes znaju kaj je teca. Istina i Bog, denes se njoj velji po gospocki ilji moderne, teta. Kak god da ju zvalji, teca je mamina ilji tatina sestra. H življenju ljudi ona dojde kak prvi rod. Teca bi triebala biti na pomoči gda god familjije zatrieba. Da ja niesem imiela svoje tec, gda sem bila mala življenje mi nej sigurne bilje tak ljiepe kak ž njimi. Imiela sem pune tec, sestri od tate i jednu od mame. Nektere su več pokonje, alji navieke jih se rada zmisljim jer, kak sem rekla, cinfrale su mi življenje. Se su mi bil drage i imiela sem jih rada, alji senek sem največ hodila k tece Ljube i Štefe.Teca Štefa je furt po zime imiela suhe jabuk i tepek hrušek. Gda sem duknula k njoj mam jih je diela kuhat, kaj bi se zgriela z vodu h tere su se kuhale, a z kuhanem sadem bi se zasladila. K njoj nigdar niesi došel da nie h plehnatem tenieru h roljinu imela kakef sirni štrukljec, jabučnicu, bučnicu ilji zelnicu, kakva je bila sezona pecila. A moja teca Ljuba, ona je pak imela h svoje pelnice fabriku pacavine, a na šporetu menzu. Ž njenje je kuhnje dišalje po sakojačka jiestvica. Jelje je kuhala h veljikem loncu i gda si k njoj došel niesi mogel prejti lačen. Nahranila je ona sakuga. Dosta je bilje da je nešče kre hiže išel po putu, a znala je da je siromak. Za čas bi se našel pri nje za stoljem pred tenierm z kuhiljem i fugu kruha h ruka. Vrt je je bila, kak sme mi negda reklji kaj banat, a h pelnice flašičičke pune sakojačke pacovine. Se babe h selu su je bile jalne na semu kaj je imiela. Same se njoj nigdar nič od pacavine nie pokvarilje i pri nje si mogel najti navieke kisele vugerke i papriku nafiljanu z crevenem zeljem h saku dobu ljeta. Stara pacavina je počakala novu. Još denes gda njenji podrum te več duge nie, gda dojdem k bratičeve hiže vidim poljice z tecinu pacavinu. H Piše: Nevenka Gregurić čošku, kak navieke, veljiku fašu z kiseljemi vugrki teri su se gizdave hu nje rievalji. Rada sem je pomagala nekaj delati jer je tak znala ljiepe pripoviedati. Baš kak i moja babica, njenja mati. Tak mi je jemput poviedala kak su bile dvie setre, kak ona i moja mati. Jedna je imiela pune dece, a jedna je bila bogate oženjena h druge selje i nie mogla rodite. Ta tera nie imiela deca furt je z mužem pomagala sestre z pune dece. I gda je rodila sestra trinesjste diete, dogovorilji su se med sobu da bu to najmlajše dala svoje sestre. Ona se bu o njemu brinula, a i detece bu dobilje njihof grunt i bu je dohranilje. Neju mu povedalji kaj su napravilji se dok ne zrasel. Tak su povedalji i seljanem kaj se nej teri zlajal.Tak je i bilje. Gda je ženjska odojila diete, sestra ga je odnesla h svoje selje i o njemu se briguvala. Tomu detecu je bilje dobre. Sega je imelje, od jela do obljeke. Hodil je on k svoje matere i brače, igral se ž njimi, alji nie znal da su mu brača. I njegva prava mati nie žaljila kaj ga je dala, jer je vidla da mu je ljiepe. Nu jemput gda je došla pogledati diete k sestre i gda ga je prijela na ruke, kak po navade dejčec je rekel, svoje matere za teru je mislil da mu je teca. „Znaš kaj teca. Moja mati mene imam tak rada. Se mi kupi, meste mene se napravi, alji tak kak me ti držiš ljiepe h krilu moja mama nezna.“ Sestre su se pogledale, bilje njim je teške, alji senek mu niesu rekle istinu. Istinu je čul poklje pune ljiet. I dalje je jednak imel rad i mamu i tecu. Navieke sem se rada zabušila k svoja teca. I denes te napravim k onemi tere su žive. Raduje me gda jih vidim, a i one se radujeju mene. Nej te napisala o svoja teca da nekteri dan niesem čula spominek dvie pajdašic. Med spominkem jedna je pitala drugu za njenju sestru. Ova je malje postala i rekla. „Čuj. Slabe ti ideme jedna k druge. Znaš, njenja su deca još mala pak mi dosta nasmradiju po hiže gda dojdu k mene. Nie se moči otrepsti droptinja teruga za sobu ostaviju. Lani su mi pak na moru, h apartmanu z prsti zafljekalji ormare. Nekaj sem malje rekla, pak se zdej na mene puši.“ Ej, teca, teca, gruntala sem hu sebe. Spomenki na takvu tecu brze buju zbljiedelji.

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

Lupitva: ljude zamijenili bučni strojevi Senka Susović OROSLAVJE

upitva i ružđenje kuruze je posel koji se u Zagorju obavlja i danas, ali na bitno drugačiji način od onog kako su ga radili naši djedovi i bake. Nekada se, a nije tome bilo ni tako davno, kuruza lupila ručno i cijeli je postupak bio topliji, ljudskiji. Angažirani su bili svi ukućani, prijatelji i susjedi koji su ovaj posao koristili za druženje i zabavu, a danas su ljude zamijenili bučni strojevi. U želji da stari način lupljenja i ružđenja kuruze otrgnu zaboravu, članice oroslavske Hrvatske žene upriličile su ga uz pomoć obitelj Kučak, proteklog vikenda u Gornjem Oroslavju. Vesela družina okupila se u poslijepodnevnim satima u dvorištu obitelji Kučak, odakle se kolima odvezla u polje. Praćene lijepim vremenom i dobrim raspoloženjem žene su kao od šale trgale i lupile kuruzu te je bacale u koševe koje su muškarci potom istovarivali u kola. Istovremeno su sjekle osušene stabljike kukuruza te ih formirale u snopove i slagale u hrastove. Po povratku s njive, ulupljeni je kukuruz smješten u kukuružnjak. - Za mnoge, a i za mene samu, ova je lupitva bila obnavljanje svih onih Truciranje ili slučajnost? Gotovo istovremeno dok se u Gornjem Oroslavju održavala lupitva, u Krušljevom Selu je Udruga Petrože organizirala “čehatvu”. I dok u Oroslavju prođe i nekoliko mjeseci, a da se ne održi nikakva priredba, proteklog su vikenda isti dan održane dvije vrlo slične. S jedne strane, građani su ovaj je-

mirisa i zvukova koji su nas pratili dok smo kao mladi obavljali taj posao. Razveselilo me to šuštanje lišća suhe kukuruzovine koje već dugo nisam čula. Naime, danas se kukuruz bere strojno i za taj posao više ne treba puno ljudi. Ti silni strojevi zapravo su nas jako otuđili - prokomentirala je predsjednica oroslavske Hrvatske žene, Danica Hursa. Nakon izmoljene krunice

pred novopostavljenim raspelom u Gornjem Oroslavju, u večernjim je satima uslijedilo druženje u obližnjem Društvenom domu gdje je upriličeno i natjecanje u ružđenju kuruze. Između deset natjecateljica najuspješnija je bila 46-godišnja Dražena Kučak koje ja u dvije minute naružđila 1,95 kg kuruze. Prema riječima pobjednice, tajna uspjeha nije u posebnoj tehnici ružđenja već u čestim treninzima. - Interes za

dnodnevni “kulturni bum” doživjeli kao “truciranje”, dviju suprotstavljenih političkih stranaka, s obzirom da Hrvatske žene predvodi Danica Hursa iz HNS-a, a Petrožama je, kako se može čuti u oroslavskim koalicijskim krugovima, pokrovitelj HDZ, no organizatori priredbi drže kako se radi o propustu Grada,

odnosno Turističke zajednice. - Zamjerku bi trebalo uputiti Gradu i Turističkoj zajednici jer nisu obavili jednu od svojih zadaća, a to je da na početku godine pozovu sva društva koja djeluju na području grada te pokušaju uskladiti njihove programe. Zbog toga se dogodilo preklapanje termina. Na području Grada

Natjecanje

ZAGORSKA SELA

Obnova stare škole

onačno je u tijeku revitalizacija zgrade stare škole u Zagorskim Selima u vlasništvu Općine. Radovi se izvode u sklopu projekta «Turistička Sutla». Nakon obnove prostorije će se koristiti za turističko-informativni centar, izložbeno-knjižni prostor te prostor za održavanje raznih priredbi i aktivnosti udruge s područja općine. Projekt se suﬁnancira sredstvima EU u iznosu od 75 posto iz programa za susjedstvo INTERREG IIIA/PHARE. Planirana je sanacija zgrade, uređenje fasade, unutarnje uređenje sa svim potrebnim instalacijama i centralnim grijanjem. Radove izvodi «GEO-oprema Ciglenečki» Sveti Križ Začretje, a projekt i nadzor je povjeren poduzeću Tabor d.o.o., dipl. ing. arh. Zvonku Brundiću. Radove dijelom suﬁnanciraju i Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma. U podrumu zgrade planira se uređenje vinoteke, a kasnije će se obnoviti i pomoćna zgrada koja će služiti u turističke svrhe. (iš)

natjecanje bio je veliki, no to smo i očekivali. Naime, ružđenje kuruze je posao kojeg su Zagorka i Zagorac radili dok ih ponovno nisu zamijenili strojevi koji usput rečeno proizvode strašnu buku. Nekad se to radilo puno, puno tiše u blizini tople peći u krugu obitelji - podsjetila je Danica Hursa. Nakon posla uslijedila je večera i zabava uz svirku Čestitara koja je potrajala, po običaju, do dugo u noć. malo je udruga i svaka je dobrodošla zbog zdrave konkurencije, a ovakve stvari više se ne bi smjele događati. Nije pošteno da građane, među kojima su mnogi htjeli vidjeti obje priredbe, na taj način dijelimo i opterećujemo - istaknula je predsjednica oroslavske Hrvatske žene, Danica Hursa.

zagorskilist

županija 11

broj 262 / 24.10.2008.

Čehanje na ‘petrožanski’ način Svoj prvi prikaz “čehatve” organizirala je udruga “Petrože-Krušljevo Selo”, napunivši prostore područne škole do posljednjeg mjesta. Sebastijan Fuštin KRUŠLJEVO SELO

rostori Područne škole Krušljevo Selo bili su skoro pa premali da bi primili sve zainteresirane koji su došli na prikaz starog običaja “čehatve” kojeg su organizirali članovi udruge “Petrože-Krušljevo Selo”. Očuvanje starih tradicija i običaja kraja u kojem žive te promicanje kajkavske kulture, jedna su od aktivnosti udruge uz kulturno-umjetnički rad, edukativne radionice, sudjelovanjem u radu župe Oroslavje i ekološke akcije. Sav rad odvija se kroz nekoliko sekcija, pjevačko društvo “Petrovske rože”, likovno-kreativnu radionicu “Kapelica”, ekološku sekciju “Eko-zeko”, vokalno-instrumentalni sastav “Oro-bend” i Odbor za kulturu življenja. Svi su se oni po prvi puta uključili u pripremu i organizaciju prikaza “čehatve”, kao manifestacije kojom udruga želi očuvati stare običaje, a što su si kao zadatak zadali još kod osnivanja udruge, uz naravno i druge stare običaje i tradiciju koja polako odumiru. Domaćini su pripremili bogat program s mnoštvom gostiju. Prisutne su pozdravili predsjednik udruge Darko Krušelj i Đurđica Novosel ispred Centra za socijalnu skrb Donja Stubica, da bi nakon toga kao uvod u program članice “Petroža” izvele vlastiti igrokaz “Susede pomažeju čehati”. Slijedio je nastup gostiju iz Zagrebačke županije, točnije Udruge “Srce” iz Bistranskih Novaka

čija je folklorna sekcija “Kosi i grlice” izvela splet zagorskih pjesama i plesova pod vodstvom Tamare Ščapec i uz potporu tamburaša, nakon čega je Vera Grgac predstavila svoje pjesme pisane na kajkavskom.

Puno zlatnih ruku

Ova manifestacija nije mogla proći bez učenika Područne škole u čijim prostorima se i održavala. Učenici 4. razreda pod vodstvom učiteljice Mire Šturlan izveli su igrokaz “Materinska rieč” s kojim inače gostuju u programima Društva Kajkaviana. Recitirali su i kajkavske pjesme i pjevali poznate kajkavske popevke. Ispred HU “Muži zagorskog srca” nazočne je pozdravio i dobre želje uputio Mladen Cvetko, a pozdrave su uputili i gradonačelnik Oroslavja, Ivan Tuđa, ravnatelj škole Nikola Gredičak i predsjednik GO HDZ-a, Milan Babić.

Gost manifestacije je bila i nova udruga “Igrišće”, čija je predsjednica Nadica Bedek prezentirala “Bakinu okućnicu”. Na “čehatvi” su predstavljena i djela samoukog slikara Rudolfa Oremuša iz Stubičke Slatine u stilu zagorske naive s motivima zagorskog kraja. Na kraju su podijeljene i “zafalnice” koje su izradili članovi “Petroža” uz prigodne poklone za sve sudionike. Sam završetak pripao je “Petrovskim rožama” koje su pjesmom sve pozvale u susjednu dvoranu na domjenak. Tu su pak predstavljena originalna jela i kolači, prikazana stara oruđa i alati, tkanine i ručnici te novi suveniri udruge koji su prvi puta javno pokazani, “Zagorska balerina” i “Šteﬁčin petrovski kruhek”. - Organizirali smo ovakvu manifestaciju da naše običaje prikažemo i drugima iz susjednih krajeva, našoj djeci i podsjetimo starije na lijepe

dane mladosti. a ujedno da i s gostima razmijenimo lijepe naše stare pjesme, plesove i tradiciju koja je bogata i još neotkrivena te nedovoljno istražena. Zahvaljujemo se svima na pomoći, pogotovo obitelji Željka Šica, obitelji Milana Babića, Gradu Oroslavju, Krapinsko-zagorskoj županiji, obitelji Salida Soﬁća na donaciji fotelje za crkvu koju smo tražili, Dunji Horvatin na eko vrećicama, medijima, Zagorskom i Večernjem listu, što nas uvijek prate na našim zbivanjima i svima koji su na bilo koji način pomogli udruzi i obilježavanju ovakvih prigoda. Posebna pohvala naravno ide članicama Udruge „Petrože-Krušljevo Selo“ na neizmjernom trudu oko pripreme i izvedbe “čehatve”, kao i hvala svima na velikom odazivu i potpori radu naše udruge – rekao je nakon svega Darko Krušelj, predsjednik udruge “Petrože-Krušljevo Selo”

županija

ZA DOMAĆE, ZA PAJDAŠE

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

F. Jagić, N. Martinjak i S. Borovčak

Zločica nie putec življenjski

ločica nie putec življenjski. Zločica nie i nemre putec življenjski ni biti. Te nigdar niti bile nie a iste tak niti življenjski putec bu. Druga je stvar te kaj mnogi, pa i uni za tere se te najmenj i nadaš, kaj se uni mam prek noči obrneju i zločicu za une najbolše k sebe primeju kak da im je detece jedine. A zločica nie i nemre putec pravi biti. Zločica nesme biti pravica življenjska, iste kak te nemre biti i une kaj naopačne je, jer se same po pravice živeti trieba i jer se drugač niti nemre praf za praf dojti unde gde Najmilejši nas čaka. Na svietu ma pune uneh kaj same po dobrote znaju i delaju, drugač se nahčili nigdar ni niesu a niti drugač nečeju, jer same su jednoga jedinoga puteca si zebrali. Te putec je jedini, te putec je za teroga se dobre zna kam ih spelal bu, te putec je kaj ma une kaj nič na svietu druge nema, a te je sveklina kaj čaka, sveklina najbolša, jedina. Da nekaj se drugač h živlenju more bolše te vsi bi mam zebrali. Da se moči lježejše nekaj doteknuti vsi za tem bi mam išli, ali nič kaj vriedi niti je ljehke, a niti se da same tak k sebe dovlječi. Za vse kaj vriedi trieba se dobre spomučiti i trieba je dobre žuljeke si natuči, trde i krvave. Kaj je je, najgorše ti i nam je vsemi gda vidime kak nekterami se prek noči otpira, kak mam su obljekli se h najbolšu obleku, kak se razvažaju z najvekšami i najnovejšami ljetričicami i kak stanje maju kak vsi mi drugi bogci ga senjati same moreme. I te tak je, te tak za nektere došle je kak une kaj najnormalnejše im je i kaj im se same lepe obrača kak nekaj kaj nie nič druge mogle nek se zazlameniti po pravice. A e ta pravica pravica i e tu vrieme vrieme, i e ta doba prava doba ili se drugač da ili neda – otom same po jedne prave strani se more zazlameniti. Vsi bi navek zbegnuti šteli, zbegnuti unie težejši putec, putec kaj se same sprejti more z delem velikem, z mukicu najtežejšu i z znojekem mrzlem. Zaistinu, te priznati triebame, da nie te ljehke zdržati, ali iste tak priznati si triebame da zdržati trieba, da ak zdržali neme da nič se zmeniti nemre i da nič na bolše zišle nebu. Dobre se vladati, dobre biti a i dober vsami med nami biti, dober put zebrati, te je Piše: une kaj nas tira, te je putec mr. sc. Rajko Fureš, dr med. jedini kaj ga zebrati nam je jedine i trieba, te je vsemi nami popevka kaj najlepša na svietu nam je i od tere nam bolše nie. Ma pune dobreh ljudi kaj se drugač niti ne vladaju – nek same po najbolšemu. Te su ljudi kaj vsemi navek dobre čeju, kaj vsemi dobre delaju, kaj za ljudi služiju. Te su nam naši najdrajši vatrogasci kaj od ognjeka nas braniju, te su nam naše sestre h bolnicah i vsi kaj betežnikami pomažeju, te su nam naši policajci kaj vse nas čuvaju, te su nam vsi uni kaj su nam navek tuj poljek nas, unda gda nam te največ je i trieba. Tie ljudi, a i pune drugeh ljudi još na ovomu svietu, tie ljudi živiju zate da ljudmi pomoreju, da moreju z dobrem po svietu iste tak dobre i delati. Te ljudi su kaj vsemi dobrotu pošiljaju i kaj une najbolše z srčeka vsemi po delu najbolšem kak dara najvekšega dajeju, jer drugač niti znaju a niti bi igdar i delali. Zločica vse te skup nie i nemre biti, jer zločica same gledi za tem da nekoga hkani, da nekomu se posmekne, da nekoga se za plečami stepe i da se vesele bi bile unda gda se zločica spela i da se zločica oddela unomu teri je te i najmenj zaslužil. Nikomu željeti nie zločicu ni trieba, nikomu se zločica ne zazava i nikomu se zločica ne živi kak življenje prave, jer življenje nemre zločica biti, življenje same na dobre nasajene je. Te kaj nekteri bi kak i navek šteli življenje bez motičice i bez mukice, kaj im je drajše zločice se prijeti kak puteka lježejšega, te je uvek une kaj bu se dogodile. I Judek je iste tak zebral lježejšoga puteca, skrenul je od puteca kaj Jezušek ga je, kak i vse nas, vučil i nahčil, pak ga je vsejedne prodal i izdal, jer zločica mu srčeke je spregrizla. Same dobre more napre iti, same nas dobre more voditi, same je dobre une za terem trieba hoditi, same se za njem trieba nam je voditi. Une kaj nigdar nesmeme dozvoliti je te da navek nam se mora same puteca pravoga prijeti, da se navek mora same prava doba pozdraviti, jer same putec i same rojže, te je une kaj drugač se niti nemre odvrteti, nek same tak kak jedine i more biti. Življenje za vse nas more oddelati čudej toga, more se obrnuti i pobeči a more se i boriti. Same ak ne pobegneš i same ak kreneš na puteca pravoga, same tak mogel buš po putecu dojti unde gde te je i trieba, mogel buš s dobričkem srčeke za navek si greti, kak sebe tak i vsemi kaj rad na svietu ih maš.

Med od bagrema Nenada Martinjaka opet šampion Danijela Čiček Haban LOBOR

ed od bagrema pčelara Nenada Martinjaka iz Konjščine šampion je ovogodišnje sedme izložbe meda Krapinsko-zagorske županije, koja je prošlog petka pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede održana u Društvenom domu u Loboru. Najbolji med od kestena pripada Mariu Jureši iz Gubaševa, dok je med Zdenke Oberški iz Prišlina najbolji u kategoriji livada i cvjetnih medova. Najbolje su odlikovali zagorska županica Sonja Borovčak i predsjednik Županijske skupštine Franjo Jagić, koji su uručili i priznanja i medalje i ostalim pčelarima. Ove je godine 62-oje pčelara za izložbu poslalo 72 uzorka meda, 49

bagrema, 11 kestena i 12 uzoraka livadnog i cvjetnog meda. Po 26 uzoraka nagrađeno je zlatnim i srebrnim medaljama, brončanu medalju dobilo je 17 uzoraka, dok su samo tri uzorka neocjenjena.

Slabiji prinosi i gubici pčela

- Nisam očekivao da ću drugi put za redom biti šampion, no u čovjeku je uvijek neka skrivena želja. Normalno da tajna neka postoji. Kod nas je uvriježeno da sedamdeset posto nose pčele, a trideset posto bila bi tajna pčelara i način pčelarenja - kazao je Martinjak nakon proglašenja. Po njemu, najvažnije je med na vrijeme vrcati i dobro poznavati cjelokupan posao. - Ove smo godine imali ogromnih problema, ne samo što se tiče pašnog okruga i pčela. Na proljeće smo startali s vrlo lošim i malim brojem pčela. Pčele su oslabljele od prošlogodišnje suše, nešto su krive bolesti, a ove je godine i cvatnja bagrema bila mala, pa su i prinosi od bagrema slabiji - kazao je. Probleme pčelarima stvarali su i gubici pčelinjih zajednica, pa je tako Martinjak izgubio između petnaest do dvadeset posto pčela, a imao je i smanjene prinose do pedeset posto. Smatra da će pčelari morati drastično mijenjati način pčelarenja, budući da su gubici prisutni iz godine u godinu. - Ove smo godine na minimalcu, ali se trudimo da kvaliteta ostaje jednaka - zaključio je zagorski pče-

larski šampion.

GPS uređaji za pčelarske udruge

Otvorivši izložbu županica Sonja Borovčak se prisjetila 2002. godine i samog pokretanja Županijske izložbe meda u Krapinsko-zagorskoj županiji kao prve manifestacije ovakve vrste u Hrvatskoj. Osim organizacije izložbe meda, Županija je sa 150 tisuća kuna tijekom tri godine suﬁnancirala pilot projekt zaštite bagremovog meda, a sa 125 tisuća kuna suﬁnancirat će izgradnju Punionice meda u Ludbregu. U cilju daljnje pomoći pčelarima ove će godine Županija za svaku pčelarsku udrugu nabaviti GPS uređaje, što je početak stvaranja katastra pčelinjih paša i evidencije pčelara i pčelinjaka. - Ponosni smo na kvalitetu našeg meda - istaknula je županica te napomenula kako bi trebalo osnovati krovnu udrugu kako bi pčelari lakše dolazili do poticaja. Ispred pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede pčelarima se obratio Tomislav Tojčić, načelnik odjela za autohtone poljoprivredne i prehrambene proizvode, koji je podržao osnivanje krovnih udruga kao pravi put kojim i pčelari trebaju ići, posebice zbog ulaska Hrvatske u EU. - Meni je drago da ste se okrenuli kvaliteti, jer količinski ne možemo konkurirati zapadu rekao je Tojčić, te napomenuo kako će u korist pčelarima ići i upravo donesen Zakon o zaštiti poljoprivrednih proizvoda. Pčelarima i gostima obratili su se i načelnik općine Lobor Andrija Smetiško, predsjednik Županijske skupštine Franjo Jagić te član Povjeren-

stva docent Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta, koji je kazao kako je zbog loših vremenskih prilika ova godina bila loša za pčelarenje te su i prinosi manji.

Marka Zagorski bagremov med Inače, cilj ocjenjivanja i izložbe je promocija zagorskih medova i nastavak praćenja zaštite geografskog porijekla zagorskog bagrema, odnosno Županijske marke “Zagorski bagremov med”. Postupak zaštite oznake i ulogu certifikacijskog tijela na izložbi je prezentirala Andreja Havrin, dipl. inženjerka prehrambene tehnologije i voditeljica certifikacijskog tijela Biotechnicona iz Splita. Izložbu fotografija zagorskih pčelinjaka postavila je Udruga Nektar iz Konjščine. Uz Županiju u organizaciji izložbe sudjelovali su HGK Županijska komora Krapina te sve udruge pčelara s područja Zagorja, a domaćin ovogodišnje izložbe bila je loborska Udruga pčelara Pletara i općina Lobor.

zagorskilist

županija 13

broj 262 / 24.10.2008.

STUBIČKE TOPLICE

FOTO VIJEST

Dvostruki jubilej

DONJA ŠEMNICA

Postavljen kip blaženog Alojzija Stepinca

domu ustanove za starije i nemoćne osobe «Pintar» u Stubičkim Toplicama proslavljen je dvostruki jubilej u jednom danu dva rođendana, Paule Pihač i Vilka Trstenjaka, mnogima poznatog dugogodišnjeg stubičkog ﬁškala. Uz odojka, gemište, tortu i dobar štimung, nije izostala brižna pažnja dežurnih sestara, dajući domu i «ukućanima» ugođaj obiteljskog slavlja. Poštujući prešutno pravilo kuće, za godine nismo pitali. (dh)

spred kapele sv. Marka Križevčanina u Donjoj Šemnici postavljen je kip blaženog Alojzija Stepinca. Prema pričama mještana navodno je nadbiskup Stepinac kad su ga vodili u zatvor u Lepoglavu zastao u Šemnici, pa je to bio povod da se postavi kip. Blagoslov kipa i same kapele trebao bi se dogoditi uskoro. (zl)

Proizvodne hale na ‘Žalicama’ Općina ima u planu otkup 20.000 kvadrata zemljišta za buduću industrijsku zonu Mirjana Bašak MIHOVLJAN

lijedeći primjere ostalih zagorskih gradova i općina i Mihovljan ima u planu gradnju industrijske zone koja je deﬁnirana i Prostornim planom. Prema riječima načelnika Mihovljana Zlatka Bartolića, prostor namijenjen za buduću industrijsku zonu nalazi se uz županijsku cestu prema Kuzmincu koja se spaja na državnu cestu D 35 Novi Golubovec- Švaljkovec čija je rekonstrukcija sada u tijeku.

- Nakon što je Prostorni plan općine donesen i usvojen krećemo u otkup zemljišta površine 20.000 kvadrata za što smo u proračunu predvidjeli 300.000 kuna. Zainteresirani građani koji imaju zemljišta u okviru industrijske zone, riječ je o području ‘Žalice’ neka se jave u prostorije Općine, u Upravni odjel gdje će dobiti sve adekvatne informacije – rekao je načelnik Bartolić. Kako saznajemo od načelnika, kvadratni metar otkupljivao bi se za 15 kuna. Vlasnika na tom području planiranom

za industrijsku zonu Mihovljan ima puno. Veliki dio tih zemljišta je neobrađen i zarastao dok se vrlo mali dio obrađuje. - Potrebno je otkupiti 20.000 kvadrata u jednoj cjelini za gradnju proizvodnih hala, a koje djelatnost bi bile zastupljene ovisi o potencijalnim ulagačima. Natječaj je raspisan i ako kroz

mjesec, mjesec i pol ne bude zainteresiranih za prodaju morat ćemo pronaći za industrijsku zonu drugu lokaciju, a time mijenjati i Prostorni plan Općine - rekao je načelnik, dodavši kako ovu lokaciju smatraju primamljivom za potencijalne ulagače jer je u samoj blizini državne ceste prema Varaždinu.

županija

SEKIRŠĆE

broj 262 / 24.10.2008. BEDEKOVČINA/KRAPINA

Pjesma za Antoniju

U Mali, a veliki

odručna osnovna škola u Sekirišću, zaselku nedaleko Sv. Križa Začretje broji ove školske godine sveukupno 20 učenika i učenicau četiri razreda. - Ne tako davno ovdje je bilo više djece, a veličina zgrade pokazuje da je građena za daleko veći broj učenika - priča učiteljica Jasna Vukić. Iako je djece malo, program nastave provodi se kao u «pravoj, velikoj» školi, pa je obilježen i Dan kruha – na radost mališana i njihovih mama, koje su došle pogledati prigodni program i dale svoj doprinos maštovito izrađenim pogačama, pecivom i kruhom. Sudeći po porastu broja djece upisane u OŠ u Svetom Križu Začretje, ipak, postoji nada u bolje dane i više mališana u našim školama - saznajemo od ravnateljice škole Štefanije Petrač. (dh)

BUDINŠČINA

Zahvalnost ‘šipku i krumpiru’

čenici razredne nastave OŠ Vladimira Nazora u Budinščini obilježili su Dane zahvalnosti za plodove zemlje. Ove godine za glavnu temu odabran je “Šipak”, a nositelji aktivnosti bili su učenici IV. A i B razreda sa svojim učiteljicama Boženom Jagetić i Ljiljanom Belužić. Svima su pokazali što su sve naučili o šipku, a mame učenika jako su se potrudile i donijele prekrasne kolače napravljene s pekmezom od šipka i mnoštvo ukrasa od šipka. Na kraju su se svi osladili ﬁnim čajem od šipka kojeg su djeci dijelile opet vrijedne mame. Učenici predmetne nastave Dane zahvalnosti obilježili su dva dana kasnije, a njihova osnovna tema bio je “Krumpir”. Nositelji aktivnosti su učenici VIII. razreda sa svojim razrednicama Verom Kušen i Danicom Drčec. (zl)

BUDINŠČINA

zagorskilist

Osnovnoj školi Bedekovčina prošli tjedan provedena je humanitarna akcija među učenicima i djelatnicima škole nazvana: “Kunom do Antonijinog ozdravljenja“. Naime potaknuti organizacijom Humanitarnog koncerta od strane „Glazbene škrinjice“ i njezinog vlasnika Željka Grozaja, za operaciju male Antonije iz Pačetine, članovi školskog Crvenog križa proveli su jednodnevnu akciju u školi u Bedekovčini i područnoj školi u Poznanovcu. Uz prikupljanje skromnog, ali humanog priloga za malu Antoniju, učenici su izrazili želju da joj napišu i nekoliko poruka koji bi ju ohrabrili na njezinom putu prema ozdravljenju. U akciji je prikupljeno 4500kuna što je zajedno s porukama podrške maloj Antoniji bilo predano uoči dobrotvornog koncerta. Željko Grozaj je pozvao svoje prijatelje i organizirao humanitarni koncert za Antoniju i 17. listopada u Krapini. U društvu mnogobrojnih izvođača kajkavske popevke uživali su mnogi posjetioci i sama Antonija u društvu majke i bake. Dirljiv je bio njezin radostan osmijeh

kada je s veseljem pratila ljude koji su joj priskočili u pomoć. Mnogi u dvorani nisu mogli zaustaviti suze radosnice kada se posjetiocima i izvođačima zahvalio Željko Grozaj zaželeći Antoniji sreću u liječenju i brzi povratak i oporavak. Koncert je trajao više od dva sata, a posjetioci su uistinu imali rijetku priliku uživati u broju tolikih izviđača. Bili su tu A. Kon-

čić, R. Suhodolčan, Kvartet Gubec, Luna bend, Fakini, Mirko-Šveda-Žiga, Zagorski mušketiri, Duša bend, Ivica Pepelko, Aduti, XL bend, DZ Cvrkutići, ŽVG Kirijales, OKUD Trešnjevka, Zvona starine, Maheri, Andija Kos, Dečki z bregov, ŽVG Sotelija i Agata Šamal. Koncert je završio zajedničkom domaćom popevkom. (N. Gregurić)

Radost mališana za Dane kruha Dean Stulić BEDEKOVČINA

a Dane kruha Dječji vrtić Bedekovčina svoje je mališane dočekao stolovima prepunim raznog kruha, mirisnog peciva i ﬁnim kolačima. Neke do njih pripremili su za svoje tete i sami mališani. Tog su se dana u posjet vrtiću najavile i članice Udruge «Našenina», udruge koja njeguje i promiče stare bedekovčanske i zagorske običaje izrade ručnih radova, stolnjaka, jastučića i drugih predmeta koje su nekada radile naše bake. Tom su prilikom znatiželjnoj djeci objašnjavale kako su nastali ti predmeti i kako «Našenina» redovito organizira izložbe svojih radova na kojima se svi mogu upoznati s njihovim radom. Djeca su

sa svojim tetama i ravnateljicom Božanom s veseljem dočekala goste, poklonivši im zahvalnicu za posjet koju su sama napravila. Osim toga, djeca su na dar dobila košaricu slatkiša, koja je odmah «nestala», te posebno za njih

napravljene jastučiće uz koje će oni najmanji lakše zaspati tijekom boravka u vrtiću. Nakon što smo «odradili» zajedničku fotograﬁju za uspomenu, svi zajedno pogostili su se kruhom, pecivima i kolačima u prostoriji za

igru. Nećemo zaboraviti ni neizostavnog župnika Josipa Komorčeca Pepeka koji je također navratio u vrtić, pozdravio najmlađe Bedekovčance i blagoslovio sve što su pripremile tete, gosti i sama djeca.

RADOBOJ

“Kak su to radile naše bake”

ovodom obilježavanja Dana zahvalnosti za plodove zemlje mališani dječjeg vrtića u pratnji svojih teta posjetili su pekaru „Pikac“ u Budinščini gdje ih je pekar Zlatko Ban upoznao s načinom nastanka kruha te raznim pekarskim uređajima. Nakratko su mališani postali pravi mali pekari te se na kraju počastili ﬁnim pekarskim proizvodima. Uz to u posjet vrtiću došla je vrijedna baka Šteﬁca Kovačićek koja je djeci pokazala kako se kruh nekad pekao doma. Baka je kruh mijesila u staroj „struganji“, a velikom drvenom lopatom stavljala ga je peći u improviziranu krušnu peć. Kruh se na kraju ispekao u školskoj i vrtićkoj kuhinji. Nakon toga djeca su nastavila s aktivnostima vezanim uz temu kruha te izradom proizvoda od tijesta. U planu je i posjet obližnjoj vodenici obitelji Fridelj u Gotalovcu. (zl)

Međuopćinska vježba uz Dan općine

ogatstvu manifestacija uz Dan općine međuopćinskom vježbom pridružilo se i DVD Radoboj koje ove godine obilježava 80 godina rada. Zajedno sa svojim susjedima pripremili su vježbu koja je kao simbol zajedništva pokazala da se voljom, entuzijazmom i s puno odgovornosti može uspješno obaviti i najsloženija zadaća. Pozivu za sudjelovanje u vježbi odazvali su se: DVD Jazvine, Đurmanec, Mihovljan, Petrovsko, Šemnica Donja i Krapina Onaj tko je posjetio Radoboj upamtio je da se visoko skoro 400 metara iznad uzdiže selo Malogorski koje je prije drugog svjetskog rata nestalo u plamenu velikog požara zbog pomanjkanja vode za gašenje. Nakon vježbe i analize svim ekipama zahvalili su se u ime domaćina načelnik općine Anđelko Topolovec, predsjednik DVD-a Hinko Rihtar i zapovjednik Branko Tušek. (bu)

zagorskilist

županija 15

broj 262 / 24.10.2008.

KUD MIHOVLJAN Na najvećem festivalu tamburaške glazbe na svijetu osvojili treće mjesto

Bronca za ‘debi’ Mirjana Bašak MIHOVLJAN

UD Mihovljan prošle je subote organizirao večer tamburaške glazbe u mihovljanskom društvenom domu. Povod je bilo sudjelovanje KUD-a Mihovljan na najvećem festivalu tamburaške glazbe na svijetu. Riječ je o Međunarodnom festivalu Hrvatske tamburaške glazbe sa

pojavili po prvi puta i naši su tamburaši osvojili 3. mjesto. Jedna od skladbi koju smo izveli na festivalu bila je i sa mladom solisticom Patricijom Hitrec, polaznicom glazbene škole u Varaždinu – rekao je prof. Bartolić, predsjednik domaćeg KUD-a zadovoljan svojim ‘učenicima’. Nagrađen je i skladatelj Nikša Njirić za skladbu Plesni mozaik koju su mihovljanski tamburaši izveli

valu i odmah osvojili brončanu plaketu. To se nije dogodilo od 1961. godine – rekao je predsjednik Hrvatskog tamburaškog saveza Julije Njikoš, posebno pohvalivši njihovog voditelja i dirigenta prof. Ivana Bartolića za veliku stručnost u radu s malom djecom i za izvedbu programa na takvom umjetničkom nivou. - Svirano je tonski uigrano, koncentrirano. Ljepota, ton i izražajnost

Njikoš: ‘’Vaši mladi umjetnici su prvi koji su po prvi put nastupali na ovom tamburaškom festivalu i odmah osvojili brončanu plaketu. To se nije dogodilo od 1961. godine sjedištem u Osijeku održanom po 31. put, a koji traje čak deset dana. Tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan na tom je renomiranom natjecanju osvojio brončanu plaketu ‘Tambura Paje Kolarića’, koju je predsjednik Hrvatskog tamburaškog saveza Julije Njikoš koji je u Mihovljan došao u pratnji supruge Vere Svobode, uručio mihovljanskim tamburašima i njihovom voditelju i dirigentu prof. Ivanu Bartoliću. – Na tom smo se festivalu

u Belišću za što su primili i brončanu plaketu ‘Tambura Paje Kolarića’, začetnika hrvatske tamburaške glazbe. Festival se održavao u mnogim mjestima Slavonije i Baranje, te susjedne Mađarske, a domaćin je bila Hrvatska škola Miroslav Krleža. Na festivalu je nastupilo 1420 članova tamburaškog orkestra.

Sklad i uigranost

- Vaši mladi umjetnici su prvi koji su po prvi put nastupali na ovom tamburaškom festi-

kvalitete su izvedbe mladih glazbenika iz Mihovljana. Čestitke svim članovima društva, te još mnogo umjetničkih ostvarenja i pothvata – zaželio je Njikoš. Kako najmlađi član tamburaškog orkestra prima plaketu bit će ovjekovječeno i u novom broju lista Hrvatska tambura. U subotnjoj tamburaškoj večeri nastupili su uzrasti svih tamburaških sekcija KUD-a Mihovljan s gošćama Patricijom Hitrec i Ivom Ranogajec.

županija

POLICIJSKI TJEDAN Prošli je tjedan (od 13. do 20. listopada) na području Policijske uprave krapinsko-zagorske zabilježeno 26 kaznenih djela, od čega osam teških krađa i uništenja i oštećenja tuđe stvari, četiri krađe, tri zlouporabe opojnih droga te po jedno razbojništvo, prijevara i teška krađa u pokušaju. Od ostalih slučajeva tu je pad s mopeda koji je za posljedice imao teške tjelesne ozljede te požar kokošinjca. Policija je podnijela četiri prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira i 15 zbog obiteljskog nasilja. Dogodilo se 20 prometnih nesreća. Jedna je osoba poginula, tri su teže, a pet lakše ozlijeđene. Samo s materijalnom štetom prošlo je 11 prometnih nesreća. Kod pet sudionika prometnih nesreća utvrđena je prisutnost nedozvoljene količine alkohola u organizmu. (S. Fuštin)

DONJA STUBICA

Gradi se šetnica i asfaltiraju ceste

centru Donje Stubice započeli su radovi na gradnji šetnice koja će povezivati parkiralište u Ulici župana Vratislava sa samim središtem grada, odnosno skraćivati razdaljinu između tih dviju lokacija. Na taj će način, vjeruju u Gradu, potaknuti ljude da više ne parkiraju svoje automobile uz glavnu prometnicu i tako zakrčuju promet. Šetnica će imati izlaz na mostu Reka u središtu grada, a prolazit će pokraj župnog dvora do parkirališta. Bit će široka dva metra, opločena kockama i s obje strane ograđena zaštitnom ogradom. Vrijednost radova je 40.000 kuna, a ﬁnancirat će ih Grad Donja Stubica. Uz izgradnju šetnice, u gradu je započelo i asfaltiranje cesta. Radi se o ukupno 12 dionica, dužine oko 3,5 kilometara, a vrijednost radova je 885.000 kuna. Neke od dionica do sada su bile neasfaltirane, a na drugima je pak dotrajao postojeći asfaltni sloj te će ga trebati presvući novim slojem. Mještani su sudjelovali u izradi podloge, a Grad će platiti asfaltiranje koje bi trebalo potrajati do kraja ovog mjeseca. (Senka Susović)

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

Bicikl, kaciga, kabanica i majice za svaki razred Ivo Šućur KUMROVEC

udući da su dosadašnja iskustva pokazala kako su djeca jedna od najugroženijih kategorija sudionika u prometu, bilo da se radi o prijelazu preko ulice, igri na kolniku, bilo na putu do škole ili čak kao putnici u vozilu. Trenutak neopreznosti za najmlađe preče-

sto ima kobne posljedice. U posljednjih deset godina na hrvatskim cestama stradalo je 263 djece, a ozlijeđeno ih je 17.427. Zato je Policijska uprava krapinsko-zagorska u sklopu ovogodišnje akcije MUP-a «Djeca, prijatelji u prometu», preko policajaca u zajednici provela provjeru znanja prvaša kojima su bile podijeljene brošure s ciljem da s crte-

žima izraze svoju predožbu o poznavanju prometnih znakova i prepoznavanju opasnosti u prometu, a najboljoj šestorki u svakom 1. razredu uručene su nagrade: bicikl, kaciga, kabanica i 3 majice. Nakon male svečanosti u OŠ Josipa Broza u Kumrovcu, podjeli nagrada prisustvovali su Stjepan Šalamon, koordinator zagorskih kontaktpolicajaca Ivan Lukačević,

zapovjednik Policijske postaje Klanjec, Nenad Špiljar policijac u zajednici Kumrovec i Siniša Bartolović, policajac u zajednici Klanjec, te domaćini Branka Zbanatski, ravnateljica kumrovečke OŠ i razredni učitelj Branko Pratengrazer sa svojim prvoškolcima. Slične svečanosti istog dana priređene su i među prvoškolcima u Tuhlju, Klanjcu i Kraljevcu na Sutli.

zagorskilist

županija 17

broj 262 / 24.10.2008.

ZABOK

Policija nagradila učenike

četvrtak su u dvorani DVD-a Zabok učenicima šest osnovnih škola s područja koje pokriva Policijska uprava Zabok podijeljene nagrade iz akcije „Djeca, prijatelji u prometu“. Akciju je u sklopu projekta Policija u zajednici provodila Policijska uprava krapinsko-zagorska u suradnji sa Županijskim savjetom za promet i uz ﬁnancijsku pomoć županija, gradova i općina. Miljenko Fruk, načelnik PP Zabok zahvalio je ravnateljima osnovnih škola što su omogućili da se provede edukacija prvih i drugih razreda te pohvalio rad svojih kolega iz Policijske uprave Zabok. Edukaciju su provodili kontakt policajci, a njihov koordinator bio je Stjepan Šalomon.

Pozitivan trend

- Policijski službenici podu-

zimaju maksimalne napore usmjerene na zaštitu djece u prometu i sprečavanje ugrožavanja njihovih života. Prošle školske godine nije zabilježeno ni jedno smrtno stradavanje djeteta u prometu, a daj Bože da se ovakav trend nastavi. Cilj nagradne igre nije jedino bio nagrađivanje učenika već da ih se motivira na usvajanje znanja o pravilnom ponašanju u prometu. Nagrađeni učenici imali su više sreće od svojih kolega, koji će možda već dogodine biti nagrađeni. Draga djeco, kad god nas zatrebate, mi smo ovdje za vas – objasnio je Stjepan Šalomon. -Vlast u Zaboku konstantno ulaže napore kako bi se povećala sigurnost djece u prometu, a vjerujem da i susjedne općine čine isto. Najradije bi zatvorili promet pa da naša djeca budu potpuno sigurna.

No, današnji tempo života nam to ne omogućava pa se s tim problemima moramo nositi. Korisno je što djeca uče o prometnim pravilima i sigurnosti već od najranije školske dobi - istaknuo je Krešimir Končevski, zabočki dogradonačelnik. Napokon je došao i trenutak koji su djeca s nestrpljenjem očekivala. Kontakt policajci PU Zabok Mladen Golubović, Robert Hršak i Dražen Krznar pročitali su imena šestoro sretnika iz svake osnovne škole. Troje učenika nagrađeno je majicama, jedan je učenik usvojio kišnu kabanicu, jedan biciklističku kacigu, a najsretniji je kući odvezao glavnu nagradubicikl. Druženje sa zabočkim policajcima učenici, njihovi roditelji i nastavnici nastavili su uz sokove i grickalice. (N.Miškulin)

Županijska smotra Dani kruha: Belčani i Zabočani idu dalje

Simfonija mirisa, okusa i boja Danijela Čiček Haban ZLATAR

snovna škola Belec i Škola za umjetnički dizajn, graﬁku i odjeću Zabok predstavljat će Krapinsko-zagorsku županiju iduće godine na državnoj smotri Dana kruha-Dana zahvalnosti za plodove zemlje. To je odluka stručnog povjerenstva, koje je prošlog petka u Zlataru ocjenjivalo 16 učeničkih štandova zagorskih osnovnih i srednjih škola. Drugu godinu za redom domaćin Županijske smotre Dani kruha bila je zlatarska OŠ Ante Kovačića, čija je ravnateljica

Rajna Borovčak i otvorila priredbu. Na trudu uloženom da se bogata jesen u Zagorju prikaže na lijep način zahvalila je i zagorska županica Sonja Borovčak. Belečka škola izabrana je zbog prikaza raznovrsnih proizvoda od buče, dok je zabočka škola povjerenstvo oduševila prezentacijom licitara u zagorskoj bjelini. Priznanja su uručena u još tri kategorije, te je tako škola domaćin nagrađena za najoriginalniji “kruh od rucljeve melje”, OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički za zaboravljeno jelo “pogačice cmure”, a PŠ Novi Golubovec za prikaz “tradicijskih boži-

ćnih jela i Božića”. Da je komisija imala težak zadatak, potvrdio je predsjednik povjerenstva Ivan Sadaić, jer su svi učenici uložili puno truda. Onima koji ove godine nisu nagrađeni poručio je neka ne odustanu, nego iduće godine pokušaju nadmašiti sebe. Dodijeljene su i dvije posebne nagrade, te je besplatno razgledavanje Muzeja Hušnjakovo dobio Dom Loborgrad, koji je zajedno s mališanima zlatarskog Dječjeg vrtića nastupao van natjecateljske konkurencije, dok je OŠ pri Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice dobila razgledavanje Muzeja Staro selo Kumrovec.

županija

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

NAGRAĐENI RADOVI:

Mali štafelaj MALI LIKOVNJACI ZA NAŠU NOVU BOLNICU

U SURADNJI S HRVATSKOM UDRUGOM MUŽI ZAGORSKOG SRCA

„ZEC“ LEONARD SVEČNJAK (8) MALA ERPENJA 130, MALA ERPENJA Poklon paket: ONE2PLAY

Uvjeti predaje likovnih radova 1. Radove mogu slati djeca uzrasta do četvrtog razreda osnovne škole (uključujući i njega). 2. Radovi mogu biti svih tehnika 3. Papir na kojemu je likovni rad ne smije biti veći od A4 297x210 4. Likovni rad se zaprima samo uz pravilno popunjen kupon-prijavnicu objavljenu u Zagorskom listu 5. Broj poslanih likovnih radova je-

dnog malog umjetnika je neograničen 6. Autori radova dozvoljavaju da se njihovi radovi mogu objavljivati za potrebe Zagorskog lista i njihovih oglašivača (npr. u svrhu izrade kalendara, razglednica ...) 7. Autori radova dozvoljavaju da se njihovi radovi doniraju Hrvatskoj udruzi “Muži Zagorskoj Srca”

„MOJE NOŽICE“ LANA PETRAVIĆ (2,5) M. J. ZAGORKE 29, OROSLAVJE Poklon paket: APOLO

MALI LIKOVNJACI ZA NAŠU NOVU BOLNICU

KUPON-PRIJAVNICA ZA PREDAJU MOJEG LIKOVNOG RADA ime i prezime autora: adresa: telefon: naziv likovnog rada:

(dob)

„DORINA ČIZMICA“ DORA TOMIĆ (3) ANDRIJE GREDIČAKA 5, OROSLAVJE Poklon paket: FRANCK

ime i prezime jednog od roditelja: potpis roditelja kao suglasnost s uvjetima predaje likovnih radova: Radove slati ili donijeti osobno u: Zagorski list, Matije Gupca 81, 49210 ZABOK

Nagrade se podižu u marketingu Zagorskog lista u Zaboku, u ulici M.Gupca 81 (potkrovlje Doma obrtnika) u roku od 30 dana po objavi popisa nagrađenih.

zagorskilist

županija 19

broj 262 / 24.10.2008.

DVD Čret dobio novo vozilo Gornjostubičance, Mađare i Čehe povezao Dean Stulić

ČRET, KRAPINSKE TOPLICE

učenički projekt

VD Čret koje djeluje u sastavu VZO Krapinske Toplice, skromno je, ali djelotvorno vatrogasno društvo koje nakon više od 50 godina postojanja i dalje njeguje tradiciju vatrogastva na svojem području. Protekloga tjedna ovo je društvo bogatije za novo navalno vozilo koje će to društvo učiniti još eﬁkasnijim u obavljanju svojih svakodnevnih zadaća. Bila je prigoda za skromnu svečanost primopredaje vozila, blagoslov zastave, ali i za demonstraciju spremnosti članova DVD-a Čret i ostalih vatrogasaca VZO Krapinske Toplice. - DVD Čret danas broji 58 članova i imamo 3 natjecateljske ekipe. Vozilo marke Mercedes, tip Unimog 1300 s pojačanim motorom snage 167 konjskih snaga, spremnikom zapremnine 2000 litara vode, pumpom nominalnog učinka 800 litara u minuti kod tlaka od 8 bara, vitlom za brzu navalu sa 30 metara čvrste gumene cijevi i univerzalnom mlaznicom, vozilo je kojega se neće-

Senka Susović GORNJA STUBICA

mo sramiti - rekao je gostima Božo Ružak, predsjednik DVD-a Čret, pozdravljajući mnogobrojne goste na svečanosti primopredaje.

Dobili zastavu

Vrijednost vozila koje je društvu isporučila tvrtka VAMAT d.o.o. iz Zagreba je oko 300 tisuća kuna, a taj će dan posebno domaći vatrogasci pamtiti i po tome što su dobili i svoju vatrogasnu zastavu. Zastavu koju je od kuma Damira Tumpe preuzeo stjegonoša Neno Škrnjug, a zatim i vozilo, blagoslovio je monsignor Branko Ivanjko iz Pregrade. Domaće

ZABOK

Mali vijećnici donijeli program rada

ječje Gradsko vijeće Grada Zaboka koje djeluje u okviru Društva Naša djeca održalo je osmu sjednicu na kojoj je donesen Program rada za školsku godinu 2008./2009. Vijećnici će na sjednicima koje će se održavati svaki mjesec raspravljati o uređenju novog prostora Društva Naša djeca u DVJ„ Zipkica“, sigurnosti djece u prometu, budućnosti Grada Zaboka, problemu ovisnosti među mladima, djeci s invaliditetom, zdravoj prehrani te utjecaju koje mediji imaju na djecu. Dječje Gradsko vijeće će se uključiti u obilježavanje značajnijih datuma kao što su Dan Konvencije UN-a o pravima djeteta, Dan Europe te Dan obitelji, a posjetit će i dječju pravobraniteljicu. U planu su i razmjene s Dječjim gradskim vijećima drugih gradova, a tri predstavnika DGV-a Zabok sudjelovat će na 4. susretu DGV-a Hrvatske koji će se 12. i 13. prosinca održati u Opatiji. (zl)

vatrogasce i prijateljska društva pozdravili su tom prilikom Damir Čičko, pročelnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje, područni ured Krapina, Dražen Sinković, županijski zapovjednik, Dragutin Regović, profesor u Vatrogasnoj školi, Vladimir Huzak, predsjednik VZ Općine Krapinske Toplice i načelnik općine i Ivica Glas, predsjednik VZ KZŽ. Domaćini su se posebno zahvalili na ﬁnancijskoj pomoći oko nabave vozila pomoći VZ KZŽ, VZO Krapinske Toplice i svim društvima u zajednici, Općini Krapinske Toplice za pomoć oko izgradnje vatroga-

snog vježbališta, Samoborskoj banci za pomoć oko realizacije kredita za nabavku vozila. Nisu propustili ni zahvalu svima koji su sudjelovali u realizaciji izgradnje vježbališta za vatrogasce, „jer“, kako su naglasili, „ono će služiti svim mještanima Čreta za rekreaciju, šport i zabavu“. U vatrogasnoj pokaznoj vježbi gašenja požara automobila, spašavanja priklještene osobe i gašenja traktorske prikolice pune slame, sudjelovala su vježbovna odjeljenja VZO Krapinske Toplice i ZJVP Zabok u suradnji s vozilom Hitne medicinske pomoći.

čenici Osnovne škole «Matije Gupca» iz Gornje Stubice u sklopu projekta Akademije srednjoeuropskih škola, povezali su se s učenicima iz Mađarske i Češke s kojima će zajednički proučavati načine obilježavanja i obiteljskog okupljanja tijekom Božića i Uskrsa, odnosno Fašnika u sve tri zemlje. Njihov projekt izabran je uz još 31, od ukupno 118 na natječaj pristiglih projekata iz škola diljem srednje Europe. Prvi susret svih učenika održan je nedavno u Austriji, gdje su i naši Gornjostubičanci imali prilike upoznati kolege s kojima će surađivati.

Razmjena iskustava

- Namjera nam je istražiti običaje vezane uz Božić, Uskrs i Fašnik u sve tri zemlje s posebnim naglaskom na jela koja se kuhaju tijekom blagdana, te odjeću koja se nosi u te dane. Učenici će se upoznati s tradicijom svake zemlje i uvidjeti da je ona sastavni dio ne samo obiteljskog života već i društva u cjelini. Upoznajući sličnosti i razlike obilježavanja blagdana, učenici će vidjeti da tradicija ima iste korijene i moralne vrijednosti ne samo u zemljama središnje Europe već u svim zemljama Europe. Izradit ćemo knjigu recepata tradicionalnih jela na četiri jezika. Isto tako, izradit ćemo web stranice i foto album vezan uz naše susrete i projekt - ispričale su nam voditeljica projekta u OŠ «Matije Gupca», Valentina Đurek, učiteljica informatike, i suradnica na projektu, knjižničarka Ines KrušeljVidas. Već u studenom trebao bi se održati susret triju škola u Taboru u Češkoj, a u prosincu slijedi put u Budimpeštu. Iz OŠ «Matije Gupca» ići će desetak učenika s učiteljima u pratnji. U veljači, za fašnik, gosti dolaze u Gornju Stubicu. Na tim susretima održavat će se radionice, a u međuvremenu, učenici i učitelji bit će u stalnom kontaktu putem interneta.

županija

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

VAŠE VIJESTI

Uspjeh naše županije u Ligi zdravih gradova i županija Piše: Nataša Koražija (koordinator Centra za prevenciju ovisnosti Krapina)

a zdravstveno stanje stanovništva utječe i mnogo faktora koji se nalaze izvan sustava zdravstva. Upravo ti vanjski faktori (kulturalni, politički, socioekonomski, okolinski, edukacijski) imaju značajno veći utjecaj na zdravlje nego sam sustav zdravstva. Sustav zdravstva vrlo često se bavi posljedicama lošeg utjecaja zbira ovih vanjskih faktora na čovjekovo zdravlje. Hrvatska mreža zdravih gradova i županija naglasak stavlja upravo na ovo područje. 2002. godine Krapinsko – zagorska županija uključila se u rad mreže i postala njenom članicom. Od tada pa do današnjeg dana, uz kontinuiranu političku podršku, provode se aktivnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života stanovnika naše županije.

U cilju evaluacije postignutih rezultata u svakoj pojedinoj županiji i gradu, na jesenskom poslovnom sastanku Hrvatske mreže zdravih gradova i županija usvojeni su kriteriji i hodogram za Ligu zdravih gradova i županija. Da bi se odabrali najbolji gradovi i županije razvijen je instrument kojim se mogu procijeniti njihova postignuća u pet područja djelovanja projekta: 1. U razvoju Politike zdravog grada 2. U postojanju legitimiteta i infrastrukture za provođenje projekta 3. U broju ostvarenih rezultata i proizvoda 4. U sposobnosti učenja i usvajanja tehnologije Zdravog grada i županije 5. U kooperabilnosti, sposobnosti suradnje s drugima i to za period od proteklih pet godina. Kada je 2002. Županijska

skupština donijela Zaključak o pristupanju Mreži, Krapinsko-zagorska županija je s Bjelovarsko-bilogorskom i Vukovarsko-srijemskom činila drugu tzv. kohortu županija koje su se uključile u projekt „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje u lokalnoj upravi i samoupravi“ u organizaciji Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Iz navedenog je bilo vidljivo da je Županija vrlo rano prepoznala važnost lokalnog planiranja zadovoljavanja socio-zdravstvenih potreba stanovništva te vrijednost i značaj zdravlja kao potencijala za razvoj županije. Prionulo se utvrđivanju javno-zdravstvenih prioriteta ove županije. Utvrđivani su kao rezultat suradnje struke i građana, uvažavajući demografske i javno-zdravstvene pokazatelje, ali i potrebe građana do kojih se došlo istraživanjem. Rezultati su pokazali da su od niza zdravstvenih

Županica primila nagradu

povodu obilježavanja dvadesetogodišnjice djelovanja pokreta Zdravih gradova u

Hrvatskoj, županica Sonja Borovčak primila je u Zagrebu priznanje za osvojeno drugo mjesto u natjecanju

Lige zdravih gradova/županija. Nakon Istarske koja je zauzela prvo, Krapinskozagorska županija zajedno

problema u našoj županiji sljedeći izdvojeni kao prioritetni:

Pregled raznih pokazatelja prikazan je u Slici zdravlja KZŽ kao jednom od tri strateška dokumenta izrađena u ovom procesu, a koji su prepoznale sve političke strukture. Zahvaljujući tome izrađene su i Strateške smjernice plana za zdravlje i, naposljetku, Plan za zdravlje Krapinsko-zagorske županije temeljem kojeg se za svaku pojedinu godinu donosi Operativni plan za zdravlje iz kojeg je vidljivo koje se akti-

vnosti planiraju u toj godini, tko su nosioci aktivnosti te rokovi provođenja. Nosioci aktivnosti su institucije, nevladine udruge, političari i svi relevantni faktori u donošenju odluka, provođenju aktivnosti vezanih uz bilo koji od izdvojenih prioriteta. Postignuća, evaluaciju, planiranje i koordinaciju odrađuje Stručni tim za provođenje Plana za zdravlje KZŽ. Da bi se pratila uspješnost provođenja Plana, za svaku godinu radi se izvješće o provedenim aktivnostima. Kako bi se potvrdila važnost Plana za zdravlje, isti je uključen u Regionalni operativni plan KZŽ za razdoblje od 2007.-2013. godine. Sve navedeno bilo je prepoznato kroz instrumente Lige zdravih gradova i županija i Krapinsko-zagorska županija našla se na visokom drugom mjestu s Primorsko-goranskom županijom, odmah iza Istarske. Od 13.-18. listopa-

da u Zagrebu će se održati 13. jesenski poslovni sastanak Mreže zdravih gradova i županija te Međunarodna konferencija zdravih gradova na kojoj će sudjelovati preko 1000 eminentnih stručnjaka iz čitavog svijeta, velik broj gradonačelnika, župana i parlamentaraca, a najavljen je i dolazak generalne direktorice Svjetske zdravstvene organizacije dr. Margaret Chan. Nagrade najboljim gradovima i županijama iz Lige bit će dodijeljene tijekom ovog događaja važnog za javno zdravstvo u Hrvatskoj. Navedeno je svakako velika motivacija da se aktivnosti još više prošire i da se komunikacija između politike, struke, nevladinog sektora i građana podigne na još višu razinu koja će svakog dana biti sve prepoznatljivija u svom djelovanju stanovnicima Krapinsko-zagorske županije prema čijoj dobrobiti su sve aktivnosti i usmjerene.

s Primorsko-goranskom županijom dijeli drugo među županijama, dok je treće mjesto pripalo Međimurskoj županiji. Prema obrazloženju Hrvatske mreže zdravih gradova Istarska županija, pobjednica Lige zdravih županija Hrvatske 2008. godi-

ne pokazuje kako je to županijski tim za zdravlje dobri duh stanovnika Istarske županije, Krapinsko-zagorska županija pokazuje kako kvalitetna uprava i politika mogu dati dobre rezultate, Primorsko-goranska županija kako se iz zelenog u

plavo može stvoriti svijet u kojem se živi zdravo, a Međimurska pokazuje kako se to bukvalno pokreće ljude. Gradovi i županije članovi Hrvatske mreže zdravih gradova sami su odabrali kriterije uspješnosti po kojima će se nadmetati. (zl)

1. Zdravstveno nekontrolirana voda za piće 2. Visok postotak konzumenata alkoholnih pića kod osnovnoškolske i srednjoškolske populacije 3. Depopulacija (smanjen prirast stanovništva) 4. Bolesti cirkulacijskog sustava 5. Neadekvatna skrb o starijim osobama.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Na Sesvete mraz, na Martinje topel čas

Zoran Gregurek

k je na Sesvete mraz, na Martinje bu topel čas. Tak su navijiek govorili naši stari koji su i rekli da od Sesvet treba saki dan kuriti vu hiži jer v jutre više nije moči zbaviti bez ognja. Jer ak Sesvete donesu bistre i mrzle vrijime, naredni dani furt su grdi. Zate se veli da dake je vedre na sesvetsku nuoč, da bu za tri dane curel snijieg. A ak je oblačne na Sesvete, ona bu još te dan poprhaval snijieg - govorila je naša hraščinska baka Ivka, pučka prognozerka. Baka je znala još poneku izreku za Martinje. - Sunce na Martina, pred vrati je huda zima. Gda Martin oblake preganje, nestalna se zima obznanja. Je, če je Martinje vetrovite i ljude te dan boli glava, tak bu i cijelu zimu:

male bu toploga vremena, a onda bu stisnula zima. I blata bu i snega, a i suhoga vremena. Takve vrijime nišči neće, jer je zmotane. Ne znaš se ni kak obleči ni jel bi vune delal ili bi osta v hiži - ustvrdila bi baka. Isto tako postoji vjerovanje u dugoročniju prognozu vezanu za blagdan Svih Svetih. - Do Sesvet lijiepe, pokle Sesvet grde, i obratne. I ste vrijeme prek Sesvet se nebre prevaliti, muora dojti do promene. A zna biti da kre Sesvet snijieg curi, a onda par danof nastane lijiepe vrijeme kak da je prolječe. To je martinjske lete, kad je vune ido dvajst stupnjof. Za seljake je dobre da je Martinje lijiepe, jer bu onda i rodna šenica i ne gladne druge lete - govorila je baka.

