Mzdio1 by vodici_pitanja

UVODNA PRIČA Odnos prema znanju Jeli znanje subjektivan ili objektivan fenomen?

Uvodna “priča” o menadžmentu znanja

UVODNA PRIČA

Jesu li stari filozofi bili u pravu?!

Jeli MZ jedan od najkompleksnijih predmeta? svi se bave upravljanjem znanjem na sveučilištu?!

UVODNA PRIČA

Gdje sve MZ krije?!

Kako MZ djeluje?! Čime se bavi?

UVODNA PRIČA

Brzi pregled povijesti MZ-a?

Čime se MZ bavi u posljednje vrijeme?

http://www.nancydixonblog.com/page/2/

UVODNA PRIČA Čime ćemo se mi baviti na MZ-u? Kako organizirati znanje? -da bude lako dostupno -da mu se može brzo pristupiti -da ga se može ponovo koristiti -da bude u funkciji (npr. odlučivanja) -da bude javno dostupno -da bude u funkciji obrazovanja -da se DIJELJENJEM MNOŽI

PITANJA!

DRUŠTVE KONTEKST

Društveni kontekst u kojem se razvija menadžment znanja

DRUŠTVE KONTEKST

DRUŠTVENI KONTEKST

DRUŠTVENI KONTEKST Columbijansko doba

Informaričko doba

INFORMACIJE

2000 godina

DRUŠTVE KONTEKST

DRUŠTVENI KONTEKST

Svijet u 21. stoljeću Gospodarstvo koja uči u uvjetima globalizacije Ubrzane promjene Stalne inovacije Složene tehnologije Prekvalifikacija radne snage Kreativna transformacija Obnova infrastrukture Održivi razvoj Učenje tokom cijelog života Potrošivi izvori

10 bitnih tehnologija koje će oblikovati budućnost Autonomni automobili koji ne zahtijevaju vozača Osobni 3D printeri kao predvodnici nove industrijske revolucije

Egzoskeleti za vojnike budućnosti

Google Glass i nosiva proširena stvarnost

Oculus Rift i virtualna stvarnost Leap motion kao zamjena za miš i tipkovnicu Cloud servisi za pohranu podataka Bespilotne letjelice: nebeski vladari budućnosti Umjetni udovi koje pokrećete vlastitim mislima Hologram kao novi način komunikacije i zabave

DRUŠTVENI KONTEKST

10 bitnih tehnologija koje će oblikovati budućnost

DRUŠTVENI KONTEKST

Kako promijenje utječu na Vas?! Smeta li vas pritisak na Vaš intimni, osobni svijet? Što donosi biometrija - čipovi ispod kože? Možemo li izbjeći suvremeni ICT? (Zaustaviti svijet, jer se vrti prebrzo?!)

Stvara li se društvo demokracije tipa stare Atene ili orwelovske budućnosti? Kako uopće pratiti taj brzi razvoj? Protivnici i sljedbenici slažu se samo u jednom: druga strana nije u pravu! Kako ICT utječe na globalne promjene? Ako bi razvoj u zrakoplovnoj industriji išao jednako brzo, kao što se u posljednih 25 godina razvijala ICT, let iz New Yorka u Europu ne bi stajao 500 i više US$ i trajao osam sati! Godine 2004 taj bi let trajao samo jednu sekundu i stajao bi manje od 1 centa! Uz to zrakoplov bio vrlo malen i rušio bi se jedanput tjedno, što zapravo i nije tako strašno kod ovakvog super odnosa između troškova i efekata! (Funky Business)

DRUŠTVENI KONTEKST

Kako će svijet izgledati sutra?! 80% proizvoda i usluga, koji će nam biti dostupni 2020 godine, još uopće i nije “u razvoju"!

Gdje smo sad?!

(IABC, Washington)

“Nema crte za kraj!” (slogan kompanije Nike)

KRIZA FINANCIJSKA

$ STRUKTURNA

DRUŠTVENI KONTEKST John Maynard Keynes 5. jun 1883 - 21. april 1946 engleski ekonomista Zagovornik politike državnog intervencionizma (država koristiti fiskalne i monetarne mjere da bi ciljano ublažila efekte ekonomske recesije, depresije i eksplozija), zagovornik teorije pune zaposlenosti.

PITANJA!

TREBAJU LI NAM DANAS TAKVI LJUDI I TAKVA RJEŠENJA!? ŠTO JE RJEŠENJE KRIZE SUVREMENOG DOBA? GDJE JE TU ZNANJE?

POJAM ZNANJA

Pojam znanja

POJAM ZNANJA Epistemologija Episteme(znanje)+logos(objašnjenje) teorija znanja grana filozofije: James Frederick -filozofija spoznaje Ferrier (1808. – 1864.) -fokus priroda i doseg znanja -Pojam: škotski filozof James Frederick Ferrier Epistemiologija suprotstavlja: -objektivno i -subjektivno

POJAM ZNANJA Što je znanje ( epistemologija)?

Pojmovi koji se često isprepliću i miješaju: Znanje, Mudrost, Inteligencija, Shvaćanje, -Pamćenje, Objašnjenje, Usvajanje, Vjerovanje, Nauka, Znanost, Pamet, Odluka, Talent, …. Stvar se komplicira ako se: -uplatu strane riječi (engleske, latinske, grčke) ili -pojave složeni pojmovi (ekologija, ekonomija,…) Definicije znanstvenih pojmova često brkaju: -episteme (znanje) i -logos (objašnjenje)

POJAM ZNANJA Središnja pitanja epistemologije: Što je znanje? Što je ono što razlikuje znanje od: -mišljenja -vjere -nagađanja ili -slučajnog pogotka? Kako se znanje usvaja? Je li čovjek uspješan u dohvaćanju znanja? Što ljudi znaju? Koji su izvori znanja? Koja su područja ljudskoga znanja? Kakav je predmet znanja?

POJAM ZNANJA Pitanja otvaraju epistemiološka potpitanja:[1/2] Što je znanje? -Što je ljudsko znanje? -Jeli ljudsko znanje neovisno od toga što se zna? -Kako se do tog znanja dospjelo? -Je li to znanje izvjesno? -Konačno kako odrediti ili definirati znanje? Što je ono što razlikuje znanje od mišljenja, od vjere, od nagađanja ili od slučajnog pogotka? -Kako znamo da su 7 + 5 = 12 -Kako znamo da ako ima oblaka, bit će i kiše? -Općenito: „Kako znamo da ....? „ -Znamo li opće što ili imamo sreće da se nešto desi

POJAM ZNANJA

Pitanja otvaraju epistemiološka potpitanja:[2/2] Je li čovjek uspješan u dohvaćanju znanja? -Zna li čovjek zaista kada nešto zna? (ili) -Zna li čovjek kada misli da zna? (ili) -Postoji mogućnost da se vara kada misli da zna? Koji su izvori znanja? -Odakle potječe glavnina našeg znanja? Koja su područja ljudskoga znanja? -Jesu li to samo teoretska znanja, ili i praktična? -Jesu li to samo znanja dobivena neposredno ili i ona dobivena posredno – paradoks svjedoka: zna li samo svjedok ili zna i druga osoba koja nije svjedok, ali joj svjedok pruži svjedočanstvo

