Skip to main content

TRANSPORT I LOGISTIKA

Page 1

TRANSPORT I LOGISTIKA

SPECIJAL

NOVEMBAR 2023.

https://euractiv.mondo.rs


TRANSPORT I LOGISTIKA

SPECIJAL

NOVEMBAR 2023

https://euractiv.mondo.rs

Industrija transporta i logistike se stalno nalazi u preseku različitih geopolitičkih, geoekonomskih, privrednih, energetskih i ekoloških uticaja, koji donose i različite izazove, prepreke i ograničenja. Međutim, radi se o vrlo agilnoj i fleksibilnoj industriji koja brzo reaguje na izmenjene okolnosti i traži nova rešenja. Kako je industrija transporta i logistike prevazišla epidemiju i kako se prilagođava trenutnim izazovima – rat i poskupljenje kao posledica?... Kakvo je trenutno stanje industrije transporta i logistike na Zapadnom Balkanu, sa kojim se problemima industrija suočava i koja su potencionalna rešenja?... Da li je Srbija u težem ili lakšem položaju u odnosu na ostale?... Koliko je bitan razvoj infrastrukture i logističkih veza između Zapadnog Balkana i EU, s obzirom da je pozicija regiona takva – da ne spaja samo sever sa jugom Evrope, već je i najkraća konekcija između Bliskog Istoka i Azije sa Evropom?... Ovo su samo neke od tema o kojima pišemo u EURACTIV specijalu pod nazivom „Transport i logistika“.


Sadržaj Ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ključno za razvoj transporta

4

Putevi Srbije na 12. Forumu Strategije EU za Dunavski region

7

Srbija je na veoma važnom transportnom položaju za EU

10

LOGISTIKA I TRANSPORT: U srcu privrede

13

Transport i logistika su vrlo agilne i fleksibilne industrije koje brzo reaguju

14

Srbiji sada fali 20.000 vozača, a biće još gore do 2030.

17

Brodovlasnici protiv uključivanja zelenih goriva u drumski transport

20


4

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

Ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ključno za razvoj transporta Tekst: Jelena Nikolić EURACTIV.RS

K

oliki su benefiti intermodalnog terminala, koje mere bi trebalo preduzeti u cilju poboljšanja transporta i logistike, ali i smanjivanja troškova, da li je ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu siguran recept za razvoj privrede… o ovim, ali i mnogim drugim temama razgovarali smo sa Miroslavom Alempićem, v.d. pomoćnika ministra za drumski transport, puteve i bezbednost saobraćaja. Najavljujući otvaranje intermodalnog terminala u Batajnici, govorilo se da će čak osam puta povećati broj kompanija koje će koristiti Beograd i Srbiju kao mesto za svoj kombinovani železničko-drumski transport. Da li su prognoze i danas optimistične, vidimo li već benefite? Ulaganjem u modernizaciju, rekonstrukciju i izgradnju koridora deset i regionalnih pruga poboljšavamo stanje železničke infrastrukture, propusnu moć i skraćujemo vreme potrebno za obrt teretnih kola. Kad dodamo i izgradnju intermodalnih teminala, tačku spoja železnice i druma, ostavarujemo uslugu u punom kapacitetu. Broj privatnih operatera u teretnom saobraćaju raste i danas imamo 17 privatnih i jednog državnog operatera “Srbija Krago”, uz državne i private terminale. S obzirom da se prevoz robe sve češće

prevozi u kontejnerima, a očekujući privredni rast naše zemlje, za očekivati je da će se višestruko povećati broj kompanija koji će koristiti Beograd i Srbiju. Beograd, kao nacionalni i regionalni privredni centar i saobraćajni čvor, privlači značajne intermodalne, kontejnerske tokove. Prognoze su optimistične, a benefiti se ogledaju kroz smanjenje učešća dumskog saobraćaja i prebacivanje na železnički saobraćaj, smanjenje zagađenja vazduha, CO2, manje buke, životne sredine u celini. Kako racionalizovati sektor transporta i mogu li se smanjiti troškovi u logistici? Transport je ključan u logistici, jer se tako premešta roba kroz različite faze do korisnika. Transport je pojedinačno najveći element u logističkim troškovima. Često i do 40% svih logističkih troškova čine trasportni troškovi. U ukupnim troškovima transporta dominantne su tri kategorije: troškovi potrošnje energije (40-50%), održavanja (oko 25%) i radne snage (oko 20%). Delovanjem na ove 3 kategorije troškova možemo značajno racionalizovati transportni sektor i to kroz uvođenje savremenih tehnologija transporta, izgradnjom savremene i brze saobraćajne infrastrukture.

Gubici se javljaju i usled lošeg korišćenja transportnih sredstava, zbog neodgovarajućeg planiranja, organizacije i kontrole odvijanja transportnih procesa i angažovanja transportnih sredstava i vidova transporta. Da bi se izvršila racionalizacija sektora transporta nephodan je savremeni logistički principi optimizacije transporta, gde je potrebno delovati sveobuhvatno i vršiti optimizaciju svih karika transportnog lanca od pošiljaoca do primaoca. Koje mere se preduzimaju u cilju poboljšanja transporta i logistike? Saobraćajna infrastruktura se intenzivno gradi, to je glavna mera koja se preduzima u cilju poboljšanja transporta. U poslednje vreme se posebna pažna pridaje razviju železničke infrastrukture, kao ključnom čioniocu za racionalizaciju transport roba i razvoj intermodalnog transporta. Važna mera koja je preduzeta je izgradnja intermodalnog terminala u Batajnici i planiranje izgradnje novih terminala širom Srbije, koja će omogućiti značajno povećanje obima konterjnerskog transporta. Podsticaj izgradnje industrijskih, carinskih zona, transportno-manipulativni centara, transportnih habova i terminala je mera koja značajno utiče na poboljšanje transporta i smanjenje logističkih troškova, jer se ovim dobi-


SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

jaju centri u kojima se koncentriše robni rad Ii stvaraju uslovi za “masovne” i linijske transporte. Pored ovih tehničkih mera, preduzimaju se se one koje treba da ublaže gubitke na području transporta i logistike usled sporih graničnih procedura i barijera kroz međudržavne sporazume kojim se stvaraju uslovi za ubrzan protok roba, povećanje broja dozvola i organizovanje jedinstvenih graničnih prelaza koji će omogućiti značajno ubrzavanje svih graničnih i carinskih procedura. Koliko su ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu važna za poboljšanje transporta a samim tim i razvoj privrede? Razvijena infrastruktura važan je preduslov za efikasan rad učesnika u lancu transporta i logistike. Osim drumskog transporta, za koji možemo da kažemo da je dostigao visok stepen svog razvoja, drugi vidovi su i dalje na vrlo niskom nivou razvijenosti, kada je u pitanju prevoz robe, jer se posednjih decenija najmanje u njih ulagalo. To predstavlja ozbiljan problem za ekonomično obavljanje međunarodnog transporta, kao i realizaciju globalnih lanaca snabdevanja. Ovako stanje transportnog sistema značajno otežava i poskupljuje polovanje u transportu i logistici. Ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ključno za razvoj transporta, smanjenje logističkih troškova, a samim tim i privrede. Jedan od najvećih prioriteta Vlade Srbije je ulaganje i izgradnja saobraćajne infrastrukture. Trenutno se gradi oko 460 km auto-puteva i brzih saobraćajnica, a ove godine je planirano da se ugovori izgradnja za još 324 km.

