Vapaji duše

.............................................................................................................................................................

Bl. Marija Propetog Isusa Petković

Vapaji duše

Duhovne vježbe

VER BUM

Tekstovi bl. Marije Petković sabrani pod naslovom Vapaji duše donose izljeve i vapaje jedne duše koja vapi za Bogom, koja je žedna Boga i njegove prisutnosti, a plod su duhovnih vježba kakve je blaženica nastojala gotovo cijeli život obavljati u danima uoči svoga rođendana, koji je za nju bio povod za izlijevanje velike zahvalnosti Gospodinu na daru života i za razmatranje nad njime.

U ovomu se djelu na divan način otkriva vjerničko i zaručničko srce bl. Marije, njezina duša i unutarnje bogatstvo. Ovi zapisi mogu biti od velike koristi brojnim blaženičinim štovateljima, ali i svima koji su žedni istinske duhovne hrane i autentična, duboka, duhovna iskustva.

Bl. Marija Propetog Isusa Petković VAPAJI DUŠE

Biblioteka:

22.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Objavljeno u suradnji s Družbom sestara Kćeri Milosrđa

Za nakladnika: Miro Radalj

Bl. Marija Propetog Isusa Petković

VAPAJI DUŠE Duhovne vježbe Priredio: Mladen Parlov

VERBUM Split, 2008.

© Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2008.

Izvršna urednica: Ana Lemo, dipl. teolog Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUčILIŠnA KnJIžnICA U SPLItU UDK

269.1(035)

MARIJA Propetog Isusa, redovnica Vapaji duše : duhovne vježbe / Marija Petković ; priredio Mladen Parlov. - Split : Verbum, 2008. (Biblioteka Anima ; 22) ISBn 978-953-235-153-8 I. Duhovne vježbe -- Kršćanstvo -- Priručnik 121128066

Predgovor priređivača

Bl. Marija Propetog Petković (1892.–1966.) iza sebe je ostavila veliku duhovnu ostavštinu. njezina najveća duhovna ostavština bez sumnje je samo njezino djelo, njezina Družba, njezine duhovne kćeri koje djeluju u raznim zemljama diljem svijeta, svjedočeći Kristovu ljubav i ljubav Majke utemeljiteljice ljudima raznih kultura, društvenoga statusa i dobi. no, Blaženica nam je ostavila i bogatu pisanu ostavštinu, brojna pisma, pouke, upute, kapitule itd. Među ovom pisanom ostavštinom poseban spomen zavrjeđuje petnaest njezinom rukom ispisanih bilježnica. Riječ je o određenoj vrsti proširena duhovnoga dnevnika. naime, u njima je Marija bilježila razne događaje iz svoga života, razne misli, pjesme, odluke, sjećanja itd. Riječ je o bogatoj duhovnoj ostavštini koja će, nadamo se, jednom u cijelosti biti objavljena, a time dostupna cjelokupnoj hrvatskoj vjerskoj javnosti. Ovom prigodom javnosti predstavljamo jednu od spomenutih petnaest bilježnica.

Opis rukopisa Riječ je o tvrdo, u karton, ukoričenoj bilježnici dimenzija 17,2 x 20 cm. naslovna korica je 5

PREDgOVOR PRIREđIVAčA

malo uža (oko 1 cm) od ostatka corpusa bilježnice pa se može zaključiti da je riječ o naknadnu uvezivanju. taj je dojam potvrđen malo boljim uvidom u samu bilježnicu: radi se o naknadno uvezenim dijelovima istih bilježnica. Unutar rukopisa neki su listovi ostavljeni neispisani, a neki su odrezani. Ipak, po volji one koja ih je uvezala, dakle same autorice, bilježnica predstavlja jednu cjelinu.