POJAM ZNANJA

Znanjem se bavili filozofi...

http://rblee83.deviantart.com/art/Philosophy-Timeline-36419313

POJAM ZNANJA

Ključna filozofska pitaja glede znanja? Je li taj predmet realan ili idealan? Spoznajemo li mi pravu stvarnost ili samo privid? Znanje je objektivna kategorija: Platon, Aristotel i Toma Akvinski Znanje je subjektivna kategorija Rene Descartes Empirija (iskustvo) je izvor znanja John Locke i David Hum Empiriji kao izvoru suprotstavlja razum Immanuel Kant Prvi poznati odnos prema znanju: Sokrat: “Znam da ništa ne znam”

Prva definicija znanja: Platon(Atena, 428. p.n.e. ili 427. p.n.e. –Atena, 347. p.n.e. ili 348. p.n.e.) : “Znanje je istinito, opravdano vjerovanje” Tumačenje: Osoba S zna propoziciju p ako (ako i samo ako): -je propozicija (tvrdnja) istinita, -osoba vjeruje nešto o p i -osoba ima opravdanje (ili razlog) za vjerovanje. Suvremena definicije: -istinitosti, -vjerovanja i -opravdanja. Suvremeni autori: A. J. Ayer i R. M. Chisholm

Sokrat (470 p.n.e. - 399 p.n.e.):

POJAM ZNANJA Shvaćanje Aristotela i Tome Akvinskog? znanje je objektivna kategorija ne postoji ozbiljno pitanje o znanju Kada problem znanja nije središnji? Aristotel - Platonov učenik (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – -ako na ontološkoj razini Halkida, 322. pr. Kr.) postoji sklad između misli i svijeta (ontologija – grčki:ontos-bit; logos–objašnjenje) -ako je na djelu realizam kao teorija o svijetu (svijet neovisnan o spoznavatelju i o istini kao o nekoj vrsti korespondencije između iskaza i stanja stvari) Jedino važno pitanje: kako postižemo znanje i kako um kontaktira sa zbiljom?

POJAM ZNANJA Shvaćanje R. Descartesa? “Mislim, dakle jesam” Suprotno od Aristotela i Tome Akvinskog Pojam znanja je vrlo važno pitanje Razlog: -postoji očiti nesklad između misli i svijeta, te je stoga i pitanje spoznaje središnje Gradi most od subjekta prema objektu René Descartes (1597-1651.) Descartesov dogmatizam (cogita): -reakcija na renesansni skepticizam -utemeljenje spoznaje racionalističko, ali kasniji racionalisti više ne postavljaju pitanje pojma znanja, nego razmišljaju o izvorima znanja.

Toma Akvinski (oko 1225.-1274.),

POJAM ZNANJA Shvaćanje empirizma (Locke i Hum) Descartes je polazišna točka Nastoje razmišljati o izvorima znanja John Locke Izvor: osjetna spoznaja ili iskustvo (Wrigton kraj Bristola, 29. 8.1632. - Oates, 28. 10.1704.) Kantov pristup: Shvaća epistemologiju kao meta znanost Bavi se problemom oblika racionalnosti Razdjeljuje znanje kao ono: David Hume (7.5.1711 – 25.8.1776) -suprotstavljeno vjeri ili -suprotstavljeno prema izvorima znanja Izvori znanja mogu biti: -iskustvo (prirodna znanost) Immanuel Kant -razum (matematika)

POJAM ZNANJA Shvaćanja suvremenih filozofa Napuštaju se tradicionalne podjele i smjerovi Ne dijeli se subjekt i objekt Filozofi nisu sigurni u potpunu ispravnost realizma Znanje vide neodvojivo od vrijednosti i konteksta Čovjeka vide predefiniranog zajedno sa svijetom u kojem se nalazi Ovisno o filozofskoj školi pojam se znanja različito tumači Konačna definicija znanja: Znam da ništa ne znam?!

(Königsberg, 22.4.1724. – Königsberg, 12. 2.1804.),

POJAM ZNANJA Neka pragmatična shvaćanja pojma znanja: činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem teoretsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta ukupnost svega poznatog u nekom polju (činjenice i informacije) svjesnost ili familijarnost stečena iskustvom neke činjenice ili situacije pouzdanog razumijevanja nekog predmeta, uz potencijalnu sposobnost korištenja za specifičnu svrhu

POJAM ZNANJA Načelno razumijevanje znanja:

PITANJA! Deriviranje znanja

DERIVIRANJE ZNANJA Podatak (i znanje) nije smješten u prostor ili vrijeme on je izvan konteksta te sam po sebi ima malo ili nikakvo značenje. kada podatak stavimo u kontekst, koji može biti i naša pretpostavka, određujemo mu značenje. Informacija (i znanje) odnos između podataka da bi bila to što jest, ovisi o kontekstu u kome se nalazi temeljem informacije ne možemo predvidjeti buduće stanje

DERIVIRANJE ZNANJA Mudrost znanje postaje mudrost kada pojedinac razumije osnovna načela zbog kojih su modeli znanja takvi kakvi jesu osnovna načela su univerzalna i zbog toga potpuno neovisna od konteksta, no moramo ih razumjeti da bismo došli do mudrosti Rezime…. informacija <> skup podataka znanje<>skup informacija znanje=informacije + kontekst kontekst=razumjevanje skupa odnosa

DERIVIRANJE ZNANJA PIRAMIDA ZNANJA MUDROST UOČAVANJE ZNANJE ZNAČENJE INFORMACIJA KONTEKST PODATAK

DERIVIRANJE ZNANJA Znanje kada među podacima i informacijama postoji određeni model međusobnog odnosa on može postati znanjem i do neke mjere ima svoj kontekst Model (i znanje) da bi taj model postao znanje, pojedinac mora uvidjeti i razumjeti odnose i što oni predstavljaju pomoću toga modela moguće je predvidjeti s velikom sigurnošću i pouzdanošću kako će se ti odnosi razvijati u predstojećem periodu. model znanja .vs. model podataka

DERIVIRANJE ZNANJA Informacija -opis, definicija, ili gledište -daje odgovor na pitanja: Što? Tko? Gdje? i Kad? Znanje -uspoređuje strategiju, praksu, metodu i pristup -daje odgovor na pitanje: Kako? Mudrost -definira principe, osnove, moralna načela i prototip –daje odgovor na pitanje: Zašto?

DERIVIRANJE ZNANJA Primjer (Gene Bellinger): Podatak: znamenke 100 i 5%; glavnica; kamata; kamatna stopa; Informacija: kontekst:štedni račun u banci; glavnica je $100; kamatna stopa je 5%; kamata je prinos na glavnicu; Znanje: Ako na štedni račun stavim $100, banka plaća 5% kamate godišnje, znači da ću na kraju godine imati $105 na računu, jer ćebanka mojoj glavnici od $100 dodati kamatu od $5.