STUBIČKE TOPLICE

‘Zimski vrt’ na besplatno korištenje

akon što smo u našem listu prije par brojeva pisali o Titaniku, kaﬁću u centru Stubičkih Toplica, čiji zimski vrt naslonjen na kuću obitelji Zrinski zjapi prazan, neiskorišten i ružan je za vidjeti, njegov vlasnik Mladen Ivanek (vlasnik Ivanek prometa) odlučio je svoj dio dati na besplatno korištenje. Prostor tog zimskog vrta naravno treba urediti. Naime, nakon spora s vlasnicima od ugostiteljskog obrta u tom je prostoru odustao. - Upravo potaknut napisima u novinama i time da građani vele da je to ruglo za centar mjesta odlučio sam svoj prostor dati na besplatno korištenje Općini Stubičke Toplice ili nekoj udruzi – rekao je Mladen Ivanek. Zainteresirani za taj prostor mogu se javiti njemu u caﬀe bar Grenn pub u Humu Zabočkom. (M. Bašak)

zagorskilist

županija kultura 21

broj 262 / 24.10.2008.

VELIKO TRGOVIŠĆE

ZABOK

Zbornik radova Predstavljena zbirka pjesama Marije Lamot o Franji Tuđmanu P

z tiska je izašao zbornik radova sa 1. Znanstvenog skupa „Dani dr. Franje Tuđmana“ – „Hrvati kroz stoljeća“. Izvršni urednik zbornika je Neven Piskač, a njegovi suradnici bili su Nikola Capar, Rajko Fureš, Vladimir Poljanec, Milan Vuković i Zdravko Vutmej. Promocija zbornika bit će u Velikom Trgovišću 26. studenog i u Zagrebu 9. prosinca. Već su počele pripreme za 2. Dane dr. Franje Tuđmana, koji bi trebali okupiti najveće stručnjake kojima je cilj objektivno vrednovati hrvatsku povijest i doprinos prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Pokrenuta je i značajna inicijativa da se u Velikom Trgovišću utemelji područni centar Hrvatskog povijesnog instituta za sjeverozapadnu Hrvatsku. (nm)

ZABOK

rvog dana manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog u Gradskoj knjižnici u Zaboku je održana promocija zbirke pjesama Marije Lamot „Neprestano stvarima mijenjam imena“. - Ono po ćemu je Marija iskočila iz matrice koja dominira u suvremenom pjesništvu kroz forsiranje urbane tematike i prozaičnost je neodustajanje od ideja koje se danas čine pomalo zastarjelim i stranim. Ona svakodnevicu ne predstavlja na danas uobičajen način, nego je protkiva mističnošću i traga za trenucima izmještenosti iz ovog vremena - prokomentirala je književna kritičarka Darija Žilić. Peta zbirka pjesama Marije Lamot izdanje je izdavačke

RADOBOJ

utorak je u prepunom Multimedia bookshopu u Zaboku održano druženje s književnikom Hrvojem Šalkovićem. Susret je u obliku neformalnog razgovora vodio njegov prijatelj Igor Gerenčer. Šalković je zanimljiva osoba, čiji je život protkan putovanjima, zanimljivim i duhovitih crticama. Perač tepiha, novinar, trgovački putnik, vozač utrka, redar na koncertima samo su neki od poslova kojima se bavio. Osim toga, u 49 zemalja koliko je do sada posjetio doživio je zaista nevjerovatne stvari. U Kambodži je bacao bombe, trčao pred bikovima u Pamploni, a u Melboruneu čak završio u zatvoru. Šalkovićev prvi uradak, zbirka kratkih priča com. opanci.com.obojci ne nailazi na nikakav odaziv struke baš kao i roman “Pala karta” koji je izdao 2003. godine. Tri godine kasnije Šalković dovršava roman “Pravi se da ovo nisi vidio” s kojim pobjeđuje na natječaju VBZ-a i polučuje golem uspjeh. Uslijedio je roman “Zec na mjesecu”, a najnoviji roman “Oko cucka, pa na mala vrata” izašao je u svibnju ove godine. Otkačeni Šalković Zabočanima je otkrio da je inspiraciju za nagrađeni “Pravi se da ovo nisi vidio” dobio sjedeći na WC školjci u San Joseu, te da ga u posljednje vrijeme inspirira semafor na Savskoj cesti u Zagrebu. (nm)

odjecima nepregledne tišine - nadahnuto je govorila Lamot te zahvalila obitelji na beskrajnoj potpori i razumijevanju. Marijine je pjesme

interpretirala glumica Nada Rocco, a u stankama je na usnoj harmonici nastupio Zabočanin Tomislav Goluban. (nm)

Mapa i slikovnica ‘Općini’ na dar Mirjana Bašak

Druženje sa Šalkovićem

kuće Sarasan u čije je ime govorila Sanja Vučković, a urednica zbirke je prošlogodišnja dobitnica nagrade Gjalski Sanja Lovrenčić. - Kao razlog zašto pišem, najčešće navodim smisao egzistencije. To može biti prihvatljiv ali i jalov razlog jer se i bez pisanja može živjeti. Živjeti i biti mirno nesretan, prihvatiti stvari kakve jesu, ne imenovati ih i ne mijenjati im imena. Znati imena znači otkrivati riječi, pokušaj da se živi učiniti izrecivim baš kao i gubitke i nemogućnosti. Mijenjam imena stvarima kako bih izrekla ime koje se odziva iz tamnih dijelova ljudskog bića, određenog šutnjama, prešućivanjima i slabim

sklopu Dana općine Radoboj u subotu je u OŠ Side Košutić otvorena izložba slika Josipa Botterija Dinija i predstavljena likovno pjesnička mapa posvećena istaknutoj hrvatskoj pjesnikinji Sidi Košutić, koja je rođena Radbojčanka i po kojoj je škola dobile ime. Sida Košutić rođena je 1902. godine, bila je učiteljica, službenica u državnoj upravi, lektorica, a od 1939. - 1944. uređivala je časopis Hrvatski ženski list. Mapa nosi naziv “U napasti nečovječnog koda Side Košutić”, a njezini autori su Josip Botteri Dini i Miljenko

Galić koji su bili zadivljeni zagorskim bregima i Radobojem za kojeg su rekli da ima dušu. Istaknuli su da treba spojiti sjever i jug Hrvatske i da je to trajna uloga svih onih koji vole Hrvatsku. - Ime Side Košutić treba se razglasiti dalje da se za nju i za ovo mjesto čuje – nadahnuti su bili umjetnici. Originalna mapa posvećena pjesnikinji Sidi Košutić svoje će mjesto naći u u zavičajnoj zbirci koja je pred realizacijom. Program je vodila Antonija Tušek, umirovljena kuharice škole, a u predahu je domaće popevke pjevao dječji zbor Vrijeskice. Umjetnike je pozdravila i Biserka Šimunić, predsjednica Društva za kajkavsko kulturno

stvaralaštvo Krapina. Izradu mape ﬁnancirala je Općina Radoboj. Osim mape predstavljena je i slikovnica ‘’Legenda o dedeku i babice’’.

Slikovnicu su izradili učenici područne škole, a u njoj je priča iz radobojskog kraja koja se nekad davno dogodila. Izdavač je Općina.

u stripu bez rijeci...

reuaB rimi{erK

panorama

Otvorena izložba nakita Srečka Lackovića

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

Carmen Bačura, Ivan Hanžek, Sonja Borovčak i Ivana Gabrić

s klopu Dana Ksavera Šandora Gjalskog u Filijali Erste banke u Zaboku otvorena je izložba srebrnog nakita pod nazivom “Silverage”, autora Srečka Lackovića. Izloženo je četrdesetak radova, ogrlica, narukvica, prstenja, privjesaka i naušnica. Brojne goste i uzvanike pozdravila je ispred domaćina Erste banke, voditeljica ﬁlijale Jasminka Kovarik rekavši kako joj je drago što mogu ugostiti ovakvu izložbu i na taj način uljepšati prostor. O radu Srečka Lackovića govorio je prof. Ante Vlašić. On je istaknuo kako Lacković radi umjetnički unikatni nakit i u tome je njegova vrijednost jer nije riječ o nizanju perlica, već o zaista umjetničkim djelima. - Srečko svoju inspiraciju od vegetabilnih motiva i vitica koje se protežu i uvijaju u srebru kao živo tkivo do antropomorfnih oblika. Nakit je nekada štitio i bio amajlija, a Srečko nas tome pomalo vraća. Neki će reći da se Srečko vraća i fantasy umjetnosti. I to je točno. Međutim zbog toga je veliki umjetnik jer ne bježi od toga da se njegove ideje ukrste s popularnom kulturom. Ne skreće s svog puta kad nađe paralelu s komercijalnim trendovima današnjice, već ga nastavlja slijediti i onda kad se te paralele raziđu – rekao je prof. Vlašić. I sam autor kratko se zahvalio svima na dolasku i potpori koju mu pružaju, nakon čega je voditelj programa Robert Kuščar ‘riječ’ prepustio glazbeniku Tomislavu Puntariću. Srečko Lacković živi i radi u Andraševcu. Završio je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, smjer dizajna metala i od tada se posvetio raznim oblicima likovnog izražavanja, posebice izradi nakita od srebra i poludragog kamenja. Svoja znanja i vještine oblikovanja nakita potvrdio je polaganjem zlatarskog majstorskog ispita. (S. Fu.)

Izložbom Carmen Bačura počeli dani Gjalskog I

zložbom Trava i čičak akademske slikarice Carmen Bačura Potočić ovoga su ponedjeljka u dvorani Elektre otvoreni dvadeset i deveti Dani Gjalskog. Umjetnica predaje u Školi za umjetnost, dizajn, graﬁku i odjeću u Zaboku, a ovo je njezina jedanaesta samostalna izložba na kojoj se posjetiteljima predstavila

s novim ciklusom od četrnaest radova. U njezin svijet trave i čička posjetitelje je uvela likovna kritičarka Ivana Gabrić. - U svim je radovima novog ciklusa vidljiva dosljednost u motivici, a autorica na maštovit način kombinira crtačke i graﬁčke tehnike. Carmen nam se predstavlja kao zrela i samosvje-

sna umjetnica koja još ima mnogo toga za pokazati - napomenula je Gabrić. U ime domaćina okupljene je pozdravio predsjednik Kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek, a manifestaciju je otvorila županica Sonja Borovčak. - Posebno mi je drago što prisustvujem izložbi

nastavnice iz zabočke umjetničke škole čiji tim nam je donio srebrnu plaketu na jesenskom Eko etnu na koju smo jako ponosni -istaknula je županica Borovčak. Likovnu je večer začinio Zabočanin Ivan Papišta koji je na saksofonu odsvirao Somewhere over the rainbow, Fly me to the moon i My way. (nm)

Život i djelo gredičko D

vanaest učenika osmih razreda OŠ Ksavera Šandora Gjalskog i osamnaest učenika trećeg razreda zabočke gimnazije Antuna Gustava Matoša proveli su zajednički projekt O Gjalskom u Danima Gjalskog. Osmislile su ga i vodile Dinka Tomašković-Presečki, profesorica u Gimnaziji A.G.Matoša te Nevenka Miškulin, učiteljica hrvatskog jezika u zabočkoj osnovnoj školi, a potporu je dala kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog.

- Ovaj projekt pokrenuli smo kako bismo uspostavili komunikaciju između učenika i nastavnika osnovne škole i gimnazije te se aktivno uključiti u programe Kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog. Cilj projektnog zadatka bio je upoznati život i djelo našeg sugrađanina Ksavera Šandora Gjalskog jer je, suprotno našem uvjerenju, naše znanje o tom velikom hrvatskom književniku dosta „mršavo“ ali i osmisliti vlastite programe za očuvanje kulturne baštine - objasnila je Dinka

Tomašković Presečki.

Timski rad

Plod zajedničkog rada šest timova dvaju škola prezentiran je prošloga petka u osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u jutarnjim satima, te u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša kasnije toga dana. Kao uvod u prezentaciju u knjižnici osnovne škole poslužila je mala scenska igra „Rukoveti ili prijatelji“ učenika petog razreda, članova skupine „Kajkavski naš nepozabljeni“. Timovi u kojima su zajedno radili gimnazijalci

zagorskilist

panorama 23

broj 262 / 24.10.2008. I. Brešan, B. Jelušić i T. Vrančić

T. Jerneić, M. Tkalčević i T. Jurina

Dodijeljena Mala Brešanova ‘veza’ s Gjalskim nagrada Gjalski Senka Susović ZABOK

ao što je već poznato, ovogodišnji dobitnik prestižne književne nagrade «Gjalski» je književnik i scenarist, Ivo Brešan za roman «Katedrala», objavljen u izdanju Naklade Ljevak iz Zagreba. Prema riječima književnice Božice Jelušić, predsjednice prosudbene komisije, ove godine, između četrdesetak konkurentnih djela, izabrano je pet koja su se nametnula kvalitetom. Među favoritima bili su, kako doznajemo, Delimir Rešicki, Pavao Pavličić, Mirko Kovač, Jurica Pavičić i ovogodišnji laureat koji je mnogo puta do sada bio u samom vrhu konkurenata za nagradu Gjalski.

Smisao za grotesku

- Kod romana Katedrala trudio sam se mnogo više negoli kod ostalih jer sam htio koliko je god to moguće ostati vjeran povijesnom slijedu zbivanja. U romanu nema mnogo izmišljenih lica, sva imena su povijesna, osobito ona koja su vezana uz gradnju same katedrale, jedino sam njihove sudbine i privatan život izmislio. Morao sam proučiti i sve faze u gradnji šibenske katedrale tako

da bih sada mogao biti savršen vodič za turiste - rekao je u Zaboku Ivo Brešan. Dodao je kako mu nagrada Gjalski izuzetno mnogo znači. - Nagrada je u neku ruku znakovita jer Gjalski i ja imamo slične aﬁnitete, a to je smisao za grotesku i sklonost fantastici - rekao je Brešan Roman Katedrala, kako je rečeno na konferenciji za novinare, održanoj u Dvorcu Gjalski, kreće od poznatog, gradnje Katedrale sv. Jakova u Šibeniku, godine 1409. godine da bi dosegao današnje vrijeme u kome vlada kako autor kaže «totalna duhovna pustoš, i to ni dvjesto metara od velebne ljepote u kamenu koja stol je ćima traje». Nakon ovog romana, više nikada nećemo proći ravnodušno pored onog čudesnog friza na šibenskoj Katedrali, niti će nam trebati tako malo vremena da bismo ga razgledali. Odjednom je

Brešan preveo te sudbine, te glave u stvarne osobe, u karaktere i napravio jednu ﬁbulu u odnosu na današnje vrijeme, a koja je osobito značajna zbog našeg odnosa prema korijenima, prema postojanju na ovom tlu, prema starini. Na jednom mjestu u romanu kaže «kako mladež prolazi pored te velebne lje-

pote kao pored nastambe za stoku». Držim da je to jedno strašno upozorenje, da je neljubav zapravo razlogom što nam nestaju tragovi u vremenu i prostoru - istaknula je Božica Jelušić. Rekla je i kako će ovogodišnja nagrada «Gjalski», dodijeljena Brešanovu romanu, uvelike obvezivati i njene buduće laureate. Ivi Brešanu nagrada će biti uručena u subotu, 25. listopada u sklopu tradicionalne zabočke manifestacije «Dani Ksavera Šandora Gjalskog.

utorak je u OŠ Ksavera Šandora Gjalskog održana svečana podjela triju Malih nagrada Gjalski za najbolji prozni uradak učenika osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije.Već tradicionalno ovaj je događaj bio izuzetno profesionalno odrađen. Pred prepunom dvoranom učenika i njihovih voditelja održan je program s tematskim dijelom o Gjalskom pod naslovom „Rukoveti ili prijatelji“, glazbeni su dio „odradili“ učenici Osnovne glazbene škole, a za efektan kraj pobrinula se plesna skupina Slatkice. Središnji je događaj bio čitanje nagrađenih i pohvaljenih radova te podjela nagrada i priznanja. U Prosudbenom povjerenstvu radili su Borna Lulić, urednik u Modroj lasti, Barica Gradiški, profesorica Gimnazije Oroslavje te Nevenka Miškulin, učiteljica savjetnica hrvatskog jezika u OŠ K.Š.Gjalskog. Na natječaj je pristigao velik broj kvalitetnih radova pa je pred Prosudbeno povjerenstvo stavljen težak zadatak. Također, ove godine se bilježi bogata žetva radova na kajkavskom, o čemu svjedoče čak dvije glavne nagrade. Pohvaljeno je čak sedam proznih radova: Pločica (Doris Herak, 6. razred OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko; mentor Marija Bolšec), Čudni su putovi ljubavi (Klaudija Petrinić, 7. razred OŠ Zlatar Bistrica; mentor Jasna Jakopec), Pepeljuga dan (Petra Pavlić, 7.razred OŠ Oroslavje; mentor Nataša Čičko), Moć molitve (Marta Kurešić, 8.razred OŠ Marija Bistrica; mentor Anita Klemar), Ferje (Tena Križnik, 6. razred OŠ Krapinske Toplice, mentor Sonja Kuštan), Matematička dilema (Helena Martinuš, 6. razred OŠ Franje Horvata Kiša Lobor; mentor Savo Malobabić) i Racice na štriku (Natalija Ilčić, 6. razred OŠ Konjščina; mentor Monika Miholić) Prva nagrada za rad Svijet u garderobi pripala je Tei Jerneić, osmašici iz Zaboka čija je mentorica prof. Valerija Novak 1985. godine i sama bila prvom dobitnicom Malog Gjalskog. Druga je nagrada pripala učenici osmog razreda OŠ Antuna Mihanovića iz Klanjca Tei Jurinčić za rad na kajkavskom dijalektu „Saka puca mora znati peči kruh“. Njezina je mentorica Verica Haverle. Treća je nagrada otišla u OŠ Bedekovčina. Nagrađen je kajkavski rad „Kak je zginula pucka i kak se dogodila poplava“ petašice Mateje Tkalčević čija je mentorica Marija Škoko. Učenike je Modrim lastama i vrijednim knjigama nagradila Školska knjiga i zabočka multimedijalna knjižara, a mentore Matica hrvatska. Nagrađene učenike i mentore očekuje i nagradni vikend u Crikvenici (nm)

og gospodina Književnost u filateliji i osmaši nadjenuli su si kreativna imena poput Pčelice, Četiri dame i izuzetak, Cinteki sl. Gjalski je stupio na scenu i sljedećih šezdesetak minuta zaokupljao pažnju. Timovi su odradili zadatke poput portreta „gredičkog gospodina“, analizu novele „Illustrissimus Batorrych“ i Starih krovova. Učenici su slušali o odnosu Gjalskog i njegovih suvremenika te zašto se Zabok može ponositi hrvatskim Turgenjevom. - Na kreativan način u dinamičnom i nadasve zanimljivom slijedu slika i riječi

učenici su obnovili neke poznate stvari o našem književniku, ali i doznali mnogo novoga i zanimljivoga. Cilj je postignut jer će nakon ovako zanimljive prezentacije svojih „šulkolega“ mnogi osmaši i gimnazijalci sigurno posegnuti za Gjalskim te sami istražiti još ponešto izvan školskoga programa. Mislimo da su i osmaši i njihove starije kolege pokazali zavidnu kreativnost i sposobnost - zadovoljno su prekomentirale Nevenka Miškulin i Dinka Tomašković-Presečki. (N. M.)

ard hrvatske književnosti, Ksaver Šandor Gjalski inspirirao je i članove FD Zaboky koji su ovog utorka u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša otvorili izložbu Hrvatska književnost u hrvatskoj ﬁlateliji. – Posljednjih šest godina obilježavamo Dane Ksavera Šandora Gjalskog, bilo izdavanjem prigodne omotnice i žiga ili izložbom. Ove smo godine također izdali prigodni žig koji je u uporabi za vrijeme trajanja manifestacije te pripremili predavanje za naše gimnazijalce kojima želimo pri-

bližiti čudesan svijet filatelije - pojasnio je član FD Zaboky Željko Stefanović. Učenici su mogli razgledati poštanske marke i omotnice na kojima su se našli poznati hrvatski književnici, a posebno im je zanimljiv bio izložak Ivana Librića, predsjednika Hrvatskog filatelističkog saveza koji predstavlja prava „početnicu“ za filateliste. Vidjeli su i marke drugih poštanskih administracija koje prikazuju poznate hrvatske događaje ili ljude, te prigodna izdanja zabočkog filatelističkog društva. Posebno zanimljiva

mladima mogla bi biti kategorija maksimum ﬁlatelija u kojoj je zadatak ﬁlatelista da pokuša temu razglednice, marke i žiga što više pribli-

žiti. Upravo je takav izložen rad „Hrvatska mala zemlja za veliki odmor“ člana prijateljskog ﬁlatelističkog društva iz Šibenika. (nm)

rtv prilog

broj 262 / 24.10.2008.

RTV PRILOG TJ E D N A V I Z I TA

GENIJAAALNO

“Big Brotheru” opasno se zakuhalo. Nakon početnog iživljavanja u ulozi gazdarice kuće Rina se malo primirila. Slično je i Lucija malo prikočila - prekinula je sa Sašom, ispričala se Valeriji, Krešimiru... Luce ni ne zna da ju je dečko ostavio (kao Stoka Jelenu na “Farmi”), a teško da će je ovo sad spasiti nominacija, jer će to većina prozreti kao proračunato ponašanje pred nove nominacije. Iako, ako iskreno pokaže da je sve tako baš i mislila, možda ipak ne bude i 4. put nominirana ovaj petak? Šteta da nije bilo nominacija prošli tjedan, bio bi zanimljiviji “lutkarski” tjedan u obilju budžeta. Novost tjedna je da je od večeras Boris Mirković novi voditelj showa “Moj tata je bolji od tvog tate”. Popularni voditelj (od HTV-a, pa “Big Brothera” i “Salta” na RTL-u do “Tate” na Novoj TV) preuzeo je od Tonija Jeričevića voditeljsku palicu tog zabavnog obiteljskog showa, a iza njega je već i snimanje prve emisije. Je li mu u društvu hrabrih očeva i njihove djece jednog od najboljeg hrvatskih voditelja bilo “genijaaaalnoooo” vidjet ćemo već večeras na Novoj TV. Nakon početnih neuspjeha u “Trenutku istine” sve je više natjecatelja

Piše: Darko Ciglenečki (TV MANiac) koji su osvojili novac. Preljubnik Marijan Malčević uzeo je 50.000 kuna, uz vrlo neugodne “Trenutke istine” za ženu Lidiju i majku u studiju! Iako mu je žena odavala dojam da sve zna (da je imao i još voli svoju ljubavnicu, da je plaćao za seks), da podržava supruga i da mu je oprostila, pitanje je hoćemo li uskoro u medijima ipak čitati o njihovoj rastavi, svađama - ili o otkazu s posla!? Druga natjecateljica Marina Sučić stigla je doći do “samo” 10.000 kuna. Da bi osvojila veću sumu, u sljedećoj emisiji čut ćemo što je odgovorila na pitanje bi li se da dobije ulogu na filmu skinula do kraja, a muški natjecatelj nakon nje morat

će odgovoriti na još gora pitanja od Marijana: jeste li imali drugu ženu dok je vaša supruga bila trudna, kao i - da opet prevarite ženu biste li joj to priznali? Trenutak istine postaje sve opakiji i taman kad pomislite da ne mogu pitati više ništa intimnije, pa i gnusnije, opet vas iznenade. A gledatelji će samo tražiti - još! Naša Antonija Besednik ispala je iz “Operacije trijumf”. Na početku treće Gala večeri “Operacije trijumf” nominirani za ispadanje prvi su nastupili. Prvi je bio Đorđe Gogov s pjesmom Bryana Adamsa “Summer of ‘69”, pa naša Antonija Besednik s Vanninom “Kao da me nema tu” - koja se pokazala proročanskom. Nažalost, nakon glasanja gledatelja Antonija je ispala, kao što će se očito dogoditi sa svim našim nominiranim natjecateljima jer čini se da je kod nas najmanja gledanost pa tako i odaziv gledatelja na glasanje. Trudna Andrea Harapin vjerojatno ispada za 7 dana, a drugi nominirani Nikola P. ostaje, pa ćemo tako ostati bez još jednog pjevačkog predstavnika iz Hrvatske. Andrea je rekla da joj je zdravlje djeteta najbitnije. Baš kao što je pjevala uz Langera i Atomsko sklonište: “Jer za ljubav treba imat dušu”!

PONEDJELJAK, 27. listopada 2008. 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve će biti dobro, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Skrivena Azija: Krisova nebeska snaga, dokumentarna serija 11.10 Treća dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvješće 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Dan za danom, mozaično zabavna emisija 14.30 Vijesti + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Normalan život emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Mijenjam svijet 16.10 Hrvatska uživo, Vijesti 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve će biti dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.55 Večeras... 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Latinica 21.55 Potrošački kod 22.25 Burzovno izvješće 22.35 Otvoreno 23.35 Poslovne vijesti 23.45 Dnevnik 3 00.00 Vijesti iz kulture 00.10 Dosjei X (1.), serija (12) 00.55 Južnjačka dinastija, serija 01.40 Dr. House 4., serija (12) 02.25 McLeodove kćeri 7., serija 03.10 Potrošački kod 03.40 Latinica 05.15 Opijeni ljubavlju, telenovela

07.00 07.40 08.05 08.35 08.50

13.35 13.45 14.30 16.10 17.00 17.50 18.15 18.35 19.20 19.25 20.05 20.40 21.30 21.50 22.40 23.15 01.10

Crtani filmovi Dječak i vjeverica, crt. serija Na kraju ulice Učilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Beverly Hills 5., serija Antologija hrvatskog glumišta: Grižula Daleko od doma, serija Lisa and the Saber toothed Tiger, austrijski film Reprizni program TOP 40 Humoristične serije Deep Space Nine 1., serija McLeodove kćeri 7., serija Županijske panorame Vijesti na Drugom Na rubu znanosti Crtani film Veliki odmor Uzmi ili ostavi, TV igra Južnjačka dinastija, serija Vijesti na Drugom Dr. House 4., serija (12) Garaža Ciklus europskog filma Osuda, serija (12)

05:35 06:25 06:50 07:15 07:35 07:45 08:00 08:30 10:30 11:00 12:00 13:00 13:15 14:15 15:15 17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:00 23:30 23:45 00:15 00:45 01:40 03:25 04:10

Ružna ljepotica, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Pepa praščić , crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Pocoyo , crtana serija Nova lova Svi vole Raymonda, serija Zakon ljubavi, serija Čuvar pravde, serija Vijesti Nikita, serija Inspektor Rex, serija Začarani grad, igrani film Vijesti Operacija Trijumf, show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Ne zaboravi stihove, kviz Operacija Trijumf, show Vijesti Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Kellyjeva banda, igrani film Čarobnice, serija Nikita , serija

09.15 10.00 11.30 12.00

06.05 Magnum, akcijska serija (R) 06.55 Spužva Bob Skockani, crtana serija 07.45 Sam svoj majstor, humoristična serija 08.15 Korak po korak, humoristična serija (R) 08.40 Puna kuća, humoristična serija (R) 09.25 Kunolovac, kviz 10.10 Malcolm u sredini, humoristična serija (R) 10.35 Dadilja, humoristična serija (R) 11.05 Reba, humoristična serija (R) 11.35 Vijesti, informativna emisija 11.40 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Večera za 5, lifestyle emisija (R) 12.50 Punom parom, kulinarski izazov (R) 13.15 Obalna srtraža, akcijska drama 14.10 Cobra 11, kriminalistička serija 15.05 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, humoristična serija 16.35 Puna kuća, humoristična serija 17.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 17.30 Dadilja, humoristična serija 18.00 Reba, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 21.00 Desperado, igrani film, akcijski (12) 22.50 CSI, kriminalistička serija 23.45 CSI: New York, kriminalistička serija 00.40 Vijesti, informativna emisija 00.50 Kunolovac, kviz 02.50 CSI, kriminalistička serija (R) 03.40 CSI: New York, kriminalistička serija (R) 04.20 Big Brother, show

zagorskilist

PETAK, 24. listopada 2008. 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve će biti dobro, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Skrivena Azija: Djeca zmije sa sedam glava, dokumentarna serija 11.10 Oprah show (1039) 11.55 Burzovno izvješće 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Dan za danom, mozaično zabavna emisija 14.30 Vijesti + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Glas domovine 15.10 Znanstvena petica 15.40 Drugo mišljenje 16.15 Hrvatska uživo, Vijesti 17.55 Iza ekrana 18.25 Promet danas 18.35 Sve će biti dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.55 Večeras... 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Heroji Vukovara: Slavonska i Hercegovačka, dokumentarni serijal 21.25 Fatalni preljub, američko britanski film (12) 23.15 Lica nacije 00.05 Poslovne vijesti 00.10 Burzovno izvješće 00.15 Dnevnik 3 00.30 Vijesti iz kulture 00.40 Dosjei X (1.), serija (12) 01.30 Filmski maraton: Dan kad se vraćaju poniji, francusko američki film (12) 03.10 Filmski maraton: Operaterka, američki film (12) 04.50 McLeodove kćeri 7., serija 05.35 Opijeni ljubavlju, telenovela

07.00 07.40 08.05 08.20 08.35 08.50 09.15 09.57 10.00 13.35 14.05 14.40 15.05 15.35 16.10 17.00 17.50 18.15 18.35 19.20 19.25 20.00 20.50 21.05 22.40 23.40 01.50

05:35 06:25 06:50 07:15 07:35 07:45 08:00 08:30 10:30 10:55 11:55 12:55 13:10 14:10 15:10 17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:20 23:05 23:20 00:55 02:55 04:30

Crtani filmovi Dječak i vjeverica, crt. serija Na kraju ulice Čarobna ploča Učilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija Beverly Hills 5., serija Kino informator Sjednica Hrvatskog sabora Slikovnica Dokuteka Prijatelji 9., hum. serija Dragi Johne 1., hum. serija Crveni patuljak 3., serija Deep Space Nine 1., serija McLeodove kćeri 7., serija Županijske panorame Vijesti na Drugom Posebni dodaci, em. o filmu Crtani film Veliki odmor Eureka 2., serija Vijesti na Drugom Turistički cvijet Sedam razdoblja rocka Vražji posli, mini serija (12) Deep Space Nine 1., serija (pet epizoda)

Ružna ljepotica, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Pepa praščić, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova Svi vole Raymonda, serija Zakon ljubavi, serija Čuvar pravde, serija Vijesti Nikita, serija Inspektor Rex, serija Karate pas, igrani film Vijesti Operacija Trijumf, reality Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show Veliki potez, igrani film Vijesti Zaljubljeni dječak, film Pogrešno skretanje,film Karate pas, igrani film Nikita, serija

05.15 Big Brother, show 06.45 Magnum, akcijska serija (R) 07.35 Bikeri s Marsa, crtana serija 08.00 Spužva Bob Skockani, crtana serija 08.25 Sam svoj majstor, humoristična serija 08.50 Korak po korak, humoristična serija (R) 09.35 Kunolovac, kviz 10.20 Puna kuća, humoristična serija (R) 10.50 Malcolm u sredini, humoristična serija (R) 11.15 Dadilja, humoristična serija (R) 11.45 Reba, humoristična serija (R) 12.10 Vijesti, informativna emisija 12.20 Exkluziv, magazin (R) 12.30 Večera za 5, lifestyle emisija (R) 13.00 Punom parom, kulinarski izazov (R) 13.25 Obalna straža, akcijska drama 14.20 Cobra 11, kriminalistička serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, humoristična serija 16.35 Puna kuća, humoristična serija 17.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 17.30 Dadilja, humoristična serija 18.00 Reba, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna e misija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 22.10 Šupljoglavci, igrani film, komedija 00.00 Vijesti, informativna emisija 00.10 Panika u zraku, igrani film, akcijski triler (12) 01.45 Kunolovac, kviz 03.45 Šupljoglavci, igrani film, komedija (R)

UTORAK, 28. listopada 2008. 05.55 Normalan život emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve će biti dobro, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Skrivena Azija, dokumentarna serija 11.10 Oprah show (1040) 11.55 Burzovno izvješće 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Dan za danom, mozaično zabavna emisija 14.30 Vijesti + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Među nama 15.35 Gorom jaše kićeni svatovi, emisija pučke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo, Vijesti 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve će biti dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.55 Večeras... 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Globalno sijelo 20.50 Cranford, serija 21.55 Poslovni klub 22.25 Burzovno izvješće 22.35 Otvoreno 23.35 Poslovne vijesti 23.45 Dnevnik 3 00.00 Vijesti iz kulture 00.10 Dosjei X (1.), serija (12) 00.55 CSI: Las Vegas 8., serija (12) 01.40 Osuda, serija (12) 02.25 McLeodove kćeri 7., serija 03.10 Oprah show (1040) 03.55 Skica za portret 04.10 Gorom jaše kićeni svatovi, emisija pučke i predajne kulture 04.40 Globalno sijelo 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

07.00 07.05 07.30 07.40

11.30 12.00 13.55 14.40 15.05 15.35 16.10 17.00 17.50 18.15 18.35 19.20 19.25 20.05 20.40 21.00 23.00 23.50

Crtani film Lucky Luke, crtana serija Crtani film Dječak i vjeverica, crtana serija Na kraju ulice Učilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija Beverly Hills 5., serija Antologija hrvatskog glumišta Daleko od doma, serija Strani TV film TOP 40 Prijatelji 9., hum. serija Dragi Johne 1., hum. serija Crveni patuljak 3.,serija Deep Space Nine 1., serija McLeodove kćeri 7., serija Županijske panorame Vijesti na Drugom Drugi format Crtani film Veliki odmor Uzmi ili ostavi, TV igra Vijesti na Drugom Ugledni gospodin, film CSI: Las Vegas 8., serija (12) Osuda, serija (12)

05:35 06:25 06:50 07:15 07:35 07:45 08:00 08:30 10:30 11:00 12:00 13:00 13:15 14:15 15:15 17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:00 23:05 00:10 00:25 00:55 01:25 02:20 03:55 04:35

Ružna ljepotica, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Pepa praščić, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova Svi vole Raymonda, serija Zakon ljubavi, serija Čuvar pravde, serija Vijesti Nikita, serija Inspektor Rex, serija Začarani grad 2, igrani film Vijesti Red Carpet Light, magazin Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Trenutak istine, game show Zločesti dečki 2, igrani film Pod nož, serija (12) Vijesti Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Carlitina tajna, igrani film Čarobnice, serija Nikita , serija

08.05 08.35 08.50 09.15 10.00

06.35 Cobra 11, kriminalistička serija (R) 07.20 Spužva Bob Skockani, crtana serija 08.15 Sam svoj majstor, humoristična serija 08.40 Korak po korak, humoristična serija (R) 09.25 Kunolovac, kviz 10.10 Puna kuća, humoristična serija (R) 10.35 Malcolm u sredini, humoristična serija (R) 11.05 Dadilja, humoristična serija (R) 11.30 Reba, humoristična serija (R) 12.00 Vijesti, informativna emisija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Večera za 5, lifestyle emisija (R) 12.50 Punom parom, kulinarski izazov (R) 13.15 Obalna straža, akcijska drama 14.15 Cobra 11, kriminalistička serija 15.05 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, humoristična serija 16.35 Puna kuća, humoristična serija 17.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 17.30 Dadilja, humoristična serija 18.00 Reba, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 21.00 Brijači 2, igrani film, komedija 23.00 Reži me, dramska serija 00.05 Vijesti, informativna emisija 00.15 Kunolovac, kviz 02.15 Desperado, igrani film, akcijski (R) 03.55 Reži me, dramska serija (R) 04.45 Big Brother, show

zagorskilist

vodič 25

broj 262 / 24.10.2008.

Vodič kroz Zagorje č k i r d o o z V Zagorje događanja • izložbe • koncerti • manifestacije • restorani • toplice • seoski turizam • info POSJETITE POSJETITE KLANJEC

Galerija Antuna Augustinčića Radno vrijeme: svakog dana od 9.00 do 16.00 sati Tel: (049) 550 343

KUMROVEC

Muzej “Staro selo”

VINSKA PRAŠINA Sve su glasniji oni kojima smeta naturanje ‘strajnskih’ riječi

KAJ SU TO “vinotočja” P

o onoj staroj, u Zagorju duboko ukorijenjenoj izreki: «svoje nedamo, tuđe nećemo», kako se moglo i očekivati, diglo se dosta prašine: novokomponirana riječ na turističkim putokazima diljem Zagorja izazvala je buru negodovanja. Kajkavski pjesnik, s dvije izdane zbirke poezije, Oroslavčan Vladimir Šuk razmišlja o vinotočju: «Nisam još čul za tu riječ. Po meni bi vinotočje bila zadruga v teri se vino toči na veliko. Kak npr. «Blato» v Zagrebu. Pri nama su klijeti i nikakva drugačka riječ to nemre biti: klijet je klijet, i se kaj vuz to ide, od obdelavanja trsja, od rane pretuleti do pospravljanja i zorenja vina, okupljanja pajdašov, spominka i popevke. Klijet je mesto i pojam. V Zagorju je klijet ili klet, i niš drugo nemre biti! Pitam se kaj bi Dalmoši rekli da im nešči konobu zove – vinotočje!?

Trieba do svojega držati

- Riječ «vinotočje» mi je strajnska. To je zmislil nekakvi «koruzni» gospon kaj ga je sram biti Zagorec. Najbliže vinotočju, mogla bi biti Zadruga, kak je Badelov podrum v Začretju, ali klijet nikak ne. Sigurno, sigurno, nigdar nem napisala pjesmu o vinotočju!», veli Ljubica Komljenović, svetokriška pjesnikinja. I prvi «zagorski muž», Rajko Fureš:» Gdo se i zakaj zmislil da zmenil bi naše kleti i kletičke h „vinotočje“ nie mi poznate i te nie mi za razmeti same tak moči. A pak vse te skup nas niti nemre preveč niti začuditi, jer navek sme med nami meli pune uneh kaj su rajši stranjske reči i običaje šteli spelavati, a une svoje, domače mam ﬂetne odhititi. Horvacka reč, te je une najvrednejše do čega furt vsi skup triebame držati, te h našem zagorskom kraju na-

Radno vrijeme: svakog dana od 8.00 do 19.00 sati Tel: (049) 225 830

KRAPINA

Muzej evolucije i nalazište pračovjeka “Hušnjakovo” Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati Tel: (049) 371 491

GORNJA STUBICA

Muzej seljačkih buna Radno vrijeme: od 9.00 do 19.00 sati Tel: (049) 587 881, suvenirnica: (049) 587 889

S V. K R I Ž Z AČ R E TJ E

Dvorac Začretje Radno vrijeme:

Dvorac se može posjetiti uz prethodnu najavu, gsm: 098 171 1118, e-mail: mﬂoegel@pharma.hr

DESINIĆ vek je bila i najlepša kletička, a do prie mesec – dva ne zmislim se da za „vinotočje“ negdar sam h zagorskomu kraju mogel i čujti. Te vam je tak kak i unie navuk po teromu su nam se mnogi pajdaši šteli h gospone hititi i prek noči su mam se počeli po „gospodski“ spominati, jer pre proste im je bile horvacki govoriti. Te najbolj govori otom gdo je med nami i kakvi su te med nami „pajdaši“. Vse te vam preveč zgledi na vse une kaj su pajdaši skup z Vukem Karadžićem delali prie več od sto pedeset ljet, i mestam su imene zmenili, kaj je h mnogah mestah i den denes ostale, a te čem prie trieba je zmeniti. Vse uove kaj se dogaja zate nas ne treba prevač niti čuditi jer poveda najbolj same o sebe. Zate je trieba do svojega držati, do svojega jezika i rieči domače, horvacke reči, do vsega unoga kaj vriedi. Iste tak trieba je držati i do kletičke nam stare, jedine, po tere se zna da sme Zagorci i da z veseljem do svojega kraja držime, kak i do ljudi i jezika nejlepšega.» (dh)

Dvor Veliki Tabor Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati Tel: (049) 343 963

PREGRADA

Muzej grada Pregrade “Dr. Zlatko Dragutin Tuđina” Radno vrijeme:

Utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati; srijeda od 12 do 20 sati; subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom zatvoreno.

Telefon: 049 376 122

vodič

broj 262 / 24.10.2008.

ZABOK

Prvi sajam povrća, voća i cvijeća “Plodovi Zagorja”

organizaciji Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača i prerađivača povrća i cvijeća Krapinsko-zagorske županije i Poljoprivredne zadruge Zagorjeplod iz Lobora u subotu 8. studenog u Zaboku u dvorani Elektre održat će se Prvi sajam povrća, voća i cvijeća “Plodovi Zagorja”. Generalni pokrovitelj sajma je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, a pokrovitelj Krapinsko-zagorska županija.

Program 8,00 do 9.30 sati Dolazak izlagača 10,00 do 11,00 sati Prezentacija novih poticajnih mjera za proizvođače povrća i uzgajivače cvijeća - Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu - Odsjek Krapinsko-zagorske županije 11,00 sati Svečano otvaranje sajma. Trajanje sajma predviđa se do popodnevnih sati, ovisno o broju posjetitelja.

ZAGREB

Kartica dobrote

iners Club i Hrvatski Crveni križ predstavili su zajedničku kreditnu karticu pod nazivom “Kartica dobrote” koja uz lakšu kupnju omogućuje i pomaganje osobama u potrebi. Kartica je plasirana na inicijativu HCK, a njen plasman omogućit će dodatno prikupljanje novčanih sredstava potrebnih za njegov rad. “Kartica dobrote” osobita je po tome što će njeni korisnici, koristeći je za svoju svakodnevnu potrošnju na prodajnim mjestima Diners Cluba u Hrvatskoj i svijetu, skupljati nagradne bodove. Bodovi se skupljaju prilikom svake kupnje, čime i sasvim mali iznos kupnje, nekome može donijeti dobro. Od svih skupljenih nagradnih bodova Diners Club će 0,2 posto bodova kao novčani iznos izdvajati u korist Hrvatskog Crvenog križa. Ovime će se prikupljati dodatna ﬁnancijska sredstva potrebna za brojne projekte kojima HCK pomaže najsiromašnijim i socijalno najugroženijim hrvatskim građanima. (zl)

zagorskilist

ZABOK

Lomotomia u Zaboku U

Zaboku će se u subotu 25. listopada s početkom u 20 sati, održati prvo okupljanje zaljubljenika u lomograﬁju u Hrvatskoj. Središnji događaj bit će skupna izložba dvadesetak autora. Od 20 sati počinje zagrijavanje sa svirkom uz DeMODE, DJ Bambi i DJ Jon B. Od 22 sata počinje “izgradnja lomo zida”. Zato ponesite svoju lomo fotku od kuće i ugradite je u zid!

Što je dovraga lomograﬁja?

U ranim devedesetima grupa bečkih studenata tijekom izleta u Prag otkrila je mali misteriozni ruski fotoaparat. Kupili su nekoliko komada i avantura započinje. Snimali su iz svih kuteva, odozgo, ispod nogu, naopačke, odozdo pri tom konzumirajući ogromne količine češkog piva i ruske vodke. Vrativši se u Beč razvili su ﬁlm u najjeftinijoj radnji ne očekujući ništa specijalno, no fotograﬁje su više nego iznenadile vjernim prikazom razuzdanog i ludog vikenda u Pragu. Bečom je procurila vijest o nevjerojatnim snimakama koje se mogu dobiti snimajući tom malom neobičnom analognom kamerom i gomila ljudi uključujući i profesionalce počeli su nabavljati kamere iz dotadašnjeg “istočnog bloka”. U Beču počinje organiziranje izložbi, tuluma, društava, druženja uz lomo aparate stvarajući jednu scenu koja se počela širiti

zapadnom Europom. Osnovano je i lomografsko društvo s bečkom adresom koje je u svim većim gradovoma otvara svoja predstavništva nazvavši ih ambasadama. Ta velika ekspanzija dovela je do toga da je na tržištu nestalo lomo kamera.

Putinova zasluga

Grupa najentuzijastičnijih Bečana uputila se u Lomo tvornicu u St. Petersburg gdje su pregovarali s ravnateljstvom tvornice i tadašnjim dogradonačelnikom Vladimirom Putinom o povećanoj proizvodnji za zapadno tržište. To im je uspjelo i sve do 2005. godine glavna proizvodnja je bila u Rusiji dok se nije preselila na daleki istok u Kinu koja nas opskrbljuje sa širokom lepezom plastičnih analognih aparata. Taj mali izlet nekolicine Bečana u potrazi za zabavom na još neotkrivenom “istočnoeuropskom” teritoriju preokrenuo je povijest fotograﬁje stvorivši novi jedinstveni stil u umjetničkoj eksperimentalnoj fotograﬁji.

Lomo naprijed!

Izričiti cilj Lomografskog društva je proučavanje i dokumentiranje površine zemlje slikajući milijune lomograﬁja. Lomograf snima nebrojeno mnogo lomograﬁja u čim nemogućijim situacijama iz nevjerojatnijih pozicija. Stvaranje ogromnog zida sazdanog od čim većeg broja snimaka u koji je uključen čim veći broj snimatelja i njihova javna prezentacijia

postaje LOMOzid! S Lomom, umjetnost je u rukama svih, a nevjerojatan i neobičan izričaj izvlači se iz najobičnijih situacija. Licencirani fotići su Lomo, Holga, Fisheye, POP9, Oktomat, Colosplash Camera, Diana, Smena, Lubitel, ActionSampler, SuperSampler, Horizon...

Gdje doći?

Proširila se vijest da se Lomotomiu može pronaći ako

se dođe u subotu 25. listopada u 20 sati pred Župni dvor u Zaboku u Gajevoj ulici. Ukoliko ponesete svoj lomo fotić slobodno se priključite lomljenju fotki! Stručni žiri 1. Lomo summita su Mare Milin i Drago Škreblin. Lomotomiu organiziraju Gokul i Bulb magazin (www. bulb-magazine.com), a pomažu Ministarstvo kulture, Grad Zabok i Krapinsko-zagorska županija. (zl)

„Tradicijska arhitektura Hrvatskog zagorja“ Ivo Šućur KUMROVEC

subotu je u izložbeno galerijskom prostoru Muzeja „Staro selo“ Kumrovec otvorena izložba pod nazivom „Tradicijska arhitektura Hrvatskog zagorja“ autorice Branke Šprem Lovrić. Ova foto dokumentarna izložba rezultat je višegodišnjeg terenskog rada, obilaska i mapiranja terena na prostoru Hrvatskog zagorja odnosno Krapinsko za-

gorske županije, ali ipak ona je za sada tek informacija o graditeljskoj baštini SZ dijela Hrvatske, koju treba i nadalje izučavati, bilježiti i probuditi želju i svijest kod domaćeg stanovništva za očuvanjem vlastitog graditeljskog naslijeđa. Zahvaljujući foto dokumentarnoj građi Ministarstva kulture RH kao, Etnografskog muzeja iz Zagreba kao i bogatoj foto dokumentaciji Muzeja „Staro selo“ u Kumrovcu izložbom se dobiva

uvid u graditeljsku baštinu u razdoblju od 20-ih godina 20. stoljeća, pa do današnjih dana tj. uključujući i prvo desetljeće 21. stoljeća. Kroz izložbu saznajemo o strukturi sela na prostoru Hrvatskog zagorja, izgledu i uređenju okućnica, stambenim i gospodarskim zgradama unutar okućnice, graditeljskim elementima, načinu ukrašavanja, kao i o vrstama građevnog materijala koji se koristio. - Osim devastirane graditeljske

baštine, na prostoru Hrvatskog zagorja zabilježen je i kontinuitet života u tradicijskoj kući čija je unutrašnjost uređena sukladno današnjim potrebama čovjeka, dok su vanjski gabariti ostali neizmijenjeni. U tradicijskoj kući danas se živi. One služe kao kuća za odmor, a sve više koristi se za potrebe turističkog tržišta današnjice, za potrebe sve popularnijeg agroturizma - kaže Branka Šprem Lovrić. (I. Šućur)

zagorskilist

moje trsje 27

broj 262 / 24.10.2008.

zl PRILOG

• • • • • • • •

zagorskog lista, BROJ 03, 24.10.2008.

Bistrenje vina Intervju: Josip Grozaj Martinje Križevački štatuti Kako se počeo promišljati agroturizam u Zagorju Zanimljivosti o vinu Pjesmarica

moje trsje

broj 262 /24.10.2008.

zagorskilist

BISTRENJE VINA

o završenoj alkoholnoj fermentaciji u vinu postepeno počinju procesi taloženja i bistrenja vina. Kada bismo vino pustili da se samo od sebe izbistri i postigne stabilnu kristalnu bistroću, ponekad bi trebao proći duži vremenski period. Vina koja nisu namijenjena za tržište već samo za osobnu potrošnju nije neophodno bistriti dodatkom za to predviđenih sredstava. Međutim, vina koja su namijenjena za tržište te vina koja se planiraju čuvati duži niz godina trebaju imati stabilnu i kristalnu bistroću koja se postiže bistrenjem. Bistrenje vina se provodi u svrhu odstranjivanja sastojaka koji uzrokuju zamućenje u vinu. Zamućenje vina mogu uzrokovati vinski kamen, staničje mikroorganizama – kvasaca i bakterija, bjelančevine, sluzi, tvari boje, spojevi željeza, bakra i dr. Dodatkom bistrila dolazi do taloženja tih sastojaka na dno posude. Čisto vino potom odvajamo do nastalog taloga. Čestice mutnoće maskiraju miris i okus vina pa ono nakon bistrenja postaje izraženi-

jeg i čistijeg okusa i mirisa. Ako je zamućenje vina uzrokovano mikroorganizmima tada je potrebno najprije spriječiti njihovo daljnje djelovanje sumporenjem, a tek onda primijeniti bistrila.

Primjena bistrila je obavezna kod vina koja su dobivena preradom bolesnog grožđa te kod vina koja nisu na vrijeme uklonjena sa taloga i kod vina kod kojih je prekinuto vrenje. Vina koja imaju ostatak šećera se teško trajno bistre pa ih je potrebno po završenoj fazi bistrenja pretočiti i ﬁltrirati. Bistrila mogu biti organska i mineralna. Organska bistrila su najčešće bjelančevinaste prirode kao što je želatina, riblji mjehur, bjelance jajeta, agar-agar, kazein itd., a mineralna su bentonit, španska zemlja i kaolin, kremična kiselina. Najčešće se koriste slijedeća bistrila: ŽELATINA se najčešće upotrebljava kao 0,25 % - tna otopina. Koristi se za čišćenje bijelih vina s visokom bojom te za uklanjanje viška tanina. Upotrebljava

se najčešće sa taninom (tanin se dodaje prije želatine) ili kiselsolom (kiselsol se dodaje nakon želatine ako

se želi ukloniti gorčina iz vina). Postupak primjene: otopljena želatina se miješa u prikladnoj posudi sa

vinom dok se ne dobije jednolična smjesa, a zatim se ta smjesa dodaje u glavnu količinu vina uz intenzivno miješanje.

BJELANCE JAJETA – uzima se bjelance od svježih kokošjih jaja, a primjenjuje se za bistrenje crnih vina u količini 2-3 bjelanjka na hektolitar. Od bjelanjaka se istuče snijeg i u toj posudi se pomiješa sa vinom. Takva smjesa se zatim dodaje na ukupnu količinu vina uz intenzivno miješanje. Umjesto bjelanjaka za bistrenje crnih vina se može primijeniti suhi albumin u prahu u količini od 8-16 g/hl. Suhi albumin se izmiješa sa vodom u kašu i takav se dodaje glavnoj količini vina. KAZEIN se upotrebljava kao 0,25 %-tna otopina. Upotrebljava se za čišćenje slabih, bolesnih vina te za vina sa visokom bojom. BENTONIT se koristi za bistrenje i stabilizaciju vina te za odstranjivanje bjelančevina. Bjelančevine dolaze u vino iz grožđa te izumiranjem i autolizom kvašćevih sta-

nica. Do zamućenja uslijed taloženja bjelančevina najčešće dolazi promjenom temperature i tanina u vinu. Bjelančevine se nalaze u svim vinima, a najviše u mladim bijelim vinima. Bentonit se otopi u 10 x većoj količini vode, pusti se da nabubri 8-12 sati, nakon toga višak vode odlijemo, a bentonit razrijedimo sa vinom i dobro izmiješamo da dobijemo glatku smjesu bez grudica. Ovu smjesu uz miješanje dodajemo u glavnu količinu vina.

KISELSOL se upotrebljava kao 5% ili 10% -tna otopina kremične kiseline. Upotrebljava se za bistrenje vina s malo tanina, desertna vina, vermuta, sluzavih vina. Koristi se u kombinaciji sa želatinom. Upotreba UGLJENA u vinarstvu – ugljen se u vinarstvu upotrebljava za odstranjivanje nepovoljnih mirisa i okusa iz vina te za oduzimanje boje vinu. Ugljen ima jaku adsorpcijsku sposobnost. Za uklanjanje stranih mirisa iz vina koristimo ugljen deodorans, a za smanjenje obojenosti vina – ugljen dekolorans. Ugljen se nalazi u obliku praha. Prah se pomiješa sa manjom

zagorskilist

moje trsje 29

broj 262 / 24.10.2008.

količinom vina te se uz stalno miješanje dodaje u osnovnu količinu vina. Prije dodavanja ugljena potrebno je obavezno napraviti probu na malom. Ovo su samo neka od bistrila koja se primjenjuju u vinarstvu. Važno je napomenuti da se kod primjene bilo kojeg bistrila treba pridržavati uputa o upotrebi koje propisuje proizvođač. PROBE BISTRENJA VINA U MALOM UZORKU – da bismo odredili koje bistrilo i u kojoj količini je potrebno upotrijebiti u vinu trebamo napraviti probu u malom uzorku. U tu svrhu se vino napuni u 6 bijelih ﬂaša od 1 L, na analitičkoj vagi se odvažu različite količina bistrila i dodaju se redom u probne uzorke (litre). Uzorci bi trebali biti u istim uvjetima u kakvima je vino u podrumu kako bismo dobili što točniji rezultat. Nakon taloženja odabiremo onu količinu bistrila koja je u malom uzorku dala najbolji rezultat. STABILIZACIJA SLATKIH VINA – prema količini neprovrelog šećera vina mogu biti suha ili bez ostatka šećera (do 4g/l); polusuha – od 4-12 g/l ; poluslatka – od 12-50 g/l i slatka – od 50 g/l na više. Vina koja imaju ostatak šećera su vrlo nestabilna i podložna naknadnom vrenju. Često se događa da u proljeće ili početkom

ljeta kada temperature u podrumu porastu dođe do naknadnog vrenja. Stabilizacija vina se provodi sa svrhom da do naknadnih vrenja ne bi došlo. Stabilizaciju je moguće provesti na nekoliko načina: Biološka sterilizacija – ovom metodom osiromašujemo mošt ili vino u sastojcima koje kvasci koriste za svoju ishranu (mineralne, dušične i vitaminske tvari). To izvodimo ﬁltracijama ili centrifugiranjem ili primjenom ionskih izmjenjivača.

vino. U manjim podrumima su najčešće zastupljeni pločasti filtri, a u manjoj mjeri nalazimo i naplavne. Ukratko ćemo opisati način rada sa pločastim filtrima. Filtar se sastoji od postolja, okvira, filtar ploča, filtar slojnica, manometra, crpke i vijka. Filtar ploče su od plastike

ta prema glatkoj, a hrapava prema hrapavoj. Postavljaju se tako da hrapava strana bude okrenuta prema dotijeku mutnog vina. Prije početka filtriranja vina filtar slojnice je potrebno oviniti. To se radi na način da se prvo kroz filtar sloj-

Kemijska metoda – zasniva se na upotrebi sredstava inhibitivne prirode kao što su sumpor i sorbinska kiselina. Pri tome treba voditi računa da se primijenjene količine poštuju prema dozvoljenim količinama u Zakonu o vinu i Pravilniku o vinu. Fizikalne metode – provodi se pasterizacijom vina na temp. od 40-60oC ili EK filtracijom. EK filtracija ima sposobnost zadržavanja mikroorganizama pa se njome ujedno i provodi hladna sterilizacija vina. FILTRIRANJE VINA Filtriranje vina je mjera koja se nadopunjuje sa bistrenjem vina. Filtriranjem odstranjujemo čestice mutnoće iz vina na način da se one zadržavaju na filtracijskom sloju kroz koji prolazi

i one su šuplje. Služe kao dovodni i odvodni kanali za vino. Između njih se umeću filtar slojnice. Okviri sa filtar pločama i filtar slojnicama se pritežu vijkom. Filtar slojnice su sa jedne strane glatke, a sa druge hrapave. Slažu se na način da glatka strana uvijek bude okrenu-

nice propušta čista voda da bi se uklonio miris na slojnice. Voda se propušta tako dugo dok se ne izgubi miris na slojnice. Nakon toga u zadnji dio vode se dodaje limunska kiselina, a na kraju se propušta dio vina da bi se istjerala voda iz slojnica i crijeva. Prije ﬁltriranja je

potrebno odlučiti koje će se slojnice staviti. Ako je vino mutnije tada se primjenjuju i slojnice veće poroznosti, a što je vino bistrije primjenjuju se i manje porozne slojnice. Sam broj upotrijebljenih slojnica ne odlučuje o kvaliteti ﬁltriranja, već o njegovoj brzini.

grožđa koje imaju najmanje 0,1 ha vinograda, te oni proizvođači koji traže poticaj (za poticaj je minimalna površina 0,25 ha) i svaki proizvođač koji proizvodi vino za tržište bez obzira na površinu trebaju biti upisani u Upisnik proizvođača grožđa i vina.

Ako primijenimo više slojnica tada će i brzina filtriranja biti veća. Za vrijeme filtriranja čestice mutnoće se zadržavaju na površini i u unutrašnjosti filtar slojnica. Kako se slojnice pune nečistoćama njihova propusnost je sve slabija, pa vino polaganije istječe. Kad se slojnice zapune, potrebno ih je zamijeniti novima. Prilikom filtriranja potrebno je kontrolirati tlak na manometru. Pritisak obično iznosi od 1-1,5 bara.