Sadržajno, najkraće rečeno, bilježnica donosi zapise s trojih duhovnih vježba koje je Blaženica sama održala 1935., 1936. i 1938. godine. Prve su ispisane crnom tintom, dosta čitljivim rukopisom. Druge su ispisane dijelom običnom olovkom, mjestimice teško čitljivim rukopisom, te dijelom tintom. Kao da su zapisane na brzinu ili naknadno, po sjećanju, i to bilježeći ukratko najvažnije misli. treće su ispisane plavom i crnom tintom. Brojni međuretci, precrtane i dopisane riječi svjedoče o naknadnu čitanju i korigiranju vlastitih zapisa.

Kako je riječ o osobnim duhovnim zapisima, autorica nije pretjerano pazila na znakove interpunkcije ni uporabu velikih slova. Veoma je česta uporaba crtica i točaka.

U priređivanju ovoga rukopisa nastojali smo sačuvati sve značajke rukopisa, intervenirajući samo na najnužnijim mjestima kada je to zahtijevao smisao pojedine rečenice. naše smo dodatke stavili u uglate zagrade []. tekst 6

PREDgOVOR PRIREđIVAčA

smo priredili prema pravilima vrijedećega hrvatskog pravopisa, nastojeći ipak sačuvati neke izvorne riječi kojima smo, gdje je to bilo potrebno, u bilješci dodali tumačenje. tekstove objavljujemo pod naslovom »Vapaji duše« jer uistinu u sebi donose izljeve i vapaje jedne duše koja vapi za Bogom, koja je žedna Boga i njegove prisutnosti. tekst je, na neki način, dopuna Marijine autobiografije – a to su dobrim dijelom i njezine druge bilježnice – a time hrvatska vjernička javnost dobiva hrvatsku Povijest jedne duše.

Značajke teksta Prva značajka rukopisa jest način na koji je nastao. naime, rukopis je nastao, kako je rečeno, kao plod triju duhovnih vježbi. no, značajka i posebnost ovoga rukopisa jest da je nastao kao plod duhovnih vježba koje je autorica obavljala sama, bez duhovnoga vođe.

Inače, Blaženica je nastojala gotovo cijeli život obavljati duhovne vježbe u danima uoči njezina rođendana, a rođena je 10. prosinca. Sam dan rođenja, kako doznajemo iz drugih bilježnica, bio joj je povod za izlijevanje velike zahvalnosti gospodinu na daru života te ujedno povod za razmatranje nad vlastitim životom.

Raspored razmatranja na duhovnim vježbama nisu njezina posebnost jer ih nalazimo u ono7

PREDgOVOR PRIREđIVAčA

dobnim priručnicima duhovnosti i knjigama razmatranja. Ipak, zadivljuje njezina hrabrost i odlučnost da u samoći, sama i bez duhovnoga vodstva obavi ozbiljne duhovne vježbe. U biti je riječ o njezinoj dubokoj želji za kontemplativnim životom, želji koju je osjećala od rane mladosti i koja ju je navodila na razmišljanje o pustinjačkom životu. no, gospodin je odredio drukčije. Htio je kontemplativku u akciji, Mariju i Martu u jednoj osobi. Riječ je o mistici apostolata.

Druga značajka teksta je naglašena afektivnost izričaja. Rukopis otkriva Marijino vjerničko i vjereničko srce, njezinu dušu, njezino unutarnje bogatstvo. nekome tko naginje intelektualnomu tipu vjere mogli bi zasmetati pomalo »sladunjavi« izričaji i izljevi ljubavi prema Bogu Ocu ili Isusu Kristu. no, afektivnost ima veliku ulogu u duhovnomu životu.

Spomenimo da se snaga duše, prema Ivanu od Križa, velikim dijelom nalazi upravo u njezinoj afektivnosti. Za afektivnost općenito kažemo da je u čovjekovoj nutrini aktivan odjek njegova odnosa s okružjem u kojemu živi. Budući da Bog ne samo da postoji, nego je s nama uspostavio savez života i ljubavi, teologija duhovnosti govori o duhovnoj afektivnosti koja se nalazi u našemu duhu koji je dionik nadnaravnoga života. Dar posvetne milosti postaje počelo novoga božanskog života u čovjeku 8

PREDgOVOR PRIREđIVAčA

koje naša savjest zamjećuje te se tako javlja nova vrsta afektivnosti – duhovna afektivnost.