DERIVIRANJE ZNANJA Mudrost: Osnovni princip je da svaka radnja koja ohrabruje ponavljanje iste radnje izaziva efekt koji se naziva rast, koji je primjetan kad se model poveže, odvija i razvija u određenom vremenskom roku. Neovisnost

DERIVIRANJE ZNANJA Data, Information, Knowledge, and Wisdom - DIKW Model

konteksta Mudrost Razumijevanje principa Znanje Razumijevanje uzoraka Informacija

Podatak

Razumijevanje odnosa Razumijevanje

DERIVIRANJE ZNANJA Stjecanje znanja: involvira složene kognitivne procese: -percepciju, -učenje, -komunikaciju, -asocijaciju i -zaključivanje. kognitivan: -spoznajni, -koji se odnosi na spoznaju Suprotstavljena pitanja induktivni vs. deduktivni procesi u znanju apstraktna vs. aplikativna znanja

DERIVIRANJE ZNANJA Stjecanje znanja u RH:

DERIVIRANJE ZNANJA Deskriptivna definicija znanja: Znanje je fluidna mješavina oblikovanoga iskustva, vrijednosti, povezanih informacija i ekspertnih mišljenja koja osigurava okvir za ocjenjivanje i uključivanje novih iskustava i informacija. Ono potječe i primijenjeno je u umovima znalaca. U organizacijama, znanje je često pohranjeno ne samo u dokumentima ili spremištima (bazama znanja) već i u organizacijskim rutinama, procesima, praksama i normama. (T. H. Davenport, L. Prusak: Working Knowledge)

DERIVIRANJE ZNANJA Demokratizacija znanja:

PITANJA! Podjela znanja

PODJELA ZNANJA Primarna podjela znanja

PODJELA ZNANJA Eksplicitno znanje Podaci/informacije Dokumenti/ﾄ考anci/knjige Modeli, alati Politike/strategije Direktive/postupci Upute

PODJELA ZNANJA Odnos znanja u organizaciji

Implicitno znanje Potaknuto razmiﾅ｡ljanje Ideje i pogledi Kreativno razmiﾅ｡ljanje Primjedbe Miﾅ｡ljenja

PODJELA ZNANJA Spirala znanja

PODJELA ZNANJA Kruženje znanja u organizaciji

PODJELA ZNANJA Kruženje znanja u organizaciji – transformacije – novo doba

PODJELA ZNANJA Tipologija znanja izvedena iz deriviranja znanja

PODJELA ZNANJA Kruženje znanja u organizaciji - transformacije

PODJELA ZNANJA Proces transformacije T2E i E2T

PODJELA ZNANJA Tacit znaje obilježje radnika znanja 1909 –2005 Peter Drucker uveo pojam: knowledge worker Spominje ga u knjizi iz 1959: The Landmarks of Tomorrow prema časopisu Business Week: Čovjek koji je izmislio menadžment Smatrao da se do gospodarskog razvitka može doći iz rada temeljenog na znanju prije nego iz proizvodnje (industrijski koncept) Predviđa propadanje industrijske radne snage (plavih ovratnika – eng. blue-collar) – fizička snaga bez kvalifikacije – izdržljivost vs. znanje Njegova promišljanja se mogu prikazati tablično

PODJELA ZNANJA Industrijski rad (Frederick Taylor) Definira mu se posao Zapovijedanje i kontrola Strogi standardi Fokus na količini Mjerenje performansi strogih standarda Minimizacija troškova po zadatku

PODJELA ZNANJA Rad s fokusom znanja (Peter Drucker) Razumjeti posao Ima autonomiju Stalne inovacije Fokus na kvaliteti Stalno učenje i podučavanje Tretiranje radnika kao imovinu a ne kao trošak

PODJELA ZNANJA

Stjecanje znanja radnika (Drucker) Obrazovanje + Iskustvo + Osobna interakcija Korištenje znanja Holistički način (sva znanja – ne pojedinačna) Svrha - postizanje organizacijskih ciljeva u dinamičkom okruženja Projektna organizacija - organizacijska shema Rad temeljem na znanju Teško s njim upravljati zbog njegove prirode Vrijeme teško procjenjivo zbog: -nedetreminističkih procesa -akcenta na kvaliteti (ne kvantiteti) -okupacije cjelokupnog vremena Izazov suvremenom menadžmentu

PODJELA ZNANJA

Odnos razine tacit znanja i broja djelatnika u organizaciji

PODJELA ZNANJA

Tipologija stjecanja znanja Šta se uči

Produktivnost rada znanja Rad je nevidljiv Rad je holistički Rad se mijenja Naglasak na promjeni (dijalektika) Manje struktura s više odluka Fokus na pravom pitanju

Izvor: http://www.applitude.se/tag/the-knowledge-worker/ http://leadinganswers.typepad.com/leading_answers/2011/08/ agile-outside-of-software.html

Izvor: http://www.applitude.se/tag/the-knowledge-worker/

Tipovi znanja

Produktivnost industrijskog rada Rad je vidljiv Rad je specijaliziran Rad je nepromjenjiv Naglasak na tekućem (operativa) Više struktura s manje odluka Fokus na pravom odgovoru

Znanje u kreranju superiorne strategije

Kako se širi Mediji Kako se uči znanje širenja

Meta znanje (Mudrost)

Znati “zašto”

Refleksivno

Komuniciranjem

Knjige, baze, predavanja

Eksplicitno znanje

Znati “šta”

Slušanjem, čitanjem

Komuniciranjem

Knjige, baze, predavanja

Tacitno znanje

Znati “kako”

Korišćenje, činjenje

Brainstorming, takmičenje

Praktično iskustvo,učenje,obuka

Skriveno znanje

Znati “kako da saznajemo”

Socijalizacija Preko ciljnih grupa

Propitivanje, Stvaranje pretpostavki

Znanje o odnosima

Znati “ko je ko”

Interakcija

Društvene institucije

Partnerstvo Timski rad

ZNANJE KAO STRATEŠKI RESURS

STRATEŠKO UPRAVLJANJE LJUDIMA

TACITNO ZNANJE

INTEGRACIJA ZNANJA (Integracija svih pojavnih oblik a & hijerarhijski poredanih tipova znanja Izvor k onkurentske prednosti)

UPRAVLJANJE ZNANJEM

EKSPLICITNO ZNANJE

SUPERIORNA STRATEGIJA

FINANCIJSKI UČINAK/ KONKURENTSKA PREDNOST

PODJELA ZNANJA Poslovi menadžmenta znanja (eksplicit vs. tacit)

PODJELA ZNANJA Tehnologije menadžmenta znanja

Razine djelovanja MZ-a razina podsustava koji upravlja (menadžmenta) razina podsustava kojim se upravlja (izvršitelji)

PITANJA! Pojam Menadžment znanja

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Znanja životinja (tako i ljudsko znanje) mogu biti: genetski uvjetovana: -dio znanja čovjek prenosi se s generacije na generaciju bez učenja -očituje se u obliku refleksa (sisanje, hvatanje, gutanje,…) i instinkta naučena: -čovjek tijekom života uči i stječe znanja (većina znanja – rezultat učenja) -npr. čimpanza u zarobljeništvu ne zna da nakon “poroda” treba pregristi pupkovinu, te treba pomoć veterinara – u prirodi to gledanjem nauči od drugih čimpanzi

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Načini stjecanja naučenih znanja empirijski: “praksa – učiteljica života sustavno: kućni odgoj, obrazovanje Kako znanja utječu na čovjeka? +stvaraju uvjetni refleks +definiraju modela i načine razmišljanja +povećavaju psiho-fizičke sposobnosti +daju čovjeku moralnu i društvenu dimenziju +potiču čovjeka na daljnje razvijanje +….. =SAMOSVJEST (prepoznavanje sebe i svoje uloge) Ključna pitanja koja si postavlja čovjek: Tko sam? Što sam? Zašto sam? Kako sam? Gdje sam? Kada sam?

