Vinske zvijezde br. 12

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA

Sretan Uskrs!

Ocjenjivanje

vina za Uskrs

Uskrs s food

blogerima

Vino na visokoj

peti - Jacqueline Marovac

Vinski putopis -

Porto, Douro

Uskrs je pred vratima i dolazi nam, nadamo se, uskoro i pravo proljeće. Ne vidimo ga još dobro jer bure nam zamagljuju pogled, ali dozvat ćemo ga našim sadržajem. U veljači smo proslavili 2. rođendan časopisa, u ožujku 2. rođendan Grozdeka, crtanog lika kojeg prati cijela regija na njegovim vinskim putovanjima. I dok se užurbano pripremamo za Uskrs, nudimo vam recepte stalnih suradnika, popularnih food blogera –Sandre, Tanje i Mile. U Balama smo održali ocjenjivanje vina naslijepo i ta vam vina preporučujemo za blagdane, ali i poslije, za proljeće i ljeto. Kušali smo vrhunska ekstradjevičanska maslinova ulja Bembo, razgovarali smo s jednom od najučenijih vinskih dama Hrvatske Jacqueline Marovac, DipWset, vinskom akademkinjom. Vrhunski enolog i stručnjak Matija Lesković objašnjava nam zašto vrtimo vinsku čašu, a vinski putopis vodi vas u Portugal, u dolinu rijeke Douro, s agencijom Cromovens. I slatko za kraj – ne mora uvijek biti pinca, može i starogrojski paprenjak ili viški cvit, zar ne? Čitajte nas i dalje. Sretan Uskrs!

Izdavač:

Zlatne riječi jdoo, Mirogojska 21, Zagreb

Glavna urednica: Marija Vukelić

Lektor: Marko Kovačić

Grafički urednik: Ivan Radić

Urednik fotografije: Julio Frangen

Suradnici:

Franka Božičković

Stiv Cinik

Davor Šišmanović

Zagreb Underground

Više: Zagreb Underground

Datum: 10. – 11.4. 16:00 – 22:00

Lokacija: Zagreb, Tunel Grič

GR8 Coffee festival

Više: GR8 Coffee festival

Datum: 16. – 17. 4. 10:00 – 18:00

Lokacija: Zagreb, Kongresni centar Antunović

Salon Sauvignon Ptuj

Više: Salon Sauvignon Ptuj

Datum: 18.04.2026

Lokacija: Dominikanski samostan Ptuj

Pour Choices Wine Fair

Više: Pour Choices Wine Fair

Datum: 18.4. 13:00 – 19:00

Lokacija: London, Hackney Bridge, E15 2SJ

Orange Wine Festival

Više: Orange Wine Festival

Datum: 24.4. 14:00 – 21:00

Lokacija: Izola, Manziolijev trg, Slovenija

VIVA VINO – Wine & Walk

Vižinada

Više: Wine & Walk Vižinada

Datum: 25.4.

Lokacija: Vižinada, Istra

PINK DAY Zagreb festival

Više: PINK DAY Zagreb festival

Datum: 25.4. 11:00 – 20:00

Lokacija: Zagreb, Lauba

Sajam agroturizma Šibensko-kninske županije

Više: Sajam agroturizma Šibenskokninske županije

Datum: 30.4 – 2.5.

Lokacija: Skradin, riva & Trg

Male Gospe

Vinistra

Više: Vinistra

Datum: 8. – 10.5.

Lokacija: Poreč, Dvorana Žatika

Brda&Friends

Više: Brda&Friends

Datum: 9.5.2026 14:00 – 20:00

Lokacija: Vila Vipolže, Slovenija

Balkan International Wine Competition

Prestiž platine: od regionalne izvrsnosti do globalne potražnje

Već 15 godina BIWC uspješno promovira balkanska vina na svjetskoj sceni, a uvođenje platinaste medalje (96+ bodova) vrhunac je hijerarhije bodovanja BIWC 2026. To je svojevrsni katalizator za pozicioniranje marke i komercijalni uspjeh. Platinasta medalja može biti vrhunski pokazatelj pripadnosti eliti za BIWC 2026 i ulaznica vaše vinarije za globalni ugled na prepunom tržištu.

Platinasta medalja pozicionira etiketu među 1% najboljih regionalnih vinara, dokazujući svjetsku kvalitetu svim ljubiteljima vina. Ovo visoko priznanje gradi povjerenje i oblikuje prepoznatljivu marku. Platinasti status pojednostavljuje proces donošenja odluka za uvoznike i trgovce, služeći kao ključni pokretač međunarodne distribucije. Ovo vrhunsko priznanje nudi prestiž i sigurnost koje kolekcionari traže za elitna ulaganja. Vina s najvišim ocjenama natjecat će se za prestižne titule BIWC 2026 Trophy i Grand Trophy.

BIWC koristi sustav kušanja naslijepo sa 100 bodova Australian Wine Showa, jedno od rijetkih natjecanja u Europi koje to čini. Medalje se dodjeljuju na sljedećim pragovima:

Platina: iznimna vina koja ostvare 96+ bodova

Dvostruko zlato: 94–95 bodova

Zlato: 89–93 boda

Srebro: 85–88 bodova

Bronca: 81–84 boda

Igor Luković, predsjednik BIWC-a, ističe utjecaj natjecanja: „BIWC je postao mjerilo za dinamičnu

i promjenjivu vinsku industriju Balkana. Iz godine u godinu svjedočimo vinima koja ovdje dobivaju prva velika priznanja, a poslije stječu i međunarodna priznanja. Ovaj rast svjedoči o predanosti našeg tima i pažljivom procesu odabira našeg žirija svjetski poznatih sudaca, uključujući Masters of Wine.“

Galina Niforou, Wine MBA i direktorica BIWC-a, naglašava važnost ove vizije:

„Od osnutka, BIWC je više od natjecanja; to je platforma za suradnju, edukaciju i širenje tržišta. Ova inicijativa potiče našu misiju stvaranja sinergije između balkanskih vinara i globalne industrije. Cilj nam je postaviti smjer za budućnost balkanskih vina i učvrstiti njihovo mjesto na svjetskoj vinskoj karti.“

Prijavite se na BIWC 2026 putem službenog obrasca:

Dino Kušen i Juraj Dusper doveli najveća svjetska vinska imena na VAPT

19. veljače Rovinj je bio domaćin jednog od najvećih vinskih događanja u regiji – VinoTrade Acrobat Portfolio Tastinga (VAPT). Događanje je održano u prostoru Grand Hotela Park, a okupilo je velik broj ugostitelja, sommeliera, vinskih profesionalaca i distributera iz Hrvatske i inozemstva. VAPT je još jednom potvrdio snažan interes tržišta za prestižne svjetske vinske kuće i raritetne etikete koje su rijetko dostupne na istom mjestu. Degustacijski stolovi obuhvatili su renomirane proizvođače iz Francuske, Italije, Španjolske, Južne Amerike, ali i Hrvatske uključujući kultne šampanjce, bordoške klasike, talijanske ikone i vodeća španjolska imena.

‘V is for Vino’ – emisija o vinu

U zagrebačkom restoranu Vinodol održano je premijerno prikazivanje emisije ‘V is for Vino’ posvećene Hrvatskoj i njezinim vinima. ‘V is for Vino’ jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih američkih TV emisija vezanih uz vino. Epizoda o hrvatskim vinima snimala se prošle godine na lokacijama kao što su Međimurje, Kutjevo, Istra i mnogim drugima. Na

premijeri su se okupili predstavnici vinarija koje su sudjelovale u snimanju (Štampar, Kutjevo, Kozlović, Medea, OMO, Trapan i Deklić), brojni novinari i partneri. Snimanje emisije podržale su i turističke zajednice, na čelu s Hrvatskom turističkom zajednicom, a goste su pozdravili Augustin Dokoza Bukvić i Tomislav Tuđen, koji su sudjelovali u snimanju i bili logistička

podrška autoru emisije, Vinceu Anteru.

Emisija ‘V is for Vino – Croatia’ dostupna je na Youtubeu, a osim online, prikazivat će se i na popularnim TV kanalima kao što su Amazon Prime i Reach TV (američki aerodromi).

Saznaj više

Forska vina vole francuske sireve

Na Hvaru je 25.veljače 2026. održana vrlo zanimljiva radionica sparivanja francuskih sireva s hvarskim vinima u organizaciji udruge Forske užonce. Radionicu je vodila Marija Vukelić, prof. francuskog jezika i književnosti i vinska promotorica i edukatorica. Na radionici su se kušali francuski sirevi spojeni s hvarskim vinima: Bogdanjuša Carić 2025 spojena je s mekim sirom Brillant Savarin; Prč 2024 Vujnović s kozjim Tomme de chèvre ; Pošip Pavičić Selekcija 2024 sa sirom Comté odležanim 24 mjeseca; Opolo

Bell’Iakov 2025 spojen je sa sirom Saint Felicien uz dehidriranu malinu. Dva moćna crnjaka Tomićev Caplar 2021 (cuvée plavca malog i cabernet sauvignona) i Vrankovićev plavac mali barrique 2023 spojeni su sa sirom Comté odležanim 36 mjeseci. Za slatki kraj Prošek Luviji 2020 sljubljen je s plavim sirom - Bleu d’Auvergne AOP uz suhu hvarsku smokvu, što je mnogima bila najzanimljivija kombinacija.

Saznaj više

Rene Karaman

Marija Vukelić

30. Vino uz žlicu: Restoran Hayat u Velikoj Gorici

Sedma godina od početka eno-gastro projekta Vino uz žlicu i njegovo 30. Izdanje, potkraj veljače, obilježeni su u restoranu Hayat u Velikoj Gorici (Nikole Tesle 70) čija je vlasnica mlada i poduzetna Antonija Batković. Prije kušanja ukusnih domaćih delicija, uzvanicima su apetit otvorile odabrane rakije i likeri iz bogate ponude istarske Destilerije Koraca. Jela koja su se služila bila su: focaccia s džemom od karameliziranog luka, feta u bagremovom medu, turopoljski štrukli, juneći obrazi u umaku od suhih šljiva s njokima i štrudl od jabuka na kremi od vanilije. Vina koja su se s tim domaćim specijalitetima kušala bila su: pjenušac Albuelis brut vinarije Vitus, Malvazija 2024 vinara Robija Damijanića, premium etiketu svojih vina Seven Numbers Puklavec Family Wines, Dingač 2022 vinarije Skaramuča i Jade 2023

vinarije Belje. Jubilarno 30. izdanje Vina uz žlicu dodatno su začinili novinari i blogeri koji ga godinama prate. Organizatorima su priredili ugodno iznenađenje darujući im

prigodnu karikaturu koju je napravio poznati karikaturist i strip crtač Stiv Cinik na kojoj se na duhovit način poigrao s likovima glavnih aktera.

3. BregPremier u Zagrebu

23. ožujka 2026. održan je 3. BregPremier, kušanje novih vina Bregovite Hrvatske, regije koja obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice. Na BregPremieru nastupilo je 40 vinara Bregovite Hrvatske Predstavivši dvjestotinjak vina. Uz vina prošlogodišnje berbe tu su bila i ona starijih godišta koja su tek sada dosegnula željene karakteristike. Stručnjaci i znanstvenici slažu se da Bregovita Hrvatska raznolikost vinskih sorti treba uključiti u promicanje svoje vinske regije. „Središnjom bregovitom Hrvatskom ne dominira jedna, tzv. velika sorta vina, kao u drugim vinskim regijama. Riječ je o geografski heterogenom prostoru, što se odražava i na sorte u njezinim vinogorjima. Bregovita Hrvatska to treba prigrliti kao svoju prednost. U vinskom svijetu danas su na cijeni izvornost i autentičnost. Upravo to Bregovita Hrvatska ima zahvaljujući raznolikosti svojeg sortimenta“, kazala je prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika, izvanredna profesorica iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nikola Zoko

Julio Frangen

Vina Benvenuti u Zagrebu

U atraktivnom prostoru restorana Theatrium by Filho 25.03. okupili su se predstavnici medija, vlasnici i sommelieri vrhunskih restorana te istaknuti predstavnici hrvatske vinske scene kako bi zajedno dočekali nove berbe vinarije Benvenuti. „Kao što proljeće donosi svježinu i novu energiju, tako i mi svake godine u ovo vrijeme predstavljamo nova vina. Ove godine to smo učinili s posebnim zadovoljstvom“, poručila su braća Benvenuti. Na samom početku točila se svježa Malvazija 2025., koja je odmah osvojila nepca prisutnih. Slijedio je Rosé 2025. Svjež, elegantan i vibrantan pun voćnih aroma, idealan za proljetne trenutke i lagane užitke. Poseban trenutak večeri bila je premijera Malvazije Livio Benvenuti 2024., čista esencija sortnosti, najautentičniji mogući izričaj malvazije i Motovunštine. Između pojedinih vina posluženi su pažljivo osmišljeni sljedovi hrane koje je posebno pripremio glavni kuhar Filip Horvat. Svaki slijed bio je savršeno usklađen s karakteristikama vina, dodatno naglašavajući njihove arome, svježinu i eleganciju te stvarajući potpuni doživljaj užitka, emocije i vrhunske gastronomske harmonije. Nakon bijelih vina na red je došlo odležano crno vino Caldierosso 2023. Kušanje je zaokruženo popularnim desertnim vinom Corona Grande 2022., koje je već godinama jedno od najtraženijih desertnih vina u hrvatskim restoranima.