Kao što se bez ispravna razvoja afektivnosti ne može govoriti o zrelu čovjeku, tako se bez razvoja duhovne afektivnosti ne može govoriti o bogatu duhovnomu životu. Bl. Marija Propetog primjer je veoma bogato razvijene duhovne afektivnosti, a time i osoba silno bogata duhovnoga života.

Duhovno bogatstvo Marijina života vodi nas do treće značajke teksta. naime, bl. Marija se otkriva kao mističarka. I to ne u široku smislu pojma »mistik«, a što znači duboko proživljeno religiozno iskustvo koje rađa novom duhovnom sviješću, koja na nov način doživljava sebe i svijet u kojemu osoba živi. Marija se otkriva kao mističarka u užemu smislu, tj. kao osoba čije duboko duhovno iskustvo prate određene duhovne vizije koje imaju daljnje značenje za njezin život i život zajednice kojoj pripada. O jednomu takvu, duboko proživljenu, duhovnomu iskustvu Marija piše 5. XII. 1936., a nalazimo ih i u drugim bilježnicama.

Ona se boji da je riječ o obmani i varci njezine mašte te traži verifikaciju u »znaku« koji traži od gospodina. Kada se traženi »znak« ostvari, ona je uvjerena da je riječ o autentičnoj viziji koja dolazi od gospodina. U događaju koji spominjemo Marija ima viziju kako iz gospodinovih grudi izbija mlaz mlijeka koji 9

PREDgOVOR PRIREđIVAčA

nju zasićuje i koji se preko nje izlijeva na cijeli svijet. Ona se čudi toj viziji jer je željela kušati Kristovu krv, a Krist joj nudi mlijeko. Riječ je o iskustvu i viziji koja podsjeća na slično iskustvo bl. Anđele Folinjske, poznate i priznate franjevačke mističarke. Slično je iskustvo poznato i u životu sv. Klare Asiške. Ovo i slična Marijina mistična iskustva zaslužuju daljnju pozornost njezinih duhovnih kćeri, ali i šire vjerničke javnosti. na kraju, vjerujemo da će doneseni tekstovi, Vapaji duše, biti od velike koristi brojnim Blaženičinim štovateljima, ali i drugim čitateljima koji su žedni istinske duhovne hrane i autentična, duboka, duhovnoga iskustva. dr. Mladen Parlov

10

DUHOVnE VJEžBE »U samoći, sama pred Bogom«

I. na Prižbi, od 28. XI. do 7. XII. 1935.

II. U Domu zdravlja u kapelici, od 1. XII. do 10. XII. 1936.

III. U Smokvici, od 9. XII. do 14. XII. 1938.

I. DUHOVnE VJEžBE na Prižbi, od 28. XI. do 7. XII. 1935. »Sama pred Bogom«

28. XI. 1935.

U Ime Oca i Sina i Duha Svetog Bože, na pomoć mi priteci, pohiti, gospodine, da mi pomogneš!

Priđi, Duše Presveti…

I. razmatranje

četvrtak (predvečerje): I. točka: Razmišljanje kad Isus ide na zadnju večeru… na Maslinsku goru na smrt…

II. točka: I moj život mi izgleda pri kraju…

Još malo i umirem…

III. točka: Kako večerašnje sunce tone u more i s velikim crvenilom zaroni i nestaje [u moru].1 O, tako da bi moja duša sa žarom ljubavi ostavila ovu zemlju – ovo tijelo. Kroz svu vječnost, Isuse, da izgaram u zanosu ljubavi za tobom! Sjaju ljepote Očeve! Sunce života i duše moje! Sve moje!