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Uvjetni refleks (Pavlovljev refleks)

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Modeli način ljudskog razmišljanja (Amesova soba)

https://www.youtube.com/watch?v=KPVUSWn4eI8

https://www.youtube.com/watch?v=hCV2Ba5wrcs

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Utjecaj znanja na čovjeka? Pitanje bez odgovora!? Jeli čovjek “svoj gospodar” -Glasser – teorija izbora Skinnerova teorija -krajnji pobornik biheviorizma -Dajte mi tucet zdrave dojenčadi i Burrhus Frederic (B. F.) Skinner omogućite mi stvaranje mog vlastitog, 20.5.1904 – 18.8.1990 specifičnog svijeta u kojem ću ih odgajati i ja vam jamčim da ću od bilo kojeg od te djece učiniti stručnjaka kakvog poželite – liječnika, pravnika, trgovca ili, da, čak prosjaka i kradljivca, bez obzira na rasnu pripadnost William Glasser njegovih predaka ili nadarenosti…

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Znanje kao višerazinski fenomen Piramida znanja

http://www.afs.ba/news-and-events/article/?article_id=4174

11.5.1925 –23.8.2013

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Socijalna znanje među ljudima -interpersonalna Zbog čega je bitna razmjena znanja među ljudima? Odgovor: znanje je temelj društvenog razvitka Kada se pojavljuje? Odgovor: s prvobitnom zajednicom Znanja koja je morao posjedovati i prenositi članovima zajednice (usmena predaja) : -vještine bitne za preživljavanje i održanje vrste -znanja bitna za održavanje odnosa u zajednici -znanja o samosvijesti (vlastita povijest) -znanja (objašnjena) pojava i događaja koja nije razumio -kulturno-zabavna znanja

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Socijalna znanje među ljudima –kulturalna Kada se pojavljuje? Odgovor: s prvim civilizacijama Znanja koja je morao posjedovati i prenositi članovima zajednice : -konkretna uporabna znanja (tehnologija proizvodnje, medicinska znanja, pismenost, ….) -apstraktna znanja (uporabna: matematika i ontološka: filozofija) načini prijenosa znanja: -direktno (usmena predaja) -indirektno (pisana predaja) prve potrebe za organizacijom znanja

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Smisao organizacije znanja organizirano prikupljanje organizirano razvrstavanje i sortiranje organizirano bilježenje događaja organizirano čuvanje znanja organizirano prenošenje znanja organizirano čuvanje Rezultat – primarni sustavi upravljanja znanjem škole pisarnice biblioteke Zanimanja u funkciji organizacije znanja pisari, filozofi, teolozi, učitelji,… Ključan čimbenik organizacije znanja - pismo

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Implikacije tehnološkog razvitka na razinu znanja

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Problemi derivirani evolutivnim procesima u društvu Evidentan eksponencijalni razvitak znanosti i potrebnih znanja za opstanak u suvremenom društvu Suvremeni čovjek transformira fizički u intelektualni rad (s jedne strane olakšan život, a s druge otežan) Skokovi u ljudskom znaju

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Implikacije interakcije znanja i tiskanih medija 290. pne - Aleksandrijska knjižnica 700 000 knjiga 16. st. -15-20 milijuna knjiga 1998. - samo u SAD-u 4.000.000 knjiga Implikacije evolucije Interneta n obujam znanja Neki prilično stari podaci: -Količina ukupnog prometa na Internetu udvostručava se svakih 100 dana -U SAD-u 60.000 novih Web stranica svaki sat -Broj Web stranica veći je od 2,5 milijarde Ograničenja znanstvenog razvitka Znanje je sve lakše “proizvesti”, ali čovjekov kapacitet apsorpcije ostaje gotovo isti

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Efekti znanstvene revolucije “Proizvodnja" informacija u zadnjih 30 godina veća je nego u prošlih 5.000 godina Svakih 5 godina količina “isporučenih" informacija uveća se 2x Wurman: Količina informacija u dnevnom izdanju časopisa kao što je "The Times" veća je, od količine informacija koje za vrijeme cijelog svog života primio netko, Richard Saul Wurman tko je živio u 17. stoljeću 1935U jednoj godini ljudi moraju apsorbirati količinu informacija koju su u 17. stoljeću trebali apsorbirati u 100 godina

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Problemi derivirani iz razvitka znanosti Information overload (previše informacija) Tehnološko-upravljački problemi -informacijski jaz RAZINA RAZVOJA METODE -upravljački jaz ODLUČIVANJA INFORMACIJSKI JAZ Socijalni problemi APLIKACIJA Problemi gospodarenja znanjem RAZINA RAZVOJA TEHNOLOŠKI RAZVITAK

SUVREMENIH METODA OBRADE PODATAKA

UPRAVLJAČKI JAZ

VRIJEME

RAZVITAK METODA UPRAVLJANJA VRIJEME

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Information overload Derivira: -Informacijsku krizu - problem prikupljanja, obrade, čuvanja, prijenosa i pronalažena potrebnih informacija (informacija uslijed zastarijevanja gube vrijednost i uzrokuju štete) -Podatkovno onečišćenje Rješenje: -primjena sredstava koja uklanjanju problema (evolucija kompjuterskih znanosti) -pronalaženje načina za efikasno gospodarenje podacima (evolucija informacijskih znanosti)

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Rješenje problema gospodarenja znanjem: Menadžment znanja Odlike pojma menadžment znanja Složen, konfuzan, dijalektički, različito tumačen Primjenjiv u različitim područjima ljudskog djelovanja Može se promatrati iz različitih kutova: -ljudi -proces -tehnologija

PODJELA ZNANJA Efikasan proces MZ-a ubrzava inovacije ohrabrivanjem razmijene ideja -poboljšava korisničke servise zadržava pozornost zaposlenih motiviranjem -prepoznaje i nagrađuje znanja poboljša sve aktivnosti u poslovnom subjektu smanjuje troškova uklanjanjem nepotrebnih procedura Čimbenici uspjeha menadžmenta znanja kvalitet proizvoda, inovacije i kreativnost Ključni čimbenik uspjeha poslovne organizacije diferenciranje po znaju Ključni čimbenik poslovnog uspjeha (novi pogled) ljudi i njihova znanja

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Problemi gospodarenja znanjem Derivira: -krizu znanja -krizu kompetencija -organizacijske probleme -probleme konkurentnosti i opstanka -psihološke probleme -socijalne probleme -obrazovne probleme itd. provodi se na različitim razinama -individualna -razina poduzeća -razina gospodarstva -svjetska razina