Miroslav Alempić, v.d. pomoćnika ministra za drumski transport, puteve i bezbednost saobraćaja

5


6

Što se tiče železničke infrastrukture u toku je izgradnja železničkih pruga Novi Sad - Subotica (108 km za brzine 200 km/h), Niš - Brestovac (23 km za brzine od 120 km/h). U planu je izgradnja još 744 km pruga i to Sićevo - Dimitrovgrad, obilaznica oko Niša, Stalać - Đunis, Beograd - Niš, Beograd - Šid, Niš - Preševo, Stalać - Kraljevo - Rudnica, Batajnica Ostružnica. Paralelno sa izgradnjom linijskih infrastrukturni objekata, planirana je i izgradnja transportno-logističkih centara i multimodalnih terminala. Dok drumski transport u SAD trenutno prolazi kroz poteškoće, u Srbiji kažu da “cveta”. Šta kažu podaci dostupni vašem Ministarstvu? Prevoz tereta između pojedinih zemalja izuzet je iz režima dozvola – koje države su “na listi” za ukidanje dozvola, u cilju olakšavanja kretanja ljudi i protoka robe? Prevoz tereta u međunarodnom drumskom saobraćaju prolazi kroz možda i najteži period od 2007. godine kada je nastupila svetska ekonomska kriza, što u velikoj meri utiče i na srpske prevoznike i njihovo poslovanje u inostranstvu. Većina problema sa kojima se trenutno suočava srpska transportna privreda (cena naftnih derivata, nedostatak vozača, neprihvatljivo čekanje na graničnim prelazima sa Hrvatskom i Mađarskom, ...) su van nadležnosti ovog ministarstva, međutim Ministarstvo građevinarstva pokušava da kroz saradnju sa nadležnim ministarstvima i dodatnim merama obezbedi što bolje uslove za srpske prevoznike. Po pitanju ukidanja administrativnih barijera u vidu međunarodnih dozvola za prevoz tereta, ovo ministarstvo konstantno radi na poboljšanju postojećeg stanja. Iako sa pojedinim državama EU na sastancima Mešovitih komisija koje su održane ove godine (Švedska,

SPECIJAL TRŽIŠTE OSIGURANJA: PERSPEKTIVE I IZAZOVI

Španija, Mađarska, Italija, Nemačka i Finska) nije ostvaren dogovor o liberalizaciji ili proširenju postojeće, zadovoljni smo ostvarenom bilateralnom saradnjom u oblasti međunarodnog drumskog transporta i smatramo da je ostvaren izuzetan uspeh. Liberalizacija od režima međunarodnih dozvola za prevoz tereta trenutno je na snazi sa Bugarskom, Švajcarskom, Hrvatskom, Slovenijom (potpuna liberalizacija), Češkom, Estonijom (tranzit), Rusijom (tranzitni prevoz), Crnom Gorom, Letonijom, Kazakhstanom, Rumunijom, BiH, Makedonijom, Mađarskom, Slovačkom (bilateralni i tranzitni prevoz) i Slovenijom (potpuna liberalizacija). Razvoj i implementacija digitalnih i naprednih tehnologija ponos su vašeg Ministarstva i na tome se predano radi. Možete li nam reći nešto više o postupku izdavanja licence za pružanje staničnih usluga? Dana 27.9.2023. godine, Ministarstvo građevinarstva je zajedno sa Republičkim sekretarijatom za javne politike i Kancelarijom za informacione tehnologije Srbije izvršilo promociju novih digitalnih usluga iz nadležnosti ovog ministarstva. Tri od pet promovisanih postupaka koji su ovom prilikom digitalizovani, obuhvataju značajan deo oblasti prevoza putnika, deo koji predstavlja svojevrsna vrata za pristup transportnom sistemu svake države, a to su autobuske stanice. Ovde se radi o procesima koji podrazumevaju: • Izdavanje licence za pružanje staničnih usluga • Postupak izmene važeće licence za pružanje staničnih usluga i • Odjavu licence za pružanje staničnih usluga Postupak izdavanja licence za pružanje staničnih usluga omogućava privrednim društvima, drugim pravnim

EURACTIV

licima ili preduzetnicima da obavljaju delatnost pružanja staničnih usluga. U Srbiji je od 2017. do danas izdato 155 licenci za pružanje staničnih usluga za 68 privrednih subjekata. Trenutno je 96 važećih. Imajući u vidu da se ove licence izdaju sa rokom važenja do 5 godina, očekuje se da će sledeće isteći rok važenja jednom broju izdatih licenci koje će se u postupku koji je predmet ove digitalizacije produžiti sa novim rokom važnosti. Pored postupka izdavanja ovih licenci, Ministarstvu građevinarstva privredni subjekti podnose zahteve za izmenu ili odjavu. Zahtev za izmenu najčešće se podnosi usled promene adrese privrednog subjekta, stanice, promene organizacione strukture tako da se očekuje da postupak digitalizacije usluge značajno olakša kako podnosiocima zahteva, tako i nadležnom ministarstvu. Od 2017. godine, ovom ministarstvu je podneto 16 ovakvih zahteva. Odjava licence je administrativni postupak koji sprovodi ministarstvo na osnovu zahteva privrednog subjekta koji ne želi više da se bavi delatnošću pružanja staničnih usluga ili je došlo do promene privrednog subjekta koji pruža stanične usluge na autobuskoj stanici. Od 2017. godine, ovom ministarstvu podneto je 8 ovakvih zahteva. Neophodno je naglasiti obimnost dokumentacije koja prati ove postupke, ali i prostornu lokaciju, u ovom trenutku 68 privrednih subjekata. Digitalizacijom je omogućeno da nakon prikupljanja dokumentacije nije potrebno dolaziti lično na pisarnice, čime se postupak pojednostavljuje i pravi uštedu.


SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

7

Putevi Srbije na 12. Forumu Strategije EU za Dunavski region Tekst: Milena Antonijević EURACTIV.RS

grada”, koji je deo trase Panevropskog koridora X i autoput “Miloš Veliki”, koji predstavlja deo trase autoputa Beograd Južni Jadran, od Beograda do Crne Gore. Prema njegovim rečima, značaj tih projekata i njihov doprinos boljoj povezanosti i mobilnosti, najbolje ilustruje podatak o vremenu putovanja koje je znatno kraće. Takođe, kako je istakao, dodatni efekti i pozitivni uticaji projekata vidljivi su i kroz poboljšanje i unapređenje stanja životne sredine i smanjenje saobraćajnih nezgoda na tim putnim pravcima. Strategija EU za Dunavski region (EUSDR) je druga makroregionalna

strategija EU koju je usvojila Evropska komisija 2010. godine, a potvrdio je Evropski savet 2011. godine. Strategija okuplja 14 zemalja duž Dunava i pokriva područje u kojem živi 112 miliona ljudi ili jedna petina stanovništva EU:Devet država članica EU: Austrija, Bugarska, Češka Republika, Hrvatska, Mađarska, Nemačka (Baden-Virtemberg, Bavarska), Slovačka Republika, Slovenija i Rumunija. Pet država koje nisu članice EU: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Srbija i Ukrajina (Odesa, Ivano-Frankivsk, Černivci i Zakarpatska oblast).

FOTO: STEFAN STOJANOVIĆ

E

USDR godišnji Forum „Strategija Evropske unije za Dunavski region”, pod nazivom „EUSDR ulazi u deceniju budućnosti“, održan prošle nedelje u Sloveniji. Putevi Srbije imali su svog predstavnika, koji je govorio na jednom od panela. Miodrag Poledica, pomoćnik direktora JP “Putevi Srbije“, učestvovao je kao panelista na ovom forumu na sesiji „Mobilnost i multimodalnost - Uticaj velikih projekata na poboljšanu povezanost”. Kako je objavljeno na sajtu Puteva Srbije, Poledica je istakao je da je cilj Republike Srbije da bude dobro povezana, kroz sve vidove saobraćaja, sa svim zemljama u Regionu, jer se Srbija graniči sa 8 zemalja od kojih su četiri članice Evropske unije a četiri nisu. On je dodao da Srbija želi da ima dobre transportne veze sa svim glavnim i većim gradovima u Regionu. “Kada je reč o izgradnji autoputeva Srbija je do 2019. godine završila veliki investicioni ciklus okončanjem izgradnje Koridora X, odnosno, završetkom preostalih 160 km Koridora X kroz Srbiju i završetkom 120 km autoputa od Beograda do Čačka, na pravcu ka Crnoj Gori. Istovremeno „2019. i 2020. godine je započet novi investicioni ciklus, sa 10 novih projekata izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica i obilaznica oko većih gradova u Srbiji“. On je takođe istakao da su dva putna pravca za Republiku Srbiju od posebnog značaja, i to autoput “Obilaznica Beo-