Posjet vinariji Barun u Krašiću

Izlet u Krašić uvijek je dobra ideja! U srcu slikovitog kraja podno Plešivice nalazi se rodno mjesto kardinala Alojzija Stepinca, gdje se smjestila obiteljska vinarija Barun – mala, ali ambiciozna vinska priča koja sve više privlači pažnju ljubitelja dobre kapljice. Posjet vinariji otkriva predan rad u vinogradu i podrumu, gdje se s mnogo pažnje njeguju sorte prilagođene ovom terroiru. Naglasak je na autentičnosti, svježini i pitkosti vina, uz jasnu želju da se kroz svaku bocu prenese karakter krašićkog kraja. Barun se profilira kao ugodno iznenađenje zagrebačke vinske okolice – idealna destinacija za kratki eno-gastronomski izlet, gdje se uz vina može doživjeti i mirniji, gotovo zaboravljeni ritam bregovite Hrvatske.

Saznaj više

Julio Frangen

Julio Frangen

deset laureata koji mijenjaju gastronomsku kartu Hrvatske

Gault&Millau Croatia je u utorak, 17. ožujka, u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade Zagreb proslavio izlazak devetog izdanja dvojezičnog međunarodnog vodiča za Hrvatsku i dodijelio godišnje trofeje za desetero novih laureata. Dok su uzvanici pri dolasku uživali u sirnom baru zlatnog partnera Présidenta i pjenušcu Ruggeri Valdobbiadene Superiore di Cartizze D.O.C.G. Brut, harfistica Doris Karamatić virtuoznim nastupom uvela je više od sto kuhara iz cijele zemlje u svečanu večer. Goste su pozdravile Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault&Millau Hrvatska,

Valerija Milković iz Hrvatske turističke zajednice te Monika Udovičić, državna tajnica Ministarstva turizma i sporta RH, a među uzvanicima bio je i Daniele Scaglia, direktor Gault&Millau Italija, čije prvo izdanje izlazi 2027. godine. Najvažniji trenutak večeri bilo je proglašenje Chefa godine 2026., a prestižnu titulu osvojio je Stiven Vunić, vlasnik i glavni kuhar - Chef konobe Zijavica u Mošćeničkoj Dragi. Trofej Veliki chef sutrašnjice 2026 pripao je Ines Jurišić iz Bistroa Beška u Čakovcu, a uručila ga joj je Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta RH. Trofej Mladi talent godine 2026 osvojio je 25-godišnji Danijel Biro iz restorana i vinarije Josić u Zmajevcu, prvom baranjskom restoranu nagrađenom s 4 G&M toke, a uručila mu ga je dr. sc. Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera – Europske regije gastronomije.

O svim nagrađenima pročitajte na poveznici:

Odabrane vinske zvijezde za uskrsni stol!

Šampion ocjenjivanja je Karizma 2022 zagorske vinarije Petrač, s 95 bodova

VINSKE ZVIJEZDE

– pravilnik

Ocjenjivanje je pozivno – vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijavljuju prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta ni

regija; o uzorcima se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Komisija zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opišu vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

Info: vinskezvijezde@gmail.com PR: Zlatne riječi, 098 277301

Legenda: bodovna granica za odličja:

srebro *** od 85 do 89,9 bodova

zlato **** od 90 do 94,9 bodova

veliko zlato ***** od 95 do 98,9 bodova

velika zvijezda od 99 do 100 bodova

Foto: Ivan Radić

GDJE SMO OCJENJIVALI?

Villa Porta no (Bed & Breakfast) nalazi se u pitoresknim Balama, u srcu Istre. Vlasnici, Nina Levičnik i Radovan Černelić, sommelieri, vinski znalci i hedonisti, u roku od dvije godine iz stare kamene ruševine stvorili su prostor za sebe i goste, gdje se sve temelji na izvrsnom dizajnu, održivosti, recikliranju i prijateljskom pristupu prema prirodi (osobito u vinu i hrani). Villa Porta no spoj je svega što Nina i Radovan jesu i što vole. Za njih je Villa Porta no neka vrsta kazališta s pet malih pozornica (soba), od kojih je svaka posvećena drugom aspektu života vlasnika. Gosti mogu uživati u jedinstvenom iskustvu u sobama, koje su posvećene: Istri, gdje se nalaze Bale; vinu, koje je prije više od dva desetljeća promijenilo Nini i Radovanu životni put; kruhu, koji je od bake pekarice naslijeđena Ninina ljubav; ružama, kojima su zasadili veliki ružičnjak pri dolasku u Bale; Africi,

gdje je rođen njihov sin. U zajedničkoj velikoj i toploj blagovaonici, gdje je održano ocjenjivanje, gosti guštaju u domaćim proizvodima za doručak; tijekom dana, ako požele i u vinima i uljima, nauče ponešto novo od vlasnika, odmaraju se od gradske vreve i stvaraju nezaboravne uspomene.

Ručak nakon ocjenjivanja:

Sourdough galette sa svježim kravljim sirom i divljim šparogama/ friulanska palenta s odležanim kravljim sirom i karameliziranim lukom

Junjeća juha s povrćem i žgancima od heljde

Torta od kukuruznog brašna, palente, maslinovog ulja i naranče

Šampion ocjenjivanja je Karizma 2022, zagorske vinarije Petrač, s 95 bodova.

Niti jedno vino nije ocjenjeno ispod 88 bodova što nam govori o vrhunskoj kvaliteti pristiglih uzoraka.

Ocjenjivanje projekta vinske zvijezde “vina za Uskrs” se održalo u ponedjeljak, 16.3. 2026. u Balama, u Vili Porta no (bed & breakfast), kod vrsnih domaćina Nine Levičnik i Radovana Černelića, koji su i sami vinski znalci i stručnjaci.

Kategorije su bile dvije: bijela i crna vina, vina lakšega tijela, ona vina koja želimo preporučiti čitateljima za Uskrsne blagdane, za veliki petak uz ribu i za Uskrs – uz tradicionalna jela, ali i tijekom cijeloga proljeća.

Ocjenjivala je stručna komisija: Katarina Peršurić, dipl.ing.agr; vinarka (Misal); dr. Jacqueline Marovac, DipWset, WineAkademikerIn, vinarka (Domaine Koquelicot); Bojan Družeta, sommelier (la Grisa), Marija Vukelić, prof. voditeljica projekta Vinske zvijezde i dr.sc botech Kristijan Damijanić, prof. struč stud VeleRi ( Poljoprivredni odjel u Poreč),predsjednik komisije.

Tri najbolja vina po kategorijama:

Bijela vina

1. Bugava Antique 2022, Vislander (95)

2. Sauvignon Cmrečnjak 2025 (92)

3. Campo Rosa malvazija, 2025, Dobran (92)

4. Pecorino 2024, Umani Ronchi, Abruzzo/ Atrox (91)

Crna vina

1. Karizma 2022, Petrač vina (95)

2. Borgonja 2024, AB Vina (91)

3. Pinot Noir Kopjar 2022 (90)

Ostala zlatna vina  4**** (89,66- 94,5) :  Malvazija Monte Ricco : Graševina Ramarin , Škrlet Klet Romić,  Sauvignon AB; Somis Muškat Lupić, Scarlet Seletković; Ško Plasin; Merlot barrique Radoš.

Srebrna vina  3***  (85-89, 5) : Maraština Bora, Karanduse Dobran chardonnay, Ško Debit, Bolfan Riesling Primus; Crni Pinot Ramarin, Pinot crni Matijašić

Kristijan Damjanić Kristijan Damjanić

Bojan Družeta

Katarina Peršurić

Marija Vukelić

Jacqueline Marovac

Bijela vina

Kupi!

Sauvignon, 2025 Cmrečnjak

92

Sveti Urban Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: voćno, cvjetno (bazga), mineralno, osvježavajuće, ugodno

Gastro preporuka: rižoto s tikvicama, sendvič sparoge i kozji mladi sir

Alkohol: 11,50% Cijena: 12,99€

Kupi!

Kupi!

Vislander Bugava Antique, 2022

Vislander

Vis

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: zlatno-žute boje, herbalno (komorač), meko tijelo, kompleksno

Gastro preporuka: šunka u raženom kruhu, velika riba

Pula

Alkohol: 13,50% Cijena: 15,00€

92 95

Campo Rosa, 2025 Dobran

Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: ugodna svježina, skladno, elegantno

Gastro preporuka: amatriciana, rižoto s gljivama

Alkohol: 12,60% Cijena: 10,00€

Kupi! Kupi!

Pecorino, 2024

Umani Ronchi

Kupi!

Osimo Abruzzo Italija

Opis: svježe, herbalno, citrusno, aroma marelice

Gastro preporuka: blagi sir, Easter bread, janjetina na padelu

Alkohol: 12,50% Cijena: 12,00€

Sauvignon, 2025

AB-vina Brčić Anđelo

Poreč Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: drvene note, kremasto, puno, trajno

Gastro preporuka: skuta, pate, fritaja sa šparogama, ravioli sa sirom i tartufom

Alkohol: 13,00% Cijena: 9,80€

Malvazija, 2025 Monte Ricco

Rovinj Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: intenzivne okusne arome voća , puno tijelo, uravnoteženo

Gastro preporuka:

Alkohol: 13,00% Cijena: 11,00€

Kupi!

Somnis (suhi muškat), 2025 Lupić

Bale Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: bijelo i žuto cvijeće na mirisu, mineralno, slasno, muškatne note, elegantno

Gastro preporuka: mladi kozji sir, sir gouda, krostata sa džemom od grožđa, torta od badema

Alkohol: 13,00% Cijena: 10,00€

Škrlet, 2025

Klet Romić

Kutinska Slatina Moslavina, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: mirisi cvijeća i voća, pun okus, mineralno, sortno, pitko

Gastro preporuka: pita sepoica??

Alkohol: 12,50% Cijena: 11,00€

Kupi!

Graševina Ramarin, 2025 Ramarin

Garčin Slavonija, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: aromatično, usklađene kiseline, mineralno, pitko

Gastro preporuka: šparoge

Alkohol: 12,50% Cijena: 16,50€

Kupi!

Kupi! Kupi!

Scarlet, 2025 Seletković

Popovača Moslavina, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: ugodna svježina, skladno, elegantno

Gastro preporuka: amatriciana, rižoto s gljivama

Alkohol: 12,00% Cijena: 10,00€

Bolfan Primus riesling, 2024 Bolfan vinski vrh

Hraščina Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: muškatne note, žuto voće (dunja)

Gastro preporuka: mladi kozji sir, pinca s koricom limuna, mousse od pistacija i maline

Alkohol: 13,50% Cijena: 20,00€

Maraština, 2024

Bora

Podgradina

Sjeverna Dalmacija

Dalmacija

Opis: voćne note (marelice), herbalno, trajno

Gastro preporuka:

Chardonnay Karanduse, 2025

Dobran

Pula

Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: nježna žuta boja, mirisi cvijeća i voća (zelena jabuka)

Gastro preporuka: tartufi s fritom

Alkohol: 13,00%

Cijena: 18,90€

Alkohol: 12,00% Cijena: 10,00€ Kupi!

Ško Debit, 2025

Ško

Oklaj

Dalmatinska zagora, Dalmacija

Opis: nježne boje, aperitivno

Gastro preporuka: mladi kravlji sir, tjestenina s dagnjama, orada u škartocu

Alkohol: 12,50%

Cijena: 13,00€

Crna vina

Kupi!

Borgonja, 2024

91

AB-vina Brčić Anđelo

Poreč Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: tamno voće u mirisu, tanično

Gastro preporuka: romb u pećnici, divljač s borovnicama i njokima

Alkohol: 12,50% Cijena: 10,50€

Kupi!