Upisnik se upisuje u uredu državne uprave i ispostave ureda u kojemu teritorijalno pripada vinograd. Upis i promjene upisa obavljaju se tijekom cijele godine. Upis se obavlja pismenom prijavom proizvođača na obrascu br. 2 koji se podiže u Uredu u tri istovjetna primjerka. Za upis se prilaže posjedovni list za katastarske čestice pod vinogradom te se plaća upravna pristojba u iznosu od 170,00 kn.

Ako vina sadrže sluzaste i smolaste tvari kao zaštitne koloide, tada se brzo začepljuju slojnice. To je slučaj kod vina koja su dobivena od grožđa koje je bilo napadnuto plemenitom plijesni. Na brzinu filtracije utječe viskozitet vina i temperatura. Vina bogata ekstraktom sporije prolaze kroz filtar. Kod više temperature viskozitet je manji pa je brzina filtriranja veća i obrnuto.

Proizvođač je dužan izvijestiti ured državne uprave i ispostave ureda o 1. stanju zaliha vina s danom 31. srpnja najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine te o stanju zaliha vina s danom 31. prosinca najkasnije do 15. siječnja iduće godine

OBVEZE PROIZVOĐAČA GROŽĐA I VINA Pravne i ﬁzičke osobe koje proizvode grožđe, mošt, vino i druge proizvode od

2. količini prerađenog grožđa i proizvedenog mošta (vina) nakon završetka berbe, a najkasnije do 15. siječnja iduće godine 3. berbi predikata. Jasminka Šaško, dipl. ing. agr.

Ku p u j t e s o s m i j e h o m !

PROGRAM OPREME ZA UZGOJ I NJEGU VINOGRADA renomiranih domaćih i svjetskih proizvođača | najveći izbor | najniže cijene

www.pevec.hr

moje trsje

broj 262 /24.10.2008.

zagorskilist

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO GROZAJ

Bez kvalitetnog grožđa, vrhunske podrumarske opreme i stručnog znanja, nema dobrog vina

Ivo Šućur DONJA PAČETINA

ada u razgovoru s vinarom otkriješ njegovo stručno znanje o procesu proizvodnje, od uzgoja grožđa, berbe i vinifikacije do gotovog proizvoda, a pogotovu kad mu vidiš vrhunski opremljen i higijenski besprijekoran podrum, čak i prije kušanja bit ćeš uvjeren da mu je vino - zlatna kapljica! Ova istina razotkriva se u vinu proizvedenom u poljoprivrednom gospodarstvu obitelji Grozaj u Donjoj Pačetini 184, kod Svetog Križa Začretja. Nositelj posla je Josip Grozaj Gigi (42), trgovac koji vodi i obiteljsku trgovinu i kafić «Gigi», a i zastupnik je dviju slovenskih tvrtki za opremanje podruma inox cisternama za vino i rashladnom opremom za fino prešanje i kontroliranu fermentaciju. Gigi je završio tečaj za vinara i vinogradara prije 22 godine u prvoj generaciji u Hrvatskom zagorju u Donjoj Stubici. Obiteljsku vinarsku tradiciju započeo je njegov otac Ivan, na žalost pokojni, a nastavio Josip kojemu u ovom poslu pomažu majka Ana (65), supruga Anđelka (41), te sinovi Nikola (18) i Ivan (14). Stariji je pred maturom na poljoprivrednoj školi, nakon čega će studirati agronomiju, smjer vinarstvo, a mlađi je krenuo u srednju kuharsku školu. Ovakvim ciljanim zvanjima bez dvojenja nastavlja se obiteljska tradicija bavljenja poljoprivrednom odnosno vinom. Iz vlastitih vinograda dobivaju oko 15.000 litara vina, a još 10.000 litara vina dobivaju iz kupljenog grožđa od

okolnih vinogradara.

loženja.

grožđa vi prerađujete?

Obitelj Grozaj ima 4 ha zemlje, 3 krave, stanovit broj svinja, a na 2 ha zasađeno je 6000 trsova. Osim toga na parceli od 1,5 ha bit će postavljen matičnjak za 40-tak autohtonih sorti s novim klonovima koje se temeljito uzgajaju uz stručnu pomoć Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

ZL: Koja temperatura u stvari odgovara taloženu?

Josip Grozaj: Na našem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uzgajamo graševinu,

Nositelji investicije na 15 godina su Krapinsko-zagorska županija tj. ZARA i Agronomski fakultet Zagreb.

Josip Grozaj: Prirodni mošt, ako ga ohladimo ispod 12°C dosta teško kreće u fermentaciju, pa se na taj način ohlađivanja istodobno vrši proces i taloženja i bistrenja mošta.

ZL: Dobili smo bistar mošt, finu tekućinu. Kako do vina? Josip Grozaj: Hladnim taloženjem i kontrolom temperature mošta istodobno smanjujemo i količinu sumpora, što nam nakon pretakanja omogućava i sigurniji početak kontrolirane fermentacije.

ZL: Osnova svakog vinarstva i podrumarstva je da se što više skrati vrijeme između berbe i prerade. Za stvaranje što boljeg proizvoda odnosno vrhunskog vina Poznato je da je veliki potrebno je zadovoljiti faktor kvalitetnog vina stanovite uvjete. Do- temperatura za vrijeme laskom na vaše gospo- vrenja. Pojedine sorte daju darstvo zamijetili smo iznimne rezultate na temnešto suvremene opre- peraturi od 14 do 15°C, a me za preradu. Recite o to možemo postići samo čemu se radi i što je sve uređajima za hlađenje. potrebno da se stvori kvalitetni proizvod? ZL: Koje sorte Josip Grozaj: Prije svega, za kvalitetnu obradu grožđa bitan je faktor vrijeme i i kvalitetna vinarskovinogradarska oprema. Mi posjedujemo jednu od najsuvremenijih zračnih preša. Ima tri programa stiskanja, što je veoma bitno da se grožđe preradi stiskanjem i pritiscima i to što brže. Čitava preša je od inoxa, tako da je sterilna i kao takva bitna za higijenu.

ZL: Što dalje s tom sirovinom? Josip Grozaj: Tako ocijeđeni mošt moramo prebaciti u tankove koji imaju kontrolu temperature i mogućnost hlađenja na odgovarajuću temperaturu ta-

rizling rajnski, silvanac zeleni, shardonnay, žuti muškat, a

od crnih sorti cab. sauvignon. Na žalost, kojeg za sada kupujem od drugih vinogradara.

ZL: Crno vino je u zagorskim podrumima rijetkost, a kod vas nije. U čemu je tajna? Josip Grozaj: U tome što volim piti crno vino, pa smo naš vinski podrum pripremili i za fermentaciju crnog grožđa, jer ćemo u budućnosti zasigurno zasaditi vino-

zagorskilist

moje trsje 31

broj 262 / 24.10.2008.

loze koje su nekoć bile prisutne na našem području i pokušati doći do kvalitetne autohtone kapljice. Želja nam je da oformimo jedan vinski podrum sa svom pratećom opremom za mini viniﬁkaciju pojedinih sorti na određeni način, pa da u budućnosti vidimo iz kojih sorti se može dobiti kvalitetno autohtono vino. Zasigurno naše autohtone sorte neće zasjeniti pojedine svjetske sorte, ali bit će sigurno interesantne, jer potječu iz Zagorja koje se sve više nameće kao poželjna turistička destinacija, pa se tako i naša autohtona vina mogu nametnuti kao osebujni regionalni proizvod.

ZL: Za kraj, recite kako vi uspijevate plasirati vaše vino?

grad s lozom crnih sorti. Za tu preradu nabavili smo viniﬁkator od 2000 litara, koji ima mogućnost grijanja, hlađenja i dvostrukog mješanja masulja, što znači da tekući dio miješamo pumpom i raspršivačem, a krati masulj cilindrom na zrak, tako da potapamo čitav masulj.

ZL: Mali vinogradari nisu mogućnosti da svoje podrume osuvremene. Što s njima, kako im pomoći? Josip Grozaj: Danas-sutra, ulaskom u Europsku uniju zasigurno će biti velikih problema, jer neće moguće vinograd obrađivati iz hobija.

zajednički interes.

Teško će biti udovoljiti svim propisima, počevši od minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta, suvremene operemo i odgovarajuće distribucije.

ZL: Možete li vi taj posao u svom podrumu obavljati za pojedine vinogradare?

Zbog toga će mnogi morati razmišljati o nekom zajedničkom proizvodu, udruživanjem vinogradara u interesnu skupinu, gdje će naći

Josip Grozaj: Jednim dijelom to već i radimio, budući da otkupljujemo tržne viškove grožđa u našem okruženju.

ZL: Što planirate u vašem daljnjem razvoju? Josip Grozaj: Pošto smo nositelji projekta revitalizacije autohtoni sorti vinove loze u Hrvatskom zagorju, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, želja nam je oživjeti i proširiti zaboravljene sorte vinove

Josip Grozaj: S plasmanom nemamo problema. Od nas se traže još veće količine. Određeni dio plasiramo u vlastitom kaﬁću i trgovini «Gigi» u blizini našeg domaćinstva i u vinoteci «Kapljica» u Svetom Križu Začretju. Plasman vina ostalih vinara vidim u njihovim vlastitim kušaonicama ili u agro-turističkim domaćinstvima, a moguće i u zajedničkim kušaonicama, ali uvijek pod uvjetom da su vina kvalitetna. A kao takva, uvijek će naći put do potrošača.

moje trsje

broj 262 /24.10.2008.

ZA DUŠU ZA SPOMENEK

Martinje

Dragi moji... kaj se Martinja i obilježavanja toga sveca u našem Zagorju tiče, ono nije bilo kak denes. Retko tko je imal kljet h trsju. Oni koji su imali spekli bi gusku ili racu i spajdaši prešlji h kljet čuvati mošt da ga gdoj ne hkradne. Pokle pol noči h smiehu bi rekli da njim je sveti Martin hkral mošt i ostavil vino. Probali su onda poslje gusetine nazdraviti z mladim vinom. Oni koji nisu imali kljeti nego su vino čuvali doma h pelnicama, hjutro bi natočilji holjbič vina, donesli ﬁžu i h čudu familije govorilji: “Znate kaj se prinas tu noč pripetilo. Imeli smo tata. Nešče nam je hkral vine. Aji bil je to pošteni tat. Hkral je mošt, ali je ostavil vine.” Matrinje kak se denes slavi počelo se na ovim našim područjima slaviti negdje oko osamdesetih. malo se kopiralo Križevačke štatute, malo dodelo svojega. Ono kaj bi trebalo biti obilježje biškupa naveke je kpiva, grozd, brienjka ili lagef, ali katolička obilježja se nebi smejla koristiti na uniformi biškupa, naprimjer križ. B.- Ti dolaziš mošte pred naša poštovana lica da se krstiš? Jelda? ...... K. - Dolazim! ...... B. - Kaži al ne laži! Jel istina da si opsjednut svakakvimi nečistimi duhama, u tebi je os, pčela, muha i mušica, žaba i mrava, pauka i skakavaca crva i puževa i svakakvoga drugoga lizečega i plazečega, letečega i puzečega, skakajučega gada i smrada. Zato su te strogo kaznili, da se očistiš. Hitili su te u škafe i brente, moštilom gnjecali, pak u bednje hitili, dreckali i gnječili, al se to nije niš koristilo, morali su te još prešom stiskati da su ti se kosti pucale i krvavi znoj iz tebe je curel i sejene još se nijesi popravil, zato su te hitili u gliboki lagef, ne bi li te barem tamnica popravila,.. ali ne... ti si u njoj bučio i mrmljao kak stari medved i da te nijesu čuvali želijezni jaki stražari, van bi vušel, da te ni vrag vloviti nebi mogel: reči onda mošte jesi došel več jenput k pameti i jesi se nakanil proći nečistoče i razuzdanog života pak da buš vrijeden i dostojen primiti of denešnji čin krštenja .... K. - Jesam . .... B. - Ti si svadljivica, naprasit i zločeste naravi, nagoniš ljude na svađu i kavgu, po cestah ih valjaš, v grabe hičeš, glave im tereš, pa nami neslogu potičeš v želucu se svadiš, van bežiš i tak se posmradiš. Čuješ mošte!! Hočeš li se toga okaniti!! .....K. - Hoču!! ..... B. - Mošte, mošte!! Družil si se kriomice s kčerima G. Zdenca, to se ne pristoji za onoga koji je izabran da nam predstavlja najmočnijega u društvu. Hočeš li se dakle okaniti Zdenčevih kčeri?? ...... K.- Hoču !! ..... B. - Obvezuješ li se dakle da češ od sad same razigravati srca, zbijati šale, krijepiti tijelo, veseliti društva, hrabriti junake, tiješiti žalosne i nevoljne, a proči se lukavština!! ..... K. - Hoču!! ... B. - Hvalimo te dakle o Bakuse što si naplatio dugotrajni trud marljivih težaka, vezača, kopača, prešača, i što si iz ove nečiste i nermirne zločestobe napravio čista i krijepka, mirna i poslušna sina, nadahni ga dobrim i čistim duhom te da ga ne zavedu više Zdenčeve kčeri več da ostane čist i nevin da se ne pokvari, da bude jak dobar i miran kao što su i njegovi pređi bili. Usliši ovu molitvu kako sada tako i vazda vijeke vijekova. Amen. Mošte stupi napred da te krstim!!!!! Mošte krstim te u vinou ime onoga koji te je proizveo i u ime predično Sv. Martinai i duha od kojega mošt kuha!!!! Evo ti malo soli, da od tebe glava nikoga ne boli.Navek budi pun duha i jakosti: Živeli!! Nevenka Gregurić

OBRED KRŠTENJA MOŠTA (PREMA STARIM KRIŽEVAČKIM ZAPISIMA)

očno, kada kumi i kućedomaćina dolaze među poštovane goste, koji su se na krštenje dostojali potruditi, počima krštenje, koje sam kućedomaćina obavlja sa slijedećimi pitanji, na koja častni gg. kumi dostojaju odgovarati: Dom.: Ti dolaziš Mošte pred naša poštovana lica ovamo, da se krstiš! Je l’ da? Kum.: Dolazim! Dom.: Kaži, ali ne laži! Je l’ istina, da si obsjednut svakakvimi nečistimi duhovi, u tebi je osa i pčela, muha i mušica, žaba i mrava, pauka i skakavca, crva i puževa i svakakvoga drugoga lizaćega i plazećega, letećega i puzećega, skakajućega gada i smrada. - Zato su te strogo kaznili, da se očistiš. - Bacili su te u škafe i brente, moštilom te gnjavili, pak u bednje hitali, dreckali i gnječili, ali sve to nije ništa koristilo, morali su te još prešom tiskati da su ti sve kosti pucale i krvav znoj iz tebe curil, i još se nisi popravil, zato su te bacili u duboki lagav, ne

zagorskilist

MARTINJE - Sveti Martin, biskup (316/317-397 g.)

tac toga popularnog sveca bio je časnik rimske vojske, pa je potkraj svoje karijere dosegao visoki čin tribuna. Kad mu se rodio sin, nazvao ga je Martinom, što je umanjenica od imena Mars, koji je bio rimski bog rata. Otac je tako nazvao sina da počasti vlastito vojničko zvanje, a ujedno naznači budućnost djeteta. Nije tada ni mogao zamišljati da će mu sina Martina pamtiti povijest, ali ne kao vojskovođu okićena ratnim uspjesima, već po jednom skromnom i duboko ljudskom činu dobrote i nesebične ljubavi, koji će postati simbol djelotvorne pomoći siromašnom čovjeku. Epizoda koju bilježi povijest, a koju je legenda okitila nekim živopisnim detaljima, dobro je poznata: Kad je imao nešto više od petnaest godina, Martin je na konju, u gordoj vojničkoj opremi, na kojoj se posebno isticao veliki crveni ogrtač, jahao dok je studeni vjetar najavljivao dolazak zime. Iznenada, uz rub ceste, pojavi se neki stari siromah, sav promrzao, u poderanim krpama koje je navukao da zaštiti tijelo od studeni. Taj je prizor toliko uzbudio mladog konjanika da je stao neodlučan pred starcem koji je tresući se pružio ruku za pomoć. Martin se dosjetio: mačem je presjekao polovicu svoga crvenog plašta i njime zaogrnuo promrzlog starca. Te noći je Martin blaženo usnuo, a u snu mu se javio Isus, kojega pravo još nije ni poznavao, te mu zahvalio što ga je zaogrnuo polovicom svog ogrtača. “Martin još katekumen pokrio me ovim plaštem!” Legenda još dodaje da je ta gesta dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se i nebo smilovalo siromašnim ljudima koji su cvokotali od studeni, pa na spomen toga i danas u mnogim krajevima toplije dane pred početak zime zovu “Martinje ljeto”. Povijesni podaci kažu da je Martin rođen negdje u panonskim ravnima oko 316. godine. Kao rodno mjesto spominje se Sabaria, današnji Szombathely u Mađarskoj. U to doba bili su prestali progoni kršćana, Crkva je napustila katakombe, a car Konstantin Veliki je svojim glasovitim Milanskim ediktom zajamčio kršćanima slobodu i ravnopravnost, čak im je dao i neke povlastice. Martinov otac je bio vojni zapovjednik, pa je kao takav često premještan, a s njim je i Martin dosta putovao, veselo doživljavajući promjene koje omogućuje takav način selidbenog života. Dio djetinjstva proveo je u talijanskom gradu Paviji, skromnom mjestu bogate kulturne tradicije. Tu je mladić primio nešto od humanističkog obrazovanja. U Paviji je Martin došao u vezu s kršćanima koji su ga zanosili i oduševljavali svojom djelotvornom ljubavlju i revnim životom. Roditelji su bili stari pogani, štovatelji rimskih bogova pa su sina odvraćali od ove, kako su govorili, istočnjačke sekte, čudne i zarazne religije koja se sve više širila Rimskim carstvom. Unatoč tome, Martin je uspio da bude uvršten u pripravnike za krštenje. Kasnije će Martin izjaviti da

bi li te barem tamnica popravila; ali da, ti si u njoj bučio i mumljao kao stari medved i da te nisu čuvali željezni jaki stražari, odavna bi već bil vušel, da te ni vrag vloviti ne bi mogel. - Kaži dakle Mošte, jesi li ipak već jednom došao k pameti i jesi li nakanio proći se nečistoće, okaniti se razuzdanog života, da postaneš vriedan i dostojan primiti ov današnji čin. Kum.: Jesam. Dom.: Ti si svadljivica, jako naprasit i zločeste čudi, nagoniš ljude na svađu i kavgu, po cestah ih valjaš, u grabe bacaš, glave im lupaš, na nami neslogu potičeš, ti se u želucu svađaš; na polje ježiš i tako sebe, hodnike, sobe, odijela i pokućtvo posmradiš i skaljaš. - Čuješ Mošte! Hoćeš li nadalje svagdje svoj nos zabadati i takova bogumrzka diela činiti, kaži po istini, hoćeš li se toga okaniti? Kum.: Hoću. Dom.: Mošte! Mošte! Ti živiš raskošno. Koliko si puta već pustio i primao gospodične kćeri tvog surođenika gosp. Zdenca i s njimi se kriomice družio. - Pomisli samo, da se takav život nedostoji i nepristoji za onoga, koji je izabran, da nam predstavlja najmoćnijega u društvu.

je kao desetogodišnjak postao katekumen. Istodobno, po izričitoj očevoj naredbi, započeo je vojničku karijeru. U francuskom gradu Amiensu uvježbavao je vojničke vještine. U to razdoblje valja smjestiti i spomenutu epizodu s plaštem i siromahom, koja je proslavila Martina širom kršćanskog svijeta. U Amiensu je 339. godine, na Uskrs, primio krštenje i postao član kršćanske zajednice. Unatoč tome, morao je sudjelovati u vojnim operacijama cara Konstanca na Rajni, ali je nakon dvije godine vojnikovanja zatražio da ga otpuste iz vojske. Oslobođen od ratničkih obveza, Martin je proveo određeno vrijeme u rodnoj Panoniji, gdje je posjetio stare roditelje. S velikom radošću uspio je nagovoriti majku da prihvati kršćanstvo, ali nije imao uspjeha kod oca, koji je ustrajao u svom poganskom uvjerenju. Nakon toga se Martin vraća u Italiju i na jednom ligurskom otočiću, zvanom Gallinaria, započeo je povučen, samotnički život. S jednim svećenikom osnovao je malu monašku zajednicu, koja se može nazvati i prvim redovničkim samostanom na Zapadu. U francuskom gradu Poitiersu upoznao je i zavolio svetog biskupa Hilarija, koji ga je zaredio za svećenika i ponudio mu boravište u mjestu Liguge, koje je Martin opet pretvorio u samostan, kaneći ostatak života ovdje provesti u samoći, pokori i molitvi. Ali, 371. sveti biskup Hilarije umire u Toursu, pa izbor za njegova nasljednika pade upravo na Martina. Tako je ovaj čovjek, vojnik na silu, redovnik po izboru, postao biskup po dužnosti. Bio je, kažu, vrstan duhovni pastir, postavši velikim širiteljem kršćanstva. Za Crkvu je pridobio mnoga galska plemena, pomirio je brojne arijevske heretike, odupro se građanskim vlastima koje su već tada počele zadirati na crkveno područje. Martin je, za ono doba, kao biskup, uveo velike novosti. Za razliku od većine biskupa, koji su boravili i djelovali po gradovima i većim mjestima, Martin svoju biskupsku

Hoćeš li se dakle okaniti raskošna života i proći se tih Zdenčevih kćeri? Kum.: Hoću. Dom.: Obvezuješ li se dakle, da ćeš od sada samo razigravati srca, zbijati šale, krijepiti tijelo, veseliti društva, hrabriti junake, tješiti žalostne i nevoljne, a proći se lukavštinah. Kum.: Hoću. Dom.: Hvalimo te dakle o svemogući Bože, što si naplatio dugotrajni trud naše vrijedne domovine i blagoslovio trud i djelo marljivih težaka, vezača, kopača, prešača i što si iz ovoga nečistoga i nemirnog nevjernika napravio čista i krijepka, mirna i slušna sina. Molimo te ujedno, da ga nadahneš dobrim i čistim duhom, da mu više ne naškodi mamljenje onoga smjeloga zavodnika Zdenca, nego da ostane čist i nevin i da se ne pokvari, već da bude jak, dobar i miran, kao što su mu bili i njegovi predji, izim onog njegovog djeda iz god. 1864., koji nije nikad pokazao veselog lica, nego se je držao uviek kiselo i odurno, kao da ga svj etlo sunce nikad obasjalo nije. - Usliši ovu pobožnu molitvu o milostivi Bože kako sada tak i vazda i u vieke Amen. MOŠTE STUPI NAPRED DA TE KRSTIM !

brigu posvećuje selu i seljacima. Dobro je znao velike duhovne potrebe siromašnih kolona i bijednih kmetova, za koje se malo tko brinuo. Velika ideja njegova života bila je evangelizacija sela. A da bi to mogao ostvariti, trebao je dobro pripremljene svećenike. U Marmoutieru, nedaleko od Toursa, otvorio je neku vrst centra za odgoj budućih svećenika, koji bismo mogli nazvati prvim sjemeništem u Galiji, pa i u Europi. Posebnu je važnost polagao na zajednički život, pa je želio da i njegovi svećenici žive što je više moguće povezano, u zajednici, slično monasima, kojima je Martin ostavio svoju prvu ljubav. Osim toga, sveti je biskup znao da bez dolične naobrazbe nema uspjeha, pa je od svećenika tražio da vole pisanu riječ, posebno Sveto pismo. Zahtijevao je od njih da čitaju crkvene oce i tumače Božje riječi. Martina su posebno voljeli siromašni i odbačeni ljudi, kojima je uvijek ostao blizak. Nešto manje su ga voljeli bogati ljudi, koje je stalno opominjao i pozivao na pravdu, poštenje i solidarnost. Zbog toga je Martin doživio mnoga poniženja i vrijeđanja, čak su ga i klevetali. Ljudi su svetog biskupa cijenili i voljeli zbog neumorne aktivnosti, neutažive revnosti i nesebičnog života. Još za života smatrali su ga najvećim francuskim biskupom. Umro je 8. studenoga 397. godine, kad je bio u posjetu jednom selu. Njegov sprovod, tri dana kasnije, bila je prava apoteoza odanosti i poštovanja. U povorci je stupao bezbrojan puk, nebrojeni seljaci i siromasi pokazali su da znaju tko im je prijatelj, a pokojnikovo tijelo ispratilo je i oko dvije tisuće redovnika i redovnica. Blagdan Sv. Martina je 11. studenoga, tri dana nakon njegove smrti. Pučko veselje dugo je pratilo taj blagdan na Zapadu, pa i u mnogim našim krajevima. Toga dana se pilo mlado vino. U Italiji i danas živi poslovica: “II nuovo vino si beve a San Martino! (“Mlado vino pije se na Svetog Martina!”). I tako je nastao običaj da se u nekim vinorodnim krajevima za dan Sv. Martina “krsti” mlado vino. Istog dana u mnogim je mjestima bio sajamski dan, prigoda za sklapanje velikih poslova i potpisivanje ugovora. Tada je u nekim krajevima počinjala sudska djelatnost, škole, parlamentarni život. Ponegdje su se o Sv. Martina održavali općinski izbori. Ubrzo nakon smrti Martina su za zaštitnika uzeli mnogi ljudi i udruženja: vojnici, vitezovi, putnici, gostioničari, hotelijeri, a posebno vinogradari i svi oni koji se brinu oko berbe i proizvodnje vinske kapljice. Dugo vremena na Zapadu je Sv. Martin bio najpopularniji svetac. U pojedinim krajevima on je to ostao i danas. A njegova gesta nesebične ljubavi, kad još nije ni bio punopravni kršćanin, pretvorio je u pučkoj mašti lik revnog biskupa u vječno mladog konjanika, koji mačem sječe svoj plašt u dva dijela, da bi pokrivanjem promrzlog namjernika ublažio djelovanje zime koja je već počela gristi.

Dom.: Mošte! Ja te krstim na vino u ime onoga, koj te je proizveo i u ime preodičeno sv. Martna i duha od kojega mošt kuha. Evo ti soli, da od Tebe glava nikoga ne boli. Mir budi uviek s tobom. Da budeš navjek pun duha i jakosti. Dobra kapljica - Dobro zelje sa slaninom - Dobar gulaš s paprikom - Dobra tusta guska s mlinci - Dobra pečenica - Dragi peharček - Dragi poliček - Draga holbica - Dragi sajtliček - Dragi literček - Draga čuturica - Dragi srabljivec - OKRIJEPI NAS. Zmožna jakost vinska - Zmožna kriepost vinska - Zmožna duha vinska - Zmožna dobrota vinska - Zmožni pun peharček - Zmožni pun srabljivec - Zmožni puna litrica - Zmožni puna ćašica OHRABRI NAS. Dragi trsek - Dragi grozdek - Draga jagodic - Draga vožica - Drage gorice - POMOZI NAS. Od manjeg zraka - Od malog prihoda - Od prazne posude - Od praznog polića - Od praznog peharca - Od praznog barilca - Od praznog srabljivca - Od prazne ćuture - Od filoksere ljute Od peronospore hude - Od oidiuma gadnog - Od tuče nesretne - Od mraza hladnog - OSLOBODI NAS.

zagorskilist

moje trsje 33

broj 262 / 24.10.2008.

KRIŽEVAČKI ŠTATUTI, NAJZNAMENITIJE HRVATSKE VINSKO-PAJDAŠKE REGULE (IZ OSTAVŠTINE NA DALEKO POZNATOG ZAJEZDANSKOG VINSKOG PAJDAŠTVA »BARILO«)

§ 1. “Križevački štatuti” jesu zakonska iz tisućletne navade izvirajuća, a od horvackih pradedov nasleduvana pravila za sako veselo pajdaštvo, koje se znajde pri kupici vina. § 2. “Križevački štatuti” imaju svoj začetek v slavnom varošu Križevcu, koji je varoš postal pokle leta 598., gda je bil strašni rat s divlaki od Obre, a koji se je varoš v celom svom živlenju odlikuval junačkim i domorodskim delima i bil jako preštiman v celom horvackom kralevstvu. § 3. “Križevački štatuti” stvorjeni su iz srčne potrebe koja je vputila stare križevačke purgere, da za svoja vesela spravišća po zdravom i zrelom dospomenjku stvoriju štatut, koji imaju biti kak fundamentuš sakog reda i pravice. § 4. S “Križevačkih štatutov” vidi se veselački značaj starih Horvatov; oni su častna tradicija naših pradedov, koji su se v sakoj zgodi odlikuvali svojim družinskim živlenjem. § 5. Po staroj horvatskoj šegi nemre biti veselog pajdaštva ili spravišća brez »Križevačkih štatutovð. Njim se moraju pokoravati i s njim se imaju posluživati vsi pajdaši i pajdašice pri veselom stolu. V onom pajdaštvu, koje zametavle »Križevačke štatuteð nema mesta nijenom pravom horvackom domorodcu. § 6. “Križevački štatuti” znaju za četiri vrsti pajdašev. Takvi jesu: 1. Stari pajdaši. 2. Mladi pajdaši. 3. Pajdašice. 4. Pridošlice. § 7. Med “stare pajdaše” spadaju oni, koji se već višekrat bili pri istom stolu, v isti hiži i pri istom domaćini ili benefalitoru. Najmenši broj vzemle se bar šest krat. § 8. “Mladi pajdaši” zoveju se oni, koji retko gda dohajaju v isto pajdaštvo, ili koji nisu bar šest krat bili pri istom stolu, v isti hiži i pri istom domaćinu benefaktoru. § 9. “Pajdašice” jesu vredne i preštimane zastupnice krasnega spola. One su kinč naš i vu vsakom pajdaštvu dobro došle. § 10. “Pridošlice” jesu oni gosti, koje ili sam domaćina k spravišću pozove, ili dojdu s kojim pajdašem ili pajdašicom. § 11. Da se vu vsako vreme zna, v koju kategoriju spada kteri pajdaš, ima se to navek zapisati v “Hižni protokol” (§ 27.). § 12. Kad novi pajdaš, pajdašica ili pridošlica dojde k stolu ima povedati gda je, kaj je i s dvemi svedoki potvrditi, da je pil vu ovoj hiži dobrodošlicu ili bilikum, ak se to ne vidi iz “Hižnega protokola”. § 13. Za pijaču ima biti pri sakom

horvackom stolu domaće vino i žganica. More se piti i drugi kakov napitek, ali vinu se ima dati prednost, arti su se i naši pradedi najrajše pri vinu pajdašili. Pri jelu nesme faliti zelje i puretina ili gusetina, a takaj ni mlinci. Med kolači moraju biti paprnjaki ili gibanica. § 14. Stari purgari Križevački bili su mekog i mirnoga značaja, ljubili su red jednako vu celom svojim živlenju, kak i vu vsakom veselom pajdaštvu. Zato su vu svojim štatutom odredili, da pri vsakom stolu mora biti starešinstvo ili “upravni odbor”, koji ravna celim stolom i pazi na red, mir i pravicu.

trdega neisprosnega značaja i tak oštro se vu svojoj službi znajti, da saki nepopravlivec dobi strah čirn ga pri stolu spazi. Nemu ide okol leve ruke pri ramenu crleni znak, da se vu sakem času zna za službu ktera ga patri. § 22. Pri domaćoj hiži ili pri stolu benefaktorovom bude stoloravnatel imenovan po njima. Gde nema domaćine, neg je hižna domaćica (gospa), ona imenuva “hižnog japicu” i on ondar zbere stoloravnate-

§ 15. Prva glava “upravnog odbora” je starešina ili “stoloravnatel”. Njemu je uz bok “oberfiškuš”, zatim dojde “fiškuš”, onda “popevač”, “govorač”, “čuturaš” ili “barilonosec” ili “peharnik”i “vunbacitel”. § 16. S t o l o r a v n a t e l ima neograničenu vlast pri celom stolu točno polak “štatutov”. Ak je pajdaštvo vekše, morti pri dva stola ili v dve sobe, more imati i “vicestoloravnatela”, koji ima jenaka prava za svoj stol kak i stoloravnatel.

§ 19. P o p e v a č ima voditi vsaku pesmu, koju odredi oberfiškuš, ili koja je v pajdaštvu navadna. Ovu službu more vršiti i ktera gospa pajdašica. Čuturaš, barilonosec ili p e h a r n i k dvori kod pajdaškog stola. § 20. G o v o r a č je pri pajdaškom stolu ona peršona, ktera spelavle govorancije. Saku nazdravicu, koju začme i zreče stoloravnatel ili s negvom dozvolom koji pajdaš, ima on popratiti lepim i cifrastim rečmi, tak da se to celom pajdaštvu zdopada. Gde je sam stoloravnatel dober govorđija tam ova služba u posebnoj peršoni nije potrebna. § 21. V u n b a c i t e l j je izvršujući organ predsednikov. On mora biti

§ 25. Pri domačem pajdaškom stolu nesme biti peršona, koja ni pila “bilikum”. Stoloravnatel se ima iz hižnog protokola uveriti, da li su vsi tu horvacku šegu včinili. Gdo nije, mora to mam napraviti, drugač nemre v pajdaštvu ostati. Bilikum, arti hižna za takve zgode određena kupica “srablivec”, donese se na tanjiru. Kraj nje ima polak kruha, soli i luka, takajše su kluči od hižnih i podrumskih vrat, kojih se dotični pajdaš ima doteknuti i kupicu do kraja sprazniti, a kruh sa soljum i lukom pojesit. Ak je pajdašica more si sprositi pomagača v kojem dragešem joj pajdašu. Kad se pije bilikum mora se jedna ruka držati na klučmi, a posle se ima s hižnim gospodarem u znak trajnoga bratinstva i prijatelstva “kušnuti”. Ovakvu dobrodošlicu potvrđuju vsi pajdaši s punom kupicom vina, a takaj i hižni gospodar. § 26. Saki svečani čin kod bilikuma ima se zapisati v hižnom protokolu. Od toga cajta je dotična peršona postala hižni prijatel i kakti takov sme vu nju dojti i pri njenom pajdaštvu obnašati kakvu čast.

§ 17. O b e r f i š k u š je najpreštimaneši i prvi pomagač stoloravnatelov. On sedi na sprotnoj strani stola ravno stoloravnatelu i strogo pazi, da se odredbe stoloravnateleve točno vrše. Nemu pripada takaj ta čast, da more opomenuti i štrofati stoloravnatela, ak se ne drži reda i pravic po “Križevačkim štatutima”. § 18. F i š k u š u pripada da pazi je li vsaki pajdaš i pajdašica ima svoju kupicu, v kojima mora navek biti vina onak, kak to stoloravnatel odredi, i da se na vsaku nazdravicu pije i ispije. Njega ne patri nikoga štrofati, vre mu je dužnost vsaki prestupek prijaviti stoloravnatelu, koji onda odredi štrof. Ako fiškuš sam kaj zgreši, bude po stoloravnatelu štrofan. Za vekše pajdaštvo imenuju se dva fiškuša, jedan za desni, drugi za levi kraj stola.

zafaliti i to s punom kupicom potrditi. Svaku zafalu potrđuje s punom kupicom jenako domaćina, kak i stoloravnatel. V redu je da to včini i celo pajdaštvo.

la. Pri onom pajdaškom stolu, gde pajdaši v jenakoj mjeri trošiju za zabavu, tam ili koji od njih predloži stoloravnatela, pa ga drugi potrde, ili vsi skupa glasuvanjem zebiraju takvoga. Koji pajdaš dobi najveć glasov, on je stoloravnatelem i vsi mu se drugi imaju pokorjavati. § 23. Oberfiškuša, fiškuša, popevača, govorača, čuturaša, barilonosca ili peharnika i vunbacitela imenuva sam stoloravnatel izrned vsih pajdašev. Oberfiškuš i vunbacitel moreju biti samo pajdaši prve kategorije (stari), a takajše se to gledi i pri govoraču, koji mora biti vučena i v pajdaštvu dobro zvežbana peršona. § 24. Domaćina ili benefaktor ima najpredi lepo i srčeno celo društvo pozdraviti, a zatim zreči koga imenuva stoloravnatelem. To imenuvanje potrdi sa kupicom vina. Stoloravnatel more biti samo “stari pajdaš” i ima zreči govoranciju. Najpredi se zafaluje na podelenoj mu časti, a zatim obečava, da bu ravnal stolom kak to “štatuti” veliju i imenuva svoje činovnike ili “ašešore”. Isto tak imaju se vsi imenuvani s lepim rečmi na podelenoj časti

§ 27. Hižni protokol je knjiga v koju se zapisavleju vse vekše i znameneše hižne dogodovčine. Te dogodovčine jesu: rođenje, ženidba i smrt kojega člana familije, proslave godovna ili kakvog gospodarskog uspjeha (berba, fureš, dobro tržtvo, itd.) svaki vekši zastanek hižne pajdašije, gda se priredi posebna večerja ili obed. Vu taj protokol zapisavle se takaj kuliko se o Miholju sprešalo mošta, kuliko se nabralo kuruze i drugog žitka, kuliko se povekšalo komadov živine i od toga zaklalo ili zatuklo za hižnu potreboću v dugoj zimi. S toga protokola mora se videti celo gospodarsko i pajdaško živlenje tere hiže. § 28. Hižni protokol je “fondamentuš” pajdaškoga spravišća. Vu njemu su zapisani vsi hižni pajdaši i pajdašice, koji su pili bilikum i tim postali hižni prijateli. Ak je koji pajdaš imal posla s vunbacitelem ili se kak drugač zbantuvano ponesel, to se takaj im,a vu ovu knigu zapisati. Takav prestane biti hižni prijatel tak dugo, dok ne sprosi oprošćenje. Ovo oprošćenje zove se “apsolucija”, a imaju se uz domaćinu potpisati još dva druga pajdaša kakti svedoki. § 29.”Hižni protokol” čuva se na sigurnom mestu, najveć v ladici pod klučmi. § 30. V “hižnom protokolu” se na posebnom mestu vodi kontrola

prek hižnih pajđašev i pajdašic. § 31. Naprvo napisani primeri su zrcalo v tere se vu vodstvu hižnog protokola naj vglediju vsi dobri pajdaši. Za veliku je sramotu, gdo pri svoji hiži nema takve knige. § 32. Hižni protokol more se i drugač napraviti, ali se preporuča, da se vsi pajdaši s jenoga mesta slože vu tom, da po jenakoj muštri tu knigu naprave. Hižni protokol ima navek biti v ladici pod klučem, samo dok je potreben, ondač se izvadi. Saki stoloravnatel, koji se razme vu pisanje, naj se za sva večna vremena na zato određenoj strani podpiše. Ni škoda, ak to naprave i drugi upraviteli pajdaškoga stola. § 33. Saki hižni protokol moral bi imeti spisane “Križevačke štatute”, da se v sakoj priliki zna kak oni glase i kaj određuju. Gdo je pravi vinski pajdaš mora “Križevačke štatute” znati na pamet i sakud ih proširjavati, kak jenu jako preštimanu ostavčinu starih pradedov, domorodnih križevečkih purgerov. § 34. Stoloravnatel more s nožem ili žlicom pocinkati na kupici, a i zreči: “posluh” ili “pozor”. Kad on to napravi ima celo pajdaštvo začkometi. Gdo to ne včini, pere si jezik “s kozjom bradom” ili “s kravskim požirakom”. Prvo znamenuje, da ima polovicu v kupici se nahajajućeg vina popiti, a drugo, da mora vse v sebe zlejati. § 35. Dok stoloravnatel ili gdo drugi govori ima biti pri stolu mir i tišina. Hoće li gdo pokle govoriti, mora zaiskati za to dozvolu. Brez dozvole nema nigdo prav nikaj posebnoga zreči. Saka samoladnost vu tom ima se štrofati. § 36. Kad pajdaštvo dobi stoleravnatela ili negve pomagače, nigdo se brez dozvole nesme od stola odstraniti. Gdo morti mora iti, zreče: “pijem štemplin” i otide, dok stoloravnatel to potvrdi. Kad se pije štemplin, to znamenuje, da se mora pol vina v kapici nahajajućeg popiti. § 37. Ak stoloravnatel začme nazdravicu, govorač nadoveže, a oberfiškuš odredi, da ide “na okrug”, to znamenuje, da se vsi pajdaši moraju tomu priklučiti. Ondač jedan drugom pokle par reči predaje nazdravicu, dok nazaj ne dojde govoraču, a ovaj ju zakluči. Pajdašice sprosiju vu ime svoje, da se jen od pajdašev na mesto nih oduži. Takov “delegirec” ima vu ime svoje časti popiti punu kupicu vina. § 38. Stoloravnatel nesme pozabiti na svoje pomagače. Pri zafali, kad ga gdo nazdravi, ima se poštimati s njhovom vernošću i z rječjum pošmajhlati. Ak je koji od njih osobito maren more zaprositi domaćinu, da se to zapiše, kak primer drugima v hižni protokol. § 39. Pri nazdravici domovini, paj-

moje trsje

broj 262 /24.10.2008.

daštvo, predičnim pajdašicam, kojemu domorodcu i drugim, za koje to stoloravnatel pronajde da su znameneše, pije se “suho vino” s pune kupice. “Suho vino” je takvo, v kojem nema ni kaplice vode.

kušnuti. § 45. “Štrof na drugom mestu” znamenuje, da se od pajdaškoga stola mora otiti kam to odredi stoloravnatel i tam tak dugo sam za sebe i brez kupice vina biti, dok se ne spokori. Da li se je tak štrofani pajdaš spokoril ima tu očituvati jena pajdašica po svojem tolnaču, koji od stoloravnatela vu nezino ime sprosi oproščenje.

§ 40. Sakomu pajdašu ima se dati pajdašicu iz istoga spravišća. Ak takvih nema dosti, ondač se zemeju druge poznate gospe ili frajlice. Vu ime svoje i pridelene mu pajdašice ima se nazdravleni lepo i cifrasto § 46. Saki pajdaš ima prav pri stolu zafaliti. zreči nazdravicu. Gdo hoće to včiniti § 41. Saka nepokornost pri pajdaš- mora prositi za reč i stoloravnatel ga kom stolu ima se štrofati. Za štrofan- vu tom nesme sprečavati. Ak se naje je nadležan samo stoloravnatel. jedamput prijavi za reč više pajdašev, Oberfiškuš more predložiti količinu ondač imenuje stoloravnatel izmed štrofa i stoloravnatela, ak zgreši, po- pajdašic jenu “gospu protektoricu”, štrofati. Kad je stoloravnatel štrofan koja odluči svojim glasom gdo ima ondač celo pajdaštvo mora to s ku- prav govoriti. Jena ter ista nazdravica picom suhoga potrditi. nemre se dvakrat opetuvati. § 42. Štrofov ima pet feli: 1. Štrof sa suhim vinom. 2. Štrof s pomešanim vinom. 3. Štrof s vodom. 4. Štrof na drugom mjestu. 5. Slatki štrof. § 43. V kolikoj se meri pije štrof, to ima odrediti stoloravnatel, a more predložiti oberfiškuš. Štrof nemre biti vekši od tri kupice “suhoga” najenkrat, a ipak ni menjši od “kozje brade”, naime od pol kupice. Ak gdo kaj malozgreši ili se v nedopušćeni razgovor pušća, ima se opomenuti s rečmi “operi si jezik”. To znači, da mora malko vina s kupice gucnuti. § 44. “Slatki štrof” patri samo pajdašice, koje ak kaj zgreši imaju vu ime štrofa desnoga ili levoga pajdaša

“Dobrom voljom vseh pajdašev vu hiži vrednoga domačine X zebrani i žarkom kaplicom iz ove čuture okrepleni ovim izjavljujemo na svoju pajdašku reč, da ćemo krivnjom vinske zduhe nastalu pravdu med pajdaši X i X savjesno ispitati i vu tom polek pravice presudu zreči. Vu tom naj nam bu na pomoći slatka kapljica, ta vseh pajdašev verna drugarica. Amen!”

Nakon ove prisege zauzme zebrana pajdašica mesto v sredini od zebranih pajdašev i najpredi preslušaju tužitelja, zatim okrivljenika. Svaki od njih “more si vzeti” pomagača, kojega mora potrditi celo pajdaštvo. Kad su stranjke preslušane, obrana saslušana, onda se “pravdaški sud” povleče v drugu sobu i dospomene se o presudi. Nakon ovoga povrate se iz čuture nakvase svoja grla i § 47. Vse nazdravice imaju biti takve, zebrana pajdašica zreče presudu: da ne zbantuju nikoga v pajdaštvu. Velikim poštuvanjem imaju se zreči “Vu ime ove slatke kaplice i vu ime nazdravice domovini, bractvu i hiž- našega pajdaštva, a preslušavši tunom domaćini. Pri nazdravici do- žitelja i okrivljenika, kao i njihove po movini popevle se koja domorodska celom pajdaštvu potrdjene pomagapopevka, a pri drugim nazdravicama če, zrekli jesmo, da je pajdaš X kriv kak to odrede oberfiškuš i popevač. vu tužbu mu vpisanog greha, pak se presuđuje, da ima vu ime štrofa § 48. Ak se pripeti med pajdaši kakva sprazniti tri kupice pomešanoga. Ne prepirka ima to stoloravnatel pomiri- včini li to, ili se još jenkrat ovak poneti. Ak ne bi on vu tom postigel uspe- se, bude izmed pajdašev za sva vreha, imenuva “pravdaški sud”od dva mena zbrisan. Ova se presuda ima pajdaša i jene pajdašice, koji dogo- zapisati vu hižni protokol za ravnandovčinu ispitaju i ondač zreču sud. je vsim takvim zbantuvlivcem”. Ovom sudu mora se svaka stranjka pokoriti. Proti ovakvoj ili kakvoj drugačijoj presudi nema apelacije. Ona se ima Ovakov “pravdaški sud” najpredi izvršiti i zavađeni pajdaši imadu se položi prisegu na čuturu, da bude u pred svima pomiriti. Pomirenje obaispitivanju savjestan, a u presudi ne- vi zebrana pajdašica, koja za nagrapristran. Prisega glasi ovak: du dobi od sakoga pajdaša po jeden

zagorskilist

“slatki štrof”. Ovakovu pomirnicu “puna glava”, pa radi toga donosipotrđuje celo pajdaštvo s kupicom mo neke od njih: suhoga i popevkom. U zimi se pije, kad su hladni dani: da § 49. Dok se je pajdaštvo navžilo do- se tijelo ugrije. U ljeti se pije, kad je sta sakoga veselja i poželi slobodu, vručina: da se tijelo rashladi. Za suima stoloravnatel vu ime svoje i vsih mornog vremena, pije se: da se život svojih pomagačev čast položiti. To razvedri. Za vedrog vremena, pije se: včini s finimi rečmi i s punom kupi- jer je čovjek raspoložen. Kad se teško com suhoga. Kad je to včinil, ondač radi, pije se: da čovjek dobije snage. proglasi “republiku” i pajdaštvo se Kad se nema posla, pije se: da si čovpoklem toga more zabavlati kak jek prikrati vrijeme. U žalosti i ljutini, hoće. Ak bi se medtemtoga komu pije se: da čovjek ljutinu i žalost ublahtelo velikoga “lumperaja” more ži. U radosti, pije se: da se čovjek još predložiti “Svetojansku lumpariju”, više proveseli. U hrđavim prilikama, koja izmed vsih pajdašev zbere svo- pije se: da se čovjek utješi. U dobrim ga starešinu i pandura, pak traje dok prilikama, pije se: jer čovjek na ničeje komu volja. mu ne oskudjeva. U žeđi, pije se: da se žeda ugasi. U gladu, pije se: da se § 50. Med pajdaši, kteri se sastaju na glad utiša. Poslije prekomjernog pića zrečene dane navek v celokupnom pije se: da se čovjek iz liječi i popravi. svom broju, more se zebrati stalno Poslije dobrog jela pije se: da se jelo stoloravnatelstvo. Ovakvo spravišće lakše probavi. dobi svoje stalno ime, svoju stalnu upravu i ima svoj posebni “Hižni A kako treba piti? protokol”. Stoloravnatel ovakvog spravišća zove se “starešina”, desna UVIJEK S PAMEĆU, TRIJEZNO I NE mu je ruka “fiškuš”, a ostali su po- PREKOMJERNO. magači kak i pri drugim pajdaštvima. Da se pajdaši ovakvoga redovitoga i Svako društvo može da se zabavlja stalno postojećega spravišća mam ugodno, umjereno i trezveno, ako u vsigdi raspoznaju, imaju jednaki paj- tom društvu postoji red ili nekakav daški znak (na drvo izrezani grozdov program same zabave. U svakom list, čuturu ili šef), a starešinstvo im slučaju Križevački štatuti predstavlmora izdati posebnu diplomu, s ko- jaju traženi redoslijed za lijepu, jom postizavaju svako pravo u dotič- ugodnu i trezvenu zabavu. Gdje se poštuju Križevački štatuti tamo nom pajdaštvu. uvijek odjekuje veselje, ljubav i sloOva “pajdaška diploma” more zgle- ga. Zato nije čudo što su Križevački štatuti cijenjeni i voljeni u svakom dati ovak: domu. Osim u gradu Križevcima, Uz Križevačke štatute postoje i mno- običaj Križevačkih štatuta poprimili ge sačuvane predaje kao i sačuvane su mnogi domovi i “kleti” u ostalim književne obrade starih vinskih za- našim gradovima i mjestima, pa sa povijedi, koje nam jasno govore, da ponosom istiću ovaj naš stari nane postoji vino samo zato da bude rodni običaj.

Uporaba “Križevačkih štatuta”

rva točka “Križevačkih štatutov” kaže da nema veseloga horvatskoga bratstva ili pajdaštva brez kupice vinca. Dakle, tamo gdje nema vinske kapljice i veseloga pajdaštva tamo ne mogu u uporabu doći ni “Križevački štatuti”.

“Štatuti” su se najčešće primjenjivali u domaćim društvima. Ne smijemo zaboraviti da su naši preci živjeli nekad u velikim obiteljskim zadrugama gdje se njegovala pobratimska društvenost, da je bilo raznih obrtničkih udruženja i raznih drugih pajdašija. Jedno od najstarijih za koje imamo i pisane dokumente je društvo “PINTA”, osnovano 1695 godine u Vidovcu, zagorskom dvorcu grofova Patačič, u kojem su se okupljali velikaši, banovi, biskupi, generali i drugi plemići. No, društva su se okupljala i u običnoj kući pri nekoj važnijoj zgodi kao što je rođenje djeteta, svatovi i slično. U svakom takvom društvu na čelu je obavezno morao biti stoloravnatelj. On je samo jedan od propisanih starješina pri stolu koje ćemo kasnije pobrojati. Stoloravnatelj je vrlo časna služba, a može ju obavljati ona osoba koja se dokazala kod vinsko-pajdaških veselica. Stoloravnatelj mora biti duhovit, sipati dosjetke kao iz rukava, mora biti rječit i naravno - dobro poznavati “Štatute”. Uostalom, o tome nam govori najbolje jedana pjesmica objavljena u “Križevačkim štatutima”. Ona kaže: “Ravnateljem biti zato treba dar, smeh, a i šala to su njegov par. Puno mu je piti, v pajdaštvu vodit reč dobre volje biti, priznanje si steč. Štatute mu je znati svu njihovu vlast, i regule poznati koje daju čast. Govorit mu je puno i vodit pjesmu bar ravnateljem biti zato treba dar!” Činovnici ili pomagači stoloravnateljevi su

oberfiškuš, jedan ili dva fiškuša, popevač ili kantuš-minister, govorač, čuturaš, barilonosec ili peharnik te vunbacitelj. Oberfiškuš određuje da li će se čaše ispijati do kraja ili ne i prvi je pomagač stoloravnateljov. On mora strogo paziti da se sve naredbe stoloravnateija točno izvršavaju, a sam može dati kaznu stoloravnatelju ak se ne drži reda i pravic po “Križevačkim štatutima”. Kazna ili štrof bila je obično ispijanje kupice do dna, a o štrofanju ćemo takoder nešto reći. Fiškuš pazi da svaki pajdaš ili pajdašica ima svoju kupicu u kojoj mora biti navek onoliko vina koliko odredi stoloravnatelj. On nemre nikoga štrofati, ali zato mora svaki uočeni prijestup prijaviti stoloravnatelju. Popevač mora voditi svaku pjesmu koju odredi oberfiškuš. Ovu funkciju more obavljati i koja pajdašica. Govorač je ona osoba koja spelava govorancije. Svaku izrečenu zdravicu stoloravnatelja on mora popratiti cifrastim riječima, a ako bi kao stoloravnatelj bila osoba koja zna održati lijepi govor onda služba govorača i nije potrebna. Čuturaš ili peharnik ima funkciju dvoriti kod stola. On je obično imao ručnik oko vrata da ga svi lakše prepoznaju, a izvršavao je samo one odredbe koje su došle od stoloravnatelja ili oberfiškuša. Vunbacitelj bila je vrlo odgovorna funkcija. Nju je obavljala osoba jaka i odlučna. Kako se u svakom pajdaštvu nađe tvrdokornih osoba koje se ogrješuju o odredbe stoloravnatelja, pa ni nakon štrofanja ne poboljšaju svoje ponašanje - vunbacitelj ih odstranjuje od stola i od društva. Da bi i on bio lakše uočljiv njemu

su pajdašice vezale na lijevu nadlakticu crvenu maramu. Svaka nepokornost plaćala se štrofom. Štatuti propisuju pet vrsti štrofov: l. štrof sa suhim vinom 2. štrof s pomešanim vinom 3. štrof s mrzlom ili mlakom vodom 4. štrof na drugom mestu 5. slatki štrof Vjerujem da su ove tri kazne jasne, no objasnit ćemo što znači štrof na drugom mestu. Naime, po izricanju toga štrofa dotična osoba je morala otići od pajdaškoga stola na mjesto koje odredi stoloravnatelj i tamo biti tako dugo sam i bez kupice vina dok se god ne bi spokorio. Kad bi se vratio za stol obično ga je dočekala vesela popevka koja je govorila ovako: “Došel jesi bratec dragi nazaj vu naš krug Budi dober - ostani navek Verni ti naš drug. Nemoj grešit nigdar više da ne peš za stol, samom biti brez pajdašov to je velka bol!” A slatki štrof odnosio se samo na pajdašice koje su u ime tog štrofa mogle “levoga i desnoga pajdaša za stolom kušnuti”. Ako je prekršaj veći to i ovih kušlecov može biti veći broj. No sve se ove spelancije kod stola ne bi mogle odvijati bez kućedomaćina koji je primio društvo pod svoj krov. On određuje stoloravnatelja i drži prigodnu zdravicu, a poslije se i njemu samome u čast drži zdravica. Križevački štatuti poznaju 4 vrste pajdaša. 1. stari pajdaši - to su oni koji su već više puta

bili pri istom stolu. Najmanje su morali biti 6 puta u istoj hiži. 2. mladi pajdaši - to su oni koji rjeđe dolaze i nisu bili 6 puta u istom društvu 3. pajdašice - to su predstavnice ljepšeg spola i kao ukras one su dobro došle u svako društvo 4. Pridošlice- su oni gositi koji dođu na poziv domaćina ili su došli s kojim drugim pozvanim pajdašom ili pajdašicom O svemu tome tko je bio nazočan i što se sve radilo pri takvoj pajdašiji imalo se zapisati u HIŽNI PROTOKOL. To je bila knjiga u kojoj se sve pobrojalo, od podataka tko je sve ispio bilikum i tko je time postao hižni prijatel, do drugih važnih podataka u kući kao što su rođenje, ženidba ili smrt kojega člana familije. Tu se zapisivalo kako je rodilo na gospodarstvu, kakva je bila berba, koliko se sprešalo mošta i slično. Hižni protokol čuvao se na posebnom mjestu, obično u ladici pod ključem kao najvažnija knjiga u svakoj kući. Pri domaćem pajdaškom stolu ne smije sjediti ni jedna osoba koja nije ispila bilikum. Naziv bilikum dolazi od njemačke riječi willkommen. Iskrivljujući izvorni oblik nastala je riječ bilikum koju obično većina ljudi povezuje s dvostrukom posudom. Tako se onda za vrč koji je obično sastavljen od tri dijela kaže trilikum što je potpuno neispravno jer riječ trilikum ne znači ništa. Bilikum je, dakle, bila svaka posuda iz koje se pila zdravica u čast dolaska u nečiju kuću. Najpoznatiji su bilikumi trodijelni na kojima je obično pisalo Čeh, Leh i Meh, a bilikum je mogla biti i najobičnija kupica. Da je ispijanje bilikuma bilo važno potvrđuje i činjenica da se takav podatak morao odmah unesti u “hižni protokol”.

zagorskilist

moje trsje 35

broj 262 / 24.10.2008.

KAKO SE POČEO PROMIŠLJATI AGROTURIZAM U ZAGORJU V ećinu stvari, teorema i zakonitosti izmislili su još stari Grci, nama su potrebne samo neke modiﬁkacije. Toplu vodu, hvala Bogu, ne trebamo izmišljati, jer nam u Zagorju izvire sama, a mi se moramo pozabaviti onim drugim komplementarnim krugom koji oplemenjuje ponudu naših toplica. Taj krug čine vinotočja (da baš vinotočja, objasniti ću kasnije), seoski (čitaj seljački) turizmi, domačije, kušaonice sira, vina i slično. Dakle, kako se počeo ozbiljnije promišljati i sustavno gradi agroturizam u Zagorju. Zahvaljujući entuzijazmu pokojnog Petra Štefanca i Josipa Hršaka iz Krapine, Eugen Husak, tada zaposlenik Turističke zajednice Krapinske Toplice i ja, kao županijski pročelnik za gospodarstvo, turizam i poljoprivredu, 2003. godine na poziv gospodina Roberta Bačca, doajena agroturizma u Istarskoj županiji, posjećujemo nekoliko odabranih lokacija u Istri. Na licu mjesta upoznajemo se sa županijskim poticajima za razvoj agroturizma (kasnije, već nekoliko godina obiteljski, kao kratki ljetni odmor posjećujem Toskanu, vodeću destinaciju svjetskog agroturizma).

Vuglec Breg, Zdolc, Škalec i Radovečki-Kozjak. Samim time mogu zaključiti da je prvi dio našeg agroturističkog stupa potpora bio uspješan.

Zadovoljni viđenim, osobito institucionalnim rješenjima sustava poticaja, krećem sa suradnicima, od kojih bih posebno istaknuo gospođu Roksandić, u kreiranje zagorskog sustava poticaja agroturizma.

Naravno, kada se stvore uvjeti na bazi idejnog rješenja, te kreditne sposobnosti i ostali mogu krenuti ili u adaptaciju ili u izgradnju. Sljedeći jedinstveni korak u Republici Hrvatskoj bilo je imenovanje trenera ruralnog turizma u liku i djelu pokojnog Petra Štefanca, čovjeka terena, koji je savjetom i toplom riječju bodrio naše agroturizme.

Prije svega, pokušavamo formirati smisleni sustav poticaja koji uključuje konzalting (savjetovanje) od početka pa do kraja projekta. Početkom 2004. godine raspisujemo natječaj za konzalting arhitektonskih usluga za potrebe razvoja agroturizma Krapinsko-zagorske županije. Nažalost, ali možda i na sreću, javljaju nam se samo dva arhitekta. To su Božidar Gorički iz Svetog Križa Začretja i Dražen Boić iz Zaboka. Novaca baš nema puno pa, zahvaljujući njihovom razumijevanju, oni izrađuju idejna rješenja ispod tržišne cijene projekta. Tako gospodin Boić radi idejna rješenja za Vugleca- Vuglec Breg, Masneca, vinotočja Zdolca i Petrovečkog te za projekt općine Zagorska Sela -Harina Zlaka, dok gospodin Gorički (AGM) radi projekte za Škaleca, Radovečkog, Raškaja, Ljubića i Kunšteka. Dečki iz arhitekture stvarno su nam izašli u susret i sve idejne projekte i konzultaci-

U to vrijeme, zahvaljujući potpori USAID-a, nastala je i prva knjiga o toj temi, Agroturizam u Republici Hrvatskoj, koju sam napisao zajedno s pokojnim Petrom Štefancem. mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić - viši predavač Direktor Zagorske razvoje agencije je rade nam ispod tržišne cijene, a ako osobe ne prihvate njihova idejna rješenja, oni za to nisu plaćeni. (Takvi su npr. bili slučajevi gospode Masneca i Petrovečkog, stoga ni arhitekti Boiću to nije ni plaćeno).

skom studiju za idejna rješenja. Naglašavam ukupno, kako bih još jednom zahvalio gospodi Goričkom i Boiću što su nam izašli u susret. Rezultati takvog provedenog natječaja bili su izvrsni, što je vidljivo tek danas.