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Složenica: Menadžment + znanje (definirano) Menadžment!? (engl. Management) Umjetnost obavljanja poslova putem, uz, ili posredstvom drugih ljudi Suvremena literatura bavi se problemom odlučivanja Zadaci: -usmjeravaju poslove i organizacije -usmjeravaju (upravljaju) ljudima -usmjeravaju (upravljaju) operacijama

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Jedan od općih pristupa Menadžmentu znanja: Obuhvaća niz strategija i operativnih rješenja koje se koriste u poslovnoj organizaciji Zadatak: identificira, kreira, predstavlja, distribuira i omogućava usvajanje spoznaja i iskustava (znanja) Područja gdje se sve susreće u poslovanju: poslovna administracija, menadžment, informacijske znanosti, poslovna politika, organizacija, ljudski resursi Kod odlučivanja KM je dio Poslovne inteligencije

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Trivijalna definicije menadžmenta znanja Poslovni koncept koji u svom fokusu ima znanje u organizaciji Koncept kolektivnog znanja čiji je cilj efikasna primjena znanja radi brzog donošenja kvalitetnih odluka Filozofija koja izazove i opasnosti savremenog i nepredvidljivog poslovnog okruženja transformira u šansu uspješnog poslovanja moderne organizacije Proces kroz koji organizacija kreira vrijednost svoje intelektualne imovine temeljene na znanju Proces usvajanja i korišćenja kolektivnog iskustva organizacije bilo gdje u poslovnom procesu: na papiru, u dokumentima,bazama podataka, umovima

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Strukturna formula menadžmenta znanja

POJAM MENADŽMENTA ZNANJA Definiranje (opće) pojma Menadžmet znanja proces stvaranja, koordiniranja i pohranjivanja, prijenosa i primjenjivanja (ponovnoga korištenja) znanja radi povećanja učinkovitosti organizacije odnosi se na ljude, kulturu, vrijednosti, tehnologije i praksu aktivnosti uključene u otkrivanju, obuhvaćanju, dodjeljivanju i primjeni znanja u cilju pojačanja, na što jeftiniji način (cost-effective), utjecaja znanja na postignuća neke organizacije (odjela, grupe, entiteta, agenta) KMWorld Knowledge Community: http://organik.kmworld.com/organik/orbital/home/organik_home.jsp

POJAM MENADŽMENT ZNANJA Neki od sustava u funkciji menadžmenta znanja Groupware sustavi (KM 2.0) Intranet i extranet (Internet) Data warehousing, data mining, & OLAP Decision Support Systems Content management systems Document management systems Artificial intelligence tools Simulation tools Semantic networks

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?name=KM+-+Tim+15&page=KM http://www.knowledge-management-tools.net/knowledge-management-systems.html

PITANJA! Menadžment znanja kao interdisciplinarni fenomen

MZ - INTERDISCIPLINARNI FENOMEN

Interdisciplinarno područje!?

Sociologija znanost koja proučava društvo istražuje načine na koje društvo oblikuje ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi vezano za MZ traži odgovore na mnoštvo pitanja: -koji je utjecaj znanja na zajednicu -u kojim uvjetima dolazi do dijeljenja znanja -u kojim uvjetima se u zajednici uči -u kojim uvjetima se koristi, mijenja ili ignorira ono što je naučeno od drugih -koliki je utjecaj znanja na razvitak zajednice i sl. velik utjecaj u suvremenom poimanju MZ-a zahvaljujući društvenim mrežama i odnosima koji vladaju nastao je koncept MZ 2.0

Ekonomija

Filozofija

Sociologija

Psihologija Informacijske znanosti!?

MZ - INTERDISCIPLINARNI FENOMEN

Filozofija proučava načela, apstraktnih i općih problema vezanih za: -bitak, -znanje, -moral, -um, -jezik i -ljudsku egzistenciju bavi se pojmom znanja i utjecajem znanja na moral, um, jezik i egzistenciju ljudi u smislu MZ-a istražuje razlike između: -stihijskog i organiziranog znanja -implicitnog (tacit) i eksplicitnog znanja filozofija je u načelu udarila temelje bavljenja ljudi sa znanjem i znanošću

Psihologija prirodna i društvena znanost bavi mozgovnim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju čovjeka proučava različite vrste znanja istražuje razloge zašto ljudi: -uče -zaboravljaju -ignoriraju znanje i sl. objašnjava prirodni kognitivni proces (načine na koje čovjek dolazi do spoznaja i usvaja ih) vezano za kognitivni proces istražuje pitanja volje, želje i motivacije vezano za usvajanje i prenošenje znanja bavi se i procesom prenošenja znanja od davatelja prema primatelju znanja

MZ - INTERDISCIPLINARNI FENOMEN

Ekonomija znanost koja proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvodili dobra i usluge kako bi što bolje zadovoljili svoje potrebe - Sameulson bitno područje istraživanja ekonomije: Paul Samuelson -razlozi zašto se organizacije koje se 15.5.1915 -13.12.2009 nalaze u sličnim uvjetima razlikuju u krajnjem rezultatu -kakav je utjecaj na krajnji rezultat imaju informacije, znanja, tehnologija i svi drugi uvjeti u odnosu na MZ bitno pitanje: -kako upotrijebiti znanje za osiguranje opstanka -kako osigurati informacijsku superiornost -kakav je utjecaj znanja na racionalno odlučivanje i informacijsku superiornost

Informacijske znanosti znanstveno polje unutar društvenih znanosti bavi izučavanjem informacija i/ili znanja danas usko (ali ne presudno) vezana uz ICT znanstvene grane informacijskih znanosti: -arhivistika i dokumentalistika -informacijski sustavi i informatologija -knjižničarstvo -leksikografija i enciklopedistika -muzeologija -organizacija i informatika -informacijsko i programsko inženjerstvo znanost u čijem je fokusu: -informacijski menadžment -menadžment znanja (MZ)

MZ - INTERDISCIPLINARNI FENOMEN

Računalne znanosti proučava teorijske osnove informacije i računanja proučava implementaciju informacija i računanja u računalnim sustavima Hereza: Menadžment znanja ne može se implementirati bez ICT-a (KPMG LLP's voditelj http://km.brint.com/malhotra/KMandIT.html Turillo M. J.) Malhotra Y. mitovi vezani za MZ i ICT [1/2] Mit1:Tehnologije u funkciji menadžmenta znanja dostavljaju informacije pravoj osobi u pravo vrijeme Informacije koje dobivamo su prošlost, kako mogu biti u funkciji predviđanja kada se sve nalazi u neprestanoj promjeni – onda čemu ICT i težnja za informacijama u pravo Yogesh Malhotra vrijeme i pravoj osobi …

Malhotra Y. mitovi vezani za MZ i ICT [2/2] Mit2:Informacijska tehnologija može pohraniti ljudsku inteligenciju i iskustva Dok ne budemo u stanju skenirati ljudski um nismo u mogućnosti eksplicitno i sveobuhvatno izraziti pomoću ICT-a ljudsku inteligenciju i ljudska iskustva … Mit3:Informacijska tehnologija može distribuirati ljudsku inteligenciju Informacijska tehnologija orijentirana je na povećanje efikasnosti u donošenju integralnog pogleda na problem, zanemaruje evoluciju znanja, te problem definicije koje su to prave informacije i koji su to ljudi kojim ih treba distribuirati … http://km.brint.com/malhotra/KMandIT.html

MZ - INTERDISCIPLINARNI FENOMEN

Još neki pristupi: podjela s obzirom na tehnološki pristup -tehnocentrični - naglasak na ICT-u (ekspertni sustavi, semantički Web, e-Learning,….) -organizacijski - naglasak na povećanju upotrebe znanja radi povećanja efikasnosti organizacije podjela s obzirom na broj korisnika: -osobni menadžment znanja (Personal KM) -organizacijski menadžment znanja (KM) podjela s obzirom na aplikativnost: -teorijski menadžment znanja (na teorijskoj razini izučava znanje i njegove implikacije u različitim uvjetima upotrebe) -aplikativni menadžment znanja (bavi se primjenom koncepta u pragmatičnim uvjetima)

Interdisciplinaran – objedinjuje široko područje[1/4]: Modele prikupljanja i prezentacije znanja Metode mapiranje znanja Upravljanje informacijama Repozitorije znanja Poslovnu inteligenciju Baze znanja Ekspertne sustave Upravljanje sadržajima (Content management) Transfer znanja Upravljanje osobnim učenjem (treniranjem) Organizacijsko učenje Učeće organizacije Učenje kroz organizaciju Učenje od organizacije (dobre organizacijske prakse) Učenje uz pomoć suvremene ICT (e-Learning)

MZ - INTERDISCIPLINARNI FENOMEN

Interdisciplinaran – objedinjuje široko područje[2/4]: Upravljanje dokumentacijom Označavanje i evidentiranje bibliotečne građe Informatologija Korporativna memorija Poslovna inteligencija (BI) Umjetna inteligencija Upravljanje kvalitetom Upravljanje ljudskim kapitalom i resursima Intelektualni kapital Inovativnost Znanost Ekonomija znanja Društvo znanja Sociologija Filozofija i metafizika

Interdisciplinaran – objedinjuje široko područje[3/4]: cognitivne (spoznajne) znanosti patenti i inovacije knowledge base management systems (KBMS) kompjuterski podržani kolaborativni rad (groupware) tehnički komunikator-razmjena tehničkih informacija sustavi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems – DSS) semantičke mreže relacijske i objektne baze podataka skladišta podataka i skladištenje podataka simulacije organizacijske znanosti objektno orijentirano modeliranje informacija računalno dizajniranje

MZ - INTERDISCIPLINARNI FENOMEN

OSTALI PRISTUPI ZNANJU I MZ-u

Interdisciplinaran – objedinjuje široko područje[4/4]: elektroničko izdavaštvo: (hypertext - World Wide Web; help-desk tehnologije) pretraživanje cijelog teksta i dohvat informacija sustavi za podršku performansama sustava semantički Web (Web 2.0) ontologija XML, OWL, RDF baze propisa psihologija pedagogija metodika znanstveno istraživačkog i stručnog rada upravljanje vremenom upravljanje procesima upravljanje projektima itd.

Čime se opće baviti? Širina vs. Dubina

PITANJA! Teorijski izvori menadžmenta znanja

TEORIJSKI IZVORI MZ-a

Evolutivne crtice: 1962. godina -Kenneth J. Arrow - napisao rad na temu "učenje kroz rad“ (primjer vremena potrebnog za proizvodnju aviona u Drugom svjetskom ratu) 90-tih -General Motors uvodi funkciju chief knowledge officer za upravljanje projektima iz domene organizacije -Huges Aerospace And Electronics uvodi sustav bilježenja podataka o ponavljajućim istrživačkim Amerčki ekonomist, New York 23.8.1921. problemima

-IBM, HP, Xerox – istražuju mogućnosti povezivanja znanja i tehnologije -razvijani sustavi za “hvatanje znanja”: *Eksertni sustavi, *Sustavi za ponovno korištenje i transformaciju znanja (eng. Reacknowledge), itd

zajedno s Johnom R. Hicksom dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju (1972) za doprinose teoriji ekonomske ravnoteže

GOSPODARSTVO ZNANJA POKRETAČ RAZVOJA

INOVATIVNOST

TEORIJSKI IZVORI MZ-a

Imagination rules the world. Napoleon I. Bonaparte Ajaccio, 15. 8.1769. – Sveta Helena, 5. 5. 1821. francuski vojskovođa, državnik, cari vladar

TEORIJSKI IZVORI MZ-a Ograničenje razvoja: Nema ništa kompliciranije od . . . uspostave novog načina razmišljanja. - Machiavelli, 1532

PESPEKTIVNO .vs. PROSPEKTIVNO MIŠLJENJE

TEORIJSKI IZVORI MZ-a “Misli globalno djeluj lokalno”

TEORIJSKI IZVORI MZ-a

John Naisbitt (b. January 15, 1929 in Salt Lake City, Utah)

Nova paredigma::?=Misliti digitalno, djelovati??… humano

TEORIJSKI IZVORI MZ-a Rezime: -i najduži put počinje prvim korakom (Kineska uzrečica) -čemu su služila računala 50tih i 60tih godina 20.stoljeća? -pionirsko razdoblje u kojem započinje izjednačavanje ICT-a i menadžmenta znanja Ograničenja u implementaciji menadžmenta znanja: Nezrelost tehnologije 19%

Fenomeni današnjice – utječu na razvitak MZ-a: rast vrijednosti podataka rast vrijednosti informacija rast vrijednosti znanja, distribuiranost informacija nezamjenjivost kognitivnih (spoznajnih) sposobosti ljudi: -prosuđivanje, -dizajn, -vođenje, -donošenje kvalitetne odluke, -sposobnost uvjeravanja, -inovacija, -estetika, -dosjetljivost -humor

PITANJA!

Nezrelost industrije 16% Troškovi 12%

Cultural Resistance 48%

Nedostatak potrebe 5%

ZNAJE U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI Kako funkcionira poslovna organizacija

Znanje u poslovnoj organizaciji

ZNAJE U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI

Bitna znanja za funkcioniranje organizacije

Područja aplikacije bitnih znanja

ZNAJE U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI

Znanja u funkciji odlučivanja!?

Menadžment znanja u organizaciji!?

Vlasnik - poduzetnik UMJETNA Meta menadžer INTELIGENCIJA Agregirane informacije Zadaci Ekspertize, Prijedlozi odluka Informacijski menadžment (Upravljački IS, Sutav za potporu menadžerskom odlučivanju (BI)) Menadžment znanja

Podaci

PRIRODNA INTELIGENCIJA Upiti

Menadžer Menadžment

Tim savjetnika

Odluke

Savjeti mišljenja ekspertize

Rukovoditelji Direktori Direktive (upute, zadaci instrukcije, naredbe) Izvrštelji

Agregirane informacije Strukturirano znanje

ZNAJE U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI Model upravljanja znanjem:

DEFINIRAJ CILJEVE ZA Z NANJE

ZNAJE U POSLOVNOJ ORGANIZACIJI Evolutivni procesi u upravljanju znanjem:

PREPOZ NAJ POTREBNO ZNA NJE

PROI ZVEDI ZNANJE

PRIMJENI ZNANJE

SPREMI Z NANJE

http://mohamedaminechatti.blogspot.com/2012/08/knowledge-management-personal-knowledge.html PRENESI ZNANJE

Promatranje upravljanja znanjem u organizaciji kao organizacijski fenomen kao sastavnica sustava za potporu odlučivanju

PITANJA! Znanje kao organizacijski fenomen

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN

Menadžment znanja u funkciji upravljanja/odlučivanja Informacija = temelj Znanje = nadgradnja Primarni aspekt menadžmenta znanja: Fenomen u domeni poslovne organizacije Organizacija koordiniran skup sposobnosti povezanih sa svojom povješću i limitiranih sa efektivnošću trenutnih kognitivnih i socijalnih sposobnosti Znanje u organizaciji centralizirano u funkciji odlučivanja Organizacijsko znanje fenomen – sposobnost organizacije je derivat znanja koordiniran skup sposobnosti organizacije

Mjesto menadžmenta znanja u organizaciji!? Kako primjenom znanja kreirati dodatnu vrijednost i ostvariti konkurentsku prednost? Kako informacije pretvoriti u znanje? Kako, koristeći tehnologiju, izazove i opasnosti nepredvidljivog i promjenjivog okruženja pretvoriti u šanse? Menadžment znanja kao organizacijska solucija: istražuje mogućnosti organizacije za stvaranjem, osvajanjem, čuvanjem, podjelom i primjenom znanja koje će organizaciju pokrenuti naprijed Lightmotiv! Kada bi HP znao šta HP zna, bili bismo tri puta profitabilniji. Leo Platt, CEO Hewlett Packard http://www.crnarupa.singidunum.ac.rs/valjevo/2006-2007/Predmet%20Menadzmet%20%20Prof.%20dr%20Branislav%20Masic/Organizacija%20koja%20uci%20i%20konowledge%20management.ppt

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN

Problemi pred suvremenim organizacijama Ubrzanje ritma promjena Povećanje globalizacije poslovanja Povećanje nivoa konkurencije Promjenjivost tehnologija Sve raznovrsnija radna snaga Tranzicija od industrijskog k društvu znanja Nestabilnost tržišta i ekonomskih uvjeta Kvaliteta i inovacije kao menadžerski imperativ Povećanje zahtjeva od strane potrošača(stakeholder-a) Sve kompleksniji sustavi odlučivanja Modeli strateških organizacijskih promjenaprilagodbi Model evolutivnih (inkrementalnih) promjena Model prekinute ravnoteže Model revolucionarnih (poduzetničkih) promjena

Model evolutivnih (inkrementalnih) promjena Promjene su spore, nisu dobro došle i izbegavaju se Očuvanje status quo-a Prilagodljivost organizacije inkrementalnim (malim, korak po korak) promjenama Promjene prvog reda (alfa promjene) – parcijalne promjene niskog intenziteta, spore i predvidljive Promjene se unaprijed planiraju (identifikacija problema, prikupljanje podataka, razvoj alternativnih opcija, vrednovanje i izbor optimalne opcije, implementacija izabrane opcije) Adaptivno učenje (učenje u jednom krugu) – saznanje i razumijevanje promjene iz okruženja i adaptiranje tim promjenama Menadžeri i konsultanti ključni agenti promjene

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN

Model prekinute ravnoteže Promjene u okruženju prevelike - ne mogu se riješiti adaptiranjem putem inkrementalnih promjena Zamjena dugih inkrementalnih razdoblja s kratkim razdobljima radikalnih (revolucionarnih) promjena Promjene drugog reda (beta i gama promjene) – razbija se postojeći stari okvir rada, razmišljanja i ponašanja i stvara nov Organizacije izlaze iz postojećeg modela ravnoteže Adaptivno i generativno učenje Ključna uloga lidera u procesu promjena Tok procesa promjena (prema Kurtu Lewinu): -Odmrzavanje: objavljivanje promjene, motivacija,… -Promjena: implementacija,uvođenje novih znanja, vrijednosti, vjerovanja i obrazaca ponašanja -Zamrzavanje: stabilizirati obrasce ponašanja

Model revolucionarnih (poduzetničkih) promjena Stalne, kontinuirane, revolucionarne promjene (beta i gama promjene) Akteri – svi zaposleni Generativno učenje (učenje u duplom krugu) Sposobnost organizacije za kontinuirane Peter Michael Senge transformacijske procese Organizacija koja uči (Piter Senge-Learning Organiz.) Potiče kontinuirano učenje i generiranje znanja na svim razinama (svjesni proces transformacije koji se odvija kontinuirano) Učenje u organizaciji se odvija u tri etape: 1. Kognitivna – zaposlenici se izlažu novim saznanjima i potrebi da misle različito; 2. Ponašanje - zaposlenici prihvaćaju=novo ponašanje 3. Uočavaju se pozitivne promjene u performansama

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN

Što je “organizacija koja uči”? Organizacija koja je razvila sposobnost da stalno uči, prilagođava se i menja Zaposleni upravljaju znanjem tako što ga stalno usvajaju i međusobno razmenjuju i spremni su da ga primene kada donose odluke ili obavljaju posao Organizacijski design organizacije koja uči: Bez granica, timski rad uz podjelu zadataka i ovlasti Razmjena informacija u organizaciji koja uči: Otvorena, pravovremena, točna Menadžment organizacije koja uči: Jasne vizije, razmjena vizija sa svima, kolaboracija Organizacijska kultura organizacije koja uči: Jaki međuljudski odnosi, zajedništvo, povjerenja, međusobna briga LANAC VRIJEDNSTI

Pet oblika učenja (Prema: Peteru Sengeu): Osobno usavršavanje (Personal Mastery) Mentalni modeli (Mental Models) Zajednička vizija (Shared Vision) Timsko učenje (Team Learning) Sustavno razmišljanje (Sistems Thinking) Osobno usavršavanje (Personal Mastery) (1/5) svi zaposleni odovorni za osobno usavršavanje svako usavršavanje bitno za uspješnost organizacije organizacije treba motivirati na osobno uavršavanje Mentalni modeli (Mental Models) (2/5) svako ima osobne paradigme – mentalne slike o svijetu ponašanje je rezultat razumevanja i pretpostavki učenje = proces izmjene mentalnih modela (mapa) organizacija koja uči mora kreirati različite mentalne modele koji će doprineti poboljšanju konkurentnosti

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN

Zajednička vizija (Shared Vision) (3/5) Vizija je jedinstvena ideja, ideal i pogled na budućnost Predstavlja putokaz - osnovu za okupljanje ljudi i (pre)usmjeravanje organizacije Vizijom se postiže okupljanje oko zajedničke ideje Timsko učenje (Team Learning) (4/5) Egzistira kada dvije ili više individua zajedno uče iz istog iskustva ili aktivnosti Učenjem u timu poboljšava se konverzacija i vještina razmišljanja Efikasnost učenja se povećava učenjem u grupi (timu) Efikasnost organizacije se povećava timskim učenjem Organizacijska kultura treba ohrabrivati timsko učenje, komunikaciju među ljudima, razvoj kako pojedinaca, tako timova i organizacije u cjelini

Sustavno razmišljanje (Sistems Thinking) (5/5) Sustavno razmišljanje temelji se na teoriji sustava Organizacija, svi protoci materije, energije i informacija čine jednu cjelinu koja ima zajednički cilj Organizacija koja uči objedinjava: -stručnost za sustavno rješavanje problema -učenja na vlastitom iskustvu (povratna veza) -učenje na najboljoj praksi drugih -brzi transfer znanja Sistemsko razmišljanje ima funkciju evoluiranja organizacije radi osiguranja opstanka Organizacije koje uče ugrađuju u svoj sustav razmišljanje o prilagodbi promjenama i iniciranju promjena u svojoj sredini

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN

Faze evolucije organizacije koja uči: Preživljavanje (povratna veza): organizacije koje razvijaju naviku rješavanja problema kako oni nailaze (gašenje požara) Adaptiranje (anticipacija): organizacije koje se konstantno prilagođavaju u skladu s predviđanjem promena u svojoj sredini Održavanje: organizacije koje ponašaju na način da se orijentiraju na dostizanje održive pozicije, kroz permanentno adaptiranje, ali i na kreiranje simbioze s okruženjem radi izgradnje mreže vrijednosti Alan Webber MREŽA VRIJEDNOSTI Weber A.: Na kraju krajeva, centar nove ekonomije nije u tehnologiji, mikročipu ili globalnim telekomunikacionim mrežama. On je u ljudskom umu.

Model stvaranja znanja u organizaciji Stjecanje znanja -kupovanje organizacija/pojedinaca, zakup, obavještajne aktivnosti (BI), “krađa” Određeni resursi -istraživanje i razvoj, ciljana izobrazba, amoizobrazba Stapanje/Fuzija -organiziranje skupa zaposlenika različitih znanja i iskustava sa zadaćom stvaranja novoga znanja Adaptacija -preživjeti će prilagodljivi, stvaranje osjećaja krize prije nego što ona nastupi Umrežavanja -učinkovito i učestalo komuniciranje (fiksni i mobilni Internet, Intranet, neformalne mreže, e-mail, NetMeeting, biblioteke, communities, forumi)

http://www.oxfordleadership.com/journal/vol1_issue2/brown_hurley.pdf

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN

Model spremanja znanja u organizaciji Kodiranje znanja: -prevođenje znanja u dostupne i pristupačne oblike (skup pravila). Vrlo složena tacit znanja eksperata ne mogu se kodirati (opisati u obliku dijagrama tijeka, npr. kako svirati violinu) Mapiranje i modeliranje znanja -gdje treba ići po potrebno znanje: “Yellow pages”, mudro organizirane baze podataka Sustavno spremanje ogromne količine podataka, informacija i eksplicitnog znanja -Internet, Intranet, baze znanja, biblioteke, normirani i nenormirani sustavi upravljanja, “Communities” – namjena je učenje,..

Model prijenosa znanja u organizaciji [1/2] transfer znanja = prijenos + apsorpcija znanja neupijeno znanje nije stvarno transferirano!

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN Model prijenosa znanja u organizaciji [2/2]

PODJELA ZNANJA Spirala znanja: prema

Tacit

Eksplicitnom

Struktura Kolektivno SOCIJALIZACIJA

PRIKAZIVANJE U VANJSKOM OBLIKU

USVAJANJE (Učenje)

prema

(Dokumentacija)

Razmjena

Međudjelovanje

(Kultura)

KOMBINACIJA (Obrada podataka) Pojedinačnom

Učenje kroz rad

Znanje se mora permanentno mjeriti

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN Glavni područja primjene znanja: Istraživanje i razvoj proizvoda Upravljanje potrošačima Upravljanje poslovnim rezultatom Poslovno planiranje Upravljanje ljudskim resursima Faze procesa implementacije: proces iteracije koji se odvija bez prestanka: 1.odlučivanje 2.djelovanje 3.ocjenjivanje Ograničenja u djelovanju: ništa nije neučinkovito kao učinkovito djelovanje tamo gdje uopće ne treba djelovati

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN Zanimanja vezana za MZ: Chief knowledge officer (Seniorski nivo, postavlja strateške prioritete, definira područje znanja temeljem misije organizacije i ciljeva, definira infrastrukturu, identificira vodeće znalce, upravlja grupnim sadržajima, kreira bazu znanja) Chief Executive Officer - CEO (Vodi menadžment znanja u organizcaiji) Upper management (osigurava dostupnost resursa CEO menadžemntu) Communities of practice – zajednice prakse Knowledge management system developers Knowledge management system staff (Evidentira i koristi znanje)

ZNANJE KAO ORGANIZCIJSKI FENOMEN Mogući načini implementacije: Upotrebom raspoloživih gotovih programskih paketa (integralni ili pojedinačni) Upotrebom Consulting tvrtki Outsourcing – upotrebom Application Service Providers (ASP) - iCloude Elementi implementacije menadžmenta znanja: Proces - pridruženje MZ-a specifičnim poslovnim procesima Organizacijska dinamika - prevladavanje prepreka u procesima MZ-a (naglaskom na dijeljenje znanja i motiviranje inovativnosti) Tehnologija - omogućavanje realizacije procesa

PITANJA!

ZNANJE U FUNKCIJI ODLUČIVANJA Menadžment (odlučivanje) intuitivno (iracionalno) znanstveno (racionalno)

Znanje u funkciji odlučivanja (menadžmenta)

ZNANJE U FUNKCIJI ODLUČIVANJA Baze podataka vs. Baze znanja

ZNANJE U FUNKCIJI ODLUČIVANJA

REALNI SVIJET → modeliranje → :(UPRAVLJAČKE) BAZE I SKLADIŠTA PODATAKA → INFORMACIJE :MODELI ZNANJA → ODLUČIVANJE

Skladišta podataka Baze podataka

Odlučivanje

Baze znanja

Upravljački Informacijski Sustavi

Sustavi za potporu odlučivanju

ZNANJE U FUNKCIJI ODLUČIVANJA Temeljni cilj svake organizacije: opstanak (rast, efikasnost/efektivnost, fleksibilnost) Osiguranje opstanka: Marketing-orijentacija Informacijska superiornost: -osiguranje racionalnog (znanstvenog) odlučivanja u pragmatičnim uvjetima PODATAK→INFORMACIJE MODELI (znanje)→ODLUČIVANJE -bez odgovarajućih informacijskih resursa modeli odlučivanja nemaju pragmatičnu upotrebnu vrijednost

INFORMACIJSKA INSUFICIJENCIJA RASKORAK IZMEĐU POTREBNIH I RASPOLOŽIVIH INFORMACIJA

= DERIVIRA

ZNANJE U FUNKCIJI ODLUČIVANJA INSUFICIJENCIJA INFORMACIJA SE RJEŠAVA MODELIRANJEM I GOSPODARENJEM BAZAMA PODATAKA KOJE OSIGURAVAJU INFORMACIJSKU OSNOVICU

ZNANJE U FUNKCIJI ODLUČIVANJA Podrška temeljena na znanju

ZNANJE U FUNKCIJI ODLUČIVANJA Proces odlučivanja temeljen na znanju

PITANJA!