Život u radosti

VERBUM

Sveti Franjo Saleški ŽIVOT U RADOSTI

BIBLIOTEKA

KLASICI KATOLIC ˇKE KULTURE

15.

UREDNIK: MR. SC.

PETAR BALTA

ZA NAKLADNIKA:

MIRO RADALJ

Sveti Franjo Saleški

ŽIVOT U RADOSTI Duhovni poticaji za svakoga

VERBUM Split, 2010.

Pisma izabrana iz Oeuvres de Saint François de Sales, Edition Complète, vols. 11–21, Annecy, J. Niérat, 1900.–1923. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2010.

Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Prijevod: Mijo Pavić Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 231.13(044.2) FRANCISCUS Salesius, sanctus Život u radosti : duhovni poticaji za svakoga / Sveti Franjo Saleški ; <prijevod Mijo Pavić>. - Split : Verbum, 2010. - (Biblioteka Klasici katoličke kulture ; 15) Prijevod pisama izabrana iz: Oeuvres de Saint Franois de Sales. - Str. 5-6: Predgovor / Alice von Hildebrand.

ISBN 978-953-235-227-6 130828079

ŽIVOT U RADOSTI

Predgovor Alice von Hildebrand U svojim svetim Pravilima sv. Bendikt piše o opatu samostana: “Neka zna kako je na sebe primio težak i silan zadatak: voditi duše i služiti različitim ćudima; kod jednoga će pokušati blagošću, kod drugoga ukorom, kod trećega nagovaranjem. Neka se prilagodi i ravna prema značaju i shvaćanju svakoga sebi povjerenoga tako ne samo da ne pretrpi nikakve štete kod stada sebi povjerenoga, nego da se i raduje napretku dobroga stada.”1 Sv. Franjo Saleški nije bio opat, no pokušavajući odgovoriti na pitanje kako odabrati duhovnoga vođu, upozorava duše da nikada ne mogu biti dovoljno oprezne pri odabiru jer su izgledi da će pronaći valjana i čestita duhovnoga vođu vrlo maleni, jedan naprama nekoliko tisuća.

Pitam se je li on, dok je ispisivao ove riječi, bio svjestan da su ljudi kojima je bio vođom u duhovnomu životu doista u njemu pronašli ovaj dragocjen biser, jednoga od najodličnijih duhovnih vođa u povije1

Pravilo sv. Benedikta, pogl. 2.

5

SVETI FRANJO SALEŠKI

sti Katoličke Crkve. Možda je nekolicina njih bila jednako velika kao on, ali nitko nije bio veći od njega.

Bio je duhovni vođa nebrojenim mnoštvima ljudi iz svih društvenih slojeva, prilagođujući se svakomu pojedinom karakteru, ritmu svakoga pojedinog od njih, svakoj individualnoj potrebi. Sam je napisao da se ljudske duše međusobno razlikuju daleko više od ljudskih lica. Njemu su, nesumnjivo, bile potrebne sve one kvalitete koje je sveti Benedikt smatrao neophodnim opatu za bdjenje nad zadivljujućom raznovrsnošću cvjetova u Božjemu vrtu.

Pa ipak, sveti je Franjo uvijek imao na umu da svi ljudi, ma koliko se međusobno razlikovali, imaju u osnovi jedan te isti poziv: proslaviti Boga svojom svetošću – to jest suobličiti se Kristu. Obdaren prirodnom i prosvijetljen nadnaravnom milošću sveti se Franjo znao prilagoditi svakomu pojedinačnom slučaju. Intuitivnim osjećajem, koji je nesumnjivo dolazio odozgor, znao je kada treba potaknuti, a kada ukoriti, kada obuzdati i usporiti korak onih koji su htjeli trčati, a kada ga ubrzati u onih sporih i tromih. Strpljivost i ljubav kombinirao je s čvrstoćom svojih načela i nikada nije zastranio u odnosu na učenje svete Crkve. Nije pravio razliku među ljudima; svoj svojoj duhovnoj djeci, bili oni bogati ili siromašni, naobraženi ili neuki, muškarci ili žene, pružao je istu nježnu skrb, istu bezuvjetnu odanost.

I dok osjećamo svetu zavist prema dušama kojima su ova pisma upućena, njegova nadnaravna mudrost bit će nam od koristi budemo li ih čitali i duboko razmatrali smisao njegovih riječi. Treba se nadati da će njihovo objavljivanje pozdraviti svi oni koji čeznu za pomoći na svojemu putu prema Bogu.

6

Dio prvi

Molitva, vjera i prihvaÄ&#x2021;anje vlastitoga poziva

ŽIVOT U RADOSTI

1.

“Neka bude volja tvoja” Mladoj ženi kojoj priječe da postane redovnica Gospođice, trebali biste se potpuno predati u ruke našega dobrog Boga koji će, nakon što udovoljite svojim malenim obvezama vezanim uz Vašu pobudu i planove o kojima mi govorite, biti zadovoljan s bilo čime što učinite, pa i s manjim od toga. Riječju, morate smoći hrabrosti i učiniti sve što je u vašoj moći da postanete redovnica jer Vam je sam Bog usadio tu želju u srce. Ali ako i poslije svih Vaših nastojanja ne uspijete u tome, ne biste mogli ugoditi našemu Gospodinu više nego žrtvujući mu svoju volju, čuvajući svoj duševni mir, poniznost i pobožnost i pokoravajući se njegovoj božanskoj volji i promislu. Shvatit ćete to jasno kada, nakon što dadnete sve od sebe, shvatite da Vam se želje ne mogu ispuniti.