8

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

Cilj nam je da zadovoljimo istančani ukus naših kupaca O

MV Srbija kao deo jedne od najvećih austrijskih industrijskih kompanija, stalno ulaže u kvalitet i prati potrebe potrošača. OMV Srbija je prva kompanija koja je uvela koncept multifunkcionalne benzinske stanice na naše tržište. Stalnim ulaganjem u razvoj mreže, OMV je ostvarila brojna poslovna partnerstva i otvorila mnoga radna mesta Prva OMV benzinska stanica u Srbiji otvorena je pre više od 21 godine, a danas austrijska kompanija OMV, koja u osam evropskih zemalja upravlja sa oko 1.700 benzinskih stanica, na tržištu Srbije posluje sa mrežom od 63 benzinske stanice i tržišnim udelom od oko 10%. OMV Srbija je deo Grupe koja je sa prihodima od prodaje od 62 milijarde evra i radnom snagom od oko 22.300 zaposlenih u 2022. godini, među najvećim industrijskim kompanijama u Austriji. U oblasti hemikalija i materijala, OMV je preko svoje podružnice Borealis jedan od vodećih svetskih dobavljača naprednih i održivih poliolefinskih rešenja i lider na evropskom tržištu u recikliranju osnovnih hemikalija i plastike. OMV-ova kompanija Fuels & Feedstock proizvodi i prodaje goriva, kao i sirovine za hemijsku industriju, upravlja sa tri rafinerije u Evropi i drži 15% udela u zajedničkom preduzeću za preradu u UAE. U segmentu energetike, OMV istražuje i proizvodi naftu i gas u četiri ključna regiona centralne i istočne Evrope, Bliskog istoka i Afrike, Severnog mora i Azijskopacifičkog regiona... Kao deo ovakvog giganta, OMV Srbija sa ponosom može da kaže da konstantno ulaže u kvalitet usluga i proizvoda. „Iako smo u Srbiji već više od 21 god-

inu, nastavljamo da podižemo standard u svim segmentima poslovanja. Naš prioritet su brzo prilagođavanje i uspešno reagovanje na potrebe kupaca koje se stalno menjaju i rastu. Pre 21 godinu na srpsko tržište smo doneli novi koncept poslovanja i novu viziju benzinske stanice, a već preko dve decenije posvećeni smo razvoju i inovacijama u cilju pružanja najkvalitetnijih proizvoda i usluga. Veoma sam ponosan što sam deo razvoja OMV Srbija, i što smo među 99 najuspešnijih kompanija koje posluju na tržištu Srbije“ kaže za Euractiv Decebal Sorin Tudor, direktor OMV Srbija. OMV benzinske stanice su multifunkcionalni servisni centri – benzinske stanice za ljude i vozila. Enegija za bolji život - slogan ove kompanije, ogleda se u svim segmentima poslovanja OMV-a. OMV je prva u Srbiji uvezla i ponudila gorivo sa 100 oktana iz svoje rafinerije u Austriji. I danas, OMV MaxxMotion 100plus benzin ispunjava najviše zahteve kvaliteta Svetske povelje o gorivu (WWFC), kategorija 6, što omogućava maksimalnu efikasnost motora i minimalnu emisiju

izduvnih gasova. Sva OMV MaxxMotion Performance goriva, sa svojom ACTIVEFLOW™ tehnologijom, vozačima nude vrhunski nivo kvaliteta goriva, čuvaju motor, omogućavaju odličnu zaštitu i produžavaju njegov životni vek. Novi standardi emisije ugljenika Euro 6 stupili su na snagu 2014. godine, pa su standardi emisije azotnog oksida, ugljen monoksida, ugljovodonika i čestica, za kamione i autobuse postali još strožiji. U skladu sa novim standardima, OMV je odgovor pronašao u SCR tehnologiji (Selektivnoj katalitičkoj redukciji), te uveo u ponudu AdBlue® koji je neophodan za funkcionisanje ove metode. AdBlue® predstavlja rešenje sa kojim se azotni oksidi koji su zagađivači, pretvaraju u azot i vodu, elemente bezopasne za životnu sredinu, kao osnovne komponente vazduha. Kako bi proširio svoje usluge praćenjem potreba potrošača i trendova, OMV Srbija je tokom 2022. godine, u saradnji sa partnerima, obezbedila mesta za e-punjače za električna vozila, a ovu mrežu nastavlja da širi i ove godine. Takođe, na krovu benzinske


FOTO: OMV SRBIJA

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

stanice OMV Ražanj, još u aprilu 2022. godine, instalirana je i počela sa radom solarna elektrana koja će svake godine proizvesti 72.000 kWh čiste električne energije i nadoknaditi 23% ukupne potrošnje objekta. Solarni paneli postavljeni su u saradnji sa partnerskom kompanijom Terra Solar i na benzinskoj stanici Krnjača, a u planu je dalje širenje mreže ovakvih “zelenih benzinskih stanica” koje će se snabdevati solarnom energijom. Na 58 benzinskih stanica nalaze se i VIVA prodavnice i restorani gde sve više i više vozača pravi pauzu u putovanjima. Asortiman osvežavajućih napitaka, obroka i asortiman visoko kvalitetnih kafa, OMV stalno unapređuje. U OMV ističu da su posebno ponosni na proširenje svog asortimana kafa, jer uživanje u kafi ima svoju posebnu “filozofiju” i sve je više onih sa veoma istančanim ukusom, kada je reč o ovom popularnom napitku. Zato na OMV benzinskim stanicama možete da uživate ili ponesete na put Single Origin – kafu jedinstvenog geografskog porekla, 100% arabiku, čiji kvalitet prepoznaju i oni sa najprefinjenijim ukusom. Odnedavno, na putovanju kroz istraživanje novih ukusa kafe vrhunskog kvaliteta, posle premium kafe iz Kolumbije i Gvatemale, u VIVA Cafe-e na OMV benzinskim stasnicama stigla je i kafa iz Salvadora. Svako zrno ove kafe koja se

zove El Salvador beru i prže žene Salvadora i samo zahvaljujući njihovom umeću i posvećenosti u šoljice na OMV stanicama stiže savršena kombinacija ukusa i aroma. OMV je uvek brinuo o tome na koji način se proizvodi VIVA Single Origin kafa, pa sve OMV kafe dolaze sa odgovornih farmi koje imaju Fairtrade sertifikat. Sada je OMV otišao korak dalje – El Salvador kafa ima i koncept direktne trgovine – “Direct trade”, odnosno kupovinu zrna kafe direktno sa farmi, bez posrednika. Direktna trgovina znači da farmeri kafe dobijaju bolju ponudu, a potrošači bolji pristup nekim od najkvalitetnijih kafa na svetu. „Naš cilj je da zadovoljimo istančani ukus naših kupaca, ali i da im pomognemo da cene različite ukuse i da znaju da odaberu kvalitetan proizvod. Zato smo i uveli koncept direktne trgovine i tako svoje potrošače uveli u novu ’eru’ kafe u kojoj se fokusiramo na premium proizvode, kao i na održivo i odgovorno poslovanje“ kažu u OMV-u. Pored usluga u VIVA kafeima i Top Wash auto perionicama, OMV na svojim stanicama nudi čitav niz usluga: menjačnica, kupovina karata za koncerte, cvetne pošiljke ili gift kartice, TAG uređaji, članska karta AMSS, vinjete za Bugarsku… Na OMV pumpama možete da pronađete i posebnu liniju proizvoda za negu automobila za najbolju brigu o vašem autu.

EURACTIV

9

Kompanija OMV posvećena je izgradnji održivog sveta i ostvarivanju konkretnih ciljeva u vezi sa klimom kao što su: neto nulta emisija gasova sa efektom staklene bašte iz operacija do 2050. godine ili ranije, liderska pozicija u cirkularnoj ekonomiji plastike (zahvaljujući inovativnim rešenjima kao što je ReOil®) i najmanje 60% portfelja proizvoda sa niskim sadržajem i bez ugljenika. OMV Srbija podržava niz dobrotvornih organizacija i učesnik je velikog broja humanitarnih akcija. Podrška lokalnoj zajednici važan je deo aktivnosti i angažovanja resursa. Sada već značajan broj potrošača zna za akciju na Međunarodni dan kafe, kada OMV donira prihod od prodaje kafe, a odaziv je iz godine u godinu sve veći. Značajan segment poslovanja OMV Srbija predstavljaju brojni saradnici, partneri i klijenti: mala, srednja i velika preduzeća sa kojima OMV uspešno sarađuje, i doprinosi opštoj slici privrede u Srbiji. „Zahvalni smo svojim potrošačima koji su nam ukazali poverenje i koji nas podržavaju u svemu što radimo preko 21 godinu. Nastojaćemo da i u narednim decenijama opravdamo poverenje kontinuiranim radom na daljem unapređenju usluga i portfolia, ne odstupajući od nivoa kvaliteta po kome nas potrošači prepoznaju“ kaže Decebal Sorin Tudor, direktor OMV Srbija.