O, tko će me rastaviti od tebe, od tebe, srce srca moga. Znam, nisam te vrijedna ni dostojna, ali kako ću moći, kako će to biti da se rastanemo u vječnosti, ja to ne mogu dokučiti ni 1

Ispod ovih riječi, između redaka, drugom vrstom tinte (plavom) napisano je u zagradama: »Motreć sunce na zapadu kako u crvenilu tone u more.« Očito je riječ o kasnijemu dodatku.

15

BL. MARIJA PROPEtOg ISUSA PEtKOVIć

pojmiti, ja to ne znam, ti to znaš, Isuse. Isuse, daj mi barem dopusti da te ovdje na zemlji do zadnjeg časa mogu ljubiti i u jecajima i cjelovima svu ti dušu izliti i dati u ruke.

16

VAPAJI DUŠE

29. XI.

I. razmatranje

Prvi dan – petak I. točka: Još malo i dolazim na sud Božji II. točka: Moram položiti račun o svemu 1. O dragocjenom vremenu, o svim časovima 2. O svim dužnostima mojim, od duh. majke – skrbnice – voditeljice itd.

III. točka: Položiti račun za sve duše mi dane IV. točka: Položiti račun moje duše Odluke: O danom mi od Boga dragocjenom vremenu Pažljivo gledati sve vrijeme posvetiti za Boga – za duše mi povjerene. Što mi preostaje, bar u putu i hodanju ću moliti milosrđe i za grešnike, za duše koje se muče u čistilištu. nastojati naći vremena i za duhovna društva2, raditi za te duše. Ako nađem vremena i za napuštene siromahe.

Stoga:3 1. Moram iskoristiti svaki čas.

2

3

Riječ je o društvu katoličkih djevojaka i mladih katoličkih majki, a koja su u to vrijeme postojala u Blatu na otoku Korčuli.

Sve su odluke podcrtane u cijelosti ili u prvomu dijelu ili samo nekoliko zadnjih riječi.

17

BL. MARIJA PROPEtOg ISUSA PEtKOVIć

2. točno se rano ustajati / radi izgubljenog prošlog vremena za nadoknaditi, od sada se još ranije ustajati, ili u noći od 11 do 12 činiti sat molitve – hvale – kajanja – prošnje/.

3. na molitvi se ne zaboraviti ili rastresti pa izgubiti to dragocjeno vrijeme, već marljivo pratiti molitve, sv. misu…

4. govoriti samo što je potrebno, sve u kratko. Moj jezik samo za duše dati, da gospodin se služi s njime, kao s mrtvim oruđem.

Ako neću moći na drugom svijetu u paklu za njega već raditi, njega hvaliti, o sada bar dajte mi vremena.4 njegove zaručnice mi je povjerio da ih duševno odgajam, čuvam, tješim, podižem, da ih kao čiste djevice privedem njemu Zaručniku njihovu.

Sad ću marnije na svaku misliti i pomoći joj što god budem moći. Hoditi ili pisati u filijale, da sestre podignem, ne misleći na moje zdravlje i umor ili duhovni mir. A za razgovor s Bogom, ljubavi mojom, u noći i na putu, to vrijeme neka meni dade, da ga hvalim i izljeve ljubavi mu dajem. Sve vrijeme je njemu posvećeno, njegovo je: dakle sve – sve za tebe, preslatka rajska Ljubavi.

4

18

Ova je rečenica stavljena u zagrade.

VAPAJI DUŠE

II. razmatranje Položiti račun o ljubavi i vjernosti: 1. »Ljubi gospodina Boga svoga svim srcem, svom dušom, svim silama.« 2. »Ja sam gospodin Bog tvoj, nećeš imati drugog Boga…« 3. Molio si me u 14. god.: »Ljubi me, kćerce.«5 Ispitivanje i pokajanje – odluke: 1. Svaku sjetilnu misao odbaciti i 2. učiniti koju pokoru i moliti nekog da moli milosrđe za mene. Vapit ću milosrđe presvetog Srca da mi oprosti.

Oprosti, oprosti, rajska moja Ljubavi. O jedinoga tebe ljubit ću uvijeke! O daj mi milost da i u paklu ovoga svijeta6 budem te ljubila i za tobom izgarala.