Jer dobri naš Bog katkada iskušava našu hrabrost i našu ljubav tako što nas lišava stvari koje nam se či9

SVETI FRANJO SALEŠKI

ne, a to doista i jesu, vrlo korisne za našu dušu. I kada vidi da, unatoč tome što žarko žudimo za njima, ostajemo i dalje ponizni, nepomućena duha i pomireni s time da ne možemo imati ono za čime žudimo, daje nam blagoslov koji je veći kada smo lišeni stvari za kojom čeznemo nego kada je posjedujemo. Jer u svim stvarima i u svemu Bog ljubi one koji mu čista i priprosta srca, u svakoj prigodi i u svemu što se zbiva, mogu reći: “Neka bude volja tvoja.”2 Vaš odani

Franjo

2

10

Mt 6,10.

ŽIVOT U RADOSTI

2.

“Vršite s radošću volju Božju” Ženi, o postizanju istinske pobožnosti i duševnoga mira Gospođo, bio sam silno obradovan kada sam primio i pročitao Vaše pismo. Volio bih da i moje obraduje Vas i ukloni tjeskobu koja se nastanila u Vašemu duhu nakon našega rastanka. Udostojao se Bog pomoći mi u tome.

Rekao sam Vam jednom, sjećam se toga vrlo dobro, da sam u Vašoj životnoj ispovijedi pronašao sve oznake istinske, valjane i temeljite ispovijedi te da nikada do sada nisam čuo ni jednu s kojom bih bio tako potpuno zadovoljan. To je živa istina, gospođo i draga sestro, i budite sigurni da se u ovakvim prilikama koristim vrlo preciznim izrazima.

Ako ste propustili nešto spomenuti u svojoj ispovijedi, razmislite jeste li to učinili sa znanjem i hotimice: u tome slučaju, bili biste svakako dužni ispovjedi11

SVETI FRANJO SALEŠKI

ti se ponovno ako je ono što ste propustili ispovjediti bio smrtni grijeh ili ako ste u taj čas to smatrali smrtnim grijehom. Ali ako je posrijedi bio samo laki grijeh, ili ako ga niste ispovjedili zato što ste zaboravili na nj, ili Vam je potpuno iščeznuo iz sjećanja, ne bojte se, draga moja sestro. Tada niste dužni – kažem Vam to svjestan opasnosti da će mi duša zbog toga možda gorjeti u paklu – ponovno pristupiti ispovijedi, već će biti dovoljno da s tim upoznate svoga stalnog ispovjednika. Ja Vam jamčim za to.

I opet, ne bojte se što niste bili revni koliko je bilo potrebno za Vašu životnu ispovijed jer, i opet Vam to vrlo jasno i sa sigurnošću kažem, ako je do toga došlo bez Vaše namjere, tada uopće nema potrebe da ponovno pristupate ispovijedi koja je doista uspješno obavljena te Vi u toj stvari možete biti posve mirni. Ako, pak, želite razgovarati o tome s ocem rektorom, on će Vam kazati isto; takav je, naime, stav svete Majke Crkve.

Pravila Krunice i Konopca3 ne obvezuju nikoga, ni pod vidom smrtnoga ni pod vidom lakoga grijeha, ni izravno ni neizravno; ako se ovih pravila ne držite, ne griješite ništa više no što biste griješili propustivši učiniti bilo koje drugo dobro djelo. Stoga, neka Vas to ne zbunjuje, već služite Bogu s radošću i slobodna duha.

3

12

Ovaj se dio odnosi na stanovit tip bratstva ili zajednice koja teži pobožnosti, a čiji su članovi nosili konopac ili široku vrpcu oko pasa kao znak čašćenja nekoga sveca od kojega su se nadali izmoliti kakvu milost ili naklonost.

ŽIVOT U RADOSTI

Pitate me kojim se sredstvima morate služiti da biste stekli pobožnost i duševni mir. Draga moja sestro, na Vaše pitanje nije lako odgovoriti. Ipak, pokušat ću Vam reći nešto o tome jer to od mene traži moja dužnost prema Vama. Ali dobro pazite što ću Vam reći.

Krjepost pobožnosti nije ništa drugo doli opća sklonost i spremnost duše da učini ono što znade da je Bogu ugodno. Riječ je o onomu prosvjetljenju srca o kojemu David kaže: “Ja kročim putem zapovijedi tvojih, jer si mi prosvijetlio srce.”4 Oni koji su jednostavno dobri ljudi kroče putem Božjim, ali pobožni ljudi trče, a kada su vrlo pobožni, lete. Sada ću Vam reći neka pravila kojih se morate pridržavati ako želite biti istinski pobožni.