Ukupno je Županija u 2004. i 2005 godini za te projekte izdvojila po tridesetak tisuća kuna po arhitekton-

Danas imamo reprezentativne objekte nastale po njihovih idejnim rješenjima ili konzultacijama: Vuglec-

Na sve to nadovezao se, također, pilot-projekt sufinanciranja kamatne stope s fiksnom kamatnom stopom od 2% na vremenski period do deset godina. To smo uspjeli ostvariti zahvaljujući Privrednoj banci Zagreb. Moram naglasiti ulogu direktora podružnice Stjepana Pavića koji ima osjećaj za Zagorje. Gotovo je sigurno: da nismo radili zajednički pritisak prema njegovoj centrali, to nikada ne bi bilo realizirano. Dakle, hvala i gospodinu Stjepanu Paviću. Do sada je realizirano osam projekata sufinanciranja kamata za razvoj agroturizma u Krapinsko–zagorskoj županiji. To su: OPG Kozjak vl Irena Šćuric; OPG Davor Vukić; OPG Kos Marko; OPG Zdolc Robert; OPG Belavić Blaženka; OPG Milek Josip; Ugostiteljstvo-trgovina-vinogradarstvo-voćarstvo “Grden” i Ekovino proizvodno turističke usluge vl. Freese Zdenko. Ukupno je odobreno 559.634,00 €. Sljedeća potpora su bespovratna sredstva do 70.000 kuna za poboljšanje smještajnih kapaciteta u objektima agroturizma, gdje natječaj u trenutku pisanja ovog teksta upravo završava. Namjera je još jednom injekcijom pomoći vrijednim ljudima da ostvare dodatni prihod kroz pružanje vlastitih smještajnih usluga. Naravno, tu je i projekt Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije i Zagorske razvojne agencije

(hvala curama iz Turističke zajednice na pomoći i administriranju cijelog projekta - Gordani, Sanji i Korneliji) označavanja objekata ruralnog turizma (vinotočja i agroturizmi). I na samom kraju sustava poticaja je zajednička web marketinška stanica za sve objekte agroturizma u Zagorju, kao prvi korak ka budućem udruživanju. Jedan od dobrih prijedloga o vinskom klasteru bio je i prijedlog gospodina Petrovečkog o stvaranju zajedničkog vinskog branda „Zagorska suza“. Dakle, po principu vinskog klastera, gdje više proizvođača proizvodi grožđe, a jedan ga otkupljuje i plasira pod zajedničkim brandom, nekada poznato kao zadruga, a danas kao klaster (izvrsno funkcionira u nama susjednoj Sloveniji). I vinotočja i agroturizmi su zapravo, po zagorski, klijeti, no nažalost, zbog državnih propisa i pravilnika o razvrstavanju gospodarskih subjekata, oni se na prometnicama i u ugostiteljskoj praksi moraju označavati kao vinotočja i seljački turizmi, što možda ispada malo čudno. I da ne zaboravim svugdje u Europi, vinotočja, isključivo rade po principu najave, dakle nemaju radno vrijeme. No, propis je propis, a barem mi oduvijek živimo po austrougarskoj zakonodavnoj maniri, gdje se poštuju propisi. No, i tome smo doskočili pa smo u Prijedlogu strategije razvoja županijskog agroturizma predložili županijskom poglavarstvu, što je ono i prihvatilo, zagorsku tipologiju termina. Tako imamo grunt i klijet kao marketinške pojmove. I za kraj. Svi mi koji se bavimo potporama agroturizma u Zagorju svjesni smo da on ne može biti temeljna gospodarska grana razvoja zagorskog gospodarstva, ali možemo imati pedesetak objekata koji mogu zaposliti isto toliki broj obitelji. Na taj način revitaliziramo zagorske brege, dajemo jednom dijelu Zagoraca šansu da ostanu živjeti na svome gruntu, educiramo ih, jer su danas i poljoprivreda i turizam prije svega znanost, a onda ručni rad, stvarajući na taj način prepoznatljivi dodatni brend zagorskog turizma, koji se izvrsno nadopunjuje na naše toplice.

moje trsje

broj 262 /24.10.2008.

zagorskilist

ZANIMLJIVOSTI O VINU PRENESENO S: WWW.PODROOM.NET - LIFESTYLE PORTAL O VINU

TOPLINA KUHANOG VINA Dakle, sve je počelo još u dalekom srednjem vijeku na sjeveru Europe. Točnije u hladnoj Švedskoj odakle se preko barbarskih plemena proširila u Rimsko carstvo i u naše krajeve. Danas, tradiciju pijenja kuhanog vina nalazimo gotovo u čitavom svijetu, a posebno u Europi iz koje je potekla. Znamo da sezona pripremanja i pijenja kuhanog vina počinje potkraj studenog i traje do Sveta tri kralja. Priprema kuhanog vina je jednostavna i brza, međutim, fenomenalni začini koji se dodaju zagrijanom crnom ili bijelom vinu uz dodatak šećera zaslužni su za njegovu popularnost. Tajna kuhanog vina skrivena je u začinima. Od začina se najčešće upotrebljavaju cimet, klinčić, đumbir, kardamon, anis, lovorov list, kore limuna, naranče, limete i sl. U našim krajevima najčešće se priprema uz dodatak cimeta i klinčića, dok na primjer, u Finskoj je običaj u staklenu šalicu prije serviranja staviti nekoliko grožđica i oguljenih badema. U svijetu začina, cimet i klinčić fasciniraju svojim podrijeklom i širokom primjenom. Naime, cimet ta opojna mirodija gotovo je neizbježna u pripremanju kuhanog vina, radi svoje izvrsne arome i mirisa. Najčešće se koristi u obliku štapića ili praha. Dolazi iz porodice lovora i potječe sa Šri Lanke. Njegova povijest seže sve do antičkih vremena, kada je bio cijenjen poput zlata i nazivan mirisom ljubavi. Stari Rimljani su ga koristili za izradu parfema i ljubavnih napitaka. Bio je inspiracija mnogim piscima tog doba koji su ga često spominjali u svojim djelima poput Herodota i dr. Cimet je poznat i po

svojim ljekovitim svojstvima. Naravno, ništa bez klinčića koji nimalo ne zaostaje po svojoj osobnosti za cimetom. Eterično ulje klinčića veoma je cijenjeno i nalazimo ga i u samom cimetu, pimentu i lovoru. Kao začin upotrebljavamo osušene zatvorene pupoljke cvijeta poznate po svojem speciﬁčnom klinastom obliku. Karakterističan je njegov aromatičan i pikantan gotovo ljut okus. Stari narodi su prepoznali njegovu ljekovitu vrijednost te su ga koristili za poboljšanje probave, protiv bolova od zubobolje. Vjerovali su da štiti od zaraznih bolesti koje se šire zrakom. Povijest klinčića seže u vrijeme dinastije Han u Kini kada je zabilježena njegova prva primjena. Na dvoru kineskog cara njegovi dvorjani su žvakali klinčić kako bi u prisustvu gospodara lijepo mirisali. U Europi se pojavljuje u 4 st., a u 8

st. bio je jedan od narasprostranjenijih orijentalnih začina po europskim trgovinama. Kinezi, Indijci i Arapi strogo su čuvali tajnu nalazišta klinčića tj. Molučko otočje u istočnoj Indiji. Trgovina tim orijentalnim začinom kasnije pada u ruke Portugalaca, a gotovo nakon cijelog stoljeća osvajaju je Nizozemci koji su je zadržali sve do 18 st. Zaista, šalica kuhanog vina prošla je dugi put prije nego je došla do nas svojom kombinacijom okusa te nas povezala s sjevernom Europom i Dalekim istokom, a vrijeme će pokazati sve njezine transformacije okusa, mirisa i serviranja u budućnosti. Ovim švedskim zimskim napitkom oduševiti će te sve ukućane, ali može poslužiti kao dobar razlog za okupljanje i druženje s prijateljima za vrijeme božičnih praznika. Konačno, poslužite ga zagrijanog, nikako

prekuhanog, po mogućnosti u staklenoj šalici, s začinima se igrajte, ali ne pretjerujte, prepustite se vlastitoj mašti. Uzdravlje i u čast vinu! VINO I VJEŽBANJE Ako uživate u jednoj ili dvije čaše vina je u redu. Zašto i ne bi, kad je zdravo i ukusno. Savršen završetak dugog radnog dana. Problem može nastati iako uživanje u vinu može imati svojih ﬁzičkih i psihičkih koristi, ako to vaše tijelo ne podnosi. Vino je dobro za razinu kolesterola u krvi, ali ako govorimo o vježbanju, vino (ili bilo koji alkohol) je neprijatelj vašeg tijela. S obzirom da je vino neprijatelj vašeg tijela da ostanete ﬁt, kako je onda moguće uživati u vinu a opet imati koristi od vježbanja? Prvo treba vidjeti što alkohol radi kod metabolizma. Nakon konzumacije vašeg omiljenog alkoholnog pića tijelo neće otopiti vaše masti do 24 sata. To je naravno loša vijest ako ste odlučili drugo jutro vježbati da se riješite svega od predhodne večeri. Pogotovo ako mljackajući odete vježbati nakon takve jedne burne noći. Kalorije unesene predhodne noći i dalje će se držati za vaš brežuljak užitka koji zovemo trbuh. Alkohola ima puno u praznim kalorijama – kalorijama koje nemaju nutricionu vrijednost. Oni koji nisu umjereni u alkoholu riskiraju bolesti srca, jetre pa čak i nekih vrsta raka želuca. Uz sve to dobijete još i dosta kila. Dobra vijest je da oni koji su umjereni u alkoholu imaju znatno manju mogućnost da imaju ove probleme. Zapravo, imaju isti rizik oboljenja od ovih bolesti kao oni koju piju gazirane sokove. Studije su pokazale da oni koji su umjereni u alkoholu imaju dobru razinu kolesterola u krvi. I iako su rađena

zagorskilist

moje trsje 37

broj 262 / 24.10.2008.

još mnoga istraživanja, rezultat je uvijek u korist vina. Ali ipak ključ svega je umjerenost. Također istraživanja kažu da jedna ili dvije čaše crvenog vina na dan mogu samo koristiti. No vratimo se na otapanje masnoća. Najčešće pitanje koje se postavlja je: Zašto ja i dalje dobivam kile iako se ubijam od vježbanja? Odgovor je vrlo jednostavan. Dok se tijelo samo rješava toksina (alkohol) , metabolizam je praktično ugašen. Energija koju metabolizam inače koristi za otapanje masti i kalorije se sada usmjerava prema jetri i debelom crijevu da pomogne tim toksinima da izađu iz tijela. Taj proces može

trajati od 12 do 24 sata ovisno o vašoj veličini i težini tijela nasuprot masnoćama i količini alkohola koju ste popili večer prije.

van, da bi se podigla razina metabolizma prije umjerenog uživanja u alkoholu tako da se još uvijek značajna količina kalorija može uništiti.

ŠTO SE DOGAĐA S KALORIJAMA KOJE SU UNESENE U TIJELO DAN PRIJE?

KOJE SU NAJUČINKOVITIJE VRSTE VJEŽBI DA BI SE SMANJILE MASNOĆE?

Njih tijelo čuva kao masnoće. No prije nego počnete paničariti postoji način kako da se to spriječi, da se ta nastala planina pretvori u mali krtičnjak, a to je: vježbanjem. Najbolji način uživanja u vinu ili u bilo kojem drugom alkoholnom piću i ostati ﬁt je planiranje. To znači vježbati prije izlaska

Istraživanja su pokazala da i sugeriraju konstantne i lakše vježbe, što znači da je najbolje raditi 20-30 minuta umjerene vježbe snage. Također dobra je i umjereno brza šetnja, ili pak ako ste u teretani onda traka za trčanje. Naravno ovo nisu jedine opcije. Danas postoji velik broj vježbi za odabir, a

VINO I HRANA

Što s čim? SIR ASIAGO - Chianti, Cabernet Sauvignon, Merlot, Shiraz, Plavac Mali. CAMEMBERT Cabernet Sauvignon, Merlot. DIMLJENI SIR - Sauvignon Blanc, Merlot, Plavac Mali. EDAMER - Merlot, Pinot noir, Zweigelt. EMENTALER - Sauvignon Blanc, Cabernet Sauvignon, Pinot Noir. FETA - Chenin Blanc, Sauvignon Blanc. GAUDA - Rizling, Pinot Noir, Merlot. GORGONZOLA - Suternes, Tokay aszu,

Kasne berbe. MOZZARELLA - Pinot bijeli, Muškati. PARMESAN - Chianti, Rizling, Sauvignon Blanc RIBA BIJELA RIBA - Chablis, Bijeli Pinot, Pošip. BIJELA RIBA U BOGATOM UMAKU - Chardonnay, Semillon, Rizling, Vugava. PLAVA RIBA – TUNA - Suhi rose. PRŽENA RIBA - Pinot Sivi, Pjenušci. PASTRVA - Rizling, Graševina. DIMLJENI LOSOS - Char-

donnay, Pinot Noit. JASTOG - Champagne, Top Chardonnay. ŠKAMPI ILI DAGNJE NA BUZARU - Pinot Bijeli, Suhi Rose, Pošip. KAMENICE - Pjenušci. ŠKAMPI NA GRADELE - Pinot Noir, Chardonnay, Pošip. RAKOVI - Chardonnay, Rizling. RIBLJA JUHA - Suhi Rose MESO STEAK - Merlot, Plavac Mali, Chardonnay. PEČENA GOVEDINA - Pinot Noir, Chianti, Shiraz, Cabernet Sauvignon. GOVEDINA STROGANOFF - Barbera, Teran. PISANICA WELLINGTON - Crveni Bordeaux, Plavac mali, Rioja. TATARSKI BIFTEK - Zweigelt, Sauvignon

najvažnije je možda da se odaberu one vježbe u kojima uživate, jedino tako ćete vas one privući da ostanete i radite ih. VJEŽBE ZA DONJI DIO TIJELA Počnimo s čučnjevima za učvršćivanje mišića stražnjice i nogu. Stati se s malo odmaknutim nogama, raširiti ruke i lagano savijati u koljenima. Nemojte zaboraviti svu težinu prebaciti na pete. Stati kada ste pod kutem od 90 stupnjeva. Trebali bi osjetiti laganu kontrakciju u području stražnjice i nogu, nakon toga se uspraviti i ponoviti. Napraviti najmanje 3 serije od 12 čučnja. Sljedeće,

Blanc. GULAŠ - Malbec, Shiraz, Zweigelt. PEČENA JANJETINA - Crveni Bordeaux, Cabernet Sauvignon, Plavac Mali. JANJEĆI KOTLET - Cabernet Sauvignon, Merlot. WIENER SCHNITZEL - Grüner veltiner. TELETINA ISPOD PEKE - Pinot Noir, Cabernet Sauvignon, Plavac Mali MESO - SVINJETINA KOBASICE BLAGE - Beaujolais. KOBASICE LJUTE - Rizling, Rioja. SVINJSKI KOTLETI - Merlot, Chardonnay. PRŠUT - Suhi rose, Sauvignon Blanc. ŠUNKA - Rizling, Traminac. SVINJSKA PEČENKA - Pinot Noir, Graševina, Beaujolais.

napad na unutarnja bedra PRVA SERIJA. Leći na leđa i primaknuti koljena na prsa. Zatim ih podići u staviti u položaj škara. Ključ ove vježbe je držati čvrsto donji dio leđa na podu. Ako osjećate da se zadnji dio leđa uzdiže ili pak osjećate bol u tom predjelu , potrebno je promijeniti poziciju vaših nogu tako da su ispravno poravnate. Zatim raširiti noge do kud možete i vratiti ih ponovno da budu zajedno da se prsti I pete dodiruju. Ponavljati ovu vježbu 1 minutu. DRUGA SERIJA Leći na leđa i primaknuti kol-

PERAD PILETINA S ROŠTILJA - Rizling, Malvazija, Chenin Blanc. PRŽENA PILETINA - Plavac Mali, Pjenušci, Sauvignon Blanc. PEČENA PILETINA - Beaujolais, Chardonnay. PAČJA PRSA - Merlot, Pinot Noir. PEČENA PATKA ILI GUSKA - Crveni Boreaux, Plavac Mali. PEČENA PURICA - Chardonnay, Zweigelt. PLJESKAVICA OD PURETINA ILI PILETINA - Suhi Rose, Chardonnay TJESTENINA ČETIRI SIRA - Cabernet Sauvignon, Plavac Mali. S PLODOVIMA MORA - Chardonnay, Pošip. BOLOGNESE - Barbera, Zinfandel. CARBO-

jena na prsa. Zatim ih podići u staviti u položaj škara. Sada za razliku od prethodne vježbe ne treba spojiti noge, nego samo ih zatvoriti jednu četvrtinu koliko ste ih raširili. Zatim ih ponovno raširiti i tako ponavljati 1 minutu. ZADNJA SERIJA Sa tako raširenim nogama, potrebno ih je približavati u vrlo kratkim intervalima do jedne četvrtine od onog koliko ste raširili noge I tako ponavljati 1 minutu. Nakon ove vježbe napraviti stanku i odmoriti se. Ove tri minute vježbanja su kratke ali dosta intenzivne.

NARA - Shiraz, Barolo JUHE JUHA OD RAJČICE - Sauvignon Blanc, Chianti. JUHA OD GLJIVA, ŠPAROGA Chardonnay, Pinot Noir. GOVEĐA JUHA - Plavac Mali, Shiraz. PILEĆA JUHA - Chardonnay, Pinot Noir. MANEŠTRA - Pinot Noir, Zinfandel. MINESTRONE - Chianti DESERTI BIJELE ČOKOLADE - Muškati. MLIJEČNE ČOKOLADE - Sherry, Porto. TAMNE ČOKOLADE - Merlot, Cognac. PUDING - Muškati, tokay. SUHI KOLAČI - Pjenušci, Bijela slatka vina, Sherry, Porto, Prošek.

moje trsje

broj 262 /24.10.2008.

zagorskilist

Najljepše pjesme koje se moraju znati popevati u kleti “šalabahter treći”

Nejdeme dime

Popevke sem slagal

Suza za zagorske brege

Nejdeme dime,dime, nejdeme dime dime, nejdeme dime haj do zore.

Popevke sem slagal i rožice bral, i vsu svoju radost sem drugim ja dal.

V jutro dišeče, gda bregi su spali, a mesec još zajti ni štel, potiho sem otprl rasklimanu lesu i pinklec na pleča sem del.

Dok luč nam lepo sveti i vina ima v kleti, nejdeme dime haj do zore. Naj baba brunda, brunda, naj baba brunda brunda. naj baba brunda celu božju noć. Mi ga bumo pili, pili, mi ga bumo pili, pili, mi ga bumo pili haaj do zore.

Pod starim krovovima Kulike vina tu se spile, kulike senja tu se snile, kulike sega tu je bile, to znaju same krovi stari. Lampaš kaj sveti tam verh vrati, sto put se pajdaš z menu bratil, gdagod sem vesel tam navernul, nutre zvonil je kaj Vsi ti cajti kaj su prešli, vse te trošne stare hiže, tu su navek nekak bliže, kak da ti si znova tu. Znam da nigdar ne buš došla, da ti vse još jemput rečem, pa kak negdar vsaku večer još te navek čakam tu. Popevke drage i domače, kak da me nekaj v srcu žari, vsaku me večer tam privlače, zoveju naši krovi stari. Popevku sem ti, viš, spopeval, za vse to kaj je negda bile, za vse to vince kaj se spile, kaj na srcu leži. Vsi ti cajti...

Sve ptićice iz gore Sve ptičice iz gore, spustile se na more. Samo jedna ostala, koja mi je pjevala. Koja mi je pjevala, o nesretnoj ljubavi. Zbogom ostaj, mila ti, moja prva ljubavi. Nosit’ ću te u srcu, mili cvite ubrani.

Al žalost navek sem vu srcu ja kril, ni nigdo me žalil i sam sem tak bil. Al’ v mojem srcu, tam suzah vam ni i če mi je teško popevka zvoni. Če siromak sem, sem drugom ja dal, popevke i srce i ne bu mi žal.

Tancaj tancaj Kupicu punu, daj sused naš zdigni, pucici vsakoj, skrivečki namigni, vu se kuražu si ﬂetno vre strusi, za ov si tanec ti pete podbrusi.

Stara je mati išla za menom nemo vu zemlju gledeč ni mogla znati kaj skrivam vu duši zakaj od včera nis’ rekel ni reč. preveč smo toga povedat si šteli, a vse smo pozabili več. Gda smo vre prešli kre najzadnje hiže, v suzah najemput sem bil kaj ne bi to vidla stara mi mati, z rukami lice sem skril. Svud oko mene su dišale rože i bil je rascveteni maj, a ja nis ni jenput pogledal za sobom, od tuge nis mogel pozdraviti kraj, samo sem bregima dragim obečal da vrnul se bum nazaj.

Tancaj, tancaj, sused dragi tancaj, vudri brigu na veselje, dej pozabi vse. Daj, sused tancaj, tancaj, sused dragi tancaj, vudri brigu na veselje, vre pozabi vse.

Poleg jedne velke gore

Nejde baš lehko, mi nismo već mladi, al si još navek zatancamo radi, ovo življenje tak kratko nam traje, život si zeme vse ono kaj daje.

Poleg jedne velke gore gda buš prešel mnoge dole tam buš videl ti nekaj bele to je naše Ivanečke sele.

I zato, tancaj, tancaj, sused dragi tancaj...

Potočić maleni Potočić maleni, dolinom žubori, cijeli svijet govori o našoj ljubavi.

Gda buš išel malo dalje budeš videl lepše kraje tuj su ljudi tak dobre čudi z vinčekom te vsaki rad ponudi. Vse vu cvetju i vu sreči srce bu ti moglo reči oj Zagorje ti moje blago vsakom sinu hrvatskom si drago.

Neka nam govore, neka nas kleveću, al u našu ljubav neka se ne meću. Majka mi govori neka ga zaboravim, ali srce moje zaboravit ne može. S tobom ću živjeti, s tobom ću umrijeti, s tobom ću cvijete moj u hladan leći grob.

Izvadak iz pjesmarice Zagorskog lista. o. or sk u se je u ek oč k a z la iz i Služben

zagorskilist

vodič 39

broj 262 / 24.10.2008.

U OŠ “Đure Prejca” predstavljene eko radionice učenika i posađena mladica murve (duda)

Obnova zaboravljenih aleja duda

Antun M. Claret; Jaroslav

Dogodit će se...

SUBOTA, 25.10.

PETAK, 24.10.

Rimokatolički kalendar

•LISTOPAD• (OKTOBAR, MIHOLJŠČAK, KOZAPRST, DESETNIK)

PETAK, 24.10.

Krizant i Darija; Katarina Kotromanić

Ivo Šućur DESINIĆ

NEDJELJA, 26.10.

sportskoj dvorani OŠ «Đure Prejca» u Desiniću svečano je obilježen Europski tjedan šuma. U nazočnosti zagorske županice Sonje Borovčak, izaslanice ministra Petra Čobankovića Ivane Pešut, predsjednika udruge «Lijepa naša» Zagreb Antuna Kutle, Ivana Ištoka, ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i domaćin skupa načelnik općine Zvonko Škreblin i drugi uzvanici. U Hrvatskoj će se do 24. listopada povodom ovog tjedna održati niz manifestacija mnogih značajnih institucija i ustanova, lokalih eko-škola i udruga, a pod koordinacijom i pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, s ciljem edukacije i podizanja javne svijesti o važnosti i vrijednosti korištenja europskih šuma.

Veličanstvena lipa u selu Osredek

Svečani program započeo je prezentacijom eko radionica učenika kojima su se obraćali ugledni gosti. Tako je Ivana Pešut naglasila potrebu osnaživanja neraskidivog odnosa čovjeka i šume, budući smo svjedoci globalnih klimatskih promjena koje osjećamo sve više i kod nas u obliku dugih sušnih razdoblja, visokih temperatura, promjena vegetacije, pomanjkanja pitke vode i u drugih negativnosti. - A stablo je idealan početak svih naših napora u očuvanju životnog okoliša. Stariji

30. NED. U GODINI; Demetrije; Dmitar PONEDJELJAK, 27.10.

Sabina; Kontrardo; Gordana UTORAK, 28.10.

Šimun i Juda Tadej; Siniša; Tadija SRIJEDA, 29.10.

Narcis; Donat; Darko; Ida ČETVRTAK, 30.10.

Marcel; Marojko; German

IZLOŽBE ZABOK Galerija grada: izložba slika “Vidici srca” Franje Horvata DONJA STUBICA Galerija “STUB-KLUB”: izložba fotograﬁja Zdravka Bubanka ususret obilježavanju 800 godina Stubice na temu “Crkva presvetog Trojstva”

će se zasigurno prisjetiti stabla duda i željno iščekivanih plodova koji zbog neimaštine počesto nisu stigli ni dozrijeti. Lipu pak svi naši đaci dobro poznaju i doživljavaju isto. S njenom cvatnjom završava još jedna školska godina i započinju praznici - dodala je. O ljepoti i korisnosti duda govorio je i Antun Kutle, ističući kako je pola sata spavanja ispod dudova stabla jednako višesatnom spavanju u mekom krevetu. Nakon završenog programa, u kojem su nastupili pjevačice uz pratnju školskog glazbenog sastava, u školskom dvorištu Antun Kutle posadio je sadnicu duda, a potom su svi sudionici svečanosti otišli u selo Osredek, gdje je stručna su-

GORNJA STUBICA Muzej seljačkih buna: izložba slika Marice Mavec - Tomljenović Galerija Lipa: izložba radova iz fundusa “LIPE”

ZABOK OŠ K.Š. Gjalskog, 10 sati: Dan OŠ K.Š. Gjalskog; Gimnazija AGM, 12 sati: Promocija Sabranih djela Williama Shakespearea u prijevodu Mate Marasa; 17.30 sati: Promocija PoZiCe - knjige literarnih i likovnih radova učenika Poreča, Zaboka i Crikvenice, Modna revija Škole za umjetnost, dizajn, graﬁku i odjeću Zabok, Dučec - KUD Zabok; Multimedia Bookshop, 19.30 sati: književna večer s Enesom Kiševićem SUBOTA, 25.10. ZABOK OŠ K.Š. Gjalskog, 17 sati: Svečanost dodjele nagrade K.Š. Gjalski

MARIJA BISTRICA

Svetište Majke Božje Bistričke MISE •PONEDJELJAK - PETAK u 10.30 sati i 18.00 sati •SUBOTA u 11.00 I 18.00 sati •NEDJELJA u 7.30 sati, 9.00 sati, 11.00 sati i 18.00 sati

ZABOK

Prodajni štand CK

O radnica u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dijana Klasić predstavila veličanstvenu lipu na brežuljku iznad Desinića. Pokraj tamošnje kapelice

posadili su je 1863. godine Juraj Kundih i Alojz Stiplošek. Stablo lipe danas je obujma 489 cm, visine 21 m, a odoljelo je i udaru groma. Pokrenut je i postupak za zaštitu njena stabla.

ve subote, povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi na Trgu Ksavera Šandora Gjalskog od 10 do 13 sati Gradsko društvo Crvenog križa Zabok organizira prodajnu izložbu unikatnih predmeta nastalih na kreativnim radionicama tijekom listopada. Bit će ponuđene keramičke tegle i kutijice ukrašene salvetnom tehnikom, anđeli izrađeni tehnikom kaširanja, sjenila za lampe, starinske igračke i dr. Ovoj se akciji odazvao i zabočki župnik Marijan Culjak koji je darovao svoje radove od školjaka. Sav prihod od prodaje donirat će se za liječenje teško oboljele djevojčice Antonije Sever. (nm)

Gastro patrola KLET

“Kozjak”

Tjedna TOP ponuda UGOSTITELJSTVO

“Dvorac Oršić”

Kozjak bb, Sv. Križ Začretje Tel: 049/228-800; Mob: 098/555-414; krunoslav.svigir@kr.t-com.hr

Gornja Stubica mob: 095 83 55 655

Doživite doživljaj i ukuse vaših predaka u novosagrađenom objektu obitelji Radovečki, gdje se osim zaboravljenih jela i misne kapljice možete odmoriti uz cvrkut ptica, gdje dan odiše svježinom utopljen u zelenilu okolnih livada i šuma

U prekrasnom autentičnom srednjevijekovnom ambijentu dvorca Oršić svakodnevno nudimo vrhunska jela ispod peke uz bogati izbor kvalitetnih vina. Organiziramo seminare, team building i sve druge svečanosti.

SEOSKI TURIZAM

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Seoski turizam “Lojzekova hiža” smjestio se u tihoj i idiličnoj udolini pitomog zagorskog krajolika nadomak Marije Bistrice u selu Gusakovec. Mnogima poznat i rado posječivan lokalitet uz dobro poznatu kuhinju koja se temelji na autentičnim zagorskim kulinarskim specijalitetima gazdarice Pavice Grden. “Lojzekova hiža”, Gusakovec 116, 49245 Gornja Stubica 049 469 - 325, 098 250 - 592, www.lojzekovahiza.com

Risvica 1, Kumrovec, tel/fax: 049 550 747 web: www.zelenjak.com “Zelenjak” je izletište i mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti među kojima svakako i svadbene svečanosti do 200 osoba s gastro ponudom na temelju sačuvane tradicije zagorske kuhinje.

RESTORAN I IZLETIŠTE

PIZZERIA

Grančarska 45b, Zlatar Bistrica Tel: 049 461 949, Mob: 098 312 490 Stari naziv, stara adresa, ali zato nova ponuda, uz tradicionalna zagorska jela uživajte u jelima iz krušne peći, roštilja ili velikom izboru pizza. U lijepom kutku pitomog Zagorja moguće su i organizacije prigodnih svečanosti do 100 ljudi. Za predah uz vrhunske delicije - Restoran “PURGA”

Jakovlje, Zagrebačka 36 tel: 01/3351-047 Radno vrijeme 07-23

DOMAGOJ

Svakodnevno nudimo pizze iz krušne peći, jela s roštilja, tople gablece, lazanje i druga jela. Organiziramo domjenke i druge svečanosti. Vršimo besplatnu dostavu svih jela

vodič ZDR AVL JAK

Spremni za hladnije dane? Pripremila: Karmen Ljubić

ad stignu hladni dani i zaprijete prve viroze, svi se zapitamo jesmo li spremni za iskušenja hladnih dana, odnosno – kakav nam je imunitet. Imunitet nam je onakav kakvo nam je sveukupno stanje organizma. Dodaci prehrani kojima smo se skloni opskrbiti u hladnoj sezoni, samo su dodaci. Nikako ne mogu zamijeniti kvalitetnu prehranu, pravi omjer odmora i kretanja, higijenu, primjerene uvjete života i rada te izbjegavanje rizičnog ponašanja (život bez ovisnosti i odgovorno seksualno ponašanje), jednom riječju – zdrav život. Bez obzira na godišnje doba, doručak je najvažniji obrok jer osigurava energiju ne samo za dobar početak dana, već i za sve napore koji nas očekuju do večeri. Najvažnije je da izaberemo namirnice s niskim glikemijskim indeksom koje nam neće previše povisiti šećer u krvi, jer ćemo u suprotnom već i prije ručka biti umorni i razdražljivi. Doručak treba sadržavati npr. žitarice s jogurtom ili mlijekom, integralno pecivo, voće, a mesne prerađevine poput salama ili hrenovki treba izbjegavati. Tijekom dana treba jesti više manjih obroka, radije nego jednim (pogotovo ne večernjim) obrokom nadoknaditi sve. Tako će organizam tijekom dana stalno dobivati energetski poticaj. Potrebno je odvojiti vrijeme za temeljito žvakanje, jer time također podižemo imunitet – hrana se bolje probavlja i nema narušavanja ravnoteže između lužnatog i kiselog u organizmu. Mnoge jesenske zelene namirnice blagotvorno djeluju na naše zdravlje, pogotovo voće i povrće. U jelima od sezonskih namirnica nalaze se svi vitamini, minerali i enzimi koji će se najbolje iskoristiti u organizmu. Špinat, zelje, brokula i kelj bogati su luteinom (tvar iz porodice karotenoida koja ima zaštitno djelovanje na oči). Znanstveno je dokazano da prehrana bogata zelenjem smanjuje rizik obolijevanja od raka. Moramo biti svjesni i toga da je namirnica zdravija što je manje obrađena. Hladniji dani ljude obično «privežu» za zatvorene prosto-

broj 262 / 24.10.2008.

PREGLED VREMENA OD 24.10. DO 30.10. PROGNOZA VREMENA ZA IDUĆIH 7 DANA

JOŠ NEKOLIKO SUHIH DANA

VREMENSKA SLIKA: Anticiklonalno polje koje nam je u prvoj polovici tjedna donijelo sunce i popodnevnu toplinu narušeno je jučer kad je do naših krajeva došla oslabljena hladna fronta uz naoblačenje i manji pad temperature zraka. Još će se i sljedećih nekoliko dana zadržati većinom suho vrijeme s povremeno povećanom naoblakom, a promjena vremena s kišom vjerojatna je sredinom i u drugoj polovici idućeg tjedna. VREMENSKA PROGNOZA: Danas očekujemo promjenjivo oblačno vrijeme uz barem kraća sunčana razdoblja, no kiše ne bi trebalo biti. Puhat će većinom slab sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka kretat će se od 6 do 9, a najviša dnevna između 12 i 14 Celzijevaca.

Slično vrijeme nastavit će se i tijekom subote – promjenjivo oblačno i uglavnom suho. Mjestimice će biti sunčanih razdoblja, ali bi oblaci ipak trebali prevladati. Vjetar neće biti osobita karakteristika vremena, bit će uglavnom slab sjevernih smjerova. Temperatura zraka neće se bitno mijenjati u odnosu na petak. Nedjelja nam ipak nosi sunčanije vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku, a u jutarnjim satima ponegdje i kratkotrajnu maglu. Vjetar slab jugoistočni i južni. Jutro će biti prohladno s temperaturom zraka oko ili ispod 5°C, a najviša dnevna mogla bi se popeti do 16 Celzijevaca. Početak novog radnog tjedna donosi nam opet nešto više oblaka uz koje nije isključena ni koja kap kiše,

ali ako je i bude radit će se o vrlo malim količinama. U većem dijelu Zagorja ostat će suho. Vjetar će okrenuti na slab sjeveroistočnjak. Jutarnja temperatura slična ili stupanj-dva viša nego u nedjelju, a popodnevna bi se trebala malo sniziti. U utorak je izgledan početak južine i pada tlaka. Naime, sa sjevera će se početi spuštati veća količina hladnijeg zraka koja bi sredinom tjedna trebala potaknuti stvaranje ciklone u Sredozemlju. Vrijeme bi u utorak trebalo biti djelomično sunčano, ujutro ponegdje s kratkotrajnom maglom. Uz slab do umjeren jugozapadnjak temperatura zraka će se s jutarnjih 6 do 8°C popeti na popodnevne vrijednosti oko 17 Celzijevaca. U srijedu bi se utjecaj ci-

re. Čini nam se da se vani i nema baš što vidjeti, ako nema vidljivih sunčevih zraka, a hladnoća nas štipa za obraze. No, činjenica je da treba izlaziti i kad je hladno, ako nam to krvožilni i dišni sustav dopuštaju. Pluća se mogu ispuniti svježim, hladnim zrakom, a danje će svjetlo biti stimulativnije od zagrijanih i često zagušljivih prostora. Stručnjaci govore da je protiv polarne depresije koja nastaje zbog nedostatka svjetlosti (sunca) dobar recept izlaziti u šetnju po svakom vremenu. Hodanje topi kalorije, ublažava bolove u vratu i leđima, poboljšava ﬂeksibilnost zglobova i mišića, jača kosti, snižava tlak, godi srcu i pomaže u prevladavanju stresa. Za njega nigdje ne trebate platiti članarinu i kupiti skupu opremu. To je aktivnost za koju vam ne treba uvodni tečaj, jer ste hodati naučili kad ste imali otprilike godinu dana. U vremenu kad je popularno tijelo izlagati velikim naporima u teretani, sve je više glasova protiv povremenog prevelikog opterećenja organizma i svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost vrijedi više od intenzivne aktivnosti jednom ili nekoliko puta na tjedan. Nakon ugodne zimske šetnje (koja može biti i žustrija, ovisno o našoj dobi i formi), godit će šalica toplog čaja. Zimi nam godi gotovo svaki čaj, a naš izbor čajeva za ovu jesen možete pronaći u sljedećem broju «Zagorskog lista».

klone lagano širio i na naše krajeve pa prognostički modeli upućuju na povećanje naoblake i mogućnost kiše. I dalje bismo bili pod jugozapadnim strujanjem pa se temperatura zraka ne bi znatnije mijenjala u odnosu na utorak. Pad temperature i još više kiše mogli bi nas zahvatiti u četvrtak kad bi uz sjeverac zamjetno osvježilo. Svakako moramo napomenuti da je razvoj vremena u ovim danima u trenutku pisanja ove prognoze još vrlo neizvjesan pa bi prognoza mogla biti manje pouzdana nego inače. O poziciji centra ciklone uvelike će ovisiti tijek vremena kod nas, a ta pozicija u ovom trenutku još nije sigurna. Sve promjene možete čitati na našem portalu www.crometeo.hr. (prognoza izrađena 22.10. u 15h)

Pučka izreka tjedna „Moker kraj oktobra, rodno leto“

ZLATNE NAMIRNICE ZA HLADNE DANE JABUKA - svatko može naći svoju omiljenu između 8.000 vrsta koliko je danas poznato. ČEŠNJAK - prirodni antibiotik i antiseptik. HREN - pomoć kod prehlade iz doba naših baka. KIM - ima lagano podražajna svojstva, zagrijava i jača želudac. ZELJE - svaka juha od zelja djeluje antiseptički na dišne organe. BIJELA REPA - ubija bakterije i jača imunitet. MED - tradicionalna namirnica naših krajeva za suzbijanje bolesti.

zagorskilist

25.10.2008. izlazak 7:27 h zalazak 17:53 h

PET

TEMPERATURA ZRAKA

U noći sa subote na nedjelju prelazimo na zimsko računanje vremena - kazaljke pomičemo jedan sat unatrag

30.10.2008. izlazak 6:34 h zalazak 16:45 h

SUB NED PON UTO SRI

TEMPERATURA ZRAKA TEMPERATURA ZRAKA

ČET

TEMPERATURA ZRAKA

Jutro (0C)

Popodne (0C)

7 14

7 15

4 16

4 15

www.crometeo.hr

7 18

9 17

9 12

zagorskilist

rtv prilog 41

broj 262 / 24.10.2008.

SUBOTA, 25. listopada 2008. 06.20 06.50 07.20 07.35 08.00 08.15 09.40 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.50 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.40 15.55 16.30 16.39 16.40 16.55 17.00 17.30 17.40 18.35 19.15 19.30 20.15 21.10 22.10 00.05 00.10 00.25 00.40 02.05 02.35 04.05 04.20 05.10 05.55 07.05

Znanstvena petica Iza ekrana TV kalendar Nebeski vrt, dokumentarna serija Vijesti Kinoteka: filmovi Johna Forda, Karavana hrabrih, američki film Skica za portret Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Kućni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješće Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Prizma, multinacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Teror u zraku Euromagazin Vijesti Vrijeme sutra Hrvatska kulturna baština Prozor u svijet 125 Svirci moji, glazbena emisija Promet danas Škrinja: Sunce TV Bingo show Loto 7/39 Dnevnik Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Ciklus Jamesa Bonda: Samo dvaput se živi, britansko američki film Burzovno izvješće Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Ciklus horora: Lake Placid, američko kanadski film Filmski maraton: Pravilo o 100 milja, američki film (12) Filmski maraton: Zatvorske igre, američki film (12) Skica za portret Škrinja: Sunce Opijeni ljubavlju, telenovela Reporteri: Teror u zraku Euromagazin

07.05 07.50 08.15 08.20 08.35 08.45 09.15 09.55 10.55 11.45 12.30 13.00 13.55 15.25 16.00 16.50 17.25 19.25 20.00 21.45 22.20 23.25 23.35

05:50 06:15 06:40 07:10 07:35 08:05 08:30 10:30 12:30 14:30 16:00 17:05 17:10 18:10 19:15 20:00 22:25 00:15 01:45 03:30

Disneyjevi crtići Žutokljunac Danica Čarobna ploča Ninin kutak Pripovjedač Veliki odmor Parlaonica Briljanteen Doctor Who 2., serija za djecu i mlade Majstori svirači Divlja Kina: Vrijeme promjena, dok. serija Filmski klasici: filmovi Elizabeth Taylor, Urotnik, američki film KS automagazin Športski prijenos ili snimka Magazin rukometne LP Košarka (M), NLB liga, Zagreb : Partizan, prijenos U vrtu pod zvijezdama Strani igrani film Spašavanje blaga, dokumentarna serija Koncert Sportske vijesti Noć u kazalištu: Jederman

Tomica i prijatelji, crt. serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Spiderman, crtana serija Iron Kid, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Bratz, crtana serija Nova lova Zakon ljubavi, serija Sve zbog jednog dječaka, igrani film Nad lipom 35, humoristično glazbeni show Ne zaboravi stihove, glazbeni kviz Vijesti Hitna 94, serija Trenutak istine, game show Dnevnik Nove TV Spider man 2, igrani film Carlitina tajna, igrani film Policijska pravda, igrani film Jednom lopov, uvijek lopov, igrani film Čarobnice, serija

NEDJELJA, 26. listopada 2008. 06.30 Look, zabavna emisija (R) 06.55 Moderni dečki, humoristična serija 07.20 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.45 Ulica Sezame, crtana serija 08.50 Di-gata, crtana serija 09.15 Bijeg, dramska serija 10.05 Valovi Havaja, reality drama (dvije epizode) 10.55 Clifford, igrani film, komedija -Koja je razlika između Clifforda i pit bulla? Jedan će vas rasplakati i dovesti do živčanog sloma, preplašiti vaše prijatelje i uništiti kuću, a drugi je pas. Neposlušni i razulareni desetogodišnjak po imenu Clifford (Martin Short) odlazi svome ujaku Martinu (Charles Grodin) na vikend... 12.50 Vijesti uz ručak, informativna emisija 12.55 Big Brother, show (R) 14.50 Zvijezde Extra: Forbesovih 100 najbogatjih zvijezda u 2007. (1. dio), zabavna emisija 15.55 Premiere League, prijenos 17.55 Look, zabavna emisija 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exploziv, magazin 19.30 Big Brother, show 20.00 Gas do daske, igrani film, akcijska komedija 21.45 Smrtonosno oružje 2, igrani film, akcijska komedija (12) 23.45 Opomena, igrani film, akcijski Ukoliko ste barem jednom poželjeli predvidjeti događaje koji vas očekuju, ovaj akcijski film možda vas uvjeri kako zavirivanje u budućnost može vaš život pretvoriti u najgoru noćnu moru. Nakon što gotovo pogine u automobilskoj nesreći, detektiv Jack Barnes počne doživljavati zastrašujuće predosjećaje najgorih katastrofa... 01.20 Kunolovac, kviz 03.20 Panika u zraku, igrani film, akcijski triler (R)

SRIJEDA, 29. listopada 2008. 05.55 06.45 07.00 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 17.40 18.22 18.30 19.15 19.30 19.55 19.57 20.02 20.15 20.55 21.55 22.25 22.35 23.35 23.45 00.00 00.10 00.55 01.45 02.30 03.15 04.00 04.10 04.40 05.10

Među nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Sve će biti dobro, telenovela Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Skrivena Azija, dokumentarna serija Oprah show (1041) Burzovno izvješće Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozaično zabavna emisija Vijesti + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ekumena, religijski kontakt program Eko zona Hrvatska uživo, Vijesti Najslabija karika, kviz Promet danas Sve će biti dobro, telenovela Loto 7/39 Dnevnik Večeras... Sport Vrijeme Luda kuća 4., TV serija Cranford, serija Proces Burzovno izvješće Otvoreno Poslovne vijesti Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Dosjei X (1.), serija (12) Skrivena Azija, dokumentarna serija McLeodove kćeri 7., serija E Ring 1., serija (12) serija (12) Skica za portret Proces Eko zona Opijeni ljubavlju, telenovela

07.00 07.05 07.30 07.40 08.05 08.30 08.35 08.50

22.55 23.45

Crtani film Lucky Luke, crtana serija Crtani film Dječak i vjeverica, crt. serija Na kraju ulice Crtani film Učilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija Beverly Hills 5., serija Sjednica Hrvatskog sabora Garaža Prijatelji 9., hum. serija Dragi Johne 1., hum. serija Crveni patuljak 3., serija Deep Space Nine 1., serija McLeodove kćeri 7., serija Scientia Croatica Znanstvene vijesti Zagreb, Rukomet, kvalifikacije za EP, Hrvatska : Finska Veliki odmor Uzmi ili ostavi, TV igra Vijesti na Drugom Rat za gradonačelnika, američki film E Ring 1., serija (12) Serija (12)

05:35 06:25 06:50 07:15 07:35 07:45 08:00 08:30 10:35 11:35 12:35 12:50 13:50 14:50 17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:00 21:40 22:15 00:05 00:20 00:50 01:20 02:15 03:45 04:30

Ružna ljepotica, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Pepa praščić, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Pocoyo , crtana serija Nova lova Zakon ljubavi, serija Čuvar pravde, serija Vijesti Nikita, serija Inspektor Rex, serija Zločesti dečki 2, igrani film Vijesti Operacija Trijumf, show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Pazi zid!, game show Lud, zbunjen, normalan Bračne vode, serija Snajper 3, igrani film Vijesti Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Lijepi Johnny, igrani film Čarobnice, serija Nikita, serija

09.15 10.00 13.30 14.00 14.20 14.50 15.25 16.15 17.00 17.30 17.40 19.40 20.05 20.40 21.00

07.40 TV kalendar 07.55 Vijesti 08.05 Koncert: vrijeme baroka, Krunidbena misa za venec ijanskog dužda Giovannija Gabriellija 09.05 Opera box 09.35 Jelovnici izgubljenog vremena 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.20 Cadfael 2., mini serija 11.40 TV kalendar 11.52 Burzovno izvješće 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.02 Kulturni info 15.04 Promet danas 15.10 Mir i dobro 15.45 Lijepom našom: Daruvar (2/2) 16.45 Vijesti 16.54 Vrijeme sutra 17.00 Sve zbog Winn Dixieja, američki film 18.45 Osnivači crkvenih redova: sv. Bernard iz Clairvouxa, dokumentarna serija 19.15 Loto 6/45 19.30 Dnevnik 19.55 Večeras... 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 1 protiv 100, kviz 21.20 Odmori se, zaslužio si 3. TV serija 22.05 Rizzi bizzi 23.00 Burzovno izvješće 23.10 Dnevnik 3 23.20 Vijesti iz kulture 23.30 Filmski klub: Monty Python: Smisao života, britansko američki film (12) 01.15 Filmski maraton: Nakaze, američki film (12) 02.15 Filmski maraton: Majmunska maska, australsko kanadsko francusko talijansko japanski film (18) 04.25 Plodovi zemlje 05.15 Split: More 05.45 Glas domovine

07.00 Mala sirena, crtana serija 07.25 Zebra trkačica, južnoafričko američki film za djecu 09.05 Leo, serija za djecu 09.30 Nora Fora, TV igra za djecu 10.15 Na prvi pogled, serija za mlade 10.45 Biblija 10.55 Osijek: Dan reformacije misa, izravni prijenos 12.05 Športski prijenos ili snimka 15.00 Volim nogomet 18.15 Aki pjeva najljepše ljubavne pjesme, snimka koncerta 19.20 Magazin Lige prvaka 19.55 HNL, emisija 20.15 HNL, prijenos 22.05 HNL, emisija 22.20 Sportske vijesti 22.25 Promet danas 22.30 Zašto demokracija?, dokumentarna serija 23.25 Dobro ugođena večer: Portret Sene Jurinac 00.25 Kino informator 00.30 Osuda, serija (12)

07:10 07:35 08:00 08:25 08:50 09:20 09:45 10:15 10:45 12:45 15:10 15:50 16:30 16:40 18:10 19:15 20:00 21:10 23:00 00:25 01:20 02:55

Tomica i prijatelji, crt. serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Spiderman, crtana serija Iron Kid, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Bratz, crtana serija Automotiv, magazin Novac, buissnes magazin Zakon ljubavi , serija Spider man 2, igrani film Lud, zbunjen, normalan , serija Bračne vode , serija Vijesti Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show Pazi zid! , game show Dnevnik Nove TV Nad lipom 3 , humoristično glazbeni show Najbolji neprijatelj, igrani film Red carpet, magazin (18) Svi mrze Chrisa, serija Najbolji neprijatelji, igrani film Red carpet, magazin (18)

05.00 Big Brother, show 06.50 Valovi Havaja, reality drama (dvije epizode) (R) 07.35 Jedna od dečki, humoristična serija 08.00 Ulica Sezam, crtana serija 09.05 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.30 Lijepe žene, dramska serija 10.25 Velika očekivanja, igrani film, drama Pustio je svojoj žudnji da mu postane sudbina i shvatio kako se velika očekivanja nekada doista ispune, ali nekada i ne. U tihom gradiću na Floridi živi mladi Finnegan Bell (Ethan Hawke), zajedno sa svojom sestrom Maggie (Kim Dickens) i ujakom Joeom (Chris Cooper). Iako jedva preživljavaju, Finnegan uživa u svojem životu i svojim slikama voda u zaljevu. Radeći na imanju poludjele Nore Dinsmoor (Anne Bancroft), Finn upozna njezi nećakinju Estelle (Gwyneth Paltrow), u koju se odmah zaljubi. Međutim... 12.25 Ljubav iz snova, igrani film, romantična komedija 14.20 Vijesti, informativna emisija 14.25 Gas do daske, igrani film, akcijska komedija (R) 16.10 Odred za čistoću, zabavna emisija 16.45 Discovery: Opasni poslovi 2, dokumentarna serija 17.35 Exkluziv, magazin 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.05 Kraljevi leda, dokumentarna serija 20.00 Big Brother, show 21.00 Maska, igrani film, akcijska komedija 22.45 CSI: Miami, kriminalistička serija 23.45 Kunolovac, kviz 01.45 Smrtonosno oružje 2, igrani film, akcijska komedija (R) 03.50 Opomena, igrani film, akcijski (R)

ČETVRTAK, 30. listopada 2008. 06.35 Cobra 11, kriminalistička serija (R) 07.20 Spužva Bob Skockani, crtana serija 08.15 Sam svoj majstor, humoristična serija 08.40 Korak po korak, humoristična serija (R) 09.25 Kunolovac, kviz 10.10 Puna kuća, humoristična serija (R) 10.35 Malcolm u sredini, humoristična serija (R) 11.05 Dadilja, humoristična serija (R) 11.30 Reba, humoristična serija (R) 12.00 Vijesti, informativna emisija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Večera za 5, lifestyle emisija (R) 12.50 Punom parom, kulinarski izazov (R) 13.15 Obalna straža, akcijska drama 14.15 Cobra 11, kriminalistička serija 15.05 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, humoristična serija 16.35 Puna kuća, humoristična serija 17.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 17.30 Dadilja, humoristična serija 18.00 Reba, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 21.00 Zaboravljeni slučaj, kriminalistička serija 22.00 Kosti, kriminalistička serija 23.00 Grad uragana, kriminalistička serija 00.00 Vijesti, informativna emisija 00.10 Dokaz krivnje, kriminalistička serija 01.00 Kunolovac, kviz 03.00 Crna maska, igrani film, akcijski 04.25 Big Brother, show

05.55 Ekumena, religijski kontakt program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve će biti dobro, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Skrivena Azija, dokumentarna serija 11.10 Oprah show (1042) 11.55 Burzovno izvješće 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Dan za danom, mozaično zabavna emisija 14.30 Vijesti + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Trenutak spoznaje 15.35 Hrvatske priče iz Slovačke, dokumentarni film 16.10 Hrvatska uživo, Vijesti 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve će biti dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.55 Večeras... 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 1 protiv 100, kviz 21.20 dossier.hr 22.10 Pola ure kulture 22.40 Burzovno izvješće 22.50 Otvoreno 23.35 Poslovne vijesti 23.40 Kulturni info 23.45 Dnevnik 3 00.00 Vijesti iz kulture 00.10 Dosjei X (1.), serija (12) 00.55 Skrivena Azija, dokumentarna serija (52’) 01.45 McLeodove kćeri 7., serija 02.30 serija (12) 03.15 Oprah show (1042) 04.00 dossier.hr 04.45 Pola ure kulture 05.15 Opijeni ljubavlju, telenovela

07.00 07.05 07.30 07.40 08.05 08.35 08.50

21.15 21.35 23.25 00.00 00.35

Crtani film Lucky Luke, crtana serija Crtani film Dječak i vjeverica, crt. serija Na kraju ulice Učilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija Beverly Hills 5., serija Sjednica Hrvatskog sabora Garaža Proces Humoristične serije Deep Space Nine 2., serija McLeodove kćeri 7., serija Županijske panorame Vrijeme Vijesti na Drugom Indeks Crtani film Veliki odmor Paralele Dubrovački tramvaj, dokumentarni film Vijesti na Drugom Život je lijep, talijanski film Garaža Šljam 2., hum. serija (18) Serija (12)

05:35 06:25 06:50 07:15 08:30 10:30 11:05 12:05 13:05 13:20 14:20 15:20 17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:15 22:15 23:20 23:35 00:05 00:35 01:30 02:25 03:10 04:00 04:45

Ružna ljepotica, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Crtani filmovi Nova lova Svi vole Raymonda, serija Zakon ljubavi, serija Čuvar pravde, serija Vijesti Nikita, serija Inspektor Rex, serija Začarani grad 3, igrani film Vijesti Operacija Trijumf, show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Istraga, krim. magazin Provjereno, info. magazin Hitna 94, serija Vijesti Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Vratit će se rode, serija Čarobnice, serija Nikita , serija Čuvar pravde, serija Inspektor Rex , serija

09.15 10.00 13.35 14.05 14.35 16.10 17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.10 19.25 20.05 20.40

06.35 Cobra 11, kriminalistička serija (R) 07.20 Spužva Bob Skockani, crtana serija 08.15 Sam svoj majstor, humoristična serija 08.40 Korak po korak, humoristična serija (R) 09.25 Kunolovac, kviz 10.10 Puna kuća, humoristična serija (R) 10.35 Malcolm u sredini, humoristična serija (R) 11.05 Dadilja, humoristična serija (R) 11.30 Reba, humoristična serija (R) 12.00 Vijesti, informativna emisija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Večera za 5, lifestyle emisija (R) 12.50 Punom parom, kulinarski izazov (R) 13.15 Obalna straža, akcijska drama 14.15 Cobra 11, kriminalistička serija 15.05 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, humoristična serija 16.35 Puna kuća, humoristična serija 17.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 17.30 Dadilja, humoristična serija 18.00 Reba, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija 22.00 Kućanice, dramska serija (dvije epizode) 23.55 Vijesti, informativna emisija 00.05 Dokaz krinje, kriminalistička serija 00.55 Kunolovac, kviz 02.55 Grad uragana, kriminalistička serija (R) 03.40 Kosti, kriminalistička serija (R) 04.25 Zaboravljeni slučaj, kriminalistička serija (R)

panorama

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

Kud Zabok proslavio pedesetu godišnjicu djelovanja

Spektakl za prepunu dvo Neven Miškulin ZABOK

repuna parkirališta u blizini Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog već 30 minuta prije početka koncerta dala su naslutiti da je KUD Zabok za svoj pedeseti rođendan pripremio nešto zaista posebno. Školski amfiteatar bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, ljudi su se „gužvali“ na stepenicama i galeriji, a pedesetak ljudi koncert je pratilo na velikom platnu postavljenom u foajeu škole. Nakon što su prigušena svjetla na velikom videozidu počeli su se vrtjeti prvi kadrovi slavljeničkog filma o KUD-u Zabok kojeg je osmislio i režirao Branko Mikac. Emocije su navirale, a publika ga je odgledala u jednom dahu. Mnogi su se prisjetili minulih dana, ali i članova KUDa kojih više nema među živima. Samo što je glazbena podloga utihnula, na opće oduševljenje publike na pozornicu su „dotancali“ najstariji članovi KUD-a Zabok. Generacija ‘58. izvela je Remetske plesove u koreografiji Zvonimira Turkovića, bivšeg voditelja Društva. Išel Imbrek v šumicu, Rogozek i Remetska polka, plesovi su

kojima su se preko trideset godina identiﬁcirali zabočki folkloraši. U izvođenju koreograﬁje koja je posljednji put izvedena prije 20 godina pridružile su im se još dvije generacije plesača čime je i simbolično prikazan rad Društva od 1958 do 1989. godine.

Priznanja i čestitari

- Stariji plesači su, njegujući tradiciju folklornog amaterizma, utrli put nama mladima kako bi tu tra-

ma zahvalio nekolicini osoba bez kojih život Društva ne bi bio tako bogat, sadržajan i plodonosan. Za izuzetan doprinos radu Društva nagrađeni su Zvonimir Turković, Dušanka Mikulec Mikac i Branko Mikac, a priznanje je posthumno dodijeljeno Josipu Kaltneckeru čije ime nosi likovna sekcija KUDa Zabok. Za dugogodišnji rad u Društvu priznanja su primili Ivan Tršinski, Drago Cvijetić, Vlado Saftić, Rajko Hrbić, Ružica Kotarski, Tatjana Mađar, Dražen Tomek, Marina Šegina, Željko Šegina, Senka Jurina, Zdravko Završki, Željka Završki i Krešimir Završki. Za doprinos radu Društva priznanja su uručena Petru Mikcu, Zvonku Jurini, Andriji Tuđi, Željku Škrlecu i Antunu Vukiću. Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek prvi je KUD-ovcima čestitao veliki jubilej, istaknuvši kako ga je ﬁlm o povijesti Društva dirnuo te dodao da je ponosan što se Zabok može podičiti takvim kulturnim blagom. Tajnica Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Krapinsko-zagorske županije Elizabeta Kučko još se sjeća prvog nastupa zabočkog društva u prepunoj dvorani u Svetom Križu Začretju. -Pedeset godina ama-

Bogato, posebno, veličanstveno… - suglasni su u svojoj ocjeni bili posjetitelji subotnjeg koncerta. diciju nastavili i nadograđivali kroz pjesmu, ples, druženja i putovanja – istaknula je mlada folklorašica Ana Krmek. Predsjednik KUD-a Zabok Krešimir Završki u kratkom je govoru zahvalio svim poklonicima folkloraške glazbe i kazao kako je počašćen da s ovolikim brojem ljudi dijele osjećaje sreće i ponosa. KUD Zabok te se večeri priznanji-

zagorskilist

panorama 43

broj 262 / 24.10.2008.

terski djelovati u kulturi je pravi podvig koji zaslužuje divljenje, poštovanje i čestitke - rekla je Kučko. Posebno ponosna te je večeri bila županica Sonja Borovčak koju puno toga veže za KUD Zabok. - Voditeljicu Senku Jurinu poznajem od kad je bila mala djevojčica, a danas moja kćer Jasenka i ona zajedno djeluju u KUD-u Zabok. Članovi zabočkog kulturnoumjetničkog društva amateri su samo zbog toga što plešu u svoje slobodno vrijeme, ali posao obavljaju krajnje profesionalno - ponosno je izjavila županica Borovčak.

Z. Počivalšek, B. Jerneić, I. Kolar, S. Borovčak, T. Borovčak i K. Končevski

Iva, Lily, Kuki, Anamarija i Petra

Veliki ﬁnale

Terme Olimia priredile novinarima kubanski party oranu U nastavku programa s međimurskim plesovima se predstavila generacija ‘94., prva koja je nakon ratnih događanja nastupila pod imenom KUD Zabok. „Aktivni“ pogon KUD-a izveo je

koreografije koje su obilježile zadnjih nekoliko godina djelovanja Društva. Posjetitelji su uživali u koreografiji Išćemo mladu golubicu koja je KUD-u Zabok otvorila vrata van naše županije, te plesovima bistranskog i prigorskog kraja. Za veliki finale KUDovci su pripremili prigodnu koreografiju, veliko slavljeničko kolo u kojoj su se uz glazbu Hrvatskog salonskog kola efektno „srele“ seoska i građanska nošnja. Nakon gromoglasnog pljeska koji je potrajao nekoliko minuta folkloraši i njihovi gosti preselili su u školsku blagovaonicu gdje je priređen bogat domjenak. - Presretan sam što sam imao prilike sudjelovati i ponovno sresti ekipu s kojom sam plesao prije toliko godina - oduševljeno je rekao Josip Plečko iz Zaboka koji je plesao daleke 1968. - Bogato, posebno, veličanstveno… - suglasni su u svojoj ocjeni bili posjetitelji subotnjeg koncerta od kojih su mnogi došli bodriti svoje roditelje, djecu ili prijatelje. - Mislim da smo ponudili jedinstven događaj i odličnu predstavu. Veliki dio za ovu priliku okupljenih plesača izrazio je želju da se od sada pojavljuju na našim probama. KUD Zabok posljednjih godina stalno napreduje, nastavit ćemo u jednakom ritmu, a gdje nam je kraj to ni sama ne znam - simpatično je prokomentirala Senka Jurina, umjetnički voditelj KUD-a Zabok.