Karizma, 2022 Petrač

Hršak Breg Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: miris bobičastog voća, tanično

Gastro preporuka: zreli sir, rebra boškarina i njoki od griza

Alkohol: 13,50%

Cijena: 17,50€

Kupi!

Pinot Noir 2022 Kopjar

90

Novi Marof Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: voćno, note borovnice, kupine, sočno, trajno

Gastro preporuka: sir, pate

Alkohol: 13,80%

Cijena: 14,00€

Ško Plasin, 2024 Ško

Oklaj

Dalmatinska zagora, Dalmacija

Opis: voćni mirisi (borovnica), herbalno, nježni okusi, pitko

Gastro preporuka: taco od leće, pečena riba na žaru, bbq rebarca

Alkohol: 12,70%

Cijena: 18,00€

Crni Pinot Ramarin, 2025 Ramarin

Garčin Slavonija, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: crveno voće u mirisu (trešnje, višnje), svježe, nježno

Gastro preporuka: šunka kuhana u vinu, hobotnica pod pekom, čoko mousse sa čilijem, brownie s kremom od višnje

Alkohol: 14,50%

Cijena: 19,60€

Merlot Barrique, 2022 Radoš

Kaštelir

Zapadna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: svježe, note borovnice i crnog ribizla, tanično

Gastro preporuka: zreli kozji sir, tartar biftek, janjeći kotleti u saftu, teletina s pečenim povrćem, pljukanci ragu boškarina

Alkohol: 12,50%

Cijena: 10,00€

Pinot crni, 2024 Matijašić

Motovun Centralna Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: lijepi tanini, zagasito voće, komp

Gastro preporuka: patka, steak u tartaru, brodet palenta

Alkohol: 13,00%

Cijena: 10,00€

Vinski bar Providenca, Kaštel Gomilica

Vlasnik vinskog bara Providenca, Mijo Botić, niz je godina posvećen svijetu vina i vinske kulture. Nakon završene ugostiteljske škole njegov profesionalni put počeo se okretati u smjeru hrane i vina. Ključni iskorak dogodio se stjecanjem WSET i HSK certifikata, koji su mu otvorili vrata za daljnji napredak – kako u znanju, tako i u ulogama poput vođenja tima i upravljanja poslovanjem. Cijelo je to vrijeme u njemu tinjala želja za vlastitim barom, mjestom gdje bi gostima približio prije svega izvorne dalmatinske sorte, s naglaskom na kaštelanska vina, ali i cijelu dalmatinsku vinsku scenu.

„U Providenci želim razvijati koncept koji uključuje edukacije o vinu i posluživanju – od pravilnog skladištenja, prezentacije vina, uparivanja s hranom do racionalne nabave. Poseban naglasak stavljam na lokalne sorte i vinare jer iskustvo pokazuje da strani gosti sve više traže

autentičnost – traže domaće, lokalno i izvorno.“ - govori nam Mijo. U suradnji s vinarima, Mijo planira organizirati posjete vinarijama kako bi gosti mogli iz prve ruke doživjeti proces proizvodnje i razumjeti priču koja stoji iza svake berbe, iza svake boce. Providenca nije zamišljena samo kao vinski bar, nego i kao mjesto susreta,

edukacije i promocije – s fokusom na mlade vinare i nove generacije koje tek dolaze. Upravo s njima Mijo želi graditi dugoročnu suradnju i zajedno pridonositi razvoju i prepoznatljivosti naše vinske scene. Stoga, kad ste u blizini – svakako pođite do Providence. Sigurni smo da ćete ondje naići na vina – koja dosad još niste kušali!

Šunka & vino

Za uskrsni stol biram klasiku koja nikada ne razočara – ružičasti šampanjac uz uskrsnu šunku. Ovaj spoj funkcionira gotovo savršeno jer svježina šampanjca balansira slanost i bogatstvo mesa. Fini mjehurići čiste nepce i pripremaju ga za novi zalogaj, dok crvene voćne arome dodatno naglašavaju sočnost šunke i ublažavaju dimljenu notu. Moja je prepouak Billecart-Salmon, Le Rosé, šampanjac koji donosi dodatnu dimenziju elegancije i preciznosti. Šampanjci općenito imaju izraženiju autolitičnost, što ovom pairingu daje dodatnu dubinu i kompleksnost. Te nijanse podižu cijeli doživljaj na višu razinu. Dodatno ovaj spoj čini posebnim - šampanjska svestranost; naime ovo piće jednako dobro prati i ostale uskrsne priloge, a mjehurići daju osjećaj lakoće i čine cijeli obrok svečanijim. Iako je šampanjac vrhunski izbor, ovaj pairing odlično funkcionira i s drugim rosé pjenušcima, pod uvjetom da su proizvedeni klasičnom metodom te da vino ima dostatnu svježinu i nešto suzdržaniju voćnost. Poslužiti na temperaturi od 6 do 8 °C kako bismo izvukli maksimum iz ovog sljubljivanja.

Manuela Plohl, prof., MA; DipWSET & WeinakademikerIn (Zadar)

Zadatak jasan, zvijezda uskršnjeg stola - šunka, ili kako moji Moslavci u deminutivu vole reći šunkica, je tu. Uskoro će i sve druge zvjezdice biti na stolu, ništa manje bitne; domaća jaja - tvrdo kuhana naravno, domaći ribani hren samo malo raznježen vrhnjem kako bi ga svi mogli jesti i naravno mladi luk, hrskav, sočan i ukusan. Kako naše zvijezde i zvjezdice nastupaju već ujutro uz doručak, potrebno mi je vino nešto laganijeg tijela, ali kremozno i hrskavo, aromatike dostojne raskošnog uskršnjeg stola. Kako bih umirio hren i luk, a da ne izgubim niti malo trajnosti i aromatike istih i kako bi prerezao masnoću jaja i šunkice, na mom stolu naći će se novi Griffin Sauvignon blanc 2025. Lagan i hrskav. Griffin voli battonage kojim je i ovaj Sauvignon blanc laganijeg tijela učinio kremoznim. Sauvignon novog svijeta i običaji starog svijeta.

Sretan Uskrs!

Josip Orišković, sommelier (Opatija)

Šunka u kruhu uvijek je u centru pozornosti na svečanom uskrsnom stolu. A kako i ne bi bila, kada ju svi s nestrpljenjem čekamo iz godine u godinu. Uskršnji brunch poziva na nešto svježe, a opet svečano, i ako mene pitate, pjenušac je savršen izbor! Mjehurići uvijek donose veselje stolu, odmah daju onaj poseban osjećaj i čitava atmosfera nekako se čarobno podigne – baš kako priliči Uskrsu. Osim što je pjenušac moj prvi izbor kada je u pitanju brunch, upravo se ta vrsta vina odlično slaže uz šunku u kruhu. Mjehurići i kiselina lijepo režu masnoću šunke, a sočnost mesa dolazi do izražaja. Suhi stilovi, poput Bruta, naglašavaju eleganciju zalogaja, dok lagane kvasne note podsjećaju na kruh i aromatski se stapaju sa zalogajem. Pjenušac Pavel tu bi zasigurno savršeno odigrao svoju ulogu, a rezultat je lagan, pitak i zaista svečan početak Uskrsa – onako kako volim! Marinela Mrkonja, sommelierka (Opatija)

Poširana jaja sa šparogama

Piše: Tatjana Pastuović Klaić

Foto: Vigor Klaić

Sastojci:

• 300 g šparoga

• 6 jaja

• 200 g pršuta ili šunke

• Sol, papar

Priprema:

Šparogama uklonite donji tvrdi dio (same pucaju kad ih svinete).

U lonac s kipućom vodom dodajte 2 prstohvata soli i pripremljene šparoga pa ih kratko blanširajte. Blanširane šparoge zatim kratko potopite u zdjelu s hladnom vodom kako bi zadržale lijepu zelenu boju.

Kad se ohlade ocijedite ih i posušite.

U drugom loncu u kipuću vodu dodajte sol i kuhačom lagano miješajte da se stvori vrtlog. U sredinu vrtloga dodajte razbijeno jaje i na laganoj vatri ostavite 2,5-3 minute.

Izvadite poširano jaje iz vode pa ponovite postupak s preostalim jajima. Poslužite zajedno šparoge i poširana jaja.

Sauvignon 2025,

AB - Vina Anđelo Brčić

Kad god spomenemo šparoge, prvo nam za sljubljivanje padne na pamet –sauvignon bijeli. Školski, bez iznimke, on voli zeleno jer i sam ima zelenih, herbalnih nota. Školski, on baš voli proljeće (ali i ljeto!). Školski, on ima dva glavna stila – europski i novosvjetski (novozelandski). Naš (europski) ima više mineralnosti i elegancije, poput najljepših primjeraka iz Sancerrea, a novozelandski pršte svježinom zelene paprike, ogrozda i trave. Kakvog vi volite ? Moj je izbor uvijek ovaj europski, nježniji, a Brčićev (istarski) je upravo takav. Nenapadan, elegantan, skladan i trajan. Slastan. A ako vam nije sauvignon prvi izbor, AB malvazija isto će lijepo pratiti šparoge. Odaberite sami, vina Brčić su tu - zbog vas! (MV)

Tatjana Pastuović Klaić

Uskrsna ovčica – punjeno tijesto sa šunkom i sirom

Foto: Mile Butorac

Piše: Mile Butorac

Priprema:

1. U mlakom mlijeku aktiviraj kvasac sa žlicom brašna i šećera, ostavi 10 minuta.

2. Pomiješaj brašno i sol, dodaj jaje, kvasac, ostatak mlijeka i maslac narezan na kockice.

3. Umijesi glatko tijesto i ostavi da se diže 1 sat.

4. Tijesto razvaljaj na debljinu od 1 cm i nareži na kvadrate.

5. Na svaki kvadrat stavi šunku i sir, zatvori u kuglicu.

6. Slaži kuglice na lim u oblik ovčice – manji za tijelo, veći za glavu, dva za nogice.

7. Pokrij i ostavi još 30 minuta da se diže.

8. Premaži jajetom, pospi sezamom i peci 25–30 min na 180 °C.

Sastojci:

Tijesto:

• 500 g glatkog brašna

• žličica soli

• 280 ml mlakog mlijeka

• 1/2 kocke svježeg kvasca (plus žlica brašna i šećera)

• 1 jaje

• 60 g maslaca sobne temperature

Nadjev:

• 150 g kuhane

šunke (sitno narezane)

• 150 g ribanog sira (gouda, trapist ili slično)

Umani Ronchi “Vellodoro” Pecorino 2024

Svježe talijansko bijelo vino iz regije Abruzzo (Terre di Chieti IGT). Ima izraženu mineralnost i živahnu kiselost, što ga čini popularnim izborom za ljubitelje laganih i osvježavajućih proljetnih i ljetnih vina. Svijetlo slamnato-žute je boje. Ima lagano do srednje tijelo s dominantnim notama zelene jabuke, kruške, agruma (limun, bergamot) te jasnim mineralnim i slankastim završetkom. Vino odležava otprilike 4 mjeseca na talogu u spremnicima od nehrđajućeg čelika prije flaširanja kako bi zadržalo svježinu. Prija uz lagana proljetna jela, a može se piti kao aperitiv.

Kupi!

Mile Butorac

Uskrsni tart

| VINSKE ZVIJEZDE – travanj 2026.

Tatjana Pastuović Klaić

Foto: Vigor Klaić

Piše: Tatjana Pastuović Klaić

Sastojci:

• 1 omot svježeg lisnatog tijesta (275 g)

• 350 g svježeg sira

• 1 jaje

• 80 g naribanog emmentalera

• 50 g naribanog parmezana

• sol, papar

• 250 g šparoga

• 150 g pršuta

• 3 jaja

• rotkvice

• crni sezam

Priprema:

Tijesto izbockajte vilicom. U zdjeli pomiješajte svježi sir, jaje, emmentaler, parmezan, sol i papar pa rasporedite po tijestu, ostavljajući rub tijesta bez nadjeva. Rubove premažite razmućenim jajetom, pospite sezamom i stavite peći na 220°C dok ne dobije lijepu boju, oko 30 minuta.

Za to vrijeme blanširajte očišćene šparoge, kuhajte na laganoj vatri u posoljenoj vodi najviše 2 minute. Ocijedite ih, ohladite pod mlazom hladne vode i posušite.

Jaja kuhajte 8 minuta. Na pečeni tart dodajte blanširane šparoge, jaja, pršut i rotkvice.