Prije svega, potrebno je držati se općenitih Božjih i crkvenih zapovijedi koje vrijede za svakoga vjernog kršćanina. Bez toga ne može biti pobožnosti u svijetu.

Toliko svi znamo.

Osim općenitih zapovijedi, potrebno je također strogo se pridržavati posebnih zapovijedi koje svaki čovjek ima s obzirom na svoj poziv; tko god se ne drži ovih zapovijedi, ne prestaje biti u stanju grijeha i bit će proklet umre li u njemu, pa makar i mrtve uskrisivao.

Tako je, primjerice, biskupima zapovjeđeno da posjećuju svoje ovce – da ih poučavaju, kore, tješe. Mogu čitav tjedan provesti u molitvi, mogu postiti cijeli život; ako se ne držim tih zapovijedi, izgubljen sam.

Ako tko čini čuda dok je u braku, a ne vrši svoju duž4

Ps 119,32.

13

SVETI FRANJO SALEŠKI

nost prema ženi5 ili se ne brine za svoju djecu, “gori je od nevjernika”;6 ovo vrijedi i za druge staleže.

Ovih dviju vrsta zapovijedi moramo se strogo pridržavati i one moraju biti temelj naše ukupne pobožnosti, a ipak, krjepost se pobožnosti ne sastoji samo u tome da ih se pridržavamo, već da ih se pridržavamo sa spremnošću i voljko. Da bismo bili spremni pridržavati ih se, moramo razmotriti nekoliko stvari.

Prva je da Bog tako želi; i doista je razborito što vršimo njegovu volju jer smo na ovomu svijetu samo radi toga. Jao! Molimo ga svakoga dana da bude volja njegova, a kada za to treba nešto učiniti, eto nevolje! Često prinosimo sebe kao žrtvu Bogu, govorimo mu na svakomu koraku: “Gospodine, ja sam tvoj, evo moga srca”, a kada se on želi poslužiti nama, pobjegnemo kao sinje kukavice! Kako možemo kazati da smo njegovi ako nismo spremni uskladiti svoju volju s njegovom?

Drugo, moramo razmisliti o prirodi Božjih zapovijedi koje su blage, dražesne i ljupke – ne samo njegove opće zapovijedi, već i one posebne, koje se odnose na naš poziv. I što je, onda, to što Vam ih čini tako tegotnima? Ništa, doista, osim Vaše vlastite volje koja želi vladati Vama po bilo koju cijenu. Dotle one stvari koje bi možda priželjkivala kada ne bi bile zapovjeđene, nakon što su zapovjeđene, odbacuje.

Eva je između stotinu tisuća vrsta najukusnijega voća izabrala baš ono koje joj je bilo zabranjeno7 i, ne5 6 7

14

1 Kor 7,3–5.

1 Tim 5,8.

Post 3,1–6.

ŽIVOT U RADOSTI

sumnjivo, da je smjela jesti od njega, ne bi to bila učinila. Riječju, činjenica je da mi želimo služiti Bogu, ali ne po njegovoj, nego po našoj volji. Šaulu je bilo naloženo da opljačka i uništi sve što pronađe u Amaleka. Uništio je sve osim najboljih ovaca i goveda; njih je poštedio i prinio ih kao žrtvu. Ali Bog je obznanio da je poslušnost vrjednija od najbolje žrtve.8 Bog mi zapovijeda da pomažem dušama, ali ja se, unatoč tomu, želim posvetiti kontemplaciji. Kontemplativni je život dobar, ali ne ako je protivan poslušnosti. Ne smijemo birati prema vlastitoj volji. Moramo željeti ono što Bog želi i ako Bog želi da mu služim u jednoj stvari, ne trebam željeti da mu služim u drugoj. Bog želi da mu Šaul služi kao kralj i vojskovođa, a Šaul mu želi služiti kao svećenik.9 Nema sumnje da je potonje izvrsnije od prvoga, ipak, Bog ne mari za to: želi da mu budemo poslušni.

Pogledajte samo ovo! Bog je dao m`a`nu Izraelovoj djeci,10 jelo vrlo ukusno, i gle! Njima ne treba m`a`na, već čeznu za lukom i češnjakom egipatskim.11 Naša grješna narav uvijek iznova želi da bude po njezinoj, a ne po Božjoj volji. U mjeri u kojoj se manje povodimo za svojom vlastitom voljom lakše ćemo se pokoravati Božjoj volji.

Moramo uzeti u obzir da ne postoji poziv koji nam zbog nekoga razloga ne će biti mrzak, zagorčati nam 8 9 10 11

1 Sam 15,3–23.

1 Sam 13,9–13.

Izl 16,14–31.

Br 11,4–5.

15

SVETI FRANJO SALEŠKI

život i biti nam odvratan. Uz to, zanemarimo li one koji se potpuno predaju Božjoj volji, svatko od nas bi spremno promijenio svoj položaj za položaj onoga drugoga: oni koji obnašaju biskupsku čast ne bi htjeli biti biskupi, oženjeni bi htjeli da nisu oženjeni, a neženje da su oženjeni. Otkuda dolazi ovaj posvudašnji nemir duša ako ne od stanovite odbojnosti prema sputanosti i od izopačenosti našega duha koji nas tjera da zamišljamo da je drugima bolje nego nama?