10

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

Srbija je na veoma važnom transportnom položaju za EU Tekst: Jelena Jevtić EURACTIV.RS

Matej Zakonjšek, Direktor Transportne zajednice

EURACTIV


SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

Z

apadni Balkan je na veoma specifičnom položaju što obećava veliki potencijal ako se adresiraju neki od problema koje sam spomenuo”, navodi u intervjuu za EURACTIV direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice, Matej Zakošnjek. Kako je istakao, region ima transportnog potencijala, a cilj Transportne zajednice je da taj potencijal pokaže svetu. U intervjuu sa Zakošnjekom, govorićemo o problemima sa kojima se Zapadni Balkan suočava, ali i o njihovim rešenjima. Istražićemo značajnu ulogu ove organizacije u razvoju transportnog

sektora na Balkanskom poluostrvu, s posebnim naglaskom na Srbiju. Takođe ćemo govoriti i o tome kako Transportna zajednica podržava razvoj infrastrukture i logističkih veza između Zapadnog Balkana i EU, uz naglasak na konkretnim projektima i investicijama koje su usmerene ka ovom cilju. Uz to, direktor je ocenio i trenutno stanje industrije transporta i logistike na Zapadnom Balkanu, pružajući dragocen uvid u izazove i perspektive ovog sektora u regionu. Koja je uloga Transportne zajednice i kakav je njen doprinos razvoju transportnog sektora u Srbiji? Transportna zajednica je međunarodna organizacija koju čini 33 partnera, dakle 27 država članica EU, koje predstavlja Evropska komisija, i šest regionalnih partnera sa Zapadnog Balkana. Dodatno, od novembra prošle godine, imamo i tri posmatrača Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Cilj organizacije je prilično jednostavan, ali i veoma izazovan za postići. To je kompletna integracija transportnog tržišta Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Ova integracija znači da jednom, kad su svi partneri ovde ispune sve EU standarde i takođe završe projekte koji povezuju region i šire, neće biti razlike kako je transport organizovan na Zapadnom Balkanu ili na primer u Švedskoj, Sloveniji i slično. Postizanje ove transportne inegracije znači rad na dve paralelne staze: radu na primeni zakonodavstva EU iz oblasti saobraćaja, kao i na konkretnim projektima povezivanja. Sa jedne strane, pomažemo regionalnim partnerima da primene zakonodavstvo EU kada se govori o transportu, jer zakonodavstvo iz ove oblasti predstavlja veliki deo celokupnog zakonodavstva EU. Dvadesetpet procenata svih EU zakona se tiče transporta. To je zbog same prirode transporta koji je usmeren na prekogranično delovanje i jer je u osnovi EU legislative da morate da imate iste standarde kada se, na primer, radi o

EURACTIV

11

prugama sa jedne i sa druge strane granice, inače ćete u suprotnom imati problem sa operacijama. Mi pomažamo svim regionalnim partnerima i konkretnim projektima koji povezuju region, kao i region sa EU. Ovo su ciljevi i prema planu koji se zove „Trans-European Networks“ gde imamo dve oblasti: transport i energetiku. Logika je povezivanje svih glavnih gradova, ekonomskih centara, kao i luka, aerodroma u jednu mrežu. Neke od glavnih vizija Transportne zajednice su poštovanje principa ekološkog, ekonomičnog, brzog, transporta koji ima pozitivan društveni uticaj… Šta su najveći izazovi u ostvarivanju ovih principa i da li je moguća njihova primena u transportnoj industriji na teritoriji Zapadnog Balkana? Jedna od veoma jasnih politika EU je da promoviše dekarbonizovan transport, a promocija ovakvih vidova transporta doprinosi manjoj emisiji štetnih gasova. Karbonski otisak i druge negativne eksternalije transporta su veoma visoke. Transport i energetski sektor su jedni od glavnih sektora zagađenje, kako u EU, tako i ovde na Zapadnom Balkanu. To je jedan deo na koji mi obraćamo pažnju i zbog toga je naša pažnja posebno okrenuta na železnički saobraćaj. Ovaj vid transporta ima manje emisija u poređenju sa drugim vrstama saobraćaja. Poslednjih 30 godina, u region je 85 odsto investicija otišlo u putnu infrastrukturu. Zato možemo videti da je ova mreža relativno dobro razvijena i da je visokog kvaliteta. Procena je da je širom regiona mreža puteva u dobrom, ili veoma dobrom stanju. Ako 85 odsto ljudi koristi drumski saobražaj, onda možete da vidite da ostatak koristi druge vidove transporta, kao što je železnica. Razlog što imamo ovo stanje sa železnica na Zapadnom Balkanu jeste nedostatak investicija poslednjih decenija. Trenutno imamo samo jednu međunarodnu putničku vezu kada je u


12

pitanju železnica, a to je Beograd-Bar. Međutim, i ta konekcija ilustruje nedosatak investicija. S tim u vezi, voz na ovoj pruzi mora da ide sporijom brzinom nego što je išao kada je pruga napravljena. To znači da za ono što vam je pre mnogo godina trebalo sedam sati, sada treba 11 sati, jer voz ide sporije iz operativnih razloga. Ovo je izazov koji je prepoznat i od strane EU, ali i Zapadnog Balkana. Ako bismo išli na pozitivnu stranu ove priče, možete da vidite da kroz naš rad sa vladama regiona, oni ne samo da planiraju, već i rade na modernizaciji transportnih opcija. Koridor VIII, koridor koji spaja Crno more sa Mediteranom, zatim Koridor X koji povezuje sever i jug. Mi ne vidimo sada samo radove na ovim transportnim opcijama, već i rezultate. Na primer, voz Beograd-Novi Sad je već funkcionalan i to je dobar rezultat i primer kako dobra infrastruktura može da vrati ljude vozovima. Ako posmatrate broj putnika, videćete da je on jako dobar i da su ljudi zadovoljni, što nam daje dobar primer kako bi se putovanja promenila kad bismo imali modern prugu, celom mrežom. Takođe, jedan od vaših zadataka je rad na integraciji transportnih tržišta Zapadnog Balkana u EU. Kako Transportna zajednica podržava razvoj infrastrukture i logističkih veza između Zapadnog Balkana i EU? Možete li nam reći nešto više o konkretnim projektima i investicijama koji se sprovode sa ovim ciljem? Kao što sam i rekao, naš prioritet je TEN-T mreža. Koji će projekti biti prioritet, zavisi od Evropske komisije i regionalnih partnera. Možete ih viditeti izlistane u okviru eknomskih planova za Zapadni Balkan koji su uspostavljeni sa partnerima i EU i u osnovi imaju različite tačke vodilje, u energetici, transportu itd. U sklopu transporta imamo dosta projekata koji se tiču železničkog i drumskog saobraćaja. Mogu da pomenem neke. Jedan je modernizacija mreže pruga na Koridoru X, posebno je sada fokus na pruzi Beograd-Niš i od Niša do Severne

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

Makedinije. Zatim Koridor VIII, takođe pruga, i Koridor Vc, koji je železnička i drumska mreža u BiH. Takođe, imamo i nekoliko projekata koji se tiču rečnog saobraćaja, na primer projekat vađenja potopljene nacističke flote iz Drugog svetskog rata iz Dunava u blizini Golubca. Vrlo je različitih projekata i svi su oni deo ekonomskog plana za Zapadni Balkan. Kako ocenjujete trenutno stanje industrije transporta i logistike na Zapadnom Balkanu? Za početak, region je na veoma specifičnom položaju što obećava veliki potencijal ako se adresiraju neki od problema koje sam spomenuo. Posebno modernizacija pruga, ali i luka, kao i granični prelazi. Šta želim da kažem? Pozicija regiona je takva - ne spaja samo sever sa jugom Evrope, već je i najkraća konekcija između Bliskog Istoka i Azije sa Evropom. Jednom kad brodovi prođu kroz Suecki kanal, oni mogu da idu ili kroz Gibraltar i da putuju do dve nedelje do severne Evrope. Roba bi potomo bila stavljena na vozove i išla do ostalih re-

EURACTIV

giona Evrope. Ili, mogu da dođu do luka na Zapadnom Balkanu, gde bi roba bila stavljena na vozove i dalje odvožena u te iste regione, što bi dosta skratilo vreme transporta. Zato je Zapadni Balkan na interesantnom položaju, jer je u sredini EU. Takođe, videli smo da se sa ruskom agresijom na Ukrajinu ceo evropski transport pomera južnije. Ali, da bi se ovaj potencijal realizovao, moramo da popravimo pruge, budemo sigurni da imamo luke koje mogu da prime ovaj teret, da se osiguramo da imamo moderne granične prelaze na kojima ćemo smanjiti vreme čekanja i povećati kapacitete i da regionalni partneri usvoje i primene EU zakonodavstvo, što znači EU standarde. Sa svim tim, region je definitivno na dobrom putu. Kako vidite budućnost transporta i logistike na Zapadnom Balkanu? Ja sam optimističan ako se sve što sam prethodno pomenuo bude ostvarilo. Ključno je da sve transortne opcije, kompletnu mrežu, učinimo da funkcionišu kao jedno.


SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

13

LOGISTIKA I TRANSPORT: U srcu privrede L

FOTO:SLOVENAČKI POSLOVNI KLUB

ogistika i transport predstavljaju srž i integralni deo onoga što čini konkuretnost jedne privrede bilo gde u svetu. Privreda Srbije je izuzetno zainteresovana za transportno i logističko povezivanje, a transportni pravac ItalijaSlovenija-Hrvatska najbrži put Srbije ka EU, istaknuto je na drugoj regionalnoj konferenciji “Transport i logistika: u srcu privrede”, koji je u Privrednoj komori Srbije okupio više od 200 privrednika iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je za Vladu Srbije razvoj logistike jedan od prioriteta. On je poručio da u vremenu velike ekonomske krize možemo da opstanemo samo ako se privrede regiona drže zajedno. “U ovom trenutku smo završili 445 kilometara auto-puteva, i gradimo 461 kilometar, a nedavno smo potpisali dva nova ugovora za izgradnju skoro 300 kilometara auto-puteva. Razlog zbog čega to radimo je poboljšanje putne infrastrukture, pošto smo se opredelili da ekonomiju razvijamo putem putne in-

frastrukture. To će nam omogućiti više investicija, ravnomerniji razvoj u zemlji i bolje povezivanje sa susedima”, rekao je Vesić. Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Mihailo Vesović istakao je da je privreda Srbije izuzetno zainteresovana za transportno i logističko povezivanje kao i da je transportni pravac Italija-Slovenija-Hrvatska najbrži put Srbije ka EU. Patricio Dei Tos, predsednik Konfindustrije Srbija istakao je da logistika i saobraćaj čine od 10 do 15 odsto cene proizvoda koji se prodaju. On je dodao da se Srbija nalazi u središtu svetskih događanja, a da sama volja da se sastanu na jednom mestu predstavnici Slovenije, Hrvatske i Italije pokazuje veliki entuzijazam i želju da se dalje razvija privreda u ovom delu Evrope. Predsednica Slovenačkog poslovnog kluba, Danijela Fišakov rekla je da se usled čestih dinamičnih promena, sektori transporta i logistike neprestano razvijaju, što je motivisalo potrebu za

organizovanjem ovakovg značajnog događaja,na kome je govorilo čak 45 vrhunskih eksperata u ovoj oblasti. Ambasador Slovenije Damjan Bergant je istakao da za Sloveniju logistika i transport predstavljaju veoma bitnu temu.”Slovenija se nalazi na raskršću Evrope, i ima veliki interes za privrednu saradnju sa Srbijom sa kojom želi da unapredi odnose u logistici. Nadamo se da ćemo zajedno biti deo železničke infrastrukture od Srbije ka Italiji. Suguran sam da će to doprineti većoj saradnji Srbije sa EU i zemljama regioana”, rekao je Bergant. Pomoćnik direktora u Predstavništvu Hrvatske gospodarske komore u Srbiji Marija Radulović istakla je da jako raduje što je na ovakvom jednom događaju održan i panel na temu “Žene u logistici” koji je vrlo atraktivan. Konferenciju “Transport i logistika: u srcu privrede“ su u partnerstvu organizovale Privredna komora Srbije, Udruženje italijanskih industrijalaca Konfindustrija Srbije, Slovenački poslovni klub i Hrvatska privredna komora.


14

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

Transport i logistika su vrlo agilne i fleksibilne industrije koje brzo reaguju Tekst: Jelena Jevtić EURACTIV.RS

Prof. dr Milorad Kilibarda, šef Odseka za logistiku Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu


SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

E

pidemija koronavirusa značajno je ugrozila poslovanje kompanija velikog spektra industrija, a posebno je na udaru bila industrija transporta i logistike. Lanci snabdevanja kako evropskih, tako i domaćih kompanija, još uvek su roviti zbog oporavka, a još uvek neoporavljena industrija transporta i logistike suočila se sa još jedni izazovom – ratom između Rusije i Ukrajine koji je uzdrmao celokupnu svetsku ekonomiju i uticao na porast cena u svim sektorima života. Na udaru su najviše troškovi transporta i osnovnih životnih namirnica. Kako bismo razumeli uticaj i posledice ovog sukoba na industriju, razgovarali smo sa profesorom doktorom Miloradom Kilibardom sa Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, šefom Odseka za logistiku. Kako je istakao za EURACTIV, transport i logistika se stalno nalaze u preseku različitih geopolitičkih, geoekonomskih, privrednih, energetskih i ekoloških uticaja, koji generišu različite izazove, prepreke i ograničenja. Ipak, prema njegovim rečima, radi se o vrlo agilnoj i fleksibilnoj industriji. Da li je turbulentni period u kom se transport i logistika nalaze iznedrio neka nova rešenja, kako održati profitabilnost ako se bavite ovom industrijom, ali i na kom su novou domaće transportne kompanije za EURACTIV govori prof. dr Milorad Kilibarda. Kako je industrija transporta i logistike prevazišla epidemiju i kako se prilagođava trenutnim izazovima – rat i poskupljenje kao posledica? Transport i logistika se stalno nalaze u preseku različitih geopolitičkih, geoekonomskih, privrednih, energetskih i ekoloških uticaja, koji generišu različite izazove, prepreke i ograničenja. Međutim, radi se o vrlo agilnoj i fleksibilnoj industriji koja brzo reaguje na izmenjene okolnosti i traži nova rešenja. Logistički profesionalci,

inženjeri i menadžeri, pronalaze alternativna logistička rešenja i uglavnom uspevaju da isporuče proizvode, komponente i sirovine. Ta rešenja su često skuplja i zahtevnija, što svakako utiče na poslovanje logističkih i drugih kompanija u lancu snabdevanja. Tako na primer, kada se zbog ratnih sukoba blokiraju crnomorske luke, onda tokovi roba vrše pritisak na jadranske i egejske luke. Radi se o ogromnim količinama robe, koje nije jednostavno prihvatiti i otpremiti, uz redovne poslove koje te luke već imaju. Kada poplave unište železničku infrastrukturu u Grčkoj onda se kontejneri koji dolaze iz Kine u luku Pirej usmeravaju na luku Rijeka i druge jadranske luke, umesto kontejnerskim vozovima u pravcu Beograda i Budimpešte. Poslednjih godinu dana transportne kompanije se suočavaju sa padom tražnje, koja je posledica manje kupovine robe široke potrošnje, zastoja u proizvodnji i većeg nivoa zaliha. Sve je to posledica inflacije i ekonomske krize, zbog stvarnih i trgovinskih ratova u svetu. Pre toga, transportna tražnja je bila izuzetno povećana, a nesklad između ponude i potražnje doveo je do povećanja cena transportnih usluga, pa samim tim i cena proizvoda. Ovako velike oscilacije svakako negativno utiču na efikasno planiranje i korišćenje logističkih resursa i kapaciteta, a samim tim i na troškove i prihode transportnih i logističkih kompanija. S druge strane, zbog većih zaliha robe koje kompanije drže kako bi se zaštitile od eventualnih poremećaja u lancima snabdevanja skladišni kapaciteti su popunjeni preko 95%. To inicira izgradnju novih skladišta, logističkih centara i parkova. U suštini radi se o jednoj lančanoj reakciji gde se uzroci nalaze na polju politike, ekonomije ili energetike, a posledice na polju transporta i logistike. Da li je period epidemije, ali i ovaj trenutni, podjedanko veliki izazov, doveo do nekih novih rešenja