Rosé Brut Slamić vina

Jeste li kada kušali pjenušac od sorte grenache noir? Ako niste, prava je prigoda za Uskrs. Kažu da je grenache najbolje vino za ružičasta vina, a još kad ima mjehuriće, pravi je zavodnik. Nježne losos boje, suptilnog voćnog mirisa na jagode i maline, srednjega tijela, ali lijepe trajnosti, lijepo će prijati kao aperitiv u proljetno i ljetno doba. Oznaka brut kaže da ima dovoljno sladora da ne bude presuh, a u zaokusu osjeti se umjerena gorčina, koja mu daje mogućnost uparivanja s predjelima u kojima ima šunke i pršuta. Lijepo će pratit ovaj tart, ali i šunkicu na uskrsnom stolu. Ako ipak volite mirni rosé, i taj će vam ponuditi Slamići. I taj je od grenachea i obiluje voćnošću. Osim roséa Slamići imaju i odličan crni syrah i babić. Možda jedan od njih izaberete uz janjetinu? (MV)

Kupi!

Tiropitakia s fetom, špinatom i začinima (hrskavi trokutići

od kora, punjeni kremastim i začinskim nadjevom)

Foto: Mile Butorac

Piše: Mile Butorac

Sastojci (za 20 trokutića):

• 10 listova za pite i savijače

• 250 g svježeg špinata (ili 150 g smrznutog, ocijeđenog)

• 200 g feta sira

• 150 g svježeg sira

• 1 jaje

• prstohvat sušenog čilija (ili malo svježeg)

• 1 žlica nasjeckane svježe metvice (ili pola žličice sušene)

• sol i papar po ukusu

• maslinovo ulje

• 1 žumanjak za premaz

• sezam za posip

Priprema:

1. Špinat operite i nasjeckajte, pa ga kratko prepržite ili blanširajte dok ne uvene. Ocijedite višak tekućine. Ako koristite smrznuti špinat – dobro ga ocijedite i usitnite.

2. Pripremite nadjev: u većoj zdjeli razmrvite fetu, dodajte svježi sir, jaje, špinat, metvicu i čili. Začinite solju i paprom prema okusu (pazite da feta već daje slanoću).

3. Uzmite dvije kore, stavite jednu na drugu, pa ih uzdužno prerežite na četiri trake. Svaku traku premažite maslinovim uljem. Na dno stavite nepunu žlicu nadjeva, pa savijajte u trokute (kao zastavicu) do vrha.

4. Trokutiće slažite na lim s papirom za pečenje, premažite ih žumanjkom i pospite sezamom. Po želji, dodajte i iglicu-dvije svježeg ružmarina za miris.

5. Pecite 15–20 minuta na 190 °C, dok ne postanu zlatne i hrskave. Na polovici pečenja ih provjerite.

Savjet:

Ovaj recept možete prilagoditi onome što imate u hladnjaku –ostatke kuhane šunke, mladi luk, kuhano jaje, čak i komadiće sira koji su preostali od uskrsne plate. Sve ide – samo pazite da nadjev nije previše vlažan. Poslužite uz jogurt-umak s češnjakom i limunom, uz salatu ili kao samostalno predjelo.

Chloe Brut Zigante Vero veselo je, svježe pjenušavo vino, nastalo CharmatMartinotti metodom, u inox spremniku, od sorte chardonnay. Vino ima mnogo sitnih mjehurića, a na nosu su arome zelene jabuke, nektarine, limunove kore i metvice. Skladno je, na okusu voćno i svježe. Odlično prija kao aperitiv i uz slana predjela. Chloe brut Zigante dobio je ime po drugorođenoj kćerki Chloe mladog vlasnika vinarije Denisa Zigantea: na etiketi piše da je kćer Chloe naslijedila nestašluk svoga oca iz dječačkih dana, ali i ljubav prema zemlji i svježem zraku, pa je ta „ dječja vrckavost“ prenesena i na pjenušac. Vrckavo i veselo, za veseli Uskrs!

Mile Butorac

Chloe Brut Zigante Vero

Brzo domaće lisnato s tikvicama i kozjim sirom

Piše & foto: Sandra Rončević

Sastojci:

Tijesto:

• 125 g glatkog pšeničnog brašna

• 100 g maslaca

• 60 g ledene vode

• prstohvat-dva soli

Nadjev:

• 1 mlada tikvica

• 1 režanj češnjaka

• 1 jajev

• 3 žlice crème fraîche

• 75 g mekog kozjeg sira

• nekoliko listića metvice

• malo soli i papra

• malo sezama i za’atara

• maslinovo ulje

Priprema:

U sjeckalicu stavite brašno, hladni maslac i sol pa kratko usitnite. Dodajte ledeno hladnu vodu i još nekoliko puta u kratkim intervalima usitnite kako bi se sve povezalo (maslac će ostati u grudicama). To možete raditi i ručno, ali brzo jer toplina ruku topi maslac. Prebacite na lagano pobrašnjenu radnu površinu pa brzo zamijesite tijesto. Valjkom za tijesto razvaljajte u kvadrat pa preklopite prvo s desna na lijevo prema sredini, onda s lijeva na desno, pa odozgo prema dolje (prema sredini) i zatim preklopite odozdo prema gore – dobit ćete paketić. Zamotajte u prozirnu foliju i stavite u zamrzivač na 30 min. Izvadite iz zamrzivača, razvaljajte i ponovite prethodne korake. Zamotajte i vratite u zamrzivač na 30 min. Izvadite, razvaljajte tanko u kvadrat veličine 30x20 cm. U zdjelici dobro izmiješajte crème fraîche, jaje, polovicu kozjeg sira, protisnuti češnjak i malo posolite i popaprite.

Tijesto stavite na lim za pečenje koji ste prekrili papirom za pečenje, zarežite ga lagano sa strane nožem (ne do kraja) pa premažite smjesom od sira

(do ruba reza). Rub premažite jajetom i pospite sezamom i za’atarom.

Tanko narezanu tikvicu složite po premazanom tijestu. Malo posolite i popaprite, namrvite malo kozjeg sira, pokapajte uljem. Stavite u prethodno

zagrijanu pećnicu (ventilacija) na 180°C i pecite 25-30 min, odnosno dok tart ne poprimi lijepu zlatnu boju. Pečeno pospite s malo kozjeg sira, dodajte metvicu i polijte kapima maslinova ulja. Ohladite prije rezanja barem 15 min.

Maraština Bora, 2024

Maraština je vino koje zahtijeva vrijeme, pažnju i ruke – proizvodi se pažljivim vinifikacijskim procesom koji uključuje ručno biranje bobica i kratku maceraciju. Krasi ga zelenkasto-žuta do žuta boja. Borina Maraština umjereno je aromatična, s elementima kore citrusa, makije, lovora, zrele marelice i breskve, s fino uravnoteženom koncentracijom i svježinom i vrlo dugim, karakternim i užitnim okusom.

Kupi!

Sandra Rončević

Sočna torta od palente; naranče i badema sa čokoladom

Piše & foto: Sandra Rončević

Sastojci (za kalup promjera 20-22 cm):

• 1 veća naranča

• 5 jaja

• 175 g šećera

• 10 ml ruma

• 1 vanilin šećer

• 100 g žute palente

Izidor

• 100 g mljevenih badema

• 5 g praška za pecivo

• malo soli

• 150 g čokoladnih kapljica ili sjeckane čokolade

Za ukrašavanje:

• 100 g čokolade

• 1 žlica ulja

• Riža u čokoladi (dražeje)

Priprema:

Naranču operite (ako ikako možete, koristite kemijski netretiranu naranču, u suprotnom naranču 30 minuta namočite u vodi u koju ste dodali žličicu sode bikarbone pa dobro isperite), stavite naranču u manji lonac, prekrijte je vodom i stavite kuhati oko sat vremena, odnosno dok naranča ne omekša. Kuhanu naranču prepolovite, izvadite koštice, malo je ohladite pa u uređaju za usitnjavanje ili uz pomoć štapnog uređaja za miješanje pretvorite u glatki pire. U većoj zdjeli mikserom pjenasto izmutite jaja, šećer i vanilin šećer, dodajte prohlađenu usitnjenu naranču, mrvicu soli i rum pa još jednom izmutite. Dodajte palentu koju ste izmiješali s praškom za pecivo i kratko izmiješajte, zatim dodajte mljevene bademe i još jednom sve izmiješajte.

Na samom kraju dodajte čokoladne kapljice ili sitnije sjeckanu čokoladu i sve pažljivo izmiješajte špatulom. Pripremljenu smjesu izlijte u kalup promjera 20-22 cm koji ste podložili papirom za pečenje, a stranice premazali maslacem pa stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 150°C (ventilator) ili 170°C (tradicionalno pečenje) i pecite 50-55 minuta, odnosno dok površina na dodir ne bude posve suha i ne poprimi lijepu zlatnu boju.

Pečenu tortu izvadite iz pećnice i potpuno ohladite u kalupu, zatim je prebacite na pladanj i ukrasite čokoladom koju ste zajedno sa žlicom ulja otopili na pari. Sve dodatno pospite dražejama riže (ekspandiranom rižom u čokoladi). Narežite na kriške i poslužite.

Vino i torta? Nimalo laka kombinacija. Spojiti sočnu tortu od čokolade i naranče s vinom prava je umjetnost koja izmamljuje ili uzdah sreće ili razočaranje neslaganjem na nepcu. Stoga je uvijek dobro pritati stručnjake-sommeliere ili naći profesionalne stranice za preporuku. Izbor vina uz tortu je veliki izazov i posebno uzbuđenje. Ipak, jedno vino u većini slučajeva će se dobro spojiti - a to je Porto, najpoznatije portugalsko vino. Bogato, opojno, slatko, začinsko – to je vino (najčešće) savršen partner (tamnoj) čokoladi. Uz čokoladnu tortu s narančom, možemo upariti Ruby Porto, koji uz bobičasto voće ima i začinske note koje dodatno potiču uzbudljive ekspresije čokolade iz torte! (MV)

Sandra Rončević

Porto

Francuska salata i vino

Pripremila: MV

U Hrvatskoj je zovemo francuskom salatom, Talijani je zovu ruskom, u Litvi bijelom salatom, a u Njemačkoj – talijanskom. A u Rusiji? Ovo složeno hladno jelo preliveno majonezom nazvano je po svom izumitelju. Ako vam to zvuči previše komplicirano, uzmite u obzir da prva ruska salata u povijesti zapravo nije bila ruska. A ako bolje pogledate, nije čak ni bila salata.

Slučajni izum

Lucien Olivier bio je belgijski kuhar koji je 1860-ih otvorio luksuzni francuski restoran, Hermitage, u Moskvi. Njegova je vještina bila takva da je često bio dobro plaćen za pripremu raskošnih banketa u domovima moskovskih oligarha. U jednoj takvoj prilici eksperimentirao je s pastišem od prsa jarebice, prepelice i repova škampa prelivenih želatinom i majonezom (što u to vrijeme nije

bilo baš popularno u Rusiji). Za ukras je dodao krumpir, tartufe, kisele krastavce i jaja. Kaže se da je jedan od gostiju bez srama pomiješao te sastojke, pretvorivši svoje jelo u nešto vrlo slično salati. Francuski kuhar, ponosan na svoje kreacije i vrlo osjetljiv, sljedećih je dana posluživao jelo u toj „zlostavljanoj“ verziji. Bio je to početak izvanrednog uspjeha, koji je rusku salatu donio na stolove diljem grada.

Salata se mijenjala tijekom godina...

Nakon Olivierove smrti, u jelo su uneseni razni sastojci. Teleći jezik i krastavci bili su prvi dodaci, a zatim kavijar, kapari i meso rakova, dok je želatina izbačena. Nakon Ruske revolucije 1917. francuski utjecaj u kuhinji više nije bio toliko cijenjen, a skuplji sastojci postajali su rijetki. Sovjetska verzija, nazvana stolična

salata (glavna salata), zamijenila je jarebice piletinom, a rakove ribana mrkva. Kavijar, kapari i kiseli krastavci ustupili su mjesto konzerviranom grašku. Praktički sve što je ostalo od originalnog jela bili su krumpir i majoneza, sada omiljeni ruski umak.

Žrtva režima

Tijekom komunističkog režima, neki su čak razmatrali nacionalizaciju jela, prateći njegovo podrijetlo do plemenitije evolucije okroške, hladne povrtne juhe tipične za rusko selo. Istovremeno, u Španjolskoj je bilo zabranjeno nazivati je ga ruskom salatom jer Francov režim nije želio nikakvu referencu na boljševičkog neprijatelja. U ime jezične autarhije, salata od krumpira i majoneze službeno je postala „kastiljanska salata“.