Ali sve izlazi na isto: svatko onaj tko nije potpuno pomiren, okrenuo se on ovamo ili onamo, ne će nikada imati mira. Onima kojima vlada groznica ni jedno mjesto nije udobno; ni četvrt sata nisu se zadržali u jednomu krevetu, a već žele biti u drugomu. Nije kriv krevet, već groznica koja ih muči kamo god se djenuli. Onaj kojim nije ovladala groznica samovolje, zadovoljan je sa svime, pod uvjetom da služi Bogu.

On ne mari u kojemu ga svojstvu Bog upošljava, pod uvjetom da vrši božansku volju. Njemu je to svejedno.

Ali to nije sve: nije dovoljno da samo želimo vršiti volju Božju, već joj se, želimo li biti pobožni, moramo pokoravati s radošću. Ako mi nije dano biti biskupom, znajući ono što znam, ne bih trebao željeti biti biskupom, ali, budući da jesam biskup, ne samo što sam dužan izvršavati ono što ovaj tegoban poziv traži od mene, već sam dužan to izvršavati s radošću, moram u njemu nalaziti zadovoljstvo i veseliti mu se.

Sveti Pavao kaže: “Neka svatko ostane pred Gospodinom u onome u čemu je pozvan.”12 12

16

1 Kor 7,24.

ŽIVOT U RADOSTI

Ne moramo nositi tuđi križ, nego svoj vlastiti, a da bi svaki od nas mogao nositi svoj vlastiti križ, naš Gospodin želi da se odreknemo samih sebe – to jest svoje vlastite volje.13 “Želio bih ovo ili ono”; “bilo bi mi bolje ovdje ili ondje”: to su napasti. Naš Gospodin dobro zna što čini. Činimo ono što on želi, budimo ondje gdje nas je postavio.

Ali, dobra kćeri moja, dopustite mi da Vam govorim po svomu srcu jer Vas toliko ljubim. Vi biste htjeli imati neku praksu po kojoj biste se ravnali.

Uz ono o čemu sam Vam rekao da razmišljate, svakoga dana – bilo ujutro prije ručka ili sat ili dva prije večere – razmatrajte o životu i smrti našega Gospodina; u tu svrhu koristite se knjigom kapucina Bellintanija14 ili isusovca Bruna.15 Neka Vam razmatranje traje samo pola sata, ne više od toga. Kada završite s razmatranjem, razmislite o poslušnosti koju je naš Gospodin pokazao prema Bogu, svome Ocu. Tada ćete vidjeti da je sve što je učinio učinio zato da bi izvršio volju svojega Oca; razmišljajući o ovome, trudite se što je moguće više prionuti uz Božju volju.

Prije nego što obavite ili se spremate obaviti stvari koje spadaju na vaš poziv, a Vama predstavljaju iskušenje, sjetite se da su sveci s radošću činili daleko veće 13 14

15

Mt 16,24.

Mattia da Salò Bellintani (1534.–1611.), kapucinski propovjednik i duhovni pisac, autor knjige o prakticiranju misaone molitve.

Bruno Vincent (1532.–1594.), talijanski isusovac, autor knjige Meditacije o misterijima Muke i Uskrsnuća Isusa Krista Gospodina našega.

17

SVETI FRANJO SALEŠKI

i teže stvari: neki su od njih iskusili mučeništvo, drugi su bili izloženi prijeziru ovoga svijeta. Sveti Franjo i mnogi redovnici našega doba ne jednom su, nego tisuće puta, poljubili one zaražene gubom i osute čirevima; drugi su se povukli u pustinju; treći su otišli na galije i boravili ondje zajedno s vojnicima; sve su to činili da bi ugodili Bogu. A što mi činimo što je makar samo približno slično ovakvu životu ispunjenu poteškoćama?

Promislite često da sve što činimo biva istinski vrijedno po usklađenosti naše volje s Božjom voljom pa tako, kada jedem i pijem, ako to činim zato što je to Božja volja, miliji sam Bogu nego ako podnesem smrt bez te nakane. Želio bih da često, tijekom dana, zamolite Boga da Vam podari ljubav prema Vašemu zvanju tako da poput svetoga Pavla, nakon što se obratio, uzmognete kazati. “Gospodine, što mi je činiti?”16 Želiš li da ti služim u najkukavnijoj službi tvoga doma? Ah! Smatrat ću se sretnikom. Pod uvjetom da ti služim, ne marim kakva će biti moja služba. A kada je riječ o onome što Vam na poseban način zadaje glavobolju, recite: “Želiš li da to učinim? Ah! Gospodine, iako nisam vrijedna da to učinim, učinit ću to drage volje”; na taj ćete se način uvelike poniziti. Oh, moj Bože! Kakvo ćete samo blago zadobiti! Veće, bez sumnje, nego što možete i zamisliti. Želio bih da razmislite o tome koliko je mnogo svetaca bilo u Vašemu zvanju i staležu i kako su mu 16

18

Dj 9,6.

ŽIVOT U RADOSTI

se oni prilagodili s velikim zadovoljstvom i odustajanjem od vlastite volje, kako u Novomu, tako i u Staromu zavjetu. Sara, Rebeka, sveta Ana, sveta Elizabeta, sveta Monika, sveta Paula i stotine tisuća drugih; neka Vas to ohrabri dok se preporučujete njihovim molitvama.

Dužni smo voljeti ono što Bog voli. On voli naš poziv; volimo ga i mi – ne dopustimo da nam duh zaokupe pozivi drugih ljudi. Izvršavajmo svoju dužnost; nikome njegov križ nije pretežak.

Spojite sa zadovoljstvom Martinu i Magdaleninu službu; revno vršite službu koju Vaš poziv zahtijeva od Vas; priberite se, prenesite se u duhu uz noge našega Gospodina i kažite: “Gospodine moj, bilo da trčim ili stojim na mjestu, sva sam tvoja, a ti si moj: ti si moj prvi zaručnik i sve što činim, činim iz ljubavi prema tebi, kako ovo, tako i ono…”

Vjerujem da ćete se, posvetite li svakoga jutra pola sata molitvi i polusatnomu čitanju neke knjige duhovnoga sadržaja autora kao što je, primjerice, Granada17 ili neki drugi koristan autor, zadovoljiti slušanjem jedne mise dnevno.

Uvečer ispitajte svoju savjest i molite cijeloga dana, kad god osjetite potrebu. Kada Vam vrijeme to dopušta, čitajte Duhovni boj; tu Vam knjigu najtoplije preporučujem.18 Nedjeljom i blagdanom uz misu mo17

18

Luis de Granada (1504.–1588.), španjolski dominikanac, autor u to vrijeme vrlo popularna Vodiča za grješnike i drugih knjiga.

Duhovni boj autora Lorenza Scupolija, omiljena knjiga sv.

19

SVETI FRANJO SALEŠKI

žete slušati večernju (nemojte to shvatiti kao obvezu) i propovijed.

Ne propustite se ispovjediti svakoga tjedna, a i inače kad god vas progoni savjest. Što se pričesti tiče, ako to nije po volji Vašemu gospodinu suprugu, za sada ne prelazite granice onoga što smo utvrdili u Saint Claudeu: budite postojani i pričešćujte se u duhu. Bogu će, barem za sada, biti mila i sama spremnost Vašega srca.

Sjetite se o čemu sam Vam više puta govorio: iskazujte počast svojoj pobožnosti; učinite je vrlo privlačnom svima koji Vas poznaju, osobito svojoj obitelji; postupajte tako da svatko može kazati lijepu riječ o njoj. Moj Bože! Kako ste sretni što imate tako razborita i popustljiva muža! Trebali biste doista veličati Boga zbog sreće koju Vam je udijelio davši Vam ga.

Kada Vam se na putu ispriječi bilo kakva protivština, prepustite se u potpunosti našemu Gospodinu i utješite se znajući da je njegova naklonost samo za krjeposne i za one koji se trude to postati. Što se ostaloga tiče, znajte da je moj duh uvijek s Vama. Bog zna da nikada nisam zaboravio Vas i Vašu obitelj u mojim nejakim molitvama; Vaš je lik duboko urezan u moju dušu. Neka Bog bude Vaše srce i Vaš život!

Franjo

Franje, prvi je put objavljena anonimno u Veneciji 1589.

20

ŽIVOT U RADOSTI

3.

“Služite Bogu tamo gdje se nalazite” Svećeniku, o vjernosti svomu pozivu Predragi subrate, oprostite mi, molim Vas, što toliko kasnim s odgovorom na Vaše prvo pismo; budem li imao tu utjehu da primim još koje, to se više ne će dogoditi. Ali bio sam tako zaokupljen pripremama za odlazak da nisam imao ni trenutka slobodnoga vremena da izvršim ovu svoju dužnost prema Vama; unatoč tome, svoju nadu polažem u Vašu ljubav, uzdajući se da ćete ovo kašnjenje protumačiti u dobroj vjeri.

Ustrajavam u mišljenju da morate služiti Bogu tamo gdje se nalazite i činiti ono što činite. Ne bih Vas nipošto, dragi brate, htio priječiti u nakani da se još više posvetite duhovnim vježbama koje Vam toliko koriste niti da ustrajno pročišćavate svoje srce; naprotiv, nastavite činiti kao i do sada, pa i bolje od toga.

Dobro, naime, znam da Bog preko Abrahamovih usta 21

SVETI FRANJO SALEŠKI

zapovijeda svim svojim vjernima: “Mojim hodi putem i neporočan budi”;19 znam, također, da je “blago svakome koji Gospodnjim hodi stazama”,20 da su naši oci hodili njima i da su se “spremali na svete putove”, kako bi mogli ići od “krjeposti do krjeposti”.21 Stoga budite hrabri i uzgajajte ovaj vinograd, doprinoseći svojim malenim naporom duhovnomu dobru duša koje je Gospodin pridržao za sebe, da im se “koljena ne bi savila pred Baalom”22 i da ne bi “prebivali u narodu nečistih usana”.23 Neka Vas ne iznenadi ako se plodovi još ne pojavljuju jer, budete li strpljivo radili posao Božji, Vaš trud “u Gospodinu nije uzaludan”.24 Jao! Gospodine, Bog nas je othranio na blagu mlijeku mnogih utjeha kako bismo, kada odrastemo, uzmogli pomoći u ponovnomu podizanju zidina jeruzalemskih, bilo tako što ćemo nositi kamenje, miješati žbuku ili rukovati čekićem. Poslušajte me, ostanite tamo gdje jeste, izvršavajte vjerno i u ispravnoj savjesti sve što Vam moral nalaže i vidjet ćete da ćete “vidjeti slavu Božju ako budete vjerovali”.25 I ako doista želite napredovati, smatrajte napašću sve što Vam drugi savjetuju govoreći Vam da promijenite mjesto jer sve dotle dok Vaš duh čezne za nekim drugim mjestom 19 20 21 22 23 24 25

22

Post 17,1.

Ps 128,1.

Ps 84,6.8.

1 Kr 19,18.

Iz 6,5.

1 Kor 15,58.

Iv 11,40.

ŽIVOT U RADOSTI

negoli gdje jeste, nikada ne će na ispravan način prionuti uz duhovnu korist koju imate iz onoga gdje se nalazite.

Znajte, dakle, da Vam sve ovo govorim u duhu povjerenja koje ste mi iskazali u svome pismu, kao i u duhu iskrena prijateljstva koje gajim prema Vama u krilu Onoga čiji je bok proboden radi ljubavi prema nama ljudima. Usrdno ga molim da u Vama još više ojača gorljivost za njegovim čašćenjem, ostajući Vaš odani i iskreno privrženi

Franjo

23

SVETI FRANJO SALEŠKI

4.

"Budimo ono što jesmo i budimo to u potpunosti" Supruzi koja misli da je udaja priječi u postizanju svetosti Gospođo i predraga sestro, kako vidite, pripravan sam Vam pisati, a ne znam što bih Vam rekao, osim da hodite uvijek s radošću ovim božanskim putem koji Vam je Bog namijenio.

Blagoslivljat ću ga cijeloga svog života za milosti koje Vam je pripravio; Vi se, sa svoje strane, pripravite za njega, u znak priznanja i pomirenja, i povedite hrabro svoje srce prema provedbi svega onoga što znate da on traži od Vas, usprkos svim protivštinama koje se isprječuju na Vašemu putu.

Ne obazirite se uopće na sadržaj svojih čina, već na čast koju im, ma koliko tričavi bili, naš Bog iskazuje time što ih traži od nas, njegova providnost time što nam ih nalaže, a njegova mudrost time što nas potiče na njih. Riječju, budući da su ugodni Bogu i budući da ih on takvima vidi, komu mogu smetati?

24

ŽIVOT U RADOSTI

Vodite računa, predrago dijete, o tome da Vam srce bude svakoga dana sve to čišće. Čistoća se srca sastoji u procjenjivanju i odvagivanju svih stvari utegom onoga svetišta koje nije ništa drugo nego volja Božja.

Ne poklanjajte odveć veliku ljubav ničemu, čak ni krjepostima, koje se katkada gube kada prijeđemo granicu umjerenosti. Ne znam razumijete li me, ali tako mislim: govorim o Vašim željama, o Vašim gorljivostima. Ružama nije dano da budu bijele, tako mislim – crvene su ljepše i imaju ugodniji miris – bjelina je dana ljiljanima.

Budimo ono što jesmo i budimo to u potpunosti – tako ćemo iskazati počast Gospodaru čije smo djelo.

Ljudi su se smijali nekomu slikaru koji je, htijući naslikati konja, naslikao bika. Rad je, sam po sebi, bio sjajan, no malo je doprinio ugledu ovoga umjetnika koji je imao sasvim drugu nakanu i posve slučajno naslikao dobru sliku.

Budimo ono što Bog želi da budemo tako dugo dok smo njegovi, a ne budimo ono što želimo biti, ako je to protivno njegovoj nakani. Jer čak i da smo najizvrsnija stvorenja pod nebom, što nam vrijedi ako to nismo u skladu s Božjom voljom? Možda to i prečesto ponavljam, ali ne ću više o tome jer Vas je naš Gospodin već dovoljno ojačao u ovoj stvari.