EURACTIV

15

u transportu, logistici i lancima snabdevanja. Koja su to rešenja koja omogućavaju da se efikasnije odgovori na rizike i poremećaje u budućnosti ? Jedan od ključnih pojmova danas, ali sigurno i u narednim godinama, je rezilijentnost. Rezilijentnost lanaca snabdevanja i logističkih sistema predstavlja njihovu sposobnost da što uspešnije odgovore na aktuelne poremećaje i izazove, ali i sposobnost da se što uspešnije vrate u prvobitno stanje ili pređu u neko novo stanje, kada ti izazovi i poremećaji prođu. Da bi kompanije povećale rezilijentnost lanaca snabdevanja one rade na: diverzifikaciji izvora i puteva snabdevanja, skraćivanju lanaca snabdevanja, držanju većih zaliha, preispitivanju koncepta “Just in Time“ i sve ozbiljnijem razmišljanju o “Just in Case” strategiji. Sve to značajno menja zahteve i očekivanja od transportnih i logističkih kompanija. Energenti su značajno poskupeli, cene zakupa skladišta porasle za do 50 odsto, radna snaga je postala skuplja. Šta transportna industrija, odnosno kompanije koje bave transportom i logistikom, treba da rade kako bi održale profitabilnost, ili u još boljem slučaju, postigle rast? Uvek su to dva pravca paralelnog delovanja. Prvi se odnosi na optimizaciju postojećih procesa i sistema, a drugi na uvođenje novih pristupa, alata i tehnologija. Logistička optimizacija obezbeđuje konkretne uštede i efekte, koji se ogledaju kroz: smanjenje troškova i gubitaka u vremenu; bolje korišćenje transportnih, skladišnih i pretovarnih resursa; uštede u časovima angažovanja radne snage, povećanje produktivnosti i efikasnosti poslovanja. Ovo se postiže kroz: optimizaciju transportnih puteva kretanja robe, sredstava i ljudi u skladišnom sistemu,


16

logističkom centru ili nekoj fabrici; eliminaciju zastoja, čekanja i gubitaka; konsolidaciju naloga i pošiljki za isporuku; raspoređivanje i relokaciju robe i sl. U transportu to su mere vezane za: upravljanje transportnim kapacitetima; upravljanje potrošnjom goriva; rutiranjem sredstava i isporuka; konsolidacijom tereta; većim stepenom iskorišćenja transportnih sredstava i sl. Ima dosta mera i rešenja koja obezbeđuju uštede i efekte i do 25% u troškovima i vremenu, a ne zahtevaju prevelika ulaganja. Samo je potrebno primeniti jedan osmišljen način optimizacije, posvetiti se konkretnim problemima i istrajati u njihovom rešavanju. Kompanije koje su usvojile takav pristup optimizaciji postigle su značajne efekte i svoje transportne i logističke sisteme u velikoj meri uredile. To je osnovna pretpostavka za profitabilno poslovanje i zdrav dugoročan rast. Međutim, ima značajan broj onih koji to još uvek neshvataju dovoljno ozbiljno i tvrde da sve rade dobro i da nema prostora za optimizaciju. Uglavnom greše, jer uvek ima prostora i mogućnosti za određena unapređenja. Drugi pristup je uvođenje novih tehnologija i alata što zahteva veća ulaganja i značajnije promene u sistemu poslovanja, a što je u određenim momentima neophodno. Tu se, pre svega, misli na nova digitalna rešenja, platforme, softverske alate, električna transportna sredstva, autonomna vozila, mašine i robote u logističkim centrima i skladišnim sistemima. Međutim, i ovde je to potrebno raditi na bazi jedne detaljne analize, sistemski postavljenog rešenja i ocene opravdanosti. Često se to preskoči i izostanu puni efekti koji se očekuju od tih ulaganja. Digitalizacija, softverski alati ili mašine neće sami po sebi obezbediti pune efekte ako rešenja nisu dobro isplanirana i projektovana. I na kraju, ova dva pravca se uglavnom međusobno dopunjuju i ukoliko se sistemski i osmišljeno primenjuju daju značajne sinergijske efekte.

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

Koje su najznačajnije tehnološke promene koje se očekuju u narednim godinama? Svakako je to digitalizacija i automatizacija transportnih i logističkih procesa i sistema. Svi navode da su to rešenja zasnovana na: internet stvarima (IOT - Internet of things), big data analitici, veštačkoj inteligenciji, cloud sistemima, blockchainu, proširenoj ili virtuelnoj stvarnosti, sajber fizičkim sistemima i sl. Tu su svakako i autonomna vozila, roboti i druge mašine, dronovi i sl. Uveliko se ide na integraciju naprednih tehnologija u procese logistike i lanca snabdevanja. Cilj je da se kreira inteligentan, povezan i automatizovan lanac snabdevanja, koji može brzo da odgovori na promene u potražnji, optimizuje procese i poveća efikasnost. Težnja je da se poveća vidljivost duž lanca snabdevanja. Normalno, to su i održiva rešenja i tehnologije koje su ekološki prihvatljive, kao što su električna vozila, solarni logistički centri i sl. Kako ocenjujete položaj naših logističkih kompanija i našeg tržišta u odnosu na svet? Da li uspevaju da isprate trenutne globalne trendove u logističkoj industriji? Kada su u pitanju naše logističke kompanije, trenutno stanje je dosta heterogeno. Imamo više domaćih kompanija koje vrlo uspešno prate globalne logističke trendove, značajno

EURACTIV

ulažu u razvoj modernih logističkih parkova i centara, nove tehnologije, digitlaizaciju i automatizaciju. Vrlo su konkurentne, ne samo na domaćem već i regionalnom i globalnom tržištu. Naravno veći broj je onih koje nisu na takvom nivou razvijenosti i potrebno je da dosta toga promene i unaprede uz podršku eksternih konsultanata i naučnih institucija. Pod pritiskom izuzetno brzog rasta i razvoja, logističke kompanje često nemaju vremena i kapaciteta da se dovoljno posvete sistemskim rešenjima. Drugi problem je što vlasnici i top menadžeri kompanija ne shvataju svu kompleksnost logistike i njen značaj za uspešno poslovanje. U oba slučaja poželjna je podrška i pomoć eksperata, eksternih konsultanata i naučnih institucija. Da li privreda u današnje vreme, kada se poslovni trendovi skoro svakodnevno menjaju, dovoljno konsultuje eksperte i naučne institucije? U kom trenutku privreda treba da konsultuje nauku? Sve je više kompanija koje angažuju eksterne konsultante, eksperte i naučne institucije. Saradnja i zajednički timski rad ljudi iz kompanije i eksternih konsultanta se pokazao kao najbolji model za transfer znanja, razvoj i implementaciju novih rešenja, optimizaciju postojećih procesa. Uspešne kompanije već odavno koriste ovaj model. Danas kompanije uglavnom nemaju svoje razvojne centre i zaposlene koji će se isključivo baviti istraživanjem novih trendova i razvojem novih rešenja. Za te poslove angažuju konsultante i naučne institucije. Imamo vrlo stručne i profesionalne instutucije i pojedince koji mogu obezbediti podršku kompanijama. Lično sam uključen u različite projekte i veliko je zadovoljstvo kada zajednički razvijemo i primenimo određeno rešenje, unapredimo logističke procese i ostvarimo uštede.


SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

17

Srbiji sada fali 20.000 vozača, a biće još gore do 2030 Tekst: Jelena Jevtić EURACTIV.RS

N

FOTO:EPA-EFE/DAREK DELMANOWICZ

estašica radne snage u svim industrijama je stvarna i neće se tako lako rešiti, zajednički je sud povodom problema koji trese svet: gde naći radnika? Mi istražujemo kakvo je stanje u u transportnoj industriji. Da gotovo sve privredne industrije “kubure” sa radnom snagom, najiskrenije svedoče poslodavci. Zaposleni su, čini se, preuzeli kormilo od svo-

jih šefova i sada oni odlučuju da li žele ili ne žele da rade za te uslove, za tu platu, i na kraju krajeva, za tog poslodavca. I nema pošteđenog sektora privrede, samo onih koji imaju više i onih koji imaju manje problema da nađu kvalifikovanu radnu snagu. Industrija transporta i industrija logistike u Srbiji spada u prvu grupu. “Stanje nedostatka kvalifikovane radne

snage u sektoru drumskog transporta je alarmantno. Veliki broj penzinera rade kao profesionalni vozači a sve je intenzivniji uvoz radne snage iz Indije i Šri Lanke”, upozorava za EURACTIV Goran Aleksić, direktor Poslovnog udruženja drumskog saobraćaja Srbijatransport. Kako ističe naš sagovornik, sektoru drumskog saobraćaja neophodno je oko 120.000 profesionalnih vozača.