Nezaboravna večer u opojnosti kubanskih koktela “Mojita”, “Cuba Libre” i “Dai Quirija” i strastvenom ritmu salse Ivo Šućur podčetrtek

pozivnicom koja neodoljivo podsjeća na avionsku kartu za let na Kubu, nakon tradicionalne godišnje konferencije za novinare Termi Olimia i Termi Tuhelj, prošlog petka u 19 sati «aterirali» smo u prostorije Wellness centra Termalia i namah doživjeli prvo iznenađenje. Hostese koje su nas dočekale, narediše nam da se sa sebe svučemo gotovo sve i obučemo tradicionalnu kubansku odjeću, kreiranu u Termama Olimia, a služi za pripremanje specijalnih «Ala Cuba» zabava za posebne skupine gostiju: muškarci crne platnene hlače, šarenu košulju, a oko glave nam povezaše crvenu traku, ženski svijet u pripijene podulje suknje, oskudni bolero, a u kosu zataknuše crveni ili bijeli cvijet. Pojedinci (kao Mufo i Zdravko) umjesto trake dobili su kubanske kape ala Chegevara, a naš Kreš, bez košulje podsjećao je na karipskog pirata… Anamarija, Lili i Iva, kao tri gracije, bjehu jednako odjevene, pa ih je u prigušenom svjetlu bilo teško namah raspoznati.

I tako odjeveni bojažljivo ulazimo u prostor gdje nas priziva bogato obložen švedski stol s nekoliko dominantnih kubanskih specijaliteta koje su pripremili olimski kuhari pod vodstvom Orsona i Denisade, kubanskih kuhara na privremenom radu u Mariboru.Za improviziranim šankom pripremali su se čuveni kubanski kokteli «Mojito», «Dai Quiri» i osobito «Cuba Libre», omiljeno piće i Ernesta Hemingvaya za svog dužeg boravka u Kubi. Miris egzotične karipske i domaće hrane, opojnih koktela koji su se srkali na slamčicu, i kubanska glazba koju je DJ Hoze Hanoi, Kubanac koji živi u Izoli, neprekidno emitirao, poticala je plesnu skupinu «Balagu» iz Zagreba s pretežito ženskim sastavom u kratkim suknjicama, dugih, božanskih nogu na pomamni ples u ritmu salse. Kasnije su im se pridružili i sudionici s «pressice». Hrana, piće, glazba, pjesma, strastvena cubana salsa, opušteno ozračje, razgovori prijatelja i suradnika s obje strane granice, ovaj party dugo će se pamtiti i prepričavati. Naravno, nakon «povratka» s magične Kube odnosno iz Olimia!

panorama

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

Zagorje ima prve vatrogasce-ronioce Dean Stulić FAŽANA

agorski vatrogasci pristupili su još jednom korisnom osposobljavanju. Na inicijativu Vatrogasne zajednice KZŽ, ZJVP Zabok i JVP Krapina, odlučili su savladati i zahtjevni tečaj za ronioce. Naime, tijekom svojih dežurstava na dislokacijama na Jadranu, nemali broj puta vatrogasci su zatrebali pomoć ronilaca na intervencijama. Na tečaju za vatrogasce-ronioce sudjelovali su profesionalni vatrogasci iz Krapine pod vodstvom Marijana Lovrenčića, njihovog zapovjednika i djelatnici ZJVP Zabok pod vodstvom Dražena Sinkovića, njihovog šefa i županijskog zapovjednika. Znanje za obavljanje ronilačkog posla pokazalo se potrebnim na čestim dislokacijskim zadacima na Jadranu, ali i zbog toga što i Zagorje obiluje velikim vodenim površinama, od rijeka,

potoka do mnogih jezera. Zagorski su vatrogasci svoj tečaj uspješno odradili boraveći u vatrogasnom kampu u Fažani, a teorijsku i praktičnu nastavu za njih je odradila tvrtka «Zaron» iz Krapinskih Toplica pod vodstvom iskusnog bivšeg «specijalca» Bogdana Celinića Šilje. Celinić naglašava kako bi se mnogi iznenadili kad bi saznali da je najveći broj ronilaca upravo s kontinentalnog dijela naše zemlje. On se čitav život bavi ronjenjem, upoznat je sa sličnim tvrtkama u Europi i velika mu je želja prenijeti svoja iskustva u Zagorje te užitak ronjenja približiti svima. – Imam programe za djecu od 8 do 12 godina, za invalide, početne programe «Discovery» za one koji samo žele probati kakav je to osjećaj - dodaje Celinić, napominjući kako će u Krapinskim Toplicama uskoro proraditi jedan ronilački bazen upravo za sve one koji žele savladati osnovna znanja potrebna za

sigurno ronjenje.

Unatoč jakoj buri, ulazimo u more

– Moram naglasiti kako mi je ovaj tečaj s vatrogascima prvi pravi posao moje tvrtke «Zaron» i da sam zbog toga posebno sretan, a i dečki su pokazali veliki interes i zavidno znanje. U početku su se malo i pribojavali dubina, no kad su shvatili da su prošli 10, 20 ili 35 metara, svi kažu da to i nije tako strašno - zaključuje Celinić, koji je siguran kako će zagorski vatrogasci, naravno obnavljajući vremenom svoja znanja i ovo iskustvo, sa sigurnošću moći obaviti svaki zadatak spašavanja iz vode u Zagorju i na moru. Mi smo imali povlasticu prisustvovati završnom dijelu programa i doživljaju pravog noćnog zarona. Mada je te večeri između Brijuna i kopna puhala jaka bura, ronilačka odijela obukla su se bez razmišljanja i zaronilo se u uvijek uzbudlji-

vi morski noćni svijet. – Prvi ulazak «boli», dosta je hladno, ali nakon 5 minuta sve je O.K. Ostali bi «nutra» cijelu noć, a koliko riba oko nas. Prekrasan doživljaj - složni su bili zagorski vatrogasci. – Ovo je prekrasno. Osjećaj je neopisiv. Ponovili bi to još puno puta - rekao nam je Marijan Čuček, djelatnik JVP Krapina i od sada „spitani ronilac“. – Ovo je korisno za

nas. Puno smo naučili i mislim da ćemo biti spremni i za obavljanje zadaća spašavanja na zagorskim vodenim površinama - rekao nam je Milan Kovačiček, djelatnik ZJVP iz Zaboka. - Mi s ponosom možemo reći kako od sada imamo 14 vatrogasaca-ronilaca. To nisu rekreativci, već ronioci koji su obučeni za stresno ronjenje, za rad pod vodom i potragu i spa-

šavanje unesrećenih iz vode. To je jedan od najtežih oblika osposobljavanja koji su naši momci završili. Već u proljeće zagorski vatrogasci kreću na alpinistički tečaj - rekao nam je Ivica Glas, predsjednik VZ KZŽ, dodavši kako zahvaljujući svemu ovome možemo slobodno reći kako smo najjača snaga zaštite i spašavanja u Zagorju.

ZABOK

NATJEČAJ ZA POSAO VODITELJ KONOBARA – ŠEF SALE Potrebna znanja i kvaliﬁkacije: • završena ugostiteljska škola - KV konobar • najmanje 5 godina radnog iskustva na poziciji voditelja • odlične organizijske sposobnosti • potrebno znanje jednog stranog jezika • potrebno znanje rada na računalu (MS oﬃce) • vozačka dozvola B kategorije Zadaci: • organizacija rada konobara • kontrola kvalitete usluge • posluživanje hrane i pića • nabava i kontrola pića • dogovori i predbilježbe gostiju • doček i primanje gostiju Pogodnosti: • ugodna radna okolina • stimulativna primanja • kontinuirano ulaganje u edukaciju i profesionalni razvoj

KOMERCIJALIST U PRODAJI I PROMOCIJI VINA (M/Ž) Potrebna znanja i kvaliﬁkacije: • minimalno SSS ekonomska - komercijalist • višegodišnje iskustvo u prodaji • odlične organizacijske sposobnosti • odlične komunikacijske i prezentacijske vještine • znanje najmanje jednog stranog jezika engleski/njemački • potrebno znanje rada na računalu (MS oﬃce) Zadaci: • organizacija i vođenje vinskog podruma (kao skladišta) • predstavljanje, promocija i prodaja vina • unapređenje prodaje vina Pogodnosti: • dodatne stimulacije za prodaju • kontinuirano ulaganje u edukaciju i profesionalni razvoj • rad u stimulativnoj radnoj okolini

Ukoliko se prepoznajete i želite dokazati na ovoj poziciji obratite nam se s punim povjerenjem. Svoje životopise možete slati na e-mail: mario@vuglec-breg.hr Sve informacije na mob. 098 797 398 www.vuglec-breg.hr

Martin najbolji esejist na svijetu K

ada je poslao svoj rad na međunarodni natječaj u pisanju eseja u kategoriji djece do 14 godina (2008. International Essay Contest for Young People) u organizaciji Goi Peace Foundation-a i UNESCO-a, osmaš osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog Martin Kotarski nije ni sanjao da će na njemu i pobijediti. Ništa manje iznenađena nije bila ni njegova mentorica, učiteljica engleskog jezika Natalija Jurišić. – Očekivali smo da ćemo dobiti zahvalnicu za sudjelovanje, pa nas je telefonski poziv iz Japana pozitivno šokirao - rekla je Jurišić. Martinov je esej Joined by Cookbook proglašen najboljim između čak 4711 radova djece iz 137 zemalja svijeta.

Zabočka kuharica

Sve je počelo „Zabočkom kuharicom“, projektom učenika i učitelja OŠ K.Š. Gjalski za koju je upravo Martin dao ideju. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva podržala je projekt te donirala 10 tisuća kuna zabočkoj školi, a škola je dobila i priznanje

„Škola prijatelj zajednice“. Tiskana je publikacija koja je ponudila recepte zagorskog kraja koje su mjesecima marljivo sakupljali učitelji, učenici i njihovi roditelji, djedovi i bake. Sredstva prikupljena prodajom „Zabočke kuharice“ utrošena su za nabavu namirnica za socijalno ugrožene obitelji grada Zaboka. Martin će u pratnji svoje mentorice Natalije provesti pet dana u Japanu, a svoj esej predstaviti na svečanosti Goi Peace Foundation-a u Tokiju 9. studenog ove godine. Tamo će imati čast

upoznati japanskog ministra obrazovanja, znanosti i tehnologije i velikog Billa Gatesa. - Budući da su se tražili radovi koji govore o tome kako pojedinac može učiniti promjenu u društvu, u školi su mi predložili da napišem esej o Zabočkoj kuharici jer smo njome napravili dobro djelo i pomogli siromašnima. Ponosan sam na pobjedu, učiteljica Natalija i ja jedva čekamo putovanje u Japan, a već smo dobili bezbroj „narudžbi“ od prijatelja i školskih kolega - ispričao je Martin Kotarski. (N. Miškulin)

zagorskilist

panorama 45

broj 262 / 24.10.2008.

STUBIČKE TOPLICE

a najvećoj gljivarskoj fešti u Hrvatskoj, «Gljivarenju v Stubakima», ove godine se okupilo rekordnih tisuću posjetitelja, uglavnom iz sjeverozapadne Hrvatske i Dalmacije. Poseban ‘gljivarski’ vlak iz Zagreba, organiziran za ovu prigodu, bio je krcat posjetiteljima iz Zagreba, Karlovca, ali i iz Splita, Šibenika i Zadra, koje u potrazi za gljivama u šumama podno Medvednice, nisu spriječili ni prilično niske jutarnje temperature, niti magla koja se prošle subote, vukla Zagorjem gotovo čitavo prijepodne. - Fešta vam je super i stvarno s veseljem dolazimo u Stubake već treću godinu. Prvi puta kada smo došli u Zagorje na gljivarenje, na preporuku prijatelja, bili smo pomalo skeptični, no oduševile su nas vaše šume pune gljiva, a odličan gljivarski kotlić u potpunosti nas je osvojio, tako

tnije gljivarima. No, i sada je bilo lijepih primjeraka i mogli smo usporediti otrovne s jestivim gljivama te dati gljivarima mnogo savjeta. Bila je ovo prava škola u prirodi. Obično se događa da se ljudi kada ovdje dođu prvi puta i vide tolike vrste gljiva, oblesave. Zato je najbolje za početak upoznati dvije, tri vrste gljiva, pa svake iduće godine nadopunjavati fond gljiva - rekao je poznati gljivarski stručnjak, Mladen Strižak, inače predsjednik Gljivarskog društva «Kamilo Blagaić», suorganizatora gljivarenja. Najljepši primjerci jestivih gljiva završili su u 300 litarskom gljivarskom kotliću spravljenom od pedesetak kilograma dvadesetak različitih vrsta gljiva te divljači.

Manje otrovanih

- Zahvaljujući ovakvim gljivarijadama na kojima ljudi mnogo toga nauče, broj tro-

Dalmatince oduševio zagorski gljivarski kotlić da sada i mi polako postajemo dio zagorske gljivarske tradicije - ispričali su nam dobro raspoloženi gljivari iz Šibenika.

Škola u prirodi

Najmanji kuhar Petar

Bilikum održao 7. kestenijadu Dean Stulić BEDEKOVČINA

druga vinogradara i vinara „Bilikum“ tradicionalno svake godine priređuje „Kestenijadu“ u blizini crkve Svete Barbare u Bedekovčini. Vinari su svojim sumještanima priredili pravu vinogradarsku feštu uz pečene kestene, kuhane kobasice, gibanicu, koruzni kruh. - Pozdravljam sve koji ste nam došli i danas ovdje kod naše Svete Barbare. Uživajte u domačim delicijama i našem vinu ili moštu - pozdravio je okupljenih oko 150 mještana Željko Boroš, predsjednik Udruge „Bilikum“. Uz odlične delicije, koje su popraćene i suhim narescima, mještani Bedekovčine uživali su u „koštanju“ mladog mošta članova udruge. - Ove godine i mi smo imali nedaća. No, ovaj put smo izdržali, imali smo manje količine grožđa, ali je kvaliteta naših vina porasla - rekao nam je Boroš. Te se nedjelje na parkiralištu pokraj crkve kušalo više od stotinu vrsta mošta, između ostalih graševine, silvanca zelenog, muškata i frankovke. Ipak, posjetiteljima ovogodišnje kestenijade najviše odgovara ono provjereno, a to je domaće bijelo. Još ak je tu i pravi domaći sastav i domaće popevke, a poslije mise i Josip Komorčec Pepek, doživljaj je potpun.

Unatoč duljem sušnom razdoblju, na determinacijskom stolu našlo se stotinjak različitih vrsta gljiva, ponajviše sunčanica, maglena, modrikača… ali i otrovnih zavodnica koje su poslužile za usporedbu s jestivim lisičicama, te pupavki. - Iznenađeni smo količinom gljiva koje smo pronašli u šumi. Naime, nije točno da gljive krenu odmah nakon kiše. Nakon apsolutne suše potrebno je barem 20, 30 litara kiše na metar kvadratni da bi se tek za desetak dana pojavile gljive najinteresan-

vanja se smanjio. Krajem osamdesetih godina, prije početka Domovinskog rata, imali smo pravu epidemiju trovanja gljivama. Otrovalo ih se oko 130, no njihov broj se posljednjih godina drastično smanjio. Naravno, lakomislenih ljudi uvijek je bilo i bit će ih tako da se trovanja gljivama ne mogu u potpunosti izbjeći - rekao je Mladen Strižak. Organizator priredbe i ove je godine bila Turistička zajednica Stubičkih Toplica pod pokroviteljstvom Općine, a suorganizatori su bili Gljivarska društva Blagva Stubičke Toplice i Kamilo Blagaić iz Zagreba, Planinarsko društvo Stubaki, domaće Lovačko društvo Jazavac i Udruga Hrvatska žena, te Srednja škola Zabok. (Senka Susović)

FOTO VIJEST HUM NA SUTLI U selu Lupinjak u općini Hum na Sutli stari berač gljiva Štef Varga i ove godine pronašao je gljivu kapitalku. Svoj plijen i sreću došao je podijeliti s mještanima u lokalnu trgovinu gdje su je izvagali i ustanovili da teži nevjerojatnih 1,20 kilograma. (čitatelj iz Lupinjaka)

sport

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

sport Porazi Krapine i Ksavera ZABOK Na početku natjecanja C-1 lige košarkaša (skupina A),

obje zagorske momčadi doživjele su poraz. Krapina je poražena kod Novske rezultatom 74:58, a Ksaver od Zapruđa rezultatom 73:49. U sljedećem kolu obje naše momčadi imaju priliku za povratak na domaćem terenu. Krapina dočekuje Ogulin (subota, 25. 10. SS Krapina u 16 sati), a Ksaver KK Auto Lim Lak. U ostalim utakmicama prvog kola postignuti su sljedeći rezultati: Ogulin-Bosco II 57:70, Šanac II-Savia 53:86, Samobor II-Auto Lim Lak 69:48. (t. z.)

5. kolo III. HRL-centar

Četvrta pobjeda Bedekovčine SAMOBOR Nakon poraza od Metalca, Bedekovčina je u gosti-

ma savladala solidnu momčad Odeme i na taj se način vratila na pravi kolosijek, s kojeg je samo nakratko skrenula. Crnobijeli su u pet utakmica ubilježili četiri pobjede i samo jedan poraz, te pušu za vrat vodećem dvojcu Sesvete-Maksimir Pastela. Odema je parirala Bedekovčini sve do rezultata 5:6, a onda crno-bijeli prave seriju od 4:1 (6:10) za prvu veću prednost koja više niti jednog trenutka nije došla u pitanje. Na poluvrijeme se otišlo s prednošću od 7 golova (11:18), a već nakon uvodnih minuta drugog dijela ta je prednost narasla na +10 (13:23). Najbolji u redovima Bedekovčine bili su Dragičević i Mikulec, a vrlo dobru igru pružili su Kardaš i Vučković. Pred crno-bijelima je sada derbi utakmica šestog kola protiv vodećih Sesveta koje su u pet kola stvorile gol razliku od +74, što znači da svakog svog protivnika prosječno pobjeđuje sa skoro 15 golova razlika. No ta činjenica nimalo ne impresionira Bedekovčance. Bude li suđenje korektno, već ovo kolo moglo bi doći do promjene na samom vrhu. Ostali rezultati 5. kola: Metalac-Dubovac 25:29, Sloga-Petrinja II 30:25, Sesvete-Moslavina Ii 40:20, Ivanić-Dugo Selo 1955 31:21, Maksimir Pastela-Croatia osiguranje III 34:20, Gaza-Medveščak Konica Minolta Ii 29:37. Poredak: 1. Sesvete 10 (+74), 2. Maksimir Pastela 10 (+70), 3. Dubovac 8 (+52), 4. BEDEKOVČINA 8 (+23). (T. Zrinšćak) ODEMA - BEDEKOVČINA

28:36 (11:18)

SAMOBOR: dvorana OŠ Bogumil Toni, GLEDATELJA: 50, SUCI: J. Kuhar (Samobor) i D. Prelčec (Zagreb). ODEMA: Kovačić, Matijević 3 (2), Copot 4, Krajačić 4, Antolković 1 (1), Krkač 4, Lacković 1, Krizmanić, Subić 6, Major 5, Mičija, Škec. TRENER: K. Subić BEDEKOVČINA: Granić, Miholić 1, Zdešić 2, Kardaš 4, Martinić, A. Mihić 2, Mikulec 5, Pripeljaš 3, Đerek, Vučić, Latin, I. Mihić 4, Vučković 8 (4), Dragičević 7. TRENER: D. Vučić ISKLJUČENJA: Odema: 16 min./Bedekovčina: 12 min. SEDMERCI: Odema: 3/4; Bedekovčina: 4/5.

4. kolo III. HRL-središte (žene)

Zagorec na korak do vrha PETRINJA, SESVETE Rukometašice Zagorca sasvim zasluženo su ostvarile treću ovosezonsku pobjedu u Petrinji protiv bivše drugoligaške ekipe Petrinia. Od samog početka rukometašice Zagorca nametnule su svoj ritam i vrlo brzo se odvojile na tri gola prednosti, no u završnici prvog dijela su se malo opustile pa domaće na odmor odlaze s prednošću od jednog gola (10:9). Sve je praktički bilo riješeno u samo nekoliko minuta nastavka. Zagorec radi seriju od 11:3 i odlazi na +7 (13:20) i tu je zapravo svakoj priči kraj. U posljednjih 7 minuta ponovno dolazi do malog opuštanja, ali domaće se nisu uspjele približiti na manje od dva gola zaostatka. Najbolje u redovima Zagorca bile su Martina Novački i Ivana Krpina. S osvojenih 6 bodova rukometašice Zagorca su trenutno na četvrtom mjestu, zbog nešto slabije gol razlike u odnosu na Ivanić i Slogu, a u petom kolu pune samopuzdanja dočekuju Trninu iz Križa. Utakmica će se odigrati u subotu 25. listopada u 18,30 (dvorana SS Krapina). Krapinčanke očekuju veliku pomoć s tribina, koju su itekako zaslužile dosadašnjim nastupima. Zlatar Bistrica je teško poražena od lidera, a najbolje u porazu bile su Srebačić i Horvatić koje su postigle po pet zgoditaka. Ostali rezultati petog kola: Lonia-Sloga 22:27, Trnina-Gorica 21:21, Ivanić-Vrbina 24:20, Dubrava-Udarnik 17:39. Poredak: 1. Sesvete Agroprotehnika 8 (+59), 2. Ivanić 6 (+24), 3. Sloga 6 (+23), 4. ZAGOREC 6 (+3),… 10. ZLATAR BISTRICA 2 (-35)… (T. Zrinšćak)

PETRINIA-ZAGOREC 19:21 (10:9)

ZAGOREC: Mirt, Krkalo 2, Franjčec 1, Blažinić, Krpina 5, Herak, Dejanović, S. Žigman, Jurman 2, Glavač, Novački 8, Mužek 3. TRENER: Z. Despenić

SESVETE AGROPROTEHNIKA II-ZLATAR BISTRICA 37:18 (22:10)

ZLATAR BISTRICA: Kučko, Klarić 3, Crnički, Havojić 1, Margetić, Čiček 1, Srebačić 5, Jakopec, Klancir, Horvatić 5, Paradi 2, Varga, Hubak 1. TRENER: Ž. Jerneić

U drugom kolu A-1 lige košarkaša Zabok je dočekao dužnika Šibenika

Sjajna pobjeda Zaboka Tomislav Zrinšćak BEDEKOVČINA

ošarkaši Zabok izborili su jednu od najvećih pobjeda otkako se godinu dana natječu u elitnom košarkaškom društvu. Nošeni fantastičnim navijanjem šestotinjak gledatelja oni su na svom parketu savladali Šibenik rezultatom 70:55. Od početka se vidjelo da će to biti tvrda utakmica, na malo koševa. Prvi koš postigli su gosti na isteku 2. minute (trica Petković), no Zabok tada radi seriju od 9:0, pa je u 6. minuti 9:3. Črnjević je Žorića čuvao na klupi do 7. minute, a zajedno s njim u igru je ušao Bilić nakon čije serije od 5:0 Zabok ima prednost od +7 (16:9). No umjesto da dugim organiziranim napadima dotuku protivnika, zabočki su košarkaši s nekoliko prebrzih pokušaja za tri vratili Šibenik u igru, pa su tako gosti sa zvukom sirene i tricom Filipovića došli na kraju prve četvrtine na samo koš zaostatka (16:15). Tricom Petkovića gosti vode po drugi puta na utakmici na ulasku u drugu četvrtinu (16:18). Ostatak drugog dijela utakmice jedna i druga momčad izmjenjivale su se u vodstvu, da bi Zabok rezultatom 34:32 krenuo na veliki odmor. U trećoj četvrtini silovito je krenuo Žorić, serijom njegovih 9 koševa i tricom Garme Zabok u 24. minuti ima vodstvo od 12 koševa (47:35). Kod rezultata 49:39 u 36. minuti Kalpić zove time out nakon kojeg Šibenik prelazi na zonsku obranu, pa gosti serijom od 7:0 dolaze na samo -2 (49:47). Ipak u samoj završnici tog dijela koševima Žorića i Ivanova, domaći s pristojnih pet koševa viška ulaze u zadnji dio utakmice (54:47). Šibenik nošen sudačkim trojcem, na gnjev domaće publike uspijeva serijom od 6:0 doći na 54:53, a onda i na 56:55 i to je bilo sve od gostiju. Važnu tricu tada zabija Bilić, kojem se pridružuju vrlo dobri kapetan Lež i Žorić i Zabok iz minute u minutu podiže prednost do konačnih 70:55. Na kraju utakmice razdragani igrači Zaboka skočili su među gledatelje s kojima su zajedno proslavili veliku pobjedu. Ponovno je Žorić bio prvo ime Zaboka u 20 koševa i fantastičnih 12 skokova. Nevjerojatno je s kakvim žarom i angažmanom ovaj aﬁrmirani igrač brani boje Zaboka.

To su prepoznali i navijači koji imaju novog velikog idola.Vrlo dobri u redovima Zaboka bili su Bilić i Lež koji su postizali koševe u važnim trenucima, baš kao i Ivanov. No još jednom je ovo bila pobjeda cijelog kolektiva. Kod gostiju je najbolji bio Petković sa 16 koševa (4 trice) i 6 skokova, a solidni su bili Mimica i Filipović. Zabok sada rasterećen, ali nikako opušten putuje na teško gostovanje u Sinj kod Alkara koji već ima jednu veliku pobjedu protiv jakog Kvarnera. Pobjedom bi Zabok sigurno zadržao prvo mjesto, a kakva bi to samo pozivnica bila za derbi prvenstva 4. kola protiv Cedevite u Bedekovčini.

rom na mladost ove ekipe da sazrimo. Zaboku želim puno uspjeha dalje u sezoni.» Dragutin Črnjević, Zabok: «Vidjeli ste koliko se igrači vesele pobjede, a i ja sam sretan što smo pružili tako dobru igru. Utakmica je bila vrlo tvrda i vrlo čvrsta i tek u završnici smo uspjeli slomiti Šibenik. Presudila je naša kolektivna igra, ali i individualna kvaliteta Žori-

ća koji nas je dugo držao u prednosti. Bitno je da smo obranu odigrali dobro. Kad ćemo tako odigrati obranu, uvijek ćemo biti u situaciji da dobijemo utakmicu. Ovaj tjedan marljivo ćemo se pripremati za prvo gostovanje na jednom od najtežih terena u ligi, onom u Sinju. Idemo tamo na pobjedu, nećemo sigurno ući sa strahom, dat ćemo sve od sebe da dobijemo tu utakmicu.»

IZJAVE TRENERA

Zoran Kalpić, Šibenik: «Znao sam da će ovo biti tvrda utakmica, igrali smo protiv jako dobrog protivnika. Čestitam kolegi Črnjeviću i njegovoj momčadi na pobjedi, odigrali su danas puno bolje nego mi. Loše smo igrali u napadu, još uvijek smo nezreli za rješavati ovakve utakmice u egalu, nismo naučeni dobivati ovakve utakmice u gostima. Moramo raditi na taktičkoj zrelosti ove ekipe. Dajte nam vremena s obzi-

A-1 liga - 2. kolo

Klub ZABOK Cedevita Alkar Šibenik Dubrovnik Trogir Kvarner Borik Puntamika Svjetlost Dubrava

uta pob por 2 2 0 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 0 2

koš razlika bod 164 135 +29 4 172 157 +15 3 157 152 +5 3 129 128 +1 3 164 166 -2 3 163 168 -5 3 165 174 -9 3 155 166 -11 3 132 143 -11 3 155 167 -12 2

ZABOK - ŠIBENIK 70:55 (16:15, 18:17, 20:15, 16:8)

ZABOK

Ive Ivanov Robert Lež Tomislav Dražović Nikola Garma Zoran Pehar Saša Janković Luka Lekić Igor Peklarić Luka Katura Vedran Nakić Luka Žorić Antonio Bilić UKUPNO:

min. koš 30,00 8 27,50 12 2 11,30 5 26,00 5 9,45 0 13,00 6 21,45 2 8,00 0,00 0,00 29,15 20 23,30 10 200,00 70

Trener: Dragutin Črnjević

2p 3/7 5/7 1,2 1/2 2/3 0/1 0/0 0/1

3p 1p 0/0 2/2 0/5 2/2 0/1 0/0 1/8 0/0 0/0 1/2 0/1 0/0 2/4 0/0 0/0 2/2

sk. as. ol. iz. 7+0 0 2 2 4+0 0 1 2 0+0 0 0 0 5+1 0 0 2 3+1 0 0 2 0+2 0 0 0 1+0 0 0 0 0+2 0 0 0

7/11 0/0 6/9 9+3 2/2 2/5 0/0 2+0 21/36 5/24 13/17 31+9

0 0 1

0 1 3

ŠIBENIK

Ivan Mimica Mario Filipović Miro Bilan Luka Petković Ante Bilobrk Nikola Došen Jure Rončević Paško Vrlika Miloš Rajović Filip Vukičević 1 Ivan Rubelj 0 Petar Maleš 1 UKUPNO:

min. koš 26,15 10 34,00 12 7 21,00 36,45 16 4 25,00 0,00 0 8,30 0,00 0 6,00 4 18,00 0 1,00 2 23,30 200,00 55

Bedekovčina: Dvorana srednje škole, Gledatelja: 700, Suci: Vovk, Tresoglavić, Ivić

2p 2/7 3/8 1/6 2/4 1/2

3p 1p 2/6 0/0 1/3 3/6 0/0 5/8 4/8 0/0 0/2 2/2

0/0 0/1 0/0 1/4 0/0 1/3 11/34

sk. as. ol. iz. 3+0 0 1 0 2+0 0 1 0 2+2 0 0 1 5+1 1 2 2 3+0 0 0 1

0/0 1+0

0/1 0/1 0/0 2/4 0/1 0/0 0/2 0/0 7/24 12/20

1+0 1+1 0+0 1+1 19+5

0 0 0 0 1

1 0 0 0 5

1 0 0 1 6

Trener: Zoran Kalpić

zagorskilist

sport 47

broj 262 / 24.10.2008.

9. kolo 4. HNL-središte A, TONDACH-Kustošija 5:0

Komentar 9. kola 4. HNL-središte A

Hat-trick sjajnog Sinkovića Sjajna Mladost Tomislav Zrinšćak BEDEKOVČINA

ez ikakvih problema, reklo bi se i s pola gasa Tondach je torpedirao slabašnu Kustošiju i na taj način pun samopouzdanja putuje na derbi kod zabočke Mladosti. Već u 5. minuti nakon gužve lopta se od jednog igrača Kustošije odbila u mrežu, a kako je zadnji od igrača Tondacha njome igrao Bunčec, njemu se pripisuje prvi pogodak. U 15. minuti Sinković prijeti glavom, no njegov udarac je preslab. No Sinković se popravio dvije minute kasnije. Iznenada mu se ukazala šansa, te je izbio sam pred vratara Stipića kojeg je rutinirano svladao prizemnim udarcem za 2:0. Isti igrač u 20. minuti TONDACH - KUSTOŠIJA

asistira Ščuricu, no domaći veznjak nema svoj dan i promašuje iz izgledne situacije. Gosti prvi put prijete u 26. minuti preko Lackovića, ali njegov udarac završava preko gola u gol autu. Vratar gostiju Stipić loše ispucava loptu u 36. minuti, ravno na nogu Bunčeca koji pronalazi Jurinu, a ovaj je zamalo neprecizan. Prvo poluvrijeme završava šansom Kovačićeka kojeg je uposlio Čehulić, no gostujući vratar vrlo dobro kroti njegov udarac glavom. Igrala se druga minuta nastavka kada Sinković koristi nesporazum Kroﬂina i Stipića, otima im loptu i mirno pogađa praznu mrežu za 3:0. Tu je sjajni Sinković još jednom potvrdio ono pravilo da pravi napadač mora ići na svaku loptu. Sinković je ponovno na sceni u 57. minuti, 5:0 (2:0)

BEDEKOVČINA: igralište Tondacha, GLEDATELJA: 150, SUCI: Knežević (Karlovac), Rehorić (Brihovo) i Pribanić (Ogulin). DELEGAT: Barbir (Zagreb). STRIJELCI: 1:0 Bunčec 5’, 2:0 Sinković 17’, 3:0 Sinković 47’, 4:0 Čehulić 63’, 5:0 Sinković 90’, TONDACH: Čajko, Jurina (70’Vukoja), Glogoški, Ščuric, Bunčec (79’ Sidono), Čehulić (84’Vidović), Vukelić, Vukić, Sinković, Kovačićek, Krsnik. TRENER: Dragan Jembrih KUSTOŠIJA: Stipić, Lacković, Božičković, Dezdani, Kroﬂin, Gagulić (68’Radaković), Topić, Akdalić, Cvitkušić, Svalina, Trutin (Padarčić). TRENER: Žarko Šetka

i dalje na vrhu

ali Stipić sprječava njegov pokušaj loba, a minutu kasnije poslužio ga je Bunčec, no ovaj puta njegov udarac glavom odlazi preko gola. Četvrti gol za domaće postiže Bunčec kojeg je odlično s desnog boka uposlio Jurina, a ovaj je oštrim udarcem pogodio mrežu. Nakon šanse Čehulića u 67. i Bunčeca u 71. minuti Tondach malo zastaje s pritiskom, pa gosti u zavr-

šnici dolaze do daha. Prvo Svalina u 86. minuti pogađa vratnicu, a istom igraču dvije minuti kasnije vrlo dobar udarac brani Stipić. Točku na i ipak stavlja Sinković u 90. minuti utakmice. Na desnoj strani kombinirali su Vukić i Sidono, a ovaj zadnji sjajno je ubacio na drugu vratnicu gdje se našao Sinković koji postiže svoj treći pogodak za konačnih 5:0.

9. kolo 4. HNL Središte A: Mladost - ZET 2:0 (1:0)

Savladani i tramvajci Tomislav Benčić ZABOK

utakmici 9. kola 4. HNL Mladost iz Zaboka ostvarila je šestu prvenstvenu pobjedu ove sezone. Savladana je prilično jaka momčad ZETa. O snazi protivnika dovoljno govori činjenica da je ovo bio derbi kola, jer je ZET uoči 9. kola zauzimao treće mjesto s dva boda zaostatka za vodećom Mladosti. U redovima Mladosti i dalje nema Piljeka koji već dulje vrijeme vuče povredu, a na ovoj utakmici zbog povrede nije mogao nastupiti ni Jovanović. A već u 3. minuti igru je zbog povrede morao napustiti kapetan Mladosti Vančina. Naime, on je u sudaru glavama s Ivaniševićem izvukao deblji kraj i prevezen je do bolnice. Bolnicu je napustio s 4 šava na glavi. Prvi pravi udarac prema golu uputio je Fio u 7. minuti susreta, ali lopta odlazi za malo preko gola gostiju. Odličan udarac uputio je i J. Tisanić u MLADOST - ZET

10. minuti, a loptu je gostujući vratar Branković poslao u korner. Prvu pravu priliku gosti imaju u 44. minuti. Rašić je izbjegao domaću obranu, našao se sam ispred Mrazovića i pucao pored gola. U posljednjoj minuti prvog poluvremena Mladost dolazi u vodstvo. Nakon što su domaći izveli aut s desne strane Golubić ubacuje loptu ispred gola gostiju. Tamo se kao duh prikrao Horvatek i dok su ga igrači ZET-a samo promatrali on je glavom zakucao loptu u gol. U drugom poluvremenu prvu priliku imaju gosti, ali Matijevac puca preko gola. U 49. minuti već je 2:0 za Mladost. J. Tisanić je ubacio s lijeve strane u gostujući kazneni prostor. Tamo je do lopte došao gostujući igrač Marković koji kratko odbija loptu točno do Ladana koji silovitim udarcem savlađuje Brankovića. Nekoliko minuta kasnije gosti su stvorili gužvu pred golom Mladosti, a na kraju je kao pobjednik izašao Mrazović. Do kraja utakmice bilježimo još ne2:0 (1:0)

ZABOK: Igralište NK Inkop. SUCI: Denis Krčevski, Mario Goršić (oba iz Karlovca), Mladen Dujmić (Zagorje Ogulinsko), Miroslav Haban (Zlatzar Bistrica). DELEGAT: Zlatko Huha (Zagreb) STRIJELCI: 1:0 - Horvatek (45), 2:0 - Ladan (49) MLADOST:Mrazović, Šantalab, Škrlec, J. Tisanić, Vančina (od 5. Andabak), S. Tisanić, Iskrić, Ladan, Horvatek, Fio (od 60. Žagar), Golubić (od 86. Radušić). TRENER: Zoran Smiljanec ZET: Branković, Ivanišević (od 62. Ešegović), Matijevac (od 55. Dujmović), Gavran, Marković, Marijan, Hošić (od 57. Lučić), Sunek, Rašić, Silić, Horvat. TRENER: Ivan Lušić

koliko prilika Mladosti. U 68. Iskrić puca s lijeve strane iako je u sredini imao slobodne Golubića i Žagara. Udarac Iskrića Branković brani. U 73. duga lopta prema Golubiću, ali Branković istrčava i izbija loptu. U 87. Horvatek s ruba kaznenog prostora puca za malo preko gola. Gosti su mogli smanjiti preko Rašića, ali njegov slobodnjak Mrazović odlično brani. Minutu prije kraja susreta mrežu ZET-a zatresao je i Iskrić nakon što je iskoristio nesporazum Brankovića i Markovića, uzeo im loptu i zabio gol. Ničim izazvan drugi pomoćni sudac Dujmić koji je bio 30 metara udaljen od mjesta gdje se to događalo signalizirao je glavnom sucu Krčevskom, koji je bio nekih

15-ak metara udaljen od mjesta događaja, prekršaj Iskrića u napadu. Glavni sudac je na intervenciju pomoćnog ipak poništio gol Iskrića. Iako ne komentiram suđenje već duže vrijeme moram spomenuti kako je sudac Krčevski bio najsmješnija pojava na igralištu. Iako nije izravno utjecao na ishod utakmice donosio je odluke koje nikome nisu bile jasne. Da ne bi bio usamljen u svojim čudnim odlukama pobrinuli su se i pomoćnici koji su svojim mahanjem izazivali čas bijes, a čas smijeh publike. Ova pobjeda održala je Mladost na čelnom mjestu u poretku 4. HNL, i ovu subotu Mladost igra na svom igralištu lokalnu derbi utakmicu protiv Tondacha.

Zaseka u subotu u 15 sati biti pristojno popunjene. Klanjec čeka teško domaćinstvo Tekstilcu Ravnice, a ništa lakši posao ne očekuje Inkop protiv Sloge Gredelj. Zagorec će ovakvom igrom teško do bodova u Trnju, dok je ZET favorit protiv Trešnjevke. Špansko ne bi trebalo imati problema u gostima protiv Kustošije, a vrlo zanimljiv trebao bi biti ogled Ogulina i Ponikvi. (T. Zrinšćak)

ZABOK Sjajna zabočka nogometna priča se nastavlja. I nakon desetog kola Mladost je na vrhu. U utakmici istine protiv ZET-a Mladost je sada valjda svima dokazala da se ne radi o slučajnosti, već o mukotrpnom radu potpomognutim sjajnom atmosferom u momčadi. Na krilima sjajno Sinkovića Tondach je Kustošiju ispratio kući petardom, a napredovao je za dva mjesta prema naprijed na ljestvici. Po tko zna koji puta Zagorec je razočarao sve malobrojniju publiku u ŠRC Podgora iz kojeg se Ogulin vraća kući s tri boda. Nakon debakla kod kuće, Klanjec je popravio dojam neriješenim ishodom u Dubravi, a uz malo sreće Klanjčani su mogli i do sva tri boda. Težak poraz doživio je Inkop na gostovanju kod vrlo jakog Tekstilca. Mlada momčad Trnja i dalje je u naletu, a ovoga puta su u gostima uzeli mjeru favoriziranom Španskom. Jedinu utakmicu bez golova odigrali su Ponikve i Ilovac, a iznenađenje kola svakako je pobjeda Trešnjevke protiv Sloge Gredelj.

Počeci, parovi, suci i delegati 10. kola: Subota 25. listopada u 15 sati: MLADOST (Z)-TONDACH (Tek, Dujmić, Hrastovčak, Krčevski/Ž. IVANČIĆ), ZETTrešnjevka (HABAN, Ištuk, Starešinić, Strukan/Pribl), Ogulin-Ponikve (MARŠIĆ, Čurdo, Tonžetić, Postružin/ Krznarić). Nedjelja 25. listopada u 10 sati: Trnje-ZAGOREC (Baršić, Knežević, Vukovski, Gorše/ Mišković), Ilovac-Dubrava (PEŠEC, Biloš, PONDELJAK, KOŽAR/Družak).

Najava desetog kola

Najzanimljivija utakmica 10. kola biti će svakako zagorski derbi između Mladosti i Tondacha. Bit će to utakmica dostojna pravog derbija, a ne sumnjamo da će tribine ŠRC

Nedjelja 25. listopada u 14 sati: KLANJEC-Tekstilac Ravnice (Marijan, Prgometi, Pipić, Miličević/SEKUŠAK), INKOP-Sloga Gredelj (Re4. HNL - SREDIŠTE A - 9. KOLO horić, Goršić, Pribanić, Rezultati: MLADOST Z - ZET 2:0, TONDACH - Kustošija VINCELJ/Džajkić), Ku5:0, Špansko - Trnje 1:2, ZAGOREC - Ogulin 0:1, Ponikve stošija-Špansko (Cvirn, - Ilovac 0:0, Dubrava - KLANJEC 1:1, Tekstilac Ravnice Jozić, Dobrović, Pavlo- INKOP 4:0, Sloga Gredelj - Trešnjevka 0:1 vić/Mihaljević).

MLADOST Trnje Tekstilac R. Ilovac ZET Sloga Gred. Ogulin TONDACH Špansko Ponkve Trešnjevka ZAGOREC KLANJEC Dubrava Kustošija INKOP

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

6 6 4 5 4 5 4 4 4 3 4 3 2 2 2 2

2 1 4 1 3 0 2 2 1 3 0 0 2 1 1 1

1 2 1 3 2 4 3 3 4 3 5 6 5 6 6 6

18 21 13 9 13 10 12 14 16 12 12 10 10 12 7 7

14 6 7 8 8 11 7 12 13 9 14 16 22 16 14 19

20 19 16 16 15 15 14 14 13 12 12 9 8 7 7 7

LISTA STRIJELACA

6 DAVOR ISKRIĆ (MLADOST Z) 5 MATE FIO (MLADOST Z), Jozo Rašić (ZET), Branimir Bazina (Špansko), Vedran Marković (Ponikve), Valentino Mazareku (Ogulin) 4 KRISTIJAN SINKOVIĆ (TONDACH), Dino Primorac (Tekstilac Ravnice), Robert Regvar (Špansko), Bojan Adžamić (Ogulin), Denis Planinac (Ilovac).

Počinju streljačke lige ZABOK - Ovog vikenda počinju lige u streljaštvu. Prvo kolo

1A lige u disciplini zračna puška standard održava se u Zadru gdje će nastupiti strijelci Marije Bistrice i streljačice Strijelca iz Krušljevog Sela. Momčadi Tekstilca i Predionice kod muških i Velikog Trgovišća u ženskoj konkurenciji nastupit će u 1. kolu 1B lige koje se održava u Karlovcu i Čakovcu. U subotu počinje i natjecanje u disciplini serijska zračna puška gdje u kadetskoj konkurenciji nastupaju momčadi Predionice i Strijelca. Predionica se sastaje s Đakovom, a Strijelac s DVD Opatija. (tb)

sport

Dinjar najbolji

RADOBOJ - Prošle nedjelje 45 vrhunskih trkača maratonaca

odazvalo se na poziv organizatora Radobojskog maratona. Trčalo se ustvari 15 200 m, a pobjednik je, kao što se i očekivalo, bio Dražen Dinjar, iz Gornje Stubice, legenda hrvatskog trčanja (0:57:13). U punom sastavu trčali su i članovi TK «Maraton» iz Krapine, među kojima Ivan Peperko, 5. u kategoriji 45+, te Vjeran Skupnjak 8. Najveći pljesak i bodrenje navijača, kao i priznanje za 9. mjesto dobio je najstariji natjecatelj 74godišnji Stjepan Puh, također iz TK Maraton, Krapina. Trku su trčale i dame, njih 5, od koji najbolja Dubravka Šimecki na 35. mjestu. Staza je ocijenjena kao jedna od težih u Hrvatskoj, s mnogo uspona, a trkači su za trud organizatora trke u ovom lijepom kutku Zagorja imali samo riječi pohvale. (dh)

Četiri pobjede, dvije neriješene i jedan poraz ZAGREB – Nastavljeno je natjecanje u ligama SOKAZ s nastu-

pima tri zagorske stolnoteniske ekipe. U 2. ligi STK Orokonfekcija ubilježila je dvije pobjede. U prvom kolu pobijeđena je ekipa Radovan Videković-Vidra sa 6:4. Nikola Drobec zabilježio je tri pobjede, Marko Drobec dvije, dok je šesti pobjednički bod donijela igra parova. U drugom kolu zapravo ista situacija. Orokonfekcija je pobijedila ekipu Radovan Videković-Vidra sa 6:4 uz tri pobjede Nikole, dvije Marka i pobjedu para. U 3. ligi STK Stubica odigrala je u 2. kolu neriješeno 5:5 protiv ekipe “Atelje Kristal” Tomić. Marko Krepelnik ubilježio je tri pobjede, a Tomislav Fučkar i Danijel Latin jednu. Na kraju je odlučivala igra parova gdje je poraz para Krepelnik-Fučkar donio konačnih 5:5. U 7. ligi ekipa Škoﬁne ubilježila je u prva dva kola dvije pobjede. Najprije su u 1. kolu svladali ekipu Amaciz I. 6:4 uz po dvije pobjede Tomislava Kačavende, Miroslava Cohe i Anđelka Zrinskog. U 2. kolu s maksimalnih 10:0 Coha, Zrinski i Kačavenda svladali su Učenički dom Selska I. U 11. ligi STK Trgocentar Zabok u prvom je kolu poražen od ekipe TrnavaDubrava 6:4. Po jednu pobjedu za zabočku ekipu upisali su Ivica Vrančić, Mladen Kušan, Mario Antolić i par Vrančić-Turk. U drugom kolu Zabok-Trgocentar odigrao je neriješeno 5:5 s ekipom ITD. Kušan i Vrančić postigli su dvije pobjede, Turk jednu, ali je odlučujući susret parova par Vrančić-Turk izgubio. (zl)

Otvorena nova moto staza za utrke

GORNJA ŠEMNICA - Podno državne ceste Novi Golubovec -

Švaljkovec u subotu je uz Dan općine Radoboj ATV Klub „Borje“ u osnivanju, otvorio atraktivnu moto stazu namijenjena za utrke quadova, ali i crossera i buggyja. Ideja je potekla od nekolicine entuzijasta, naravno iz ljubavi prema adrenalinskim vožnjama motorima na četiri kotača. Podrška nije izostala ni od Općine Radoboj. Na samom je svečanom otvorenju atraktivne moto staze organizirana i utrka. Na startu se pojavio 31 vozač pa je došlo do podjele po klasama Quad do 350 gdje su po brojnosti dominirali raptori 350, Quad preko 350, gdje je bilo Yamaha 450 i 700, te jedna honda 450 i Polaris predator 500. Izuzetno nabrijani bugyji imali su klasu za sebe sa šest prijavljenih vozača, a također i cross motori s petoricom prijavljenih. Utrka je zainteresirala veliki broj posjetitelja, a po slobodnim procjenama bilo ih je oko tri tisuće. Osim iz naše županije, gostiju je bilo i iz susjednih županija. To pokazuje da ljudi ovog kraja vole moto sport, kao i da on postaje sve popularniji u Zagorju. S popularizacijom moto sporta i novim atraktivnim sportskim druženjima ATV Klub Borje će nastaviti, posebno s utrkom quadova. (zl)

Liga Regije 4 ZABOK - Ovog vikenda počinje natjecanje u plivanju za Regiju

4 koju čine klubovi iz Varaždinske, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko bilogorske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Požeško slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Krapinskozagorske županije. Prvo kolo je na rasporedu u subotu 25. 10. u Sisku, a na rasporedu su discipline: 400 m slobodno, 100 m leptir, 200 m mješovito, 50 m leptir i 200 m prsno. (tb)

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

9.kolo 4. HNL - središte A, Zagorec - Ogulin 0:1 (0:0)

Ogulinu čitav plijen Rudolf Mraz KRAPINA

opravak lošeg dojma s prošlotjednog gostovanja nije uspio. Čini nam se da se vraćaju stare boljke i stare navike koje su se na kratko promijenile dolaskom novog trenera. Krapinski nogometaši i ovu utakmicu nisu odigrali prema svojim mogućnostima, napad sterilan, a obrana i vezni red nisu na razini traženog i dostatnog za uspjeh. Gosti su se osladili ne može se reći nezasluženo, iskoristili su jednu od par prilika, kod pogotka Cindrić je kao na slalom stazi nanizao par igrača koji ga nisu uspjeli zaustaviti, dok danas indisponirani Poslončec ne koristi izgledne situacije za pogodak ili odigravanje suigrača u boljoj poziciji. Počelo je prilikom Štroka na dodavanje Poslončeca u 8. minuti, ali golman gostiju je brži i kupi loptu u padu. Gostima se pružila izuzetna prilika u 12. minuti, kad je duga lopta upućena na sam rub kaznenog prostora iznenadila istrčalog Malogorskog, čiju usporenu reakciju umalo ne ZAGOREC - OGULIN

kažnjava Medved, ali se u ključnom trenutku sam sapleo i pao te Novački uspijeva otkloniti opasnost. Domaći ponovo prijete odličnim udarcem Marjanovića kojeg golman gostiju ne uspijeva zadržati, kratko odbija loptu, ali nitko od domaćih napadača ne prati tijek zbivanja i prilika odlazi u nepovrat. U šansi se našao Malarić, ali kasni za dijelić sekunde, a Poslončec izbija sam s lijeve strane u kazneni prostor i odlučuje se na udarac koji Vucelić lakoćom brani. Imao je Poslončec i bolje rješenje, desno dobro postavljenog Marjanovića, ali 0:1 (0:1)

KRAPINA ŠRC Podgora, GLEDATELJA: 70. SUCI: Ivan Miličević, Mladen Pipić, Hrvoje Dobrović (svi iz Zagreba). DELEGAT: Vlado Grcić (Karlovac). STRIJELCI: 0:1 Cindrić (71) ZAGOREC: Malogorski, Stipić (od 58 Zaplatić), Kunštek (od 58 Kantolić), Pastorčić, Novački, Majcen, Medved, Štrok, Marjanović, Poslončec(od 80 Frljužec). TRENER: Vlado Milković OGULIN: Vucelić, Dragičević, Salopek, Jaković, Butković, Poljak, Medved (od 73 Barić), Plehinger (od 62 Turković), Jurčić, Cindrić, Mazreku. TRENER: Milan Kolić

pokazalo se kasnije, odlučio se za udarac koji ga danas nije htio. Nakon odmora odmah velika prigoda gostiju, Jurčić prigrava Mazrekua koji odlično puca, ali Malogorski fantastično brani opasni udarac gostujućeg igrača. Gosti uzvraćaju preko Turkovića koji prelazi Štroka, ubacuje pred gol ali nitko od suigrača nije pratio njegovu akciju. Bilježimo lijep volej Zaplatića koji prelazi za malo iznad prečke. U 71. minuti dolazi do raspleta utakmice. Loptu na centru prima Cindrić čiju namjeru ne uspijeva osujetiti Malarić, ovaj ranije spomenuti, u trku prelazi i ulazi u šesnaesterac kraj statičnih i anemičnih obrambenih igrača domaćih Medveda i Novačkog, te zabija kraj nemoćnog Malogorskog za konačni rezultat od 0:1. Nakon postignutog gola strijelac je zbog preoštrog

starta u 74. minuti isključen iz igre, a domaćin ne uspijeva iskoristiti brojčanu nadmoć do kraja utakmice. Samo par minuta kasnije Poslončec ponovo ima izglednu situaciju, izbija preko desne strane skroz u šesnaesterac i ponovo se odlučio za udarac, nažalost lopta odlazi po zemlji kraj golmanove desne stative. Moramo napomenuti da je Poslončec ponovo mogao birati i asistirati slobodnom Marjanoviću, ali očito da danas nije imao svoj dan. Utakmica je završila pobjedom gostiju koji su također pred par kola mijenjali trenera i otkazali nekolicini igrača, te su im ovi bodovi puno značili za stabilnost kluba, rekao nam je pomoćni trener Milan Kolić koji je vodio ekipu. Domaći i dalje ne mogu zadržati stalnost forme i variraju s igrom i rezultatima.

2. ŽNL, 8. kolo, Oroslavje - Lobor 3:1 (2:1)

Teško do pobjede Sebastijan Fuštin OROSLAVJE

eđu utakmicama 8. kola 2. ŽNL našla se i ona u kojoj su se sastali vodeće Oroslavje i posljednji na ljestvici Lobor. Iako se očekivala laka pobjeda domaćih, to nije bilo tako. Već je sam početak donio iznenađenje jer Lobor je poveo u 3. minuti. Obrana domaćih nije uspjela izbaciti jednu dugu loptu nabačenu na rub kaznenog prostora. Nakon dosta glavometa, lopta dolazi do Marija Petrovečkog koji sigurno realizira čistu situaciju, sam pred golmanom Pušecom. Na izjednačenje se nije dugo čekalo i ono stiže u 7. minuti. Nakon slobodnog udarca Ljubića, golman Androić boksa loptu, ali je obrana gostiju ne uspijeva izbaciti. Dolazi do Kovača koji odlično uočava Dumbovića u kaznenom prostoru na lijevoj strani. Dumbović sigurno s desetak metara realizira priliku i to je 1:1. Oroslavje ima terensku

inicijativu, više prilika, ali ne i realizaciju. Tako u 32. minuti pogađaju vratnicu. Gosti se ne predaju lako. U 38. minuti otvorila im se dobra kontra, ali je ipak zaustavljena prekršajem na 16 metara. Dvije minute kasnije novi gol za domaće. U kaznenom prostoru Lobora stvorila se ogromna gužva. Domaći iz blizine pokušavaju ugurati loptu u gol, ali nakon pet-

šest udaraca, blokada, izbijanja, nabijanja, na kraju lopta pogađa u ruku jednog od igrača Lobora i sudac svira penal. Gosti žestoko protestiraju, ali sve završava samo na jednom žutom kartonu zbog napucavanja lopte. Najstrožu kaznu sigurno je za vodstvo domaćih 2:1 realizirao Ljubić. I u drugom poluvremenu gledamo napade domaćih koji-

ma fali mirnoće u realizaciji. U 57. minuti još jednom vratnicu pogađa Gazilj. Domaći nikako da osiguraju pobjedu, a gosti se nadaju da mogu do izjednačenja. Utakmica je ipak riješena u 78. minuti. Dobar prodor Piškovića zaustavljen je prekršajem u kaznenom prostoru. Novu najstrožu kaznu ponovno sigurno realizira Ljubić za konačnih 3:1.

zagorskilist

sport 49

broj 262 / 24.10.2008.

9. kolo 1. ŽNL: Radoboj - Schiedel 1:0 (1:0)

Komentar 9. kola 1. ŽNL

Schiedel prijetio, Radoboj pobijedio Tomislav Benčić RADOBOJ

erbi susret 9. kola 1. ŽNL donio je lijep nogomet, kao što se i očekivalo od momčadi iz samog vrha poretka. Gosti su mnogo bolje krenuli u utakmicu i stvorili nekoliko odličnih prilika. U 4. minuti Kresonja puca pored gola s preko 20 metara. Dvije minute kasnije Klarić iz slobodnog udarca provjerava budnost vratara

Radoboja koji odličan udarac izbija u korner. Minutu kasnije Kresonja dodaje do K. Škudara koji prsima spušta loptu do T. Škudara koji puca za malo preko gola. U 8. minuti ponovno Klarić isprobava svoj udarac, ali puca preko gola. Klarić je ponovno u 11. minuti odlično izveo slobodnjak. Malarić je kratko odbio loptu do Kovačeca koji prilično loše zahvaća loptu i još jedna prilika odlazi u nepovrat. U 20. minuti Kresonja još jednom promašuje okvir gola. Prvi udarac prema

gostujućim vratima uputio je Kozina iz slobodnog udarca u 23. minuti, ali je za malo promašio gol. U 25. minuti greška gostujuće obrane i lopta dolazi do Medveda, koji se s lakoćom rješava pratnje, silovito puca, a Đukez ne uspijeva izbiti loptu već ona trese mrežu. Do kraja poluvremena domaćima su zaprijetili Kresonja i Klarić ali Malarić je oba puta bio siguran i na pravom mjestu. Minutu prije kraja poluvremena težak udarac za Radoboj. Potpuno nepo-

trebno na sredini igrališta D. Malarić radi grub prekršaj i sudac Maršić mu pokazuje žuti karton. Kako je D. Malarić već jednog zaradio u 10. minuti ovaj mu je bio isključujući. Drugo poluvrijeme Radoboj je trebao odigrati s igračem manje. Pokušali su početkom drugog poluvremena gosti iskoristiti brojčanu prednost, ali lopta jednostavno nije htjela u gol. U 47. Risek puca preko gola, u 49. duga lopta prema M. Kovačiću, ali ponovno je Malarić spretniji i u 53. K. Škudar s 30 metara silovito puca, a Malarić skreće u korner. Međutim, nakon 10-ak minuta igre u drugom dijelu razigrali su se i domaći. U 56. ponovno Medved ima izglednu šansu, ali Đukez ovaj put brani. Malo kasnije Ž. Kovačec puca pored gola. Ponovno gosti nižu nekoliko prilika. U 61. Risekov udarac Malarić kratko odbija do K. Škudara koji puca, no i njegov udarac Malarić brani. Malarić brani i udarac Zebeca u 63. minuti, a M. Kos u 74. puca pored gola. U 80. i 81, minuti dvije izgledne prilike domaćih. Prvo Cigula puca glavom, a Đukez brani, a nakon toga Medved dodaje do Cigule čiji udarac ponovno Đukez brani. U sučevoj nadoknadi gosti su umalo poravnali. Slobodan udarac je izveo M. Kovačić, a lopta je za malo prošla iznad grede. Iako je Schiedel većim dijelom utakmice bio dominantna momčad nisu uspijevali iskoristiti svoje brojne prigode.

Limači Oroslavja jesenski prvaci Sebastijan Fuštin OROSLAVJE

takmicama 9. kola završen je jesenski dio prevenstva u 1. ŽNL limača. Titulom jesenskih prvaka okitili su se mali nogometaši Oroslavja. Prvo mjesto u posljednjem kolu potvrdili su sigurnom pobjedom 6:0 nad limačima začretskog Jedinstva. Odlična kombinatorna igra donijela im je još pregršt šansi koje nisu realizirane. Pokazali su sigurnost i stabilnost u igri i zaista je vidljiv napredak u tehničkom i taktičkom dijelu. Na kraju nakon devet odigranih utakmica, Oroslavje je zabilježilo osam pobjeda i tek jednu neriješenu utakmicu protiv Tondacha. Ukupno su postigli 45 golova, a primili svega pet. - Zadovoljan sam rezultatom i igrom, posebice igrom jer to je i puno važnije od samog rezultata u ovoj dobnoj kategoriji. Sve to je odraz konstantnog rada i treniranja ove djece, koja zaista vole trenirati. Nadam se da ćemo do kraja sezone zadržati ova-

kav nivo igre, a onda naravno i prvo mjesto. Da klinci dobro napreduju pokazuje i to što pet-šest limača već igra i za mlađe pionire. Naravno, najvažniji je daljnji rad da bi ta djeca i dalje napredovala. I roditelji su se aktivno uključili u ovaj lijepi uspjeh, na

čemu im klub i ja kao trener zahvaljujemo – rekao nam je trener Zdravko Novosel. Pod vodstvom trenera Zdravka Novosela u jesenskom dijelu sezone nastupali su i osvojili titulu jesenskih prvaka Tomislav Knežević, Marko Jagečić, Vito Lončarević,

Goran Mihovljanec, Adam Čičković, Kristijan Starešina, Martin Gudan, Mihael Banožić, Matija Šipek, Dominik Ruk, Dominik Pavlić, Martin Cigula, Petar Pavlić, Tomislav Brkanac, Dinko Veverec, Lovro Pušćenik, Dino Šebalj, Luka Pavlić i Matej Grabušić.