Učinite mi zadovoljstvo i upoznajte me s predmetom svojih razmatranja za ovu godinu. Bit će mi velika utjeha kada to saznam i bit će mi drago kada saznam za plodove tih razmatranja u Vama. Radujte se u našemu Gospodinu, draga moja sestro, i neka Vam 25

SVETI FRANJO SALEŠKI

srce bude u miru. Izručite, molim Vas, pozdrave Vašemu suprugu, a ja, gospođo, ostajem zauvijek Vaš odani i vjerni brat

Franjo

26

SADRŽAJ

Sadržaj Predgovor Alice von Hildebrand . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5 Dio prvi Molitva, vjera i prihvaćanje vlastitoga poziva 1. “Neka bude volja tvoja”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 Mladoj ženi kojoj priječe da postane redovnica 2. “Vršite s radošću volju Božju” . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 Ženi, o postizanju istinske pobožnosti i duševnoga mira 3. “Služite Bogu tamo gdje se nalazite”. . . . . . . . . . . . .21 Svećeniku, o vjernosti svomu pozivu 4. “Budimo ono što jesmo i budimo to u potpunosti” . . 24 Supruzi koja misli da je udaja priječi u postizanju svetosti 5. “Naša vjera mora biti čista i jednostavna” . . . . . . . .27 Redovnici, o kršćanskoj vjeri 6. “Postoje dva glavna razloga za molitvu” . . . . . . . . .30 Mladoj ženi koja ima poteškoća pri molitvi 7. “Male su krjeposti priprava za motrenje Boga” . . . .34 Ivani de Chantal, o molitvi i krjeposti 257

SADRŽAJ

8. “Moramo ostati u Božjoj prisutnosti” . . . . . . . . . . . .38 Ivani de Chantal, o molitvi 9. “Bog nas nikada ne napušta osim da bi nas još čvršće zagrlio”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42 Ivani de Chantal, u pohvalu “malih krjeposti” Dio drugi Ljubiti Boga i sluŽiti mu u svakodnevnomu Životu 10. “Brak je vježbanje u mrtvljenju”. . . . . . . . . . . . . . . .47 Mladoj ženi koja razmišlja o udaji 11. “Koliko je moguće, učinite da Vaša pobožnost bude privlačna drugima” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50 Udanoj ženi, o potrebi usklađivanja obiteljskoga života i pobožnosti 12. “Budite strpljivi sa svakim, uključujući i sebe” . . .55 Ženi pritisnutoj mnoštvom zadaća 13. “Sačuvajte blagost usred svojih tegoba u vođenju kućanstva” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58 Prezaposlenoj kućanici, o tome kako da sačuva svoj duhovni mir 14. “Činite s ljubavlju ono što vidite da možete učiniti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60 Supruzi koja proživljava teške trenutke živeći zajedno sa svekrom i svekrvom 15. “Roditelji katkada traže mnogo više nego sam Bog” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 Udovici, o njezinim dužnostima prema majci 16. “Čuvajte se toga da vaša pobožnost postane teret drugima”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Udanoj ženi čiji se rođaci upliću u njezinu pobožnost 258

SADRŽAJ

17. “Prezrite prijezir” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71 Ženi srditoj zbog raskinutih zaruka 18. “Gospodine, što mi je činiti?” . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Muškarcu koji dvoji u pogledu redovničkoga poziva 19. “Uzmite Isusa kao svoga zaštitnika” . . . . . . . . . . . .76 Mladiću koji se sprema živjeti na dvoru 20. “Ostanite nedužni među siktavim zmijama” . . . . .84 Ženi, o tome kako da iziđe na kraj s nedoličnim razgovorima 21. “Nikada ne govorite zlo o svomu bližnjemu” . . . .87 Ivani de Chantal, o nesuđenju drugih 22. “Pretjerivanje u razonodi može biti vrijedno prijekora” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89 Ženi, o kršćanskomu gledanju na zabavu 23. “Ne smijemo tražiti od sebe nešto što nemamo”. . .91 Klonuloj i obeshrabrenoj trudnici 24. “Ako se umorite klečati, sjednite” . . . . . . . . . . . . . .94 Trudnici, o ljubavi prema Bogu u njezinim trpljenjima 25. “Ne će Vam uzmanjkati mrtvljenja” . . . . . . . . . . . .97 Trudnici, savjetujući joj da se hrani ispravno 26. “Moramo uvijek hoditi u vjeri” . . . . . . . . . . . . . . . .99 Ženi bez djece 27. “Bolest Vas može učiniti ugodnom Bogu” . . . . . .101 Bolesnoj ženi, o mirenju s neugodnostima života 28. “Okrunjeni ste njegovom trnovom krunom” . . . .103 Ženi koja trpi velike tjelesne boli 29. “Svijet često naziva zlom ono što je dobro” . . . . .106 Ženi čiji je muž bolestan 30. “Odmorite se u rukama Providnosti” . . . . . . . . . .108 Ženi kojoj prijeti smrt djeteta 259

SADRŽAJ

31. “Uzdignite u povjerenju svoje srce našemu Otkupitelju”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110 Ženi, o tome kako da nadvlada strah od smrti 32. “Moramo se polako povlačiti iz ovoga svijeta” . .115 Starijemu gospodinu, savjetujući mu kako da se pripravi za smrt 33. “Ovo drago dijete bilo je više Božje nego Vaše”. . .120 Ocu čiji je sin umro 34. “Ne razmišljajte ni o čemu drugom osim o raju ili čistilištu” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123 Ženi koja tjeskobno razmišlja o sudbini svoga preminulog sina 35. “S kakvom sam je nježnošću ljubio!”. . . . . . . . . . .125 Ivani de Chantal, o smrti Franjine mlađe sestre 36. “Umirite svoj duh, uzdignite svoje srce” . . . . . . .131 Ženi čiji je suprug nedavno umro 37. “Ubogi prosjaci primaju najveće milosrđe” . . . . .134 Ivani de Chantal, o poniznosti i udovištvu Dio treći O noŠenju vlastitoga kriŽa 38. “Ljubite Boga raspetoga, pa i usred tame” . . . . . .143 Ivani de Chantal, o podnošenju poniženja, dapače o ljubavi prema njemu 39. “Ne priželjkujte mrtvljenja” . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 Ženi koja isuviše žudi za savršenstvom 40. “Vježbajte se u mrtvljenjima koja su Vam dana”. . .156 Ženi, o služenju Bogu s blagošću i jakošću 260