Isuse, Isuse, ne oduzmi mi nedostojnoj te ljubavi, zaklinjem te za ljubav nebeskog Oca. Sve mi digni, smrvi me i baci ako možeš i u oganj, samo mi ljubav za tobom ostavi, bar ovu, jer znam da nisam dostojna više ljubavi jer vidim da veće ljubavi ne bi to slabo srce moglo podnijeti. Ali, kad bi dao još više – iako bih grozno u 5

6

Riječi »… si… u 14. god.« dodane su plavom tintom.

Očito su kasniji dodatak.

Riječi: »… ovoga svijeta« dodane su kasnije olovkom.

19

BL. MARIJA PROPEtOg ISUSA PEtKOVIć

tom trpjela – jer što te više ljubim i upoznajem te – to više trpim što te uvrijedih7 i zato daj da što više trpim. O, dopusti grešnici, nevjernici nedostojnoj, da ti u boli nedostojne duše kaže: »Ja te ljubim, ljubim, Isuse!« tvoja Marija Propetog.

III. razmatranje

Isus na križu umire Petak, 2–3 sata Ljubav je moja razapeta!

O, dozvoli mi propeta moja ljubavi da uz tvoj križ, uz tebe ostanem do smrti. O, daj mi bar da ovaj tvoj znak – sliku tvog raspetog tijela grlim i ljubim, i u boli ljubavi u vrućem cjelovu izdahnem. tvoje čavle dozvoli da dignem i ti ih zaroni u moje nevjerno srce pa da te s križa uzmem u moj grešni, ali s tobom čisti zagrljaj.

Suzama ću ti noge ranjene nakvasiti i oprati i cjelovima ublažiti i osušiti. tu nasloni tvoju presvetu glavu na srce moje i dozvoli da ti s glave bolne krunu dignem i na moju glavu stavim.

Pak to milo čelo i svetu izmučenu izranjenu glavu vruće, vruće ljubim. O, dopusti da te tako grlim i tješim na ovom svijetu, o trpeća moja ljubavi. Ja sam uzrok tvojoj boli pak mi daj da u 7

20

Slijedile su riječi: »i što ću biti odalečena od tebe«, no kasnije su precrtane, a iznad njih je napisano: »zato daj da što više trpim«.

VAPAJI DUŠE

kajanju plačem grleći te za mene, raspeta ljubavi. Ljubavi moja! Ljubavi moja, ja sam sama te raspela. – O, nisam htjela. ne, ne! Ja sam željela ljubiti, tješiti te, pa obratno te vrijeđala. Oprosti, oprosti! Ja ću umrijeti od boli!

IV. razmatranje I. točka: Isus iz milosrđa za nas umire na križu, da plati naš dug nebeskom Ocu, da nam otvori riznicu milosrđa i vječnog blaženstva.

I od nas on traži milosrđe, da budemo u slici njegovoj iskrenjemu8 milosrdni.

I na sudu će od nas tražiti račun od milosrđa: »Bijah gladan, bijah žedan, bijah gol, bijah tužan, zapušten… i niste me nahranili, utješili…« I od mene će tražiti račun milosrđa…

Ispitivanje – (odluke): 1. Kako sam se žrtvovala za njegove zaručnice?

2. Kako sam ih slabe hranila, žalosne tješila?

Kako sam ih ljubila?… opraštala? Kako sam ih poučavala, savjetovala, hranila i dušu im podizala? O, ja sam neke s mojim nemilosrđem ubijala, žalostila, zapuštala, nepravedna prema njima bila, u mojoj žalosti za duše mučeći ih i gdje one 8

bližnjemu

21

BL. MARIJA PROPEtOg ISUSA PEtKOVIć

nisu bile krive. gospodine, možeš li mi oprostiti? gospodine, ja sam ih ljubila, a sada ću ih u tebi s ustrpljenstvom9 više ljubiti i ne ih više ni jednom žalostiti. ti ih, Zaručniče sveti, utješi i popravi što sam ja tvojim zaručnicama naškodila i zapustila ih. O, sve ih tako ljubim, ljubim, jer su tvoje! Sve stavljam na tvoje presveto Srce, da te one tješe i hvale mjesto mene grešne.