18

“Činjenica da od svih licenciranih vozača jedan broj radi druge poslove i ne obavlja delatnost profesionalnih vozača, a jedan značajan broj vozača radi u inostrabstvu za poslodavce u zemljama EU. Procene su da Srbiji nedostaje preko 20.000 profesionalnih vozača što je skoro 18 odsto i predstavlja jedan veliki problem za funkcionalan, efikasan i bezbedan javni drumski transport”, kaže Aleksić. Iako je jedan od najvažnijih razloga ovakvog stanja faktor plate i uslova rada, veliki udeo u čitavom problemu ima demografska kriza. Kako su pokazali rezultati popisa stanovništa iz 2022. godine, zvanično nas je manje oko 400.000, a nezvaničan broj je, sumnja se, i veći. I to se ne dešava samo nama. Čitav zapad ima demografsku krizu, tj smanjeni priraštaj sopstvenog stanovništva i starenje populacije. “Činjenica je da je u Srbiji preko 30 odsto licenciranih vozača starije od 50 godina, što je preko 50.000 vozača, dok je manje od 10 odsto profesionalnih vozača mlađe od 30 godina starosti. Alarmantna je činjenica da je nedostatak profesionalnih vozača u Evropi i u okruženju mnogo veći nego što je to u Srbiji iako su tamo zarade veće nego u Srbiji”, kaže naš sagovornik, ali i dodaje da, bez obzira na to, te države preduzimaju konkretne mere u interesu sopstvene privrede za prevazilaženje problema nedostatka profesionalnih vozača.

DO 2030. NEDOSTAJAĆE PREKO 50 ODSTO VOZAČA “Sve ovo ukazuje da je sada u Republici Srbiji neophodno preduzeti niz konkretnih i hitnih sistemskih mera u interesu funkcionalne mobilnosti i održivosti javnog transporta. Ukoliko se sada, hitno, ne preduzmu konkretne mere, problemi nedostatka radne snage će eksponencijalno narastati usled biološkog odliva radnika i odlaska kvalifikovane radne snage na rad van Srbije, što će za posledicu imati blokiranje logističkih tokova privrede i mobilnosti društva, jer će do 2030. godine Srbiji nedostajati preko 50

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

odsto potrebnih profesionalnih vozača u drumskom transport”, procenjuje. Na pitanje kakav uticaj nedostatak radne snage ima na konkuretnost kompanija iz ove industrije, Aleksić kaže da je veliki. “Podaci govora da se drumskim transportom prevozi oko 80 odsto roba i putnika u Srbiji. Interes transportnih kompanija jeste rast privrede i u tom smislu transport treba posmatrati kao podršku razvoja i jedan od instrumenata konkurentnosti privrede, poljoprivrede, trgovine i industrije Republike Srbije”. Aleksić ističe važnost ove industrije i to koliko nedostatak radne snage zapravo može da utiče na cene proizvoda. “U logističkim lancima tokova roba i snabdevanja građana, drumski transport višestruko utiče na cene proizvoda i blagovremenu dostavu”.

A KAKO JE DOŠLO DO NEDOSTATAKA RADNE SNAGE U TRANSPORTU? Kako objašnjava Miloš Turinski sa platforme za zapošljavanje Infostud, to ima

EURACTIV

veze sa ukidanjem vojnog roka. Kako je objasnio za EURACTIV, od kako je pre više od deset godina ukinut obavezni vojni rok, građani se sve ređe odlučuju da polažu za profesionalne kategorije, prvenstveno jer je to skupa početna investicija. “Ovoliki nedostatak vozača ranije nije bio slučaj pre 11 godina zbog obaveznog vojnog roka. Nekada su ljudi polagali u vojsci za kategorije potrebne za vožnju kamiona i autobusa. Kako je ukinut vojni rok, tako su ljudi prestali da polažu i da imaju dozvole za kamione. Samo polaganje kao takvo je velika investicija i zahteva početna ulaganja koje mnogi ljudi nemaju”. Zato smo, Turinski ističe, došli do novog Zakona o bezbednosti saobraćaja koji prema njegovom mišljenju ima nekoliko dobrih stavki. “Na primer, spuštena je starosna granica dozvoljena za polaganje, za kamione je sa 21 na 18, a za autobuse je ostalo na 21. Plus je što će vozači morati da imaju sertifikate za bezbednost što će u mnogo doprineti našoj sigurnosti, značemo ko nas vozi. Međutim i dalje ostaje pitanje cene za licence”, kaže Turinski.


SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

KOLIKE SU ZARADE?

FOTO:STEFAN STOJANOVIĆ

A plate su, kao i u svakom sektoru privrede, a posebno u uslovima rastuće i uporne inflacije, kada naše zarade vrede sve manje, glavni faktor. Za industrije logistike, a posebno transporta, važi da su na ceni, zbog prirode posla koji se obavlja. “Zarade zaposlenih u drumskom transportu imaju značajno veći trend rasta od drugih zarada u Srbiji, što naprimer nije takav slučaj u zemljama EU. Pored rasta cena zarada zaposlenih, evidentan je rast i veliki utićaj rasta ćena energenata što transportnu privredu Srbije dovaodi u veoma kompleksnu poziciju u smislu konkurentnosti i ekonomske udrživosti poslovanja”, kaže Aleksić. Nešto konkretniji je Turinski, koji naglašava da okvir plate zavisi od posla koji se obavlja, od toga da li je drumski saobraćaj u granicama Srbije, ili su prekogranične ture. “Prosečan broj oglasa za posao u industriji transporta je 66, a presudni faktor je visina zarada. U inostranstvu možete da zaradite i do pet puta više. Naši poslodavci, koliko god se trudili da budu što konkurentniji, i dalje su za neke cifre nedostižne. Kod nas se prosečna zarada kreće od 80.000 do 100.000 dinara. Dešava se da se pojave oglasi koji nude i do 250.000 plate, ali to je vožnja izvan granice zemlje što važi za naporno”. Jeste visina plate presudan faktor, ali je, ističe Turisnki, obim posla takođe od velike važnosti. “Ovo je posao koji ume da bude stresan, dug i zamoran, voze se ture i po nekoliko dana, odvojenost od porodice, čekanje na granicama itd. Nekim ljudima ne odgovara putovanje u inostranstvo zbog svega toga, pa biraju da rade unutar naše zemlje”, kaže.

KAKO POMOĆI TRANSPORTU? Postoje načini da ova industrija, ipak, ne bude među onima koji su u velikom problemu zbog malog broja zainteresovane radne snage.

Kako ističe Turinski iz Infostuda, moglo bi da pomgne da država uvede gratis programe. “Ono što nam nedostaje su gratis programi koji će se ulagati u određeni broj budućih vozača, makar za početne potrebe polaganja i sticanja potrebnih kategorija. Na taj način će Srbija imati radnike u ovom sektoru, makar za početak za svoje potrebe”. Prema rečima Aleksića, Srbijatransport, udruženje na čijem se čelu on nalazi, već nekoliko godina se zalaže za korigovanje fiskalne politike i usaglašavanje akciza i taksi na evrodizel gorivo za linecncirane javne prevoznike koji obavljaju komercijalnu delatnost javnog transporta robe i putnika, u skladu i na nivo Direktive EU 2003/96, na iznos od 39,00 dinara/litar evrodizel goriva, čime se elementarno stvaraju uslovi ekonomske održivosti poslovanja i konkurentnosti privrednih subjekata u javnom drumskom transportu. “Neophodno je sprovesti projekte mobilnosti javnog prevoza putnika i organizovati komunalnu delatnost javnog prevoza putnika na regionalnim principima u skladu sa dobrom praksom u EU. Neophodno je posebnu pažnju posvetiti i preduzeti niz mera u pravcu digitalizacije transporta, primene novih tehnologija i stvaranja uslova za bolju, kvalitetniju i funkcionalniju organizaciju poslovanja, kao jedan od uslova racionalnijeg i efikasnijeg korišćenja raspoloživih resursa i kapaciteta”. Takođe, izgradnja transporne infrastrukture je, smatra Aleksić, samo preduslov za efikasniji i funkcionalniji sistem javnog transporta kao jedan od važnih uslova za bolji poslovni ambijent i kvalitet života građana. “Sve ove mere će obezbediti ekonomske i stvoriti poslovne uslove za efikasniji i kvalitetniji rad i poslovanje drumskog transporta, što stvara uslove za dalji i još zančajniji rast zarada zaposlenih u sektoru. Pored ovoga je od veoma velikog značaja kvalitetna obuka i edukacija zaposlenih, kao i privlačenje mladih ljudi za poslove profesionalnih

EURACTIV

19

vozača ili druga potrebna zanimanja u drumskom transportu”. Aleksić se takođe dotiče i cena obuka u autoškolama koja je trenutno veoma visoka. “Cena obuke je veoma visoka, te je neophodno izvršiti evaluaciju sistema početne obuke za profesionalne vozače. Za ovo društvo i transportnu privredu su neophodni mladi vozači i u tom smislu očekujemo da će Vlada Republike Srbije doneti program subvenicije početne obuke za sve kandidate za profesionalne vozače koji su mlađi od 30 godina”, zaključuje naš sagovornik.