Alternativne priče

No, nisu svi spremni vjerovati u priču Luciena Oliviera. Neki vjeruju da je ruska salata zapravo talijanska kreacija: u tom slučaju ime je bilo način kojim je dvorski kuhar Savojske kuće odao počast posjetu važnih dostojanstvenika zemlje krajem 19.

legenda datira iz 16. stoljeća, kad je Bona Sforza, kći milanskog vojvode, postala kraljica Poljske udavši se za Sigismunda I. Njezini dvorski kuhari stvorili su hladno jelo od miješanog povrća, koje je poslije obogaćeno majonezom. Pomalo poput zuppe inglese, teško je utvrditi istinu za jelo čija je povijest barem jednako zbunjujuća kao i njegov recept.

Koji su pr(a)vi sastojci ruske salate ?

Općenito govoreći, ruska/francuska salata sadrži: krumpir (prethodno kuhan u salamuri) pomiješan s majonezom. U mediteranskim verzijama (ali nikad u Rusiji) obično se dodaje određena količina konzervirane tune u ulju. Uključeno je i kuhano povrće poput mrkve i graška. Ostali sastojci su važni, ali ovise o kuharu, a općenito uključuju: tvrdo kuhana jaja, ribano jaje (u nekim regijama to su bitni sastojci), šparoge, paprike piquillo (svježe ili konzervirane) ili eventualno češnjak i škampe. Obično sadrže i sastojak koji naglašava njihovu kiselost, poput cijelih maslina bez koštica ili nasjeckanih maslina ili nasjeckanih kiselih krastavaca.

Koje vino prija uz francusku?

ovisi o detaljima i količini sastojaka. Stručnjaci kažu da su jaja i krastavci neprijatelji vina pa ih treba umjereno koristiti. Neki francuski izvori navode da uz ovu salatu idu dobro suha bijela (sauvignon blanc, chardonnay iz inoxa, alzaški rizling ili silvanac) ili mlada crna vina, voćna i ne tanična (Beaujolais ili alzaški crni pinot). Talijani pak više vole pjenušavu Franciacortu Saten ili Prosecco brut, Gavi DOCG, pinot grigio ili Soave classico. Moj smioniji izbor bio je (ipak) odležaniji, slavonski chardonnay vinarije Galić. Iako je odležao u drvetu (50%), ono se ne osjeti previše, a svježina mu je odlična jer je bio i u inoxu (50%). Moderni chardonnay. Dodatni zanimljivi dodatak mojoj francuskoj je senf (Moutarde de Dijon!) i kiselo vrhnje (pomiješani s majonezom), ali i začinski dimljeni crni papar iz Thellcherryja (Premium začini). Salata je masna, ima tendenciju slatkoće zbog mrkve; ima i kiselost od krastavaca te laganu herbalnu aromatičnost graška. Vino treba biti svježe, ugodne kiselosti, ne prelagano, malo voćno i herbalno. (Svakako treba izbjegavati tanična i slatka vina). Omjeri sastojaka u francuskoj salati vrlo su važni (i zahtjevni) za sparivanje s vinom, pa vam ostavljam – (vaše tajne ) začine i

Zašto vrtimo čašu? Što se događa kada se vino „otvori“?

Piše: Matija Lesković, dr. sc., enolog

O autoru:

Matija Lesković doktor je enologije i kemije vina (Sveučilište Stellenbosch u Južnoj Africi) te diplomirani inženjer vinogradarstva i vinarstva (Agronomski fakultet u Zagrebu). Radio je u vinarijama u Hrvatskoj, SAD-u i Južnoj Africi, a danas djeluje u vinarijama Austrije. Posebno se bavi odnosom između kemijskog sastava vina i naše percepcije aroma.

Sommelier nalije vino u čašu, kratko ga pomiriše, na trenutak zastane, a zatim gotovo nesvjesno lagano zavrti čašu. Vino se podigne uz stijenke pa se opet spusti. Ponovno ga pomiriše. „Dajte mu sekundu“, kaže. I doista, već nekoliko trenutaka zatim vino djeluje posve drugačije. Na prvi dojam zatvoren, pomalo neugodan miris, nalik na zapaljenu šibicu ili kuhano jaje, nestaje, a na njegovo mjesto dolaze voćne arome: breskva, jabuka, katkad i nešto tropsko. Gost se opusti jer je očito da s bocom nema problema.

Tajsmo prizor svi vidjeli, a vrlo vjerojatno i sami ponovili. Objašnjenje je gotovo uvijek isto: vino je trebalo „prodisati“.

Godinama sam i sam to govorio jer zvuči logično — vrtnjom vina povećavamo njegov kontakt s kisikom, a kisik zatim kemijski mijenja vino i razvija aromu. Ipak, jedna stvar u toj priči nikad nije bila posve uvjerljiva. Kemijske reakcije oksidacije u vinu jednostavno nisu tako brze. Za njih su potrebni sati, ponekad i dani, dok se u čaši promjena događa gotovo trenutno, često u svega nekoliko sekundi. Vino se ne razvija postupno; ono se odjednom „otvori“.

Upravo je ta mala nelogičnost bila početak istraživačkog pitanja kojim sam se bavio tijekom doktorata na Sveučilištu Stellenbosch u Južnoj Africi, zajedno s kolegama iz South African Grape and Wine Research Institutea i Australian Wine Research Institutea. Pokušali smo odgovoriti na vrlo jednostavno pitanje: kada se vino nakon vrtnje poboljša, mijenja li se zapravo vino ili se mijenja naša percepcija?

Ključ se pokazao u jednoj molekuli koju vinari dobro poznaju —

vodikovu sulfidu (H2S). Nastaje prirodno tijekom fermentacije kao nusprodukt metabolizma kvasaca i može se pojaviti čak i u pravilno proizvedenim vinima. Prepoznaje se po mirisu kuhanog jajeta ili zapaljene šibice. Ono što je kod njega važno nije samo miris nego njegova iznimna aromatska snaga: čovjek ga osjeća u vrlo niskim koncentracijama, a pritom može nadvladati ostale arome u vinu, osobito voćne. U prisutnosti povišenih koncentracija H2S voćne arome iz vina ne nestaju — samo ih više ne možemo osjetiti.

Drugim riječima, vino može biti aromatično, ali prisutnost reduktivnih mirisa potiskuje našu percepciju voćnih aroma. U senzorskoj znanosti taj se fenomen naziva maskiranje — snažniji aromatski signal nadvlada slabiji. Zato i vrlo mala količina neugodnog mirisa može dominirati dojmom vina. Nije slučajno da takvi mirisi odmah privlače pažnju: ljudska je percepcija posebno osjetljiva na potencijalno neugodne mirise pa ih primjećujemo prije ugodnih.

Kako bismo razumjeli što se zapravo događa, pokušali smo reproducirati tipičnu situaciju kušanja u kontroliranim uvjetima. Koristili smo bijelo vino sorte chenin blanc i dodavali mu kontrolirane količine vodikova sulfida. Uvježbani kušači ocjenjivali su vina kao i svaki potrošač: najprije bez vrtnje, a zatim nakon otprilike trideset sekundi vrtnje čaše, dok smo istodobno kemijski mjerili promjene u samom vinu.

Rezultat je bio jasan. Vina koja su sadržavala vodikov sulfid djelovala su zatvoreno i bez voćnosti, ali nakon vrtnje neugodan miris se smanjio, a pojavile su se voćne arome poput breskve, ananasa i marakuje. Paralelna kemijska mjerenja objasnila su zašto: koncentracija vodikova sulfida naglo je pala već nakon kratke vrtnje, i to čak i u uvjetima bez prisutnosti kisika. Drugim riječima, poboljšanje arome nije bilo prvenstveno posljedica oksidacije. Vodikov sulfid ponaša se gotovo kao plin otopljen u vinu i izuzetno je hlapljiv. Kada zavrtimo čašu, poveća se površina vina i plin brzo izlazi u zrak iznad čaše i napušta vino. Vrtnja, dakle, ne mijenja vino

Istraživanje opisano u članku objavljeno je u znanstvenom časopisu OENO One:

Lesković, M., Bekker, M. Z., Shoba, S., Brand, J., & Du Toit, W. J. (2026). Effect of glass swirling on the removal of ‘reductive’ off-odours caused by H 2 S in wine. OENO One, 60(1). OENO One, 60(1).

https://doi.org/10.20870/oeno-one.2026.60.1.9616

nego uklanja spoj koji prekriva njegovu aromu. Voćne arome bile su prisutne od početka, ali ih nismo mogli percipirati dok je postojao snažniji aromatski signal. Zato se doživljaj čini dramatičnim — ne mirišemo novo vino, nego isto vino bez smetnje.

To objašnjava i čestu situaciju u restoranu: ponekad prozračivanje popravi vino, a ponekad ne učini ništa. Ako je uzrok nešto povišenija razina vodikova sulfida, vino će se brzo poboljšati jer spoj izlazi iz tekućine. Ako je problem drukčiji, vrtnja ga ne može riješiti. Sličan se učinak može očekivati i kod neugodnih mirisa koji podsjećaju na kiselo zelje, no oni su uporniji jer potječu od manje hlapljivih spojeva (tzv. merkaptana)

koji iz vina izlaze sporije. U tom smislu vrtnja čaše nije samo ritual nego i vrlo jednostavan dijagnostički postupak.

Zanimljivo je i da dugo ostavljanje vina u otvorenoj čaši nakon vrtnje ne mora dodatno poboljšati aromu. U nekim slučajevima voćnost se čak smanjuje jer ista hlapljivost koja uklanja neugodne mirise postupno uklanja i poželjne aromatske spojeve. Izraz da vino „prodiše“ zato je slikovit, ali nije posve točan. U mnogim mladim vinima trenutačno „otvaranje“ arome nije prvenstveno djelovanje kisika, nego brz izlazak hlapljivog sumpornog spoja koji je prekrivao aromu. Vino je bilo aromatično i prije — vrtnja nam je to samo omogućila primijetiti.

SLASTICAMA po OTOCIMA i s PROŠEKOM u čaši

Tradicionalni ili moderni, klasični ili „dekonstrukcije“, kolači i slastice nezaobilazni su slasni i jestivi ukrasi blagdanskog stola. Najčešće se pripremaju pogače, pince, sirnice, pletenice, kiflice, savijače, makovnjače, orahnjače. A ima i onih koje volimo za sve blagdane jer nas sjećaju naših baka, naših autentičnih oblika, mirisa i okusa. Vodimo vas – na Hvar i na Vis.

Starogrojski paprenjaci

Najstariji službeni zapis o starogrojskim (starogradskim) paprenjacima je u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića iz 1556. godine, ali u arhivi muzeja u Zadru čuva se dokument, svojevrsni račun, iz 1503. u kojem se spominju. Nikakvo čudo, jer u davnoj prošlosti bili su izvozni proizvod.

• 500 g meda

• 800 g brašna i još po potrebi

• 125 ml maslinova ulja

• 125 ml prošeka

• 1 žličica sode bikarbone

• 1 žličica cimeta

• pola žličice muškatnog oraščića

• pola žličice klinčića u prahu

• prstohvat šafrana

• Za ukrašavanje:

• 1 bjelanjak

• 150 g šećera u prahu

• malo limunova soka

Recept je s nama podijelila Viktorija Čolić Majić, nastavnica slastičarstva i kuharstva u Srednjoj školi Hvar – Izdvojenoj lokaciji Jelsa, uspješna slastičarka i praunuka „meštrovice“ od paprenjaka Marije Berković Zelijenkotove. Viktoriju pronađite u njezinoj starogradskoj Paprenoj butigi

Na laganoj vatri zagrijati med te u prohlađeni med dodati maslinovo ulje, prošek i začine.

U dobivenu smjesu lagano dodavati brašno i sodu bikarbonu.

Umijesiti tijesto i pustiti da odstoji nekoliko sati. Od gotovog tijesta oblikovati ručno ili izrezivati

kalupima razne oblike kao srca, leptire, konjiće, košarice, cvjetove, kokošice... Peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C 12 do 15 minuta. Ohlađene paprenjake ukrasiti šećernom glazurom iscrtavajući točkice i vitice (cukarovat).

Prošek Luviji, grad Hvar

Jedan od onih koje baš volim. Jer je poseban, vrhunski, baš forski (hvarski). Tradicionalno dalmatinsko desertno vino s Hvara, proizvedeno od prosušenih bobica bijelih autohtonih sorti poput trbljana, kurteloške, maraštine, zlatarice, prča (ovisno o berbi). Gust je, opojan, pun sušenog voća, smokava, datulja, badema, meda i karamela. Uz dugi sočni završetak, upravo prija jedan paprenjak. (i onda dosta, jer je preslatko)!