III. točka:10 Pitat ću račun od milosrđa i za druge koje je k meni slao i za bijedne siromahe koje sam zaboravila i ne imala već milosrđa.

Odlučujem štogod budem moći da ću im pomoći, bar utjehom duhovnom.

9 10

22

sa strpljivošću Riječ je ustvari o II. točki.

VAPAJI DUŠE

30. XI., Sv. Andrija apostol

II.11 razmatranje

O srditosti i nestrpljenstvu12 »Svaki koji se na brata svoga srdi bit će kriv sudu… a tko reče budalo, ognju paklenomu.« O Bože, Bože moj, što će biti od mene? Ja sam se tako srdila na tebi posvećene ljubljene tvoje zaručnice. Milosrđe, smiluj mi se i oprosti mi!

Odsele13 ću: I. Kad što koja sestra pogriješi, s poštovanjem ju opomenuti ili ukoriti, imajući pred očima: 1. da je to Kristova Zaručnica 2. da je gospodin sam sa Presvetim trojstvom u njome 3. da ja ne smijem radi V. zapovijedi Božje nikog žalostiti, i time mu dušu i tijelo ubijati 4. da sam postavljena za duhovnu majku i tješiteljicu ne za mučiteljicu 5. i u najvećim pogreškama misliti da to je sve prolazno, kad gospodin je to dopustio i nije odmah stvar zaustavio ili kaznio, da i ja mirno pretrpim i blago opomenem (osim baš 11

12 13

Jedan je list izrezan (str. 17–18). na njemu je očito bilo I. razmatranje. Možemo samo nagađati o razlozima zbog kojih je bl. Marija izrezala list. nestrpljivosti odsada

23

BL. MARIJA PROPEtOg ISUSA PEtKOVIć

zločeste ili smutljive). U razgovoru14 čuvati se koje nepravedne riječi. Ako sagriješim u tom, pokajavši se, učiniti koju pokoru i izmolivši »Pomiluj mene, Bože« i za onu dušu jedan Očenaš, jednu Zdravo Mariju i Slava Ocu. Od vanjskih ili unutrašnjih mirno trpjeti nepravde, misleći i na gospodina moga, kako je sve mirno primio, i još molio za neprijatelje svoje: »Oče, oprosti im!« Isuse blaga i ponizna srca, učini srce moje po srcu tvomu! Učini mi srce blago i ustrpljeno ne radi mene nedostojne grešnice, već radi tvojih milih zaručnica, da ih ne žalostim, već tješim.

III. razmatranje

od 2 do 3 sata O ustrpljenstvu i blagosti Isusovoj na Križu I. točka: Isus, sam Bog, sama Svetost, Kralj Kraljeva i gospodar svega svijeta i svega 1. Kako mirno i krotko se pušta nepravednim mučiteljima, a da ne otvori usta svojih 2. Kako ustrpljeno i krotko prima i sluša nepravde grozne. Klevete, mržnju, podrug, surovost, okrutnost i nesmiljenje15, da ni živi14 15

24

Izvorno stoji: »razrđenju«.

Suprotno od »milosrđa«. U spomenutomu kontekstu možda je najbliže značenje »opakost«.

VAPAJI DUŠE

ne16 ne bi nitko imao srca tako nesmiljeno grozno mučiti.