Kolo gostiju

Tomislav Benčić ZABOK

9. kolu gosti odnijeli čak 4 pobjede. Uz to dva su susreta završila neriješenim rezultatom, a pobjedu na svom terenu ostvario je samo Radoboj. Jedinstvo i Pregrada odigrali su 2:2. Domaće je u vodstvo doveo Merkaš (Hrc) u 16. minuti, a s bijele točke poravnao je Kecur. Pred kraj utakmice goste u vodstvo dovodi Horvat, a bod jedinstvu donosi prekrasnim eurogolom Hrc Merkaš silovitim udarcem iz velike daljine. Stubica i dalje niže samo pobjede. Kako nije igrao Čondrić strijelci protiv Zagorca u Velikom Trgovišću su bili R. Glavač i Novak, dok je u drugom poluvremenu gol za Zagorec postigao Jedrejčić. U Desiniću su Straža i Oštrc podijelili bodove. Bilo je 1:1. U Mihovljanu su igrala dva Rudara, a boljim se pokazao onaj iz Dubrave Zabočke. Mrežu domaćih je načeo Herceg, a s dva gola mu se pridružio Brezak. U derbiju kola grešku obrane Schiedela je iskoristio Medved i donio sva tri boda Radoboju. Gaj je slavio protiv Ivančice u Zlatar Bistrici 3:2. Uz to gosti su propustili realizirati najstro-

žu kaznu u 70. minuti. Golom Polanšćaka Vatrogasac je odnio sva tri boda iz Gornje Stubice. S devet pobjeda iz devet utakmica i dalje vodi Stubica. Na drugom je mjestu Radoboj koji zaostaje 8 bodova. Slijedi Rudar D s 18 bodova. Oštrc na 4. mjestu ima 16. Schiedel, Gaj i Rudar M imaju po 15 bodova, a Jedinstvo 14. Matija Gubec i Straža su sakupili po 10 bodova. Vatrogasac je 11. s 8, a Zagorec VT 12. sa 7 bodova. Pregrada ima 5, a posljednja Ivančica 4 boda. I 10. kolo bi moglo donijeti niz zanimljivih utakmica. To je među prvima derbi kola u Dubravi Zabočkoj gdje Rudar dočekuje Radoboj. Neizvjesno bi moglo biti i u Zlataru gdje Oštrc ugošćuje Rudara iz Mihovljana. U Svetom Križu Začretju igraju Jedinstvo i Zagorec VT. Obje momčadi imaju niz od nekoliko poraza. U nedjelju ćemo vidjeti tko će i da li će prekinuti taj niz. Bodovno slaba Pregrada ugošćuje Vatrogasac i pobjeda u ovom susretu bi im mnogo značila. Gaj ne bi trebao imati većih problema s gostima iz Gornje Stubice, kao ni Schiedel s Ivančicom. Stubica bi trebala rutinski odigrati sa Stražom na svom terenu.

Komentar 8. kola 2. ŽNL

Nemilosrdni domaćini uzeli sve bodove Tomislav Benčić ZABOK

a razliku od prvoligaša gdje su gosti odnijeli pregršt bodova, domaćini kod drugoligaša nisu bili nimalo ljubazni. U svim utakmicama slavile su domaće momčadi. Na Kalvariji je Mladost s minimalnih 1:0 savladala Omladinac. Đalski se dobro držao u Belcu i nakon prvih 45 minuta imao neodlučeno 0:0. U 61. minuti s bijele točke mrežu Filipca načeo je Brčić. Preostala 3 gola domaći su zabili u posljednjih 10 minuta susreta. Na opće iznenađenje Lobor je u 3. minuti poveo u Oroslavju. Vrlo brzo Dumbović poravnava rezultat, a s dva udarca s bijele točke pobjedu Oroslavju donosi Ljubić. Toplice su vrlo uvjerljivo savladale Milengrad 5:1. U poretku Oroslavje je i dalje

vodeće s 19 bodova i drže 3 boda prednosti ispred Mladosti iz Marije Bistrice. Mladost iz Belca i Toplice imaju po 11 bodova na 3. odnosno 4. mjestu. Na 5. mjestu je sloga koja je bila slobodna ovo kolo. Đalski je s vodeće pozicije pao na 6. mjesto. Nije ni čudno kad su posljednje bodove osvojili u 3. kolu. Slijede Omladinac i Milengrad, dok je na samom začelju Lobor. U nedjelju drugoligaši igraju svoje posljednje jesensko kolo. Zanimljivo je da prve 4 momčadi ovo kolo gostuju. Vodeće Oroslavje gostuje u Gubaševom kod Đalskog. Drugoplasirana Mladost iz Marije Bistrice gostuje u Konjščini kod Sloge, a trećeplasirana Mladost iz Belca kod Omladinca u Dubrovčanu. Toplice kao četvrtoplasirana momčad gostuju u Loboru kod istoimenog domaćina. Milengrad je u posljednjem kolu slobodan.

Poraz Krapine

KRAPINA - U nedjelju je u susretu 9. kola 3. šahovske lige cen-

tar A Ogulinski šahovski klub bio bolji od Krapine 4,5:1,5. Za momčad Krapine Mirjana Medić, Miljenko Medić i Milan Skupnjak su osvojili po pola boda, dok su Josip Krklec, Zvonimir Maslać i Zdenko Kozina poraženi. Krapina je trenutno u poretku na petom mjestu. U 10. kolu Krapina gostuje kod Dalekovoda. (tb)

sport

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

1. ŽHNL za juniorke Rijeka-Jack Pot - Pregrada 5:0 (3:0)

Juniorke Rijeke uspješnije Rudolf Mraz PREGRADA

redigru seniorskih sastava odigrale su juniorke, mada su Pregračanke trebale gostovati, dogovorno su zbog troškova puta klubovi upriličili dvostruki program u kojem je Riječki klub bio domaćin u Pregradi. Domaće cure nisu mogle parirati razigranim i čini nam se ﬁzički jačim djevojkama iz Rijeke, a posebice razigranoj i eﬁkasnoj Požar. Nažalost bile su lišene usluga par igračica koje su bile spriječene, te su u okrnjenom sastavu i bez zamjena odigrale ovaj susret. Prošli tjedan pristigli su pozivi Hrvatskog nogometnog saveza za dvije članice juniorskog sastava, koje putuju na 2. UEFA Europsko žensko U-17 prvenstvo u Rumunjsku. To su Martina Špoljar i Valentina Smiljanec. Ovim putem klub iz Pregrade se obraća svim mladim djevojkama željnim novih izazova, a vole nogomet, da se okušaju u ovom sportu. RIJEKA-JACK POT - PREGRADA

5:0 (3:0)

PREGRADA, Igralište Nk Pregrade. SUTKINJA: Lada Rojc (Velika Gorica). STRIJELCI: 1:0 Čop (2), 2:0 Brinjak (15), 3:0 Požar (29), 4:0 Požar (35), 5:0 Požar (49) RIJEKA-JACKPOT: Jerbić, Štokan, Kundić, Mustafa (od 41 Herc), Čop, Kuljanin (od 47 Barišić), Brinjak, Mrakovčić, Korica, Požar, Žmirić. TRENER: Robert Krznarić PREGRADA: Smiljanec, Piljek, Kletečki, Jakopić, Klenovšak, Šafran, Prežigalo, Vidović, Vdović, Ivković, Krog. TRENER: Maja Cesarec

PK Olimp Terme Tuhelj na „Vidri“ ZAGREB - Zagrebački plivački klub još jednom je organizirao međunarodno plivačko natjecanje za najmlađe plivačice i plivače pod nazivom „Vidra“. Ove godine sudjelovalo je 662 natjecatelja iz 27 klubova iz Slovenije, Slovačke, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Najbolji rezultat od plivača Olimpa Terme Tuhelj ponovno je imao Mihael Vukić. Mihael je bio najbrži na 100 m slobodno s preko sekundu i pol boljim vremenom od drugoplasiranog plivača. Najbrži je bio i na 100 m leptir s čak 3 sekunde prednosti, ali su ga suci diskvaliﬁcirali zbog neispravnog starta. Osim Vukića još su nastupili Franka Oremuš, Jana Vranić, Patrik Žegrec, Tena Šuto, Franciska Pavičić, Mirna Macan, Matija Oremuš, Ela Vrančić, Marko Galac, Krešimir Franc, Ema Deak, Petra Iskrić, Helena Galac, Tomislav Franc, Lorena Rukav, Anamarija Špiljak, Filip Ciglenečki i Ivan Kukolja. (tb)

Trinaesti šahovski međunarodni ekipni turnir u Zaprešiću

Šahisti Poleta drugi Rudolf Mraz ZAPREŠIĆ/ZABOK

z Dan grada Zaprešića, održan je tradicionalni ekipni šah turnir koji se igrao po ubrzanom ritmu (svaki igrač sa svojim protivnikom igrao je dvije naizmjenične partije po 5 minuta). U trinaestom izdanju ove priredbe koja je podno tribina stadiona Intera okupila šest klubova iz Hrvatske, Slovenije i BiH, pobijedio je ŠK Kiseljak (Ilija Jokić, Srđan Zlobec, Mile Bertović, Marin Jerković), dok je drugi Polet iz Zaboka (Zdravko Zelić, Mladen Kurečić, Ivan Bočkaj, Stjepan Tršinski). Rezultati: Kiseljak-Polet (Zabok) 5:3 (jokić-Zelić 1:1, Zlobec-Kurečić 2:0, Bertović-Bočkaj 1:1, Jerković-Tršinski 1:1), Ban Jelačić Zaprešić-Polet 3,5:4,5 (Zetić-Zelić 0:2, Hađikasumović:Kurečić 2:0, Sindik:Bočkaj 1,5:0,5, Kunštek-Tršinski 0:2), Polet-Šentjur 6,5:1,5 , PoletNovska 7:1, Gradačac-Polet 3:5 (O.Omeragić-Zelić 0:2, Mujdanović-Kurečić 1:1, M.Omeragić-Bočkaj 1:1, Tršinski-Saletović 1:1). Poredak: Kiseljak 32, Polet (Zabok) 26, Gradačac 19, Ban Jelačiž (Zaprešić) 17,5, Šentjur 17, Novska 6,5. Najbolje pojedinačne rezultate ostvarili su Fide majstor Ilija Jokić (Kiseljak) i međunarodni majstor Zdravko Zelić (Polet Zabok), koji su uz međusobna dva remija na prvim pločama osvojili po devet bodova. Svoj sudački dio rutinski i na zadovoljstvo svih obavila je sutkinja međunarodnog stupnja Mirjana Vučić iz Kiseljaka. Pod vodstvom predsjednika Željka Kiseljaka, domaći zaprešićki klub Ban Jelačić organizaciju turnira sproveo je uzorno. Sve ekipe počašćene su ručkom, dok su svi igrači dobili prigodne poklone.

5. kolo HŽNL Pregrada - Rijeka-Jack Pot 0:3 (0:2)

Riječankama jack pot Rudolf Mraz PREGRADA

eliko i neugodno iznenađenje priredile su Riječanke na gostovanju u Pregradi. Odličnom igrom vješto su iskoristile sve slabosti domaće obrane i lako izlazile na kraj s neeﬁkasnim domaćim napadom. Sam početak protječe u ispitivanju snaga i u 5. minuti Jurić snažno puca iz slobodnog udarca ali Čalušić je spremna i loptu boksa u korner. Za par minuta domaće izvode sjajnu akciju, s desne strane ubačenu loptu zahvaća Koljenik, puca pod prečku, ali sjajna reakcija gostujuće vratarke, koja u krasnoj paradi spašava svoja vrata i izbacuje loptu u korner. Nova prilika u 12. minuti, Pirša dugom loptom pronalazi Koljenik, koja odigrava Brodar na desnoj strani ona ulazi u kazneni prostor, ali hrabrim padom u noge ponovo se ističe gostujuća vratarka. Nakon ovih propuštenih prilika slijedi kazna. Korner izvodi Jurić, ubacuje loptu po zemlji nekih pet šest metara od gola, lopta prolazi kraj neoprezne domaće obrane, Mužar je ne uspijeva izbiti, dolazi do Morožin koja je prosljeđuje do Perić, kojoj nije bilo teško ubaciti loptu u praznu mrežu za 0:1. Košanski je neprecizna iz slobodnog udarca, puca preko gola iz

PREGRADA - RIJEKA-JACK POT

0:3 (0:2)

PREGRADA Igralište NK Pregrade. GLEDATELJA: 60. SUTKINJE: Zsuzsanna Sittar (Zagreb), Lada Rojc (V. Gorica),Lidija Kunštek (Zagreb). DELEGAT: Branko Kušan (Zabok). STRIJELCI: 0:1 Perić (16), 0:2 Juko (41), 0:3 Orlović (82) PREGRADA: Čalušić, Brodar, Pirša, Babogredac, Horvat, Koljenik, Mužar, Kuća, Špoljar, Tomić, Košanski (od 46 Filipčić). TRENER: Ivan Čalušić RIJEKA-JACK POT: Zron (od 71 Stanković), Horvat, Morožin, Barukčić (od 83 Šipuš), Matijašić, Juko, Jurić, Vrbanić, Turkanović, Oštarčević (od 56 Orlović), Perić. TRENER: Robert Krznarić

dobre pozicije. Tomićeva griješi, u 36. minuti dozvoljava Perićevoj da neometana puca s 15. metara lijevo iz kosa, ali Čalušić odlično brani neugodan prizemni udarac. Novi šok i nesmotrenost domaćih kažnjava Juko, najbolja na današnjoj utakmici. S lijeve strane slobodni udarac izvodi Barukčić, ubacuje duboko u kazneni prostor, ponovo netko loptu izbija lijevo gdje Juko, sama i neometana, glavom pogađa lijevi kut nemoćne Čalušić. S tim rezultatom

odlazi se na odmor, a početak drugog dijela u potpunosti pripada domaćim igračicama, one ponovo ne koriste veliku priliku preko Koljenik, koja promašuje okvir gola s samo šest metara. Juko opasno prijeti u dva navrata, ali danas vrlo dobra Čalušić, odlično reagira na te prijetnje. Babogredac ima priliku za smanjenje rezultata, puca glavom iznad grede, a Mužar dobrim proigravanjem dovodi u priliku Koljenik kojoj rezervna vratarka gostiju uspi-

jeva loptu skinutu s noge. Završni udarac zadale su gošće domaćima u 82. minuti, kad razigrana Perić upošljava Orlović koja je precizna s 16. metara i prizemnim udarcem postavlja konačnih 0:3. Riječanke su imale još jednu priliku iz slobodnog udarca, ali topovski udarenu loptu od Jurić, Čalušić nogama uspijeva izbiti u polje. Zaslužena i iznenađujuća pobjeda Riječanki, nad danas neeﬁkasnim i u obrani dekoncentriranim Pregračankama.

Kozarevac Kup Hrvatske u motocrossu

Postolje za MK Bedekovčinu i MCK Zabok Rudolf Mraz KOZAREVAC

o predivnom vremenu idealnom za motocross, pred solidno popunjenim gledalištem vožena je posljednja ovogodišnja utrka. Gledali smo solidne vožnje i ponovo su ekipni pobjednici bili u B ligaškoj konkurenciji vozači MK Bedekovčine (Peštaj, Mohač i Čorko). Postolje u istoj konkurenciji osvojili su i vozači MCK Zabok, osvojivši treću poziciju (Tkalčević, Jadan i Severin). Pojedinačno u MXB OPEN konkurenciji ponovo je kao i prošle nedjelje pobijedio Peštaj, a nakon dužeg vremena nastupio je i Mario Tkalčević, vozač MCK Zabok i osvojio odlično treće mjesto. Dobar rezultat imali su i Mohač iz MK Bedekovčine osvojivši četvrtu poziciju, te vozač MCK Zabok Nikola Jadan na osmom mjestu, što je uvelike pridonijelo ekipnom uspjehu jednom i drugom klubu. Pojedinačno, u MXB2 odličnim vožnjama i prvo mjesto osvojio je Neven Čorko, također vozač MK Bedekovčine. Bilježimo i odličnu drugu poziciju u A ligi MCK Zabok u sastavu:M. Severin, Hukman i Kelnarić, bez svog najboljeg vozača Nenada Šipeka koji ponovo nije nastupio. Ponovo prvo mjesto ostvario je najmlađi član MK Bedekovčina Nikola Hranić, kao i Mihael Kelnarić, član MCK Zabok u klasi MXK1, MXY2 pobijedio je Matija Kelava, a u MXY3 Aleksandar Stanković s istim brojem bodova, ali boljom drugom vožnjom ispred Luke Križnika, člana MCK Kia Božić. U onim najjačim klasama, ponovo su nedostajali oni ponajbolji, tako da u MX 2 pobjedu osvaja Hrvoje Karas, Ljeljak je ponovo imao problema s motorom, a u klasi MX OPEN najbolji je bio Matej Jaroš.

POREDAK KLUBOVA „B“LIGE: 1. MK Bedekovčina 136 (Peštaj Mohač i Čorko), 2. MK Požega Promet 108 (Banda, Kozarić i Skorup), 3. MCK Zabok 87 (Tkalčević, Jadan i Severin) POREDAK KLUBOVA JUNIORI: 1. MCK TRP Marović 120 (Herendić, Kaić i Halilović), 2. MCK Kia Božić 114 (Milec, Crnković i Križnik), 3. MCK Petrinja 112 (Bezuh M., Boltužić i Bezuh P.) POREDAK KLUBOVA SENIORI: 1. MK Požega Promet 121 (Pandžič, Jaroš i Bičanić), 2. MCK Zabok 83 (M.Severin, Hukman i Kelnarić), 3. MCK cetina-Grab 76 (I.Kundid i P.Kundid) POJEDINAČNI REZULTATI: MXY 1 - 1.Nikola Hranić 50 (25+25) MK Bedekovčina, 2. Mihael Bezuh 44 (22+22) MCK Petrinja, 3. Antonio Ivšić 40 (20+20) AMK Karas Team MXY 2 - 1. Matija Kelava 50 (25+25) MCK 97, 2. Martin Kaić 44 (22+22) MCK TRP Marović, 3. Edin Halilović 40 (20+20) MCK TRP Marović MXY 3 - 1. Aleksandar Stanković 47 (22+25) AMK Karas team, 2. Luka Križnik 47 (25+22) MCK Kia Božić, 3. Paolo Bezuh 40 (20+20) MCK Petrinja MXK 1 – 1. Mihael Kelnarić 50 (25+25) MCK Zabok, 2. Matej Štimac 44 (22+22) MK Bjelovar, 3. Petar Kundid 36 (18+18) MCK Cetina-Grab MXB2 – 1. Neven Čorko 50 (25+25) MK Bedekovčina, Marko Kozarić 42 (22+20) MK Požega Promet, 3. Mario Barić 40 (18+22) MCK Petrinja.. MXB OPEN – 1. Miroslav Peštaj 50 (25+25) MK Bedekovčina, 2. Davor Lenče 40 (22+18) MK Pakrac-Lipik, 3. Mario Tkalčević 38 (18+20) MCK Zabok, 4. Tomislav Mohač 36 (14+22) MK Bedekovčina…….8. Nikola Jadan 27 (15+12) MCK Zabok….. MX 2 – 1. Hrvoje Karas 50 (25+25) AMK Karas Team, 2. Marko Tumbri 42 (20+22) MCK Jaska, 3. Ivan Mikan 42 (22+20) AMK Brajdić RT MX OPEN - 1. Matej Jaroš 50 (25+25) MK Požega Promet, 2. Igor Ermakora 44 (22+22) MCK Petrinja, 3. Ivan Kundid 40 (20+20) MCK Cetina-Grab

zagorskilist

sport 51

broj 262 / 24.10.2008.

Dvije bronce za Džaferović obranio naslov, Coha treći među veteranima plesni par Belošević Završen treći stolnoteniski turnir STK Zabok

Tomislav Zrinšćak

Najbolji seniori

REZULTATI Seniori: 1. Aldin Džaferović (STK Kutina), 2. Davor Šverer (STK TIS Zagreb), 3. Željan Gaćina (HASTK Mladost-Iskon), 3. Primoš Gajšak (NTK Dobova). FINALE: Džaferović-Šverer 3:0 (11:8, 11:3, 13:11)

ZABOK

reće izdanje stolnoteniskog turnira STK Zabok okupilo je čak 91 stolnotenisača koji su se borili u tri pojedinačne kategorije, te u igri parova. Najviše je bilo seniora, čak 53, veterana je bilo 25, dok se starijih veterana odazvalo 13. Gotovo 80% prijavljenih pojedinaca prijavilo se i za parove pa smo tako imali čak 35 para. Turnir je trajao od 9 sati ujutro, pa sve do 19 sati. Dvorana OŠ Gjalski može primiti samo 8 stolova, pa je ovaj turnir koji je odavno prerastao te okvire još jednom aktualizirao problem sportske dvorane u Zaboku, a i sami igrači STK Zabok uskoro će ostati bez krova u zabočkoj Elektri. Seniorsku titulu od prošle godine obranio je Aldin Džaferović koji je u finalu pobijedio Davora Šverera. Zanimljivo je da su ova dva igrača igrala sva tri dosadašnja finala, a Džaferović je trenutačno u vodstvu od 2:1. Kod seniora u četvrtfinalu je zapeo Martin Huis što je

Veterani (1954.-1968): 1. Žarko Valentić (HASTK Mladost-Iskon), 2. Krešimir Marinković (STK Frim Zagreb), 3. MIROSLAV COHA (STK ZABOK), 3. Siniša Rajić (Elektrolux Zagreb). FINALE: Valentić-Marinković 3:0 (11:7, 11:7, 12:10)

izvrstan rezultat s obzirom da je on još kadet. Ništa slabija kvaliteta turnira nije bila ni među veteranima. Pobjedu je odnio Žarko Valentić, trenutačno prvi igrač na rang listi SOKAZ-a koji je u ﬁnalu nadvisio Krešimira Marinkovića. Među veteranima dogodilo se i jedino zagorsko postolje, a osvojio ga je Miroslav Coha kojemu je to bio vjerojatno posljednji nastup u dresu STK Zabok. Kod starijih veterana slavio je Jadran Vidmar, a Šverer je u igri parova s Kovačićekom dobio satisfakciju za izgu-

bljeno pojedinačno ﬁnale. - Zadovoljni smo organizacijom turnira, ali još i više njegovom kvalitetom. Nastupili su igrači sa samog vrha rang liste SOKAZ-a, ali i više igrača iz druge Hrvatske lige. Globalno prikazan je vrhunski stolni tenis, a mi kao domaćini trudili smo se da se igrači što ugodnije provedu u našoj maloj dvorani koja prima tek 8 stolova. Zbog toga je bilo dosta čekanja na igru, no to nam nitko nije zamjerio-riječi su Ivice Vrančića predsjednika STK Zabok koji je s razlogom bio zadovoljan na kraju turnira.

šević iz Krapine, ostvarili su hvalevrijedan rezultat na “Kupu kraljevskog grada Biograda” koji je prošlog vikenda održan u Biogradu na moru, kojeg je organizirao Športski plesni klub Samba iz Zadra. Riječ je o turniru koji se boduje i za natjecanje Hrvatskog športskog plesnog saveza. U nadmetanja s vrlo jakom konkurencijom u kategoriji sportskih plesnih parova osnovaca D1, Dora i Lovro osvojili su dvije brončane medalje u standardnim i latinoameričkim plesovima. Dobru formu treba potvrditi već ovog vikenda kad se u zagrebačkoj “Kutiji šibica” održava novo natejcanja, a uz Doru i Lovru, očekuje se nastup još pet plesnih parova iz Krapine i Huma na Sutli. (zl)

Stariji veterani (1953. i stariji): 1. Jadran Vidmar (W&D 68 Zagreb), 2. Luka Hudjek (Knežijanac I Zagreb), 3. Ilija Tomić (Atelje Kristal Tomić Zagreb), 3. Krešimir Fašaić (Borongaj Zagreb). FINALE: Vidmar-Hudjek 3:1 (11:8, 12: 10, 7:11, 11:4) Parovi: 1. Šverer Davor (STK TIS Zagreb) i Tomislav Kovačićek (Auto radiona Kajfeš Zagreb), 2. Žarko Valentić (HASTK Mladost-Iskon) i Krešimir Marinković (STK Firm Zagreb), 3. Aldin Džaferović (STK Kutina) i Ante Dražetić (STK Trans-Agram), 3. Željan Gaćina (HASTK Mladost-Iskon) i Ivan Budeš (Jaska Jastrebarsko). FINALE: Šverer-Kovačićek/Valentić-Marinković 3:1 (11:7, 11:6, 5:11, 12:10)

Natjecanje u preciznom slijetanju RADOBOJ - Povodom Dana općine Radoboj, Paragliding klub Jastreb organizirao je natjecanje u preciznom slijetanju koje se boduje za Hrvatsku ligu, a nastupili su natjecatelji iz klubova Parafreek Zagreb, Feniks Zagreb, Kolibri Cvetlin Pegaz Sinj i Let Ivanec. Jaki vjetar poremetio je planove organizatora, pa je slijetanje umjesto na zamišljeni cilj kod crkve u Radoboju, moralo biti premješteno u Krapinsku Podgoru. Već je nastup predletača Miljenka Pavića i Ivana Mladića pokazao da bez obzira na jugoistočnjak koji je poremetio plan natjecanja, ono se ipak održalo s promjenom sletišta. U takvim uvjetima najbolje se snašao Josip Knez (Kolibri) koji je odnio pobjedu. Nakon natjecanja nagrade najboljima uručene su u novoj sportskoj dvorani u Radoboju, a zatim je nastavljeno tradicionalno druženje uz bažulj. (zl)

BIOGRAD NA MORU – Sportski plesni par Dora i Lovro Belo-

Rezultati: 1. Josip Knez (Kolibri), 2. Vedran Žgela (Parafreek), 3. Kristijan Petrina (Feniks), 4. Zoltan Bartaky (Parafreek), 5. Ivan Zebić (Pegaz), 6. Ante Zaper (Feniks), 7. Mladen Mihin (Kolibri), 8. Izidor Malarić (Kolibri), 9. Zdravko Jakop (Let), 10. Zvonimr Rade (Parafreek).

Odigrano peto kolo II. HKL-sjever

Obje zagorske ekipe doživjele poraz

KRAPINSKE TOPLICE, VARAŽDIN Obje zagorske momčadi u

II HKL-sjever doživjele su visoke poraze. Obrtnik iz Krapinskih Toplica poražen je na svojoj kuglani od Željezničara iz Čakovca, a Obrtnik iz Oroslavja na sličan je način poražen u Varaždinu kod Croatia osiguranja. Bod za Topličane osvojio je ove sezone vrlo dobri Josip Kruljec, a iako je pojedinačno imao najbolji rezultat, Denis Brodar pomalo je nesretno ispustio bod. Kod Oroslavčana ovaj put najbolji je bio Željko Kulfa s fantastičnih 584 drva, a vrlo dobar bio je Božidar Kuharić. U idućem kolu zagorske klubove čekaju dva teška susreta protiv dva Željezničara. Oroslavčani putuju na megdan čakovečkom, a Topličani će ugostiti koprivničkog Željezničara. Ostali rezultati 5. kola: Željezničar Kc-Željezničar Vž 2:6 (3261-3293), Obrtnik No-Graničar Picok 4:4 (3268-3243), Zanatlija Si-Podravka 6:2 (3448-3373), Čakovec-Ciglenica 6:2 (3425-3225). Poredak: 1. Željezničar Vž 10, 2. Čakovec 8, 3. Željezničar Čk 6, 4. Ciglenica 6, 5. Croatia osiguranje 6, 6. OBRTNIK (O) 6, … 11. OBRTNIK (KT) 2.. Poredak za igrača lige nakon 5. kola: 1. Zlatko Ružman 590,83 (Podravka), 2. Bojan Plevnjak 589,75 (Željezničar Čk), 3. Zlatko Turk 583,8 (Čakovec),… 17. ŽELJKO KULFA 570,5 (OBRTNIK O),… 27. IVICA KULFA 560,5 (OBRTNIK O), … 32. JOSIP KRULJEC 558 (OBRTNIK KT), … 39. JOSIP BUKAIĆ 553,5 (OBRTNIK KT)… (T. Zrinšćak)

OBRTNIK (KT)- ŽELJEZNIČAR (ČK) 1:7 (3196:3320)

Hajsek-Mikac 0:1 (528-552), Bukaić-Turk 0:1 (527-551), Latin-Plevnjak 0:1 (530-563), Bosec-Pokrivač 0:1 (507-550), Kruljec-Punčikar 1:0 (549:538), Brodar-Jagić 0:1 (555-566).

CROATIA OSGURANJE - OBRTNIK (O) 7:1 (3429:3196)

Silić-I. Kulfa 0:1 (557-584), Miškulin-Ž. Kulfa 1:0 (571-506), Dugi-Kuharić 1:0 (601-557), Imamović-Kralj+Tuđa 1:0 (546263+257), Kancijan-Bogunović 1:0 (592-512), Jelenečki-Sedlar 1:0 (562-517).

sport

broj 262 / 24.10.2008.

zagorskilist

Po povratku iz Lake Havasa dvostruki svjetski prvak Dalibor Turković govori za naš list

Cijeli život vozit ću jet-ski Tomislav Zrinšćak ZABOK

pornost je karakteristika samo velikih sportaša. Mnogo od njih godinama su u vrhu, ali nikada se ne popnu na sam vrh. Svijet nažalost voli samo pobjednike, one se pamte, a svi ostali, iako veliki odlaze u zaborav. Godinama je Dalibor Turković nakon sjajnih sezona putovao na završnicu Svjetsko prvenstvo u Lake Havasu, vraćao se s ponekom srebrnom ili brončanom pločicom, no njegovim prepunim trofejnim vitrinama nedostajala je ona najvećeg sjaja. I kada se već sve činilo da je gotovo, kada je zadnje dvije godine išao na SP kao podrška Banoviću i Mihaljeviću, dogodio se jedan od najvećih come back-a u ovom sportu. S tek završenog SP Turković se vratio s četiri medalje, od čega su dvije bile zlatne. Posebno mu je draga ona u slalomu za koju kaže da je rezultat njegove bogate jet-ski karijere. Nakon godina pehova, ove se godine u Lake Havasu sve poklopilo. Turković je s obitelji tamo stigao pet dana ranije i odlično se aklimatizirao. U pet dana uspio je skinuti isto toliki broj kilograma što također nije nevažno za uspjeh. Hydrospacei iznajmljeni od Mikea Klippensteina radili su savršeno. Turković bi se svako jutro probudio u 7 sati i odveo djecu na igru na obližnje baseball igralište kraj svog apartmana, a on bi za to vrijeme malo trčao, napravio sklekove i trbušnjake. Sve je počelo srebrom u Master ski stocku. - Već na prvom treningu shvatio sam da mogu puno u ovoj klasi. Znao sam da ne treba loviti Klippensteina, već se treba fokusirati na drugo mjesto. Prvu utrku završio sam na trećem mjestu,

a drugu na drugom što mi je bilo dovoljno za titulu svjetskog viceprvaka - govori nam Turković. Vrlo brzo nakon toga slijedilo je zlato u klasi veteran ski limited (+30 godina). Najveći konkurent mu je bio Mike Dellare no Turković ga je uspio pobijediti u prvoj vožnji. Drugu je Amerikanac krenuo prerano pa je kažnjen startom s ugašenim jetom. Na startu je pao Turković, no već je u drugom krugu uspio doći do četvrtog mjesta. Dugo se mučio s trećeplasiranim vozačem, a nakon što je njega uspio proći sve mu se otvorilo i ponovno je pobijedio utrku, te na taj način doveo zlatnu medalju za hrvatski jet ski. – Nisam puno slavio jer sam znao da me sutradan očekuje slalom. Malo smo se proveselili u meksičkom restoranu, a onda pravac na spavanje. Nakon zlata osjećao sam se moćno, pun želje da se dokažem u open ski slalomu, ali istovremeno sam bio savršeno smiren, jer sam imao već jedno zlato u džepu - otkriva nam Turković.

Posebna strategija za slalom

Turković je odlučio da slalom vozi isto kad i Ken Revees, jedna od najvećih legendi ovog sporta. On zna ovu vodu u dušu, zna kada će zapuhati vjetar, pa ga je odlučio slijediti. Revees je krenuo s rezultatom 22,34 u prvoj vožnji, a Turković je imao 22,17. - Krenuo sam bez zagrijavanja jer si vozač na taj način sam stvara valove. Iako sam bio prvi nakon prve vožnje, shvatio sam da još imam dosta rezerve. Kako bi rekao Ivica Kostelić, u drugom laufu spustio sam se na glavu. Kada sam vidio na semaforu 21,40 znao sam da me nitko neće dostići. Bio je to ujedno četvrti odvoženi slalom svih vremena u Lake Havasu - ne krije zadovoljstvo rezultatom karijere Turković.

Nakon drugog zlata dočekala ga je vrlo zanimljiva utrka u klasi master ski open, gdje je osvojio treće mjesto. Obje te utrke startao je kao šesti, a obje završio kao treći. Klippenstein je pobijedio, drugi je bio Reevs, a treći Turković. U drugoj vožnji Turković je uspio nakratko preteći Reevsa, ali mu je ovaj vrlo brzo uzvratio. Tako je Turkovićeva zbirka medalja kompletirana: dva zlata, jedno srebro i jedna bronca. – Mislio sam da je gotovo, da više neću voziti jet ski, ali sada znam da ću jet ski voziti cijeli život. Ova pauza od gotovo dvije godine oporavila je moje ozljedama načeto tijelo, koje je sada ponovno u vrlo dobrom stanju - misli Turković. Žao mu je što Mihaljević i Ivančić nisu došli do medalje, ali siguran je da će se to dogoditi već sljedeće godine ako budu uporni. Hrvatska je sveukupno završila na 10. mjestu od 33 zemlje sa svih kontinenata koje su nastupile na ovom natjecanju. Prve su bile SAD, druga Kanada, a treća Velika Britanija. Nastupilo je preko 400 vozača iz svih dijelova svijeta. Osvrnuo se i na aktualno stanje u hrvatskom, ali i svjetskom jet skiju. - Nedostaju vozači od 20-28 godina. Najbolji vozači danas imaju preko 40 godina. Ima dosta vozača od 15-16 godina koje ﬁnanciraju roditelji, a ovi koji imaju više od 20 godina muku muče sa sponzorima, a nerijetko i odustaju. Imam jedan plan prema kojem ću nabaviti petnaestak jetova marke Yamaha i Kawasaki i započeti sa školom jet-skija. Na taj način će talentirani vozači doći na svoje, bez obzira na materijalno stanje u obitelji - otkriva nam svoj plan za ozdravljenje jet-skija Turković. Uskoro će doći i do reorganizacije u EJSBA, čiji bi predsjednik trebao postati legendarni svjetski prvak

8. kolo 4. HŠL Centar D

Zabočanima derbi i vodstvo Rudolf Mraz ZABOK

liži se kraj natjecanju IV HŠL Centar D, a u vrhu je sve napetije i praktički će posljednji povučeni potezi iduće nedjelje u zadnjem IX kolu dati prvaka. Naime, pobjedom u derbiju protiv Oroslavija sa 4,5:1,5 vodstvo na ljestvici povratio je Polet koji ima samo pola boda prednosti u odnosu na Gaj s kojim igra u nedjelju. Zabočani su po prvi puta ove sezone u lov na prvenstvene bodove uključili i novodošlog međunarodnog majstora dr. Zdravka Zelića koji je u lijepoj

partiji u završnici sa žrtvom kraljice za dva topa, primorao na predaju Tišljara. Poslije šest uzastopnih pobjeda Stjepan Tršinski je naletio na „minu“ izgubivši poslije neprecizne igre od Plečka. Nakon što su prije dva tjedna u Oroslavju predali dvije partije bez borbe i time zaradili od povjerenika lige Mirjane Medić novčanu kaznu od 600 kuna, druga ekipa Straže u remećenju regularnosti završnice prvenstva, u minulom se kolu pobrinula da dva boda bez igre dobije Gaj. Ovaj put Straža je nastupila sa svih šest igrača, no iako su na utakmicama poštivali raspored osnovnog sastava, protiv Gaja su na čudnovati

način ploče zamijenili Z. Očko i Krklec, pa je „dvojac“ LešćanGaloić zaradio dva boda bez igre. Gaju je bod pao i s neba (bez borbe), kad se u utakmici šestog kola Straža I-Gaj, na drugoj ploči nasuprot Galoiću nije pojavio Brlek. Možda su nedavno izrečene novčane kazne došle (pre)kasno. Što se pak tiče mogućih kombinacija oko prvaka, stvar u svojim rukama drži trenutačno vodeći Polet, kojeg i minimalna pobjeda od 3,5:2,5 vodi u kvaliﬁkacije. S druge pak strane, Gaj u prvaka promovira pobjeda nad Poletom od 4:2. Bude li pak u Maču neodlučno 3:3, onda se prilika otvara trećem Oroslavju, ali

Franky Zapata. On smatra da bi utrke Europskog prvenstva trebali biti vožene sa samo tri GP klase, dok bi se pod okriljem Alpe adria cupa vozilo kao EP u svim ostalim klasama. Time bi oba ova natjecanja dobila na atraktivnosti. Inače Turković je u Lake Havasu, obavio preliminarne razgovore sa Zapatom oko utrke EP u Crikvenici. Riječi i obećanja dvostrukog svjetskog prvaka sada imaju još veću težinu, pa je Zapata već uvrstio Hrvatsku kao jednu od pet zemalja u kojoj će se voziti Europsko prvenstvo.

pod uvjetom da potopi Krapinske Toplice s maksimalnih 6:0!

Rezultati 8. kola:

SVETI KRIŽ ZAČRETJE: Laufer-Zelenjak (Klanjec) 2,5:3,5 (Sinković-Kojić 0:1, Tuđa-Geljić 0,5:0,5, JeršekMajer 0:1, Škreblin-Hrastović 1:0, Delija-Gašpar 0:1, Mladić-Vlahović 1:0); HUM NA SUTLI: Straža II-Gaj (Mače) 0:6 (Tkalec-Svrtan 0:1, Mikša-Žigovečki 0:1, Z. Očko-Lešćan 0:1, KrklecGaloić 0:1, Puh-Sokolić 0:1, Špiljak-Bogi 0:1), ZABOK: Polet-Oroslavje 4,5:1,5 (Zelić-Tišljar 1:0, Kušan-Durgo 0,5:0,5, Bočkaj-Novosel 1:0, Janković-Hrgetić 1:0, Kurečić-D. Babić 1:0, Tršinski-Plečko 0:1), KRAPINSKE TOPLICE: K. Toplice-Krapina II 3,5:2,5 (Z. Lacko-Vincelj 0,5:0,5, Horvat-Mitrović 0,5 :0,5, Sušnik-Kralj 0,5:0,5, Ž.

Lacko-Jurinjak 1:0, Ilijaš-Pospiš 1:0, Ladović-Broz 0:1). Poredak: Polet 31, Gaj 30,5, Oroslavje 28,5, Straža I 22,5, Zelenjak 21, K.Toplice 20, Krapina II 16, Laufer 15,5, Straža II 7 bodova.

Stjepan Tršinski (Polet) poražen nakon šest uzastopnih pobjeda od Plečka (Oroslavje)

Parovi (zadnjeg) 9. kola: OROSLAVJE: Oroslavje-K. Toplice (Žagar), MAČE: GajPolet (Galoić), KLANJEC: Zelenjak-Straža II (Geljić), HUM NA SUTLI: Straža ILaufer (Berc), slobodna Krapina II

zagorskilist 1. ŽNL - 9. KOLO Stubica Radoboj Rudar D Oštrc Schiedel Gaj Rudar M Jedinstvo M. Gubec Straža Vatrogasac Zagorec VT Pregrada Ivančica

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

LISTA STRIJELACA 1. ŽNL 9 6 6 5 5 5 5 4 3 3 2 2 1 1

0 1 0 1 0 0 0 2 1 1 2 1 2 1

0 2 3 3 4 4 4 3 5 5 5 6 6 7

24 21 23 19 16 21 13 18 12 11 12 10 11 9

8 11 13 14 10 23 17 15 14 19 17 16 21 22

27 19 18 16 15 15 15 14 10 10 8 7 5 4

Parovi 10. kolo, nedjelja 26. 10. u 14:30 sati: Pregrada - Vatrogasac (Latinović, Sokolić, Lukec) Gaj - Matija Gubec (Kumpar, Tepuš, Z. Bivol) Schiedel - Ivančica (M. Putanec, M. Mrkoci, Kovjanić) Rudar D - Radoboj (Postružin, Haban, Černjević) Oštrc - Rudar M (Skozrit, Crnković, J. Putanec) Stubica - Straža (Makar, Z. Cavor, Findak) Jedinstvo - Zagorec VT (Kožar, Pešec, Pondeljak) JEDINSTVO

2 (1)

PREGRADA

2 (1)

SVETI KRIŽ ZAČRETJE: Igralište NK Jedinstvo SUCI: Ivan Kumpar (Stubičke Toplice), Slavko Tepuš (Donja Šemnica), Zlatko Bivol(Zabok) DELEGAT: Ivan Ivančić (Bedekovčina) STRIJELCI: 1:0 - Merkaš-Hrc (16), 1:1 - Kecur (34-11m), 1:2 - T. Horvat (82), 2:2 - Merkaš-Hrc (89) JEDISNTVO: Kos, Lončar, Živić, Mlinarić, Dragčević, Ig. Vorih, Merkaš-Hrc, Bobek (od 46. Šćuric), Merkaš (od 46. Iv. Vorih), Vincelj, Presečki TRENER: Mladen Fuček PREGRADA: Hanžić, Vuzem, Belačić, Hajdinjak, Kecur, M. Baranja, Šafran (od 59. Čuček), D. Baranja, Filipčić (od 80. G. Horvat), Kolar (od 90. Šoštar), T. Horvat TRENER: Stjepan Habulin 1. NL - SRED. ZG KADETI 10. KOLO

10 10 10 10 9 10 10 10 10 10 10 9 10 10 10 10

12 7 6

LISTA STRIJELACA 2. ŽNL Kristijan Konjić (Mladost MB) Mario Petrovečki (Lobor) Nikola Ljubić (Oroslavje) Mario Prišćan (Sloga) Siniša Bukovac (Sloga), Marko Vidak (Milengrad), Danijel Klasić (Oroslavje), Matija Hrastinski (Đalski), Denis Pugar (Mladost MB) Karlo Kaurloto (Toplice)

12 8 7 6 5 4

STRAŽA

1 (1)

OŠTRC

1 (1)

DESINIĆ: Igralište NK Desinić, SUCI: Stjepan Postružin (Gornja Stubica), Dražen Kovjanić (Bedekovčina), Slavko Tuđa (Zabok) DELEGAT: Željko Kušan (Zabok) STRIJELCI: 1:0 - Črnoša (24), 1:1 - Z. Bingula (31) STRAŽA: D. Serdar, Ljeljak, Poslek, Škrablin, Halužan (od 78. Boršić), Švaljek, M. Serdar (od 68. Stuhne), Turner, Črnoša, Žnidarec, Hršak TRENER: Zvonko Serdar OŠTRC: Biškup, Roksandić (od 61. Puklin), Ž. Bingula (od 89. Trčak), Vidović Popek, Đurkan, Brukec, Kesak, Da. Hitrec, Z. Bingula, Do. Hitrec (od 46. Kantolić) TRENER: Željko Deak

ZAGOREC - HAŠK 1:3 9 8 8 7 6 5 5 4 3 3 3 2 2 1 1 1

1 1 0 2 1 3 2 1 3 2 2 2 1 1 0 0

0 1 2 1 2 2 3 5 4 5 5 5 7 8 9 9

38 28 39 33 30 32 18 18 31 18 11 9 9 6 15 11

6 7 7 14 7 11 19 18 20 28 32 21 28 40 45 43

28 25 24 23 19 18 17 13 12 11 11 8 7 4 3 3

1. NL - SR. ZG ML. PIONIRI 10. KOLO

10 10 10 10 10 7 10 6 10 5 10 5 10 5 10 5 10 4 10 2 10 2 10 2 10 1 10 1 10 1 10 0

0 0 1 1 1 1 1 1 1 5 3 1 3 3 3 3

0 0 2 3 4 4 4 4 5 3 5 7 6 6 6 7

68 66 21 17 13 17 18 11 16 10 11 9 6 4 5 3

2 2 13 15 15 21 23 19 26 18 21 24 18 21 29 28

Špansko Karlovac HAŠK Hr.Dragov.II Dubrava Dinamo II Lokomotiva Moslavina Rudeš ZAGOREC Ponikve Samobor Concordia Segesta Trnje ZET

10 10 10 10 10 9 10 10 10 10 10 9 10 10 10 10

8 7 7 7 7 6 6 5 4 3 3 3 3 1 1 0

2 0 1 2 1 2 0 3 0 3 1 2 0 4 1 4 3 3 2 5 2 5 0 6 0 7 2 7 1 8 0 10

31 36 28 26 18 38 26 19 13 12 18 23 15 14 12 13

9 16 15 17 10 8 18 17 15 22 30 28 21 29 34 53

26 22 22 21 21 19 18 16 15 11 11 9 9 5 4 0

1. NL - SRED. ZG PIONIRI 10. KOLO

Špansko - TONDACH 1:0, ZAGOREC - Moslavina 1:0 Dinamo Zagreb Croatia S. Hr.Dragov. ZAGOREC HAŠK TONDACH Kustošija Trešnjevka Segesta Moslavina Inter Lokomotiva Dubrava Špansko Karlovac

Stipe Čondrić (Stubica) Karlo Mak (Vatrogasac), Goran Herceg (Rudar D), Zdravko Bingula (Oštrc) Davor Presečki (Jedinstvo), Velimir Brezak (Rudar D) Stjepan Kranjčec (Rudar M), Jurica Cigula, Alen Medved (Radoboj), Nenad Jakopec (M. Gubec), Tomislav Škudar, Kristijan Škudar (Schiedel), Dario Kraljić (Rudar D) Dejan Žnidarec (Straža), Anđelko Pavlek (Rudar M), Vladimir Sedak Benčić (Gaj), Velimir Kecur, Tomislav Horvat (Pregrada)

1. NL - SRED. ZG JUNIORI 10. KOLO

ZAGOREC - HAŠK 2:1 Špansko Segesta Lokomotiva Karlovac Dinamo II HAŠK Dubrava Moslavina HR.Drag.II ZAGOREC Ponikve Samobor Trnje Rudeš Concordia ZET

sport 53

broj 262 / 24.10.2008.

Špansko - TONDACH 2:0, ZAGOREC - Moslavina 2:5 30 30 22 19 16 16 16 16 13 11 9 7 6 6 6 3

3. NL - SRED. ZG JUNIORI 8. KOLO

Rezultati: Sloga Gredelj - Polet B 5:1, INKOP - KLANJEC 2:3, Lučko - Duga Resa 3:0, Ogulin - Sesvetski Kraljevec 2:5, MLADOST - TONDACH 1:2 8 6 1 1 31 15 19 Sesv.Kralj. TONDACH 8 5 0 3 24 19 15 Sloga Gred. 8 4 1 3 33 15 13 Lučko 8 4 1 3 18 11 13 Ogulin 8 4 1 3 26 23 13 KLANJEC 8 4 1 3 19 19 13 Duga Resa 8 3 0 5 19 32 9 Polet B 8 2 1 5 15 24 7 INKOP 8 2 1 5 13 24 7 MLADOST 8 2 1 5 12 28 7

Zagreb Dinamo Croatia S. Dubrava Trešnjevka Hr.Dragov. Špansko Inter Zapr. TONDACH Kustošija Karlovac HAŠK Moslavina ZAGOREC Lokomotiva Segesta

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

9 9 6 6 6 5 5 5 3 3 3 2 1 2 0 0

1 1 2 1 1 3 2 0 2 1 1 3 4 1 4 3

0 0 2 3 3 2 3 5 5 6 6 5 5 7 6 7

49 43 15 21 14 24 14 15 9 17 9 10 9 8 11 11

1 1 14 8 14 4 8 16 16 25 19 17 28 44 35 29

28 28 20 19 19 18 17 15 11 10 10 9 7 7 4 3

3. NL - SRED. ZG KADETI 8. KOLO

Rezultati: Sloga Gredelj - Polet B 3:0, INKOP - KLANJEC 3:5, Lučko - Duga Resa 3:0, Ogulin - Sesvetski Kraljevec 1:1, MLADOST - TONDACH 1:11 8 7 1 0 28 2 22 Ogulin Ses. Kralj. 8 6 2 0 38 11 20 TONDACH 8 6 1 1 50 10 19 Lučko 8 5 0 3 16 7 15 Duga Resa 8 3 2 3 19 20 11 KLANJEC 8 2 1 5 13 35 7 MLADOST 8 2 1 5 10 32 7 Sloga Gred. 8 1 2 5 6 15 5 INKOP 8 1 1 6 18 42 4 Polet B 8 1 1 6 7 31 4

ZAGOREC VT

1 (0)

STUBICA

2 (2)

VELIKO TRGOVIŠĆE: Igralište NK Zagorec, SUCI: Krešimir Sokolić (V. Veternička), Mišel Mrkoci (Poznanovec), Mislav Crnković (Zabok), DELEGAT: Petar Bedeniković (Zabok) STRIJELCI: 0:1 - R. Glavač (7), 0:2 - Novak (14), 1:2 - Jedrejčić (53) ZAGOREC: K. Pavlinić, Hundić, Lovrek (od 63. Bradač), Žeinski, Celjak, Krznar (od 46. Kovaček), Capar, I. Pavlinić, Jedrejčić, Deak, Krajačić TRENER: Željko Hohnjec STUBICA: Pilski, Đurđević, Večenaj, Fistrić, Matuša, Mlinarić (od 73. Rafaj, od 90. Šaban), Japec, R. Glavač (od 63. Barić, od 90. Suhina), D. Glavač, Drinovac, Novak TRENER: Ivan Krušelj RUDAR M

0 (0)

RUDAR D

3 (1)

MIHOVLJAN: Igralište NK Rudar, SUCI: Mario Vincelj (Pregrada), Željko Tuđa (Zabok), Vjekoslav Mlinarec (Hum na Sutli) DELEGAT: Darko Sekušak (Hum na Sutli) STRIJELCI: 0:1 - Herceg (36), 0:2 - Brezak (73), 0:3 - Brezak (88) RUDAR M: Končevski, Merkaš (od 57. Haramina), Kranjčec, Novak-Filip (od 52. Al. Pavlek), Frketin, Dačnik, Pospiš, Hostić, Smiljanec (od 52. An. Pavlek), Biškup, Kranjčec TRENER: Ivan Zubić RUDAR D: Mihovilić, G. Mutak, T. Gregurić (Bačani), Videk, Jurinić, Tuđa, Slukan (Trgovec), S. Gregurić (Fotivec), Herceg (K. Mutak), Brezak (Vutmej), Franc TRENER: Ivica Jurinec

RADOBOJ

1 (1)

SCHIEDEL

0 (0)

RADOBOJ: Igralište NK Rudar SUCI: Zlatko Maršić (Zabok), Miroslav Haban (Zl Bistrica), Milan Černjević (Brezova) DELEGAT: Ivica Totar (Belec) STRIJELAC: 1:0 - Medved (25) RADOBOJ: E. Malarić, Košutić, Družinec, D. Malarić, Vinceljak (od 46. Jakopović), Varjačić, Cigula, Medved (od 87. K. Kovačec), Kozina (od 66. Kranjčević), Krkalo (od 46. Ž. Kovačec), Dlesk TRENER: Boris Švaljek SCHIEDEL: Đukez, Klarić (od 46. M. Kovačić), Kovačec (od 59. D. Kos), S. Kovačić, Haramina, Knok, Risek (od 67. M. Kos), Zebec (od 83. Labaš), Kresonja, K. Škudar, T. Škudar TRENER: Slavko Behin CRVENI KARTON: D. Malarić (44. - drugi žuti)

IVANČICA

2 (1)

GAJ

3 (1)

ZLATAR BISTRICA: Igralište NK Ivančica SUCI: Stjepan Pešec (G. Stubica), Nikola Kožar (D. Stubica), Vlado Pondeljak (Pregrada) DELEGAT: Danijel Črnjević (Zabok) STRIJELCI: 1:0 - Biljak (14), 1:1 - Pozaić (29), 1:2 - Šaronja (60), 1:3 - Bobinec (65), 2:3 - Bartolek (89-11m) IVANČICA: Majić, Kotarski, Mikulec, Benčić, Majcen, Biljak, Babić, Miholić, Bakšaj, Bartolek, Malbaša TRENER: Dragutin Bartolić GAJ: Bobek (od 46. Šalković), Cerčić, Sukreški (od 46. Babić), Bartolić, Zemljić (od 68. Golub), Čehulić, Šaronja, Biškup (od 68. Benčić), Bobinec, Pozaić (od 71. Vuk), Sedak Benčić TRENER: Ignac Jurina MATIJA GUBEC

0 (0)

VATROGASAC

1 (0)

GORNJA STUBICA: Igralište NK M. Gubec, SUCI: Franjo Skozrit (Zabočka Dubrava), Branko Krajačić (Zabok), Jurica Putanec (Špičkovina) DELEGAT: Herman Tuđa (Zabok) STRIJELAC: 0:1 - Polanšćak (77) M. GUBEC: Hursa, Drempetić (od 63. Petriško), T, Haramustek (od 78. Sili), T. Strugar, D. Strugar, V. Haramustek, I. Martinić (od 75. S. Martinić), Kuhta, Jambrečina, Sviben, Grabušić (od 60. Benko) TRENER: Marijan Sviben VATROGASAC: Petrač, Vinković (od 75. Merkaš), Mlinarić, A. Črnjević, Ferenčak, Jurina, D. Črnjević, Kralj (od 90. Vukić), Mak (od 21. Piljek), Polanšćak, Junković TRENER: Krunoslav Kušan MLADOST B

4 (0)

ĐALSKI

0 (0)

BELEC: Igralište NK Mladost SUCI: Ivan Zubić, Franjo Kozina (oba iz Krapine), Stjepan Hitrec (Zlatar) DELEGAT: Valter Siladi (Zabok) STRIJELCI: 1:0 - Brčić (61-11m), 2:0 - Marko Havoić (81), 3:0 - Marko havoić (87), 4:0 - Sokol (90) MLADOST: Škof, Pikutić (od 64. Hanžek), Sambolić (od 88. Vrlec), Klarić, Špehar, Koledić, Sokol, Delija (od 46. Bručić), Vuk (od 46. Marko Havoić), Brčić, Škreb (od 86. Marijo Havoić) TRENER: Mario Škreb ĐALSKI: Filipec, V. Špoljar, Gredičak, Franjčec, M. Špoljar, Zeba, Bedeniković, Piljek, M. Hrastinski, M. Hrastinski (89. Hršak), Deak (80. Ferketin) TRENER: Dragutin Vrančić MLADOST MB

1 (0)

OMLADINAC

0 (0)

MARIJA BISTRICA: Igralište Kalvarija SUCI: Marko Putanec (Špičkovina), Dalibor Stugar (Donja Stubica), Zvonko Mrkoci (Poznanovec) DELEGAT: Žarko Ivančić (Zabok) STRIJELAC: 1:0 - Golub (68) MLADOST: Glavač, Pugar, Herceg, Totović, Prelčec, Karajić, Koledić (od 67. Dolčić), Golub, Konjić, Hercigonja, Mesar (od 87. Šiltić) TRENER: Mario Prelčec OMLADINAC: Škalec, Mužek, Nesek (od 82. Očić), Čvorak, Pavliša, Hrženjak, Besednik, Juhar, Bogović (od 72. Čosić), Škalec (od 73. Mustač), Kahlina TRENER: Željko Šurina

1. ŽNL - LIMAČI - 9. KOLO

2. ŽNL SENIORI - 8. KOLO Oroslavje Mladost MB Mladost B Toplice Sloga Đalski Omladinac Milengrad Lobor

7 7 7 7 7 7 7 8 7

6 5 3 3 3 3 2 2 1

1 1 2 2 1 0 0 0 1

0 1 2 2 3 4 5 6 5

24 24 14 12 19 9 13 15 13

8 12 8 9 15 23 17 24 27

19 16 11 11 10 9 6 6 4

Parovi 9. kolo, nedjelja 26. 10. u 14.30 sati: Lobor - Toplice (Zubić, D. Bivol, Z. Mrkoci) Đalski - Oroslavje (Ž. Tuđa, St. Tuđa, Ivančić) Omladinac - Mladost B (Filko, Posavec, Strugar) Sloga - Mladost MB (Maršić, Sl. Tuđa, Hitrec)

Oroslavje - Jedinstvo 6:0, Mladost MB - Klanjec 3:2, Pregrada - Stubica 5:1, Tondach - Mladost 6:1, Oštrc - Zagorec 4:1 Oroslavje 9 8 1 0 45 5 25 9 6 2 1 44 14 20 Oštrc 8 5 1 2 30 15 16 Zagorec 9 5 1 3 27 14 16 Tondach 9 4 3 2 36 17 15 Mladost 9 3 1 5 38 38 10 Klanjec 9 3 1 5 18 38 10 Pregrada 9 2 0 7 11 37 6 Stubica 8 1 1 6 6 35 4 Jedinstvo Mladost MB 9 1 1 7 8 50 4 1. ŽNL - PIONIRI - 9. KOLO

TOPLICE

5 (3)

MILENGRAD

1 (1)

KRAPINSKE TOPLICE: Igralište NK Toplice SUCI: Goran Cavor, Zdenko Cavor (oba iz Zlatar Bistrice), Josip Findak (Zlatar) DELEGAT: Josip Majsec (Zabok) STRIJELCI: 1:0 Špoljar (15), 2:0 Vincelj (16), 3:0 Vincelj (25), 3:1 Gazdek (35), 4:1 Kaurloto (73), 5:1 Belošević (74) TOPLICE: Gorički, Čavlović (od 67. Jagić), Kolar, Fort, D. Hršak, Huško, Kaurloto, Belina (od 74. Novak), Špoljar (od 46. Belošević), Habus, Vincelj (od 70. M. Hršak) TRENER: Rudolf Hustić MILENGRAD: Posavec, Margetić, M. Ožeg, I. Čavec (od 71. P. Čavec), Mrnjavac, Kereša (od 74. Žavrljan), Kranjec (od 71. Svrtan), D. Ožeg, Gazdek (od 58. Salaj), Kulji (od 46. P. Ožeg), Vidak TRENER: Stjepan Strahonja

OROSLAVJE

3 (2)

LOBOR

1 (1)

OROSLAVJE: Igralište NK Oroslavje SUCI: Ognjen Latinović (Zabok), Ivan Vojaković (Zlatar Bistrica), Davor Lukec (Dubovec) DELEGAT: Zdravko Brlek (Marija Bistrica) STRIJELCI: 0:1 - Petrovečki (3), 1:1 - Dumbović (7), 2:1 - Ljubić (40-11m), 3:1 - Ljubić (78-11m) OROSLAVJE: Pušec, Kovač (od 46. Krajcar), Pišković, Gazilj, Dumbović (od 46. Gorupec), Gredičak (od 46. Vranić), Suntešić, Ljubić, Klasić, Novina (od 57. Šipek), Šaban (od 74. Glavač) TRENER: Alan Miletić LOBOR: Androić, Dan. Šeremet, Rihtarić, Malečić, Lalović, I. Šeremet (od 79. Petrinec), Kralj, Rizman, Beljak, Petrovečki, Dar. Šeremet (od 66. Zaplatić) TRENER: Zdravko Šeremet

1. ŽNL - JUNIORI - 9. KOLO Milengrad - Matija Gubec 3:0, Stubica - Jedinstvo 1:4, Oštrc - Gaj 1:2, Mladost MB - Pregrada 2:5, Rudar D - Radoboj 3:5, Ivančica - Oroslavje 2:2 Jedinstvo 9 9 0 0 49 7 27 9 7 0 2 28 20 21 Gaj Mladost MB 9 5 2 2 23 22 17 9 5 1 3 23 13 16 Pregrada 9 5 1 3 21 20 16 Radoboj 9 3 2 4 21 27 11 Ivančica 9 2 3 4 16 23 9 Oroslavje 9 2 2 5 11 20 8 Milengrad 9 2 2 5 26 37 8 Rudar D 9 2 1 6 18 22 7 Oštrc 9 2 1 6 27 37 7 M. Gubec 9 2 1 6 14 29 7 Stubica 2. ŽNL - JUNIORI - 9. KOLO Straža - Mladost B nije igrano, Toplice - Zagorec VT 1:5 pﬀ, Vatrogasac - Schiedel 1:6, Omladinac - Sloga 7:1, Lobor - Đalski 13:6 Omladinac 8 7 0 1 46 10 21 Zagorec VT 8 7 0 1 27 19 21 7 5 0 2 30 18 15 Mladost B 8 5 0 3 30 24 15 Rudar M 8 5 0 3 22 24 15 Straža 8 4 0 4 35 20 12 Schiedel 8 4 0 4 29 31 12 Sloga Vatrogasac 8 4 0 4 31 34 12 8 2 0 6 39 42 6 Lobor 8 1 0 7 19 43 3 Toplice 9 0 0 9 19 62 0 Đalski

Mladost - Matija Gubec 4:1, Stubica - Jedinstvo 2:3, Oštrc - Gaj 6:1, Mladost MB - Pregrada 1:5, Rudar D - Radoboj 1:7, Ivančica - Oroslavje 1:0 9 9 0 0 58 3 27 Pregrada 9 6 2 1 39 12 20 Jedinstvo 9 6 1 2 36 17 19 Stubica 9 6 1 2 28 10 19 Oštrc 9 6 1 2 28 15 19 Mladost 9 4 0 5 6 22 12 Oroslavje 9 3 1 5 26 21 10 Radoboj Mladost MB 9 2 2 5 10 28 8 9 2 2 5 14 43 8 M. Gubec 9 2 1 6 13 16 7 Ivančica 9 1 1 7 12 50 4 Gaj 9 1 0 8 8 41 3 Rudar D 2. ŽNL - PIONIRI - 9. KOLO Straža - Inkop 3:3, Toplice - Zagorec VT 3:2, Vatrogasac - Schiedel 3:0 pﬀ, Milengrad - Zagorec 17:0 Milengrad 7 7 0 0 55 4 21 7 5 1 1 42 15 16 Toplice 7 4 1 2 10 16 13 Klanjec 7 4 1 2 31 17 13 Inkop 7 4 0 3 34 15 12 Rudar M 8 2 2 4 26 39 8 Straža Zagorec VT 7 2 1 4 26 24 7 Vatrogasac 6 2 0 4 18 52 6 7 2 0 5 12 63 6 Zagorec 7 0 0 7 4 43 0 Schiedel 1. ŽNL - MLAĐI PIONIRI - 9. KOLO Jedinstvo - Inkop 11:1, Mladost - Klanjec 1:2, Stubica - Mladost MB 5:2, Oroslavje - Milengrad 3:2, Ivančica - Pregrada 0:1, Oštrc - Rudar M 4:1 9 7 2 0 48 9 23 Klanjec 9 7 1 1 38 13 22 Jedinstvo 9 5 4 0 46 7 19 Pregrada 9 5 2 2 24 14 17 Mladost 9 5 1 3 32 26 16 Stubica 9 4 2 3 23 19 14 Oroslavje 9 4 2 3 16 15 14 Oštrc Mladost MB 9 4 0 5 24 27 12 9 2 1 6 23 55 9 Inkop 9 2 0 7 16 33 6 Rudar M 9 0 3 6 9 31 3 Ivančica 9 0 0 9 11 61 0 Milengrad 2. ŽNL - MLAĐI PIONIRI - 8. KOLO Zagorec VT - Vatrogasac 4:0, Rudar D - Toplice 3:2, Gaj - Straža 5:0, Matija Gubec - Schiedel 5:1, Radoboj - Zagorec 1:0 8 7 0 1 62 4 21 Radoboj 7 7 0 0 52 5 21 M. Gubec 8 7 0 1 28 14 21 Schiedel 8 5 0 3 32 11 15 Zagorec 8 3 0 5 19 28 9 Gaj 8 3 0 5 14 31 9 Rudar D 8 3 0 5 12 38 9 Straža 7 2 0 5 15 17 6 Toplice Zagorec VT 8 2 0 6 14 34 6 Vatrogasac 8 0 0 8 2 68 0 1. ŽNL - VETERANI - 10. KOLO

2. ŽNL - VETERANI - 10. KOLO Schiedel - Omladinac 5:1, Desinić - Inkop 4:3, Oroslavje - Rudar M 3:0 pﬀ, Matija Gubec - Mladost Mb 1:4, Milengrad - Mladost Ii 1:2, Toplice - Mladost B 1:8 Oroslavje 10 9 0 1 22 11 27 Mladost II 10 8 0 2 24 11 24 Mladost B 10 7 1 2 34 14 22 Schiedel 10 7 1 2 30 13 22 Omladinac 10 5 1 4 25 24 16 M. Gubec 10 5 0 5 20 21 15 Mladost MB 10 4 1 5 21 17 13 Desinić 10 4 1 5 17 20 13 Inkop 10 3 2 5 24 31 11 Rudar M 10 2 0 8 14 26 6 Milengrad 10 1 1 8 15 30 4 Toplice 10 0 2 8 11 39 2

Ivančica - Pregrada nije igrano, Mladost - Zagorec VT 2:0, Zagorec - Radoboj 6:2, Hrvatsko Zagorje - Straža 2:1, Klanjec - Jedinstvo 3:1, Stubica - Tondach 1:3 9 8 1 0 29 8 25 Zagorec Vatrogasac 9 7 1 1 30 12 22 Hrv.Zagorje 9 7 1 1 22 9 22 Tondach 10 5 1 4 25 19 16 9 5 0 4 17 19 15 Klanjec 9 4 1 4 18 15 13 Stubica Zagorec VT 9 4 0 5 19 23 12 Jedinstvo 10 3 3 4 15 23 12 9 2 3 4 12 18 9 Straža 9 2 2 5 9 14 8 Mladost 9 2 1 6 22 34 7 Radoboj 9 1 1 7 15 26 4 Ivančica Pregrada 8 0 3 5 12 25 3

54 zagorski oglasnik

broj 262 / 24.10.2008.

zagorski oglasnik

VAŠE BESPLATNE MALE OGLASE MOŽETE PREDATI: 1. usmeno putem telefonske sekretarice na broj: (049) 223-882 u vremenu od 00 do 24 sata 2. faxom na broj (049) 503-445 u vremenu od 00 do 24 sata. 3. poštom, na adresu: Zagorski list, K.Š.Gjalskog 4, 49210

098 697 921

Prodaje se rabljeni ugostiteljski inventar (stolovi, stolice, šank, ledomat, ...) u odličnom stanju. 098/ 250 391

Zlatar Bistrica - Lovrečan, iznajmljujem namješten trosoban stan u obiteljskoj kući s posebnim ulazom. Etažno grijanje.