SADRŽAJ

41. “O, dobri križu, kojega je moj Spasitelj toliko ljubio” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 Ženi, o podnošenju neugodnosti ovoga života 42. “Želite nositi samo one križeve koje ste sami odabrali” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Ivani de Chantal, o istinskomu predanju Dio četvrti O nadvladavanju straha, napasti, neuspjeha i obeshrabrenja 43. “U želji za savršenstvom moramo biti strpljivi” . . .173 Mladoj ženi obeshrabrenoj neuspjehom u postizanju savršenstva 44. “Budite hrabri, tek ste na početku” . . . . . . . . . . . .179 Mladoj ženi, o koristi koju će joj donijeti njezine patnje 45. “Budite obzirni i blagi prema svojoj duši” . . . . . .182 Ženi koja je ražalošćena svojim grijesima 46. “Veću slabost Bog ljubi većom nježnošću” . . . . . .184 Nadstojnici samostana Sestara Pohoda Marijina, o prihvaćanju vlastitih nesavršenosti 47. “Moramo podnositi sebe dok nas Bog ne ponese u raj” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188 Ženi koja se pokušava nositi s duhovnim poteškoćama 48. “Samoljublje je moguće mrtviti, ali ono nikada ne umire”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194 Redovnici, o krinkama samoljublja 49. “Moramo postići svetu ravnodušnost” . . . . . . . . .197 Ženi, o borbi protiv samoljublja 50. “Pouzdajte se u Božje milosrđe” . . . . . . . . . . . . . .201 Ženi koja se pita je li ispunila svoju dužnost 261

SADRŽAJ

51. “Želimo li promijeniti svijet, moramo najprije promijeniti sebe”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .203 Ženi ozlojeđenoj grješnošću koju vidi u svijetu 52. “Svojom ćete strpljivošću posjedovati svoje duše” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .206 Ivani de Chantal, o strpljivosti i podnošenju napasti 53. “Ne opterećujte se napastima” . . . . . . . . . . . . . . . .213 Ivani de Chantal, o izlaženju na kraj s napastima 54. “Ne smijemo se bojati straha”. . . . . . . . . . . . . . . . .216 Čovjeku koji se boji suda nakon smrti 55. “Ograničite se na dolično služenje Bogu”. . . . . . .220 Ivani de Chantal, o tome kako da umiri svoj uznemiren duh 56. “Istinska je jednostavnost uvijek dobra i ugodna Bogu”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .224 Ivani de Chantal, o ljubavi prema bližnjemu i o poniznosti 57. “Sve što činimo, moramo činiti s ljubavlju, a ne silom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .228 Ivani de Chantal, o napasti i duhovnoj slobodi 58. “Budite, prema tome, sva za Boga” . . . . . . . . . . . .241 Mladoj ženi, o predavanju sebe Bogu Bilješka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243 Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .249

262

PREPORUČUJEMO Ovdje sabrani tekstovi poznatoga kršćanskoga klasika duhovnosti svojom konkretnošću i praktičnošću bogati su zbir duhovnih poticaja za sve kršćane, a misli u njima sadržane odišu dubokom mudrošću koja čitatelja dovodi do istinske radosti u Bogu.

89 str. Meki uvez.

Ove Misli predstavljaju izbor iz duhovnih pisama sv.

Franje Saleškoga koji je kao duhovni vođa često pisao pisma u kojima je davao korisne pouke za duhovni život i u kojima i suvremeni čitatelj može pronaći mnoštvo jednostavnih i korisnih poticaja za duhovni rast.

88 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Radin print d.o.o.

Tiskano u studenome 2010.

Neovisno o težini životne situacije u kojoj se nalazite, u ovoj ćete knjizi pronaći pomoć za radosniji i mirniji život u obliku jednostavnih, praktičnih i nadahnutih savjeta.

Iz pisama sv. Franje Saleškoga ljudima iz različitih zemalja i iz svih slojeva društva u ovoj su knjizi odabrana ona koja su u današnje vrijeme od najveće pomoći. Svako od njih osobno je pisan odgovor ovoga mudrog sveca nekome poput vas kome je trebala pomoć u rješavanju zbiljskih problema.

Toplina, mudrost i sveto suosjećanje koje ćete naći na stranicama ove knjige pružit će vam utjehu, hrabreći vas ljubavlju ovoga velikog sveca koja i danas, nakon toliko stoljeća, sja nepromjenjivim i blistavim sjajem.

ISBN 978-953-235-227-6

VERBUM 85 kn

www.verbum.hr