Recept je s nama podijelila Mirela Blagojević, koja je iz gradske vreve Splita stigla do tišine otoka Visa, zaljubila se te nakon karijere u zdravstvu odlučila potpuno promijeniti posao. Godine su pretvorile Mirelinu upornost u strast prema kulinarstvu. Uz svekrvinu pomoć naučila je sve o tradicionalnim jelima, a posebna ljubav vezala ju je za miješenje tijesta i izradu otočkih kolača. Nakon 15 godina rada u struci i usred pandemije, odlučila je „dići sidro“ i 1. srpnja 2023. godine otvoriti vlastitu slastičarnicu „Viški cvit“ u prizemlju svoje kuće. Za samo nekoliko dana „Viški cvit“ postao je nezaobilazno mjesto za ljubitelje tradicije i domaćih okusa.

• 1 kg mekog brašna

• 25 dag masti

• 30 dag šećera

• 4 dag amonijaka za kolače

• 2 dl mlijeka

• 4 cijela jaja

• 2 žumanjka

• 2 vanilin šećera

• korica 1 limuna i 1 naranče

• nekoliko kapi ekstrakta ruma

• malo soli

Dobro izmiješati mast i šećer, dodati žumanjke (svih 6) i miješati dok se ne dobije pjenasta smjesa. U tu smjesu dodati 3 žlice brašna, zatim snijeg od bjelanjaka. Lagano sve izmiješati pa dodati amonijak preliven vrućim mlijekom. U smjesu dodati vanilin šećer, koricu limuna i naranče, ekstrakt ruma, sol te postupno dodavati brašno. Tijesto razvaljati na debljinu od 5 mm te rezati u obliku grančica, listova ili cvjetova. Peći na 170°C. Premazati ih razblaženim „meštrom“ (anis). Uvaljati ih u šećer!

Prošek vinarije Ivčević iz Komiže na otoku Visu jedan je najautentičnijih primjeraka ovog tradicionalnog dalmatinskog desertnog vina. Berba iz 2017. godine proglašena je šampionom i ukupnim pobjednikom blagdanskog ocjenjivanja. Vino je gusto, bogato i trajno. Ima savršeni sklad šećera i kiselosti, što mu daje užitnost i trajnost. I voli viške cvite!

PORTO & DOLINA RIJEKE DOURO – još je neotkriveni

vinski raj „Staroga svijeta“

Vinsko studijsko putovanje u Porto još je jedno odlično putovanje u organizaciji agencije CRoMovens koja svoju izvrsnost pokazuje u svakom novom stručnom putnom sadržaju. Od drugih vinskih putovanja/agencija razlikuje se upravo po tome da cijeni struku, i na dobrim primjerima prakse drugih vinskih zemalja pokazuje što bi se moglo implementirati u hrvatskom vinarstvu. Porto i dolina rijeke Douro pružili su odličan primjer dobrog „brendiranja“ i vinskog marketinga, a muzej vina WOW ostavio je sve vinske putnike bez daha. Institut za vino Porto dao nam je informacije o upravljanju i zaštiti PDO/PGI (oznake izvornosti) u regiji Douro. Putovati, učiti, otkrivati nove svjetove – i potom primjenjivati nova znanja ideja je svakog programa CroMovensa. I dok pripremamo Šampanju ujesen 2026, odabrali smo nekoliko vinskih trenutaka i informacija o Portu, gradu i vinu. Jer Porto je vino koje se stvara u dolini rijeke Douro, gdje se vinogradi

u terasama spuštaju do same rijeke stvarajući prelijepe pejzažne slike, a Porto je grad gdje to vino – odležava.

Dolina rijeke Douro

Dolina Douro, oko 128 kilometara uzvodno od grada Porta, portugalska je najpovjesnija vinska regija i možda najčudesnija, s beskrajnim uzorcima kamenih terasastih padina uz rijeku koja je dolini dala ime. Vinogradski krajolik toliko je jedinstven da ga je UNESCO 2001. godine proglasio mjestom svjetske baštine. Dom je fortificiranog (ojačanoga) vina Porto, a sad je i područje proizvodnje kvalitetnih stolnih vina DOC od autohtonog grožđa.

Povijest doline Douro

Kao i u većem dijelu Europe, povijest vina u Douru datira iz Rimskog Carstva, s dokazima o vinarstvu u 3. i 4. stoljeću. Tijekom srednjeg vijeka,

vjerski redovi bavili su se vinarstvom. Najraniji zabilježeni spomen porta datira iz 1678. godine, kad je trgovac vinom iz Liverpoola poslao svoje sinove u Portugal u potragu za novim proizvodima. Grad Porto osnovan je kao glavno skladište i trgovačko središte u britanskim lučkim ložama uz rijeku, od kojih mnoge i danas postoje. Portugalska kraljevska povelja iz 1756. godine definirala je proizvodnu regiju za Porto, čineći ga najstarijom razgraničenom vinskom regijom u Europi.

Dolina rijeke Douro bila je poprište tog vinogradarstva, s drevnim terasama za podupiranje redova vinograda na padinama toliko strmima da je čak i danas mehaničko upravljanje nemoguće. Povijesno gledano, vino se u Porto prevozilo u bačvama na rabelo (što znači „mali rep“), tradicionalnim drvenim portugalskim teretnim brodovima na rijeci Douru.

Piše i Foto: MV

Klima doline rijeke Douro

Dolina Douro dobila je ime po rijeci koja presijeca Portugal. Vijuga kroz dramatičan krajolik strmih padina duž kojih su zasađene vinove loze. Planine Marão i Montemuro štite dolinu od Atlantskog oceana na zapadu – tampon-zonu koja stvara kontinentalnu klimu s vrućim, suhim ljetima i hladnim zimama. Dolina je podijeljena u tri podregije: Baixo Corgo, Cima Corgo i Douro Superior, svaka sa svojom mikroklimom koja utječe na njihove vinske stilove. Kao najistočnija podregija, Baixo Corgo ima više kiše; Cima Corgo, najveća od tri, dom je većine povijesnih imanja i stoga ima najrazvijenije vinogradarstvo i povijest. Douro Superior, ili Gornji Douro, najbliži je Španjolskoj, najtopliji i najsuši od tri podregije. U cijeloj dolini dominiraju škriljevac i granitna tla.

Grožđe doline Douro

U Portu je dopušteno više od 80 različitih sorti grožđa, uključujući mnoge autohtone sorte. Pet dominantnih sorti su idealna za robusna crna vina: touriga nacional, touriga franca, tinta barroca, tinto cao i tinta roriz (poznata i kao tempranillo).

Iako je možda najpoznatija po vinima Porto, proizvodnja se proteže i na obogaćena i neobogaćena stolna vina. Potonja, uglavnom crna, miješaju se s autohtonim grožđem i, sve više, nekim međunarodnim sortama poput cabernet sauvignona. Iako je Portugal uvijek bio zemlja miješanja sorata, s rastućim prepoznavanjem visokokvalitetnih stolnih vina Douroa, postoji sve veći trend vina od jedne sorte ili s jednog imanja, koja

odražavaju specifični terroir.

Klasifikacija vina u dolini Douro

Institut za Douro i vino Porto (IVDP) ocjenjuje vinograde slovima od A do F, sustavom razvijenim 1948. godine za procjenu potencijalne kvalitete voća. Klasifikacija slovima čini osnovu sustava licenciranja nazvanog beneficio, koji određuje količinu porta koju proizvođač ima pravo proizvesti. Proizvođač s vinogradom A-klase ima pravo proizvesti najviše, a oni s nižim ocjenama imaju smanjena prava. Vinogradi ispod F-klase ne smiju proizvoditi porto. Stolna vina DOC ne spadaju pod ovaj strogi sustav klasifikacije.

Poznata vina doline Douro

Dolina Douro prepuna je povijesnih proizvođača, velikih i malih. Ali sinonim za regije jesu obitelji Bridge i Symington, koje proizvode najveću količinu porta. Obitelj Bridge proizvodi pod imenom Taylor Fladgate, a Symington Family Estates posjeduje marke porta Graham’s, Dow’s, Warre’s i Cockburn, kao i sedam subjekata koji proizvode i quinta portove i nefortificirana vina. No, mnogi drugi – neki datiraju još iz 18. stoljeća – pridonijeli su dugoj i bogatoj povijesti Porta, npr. Ferreira, Fonseca, Kopke, Niepoort, Offley, Quinta do Noval i Sandeman.

*Dolina Douro najveći je planinski vinograd na svijetu - 617.763 hektara, od kojih je 111.197 pod lozom.

*Tradicionalne terase vinograda u dolini Douro nazivaju se socalcos, a neke datiraju iz 17. stoljeća.

*Barco rabelo, povijesni drveni brodovi koji su se koristili za prijevoz porta iz doline do spremišta u području Vila Nova de Gaia, bili su u upotrebi gotovo 300 godina i, neki kažu, inspirirani su vikinškim dugim brodovima.

*Godine 2010. obitelj koja stoji iza vina Taylor’s Port otvorila je kulturni okrug World of Wine (WOW) u naselju Vila Nova de Gaia u Portu, kako bi javnost saznala više o povijesti, proizvodnji i načinu života najpoznatijeg vina u regiji, ali i o srodnim temama poput pluta i čokolade (jer što najbolje ide uz čašu porta?).

Vrste Porta

Vino Porto nastaje zaustavljanjem fermentacije i dodavanjem jakog alkoholnog pića čime postaje slatko i ojačano piće. Različite kategorije i stilovi razlikuju se prema odležavanju, miješanju godina ili jednog godišta, boji.

Ruby je najmlađi stil, intenzivno crvene boje, voćnog okusa (kupina, malina). Odležava oko 3 godine u boci.

Tawny odležava duže u bačvama, poprima smeđu/jantarnu boju i arome karamele, oraha i lješnjaka, kave. Često je spoj različitih godišta.

Bijeli se proizvodi od bijelih sorti grožđa, odležava u bačvi. Može biti suh ili slatkast.

Pink Porto – Rosé porto, moderan stil porta, popularan u koktelu Pink Tonik

Vintage je arhivski Porto, proizveden u jednoj vrhunskoj godini. Odležava najprije u bačvi, a potom desetljećima u boci, razvijajući kompleksne arome.

LBV (Late Bottled Vintage): „Kasno flaširani“ Porto koji sliči Vintage portu, ali je pristupačniji i duže odležava u bačvi.

Colheita: Porto iz jedne posebne berbe (koja je istaknuta na boci)

KUŠANJE VINA – TAYLOR’S

Taylor’s je arhetipska kuća porta: osnovan prije više od tri stoljeća, 1692. godine, Taylor’s je jedna od najstarijih osnivačkih kuća porta. U potpunosti je posvećen proizvodnji porta, a posebno njegovim najfinijim stilovima. Taylor’s Vintage Port jedno je od najvećih svjetskih ikoničnih vina. Proizveden samo u najboljim godinama –poznatim kao „deklarirane“ berbe – Vintage miješaju se od najboljih vina s vlastitih imanja tvrtke. Duga obiteljska tradicija Taylora osigurala je kontinuitet, a članovi obitelji i dalje igraju vodeću ulogu u svim područjima djelovanja tvrtke. Tvrtka je posvećena proizvodnji Porta najviših standarda i

odlučna je očuvati jedinstveni okoliš doline Douro promicanjem održivog i odgovornog vinogradarstva. U Taylor’s smo doživjeli vrlo zanimljiv obilazak poznatih podruma u naselju Vila Nova de Gaia. Nedavno renovirani 300 godina stari podrumi uključuju moderan i inovativan muzejski krug. Priča o Portu i Taylor’su ispričala nam je vodilja: saznali smo mnogo o prošlosti i o povijesti porta i njegovoj proizvodnji danas, dolini Douro i kući Taylor’s, njezinoj prošlosti, sadašnjosti i bogatstvu iznimnih portova. Nakon obilaska kušali smo nekoliko različitih odležanih Porto vina razaznajući različite stilove i vrijeme odležavanja.

Putujte s nama!

Nakon Toskane i Portugala, pogađate već – sljedeća je vinska destinacija Francuska, ni manje ni više nego Šampanja. Putovanje se planira za 10.11., plan puta zatražite glavnog organizatora Tonćija na pesictonci@centarizvrsnosti-hr.com. Više na

Saznaj više

GROZDEK proslavio 2. rođendan!