KAKVA JE STATISTIKA? Prema podacima sa sajta Infostud, u ovoj godini je do sada, samo u oblasti logistike bilo je raspisano preko 2.000 oglasto i 2.700 oglasa za polje transporta. Gledajući kroz posebne radne pozicije, najviše su bili traženi vozači, dispečeri, referenti logistike, referenti nabavke, menadžeri logistike pa kuriri,podaci su sa platforme za zapošljavanje. “Što se tiče vozača, za njih je bilo raspisano 2.400 oglasa. Tu imamo situaciju da ako pričamo o posebnom broju prijava, on je poprilično nizak i iznosi 66, to znači da se u proseku prijavljivalo toliko ljudi po jednom oglasu, što je jako malo”, ocenjuje Turinski. Kako nam otkriva, na teritoriji Srbije nedostaje nekih 15.000 - 20.000 stručnih vozača, dok nam je prošle godine falilo oko 12.000, što ukazuje na veliki rast. Turinski ocenjuje da uvoz donekle jeste dobra opcija, ali on ne može da zadovoljni sve naše potrebe. “Imamo situaciju sa Gradskim saobraćajnim preduzeećem koje je uvelo 30 radnika, a njima fali 300 vozača. To su neki minimalni pomaci koji nisu dovoljni. Ja uvek za uvoz radnika kažem da je nužda jer se time uglavnom popunjavaju određene rupe u pokušajima da se reši problem, a probleme treba rešavati sistemski”.


20

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

EURACTIV

Brodovlasnici protiv uključivanja zelenih goriva u drumski transport Tekst: Milena Antonijević EURACTIV.RS

O

skudna e-goriva i održiva biogoriva treba da budu rezervisana za teško dekarbonizujuće načine transporta, kao što je transport brodovima, umesto da idu u kamione i autobuse gde je elektrifikacija održiva opcija, tvrde vlasnici brodova. Evropska zajednica udruženja brodara (ECSA), trgovinska grupa koja predstavlja 20 nacionalnih udruženja brodovlasnika iz EU i Norveške, izdala je saopštenje uoči glasanja u Evropskom parlamentu 21. novembra, na kojem će zakonodavci odlučiti o novim pravilima za smanjenje emisije gasova iz teških vozila. Prema nacrtu stava Parlamenta, koji je izglasan u skupštinskom odboru za životnu sredinu, proizvođači bi bili u

obavezi da smanje prosečnu emisiju iz voznog parka novih teških vozila za 45 odsto 2030. godine, 70 odsto 2035. i 90 odsto 2040. godine. Idealna zamena za tradicionalne sisteme grejanja uz do čak 75 °C tople vode Međutim, brodovlasnici su zabrinuti zbog pokušaja da se u tekst uključi amandman kojim bi se količina alternativnih goriva u evropskoj mešavini goriva uračunala u nove standarde CO2. Prema takozvanom mehanizmu faktora korekcije ugljenika (CCF), procenat mešavine benzina i dizela iz obnovljivih izvora bio bi oduzet od emisije ugljenika izračunate za nove dizel kamione prema pravilima o CO2. Na primer, ako se 10% evropske

mešavine goriva sastoji od biogoriva i egoriva i 90% fosilnih goriva, tih 10% bi se oduzelo od već postignutih ciljeva CO2 za kamione. CCF mehanizam snažno podržavaju proizvođači goriva, posebno industrije biogoriva i e-goriva, koji tvrde da CCF bolje odražava stvarne emisije ugljenika iz teških vozila. Međutim, brodovlasnici kažu da će uključivanje CCF-a dovesti do konfuzije na tržištu i rezultiraće „nepotrebnim dodatnim podsticajima” za alternativna goriva u sektoru drumskog saobraćaja. Iako je CCF na kraju odbijen na nivou odbora, spekuliše se da će biti ponovo uveden tokom plenarne sednice, na kojoj svi poslanici EP mogu da glasaju o


FOTO: SHUTTERSTOCK

SPECIJAL TRANSPORT I LOGISTIKA

zakonu. „Verujemo da će uvođenje CCF-a stvoriti veštačku potražnju za alternativnim gorivima u drumskom saobraćaju gde postoje druge alternative i da će odvesti ključne količine dalje od transporta brodovima i drugih sektora koje je teško smanjiti, koji nemaju druge alternative za dekarbonizaciju, “, navodi se u saopštenju ECSA. „Da bi pomorska industrija ispunila svoje ambiciozne ciljeve dekarbonizacije, čista goriva moraju biti dostupna na tržištu u dovoljnim količinama i po pristupačnoj ceni”, dodaje se u saopštenju. Savet EU, koji predstavlja 27 država članica bloka, već je odbacio CCF uprkos podršci koalicije zemalja uključujući Italiju, Češku, Slovačku i Poljsku. To znači da je plenarno glasanje u Parlamentu poslednja šansa da se mehanizam uključi u tekst. I e-goriva, koja se dobijaju od zelenog vodonika, i napredna biogoriva napravljena od otpada i ostataka, dostupna su u veoma ograničenim količinama, što ih čini veoma traženim kao sredstvom za smanjenje emisija iz transporta. Niska ponuda i velika potražnja doveli su do zabrinutosti da će se pojaviti

konkurencija među sektorima za kontrolu zelenih goriva, posebno zato što su i pomorski i avijacijski sektor zakonski obavezni da smanje upotrebu fosilnih goriva. Izjava ECSA-e odražava uverenje među kompanijama u pomorstvu i vazduhoplovstvu da e-goriva i napredna biogoriva treba da se povuku iz sektora puteva, koji se može okrenuti elektrifikaciji kao načinu smanjenja emisija. Iako postoje električni avioni i brodovi, trenutni modeli su sposobni za samo vrlo kratka putovanja, što ih čini neprikladnim za većinu komercijalnih svrha. U septembru je Karsten Špor, generalni direktor nemačkog nacionalnog prevoznika Lufthanza, kritikovao insistiranje Berlina da se dozvoli prodaja automobila koji rade isključivo na e-goriva nakon 2035. godine, tvrdeći da će ovim gorivima morati da budu prioritet da bi se smanjile emisije iz aviona.

„POJAČANJE TRŽIŠTA” Za razliku od insistiranja pomorskog sektora da bi CCF štetio dekarbonizaciji vidova transporta koje je teško umanjiti, mehanizam je snažno branila Alijansa eFuels, organizacija koja predstav-

EURACTIV

21

lja kompanije iz naftnog i automobilskog sektora sa ciljem da povećaju upotrebu sintetičkih goriva. . Ralf Diemer, generalni direktor Alijanse za e-gorivo, rekao je za Euractiv da će CCF zapravo poboljšati tržište e-goriva širom sveta. „Ako proizvođači goriva moraju da proizvode dovoljne količine obnovljivih goriva za vazduhoplovstvo i brodarstvo, potreban nam je drumski transport kao poluga za jačanje tržišta”, rekao je on. „U suprotnom, proizvodnja eKerozina ili eMetanola će stvoriti nusproizvode, na primer eDizel, koji neće naći tržište. To smanjuje atraktivnost investicija i odlaže trenutni problem da e-goriva jedva da su dostupna ni nakon 2030. godine”, dodao je on. Dimer je takođe naglasio da zakonodavstvo EU, kao što su FuelEU Maritime i ReFuelEU Aviation, već podstiče proizvodnju sintetičkih goriva za sektor pomorstva i vazduhoplovstva, pri čemu CCF pruža „još jednu tržišnu opciju za podršku međusektorskom prihvatanju e-goriva”. Nakon finalizacije stava Parlamenta sledeće nedelje, pregovori sa državama članicama će početi da se finalizuju u standardima CO2 za regulaciju teških vozila.


Za informacije o EURACTIV Specijalima... Kontaktirajte nas BOJANA ZIMONJIĆ JELISAVAC Glavna i odgovorna urednica bojana.zimonjic@mondo.rs tel. +381(0) 64 82 46 823 TANJA BANKOVIĆ Menadžer za specijalne projekte tanja.bankovic@euractiv.rs tel. +381(0) 63 20 77 25 NATAŠA NEŠIĆ Advertajzing menadžer natasa.nesic@euractiv.rs tel. +381(0) 60 50 50 903


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook