Vinske zvijezde br. 15

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA BROJ 15 | GODINA III | LISTOPAD 2026.

OCJENJIVANJE U OSIJEKU: JESEN U ČAŠI VINSKI RAZGOVORI: Moreno Coronica Dragana Gagić

VINSKA SORTA teran KUŠANJE TERANA U BALAMA

Čokolada i teran

ISSN 3044-2109

Kad vam je važno što poklanjate. Poklon s reputacijom. Za partnere koje cijenite i suradnje koje traju.

Tri vina za ovogodišnje blagdane

Malvazija Bomarchese Selekcija 2021

Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2013

Petit Verdot Contarini 2015

Poznata sorta.

Vrijeme mu dobro stoji. Sedam

Jedinstven na hrvatskom tržištu.

Posebna dubina.

sorti i trinaest godina strpljenja

Sorta koja se najčešće skriva u

Promišljen poklon.

oblikovali su slojevito, skladno vino, spremno za uživanje već danas.

kupažama, ovdje se pokazuje sama – kao rijetko monosortno vino.

32 € (bez PDV-a)

40 € (bez PDV-a)

16 € (bez PDV-a)

Vina pakiramo u kartonske kutije od 1,60 € ili drvene od 12 €, za jednu, dvije ili tri boce, a uz svaki poklon dolazi Degrassi Wine Story kartica s pričom o vinu. Za velike partnere birajte velike boce, Magnum (1,5 l) ili Jeroboam (3 l). A kad želite obilježiti godinu koja vam je posebno važna, potražit ćemo vino iz te berbe u našoj bogatoj arhivi, koja seže sve do 1996. Rado ćemo vam predložiti i druga vina iz naše kolekcije, prema prigodi i okvirnom iznosu koji planirate izdvojiti.

Za veće narudžbe pripremamo posebne uvjete – pišite nam i zajedno ćemo dogovoriti sve detalje. info@degrassi.hr · 052 759 250 · www.degrassi.hr

UVODNIK

„Tiho, o tiho govori mi jesen: / Šuštanjem lišća i šapatom kiše.” — Dobriša Cesarić, Tiho, o tiho govori mi jesen I ove jeseni stihovima otvaramo jesenski broj, upravo u listopadu, dok lišće pada, a priroda se smiruje. Kao da smo tek nedavno pozdravili ljeto, iako je kalendarski već daleko iza nas. Pod sunčevim zrakama, nasmiješeni poput naših dragih slavonskih domaćina, jesensko smo ocjenjivanje organizirali u Osijeku. Kušanjem naslijepo odabrali smo odlična vina — odležana, kompleksna i slojevita poput raznobojnog lišća kojim jesen oslikava gradove, polja i sela. Prije Slavonije bili smo u Istri i upoznali teran, sortu koja ne osvaja na prvu, ali kad jednom osvoji — ostaje zauvijek. O tradiciji i evoluciji razgovarala sam s prvim čovjekom terana, Istrijanom Morenom Coronicom, a o tradiciji i obiteljskom nasljeđu sa mnom je divanila vinarka Dragana Gagić iz zadarskoga kraja. Manuela Plohl donosi razgovor s vrhunskim stručnjakom za genetiku vinove loze Joséom Vouillamozom. Čokolade Taman spajamo s jednim posebnim teranom, a jantarno vino s posebnom cigarom. Predstavljamo studij enogastronomije u Požegi i najavljujemo Festival tartufa u obližnjem Grazu. Čitajte nas ove jeseni uz čašu terana. Ako ga još niste upoznali, vrijeme je!

SADRŽAJ

TKO PIŠE....................................04-05 NAJAVE / DOGAĐAJI....................... 06 AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE.............................. 07-10 FRANCUSKI I VINO......................... 11 OCJENJIVANJE / JESEN U ČAŠI...12-21 VINSKA SORTA / TERAN............. 22-25 BERBA TERANA.......................... 26-27 KUŠANJE TERANA U BALAMA...28-33 PREPORUKA HOTELA LA GRISA..... 34 EDUKACIJA / PROMO................. 35-36 ZADARSKO VINSKO PERO.......... 37-39 JA, VINAR / MORENO CORONICA.................40-45 VINO I BUSINESS........................... 46 VINUM ET VERBA...........................47 VINO NA VISOKOJ PETI / DRAGANA GAGIĆ....................... 48-51 ČOKOLADNE MUŠICE.................... 52 SIR I VINO...................................... 53 GOODBYE SUMMER, WELCOME OLIO NUOVO!.......... 54-55 MASLINE I MASLINARENJE........... 56 SVIJET CIGARA / VINO I CIGARE........................... 60-61

IMPRESSUM Izdavač: Zlatne riječi jdoo, Mirogojska 21, Zagreb

12-21 22-25

40-45

28-33

52

54-55

Glavna urednica: Marija Vukelić marija@marijavukelic.com Lektor: Marko Kovačić Grafički urednik: Ivan Radić Urednik fotografije: Julio Frangen Fotograf: Bruno Jobst Suradnici: Stiv Cinik Davor Šišmanović

3

NIJE NA PRODAJU

TKO PIŠE?

MANUELA PLOHL vinska stručnjakinja

ANJA NOVOSELIĆ ocjenjivačica maslinovih ulja

EMIL PERDEC sommelier

GORAN GAZDEK novinar

Manuela Plohl, DipWSET, prva je žena u Hrvatskoj koja je stekla titulu Weinakademiker Austrijske vinske akademije. Predavačica je pri Wine Academy Croatia, vinska konzultantica i autorica brojnih stručnih i publicističkih tekstova o vinu. Dugogodišnja je članica viteškog reda Ordo Equestris Vini Europae, u kojem nosi počasnu titulu Senatske Dame.

Dr.sc. prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Emil Perdec, sommelier s bogatim iskustvom rada u kultnim istarskim restoranima Valsabbion i Zigante, sa suprugom Karin vodio je Wine bar Tinja u Puli. Karijeru u hotelskim kućama gradio je u Maistri gdje je postavio visoke somelijerske standarde, a danas obnaša dužnost direktora HiP-a u Plavoj laguni. Dugogodišnji je povjerenik HSK za Istru, a hobi mu je vinsko novinarstvo.

Novinar (Radio Daruvar, Glas Slavonije i Bjelovarski list gdje je bio i glavni urednik). Surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima i revijama. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji 18 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera.

BRUNO GABERŠEK vinski sudac

ZRINKA MERČEP vinska promotorica

MIRJANA MAKSIMOVIĆ vinska stručnjakinja

IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ univ. mag. ing. agr.

Diplomirao tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni degustator i vinski pisac. Radio za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik (na području vinskih etiketa i zakonodavstva), radio inspekcije za vinarstvo, marketing za nove vinske marke. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Strast su mu pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

Diplomirala hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Novinarsko iskustvo stekla je u lokalnim zadarskim medijima, piše poeziju, planinari, članica je Hrvatskoga sommelier kluba (2. razina). Zaljubljenica u vinske kapljice i dobru vinsku priču od 2002. godine. Sudjeluje na vinskim festivalima i edukacijama, održava radionice. Dojmove o vinima bilježi na instagram profilu Vinum et verba.

Predsjednica je udruge Žene i vino Srbija. Rođena u Somboru, gradu u kojem žene od davnina vino piju, ne i prave, čini se nekako Božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, turistima diljem svijeta predstavlja vina i kulturu Balkana pa nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

Diplomirala na Agronomskom fakultetu, a stručnost je usmjerila na vinogradarstvo i vinarstvo. Praktična iskustva stekla je u laboratoriju za ishranu bilja, laboratoriju za grožđe, mošt i vino i radeći kao student na Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.

4 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

BLAGDANSKA VINA 2026 SANJA VLADOVIĆ certificirana kušačica čokolade IICCT Level 2 & WSET 2 Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

pjenušava, crna, slatka ocjenjivanje naslijepo & specijalizirani vinski časopis Prijavnicu upitajte na: info@vinskezvijezde.com vinskezvijezde@gmail.com

Broj 16 Godina III Prosinac 2026.

DINKO JAGIĆ cigar brand ambasador Autor je brojnih edukativnih i inspirativnih sadržaja o kulturi ručno rađenih cigara. Kroz društvene mreže, evente i suradnje s vodećim brendovima, promiče znanje, strast i ritual uživanja u premium cigarama, povezujući tradiciju, eleganciju i suvremeni stil života.

5

NAJAVE / DOGAĐAJI

Dalmatinske vinske ikone Više: Dalmatinske vinske ikone Datum: 29.10.2026. 13:00-19:00 Lokacija: Hotel Esplanade, Zagreb

18° Zagreb VINOcom Više: Zagreb VINOCom Datum: 26.– 29.11.2025. 11:00 – 18:00 Lokacija: Hotel Esplanade, Zagreb

Rizling fest Više: Rizling fest Datum: 30.10.2026. 17:00-22:00 Lokacija: Hotel Zonar, Zagreb

Međunarodni festival pjenušaca i zvijezda Više: Međunarodni festival pjenušaca i zvijezda Datum: 5.12.2026. 16:00-21:00 Lokacija: Višnjan, Palača Sincich (Trg Pina Budicina 1)

ZGrappa Festival Više: ZGrappa Datum: 6. i 7.11.2026. 14:00-21:00 Lokacija: Stil Event, Avenija Dubrovnik 15, Zagrebački Velesajam, Paviljon 13, Zagreb Sparkling Wine Fest Više: Sparkling Wine Fest Datum: 6. i 7.11.2026. Lokacija: Princess centar, Jastrebarsko Festival prirodnih vina Alterego Više: Alterego Datum: 21.11.2026. 13:00 Lokacija: Kino Sloboda, Lovran Zinfest Više: Zinfest Datum: 11.– 12.11.2026. Lokacija: Marina Kaštela, Kaštela

6 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Festival mladog vina i guščje gozbe Više: St. Martin’s New Wine Festival and Goose Feast 2026 Datum: 14.-15.11.2026. Lokacija: Mađarska, Szentendre, Muzej na otvorenom Skanzen Franc & Franc in Villány Više: Franc & Franc in Villány Datum: 22.-23.11.2026. Lokacija: Mađarska, vinska regija Villány Slovenski festival vin Više: Slovenski Festival Vin Datum: 19.-20.11.2026. 14:00-20:00 Lokacija: Slovenija, Ljubljana, Cankarjev dom

AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE

Promidžbena kampanja ljeto 2026

Bačva, Đakovo Promidžbena kampanja ljetnog broja tiskanoga izdanja Vinskih zvijezda krenula je iz Đakova – jer volimo Slavoniju! Domaćin je bio vinski bar i vinoteka Bačva, gdje smo dragim gostima predstavili sadržaj časopisa, partnere i sponzore. Kušali smo vina s naslovnice: Sauvignon 2025 vinarije Cmrečnjak, Borgonju 2025 vinarije Brčić, pjenušavi La Grand Belle vinarije Belje te prpošni i veseli Rosé 2025 vinarije Josić, koji smo, prema preporuci sommeliera Mirka Prijića

sljubili sa samoborskom kremšnitom. Samoborske kremšnite sponzorirao je vinar Damir Josić, a do Đakova ih je dovezla u savršenom stanju naša urednica Marija Vukelić. Na kušanju su bili vinar Damir Josić, sommelier Mirko Prijić i Jurica Belle, direktor Vina Belje. Sparivanje kremšnite i roséa bilo je savršeno pa smo ga ponavljali i na drugim lokacijama tijekom ljetne promocije.

7

AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE

Šinjorina, Istra Ljetni broj Vinskih zvijezda iz Slavonije doputovao je do Istre. Našli smo se ponovno u Žminju, u vinskom baru gdje smo i prošle godine gostovali nekoliko puta. Uz domaćine i vinske goste, nazočni su bili vinari Moreno Coronica i Patricija Brčić, čija smo vina dodatno predstavili. Prelistali smo časopis i najavili neke događaje uz degustaciju vina. Kušali smo pobjednički Sauvignon Cmrečnjak, Josićevu Graševinu 2025, rosé Rosettu vinarije Coronica koju smo sparili s cigarom, pobjedničko crno vino – Borgonju 2025 Brčić. Uz vina upoznali smo kozje sireve sirane Modruš koji su se lijepo sljubili s vinima. A na kraju sasvim poseban spoj – Degrassijev Passito sljubili smo sa sladoledom od pistacija! Odličan pairing!

Foto: Barbara Janko

8 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE

Kibela, Senj U gradu bure, uskoka i poznatih hrvatskih književnika, promocija ljetnog broja održana je u vinskom baru Kibela. Ondje smo probranoj vinskoj publici predstavili sadržaj časopisa te pobjednička i druga vina spomenuta u časopisu: Sauvignon Cmrečnjak, Sauvignon Sokač, Graševinu 2025 i Rosé 2025 Josić, pjenušac te Muškatnu peninu i Muškat otonel Puklavec, pjenušac La Grand Belle Belje i Vugavu 2023 Vislander. Pratnja vinima bili su kozji sirevi obiteljske sirane Modruš. A desert je, pogađate, bila samoborska kremšnita s Roséom Josić. Ponovno pun pogodak!

Dragona, Zadar Zadarsko predstavljanje u ljetnoj promidžbenoj kampanji organizirali smo u mladoj vinariji u zadarskom zaleđu – vinariji Dragona. U Islamu Grčkom okupili su se vinski zaljubljenici i uz vlasnicu, Draganu Gagić, bio je nazočan i Rade Bobanović, vlasnik nove vinarije Essencija. Kušala su se najviše bijela vina, od maraštine i pošipa, dok je iznenađenje bio pretpremijerno mladi grk 2026 Dragona. Essencija je uz vina predstavila i svoja odlična maslinova ulja. Sparivanja su bila vrlo zanimljiva, uz Maraštinu Dragona 2025 sljubili smo Taman čokolade, a uz Passito Degrassi ponovno smo sljubili sladoled od pistacija. Posebne gošće bile su kolumnistice Manuela Plohl i Zrinka Merčep.

9

AKO STE PROPUSTILI, PROČITAJTE

Providenca, Split Splitska promocija ljetnog broja organizirana je u Kaštel Gomilici, u vinskom baru Providenca, vinskoga zaljubljenika, znalca i sommeliera Mije Botića. Ondje smo kušali mnoga vina, uz sjajne zalogaje koje je pripremio prijatelj vina i znalac, veliki hedonist Čedo Kovačević. Gostima smo predstavili teme časopisa, partnere i sponzore, uz kušanje beljskog pjenušca La Grand Belle, Graševine i Roséa Josić, Sauvignona Cmrečnjak i Sauvignona Sokač, Borgonje Brčić. Posebna gošća došla je s Visa, Monika Roki Radišić iz vinarije Roki’s, i ispričala nam povijest i važnost sorte bugave uz dvije predstavnice iz svojega podruma, jednu iz 2026. a drugu iz 2016., Zanimljivih 10 godina razlike otkrilo je da bugava lijepo stari! Rosé Josić sljubili smo ponovno s kremšnitom, ovaj put – splitske proizvodnje! I opet je spoj bio odličan!

Roki’s, Vis Zadnja morska stanica promidžbene kampanje ljetnog broja bila je na Visu! Domaćin je bila vinarija i kušaonica Roki’s, a gosti su bili vinari i ljubitelji vina. Bila je to prava prigoda za kušanje vugave vinarija Roki’s, Senjanović, Vislander te Ivčević, više različitih godišta: od 2025 do 2016. Vrlo lijepo paralelno kušanje i promišljanje o sorti najavilo je Višku Sabatinu, koja će ponovno organizirati kušanje i analizu mladih vina uz preporuka i savjete vinarima: kako i što dalje. Dodatno su kušana vina Belje, Josić, Coronica, Cmrečnjak i Brčić. A Rosé Josić sljubili smo, prema preporuci sommeliera Prijića – s paradižotom. I opet je bilo sjajno. Opet smo na Visu s mladim vugavama – na Sabatini, 31.10.!

10 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

FRANCUSKI I VINO

Tečaj francuskih vinskih pojmova na hrvatskom počinje 11.11.2026. Naučite francuski vinski jezik pravilno pročitajte pojmove koje koristi cijeli svijet „Online“ tečaj vinskih pojmova za profesionalce, connaisseure i vinske ljubitelje održava se na hrvatskom jeziku pod nazivom „FRANCUSKI I VINO“. Iako su radionice bile vrlo popularne uživo, od 2021. dobile su oblik tečaja online, a ove godine upisuje se već 5. generacija polaznika, na platformi Zoom, srijedom ujutro, prije posla i obveza, kad je mozak još svjež – od 8.00 do 9.00. Prvo predavanje predviđeno je za srijedu 19.11.2025. Tečaj je jednostavan, Marija Vukelić, profesorica francuskog jezika i književnosti i vinska stručnjakinja, objašnjava francuske vinske pojmova abecednim redom - na hrvatskom jeziku! Kome je namijenjen? Tečaj je idealan za sve koji žele znati više o vinskom francuskom jeziku ili (samo) žele naučiti točno izgovarati sorte, apelacije, etikete, prošetati virtualno vinskim regijama, kartama i aktualnim francuskim vinskim temama. Tečaj koristi svima u vinskom sektoru - bilo da ste ljubitelji vina ili profesionalci (sommelieri, enolozi, agronomi, vinari, vinogradari, marketinški stručnjaci, voditelji restorana, wine barova i vinoteka); vinski pisci, novinari i blogeri. Slovima abecede, od A do Z, obrađujemo pojmove vezane uz vino, koji se koriste u cijelom svijetu, i točno ih izgovaramo prateći pravila francuskoga jezika, na najpristupačniji način. Na primjer,

ako znate izgovoriti Renault [reno], znat ćete i Meursault [merso], zar ne? Saznat ćete kako se čita blanc de blancs i zašto na etiketi treba pisati (la) Grande Cuvée, Cuvée Blanche (a ne Cuvée Blanc), Cuvée Noire i sl. Kako se čita syrah i mourvèdre, cinsault i chenin? Montrachet? Sauvignon i Sauternes? Taittinger i Bollinger? Vidjet ćete i zašto rosé nikako nije isto što i rose, te zašto cuve nije isto što i cuvée... Zanima vas? Želite li se istaknuti od drugih – znanjem? Prijavite se što prije!

Početak tečaja: 11.11.2026, 8h. Trajanje: 11/2026. do 4/2027. (školske praznike radimo prema dogovoru) Ukupno trajanje: 20 sati (4x mjesečno x 60 min) Info: marija@marijavukelic.com Saznaj više na:

NOVO!

12.11. kreće novi tečaj TALIJANSKI I VINO:! Upoznajte talijanska vina kroz pokrajine, vina i vinske priče! Upišite se!

11

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Jesensko ocjenjivanje

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

U osječkom restoranu Waldinger na jesenskom ocjenjivanju pobijedio je Red 2020 Voštinić Klasnić

Jesenske Vinske zvijezde 2026. odabrale su pobjednike u trima kategorijama: Red 2020 Voštinić Klasnić apsolutni je pobjednik s 96,4 bodova te pobjednik u kategoriji crnih odležanih vina, u kategoriji jantarnih vina najbolji je Pinot sivi Orange Gregorić MV (95), a u bijelim odležanim najbolji Traminac Rosamal 2018 Foto: Bruno Jobst Vina Papak Ilok (95)

Marija Vukelić

Mirko Prijić

Martin Grozdanović

doc. dr. sc. Ivana Ivić

prof. dr. sc. Anita Pichler

Jenette-Marija Šimić

VINSKE ZVIJEZDE – pravilnik

bodovna granica za odličja:

O

srebro *** od 85 do 89,9 bodova

cjenjivanje je pozivno: vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijavljuju prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom “OIV 100 bodova”, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta ni regija; o uzorcima se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Komisija zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opišu vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja. Info: vinskezvijezde@gmail.com

14 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

zlato **** od 90 do 94,9 bodova veliko zlato ***** od 95 do 98,9 bodova velika zvijezda od 99 do 100 bodova

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Jesensko ocjenjivanje projekta Vinske zvijezde održano je u osječkom restoranu-partneru Waldinger. U ponedjeljak, 5.listopada o.g. komisija se okupila na ocjenjivanju podijeljenom u tri kategorije, kao i prijašnjih godina: bijela odležana, jantarna i crna odležana vina. Šampion ocjenjivanja je Red vinarije Voštinić Klasnić iz Ivanić Grada. U kategoriji bijelih odležanih vina na prvom je mjestu Traminac Rosamal 2018 Vina Papak Ilok (95), na drugom mjestu je Pošip Vigoris Jokić 2024 (94), a na trećem Chardonnay 2024 vinarije Petrač (92). U kategoriji crnih vina pobjednik je Red Voštinić Klasnić 2020 (96,4), na drugom je mjestu Ivan Dolac 2012 Svirče (96), a na trećem Passion Vuglec 2022 (95,4). Četvrto mjesto dijele Jokić Cuvée 2019 i Frankovka Šimanović 2022. U kategoriji jantarnih vina najbolji je bio Pinot Sivi Orange MV Gregorić, drugi je Savoj Orange Belje 2024, a treći Orange Süber 2021. Najviše bodova dobila su u vina u kategoriji crnih vina, pretežito bordoške sorte i plavac mali, od 92 do 96 bodova! Kompletni rezultati Veliko zlato (95+): Red 2020 Voštinić Klasnić; Traminac

Rosamal 2018 Papak; Pinot Sivi Orange MV (21/22) Gregorić, Ivan Dolac 2012, Vina Svirče; Passion 2022, Vuglec vina; Cabernet Sauvignon 2020, Süber Vina; Jokić Cuvée 2019; Plavac De Luxe 2011 Svirče; Frankovka 2022, Šimanović vina Zlatna priznanja (90-94,5): Chardonnay sur lie, 2024, Petrač vina; Škrlet Unicat Eco 2024, Voštinić-Klasnić vina; Malvazija Classic 2023, Franc Arman Vina; Chardonnay Royal Hill 2022; Savoj Orange 2024 Vina Belje; Teran Barrique 2021, Franc Arman vina; Miraz Cuvée 2020, Enosophia; Frankovka 2020, Papak vina Ilok; Pinot Crni 2019, Krauthaker vina Srebrna priznanja (85-89,5): Škrlet Familia 2023 Košutić vina; Orange wine Süber 2021 Vina je naslijepo i vrlo ujednačeno ocjenjivala stručna komisija u sljedećem sastavu: certificirane kušačice s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku - prof. dr. sc. Anita Pichler i doc. dr. sc. Ivana Ivić; JenetteMarija Šimić iz marketinga vinarije Enosophia, vinar Martin Grozdanović iz Oriovca i sommelier Mirko Prijić iz Osijeka. Predsjednica komisije bila je Marija Vukelić, voditeljica projekta Vinske zvijezde i urednica istoimenog digitalnog časopisa. Vina je pripremio

za ocjenjivanje i vrlo stručno točio konobar restorana Waldinger – Neven Magdić. Fotografije potpisuje Bruno Jobst, Osijek

DODATNE INFORMACIJE ***VINSKE ZVIJEZDE - platforma Projekt ocjenjivanja Vinske zvijezde proširio se 2024. na digitalnu platformu u obliku jedinog​ hrvatskog vinskog interaktivnoga časopisa. ​Taj jedinstveni projekt u vinskom svijetu Hrvatske je dostupan svima u bilo kojem trenutku, s bilo koje platforme (računalo, mobitel, tablet);​ interaktivan je jer uz čitanje sadržaja istodobno se mogu pregledavati videa, online kupovati vina, posjećivati web stranice i trgovine, sudjelovati na društvenim mrežama. Časopis je moderan, potpuno usklađen s današnjim trendovima komunikacije, povezan s društvenim mrežama i Youtube kanalom i s odličnim promotivnomarketinškim mogućnostima! Časopis je besplatan, bez mjesečnih pretplata, izlazi 6 puta godišnje. U ovoj godini izaći će još Jesenski broj, planiran za 20.10. 2026. a božićno posebno izdanje obradovat će ljubitelje vina u digitalnom, a stručnjake i profesionalce u tiskanom obliku.

GDJE SMO OCJENJIVALI? Restoran Waldinger smješten je u samom središtu Osijeka, u povijesnoj secesijskoj zgradi koja spaja kulturnu baštinu grada s elegancijom suvremenog ugostiteljstva. Restoran je prepoznatljiv po spoju tradicionalne slavonske kuhinje i modernih gastronomskih tehnika, pažljivo odabranim namirnicama te profinjenom ambijentu. Kuhinja njeguje lokalne okuse i sezonske namirnice, interpretirajući poznata jela na moderan način. Elegantno uređen prostor, profesionalna usluga i bogata vinska ponuda čine Waldinger prikladnim izborom za poslovne ručkove, romantične večere, obiteljska okupljanja i posebne prigode. Restoran je prepoznat i u međunarodnim gastronomskim vodičima, među ostalima i Michelinov vodič. Restoran njeguje autentičnost – očuvanje slavonskih okusa i gastronomske tradicije teb vrhunsku kvalitetu namirnica, pripremu i prezentaciju jela. Ozračje je jedinstveno - spoj povijesne arhitekture i suvremenog dizajna nikoga ne može ostaviti ravnodušnim te poziva – da ponovno dođete u Osijek i uživate u spoju vrhunske gastronomije, lokalnog identiteta, elegantnog prostora i profesionalne usluge. Saznaj više

15

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Bijela vina

Kupi!

95 Traminac Rosamal 2018 Papak vina Ilok Srijem Podunavlje, Slavonija i Podunavlje Opis: zlatnožuta boja, raskošan miris ružinih latica; zrelo žuto voće, okus pun i trajan Gastro preporuka: pečena patka s umakom od naranče i pireom od celera. Alkohol: 14,00% Cijena: 30,00€

Kupi!

94

Kupi!

92

Pošip Vigoris 2024 Jokić vina

Chardonnay sur lie, 2024 Petrač vina

Lišane Tinjske Sjeverna Dalmacija, Dalmacija

Hršak Breg Zagorje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: miris zrele marelice, uz nijanse dunje, žute kruške, na nepcu voćno, mineralno, sočno

Opis: arome zrelog tropskog voća, uz nijanse vanilije i karamele; okus pun, kremozan

Gastro preporuka: rižoto od škampa, grdobina u umaku od škampa

Gastro preporuka: rižoto s dimnjenom ribom, ravioli s jablanovačama

Alkohol: 13,50% Cijena: 22,50€

16 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Alkohol: 14,00% Cijena: 17,50€

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Kupi!

91

Kupi!

Škrlet Unicat Eco 2024 Voštinić-Klasnić vina

Malvazija Classic 2023 Franc Arman vina

Ivanić Grad Moslavina, Središnja bregovita Hrvatska

Vižinada Istra, Hrvatska Istra i Primorje

Opis: miris marelice i breskve, s limetom i nježnim bijelim cvijećem, na nepcu voćno, svježe, mineralno

Opis: slamnatožute boje, miris voćni i cvjetni; suho, mekano i zaokruženo

Gastro preporuka: goveđi carpaccio, bijeli rižoto od škampa i tikvica

Gastro preporuka: gof carpaccio, pečena orada s krumpirom

Alkohol: 13,00% Cijena: 15,00€

Kupi!

91

91 Chardonnay Royal Hill 2022 Royal Hill Estate Erdut Podunavlje, Slavonija i hrvatsko Podunavlje Opis: miris breskve, jabuke i citrusa s proljetnim cvijećem; nijanse svježeg brioša i narančine kore, sočan i kremozan Gastro preporuka: kremasti rižoto, zreli meki sirevi Alkohol: 13,50% Cijena: 16,00€

Alkohol: 14,00% Cijena: 80,00€

Kupi!

89 Škrlet Familia 2023 Vina Košutić Kutina Moslavina, Središnja bregovita Hrvatska Opis: miris žute kruške i nektarine, uz narančinu koru; profinjeno, zaokruženo. Gastro preporuka: teletina ispod peke, orada u škartocu s mrkvom i tikvicama Alkohol: 12,50% Cijena: 16,99€

17

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Crna vina

Kupi!

96 Red 2020 Voštinić Klasnić vina Ivanić-Grad Moslavina, Središnja bregovita Hrvatska Opis: miris zrelog i prosušenog tamnog voća (šljive), uz tragove tamne čokolade Gastro preporuka: pašticada, divljač s njokima, polutvrdi sir Alkohol: 14,00% Cijena: 18,85€

Kupi!

96

Kupi!

95

Ivan Dolac 2012 Vina Svirče

Passion 2022 Vuglec vina

Hvar Dalmacija, Srednja i južna Dalmacija

Škarićevo Zagorje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: topao, moćan, miris zrelih šljiva, rogača, suhih smokava, mediteransko bilje

Opis: na mirisu trešnja i malina, višnja, malo crnog duda; okus pun, fin, blagi tanini

Gastro preporuka: sporo pečena janjetina, taške s pekmezom od šljiva

Gastro preporuka: confit od patke, pečena patka

Alkohol: 16,50% Cijena: 50,00€

18 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Alkohol: 13,50% Cijena: 15,00€

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Kupi!

95

Kupi!

Cabernet Sauvignon 2020 Süber vina

Jokić Cuvée 2019 Franc Arman Vina

Erdut Podunavlje, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Lišane Tinjske Sjeverna Dalmacija, Dalmacija Opis: na nosu crni ribiz, šljiva, borovnica, malo papra, tamne čokolade, dima; okus pun i bogat

Opis: na mirisu crni ribiz, note crnog papra, čokolada; okus snažan, puno tijelo, zreli tanini

Gastro preporuka: gulaš od junetine, boeuf bourguignon; biftek

Gastro preporuka: gulaš od srnetine, zreli tvrdi sirevi Alkohol: 14,00% Cijena: 15,00€

Kupi!

95

95

Alkohol: 14,50% Cijena: 15,00€

Kupi!

95

Plavac De Luxe 2011 Vina Svirče

Frankovka 2022 Šimanović vina

Hvar Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Kostel Pribićki Krašić, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: na nosu tamno voće, zemljaste i orašaste arome, zrelo vino, puno tijelo

Opis: arome višnje, kupine i šljiv, malo papra i klinčića; na okusu sočno i fino

Gastro preporuka: sporo pečena janjetina, zreli ovčji sir

Gastro preporuka: kare crne slavonske svinje, mesni ragu, polutvrdi sirevi

Alkohol: 16,50% Cijena: 14,00€

Alkohol: 13,50% Cijena: 12,50€

19

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Kupi!

93

Kupi!

93

Teran Barrique 2021 Franc Arman vina

Miraz Cuvée 2020 Enosophia

Vižinada Istra, Hrvatska Istra i Primorje

Feričanci Slavonija, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Opis: arome šumskog voća, nijanse vanilije i drva; okus pun, snažan i robustan Gastro preporuka: istarski pršut, divljač, fuži s tartufima

Opis: arome trešnje, papra i tamne čokolade, sa začinskim tonovima; okus je pun, zaokružen.

Alkohol: 14,00% Cijena: 19,20€

Alkohol: 14,00% Cijena: 14,00€

Kupi!

92

Gastro preporuka: biftek, pečena janjetina, pačja prsa

Kupi!

90

Frankovka 2020 Papak vina Ilok

Pinot Crni 2019 Krauthaker vina

Ilok Srijem, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Kutjevo Slavonija, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Opis: miris višnje i kupine, uz nijanse papra i klinčića, malo dima, čokolade, sočno, trajno

Opis: miris tamnog bobičastog i koštuničavog voća, nijanse dima i vanilije, sušenog bilja

Gastro preporuka: pečena svinjetina, pačja prsa, mesni ragu

Gastro preporuka: pernata divljač, teletina ili odležani polutvrdi sir

Alkohol: 13,00% Cijena: 15,00€

20 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Alkohol: 13,50% Cijena: 27,00€

OCJENJIVANJE VINA / JESEN U ČAŠI

Jantarna -

macerirana vina

Kupi!

95 Pinot Sivi Orange MV (21/22) Gregorić vina Plešivica, Središnja bregovita Hrvatska Opis: bakrena boja, miris zrele kruške, sušene marelice, narančine kore, suhog cvijeća Gastro preporuka: pečena patka s korjenastim povrćem, ragu od butternut tikve, rižoto od lisičarki Alkohol: 12,40% Cijena: 30,00€

Kupi!

92

Kupi!

89

Savoj Orange 2024 Vina Belje

Orange wine Süber 2021 Süber vina

Kneževi vinogradi Baranja, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Erdut Podunavlje, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Opis: miris žutog voća i citrusa, bijelog cvijeća, nijanse čaja; na nepcu blago i živahno

Opis: jesensko voće na nosu, na nepcu je intenzivno, skladnih tanina, mineralno

Gastro preporuka: škampi na buzaru, dimnjena pastrva s kremom od celera

Gastro preporuka: rižoto od vrganja, zapečena bundeva sa špekom

Alkohol: 13,50% Cijena: 10,00€

Alkohol: 13,00% Cijena: 25,00€

21

VINSKA SORTA / TERAN

TERAN - istarski mangup zbog kojeg srce lupa jače

Foto: Julio Frangen 22 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

VINSKA SORTA / TERAN

SINONIMI Terrano, Terrano d’Istria, Terrano del Carso, Istrijanac, teran crni, teran istriano 23

VINSKA SORTA / TERAN

Teran je vino s karakterom, snagom i postojanošću. U prošlosti je bilo vino istarskih težaka, no u njemu su rado uživali plemenitaši, dok su ga domaće obitelji uvijek iznosile pred dragog gosta.

Pripremila: Marija Vukelić

O podrijetlu sorte Teran je autohtona crna sorta vinove loze istarskog poluotoka, s vrlo dugom tradicijom uzgoja na području Hrvatske, slovenskog Primorja i sjeveroistočne Italije (Friuli Venezia Giulia). Njegovo se podrijetlo najčvršće povezuje s Istrom, gdje je stoljećima jedna od najvažnijih vinskih sorti. Iako vinogradarstvo u Istri seže u antičko razdoblje, nema pouzdanog dokaza da se današnji teran može izravno povezati s nekom antičkom sortom. Prema istarskim vinarskim izvorima, naziv teran spominje se 1294. godine u pisanim dokumentima kao naziv vina; a 1641. godine novigradski biskup Giacomo Filippo Tommasini bilježi sortu pod nazivom Terran grande. Tek 1824. godine Petar Stanković (Pietro Stancovich), kanonik i povjesničar iz Barbana, objavljuje prvi detaljniji opis morfoloških obilježja terana, te u 19. st teran postaje dominantna crna sorta Istre te, prema povijesnim izvorima, zauzima više od 80 % istarskih vinogradarskih površina, prije filoksere. Zvog iznimne važnosti, postoje mnogi zapisi, a jedan od najpoznatijih je članak Carla Huguesa iz 1889., naslovljen „Come si possa ingentilire il Teranno“ objavljen u časopisu „La Provinca d’Istria“ u kojemu autor navodi probleme u proizvodnji treba lai načine kakom poboljšati njegovu kvalitetu (dijelom iz izvora: Zelena knjiga – Hrvatske izvorne sorte vinove loze; 2015.)

Kakav je u vinogradu ? Već na trsu teran pokazuje svoj 24 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

bogati, robusni karakter. Grozdovi su mu obično srednje veliki, meso mu je praskavo, a bobice tamne, s obiljem obojenih tvari. Uglavnom je srednje kasna do kasna sorta, ovisno o položaju i vremenskim uvjetima. Kiselost mu je prirodno visoka, što je jedna od njegovih najvažnijih osobina. Teran može biti rodna sorta, ali urod i kakvoća ovise o položaju, uzgojnom obliku i opterećenju trsa. Prema Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, prednosti terana su daje obojena, kvalitetna crna vina, a uz ograničen prinos – vrhunska vina. Odlično izražava karakter istarskih položaja i terroira i pogodan

se može smanjiti kvaliteta grožđa. Važno je održavati prozračnost među grozdovima, umjereno opteretiti trsove i ne žuriti s berbom jer sorta dozrijeva kasno.

Kakav je u čaši? Teran je suho crno vino snažnog karaktera, izražene svježine i čvrste strukture, prepoznatljivo po visokoj prirodnoj kiselosti, tamnoj boji i aromama tamnog bobičastog voća. Boja mu je duboka rubinsko-crvena do granatna, s ljubičastim odsjajem u mlađim vinima. Na miris je voćan: osjeti se višnja, kupina, borovnica,

TERAN=ISTRIJANAC (izvor: APPRRR, 2025.) Regija/Podregija

Ukupno (ha)

SREDIŠNJA ISTRA

66,5

ISTOČNA ISTRA

6,78

ZAPADNA ISTRA

141,88

Ukupno (ha)

215,16

je za dugo odležavanje. Budući da kasno dozrijeva, trebamu dovoljno sunca i topline. Na neodgovarajućim položajima može zadržati previše kiselosti i trpkosti. Osjetljiv je na kasne proljetne mrazove i trulež grožđa.

Kakve položaje voli teran? Voli sunčane, tople i drenirane položajima, na tlima umjerene plodnosti. Ako je tlo previše plodno i vlažno, tada potiče bujan rast, čime

malina i šumsko voće, uz note ljubičice, začina; u odležanim teranima su zemljane i note suhog mediteranskog bilja. Na okusu je suh, svjež i živahan, s naglašenom kiselinom, izraženim taninima i dugim, često blago pikantnim završetkom. Tijelo mu je srednje do puno, ovisno o zrelosti grožđa, prinosu i načinu vinifikacije. Potencijal odležavanja je velik, može se razvijati godinama, tada se u njemu otrkivaju note suhog voća, duhana i zemlje.

VINSKA SORTA / TERAN

Foto: Julio Frangen

Sa čime ga sljubiti? Čaša terana odlično će prijati uz jela na bazi mesa i divljači, naročito ako su bogatije začinjena. Preporučaju ga uz pršut i zreli sir, tipično istarsko predjelo. Teran voli boškarina, biftek i odležani steak - pečeno ili grilano crveno meso.Fuži s divljači ili goveđim raguom jedno je od najpopularnijih istarskih sljubljivanja: intenzitet mesa, redukcija umaka i zemljane arome naglašavaju voćnost i dubinu terana. Ne zanemarimo jela s tartufima: bogati umaci, gljive, tartufi i dugo pirjano meso izvrsno pristaju uz zreliji teran, osobito onaj s razvijenim zemljanim i začinskim aromama.

Temperatura posluživanja Za mlađi teran 15–17 °C, a približno 16–18 °C za zreliji i odležaniji teran. Poslužiti u velikoj čaši za crno vino, sa širim tijelom koje omogućuje razvoj aroma. Dekantiranje nije nužno;

mlađe berbe dobro je otvoriti pola sata prije konzumiranja, a starija vina nekoliko sati te da dodatno pustiti da se polako razvija u čaši.

Nagrađivani terani Posljednjih pet godina terani su osvojili brojne nagrade na međunarodnim vinskim natjecanjima, kao što su Decanter World Wine Awards, Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini, te priznanja na domaćim i regionalnim ocjenjivanjima. Neki od njih: Teran Robija Bertoše - berba 2021. dobila je 96 bodova na Decanterovu regionalnom kušanju, proglašena najboljim vinom jugoistočne Europe u objavi iz siječnja 2026; Fakin Teran – berba 2022 dobila je 95 bodova i osvojila je šampionsku titulu i platinastu medalju na Vinistri 2023., kao najbolje ocijenjeni teran natjecanja; Tomaz Barbarossa Teran - berba 2019. osvojila je zlato na Decanteru 2022. s 95 bodova; Kozlović Santa Lucia

Teran Berba 2020. osvojila je zlato na Vinistri 2024. s 91 bodom; Benvenuti Teran Livio Benvenuti - berba 2020. osvojila je zlato na Vinistri 2024. s 93 boda; Deklić Teran - Berba 2023. osvojila je zlatnu medalju i 92 boda na Vinistri 2024. Na Vinistri 2024. zapažene rezultate ostvarili su i Fakin Teran Flaminio 2023. (91 bod), Vina Franković Teran 2023. (90 bodova) te Fakin Teran Michel 2018. (93 boda).

Je li teran isto što i refošk? Nije. Teran i refošk dugo su se u povijesnim zapisima i vinogradarskoj praksi poistovjećivali, a njihova povezanost i dalje je predmet stručnih istraživanja. Teran je tradicionalno vezan uz istarsko područje, osobito crvenu zemlju i vinogorja središnje Istre, a Refošk (Refosco dal Peduncolo Rosso) druga je sorta, tradicionalno povezana sa slovenskim Primorjem i talijanskim Furlanijom. 25

VINSKA SORTA / TERAN

Od stoljetnih trsova do novih vina: prva berba klonskog terana u Brkaču kraj Motovuna Neraskidiva veza istarskog kraja i terana

Pripremila: AB, Foto: dr. sc. Marijan Bubalo

Povijest Terana se na istarskom poluotoku u povijesnim zapisima kao vino prvi put spominje u 13. stoljeću. Kao sorta u

26 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Istri prvi se put spominje u 17. stoljeću, u zapisima biskupa Tommasinija. Prvi morfološki opis njezinih karakteristika dokumentirao je 1824. godine Petar Stanković, odnosno Pietro Stancovich, kanonik i polihistor iz Barbana. Upravo

je na 200. obljetnicu tog važnog opisa, 2024. godine, u Brkaču kraj Motovuna posađena prva faza pokusnog nasada klonskog terana, čime je započelo novo poglavlje u istraživanju i očuvanju te autohtone istarske sorte.

VINSKA SORTA / TERAN

Klonska selekcija starih istarskih genotipova terana U pokusnom vinogradu nasada grožđa prate se 32 stara istarska klonska kandidata. Do trsova nije bilo lako doći, godinama su se tražili diljem Istre. Najviše ih je prikupljeno na Barbanštini i Labinštini, ali i na Motovunštini, području oko Butonige te na Poreštini. Vinogradi iz kojih su uzeti uzorci stari su više od stotinu godina. Najstariji potječe iz 1903., a najmlađi iz 1975. godine. Svaki je trs pomno odabran prema zanimljivim proizvodnim i kvalitativnim karakteristikama, poput umjerenog prinosa, odgovarajuće veličine bobice i grozda, manje zbijenosti te dobre obojenosti i kvalitete grožđa. Nakon odabira slijedilo je zdravstveno testiranje. Gotovo 90 % odabranih starih trsova bilo je pozitivno na viruse te kao takvi nisu mogli dalje u selekciju. S trsova koji su bili zdravstveno ispravni uzeti su pupovi od kojih je u rasadniku proizveden novi sadni materijal. Svaki trs dobio je vlastitu oznaku kako bi se i nakon razmnožavanja znalo od kojeg starog trsa potječu njegove nove biljke. Nasad se podiže u nekoliko faza. Prve sadnje obavljene su 2024., 2025. i 2026. godine, a još jedna planirana je za 2027. godinu. Na taj se način postupno uspostavlja pokusni vinograd u kojem se različiti klonski kandidati mogu pratiti i uspoređivati u jednakim uvjetima.

Prva berba klonskog terana Berba klonskog terana, za mnoge i povijesni trenutak, bila je ove godine sredinom rujna. Grožđe svakog kandidata ubrano je i prerađeno zasebno. Uz analize grožđa, provest će se i analize te kušanje dobivenih vina. Tako će se provjeriti koji se kandidati mogu izdvojiti po kvaliteti i za kakva su vina najprikladniji. Pojedini kandidati mogli bi biti zanimljivi za proizvodnju bogatih i strukturiranih vina namijenjenih duljem odležavanju, dok bi drugi mogli dati svježija i

laganija crna vina ili biti prikladni za proizvodnju ružičastih vina. Iako pripadaju istoj sorti, klonski kandidati razlikuju se po veličini bobica, vremenu dozrijevanja, obojenosti i sastavu grožđa. Te su razlike rezultat prirodnih genetskih promjena koje su se nakupljale tijekom dugog razdoblja uzgoja. Sadnjom na istom položaju omogućeno je da se njihova svojstva uspoređuju u jednakim uvjetima, uz manji utjecaj razlika u okolišu. Nakon višegodišnjeg praćenja izdvojit će se najperspektivniji klonovi, koji će se saditi u većem broju kako bi se njihova svojstva mogla još detaljnije proučavati. Cilj projekta nije izdvojiti samo jedan najbolji klon, već prepoznati više kvalitetnih klonova i istodobno sačuvati raznolikost starog istarskog terana.

Nova budućnost gotovo zaboravljenog terana Prema povijesnim zapisima, teran je nekada zauzimao više od 80 % istarskih vinogradarskih površina. Danas je taj udio pao na svega 10 %. Kako bi se sačuvala vrijednost starih istarskih trsova i njihova genetska raznolikost, na inicijativu Udruge Vinistra pokrenut je projekt klonske selekcije terana, koji se provodi u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču pod vodstvom dr.sc. Marijana Bubole, a prostor za podizanje nasada ustupio je motovunski vinogradar Marko Fakin. Cilj je sačuvati vrijedne karakteristike starih trsova i očuvati dio istarskog vinogradarskog nasljeđa koji bi inače mogao biti zauvijek izgubljen. 27

VINSKA SORTA / TERAN

Kušanje terana u Balama U Balama, u hotelu la Grisa organizirali smo sommeliersko kušanje terana naslijepo sa željom da našim čitateljima i potrošačima ponudimo i preporučimo aktualne berbe na tržištu. Kušanje je bilo pozivno, uzorke su poslali vinariji koji su željeli sudjelovati i na tome im zahvaljujemo. Cilj sljubljivanja je bilo klasično organoleptički opisati vina i dodati prijedloge sljubljivanja s jesenskim jelima. Željeli smo upoznati i prepoznati teran u njegovim etapama razvoja te smo ih, uz stručnu sugestiju vinara, podijelili u 2 kategorije, prema odležavanju. Mlađi su bili u kategoriji do 5 godina, a stariji od 6 do 10 – i više! U kušanjima smo doživljavali rast terana kroz godine, prepoznavali aromatiku i ljepotu koja otkriva da teran voli - svoje godine. Volimo ga kad je mlad i divlji ali i kad dobije zrelije

28 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

obrise i „muževne“ crte. Sva kušana vina su na tržištu i - mogu se kupiti, starije berbe većinom u vinarijama. Klasičnih ocjena ni zvjezdica nema, iako su sve ocjene bile visoke, od mlađih po 88 bodova (koji imaju svjetlu budućnost preds sobom) - do starijih

Pripremila: AB • Foto: Ivan Radić

po 95 boda. Opisi sommeliera dostojno su dočarali svaki teran. U komisiji su bili sommelieri: Bojan Družeta, Karin Rupena Perdec, dr Nina Levičnik, Alena Stuparić, Vedrana Krizman. Veselimo se vašim reakcijama kada ih i sami kušate. Živjeli!

SORTA / TERAN

Fuhtar Teran 2023, OPG Piero Licul, Nedešćina, Istočna Istra, alk 11,50%, 12€

Vivoda Teran 2023, Vina Vivoda, Rovinj, Zapadna Istra, alk 13,5%, 13,20€

Marčeta Teran 2022, Marčeta vina, Fažana, Zapadna Istra, alk 13%, 14€

Vrlo mlad i zanimljiv teran. Bistro vino, granatno crvene boje s ljubičastima nijansama. Na početku miris je malo zatvoren, ali se brzo otvaraju voćne arome, poput bobičastog voća, sirupa od višnje, korica kruha i začinskih nota. Na okusu suho, lagano, izraženih kiselina i ugodnih tanina. Djelomično je toplo, meko, svježe, srednjeg tijela i srednje gusto. Harmonično vino za svaki dan. Mladi teran OPG-a Piero Licul spojit će se lijepo s plavom prženom ribom, osobito srdelom, a odlično ide i s bruschettama s tapenadom.

Vrlo izražen voćni teran. Granatno je crvene boje s purpurnim rubovima. Bistro vino, s gustim vinskim suzama. Na nosu se osjete voćne note te začinske i cvjetne note poput ljubičica. U njemu se isprepliće pekmezasta aroma šljive s aromatičnim notama cimeta. Kompleksan teran: na okusu suho, toplo, meko, svježe, djelomično tanično i trajno vino. Fini i ukusni tanini ostavljaju dojam izražene višnja, zelenog papra, tostiranog kruha i začina. Potencijal je odležavanja oko 5 godina. Teran Vivoda preporučuje se s medium rare tagliatom s acetom od maraške OPG-a Matulić, bruschettama s pestom od „larda“ te salamama od boškarina.

Gust teran rubin je crvene boje. U mirisu se osjete fine voćne i cvjetne note, kakao, suho voće i griote. Vrlo je ugodnog i toplog okusa, mekano, svježe, blago tanično, djelomično harmonično te sočno sa izraženom svježinom. Osjeti se bobičasto voće poput crvenog ribizla te mu je vrlo izražena sortnost i izrečena svježina te srednje tijelo. Potencijal odležavanja je oko 5 godina. Ovaj gusti teran naglašava arome jela s roštilja poput pljeskavice i ćevapa te uspješno prati okus njoka sa šugom od teletine, lazanja i špageta bolonjez.

29

VINSKA SORTA / TERAN

Enoist III,Teran 2022, Vina Enoist, Marčana, Jušna Istra, alk 13,5%, 24€

Teran Cuj 2022, Cuj vino, Umag, Zapadna Istra, alk 14%, 32€

Teran Terre di Paradiso 2022, Valenta vina, Motovun, Središnja Istra, alk 14%, 17,50€

Rubin je crvene boje, bistro i gusto. Iako na početku malo zatvoreno, brzo se na nosu otvaraju arome likera od višnje, voćnost te malo dima. Za godinu do dvije bit će još bolji, izraženijeg i finog mirisa zemljanih nota. Sortno je, toplo, meko, svježe, uravnoteženo i zaokruženo vino. Na mirisu prevladavaju note zrelog voća i muškatnog oraščića ugodnih tanina. U retrookusu lijepo se osjeti višnja, višeslojno je, moćno, harmonično s potencijalom odležavanja. Ovaj teran izraženog „divljeg“ mirisa užitak je kombinirati uz fuže sa šugom od divlje svinje s dodatkom suhe šljive.

Vino je rubin crvene boje, izražene svjetline i kristalne bistrine što u čaši prate guste vinske suze. Na mirisu je izražajno i fino, s notama trešnje, višnje, džemastog voća, griote i ljubičice. Prisutne su i note zrelijeg voća i divljih jagoda, a u pozadini se osjete lagane note dima i čokolade te korice tostiranog kruha. Na okusu je toplo, suho i meko, punijeg tijela, djelomično tanično, sirupasto, gusto i ukusno, uz izražene alkohole, pri čemu se osjeti živahnost i svježina. Vino je uravnoteženo i harmonično, duge trajnosti. Ovaj teran, bogat okusom, preporučuje se uz desert Nine Levičnik – kolač od čokolade, jaja i maslinovog ulja s pekmezom od šljive.

Teran Valenta duboke je rubin crvene boje s ljubičastim odsjajem, bistar i djelomično gust. Na mirisu je ovo vino intenzivno i fino, sa slojevitim voćnim notama borovnice i zrelog bobičastog voća, uz jake začine poput cimeta, rogača i papra. Prisutne su i elegantne note dima, čokolade, rajčice te malo suptilnih cvjetnih nota. Na okusu je djelomično toplo, meko, svježe i iznimno sočno, uz karakteristične visoke kiseline. Tanini su izraženi, ali izrazito profinjeni i zaobljeni, što govori o trajnosti i izvrsnoj strukturi ovoga vina koje ima potencijal starenja od pet godina. Ovaj teran, sočan i izraženih tanina, savršen je partner uz goveđi odrezak, svinjetinu u umaku od ovog vina ili svinjsku potrbušinu pečenu u pećnici.

30 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

VINSKA SORTA / TERAN

Livio Teran Benvenuti 2022, Benvenuti, Kaldir Motovun, Središnja Istra, alk 15%

Selekcija Teran 2021, Kozlović vina, Momjan, Zapadna Istra, alk 13,5%, 25€

Coronica Gran Teran 2021, Vina Coronica, Koreniki, Umag, Zapadna Istra, alk 14%, 41€

Vino je rubin crvene boje s ljubičastim odsjajem, bistro i s gustim vinskim suzama. Na mirisu je kompleksan. Dominiraju note tamnog i prezrelog voća, izraženom maraskom i suhom šljivom, uz note ruže i ljubičice. Pikantnost začina izvrsno se isprepliće s notama cimeta i klinčića. Na okusu je vino dosta gusto, srednje jakog tijela i iznimno trajno. Iako je u ovoj fazi dosta tanično i lagano skuplja usta, istovremeno je sočno i krasi ga lijepa živa svježina. Vrlo je ukusan, harmoničan i uravnotežen teran, s velikim potencijalom starenja od deset i više godina. Na tanjuru će se najbolje slagati uz entrecôte s džemom od crvenog luka ili sporo pečena rebra boškarina uz mesni umak i kremu od mrkve.

Teran je rubin crvene boje, bistar s gustim vinskim suzama. Na mirisu je intenzivan i kompleksan, sa začinskim i voćnim notama, posebno dominantnim notama borovnica. Kasnije se osjete i zemljane note, origano i griote. Na okusu je topao, djelomično mekan, svjež i djelomično taničan, srednjeg do punog tijela. Slasno je, fino, moćno i bogato, pri čemu su izraženi alkoholi i visoke kiseline dobro uravnoteženi. Okus prati miris, a u retrookusu se javlja suha šljiva. Vino je trajno, uravnoteženo, harmonično i kompleksno, s potencijalom odležavanja duljim od pet godina. Odličan je u kombinaciji uz sporo kuhane obrazine, mogu se poslužiti s pekmezom od višanja; prijat će uz odležani sir s paprom Latus ili gulaš od jelena s brusnicama.

Duboke rubin crvene boje, bistar s vrlo gustim suzama. Na mirisu je fin, začinski. Prevladavaju note suhog crnog voća, prezrelog voća i pekmeza, uz cvjetne note ljubičice i arome suhih začina poput timijana i zvjezdastog anisa, kakao praha, kože, suhe mahovine, mediteranske makije i vanilije. Na okusu je topao, mekan, suh i svjež, punog tijela, bogat i djelomično taničan, uz lijepu kiselinu. Harmoničan je, pitak i dugotrajan, s ugodnom svježinom i zrelim notama. Iskreno i moćno vino spremno za dodatno odležavanje, s potencijalom odležavanja duljim od pet godina. Ovaj teran preporučuje se uz miješani odležani kravlji i ovčji sir, boškarin pripremljen sous vide tehnikom ili odležani biftek s tartufima.

31

VINSKA SORTA / TERAN

Teran barrique 2019, AB Vina Anđelo Brčić, Nova Vas, Zapadna Istra, alk 13,5%, 16,50€

Teran Barrique 2019, Franc Arman, Vižinada, Zapadna Istra, alk 13,5%, 20,35€

Teran Santa Lucia 2017, Kozlović vina, Momjan, Zapadna Istra, alk 14%, 45€

Teran je duboke rubin crvene boje s ciglastim i narančastim tonovima na rubu, bistar, s gustim suzama. Otvara se postupno i slojevito: na mirisu je intenzivan i fin. Dominiraju note tamnog i prezrelog voća, pekmeza i suhe šljive uz zemljane tonove, kožu dim, suho lišće, suho cvijeće i pečenu rog papriku. Od začina se ističu suhi lovor, cimet, papar i čokolada. Na okusu je toplo, suho, meko, svježe, sočno, punog tijela i mineralno, uz omekšane, ispolirane tanine i izražene kiseline. Vino je zaokruženo, ukusno i harmonično, a na završetku se javlja gorak okus. Potencijal starenja je od pet i više godina. Lijepo će prijati uz pljukance s tamnim mesom divlje svinje ili jela s crnim tartufima.

Duboke je rubin crvene boje, s ciglastim rubovima, bistar, dubok i gust. Na mirisu je intenzivan, fin i izražen, s tamnim i zemljanim notama, uz voćne arome zrelog i prezrelog voća, suhe šljive i džemova. Prisutne su i note mahovine, čokolade i dima, uz začinske arome lovora, klinčića i anisa te mediteranske note. Na okusu je topao, mekan i suh, punog tijela, gust, uravnotežen i lijepe svježine. Gorkast je i pikantan, sa slanim završetkom. Vino je trajno, ukusno, elegantno, pitko, višeslojno i slasno, a ima još nešto potencijala za odležavanje. Ovaj teran preporučuje se uz gulaš od srne ili zeca pirjanog u loncu.

Teran je duboke rubin crvene boje s ljubičastim odsjajem, bistar, guste teksture i duboke obojenosti. Na mirisu je intenzivan i fin, s aromama džemastog voća, zrelog voća, pečene šljive i prezrele višnje. Prisutne su zemljane note, kakao, čokolada i dim, uz začinske note papra, cimeta i muškatnog oraščića, lista paprike, mirisa drvene bačve i pečenih lješnjaka. Na okusu je topao, mekan, suh i svjež, sočan, taničan, punog tijela, uz zrele i fine tanine. Harmoničan je, gust i trajan, s laganim gorkastim završetkom. Vino je elegantno, djeluje mlađe i ima potencijal za daljnje odležavanje. Ovaj teran izvrsno prati karakter odreska s gljivama ili gulaš od medvjeda.

32 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

VINSKA SORTA / TERAN

Teran Terre Rosse Riserva Degrassi 2012, Degrassi vina, Savudrija, Zapadna Istra, alk 13%, 30€

Teran Terre Rosse Degrassi 2005, Degrassi vina, Savudrija, Zapadna Istra, alk 12,5%, 80€

Vino je duboke rubin crvene boje s ciglastim tonovima, bistro i djelomično gusto. Na mirisu je intenzivno i fino, djeluje začinski, s voćnim notama zrelog i crvenog voća, uz tercijarne note mahovine i zemljane note Mediterana. Prisutne su i začinske note muškatnog oraščića, papra, cimeta i začinskog bilja. Na okusu je topao, mekan, suh, svjež, srednjeg tijela i izrazito sočan. Odlikuju ga zaobljeni tanini, pikantnost mineralnost i gustoća. Vino je harmonično, ukusno, dugotrajnog okusa te ima dodatnog potencijala za odležavanje. Prijat će uz divljač, od kobasica do gulaša, slaže se s istarskim pršutom, ombolom i s janjetinom ispod peke.

Teran je ciglaste boje sa smećkastim tonovima, srednje obojenosti, bistar, kristalan i gust. Na mirisu je intenzivan i fin, s voćnim komponentama i zemljanih aroma, uz tercijarne i orašaste note te note konjaka, kavabona, začina, sladića, mahovine i suhog cvijeće. Miris je trajan, a na mirisu se osjeća pokoja nota karameliziranog luka. Na okusu je topao, mekan, suh i svjež, sočan, punog tijela i djelomično taničan. Prevladava tamna čokolada, uz naglašene kiseline i slankasti završetak. Vino je harmonično, dugotrajno i spremno. Iako je već pomalo u padu, i dalje je vrlo interesantno. Ovaj teran sjajno zaokružuje okus uz suhe kekse sa smokvama i orasima ili sir u orahovu listu.

33

PREPORUKA HOTELA

Hotel La Grisa – Bale

U srcu povijesnih Bala, samo nekoliko kilometara od Rovinja i mora, smjestio se, mali obiteljski Hotel La Grisa, nastao povezivanjem starih istarskih kuća i ulica u jedinstvenu suvremenu cjelinu. Stare kuće i ulice danas čine intiman prostor u kojem se istarski karakter prirodno susreće s modernim dizajnom, a svaki detalj nosi dio priče o mjestu. Intimnost hotela i mali „wellness“ s unutarnjim bazenom i saunama stvaraju idealan okvir za opuštanje, dok šetnja kamenim ulicama Bala otkriva posebnu atmosferu mjesta. U Restoranu La Grisa ta se atmosfera nastavlja za stolom, kroz lokalne namirnice, tradicionalne okuse i maslinovo ulje iz istarskih maslinika. La Grisa je mjesto u kojem vrijeme dobiva drugačiji ritam, detalji postaju važni, a boravak se pretvara u doživljaj koji se pamti – jednostavan, autentičan i s karakterom. Saznaj više: Facebook / Instagram

34 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

EDUKACIJA / PROMO

Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi poziva na studij Enogastronomije

Foto: Josip Mesić

Enogastronomija u Požegi: znanstvena znanja, praktične vještine i uspjesi na međunarodnoj sceni Hrana i vino nisu samo dio gastronomskog doživljaja, nego i područje koje zahtijeva poznavanje prehrambene tehnologije, enologije, kemijskog sastava namirnica, mikrobiologije i nutricionizma. Upravo se na tim znanjima temelji stručni studij Enogastronomija na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi, koji prvenstveno naglasak stavlja na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane i pića, razumijevanje njihovih svojstava te primjenu tih znanja u gastronomiji i enologiji. Tijekom trogodišnjeg studija, koji obuhvaća šest semestara i 180 ECTS bodova, studenti povezuju znanja iz biotehničkih znanosti s gastronomskom praksom. Kroz kolegije poput kemije hrane, mikrobiologije i higijene, senzorskih analiza, znanosti o prehrani te upravljanja sigurnošću i kvalitetom hrane studenti stječu stručna znanja o sastavu, svojstvima i zdravstvenoj ispravnosti namirnica. Enološki dio programa obuhvaća poznavanje i proizvodnju vina te proučavanje vinorodnih područja Hrvatske i svijeta, dok gastronomski kolegiji uključuju regionalne hrvatske i međunarodne kuhinje, sustave posluživanja hrane te razvoj novih gastronomskih ponuda.

Povezivanjem tih područja studenti razvijaju kompetencije za procjenu kvalitete hrane i pića, primjenu standarda sigurnosti te unapređenje prehrambenih i eno-gastronomskih proizvoda i usluga. Posebna vrijednost studija jest u tome što studenti znanje primjenjuju i izvan učionice, sudjelujući na stručnim natjecanjima, razvijajući inovativne prehrambene proizvode i predstavljajući vlastite projekte. Njihovi rezultati potvrđuju da se teorijska znanja mogu pretvoriti u konkretne uspjehe. Na europskom natjecanju mladih profesionalaca u kušanju francuskih vina u Parizu, održanom u sklopu Međunarodnog poljoprivrednog sajma

35

(SIA), studenti su ostvarili izniman rezultat: drugo mjesto i srebrnu medalju te deseto mjesto među 70 natjecatelja. Godinu poslije nastavljen je niz uspjeha i odličnim četvrtim mjestom na istom natjecanju. Zapaženi su i rezultati u razvoju novih prehrambenih proizvoda. Na natjecanju Ecotrophelia Hrvatska studentski su timovi osvojili prva mjesta s inovativnim proizvodima Crolač i Rootoos. Riječ je o natjecanju koje od studenata zahtijeva povezivanje znanja o hrani s kreativnim razvojem proizvoda i promišljanjem njegove praktične primjene. Studentski projekti priznati su i na sajmu inovacija INOVA, gdje je monografija Chef na svoj način koja sadrži praktične upute za pripremu nutritivno obogaćenih jela čija je priprema slikovito

36 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

prikazana „korak po korak“ osvojila zlatnu medalju i posebno priznanje za doprinos inkluzivnosti ranjivih skupina. Praktična iskustva nadopunjuju se i kroz Erasmus+ program, koji studentima omogućuje stručnu praksu i upoznavanje međunarodnih radnih okruženja. Među takvim iskustvima ističe se boravak u francuskoj regiji Champagne, gdje su studenti upoznavali vinogradarstvo, proizvodnju šampanjca, aktivnosti tijekom berbe grožđa i povezivanje vina s gastronomijom. Međunarodna iskustva pružaju im priliku za usavršavanje stručnih i jezičnih vještina te upoznavanje različitih pristupa proizvodnji i ugostiteljstvu. Studij otvara mogućnosti profesionalnog razvoja u prehrambenoj

industriji, vinarstvu, ugostiteljstvu i turizmu, od razvoja novih proizvoda i gastronomskih ponuda do upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane, organizacije eno-gastronomskih događanja i stručnog savjetovanja o sljubljivanju hrane i pića. Enogastronomija na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi povezuje znanstvenu utemeljenost s praktičnim iskustvom, a stečena znanja s konkretnim rezultatima. Studentima pruža priliku da razvijaju stručne kompetencije, sudjeluju u inovativnim projektima i natjecanjima te stječu iskustva koja mogu biti važan temelj njihova budućeg profesionalnog razvoja. Saznaj više

ZADARSKO VINSKO PERO

José Vouillamoz: „Nazivati graševinu neutralnom sortom nije pravedno“

Piše & Foto: Manuela Plohl

U ekskluzivnom razgovoru koji sam vodila s Joséom Vouillamozom, jednim od vodećih svjetskih autoriteta za genetiku vinove loze, razgovarali smo o graševini, njezinoj mogućoj klonskoj raznolikosti i međunarodnom potencijalu, ali i o budućnosti vinogradarstva te knjigama i istraživanjima koja slijede. José Vouillamoz jedan je od onih znanstvenika čiji je rad promijenio način na koji danas govorimo o sortama vinove loze. Švicarski biolog, genetičar i ampelolog sudjelovao je u nekim od najpoznatijih istraživanja

njihova podrijetla i roditeljskih veza, a široj vinskoj publici poznat je i kao koautor monumentalne knjige Wine Grapes, koju je napisao s Jancis Robinson MW i Julijom Harding MW. S Vouillamozom sam razgovarala u austrijskom Rustu, gdje je na međunarodnom kongresu Weinakademikera održao predavanje o genetskim vezama i podrijetlu sorata. Hrvatska je u našem razgovoru zauzela posebno mjesto, no za ovaj članak za Vinske zvijezde željela sam otvoriti još jedno pitanje – graševinu. Ne samo zato što je naša najzastupljenija sorta, već i zato što njezin položaj u Hrvatskoj otvara zanimljiva pitanja o odnosu genetike, dugotrajne lokalne selekcije i terroira. Vouillamozov odgovor započeo je bez mnogo okolišanja: „Graševina je od iznimne važnosti za Hrvatsku.“

Ista sorta, ali ne nužno i isti trsovi „Na razini koja se koristi za identifikaciju sorata, graševina, welschriesling i riesling italico genetski su identični. Ali to ne znači da je svaki trs potpuno identičan“, objašnjava Vouillamoz. Naizgled jednostavna činjenica, no u genetici vinove loze riječ „identična“ ipak zahtijeva malo objašnjenja. Vinova loza stoljećima se vegetativno razmnožava, a tijekom tog vremena

nastaju mutacije. Vinogradari zatim pojedine trsove odabiru i dalje razmnožavaju, nekada ciljano, a nekada jednostavno zato što su se u određenom vinogradu pokazali boljima. „Tijekom stoljeća vegetativnog razmnožavanja mutacije se akumuliraju, a lokalni vinogradari neke od njih, svjesno ili nesvjesno, čuvaju masovnom selekcijom.“ Upravo tu hrvatska graševina postaje posebno zanimljiva. Vouillamoz ističe da su hrvatska istraživanja već pokazala znatne razlike među njezinim klonskim kandidatima, uključujući razlike u prinosu, sastavu mošta i pojedinim aromatskim spojevima. „Sasvim je moguće da Hrvatska čuva vrijednu klonsku raznolikost koja proizlazi iz njezine duge povijesti uzgoja graševine.“ Time se otvara zanimljivo pitanje: kakva se genetska raznolikost tijekom dugog razdoblja uzgoja mogla razviti i sačuvati unutar hrvatske graševine?

Zašto je poglavlje u Wine Grapes naslovljeno „Graševina“, a ne „Riesling Italico“. Zanimljivo je da su Vouillamoz, Robinson i Harding u knjizi Wine

37

ZADARSKO VINSKO PERO

Grapes kao glavno ime sorte odabrali upravo hrvatski naziv graševina. Vouillamoz objašnjava da je njihova praksa pri odabiru primarnog imena bila koristiti službeni naziv iz zemlje koja se u vrijeme nastanka knjige (2012.) pretpostavljala kao zemlja podrijetla sorte. Pritom podsjeća i na jedno od važnih načela u istraživanju podrijetla sorata: područje u kojem nalazimo najveću unutarsortnu raznolikost često je i područje njihova nastanka.“

Je li upravo genetika razlog posebnosti hrvatske graševine? To me posebno zanimalo. Ako je graševina stoljećima prisutna u hrvatskim vinogradima i ako se unutar nje doista sačuvala vrijedna klonska raznolikost, može li upravo ona objasniti zašto najbolji hrvatski primjerci mogu pokazivati toliku kompleksnost i sposobnost odležavanja? Vouillamozov odgovor ponovno je oprezan: „Još ne možemo zaključiti da sama ta činjenica objašnjava osebujan karakter hrvatske graševine.“ Jer vino nikada nije samo genetika. Klima, tlo, starost trsa, prinos, vrijeme berbe i način vinifikacije također imaju presudnu ulogu. Da bi se ti utjecaji doista razdvojili, trebalo bi provesti ono što Vouillamoz opisuje kao ozbiljno komparativno istraživanje: prikupiti velik broj starih hrvatskih trsova, usporediti ih s materijalom iz drugih zemalja, u kojima se sorta tradicionalno uzgaja, analizirati ih genomskim metodama visoke rezolucije, a zatim provesti pokuse u jednakim vinogradarskim uvjetima i identične mikrovinifikacije. Tek tada bismo mogli preciznije odgovoriti na pitanje koliko karakteru hrvatske graševine pridonosi njezin genetski materijal, a koliko mjesto na kojem raste i način na koji od nje stvaramo vino. Za sortu na kojoj u velikoj mjeri počiva vinski identitet kontinentalne Hrvatske, bio bi to 38 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Foto: Julio Frangen

istraživački projekt vrijedan ozbiljne međunarodne pozornosti.

„Neutralna“ je nepravedan opis. No genetiku sam na trenutak željela ostaviti po strani. Zanimalo me što José Vouillamoz, nakon svih vina koja je tijekom karijere kušao, osobno misli o graševini kao vinskoj sorti te slaže li se s opisima u svjetskoj vinskoj literaturi koji je često svrstavaju među relativno neutralne sorte. Tu je bio mnogo manje suzdržan: „Osobno mislim da je ‘neutralna’ nepravedan opis.“ Vouillamoz pritom pravi važnu razliku: „Graševina nije intenzivno aromatična sorta, ali to je nešto sasvim drugo od toga da nema karakter.“ Pri visokim prinosima, priznaje, može dati jednostavna vina, što je dijelom

pridonijelo međunarodnoj reputaciji koju je godinama nosila. No najbolji hrvatski položaji, smatra, pokazuju sasvim drugo lice sorte. „Na najboljim hrvatskim položajima može dati vina sa svježinom, teksturom, kompleksnošću i izvanrednom sposobnošću izražavanja podrijetla.“ Posebno izdvaja i ono što poklonici ozbiljne graševine već dobro znaju – sposobnost razvoja u boci. Najbolji suhi primjerci, smatra, mogu vrlo lijepo dozrijevati, dok kasne berbe i botritizirana vina mogu imati još veći potencijal odležavanja. Njegov zaključak možda najbolje sažima potencijal koji u toj sorti vidi za Hrvatsku: „Po mom mišljenju, graševina je jedan od najvažnijih hrvatskih vinskih aduta upravo zato što Hrvatska može pokazati njezinu kvalitetu i raznolikost koje su na međunarodnoj sceni još uvijek uvelike podcijenjene.“

ZADARSKO VINSKO PERO

Od knjige Wine Grapes do sorata budućnosti Razgovor o genetici i graševini prirodno nas je doveo i do pitanja što slijedi nakon Wine Grapes, jedne od referentnih knjiga suvremenog vinskog svijeta. Od njezina objavljivanja 2012. genetika vinove loze snažno je napredovala: otkriveni su novi sinonimi i roditeljske veze, a dio ranijih povijesnih interpretacija u međuvremenu je promijenjen.

Vouillamoz smatra da bi ozbiljno ažuriranje knjige svakako imalo smisla, ali zasad ne najavljuje novo izdanje. „Odluka o novom izdanju nije samo na autorima, već i na uredniku i izdavaču. Zato u ovom trenutku ne mogu najaviti novo izdanje“, kaže. Nova saznanja u međuvremenu nastoji uključivati u znanstvene članke, predavanja i druge publikacije.

Uskoro bi pred čitatelje trebala stići i njegova nova knjiga Grape Varieties: Their Future, u kojoj pogled usmjerava prema izazovima koji očekuju vinogradarstvo u budućnosti. Klimatske promjene samo su dio priče. Vouillamoz se bavi i novim bolestima, potrebom za smanjenjem kemijskih tretmana te genetskim resursima koji bi mogli postati ključni za budućnost vinograda – od zaboravljenih sorata i klonske raznolikosti do podloga, otpornih hibrida i suvremenog oplemenjivanja. „Neće postojati jedno rješenje. Budućnost vinogradarstva ovisit će o tome koliko ćemo inteligentno koristiti sve te genetske resurse.“ Slijedi i revidirana knjiga Swiss Grapes, dok među projektima koje bi posebno želio ostvariti izdvaja knjigu o vinogradima na vlastitom korijenu diljem svijeta. U njoj bi genetiku i povijest povezao s pričama ljudi koji takve vinograde još čuvaju. Upravo je očuvanje ugrožene raznolikosti vinove loze jedno od područja kojem u budućnosti želi posvetiti najviše pažnje. Posebno ga zanimaju stari vinogradi i nedovoljno istražene regije, a među aktualnim projektima spominje Libanon i Tursku. Pritom mu cilj nije samo znanstveno opisati ono što pronađe, nego pomoći da se vrijedan biljni materijal doista sačuva. Kada sam ga pitala kakvom bi se otkriću danas najviše veselio, odgovor nije bio još jedna slavna roditeljska veza ili sorta koja bi preko noći dospjela na naslovnice. Više bi ga veselilo pronaći i spasiti vrijedan živi materijal koji bi bez takvog istraživanja mogao nestati neprimijećen. Možda upravo ta rečenica najbolje opisuje smjer u kojem danas razmišlja jedan od ljudi koji je genetiku vinove loze približio vinskom svijetu. Nakon desetljeća istraživanja podrijetla sorata i njihovih obiteljskih veza, njegov se pogled sve više okreće budućnosti. Jer sljedeće veliko pitanje možda više nije odakle sorte dolaze, nego koliko ćemo njihove raznolikosti uspjeti sačuvati za ono što dolazi.

39

JA, VINAR / MORENO CORONICA

Tradicija je nasljeđe i evolucija u obiteljskom vinarstvu

Pripremila: Marija Vukelić • Foto: Coronica obiteljska arhiva

Teran je do pete, šeste godine frajer i mangup, a tek tada prerasta u pravog gospodina. Polako dolazimo do toga da ga treba čekati i čuvati. Možda nećemo sve količine čuvati, ali mislim da ćemo doći do toga da ga plasiramo na tržište nakon 5,6 godina. Moreno Coronica jedan je od najpoznatijih i najkarizmatičnijih istarskih vinara. S čvrstim stavovima u pogledu zemlje, loze, vina. Među zadnjima je u Istri ponudio pjenušac na tržištu jer ga je isprobavao i kušao godinama s obitelji i najužim suradnicima. Kad je, kako kaže, bio 120% siguran, i mi drugi smjeli smo ga kušati. Malvazija Coronica tada je dobila i pjenušavu haljinicu pod nazivom CO „DUE“. Zatim je, uz istarsku klasičnu i veliku „Gran“ došla i macerirana „Ottaviano“. Posveta ocu. Teran je, naravno, posebna priča koja se svaki put ispriča s nekim novim detaljem. A sada je ostao samo

40 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Gran. Jer on jest velik. Ljuti on katkad Morena, a naljuti Moreno i njega. Obojica tvrdoglavi, obojica Veliki. Našli su zajednički put i čvrst korak, ne posustaju. Tu je uvijek obitelj, supruga Suzana, kćeri Serena i Carlotta. Imala sam sreću upoznati i roditelje kojih sada više nema. Sjetili smo se zajedno, Moreno i ja, ove jeseni, u vinariji, kako je nekad bilo, i podsjetili se zašto treba čuvati tradiciju u vinogradarstvu, vinarstvu i obitelji, ali uvijek gledati naprijed. Kad pogledam tebe, tvoj vinski put i tvoj vinski svijet, odmah mi u misli

dođu četiri riječi: obitelj, tradicija, zemlja, vino. Koliko ti znači tradicija u cijelom poslu, vinogradarstvu, vinarstvu? Kad razmišljamo o tradiciji, ne smijemo zamišljati tradiciju u smislu stajanja na mjestu. Tradicija je nešto što te veže uz posao, zemlju i ljude. Takav odnos danas gotovo ne postoji. Gubi se. Krenimo od običnog odlaska u trgovinu. Pustim mlađe od sebe da prođu, kažem „izvoli ili izvolite“, nitko mi ne uzvrati. Sretneš susjede na stubištu i ne pozdravljaju. Tu nestaje tradicija. A tako je i u vinarstvu danas.

JA, VINAR MORENO CORONICA

Šta to znači? Poštovanje. Poštivati vinograd, poštivati zemlju i onoga tko radi s tobom, poštivati ljude koji troše naša vina, kušaju naša vina, koji uživaju u našim vinima. Dati maksimum i biti transparentan. To je tradicija. Ona nije samo imati kola, konje i motiku. To je povijest. Kako je bilo nekada, kako je danas? Nekad su imali volove i motiku i orali su plugom. Danas imamo čak i dronove. Opet je to tradicija: kako sa zemljom znati živjeti i kako utjecati na to da proizvod bude vrhunski, a da ne „silujemo“ zemlju. Tako ja doživljavam tradiciju. Dakako, tradicija je naša kultura, naš jezik koji govorimo u obitelji, istroveneto. Tradicija je da se zna kad su crkvene fešte, kad su druge fešte, šta se jede, kako se ide, s kim se jede, s kim se družimo. Neki misle da je tradicija u vinara imat volove, špricat na ruke i kopat. Ne. Tradicija je da pokušavam prenijet svoje znanje na djecu, što mi zasad dobro ide. Pokušavam ljude koji dođu u vinariju, u podrum, na degustaciju, informirati o tradiciji. A tradicija je i evolucija.

Jer – moj pranono je bio onakav, moj nono ovakav, moj tata takav i ja ovakav. Kćeri će opet biti nešto drugo. Tradicija je nasljeđe… ali i razvoj. Mi se razvijamo, čuvajući tradicionalne neke vrijednosti. Vrijednosti i pravila. Od kada postoje prvi tragovi obiteljskih bavljenja vinarstvom? Moj nono je već radio vina. Tata je nastavio, a ja sam ‘93. krenuo i napunio prvu bocu. Stavio sam u bocu malvaziju i tako je počela naša priča, od 2,5 hektara do današnjih 23 hektara. Tata i nono su radili drukčije. Oni su radili vina, na ondašnji način, mada već tada je nono poznavao ugljen, želatinu, bisulfit, mlijeko. Imao je pumpu, sjećam se - nismo pretakali s brentelama, nego smo pretakali iz bačve u bačvu i sve to bio je dio već ondašnje moderne enologije. A on je to tada radio i imao znanje. Imao je prijatelja koji je radio kod jednog gospodina Črlenica, a on je, u susjednom selu, u Babićima, proizvodio 2.000 hektolitara vina. Bio je on veliki poduzetnik za ono doba, imao je iskope boksita u Istri i uvidio

je da je ovaj dio Istre Bogom dan za vinogradarstvo. Gospodin Radin bio mu je podrumar. Njega su pak pratili stručnjaci iz Italije i učili ga kako se radi vino: već onda su imali prešu – prešali su malvaziju tako da ne stoji na pokožici. Govorimo o vremenu prije dobrih sto godina. Tako smo i mi počeli u našoj maloj obiteljskoj proizvodnji. Otišao sam u Italiju, radio sam tamo, upoznao neke ljude. Pokojni šogor imao je veliku ulogu u povijesti vinarije: upoznao me s nekim proizvođačima vina, tamo sam zavolio moderniji način pravljenja vina. I tako smo ’93. napunili prvu bocu i uz pomoć šogora kreirali smo ovo što danas vidite. Kad si se ti počeo baviti vinarstvom, što ti je tata prenio? Je li te na nešto posebno usmjerio što danas ti prenosiš svojim curama? Kao prvo, prenio nam je veliku marljivost u vinogradu. I neke tehnike i rezidbe i defolijacije, već onda su znali što rade jer to nije bilo slučajno. Kad sam ja krenuo u avanturu, u početku se tata malo protivio jer htio je ipak 41

JA, VINAR / MORENO CORONICA

braniti neke svoje teorije i prakse. No danas se zna da ono što su oni radili nije toliko bilo krivo. Samo smo malo promijenili postupak i prilagodili ga današnjoj tehnologiji. Oni nisu ništa krivo radili – tada nisu mogli imati velike jake strojeve pa nisu mogli npr. zatravljivati. Tada je to bila plitka obrada s manje lisne mase jer korijen nije mogao ići tako duboko. Sad kad smo mi krenuli s malo ozbiljnom i dubljom obradom, loza drugačije reagira i mi se drugačije ponašamo prema njoj. Ali to je samo razvoj, nije negiranje nečega, nego prerastanje u nešto drugo. Kretanje naprijed. Je li bilo nekih nesuglasica uslijed različitih razmišljanja, „okršaja“? Prvi najveći okršaj bio je kad sam počeo skidati grožđe (zelenu berbu) i to ga je malo zasmetalo. Kad smo smanjivali prinose … više je bilo zbog „sramote sela“, kako bi se reklo, nego zbog neke velike štete. Na kraju mi je priznao da dobro postupam i da je to jedini ispravan način jer velikim prinosima, pogotovo kod terana, ne možemo dobiti to što danas dobivamo: visoku kvalitetu. Danas na 6250 loza po hektaru proizvedemo samo 7-8 tona da dobijemo Gran Teran. To je ta optimalna količina po hektaru da se dobije teran poput našeg.

42 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Tata je, dok je mogao, radio s tobom u vinogradu, vozio traktor, auto …. sjećam ga se punoga života, vrijednog, veselog … Da, da. Poslije me čak znao upozoriti da dečki skidaju premalo grožđa i da idem u kontrolu. Znao je dobro što radim. Živio je s prirodom, živio je s lozom: hodao bi kroz vinograd i procijenio točno koliko će biti prinosa po trsu, samo bi prošetao i rekao – imaš toliko po trsu! I nikad nije pogriješio. A što je nona, tj. mama Rosetta radila? Mama Rosetta je radila sve. Prije svega nas je mirila kad bismo se svađali, trpila je tatu i mene (smijeh!) Onda je došla moja supruga Suzana, pa su se podijelile. Nona je dobila svoje vino Rosé Rosetta, a nono - Ottaviano ! Da, nona Rozeta ima svoj rosé, od prošle godine, a tata Ottaviano dobio je svoju maceriranu malvaziju još 2023. Generacijski, tvoj pranono, nono i tata - svi su prenijeli neka znanja i iskustva, zbog kojih su grožđe i vinograd napredovali, a vino postalo bolje. Sada su kćeri, Serena i Carlotta,

krenule tvojim stopama. Što si im prenio, što su novo donijele? Mislim da u početku treba svatko raditi svoj posao, da si previše ne presiječemo put. Ako čovjeku koji je prošao velik put netko dođe i kaže „mislim bi možda bilo bolje ovako“, to baš i ne ide samo tako. Prvo se treba pokazati da zna posao, da se razumije u to. Moje kćeri naravno imaju svoj prostor, bave se komunikacijom, s drugačijim pristupom u marketingu, s novostima (mogu utjecati malo na nova vina, naravno, poput roséa), ali ono staro, što je posloženo, što sam ja zapečatio, teško će se dirati. Serena je završila fakultet za enologiju u Italiji, i sad treba početi učiti da bi dobila moju diplomu! Matteo, naš enolog (i podrumar), kad je došao prvu godinu na praksu, malo me čudno gledao, kako i što radim, a drugu godinu, nakon što je ostao raditi kod nas, skupio je hrabrost i rekao „Moreno, vidim da tu radimo dosta drugačije od onog što smo mi učili“. Shvatio je da je na pravom mjestu. To je dio procesa – da bi bio drukčiji, moraš i riskirati, ne možeš biti samo pragmatičan i raditi po standardu, treba i mašte i inovativnosti, i onda, kad osjetiš sirovinu u rukama, shvatiš kako se s njom moraš ponašati.

JA, VINAR / MORENO CORONICA

Koja je razlika pristupu nekad i sad? Vinarija postoji već 35 godina, vinogradi i dulje. Praćenjem klimatskih promjena, što se mijenja? Bilo je teže nekad. Danas imamo ljeti manje kiša, dođe nam kiša krajem rujna ili početkom listopada. Ja preferiram ovakvo vrijeme. Općenito, navikli smo kukati, promjene nam dođu kao teret. Hajdemo iz toga izvući korisno. Klimatske promjene u smislu više sunca i toplijeg vremena u stvari pogoduju dozrijevanju grožđa. Nama u Istri nedostaje jedna dobra kiša u srpnju - jedna od 40-50 mm, ili dvije po 20-25 mm. Trebamo se dobro organizirati, jer godišnje imamo dosta milimetara kiše, samo je koncentrirana u kraćem periodu. Imamo znanje, tehnologiju, sredstva. Vodu treba akumulirati i koristiti je kad je najpotrebnija. Navodnjavate li? Samo ako zatreba, rijetko, interventno. Nikako kap na kap jer se loza ulijeni i ne bori se. A treba se i ona malo boriti da izvuče najbolje iz svoje dubine. Malvazija Coronica vinskim je ljubiteljima prepoznatljiva, drukčija je. Ima mineralnost, slanost i slast. Zašto malvazija ima takvu mineralnost? Mineralnost se može i znanstveno dokazati. Kad prepuštamo analizu tla struci, preporučuju nam da popravimo pH, da gnojimo, da moramo ovo ili ono, a ne moramo ništa. Točno je dokazano na kojoj razini PH vrijednosti tla loza lakše upija minerale iz tla. Trudimo se da tlo ostane kakvo jest, bez mnogo intervencija. Kako to radimo? Minimalnim dohranjivanjem, a zadnjih 15 godina sjetvom smjesa trave kojom se unose organske tvari u tlo. Kad bismo trebali popraviti PH vrijednost ili humus u tlu, bili bi to veliki napori koje je jednostavno nemoguće sprovesti. Definitivno ne možemo mijenjati karakteristike tla. Bitno je da na površini ostane veći dio humusa, da stvorimo sloj koji je bogat mikroorganizmima koji s kišom ulaze duboko u tlo i lozi daje veću mogućnost apsorpcije minerala iz tla.

43

JA, VINAR / MORENO CORONICA

Čak i u pjenušcu, koji svojim dvjema fermentacijama i kvascima mijenja primarne note malvazije osjeti se mineralnost. To je fantastično! Eh, tu ja ne mogu ništa. Valjda je netko gore nešto odlučio i nama dao tu mineralnost, a mi je volimo i cijenimo. Tako je u svim malvazijama – pjenušavoj, klasičnoj, Gran Malvaziji i Ottavianu. Ottaviana sam posvetio tati, želio sam u bocu staviti vino kakvo je on prije radio. Nisam krenuo slijedeći modu „orange wine“ koja nikad nisam ni razumio. Jednostavno radim po proceduri nona i tate. Kratka maceracija, nakon koje slijedi pretok. Jedan dio fermentira se dalje u inoxu, a drugi dio u drvenim bačvama. Negdje prije Božića vina se spajaju i odležavaju u inox bačvama na finom talogu do trenutka kad odlučimo puniti boce. Kakav je teran? Mnogi vole reći da je divlji, da ga treba ukrotiti. Možda ga i ne treba baš ukrotiti. Možda ga treba pustiti. Kakav je on u vinogradu? Teran voli crvenicu. Zadaje ti muke tijekom cijele vegetacijske godine, a posebno treba pripaziti u trenutku berbe. Bitna je njegova fenolna zrelost, a to znači da koštice moraju biti optimalno zrele jer za terane kakve mi radimo maceracije su vrlo duge. Ako koštice nisu zrele, uz dugu maceraciju iz njih ekstrahiramo zelene tanine koji nisu poželjni u vinu. I ja nekad koristim za teran riječ divlji, ali ispravnije bi

bilo reći da je on jednostavno takav i gotovo. Teranu svakako treba vremena. S njime se družiš stalno, od vinograda, preko vinifikacije, podruma, bačve, pa boce … kako s njim? Voli li on velike bačve? Fermentira u maceratorima, a onda ide u bačve tonneau, od 500 litara, na godinu i pol, a nekad i dvije, pa u konusne bačve, od 2500 litara. Mislim da se u tim bačvama teran bolje izražava. Sporije dozrijeva, a teranu to odgovara... Koliko bi trebalo idealno tvoj Gran Teran školovati, odležati? Teran je do pete, šeste godine frajer i mangup, a tek nakon toga prerasta u pravog gospodina. Polako dolazimo do toga da ga treba čekati i čuvati. Možda nećemo sve količine čuvati, ali mislim da ćemo doći do toga da ga pustimo na tržište nakon 5,6 godina. Sad je pred nama i na tržištu godište 2021. Imali smo ga na kušanju u Balama, otvorili smo ga 4 sata ranije, jako se lijepo i u čaši otvarao … Njemu treba vremena. Otvaranjem postane gušći, puniji. Paše mu kisik. Kao da je malo stisnut i „žrtvovan“ u boci. To je baš kompleksno vino, ima slojevitost. Prvi su udar one note, ja ih tako zovem, one crne patine za čišćenje

cipela tj. grafitne, vuče nas u tom smjeru, onda se otvara mediteransko bilje, makija. Tada prelazi u čokoladu i na kraju, kad se jako otvori, pojave se note crvenog voća, kupine, prezrele višnje. Ima on taj štih griotte… Koliko bi još mogao trajati ovako u boci? Treba napisati – poželjno potrošiti do kraja stoljeća

☺

Koliko ga doživjeti u najboljem svjetlu? Ovisi kako u njemu želim uživati jer svaki je trenutak drugačiji, drugačije doživim vino i drugačije ga pijem. Katkad ga čak i rashladim. Meni tanini, koji me malo na početku nepca nježno maze, ne smetaju. Volim ih. Koji puta mi radimo za sebe, skladatelj sklada, slikar slika – nije ga briga za publiku. Tako i mi vinari katkad radimo vino i pijemo ga za sebe. A normalno da struka, škola, praksa, ocjenjivanja - žele svi nešto nježno, fino, katkad prebaršunasto – što ne daje emocije. Ali to je tako. Ne mogu ja to mijenjati, niti želim. Mislim da je on takav netko ga voli mlađeg, a netko malo kasnije. Nema prave formule. Koji puta ni meni ne paše tanin, a katkad ga obožavam. Sve je to trenutak - ovisi pijemo li ga s krvavim mesom, želimo li popiti čašu uz razgovor ili pijemo s crnom čokoladom. Znamo da ništa u životu nije crno-bijelo. Srećom je život pun boja. Koliko generacija kupaca, sommeliera, ugostitelja, je potrebno da se dobro educiramo o sorti? Da razumijemo teran? Apsolutno treba edukacije. Pogotovo kad čujemo rečenicu „znate, ne idu nam baš terani. To je ta česta reakcija. No za to smo krivi mi vinari, koliko smo se dobro usmjerili kod malvazije, toliko manje kod terana. Nažalost, kod terana nađemo svega: od 12 % alkohola, do 10 g kiseline, a nula ekstrakta, do presušenih bobica, vina koja su kopija loših amaronea i slično. Teško je tako biti prepoznatljiv. Gran Teran je Gran Teran, za njega se zna kakav je.

44 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

Koliko treba ranije otvoriti bocu Gran Terana? Općenito ne volim ga otvarati puno ranije. Volim ga u velikoj čaši, da se lagano otvara. Otvaranje, da, ali dekantiranje ne treba. Dekantiranje je poželjno jedino kod starijih berbi iz arhive jer može imati malo taloga. Koja jela voliš jesti uz teran, uz Gran Teran? Crveno meso. Divljač. Njoke s nekim ozbiljnim mesnim šugom. Ali ne nužno. Super primjer je kad je Damir Beletić iz restauracije Damira i Ornelle iz Novigrada, napravio zelene njoke s brancinom i malo peperončina, i sljubio s Gran Teranom. Kad nam je prvi put to poslužio, gledao sam ga malo čudno. A danas, kad god idemo onamo, ako to možemo naručiti, naručimo! Treba to znati pripremiti i imati žicu. Nisam pobornik preuokvirenih sljubljivanja, mislim da trebamo ići malo šire. Šire gledati, ići slobodnije. Na primjer, Gran Teran nije lako sljubiti sa sirevima, morali bi biti intenzivni, odležani ali ne presuhi. Moj izbor je npr. mekana gorgonzola. Intenzivna, kremasta, i masna. Možda

nekome ne bi odgovaralo, ali meni baš prija. Volim deserte sa suhim i mineralnim vinima, poput malvazije, da mi ispere nepce. Neki ne. Sve je to subjektivno. Kako ćemo teran, sa svojim zanimljivim karakteristikama, približiti mladim ljudima? Mislim da je najbolje za mlade da dođu do nas, u vinariju, poslušaju što ćemo im reći, da kušaju. Da pokažu zanimanje za razvoj vina, zaključe zašto im se sviđa, zašto ne. Bitna je edukacija, općenito edukacija, ali razvoj potrošača, u smislu kušanja, pijenja. S godinama se čovjek mijenja, razvija, dođe do nekih zaključaka. Danas, i u gastronomiji (jelima) i vinima – često vrijedi „manje je više“. Kad u jednom tanjuru imam previše pomiješanih okusa, mogu probati, interesantno je, ali želim prepoznati namirnicu. Tako je i s vinom. Kad u vinu ima previše enologa i previše drva, u takvom vinu ne uživam. Kako tvoje kćeri doživljavaju vina, misliš li da će ostati u vinariji? Ako ostanu, dobro su došle. Ono što

sam ja napravio, se ne dira. Ako žele nešto dodati, naravno da mogu, treba biti evolucija, može biti nešto malo drugačije, ali pravac mora ostati naš. Pravac je kvaliteta koja je zacrtana. Može se s teranom nešto drugačije napraviti u vinogradu, nešto drugačije u podrumu, ali kostur mora ostati uvijek isti. Neka budu tu, ali neka imaju pravac. Vujadin Boškov, poznati trener, više je puta bio kritiziran da malo mijenja ekipu, a on bi znao reći, „ekipa koja pobjeđuje se ne mijenja“. A čovjek je sklon mijenjati nešto samo da se nešto mijenja, događa, a onda se opet vratimo na isto. Zašto? Da napravimo cijeli krug, kad smo mogli ostati na mjestu. I opet bili prvi. Serena i Carlotta baš vole biti s tobom, vole i vinograd i podrum i kušaonicu. Vole, da, jer osjećaju sa mnom dio adrenalina. Nikad im ne dam sve za pravo, gotovo ih nikad ne puštam na miru. One to mrze, ali i vole u isto vrijeme, naravno, no mislim da je to normalan dio našeg načina funkcioniranja. Naljute one mene, ja na njih još više. Znači, okej smo. Volimo se. Adrenalin je tu. Drži nas. Idemo dalje. 45

VINO I BUSINESS

Pogled unatrag: Ljeto 2026 - Jesu li pjenušci „ubili“ rosé u ugostiteljstvu?

Piše: Franjo Rizlinški

K

roz razgovor zamolili smo vlasnike dvaju vinskih barova u Zagrebu da nam izađu u susret s brojkama, tj. omjerima vina koje prodaju u svojim ugostiteljskim objektima. Prvenstveno nas je zanimala potrošnja crnih vina u razdoblju kasnog ljeta, dok su temperature još visoke. Dok je bar u centru u tom razdoblju prodavao blizu 30% crnih vina, bar u širem centru bio je jedva na 14% crnih vina u okvirima mjesečne prodaje. Dio toga može se obrazložiti i kroz ponudu vina, kroz strukturu gostiju, ali i angažman samog vlasnika bara u centru u prodaji crnih vina. Ono što nas je u podacima koje su nam iznijeli iznenadilo bila je potrošnja pjenušaca u odnosu na rosé, a u periodu kad bi se rosé nominalno još trebao ozbiljnije trošili. Bar iz centra bio je na oko 10% pjenušaca, a

46 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

bar iz šireg centra na 16%. Iznenadila nas je potrošnja roséa: oko 0,5% prometa otpada na rosé kod oba vinska bara u još uvijek ljetnom razdoblju! (napomena; pjenušci korišteni za koktele nisu uračunati u realizaciju)

O

dmah smo provjerili i svjetsku statistiku i ona je slijedeća: rosé od svih mirnih vina ima najmanji pad prodaje u svijetu (oko 2% godišnje), ali ono što je interesantno, pjenušci prvenstveno na valu Prosecca nemaju pad, a sam Prosecco ima rast od 2% volumno i 4% financijski u 2025. Izvor: IWSR

N

e znamo jesu li dva vinska bara dovoljna za ozbiljniji zaključak, vjerojatno nisu, ali i kroz priče s vinarima imamo dojam da je rosé izgubio

zamah u hrvatskom ugostiteljstvu. A kako ga vratiti? Prvenstveno dobrim omjerom cijene i kvalitete, ali i promotivnim aktivnostima. Samo pet nagrađenih roséa na ovogodišnjem Decanteru (zlato, srebro i tri bronce) govori i o statusu ružičastih vina kod samih vinara.

A

ko rosé gledamo i s još jednog stanovišta, a taj je da pomaže u rješavanju viškova crnih sorti, hrvatski bi se vinari svakako trebali više posvetiti roséu, djelomično u proizvodnji, ali više u prodaji i promotivnim aktivnostima u ugostiteljstvu. Za ovu godinu vjerojatno je kasno, ali za sljedeću ljetnu „rosé sezonu“ svakako.

VINUM ET VERBA

Bijela vina stare Dalmacije postala su jantarna

Piše & Foto: Zrinka Merčep

Iako su macerirana vina danas, u manjim ili nešto većim količinama, prisutna u sve četiri hrvatske vinske regije, ona zbog koje srce jače zakuca ispred bilo koje karte pa tako i vinske, za mene je uvijek Dalmacija. Ljubiteljima vina koji žele saznati više o vinifikaciji vina, u ovome slučaju bijelih, pojam „maceracija“ zasigurno je poznat. Razlika je između klasične vinifikacije bijelih i maceriranih vina u tome što se kod klasične vinifikacije iz mošta uklanjaju kruti dijelovi grozda – peteljkovina, kožice bobica i sjemenke, dok kod maceriranih vina mošt dolazi u dodir s pokožicom grožđa. Maceracija bijelih vina tehnološki je zahtjevan proces koji zahtijeva preciznost pri kontroli oksidacije i fermentacije. Važno je spomenuti da nisu sva macerirana vina jantarna jer kraća maceracija ne znači ujedno i jantar, ali sva jantarna svakako su macerirana vina. Macerirana vina katkad se nazivaju narančastim (orange) vinima, jantarnim (amber) vinima ili, kod nekih, isključivo maceriranaim vinima. Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV) službeno ih naziva „vina s produljenom maceracijom“ što je strogo tehnološki naziv, te propisuje minimalno mjesec dana maceracije. Međunarodno je priznat i prihvaćen naziv također „jantarna vina“, koji se lijepo može povezati s Gruzijom, kolijevkom metode kvevri koja se u Gruziji njeguje tisućama godina, a vina iz glinenih kvevrija nazivaju se karvisperi ghvino (jantarna vina). Zagrebemo li po povijesti proizvodnje vina u Dalmaciji, jasno je da su „žuta vina ili žutine“ dio tradicionalne proizvodnje vina koja je kod malih obiteljskih vinara poznata od davnina.

prije otakanja u bačve gdje je mirovao do prvoga pretakanja. Tako su se proizvodila sva vina pa su tako bijela vina stare Dalmacije poprimila žutu boju i dobila naziv „žutina“.

Bez preciznosti kakvu danas imamo, sa znanjem koje se nasljeđivalo od predaka i prema dostupnim uvjetima, naši stari proizvodili su jantarna vina, ali ih tako nisu nazivali. Moj profesor i ravnatelj iz osnovne škole, Marko Kalajžić, pravi rizničar znanja, tijekom vinskog razgovora koji je prethodio pisanju o jantarnim vinima prenio mi je važnu poruku: Naši su stari bili poljodjelci, loza im je bila hraniteljica, a ne sirovinska baza, vino im je bilo hrana. Kod naših se dalmatinskih predaka grožđe nakon berbe često mastilo (muljalo) u vinogradima, u biguncima (velike drvene posude), a dobiveni mošt se u mišinama (vrećama od životinjske kože) prenosio do konoba, u badanj gdje se odvijala maceracija i fermentacija. Na čistoću sudova (bačava) posebno se pazilo. Za prešanje se koristio tučak (drvena gnječilica). Kožica, sjemenke i peteljkovina nisu se odvajali. Mošt se tako ostavljao jedan do tri tjedna

Iako se na prvi pogled čini da su jantarna vina, čija je proizvodnja u Hrvatskoj zaživjela početkom 2000-ih, osobito u Istri i na Plešivici, dosegnula vrhunac i polako izgubila svoj utjecaj na tržištu, jantari ostaju vinski stil kojemu je dio ljubitelja vinske kapljice uvijek vjeran. U Dalmaciji je u današnje vrijeme manje vinara posvećeno proizvodnji jantarnih vina nego u drugim hrvatskim regijama. Prvi dalmatinski vinar koji je vratio zlatni sjaj autohtonoj sorti debit svakako je pok. Alen Bibić, a njegov 30 dana macerirani debit nosi stari naziv – Žutina. Od plastovskih vinara svakako još treba istaknuti Antu Sladića i macerirani debit Oya Noya koji je izravna posveta tradiciji, djedu i ojkalici – najstarijoj vrsti narodnoga pjevanja u Hrvatskoj. U Dalmatinskoj zagori neizostavna je vinarija Grabovac s maceriranom autohtonom sortom imotskih vinograda – kujundžušom (Kujundžuša riserva). Od sorti iz južnijih dijelova Dalmacije istaknut ću malvasiju Kremena iz vinarije Volarević te Blasius, također malvasiju dubrovačku, vinarije Crvik. Od hvarskih se vina ističe Aurum Dalmatiae iz vinarije Bell’lakov, kupaža triju autohtonih sorti (grk, pošip i matraština). Dok sam pisala i slagala rečenice, svoja sam osjetila i okusne pupoljke počastila jantarnim grkom pelješke vinarije Križ – tako sam objedinila dvije male ljubavi, ljubav prema sorti grk i maceriarnim vinima, u jednu bocu staroga zlata Dalmacije.

47

VINO NA VISOKOJ PETI / DRAGANA GAGIĆ

Dragana Gagić – DragOna je vino i emocija Piše & foto: Marija Vulelić

Dragana Gagić zaslužna je za moje razumijevanje maraštine kao doista posebne sorte zadarskoga kraja, sorte koja ga obilježava, pokazuje i naglašava njegovu važnost na vinskoj sceni Hrvatske. Dragana je žena koja dokazuje iznimno mjesto vinskih stručnjakinja u vinskome, još uvijek pretežito muškom svijetu. Jer otkad se odlučila na studij, sa živućim sjećanjima i ljubavi prema djedu i ostavštini, ona zna kako i što s lozom, ona zna kako je nježno i stručno preoblikovati u vino …. Dragana je osoba s kojom često razgovaram, od sastava tla u njezinu vinogradu, do „zašto ovo tu i zašto ono tamo“, koja odgovara na mnoga moja pitanja. Od sorte, grožđa i vinifikacije preko aromatike vina često dođemo i do obiteljskih priča. Jedan dio njezinog vinskog puta podijelit ćemo s vama, našim čitateljima. Jedan dio otkrijte sami, najavite se na degustaciju i kušajte vrhunska vina s veličanstvenim pogledom na Velebit, iz Islama Grčkog. Prvi susret s vinogradom bio je s djedom Dragom? Moj prvi susret s vinogradom seže u najranije djetinjstvo – upravo sam u Islamu Grčkom s djedom Dragom odlazila u vinograd i pomagala mu u različitim poslovima. Tada, kao dijete, nisam posebno voljela rad u vinogradu, ali voljela sam provoditi vrijeme s djedom. Uz njega sam osjećala ljubav, sigurnost i pripadnost. Bio je jedna od najvažnijih osoba mojeg djetinjstva i ostavio je dubok trag u meni. Danas, kada se osvrnem na te trenutke, shvaćam koliko su me oblikovali. Život me kroz obrazovanje i profesionalni put ponovno doveo vinogradu, upravo na mjesto gdje su nastale moje prve uspomene.

48 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

VINO NA VISOKOJ PETI / DRAGANA GAGIĆ

Logičan slijed bio je studij, vezan uz vinograd i vino… Da, po struci sam diplomirana inženjerka tehnologije, a enologija me privukla upravo zato što povezuje znanost i kreativnost sa stvaranjem konkretnog opipljivog proizvoda. Fascinira me mogućnost da kroz razumijevanje kemijskih, bioloških i tehnoloških procesa utječemo na stvaranje vina, a mogućnosti je bezbroj. Vino je živi proizvod. Svaka berba donosi nove okolnosti, izazove i odluke. Upravo me ta dinamika i danas motivira. Koja prva vinska iskustva i kušanja vina pamtiš? Moja prva ozbiljnija vinska iskustva vezana su uz školovanje i profesionalni rad. S vremenom se razvijala i moja ljubav prema senzornom ocjenjivanju vina. Danas sam ovlaštena profesionalna ocjenjivačica senzorne kakvoće vina, aromatiziranih proizvoda na bazi vina i jakih alkoholnih pića te članica državnog povjerenstva za senzorno ocjenjivanje. Senzorna analiza posebno me zanima jer povezuje znanje, iskustvo, koncentraciju i osjetila. I nakon toliko kušanih vina uvijek me može iznenaditi neka nova aroma, tekstura ili stil. Nakon službenog školovanja i diplome – kako je krenuo put enologinje? Moj profesionalni put traje gotovo dvadeset godina i obilježen je radom u proizvodnji, brojnim suradnjama i stalnim učenjem. Jedno od važnijih poglavlja moje karijere bilo je osnivanje vinarije Degarra, u kojoj sam do prošle godine bila suvlasnica i enologinja i odgovorna osoba za kvalitetu vina i kreativni razvoj vinarije. Nakon završetka tog poslovnog poglavlja odlučila sam krenuti samostalno i pokrenuti vlastitu vinariju DRAGOna. Svako iskustvo, pa i ono zahtjevno, donosi određenu vrijednost. Danas sva ta znanja i iskustva ugrađujem u vlastiti projekt, s jasnijom vizijom onoga što želim stvarati. U kojim si vinarijama radila i koliko su te te suradnje oblikovale? Tijekom karijere surađivala sam s brojnim vinarijama i proizvođačima, među kojima su vinarije Kovačević, Jokić, Škaulj, Boketa, OPG Branko

Kutija, PZ Ravni Kotari, OPG Uzelac i mnogi drugi. Svaka suradnja donijela je nova iskustva, različite izazove i priliku za upoznavanje specifičnosti pojedinih sorti, vinograda i tehnologija proizvodnje. Posebno mi je drag rad s manjim proizvođačima jer tu enolog često sudjeluje u cijelom procesu, od vinograda do konačnog proizvoda. Imaš li neki vinski uzor? Ne samo jedan. Tijekom profesionalnog razvoja susretala sam ljude od kojih sam mnogo naučila, kako kroz njihovo znanje tako i kroz njihov odnos prema poslu. Moram priznati da posebno poštovanje osjećam prema starijim kolegama. Posebno cijenim stručnost, predanost, otvorenost prema novim idejama i spremnost na dijeljenje znanja. Mislim da dobar enolog nikad ne prestaje učiti. Priroda nas svake godine iznova podsjeća koliko još toga ne znamo. DRAGOna je tvoja vinarija koja te vraća korijenima. U njoj si spojila tradiciju i moderno, korijene i budućnost. Kako je nastala ideja i ime? DRAGOna je moja osobna i profesionalna priča, nastala iz želje da stvorim nešto autentično, trajno i svoje. Ime je spoj imena mojeg djeda Drage i mojeg imena Dragana. U njemu je i riječ „Ona”, koja za mene simbolizira ženu, njezinu snagu, osjećajnost, kreativnost i upornost. Vinarija se nalazi u Islamu Grčkom, u Ravnim kotarima, na prekrasnom

položaju s pogledom na vinograde i Velebit. Moja vizija nadilazi samu proizvodnju vina. Želim izgraditi vinariju u vinogradu, mjesto na kojem će posjetitelji moći doživjeti naš kraj kroz vino, lokalnu gastronomiju, autohtone proizvode, prirodu i gostoprimstvo. Želim razvijati agroturizam, povezati tradiciju i suvremeni pristup te stvoriti prostor u kojem će ljudi moći usporiti, uživati te osjetiti autentičnost Ravnih kotara, ali u jednom intimnom ambijentu. Uglavnom, prioritet je kakvoća, a ne količina. To će biti isključivo obiteljski posao. Moja djeca Ivana (14) i Marko (12) pokazuju već sad zanimanje, a s vremenom ćemo vidjeti kako će se njihovi profesionalni putevi razvijati. Naravno, takva vizija zahtijeva vrijeme, strpljenje, ulaganja i mnogo entuzijazma. Živimo u izazovnim i nesigurnim vremenima, osobito za male proizvođače, ali vjerujem da se vrijedne stvari ne stvaraju preko noći. Po prirodi sam uporna. Kad u nešto vjerujem i kad nešto započnem, nema odustajanja. DRAGOna je upravo to – spoj mojih korijena, znanja, iskustva i želje za stvaranjem. Zato je i slogan vinarije „Vino i emocije”. U vinogradima imaš različite sorte, a na bocama zanimljiva imena vina? U našim vinogradima zastupljene su domaće i međunarodne sorte: maraština, pošip, merlot, cabernet sauvignon i grk. U ponudi vinarije DRAGOna vina nose imena koja simboliziraju njihov karakter.

49

VINO NA VISOKOJ PETI / DRAGANA GAGIĆ

Maraština je AUTENTICO, pošip EMPATICO, rosé od cabernet sauvignona ROMANTICO, laganiji merlot MISTICO, a odležano crno vino od merlota i cabernet sauvignona POTENTICO. Volim razmišljati o vinima kao o osobnostima. Svako ima svoj karakter, temperament i emociju koju prenosi. Planiraš li još neke sorte posaditi ili vinificirati? Uvijek postoji želja za istraživanjem i eksperimentiranjem. To je dio moje prirode, ali i enološkog poziva. Posebno me zanimaju autohtone sorte i njihov potencijal u našem podneblju. Ipak, trenutačno mi nije prioritet širiti sortiment pod svaku cijenu, nego razvijati kvalitetu i prepoznatljiv stil postojećih vina. Vjerujem da je za ozbiljan rezultat potrebno vrijeme i dobro poznavanje vlastitog vinograda. Kako si se odlučila za grk? Kako mu se sviđa u Ravnim kotarima? Voli li on to tlo, klimu, buru kad zapuše s Velebita? Grk je vrlo zanimljiva autohtona sorta, tradicionalno vezana uz Korčulu, posebno uz Lumbardu. Privukla me upravo njegova posebnost i želja da istražim kako će se ponašati u drukčijim klimatskim i pedološkim uvjetima. Ravni kotari nude mnogo sunca, utjecaj mora, buru i specifične uvjete dozrijevanja. Uzgoj grka na našem području za mene je svojevrstan izazov i prilika da bolje upoznam potencijal ove sorte izvan njezina tradicionalnog uzgojnog područja. Mislim da je važno istraživati, ali pritom biti strpljiv i pustiti vinograd da nam sam pokaže svoje mogućnosti. Koje su specifičnost Ravnih kotara? Osim za lozu, mnogo je prednosti i za druge kulture. Ravni kotari imaju izniman poljoprivredni potencijal. Na relativno malom prostoru susreću se mediteranski i kontinentalni klimatski utjecaji. Imamo mnogo sunčanih dana, blizinu mora, utjecaj Velebita i buru koja znatno oblikuje uvjete u vinogradima. Ta kombinacija omogućuje uzgoj različitih sorti vinove loze, ali i maslina, voća i povrća. Posebno mi je zanimljiva raznolikost položaja i tala. Upravo ta raznolikost daje mogućnost stvaranja vina različitih stilova i 50 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

karaktera. Vjerujem da Ravni kotari još imaju velik, nedovoljno iskorišten potencijal, ne samo u proizvodnji vina nego i u povezivanju poljoprivrede, gastronomije i turizma. Što je za tebe maraština, kakva je ona sorta, što voli, što ne voli u vinogradu, podrumu i boci? Maraština mi je posebno draga jer je dio našeg dalmatinskog identiteta. To je sorta koja na prvi pogled može djelovati jednostavno, ali u sebi nosi mnogo potencijala. Prva sam proizvela pjenušac od maraštine, upravo sam s maraštinom osvojila zlato na Decanteru, na što sam posebno ponosna. U vinogradu ona traži pažljivo praćenje dozrijevanja, a u podrumu promišljen pristup kako bi se očuvala njezina sortna prepoznatljivost. Volim maraštinu koja ima eleganciju, svježinu, sklad i lijepu aromatsku kompleksnost. Smatram da zaslužuje mnogo više pozornosti i da kroz suvremene pristupe vinifikaciji može pokazati svoju punu vrijednost. Omiljena međunarodna sorta … Merlot je jedna od mojih omiljenih međunarodnih sorti. Volim njegovu prilagodljivost i mogućnost stvaranja različitih stilova vina, od laganijih, voćnih i elegantnih do snažnijih i kompleksnijih vina namijenjenih odležavanju. Merlot enologu daje mnogo prostora za kreativnost, ali zahtijeva i dobro razumijevanje zrelosti grožđa, ekstrakcije i ravnoteže vina.

Omiljena međunarodna sorta u Ravnim kotarima I ovdje bih izdvojila merlot. Na našem području može postići vrlo dobru fenolnu zrelost, izraženu voćnost i bogatu strukturu. Treba znati pronaći pravu ravnotežu između zrelosti, alkoholne jakosti, svježine i elegancije. Zbog te je potrage za ravnotežom proizvodnja vina zanimljiva. Kombinacija hrane i vina Volim jednostavnu kvalitetnu hranu i vina koja je nadopunjuju, a ne nadjačavaju. Maraštinu bih rado spojila s bijelom ribom, školjkama i laganim mediteranskim jelima. Pošip lijepo prati nešto bogatija riblja jela, dok je rosé odličan izbor uz laganu ljetnu gastronomiju. Uz odležani merlot birala bih mesna jela, divljač ili zrele sireve. Ipak, smatram da je najvažnija osobna preferencija. Najbolja je kombinacija ona u kojoj uživamo. Koje vino piješ za doručak, ručak i večeru? Za doručak ipak biram čaj (smijeh). Uz lagani ručak volim čašu svježeg bijelog vina ili roséa, dok bih za večeru, ovisno o hrani i raspoloženju, odabrala neki elegantan crnjak. Za mene je vino prije svega užitak, doživljaj i dio kulture stola. Žene vinarke u zadarskom kraju, Hrvatskoj i svijetu, gdje su, koliko ih je? Veseli me što je sve više žena

VINO NA VISOKOJ PETI / DRAGANA GAGIĆ

prisutno u svijetu vina, bilo kao enologinje, vinarke, vlasnice vinarija ili stručnjakinje u drugim segmentima vinskog sektora. Mislim da je najvažnije da se žene vrednuju prema znanju, rezultatima i profesionalnosti. Vinarstvo je zahtjevna djelatnost, ali ne poznaje muške i ženske granice kad govorimo o stručnosti, kreativnosti i predanosti. Vjerujem da žene imaju mnogo toga ponuditi vinskom svijetu i da je važno međusobno se podržavati i povezivati. Kako spajaš obitelj, rad u vinogradu i rad u podrumu? To je svakodnevni izazov. Majka sam dvoje djece, enologinja i poduzetnica, a svaka od tih uloga traži vrijeme, energiju i odgovornost. Vinograd i podrum ne poznaju klasično radno vrijeme. Posebno tijekom berbe, kad se mnogo toga mora napraviti u pravom trenutku. S vremenom sam naučila da nije moguće uvijek sve savršeno uskladiti. Važno mi je da moja djeca kroz moj primjer vide koliko su rad, samostalnost, upornost i odgovornost važni u životu. A ono što me pokreće jest zadovoljstvo stvaranja. Kad vidim kako se ideja postupno pretvara u stvarnost, znam zašto sve to radim. 19. Koja su te se vinska putovanja najviše dojmila? Tijekom godina imala sam priliku posjetiti brojne europske vinske regije – od različitih vinorodnih područja Francuske, Italije i španjolske Rioje do Njemačke, Austrije, Mađarske i Srbije. Na tim putovanjima najviše me fasciniraju različiti vinogradarski položaji, terroiri, sorte, stilovi vina i vinska kultura pojedinog područja. Ipak, ono što mi ostaje u najljepšem sjećanju jesu susreti s kolegama vinarima i enolozima. Među nama postoji neka posebna bliskost, otvorenost i međusobno razumijevanje. Bez obzira na to odakle dolazimo, govorimo istim profesionalnim jezikom, dijelimo slične izazove i jednaku strast prema vinu. Klimatske promjene, nepredvidive berbe, tehnološki i tržišni izazovi teme su s kojima se svi suočavamo. Upravo su mi zato razgovori, razmjena iskustava i znanja iznimno dragocjeni. Posebno volim posjećivati manje obiteljske vinarije, gdje se osjeća povezanost ljudi sa zemljom, tradicijom i generacijama

koje su prije njih stvarale. Za mene najveća vrijednost vinskih putovanja nisu impresivne građevine ni raskošni podrumi, nego ljudi, vinogradi, vina i priče koje stoje iza njih. Svako takvo putovanje obogati me novim znanjem, iskustvom i inspiracijom za vlastito stvaranje. Maraština DRAGOna 2024. nedavno je na ljetnim Vinskim zvijezdama osvojila zlato i 90 bodova. Čestitamo! Dodatno smo je spojili s čokoladom „Taman”. Kako ti se čini ta kombinacija? Hvala vam! Jako me veseli to priznanje, posebno zato što vjerujem u potencijal maraštine i njezinu mogućnost da se predstavi kao ozbiljno i kvalitetno vino. Kombiniranje vina i čokolade uvijek je zanimljiv senzorni izazov. Maraština je nježnija, elegantna sorta pa je važno pronaći čokoladu koja neće nadvladati njezine arome, nego će ih nadopuniti. Volim takve pomalo neočekivane kombinacije jer nas potiču da izađemo iz uobičajenih gastronomskih okvira. Vino i visoka peta – da ili ne? Ako da, kada? Treba li nam visoka peta u vinogradu? Apsolutno da, ali ne baš u vinogradu! (smijeh) Za vinograd ipak biram čizme i udobnu obuću, a visoke pete

ostavljam za promocije, degustacije i posebne prilike. Volim ženstvenost i eleganciju, ali isto tako volim rad, prirodu i stvaranje. Mislim da žena ne mora birati između tih svjetova. Može biti stručna, snažna, samostalna, a istodobno ženstvena i nježna. Uostalom, nije važno u kakvim cipelama hodamo, nego koliko čvrsto stojimo na vlastitim nogama. Poruka mladim vinarkama i enologinjama Prije svega, vjerujte u sebe, učite i nemojte se bojati izazova. Enologija je prekrasna struka, ali iza svake dobre boce vina stoje znanje, rad, odgovornost, strpljenje i brojne odluke. Budite znatiželjne, razvijajte vlastiti stil i nemojte se bojati pogrešaka jer su i one dio profesionalnog razvoja. Posebno bih poručila mladim ženama da se ne boje samostalnosti i da imaju hrabrosti slijediti vlastitu viziju. Život i posao rijetko se razvijaju točno onako kako smo planirali. Ponekad moramo mijenjati smjer, počinjati ispočetka i suočavati se s neizvjesnošću. Ali vjerujem da se uz znanje, rad, entuzijazam i upornost mogu stvarati vrijedne stvari. Budite autentične, vjerujte u ono što stvarate i ne odustajte lako.

51

ČOKOLADNE MUŠICE

Fakin Teran Il Primo i TAMAN Tanzanija 72%: strastvena ljubavna drama kojoj ćete se prepustiti u potpunosti, s lakoćom i bez imalo žaljenja

Piše & foto: Sanja Vladović

prepuštajući jedno drugom. Čokolada svojom bogatom, podatnom teksturom obgrljuje tanine vina i omekšava njihovu ozbiljnost te tako zagrljeni stvaraju podlogu na kojoj se arome crvenog i crnog voća iz vina i čokolade nadopunjuju i podržavaju pružajući bogato iskustvo i vodeći nas ka završetku u kojem duboke i intenzivne kakao note čokolade neočekivano ističu začinski zaokus (aftertaste) vina, kao da otkrivaju strastveno lice Il Prima, skriveno u njegovoj eleganciji. Srećom pa je jesen i noći duže traju jer ovo će vas kušanje držati budnima dugo u noć, strastvena ljubavna drama kojoj ćete se prepustiti u potpunosti, s lakoćom i bez imalo žaljenja.