Grozdek je prvi hrvatski vinski strip, koji izlazi u redovnim izdanjima digitalnog časopisa Vinske zvijezde. Jedanput godišnje tiska se samostalno, prigodom vinskih festivala, u malim nakladama besplatnih primjeraka za B2B i samo za ciljanu publiku toga događanja (izlagače i posjetitelje) te za događanja u organizaciji Vinskih zvijezda, pa su ta izdanja posebna i ekskluzivna – prava poslastica za vinoljupce i kolekcionare stripova. Ove je godine svoj 2. rođendan proslavio na najvažnijem vinskom festivalu – Vinart Biz Edition, u zagrebačkoj Laubi. Slavio je on rođendan i poslije, na sajmu Place2Go, u vinskom baru Tonneau i u caffe baru Cinkuš!

Tko je Grozdek? Grozdek je crtani lik, protagonist stripa, glavni junak, koji je podrijetlom iz Zagorja (s tatine strane), a mama mu je podrijetlom s Hvara. Ima dosta prijatelja i u Francuskoj. On putuje vinskim regijama, upoznaje sorte, terroire, razmišlja o vinskim temama, o vinskoj povijesti – na taj način educira vinsku publiku. Grozdeku se sva vrata otvaraju, simpatičan je i svi ga vole: on može doći i u posjet određenoj vinariji, na neki položaj/ terroir te tako dodatno, vrlo atraktivno – kroz strip promovirati vinarije, teme, vinske događaje. Autor lika i crteža poznati je hrvatski karikaturist Stiv Cinik, a tekst piše Davor Šišmanović ŠiŠ prema naputcima idejne začetnice stripa i glavne urednice časopisa Vinske zvijezde, Marije Vukelić.

VINSKI STRIP

JACQUELINE MAROVACDipWSET, vinska akademkinja

Slijedite svoje snove – za njih se vrijedi boriti, ništa vrijedno ne dolazi lako!

Srela sam ih na prvom zagrebačkom predstavljanju u vinoteci Bornestein 2014. Naravno, zanimala me ta butikna, tada garažna vinarija francuskoga naziva Domaine Koquelicot s makom na etiketi, i sa značenjem – mak (fr. coquelicot). Upravo je „mak, kao nježan, elegantan i moćan cvijet sjajan simbol naše vinarije”, izjavio je tada Olivier. Onda sam već znala da su posebni i da će donijeti dašak, ne samo Burgundije, nego i svijeta na hrvatsku vinsku scenu. Bila sam u njihovom podrumu u Gračišću kad su se tek stvarala neka nova vina, kad su odležavali prvi pjenušci – koji su također (već tada) bili uzbudljivi i upečatljivi. Ali, tek sada, desetak godina kasnije, vidi se pravo značenje svega što su učinili zajedno, a posebice Jacqueline, koja je nedavno, svojim predanim radom i učenjem došla do titule DipWset, WineakademikerIN. Razgovarale smo u Balama, nakon proljetnog ocjenjivanja vina. Ovo mi je jedan od najdražih – i najvažnijih razgovora dosad. Čitat ćete ga bez daha, iako se čini podosta dugim! Zamislit ćete se, u 21. stoljeću!, kao što se i ja (ne znam zašto, kad vidim gdje živimo) i dalje katkad čudim, zašto pametne, učene, inteligentne žene i dalje ne dižu svoj glas, a neki(e) drugi(e) se guraju i ističu, vrlo često bez ikakve podloge, bez učenja, bez pokrića, bez znanja ...

Od medicine do vina: od Rijeke i Kvarnera, preko Londona, pa Novog svijeta do Istre. Kako je krenula tvoja vinska priča?

Rođena sam u Rijeci, tata mi je bio profesor informatike i uvijek je želio studirati i raditi u inozemstvu. Kad sam imala 5 godina, preselili smo se u London. Tata je išao na Imperial

College u Londonu na doktorski studij. Iako sam rođena u Hrvatskoj, nisam išla u školu pa nikad nisam pravilno naučila hrvatski jezik, ali on mi je bio prvi jezik. Jedan dan sam imala nekakav incident i zaboravila sav hrvatski koji sam znala. Nikad nisam saznala kako i što se točno dogodilo, ali s jednog dana na drugi izgubila sam sav hrvatski jezik. Zato ga i sad slabo govorim. Nakon pet godina u Londonu tata je dobio posao u Buffalu, u New Yorku, Sveučilištu SUNY i tamo smo živjeli godinu dana (njegov američki san). Zatim je radio na fakultetu McGill u Montrealu, gdje smo ostali 5 godina. Tamo mi je bilo vrlo lijepo, naučila sam francuski i dodala kanadsko državljanstvo na svoj portfelj. 1979. odselili smo se u Boston u Massachusettsu. Nakon što smo tamo proveli godinu dana, tata je dobio posao predavača u San Diegu pa smo živjeli u Kaliforniji. Tamo im se svidjelo i tamo su ostali. Meni se nije

svidjela Amerika, htjela sam živjeti u Kanadi ili negdje drugdje. Ostala sam studirati medicinsku znanost u San Diegu. Jednu godinu putovala sam na putu Azijom (Nepal, Tibet, Hong Kong, Tajland) i vratila se završiti studij u San Franciscu.

I onda te put odveo u Južnu Ameriku? Jedan mi je prijatelj predložio da odemo u Čile 1988. Planirala sam se tamo zadržati 3 mjeseca, ali ostala sam 14 godina radeći u farmaceutskoj industriji. Tamo sam zavoljela vina. U Čileu ima vrlo dobrih vina, a u to vrijeme nisu se mnogo izvozila pa se drugdje nisu ni mogla kušati. Kako sam radila za farmaceutsku tvrtku Glaxo, dobila sam stipendiju za rad na kliničkim ispitivanjima u Londonu te poslije nastavila istraživanja u Čileu i na mnogim putovanjima, gdje sam upoznavala velike gradove i kušala dobra vina (Miami, Buenos Aires, São Paulo). Zavoljela sam tada argentinska vina – Malbec, Torrontés, argentinski Pinot Noir... Nakon što sam u Čileu diplomirala kliničku epidemiologiju (i bila jedan od prvih s tom diplomom), nisam više mogla u tome napredovati. Dobivši poziv da se preselim u Veliku Britaniju, blizu Londona (High Wycombe) i radim u velikom istraživačkom centru, počela sam upoznavati europska vina: burgundska vina, bordoška, španjolska, talijanska vina i dr. U tom istraživačkom centru bilo je ljudi iz cijelog svijeta i povezivali smo se. Na večere je svatko donosio svoja vina, kušali smo vina raznih nacionalnosti i stilova. Tu sam upoznala Oliviera, svoga muža.

Piše: Marija Vukelić Foto: Ivan Radić

VINO

Uz ljubav prema Olivieru, rodila se ljubav prema burgundskim vinima?

Da, tada sam zavoljela vina iz Burgundije. Sve smo više putovali i kušali mnoga vina i odlučili smo se vratiti u Francusku. Živjeli smo u Lilleu 9 godina, često išli na vinske sajmove, upoznali mnoge vinare iz Burgundije. Jednom prilikom dobili smo poziv da pomognemo u berbi kod Jean-François Bacheleta i Anne-Claude Le Flaive, tamo smo osjetili strast proizvodnje vina i mnogo smo naučili. Radila sam u vinogradu tijekom berbe, a Olivier je bio u podrumu. Anne-Claude Le Flaive bila je pionirka biodinamičkih vina.

Kad ste se odlučili doseliti u Hrvatsku?

Najprije smo se preselili u Provansu i živjeli doslovce okruženi vinogradima. Poslije sam se poželjela vratiti u Hrvatsku – kupili smo kuću u Gračišću 2009. Otkrili smo u blizini mjesto Belaj i oduševili se tim položajem; vinogradima ispod Učke, dvorcem, do kojega je vodio samo makadam! Pokucali smo na jedna vrata i upoznali Luku Ivića koji nam je ponudio svoje vino za degustaciju. Probali smo i rekli da je to vrlo dobar chardonnay, ali Olivier je dodao kako bi bio još bolji da odležava u drvenoj bačvi umjesto u inoxu. Dogovorili su se da će nam dati grožđa da napravimo vino kako mi mislimo da treba, dok će oni na svoj način i na kraju ćemo odlučiti koje je bolje. Tipičan muški mentalitet! (smije se!)

Kada je bila prva vaša berba?

Počeli smo u 2012. godini (tada smo u Hrvatsku dolazili samo nekoliko puta godišnje, za praznike). Imali smo 25 m2 podruma i kupili smo 5 bačvi. Na prvu berbu došao nam je pomoći Jean-François Bachelet iz Burgundije. Olivier je tada bio u mirovini, bio je kardiolog, nije imao formalno obrazovanje za vinara, a ja sam bila na jednom tečaju vinifikacije u Montpellieru, ali to nije bila praksa cijelog procesa od bobice do boce. Tako smo počeli s tih 5 barriquea i ljudima se jako svidjelo naše vino. Rekli su da ga možemo prodavati, ali nismo tad krenuli s prodajom jer sam još radila i nismo živjeli u Hrvatskoj (preselili smo se tu 2014.), ne govorim hrvatski dobro, a nije nikako bilo lako razumjeti

hrvatsku administraciju. 2013. bila je naša prva komercijalna berba. Imali smo prezentaciju u Bornsteinu, koju je vodio sommelier Mario Meštrović. Predstavili smo četiri bijela vina burgundskog stila (10 mjeseci u bačvi, prirodni kvasci, bâtonnage, sur lie): chardonnay BelaIgra i Epicuria i malvazije Fugaz i Santa Chiara. Ljudi su bili oduševljeni, mnogi su rekli da nikad nisu probali takav chardonnay, burgundskog stila.

Godina 2014. bila je prva s pjenušavim vinima, zar ne?

2014. je bila vrlo loša berba. Morali smo baciti 50% ubranog grožđa, ali imali smo u vina „u drvu“ i počeli smo raditi pjenušava vina. To je bila poprilična novost u Hrvatskoj, pjenušci iz drva. Nekima se jako svidjelo, a neki nisu bili naviknuti na taj stil pjenušca. Danas naši pjenušci Kontempo i Luna 50% vremena odležavaju u drvu i 50% u inoxu.

Chardonnay je uvijek blizu vas, od Burgundije do Hrvatske. Kakva je on sorta?

Chardonnay je vrlo svestrana sorta. Voli hladnu klimu. Popularan je Chablis, od kojega su vina oštrog, intenzivnog i svježeg okusa. Chardonnay južne Burgundije punijeg je tijela, voćniji, višeg alkohola. U svijetu – Čile, Argentina, Novi Zeland i Južna Afrika imaju dobar chardonnay. U Americi se najviše koriste bačve američkog hrasta pa znaju biti intenzivnog slatkog mirisa

ako vino odležava u novijoj bačvi, ali ima vinara koji ne koriste previše drva i proizvedu vrlo dobra vina. Istra je fenomenalno područje za chardonnay. Misal radi izuzetna pjenušava vina, a mnoge druge vinarije i mirna. U Slavoniji je kod Krauthakera također dobra pozicija za chardonnay, na Plešivici ga često koriste za pjenušce. Problem u cijelom svijetu sad je globalno zatopljenje jer berbe počinju sve ranije kako bi se zadržala kiselina i da alkoholi ne postanu previsoki. Chardonnay je uistinu međunarodna sorta, sadi se posvuda u svijetu. Poput crnih – cabernet sauvignona i merlota. I oni koji ne poznaju vina znaju za chardonnay.

Koja te manja hrvatska sorta oduševila?

Grk. Definitivno. Otkad sam ga prvi put probala, odmah sam ga zavoljela. Bila sam na jednoj radionici o raznovrsnosti grka i bila sam oduševljena da se od njega može proizvesti pjenušac, a od njega se može izraditi 5 stilova vina. Ima lijepo tijelo, voćnu kompleksnost i mineralnost. I naravno ta fenolna gorčina koja ne oduzima ništa vinu, već je uzbudljiva i pomalo zavodljiva karakteristika. Grk predivno paše uz ribu i školjke, a ja obožavam ribu. Tako da je grk za mene posebna sorta. A i pošip i vugava jako su mi se svidjeli.

Kako si krenula u dodatno službeno vinsko školovanje?