3. On se ne uznemiruje, ne tuži se, ne kazni ih, već kao Jagnje Božje pusti se da ga živa raspnu i da o groznim čavlima visi. Visi rastrganim ranama koje sve više pucaju i srce od boli puca, al usta ne otvara, već ljubav ga zanosi, prevladava i spusti svetu glavu na prsa. Ljubav je samo u njemu i sam je ljubav. Ljubi sve i progonitelje nemile je ljubio i molio za njih Oca, htio je biti i na Križu raznim njegovim mučiteljima odvjetnik pred Ocem i ljubezno izdišući reče: »Oče, oprosti im [jer] ne znadu što čine.« O žrtvo Sveta, koja odnosiš grijehe svijeta, oprosti, oprosti i meni, koja sam u nestrpljenstvu i srdžbi griješila nemilo, nepravedno mučeći te u dragim stvorovima, u ljubljenim zaručnicama.

O, kako sam zaboravljala tvoj sveti primjer i ne slijedila tebe, gospodine i Učitelju moj, već moju nemilu i nepravednu strast srdžbe. Ovdje pred Križem tvojim, na kojem mi se propet ukazuješ – odlučujem i obećavam s tvojom sv. pomoću: 1. da se neću više uznemirivati na zaslijepljenost drugih, osobito tvojih ljubljenih zaručnica, već ih opravdati da ne znaju što čine 2. da se neću uznemirivati na njihovu zaboravnost, jer to nije njihova krivnja 16

životinju

25

BL. MARIJA PROPEtOg ISUSA PEtKOVIć

3. da se neću uznemirivati na njihovo neznanje, neuglađenosti, na njihovu neosjetljivost i hladnoću prema sestrama, bližnjemu, na njihovu neurednost i netočnost, jer i ti si, vječna mudrosti, trpio neznanje i zaboravnost učenika, njihove mane i ljudske slabosti i nikad se nisi na njih uznemirio, ni na izdajicu Judu ni na laž Petrovu, ni na njihovu hladnoću, kad su te samog na gori maslinskoj ostavili, i kad su te napokon pustili da te krvnici odvedu, muče i propnu, i u toj strašnoj muci samog te ostavili. O rajska Ljubavi, oprosti mi, oprosti što sam zaboravljala tvoj primjer, a oholo se tužila i uznemirivala na svaku zaboravnost, na svaki nered, na svaku hladnoću. ti, Kralju, viseć mirno na Križu smrti i poniženja, ne uznemiruješ što na oko izgleda da je sve srušeno. ne, tvoje oči i tvoje misli nisu misli tog svijeta. tvoje je Kraljevstvo mira i nepomućeno unutrašnje i ne paziš na vanjštinu.

Daj mi milost, gospodine, raspeta Ljubavi, da se učim od tebe, u tebi sve mirno gledati i trpjeti, opravdavajući sve milosrdno. ne daj da više sudim preoštro, nepravedno. Daj da opraštam, da i ti meni oprostiš.

26

VAPAJI DUŠE

IV. razmatranje

O zavjetu sv. siromaštva I. točka: Primjer u tom Krist, moj uzor, moj ideal, moja Ljubav. On kaže: »Lisice imaju svoje jame i ptice svoja gnijezda, a Sin čovječji nema gdje da nasloni glavu svoju.« Isuse, ti si se tužio da nemaš jednog srca gdje da nasloniš glavu, ljubav svoju. Pogledaj na to bolno za tobom srce, koje gine za tobom, za tebe ga čuvam. O, kad bi te ono moglo i bilo sretno primiti na počinak. Ali je li? nečisto je, a ti si sama čistoća!17 nečisto je od stvari i stvorova i grijeha. ti tražiš prazno od svih stvari srce.

Isuse, Isuse, željo moja, kaži mi je li nečisto? Što tebi, »čistoćo Sveta«, smeta? Odmah ću sve, sve odstraniti! Znaš kako sam te suzama molila da otkloniš onu osobu, koja mi je misli odalečivala18 od tebe i ti si me milostivo uslišao. ne znam je li koja stvar, koju ljubim, o pokaži mi je, Milosrđe moje, da je odmah odbacim.

II. točka: Ja sam se zavjetovala siromaštvu, tj. da ću kao siromašica živjeti. Ja za tim čeznem, sve me ovo svjetsko ukusno u duhu svijeta odalečiva, čeznem za jednom kolibicom, za jednom podzemnom špiljom, za jednim brdom osamljenim, gdje bi se s tobom samo mogla razgovarati.