Sljubljivanje Fakin Terana i TAMAN Tanzanija čokolade priziva tango, muzičku pozadinu niskih nota, pjesme o čežnji i strasti. Očekivala sam da će savršena pozadina biti „Wicked Games“ Chrisa Isaaka, ili „I’ve Seen That Face Before“ Grace Jones, pjesme koje donose priče o zavodljivoj, opasnoj strasti. No, u konačnici, savršena pjesma je ipak „Zagrli me“ Arsena Dedića. Ovo sljubljivanje kao da priča upravo tu priču: neočekivani susret potpunih stranaca koje pronalaze toplinu i oslonac jedno u drugome. Savršeno sljubljivanje koje se lako moglo i ne dogoditi. Jer teran caruje u Istri, a Fakinov Il Primo čistokrvna je istarska aristokracija, istiješten iz

52 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

ponajboljih grozdova starog vinograda Flamino, precizno maceriran i brižno odležan, ozbiljnih tanina, elegantne strukture, kompleksnih dubokih nota tamnog voća s diskretnim začinskim završetkom. TAMAN single-origin čokolada donosi arome kakaa iz daleke Tanzanije, ništa manje brižno uzgojenog te centralno fermentiranog i sušenog u kolektivu Kokoa Kamili. U interpretaciji TAMAN Artisan Chocolates sačuvana je decentna voćnost i cvjetne arome terroira doline Kilombero, u čokoladi svilenkaste teksture i bogatih kakaovih okusa. I baš kao u Arsenovoj pjesmi, Fakinov Il Primo i TAMAN Tanzanija, sparuju se u toplom zagrljaju, potpuno se Saznaj više

SIR I VINO VOLE SE JAVNO / LATUS MLJEKARA

Koliko zrelost, tekstura i aroma sira mijenjaju vino koje biramo? Kada se govori o sljubljivanju sira i vina, sir se često promatra kao jedna kategorija. U praksi je upravo suprotno. Mladi meki sir nježnijeg karaktera i zreli sir intenzivnijeg okusa pred vino postavljaju sasvim različite zahtjeve, a dodamo li siru papar ili tartuf ili ga uključimo u složeniji zalogaj, mijenja se cijela slika. Zrelost, tekstura, intenzitet i aromatski profil zato nisu tek karakteristike kojima opisujemo sir. One određuju i smjer u kojem ćemo tražiti vino. Upravo su te razlike postale polazište suradnje Mljekare Latus iz Žminja sa sommelierima Karin Rupena Perdec i Emilom Perdecom. Umjesto traženja jednog univerzalnog pravila, na primjeru nekoliko Latusovih sireva pokazali su koliko se logika sljubljivanja mijenja već prelaskom s jednog tipa sira na drugi. Mladi meki sir i zreli sir ne traže isto vino Najizraženiji kontrast daju Mozzarella i Veli Jože. Latusova Mozzarella mladi je meki sir nježnog okusa i meke teksture. S druge strane nalazi se Veli Jože, kravlji sir koji dozrijeva oko godinu dana i tijekom zrenja dobiva izraženiji okus i strukturu. Već je ta razlika dovoljna da se promijeni i vino koje uz njih biramo. „Mozzarella i Veli Jože dva su potpuno različita tipa sira i zato ih nije moguće jednako sljubiti. Mozzarella je nježna i elegantna pa traži vino sličnog karaktera, dok Veli Jože, kao zreli kravlji sir intenzivnijeg okusa, traži snažnije vino, najčešće crveno, ponekad i slatko, s dovoljno tijela da može pratiti njegov karakter“, objašnjava Emil Perdec. Na tom primjeru dobro se vidi jedno od temeljnih načela sljubljivanja: struktura i intenzitet onoga što je na tanjuru trebali bi imati odgovarajućeg partnera u čaši. Previše dominantno vino može potisnuti nježniji sir. Nježno vino se uz snažan, zreli sir može jednostavno izgubiti. Konačan odgovor ipak daje kušanje. Tartuf mijenja i izbor vina Latufino donosi još jedan sloj. U siru se nalaze komadići tartufa, čija karakteristična aroma postaje ravnopravan dio zalogaja. Kod takvog proizvoda više se ne sljubljuju samo vino i sir. U odnos ulazi i tartuf pa vino mora odgovarati ukupnom aromatskom profilu proizvoda. Stoga dva sira slične strukture ne moraju nužno tražiti isto vino ako jedan od njih ima snažnu dodatnu aromu. Tartuf može bitno promijeniti ono što ćemo odabrati u čaši, čak i kada sam sir ostaje polazište. Intenzitet i struktura vina pritom bi trebali ostati u ravnoteži s intenzitetom zalogaja – tako da vino ne nadvlada sir niti sir potpuno ne potisne vino. Pogledaj video

53

MASLINE I MASLINARENJE

Novo maslinovo ulje na Hvaru dočekali Hvarani, turisti i Bračani

Foto: Irena Makjanić

Četvrto izdanje događaja „Goodbye Summer, Welcome Olio Nuovo!” spojilo je kušanje mladih maslinovih ulja, mediteranska jela i vina od autohtonih dalmatinskih sorti. note, gorčina i pikantnost. Ulja su sljubljena s jelima gastronomskih blogerica Sandre Rončević (O slanom i slatkom) i Tanje Pastuović Klaić (Cookam i guštam). Sandra je pripremila gustu juhu od kukuruza s ribljom okruglicom te kolač od palente i badema s limunom. Tanja je poslužila humus od skuše s hrskavim tortiljama i tostiranim slanutkom te čokoladnu tortu s bademima i narančom uz maslinovo ulje s limunom Seca. Glavno jelo pripremio je chef Krišto Barbić iz obiteljskog restorana Davor u Zavali: hvarsku gregadu od gofa teškog 27 kilograma, uz grdobine i raže. Mediteranske okuse upotpunilo

U subotu, 17. listopada 2026, stotinjak posjetitelja okupilo se u masliniku Eve Marije Čurin na položaju Seca u Gdinju na istočnom Hvaru, kako bi pozdravili ljeto i dočekali nova maslinova ulja. Kušanje novih ulja proizvođača Božić i Seca Eva Marija vodile su maslinarke Petra Marjan i Eva Marija Čurin te voditeljica projekta „Goodby eSummer, Welcome Olio Nuovo“ i educirana sommelierka za maslinova ulja Marija Vukelić. Posjetitelji su saznali koja su poželjna svojstva ekstra djevičanskih ulja: zelene mirisne

54 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

MASLINE I MASLINARENJE

je začinsko bilje iz obližnjeg mirisnog vrta Fjori Fôra. Vina od bogdanuše, prča, pošipa i plavca malog predstavili su vinari i predstavnici vinarija Vujnović, Tomić, Pavičić, Duboković, Lučić, Svirče, Zlatan Otok i Luviji, a druženje je glazbom pratio Ivo Jurić. Turistička zajednica općine Jelsa već četvrtu godinu podupire ovaj sve posjećeniji događaj, koji promiče otočko maslinarstvo i produljuje turističku sezonu otoka Hvara. Održava se u vrijeme kada u Dalmaciji tradicionalno počinju berba i prerada maslina — pravi trenutak za dobrodošlicu mladom ulju.

55

MASLINE I MASLINARENJE

Život je prekratak da bismo jeli loša maslinova ulja

Piše: Anja Novoselić • Foto: Nikola Radovani

Hipokrat je izrekom „Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana“ želio reći da hranom možemo prevenirati određene bolesti i očuvati naše zdravlje. Budući da je EDMU funkcionalna hrana, možemo tvrditi da je EDMU lijek. Smatra se funkcionalnom hranom ili „super food“ jer ima pozitivan zdravstveni učinak na ljudsko zdravlje zbog visokog udjela jednostruko nezasićenih masnih kiselina i komponenti s biološkom aktivnosti kao što su fenoli.

Dokazano je da konzumacija EDMU ima pozitivan utjecaj na trudnice i razvoj ploda tijekom trudnoće. EDMU je odličan izvor dobrih masti za majke dojilje i za malu djecu, u usporedbi s ostalim jestivim uljima, kao što su riblje ulje te biljna ulja od suncokreta, sezama, soje, kukuruza i dr.

Fenoli, osim što pridonose okusu EDMU, odgovorni su i za njegovu oksidacijsku stabilnost i rok trajnosti. Fenolni spojevi iz EDMU poželjni su zbog zdravstvene vrijednosti jer je dokazano da imaju ulogu u zaštiti lipida u krvi protiv oksidativnog stresa. Zdravstvena tvrdnja odnosi se

U EDMU je najzastupljenija oleinska kiselina koja ima najveću važnost zbog nutritivne vrijednosti i lake probavljivosti. Za EDMU koji sadržava visoke koncentracije oleinske kiseline i veći udio nezasićenih u odnosu na zasićene masne kiseline, moguće je koristiti zdravstvenu tvrdnju kojom se potvrđuje da visoke koncentracije nezasićenih masnih kiselina u prehrani utječu na snižavanje kolesterola u krvi.

na povezanost konzumacije fenola iz maslinovog ulja s pozitivnim učincima na zdravlje. Navedena zdravstvena tvrdnja odnosi se na ona ulja koja sadržavaju minimalno 5 mg fenola – hidroksitirosola i njegovih derivata u 20 g maslinovog ulja. Uz navedene pozitivne učinke EDMU na naše zdravlje, valja spomenuti da su i drugi proizvodi od masline poželjni kao dio naše prehrane. Stoga je naša preporuka da uvedete u svoj način prehrane konzervirane stolne masline – crne i zelene ili čaj od lista masline budući da je dokazano da imaju zdravstvenu i nutritivnu vrijednost.

MEDITERANSKA PREHRANA Mediteranska prehrana zdrav je i uravnotežen način prehrane temeljen na tradiciji zemalja Sredozemlja, a priznata je kao jedna od najzdravijih prehrana u svijetu. Uz ribu, vino, sir, raznoliko voće i povrće te mnoge druge zdrave namirnice, EDMU je dio mediteranske prehrane i vrlo važan izvor masnoća te je cijenjeno zbog bogatih nutritivnih svojstava te jedinstvenog mirisa i okusa. ZDRAVSTVENI UTJECAJ Poznato je da EDMU ima: • antioksidativna svojstva, • protuupalno djelovanje, • zaštitnu ulogu za krvožilni sustav, • antikancerogeno djelovanje, • antidijabetičko djelovanje • neuroprotektivno djelovanje EDMU je važan prehrambeni proizvod jer sadrži visoke razine nezasićenih masnih kiselina, pigmente, α-tokoferol, fenolne spojeve, hlapljive tvari i antioksidanse. Navedeni α-tokoferol iz EDMU najvažniji je i biološki najaktivniji oblik vitamina E snažan antioksidans koji štiti stanice od oksidativnog stresa.

56 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.



 

   

















 







SVIJET CIGARA

Dvije cigare, Maraština Fiolić i dva različita doživljaja

Ljubitelj cigara ne bi trebao samo tražiti unaprijed zadane kombinacije, nego istraživati karakter duhana, razumjeti strukturu vina i promatrati što se događa kada ih stavimo jedno uz drugo. Ponekad je pravi izbor jedna cigara. Ponekad su to dvije. Piše i foto: Dinko Jagić Ovoga puta krenuo sam iz suprotnog smjera od uobičajenoga. Nisam najprije odabrao vino pa tražio cigaru koja bi mu odgovarala, nego sam krenuo od cigare i njezina potencijala u kombinaciji s vinom. Na kraju sam se našao pred dvojbom između dvaju različitih profila: Perdomo 20th Anniversary Sungrown i Rocky Patel Gold Label. Odlučio sam se za obje – dvije cigare omogućile su mi da isto vino promatram iz dviju perspektiva. Jedna je dulja i pruža više vremena za praćenje razvoja aroma, dok je druga prikladnija za one koji žele kvalitetno iskustvo uparivanja, ali nemaju vremena za dulje pušenje. Perdomo 20th Anniversary Sungrown moj je izbor za trenutke kada želim odvojiti vrijeme za cigaru i vino, bez gledanja na sat. Njezin karakter, s toplim, zemljanim i drvenastim tonovima te mogućim začinskim i orašastim nijansama, pruža zanimljivu osnovu za susret s maraštinom koja ima dovoljno tijela da ostane prisutna uz dim. Kod ovog uparivanja posebno me zanima odnos između topline duhana i teksture Maraštine Fiolić 2022. Zrelo voće i suha marelica mogu se povezati sa slatkastim nijansama koje se razvijaju tijekom pušenja, dok bademasta završnica vina stvara prirodnu poveznicu s toplijim, orašastim i drvenastim tonovima cigare. Svježina maraštine pritom ima važnu ulogu: vraća ravnotežu nepcu i omogućuje da se svakom novom gutljaju pristupi s obnovljenom pažnjom. Drugi smjer predstavlja Rocky Patel Gold Label. Nju sam odabrao kao alternativu za one koji nemaju vremena za dulju cigaru, ali se ne žele odreći

58 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

promišljenog uparivanja. Kraći format mijenja dinamiku cijelog iskustva. Vrijeme za upoznavanje s cigarom ograničenije je, pa je još važnije da od početka postoji dobra osnova za povezivanje s maraštinom. U ovom slučaju to je upravo punija maraština, s izraženom teksturom, zrelim voćem i toplim nijansama dozrijevanja u drvu. Zanimljiv mi je potencijalni susret zaokruženih tonova duhana s aromama suhe marelice, badema i začina u vinu. Istodobno, svježina maraštine može

unijeti potreban kontrast i spriječiti da kombinacija postane preteška. Ne tražim potpuno podudaranje okusa, nego ravnotežu u kojoj vino i cigara izmjenjuju glavnu ulogu. Rocky Patel Gold Label vidim kao praktičniju opciju, ali ne i kao kompromis u kvaliteti samog doživljaja. Uparivanje ne mora trajati dugo da bi bilo zanimljivo. Važno je razumjeti što želimo postići i odabrati kombinaciju koja ima smisla u vremenu koje nam je na raspolaganju.

SVIJET CIGARA

Upravo je to bila moja početna dvojba. Perdomo 20th Anniversary Sungrown nudi mi prostor za dulje istraživanje i praćenje promjena koje se događaju tijekom pušenja. Rocky Patel Gold Label pruža alternativu za kraći predah, bez odustajanja od aromatske kompleksnosti koju želim postići uz vino. Zanimljivo mi je bilo istražiti kako isto vino reagira na dva različita pristupa. Jedan je sporiji i zahtijeva više vremena, dok je drugi prilagođen kraćem druženju. Oba mogu biti opravdana, ovisno o trenutku, raspoloženju i osobnim preferencijama. Za mene je upravo to bit ovakvih susreta. Ljubitelj cigara ne bi trebao samo tražiti unaprijed zadane kombinacije, nego istraživati karakter duhana, razumjeti strukturu vina i promatrati što se događa kada ih stavimo jedno uz drugo. Ponekad je pravi izbor jedna cigara. Ponekad su to dvije. A ponekad je najzanimljiviji dio cijelog iskustva upravo dvojba koja nas je navela da isprobamo oba smjera.

Maraština Fiolić 2022

Fiolić Maraština 2022 macerirano je bijelo vino njegovano u drvenim bačvama. Kompleksna, s aromama zrelog žutog voća, suhe marelice, citrusa, badema i mediteranskog bilja. Na nepcu nudi tople začinske i orašaste nijanse. Puno tijelo, dugi završetak.

59

VINO I TURIZAM

Vinogradi u zlato obojeni

Piše: Mirjana Maksimović • Foto: Julio Frangen

Postoji nešto čarobno u jesenima vinskih krajeva. Jutra mirišu na vlažnu zemlju, vinogradi se prelijevaju nijansama zlata i bakra, a između redova loze osjeća se tiho uzbuđenje berbe. To je vrijeme kad se priroda usporava, ali život u vinogradima dostiže svoj vrhunac. U Toskani jesen je poziv da se zaluta putovima koji vijugaju kroz brežuljke, pored kamenih sela, starih vila i vinograda koji se stapaju s obzorom. Dani su ispunjeni mirisima kestena, tartufa i tek ubranih plodova, a tradicija berbe postaje dijelom šire priče o životu, kulturi i okusima ovog kraja. Ovdje se jesen doživljava svim čulima. S druge strane Atlantika, dolina Nape u Kaliforniji u vrijeme berbe dobiva poseban ritam. Vinogradi vrve od

60 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

aktivnosti, putovi vode predjelima okupanima toplim svjetlom, a lokalni restorani, mjestašca i seoska imanja postaju dio jedinstvene jesenje atmosfere. Berba je srce sezone, ali cijela dolina odiše životom koji ne prestaje na granicama vinograda. I Toskana i Napa podsjećaju nas da je ljepota vinskog putovanja mnogo više od jedne čaše ili jednog odredišta. To su predjeli koje pamtimo, razgovori koji se spontano produžuju, mirisi lokalne kuhinje, stara kamena uličica u kojoj poželimo da zastanemo i osjećaj da smo, makar na nekoliko dana, postali dio nekog drugačijeg ritma života. Upravo zato jesen ima posebno mjesto u vinskom turizmu. Ona spaja prirodu, tradiciju, gastronomiju i gostoprimstvo u doživljaj koji može trajati mnogo duže od same berbe. A svaki takav dolazak ostavlja trag

i u lokalnoj zajednici – u malom obiteljskom smještaju, restoranu, radionici, na tržnici ili u susretu sa ljudima koji čuvaju duh svojega kraja. Za vinske destinacije našeg podneblja ovo je prilika da otkriju vlastitu jesenju priču. Ne trebaju biti kopija Toskane ni Nape. Dovoljno je prepoznati ono što ih čini jedinstvenim: boje svojih vinograda, mirise svoje kuhinje, običaje svojih sela i gostoprimstvo koje se ne može spakirati u turistički slogan. Jer berba je mnogo više od trenutka kada grožđe napušta lozu. Ona je priča o zemlji, radu, strpljenju i zajedništvu. A jesen je možda najljepše vrijeme da tu priču upoznamo. Polako, bez žurbe, korak po korak, putem koji nas vodi kroz vinograde i otkriva nam dušu jednog kraja.

Festival tartufa u Grazu – otkrijte tajne vrhunskog užitka

PREPORUKA / AUSTRIJA GRAZ

Kada zlatna jesenska svjetlost obasja ulice Graza, a šume zablistaju toplim bojama, dolazi vrijeme jedne sasvim posebne gastronomske dragocjenosti – tartufa. Tajanstveni, aromatični i neodoljiva okusa, tartufi vode gurmane na putovanje u svijet prepun čarobnih doživljaja za sva osjetila. Na Festivalu tartufa u Grazu sve se vrti oko ovog dragocjenog blaga prirode koje se skriva i u šumama oko štajerske prijestolnice. Prepustite se opojnom mirisu svježih tartufa i otkrijte vrhunske delicije te iznenađujuće kombinacije okusa na živopisnom sajmu tartufa. Ovdje se susreću strastveni proizvođači, kreativni kuhari i svi oni koje povezuje ljubav prema dobroj hrani. Uz mnogo mašte i kulinarskog umijeća, grački chefovi pretvaraju ovu plemenitu deliciju u mala gastronomska remek-djela koja se dugo pamte. Dođite! Saznaj više

61

62 | VINSKE ZVIJEZDE – listopad 2026.

5. — 7. 3. 2027. Zagreb, Hrvatska info@place2go.hr

/

Rezervacija izložbenih prostora

+385 98 352 675

/

+385 98 272 535

/

www.place2go.org