091 5923 110

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Bankovni krediti do 30 000 EUR-a. Crna lista ne smeta, ured u Zaboku i Zagrebu 095/ 838 8749; 091/ 465 2313 Iznajmljuje se jednosobni namješteni stan u Krapini. 098 705 183 NAMJEŠTENJA 098 541 647

Dostavljača novina traži tvrtka Bregi Express za područje Krapine

091 1633 533, 099 2633 533

Elektroinstalatere u radni odnos, primamo

098 880 371

Fizioterapeut traži posao u struci ili izvan (čuvanje djece, briga o starijoj osobi, rad u butiku i sl.)

098 9517 751

Frizerski salon za muške Nena, Gajnice 11 Zagreb, traži ozbiljnu radnicu

01 3454 022

Gospođu za stalni radni odnos za čšćenje i medicinsku sestru u zapadnom dijelu Zagreba, tražimo

098 95 49 610

KONOBARA, VIŠE IZVRŠITELJA, U STALNI RADNI ODNOS, UVJETI ODLIČNI, B KATEGORIJA, TRAžI CATERING FAVORY

013730550

Mlađa umirovljenica čistila bi poslovni prostor ili pospremala po kućama.

098 541 647

Montera centralnog grijanja, vodoinstalatera i plinoinstalatera traži privatna firma

098 250 555

Njegovateljica bi skrbila o bolesniku u vašem domu, u okolici Zaboka.

Kuću u okolici Zaboka, 2 sobe, kuhinja, kupaona, plinsko grijanje, iznajmljujem

049 223 096

Ladislavec, kuću prizemnicu cca 64 m2, na 216 čhv, voda i struja, uz cestu Zlatar-Lobor, prodajem

01 3816 508, 098 9875 066

Lobor, centar, prizemnica, tri sobe, kuhinja, kupaona, predsoblje 108 m2, okućnica 300m2, centralno i svi priključci.

098 705 183

Povoljno se iznajmljuje manja kuća u centru Zlatar-Bistrice

098 9339 049

Radoboj, Vence, manja kuća (dvojni objekt) s okućnicom i gosp. zgradom, struja, voda, telefon.

098 705 183

Sekirišće, Sv. Križ Začretje, obiteljska kuća tradicionalna zagorska gradnja. Objekt je sagrađen 1842. i sačuvan je prvobitni oblik.

098 197 1972

Stubičke Toplice, konfornu kuću prizemnicu sa cca. 100 m2 uz okučnicu, prodajem

049 282 050, 091 407 1971

Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski, nova uređena obiteljska kuća s dvorištem, blizina Outleta.

098 705 183

ZABOK, GRABROVEC prodajem kuću od 240 m2 građenu osamdesetih. Novo krovište, uredni papiri, svi priključci. Cijena: 129.000 Eur-a.

098/251-701

049 222 199

Pospremala bi i glačala jednom ili više puta mjesečno Zabok i bliža okolica

095 9082 881

Primamo starije ženske osobe na skrb, dnevno, vikendom, a može i trajni smještaj

049 222 199

Traži se mlađi elektroinstalater do 30 g. starosti sa iskustvom a može i bez

098 1739 444

Tražimo kuhara ili kuharicu

098 1840 758

Vozač s višegodišnjim iskustvom B, C, D i E kategorijom traži posao.

VIKENDICE Prodajem rastavljenu hrastovu klijet.

049 227 201 098 90 39 222

Sv. Križ Začretje, klijet 20 m2, podrum 10 m2, struja, trsje 260 čhv. Cijena 10,000 Eura.

091 515 3896

Vinograd i klijet, prodajem

049 234 345

Zlatar, klet s vinogradom, struja, voda, asfalt, parking. Cijena 22.000 Eura.

098 705 183

098 1316 954

Garažna vrata 240 x 200 bez štoka u odličnom stanju sa pantima za štok, prodajem za 500 kn

Dvije šume, prodajem

Budinšćina centar, kuća 10x10 m na dvorištu od 313 čhv uz glavnu cestu Budinšćina - Zlatar. Sve komunalije osim plina (u dvorištu).Cijena 45.000 Eura

098 275 857

Jakovlje, obiteljsku kuću katnicu 240 m2, 3 etaže, uređena, centralno plinsko, okučnica 800 m2, garaža 50 m2, lijepa lokacija, sve blizu, vlasništvo 1/1, prodajem

098 9420 283

Krapinske Toplice, centar, kuća 75 m2, centralno na plin, 57.000 Eura + otplata kredita

098 1829 208

Krapinske Toplice, povoljno prodajem kuću.

01 3703 849

Kuću u Andraševcu sa okućnicom, prodajem

049 284 870

099 6701 520

098 9622 929 099 7100 946

Lamel, hrastov parket, 20 m2, povoljno prodajem

Oroslavje, oranica 455 čhv, dobar pristup, za 4.000 eur pordajem

Planjke oraha osušene i sirove, 8, 5 i 3.5 cm, ukupno 2.5 m3, 8.000 kn fiksno, prodajem

Tisanić Jarek, vinograd 212 čhv, prodajem, pogodno za gradnju vikendice

Rabljeni crijep i haustorna vrata, prodajem

Šuma nad Tkalcima kraj Krapine od 788čhv, bukva i hrast, prodajem.

091 5854 626

049 228 204, 099 5152 889 049 284 587

Rasvjetu za trgovinu ili poslovni prostor prodajem

091 5854 626

Suhe hrastove daske 3 i 5 cm debljine povoljno prodajem

098 1746 184

Suhe piljene orahe 3 i 5 cm, prodajem

049 289 047

Suhu piljenu trešnju 25 i 50 i hrast 50, prodajem

099 5758 483

098 424 330

049371349 0915251869

Šumu na području Stub.toplica, Pila, Slatine, kupujem 095 8020 013

Šumu u Kraljevom Vrhu 11 rali, prodajem

098 916 4546

Vinski Vrh kod Marija Bistrice, vinograd 250 čokota plemente sorte, na žici s mrežom 800 čhv, pogodno za vikendicu, prodajem

049 464 689

049 345 558

LOKALI I UREDI Iza Caffe bara Queen u Zaboku, iznajmljuje se poslovni prostor

Iznajmljuje se poslovni prostor veličine 43 m2 u centru Zaboka na katu Blok kolodvora

Zabok, Gubaševo, kod rotora kod dvorca Gjalski, prodajem livadu od 289 čhv uz nadvožnjak, idealno za parkiralište ili deponij.

098 251 701

OSOBNI AUTOMOBILI Fiat Pandu clx, 95 g., reg., prodajem

098 624 758

Kiosk u Zaboku kod Fine prodajem za 7000 eura. Pogodan za razne djelatnosti.

098/251-701

Marija Bistrica. Iznajmljujem poslovni prostor namjenjen za prodaju i servisiranje vozila. Prostor je veličine 300 m2. Uređen je i ima svu potrebnu dokumentaciju.

099 2187 458

Poslovni prostor u Konjščini, Jertovec 194a, površine 100 m2, kompletno opremljen za trgovinu tekstilom, a po potrebi može i za druge namjene

098 460 499

Prodajem, ili iznajmljujem 250 m2 poslovnog prostora na katu obiteljske kuće u Polju Krapinskom u Krapini

091 371 7241

Zabok, prodajem halu, poslovno-stambeni objekt u Grabrovcu površine cca 320 m2.

Fiat Punto 55, 99 g., reg., prodajem

091 3480 742

Ford Sierra 1998g. benz, neregistriranog povoljno prodajem

091 5854 626

Golf I, disel 1.6, 84 g., reg. i Nissan 94 g., disel 2.0, I vl., reg., prodajem

049 238 261

Golf II, 1.6 disel, 90 g., gen.uređen, prodajem

091 8878 968

098 839 547

Građ. zemljište u blizini K. Toplica, prodajem

049 234 345

099 6757 613

Građevinsko zemljište od 278 čhv u Čretu, sve komunalije, proidajem

01 3666 194, 098 9977 458

Građevinsko zemljište u Pavlovcu Zabočkom 1.200 m2, svi priključci pored, prekrasan pogled, prodajem

Dvosoban stan u Zaboku iznajmljujem

091 5854 626

Gornje Jesenje, stan u visokom prizemlju površine 57,07 m2. Cijena 35.000 Eura.

098 705 183

098 831 910

Škodu Favorit, nereg., prodajem

Krapina, Podgora, dvosobni novonamješteni stan, 66 m2, prodajem, 1.250Eura/m2

098 705 183

Pregrada, centar prodajem stan od cca 62 m2. Stan je odmah useljiv. Cijena 580 Eura/m2.

098 251 701

Stubičke Toplice, atraktivna lokacija, novi stanovi, 3s, 65 m2, 300 m od bazena, useljivo 12/2008, et. plin, balkon, parking, prodajem

01 6178 333, 098 9803 225

Stubičke Toplice, iznajmljuje se stan u obiteljskoj kući

091 5677 488 049 284 870

Škodu Feliciu 1.3, 1995g. reg. do 06/2009g. očuvana, prodajem

098 9881 409

Ladu Nivu, kupujem

049 285 858

Mercedes 190 D, 1986. godina, tehnički pripremljen za registraciju

098 916 4546

Opel Kadet, 1979. godina, registriran.

098 916 4546

Passat karamboliran ‘92g. reg. do 08/2009.

095 9048 102

098 9511 221

Krapina, iznad benzinske, građevinsko zemljište prodajem 1030 m2.

Peugeot 205 dizel, registriran godinu dana, ‘89. godina, prodajem.

Krapina, Podgora, zemljište s kamenom kučicom, 283 čhv

Renault Clio 1.2 2002 prodajem ili mjenam za Opel Astru

Oroslavje, gradilište od 700 čhv, komunalije i asfalt u parcelu, prodajem

Seat Ibizu 1.4, ‘97. godina, reg. do 9. mjeseca 2009. prodajem.

091 5107 503

098 705 183

098 1787 003

Prodaje se gradilište u Gornjoj Stubici sa strujom, vodom i asfaltom pokraj gradilišta, 300 čhv.

049 289 228

Prodaje se zemljište pogodno za gradnju vikendice u okolici Marije Bistrice

091 9353 800

Tempru 92 g., 1.6 disel, prodajem Yugo 60, prodajem Yugo Coral 45, reg., prodajem

098 705 183

099 5913 378 098 9019 646 091 5862 600

AUTO DIJELOVI Gume sa felgama 15”, prodajem

049 468 022 098 782 513

Stubičke Toplice, Kamenjak, građ. zemljište iznad Jezerčice površine 489 m2, građ. dozvola i projekti, čisti papiri. Cijena: 24.500 eura

099 4949 311

Kuku za Sierru prodajem Mašinu Yugo 60, prodajem

049 444 206 091 5854 626

098 9019 646

091 9265 761

ŠTEDNJACI I PEĆI Dva protočna bojlera Vaillant, prodajem

MOTOCIKLI Aprilia Pegaso 650 ie, 2003 god.dodatna oprema, napravljen servis. reg.do 7mj.2009. hitno prodajem

098 1704 916

Dvije plinske peći Maja i dvije fasadne peći, prodajem

098 9019 646

098 590 752

Motocikl Hondu Enduro 125 mijenjam za frezu za Tomo Vinković ili Goldoni

098 531 287

Scuter, 2007 g., prodajem Tomos APN 6, 93 g., reg., prodajem

099 2159 368 049 345 154

TV TV Samsung, Gorenje, Telefunken, Quadro, prodajem

091 5949 000

Kamin na drva, prodajem

049 444 206

Peć za centralno na kruta goriva u odličnom stanju, prodajem.

098 955 3981

Plinsku fasadnu peć, prodajem Plinsku peć Maja 12, prodajem

049 284 975 049 238 450

Trajno žareću peć, Kreka Veso, korištena godinu dana, prodajem.

091 5107 503

GLAZBALA Bas A tamburaški prodajem. Cijena 1000 Eura

091 515 3896

Gitara Ibanez RG, 1990.g. Prodajem za 2.500 kuna ili mijenjam

098 251 701

ELEKTRONIKA Vip home-box, kućna linija sa brojem, malo korištena za 750 kn prodajem

099 5758 483

UMJETNINE Prodaju se 2 našivena goblena(za uokviriti): seoski pejzaž i maćuhice, cijena 800 kn

099 5758 483

Uljni plamenik za centr.grijanje, plinske peći Maja, el.bojler 80 l, prodajem

049 461 095

ALATI I STROJEVI El. mješalicu za beton, kupujem Mlin prodajem

091 7301 149 098 823 316

Motornu pilu Stihl 051, prodajem Novi cirkular, prodajem

049 444 206 099 6978 440

Plug, 12 cola dvobrazni Slavonac i lupić na kardan.

091 584 0882

Radio Jadran 59, drveno kućište, neispravan za 500 kn prodajem

Prešu oko 100 l, kupujem

Uramljene goblene prodajem

Prodaje se 8 litarna motorna šprica na tačke i 100 metara gumene armirane cijevi

099 5758 483 099 7232 241

ODJEĆA I DJEČJA OPREMA Jaknu m 65, novu, zelenu, alfa original, prodajem

098 590 752

Novu masažernu fotelju, prodajem

049 228 723

049 468 022 098 782 513

Veliku starinsku hrastovu prešu prodajem

091 7950 661

NAMJEŠTAJ Kuhinjske elemente, prodajem

049 459 469

Prodaje se drvena preša i manji cirkulator

099 7928 988 049 238 450

BIJELA TEHNIKA Kandi perilica rublja sa stavljanjem odozgo, za 400 kn pordajem

049 264 013

Škrinja 310 litara Gorenje, u ispravnom stanju, povoljno prodajem.

091 5854 626

098 9019 646

Usisavač Kirbi sa svim priključcima za pranje i usisavanje, prodajem

Zimske gume na alu felgama 13”, prodajem

091 4821 976

099 6701 520

Prodaje se gradilište od 3.500 m2 uz glavnu cestu Zabok- Sv. K. Začretje. Sve komunalije uz parcelu, gruntovno čisto.

Renault Clio 04.god. prednji i zadnji branik prodajem

Golf II, 1.6 disel, 91 g., 5 vrata, prodajem

049 462 384, 091 5744 491

Gradilište od 250 čhv u Lugu Zabočkom, prodajem

091 5753 862

Ford Focus 2, 1.6 16v 12 mj. 2005. prodajem

Golf II, disel, 91 g., reg., prodajem

Gradilište 1.500 čhv, blizu centra Zlatar Bistrice, svi priključci, 40 eur/čhv, prodajem

099 3109 685 098 877 603

Ford Fiestu 1.8, disel, 93 g., prodajem

098 251 701

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

049 274 168

Ford Escort 1.6 16V, karavan, 98 g., reg., prodajem

098 705 183

STANOVI

KUĆE

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE Dajem u najam vinograd, za održavanje imanja (košnja trave)

01 3630 723, 091 2024 408

Građ.zemljište, prodajem

Golf II, 1.6 disel, 90 g., reg., prodajem

098 275 857

Drvene prozore sa izo staklom, 108 x 84, 108 x 60 i 108 x 45 cm

098 526 044

Brinuli bismo o starijoj osobi u zamjenu za nekretnine.

049 464 689

Zlatar Bistrica - centar, ruševna kućica na građevinskom zemljištu površine 931 čhv. Svi priključci kraj parcele. Cijena 40 Eur/čhv

Andraševac, vinograd od 150 čhv prodajem

098 1868 238

091/ 4230 359; 098/ 704 560

Vinski Vrh kod Marija Bistrice, gradilište od 800 čhvm ograđeno, privatni ulaz, idealno za vikendicu, voda struja i asfaltna cesta, prodajem

Benkovački i Brački kamen raznih vrsta uz moguću dostavu, prodajem

049 469 521, 098 693 143

Bankovni krediti do 350 000 kn na 15 godina s mogučnošću kredita za zaposlene na određeno vrijeme. HROK i CL ne smeta

Nakon početnih slova MO napišite svoj oglas od maksimalno 160 znakova i pošaljite ga na broj 66701. Izbjegavajte pisanje slova ćšžč, zamjenite ih sa cszc i to je to. Cijena SMS poruke je 3,00 kune + PDV

Svi mali oglasi objavljeni u Zagorskom listu otisnuti su u dobroj namjeri. Zbog toga Zagorski list d.o.o. osnivač i izdavač Zagorskog lista i uredništvo Zagorskog lista ne preuzimaju odgovornost za istinitost podataka koje oglašivači daju u svojim oglasima, ne snose troškove eventualno nastale štete zbog neobjavljenih, krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. Mali oglasi za Rubriku “Poznanstva” mogu se predati isključivo osobno u redakciji Zagorskog lista. Male oglase za tu rubriku primljene telefonom i poštom nećemo objaviti.

posebnim ulazom, trosoban, namješten, komforan, 1.700 kuna + režije + 4500 kuna polog

NAMJEŠTENJA

ZABOK 4. e-mailom na adresu : oglasi@zagorski-list.net 5. osobno u redakciju Zagorskog lista od 09 do15 sati, K.Š.Gjalskog 4, Zabok 6. besplatne oglase od sada možete predati i SMS porukom na broj 66701. 7. uživo u programu Radio Stubice

zagorskilist

Više strojeva i alata za izradu poteznih sajli za automobile i poljoprivredne strojeve prodajem.

098 916 4546

ZANATSKI SERVISI Čišćenje zapuštenih površina, rušenje drveća, izvlačenje i prijevoz

098 1976 356

Knauf, pr.zidove, stropove, struju i keramiku izvodim

098 818 378

Knauf-rigips sp.stropove, pr.zidove, uređenje potkrovlja i postava laminata izvodim.

099 2124 097

zagorskilist

zagorski oglasnik 55

broj 262 / 24.10.2008.

TRGOVINE, USLUGE, SERVISI Vrlo povoljno se prodaje Opel Vectra 2.0.i registrirana do 07/ 08. Godina proizvodnje 91., prva registracija 94. Zabok. 098 1819 771

DACIA LOGAN 1.4 Laureate, 2006. godina, 30.000 km, 1. vlasnik, full oprema. 098 977-5183

Renault Scenic 1.9 D, 98. g. registriran do 07/09. oprema sva osim el. podizača. 098 754 180

ALFA ROMEO 146 1.8 TS, prodaje se, snaga: 140 KS, CCM: 1800 , km: 94.100, registriran do 02/2009, godina prve registracija: 1998 (proizv.1997), kupljen novi u hrvatskoj - nije uvoz, garažiran, pribor: Multilock, autoradio, alufelge, zimske i ljetne gume s felgama, remus Cijena: 28.000,00 kn. 098 548 208

PEUGEOT 307 2.0 HDI, 75 KW, 2001 god, registriran do 05/09, MOŽE NA KREDIT 098 657 540

Roletar izrađuje i popravlja sve vrste roleta, povoljno te u najkraćem roku!

098 9455 969

POLJOPRIVREDNI STROJEVI Balirku, ispravnu, malo rabljenu i sijačicu za sve vrste žitarica, prodajem

Više vrsta lazanja i 20- ak vrsta pizza iz krušne peći •Provjerite tko ima najveću pizzu u Zagorju!! •BESPLATNA DOSTAVA: TEL: 049 282-259 GSM: 098 937-7777

049 223 562

Električni mlin za jabuke, prodajem.

098 839 547

Elevator za kukuruz, brane, sijačicu, tanjurače, prskalicu KŽK, prodajem

091 5756 475

Frezu IMT 619, prodajem

049 491 125

Manji mlin za grožđe, prešu 60 litara i prikolicu za motokultivator, prodajem povoljno

049 349 230

Mlin na kamen za sve vrste žitarica, njemačke proizvodnje, prodajem

098 955 3981

Motokultivator Gorenje Muta, visoki kotači, s kosom širine 130 centimetara, prodajem.

098 205 053

POVOLJNO SE PRODAJE HONDA CIVIC 2.0 ITD. GODINA PROIZVODNJE 1997. INFORMACIJE NA 098-33-25-46

ODJEL ZA NEKRETNINE

Motokultivator Mio Osijek sa frezom, prodajem Okretač, plug dvobrazni 12”, prodajem Plug Olt 12 cola, odličan prodajem

049 238 079

Odojke 28 kg, prodajem

049 349 289

Odojke, prodajem

098 1778 359

Prikolica sa aluminijskim stranicama, 290 x 190, dupli kotači, prodajem

098 1778 359

Prodajem muzilicu za krave, Vitreh na kotačima, ispravna

049 461 811

Samohodnu kosilicu Figaro, prodajem

098 877 603

Tanuraće Olt sa 20 diskova, i sijačicu Olt 2 reda prodajem

098 1868 238

Štore 404 ili Univerzal, kupujem Štore 404 ili Univerzal, kupujem Traktor IMT 533 i plug 10”, prodajem

Svinje 80 kg, prodajem

091 5797 159

Svinju 130 kg, prodajem

091 5677 488

VRT Fikus visine 2.5 m i biljka stablašica visine 2 m, prodajem

098 9013 844

Špine, margarete, ping pong prodajem

049 208 169

Sadnice ligustruma i šimšira, bušpuna 10-30 cm, prodajem

049 287 443, 098 424 410

Sadnice ranih jagoda, velikih plodova, sorta elvira, prodajem, narudžbe šaljem poštom

091 9385 749

DOMAĆE ŽIVOTINJE 098 823 422 098 9739 889

Dva odojka 30-35 kg, prodajem

049 287 182

Dvije krave, bređe 8 mj., prodajem

098 721 135

Junicu za rasplod, staru 9 mj., prodajem

049 340 596

Kravu staru 7 g., 8 mj. bređu, prodajem

098 771 332

Kravu za domać. i svinju 200 kg, prodajem

049 285 782

Kravu za obradu, prodajem. Krmaču, pod selekcijom, prodajem Krmaču, pod selekcijom, prodajem Mladog pijetla, kupujem Mladu kravu, dojnu, kupujem Mlađu kravu za obradu, kupujem

Odojke 20-27 kg, prodajem

049 464 721

049 284 062 049 289 284 049 233 013

049 412 380

Kukuruz u klipu, prodajem

098 9529 905

Kupinovo vino prodajem, eko uzgoj

01 3393 448

Sijeno, otava, slama i zob prodajem Stajski gnoj prodajem, zvati iza 20 sati

Molim dobra čovjeka na poklon motorna invalidska kolica

01 2828 132

OSTALO 049 285 313 049 282 775

Bukova drva za ogrijev, prodajem

01 3351 605

Domaće jabuke, nešpricane i bijelo vino, prodajem

049 286 370

Drva ogrjevna bukova sa dostavom u Zaboku, Začretju i okolici prodajem

049 228 204, 099 5152 889

Drva za ogrjev bukva, grab, hrast, cjepanice prva klasa, brza i besplatna dostava.

091 3747 008

Hrastova drva, prodajem

049 285 028

Korito za haranje svinja, poklanjam

049 285 116

Kotao za kuhanje rakije 60 l, prodajem

091 5797 159

Kval. jabučni ocat i jabuke, prodajem

049 289 289

049 214 174

Lješnjake u ljusci, prodajem

01 7878 795

049 285 159

Mijenjam pelene za odrasle za baliranu slamu

049 222 199

091 7290 360

Očišćene orahe, prodajem 049 412 287

099 1983 158

Očišćene orahe, prodajem

049 287 811

049 491 125

Očišćene orahe, prodajem

049 289 673

098 9584 526

Prodaje se velika gajba za uzgoj zečeva

091 939 1291

01 3390 738 049 237 176

Stabla hrsta na panju kupujem, prednost Začretje i okolica, moja sječa i izvlačenje

049 435 139

Stajski gnoj, prodajem

098 1976 356 049 461 846

EKOSTUBAKI STUBIČKE TOPLICE, Strmečka 65

049 214 329

Jabučni ocat i domaću rakiju prodajem

Kukuruz u klipu, prodajem

092 2174 325

POMOĆ

Bijelo kval. vino, prodajem

098 1733 557

Eko jabuke prodajem

Kukuruz u klipu, prodajem

092 2104 134

Muškarac 49 g. 172/85 SSS, situiran, vesele naravi, svirač, želi pronaći ljubav i sreću u slobodnoj ženi do 45 g.

049 236 912

091 5756 475

Bijelo vino prodajem

049 236 181

Muškarac 47 175 88 SSS neo?enjen, želi upoznati simpatičnu žensku osobu za ozbiljnu vezu

Bačvu 900 l, prodajem

01 2042 159

Baliranu slamu, prodajem

01 3393 252

099 5082 214

Muškarac 41 g.iz okolice Karlovca želi upoznati ženu do 35 g.za ozbiljnu vezu

049 222 479

049 289 673

Baliranu slamu, prodajem

Kukuruz i ječam, prodajem

Gospođa 55 g. iz Zagreba, u mirovini 170/80, za ozbiljnu vezu ili brak traži situiranog gospodina od 55 g nadalje

049 460 539

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI

Ječam i kukuruz prodajem

049/222 235

OSOBNI KONTAKTI

091 9042 334

Tri muška odojka 45 kg, prodajem

099 5188 542

099 6984 069

049 349 289

Tele do 100 kg, kupujem

049 208 074

Radnim danom od 8.00 do 16.00 na

PODUKA Podučavam engleski jezik za početnike i napredne u Stubičkim Toplicama, zvati navečer

049 228 512

Svinju, prodajem

1000 kg kukuruza u klipu, kupujem

INFORMACIJE

098 1868 238

09I 5655 943

049 287 504

Svinju 70 kg i bređe krmače, prodajem

Jabuke prodajem

Muško tele, 150 kg i dvije purice, prodajem

049 236 024

Svinju 190 kg, prodajem

Jabuke prodajem

049 444 135

099 9930 886

Svinju 150 kg, prodajem

049 469 312

Muško tele, 150 kg i dvije purice, prodajem

Odojke 20-27 kg, prodajem

Svinju 150 kg, prodajem

Tri muška odojka 45 kg, prodajem

Domaće jabuke, prodajem

049 236 522

Ovna, starog godinu dana, prodajem

099 5913 378

098 9178 728

049 283 572

049 289 693

Ovce i koze, prodajem

049 233 112

Suhi kukuruz u zrnu prodajem

049 290 179

Odojke, prodajem

Ovna za obradu 120 kg, prodajem

01 3393 577 049 289 524

Odojke, prodajem

Svinje 150 kg, prodajem

Traktor Tomo Vinković 418 , 80 g., prodajem

Ždrijebica stara 19 mj., prodajem

Odojke, prodajem

049 289 623

Stare sorte sočnih jabuka na stablu po 60 lp kila, prodajem. Za ocat, jabučnicu, spremanje

049 228 204, 099 5152 889 049 283 562

Uljni plamenik Weishapt i plastičnu cisternu za lož ulje 1300 l s pumpom, prodajem.

049371349 0915251869

ČIŠĆENJE SEPTIČKIH JAMA, MASTOLOVACA I SEPARATORA

(049) 282 784; 098 697 966; 091 948 9908

56 nekretnine mala burza

broj 262 / 24.10.2008.

MALA BURZA RADNIH MJESTA Hrvatski zavod za zapošljavanje

Bez škole, nezavršena osnovna škola i završena osnovna škola • MMV GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Čakovec, dr. Ante Starčevića 16 5 POMOĆNIH RADNIKA U POSREDOVANJU I SAVJETOVANJU Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Gajeva 2 1 NOSAČ BOLESNIKA Rok za podnošenje prijave: 24.10.2008 • Caffe bar The Best vl. Vera Ivančir, Bedekovčina, Stjepana Radića bb 1 RADNIK NA POSLUŽIVANJU PIĆA I TOPLIH NAPITAKA Br. tel. 049/214-001. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Opremanje objekata vl. Branko Mičuga ing., Konjščina, Lipovec 101a 1 POMOĆNI BRAVAR Rok za podnošenje prijave: 30.10.2008 • Mesnica - klaonica J & Ž vl. Željko Borošak, Klanjec, Lijepe naše 33 2 POMOĆNA RADNIKA Br. tel. 049/550-254, br. mob. 098/250-563 ili osobno na adresu: Lijepe naše 33, Klanjec. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Stolarija vl. Gudan Zdravko, Gornja Stubica, Modrovec bb 1 POMOĆNI RADNIK U STOLARIJI Br. mob. 098/854-277. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • SPLENDOR tekstil d.o.o. za posredovanje i trgovinu, Klanjec, Novodvorska bb 3 ŠIVAČICE Br. tel. 049/550-645 ili br. mob. 098/324-399. Rok za podnošenje prijave: 07.11.2008 • Regeneracija netkani tekstil i tepisi d.d., Zabok, Prilaz dr. Franje Tuđmana 15 14 Radnika na liniji za proizvodnju netkanog tekstila Rok za podnošenje prijave: 30.10.2008 • Trgovačko - proizvodni obrt ‘Centar A’ vl. Stjepan Androić, Mače, Peršaves 12e 1 RADNIK U PROIZVODNJI UNIKATNE KERAMIKE Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • LA-BRA-CO proizvodnja, usluge i trgovina d.o.o., Zagreb, Bukovačka cesta 335 2 RADNIKA U VULKANIZERSKOJ RADIONI (M/Ž) Br. tel. 049/282-974 (Duško). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • MRAZ d.o.o. klaonica, prerada i prodaja mesa, Kraljevec na Sutli, Kraljevec 63 4 RADNIKA U PRERADI MESA Br. mob. 098/397-900 (Suzana). Rok za podnošenje prijave: 01.11.2008 • Mesnica - klaonica J & Ž vl. Željko Borošak, Klanjec, Lijepe naše 33 2 POMOĆNE RADNICE ZA RAD U POGONU Br. tel. 049/550-254, br. mob. 098/250-563 ili osobno na adresu: Lijepe naše 33, Klanjec. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Pekara-trgovina “Hum-Lug”, Zabok, Lug Zabočki 71a 1 POMOĆNI RADNIK U PEKARI Br. mob. 098/531-350. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • VATROZAŠTITA d.o.o. za trgovinu i usluge, Zabok, Matije Gupca bb 2 POMOĆNA RADNIKA U PEKARI Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • RINO promidžba i ugostiteljstvo vl. Rino Valec, Zabok, S. Radića 30a 1 RADNIK NA LJEPLJENJU PLAKATA Br. tel. 049/502-608 ili br. mob. 098/9616758. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • M - PROFIL d.o.o. za proizvodnju, graditeljstvo i trgovinu, Zabok, Prilaz dr. Franje Tuđmana 11 20 RADNIKA U GRAĐEVINARSTVU Br. tel. 049/588-830. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • ESOTEHNA d.o.o. za proizvodnju energetske opreme, tehnologiju i usluge, Lepajci, Velika Ves 141 3 MONTERA Br. tel. 049/301-183 ili br. mob. 098/876-116 (Anito). Rok za podnošenje prijave: 24.10.2008 • Drvoprerada Čiček vl. Božena Čiček, Zlatar-Bistrica, Lovrečan 10b 2 RADNIKA NA ZABIJANJU I POPRAVKU PALETA Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • ZAGORKA d.o.o. za proizvodnju glinenih materijala, Bedekovčina, Matije Gupca 2 2 RADNIKA NA VATROSTALNIM MATERIJALIMA Br. mob. 099/311-7925 (Božena). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike • Ugostiteljsko trgovački obrt “Kozjak” vl. Krunoslav Švigir, Sveti Križ Začretje, Kozjak Začretski bb 3 KUHARA / POMOĆNA KUHARA (M/Ž) Br. mob. 098/555-414. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • BISTRO AS vl. Krunoslav Brežnjak, Pregrada, Janka Leskovara 20 2 RADNIKA NA POMOĆNIM POSLOVIMA U KUHINJI Rok za podnošenje prijave: 30.10.2008 • Izletište Denis

Područna služba KRAPINA www. hzz.hr

vl. Denis Strugar, Stubičke Toplice, Strmec 273/c 1 KUHAR Br. tel. 01/3352-678 ili br. mob. 095/902-3352. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • CAPO MANAGEMENT ugostiteljstvo, trgovina i usluge vl. Mladen Crljen, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 3 1 KONOBAR Br. tel. 049/371-444 ili br. mob. 099/3333099 (Mladen). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Buffet Stella vl. Ankica Lacko, Sveti Križ Začretje, Galovec Začretski 72 1 KONOBAR Br. mob. 098/682-070. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Buffet “TURIST” vl. Božica Večerić, Klanjec, Lijepe naše bb 1 RADNIK U UGOSTITELJSTVU - KONOBAR Br. tel. 049/556-036 ili br. mob. 091/4500-457. Rok za podnošenje prijave: 16.11.2008 • BBS INFO d.o.o. za informatički inženjering, Bedekovčina, Stjepana Radića 40 1 KONOBARICA Br. tel. 049/214-140. Rok za podnošenje prijave: 29.10.2008 • KONČIĆ trgovina ugostiteljstvo, Bedekovčina, Martinec Orehovički 33 1 KONOBARICA Br. mob. 095/901-91-36. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • Ugostiteljstvo-trgovina “Naiva 78” vl. Božica Hrastinski, Zabok, Trg K. Š. Đalskog bb 1 KONOBARICA/KONOBAR - RAD ZA ŠANKOM Br. tel. 049/222-535, br. mob. 091/163-5847. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • OROTERRA d.o.o. za trgovinu i usluge, Oroslavje, Milana Prpića 112 1 RADNIK NA POSLOVIMA USLUŽIVANJA GOSTIJU Br. mob. 049/284-026 (Zlatko). Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 • Ugostiteljski obrt Oštrc vl. Nataša Bingula, Zlatar, Martinšćina 46 1 KONOBARICA Br. mob. 091/548-6463. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • Frizerski salon za žene Štefica vl. Štefica Medvedec, Krapina, Štrosmajereva 4 1 FRIZER Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • KLIP ART d.o.o. za usluge, Krapinske Toplice, Mala Erpenja 220 1 FRIZER Br. tel. 049/639-022 (Katarina). Rok za podnošenje prijave: 31.12.2008 • SOKOL MARIĆ d.o.o. za usluge zaštite osoba i imovine, Zagreb, Trg Maršala Tita 8 10 ZAŠTITARA - ČUVARA Br. tel. 01/4896-419 ili br. mob. 098/347-612. Rok za podnošenje prijave: 01.11.2008 • PEKARA-PREGRADA d.o.o. za proizvodnju pekarskih i slastičarskih proizvoda, trgovinu i ugostiteljstvo, Pregrada, S. Radića 8 1 PRODAVAČ KRUHA I PECIVA Br. mob. 099/3534-210. Rok za podnošenje prijave: 13.11.2008 • Trgovačko - proizvodni obrt ‘Centar A’ vl. Stjepan Androić, Mače, Peršaves 12e 1 PRODAVAČ U TRGOVINI MJEŠOVITOM ROBOM Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • AUTO - ZAGORJE d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i usluge, Zlatar-Bistrica, Grančarska bb 1 PRODAVAČ AUTO DIJELOVA Br. mob. 098/251-283. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • KTC trgovačko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge d.o.o., Križevci, N. Tesle 18 1 SKLADIŠNI RADNIK Zamolbe sa životopisom dostaviti na adresu: KTC d.o.o. Krapina, Bobovje bb, 49000 Krapina. Rok za podnošenje prijave: 07.11.2008 • BEDEX-SUPERTOM vl. Josip i Tomislav Tomaševski, Bedekovčina, S. Radića 19 1 TRGOVAC Br. tel. 049/213-385. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • KTC trgovačko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge d.o.o., Križevci, N. Tesle 18 1 PRODAVAČ Zamolbe sa životopisom slati na adresu: KTC d.o.o. Zabok, Radničko naselje 14, 49210 Zabok. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • Trgovina i ugostiteljstvo “Uni” vl. Ankica Tupek, Gornja Stubica, Hum Stubički 157 1 PRODAVAČ U TRGOVINI Br. tel. 049/289-150. Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 • Vrtlarija Čuček vl. Verica Čuček, Zabok, Bregovita 24 2 RADNIKA U PLASTENIKU, ARANŽIRANJU CVIJEĆA I PRODAJI NA TRŽNICI Br. mob. 098/982-8988. Rok za podnošenje prijave: 25.10.2008 • MB-TRANSGRADNJA d.o.o. za građevinarstvo, prijevoz i usluge, Krapina, Kralja Petra Svačića 18 2 ZIDARA-TESARA Br. mob. 091/370-5910 - Branko Makar. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • STIV-elektroinstalacije i građenje vl. Ivica Roginić, Sveti Križ Začretje, Švaljkovec 63 2 RADNIKA NA ZIDARSKIM I OSTALIM POSLOVIMA U GRAĐEVINARSTVU

Br. tel. 049/227-727 ili br. mob. 098/250-083. Rok za podnošenje prijave: 08.11.2008 • STIV -elektroinstalacije i građenje, vl. Ivica Roginić, Sveti Križ Začretje, Švaljkovec 63 1 TESAR - RADOVI U GRAĐEVINARSTVU Br. tel. 049/227-727 ili br. mob. 098/250-083. Rok za podnošenje prijave: 08.11.2008 • Graditeljstvo Belanović-Projekt vl. Stjepan Belanović, Sveti Križ Začretje, I. Lovrenčića 8 1 POMOĆNI MONTER VISEĆIH STROPOVA Br. mob. 098/464-061. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • TERMO SOPOT ugradnja instalacija plina i grijanje, te vodne instalacije vl. Stjepan Bedeniković, Pregrada, Sopot 116 1 KV MONTER CENTRALNOG GRIJANJA Br. mob. 091/2500-483. Rok za podnošenje prijave: 13.11.2008 • TERME JEZERČICA d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo - Podružnica Jezerčica, Donja Stubica, Toplička 80 1 DOMAR - KUĆNI MAJSTOR Br. tel. 049/200-600 (Katarina) ili kontakt emailom: koremus@terme-jezercica.hr. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • BAREL d.o.o. za trgovinu,graditeljstvo i usluge, Veliko Trgovišće, Antuna Mihanovića 6 1 SOBOSLIKAR Br. mob. 091/1101-083. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • STIV -elektroinstalacije i građenje vl. Ivica Roginić, Sveti Križ Začretje, Švaljkovec 63 1 SOBOSLIKAR, LIČILAC, FASADER Br. tel. 049/227-727 ili br. mob. 098/250-083. Rok za podnošenje prijave: 08.11.2008 • VRBANC - COLOR d.o.o. za graditeljstvo i trgovinu, Pregrada, Janka Leskovara 49 1 SOBOSLIKAR - LIČILAC - FASADER Br. mob. 098/864-998. Rok za podnošenje prijave: 03.11.2008 • CRLENI d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo, sanaciju dimnjaka i dimnjačarske usluge, Varaždin, Ivana Zajca 11 2 DIMNJAČARA Br. tel. 042/330-002 ili br. mob. 091/765-8243. Rok za podnošenje prijave: 31.12.2008 • MIRA SISTEM d.o.o. za trgovinu, Zabok, Prilaz Dr. F. Tuđmana 3 1 RADNIK NA STROJU ZA REZANJE I SAVIJANJE LIMOVA TE RAD U SKLADIŠTU Br. mob. 098/212-847. Rok za podnošenje prijave: 06.11.2008 • ALUMONT al, pvc stolarija, nekretnine vl. Mirko Blažičević, Krapinske Toplice, Selno 113 1 LIMAR Br. tel. 049/232-612. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • MGM metalna galanterija Mihovilić vl. Zdenko Mihovilić, Zabok, Špičkovina 144 1 BRAVAR Br. mob. 098/754-478. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • OMP obrada metala, trgovina vl. Vladimir Pleško, Zabok, Gubaševo 3 2 RAČUNALNA TEHNIČARA U STROJARSTVU Br. tel. 049/236-651 ili br. mob. 098/351-153. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • METALBENETON proizvodnja u strojarstvu, graditeljstvo, usluge i promet d.o.o., Sveti Križ Začretje, I. Kukuljevića Sakcinskog 2 6 RADNIKA NA BRAVARSKIM I POMOĆNIM POSLOVIMA Br. tel. 049/227-381. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Grofelnik zajednički obrt - proizvodnja, trgovina, usluge i ugostiteljstvo, Pregrada, Kostelsko 18 2 KV/PKV TOKARA ILI BRAVARA Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 • AGRO - MAK d.o.o. za trgovinu i ugostiteljstvo, Konjščina, Varaždinska 16 1 AUTOMEHANIČAR ZA TRAKTORE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE / POSLOVOĐA Br. mob. 098/754-680 (Krešimir). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • AUTO - ZAGORJE d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i usluge, Zlatar-Bistrica, Grančarska bb 1 AUTOMEHANIČAR Br. mob. 098/251-283. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Automehaničarsko - trgovački obrt Huljak vl. Darko Huljak, Zlatar, Braće Radića 16 1 AUTOMEHANIČAR - SERVIS I ODRŽAVANJE MOT. VOZILA - OSOBNI PROGRAM Br. tel. 049/467-516. Rok za podnošenje prijave: 30.10.2008 • Stražaplastika d.d. za preradu i promet plastičnih masa, Hum na Sutli, Hum na Sutli 123 5 RADNIKA NA STRUČNIM PROIZVODNIM POSLOVIMA Br. tel. 049/382-333 ili kontakt e-mailom: zarko.miljan@strazaplastika.hr. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • AUTO - ZAGORJE d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i usluge, Zlatar-Bistrica, Grančarska bb 1 AUTOELEKTRIČAR - ELEKTRONIČAR INŽ. ELEKTROTEHNIKE Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • KTC trgovačko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge d.o.o., Križevci, N. Tesle 18 1 MESAR - VODITELJ MESNICE Zamolbe sa životopisom dostaviti na adresu: KTC d.o.o. Krapina, Bobovje bb, 49000 Krapina. Rok za podnošenje prijave: 07.11.2008 • KTC

trgovačko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge d.o.o., Križevci, N. Tesle 18 1 KV MESAR Zamolbe sa životopisom poslati na adresu: KTC d.o.o. Zabok, Radničko naselje 14, 49210 Zabok. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • Mesnica - klaonica J & Ž vl. Željko Borošak, Klanjec, Lijepe naše 33 2 KV MESARA Br. tel. 049/550-254, br. mob. 098/250-563 ili osobno na adresu: Lijepe naše 33, Klanjec. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Pekarnica Sveti Martin vl. Slavko Petrinić, Zabok, Grdenci 111 c 1 PEKAR Br. mob. 098/9596-553. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Čakovečki Mlinovi d.d. RJ Pekara Oroslavje, Oroslavje, Stubička 56 1 PEKAR ILI PRIUČENI PEKAR Br. tel. 049/284-013 (Anica). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • LA-BRA-CO proizvodnja, usluge, i trgovina d.o.o., Zagreb, Bukovačka cesta 335 1 RADNIK U STOLARSKOJ RADIONI (M/ Ž) Br. tel. 049/282-974 (Duško). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • ALUMONT al, pvc stolarija, nekretnine vl. Mirko Blažičević, Krapinske Toplice, Selno 113 1 STOLAR Br. tel. 049/232-612. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Stolarija vl. Gudan Zdravko, Gornja Stubica, Modrovec bb 1 KV STOLAR Br. mob. 098/854-277. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • ZAGORKA d.o.o. za proizvodnju glinenih materijala, Bedekovčina, Matije Gupca 2 1 TEHNOLOG NA KERAMIČKOJ PEĆI Br. mob. 099/311-7925 (Božena). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Pekarnica Sveti Martin vl. Slavko Petrinić, Zabok, Grdenci 111 c 1 PROIZVOĐAČ TJESTENINE Br. mob. 098/9596-553. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Pekarnica Sveti Martin vl. Slavko Petrinić, Zabok, Grdenci 111 c 1 VOZAČ - DOSTAVLJAČ Br. mob. 098/9596-553. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • SLATKI DAR proizvodnja slastica i trgovina vl. Branko Gospočić, Gornja Stubica, Banščica 2 1 DOSTAVLJAČ Br. mob. 098/604-643. Rok za podnošenje prijave: 30.10.2008 • Pekara-trgovina “Hum-Lug”, Zabok, Lug Zabočki 71a 1 VOZAČ - KOMBI PRIJEVOZ ROBE U TUZEMSTVO I INOZEMSTVO Br. mob. 098/531-350. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Autoprijevoznik vl. Ivan Vidović, Zlatar, A. Kovačića 1 1 VOZAČ TERETNOG VOZILA (TEGLJAČHLADNJAČA) U MEĐUNARODNOM PROMETU Br. mob. 098/251-740. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Mesnica - klaonica J & Ž vl. Željko Borošak, Klanjec, Lijepe naše 33 1 VOZAČ B I C KATEGORIJE Br. tel. 049/550-254, br. mob. 098/250-563 ili osobno na adresu: Lijepe naše 33, Klanjec. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Transporti Kraševac vl. Gordan Kraševac, Stubičke Toplice, Zagrebačka 4a 1 KV VOZAČ - MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA Br. tel. 049/282-521 ili br. mob. 098/476-770. Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija • PA - EL d.o.o. za projektiranje i izvođenje elektroinstalacija i antikorozivne zaštite, Veliko Trgovišće, Dubrovčan 33 1 ELEKTROTEHNIČAR PRIPRAVNIK Br. tel. 049/557-333, br. mob. 099/313-2613. Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 • BULGARI FILATI d.o.o. za proizvodnju i trgovinu tekstilom, Oroslavje, Milana Prpića 114 1 PLANER PROIZVODNJE Br. tel. 049/200-710. Rok za podnošenje prijave: 30.10.2008 • Ljekarne Šćuric, Stubičke Toplice, Viktora Šipeka 16 1 FARMACEUTSKI TEHNIČAR - RAD U LJEKARNI Br. mob. 098/303-951. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • Krojačko trgovački obrt “Salon Antonio” vl. Nenad Dujmović, Zagreb, Trg A. Starčevića bb 1 POSLOVOĐA DUČANA Kontakt e-mailom: europa92.marijana@mail.inet.hr. Rok za podnošenje prijave: 30.10.2008 • Pekara-trgovina “Hum-Lug”, Zabok, Lug Zabočki 71a 1 POSLOVOĐA U DUČANU Br. mob. 098/531-350. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • MMV GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Čakovec, dr. Ante Starčevića 16 2 POSLOVNE TAJNICE Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • INTERES d.o.o. za izdavaštvo i turistička agencija, Zabok, Grabrovec 130 1 RADNIK NA VOĐENJU KNJIGOVODSTVA Br. tel. 049/223-707. Rok za podnošenje prijave: 01.12.2008 • MMV GRUPA d.o.o.

za trgovinu i usluge, Čakovec, dr. Ante Starčevića 16 5 KOMERCIJALISTA Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA d.d., Zagreb, Radnička cesta 47 2 SAVJETNIKA ZA SKLAPANJE UGOVORA O STAMBENOJ ŠTEDNJI ZA PODRUČJE KZŽ Svoju ponudu i životopis dostaviti na adresu: Raiffeisen stambena štedionica d.d., 49000 Krapina, Trg Stjepana Radića 15, s naznakom ‘za natječaj’ ili na e-mail: danijela.cimic@raiffeisenstambena.hr. Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 • LA-BRA-CO proizvodnja, usluge i trgovina d.o.o., Zagreb, Bukovačka cesta 335 2 KOMERCIJALISTA (M/Ž) Br. tel. 049/282-974 (Duško). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • PEK-PINA d.o.o. za zastupanje u osiguranju, Pojatno, Jurjevska 19 1 ZASTUPNIK OSIGURANJA Br. mob. 098/228-832. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Republike Austrije 1 2 PRODAVAČA SVIH VRSTA OSIGURANJA Br. mob. 091/317-2123 (gđa. Pešt). Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • KTC trgovačko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge d.o.o., Križevci, N. Tesle 18 1 BLAGAJNIK Zamolbe sa životopisom dostaviti na adresu: KTC d.o.o. Krapina, Bobovje bb, 49000 Krapina. Rok za podnošenje prijave: 07.11.2008 • Hotel & Restaurant SE-MI d.o.o. za ugostiteljstvo, Veliko Trgovišće, S. Radića 166 1 RADNIK NA RECEPCIJI, POSLOVI OKO MARKETINGA, NABAVE I SL. Br. tel. 049/237-238, br. mob. 091/3434-340 (Senka). Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 • PRESEČKI GRUPA d.o.o. za prijevoz, usluge, trgovinu i putničku agenciju, Krapina, Frana Galovića 15 5 VOZAČA AUTOBUSA Br. tel. 049/328-029, br. mob. 091/3341-168 (Saša). Rok za podnošenje prijave: 31.12.2008 Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij • ALUMONT al, pvc stolarija, nekretnine vl. Mirko Blažičević, Krapinske Toplice, Selno 113 1 ING. GRAĐEVINARSTVA / GRAĐEVINSKI TEHNIČAR Br. tel. 049/232-612. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • MB-TRANSGRADNJA d.o.o. za građevinarstvo, prijevoz i usluge, Krapina, Kralja Petra Svačića 18 1 INŽ. GRAĐEVINE / DIPL. INŽ. GRAĐEVINE Br. tel. 049/370-591 ili br. mob. 091/3705910 (Branko). Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • OMP obrada metala, trgovina vl. Vladimir Pleško, Zabok, Gubaševo 3 1 INŽ. STROJARSTVA Br. tel. 049/236-651 ili br. mob. 098/351-153. Rok za podnošenje prijave: 30.11.2008 • BULGARI FILATI d.o.o. za proizvodnju i trgovinu tekstilom, Oroslavje, Milana Prpića 114 1 VŠS/VSS STRUČNJAK ZAŠTITE NA RADU Br. tel. 049/200-710. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Zaštitna oprema, metalna galanterija, puškarstvo i ugostiteljstvo “Rusan” vl. Štefica Rusan, Marija Bistrica, Hum Bistrički 142/A 1 Radnik na programiranju cnc obradnih centara, razvoj prototipa, nadzor proizvodnje Kontakt e-mailom: info@rusan.hr. Rok za podnošenje prijave: 14.12.2008 • Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica, Matije Gupca 2 1 UČITELJ RAZREDNE NASTAVE (M/Ž) Rok za podnošenje prijave: 26.10.2008 • Osnovna škola Bedekovčina, Bedekovčina, Gajeva 13 1 UČITELJ RAZREDNE NASTAVE Rok za podnošenje prijave: 24.10.2008 • Osnovna škola Bedekovčina, Bedekovčina, Gajeva 13 1 UČITELJ RAZREDNE NASTAVE Rok za podnošenje prijave: 24.10.2008 • MMV GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Čakovec, dr. Ante Starčevića 16 1 VODITELJ ODJELA PRODAJE Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • FERO-ERO d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Veliko Trgovišće, Doktora Stanka Pinjuha 15 1 RADNIK NA VOĐENJU RAČUNOVODSTVA Kontakt e-mailom: fero-ero@kr.t-com.hr. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Gajeva 2 1 VIŠI FIZIOTERAPEUT U BOLNICI Rok za podnošenje prijave: 24.10.2008 Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat • M - PROFIL d.o.o. za proizvodnju, graditeljstvo i trgovinu, Zabok, Prilaz dr. Franje Tuđmana 11 2 DIPL.ING./ING. GRAĐEVINARSTVA ILI STROJARSTVA Br. tel. 049/588-830. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • JAM-ING d.o.o. za graditeljstvo i trgovinu, Zlatar, Gajeva 7a 1 RADNIK NA PROJEKTIRANJU I NADZORU U GRADITELJSTVU Br. tel. 049/466-100 ili br. mob. 098/721-265.

zagorskilist Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • DONA trgovina d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Gornja Stubica, Matije Gupca 10 1 TEHNOLOG - PRIPRAVNIK Br. tel. 049/502-845 ili kontakt e-mailom: pravna.sluzba@dona.hr. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Promet Jurić usluge u šumarstvu i trgovina vl. Dario Jurić, Đurmanec, Donji Macelj 74 1 DIPL. INŽ. ŠUMARSTVA Br. tel. 049/346-002 ili br. mob. 098/303-944. Rok za podnošenje prijave: 15.11.2008 • Opća bolnica Zabok, Zabok, Bračak 8 1 SPEC. NEUROLOG Br. tel. 049/204-021. Rok za podnošenje prijave: 04.12.2008 • SANO - suvremena hranidba životinja d.o.o., Popovača, Industrijska cesta bb 1 PRODAVAČ SANO PROIZVODA NA TERENU Br tel. 044/653-303 ili br. mob. 091/670-8184. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Ljekarnička ustanova Ljekarne Crkvenčić, Zabok, Matije Gupca 74 1 MAGISTAR FARMACIJE Br. tel. 049/221-419, br. mob. 098/9828-979. Rok za podnošenje prijave: 20.11.2008 • Srednja škola Krapina, Krapina, Šetalište hrvat. nar. preporoda 6 1 NASTAVNIK HRVATSKOG JEZIKA Br. tel. 049/382-100, traži se posredovanje s područja PS Krapina, Varaždin i Zagreb. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR HRVATSKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR HRVATSKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR HRVATSKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR ENGLESKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR ENGLESKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR NJEMAČKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR NJEMAČKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR NJEMAČKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Srednja škola Zabok, Zabok, I. i C. Huis 2 1 NASTAVNIK NJEMAČKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, Prilaz dr. F. Tuđmana 13 1 PROFESOR MATEMATIKE Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Srednja škola Zlatar, Zlatar, Braće Radića 10 1 PROFESOR/ICA INFORMATIKE Rok za podnošenje prijave: 29.10.2008 • Srednja škola Zlatar, Zlatar, Braće Radića 10 1 PROFESOR/ICA KEMIJE Rok za podnošenje prijave: 29.10.2008 • Srednja škola Zlatar, Zlatar, Braće Radića 10 1 PROFESOR/ICA KEMIJE I BIOLOGIJE Rok za podnošenje prijave: 29.10.2008 • Osnovna škola Bedekovčina, Bedekovčina, Gajeva 13 1 UČITELJ GEOGRAFIJE Rok za podnošenje prijave: 24.10.2008 • Osnovna škola Antuna Mihanovića Petrovsko, Petrovsko, Petrovsko 58 1 UČITELJ GEOGRAFIJE Rok za podnošenje prijave: 26.10.2008 • Srednja škola Zabok, Zabok, I. i C. Huis 2 1 NASTAVNIK GEOGRAFIJE Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica, Matije Gupca 2 1 UČITELJ NJEMAČKOG JEZIKA (M/Ž) Rok za podnošenje prijave: 26.10.2008 • Osnovna škola Janka Leskovara, Pregrada, Ulica Dragutina Kunovića 8 1 UČITELJ NJEMAČKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Osnovna škola Antuna Mihanovića Petrovsko, Petrovsko, Petrovsko 58 1 UČITELJ NJEMAČKOG JEZIKA Rok za podnošenje prijave: 26.10.2008 • Osnovna škola Bedekovčina, Bedekovčina, Gajeva 13 1 UČITELJ LIKOVNE KULTURE Rok za podnošenje prijave: 24.10.2008 • Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica, Matije Gupca 2 1 UČITELJ TEHNIČKE KULTURE (M/Ž) Rok za podnošenje prijave: 26.10.2008 • Osnovna škola Janka Leskovara, Pregrada, Ulica Dragutina Kunovića 8 1 UČITELJ MATEMATIKE Rok za podnošenje prijave: 27.10.2008 • Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda, Budinščina, Zajezda 31 1 NASTAVNIK - RAD SA DJECOM I MLADEŽI SA TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (M/Ž) Rok za podnošenje prijave: 25.10.2008 • M - PROFIL d.o.o. za proizvodnju, graditeljstvo i trgovinu, Zabok, Prilaz dr. Franje Tuđmana 11 1 PRAVNIK - PRIPRAVNIK Br. tel. 049/588-830. Rok za podnošenje prijave: 31.10.2008

zagorskilist

nekretnine 57

broj 262 / 24.10.2008.