Ali ipak vidim u meni mekoputnost. [1.] Volim 17 18

Riječ »čistoća« stavila je unutar navodnih znakova. udaljavala

27

BL. MARIJA PROPEtOg ISUSA PEtKOVIć

čistu, meku, šesnu rubeninu19, odijelo. 2. Ukusnu hranu. 3. ništa ne mogu se siliti protiv mome ukusu. 4. ništa neredna ne mogu trpjeti, sve mora da odgovara stilu, ukusu. Zato se uznemirujem radi vanjske urednosti i harmonije, a to je i radi drugog da pohvali taj red. Da to je oholost, taština, a ne tvoj Duh. O, gospodine, uči me priprostosti i miru koji izvire iz tvog Svetog Duha, Duha sv. siromaštva. neka u svemu vidim igru svijeta i prolaznost svega što ti nisi.

Od sada ću 1. S tvojom pomoći i milosti gledati i svim silama nastojati odstraniti sve iz srca, sve što ti nisi ili što nije za tebe.

2. Osamljena kao zapušteni siromah bez i jedne stvari zahtijevati ili željeti. Sve odstraniti što nije najnužnije.

3. nikad već ne pitati koju ukusniju hranu, kavu, već što mi dadu kao i drugom, osim radi zdravlja. U svakoj stvari za mene reći sebi: bi li siromah to mogao ili tražio. Što se siromahu pristoji?

4. ne smijem već svojim ništa držati. ni znanje, ni dobra djela, ni hvale, ni kreposti. to je velika nepravda. to je Bogu otimati, što je On sam radi sebe učinio. to je otimačina u žrtvi koja se je imala uništiti za slavu Božju.

19

28

lijepo ruho

SADRŽAJ

Predgovor priređivača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 I. DUHOVnE VJEžBE na Prižbi, od 28. XI. do 7. XII. 1935. . . . . . . 13 II. DUHOVnE VJEžBE U Domu zdravlja u kapelici, od 1. XII. do 10. XII. 1936. . . . . . . . . . . . . . . . 73 III. DUHOVnE VJEžBE U Smokvici, od 9. XII. do 14. XII. 1938. . . . 103

119

nakladnik: VERBUM d.o.o. trumbićeva obala 12, 21000 Split tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME tisak: JAFRA PRInt, Split tiskano u rujnu 2008.

Marija Propetoga Isusa Petković (1892.–1966.) hrvatska je blaženica, rođena u katoličkoj obitelji u Blatu na Korčuli. Sa svrhom da preko djela milosrđa širi spoznaju božanske ljubavi, 1920. utemeljila je izvornu hrvatsku redovničku Družbu kćeri Milosrđa te je osnovala brojna sirotišta u Hrvatskoj i Južnoj Americi. Zbog njezina nesebična i zauzeta rada sa siromasima, potrebnima i odbačenima, bila je već za života na glasu svetosti, a papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 2003. Danas njezine duhovne kćeri djeluju u raznim zemljama svijeta, svjedočeći Kristovu ljubav i ljubav Majke utemeljiteljice ljudima raznih kultura, društvenoga statusa i dobi.

U izdanju Verbuma do sada je objavljena njezina autobiograja i duhovni zapisi pod naslovom Sve za Isusa.

a en

Cij :4 5k n

ISBN 978-953-235-153-8

www.verbum.hr

.............................................................................................................................................................

Ne znam puta, jer sam neuka, mrak je kada noć padne na dušu, ali ostat ću tu naslonjena na tvoje ljubeće Srce, na tvoju svemogućnost, mudrost, sveznanost, tvoju svemoguću ruku koja sve uzdrži i upravlja, na tvoju svemoguću volju koja kaže: »Sve što hoću, bit će«, koja se brine i za ptice nebeske i travku u polju, koja je sve što jest.

Bl. Marija Propetog Isusa Petković