Ne sjećam se kako sam došla do WSET-a, ali sjećam se da sam tražila ima li nekakva formalna obuka, nekako prije COVID-a. Odlučila sam ići na WSET. Posudila sam od nekoga knjigu, čitala i otišla na online ispit druge razine. Vrlo lako sam prošla taj ispit i odmah se upisala na treću razinu u Londonu. Tamo sam si „rezervirala“ tjedan kod brata, za druženje i večere s prijateljima. Ali već prvi dan škole shvatila sam da moram ozbiljno učiti. Sjećam se, kušali smo vina po cijele dane i bilo je vrlo intenzivno tih tjedan dana, ali uživala sam u tome. Otkazala sam sve planove s prijateljima i posvetila se samo učenju. Dobro sam prošla i treću razinu. Onda je došao COVID i čula sam da su neki Hrvati otišli u austrijsku Vinsku akademiju u Rustu, školu za diplomu četvrte razine WSET. Organizirala sam se s Ivanom

Jugom koji ju je tada također pohađao i zajedno smo se pripremali. Bili smo školski kolege.

Kakva je četvrta razina WSET-a?

Tu mi se otvorio drugi svijet, baš se produbljuje znanje i sve je mnogo kompleksnije. Imali smo profesore, masters of wine, kušali mnogo, mnogo vina, učili o razlikama u vinifikacijama, o pjenušcima i desertnim vinima (što je meni bilo najgore jer ih nikad ne pijem). Učili smo i o „vinskom biznisu“, kako promovirati vino, o brandingu, proučavali smo ekonomske faktore, i zakone (što je bilo malo dosadno, ali vrlo važno). I najteži dio, Wines of the world. Taj ispit trajao je dva dana. Sastoji se od kušanja naslijepo i teorijskog dijela. Prvi dan dobili smo šest vina za kušanje ujutro i šest popodne. Tri iz iste zemlje, tri iste sorte, tri iz iste regije i tri potpuno nepoznata. Trebali smo napisati sve: odakle je, koja je sorta, kako je vinificirano i dr. Imali smo 90 minuta (ujutro i popodne) za takav detaljan opis šest vina. Nije lako. Teorijski dio traje šest sati, tri sata ujutro i tri sata popodne. Od četiri ponuđena pitanja odabiru se tri i pišu odgovori u esejskom obliku. Najgore je kod WSET-a čekanje rezultata – puna tri mjeseca!

Koji je bio tvoj sljedeći korak?

Nakon završene WSET diplome u Rustu postoji mogućnost više razine – za titulu Weinakademiker. Tu se piše diplomski rad o jednoj temi koja mora biti odobrena. Piše se određen broj riječi, a diplomski se brani pred komisijom. Ja sam odabrala grk kao predstavnika novog ZOI-a (Zaštićena oznaka izvornosti) na područje Europe.

Koliko vas ima završen četvrti stupanj WSET-a, a koliko je vinskih akademika u Hrvatskoj?

Bila sam bila prva žena u Hrvatskoj koja je završila četvrti stupanj WSET. Od muških su četvrti stupanj završili

Ivan Jug, Srđan Lisak, Daniel Čečevac i Milan Budinski. Ostale su žene s diplomom četvrtog stupnja Manuela Plohl i Monika Neral. Na razini Weinakademikera bili smo Daniel Čečevac, Manuela Plohl i ja. Samo nas troje. Poslije toga, jedini je korak više Master of Wine.

Kako bismo mladim ljudima mogli pomoći da krenu u višu edukaciju, da im bude dostupnija?

Teško je to – jer je u Hrvatskoj sve koncentrirano u Zagrebu i Splitu. Sada živim u središnjoj Istri, gdje nema ničega. Kada sam učila, bilo je jako teško kušati svjetska vina. Pripremajući se za Rust organizirali smo se tako da svatko donese druga vina, svih vrsta. Ljudi kao Jug, Čečevac, Manuela i Monika imaju pristup mnogim vinima jer je rad s vinom dio njihovog posla. Mislim da bi bilo više zainteresiranih ljudi da postoji stipendija za tu diplomu (vrlo je skupo školovanje!). Sigurno postoji stipendija za Rust, ali ne njih dovoljno.

Na koji način bi država ili neka institucija mogla pomoći mladim ljudima u tom području obrazovanja? Budući da imamo mnogo vinskih udruženja, kao Vinistra, Vino Dalmacija, Vina Croatia, Kvarner wines i dr., zašto ona ne bi sponzorirala jednu ili dvije osobe godišnje? To ne razumijem. Znam da je Vinistra počela nuditi nastavu za pripreme za treći stupanj, ali ne i stipendiju, niti

išta za četvrtu razinu. U svijetu samo 13 000 ljudi ima diplomu četvrtog stupnja. Moje mišljenje je – ako je vino ponos Hrvatske, zašto se onda više ne radi na edukaciji? Spomenuta udruženja mnogo ulažu u štandove na međunarodnim vinskim sajmovima i tamo bi naši visokoobrazovani iz vinskog svijeta trebali držati predavanja o hrvatskim vinima. Nema dovoljno podrške za edukaciju i promociju hrvatskog vinarstva. Kao vinarkačlanica Vinistre, sa završenim četvrtim stupnjem WSET-a, nikad nisam dobila čestitke od te udruge. Mislim da su se time mogli promovirati i ponositi jer imaju prvu ženu s diplomom četvrte razine u svojoj udruzi…

Koliko je vama trima ženama, to visoko vinsko obrazovanje pomoglo u poslu u Hrvatskoj, cijeni li se iskreno vaše znanje i rad?

Samo neki ljudi, npr. vi u Vinskim zvijezdama, udruga Women on Wine (koje nas od početka podupiru), i još neki, ali općenito ne. Tu u Hrvatskoj dosta je sve zatvoreno. HSK radi (samo) svoju stvar. Nadam se da ću uskoro dobiti mogućnost da držim predavanja polaznicima treće razine WSET-a.

Čini se da za nekoga tko iskoči više od ove dvije dostupne vinske škole nema posebnih prilika ni velike podrške?

Sedam je Hrvata s diplomom četvrtog stupnja, ako sam dobro zbrojila. Mi smo time pružili veliku promociju za vinsku priču Hrvatske. Ivan Jug imao je prvi Michelinov restoran u Hrvatskoj i bio je najbolji sommelier Hrvatske, a Monika Neral osvojila je treće mjesto. Manuela Plohl i Milan Budinski predaju za WSET, a Čečevac vodi seminare. Takvi veliki uspjesi približavaju Hrvatsku svjetskoj vinskoj sceni, ali u Hrvatskoj se ne fokusiramo dovoljno na to. Za hrvatske sportaše ima mnogo više podrške, to se vidi, ali za kulturu, ni približno toliko.

Kako misliš da bi vinske udruge mogle pomoći ljudima koji bi se željeli dodatno obrazovati?

Trebala bi jedna visoko obrazovana osoba obilaziti sajmove u svijetu, predstavljati Hrvatsku – govoriti o našim sortama i regijama i tako vinsku Hrvatsku približiti ostalom vinskom svijetu. Imamo ljudi u gospodarskoj komori koji bi na tome mogli raditi. Visoko obrazovani vinski ljudi velika su vrijednost u našoj zemlji, ali ne odlaze izvan Hrvatske kako bi promovirali naša vina. Zašto? Te bi udruge svake godine trebale financirati stipendiju za barem jednu kvalificiranu i talentiranu osobu koja si ne može priuštiti to školovanje. Ta osoba treba se zaposliti u Hrvatskoj i održavati majstorske radionice „masterclasses“ za vinski

obrazovane ljude koji vole vino te žele razumjeti i cijeniti ono što kušaju. Mislim da ima mnogo kvalificiranih ljudi za takvo što u Hrvatskoj. Ne trebamo tražiti vani i dovoditi druge da to učine umjesto nas!

Znaš li primjer neke manje vinske zemlje koja je bolje osmislila edukaciju i promociju svojeg vinarstva?

Mislim da Urugvaj radi vrlo dobre edukacije i promociju u inozemstvu. Oni su mala zemlja kao naša, imaju dosta vinograda, imaju izvrstan Albariño.

Što misliš o vinskim ocjenjivanjima, velikim svjetskim, poput Decantera, i lokalnim i regionalnim poput Vinskih zvijezda?

Hrvatska je mlada zemlja kad je u pitanju proizvodnja vina, ne zna se dovoljno za nas. Sudjelovanjem na međunarodnim natjecanjima (posljednjih 15 godina) postajemo sve poznatiji jer smo prilično uspješni u osvajanju medalja. Sjećam se da sam 2022. poslala naša vina Belaigra i Nomad na međunarodno natjecanje Catad’or u Čileu i osvojili smo Veliko zlato i Zlato. To je bio prvi put da su hrvatski vinari sudjelovali na tom natjecanju. Zato mislim da je važno prijavljivali vina na natjecanja, lokalna i svjetska. Neka ocjenjivanja uključuju lokalne stručnjake za ocjenjivanje vina regije (npr. balkanske stručnjake), ali zapravo vjerujem da je bolje kad su suci potpuno nevezani uz regije vina koja se natječu. Ljudi vole medalje, vole se tako još više uvjeriti u kvalitetu.

Koju bi sortu ili vino izdvojila kad bi radila neki „masterclass“ u inozemstvu?

Promovirala bih naš burgundski chardonnay i govorila o tome kako se jedna svjetska francuska sorta može proizvesti burgundskom tehnologijom od lokalnih hrvatskih nasada. Organizirala sam prije par godina na Vinistri prezentaciju The different faces of chardonnay gdje je osam istarskih vinara prikazalo kako raznoliko proizvode chardonnay; od svježih chardonnaya u inoxu, barikiranih, cuvéea s 80% malvazije istarske i 20% chardonnaya (kao Santa Chiara), do maceriranih chardonnaya (kao Epicuria) (što se tradicionalno

nikad ne radi u Burgundiji) i time osvijestiti ljude na progresivan način, probuditi zanimanje i proširiti granice njihovog znanja. Koristila bih sorte koje svi ljudi u vinskom svijetu poznaju – cabernet sauvignon, merlot i možda sauvignon blanc, koji postaje sve popularniji. Time bih pokazala snagu naših vina stvorenih od svjetskih sorti.

Položaj educiranih žena u vinskom svijetu: kakva je situacija kod nas, kakva u svijetu?

Na žalost, treba nam još mnogo koraka do ravnopravnosti. Ne dobivamo podršku kakva nam je potrebna. Pogledajte Lauru Catenu iz Catena Zapate, ona se zaista morala izboriti za svoj položaj. Pogledajte Veuve Clicquot, sve velike španjolske vinarke za koje tek sada saznajemo. Ima tu puno mnogo mjesta za napredak. Rekla bih da se možda trenutno situacija više poboljšava u zemljama starog svijeta. Kad pogledate sve hrvatske etikete; svaki vinar ima svoje ime na boci i uvijek je to ime muža. Rijetko su izdvojene žene kod nas. I naravno, u udrugama – većinom su to muškarci.

Poruka ženama u vinskom biznisu? Imamo sve više enologinja i nadam se da ćemo uskoro početi viđati njihova imena na etiketama i u udrugama. Mislim da imamo neke dobre primjere poput Sanje Muzaferije koja je pokrenula udrugu Women on Wine, Jelene Šimić Valentić iz Pupitresa u Zagrebu koja podučava o vinu, sestre Peršurić u svijetu pjenušaca (Misal) i dr. Moja poruka je, kao i u svemu u što vjerujem u životu, što sam pokušala prenijeti svojoj djeci i unucima: Slijedite svoje snove – za njih se vrijedi boriti i ništa vrijedno ne dolazi lako. Važno je putovanje, a ne odredište. I sebe sada to želim podsjetiti, sa svim desetljećima iza sebe: krećem u ostvarenje važnog sna i nadam se da mogu ojačati poziciju Hrvatske u svijetu vina. Ovaj mjesec započinjem putovanje do titule Master of Wine. Nikad nije prekasno, nikad nisi prestar!

Neki davni posjet vinariji pogledajte na poveznici

Saznaj više

Vinski mjesec Osječko - baranjske

županije

Wine&Gallop Beats Feričanci 2.5. 9.5. 16.5. 16.5. 23.5. 29.-31.5. 5.6. 5.6.

Vina Erdut Wine&Picnic Erdut

Festival sira i vina

Valpovo

Večer vina i umjetnosti

Osijek

Vinolina Zmajevac, Baranja

Wine&Walk i Urban Wine Party

Osijek

Vinatlon Zmajevac, Baranja

Vino i tambure

Topolje, Baranja

Baranja Wine&Walk Kamenac, Baranja

Fiš&Aljmaš Aljmaš

Večer vina u perivoju

Našice

Dani otvorenih vinskih podruma Đakovačkog vinogorja

Mandićevac

Bonavita i Dani otvorenih vinskih podruma Đakovačkog vinogorja

Trnava

Večeri vina i umjetnosti Osijek