328 ZABOK

327 MIHOVLJAN

326 ZABOK, JAKUŠEVEC

325 LOBOR, Lanci

324 KRAPINA, Magistratska ulica 29

323 KRAPINA, Krapinski Vidovec

Kuća, 200 čhv, svi priključci, stara tri godine, pet soba i garsonjera, dvije kupaone, zimski vrt.

Namještena useljiva kuća za odmor s okućnicom i velikom garažom u dvorištu ukupne površine 557 čhv, (2003m2) Priključak struje i vode. Udaljeno od centra Mihovljana 900 m.

Prodajem oranicu, vrt i pašnjak sve zajedno 1174 čhv na lijepom mjestu u Jakuševcu.

Klet (8x6m), vinograd i voćnjak ukupne površine 431 čhv, (1550m2) priključak struje i vode + kišnica (cisterna), zemljani put do kleti (zadnjih 500m). Udaljeno od centra Lobora cca 1km.

Poslovni prostor u centru Krapine, površine 47,54 m2 + 22,58 m2, etažirano, sve dozvole. Novouređen, nove instalacije, ulaz s ulice + izlog.

Mladi i uređeni vinograd s klijeti (3,1x3,9) površine 215 čhv, 500 čokota – sorte, rodno na stupovima i žici, nema priključka struja (u blizini), voda kišnica – cisterna 2000 litara. Udaljena od Krapine cca 3km.

098/705-183

098/251-701

098/705-183

170.000 EUR

Zvati iza 16 sati: 098/705 – 183

Zvati iza 16 sati: 098/705-183

6.500 EUR

137.000 EUR

35.000 EUR

NA UPIT

27.000 EUR

319 OROSLAVJE

322 ĐURMANEC

321 OROSLAVJE – ANDRAŠEVAC

320 ZABOK - JAKUŠEVAC

Obiteljska kuća, odmah useljiva, dvoetažna s garažom, preko puta željezničke stanice, cca 160 m2 stambenog prostora, s velikom okućnicom 279 čhv, svi priključci, centralno grijanje.

Prodajem građevinsko zemljište u Andraševcu, 300 čhv.

Prodajem novoizgrađenu kuću od 120 m2 pred dovršenjem izgrađenoj na parceli od 468 čhv. Termo fasada, plastična stolarija, terasa, hrastovi parketi, mramorne klupčice iznutra i izvana, ...

Zvati iza 16 sati: 098/705-183

099 674 05 95; 049 213 093

82.500 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/251 701

NA UPIT

Prodajem ili iznajmljujem ulični lokal u prizemlju od 600 m2 sa izlazom na glavnu cestu kao i i 1400 m2 na katu. Mogućnost djeljenja na manje cjeline. Adresa; Milana Prpića 112 (Oroteks)

318 HUM NA SUTLI

317 Tuheljske toplice

Gospodarska zgrada za više namjena i različite djelatnosti, pov. 1100 m2 i velikom okućnicom.

Prodajem kuću 8x8,5 m2, tri etaže, namještena, struja, voda, telefon, voćnjak.

Tel: 01 2332-290 (od 08-16 h) radnim danom i mobitel:091 6681-033

89.000 EUR

NA UPIT

049 340 383

NA UPIT

316 Pregrada, Sopot

315 Bočadir, Konjščina

314 ZABOK, Špičkovina

313 KRAPINA-centar, M.Gupca

312 KRAPINSKE TOPLICE

Prodaje se kuća u centru Sopota (kraj Pregrade) s okućnicom od 430 čhv. Voda, struja i plin u dvorištu.

Kuća sa okućnicom na površini 260 čhv, kuhinja, soba, hodnik i ulaz na tavan. Udaljenost od ceste Konjščina-Zl. Bistrica 2km. Priključak struje i vode.

Nedovršena kuća površine cca 10x 8m s poslovnim prostorom. Četiri prostorije. 150 čhv okućnice.

Dvoetažna kuća s dvorištem ukupne površine 149m2, 120 m2 stambenog prostora. Visoki roh-bau, svi priključci, nove instalacije struja, voda, plin, centralno grijanje, telefon, novo krovište i stolarija.

Prodajem klijet 7x4 m s 350 čhv okućnice i vinograda. Priključak struje.

049 285 184

NA UPIT

098 357 725

098 495 444; 098 858 059

Zvati iza 16 sati. 098 705 183

40.000 EUR

15.000 EUR

110.000 EUR

099 200 66 79

70.000 EUR

098 357 725

18.000 EUR

311 KRAPINSKE TOPLICE

310 KRAPINSKE TOPLICE

309 ZLATAR

308 ZABOK, S. RADIĆA 1

306 ZABOK - ŠPIČKOVINA

305 SUTINSKE TOPLICE

Prodajem kuću 12x10 m u centru Krapisnkih Toplica, svi priključci

Prodajem klijet (tri objekta) s priključkom struje i telefonom i 1250 čhv (3.500 čokota i 80 voćki vilijamovki).

Kuća u neposrednoj blizini centra Grada Zlatara, površine 133,40 m2, sa svim komunalnim priključcima (struja, voda, telefon, plin) i okućnicom od 353 čhv.

Prodaje se stan cca 55 m2 na prvom katu zgrade u strogom centru grada Zaboka.

Prodaje se obiteljska kuća, 80m2 stambenog prostora, dvorište i gosp. zgrade, te 580 čhv zemlje, moguće gradilište.

Kuća s ugostiteljskim lokalom (120m2) na glavnoj cesti Mače-Sutinske Toplice-Golubovec. Lokal može početi s radom odmah, a u sklopu objekta je osvjetljeno igralište za mali nogomet i veliki parking. Sva infrastruktura, centralno grijanje, struju, vodu i telefon.

098 357 725

130.000 EUR

098 357 725

Zvati iza 16 sati. 098/ 275 857

098 9133139

098 603 506

80.000 EUR

75.000 EUR

NA UPIT

091 506 43 49

NA UPIT

304 SV.KRIŽ ZAČRETJE, MIRKOVEC

302 MARIJA BISTRICA

301 Bedekovčina

299 DESINIĆ , VELIKA HORVATSKA

298 Pregrada, Benkovo

297 Lepoglava, Kamenica

Dvojna kuća, 130 m2 + okućnica 300 m2 + tavan 63,5 m2 + parking, na glavnoj cesti Zabok-Mirkovec-Krapina, 2 km od Zaboka.

Prodaje se kuća s poslovnim prostorom, 400 m od crkve u plavom trnacu.

Stan u Bedekovčini, polovica kuće, pogled na Medvednicu - vidikovac; 52 m2;

Prodaje se kuća (200m2), uređena i namještena s velikom okućnicom od cca 10000 m2 u komadu, sva infrastruktura, pogodno za seoskiturizam. Može i zamjena za stan U Zagrebu ili na moru.

Kuća od cca 200 m2 s okućnicom od cca 16000 m2. Svi priključcima (plin je u dvorištu), prizemlje uređeno, kat rohbau . Na mirnom, lijepom mjestu.

Vikend kuća, započeta gradnja (temelji + 1.etaža), građevinska dozvola, dimenzije 9x8 m + terasa, ukupna površina zemljišta 1400m2. Priključak vode u kući, struja u dvorištu. Udaljenost od Krapine 30 km, a od Lepoglave 7 km.

098/ 460 399

NA UPIT

Zvati iza 16 sati. 049/468 649

NA UPIT

098/9740-362

52.000 EUR

Zvati iza 16 sati.

098/ 275 857

NA UPIT

Zvati iza 16 sati. 098/ 275 857

74.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/705 - 183

12.500 EUR

58 nekretnine

broj 262 / 24.10.2008. SNIŽENJE

293 MARIJA BISTRICA, Kolodvorska ulica Kuća cca 440 m2, sa terasom od 6x12m na okućnici pov. 209 čhv sa svim priključcima i centralnim grijanjem. Udaljena je 3 min od centra, prizemlje je uređeno za poslovni prostor,a etaža za stanovanje. Useljivo odmah.

Zvati iza 16 sati. 098/ 275 857

120.000 EUR

292 Lepajci, Galovec Začretski 84a

Zvati iza 16 sati. 098/705 - 183

15.000 EUR

SNIŽENJE

Drvena vikend kuća površine 54m2 stambenog prostora i 275 m2 okućnice s voćnjakom. Struja i voda (kišnica – cisterna 3.600 litara) u kući. Kuća ima zidane temelje, ostalo je drveno, a sastoji se od dvije spavaće sobe i boravka, terasom i ljetnom kuhinjom. Udaljenost od glavne ceste 500 m.

17.000 EUR

zagorskilist

286 ZABOK

291 ZAGREB, Gornja Kustošija

Pavlovec Zabočki, kod rotora kod Dvorca Gjalski, prodajem livadu od 289 čhv uz nadvožnjak.

Prodajem kuću od 64 m2, struja, voda, telefon, plin pokraj ograde. U prizemlju se nalaze 3 sobe, kuhinja, kupaona, spremište, a na etaži su napravljeni prezidi. Tri autobusne stanice od Črnomerca.

098/ 275 857

Zvati iza 16 sati. 098/251 701

25 EUR/m2

120.000 EUR

30 EUR/m2

SNIŽENJE

277 ZABOK, HUM ZABOČKI

282 ĐURMANEC Prodaje se troetažna obiteljska kuća s dvorištem na parceli od 280 čhv (1000m2), namještena sa svim priključcima, kanalizacija, vrt, voćnjak, gospodarske zgrade, sve ograđeno, odmah useljiva, uz glavnu cestu Đurmanec – GP Lupinjak, 1 km od centra Đurmanca, blizina škole, autobusne i željezničke stanice.

Prodaje se kuća dovršena krajem osamdesetih, površine cca 200 m2 s 400 m2 okućnice. Svi priključci. Tri garaže.

Zvati iza 16 sati. 098/ 705 183

60.000 EUR

65.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/251 701

123.000 EUR 128.000 EUR

SNIŽENJE

276 ZABOK, ZABOČKI HUM

275 ZLATAR

274 Sveti Križ Začretje, Mirkovec

273 Bedekovčina, centar

Prodaje se vrhunski građena kuća, dovršena krajem osamdesetih, površine cca 200 m2 s 700 m2 okućnice. Svi priključci. Obnovljeno krovište.

Klet s vinogradom ukupne površine 1.636 m2 na mirnoj lokaciji nadomak centra Zlatara. Struja i voda u kleti, asfaltirana cesta do parcele, parking.

Građevinsko zemljište pov. 992 čhv, na lijepom mjestu, uz cestu Sveti Križ Začretje -Zabok, idealno za gradnju obiteljske kuće, poslovnog prostora ili sl.

Dvosoban stan u stambenoj zgradi u centru, sa lijepim pogledom, površine 60,29 m2.

Zvati iza 16 sati. 098/251 701

Zvati iza 16 sati. 098/705-183

143.000 EUR 150.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/ 275 857

22.000 EUR

266 PAG - NOVALJA Zvati iza 16 sati. 098/ 275 857

50 EUR/čhv

48.000 EUR

264 BEDEKOVČINA

263 KRAPINA

262 ZABOK - CENTAR

253 STUBIČKE TOPLICE

Prodaje se kuća, vrhunski opremljena i renovirana.

Prodaje se kuća, visokoprizemnica površine 140 m2 stambenog prostora na okućnici pov. 499 m2 u Ulici Miroslava Krleže

Izajmljuju se lokali od 50m2 i 100 m2 na katu novoizgrađene zgrade u ulici M.Gupca u Zaboku.

Nedovršena kuća s uređenim prizemljem, površine 120 m/2, te stara kuća od cigle za rušenje. Priključena voda i trofazna struja, plin na parceli. Okućnica 1007 m/2, Stubičke Toplice, Đalskoga 46.

Zvati iza 16 sati. 098/357 725

098/250 391

049/ 372 926

150.000 EUR SNIŽENJE

252 ZLATAR BISTRICA, centar

Građevinsko zemljište površine 1079 m2 (300čhv), uz glavnu cestu Zl. Bistrica – Konjščina, mogućnost gradnje poslovno-stambenog objekta, priključak vode na parceli, ostala infrastruktura uz parcelu (struja, kanalizacija, telefon). Moguć ulaz s dvije strane.

091/512-5155, 049/283-495

NA UPIT

Na atraktivnom mjestu, s pogledom na more prodaju, se povoljno novoizgrađeni apartmanI: 38 m2 + 9 m2 balkon; 27,2 m2 + 7,2 m2 balkon; 33 m2 + 6,3 m2 balkon; 45,5 m2 + 10 m2 balkon; 39,5 m2 + 8,9 m2 balkon

098/705-183

55.000 EUR

098/ 250 391, 098/ 250 083

NA UPIT

249 KRAPINA Građevinsko zemljište na odličnom položaju površine 1030m2. Mogu biti dvije parcele, mogućnost gradnje modernih vila ili velike obiteljske kuće s okućnicom.

Zvati iza 16 sati. 098/705-183

NA UPIT

65 EUR/čhv SNIŽENJE

SNIŽENJE

246 ZAGREBAČKA DUBRAVA, Oporovec

245 ZAGREB - MALEŠNICA

242 STUBIČKE TOPLICE, Kamenjak

240 BUDINŠĆINA , centar

239 ZLATAR BISTRICA, centar

237 ZABOK, centar

Kuća s poslovnim prostorom (trgovina mješovitom robom). Stambenog prostora 200 m2, poslovnog 110 m2, garaža 80 m2, plin, struja, voda, telefon, uredni papiri.

Prodaje se poslovni prostor u prizemlju površine 21,9 m2 sa skladištem u podrumu od 32,68 m2. Nalazi se u ulici A.T.Mimare a pogodan je za mesnicu, dućan i sl. djelatnosti.

Građevinsko zemljište iznad Jezerčice površine 489 m2, građevinska dozvola i projekti, čisti papiri.

Kuća 10x10 m na dvorištu od 313 čhv uz glavnu cestu Budinšćina- Zlatar. Sve komunalije osim plina (u dvorištu).

Ruševna kućica na građevinskom zemljištu površine 931 čhv. Svi priključci kraj parcele.

Kiosk od cca “9m2” s dozvolom za razne djelatnosti u centru Zaboka prodajem.

098 378 094

NA UPIT

Zvati iza 16 sati. 098/275 857

75.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/705-183

79.000 EUR

SNIŽENJE

24.500 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/275 857

45.000 EUR

67.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/275 857

30 EUR/čhv

40 EUR/čhv

Zvati iza 16 sati. 098/251 701

7.000 EUR

SNIŽENJE

236 ZABOK - JAKUŠEVEC

234 GORNJE JESENJE

233 GORNJA ŠEMNICA - RADOBOJ

220 ZLATAR, CENTAR

218 ZABOK, Centar

217 ZABOK, Jakuševec

Građevinsko zemljište. 380 čhv

Stan u visokom prizemlju površine 57,07 m2. Dvije sobe, kuhinja, kupaona, predsoblje, balkon i drvarnica. Nenamješten, u blizini Osnovne škole.

Kuća od cca 140 m2, s dvorištem (115 čhv) i vinogradom (323 čhv). 4km od Sutinskih. 4 km od Krapine. Prodaje se ili mijenja za stan u Zagrebu.

Katnica građena ‘74 g., cca 200 m2 površine s odvojenim etažama. Useljiva odmah. Samostojeća garaža od cca 30 m2. Sve komunalije, plinsko centralno grijanje. Okućnica od 159 čhv.

Obiteljska kuća u strogom centru Zaboka, 400 m2 na četiri etaže s garažom i velikom terasom. Idealno za sve namjene.

Kuća (180 m2)+ gospodarski objekt + garaža s pripadajućom okućnicom (300 čhv)

098/357 725

19.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/705-183

35.000 EUR

39.900 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/ 275 857

39.000 EUR

42.000 EUR

098/466-386

NA UPIT

Zvati iza 16 sati. 098/357 725

230.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/357 725

60.000 EUR

PRODAJU SE ILI IZNAJMLJUJU

215 RADOBOJ, VENCE

213 PREGRADA, VINAGORA

212 PREGRADA, VINAGORA

Vikend kuća s okućnicom, gospodarskom zgradom i starom zagorskom hižom u dvorištu, mogućnost dogradnje, struja, voda, telefon u kući, plin u dvorištu. Na pola puta između Krapine i Radoboja.

Ribnjak na parceli od 360 čhv uz cestu.

Oranica od 1650 čhv uz cestu. Moguća gradnja.

Zvati iza 16 sati. 098/705-183

27.000 EUR

098/357 725

12.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/357 725

19.000 EUR

poslovni prostori u Krapini u ulici Franje Tuđmana iza (Automehanike Jaković) veličine 52 m2 i 46 m2 (zajedno ili odvojeno) - ROHBAU 098 411 656

NA UPIT

203 KUMROVEC, RISVICA

202 KUMROVEC, RISVICA

Gradilište uz glavnu cestu 350 čhv.

Gradilište uz glavnu cestu 840 čhv. Zvati iza 16.00 sati.

Zvati iza 16 sati. 098/275 857

9.000 EUR

098/275 857

14.500 EUR

zagorskilist

nekretnine 59

broj 262 / 24.10.2008. SNIŽENJE

SNIŽENJE

197 ZABOK, Hum

187 LOBOR, centar

182 HRAŠĆINA TRGOVIŠĆE, Vrbovo

Prodaje se gradilište od cca 1.500 čhv. Svi priključci kod parcele.

Prizmenica površine 108m2, tri sobe, kuhinja, kupaona, predsoblje i izba, struja, voda, plin, telefon, centralno grijanje, odmah useljiva s namještajem. Okućnica s dvorištem ograđena, površine 300m2.

Prodaje se poslovni objekt od 90 m2 s okućnicom (200čhv) u kojem se nalaze dva poslovna prostora, skladišni prostor te dva WC-a. struja , voda i telefon. Udaljenost auto-ceste ZG-VŽ 8km

098/357 725

30 EUR/čhv

165 KRAPINA, Podgora Prodaje se zemljište s kamenom kućicom površine 283 čhv. Pogodno za gradnju vikendice. Priključak struje i vode u blizini, na susjednoj parceli.

Zvati iza 16 sati. 098 705 183

25.000 EUR

173 SVETI MATEJ, GORNJA STUBICA

159 ĐURMANEC, LUKOVČAK

Prodaje se povoljno obiteljska kuća od cca 120 m2 stambenog prostora na parceli od 1241 m2. Posjeduje gradski plin, struja, vodu, četiri sobe, garaže, natkrivenu terasa (cca 40 m2). Blizina škole, trgovine. Udaljenost od Kašine 3 km, od Sesveta 16 km. Zvati iza 16.00 sati.

Prodaje se klet (7x7) na dvije etaže s vinogradom i voćnjakom (10000 m2). Klijet je uređena (wc, kuhinja, veliki boravak), voda (kišnica), struja. Udaljena je od centra Đurmanca 3 km, na osami i zelenilu borova.

Zvati iza 16 sati. 098/705-183

098 251 701

7.500 EUR

115.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098/858 059

NA UPIT

35.000 EUR

Zvati iza 16 sati. 098 705 183

155 KRAPINA, Jamno

Prodaje se klet s vinogradom, priključci u blizini.

Zvati iza 16 sati. 098 275 857

35 EUR/čhv

50 EUR/čhv

154 ZABOK, Zabočki Bregi

Prodaje se katnica od cca 200 m2 s okućnicom (gradilištima) od 5500 m2. Šest soba, dva wc-a, dvije kuhinje. Struja, voda, garaža, gospodarski objekti. Plin je u dvorištu. Može i zamjena.

Zvati iza 16 sati. 098/705 183

NA UPIT

135 PREGRADA Vinograd (500 čhv), 380 čokota na žici i klet (5x4), pitka voda

098/357 725

10.000 EUR

SNIŽENJE

70.000 EUR

11.000 EUR

SNIŽENJE

130 KRAPINSKE TOPLICE, centar

129 PREGRADA

119 SV. KRIŽ ZAČRETJE

Prodaje se trosoban stan od 82 m2 s balkonom i lođom na drugom katu u zgradi u centru Krapinskih Toplica.

Prodaje se povoljno klijet sa strujom i trsje s 400 čokota.

Prodaje se klet cca 20 m2 s podrumom od 10 m2 i trsje od 260 čhv.

098 512 512

85.000 EUR

168 BEDEKOVČINA, centar Prodaje se građevinsko zemljište površine 608 čhv. Uz glavnu cestu Bedekovčina – Poznanovec. Komunalije u neposrednoj blizini.

92.000 EUR

098/357 725

11.000 EUR

105 MIHOVLJAN

091 515 38 96

10.000 EUR

97 ĐURMANEC, Lukovčak

2 Prodaje Prodajese sedvosobni stan od cca stan. 50 m Dvije . Dnevni sobe, boravak, kuhinja, podrum. dvije dječje sobe, kuhinja, kupaona, garaža 25 2 2 m i podrum od 6 m .

098/357 098/357725 725

58.000 EUR

65.000 34.000EUR EUR

Prodaje se namještena i odmah useljiva troetažna kuća površine cca 10x10 m s gospodarskom zgradom dvije garaže i okućnicom od cca 5000 m2 dva veća gradilišta. Svi priključci, struja, voda, plin, telefon.

Zvati iza 16 sati. 098 705 183

109.000 EUR 110.000 EUR

81 PREGRADA, Benkovo Kuća (200m2) s okućnicom (420 čhv) i gospodarskom zgradom. Struja, voda, telefon.

098/357 725

30.000 EUR

poljoprivreda

broj 262 / 24.10.2008.

VETERINA

Redovito tretiranje buha Biserka Zidar, dr. vet. med.

ored uznemirenosti, svrbeža i alergija buhe nose i opasnost od invazije bundevastom trakavicom ili Dypilidium caninum. To je jedan od najučestalijih parazita tankog crijeva. Naziv bundevasta nosi zbog izgleda posljednjih gravidnih članaka koji su nalik bundevinim sjemenkama. Mogu biti dugačke od nekoliko pa do gotovo 50 cm. Učvršćuju se na stijenku crijeva, a hrane se poluprobavljenom hranom. Do invazije trakavicama dolazi kada se buha hrani sasušenim ostacima izmeta u okolini čmara, u kojima se nalaze jajašca tog parazita. Jajašce trakavice razvit će se u buhi do određenog razvojnog stadija. Kada pas ili mačka češući se i grickajući, zdrobi i proguta buhu s razvojnim stadijem u njemu će se nastaviti razvoj trakavice. Na invaziju trakavicom najčešće posumnjamo kada na krznu oko izmetnog otvora primijetimo male bijele tvorevine, završne članke trakavice koji su puni jajašaca. Nalik su zrnu riže. Nalazimo ih na mjestima gdje naši ljubimci spavaju. Aktivnim izlaskom kroz izmetni otvor uzrokuju kod invadirane životinje lagani svrbež tako da se životinja okreće prema straga i liže se, dok neke vuku guzu po tlu. Ostalih znakova invazije kod odraslih životinja u dobroj kondiciji nema. Kod jačih invazija primjećujemo pojačan apetit uz mršavljenje, povremenu mučninu s proljevima; u izmetu ponekad nalazimo primjese krvi. Simptomi invazije su jače izraženi kod mladih i loše hranjenih životinja. Sumnju na invaziju potvrdimo pretragom izmeta. Pored liječenja koje se sastoji od davanja lijekova bilo u obliku tableta, injekcija ili spot on preparata veliku pažnju da bismo prekinuli razvojni ciklus trakavice moramo posvetiti i suzbijanju buha. Pored insekticidnih sredstava koje na naše ljubimce apliciramo u obliku ampula ili ogrlica veliku pažnju moramao posvetiti i okolišu. Razvojni oblici buha nalaze se u jastucima za spavanje, u tepisima i parketima. Bez obzira koje sredstvo protiv buha aplicirali na psa ili mačku ukoliko ne tretiramo okolinu u kojoj životinja boravi buha se nećemo riješiti; samim time dalje je omogućen razvojni ciklus trakavice. Preporuka je da se psi i mačke tretiraju sredstvima protiv crijevnih parazita najmanje tri do četiri puta godišnje.

VETERINARSKA STANICA ZABOK Matije Gupca 3, ZABOK Tel: (049) 221 604, GSM 098 621 083

POLJOPRIVREDA

zagorskilist

Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Uzgoj luka srebrenca L

uk srebrenac podvrsta je luka sve interesantnija za uzgoj zbog svog atraktivnog izgleda bijelo-srebrnkaste boje i skladnog slatkastog okusa. Razlikuje se od ostalih vrsta luka, osim izgledom, i po tome što se sadnja obavlja u jesen nakon skidanja ostalih usjeva. U našim se krajevima za potrebe hobi proizvodnje u vrtovima najčešće proizvodi sadnjom lučica. Međutim, moguć je uzgoj i iz presadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Srebrenci se mogu koristiti za proizvodnju mladog luka (u zelenom stanju) i zrelih lukovica. Mladi luk dozrijeva od početka ožujka pa do sredine svibnja, a zreli luk se bere od početka lipnja. Sam naziv dobili su po bijelim ovojnim listovima lukovice. U našim je krajevima najpoznatija sorta Majski srebrenac. Kao što je spomenuto najčešće se za proizvodnju koriste lučice koje se sade sve do početka studenog i to u četveroredne trake u razmaku od 20 centimetra između redova i 40 centimetra između traka. Razmak u redu može biti 3-10 centimetra Može se i gušće saditi uz sukcesivno čupanje mladog luka. Još jedan način proizvodnje mladog luka je u zaštićenom prostoru, tj. u plastenicima ili plastičnim tunelima ali samo u periodu kada se ne koriste za proizvodnju drugih usjeva. Osim proizvodnje iz lučica u zaštićenom prostoru se može proizvesti i iz presadnica. U tom slučaju sjetva se obavlja polovicom rujna, a presađuje se krajem listopada na razmak 20x5 centimetra u trake ili redove, ovisno od vrste, tj. veličine objekta. Mladi luk ovakvim načinom dozrijeva znatno ranije, tako da se sadnja može obavljati sukcesivno u zaštićenom prostoru. Ako se srebrenac uzgaja preko rasada, sjetva se obavlja od 5. do 20. kolovoza za proizvodnju

mladog luka, a za lukovice u trećoj dekadi kolovoza. Sije se 8-10 grama sjemena po kvadratnom metru, ovisno o kvaliteti sjemena. S jednog kvadratnog metra dobije se 1000-1200 biljaka. Najkritičniji period u proizvodnji presadnica je faza nicanja, kada je potrebno da zemljište stalno bude u vlažnom stanju jer ne smije doći do zasušivanja i stvaranja pokorice. Mlade biljčice trebaju biti čiste od korova i po potrebi se prihranjivati. Kada se biljke nalaze u fazi dva do tri lista, preventivno se tretiraju fungicidima. Nakon 50-60 dana luk se može rasaditi, a fenološki je to kada je

stablo debljine olovke. Rasađivanje se na manjim površinama obavlja ručno u trake, s razmakom u redu četiripet centimetra, a kasnije se prorjeđuju sve do sklopa koji je potreban za pravilan rast lukovice. Nakon rasađivanja obavezno se obavlja zalijevanje. U ovoj proizvodnji zalijevanje je potrebno obavljati i u proljeće ako nema dovoljno vlage, uz prihranjivanje usjeva jednom ili u dva navrata. Iako ovdje objašnjen, ovaj način proizvodnje je u Hrvatskoj rijedak jer se većina proizvodnje obavlja putem sadnje lučica ili sjetvom sjemena. Direktna sjetva luka srebrenca obavlja se od 15.

kolovoza do 10. rujna. U ovoj proizvodnji zalijevanje je obavezno jer se sjetva obavlja kada su visoke temperature i u zemljištu nema dovoljno vlage. Sjetva se obavlja u dobro pripremljeno zemljište u trake sa sjetvenom normom 4-5 grama sjemena na 10m². Površina se nakon sjetve zalijeva i zemljište održava vlažnim sve dok biljke ne razviju dva do tri lista. Tada se prestaje sa zalijevanjem da bi se biljčice do zime dovoljno razvile, tj. do faze četiripet listova kada jako dobro prezimljuju. Zrele lukovice srebrenca čuvaju se relativno kratko, svega mjesec dana i to mu je i jedina mana.

IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci

•Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema •Stručni savjeti oko sadnje

Maćuhice 2,98 kn/kg Vaze za groblje od 9,98 kn/kg Grobni kamen 25/1 43,48 kn/kg

zagorskilist

zabavnik 61

broj 262 / 24.10.2008.

NAGRADNA KRIŽALJKA

(24.10. - 31.10.)

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka-20. travnja) Na poslu bi moglo biti neprilika, a vi sami razmišljat ćete o promjeni svog posla. Tko nema sreće u poslu ima u ljubavi. To će vrijediti za vas, i to isključivo u ovom razdoblju. Moguć je odličan početak ljubavne veze koja bi mogla potrajati. Zanemarivat ćete članove obitelji i kućanske obveze. Zdravlje će biti osjetljivo. SAVJET TJEDNA: Ne budite brzopleti! Bik (21. travnja-21. svibnja) Ovaj vas tjedan očekuju dobre vijesti i na poslovnom i na privatnom planu. Odnosi s kolegama, suradnicima i obitelji u ovom će razdoblju biti povoljni. Mogući su i neočekivani novčani dobici. Konačno biste mogli osvojiti osobu koja vam se sviđa. Na zdravlje posebno pazite. Odmarajte i čuvajte snagu. SAVJET TJEDNA: Izbjegavajte teže ﬁzičke poslove!

zagorskilist

Svakog petka novi broj!

Dobitnik nagradne križaljke br. 261 VIŠNJA RISEK HORVAT 1, ZLATAR Nagradni pojam iz prošlog broja: UGODAN AMBIJENT Dobitnik nagrade treba se javiti u KLET KOZJAK

Blizanci (22. svibnja-21. lipnja) Malo ćete slobodnog vremena provoditi doma. Uvijek ćete biti negdje, jer će biti mnogo poziva za druženje, izlaske i izlete. Uz sve to, na radnom mjestu čekat će vas hrpa poslova. Bit ćete brzi, spretni i lako izlaziti na kraj čak i s dosadnim poslovima. U ljubavnom životu mogli biste doživjeti prolazno emocionalno nezadovoljstvo. Čuvajte ugrožene živce. SAVJET TJEDNA: Ne pretjerujte s kaloričnom hranom! Rak (22. lipnja-22.srpnja) Možete uživati u pozitivnoj atmosferi koje će vas pratiti i u radnom i u životnom okružju. Svoje poslove obavljat ćete odgovorno. Ipak, pripazite u razdoblju ste kada češće zaboravljate dogovore i obećanja. Bit ćete spremni za novu ljubav u svom životu. Prilika će biti, no nijedna vas neće ozbiljno zainteresirati. Zdravlje vam je dobro SAVJET TJEDNA: Vikend posvetite samo sebi! Lav (23. srpnja-22.kolovoza) Motivirani ste za rad, uspješno ispunjavate svakodnevne zadatke i zarađujte više nego prije. Sve u svemu u razdoblju ste u kojem će vaše osobne kvalitete i talenti imati priliku doći do punog izražaja. Tuđa srca osvajat ćete lako, a u ljubavi će vas pratiti samo sreća. Da ne bi bilo sve idealno, malo će vas brinuti ﬁnancije. Optimizam će utjecati i na vaše zdravlje. SAVJET TJEDNA: Budite uporni u svemu! Djevica (23. kolovoza-22. rujna) Pojavit će se iznenadni problemi o kojima bi trebali dobro promisliti. Ne krivite sve partnera, jer za nekolicinu stvari ste si sami krivi. Budite spremni na kompromis. U obiteljskom životu bit ćete ti koji će miriti posvađane strane. Na radnom mjestu sve uobičajeno i bez promjena. Trebate odmora i više sna. SAVJET TJEDNA: Neka vam strpljivost u ovom tjednu bude glavna vrlina! Vaga (23. rujna- 22. listopada) U tjednu pred vama možete očekivati dobro raspoloženje. Na poslu ćete spretno izbjegavati neprilike, a osobi koju volite posvetiti sve svoje slobodno vrijeme. Bit ćete zadovoljni svojom ljubavnom situacijom. Oni koji nemaju uza se partnera u ovom povoljnom periodu mogli bi ga lako naći. Dobrog ste zdravlja. SAVJET TJEDNA: Prije bilo kakve odluke dobro razmislite! Škorpion (23. listopada- 21. studenoga) Ovo je vrijeme vaše vladavine u kojem ćete ostvariti ozbiljne planove. Na poslu će cijeniti vaš predan rad i marljivost, a u društvu ćete odjednom postati in. Povoljno je razdoblje za javne nastupe, druženja i sklapanja prijateljstava. Kako vam je u životu krenulo, nemate razloga za brigu. Bit ćete jako dobro raspoloženi i puni energije. SAVJET TJEDNA: Izlazite i družite se čim više! Strijelac (22.studenoga-21. prosinca) Bit će vam sve samo ne dosadno. Posebno će vam biti intenzivan društveni život. Vaša vesela narav privući će veliki krug ljudi, ali i nove simpatije. Uspjeh ćete polučiti u školovanju i u većim poslovima. Bit ćete zadovoljni, svima simpatični i opušteni. Još uvijek vam prijete neke kronične bolesti. SAVJET TJEDNA: Posjetite zubara! Jarac (22. prosinca-20.siječnja) Mnogo je dobrih promjena pred vama. Bit ćete zadovoljni odnosima u obitelji i u društvu. Lako je moguće da se nađete u ljubavnom trokutu koji će vam zadavati poprilično muke. Jarci u ozbiljnim vezama neće imati poteškoća. Vikend posvetite aktivnostima koje će vas intelektualno obogatiti. Zdravlje bez problema. SAVJET TJEDNA: Ne zapostavljajte sportske aktivnosti! Vodenjak (21. siječnja-18. veljače) Povoljan tjedan za sve Vodenjake. I posao i ljubav i raspoloženje bit će visoko na ljestvici. U dobrim ste odnosima s prijateljima, šefom, partnerom, pa je time i vaš društveni život buran i zanimljiv. Slobodno tražite posao, jer je izvjesno da bi ga sad mogli naći. Samo malo oslabljeno zdravlje kvari idealnu sliku vašeg znaka. SAVJET TJEDNA: Budite spremni priskočiti u pomoć! Ribe (19. veljače-20. ožujka) Ni vama ovaj tjedan neće ostati u lošem sjećanju. Ribe su poznati romantici pa će se truditi iznenaditi partnera na razne načine. Oni koji nisu u vezi mogli bi prekinuti tu svoju osamljenost i ući u ljubavnu vezu. Na poslu će sve teći glatko, a vi zračiti dobrim vibracijama Ipak, mogući su problemi sa šećerom i tlakom. SAVJET TJEDNA: Posvetite se više obitelji!

zagorskilist KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE BR. 262 Nagradni pojam: Ime i prezime : Adresa : KUPONE POŠALJITE NA ADRESU: “Zagorski list”, K. Š. Đalskog 4, 49210 ZABOK najkasnije do srijede, 29.10.2008. godine SRETNOG DOBITNIKA OČEKUJE NAGRADA KLETI KOZJAK

info

info Mediji

JUTARNJI LIST - KRAPINA • tel: 503 658, 503 559 • fax: 503 558 VEČERNJI LIST - KRAPINA • Frana Galovića bb, Krapina, • tel/fax: 315 024 HTV KRAPINA •tel: 300 383, • fax: 300 381 RADIO STUBICA 95,6 + 106,9 Mhz Toplička 10/II, Donja Stubica • tel: 288 005, •fax: 286 150 • www.radio-stubica.hr • radio-stubica@radio-stubica.hr RADIO KAJ 88,9; 89; 94,8; 96,6; 97,2; 99,7 Mhz F. Galovića bb, Krapina • tel.: 370 555, • fax: 370 556 • www.kaj.hr, • marketing@radio-kaj.hr RADIO ZABOK 87,8 MHz • Matije Gupca 74, Zabok • tel.: 503 455 • fax: 503 456 • www.radio-zabok.com • info@radio-zabok.com RADIO ZLATAR • 97,9 Mhz • Zagrebačka 3, Zlatar • tel/fax: 466 885, 466 665 • radio-zlatar@radio-zlatar.hr RADIO HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA • 91,5 + 104,9 Mhz • Šetalište hrv. nar. preporoda 13, Krapina • tel/fax: 372 068, 371 250 RADIO 049 KRAPINA 92,8 MHz •A. Mihanovića 4 , KRAPINA •tel: (049) 371-008, fax: 370 943 •e-mail: 049@radio.hr RADIO MARIJA BISTRICA • 100,4 Mhz • Trg I. Pavla II 24, M. Bistrica • tel/fax: 468 696, 468 707 • radio-marija-bistrica@kr.htnet.hr RADIO 1 OROSLAVJE 89 Mhz Ulica A. Gredičaka 13, Oroslavje • tel/fax: 500 592 • radio1@kr.htnet.hr

Servisne informacije INFORMACIJE: 981; 988; POLICIJA: 92 • 374 311, Krapina • 225 111, Zabok VATROGASCI: 93 • 225 281, Zabok, • 372-049, Krapina HITNA POMOĆ: 94 HAK - POMOĆ NA CESTI: 987 VLAK: www.hznet.hr, 060 333 444 • 221 075 - Zabok • 371 012 - Krapina BUS: (http://bilbo.akz.hr) • 221 077 - Zabok • 315 018 - Krapina BOLNICA: • 204 000 - Bračak • 204 000 - rodilište, Zabok

broj 262 / 24.10.2008.

DOM ZDRAVLJA: • 371 622 - Krapina • 221 939 - Zabok CRVENI KRIŽ: • 371 141 - Krapina LJEKARNA: ZABOK (0-24) - od ponedjeljka do subote od 7 do 20 sati, nedjeljom i praznikom od 9 do 12 sati, a jedina u županiji dežurna je non-stop - treba doći do ljekarne i pozvoniti na zvonce - ili nazvati: • 221 618 • tel/fax: 221 213. VETERINARSKA AMBULANTA: 221 604 - Zabok 098 621 083 BENZINSKE: INA (www.ina.hr): Krapina (jug), A.Mihanovića bb • 370 535 Jakovlje, Autocesta-istok: 01 3352 034 Jakovlje, Autocesta-zapad: 01 3352 055 EUROPETROL, Zabok, Hum Zabočki • 222 152 ELEKTRA: • 9820, 225 456 ZAGORSKI VODOVOD: • 588 640 - Zabok • 430 053 - Lobor PLIN: • 371 170 - Krapina • 587 151 - Zabok HP - HRVATSKA POŠTA: • 9832 HT (www.htnet.hr) • 221 111 • 062 077 077 TRANSCESTE: • 382 888 HRVATSKE ŠUME: • 371 123 - Krapina • 466 215 - Zlatar • 287 893 - Donja Stubica HRVATSKE VODE: • 587 100 - Veliko Trgovišće FOND ZA PRIVATIZACIJU: • 376 248 - Pregrada HITNE INTERVENCIJE NA ODČEPLJIVANJU KANALIZACIJE • 095 234 23 45 ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE: • 371 177 - Krapina ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU: • 371 914 - Krapina ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: • 382 250 - Krapina ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE: • 371 259 - Krapina GOSPODARSKA KOMORA: • 371 883 - Krapina OBRTNIČKA KOMORA: • 370 929 - Krapina OPĆINSKI SUD: • 371 624 - Krapina, • 226 580 - Zabok •426 857 - Zlatar OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: • 426 999 - Zlatar • 371 074 - Krapina, • 221 595 - Zabok ŽUPANIJSKI SUD: • 426 800 - Zlatar ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: • 426 900 - Zlatar TZ ŽUPANIJE: • 233 653 - Krapinske Toplice

radio 049

92,8 MHz

radio 1

zagorskilist

89,00 MHz

Mali Zagorci rođeni proteklog tjedna u OB Zabok Djevojčice su rodile: • Davorka Čičko, Mokrice • Marija Ladović, Tisanić Jarek • Snježana Kovačić, Mihovljan • Ivana Delija , Belec • Lidija Škudar, Mihovljan • Mirna Mikac, Petrova Gora • Dijana Bajsić, Novi Golubovec • Štefica Pleško, Tuhelj • Snježana Topolovec, Macelj Gornji • Marina Anđelić, Sela • Anita Miković, Martinšćina • Kristina Lisak, Donja Stubica

Dječake su rodile: • Natalija Magaš, Donja Bistra • Marija Bucifal, Petrovsko • Snježana Šoštar, Klanjec • Marija Cesarec-Huljek, Bobovje • Sandra Klančić, Donja Stubica • Božica Cvrlja, Donja Podgora • Danijela Antolić, Desinić

Blaženka Hanžek iz Grdovca mamom je postala po četvrti put. Stjepan je došao na svijet težak 5150 grama i dugačak čak 55 centimetara. Hanžeki već doma imaju tri sina i oni zasigurno jedva čekaju braceka da poraste, jer u četvero će im biti još zabavnije. Mamu je po drugi puta u našem listu ovjekovječio naš fotoreporter. Bitno je imati sreće, a ova mama ju je priznamo, zaista zaslužila.

zagorskilist

info 63

broj 262 / 24.10.2008.

NOĆNI ŽIVOT

PETAK “Za Dobra Stara Vremena” (domaći STARI rock & pop) ulaz besplatan SUBOTA Andrija Kos & Duša Bend, a kašu muti MR.DJ Mutikaša NAJAVA PETAK 31.10. “HALLOWEEN” Koncert: HLADNO PIVO Karte u predprodaji: Queen - Zabok, Stara Pošta - Zlatar, Glamour - Zlatar, Jet Set - Krapina, Oro goro Oroslavje NAJAVA PETAK 06.11. Rock koncert “NAUTILUS” NAJAVA PETAK 21.11. Koncert E. T.

day). UTORAK IRISH BEER DAY Uz Guinness sad i Baileys, Jameson i Tullamore Dew po promo cijeni (cca 25%) uz irsku glazbu. ČETVRTAK CRAZY BAR ´08 Uz tradicionalne grickalice, uz svaku Stellu Artois 0,25l Temple Bar Vas časti s ledenim Jagermeisterom. Na razglasu mixevi hrvatskih i svjetskih DJ-a. Obavijesti o HAPPY HOUR-ima na www.templebar.hr

PETAK Svirka grupe Simfony. Fešta se sprema, nema da Vas nema. DJ Zok sa domaćim i stranim hitovima. Idemo! Idemo! Idemo! SUBOTA Disco fešt večer s domaćim i stranim hitovima u produkciji DJ Zoka. Bambus i Burn-Votka Party uz pratnju hostesa i vrijedne nagrade. Ako si tužan i sam u Corleone kreni van, a sve drugo znaš i sam!

PETAK House Groove Project, DJ THEOS A.K.A. PERO SUBOTA Groznica subotnje večeri, DJ EKI PETAK 24.10. HAWAJSKE PLESAČICE Info i rezervacije stolova 098 330 999 ili na www.ilir-bar.com

PETAK STUDIO 54, zabavite se uz zvuk iz zlatnog doba disca uz Cosmopolitan i Jack sour po promo cijeni. SUBOTA ROĐENDANSKI PARTY- slavimo 4. rođendan Uživajte u ekskluzivnoj mješavini najbolje svjetske klupske muzike, na DJ pultu resident DJ BELOFF, zabavite se na Jagermeister partyju uz plesačice, hostese, nagradnu igru... NEDJELJA TASTING DAY I dalje smo najbolje mjesto za nedjeljnu kavicu, pivicu, ove nedjelje probajte Leffe pivo po promo cijeni (Tasting

SUBOTA Speechless! Malibu party, hostese i nagrade! NOVO! Organiziramo proslave dječjih rođendana uz animatora. www.neandertalpub.com

Hladna jutra započnite uz vrhunsku Illy kavu te se zasladite našim kolačima i palačinkama iz vlastite proizvodnje. Probajte naše već poznate štrukle i bučnicu. Popodnevne sate provedite uz razne kupove ili možda ledenu kavu... Provedite večer u Maksimilijanu uz izbor toplih i hladnih napitaka ili uz koju pivicu... Dobrodošli! Primamo narudžbe za torte na broj: 098 971 2763.

NED - ČET: 8-24 h PET - SUB: 21-06 h PETAK Bambus party SUBOTA Tequila party NEDJELJA “Winter party machen!” Kuhano vino -20% ČETVRTAK 19,00 h “PS3- turnir u nogometu” Za igrače Žuja -20% i nagrade za prvo mjesto! Detaljnije o programima u Staroj pošti na www.staraposta.hr.

PETAK Party time: BECK´S 0,33l = 10,00 kn SUBOTA Party time: BECK´S 0,33l = 10,00 kn NEDJELJA Nedjeljna kavica u dobrom društvu, LAVAZZA - najbolja kava u okolici. Zabavite se uz razne zabavne igre i CBC kladionicu. Naj, naj mjesto u gradu za kavicu, pivicu... Provjerite zašto. PETAK SVIRKA LIVE - ELLA - pop diva ‘90-ih izvodi pop rock klasike uz klavijature!

SUBOTA DVORAC MIHANOVIĆ - 20,00 - opustite se uz romantičnu večeru i živu glazbu NOĆNO KUPANJE od 22,00 - LATINO NIGHT UTORAK SVIJET SAUNA - od18,00 do 22,00 “Dan za žene“ – rezervirano samo za pripadnice nježnijeg spola

PETAK X- Large, svirka uživo SUBOTA Votka- Red Bull Party!

PETAK Cocktail večer, DJ NIKSA od 20 sati! SUBOTA DJ, dobra glazba i dobra zabava Svakodnevno opuštanje uz Caffe Del Moro u novouređenom ambijentu bivšeg Starsa www.caffe-high-life.com

PETAK Započnimo vikend uz Bavariu i glazbu po vlastitom izboru SUBOTA Dum-Dum Votka Party plus BOGATA TOMBOLA koju organiziramo u suradnji s Destinacijom.kr. Za ugodan provod pobrinut će se DJ CE. NEDJELJA Vrhunska kava u ugodnom društvu

PETAK I SUBOTA Burn - Keglavich party NEDJELJA Home coffee & romance u Java baru Od ovog vikenda započinjemo ponudu svježih kolača iz slastičarnice Šarlota iz Zagreba. Primamo narudžbe za razne prigode.

PETAK Crazy Bar Party! SUBOTA No Limits - svirka

PETAK Svirka uživo “Boss band” i OTVORENJE PIZZERIJE!!! SUBOTA Svirka uživo “Termo band” NEDJELJA Lavazza kava

PETAK Party Ballantine´s - Cola - 15 kn SUBOTA DJ Ziga, fešta do jutra RADNO VRIJEME:

zagorskilist NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK Izdavač: Zagorski list d.o.o., za nakladničku djelatnost, K.Š.Gjalskog 4, 49210 ZABOK / Tel:049/503-444, Fax:049/503-445, E-mail: zagorski-list@zagorski-list.net, Redakcija: K.Š.Đalskog 4, 49210 ZABOK / Tel: 049/503-444, Fax:049/503-445, GSM:098 982 88 62, E-mail: redakcija@zagorski-list.net, Glavni urednik: Ljiljana Pavlina v.d., Grafički urednik: Nenad Habazin, Fotoreporter: Krunoslav Pavlina, Marketing: Matije Gupca 81 (dom obrtnika), Zabok, Direktor marketinga: Goran Vrgoč, Prodaja oglasnog prostora: Iva Lež, Renata Novak i AnaMarija Očko Kralj, telefoni: 049/222-035, 049/222-095, 049/222-235, fax:049/222-182, E.mail: marketing@zagorski-list.net, Tisak: Tiskara Zagreb, Radnička cesta 210, 10000 ZAGREB, Pretplata: polugodišnja 182,00 kune, godišnja 349,99 kuna. Iznos možete uplatiti na žiroračun broj 2340009-1110257486, a potvrdu s čitko ispisanom adresom pošaljite na fax. 049/222-182

Massimo: Sunce se ponovo rađa

Višestruki dobitnik Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu predstavlja nam se svojim novim albumom „Sunce se ponovo rađa“. Nakon uspješnih albuma „Vještina“ (2004.) i „Vještina 2“ (2006.) na kojima je Massimo predstavio svoje viđenje popularnih klasika, album „Sunce se ponovo rađa“ donosi novi studijski materijal kojim, podjednako kroz obrade i autorske pjesme, Massimo podcrtava svoju unikatnu glazbenu vještinu. Album „Sunce se ponovo rađa“ objavljen je u dvije verzije: kao standardno CD izdanje te u CD+DVD veziji ograničene naklade. Ograničena naklada izdanja „Sunce se ponovo rađa“ će, u odnosu na regularno izdanje, sadržavati dvije dodatne pjesme, „O mladom studentu i udanoj ženi“ Zorana Predina i klasik Đorđa Balaševića „Život je more“ te video snimku nastupa održanog u

Vam poklanja:

zagorskilist REGENERATOR 1 Koncert veselja i dobrodošlice Zagorskom centru urbane kulture: ZCUK REGENERATOR PETAK 24.10. Od 20.00 h : GRID, FUK FEDERI, NEZBIT SUBOTA 25.10. Od 20.00 h : KREUTZ, FLYING RABBIT, NOXIN Ulaz besplatan!

Eckhart Tolle: Nova Zemlja - osvješćivanje životne svrhe

KNJIGA

Eckhart Tolle je autor bestselera New York Timesa, knjige “Moć sadašnjeg trenutka” (koja je prevedena na 33 jezika), a napisao je i oduševljeno prihvaćen nastavak, “Nova Zemlja”, a te se dvije knjige ubrajaju među najutjecajnije duhovne knjige našega doba. Eckhartova duboka, a ipak jednostavna učenja već su pomogla bezbrojnim ljudima diljem svijeta u pronalaženju unutarnjeg mira i životnog ispunjenja. U srži njegovog učenja nalazi se preobrazba svijesti, duhovno buđenje koje Eckhart smatra sljedećim korakom ljudske evolucije. Ključni vid buđenja sastoji se u transcendiranju stanja svijesti utemeljenog u egu. To je preduvjet ne samo osobne sreće, nego i okončanja nasilnih sukoba na našoj planeti.

Vam poklanja:

zagorskilist

KNJIGA

Duhovni učitelj i pisac Eckhart Tolle rodio se u Njemačkoj, a školovao na Londonskom sveučilištu i Cambridgeu. U 29. godini duboka unutarnja preobrazba radikalno je izmijenila tijek njegova života. Sljedećih nekoliko godina posvetio je razumijevanju, integraciji i produbljivanju te preobrazbe, koja je označila početak intenzivnog unutarnjeg putovanja. Poslije je počeo raditi u Londonu s pojedincima i manjim skupinama kao savjetnik i duhovni učitelj. Od 1995. godine živi u Vancouveru. Eckhart je jako tražen kao predavač te podučava i putuje diljem svijeta. Mnoga njegova predavanja, tečajevi i seminari objavljeni su u CD i DVD izdanjima.

Salate se najčešće jedu kao prilozi ili ljeti kao osvježenje. Ova je knjiga poticaj na pripremanje salata u svako doba godine, u svakoj prigodi i s raznovrsnim sastojcima. Zbog nebrojenih kombinacija sastojaka, a time i dobivanja različitih okusa, salate su jela s nevjerojatnim mogućnostima promjena i prilagodbi. U ovoj se kuharici mogu pronaći klasične salate s rajčicom, zelenom salatom ili rikolom, ali se i na kreativan način koriste neočekivani sastojci poput salate sa škampima i jagodama ili s fazanom, jabukom, koromačem i narančom. Recepti u knjizi maštoviti su, inventivni i raznoliki te, a temelje se na vrlo različitim kuharskim utjecajima, od mediteranskih do kineskih ili tajlandskih. Kuharica Super salate podijeljena je u poglavlja prema glavnom sastojku jela, pa će čitatelji pronaći salate od teletine, svinjetine, janjetine, piletine, divljači, ribe, školjaka, povrća i voća. Posebna su poglavlja predjela i lagane salate,

Vam poklanja:

Eckhart Tolle: Nova Zemlja - osvješćivanje životne svrhe

broj 262

petak, 24. listopada 2008.

zagorskilist

salate kao prilozi te salatni preljevi i majoneza. Recepti su jednostavno i postupno objašnjeni, a u nekim se receptima nude i zamjenski sastojci. Fotografije su fantastične i od njih doslovno rastu zazubice.

Massimo: Sunce se ponovo rađa

petak, 24. listopada 2008.

Ime i prezime: Adresa: Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Matije Gupca 81, 49210 ZABOK, najkasnije do srijede, 29. listopada 2008. Dobitnik CD-a predstavljenog u prošlom broju je MIRKO KNEZIĆ, TOPLIČKA 56, D.STUBICA. Svoj CD će dobiti poštom na kućnu adresu.

FILM

Super salate

broj 262

kazalištu Gavella 2006. godine. Dobar dio novog albuma nastao je u ozračju novonastale suradnje Massima i Aljoše Šerića (grupe Ramirez i Pavel). Aljoša je napisao čak tri pjesme na albumu, među kojima i „Ljubav!“, najavni singl te pjesmu na kojoj je svoj izvanredan talent prenio i svjetski poznati lutnjist/gitarist Edin Karamazov. Ova neobična akustična pjesma, elementi koje su Edinova gitara i Massimov vokal, snimana je uživo. Riječ je o biografskoj pjesmi koja govori o odnosu Massima i njegove kćeri Mirne. Na novom albumu uglavnom sudjeluje dosadašnja ekipa suradnika, a kao nove izdvajamo Leu Deklevu, Nenu Belana, Jana Plestenjaka i Ines Prajo. Neposredno pred objavu novog albuma, pokrenute su i nove Massimove internet stranice na adresi www.massimo.hr.

Žene (The Women)

Redateljica: Diane English Uloge: Meg Ryan, Annette Bening, Eva Mendes, Debra Messing, Jada Pinkett Smith, Bette Midler Žanr: Komedija Trajanje filma: 114 minuta Godina: 2008. Država: SAD Što se događa kada imate spoj nadarenih glumačkih zvijezda, sve od reda žena, koje predvode Meg Ryan i Annette Bening; slavna scenaristica/redateljica/ producentica komedija Diane English („Murphy Brown“); i klasične priče o krugu prijateljica iz New Yorka? Odgovor je ŽENE, pametna, vesela komedija o modernim ženama i snazi ženskih odnosa. Temeljen na filmu Georga Cukora iz 1939. godine i kazališnom komadu Clare Boothe Luce iz 1936. godine, ŽENE nas

nose u užurbano društvo na Manhattanu, društvo izdavača, mode i financija. U središtu priče je lik Meg Ryan, Mary Haines, potpuno moderna žena koja se iznenada mora nositi s problemom koji postoji od pamtivijeka: mužem koji vara. Dame u njezinom životu odmah stanu na Marynu stranu, a predvodi ih njezina najbolja prijateljica, Sylvie Fowler, dinamična urednica časopisa koju igra Bening. Međutim, kada Sylvie izda Mary faustovskom pogodbom, cijela grupa biva potresena do temelja - i dvije žene se suočavaju s najbolnijim prekidom od svih - prekidom njihovog prijateljstva.

Super salate

broj 262

www.blitz-cinestar.hr petak, 24. listopada 2008.

zagorskilist

Ime i prezime:

Adresa:

broj 262

petak, 24. listopada 2008.

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Matije Gupca 81, 49210 ZABOK, najkasnije do srijede, 29. listopada 2008.

Dobitnik knjige predstavljene u prošlom broju je DRAGO TOT, PRILAZ GJURE DEŽELIĆA 21, ZAGREB, a knjigu može preuzeti u V.B.Z - ZNANSTVENA KNJIŽARA, Frankopanska 24, Zagreb.

Dobitnik knjige predstavljene u prošlom broju je ZLATKO BARETIĆ, Topličko Naselje 11, St. Toplice , a knjigu može preuzeti u uredu marketinga PROFILA u vremenu od 08.00 do 16.00 na prvom katu, Tesline 14, u Zagrebu.

ANDREJA JERNEIĆ iz Zaboka neka se javi u marketing Zagorskog lista, M. Gupca 81, radnim danom od 9 do 13 sati gdje će dobiti kupon, koji će na blagajni CineStara zamijeniti za ulaznice.

VBZ, PROFIL I CINE STAR NAGRADE SE MOGU PODIĆI U ROKU OD 30 DANA OD DANA OBJAVE DOBITNIKA

VAŠE VIJESTI

“Pazite kak vozite bicikl!”” U Priča o mojoj mami, penzionerki koja je pala s bicikla

prometnoj nesreći sudjelovala je samo ona i ozlijeđena je samo ona. Nakon pada s bicikla, došla je hitna koja je pozvala policiju. Policija je svoj posao shvatila ozbiljno, napravila uviđaj, skicu nesreće, fotoelaborat i ispitala svjedoke. Prekršajni sud u Zaboku je za manje od tri tjedna donio presudu: mama mora platiti 440 kn (20% njene penzije), što za policiju, što za sud, jer je počinila prekršaj iz članka 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama: “Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.” Osobno vjerujem da ju je

omamilo sunce. Alkotest je pokazao da je trijezna. Moram priznati da mi je nejasno kako su utvrdili da je baš neprilagođena brzina u pitanju. Po tragu kočenja? Gost u obližnjoj birtiji je baš tada isprobavao svoj radar? Mama se događaja ne sjeća. Sama pomisao da se moja mama svjesno prebrzo vozila na biciklu je, blago rečeno, bedasta. Po mom mišljenju, u ovom slučaju postoji još jedan problem. Ljudi padaju s bicikla svaki dan, po neke dolazi i hitna, ali da li je to baš posao za policiju i sud? Osobno, kao porezni obveznik, ja bih radije da se policija i suci bave ozbiljnijim stvarima, npr. premlaćivanjima, reketom, kamatarenjem, švercom nafte, ilegalnim vađenjem šljunka, sumnjivim zamjenama zemljišta... Sigurno nečeg od toga ima i u Krapini ili Zaboku. Možda se policajci radije bave penzićima jer bi se, da se bave ozbiljnijim slučajevima, mogli nekome i zamjeriti? Možda se suci radije bave

penzićima jer bi, da se bave ozbiljnijim slučajevima, mogli dobiti bejzbol palicom po glavi? Moja mama se vozila biciklom po cesti i pala. Slažem se da je to prometna nesre-

ća. Međutim, zdrav razum mi govori da tu (srećom!) nije bilo posla za policiju i sud. Iz nekog razloga, sudu je trebala godina dana da donesenu presudu dostavi okrivljenoj.

Tako neobičan dan… Što je ovo? Nadamo se, ne zatišje pred buru. U moru glupih i zamornih događaja diljem zemlje i medija zagušenih senzacionalnim vijestima o Rini i Mrkvici, ovog, 22. listopada sve i da ste htjeli nešto naći ‘za obradu’, niste imali što. Zagorci su se primirili. Čudna konstelacija zvijezda. Čak ni južina nije nikoga potakla na nepodopštinu vrijednu policijske intervencije. Bio je to zaista neobičan dan. Ovakvo policijsko izvješće ne pamte ni nastariji novinari.

VAŠE VIJESTI

STUBIČKE TOPLICE

isam mogao odoljeti da ne napravim nekoliko fotki s novouređeng “Ribnjaka Stubaki”. Iako još službeno neotvoren, vidljiva su nedjela domaćih vandala koji očito ne mare za lijepu prirodu i novce nas poreznih obveznika. Pa nek se zna i sram ga bude. (Božidar Špiček)